PRAKTIČNI SAVJETI OJ ST V V S M I T I V O K E VO Ć E S A L J
IMA
Otkriven ultra loš holesterol Britanski naučnici s Univerziteta u Vorviku su kod osoba s velikim rizikom za bolesti srca otkrili prisutnost novog oblika tzv. lošeg holesterola (LDL), objavljeno je u časopisu Diabetes. Nazvan MGmin-LDL je bio posebno efikasan u stvaranju naslaga na zidovima krvnihsudova, na taj način dodatno povećavajući rizik za srčani i moždani udar. Naučnici smatraju da je MGmin-LDL odgovoran za veću učestalost bolesti srca kod dijabetičara. Po njihovom mišljenju, ovo istraživanje će pomoći u razvoju novih terapija za povišenu koncentraciju holesterola u krvi.
ŠLJIVA JAČA KOSTI Crno za pamćenje Trebali bismo češće posezati za bobičastim voćem i crnim grožđem, tvrde naučnici s japanskih i korejskih univerziteta. U zajedničkom istraživanju, oni su otkrili da oligomerni proantocijanidi poboljšavaju pamćenje i sprečavaju gubitak kognitivnih sposobnosti u procesu starenja. Oligomerni proantocijanidi spadaju u skupinu bioflavonoida – jakih prirodnih antioksidansa koji čuvaju ćelijske strukture, poboljšavaju cirkulaciju, štite kolagen i vezivno tkivo te sprečavaju prekomjerno uništavanje ćelija kiseonikovim radikalima. Tim su jedinjenjima naročito bogate borovnice, kupine, bobičasto voće i crno grožđe.
Šljiva svoje porijeklo vuče iz područja oko Kaspijskog jezera, a u Evropu je stigla preko Grčke. Danas je poznato više od 2.000 vrsta, a razlikuju se po boji, veličini i vremenu dozrijevanja, koje se proteže od kraja juna do kraja septembra. Bile šljive plavo-crne, crvene, zelene ili žute, sve vrste se odlikuju ljekovitim svojstvima jer je to voće bogato vitaminima i mineralima, posebno betakarotenom i kalijumom. Brojne naučne studije pokazuju da šljiva utiče na jačanje kostiju jer sadrži kalcijum pa je korisna ženama u menopauzi, dobra je i za probavu, a smanjuje i rizik od raka debelog crijeva. Osobe koje su u okviru jed-
nog istraživanja jele 12 šljiva dnevno tokom osam sedmica, značajno su smanjile nivo "lošeg" holesterola (LDL). Šljivu, kao i svaku drugu hranu, treba konzumirati u umjerenim količinama jer je bogata materijama (sorbitol i difenil-izatin) koje su poznate po laksativnom djelovanju. Šljiva spada u niskokalorično voće jer sto grama sadrži samo 45 kalorija. Bogata je vitaminima C, B1, B2, B6, magnezijumom, željezom i kalcijumom, a naročito je treba uzimati zbog velike količine kalijuma (221 mg na 100 g voća). Osim svježih šljiva, često se konzumiraju suve koje također imaju visok nivo vitamina i minerala. Šljive se mogu
sušiti na suncu ili urerni, a prije sušenja dobro je odabrati zrele, ne previše mekane plodove, oprati ih i skinuti im peteljku. Šljiva se, osim u ljekovite svrhe, upotrebljava u kulinarstvu pa se od nje prave ukusne poslastice poput knedli, marmelade, pite sa suvim šljivama. U glavnim jelima koristi se kao dodatak gulašima od divljači, ukusni su i svinjski odresci u umaku od šljiva te ćureće šnicle sa suvim šljivama, a poznatu dalmatinsku pašticadu nemoguće je zamisliti bez suvih šljiva. Sve to možemo zaliti ukusnim i zdravim sokom od šljiva, a u posebnim prilikama, bogme, i šljivovicom.
Šljiva utiče na jačanje kostiju jer sadrži kalcijum pa je korisna ženama u menopauzi, dobra je i za probavu, a smanjuje i rizik od raka debelog crijeva
KAFA MOŽE IZAZVATI HALUCINACIJE Kombinacija stresa i visokih doza kofeina dovoljna je da podstakne simptome slične psihozi, pokazalo je najnovije istraživanje. Ako popijete pet šolja kafe na dan, mogle bi vam se dogoditi slušne halucinacije, tvrde rezultati istraživanja Univerziteta u Melburnu. Kofein u velikim količinama može biti snažna psihoaktivna droga, otkrili su australijski stručnjaci i upozoravaju i na to da kombinacija stresa i visokih doza kofeina može podstaći i simptome slične psihozi. "Premda je kafa vrlo raširen napitak, mnogi ne znaju da može imati i psihoaktivni efekt, a i ne opterećuju se time koliko je malo potrebno da nam kofein u psihičkom smislu našteti", izjavio je šef istraživanja, profesor Sajmon Krou.
KAŠLJETE? POJEDITE MALO ČOKOLADE Dobra vijest za čokoladoljupce: južnokorejski istraživači su uvjereni da čokolada može pomoći u suzbijanju upornog kašlja! Trenutno privode kraju kliničku studiju lijeka koji sadrži teobromin, sastojak koji se prirodno nalazi u kakaovcu i samim tim, u čokoladi. Ukoliko se istraživanje pokaže uspješnim, ovaj bi se lijek mogao plasirati na tržište u roku od dvije godine. Ne samo da je teobromin zaslužan za dobar osjećaj koji ostaje nakon grickanja čokolade, već smanjuje aktivnosti u dijelu mozga koji podražuje disajne organe i najveći dio probavnog trakta. Preparati za suzbijanje kašlja uglavnom tretiraju simptome, a ne hvataju se u koštac sa samim uzrokom. Takođe, mnogi ih zaobilaze jer sadrže alkohol i izazivaju omamljenost, pa se konzumacija nikako ne preporučuje mališanima. S druge strane, kritičari ističu strah zbog nuspojava korištenja proizvoda na bazi kodeina, koji koriste opioidne hemikalije. Prethodna istraživanja su pokazala kako je teobromin 33 posto efikasniji od kodeina kada je u pitanju zadatak obuzdavanja kašlja. Južnokorejski naučnici su uspjeli dokazati da teobromin nema nuspojave koje povezujemo s uobičajenim proizvodima za suzbijanje kašlja. "Ovaj lijek ima mogućnost da drastično utiče na liječenje upornog kašlja i mogao bi uveliko poboljšati kvalitet života bolesnika", objasnio je Manfed Šeske, direktor britanske kompanije SEEK, koja razvija lijek na bazi teobromina. BROJ 37 /
/ 5