PREVENCIJA Obratite pažnju na ishranu
Manje masnoće, manje žgaravice Ako se žgaravica javlja povremeno, a ljekar nije utvrdio da se radi o nekoj ozbiljnoj bolesti, onda možemo biti "sami sebi doktor" promjenom ponašanja i načina ishrane
Ž
garavica (gorušica) je osjećaj pečenja u grlu, iza grudne kosti od stomaka naviše ka vratu, i česta pojava kod pojedinih bolesti, a kod nekih ljudi se javlja povremeno. Ukoliko se ovakve tegobe često javljaju, onda se treba javiti ljekaru kako bi se odredio stvarni uzrok. Ako se žgaravica javlja povremeno, a ljekar nije utvrdio da se radi o nekoj ozbiljnoj bolesti, onda možemo biti "sami sebi doktor" promjenom ponašanja i načina ishrane.
ŠTA TREBA JESTI? Mlijeko i mliječne proizvode treba birati tako da su sa manje masnoće. Stručnjaci savjetuju jogurt sa manje masnoće, kiselo mlijeko, krem sir, mlad sir... Preporučuje se meso sa manje masti i bez slanine, piletina ili ćuretina (bez kožice). Jaja se savjetuju rovita ili kajgana bez previše preliva, soli i začina. Žgaravicu ne pospješuju: maslinovo ulje, suncokretovo ulje, kukuruzno ulje, sojino ulje, margarin, maslac, majonez (sa manje masnoće). Dobro je koristiti u ishrani ribu (savjetuje se bijela riba) bez mnogo jakih začina, bez jakih preliva i bez limunovog soka. Žitarice, krompir i mahunarke mogu se jesti i u integralnom obliku, osim ako se ustanovi da "ljuspice" kod pacijenta izazivaju žgaravicu. Mogu se jesti sve vrste povrća, osim onih koje izazivaju gasove ili je previše kiselo.
Voće treba jesti ako je zrelo i nije kiselo. Korisno je jesti pasirano ili pečeno voće, a džem i kompot su veoma dobri za organe za varenje. Piće treba da je mlako i ne smije biti kiselo: voda, topla supa, blagi čajevi, sokovi bez mnogo šećera i bez limuntusa.
ŠTA NE TREBA JESTI? Punomasno mlijeko i punomasne mliječne proizvode, jake sireve i masne pavlake treba izbjegavati, jer izazivaju žgaravicu. Naročito treba izbjegavati: začinjena i jako zapržena mesa i jela, slaninu, zečetinu, mesne prerađevine, iznutrice, tvrdo kuvana jaja, usoljenu ribu (bakalar, haringa...) i ljute sosove. Svjež i vruć hljeb treba izbjegavati, jer pored žgaravice izaziva i nadustost. Pored toga, problematičnom stomaku
smetaju: žitarice sa čokoladom, čokoladirano pecivo i keks sa slatkim prelivima. Od povrća treba izbjegavati: paradajz, kupus, karfiol, prokelj, bijeli luk, crni luk i paprike. Kiselo voće naročito pogoduje razvoju žgaravice: zeleno voće, nezrelo voće, kiselo voće (naročito limun i sok od limuna), kandirano voće, voće preliveno šećernim sirupom... Razna moderna pića takođe pogoduju izazivanju žgaravice. Zato treba izbjegavati: kafu sa kofeinom i bez njega, jake čajeve (naročito čaj od nane), pića na bazi guarane, pića od čokolade, gazirane napitke, a naročito alkohol. U cilju zaštite od povremene žgaravice, slatkiše bi trebalo preskočiti, naročito torte, kolače, čokolade i pepermint.
ŠTA POVREMENO JESTI? Da se ne bi stekao utisak da je sve zabranjeno, postoje namirnice koje možemo povremeno jesti: polumasno mlijeko i mliječni proizvodi, puding, sutlijaš, mliječni šejkovi, polumasno meso, plava riba, musli, žitarice sa malo šećera ili meda, sokovi koji nisu kiseli, voće iz kompota, sladoled, suvo voće, blage pite sa voćem.
Mlijeko i mliječne proizvode treba birati tako da su sa manje masnoće. Preporučuje se meso sa manje masti i bez slanine, piletina ili ćuretina. Jaja se savjetuju rovita ili kajgana bez previše preliva, soli i začina BROJ 37 /
/ 11