SLOBODNA BOSNA dvobroj 843-844

Page 1

ZLO^INI U BIHA]U: UDRU@ENA ZLO^INA^KA POLICIJA

GOTOV JE, NA@ALOST... Milorad Dodik izme|u Istoka i napada www.slobodna-bosna.ba

I


portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba


Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

9.1.2013

23:37

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba kredit od 1,6 miliona maraka i u crno zavila oko stotinu svojih `iranata koji su se ovih dana udru`ili da bi se spasili du`ni~kog ropstva

20 UBOJSTVA U BIHA]U Udru`ena zlo~ina~ka policija U akciji pripadnika Federalne uprave policije (FUP) ovog su tjedna u Biha}u uhap{ena {estorica biv{ih i jo{ uvijek aktivnih policajaca MUP-a Unsko-sanskog kantona, koji su osumnji~eni za ubojstvo CVIJANA RADI]A; nakon brojnih opstrukcija, istraga o svirepoj likvidaciji Radi}a kona~no je, poslije {esnaest godina, otkrila da nalogodavci i izvr{itelji tog zlo~ina dolaze iz istog familijarnostrana~kog kruga koji je u kraji{ku policiju instalirala SDA

66 BOLJA STRANA BH. TEATRA

38 UNI[TAVANJE DOMA]E POLJOPRIVREDE Slu~aj ekofarme koza kod Mostara

30 VRANICA “NA BUBNJU“ Sumrak gra|evinskog giganta Rekonstrukcija “Vranice“ i pronalazak strate{kog partnera ili likvidacija firme, izbor je s kojim }e se suo~iti povjerioci na Skup{tini koja je zakazana za kraj januara 2013. godine. Kako stvari trenutno stoje, mnogi su zainteresovani za imovinu “Vranice“ koja je godinama plja~kana, a 58 malo je onih koje interesuju strate{ka ulaganja. Mo`da bi vizionar i dokazani neimar Fahrudin Radon~i} mogao nagovoriti biv{u suprugu Azru da “njen“ Avaz postane strate{ki partner “Vranice“. Tako bi se ministar Radon~i} na najbolji mogu}i na~in odu`io “Vranici“ i radnicima koji su mu izgradili najvi{i, najljep{i, naj... toranj na Balkanu - prije roka

34 RAZBOJNICA ORHIDEJA SU^EVI] @ena koja je ojadila stotinu Trebinjaca ORHIDEJA SU^EVI], ratna reporterka beogradske “Duge” iz Vukovara i Sarajeva, kuma Frenkija Simatovi}a, osniva~a Crvenih beretki, biv{a na~elnica za privredu u Op{tini Trebinje, na prevaru je podigla 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Reporteri “Slobodne Bosne” obi{li su pro{le sedmice farmu koza na ulazu u Mostar, ~iji je vlasnik D`evad Kova~ prije nekoliko dana podnio krivi~nu prijavu protiv slu`benice federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva zbog {tete koju je pretrpio nakon vakcinacije protiv bruceloze otpo~ete 2009. godine

PITANJE JAVNOG ZDRAVSTVA Kaptol protiv Hod`i}a

Majina pozori{na ~arolija Bosanskohercegova~ka glumica MAJA IZETBEGOVI] (28) spada me|u najtra`enije i najzaposlenije pozori{ne glumice svoje generacije u regiji; u protekloj godini nastavila je nizati nagrade i priznanja za svoj rad, a u razgovoru za “SB“ govori o tome {ta za nju zna~i gluma~ki poziv, o pozori{nim izazovima i tabuima, anga`iranom teatru i ulogama koje su je profesionalno i privatno obilje`ile...

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

Katoli~ka crkva i dr`ava Hrvatska otvoreno “ratuju”, lavinu je pokrenuo ministar znanosti, obrazovanja i sporta u toj dr`avi @ELJKO JOVANOVI] nakon {to je najavio uvo|enje zdravstvenog odgoja u {kole, a “ulje na vatru dolio” sociolog AMIR HOD@I]; ovaj Zagrep~anin autor je tridesetak publikacija koje se bave spolnom i rodnom ravnopravnosti, seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, LGBTTIQ pitanjima...

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

10.1.2013

1:47

Page 4

MINI MARKET KADROVSKE PROMJENE U VRHU SDA

DA SE VLASTI NE DOSJETE

Budimir ne}e podr`ati rekonstrukciju Vlade FBiH, ali prihvata ulazak jo{ tri partije u izvr{nu vlast Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir prihvatio je sastanak s liderom HDZ 1990 Bo`om Ljubi}em i SBB-a Fahrudinom Radon~i}em. Susret Budimira sa dvojicom politi~kih rivala dogovoren je, kako doznajemo, u jednom sarajevskom restoranu, a glavna }e tema razgovora biti rekonstrukcija Vlade Federacije BiH. I mada i Ljubi} i Radon~i} pri`eljkuju da Budimir posegne za svojim ovlastima i raspusti federalnu Vladu, predsjednik Federacije, navodno, ima posve drugi plan. @ivko Budimir }e Bo`i Ljubi}u i Fahrudinu Radon~i}u, koji na sastanak dolaze i kao izaslanici Dragana ^ovi}a i Zlatka Lagumd`ije, ponuditi kompromisno rje{enje, prema kojem bi u izvr{noj vlasti ravnopravno sudjelovali predstavnici sedam politi~kih stranaka ~etiri koje su trenutno na vlasti (SDP, SDA, HSP i Radom za boljitak, i tri koje tra`e na~in za ulazak u izvr{nu vlast - HDZ, HDZ 1990 i SBB. (S.M.) @ivko Budimir

4

Lider SDA Sulejman Tihić predloŞio da se kongres odgodi za dvije godine

KOMPROMISNA PONUDA Tihi} predla`e konvenciju uz ozbiljne kadrovske promjene u vrhu SDA

Strana~ki vrh SDA jo{ nije razrije{io dilemu ho}e li u maju ove godine odr`ati kongres ili strana~ku konvenciju. Odluku }e prelomiti Glavni odbor SDA, na sjednici koja }e se odr`ati za desetak dana. No, i u slu~aju da se Glavni odbor opredijeli za kongres i u slu~aju da se opredijeli za konvenciju, u vrhu SDA do}i }e do krupnih personalnih promjena. Lider SDA Sulejman Tihi} preferira konvenciju, a najozbiljniji pretendent na lidersku poziciju Bakir Izetbegovi} zagovara sazivanje strana~kog kongresa. Kako bi pomirio suprotstavljene interese dva strana~ka bloka, Tihi} je iza{ao s kompromisnim prijedlogom da se kongres odgodi za dvije godine, a da se u maju ove godine odr`i konvencija i kadrovska rekostrukcija strana~kog rukovodstva. Tihi} je predlo`io da se, uz pet postoje}ih, izaberu jo{ tri potpredsjednika

SDA i da se u Predsjedni{tvo SDA izabere 16 novih ~lanova. Povrh toga, Izetbegovi}u je ponudio drugu po zna~aju poziciju u stranci - funkciju zamjenika predsjednika SDA, koju trenutno obna{a Asim Sarajli}. U slu~aju da Izetbegovi} prihvati Tihi}evu ponudu, Tihi} }e zauzvrat podr`ati izbor kadrova koje predlo`i Izetbegovi}. Na taj na~in otvorio bi se prostor za napredovanje nekoliko Izetbegovi}u bliskih ljudi koje je Tihi} proteklih godina potiskivao, poput Denisa Zvizdi}a, [efika D`aferovi}a, Safeta Softi}a, Elmedina Konakovi}a... Izvjesno je da }e SDA izabrati i novog generalnog sekretara, a kao favorit za ovu funkciju spominje se Aljo{a ^ampara, koji, kako doznajemo, u`iva podjednaku podr{ku i Tihi}evog i Izetbegovi}evog tabora. (A. Metiljevi}) SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

10.1.2013

1:48

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

ARHIVA “SB”

Prvi novinarski bend premijerno u Klubu “AG”

^LANOVI ^LANOVI “KABLOVA” “KABLOVA” Amar Amar ]esi}, ]esi}, Mario Mario Ili~i}, Ili~i}, Ahmed Ahmed Buri}, Buri}, Dino Dino Bajramovi} Bajramovi} ii Edin Edin Spahi} Spahi} (slijeva (slijeva na na desno) desno)

NADNICA ZA KRAH

Biv{i predsjednik UO BHRT-a Ahmed @ili} tvrdi da su ~lanovi Odbora sistema primali honorare i za sjednice koje nisu odr`ane Sada ve} biv{i ~lan Upravnog odbora BHRT-a Ahmed @ili} uputio je svojim nekada{njim kolegama, ali i Parlamentarnoj skup{tini BiH, pismo u kojem je upozorio da su ~lanovi Odbora sistema kojim je predsjedavao Mirko Vukovi}, umjesto propisanih dvanaest, u 2012. godini odr`ali samo pet sjednica. Kako, me|utim, svih dvanaest ~lanova Odbora sistema, iako su propustili ~ak sedam sjednica, nisu zaboravili na mjese~ne naknade u iznosu od po 1.000 KM, @ili} ih je javno pozvao da se odreknu honorara od po 7.000 maraka, ili da novce solidarno uplate u humanitarne svrhe. Iako nije nai{ao na podr{ku ostalih ~lanova Upravnog odbora BHRT-a Nikole Dereti}a, Marije Putice i Mirka Vukovi}a (koji je za sedam mjeseci nerada dobio 10.500 KM), Ahmed @ili} se svojih naknada neopozivo odrekao, a od generalnog direktora Muhameda Bakarevi}a zatra`io da pozove nadle`nu inspekcijsku slu`bu, kako bi ispitala zakonitost isplata honorara. (E.H.)

DERNEK U KULTNOM SARAJEVSKOM KLUBU Senad Avdi}, Anila Gajevi} i Danka Savi} (lijevo); veselo dru{tvo u kojem su bili novinar Adnan Buturovi}, ljekar Adnan Smaji} i advokat Edin [a~i} (desno) 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ahmed @ili}

5


Iluzije:Iluzije.qxd

10.1.2013

4:38

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

AKO JEDNOG DANA NEKI MINISTAR SIGURNOSTI... Pi{e: SENAD AVDI]

Ubice srpskog povratnika u Bihać Cvijana Radića otkrila je i dokumentirala Federalna uprava policije; lokalne policijske snage su bile zaobiđene, sve dok nisu, ili ne budu pohapšene. Bihaćko tužiteljstvo, da ima sekundu obraza i profesionalne časti, nakon što je predmet “ubistvo Cvijana Radića“ prebačen u Sarajevo, trebalo bi se samo od sebe raspustiti

U

va`eni kolega Aleksandar Stankovi} sa Hrvatske televizije priprema prigodnu knjigu u povodu okrugle, jubilarne obljetnice svoje emisije Nedjeljom u 2, u kojoj sam i ja gostovao nekog vrelog ljeta gospodnjeg 2005. godine: nekoliko dana uo~i decenije u`asnog zlo~ina u Srebrenici. U to je vrijeme samo generalu Vojske Republike Srpske Radoslavu Krsti}u bio presu|en genocid nad Bo{njacima Srebrenice. U toj sam emisiji emotivno, a kako bih druga~ije, govorio o odgovornosti bo{nja~kog politi~kog i vojnog vrha za kataklizmi~ni rasplet srebreni~ke tragedije. “Zar nije malo oportuno i nelojalno protiv svoje vlasti govoriti u drugoj dr`avi?“, pitao me oprezni Stankovi}, dok su neke curice u publici zijevaju}i, nezainteresirano, `mirkale okicama. “Nije, ustvari jeste, u drugoj dr`avi jeste i mo`e biti da je oportuno, ali ljekovito, a u mati~noj je krajnje rizi~no“.

“A ko nije..., to bi bilo lak{e i jednostavnije objasniti“, velim za po~etak. Bio je kod mene, u [vrakinu Selu jedan nadnaravno darovit boksa~, nije uspio u primarnoj misiji - da pokori svijet, pa se morao pomiriti sa statusom sparing-partnera. Kada ga te{ka muka, oluja kro{ea i aperkata natjera, kada mu se krv iz arkade sa sukrvicom iz nosa pomije{a, apeluje: “Paja, bacaj pe{kir!“; tako je ovaj moj dje~a~ki boksa~ki heroj, pozivaju}i trenerasekundanta, prekidao svaku u po~etku neravnopravnu borbu iz koje je izlazio sve jadniji i devastiraniji. Nekada iza rata sam ga vidio, ali ni{ta mi ne bi falilo i da nisam... “Opali me frajer, nakvarno, aperkatom u pljeksus“, jadao se jadnik. “Moje najdra`e premla}ivanje“, prisje}am se a ne pi{em Stankovi}u, postdejtonske naravi, ono je nezaboravno isku{enje koje mi je priredio Don King bo{nja~ke plemenite vje{tine - A lija Izetbegovi},

“Tukli su ga, tukli su ga, tukli {akom, tukli kap (Matija Be}kovi}, “Zum Reporter Po povratku u Sarajevo, iste ve~eri, do~ekalo me raznorodno i razli~ito (ne)raspolo`eno dru{tvo. “Svaka ~ast, tako se to radi“, jedino mi je iskreno priznanje, koje nisam niti o~ekivao niti zaslu`io, odao Vidosav Stevanovi}, veliki srpski pisac, koji je u to doba ne{to privre|ivao u sarajevskoj Gradskoj upravi: “Sve {to misli{ o onome {to ne valja unutra, treba izneti vani“. “A ko je tebe tukao osim Emira Kusturice u Sarajevu?“, pita me Aca Stankovi}, ju~er, danas, mo`e biti i sutra. Treba mu za knjigu, za njenu aktuelnost, pikantnost. Rado }u pomo}i, ali te{ko mi se sjetiti razli~itih nasilnika, politi~kih neistomi{ljenika, ukratko psihopata koji su na meni oprobavali plemenite vje{tine. Spominjem mu kvalitetan degenek koji sam u Me|unarodnom press centru dobio od Ratka Kne`evi}a, navodnog novinara Duge, savjetnika Mila \ukanovi}a, pa malo pedago{kog, jednosmjernog marisanja u aran`manu vlasti Mate Bobana, vidovitog {vercera {e}erom i sli~nim entitetima... 6

boxing manager bo{nja~kog politi~kog nasilni~kog kruga. Kada su me sand`a~ke-probo{nja~ke d`ukele, na Bo`i} 1995. godine na pravdi Boga premlatile, a ja nagr|en, ispremla}ivan, morao dokazivati satima da nisam nikakva povoda dao strana~kim batina{ima da me unakaze. “Za tu~u je potrebno dvoje“, kazao je mudri vo|a Izetbegovi}, a moja mu mater dok mi je stavljala obloge na onemo}alu glavu{u po`eljela da mu zemlja kosti izbacuje - {to du`e, sukscesivno i redovno. “Tukli su ga, ga, tukli {akom, tukli kapom, u juna~ke tukli grudi, tukli su ga, tukli su ga“, napisao je, nadam se da ne grije{im, Matija Be}kovi} ne{to malo pred rat i ne{to vi{e nego {to ja mogu razabrati. Dobro sam pro{ao, skontam na kraju balade, a imao sam i malo sre}e, ili vi{ak opreza. Objektivno... Mu~ko ubistvo jadnog Cvijana Radi}a, endemskog srpskog povratnika u Biha}, nisu obavile 1997., tako SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Iluzije:Iluzije.qxd

10.1.2013

4:38

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Foto: Mario Ili~i}

DAJTE [ANSU MIRKU Mirko Filipovi}, strogo povjerljivo, niko ne smije da vas bije

barem optu`nica ka`e, ozloje|ene kom{ije, nego pripadnici legalnih dr`avnih institucija, policajci koji su zbog tog besprizornog zlo~ina ovih dana pohap{eni, napokon. Sva ta bagra, zlo~inci, krvnici, koji su bezdu{no likvidirali srpske povratnike u`ivali su nemale beneficije i prinadle`nosti u lokalnoj, a i {iroj zajednici. U prili~no solidno pripremljenoj optu`nici, Iki} je bio

je narodni pjeva~ Marinko Rokvi} uz puno para na{ao grob svoga pokojnog oca ubijenog u pravednom naletu bo{nja~ke pravde. I tu se, otprilike, krije klju~ svega va`noga; me|unarodna zajednica je uspostavljaju}i ~vrste profesionalne standarde, ne vode}i ra~una o sitnicama, ho}e li ih implementirati nedou~eni lopovi, opsjenari ili ljudi od posla i po{tenja, integriteta... po~inila

apom, u juna~ke tukli grudi, tukli su ga, tukli su ga...“ ter“/, anamo one godine, slabo se sje}am) zahva}en/dokumentiran u najva`nijem sudskom procesu, prije vi{e od deset godina, klasificiran je kao jedan od sudionika “udru`enog zlo~ina~kog projekta“, nisam ba{ siguran da se to tada tako zvalo, ali ne mijenja mnogo na su{tini. Iki} je, prema tada{njoj optu`nici, bio anga`iran od sarajevske centrale tajne bo{nja~ke slu`be da likvidira Fikreta Abdi}a “u {irem rejonu Rijeke“. Postoji, odnosno postojalo je, milion dokumenata, pored ostalih pismeni izvje{taj hrvatskih pravosudno-policijskih organa koji su izvr{ili uvi|aj na licu mjesta, naredbe sarajevske centrale AID-a; ni{ta to nije pomoglo korumpiranom strana~kom pravosu|u u rasvjetljavanju mra~nih bo{nja~kih zlo~ina~kih namjera. Ubice srpskog povratnika u Biha} Cvijana Radi}a otkrila je i dokumentirala Federalna uprava policije; lokalne policijske snage su bile zaobi|ene, sve dok nisu, ili ne budu pohap{ene. Biha}ko tu`iteljstvo, da ima sekundu obraza i profesionalne ~asti, nakon {to je predmet “ubistvo Cvijana Radi}a“ preba~en u Sarajevo, trebalo bi se samo od sebe raspustiti. Ubijeno je u Bosanskom Petrovcu nakon osloba|anja desetine doma}ina, starosjedilaca Srba - samo 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

pragmati~an, po sebe, ali po bosanskohercegova~ko dru{tvo neoprostiv grijeh. Ni{ta lak{e nego cijelu pri~u sa Bosnom i Hercegovinom u “aktualnom politi~kom trenutku“ pojednostaviti (u osnovi pojeftiniti), identificirati sa liderima {est najva`nijih politi~kih stranaka. Kada je politi~ki lider, onaj {to ima tornjeve, odnosno {to je ministar za sigurnost, do{ao u terenskom automobilu “Ladi Nivi“ sa dvojicom pla}enih ubojica da mene prepla{e (obojica su nesretnim slu~ajem ubiveni), nije ni slutio da }e mu jednog dana, neko, bilo ko, ponuditi da bude ministar sigurnosti. Sre}om, zakonski okviri su takvi da bez obzira na poroznost pravnog sustava, takva indidvidua ne mo`e ni o ~emu odlu~ivati. Uzalud {alje optu`nice preko novina kojima je ovladao preko `ene - supruge, njegova je pravno-izvr{na mo} ni{tavna. Mnogo je ve}a bila operativna mo} ministra Radon~i}a u ljeto 1994. godine kada je sa ordijom serijskih ubica prijetio meni a ni{ta mi nije mogao. ^ak ni {amara odalamit. 7


Iluzije:Iluzije.qxd

10.1.2013

2:26

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI PETAK, 4. JANUAR Rijetko veselo, skoro (neodgovorno, van svake razumne sumnje) bezbri`no, {to staro {to mlado, dakle, {to bi se reklo “rahat od pameti“ dru{tvo sjargalo se ve~eras u AG klub - svira nova, obe}avaju}a, perspektivna grupa Kablovi, poletni poletarci novinarsko-muzi~kog usmjerenja, tri frtalja tih “kadrovskih resursa“, kada ne dangube na probama, crn~e u “Slobodnoj Bosni“, trpe mene ovakvog nikakvog. Publika mala, ali odabrana - hard core, retro, symfo destruktivci.

SUBOTA, 5. JANUAR Lijepe, mudre, pou~ne, boguugodne misli, primisli susti`u jedna drugu u Povelji Svjetskog bo{nja~kog kongresa koja je danas jednoglasno usvojena na Svjetskom bo{nja~kom kongresu, odr`anom u svjetskom, a na{em, bo{nja~kom, Sarajevu. ^ak ni stil, jezik kojim je pisana Povelja nije birokratski siv, nego je, onako skoro pa vojni~ki, naredbodavno sivo-maslinasto razigran. Čudi me, stoga {to se klju~ni programski dokument ne zove Strogo.Pov. elja. “Zato, Bo{njaci, nemojte da vam ljubav prema ku}nim ljubimcima bude va`nija od ljubavi prema vlastitom rodu“, nezaobilazno je mjesto u Povelji Bo{njaka mondijalista. Neke grube procjene govore da u BiH `ivi skoro 100 hiljada ljudi koji nemaju ni ku}e ni ku}i{ta, stana ni stani{ta? Mogu li, i smiju li, kona~no, besku}nici imati ku}ne ljubimce? Malo im je {to nemaju roda, {to im ni porod ba{ ne ide od ruke, a oni bi jo{ i ku}ne ljubimce?! Ili, recimo, ako imate ku}u koju ste, kao biv{i reisu-l-ulema Mustafa efendija Ceri}, sada{nji predsjednik svih Bo{njaka svijeta, u ratu oslobodili od predratnih vlasnika, pa nabavite jato koko{i, horoza, pernatih `ivotinja koje se veselo igraju u dvori{tu, jesu li to ku}ni, ili predku}ni/vanku}ni ljubimci? ( Mo`e o tim ratnim predku}nim Ceri}evim ljubimcima posvjedo~iti uva`eni bo{nja~ki kongresmen Muhamed Filipovi}, Bo{njak i kom{ija Reisov.) Ili ako, opet, poput istaknutog bo{nja~kog kongresmena, svetskog, a na{egpolusvetskog, Ejupa Gani}a, otmete tu|u ku}u, pa napravite od nje celebrity tvr|avu za vlastitu djecu, jesu li vam djeca u tom slu~aju “ku}ni ljubimci“, ili su “vlastiti rod“. Te{ka, {kakljiva, naoko sofisti~ka pitanja; na njih }e, kadli-tadli, morati odgovoriti makar vanredno zakazani Svjetski bo{nja~ki kongres!

NEDJELJA, 6. JANUAR “A jesi li ~itao u Oslobo|enju spisak najnovijih du{mana koje je sastavio akade8

mik Abdulah Sidran“, pita me neko lijep i dobronamjeran, na`alost mi se nadnio na desno uho koje radi samo sa 20 posto kapaciteta (ostatak je “u{nog aparata“ trajno osakatila minobaca~ka granata osamdeset dvojka, ganc nova, u ljeto 92. godine u rejonu Otoka-[vrakino Selo). Nisam ~itao, la`em naravno. “Pogotovo ne volim da ~ujem lo{e vijesti o sebi“, pi{e ju`noafri~ki nobelovac J. M. Kuci i obja{njava: “Strog sam prema sebi, ne treba mi tu|a pomo}.“ “A zna{ li“, pitam pred zoru u birtiji ljutog kraji{kog pisca Faruka [ehi}a, dobitnika pro{logodi{nje regionalne nagrade “Me{a Selimovi}“, “da je 1961. godine Ivo Andri} dobio Nobelovu nagradu za prsa ispred J.R.R. Tolkiena?“ Po obi~aju ne ~ekam odgovor, jer imam vlastitoosobni: “A {ta misli{ da je Tolkien imao pravog advokata, Mirnesa Ajanovi}a, pa tu`io Nobelov komitet: oni se nikada vi{e ne bi oporavili financijski, niti oprali moralno od te knji`evno-politi~ke nepravde.“

PONEDJELJAK, 7. JANUAR Pravili smo, objektivno, u “procesu“ stvaranja novogodi{nje emisije Reflex , NINO RASPUDI], VESO GATALO i JA, o MIMI [AHINPA[I]U da i ne govorimo, razli~ite vrste budala od sebe - rukovo|eni pre{utnom formulom da je jedini na~in da te ozbiljno ljudi shvate taj da sam sebe ne shvata{ ozbiljno. Iskreno, pla{io sam se samo za Raspudi}a, valja mu se pred studentima u Zagrebu pojaviti, obitelji ispri~ati, u ozbiljnim televizijskim emisijama ukazati, nakon “najlu|e no}i“. Ka`e mi Nino da ga je ta vrsta izleta samo u~inila kontroverznijim, vehementijim, a da ni moje akcije me|u damama od iskustva i ukusa od Mostara do Zagreba nisu umanjene; dapa~e!

UTORAK, 8. JANUAR Odli~no i ve~eras/no}as/jutros, kao i u prethodne tri utakmice, MIRZA TELETOVI] koristi svojih 12-15 minuta koje je dobio na utakmici svojih “Netsa“ protiv Philadelphia Sixersa. Osam ko{eva, lijep procenat {uta, perfektno odigrana odbrana; ohrabruju}e. Nije mi, kao ni njemu, propala ova no}. Prije 15 dana Mirza je bio udaljen iz prve postave “Netsa“ voljom trenera, pametnjakovi}a bez pokri}a Avery Johnsona. Sre}om, gazda “Netsa“, ruski tajkun Mihail Prohorov, shvatio je da nije problem u Mirzi, nego u arogantnom, nesimpati~nom couchu, treneru, pa ga je smijenio. Johnson je 2006. godine vodio Dallas Mawericse u finalu NBA play offa protiv Miami Heata: nikada bolji “Dallas“ izgubio je od polovnog “Miamija“; pet

go dina kasnije “Dallas“ sa trenerom Rickom Carlisleom je s istom ekipom i pet godina starijim Dyrkom Nowitzkim pregazio zvjezdani “Miami“, sa stra{nim LeBronom Jamesom, Chrisom Boshom, Wadeom. Svi su Mirzini drugovi iz {panjolske Caje Laboral uspjeli u NBA ligi: vreme{ni Argentinac Pablo Prigioni u New York Nicsima i poletni mu zemljak, centar Tiago Spliter u San Antonio Spursima izvrsno mijenja Tima Duncana. Bit }e dobro sa Mirzom Teletovi}em, ka`em prijatelju, jer druga~ije ne mo`e biti sa vrijednim talentima bez obzira na besmislene trenere kakav je Johnson (bio) u “Netsima“, Mancini u Manchester Cityju, Zeman u Romi: najbolji evropski ko{arka{ je Mirza Teletovi}, najbolji vezni nogometa{ je Miralem Pjani}!

SRIJEDA, 9. JANUAR “Posljednji pozdrav ocu na{eg druga Alema Pivodi}a“, pi{u u u potresnoj ~itulji u dana{njim dnevnim novinama, u povodu sedam dana od ubistva sarajevskog policajca MUHIDINA PIVODI]A, “u~enici Sedmog razreda Osnovne {kole Safvetbeg Ba{agi} sa razrednikom @eljkom Malinovi}em“. Cijelo je Sarajevo, potreseno, o~ajno, oplakalo stravi~no ubistvo policajca Pivodi}a, hiljade je ljudi, znanih i neznanih, ali pozvanih, bilo na njegovoj d`enazi pro{loga ~etvrtka, u stotinama novinskih ~itulja okupljen je bol, bijes, gra|ana zbog svirepog, monstruoznog, uznemiruju}eg zlo~ina nad ~uvarem javnog reda i mira. MUHAMED BUDIMLI], biv{i ministar unutra{njih poslova Kantonalnog MUP-a, korumpirani, retardirani SDP-ov namje{tenik, kreten koji je dvije godine bio nominalni {ef ubijenom Pivodi}u, va`nijeg posla ima: pi{e SMS-ove biv{im svojim poslu{nicima-suradnicima: “Dragi moji, nadam se da ste dobro i da izdr`avate pritiske. Kao {to vidite mene ova banda ne popu{ta ali nisu ni svjesni da me samo dodatno ve`u za MUP KS. Svaka la` koju napi{u samo mi daje novi poticaj za povratak i kona~ni obra~un. Nadam se skorom vidjenju. Veliki pozdrav. Muhamed.“ Sve najgore {to sam znao o ovom univerzitetsko-politi~kom mutantu napisao sam, pone{to ~ak i presko~io (recimo da mu je sestra-frizerka profesionalno i po ugovoru o djelu plesala na svadbi mladog Kelmendija na umalo kobnoj svadbi u Radon~i}evu Radon Plaaazu), ali sve je to ma~iji ka{alj u pore|enju sa onim {to je u jednoj nepismenoj SMS poruci na sopstvenom demontiranju u stanju u~initi i posti}i Budimli}! SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

10.1.2013

0:01

Page 5


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

10.1.2013

2:06

Page 10

MINI MARKET DIV TI BIO MAJCI

BO@IJE STADO BEZ PASTIRA

Ni{ta od obe}anja federalnog ministra Envera Bijedi}a da }e novi partner BH Airlinesa biti svjetski div Po~etkom oktobra pro{le godine, kada je razvrgnut poslovni brak izme|u BH Airlinesa i Turkish Airlinesa, federalni ministar saobra}aja Enver Bijedi} najavio je svijetlu budu}nost BH Airlinesu. Njegova izjava objavljena u Avazu naslovljena je bombasti~no: “Svjetski divovi u utrci za BH Airlines“! Ministar Bijedi} je naime rekao da su ve} pristigle dvije konkretne, i pri tome odli~ne ponude za partnerstvo s BH Airlinesom, te da }e pregovori s potencijalnim partnerima po~eti “u narednih nekoliko dana“. Jedan od potencijalnih partnera, otkrio je Bijedi}, “spreman je odmah na po~etku u BH Airlines unijeti dva aviona, a kasnije bi nabavili jo{ deset aviona, boinga ili airbuseva“. Nismo uspjeli saznati jesu li pregovori sa “svjetskim divovima“ po~eli u najavljenom roku “za dva-tri dana“, no pouzdano smo doznali da ni tri mjeseca nakon Bijedi}evog obe}anja, niti jedna konkretna ponuda nije stigla u federalnu Vladu, niti postoje bilo kakve opipljive Enver Bijedi}

Mitropolit Nikolaj bolestan, Grigorije imenovan za privremenog zastupnika Prvi put u mirnodopskom periodu nije bilo TV prenosa bo`i}ne liturgije iz Saborne crkve Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu. Razlog je bolest mitroplita Nikolaja (85) koji je bio prisutan u hramu, ali nije mogao vr{iti obred. Ve} vi{e od pola godine nije u stanju da obavlja poslove mitropolita, pa je Sveti sinod SPC za administratora Mitropolije postavio hercegova~ko-zahumskog episkopa Grigorija. Mitropolit Nikolaj, koji se do zamona{enja zvao Gojko Mr|a, ve} 40 godina je arhijerej. Pune dvije decenije Nikolaj je na du`nosti mitropolita dabrobosanskog i tu je imenovan 1992. nakon smrti svog prethodnika Vladislava. Kad je izbio rat, Nikolaj se izmjestio iz Sarajeva na Sokolac i na podru~ju pod kontrolom Vojske Republike Srpske ostvario je srda~ne odnose sa ha{kim optu`enicima Radovanom Karad`i}em i Ratkom Mladi}em. Postoje TV snimci na kojima ovaj mitropolit blagosilja Mladi}eve vojnike. Nakon uspostavljanja mira, Nikolaj se vratio u sjedi{te svoje

mitropolije u Sarajevo. ^lan je Me|ureligijskog vije}a u BiH. Prije pet godina Sveti sinod je imenovao vikarnog episkopa Maksima da poma`e Nikolaju i osobno se priprema za poslove mitropolita. Me|utim, Maksim je kratko bio uz Nikolaja, jer imenovan za episkopa zapadnoameri~ke eparhije. Ina~e, ~im jedan arhijerej nije u mogu}nosti obavljati svoje poslove Sveti sinod imenuje administratora koji ima ovlasti da ga na neodre|eno vrijeme u svemu zamjenjuje. (\. K.)

BOG JE PRVO SEBI STVORIO BRADU

Šefovi sektora u Graničnoj policiji predložili sebe za novčanu nagradu Direktor Grani~ne policije Vinko Duman~i} prekinuo je vi{egodi{nju praksu nov~anog stimuliranja najzaslu`nijih i najaktivnijih djelatnika Grani~ne policije zbog “subjektivizma“ rukovode}eg kadra. Naime, komandiri jedinica, rukovodioci terenskih ureda Grani~ne policije i nadle`ni u Glavnom uredu, trebali su dostaviti spiskove policajaca i djelatnika koji su svojim radom i zalaganjem zaslu`ili nagradu, odnosno nov~anu stimulaciju. Me|utim, “objektivni“ rukovodioci uglavnom su za nov~anu stimulaciju predlo`ili sami sebe, a najdra-

10

Mitropolit NIkolaj

sti~niji primjer zabilje`en je u terenskoj kancelariji Istok. Tako je pomo}nik na~elnika terenske kancelarije Istok, Dragomir Majdov, za nagradu predlo`io samog sebe, ali i svoju sekretaricu! Slijede}i primjer svog {efa, njemu pot~injeni komandiri jedinica Vi{egrad i Hum, Radomir Vasi} i Abid \ozo, sami sebe su predlo`ili za dobijanje nov~ane stimulacije. Kako bi izbjegao skandal, direktor Grani~ne policije Vinko Duman~i} nije ni imao drugu mogu}nost osim da sve pristigle prijedloge baci u ko{. (M.F.) SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

10.1.2013

2:07

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da međunarodne diplomate trebaju pomoći četvorci da rekonstruira Vladu FBiH? AMIR ZUKI] Generalni sekretar SDA

NE Ne smatram jer su u FBiH ustavna rje{enja jasna i zna se na koji na~in mo`e do}i do smjene i izbora nove vlade.

ADIS ARAPOVI] Politolog

DA/NE

DANIJEL VIDOVI]

Glavni i odgovorni urednik ”Buke”

Dopredsjednik Gradskog vije}a Grada Mostara

NE

DA

Ne mislim tako iz razloga {to }e odgovornost za sve {to se desi zbog toga, bilo dobro ili lo{e, biti preba~ena na me|unarodnu zajednicu. Na{i politi~ari treba da po~nu sami donositi ozbiljne odluke.

JOSIP MUSELIMOVI] Advokat

Oni trebaju omogu}iti povratak u ustavne okvire ako je ve} visoki predstavnik svojom suspenzijom odluke visokog povjerenstva omogu}io da se formira neustavna vlada. On treba omogu}iti samo da se formira vlada sukladno ustavu.

VESO VEGAR Portparol HDZ-a 1990

DA Njihovim zalaganjem i suspenzijom volje jednog konstitutivnog naroda stvorena je ovakva atmosfera, atmosfera koja dr`avu ~ini zaista neu~inkovitom. Njihovim postupcima situacija je dovedena do ovog stupnja i red bi bio da je poprave.

NE Me|unarodna zajednica u BiH treba raditi ono {to je u skladu sa njihovom misijom, a to je {tititi ustavni poredak, mir i stabilnost a ne biti na jednoj ili drugoj strani neke politi~ke koalicije.

SBB SE DR@I ^VRSTOG KURSA

Predsjedni{tvo SBB-a iz stranke isklju~ilo Saliha [abovi}a zbog nepla}enog poreskog duga Predsjedni{tvo SBB-a odlu~ilo je isklju~iti iz strana~kih redova Saliha [abovi}a, zastupnika SBB-a u Tuzlanskom kantonu, zbog toga {to [abovi}eva privatna firma Giprom ve} dulje vremena duguje “enorman poreski iznos“. U saop}enju SBB-a pored ostalog pi{e da je [abovi} isklju~en “u skladu s ~vrstim politi~kim opredjeljenjem da nadle`ni dr`avni organi trebaju u~initi sve da se poreski dugovi uredno namiruju a poreski du`nici i njihova imena transparentno objavljuju i sankcioniraju“. Tako i treba! Pro{la su vremena kada su politi~ki mo}nici uzimali sebi za pravo da povla{tenim tajkunima opra{taju milionski poreski dug, kao {to je to, primjerice, svojevremeno uradila Vlada Alijnse predvo|ena SDP-om, koja je bila toliko drska da je vlasniku Avaza Fahrudinu Radon~i}u oprostila poreski dug u iznosu od blizu milion maraka! Bilo, ne ponovilo se! (M.A.)

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

OHR je kumovao izboru predsjednika Federacije na na~in na koji je CIK rekao da nije zakonit i zbog toga bi trebali da snose dio odgovornosti. Svi ostali problemi su generirani politi~kom akrobatikom vladaju}ih stranaka i zato treba da snose odgovornost a ne da im problem rje{ava me|unarodna zajednica.

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]

naznake da bi mogla pristi}i u skoroj budu}nosti. Ostaje da ~ekamo i vidimo ho}e li Dodik prije izgraditi aerodrom u Trebinju ili }e Bijedi} prije prona}i strate{kog partnera BH Airlinesu!? (A.M.)

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

11


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:11

Page 12

KRAJ “DODIKOVE ERE”

Posljednjih dana prošle i prvih dana (n)ove godine probuđena, ohrabrena opozicija u Republici Srpskoj i najodanije pristalice MILORADA DODIKA slažu se u jednom - nazire se skori kraj “Dodikove ere“; naš novinar je sistematizirao ključne političke, socijalne i ekonomske razloge zbog kojih će Dodik teško preživjeti izbore 2014. godine

Izmi{ljanje “stranog neprijatelja“ i njihovih “d o strahovlade: lakta{ki gazda RS-a otkriva s 12

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:12

Page 13

OLAKO OBE]ANA DR@AVA

DESET RAZLOGA

ZBOG KOJIH DODIK NEĆE PREŽIVJETI

d oma}ih pla}enika“ posljednja je faza Dodikove strah, nemo} i skori kraj vlastitog re`ima 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

13


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:12

Page 14

KRAJ “DODIKOVE ERE” Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I] i MILUTIN STOJ^EVI]

P

osljednjeg dana minule godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik podanicima je otkrio pakleni plan Zapada koji u`urbano priprema “neko prolje}e“ kako bi: pod a) sru{io Dodika; pod b) doveo prozapadne marionete na vlast, i pod c) oduzeo RS-u sve nadle`nosti! “Raspola`em informacijama da je ovdje u{lo 10 miliona dolara da bi se podr`ale razne nevladine organizacije. Govori se o nekom prolje}u“, precizirao je Dodik uz napomenu kako “pouzdano zna“ i ko i kome i sa kakvim ciljem “distribui{e novac“ i “vr{i pritisak na medije“ da podstaknu atmosferu “ulice i nemira“.

SPAS U POSLJEDNJI ^AS

Dodik ponudio premijersku funkciju ministru Petru Ðokiću; Ivica Dačić se protivi!? Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ponudio je premijerski mandat Petru \oki}u, aktuelnom ministru za bora~ka pitanja u Vladi Republike Srpske i predsjedniku Socijalisti~ke partije RS-a! Suo~en sa ogromnim nezadovoljstvom gra|ana, ali i kritikama opozicije, u~incima kabineta aktuelnog premijera Aleksandra D`ombi}a, Dodik namjerava ovakvim, ~ini se kozmeti~kim, kadrovskim potezom barem nakratko ubla`iti o{tricu tih kritika.

Isti izvor nam je kazao kako je Petar \oki} odmah nakon Dodikove ponude konsultirao premijera Srbije i lidera sestrinske Socijalisti~ke partije Srbije Ivicu Da~i}a, tra`e}i njegov stav o eventualnom preuzimanju ~elne funkcije u Vladi RS-a. Navodno je Da~i}eva reakcija bila negativna - premijer Srbije kazao je Doki}u da u ovakvim socijalnim i ekonomskim prilikama u RS-u preuzimanje premijerske funkcije “ne bi bilo pametno“.

NEPRIJATELJI SVIH SRPSKIH ZEMALJA, UJEDINITE SE Cijela konstrukcija o nepostoje}em, fantomskom planu subverzivnog Zapada i njegovim doma}im slugama i pla}enicima koji su za {aku dolara spremni izdati vo`da i svete nacionalne interese bila bi smije{na da se u pozadini cijele pri~e ne otkriva Dodikov sasvim realni, pani~ni strah pred narastaju}im gnjevom armije nezaposlenih, prevarenih i osiroma{enih podanika. U sedmoj godini neprikosnovene vlasti SNSD-a s Dodikom na ~elu, Republika Srpska prolazi kroz najdublju socijalnu i ekonomsku krizu od svog nastanka, o ~ijem postojanju svjedo~e i pi{u ~ak i Dodikovi najzagri`eniji fanovi, poput Emila Vlajkija i Nenada Kecmanovi}a. Prvi je nedavno javno predlo`io hitno formiranje vlade nacionalnog spasa, dok potonji poziva na “okupljanje svih patriotskih snaga za odbranu RS-a“. [ta se to tako naglo i tako drasti~no promijenilo da je neprikosnoveni vladar RS-a, gotovo preko no}i, po~eo gubiti ono samopouzdanje kojim je proteklih godina masovno plijenio srpska srca? Prema onom {to govori srpska opozicija, ali i onom o ~emu pi{u i svjedo~e Dodikovi najzagri`eniji fanovi, nazire se desetak klju~nih politi~kih, ekonomskih i socijalnih razloga zbog kojih se ubrzano pribli`ava kraj “Dodikove ere“.

DESET RAZLOGA ZA PAD Prvi, ali ne i najva`niji razlog povezan je sa zna~ajnim padom podr{ke SNSD-u na lokalnim izborima u oktobru protekle godine. Nije Dodika zabrinuo gubitak nekoliko hiljada glasova koliko ga je zabrinulo ja~anje opozicije koja, nakon lokalnih izbora, puca od samopouzdanja i uvjerenja da }e na parlamentarnim izb14

SUKOB U STRANA^KOM VRHU Nakon Radmanovi}a, protiv Dodika se okrenuo jo{ jedan njegov dugogodi{nji suradnik, Igor Radoji~i}

orima 2014. godine baciti na ple}a i Dodika i njegov despotski re`im. Drugi razlog krije se u frakcijskim borbama unutar Dodikovog SNSD-a, koje su dodatno zao{trene nakon lokalnih izbora. Vrh SNSD-a odranije je optere}en sukobom Dodika i Radmanovi}a, no odnedavno se od Dodika po~eo udaljavati i njegov dugogodi{nji suradnik Igor Radoji~i}, aktuelni predsjednik Skup{tine RS-a i donedavni kadrovik SNSD-a. Nakon sukoba s Dodikom, Radoji~i} je dao ostavku na funkciju {efa strana~ke kadrovske komisije, ali je zadr`ao zna~ajan utjecaj u vrhu SNSD-a i strana~koj bazi, poput banjalu~ke organizacije SNSD-a. Tre}i razlog proisti~e iz svojevrsne diplomatske izolacije u kojoj se Dodik nalazi ve} dulje vremena. Njegovi personalni kontakti s diplomatima mo}nih

dr`ava naglo su prorije|eni i svedeni na sve otvorenija upozorenja da je pre{ao dozvoljenu granicu tolerancije. Nije tajna da je ~vr{}i diplomatski stav prema Dodiku oblikovan u SAD-u, zbog ~ega je Dodik uostalom i rekao kako je u RS-u u{lo deset miliona dolara (a ne eura). Četvrti razlog izvire iz katastrofalne ekonomske situacije u RS-u, koja je i zvani~no, nakon 2009. godine, ponovo potonula u duboku recesiju. Kona~ni rezultat obe}anog ekonomskog procvata prili~no je mr{av: “standard pada, nezaposlenost raste, sve ve}i dio populacije upada u zonu akutnog siroma{tva“ - dijagnoza je Dodikovog prijatelja i neformalnog savjetnika Nenada Kecmanovi}a. U decembru protekle godine registriran je svojevrsni kuriozitet: broj penzionera prema{io je broj uposlenika, {to vi{e nego jasno SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:12

Page 15

OLAKO OBE]ANA DR@AVA ilustrira sumornu perspektivu ekonomije manjeg bh. entiteta. Peti razlog zbog kojeg se nazire kraj “Dodikove ere“ krije se u olako potro{enim golemim sredstvima dobivenim prodajom telekoma a za koja su vezana mo`da i pretjerana o~ekivanja brojnih privrednika i jo{ brojnijih posrnulih preduze}a Republike Srpske. “Gdje su milijarde, Milorade“, grmi oja~ana opozicija RS-a, koja vi{e ne zatvara o~i pred notornom ~injenicom da je danas u RS-u znatno manje zaposlenih nego je bilo prije pet godina! I {esti razlog je iz ekononmske sfere: u cijeloj BiH registriran je dramati~an pad stranih investicija, osobito tokom posljednje dvije godine, no taj pad u Republici Srpskoj je neuporedivo o{triji nego u Federaciji BiH. Istina, Republika Srpska ima vi{e ugovorenih stranih investicija, ali Dodiku to ne}e puno pomo}i, budu}i da neki od “ugovorenih“ projekata ve} godinama miruju, {to i njegove najodanije saveznike navodi na asocijaciju s fantomskim selima ruskog kneza Potemkina. Sedmi razlog su socijalni fondovi Republike Srpske koji su dovedeni pred potpuni slom: penzionera je vi{e nego radnika a posljednje pove}anje penzije bilo

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

DUBOKA KRIZA: U sedmoj godini neprikosnovene vlasti SNSD-a s Dodikom na čelu, Republika Srpska prolazi kroz najdublju socijalnu i ekonomsku krizu od svog nastanka je prije ravno sedam godina. Iako su mnogi o~ekivali da }e upravo penzioneri iza}i na ulice, pretekli su ih prosvjetni radnici koji su za 21. januar najavili generalni {trajk i “bu|enje prolje}a“. Nakon osiroma{enih prosvjetara, na ulice }e iza}i ljekari. Dodiku ne ide na ruku ni prilike kod prekodrinske bra}e. Dodikov prijatelj Boris Tadi} potonuo je u ilegalu, a na srpski tron je zasjeo “neuspjeli poba~aj“, kako je Dodik svojevremeno poku{avao diskreditirati Tomislava Nikoli}a. Jo{ gore po Dodika, aktuelna vlast u Srbiji ne odustaje od borbe protiv korup-

cije, pri ~emu su, barem do sada, najvi{u cijenu platili neki od Dodikovih dugogodi{njih poslovnih ortaka, poput Mi{kovi}a, \uri}a i ostalih ~i~i}a. Deveti razlog Dodikovog nespokoja krije se u ~injenici da sa sve manje uspjeha uspijeva kontrolirati medijsku scenu Republike Srpske. Ranije je to ~inio obilatim bud`etskim i vanbud`etskim dotacijama i pogodnostima kojima je kupovao medijsku naklonost. No, raspolo`ivi resursi danas su mnogo manje izda{ni pa Dodik ne mo`e ra~unati na onu unisonu medijsku podr{ku kakvu je u`ivao proteklih godina. Istina, pod punom kontrolom zadr`ao je javni servis RTRS, no najgledanija televizija u RS-u nije javni servis nego bijeljinska BN televizija, koja je pod kontrolom opozicije RS-a i pozicije Srbije! Deseti razlog je Dodik sam: predugo je na vlasti, srpske mase su prezasi}ene njegovim sveprisutnim likom, njegovom neuvjerljivom populisti~kom retorikom i licemjernim imid`em “~ovjeka iz naroda“ koji pjeva na svadbama i pije rakiju iz fla{e. Taj je imid` odavno pomu}en slikama rasko{nih Dodikovih vila na Dedinju i rodnim Bakincima vrijednih desetine miliona maraka.

15


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:12

Page 16

I PAD JE LEP

Optužba Milorada Dodika da se “strani neprijatelj” udružio s “domaćim plaćenicima” radi rušenja Republike Srpske izazvala je provalu bijesa opozicionih lidera, nezavisnih intelektualaca, novinara, pa čak i dojučerašnjih Dodikovih suradnika i prijatelja

DODIK RAZBJESNIO I SAVEZNIKE I OPOZICIJU Pi{e: NA\A DIKLI]

P

robu|ena opozicija u Republici Srpskoj `estoko je uzvratila na optu`be Milorada Dodika iznesene u novogodi{njem intervjuu, kada je “otkrio” da je u RS-u u{lo deset miliona dolara namijenjenih za njegovo (Dodikovo) ru{enje, a sve koji ga prozivaju zbog porijekla imovine i insistiraju na izmjenama Zakona o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine i Zakona o preispitivanju porijekla imovine (set antikorupcijskih zakona koje je Dodik usvojio odmah po dolasku na vlast 2006. godine kada je najavio i nemilosrdnu borbu sa organiziranim kriminalom, koji je prema njegovim tvrdnjama iz ove godine vol{ebno nestao), nazvao stranim pla}enicima.

NAPUKLE “SPECIJALNE VEZE”

Sukob Dodika i Vučića zbog Miškovića Slobodna Bosna nezvani~no saznaje da je na 21. ro|endan RS-a vi{e puta pozivan i predsjednik Srpske napredne stranke i prvi zamjenik predsjednika Vlade Srbije Aleksandar Vu~i}. Odbio je sve pozive,

nakon {to je Dodik javno rekao da je “sre}a imati takvog ulaga~a i privrednika kao {to je Mi{kovi}”. Vu~i} mu nije ostao du`an: “Imao bih i ja gospodinu Dodiku sva{ta re}i, ali jo{ nije do{lo vrijeme.”

RS TO SAM JA Naravno, ova pri~a se sada pretvorila u sukob pozicije i opozicije. “Petokolona{i” iz RS-a, kojima se nimalo ne svi|a ideja koju zastupa Dodik koji se poistovje}uje sa Republikom Srpskom po principu “ako napadate mene, napadate i RS”, smatraju da je ovo direktan poziv na lin~ opozicionih lidera. Kostadin Vasi}, potpredsjednik SDS-a, najavljuje da }e njegova partija ve} u petak na sjednici Predsjedni{tva odlu~ivati o tome da li }e da raskine platformu na dr`avnom nivou u ciljem za{tite srpskih nacionalnih interesa u Vije}u ministara i Parlamentu BiH. “Dodik je sebi izabrao koalicione partnere. SDP Zlatka Lagumd`ije i HDZ Dragana Čovi}a. Mi ne `elimo da bude16

PARTNERI IZA RE[ETAKA U antikorupcijskoj akciji koja se vodi u Srbiji na udaru su i neki od dugogodi{njih poslovnih ortaka Milorada Dodika

mo 13. prase u cijeloj pri~i i spremni smo da pov u~emo svoje

funkcionere jer ne vidimo svrhu da i dalje budemo u bilo kakvoj pri~i sa Dodikom. Tako|er, svako od nas iz SDS-a je spreman da javno poka`e svoju imovinu. Ja s tim SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:13

Page 17

KONTRA SVIH, SAMO NI[TA PROTIV NJIH DRAMATI^AN DRAMATI^AN PAD PAD PODR[KE PODR[KE SNSD SNSD Milorada Milorada Dodika Dodika pretrpio pretrpio je je na na lokalnim lokalnim izobrima izobrima te`ak te`ak poraz poraz

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

17


Dodik:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:13

Page 18

I PAD JE LEP PLAV[I]KA-DODIK: OKRE]E[ MI LE\A I ODLAZI[

“Pored nas ovakvih, neprijatelj nam nije ni potreban” Prije nekoliko dana Dodik je do`ivio jo{ jedan te`ak udarac. Nakon duge {utnje kona~no se oglasila i Biljana Plav{i}, biv{a predsjednica RS-a te ha{ka osu|enica, koja je Dodika i dovela na vlast na tenkovima 1997. godine, a on je zauzvrat otpratio u Haag sa banjalu~kog aerodroma, ali i redovito obilazio u zatvoru, kada je osu|ena za genocid. Tako|er je uz sve dr`avne po~asti i do~ekao kada se vratila. Plav{i}eva je izjavila da je prvi put “ozbiljno zabrinuta za budu}nost RS-a”, a aktuelne politi~are je optu`ila da zemlju “za koju je `ivote dalo vi{e od 20.000 njenih najboljih sinova, vode u propast!”

“Prvi put u posljednjih 20 godina nisam optimista po pitanju budu}nosti Republike Srpske, koju trenutno razdiru `estoke strana~ke borbe i katastrofalna ekonomska situacija. Vjerujte da sam u`asnuta na~inom na koji politi~ari iz RS-a vode zemlju za koju je izginulo vi{e od 20.000 njenih najboljih sinova. Ako ovako nastave, daj Bo`e da do~ekamo njen 22. ro|endan”, kazala je Plav{i}eva Pressu RS. Na pitanje koji politi~ari, odgovorila je kratko: “Svi politi~ari! Bez izuzetka! U`asnuta sam kad vidim {ta Srbi rade jedni drugima. Pored nas ovakvih, neprijatelj nam nije ni potreban.”

STRAH STRAH ZA ZA BUDU]NOST BUDU]NOST REPUBLIKE REPUBLIKE SRPSKE SRPSKE

Biv{a Biv{a predsjednica predsjednica RS-a RS-a Biljana Biljana Plav{i} Plav{i} u`asnuta u`asnuta je je politikom politikom aktualne aktualne vlasti vlasti

18

nemam problem, ali isto tra`imo i od Dodika. A samo bih volio da meni vi{e neko za sve ove godine objasni od koga to Dodik brani RS. Ko to nas napada? Koliko ja vidim - niko. Ovo je klasi~no skretanje pa`nje s osnovnog problema. Dok Dodik i njegovi partijski poslu{nici plja~kaju RS, mi smo izdajnici. Čovjek otvoreno prijeti jer vidi da gubi vlast i podr{ku”, rekao je Vasi} za Slobodnu Bosnu. Na{ sagovornik dodaje da u RS-u jo{ samo fali da ministar unutarnjih poslova RS-a Stanislav Ča|o, zajedno sa jo{ nekoliko Dodikovih poslu{nika koji se nisu oteli predsjednikovoj kontroli, otvori Goli otok i vr{i egzekucije neposlu{nih, pla}enika i neistomi{ljenika, i na kraju kroz smijeh dodaje: “Ako na|ete gdje tih stranih deset miliona dolara za ru{enje Dodika, javite… Nije fer da ne podijelimo.”

IZNEVJERENA OBE]ANJA O istoj temi razgovarali smo i sa potpredsjednikom PDP-a Branislavom Borenovi}em. “Ja sam samo u jedno sto posto siguran. Dok je Dodik na vlasti, osim silnih kredita, ni marke u RS ne}e u}i. Ali zato }e preko njegovih privatnih dilova za HE na Drini, projekta ‘Ugljevik tri’ te raznih ruskih i partnera sa Kajmanskih oto~ja iz RS-a iza}i milijarde maraka… Samo se nadam da }e se stvoriti kriti~na masa da ga skine s vlasti ili }e kona~no shvatiti da je sve fulao, pa se sam povu}i, u {ta ~isto sumnjam”, ka`e Borenovi}. No, profesor sociologije i filozofije iz Banje Luke Miodrag @ivanovi} sumnja u postojanje “kriti~ne mase”. “Ovo vi{e nije sociolo{ki problem, no psihijatrijski fenomen. Meni nije jasno godinama kako se niko ni na {ta ne buni… Svima je sjajno kad im se penzija pove}a za marku na dana{njoj recesiji i ja se ne mogu na~uditi tolikoj apatiji… Jednostavno, stanovnici u RS-u su zapali u neko ~udnovato stanje rezigniranosti, Dodikovim poprili~no lo{im spinovanjem ekonomski katastrofalne situacije u RS-u. Umjesto da neko pri~a o tome kako }e nam biti ekonomski bolje, da rje{avamo ostatke pro{losti, za koju ne postoji primjeren izraz u BiH, mi stojimo zakucani u vremenu i prostoru dok politi~ari koriste situaciju. I nije samo Dodik tu kriv. On zapo~ne neku nacionalisti~ku retoriku, na koju se kobajagi prime Bo{njaci i Hrvati, pa se mi bavimo nekim nacionalnim interesima od kojih niko nema koristi, umjesto da rje{avamo realne probleme. Mi jo{ `ivimo po maksimi ‘dobro je, samo nek’ ne puca’. Mene je kao ~ovjeka stid da govorim o tome jer stvarno ne vidim vi{e nikakvo rje{enje”, ka`e dr. @ivanovi}. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Skandal:Skandal.qxd

9.1.2013

22:55

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Ekspert za zaštitu od požara svjedok obrane Radovana Karadžića

Edin Garaplija je pred haškim istražiteljima svjedočio dvanaest dana o teroru “Ševa“ nad građanima Sarajeva

SVJEDO^ENJE SVJEDO^ENJE POD POD PRIJETNJOM PRIJETNJOM SUBPOENOM SUBPOENOM

Edin Edin Garaplija Garaplija pojavit pojavit }e }e se se uu ha{koj ha{koj sudnici sudnici 6. 6. februara februara

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D

ugogodi{nji pripadnik Slu`be dr`avne bezbjednosti BiH (SDB), a kasnije tajne bo{nja~ke policije AID-a, i odskora samoprogla{eni ekspert za za{titu od po`ara Edin Garaplija morat }e se pojaviti pred Vije}em Ha{kog tribunala, kao svjedok obrane optu`enog Radovana Karad`i}a. Subpoenu kojom se Edinu Garapliji nala`e da 6. februara pristupi Sudskom vije}u radi usmenog svjedo~enja na su|enju Radovanu Karad`i}u potpisao je 18. decembra predsjedavaju}i Vije}a korejski sudac O-Gon Kwon, uz napomenu da datum svjedo~enja mo`e biti promijenjen, ali subpoena ostaje na snazi. Ukoliko ne ispo{tuje nalog Ha{kog suda, {to je tako|er nazna~eno u pismu suca O-Gon Kwona, Garapliji prijeti zatvorska kazna (najvi{a propisana je sedam godina), nov~ana sankcija do 100.000 eura, ili obje kazne. Garapliju je, kako smo ve} objavili, na popis svjedoka obrane jo{ jesenas stavio ha{ki optu`enik Radovan Karad`i}, posredstvom svog pravnog savjetnika Petera Robinsona. Kako je, me|utim, biv{i obavje{tajac odbio sastanak s ~lanovima tima Karad`i}eve obrane, pravdaju}i se da se ne sje}a doga|aja iz rata, optu`eni je ratni zlo~inac bh. veleposlaniku u Holandiji 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ahmetu Halilovi}u koncem novembra uputio pismo, u kojem obja{njava za{to je odlu~io zatra`iti nalog subpoena za Edina Garapliju. “Ako se ne bude mogao sjetiti nekih doga|aja, mogu mu osvje`iti sje}anje uz pomo} snimke razgovora koji je obavio s Uredom tu`itelja ICTY-a. Pitanja koja mu `elim postaviti su doga|aji koje je naveo u tom razgovoru, a odnosi se na grupu “[eve“, koja je za mete imala UNPROFOR i svoje ljude, za {to je poslije poku{ala okriviti Srbe“, navodi se u Karad`i}evom pismu. Podsje}anje na snimke razgovora s ha{kim istra`iteljima, bacilo je u o~aj i paniku unezvijerenog Garapliju, koji najbolje zna {to je sve pri~ao prije skoro trinaest godina. Dok se, naime, jo{ nalazio u zeni~kom zatvoru, na izdr`avanju kazne zbog poku{aja ubojstva Ned`ada Herende, Edin Garaplija je 2000. godine u pratnji svog tada{njeg odvjetnika Faruka Balijagi}a ~ak dvanaest dana saslu{avan u prostorijama Ha{kog tribunala u Sarajevu. Pred dvojicom ha{kih istra`itelja Garaplija je tada dobrovoljno svjedo~io kako je formirana i kako je u ratu djelovala tajna policijska jedinica “[eve“, pri~aju}i i {to je znao i o ~emu pojma nije imao. Izme|u ostalih, Garaplija je optu`io pripadnike “[eva“ da su odgovorni za poku{aj atentata na Ismeta Bajramovi}a ]elu i generala Sefera Halilovi}a (kada su poginuli njegova supruga i njezin brat), za

likvidacije politi~kih neistomi{ljenika, sarajevskih Srba, snajpersko pucanje po vojnicima UNPROFOR-a, djeci na Grbavici... Govorio je i kako su kod Doma policije u Sarajevu likvidirani zarobljeni vojnici JNA, o skrivanju njihovih tijela, koja su navodno zakopana ispod vi{e grobnica, optu`uju}i za unutarnji teror u Sarajevu tada{nji bo{nja~ki policijski, vojni i politi~ki vrh na ~elu s Alijom Izetbegovi}em. U iskazu datom ha{kim istra`iteljima Edin Garaplija je jasno kazao da su “[eve“ bila teroristi~ka snajperska skupina koju je formirao Alija Delimustafi}, ali je njome rukovodio Ned`ad Ugljen. Uzme li se, dakle, u obzir sve {to je Garaplija govorio pred ha{kim istra`iteljima i {to }e, htio ne htio, morati ponoviti i pred ha{kim sucima, jasno je za{to je Radovan Karad`i} uporno inzistirao na iskazu ovog svjedoka. Sam Garaplija je pojavljivanje u ha{koj sudnici poku{ao izbje}i pozivaju}i se na sukob interesa, obrazla`u}i kako je kao aktivni pripadnik SDB-a obavljao operativne poslove na dokumentiranju Karad`i}evih zlo~ina. Nakon {to je njegova argumentacija odbijena, nije mu ostalo ni{ta drugo nego da, prije odlaska u Den Haag, u razgovoru s novinarima Dnevnog avaza poku{a opravdati okolnosti pod kojima je svojedobno svjedo~io, a svoj iskaz umetne u kontekst “opasnih paraobavje{tajnih igara“?! 19


Hapsenja Krajina:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:25

Page 20

UBOJSTVA U BIHA]U

U akciji pripadnika Federalne uprave policije (FUP) ovog su tjedna u Bihaću uhapšena šestorica bivših i još uvijek aktivnih policajaca MUP-a Unsko-sanskog kantona, koji su osumnjičeni za ubojstvo CVIJANA RADIĆA; nakon brojnih opstrukcija, istraga o svirepoj likvidaciji Radića konačno je, poslije šesnaest godina, otkrila da nalogodavci i izvršitelji tog zločina dolaze iz istog familijarno-stranačkog kruga koji je u krajišku policiju instalirala SDA

RADI]EVO UBOJSTVO ORGANIZIRAO EJUB IKI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

U

nato~ vi{emjese~nim opstrukcijama u Kantonalnom tu`iteljstvu u Biha}u i MUP-u Unskosanskog kantona, inspektori Federalne uprave policije (FUP) uspjeli su, nakon gotovo {esnaest godina, rije{iti misteriozno ubojstvo Bi{}anina Cvijana Radi}a. Radi}, prijeratni gra|evinski inspektor u Op}ini Biha}, posljednji je put vi|en `iv koncem januara 1997., kada je do{ao posjetiti nekada{nje radne kolege. Prema tvrdnjama brojnih svjedoka, Cvijan Radi} je uhap{en 29. januara u zgradi Op}ine i odveden u Policijsku upravu Biha}, gdje je pritvoren dva-tri dana. Nakon {to je pu{ten na slobodu, izgubio mu se svaki trag. Radi}evo je tijelo prona|eno 1. februara, na povr{ini Crnog jezera kod Bosanske Krupe - ubijen je sa dva hica u srce i glavu, svezan za betonski blok i ba~en u vodu.

ISTRAGA U SARAJEVU, SU\ENJE U BIHA]U Istraga o svirepoj likvidaciji Cvijana Radi}a ponovno je aktivirana prije pola godine, a istra`iteljski je tim FUP-a jo{ jesenas imao pouzdane informacije o nalogodavcima i izvr{iteljima tog zlo~ina, kao i o njihovim pomaga~ima u pravosudnim i policijskim strukturama. Prema informacijama do kojih je Slobodna Bosna

do{la iz izvora bliskih istrazi, u tom je smislu presudan bio iskaz za{ti}enog svjedoka, koji je federalnim policajcima otkrio identitet krivaca, ali su problemi nastali u Kantonalnom tu`iteljstvu u Biha}u, budu}i da pojedini tu`itelji ne samo da su ignorirali prikupljene dokaze, nego su dalju istragu nastojali zaustaviti po svaku cijenu. U takvoj situaciji direktor federalne policije Dragan Luka~ nije imao drugog rje{enja osim da od Federalnog tu`iteljstva zatra`i da se istraga protiv ubojica Cvijana Radi}a ustupi u nadle`nost Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. No, nakon {to je Federalno tu`iteljstvo prihvatilo Luka~eve argumente, pojavio se novi problem klju~ni svjedok u istrazi odbio je svjedo~iti ukoliko se sudski proces bude vodio na Kantonalnom sudu u Biha}u, opravdano strahuju}i da }e njegov identitet odmah biti otkriven. Stoga je direktor FUP-a morao ponovno intervenirati, ovoga puta kod Vrhovnog suda Federacije BiH, tra`e}i da se predmet delegira Kantonalnom sudu u Sarajevu. Na koncu je Vrhovni sud Federacije BiH odlu~io da se slu~aj dijelom prepusti Sudu u Sarajevu (gdje je izdat nalog za pretres objekata i hap{enje osumnji~enih), dok }e se, ukoliko optu`nica bude podignuta, sudski proces voditi na Kantonalnom sudu u Biha}u?! Kako je, me|utim, cijela procedura potrajala, policijska je akcija izvedena s nekoliko mjeseci zaka{njenja, po~etkom ovog tjedna, kada su pripadnici FUP-a uhapsili {estoricu biv{ih, ali i jo{ uvijek aktivnih

policajaca MUP-a Unsko-sanskog kantona: Asmira Bakra~a, Fuada Popr`enovi}a, Huseina Kuni}a, Halida Velagi}a, Izeta [ahinovi}a i Ejuba Iki}a.

SVI VELAD@I]EVI POLICAJCI U vrijeme kada je Cvijan Radi} uhap{en a potom ubijen, na~elnik biha}ke policije bio je Ejub Iki}, dugogodi{nja siva eminencija SDA, koji je u policiju prekomandovan iz Petog korpusa Armije BiH, po preporuci strana~kog kolege Edhama Velad`i}a, tada{njeg kantonalnog ministra policije, a danas zastupnika te stranke u Parlamentu Federacije BiH. Kao ~ovjek od posebnog strana~kog povjerenja, Iki} se prethodno dokazao u pripremi atentata na Fikreta Abdi}a, zbog ~ega je, zajedno s biv{im {efovima bo{nja~ke tajne slu`be AID-a: Bakirom Izetbegovi}em, Irfanom Ljevakovi}em i Enverom Mujezinovi}em, te Edhamom Velad`i}em, 2002. godine bio optu`en u predmetu “Pogorelica“. Iako se optu`nica temeljila na ~vrstim dokazima, poglavito kada je posrijedi neuspjeli atentat na Abdi}a, taj je sudski proces pod pritiskom bo{nja~kog politi~kog vrha i Islamske zajednice 2006. okon~an osloba|aju}im presudama protiv sve petorice optu`enih. Iki}eva je parola u to vrijeme bila: “red, rad i disciplina, a o zakonitosti }emo poslije“. Tre}i klju~ni ~ovjek u rasporedu kadrova SDA u kraji{koj policiji bio je Halid Velagi}, kojeg je Edham Velad`i} u poslijeratnim godinama postavio za na~elnika Sektora

Iki}a je za na~elnika biha}ke policije postavio biv{i ministar Edham Velad`i}, zajedno im se sudilo za neuspjeli atentat na Fikreta Abdi}a 20

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Hapsenja Krajina:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:25

Page 21

UDRU@ENA ZLO^INA^KA POLICIJA STRANA^KA POLICIJA Biv{i ministar policije Edham Velad`i} je na klju~ne funkcije u MUP-u Unsko-sanskog kantona postavio kadrove lojalne SDA, jedan od njegovih najbli`ih suradnika bio je Ejub Iki}

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

21


Hapsenja Krajina:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:26

Page 22

UBOJSTVA U BIHA]U UBOJICA, OTMI^AR, SPECIJALAC

Izet Šahinović je u kafiću Ramiza Delalića Ćele uhapsio Hamdiju Abdića Tigra Biv{i komandant Specijalne jedinice MUP-a Unsko-sanskog kantona Izet [ahinovi} presudom Okru`nog suda u Banjoj Luci osu|en je u decembru 2011. na tri i pol godine zatvora, zbog otmice banjalu~kog biznismena Stanislava Koljan~i}a. [ahinovi} je, zajedno sa svojim kriminalnim partnerima Bori{om Delevi}em, Daliborom D`ombi}em, @arkom Milanovi}em i Rankom [evom u oktobru 2010. organizirao otmicu Koljan~i}a, kojeg su poslije vi{esatnog mu~enja i premla}ivanja, pod prijetnjom smr}u, natjerali da im prepi{e svu svoju imovinu, ~ija je vrijednost procijenjena na blizu ~etiri milijuna KM. Vijest da je glavni organizator otmice banjalu~kog biznismena bio njihov nekada{nji kolega nije, me|utim, odve} iznenadila biha}ke policajce koji se dobro sje}aju kako je Izet [ahinovi}, dok je bio komandant Specijalne jedinice, uhapsio Hamdiju Abdi}a Tigra, nakon {to je poslije jednog vatrenog

OTMICA U CENTRU SARAJEVA Hamdija Abdi} Tigar strahovao je da ne}e `iv sti}i do Biha}a nakon {to ga je uhapsio Izet [ahinovi}

obra~una u Biha}u pobjegao u Sarajevo. [ahinovi} je tada natjerao pripadnike Specijalne jedinice MUP-a da krenu u potragu za Tigrom, a nakon {to

kriminalisti~ke policije u MUP-u Unskosanskog kantona. Velagi} je, ina~e, do progla{enja tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna boravio u Velikoj Kladu{i, a u obranu BiH se uklju~io tek 1995., pred sami kraj rata. No, zahvaljuju}i rodbinskim vezama s biv{im guvernerom Unskosanskog kantona Mirsadom Velad`i}em, munjevito je napredovao u slu`bi, tako|er kao policajac lojalan SDA. Sve do po~etka ovog tjedna, kada je uhap{en, Halid Velagi} je bio na funkciji na~elnika Slu`be za op}e, pravne, kadrovske i poslove obrane i osiguranja Kantonalne bolnice u Biha}u. Tre}i uhap{eni za ubojstvo Cvijana Radi}a, aktualni na~elnik Sektora za planiranje MUP-a Unsko-sanskog kantona Fuad Popr`enovi} tako|er dolazi iz istog obiteljskostrana~kog kruga. Popr`enovi} i Velagi} su, naime, prvi ro|aci (majke su im ro|ene sestre), a njihov je bli`i ro|ak i Asmir Bakra~, vlasnik za{titarske agencije Bakra~ Security, koja je svojedobno formirana 22

su doznali da se Hamdija Abdi} krije kod svog prijatelja Ramiza Delali}a ]ele, upali su u njegov kafi} Kiborg u centru Sarajeva. Iako za hap{enje u Sarajevu

kako bi joj povjerili osiguranje objekata Agrokomerca, nakon {to je sva imovina te tvornice oplja~kana. Bakra~ je u prvim godinama rata bio pratilac Irfana Sara~evi}a @ileta, na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti Biha}, koji je kasnije postao ministar policije Fikreta Abdi}a. Iako je cijeli rat bio pripadnik MUP-a, Asmir Bakra~ je najvi{e vremena provodio u kabinetu na~elnika [taba Petog korpusa Mirsada Selmanovi}a, uz ~ije je odobrenje, poslije ubojstva biha}kog profesora Mirka

nije imao ni ovlasti ni slu`benog naloga, [ahinovi} je uhapsio Abdi}a, koji se poslije `alio prijateljima kako je bio siguran da ne}e `iv sti}i do Biha}a.

]azi}a, uselio u njegov stan. Fuad Popr`enovi} je u prijeratnim godinama kra}e vrijeme radio u Slu`bi dr`avne bezbjednosti, da bi rat do~ekao kao privatni autoprijevoznik (vozio je autobus). No, ubrzo se priklju~io policiji i munjevito uznapredovao u slu`bi, premda se za njega ve`u brojne afere. Najte`a je optu`ba da je, dok je bio na du`nosti {efa kriminalisti~ke policije u Cazinu, silovao jednu djevojku, te da se, navodno, jedva spasio od osvete njezinih roditelja. No, da Fuad Popr`enovi}

OPSTRUKCIJE U TUŽITELJSTVU: Presudan je bio iskaz zaštićenog svjedoka, koji je federalnim policajcima otkrio identitet krivaca, ali su problemi nastali u Kantonalnom tužiteljstvu u Bihaću, budući da pojedini tužitelji ne samo da su ignorirali prikupljene dokaze, nego su dalju istragu nastojali zaustaviti po svaku cijenu SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Hapsenja Krajina:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:26

Page 23

UDRU@ENA ZLO^INA^KA POLICIJA

BIV[I POLICAJCI PONOVNO NA OKUPU Izet [ahinovi} i Asmir Bakra~ uhap{eni su u Biha}u i odmah sprovedeni na saslu{anje u Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu

nije bio i jedini visokopozicionirani policijskih slu`benik s hipotekom te{kog zlo~ina, potvr|uje i `ivotopis petog uhap{enog Izeta [ahinovi}a, kojeg je nekada{nji ministar Edham Velad`i} svojedobno postavio za komandanta Specijalne jedinice MUP-a USK, iako je u ratnim godinama bio osumnji~en za dvostruko ubojstvo u Bu`imu.

ZA[TO JE UBIJEN CVIJAN RADI] [esti uhap{eni Husein Kuni} je do velike policijske akcije “Kastel“, koja je 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

izvedena prije dvije godine po nalogu Tu`iteljstva BiH, bio na~elnik Odjeljenja za borbu protiv zloupotreba droga u Kantonalnom MUP-u. Nakon {to je postao svjedok-pokajnik protiv ranijeg {efa, optu`enog policijskog komesara Rame Brki}a, preraspore|en je na novo radno mjesto, u Odjel kriminalisti~ke policije u Cazinu. I mada se, prema dosada{njim nalazima istrage, {estorica biv{ih i aktivnih kraji{kih policajaca sumnji~e da su Cvijana Radi}a ubili iz “niskih nacionalnih pobuda“, o

MISTERIOZNA SMRT: Cvijan Radić je uhapšen 29. januara u zgradi Općine i odveden u Policijsku upravu Bihać, gdje je pritvoren dva-tri dana. Nakon što je pušten na slobodu, izgubio mu se svaki trag. Radićevo je tijelo pronađeno 1. februara, na površini Crnog jezera pravim se razlozima zbog kojih je `rtva likvidirana, jo{ uvijek naga|a. Radi} je, naime, u Biha}u `ivio sve do jeseni 1994., kada je napustio grad uz legalno odobrenje civilnih i vojnih vlasti. No, nakon {to je tri godine kasnije smaknut, me|u Bi{}anima se naga|alo kako je Cvijan Radi}, prije nego {to je oti{ao u Banju Luku, imao tajni dogovor s nekolicinom oficira iz Uprave vojne bezbjednosti Petog korpusa Armije BiH i da je obe}ao kako }e se u Biha}ki okrug vratiti brzo, s korisnim obavje{tajnim podacima. Dogovor, me|utim, nikada nije ispo{tovao, vrativ{i se u Biha} tek nakon {to je rat zavr{io. Osim osvete, kao tre}i mogu}i motiv Radi}evog ubojstva spominje se koristoljublje. Spekulira se, tako|er, da su Cvijana Radi}a likvidirali Asmir Bakra~ i Husein Kuni}, po nalogu svojih policijskih {efova Iki}a i Velagi}a. No, iako se njegovo ime ne nalazi na popisu osumnji~enih, uistinu je te{ko povjerovati da detalje tog zlo~ina nije znao i tada{nji ministar policije Edham Velad`i}?! 23


Cazin:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:22

Page 24

CAZINSKA BUNA

Smjena dugogodišnjeg direktora cazinskog Doma zdravlja i imenovanje kadra SBB-a BiH na tu dužnost izazvalo je buru reagiranja u ovom dijelu BiH; naš suradnik istražuje detalje ove političko-liječničke afere sa kriminalnom pozadinom

BOG JE NA NEBU, NA ZEMLJI KUM Pi{e: EMIR HOD@I]

N

akon skoro dvije decenije, nedavno je smijenjen direktor cazinskog Doma zdravlja, doktor Selim Toromanovi}. Na njegovo mjesto imenovan je pulmolog Muris Halki}. Ovakva odluka Ministarstva zdravstva u Vladi Unsko-sanskog kantona izazvala je brojne polemike u ovom gradu te ozna~ila po~etak pravog malog rata pismima, saop}enjima i krivi~nim prijavama uposlenika Doma zdravlja i cazinskih politi~ara, ovisno o tome koju politi~ku opciju preferiraju. Toromanovi} nije `elio prisustvovati primopredaji du`nosti ve} je, prije nego {to je njegov nasljednik do{ao u svoju kancelariju, iz nje odnio svoje stvari i napustio Dom. “Direktor Toromanovi} ~inio je niz nezakonitosti i nepravilnosti u radu i kr{io ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja USK. Napla}ivane su zdravstvene usluge direktno od pacijenata, osiguranih lica sa upla}enom premijom, a te usluge priznate su od Zavoda zdravstvenog osiguranja USK s kojim je potpisan ugovor. Radi se o vi{e stotina hiljada maraka“, istakao je Halki}, a prenose kraji{ki mediji. Dodao je i kako je direktor Toromanovi}, umjesto odgovora na navodne nezakonitosti, pripremio bunt radnika i sa za{titarima sprije~io rad Upravnog odbora koga je imenovala Vlada USK.

MURIS MURIS HALKI] HALKI]

Nakon Nakon neuspje{ne neuspje{ne kandidature kandidature za za na~elnika na~elnika imenovan imenovan za za direktora direktora Doma Doma zdravlja zdravlja uu Cazinu Cazinu

TRIDESET DEVET SA DVA Me|utim, barem kako tvrde njegovi suradnici iz cazinskog Doma zdravlja, Toromanovi}ev nasljednik nije nimalo bolji

SDP-ov ministar zdravstva u USK imenovao kuma za direktora Doma zdravlja u Cazinu a ovaj hod`u za predsjednika Upravnog odbora! 24

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Cazin:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:23

Page 25

KOALICIJA SDP - SBB NA LOKALNOM NIVOU glasova za na~elnika op}ine, manje od broja stanovnika njegovog rodnog sela. Gdje ga, tako|er, ba{ previ{e i ne vole.

HOD@A ZNA

CAZINSKI CAZINSKI DOM DOM ZDRAVLJA ZDRAVLJA Ustanova Ustanova uu kojoj kojoj se se godi{nje godi{nje obrne obrne pet pet miliona miliona maraka maraka

kadar. Halki} je bio dugogodi{nji nesupje{ni student sarajevskog Medicinskog fakulteta, {to mu je omogu}io otac koji je radio u Njema~koj. Kada mu je otac zaprijetio da ne}e vi{e finansirati njegovo “studiranje“, Halki} je po~eo i sam zara|ivati rade}i kao dostavlja~ i konobar. Nakon destogodi{njeg studiranja dogurao je do druge godine medicine i tada je do{ao rat. Sa suprugom i dvoje djece vra}a se u Krajinu i nastanjuje u svoje rodno selo Stijena kod Cazina, zaseok Podgredina. Halki} je tada raspore|en na du`nost bolni~ara u ~eti Teritorijalne obrane Stijena, no nakon {to je formirana 517. brigada Armije BiH, sam je sebe unaprijedio u apsolventa medicine te postao komandir sanitetskog voda. Tvrdi se kako posljedice njegovog nestru~nog lije~enja mnogi ranjeni pripadnici ove brigade osje}aju i danas. Kada je 517. brigada krenula u osloba|anje okupirane teritorije i kada se pojavio pojam ratnog plijena, Halki} se, tvrde njegovi suradnici, “sna{ao“ za automobil Renault 4, koji je zadr`ao i vozio bez registracije i poslije rata. Iz osvojenih sela oko Petrovca i Sanice “izvukao“ je veliku koli~nu lijekova, sanitetskog materijala i ostalih korisnih stvari koje nije predao u skladi{te brigade, ve} je sve to, kako tvrde, prodavao privatnim apotekama, a kad je ponovo krenuo sa studiranjem nakon rata, ovakav mu je biznis bio jedan od izvora prihoda. I kada je kona~no nakon petnaest godina zavr{io fakultet i po~eo raditi u Domu zdravlja Cazin, u roku od nekoliko godina doktor Halki} je ve} rije{io stambeno pitanje, kupiv{i ku}u u samom 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

centru Cazina za vi{e od 150 hiljada maraka. Neki tvrde kako su sredstva za kupovinu ku}e ste~ena nakon {to mu je osiguravaju}e dru{tvo isplatilo novac za naknadu poslije saobra}ajne nezode koju je pre`ivio, dok drugi ka`u kako je dokumentacija o povredama nakon te nezgode la`irana. Spominju tako nezakonita napla}ivanja pru`enih zdravstvenih usluga na radnom mjestu te aferu sa ra~unima za fiktivno lije~enje izvjesne pacijentice iz Kanade, koji su vra}eni Domu zdravlja Cazin sa reklamacijom nadle`nog osiguravaju}eg dru{tva. Mijenjao je politi~ke stranke kao ~arape, kada bi vidio da su ljudi od politike prepoznali njegovo koristoljublje, oti{ao bi sam ili bi bio izba~en. Tako je izba~en iz SDA, koketirao je sa Strankom za BiH i SDP-om, da bi se na kraju “skrasio“, a gdje drugo do u Radon~i~evom Savezu za bolju budu}nost. Njegov mu je pedigre u ovoj stranci o~ito bio faktor za napredovanje, pa je tako u ime SBB BiH kandidiran za na~elnika cazinske op}ine. Iako je svima u ovom gradu bilo jasno da su mu {anse na op}inskim izborima ravne nuli, on je prihvatio ovu kandidaturu isklju~ivo zato {to mu je obe}ano mjesto direktora Doma zdravlja Cazin, bez obzira na postignute rezultate na izborima. Nezgrapan, politi~ki neprofilisan, nimalo elokventan, po~esto alkoholiziran, kandidat SBB-a za na~elnika Op}ine Cazin Halki} uveseljavao je tamo{nju javnost i bira~e svojim istupima tokom predizbornih debata. Jednom je prilikom ~ak usred televizijske emisije napustio debatu pobjegav{i iz studija. Rezultat: jedva 400

Ipak, iako je potu~en na izborima, zahvaljuju}i koaliciji Zlatka Lagumd`ije i Fahrudina Radon~i}a na dr`avnom nivou, Halki} je profitirao na lokalnom nivou. Povjerena mu je na vo|enje zdravstvena institucija sa oko 200 uposlenika, ustanova koja ima godi{nji obrt kapitala od oko pet miliona maraka. No, Halki} je imenovan za direktora ponajprije zahvaljuju}i ~injenici {to mu je aktualni ministar zdravstva Unsko-sanskog kantona, doktor Amir Muri} kum. SDP je podr`ao odluku svog ministra, A-SDA se u to nije puno mije{ala i Halki}u je povjeren Dom zdravlja. Ipak, najskandaloznija od svih odluka je ona o imenovanju hod`e Anela ]orali}a, koji je tako|er kadar SBB-a BiH na mjesto predsjednika Upravnog odbora Doma zdravlja. “On je hod`a. Ne znam {ta hod`a kao predsjednik Upravnog odbora jedne zdravstvene ustanove mo`e u~initi dobro kada ni{ta ne zna o ovoj oblasti“, kazao je smijenjeni direktor, prenosi kraji{ki portal reprezent. Me|utim, novinari ovog medija tvrde kako je o direktoru Toromanovi}u proteklih godina stvoren mit kao o vrlo sposobnom menad`eru-kabadahiji koji zna upravljati ljudima, ali se istovremeno zna i poigravati njihovim sudbinama, te nabrajaju brojne afere koje su obilje`ile njegovo direktorovanje a o kojima se samo sporadi~no izvje{tavalo. Tako je, primjerice, Toromanovi} u dvori{tu cazinskog Doma zdravlja za sebe i svoju porodicu izgradio ekskluzivni stambeno-poslovni prostor na tri eta`e koji uposlenici zovu hacijendom, a dvjema svojim sestrama obezbijedio stanove i lokale uz Dom zdravlja. Prije trinaest godina njemu i Huseinu Filipovi}u, direktoru firme Sana, su|eno je za zloupotrebu polo`aja. Optu`nica je sadr`avala 16 ta~aka, Toromanovi} je ~ak bio pritvoren na mjesec dana, ali ga pet godina kasnije osloba|a sutkinja Kantonalnog suda u Biha}u Edina Arnautovi}. Vrhovni sud FBiH ukinuo je osloba|aju}u presudu Toromanovi}u i Filipovi}u i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno odlu~ivanje. U me|uvremenu je sutkinja Arnautovi} postala i jo{ je uvijek predsjednica Kantonalnog suda Biha}, ali punih {est godina do ponovnog su|enja dr. Toromanovi}u nije do{lo. Kona~no, navodi se i kako je Toromanovi} u novembru pro{le godine iz kase Doma zdravlja podigao 5.900 maraka akontacije i otputovao na Maltu. [ta je tamo za interes Javne ustanove Dom zdravlja radio nekoliko dana i kako }e pravdati novac za navodne putne tro{kove, jo{ uvijek nije poznato. 25


Neuracunljivi Mladic:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:21

Page 26

HA[KA HRONIKA

Ratka Mladića, koji je od prvog dana svog dolaska u Haški tribunal glumio da je senilan, da halucinira i da nije u stanju da prati suđenje zbog psiholoških poremećaja izazvanih moždanim udarima, krajem prošle godine daleko od očiju javnosti pregledali su psiholog dr. Vesna Dimitrijević i klinički neuropsihijatar prof. dr. Ratko Kovačević; naša novinarka otkriva šta Mladić namjerava postići njihovim medicinskim nalazima

RATKO MLADI] @ELI DA GA LJEKARI PROGLASE NEURA^UNLJIVIM Pi{e: MIRHA DEDI]

Z

dravstveno stanje generala Ratka Mladi}a u Haagu je promjenljivo. Zbog kardiolo{kih problema i visokog pritiska ishrana mu je prili~no dijetalna. Zbog toga je Mladi} samo ~alabrcnuo komadi} bo`i}nog prasenceta, tvrdi na{ dobro upu}eni izvor iz Ha{kog tribunala. Ist izvor tvrdi da su Mladi}u praznici protekli “pod teretom” proteklih de{avanja u Tribunalu. Naime, biv{em komandantu Vojske RS-a izuzetno je te{ko pala do`ivotna presuda Zdravku Tolimiru, biv{em Mladi}evom pomo}niku za bezbjednost u Glavnom {tabu VRS. Upu}eni izvori tvrde da je Mladi} to podnio te`e nego sam Tolimir, koji je od dolaska u Tribunal bio potpuno posve}en vjeri. Penzionisani general VRS Zdravko Tolimir osu|en je prvostepenom presudom na do`ivotni zatvor za genocid, udru`ivanje radi vr{enje genocida, progone, istrebljenje i prisilno preme{tanje muslimanskog stanovni{tva Srebrenice i @epe od jula do novembra 1995. godine. Mladi} je, tvrde upu}eni, svjestan da presuda Tolimiru zapravo predstavlja “zakivanje” njegove budu}e presude i da se ve}im dijelom odnosi na njega. Tim prije jer je sudija, obrazla`u}i Tolimirovu presudu, ~esto ponavljao da je Tolimir bio prvi Mladi}ev saradnik. Ipak, Mladi}ev zdravstveni bilten je ono {to uveliko intrigira javnost. Po~ev od ocjene ha{kih ljekara da je zdravstveno sposoban, preko javnosti jo{ nepoznatih nalaza tima sa VMA koji ga je pregledao u Haagu. Zna se samo da je i ovaj tim konstatovao kako je Mladi} sposoban za su|enje, ali u ograni~enom vremenskom trajanju. Na sve ovo krajem ovog mjeseca vi{e svjetla bi trebalo da bace nalazi dva vrsna srpska stru~njaka. Mladi}a su na njegovo insistiranje u decembru, daleko od o~iju 26

javnosti, pregledali psiholog dr. Vesna Dimitrijevi} sa Univerziteta u Ni{u, ina~e stru~njak za sudsku psihologiju, i prof. dr. Ratko Kova~evi}, klini~ki neuropsihijatar iz beogradskog Centralnog zatvora. Kako nezvani~no saznajemo, njihovi nalazi su povoljniji za Mladi}a od prethodnih, uklju~uju}i i ocjenu tima sa VMA. Njih dvoje su ocijenili da je Mladi}eva sposobnost u~estvovanja u sudskom procesu, po du`ini mogu}nosti da se koncentri{e, veoma mala i da je njegovo pona{anje nepredvidivo zbog te`eg psihi~kog poreme}aja. Izuzev potvrde da su Mladi}a pregledali pomenuti stru~njaci, Branko Luki}, ~lan Mladi}eve odbrane, nije `elio da su upu{ta u bilo kakve komentare. “To tek treba da se objelodani i vidje}emo {ta }e re}i nadle`ni u Haagu, odnosno Sudsko vije}e.” A, upravo na nalazima neuropsihijatara, od po~etka, insistira odbrana koja je, u me|uvremenu, poja~ana advokatima Nenadom Petru{i}em i Denijem Iveti}em, Srbinom iz SAD-a. Milo{ [alji}, njegov advokat od prvog dana, s kojim ga vezuje i veliko prijateljstvo, komentari{e da Mladi}evo povremeno udaljavanje iz sudnice ima veze sa onim {to bi trebalo da utvrde neurolozi: “Poznat je njegov stav da su ono ~ime ga optu`uju gluposti i propaganda, a jo{ ga, pri takvom zdravstvenom stanju dodatno iritiraju, prosto mu nabijaju pritisak. Tome uveliko doprinosi i sudija Orie, ~ije smo izuze}e tra`ili zbog pristrasnosti, budu}i da je Holan|anin, ali je to glatko odbijeno. Zbog takvog pona{anja prema njemu, strahujemo da jednog dana ne sko~i i komanduje i odbrani da napusti sudnicu!”, ka`e advokat [alji}. Ina~e, Ratko Mladi} je od prvog dana svog dolaska u Ha{ki tribunal glumio da je senilan, da halucinira i izvodio je brojne predstave u sudnici kako bi se stekao utisak da je neura~unljiva osoba.

Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi da namjera advokatskog tima da Mladi}a proglase neura~unljivim i nesposobnim za su|enje ipak ne}e upaliti. Naime, Ratko Mladi} je pod redovnim tretmanom ha{kih psihijatara, koji su ocijenili da je Mladi} sposoban da prati su|enje. Me|utim, strategija Mladi}a i njegovog tima odbrane je, po ocjeni na{eg izvora, da privu~e pa`nju javnosti i Ha{ki tribunal predstavi kao instituciju u kojoj su Srbi tretirani nehumano. Na{ izvor tvrdi da Mladi} redovno uzima terapiju za visok pritisak i tegobe koje su izazvane mo`danim udarima.

MLADI] SE NAO[TRIO ZA MOMIRA NIKOLI]A Kako nezvani~no saznajemo, Ratko Mladi} jedva ~eka da se kao svjedok pred njim pojavi Momir Nikoli}, za kojeg smatra da je glavni krivac {to je njegov blizak prijatelj Tolimir dobio do`ivotnu kaznu. Nikoli} je prvi oficir Vojske Republike Srpske koji je pred Ha{kim tribunalom priznao krivicu za u~e{}e u ubistvu oko 8.000 Bo{njaka u Srebrenici. Na su|enju Tolimiru, Nikoli} je svjedo~io kako je Mladi} naredio likvidaciju Srebreni~ana. Mladi} }e od Nikoli}a, za kojeg Mladi}evi advokati tvrde da svjedok saradnik Ha{kog tu`ila{tva, tra`iti da objasni mnoge stvari, po~ev od tuma~enja njegovog odmahivanja rukom u Srebrenici. Naime, Nikoli} je svjedo~io da je na njegovo pitanje {ta }e uraditi sa zarobljenim Srebreni~anima, Mladi} kratko odmahnuo rukom, {to je po Nikoli}u predstavljalo gest koji je zna~io likvidaciju. Mladi} }e, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, poku{ati da opovrgne Nikoli}eve tvrdnje o njegovom prisustvu u Srebrenici u vrijeme likvidacije 8.000 Srebreni~ana. Naime, potvrdi}e da je 12. jula bio u Poto~arima, ali da je ve} 14. jula bio u Beogradu na brojnim sastancima sa strancima. Ti sastanci, tvrdi}e Mladi}eva odbrana, imali su za cilj da Mladi}a onemogu}e da SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Neuracunljivi Mladic:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:21

Page 27

LUD, ZBUNJEN, (NE)NORMALAN

SU\ENJE MONSTRUMU MLADI]U SE NASTAVLJA Ratko Mladi}, koji od psihijatara tra`i da ga proglase neura~unljivim, tokom rata uru~io je generalu Michaelu Roseu morbidnu sliku

efikasno komanduje, odnosno dr`i stvari pod kontrolom tih kriti~nih dana u Srebrenici.

GENERAL ROSE PROTIV MLADI]A Za 10. januar, nakon tronedjeljne zimske pauze, zakazan je nastavak dokaznog postupka optu`be na su|enju Mladi}u. Tu`ila{tvo jo{ nije objavilo novi spisak svjedoka koje namjerava da izvede, a sa dosada{nje liste, posljednji put a`urirane po~etkom novembra pro{le godine, ispitano je svih 57 najavljenih svjedoka. Kako saznajemo u Tu`ila{tvu Ha{kog tribunala, jedan od narednih svjedoka na su|enju generalu Ratku Mladi}u trebao bi biti britanski general Michael Rose. General Rose, koji je bio komandant UNPROFOR-a u BiH od januara 1994. do januara 1995. godine, svjedo~io je ranije u Haagu na su|enju biv{em predsjedniku RS-a Radovanu Karad`i}u i na su|enju generalu Stanislavu Gali}u, komandantu Sarajevskoromanijskog korpusa VRS. Na su|enju Karad`i}u, biv{i komandant mirovnih trupa UN-a u BiH je rekao da je Karad`i} nare|ivao srpskim trupama da zastra{uju civile snajperskim napadima i da musli10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

manske enklave dovedu na ivicu gladi. Po zavr{etku svoje misije Mladi} je uru~io neobi~an poklon generalu Roseu. Pored ikone, Mladi} je Roseu poklonio neobi~nu sliku. Na njoj je bila naslikana Roseova glava iznad lica `ene ~ije je otvoreno srce krvarilo. Sa ra{irenim rukama, izgledala je kao da je razapeta na krstu. Mladi} je ovu sliku Roseu poklonio teatralno, skidaju}i s nje bijeli ~ar{af. Na listi svjedoka Tu`ila{tva jo{ su holandski ekspert za snajpere Patrik van der Vajden, zatim Milan Mandilovi}, ljekar koji je od 1992. do 1995. godine radio u Vojnoj bolnici u Sarajevu, Munira Selmanovi}, iz sela Novoseoci, u op{tini Sokolac, i dva za{ti}ena svjedoka. Nasuprot najavi o velikom broju onih koji su spremni da svjedo~e u Mladi}evu odbranu, uklju~uju}i i veliki broj Bo{njaka, advokat Luki} ne `eli vi{e da “licitira” njihovim brojem. Mladi}ev advokatski tim otkazivanje velikog broja svjedoka da se pojavi u Tribunalu tuma~i navodno njihovim zastra{ivanjem. Ina~e, Mladi} je iza {eveningenskih re{etaka najvi{e drugovao sa Zdravkom Tolimirom i Radivojem Mileti}em, Mladi-

}evim pomo}nikom u VRS. Sa “suprotnom stranom” korektno se pozdravlja, a vi|a se i sa Radovanom Karad`i}em. Upu}eni izvori tvrde da prilikom njihovih susreta nema varni~enja. Naprotiv, ljubazni su jedan prema drugome i redovno se pitaju za zdravlje. Mladi} je nau~io i da “nabada” na kompjuter. Nakon njegovog odlaska sa istog sprata ostao je nedou~eni kursista biv{eg srbijanskog premijera Nikole [ainovi}a. Upu}eni izvori tvrde da Ratko Mladi} ima ~este emotivne krize, koje mu “amortizuje” sin Darko dovo|enjem unu~adi, kao i supruga Bosa koja svakog mjeseca provodi po nedjelju dana u Haagu. Istovremeno, zbog Mladi}evog imovnog stanja, nakon detaljnih provjera, potvr|eno je da posjeduje samo stan, pa odbranu ipak pla}a Haag, ali umanjenu za 20 posto! Ina~e, sa [e{eljem prema kojem je godinama gajio animozitet, pa ~ak ga i protjerivao iz RS-a, redovno dijeli {ahovsku tablu i radikalskog vo|u, tako|e vrsnog {ahistu, redovno pobje|uje. To nasla|ivanje jedini je preostali trag nekada{nje netrpeljivosti izme|u radikalskog vojvode i biv{eg komandanta Vojske RS-a. 27


Suzana:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:12

Page 28

KAKO JE ZAVR[ILA OPERACIJA BOSS

Četiri mjeseca nakon velike akcije BOSS, koju je Tužiteljstvo BiH pokrenulo protiv najvećih uvoznika tekstila osumnjičenih za višemilijunske poreske utaje, carinske prevare i pranje novca, u pritvoru se nalazi još samo ANES SADIKOVIĆ dok su članovi njegove obitelji i poslovni partneri pušteni na privremenu slobodu uz ponuđena jemstva čiji ukupni iznos premašuje pola milijarde maraka; naša novinarka otkriva kako su i poslije hapšenja Sadikovići nastavili sa švercerskim poslovima, kao i njihov poslovni konkurent SEDINET SIDO KARIĆ koji je ranije osuđen na pet godina zatvora

EXPORT-IMPORT IZ ZATVORA Anes Sadikovi} se {vercom tekstila nastavio baviti i nakon hap{enja, Sido Kari} vodi poslove iz tuzlanskog zatvora Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

I

ako je Sud BiH 27. decembra pro{le godine donio odluku o privremenom pu{tanju na slobodu Anesa Sadikovi}a, nekrunisani kralj tekstila, kako su tog {vercera “titulirali“ novinari, jo{ }e najmanje dva mjeseca provesti u pritvoru. Nakon {to je, naime, Tu`iteljstvo BiH ulo`ilo `albu na rje{enje kojim je vo|a obiteljske zlo~ina~ke organizacije osumnji~ene za milijunske poreske utaje, pranje novca i carinske prevare uz ponu|eno jemstvo u ukupnoj vrijednosti 290.957 KM privremeno oslobo|en, Sud BiH je 4. januara donio novu odluku i Anesu Sadikovi}u produ`io pritvor do 12. marta. Prethodno su, po~etkom decembra, iz pritvora pu{teni njegov otac Kasim i brat Adis Sadikovi}, ro|aci Ismet i Damir Sadikovi}, te poslovni partner Jasmin Kasumovi}, premda gotovo svi uz bosanskohercegova~ko imaju i dr`avljanstvo Srbije. Za privremenu su slobodu Kasim i Adis Sadikovi} ponudili a Sud BiH prihvatio jemstvo ve}e od 270.000 KM, dok vrijednost imovine koju su zalo`ili njihovi ro|aci i poslovni partneri prema{uje 362.000 maraka. Prava sitnica, uzme li se u obzir da su Sadikovi}i, samo u razdoblju od {est mjeseci prije hap{enja, dr`avni prora~un o{tetili za najmanje 3,5 milijuna KM, dok se prave razmjere njihovog kriminala procjenjuju u stotinama milijuna maraka?!

POVLA[TEN CARINSKI TRETMAN Bra}a Anes i Adis Sadikovi}, njihov otac Kasim, ro|aci Ismet i Damir Sadikovi} 28

KRALJ TEKSTILA Anes Sadikovi} }e nakon posljednje odluke Suda BiH u pritvoru ostati jo{ najmanje dva mjeseca

i ortak Jasmin Kasumovi} uhap{eni su 13. septembra 2012., u akciji “Boss“ koju su inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) izveli po nalogu Tu`iteljstva BiH. Ranije smo pisali da je istraga o kriminalnim poslovima Sadikovi}a zapo~ela prije tri godine, ali je intenzivirana tek kada je s funkcije direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH smijenjen njihov financijski guru Kemal Čau{evi}, koji je, dakako uz izda{ne honorare, uspje{no prikrivao milijunske carinske i porezne utaje. Sadikovi}i su, podsjetimo, prvu tvrtku za uvoz tekstila iz Turske nazvanu Sa Tours osnovali 2001. u Sarajevu, s tim da je kao osniva~ upisana Fadila Sadikovi}, dok je njezin sin Anes obavljao funkciju direktora. Tri godine kasnije registrirali su novu firmu Holland

Shop, a potom i Centrum Bus, ~iji je nominalni vlasnik bio Avdo Kamberovi}. [ire}i svoje poslovno carstvo izgra|eno na {vercu tekstila iz Turske i Ma|arske, uz koji su po svemu sude}i krijum~arili i velike koli~ine heroina, Sadikovi}i su u me|uvremenu otvorili tvrtke Eko san u Banjoj Luci (kao vlasnik je upisan Ismet Sadikovi}), Janus u Br~kom (navodni je vlasnik Jasmin Kasumovi}) i Nono d.o.o. Po~etkom 2008. Anes i Kasim Sadikovi} su kupili poduze}e Bosnaexpres u op}ini Doboj-Jug, koje }e im u narednim godinama tako|er poslu`iti za organiziranje shopping-tura prema Turskoj i Ma|arskoj. Svu potrebnu dokumentaciju za prijevoz putnika na relaciji Doboj - Budimpe{ta, kao i izvozne deklaracije, fakture i tovarne listove s umanjenim iznosima vrijednoSLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Suzana:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:12

Page 29

BOSSOVI U PRITVORU, POSLOVI CVJETAJU stima robe, Anes Sadikovi} je osiguravao preko tvrtke Jabot BT koja je registrirana u Ma|arskoj na ime njegove poslovne partnerice Hate Be{lagi} (uhap{ena koncem septembra). Posljednji ~lan ove zlo~ina~ke organizacije Sabahudin Halilovi} zvani Sapko, koji je uhap{en 19. oktobra, imao je posebnu zada}u - svakog je mjeseca iz BiH u Tursku iznosio goleme sume novca i zlato sumnjivog porijekla. I mada se o~ekivalo da je nakon opse`ne akcije SIPA-e u kojoj je zaplijenjena poslovna dokumentacija njihovih mnogobrojnih tvrtki presje~en jedan od najve}ih kanala za {verc tekstilne robe u BiH, ~ini se da su ~lanovi obitelji Sadikovi} sa kriminalnim poslovima nastavili i dok su bili iza re{etaka. Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako kamioni s robom u vlasni{tvu Anesa Sadikovi}a, zahvaljuju}i razgranatoj mre`i korumpiranih slu`benika u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, jo{ uvijek na Carinskom terminalu u Sarajevu i Tuzli imaju “povla{ten tretman“. Prema istim izvorima, za transport robe iz Turske i dalje su zadu`eni Sadikovi}evi ortaci Senad Dedi} zvani Čupo (Sarajlija koji `ivi u Istanbulu) i D`evad Had`i (Tur~in porijeklom iz BiH). Nakon {to kamioni s tekstilom stignu u BiH, robu preuzima njihov tre}i poslovni partner Ned`ad Aljkovi} iz Novog Pazara, koji istodobno nadzire i sve poslove Sadikovi}a na br~anskoj pijaci Arizona.

KARI]EV ZLATNIK No, nisu Anes i Kasim Sadikovi} i jedini {verceri pred kojima je, kako sada stoje stvari, pravna dr`ava kapitulirala. Premda se zvani~no nalazi na izdr`avanju petogodi{nje zatvorske kazne u zatvoru u Tuzli, uvozom tekstila iz Turske uveliko se bavi i Sedinet Kari} zvani Sido, ranije vlasnik i direktor firme Sidoil iz Srebrenika. Sido Kari} je, podsjetimo, zajedno sa

SPECIJALNO VASPITANJE

Sido Karić se sa poslovnim partnerima sastaje u restoranu Kozlovac, gdje radi kao konobar! Uz pomo} biv{eg direktora Kazneno-popravnog zavoda u Tuzli Hasana Hod`i}a, Sedinet Sido Kari} jo{ od prvog dana boravka u zatvoru imao povla{ten status u odnosu na druge osu|enike. Pa je tako, odlukom uprave zatvora, osu|eni {vercer Sido Kari} dobio mogu}nost da radi kao konobar u zatvorskom restoranu otvorenog tipa Kozlovac, gdje Sedinet Sido Kari} ga bez ikakvog

KRIMINAL IZA REŠETAKA: I mada se očekivalo da je nakon opsežne akcije SIPA-e presječen jedan od najvećih kanala za šverc tekstilne robe u BiH, čini se da su članovi obitelji Sadiković sa kriminalnim poslovima nastavili i dok su bili iza rešetaka IMOVINA POD HIPOTEKOM ^lanovi obitelji Sadikovi} zalo`ili su vrijednu imovinu kako bi ostali na privremenoj slobodi

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

nadzora i ograni~enja, redovito posje}uju poslovni partneri. Sam Kari} se svojedobno po`alio prijateljima da ga je poseban “zatvorski tretman“ ko{tao nekoliko tisu}a maraka, koliko je navodno mjese~no pla}ao biv{em direktoru Hod`i}u. No, nije `alio para, budu}i da je i iz zatvora mogao nesmetano voditi poslove s novim-starim ortacima.

svojim kriminalnim kompanjonima Mehmedom Salki}em, Amirom Zahirovi}em, Eldarom Malini}em, Novalijom Zuki}em i Besimom Jahnikom pravomo}nom presudom Suda BiH u aprilu 2010. osu|en zbog vi{emilijunskih poreznih utaja, dok se njegov najva`niji poslovni partner Dragan Staji} zvani Sijalica spasio kaznenog progona. Staji} je tada priznao krivnju i postigao nagodbu s Tu`iteljstvom BiH, pa je osu|en na uvjetnu trogodi{nju kaznu zatvora, uz rok ku{nje u trajanju od pet godina. No, ~injenica da je Staji} bio jedan od klju~nih svjedoka protiv Side Kari}a, posrnulom tajkunu iz Srebrenika nije predstavljala smetnju da sa biv{im ortakom odskora ponovno obnovi poslovnu suradnju. Prema informacijama Slobodne Bosne, Kari} i Staji} su u me|uvremenu registrirali novu firmu Zlatnik, koja se bavi uvozom tekstilne robe iz Turske i Ma|arske. Roba se doprema na carinski terminal u Tuzli gdje se vrijednost svake po{iljke, ponovno uz pomo} njihovih visokopozicioniranih prijatelja u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, umanjuje za gotovo 70 posto od ukupne vrijednosti. “Javna je tajna da procedura pregleda i carinjena njihovih kamiona na Terminalu u Tuzli ne traje du`e od tri-~etiri sata. U tako kratkom vremenu nije mogu}e utvrditi stvarnu vrijednost po{iljke, pa se roba i dalje carini po 4,5 KM po kilogramu, iako po priznanju samih vlasnika njena vrijednost iznosi preko 40 eura“, potvrdio nam je jedan slu`benik Uprave za indirektno oporezivanje, podsje}aju}i na prisne veze Sedineta Kari}a i biv{eg direktora Kemala Čau{evi}a. 29


Vranica:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:19

Page 30

VRANICA “NA BUBNJU”

Rekonstrukcija “Vranice“ i pronalazak strateškog partnera ili likvidacija firme, izbor je s kojim će se suočiti povjerioci na Skupštini koja je zakazana za kraj januara 2013. godine. Kako stvari trenutno stoje, mnogi su zainteresovani za imovinu “Vranice“ koja je godinama pljačkana, a malo je onih koje interesuju strateška ulaganja. Možda bi vizionar i dokazani neimar Fahrudin Radončić mogao nagovoriti bivšu suprugu Azru da “njen“ Avaz postane strateški partner “Vranice“. Tako bi se ministar Radončić na najbolji mogući način odužio “Vranici“ i radnicima koji su mu izgradili najviši, najljepši, naj... toranj na Balkanu - prije roka

VRANICA, PLJA^KA BEZ GRANICA

30

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Vranica:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:19

Page 31

SUMRAK GRA\EVINSKOG GIGANTA Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

ekada{nji gra|evinski gigant Privredno dru{tvo za in`injering u gra|evinarstvu Vranica d.d. Sarajevo, ~iji su radnici tokom {est proteklih decenija podizali objekte {irom svijeta, danas je u ste~aju, a imovina koja joj je preostala data je na prodaju. Po~etkom decembra pro{le godine u dnevnim novinama objavljen je drugi javni poziv za prodaju materijala i rezervnih dijelova, inventara, gotovih i nedovr{enih proizvoda u vlasni{tvu “Vranice“. Da ironija bude ve}a, firma ~ijem je kona~nom uni{tenju doprinio i sada{nji ministar sigurnosti F ahrudin Radon~i}, oglas o rasprodaji svoje imovine objavila je u “njegovom“ Dnevnom avazu!

VRANICIN UVRNUTI TORANJ Agonija “Vranice“ zapo~ela je prije desetak godina, a preduze}e je krah do`ivjelo nakon {to su radnici “Vranice“ GRA\EVINISKI GIGANT BEZ POKRI]A Sudbina Vranice bi}e poznata krajem januara nakon Skup{tine povjerioca

MINISTAR I UTEMELJITELJ Fahrudin Radon~i} dao je zna~ajan doprinos propasti Vranice

napravili gra|evinski podvig izgradiv{i Avaz Twist Tower Fahrudina Radon~i}a prije roka. Iako je “Vranica“ bila anga`ovana na jo{ nekim velikim poslovima, mnogi propast ovog nekada{njeg giganta povezuju upravo s izgradnjom Radon~i}evog tornja, za koju je svojevremeno biv{i direktor te firme Edin Zeki} tvrdio da je posao decenije. Ali, ubrzo po okon~anju izgradnje Avaz Twist Towera po~eli su {trajkovi radnika “Vranice“, koji su tra`ili da im se isplate vi{emjese~ne pla}e i doprinosi za zdravstveno i penzijsko osigu-

ranje koje im je firma dugovala. Uzaludni su bili {trajkovi radnika koji su tra`ili ono {to su po{teno zaradili. Nije im pomoglo ni 50 hiljada KM koje je u ljeto 2009. godine na molbu Sindikata na ra~un “Vranice“ uplatio “provjereni“ prijatelj radnika ovog preduze}a Fahrudin Radon~i}. Kona~no, po~etkom aprila pro{le godine Op}inski sud Sarajevo donio je rje{enje kojim je otvoren ste~ajni postupak nad imovinom “Vranice“. Sud je ovo rje{enje donio po prijedlogu za otvaranje ste~ajnog postupka, koji su krajem januara pro{le godine, putem

Knjigovodstvena vrijednost “Vranice“ procijenjena je na tridesetak miliona maraka, dok potra`ivanja prevazilaze 40 miliona maraka! 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

31


Vranica:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:19

Page 32

VRANICA “NA BUBNJU” punomo}nika podnijeli radnici “Vranice“ Musto Avdi} i drugi iz razloga platne nesposobnosti firme, a s obzirom na ve} utvr|ena neispla}ena potra`ivanja iz radnog odnosa. Za ste~ajnog upravnika imenovan je Mustafa Hand`o, a ste~ajni postupak otvoren je 13. aprila 2012. godine. Prema navodima ste~ajnog upravnika Mustafe Hand`e, 25. decembra pro{le godine podvu~ena je crta, odnosno okon~an je posao popisa imovine “Vranice“, potra`ivanja i obaveze ove, nekada uspje{ne gra|evinske firme. Prema njegovim rije~ima, potra`ivanja su daleko ve}a od vrijednosti imovine koju posjeduje “Vranica“. “Knjigovodstvena vrijednost Vranice procijenjena je na tridesetak miliona maraka, dok potra`ivanja prevazilaze 40 miliona maraka“, ka`e ste~ajni upravnik Hand`o. “Vranica“ najvi{e duguje bankama, poreznoj Upravi, Penziono-invalidskom osiguranju, radnicima i dobavlja~ima, a sudbina firme, prema rije~ima ste~ajnog upravnika, bit }e definisana na Skup{tini povjerilaca koja }e se odr`ati krajem januara ove godine.

“RUPA“ TE[KA 4 MILIONA KM

Nepostojeći stambeno-poslovni objekat “Pofalići Hills“ Me|u (ne)sretnicima koji su poslovali sa “Vranicom“ na{li su se i kupci stanova u sarajevskom naselju Pofali}i, koji godinama ~ekaju na stambeno ili finansijsko rje{enje svoje poslovne “avanture“ s tom gra|evinskom firmom. Naime, na{ izvor navodi da je po~etkom 2007. godine za 120 hiljada maraka od “Vranice“ u stambeno-poslovnom objektu “Pofali}i Hills“ kupio stan u koji se trebao useliti do kraja 2008. godine. Navodno, Jasna Herak, koja je u ime “Vranice“ sklapala kupoprodajne ugovore, uspjela je za kratko vrijeme prodati pedesetak stanova i isto toliko gara`nih mjesta. Me|utim, nakon prodaje stanova i gara`a i okon~anja radova na Twist Toweru, radovi koje je “Vranica“ izvodila na licu mjesta su obu-

stavljeni i konzervirani. “Kasnije sam saznao da nisu imali ni urbanisti~ku ni gra|evinsku dozvolu, a da je namjera Uprave bila da se taj objekat nikada ne zavr{i“, ka`e na{ izvor navode}i kako su pri~e o tome da su parama “Vranice“ pravljeni Avazovi tornjevi po svemu sude}i ta~ne. Prema navodima ste~ajnog upravnika Mustafe Hand`e, kupci stanova u poslovno-stambenom objektu “Pofali}i Hills“ imaju isti tretman kao i ostali povjerioci. “Tim kupcima “Vranica“ duguje oko 4 miliona maraka. Izgradnja tog objekta po~ela je prije nekoliko godina, a obustavljena je nakon stupanja radnika Vranice u {trajk“, ka`e Hand`o.

STUPSKA “PETLJA“ Prema navodina ste~ajnog upravnika Had`e, u slu~aju “Vranica“ mogu}a su dva scenarija. Prvi je reorganizacija firme i pronalazak strate{kog partnera, a drugi je likvidacija. Eventualnom strate{kom partneru “Vranica“ mo`e ponuditi 70 hiljada kvadratnih metara gra|evinskog zemlji{ta u sarajevskom naselju Stup, gdje je regulacionim planom predvi|ena izgradnja poslovno-stambenih objekata. “Za spas Vranice klju~no je prona}i state{kog partnera koji }e biti spreman investirati sredstva u servisiranje obaveza firme i izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa u sarajevskom naselju Stup, a koji }e biti spreman na povrat ulo`enih sredstava i zaradu pri~ekati 4, 5 godina“, ka`e ste~ajni upravnik Hand`o, te dodaje kako je imovina “Vranice“, uklju~uju}i i zemlju na Stupu, najve}im dijelom pod hipotekom banaka. A kad smo ve} kod vrijednih nekretnina “Vranice“, njih su godinama kr~mili vlasnici dionica, a u tome je navodno utemeljitelj Avaza imao bitnu ulogu, na {ta su nedavno upozorili i iz Stranke demokratske akcije. Naime, prema posljednjoj listi vlasnika vrijedonosnih papira “Vranice“ iz aprila 2010. godine, 13,1 posto pripadalo je ZIF Bosfinu, a na drugom mjestu bila je crnogorska kompanija Absolute, vlasnika Veselina Barovi}a, ina~e poslovnog partnera Fahrudina Radon~i}a i Zijada Bleki}a, ~ija je kompanija Eurohaus na ~etvrtom mjestu po u~e{}u u vlasni{tvu “Vranice“, odmah iza Vradis investicija, kompanije koja je (pre)uzela “Vranicin“ 32

POFALI]I POFALI]I HILLS HILLS

Skupo Skupo pla}en pla}en nepostoje}i nepostoje}i stambeno-poslovni stambeno-poslovni kvadrati kvadrati

hotel u Mostaru da bi odmah nakon toga bila brisana iz sudskog registra. Ovdje valja spomenuti i to da je svojevremno i “Avaz roto-press“ kupovao dionice “Vranice“ i to u vrijeme kada su kontroverzni srbijanski biznismen Miroslav Mi{kovi} i Fahrudin Radon~i} imali zajedni~ku firmu President nekretnine. U to vrijeme Mi{kovi}eva Delta kupila je Standard, ~iji su proizvodni pogoni na Stupu. Dvojac Mi{kovi}-Radon~i} bio je zainteresovan i za preuzimanje propalog Sarabona, ~ije su proizvodne hale i prate}i objekti tako|er na Stupu. Iz tog razloga je svojevremena zainteresovanost Radon~i}evog Avaza da kupovinom dionica preuzme ve}inski paket “Vranice“, koja na Stupu raspola`e sa 70 hiljada kvadratnih

metara gra|evinskog zemlji{ta, izgledala logi~no i poslovno opravdano. Naravno, Radon~i}a je interesovalo 70 hiljada kvadratnih metara gra|evinskog zemlji{ta, a nipo{to gra|evinska firma “Vranica“. Pa ipak, sam Fahrudin Radon~i} svojim budu}im poslovnim operacijama, u ~emu je prema vlastitim tvrdnjama ekspert, mo`e dokazati da grije{imo. Naime, kao vizionar i dokazani neimar, Radon~i} bi mogao nagovoriti biv{u suprugu Azru da “njen“ Avaz postane strate{ki partner “Vranice“ i upusti se legalno u izgradnju poslovnostambenih objekata na Stupu. Tako bi se Radon~i} na najbolji mogu}i na~in odu`io “Vranici“ i radnicima koji su mu izgradili najvi{i, najljep{i, naj... toranj na Balkanu prije roka. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

10.1.2013

0:00

Page 3


Razbojnik Orhideja:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:09

Page 34

RAZBOJNICA ORHIDEJA SU^EVI] KRADLJIVICA, KRADLJIVICA, MANIPULATOR, MANIPULATOR, PREVARANT PREVARANT

Za Za Orhidejom Orhidejom Su~evi}, Su~evi}, koja koja je je po~inila po~inila vi{emilionsku vi{emilionsku prevaru, prevaru, uskoro uskoro }e }e biti biti raspisana raspisana Interpolova Interpolova potjernica potjernica

Zloglasna ratna reporterka, navodna vjerenica Ante Gotovine, sa pokradenim novcem pobjegla u Sloveniju, a njen mu` uz pomo} vladike Grigorija se od prevarenih `iranata sakrio u manastir Kosjerevo

34

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Razbojnik Orhideja:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:09

Page 35

@ENA KOJA JE OJADILA STOTINU TREBINJACA

ORHIDEJA SUČEVIĆ, ratna reporterka beogradske “Duge” iz Vukovara i Sarajeva, kuma Frenkija Simatovića, osnivača Crvenih beretki, bivša načelnica za privredu u Opštini Trebinje, na prevaru je podigla kredit od 1,6 miliona maraka i u crno zavila oko stotinu svojih žiranata koji su se ovih dana udružili da bi se spasili dužničkog ropstva

KRIMINAL S MIRISOM ORHIDEJE Pi{e: MIRHA DEDI]

N

e pamti se da je neka `ena na ovim prostorima izmanipulisala toliko ljudi kao {to je to u posljednje vrijeme u~inila jedna Trebinjka. Pri~a koju vam donosimo je filmska a njen glavni lik je Orhideja Su~evi}, navodno biv{a vjerenica Ante Gotovine, ratni novinar u {tabu ~etni~kog vojvode Nikole Popla{ena, biv{a na~elnica Odjeljenja za privredu i dru{tvene djelatnosti u Op{tini Trebinje, sa koje pozicije je uvjerila ili natjerala vi{e od 70 Trebinjaca da joj budu `iranti. Oni sada vra}aju oko 1,6 miliona KM koliko se ova varalica zadu`ila kod banaka. To je i razlog zbog kojeg neki od njih razmi{ljaju i o samoubistvu.

VARAJ, VARAJ, VARALICE Orhidejina plja~ka po~inje kada dolazi u Pokret za Trebinje 2004. godine, a uzima maha nakon njenog prelaska u SNSD. Prema dosada{njoj evidenciji, prevarila je 73 Trebinjca, koji za milionsku prevaru optu`uju i bankare. Orhideja Su~evi} i njen suprug Branislav, direktor preduze}a Agro Eko, koje je bilo u njegovom vlasni{tvu, prema procjenama kreditno su se zadu`ili oko 1,6 mili10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

ona KM. Najvi{e zadu`enje bilo je 2005. i 2006. godine, dok je Orhideja bila na vlasti. Iznosi kredita su razli~iti, variraju od 5.000 do 200.000 KM. U ove dvije godine uzimali su kredite kod svih banaka i mikrokreditnih organizacija u Trebinju slu`e}i se pritiscima, ucjenama i falsifikovanjem potpisa `iranata. Me|u prevarenima su radnici preduze}a “Agro Eko“, ro|aci i prijatelji porodice Su~evi}, ali i tada{nji op{tinski funkcioneri, partijski lideri, direktori javnih ustanova, privrednici i privatni preduzetnici... Orhideja Su~evi} napustila je Trebinje i nalazi se u Sloveniji kod majke, dok je njen suprug uto~i{te na{ao u manastiru u Crnoj Gori. Prema nezvani~nim saznanjima, nakon sigurne tu`be prevarenih `iranata, za Orhidejom }e biti raspisana ma|unarodna potjernica. Prevareni `iranti su sredinom decembra osnovali udru`enje da bi na taj na~in potra`ili pravdu i oslobodili se `irantskog ropstva. Penzioneru Stevi \aji}u ku}a je dva puta bila na licitaciji zbog hipoteke za kredit Su~evi}ima od 200.000KM. On tvrdi da je izjava kojom je pristao da, umjesto tre}eg, bude prvi `irant, naknadno uba~ena u spis i da je u sve uklju~eno sudstvo i tu`ila{tvo. Nadu \uri}, biv{u zamjenicu na~elnika Op{tine Trebinje, Orhideja je zamolila da bude `irant na kredit od 5.000 maraka da bi

nakon {to je ona pristala rekla da njenom suprugu treba 15.000KM. Ispostavilo se da su podigli dva kredita od 15.000KM. Vaso Gutovi}, koji je devet godina radio u preduze}u “Agro Eko“, osim {to je `irant na iznos od oko 75.000KM, Su~evi}ima je dao i gotovinu od prodaje ku}e. “Nema banke i mikrokreditne organizacije gdje mi nije falsifikovan potpis. Stizale su mi opomene za kredite mojih kolega kojima sam ja, navodno, bio `irant”, ka`e nekada{nji radnik kod Su~evi}evih. Gutovi}, koji vi{e ne `ivi u Trebinju, navodi da nije jedini koji je morao da ode iz Trebinja i potra`i posao na drugom mjestu, po{to od banaka zbog prezadu`enosti ne mo`e dobiti ni jednu marku. Na ovaj i sli~ne na~ine Su~evi}i su zgrnuli 1,6 miliona KM. Oja|eni `iranti tvrde da nikada nisu dobili odgovor od nadle`nih kako su mogli odobravati kredite Su~evi}ima kada su ve} bili prezadu`eni. No banke redovno Orhidejinim `irantima {alju obavje{tenja, pa i sudska rje{enja da moraju nastaviti otpla}ivati kredite. @iranti koji su kod Su~evi}a bili zaposleni smatraju da je Orhideja manipulisala njihovim dokumentima. Naime, li~ne karte im je uzela kako bi ih navodno prijavila u radni odnos, a zapravo ih je koristila za dobijanje kredita u bankama i mikrokreditnim organizacijama. Izvor blizak istrazi tvrdi da je slu`benica mikrokreditne organizacije Lok Tanja Mili{a omogu}ila Su~evi}evoj da pribavi dokumentaciju za {est lica na imena nosilaca kredita, da je potpi{e van kancelarije i bez prisustva slu`benika za obradu kredita. Orhideja Su~evi} je po zanimanju profesor knji`evnosti. U Beogradu je zavr{ila Filolo{ki fakultet, Odsjek za srpski jezik i knji`evnost. Na posljednjoj godini studija po~inje da radi kao novinar. U listu Duga je 1991. godine pekla novinarski zanat sa Drago{em Kalaji}em, Mirjanom Bobi}Mojsilovi}, Neboj{om Jevri}em… Preko no}i, u dvadesetdrugoj godini, postaje ratni reporter. Neboj{a Jevri}, nekada{nji (para)vojni reporter “Duge“, koji je u “patriotsku legendu” u{ao tako {to je urinirao u bazenu oplja~kane i uni{tene ku}e Tereze Kesovije, {alje Orhideju u zapadnu Slavoniju, Pakrac, Oku~ane. Kasnije je uslijedila Hercegovina, Prebilovci i Klepci, da bi na kraju stigla i do sarajevskog rati{ta. Bila je u {tabu kod Nikole Popla{ena u Vogo{}i. Me|utim, kako je Su~evi~kin kum Frenki Simatovi}, osniva~ Crvenih beretki, koje su gotovo istovremeno boravile na svim rati{tima s kojih je izvje{tavala Orhideja, nije isklju~eno da ju je upravo Simatovi} vodio sa sobom po terotorijama koje su u to vrijeme kontrolisale njegove Crvene beretke. 35


Razbojnik Orhideja:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:09

Page 36

RAZBOJNICA ORHIDEJA SU^EVI] Orhideja se hvalila da joj je prije rata bila vjerenica hrvatskog generala Ante Gotovine, te da je on nikada nije razo~arao, “jer je uvijek bio vite{ki opredijeljen”.

VARALICA, ZAVODNICA, KRADLJIVICA Orhideja je prije nekoliko godina u magazinu Ekstra pri~ala o svojim ratnim reporterskim dogodov{tinama. “Ono {to posebno izdvajam iz ratnih sje}anja je ulazak u Jasenovac. U ~amcu sam iz Gradine pre{la Savu, u ranu zoru. Zatekli smo napu{tene rovove, a prema ostavljenim stvarima vidjelo se da je hrvatska vojska bukvalno pobjegla. Pored kaseta, novina, }ebadi… ostavili su i pu{ke. Shvatila sam da hodam po ljudskim kostima, da sam na strati{tu. Kao dijete, klasi~na pionirska pri~a, posje}ivala sam Jasenovac i Kozaru, gdje upijate neku drugu istoriju, koju vam neki drugi prezentuju. Ta zora u Jasenovcu je promijenila moj mentalni i psiholo{ki sklop. Vojska, valjda kao i svaka druga, kada ima trenutke odmora, opu{ta se, a vi gledate svod koji dodiruje tanatos. U tom trenutku gledate `ivot, preispitujete se. Mnoge stvari vam se promijene. Odnos prema `ivotu, smrti, ljudima, duhovnom, materijalnom... Sve sam to do`ivjela sa 22 godine.” Nakon zapadne Slavonije sti`e u Hercegovinu. Mnogi je pamte po reporta`i iz Hercegovine. Naime, kada je na jednoj livadi ugledala kravu pri{la joj i u kameru rekla: “Ovo je srpska krava, koja ma{e srpskim repom, na srpskoj livadi i tako }e to biti u srpskoj dr`avi.“ “Taj ratni put vodio me po srpskim grobnicama. Patnja mi je bila mnogo ve}a u Beogradu. Svaki put kad se vra}am sa rati{ta, odgovorna sam za neke ljudske `ivote. Uvijek su me molili da ljudima koji su izgubili porodicu, djecu, domove pomognem, odvedem ih u Beograd, smjestim negdje. Za razliku od Slavonije, potpuno sam se druga~ije osje}ala u Sarajevu i okolini. Tu sam se sjetila Andri}a. Taj, nazvala bih ga vilajetski demagogizam, je ne{to {to me sputava. Zato sam sve to napustila i oti{la na Kipar, tamo gdje su ljudi sa srpskih prostora otvorili svoje kompanije, a i dr`ava je sigurno tu iznijela dosta novca. Stotine ljudi je jako ugodno tih godina `ivilo tamo, igralo tenis.... Kao klasi~an gastarbajter, i{la sam po tim ku}ama, ~istila i pre`ivljavala. Tu sam osjetila gr~ku {irinu i pa`nju prema na{oj djeci. Jedne godine je trebalo da na Kipar do|u djeca iz Krajine na ljetovanje i niko od svih tih bogatih Srba nije htio primiti ni jedno dijete. Sva su smje{tena u gr~ke porodice. Zaista me zabolilo. Tada{nji osje}aj nepravde mi je sada veoma naivan, smije{an. Ali, mogu to pripisati tada{njim godinama. Sve je to normalno, jer se sjetite 36

Foto: Mario Ili~i}

VEZE ORHIDEJE I ]UKA BI]E POD ISTRAGOM Orhideja je kao biv{a na~elnica za privredu u Op{tini Trebinje tijesno sara|ivala sa biv{im na~elnikom op{tine Dobroslavom ]ukom

u jednom trenutku Seoba. Rat nije ~ista pojava i ta situacija kada vas ne{to po~ne da boli je problem ~ovjekove nezrelosti. Zato se sada trudim da na odre|ene stvari stavim crtu. To mi sve li~i, da ne zvu~i banalno, kao da pri~amo o privatizaciji u RS. Po ratu, i u ratu, postoje normalne i nus pojave.” Krajem 1998. godine Su~evi}i se sa dvoje djece vra}aju u Trebinje. Orhideja sa suprugom po~inje da se bavi privatnim biznisom, otvara pogon za proizvodnju sto~ne hrane. Nekoliko godine kasnije, ta~nije po~etkom 2004. godine, po~inje da

KO JE SVE POMOGAO ORHIDEJI U PLJAČKI: Udruženje za zaštitu žiranata u Trebinju, koje je osnovano prošlog mjeseca, pored Orhideje Sučević, tužiće banke i Agenciju za bankarstvo RS-a

se bavi politikom i ulazi u Pokret za Trebinje, na ~ijem se ~elu nalazio Nikola Sekulovi}. Me|utim, nakon godinu dana lideri Pokreta za Trebinje raskrinkavaju njenu sklonost ka prevarama i kra|i. Orhideja je kupovala mobilne telefone i kancelarijski namje{taj, navodno za potrebe svoje kancelarije u op{tini, a koristila ih za svoju privatnu firmu. Tako|er je uhva}ena u prevari kada su organizovani Du~i}eve ve~eri poezije u Trebinju. Ve} tada njena firma je bila u dubiozi i Orhideja po~inje da podi`e kredite. O svom politi~kom anga`ovanju prije sedam godina je kazala: “Anga`ovala sam se iz ubje|enja, nisam imala nikakvu ra~unicu jer ne bih ina~e u{la u malu partiju. Jednostavno, `eljela sam da se na|em me|u ljudima koje sam prepoznala kao sebi bliske. Izbori su pokazali svoje i tako sam se na{la na mjestu na~elnika za privredu i dru{tvene djelatnosti. Politika je vrsta posla, javan kao i posao pjevaljke. Mora{ imati dobar stomak, da te ne zaboli `eludac. I, ako `eli{ da traje{, treba biti jako strpljiv.” Su~evi}eva je u javnost dospjela i prije nekoliko godina, nakon incidenta na sjednici Skup{tine op{tine Trebinje. Ona je tada, nakon {to joj nije data rije~, prosula sok po tada{njem predsjedniku Skup{tine op{tine Trebinje Nikoli Sekulovi}u. Zapravo se Orhideja po nalogu lokalnih tajkuna suprotstavila namjeri da vlasnici francuskog maloprodajnog lanca Interexa kupe 4.000 kvadratnih metara zemlji{ta od firme Neimarstvo. Namjera je bila da to zemlji{te kupi Op{tina Trebinje i proda ih lokalnim tajkunima SNSD-a, odnosno vlasniku Marketa 99 Branislavu Pid`uli. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Razbojnik Orhideja:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:09

Page 37

@ENA KOJA JE OJADILA STOTINU TREBINJACA @IRANTSKE VATRE

Orhideja dužnike plašila Crvenim beretkama, a oni joj uprkos tome zapalili kuću Orhideja Su~evi} ~esto je u trebinjskoj ~ar{iji potezala svoje kumstvo sa zloglasnim Frenkijem Simatovi}em, osniva~em Crvenih beretki, a kasnije Jedinice za specijalne operacije (JSO). Pla{enje ha{kim optu`enikom joj, me|utim, nije pomoglo da sprije~i paljenje imovine i auta. Naime, revoltirani `iranti koji su od nje tra`ili da im namiri dugove, kada ih je drsko otjerala, zapalili su joj ku}u a potom i auto u naselju Gorica. Nedugo potom na meti se na{la imovine njenog oca i brata u Trebinju. To se dogodilo krajem juna pro{le godine kada je izbio po`ar na ku}i vlasni{tvo Vase Petijevi}a a u kojoj je `ivjela njegova sestra Orhideja Su~evi} sa porodicom. Nedugo poslije ovog po`ara uslijedio je i po`ar na golfu, vlasni{tvo Petijevi}a. Otac vlasnika automobila Tiho Petijevi} tvrdio je tada da je u pitanju podmetnuta paljevina.

Me|utim, Pokret za Trebinje u koaliciji sa SDS-om preglasava SNSD-a u korist Interexa. Nakon toga izrevoltira Orhideja pravi incident u skup{tinskoj sali i poliva Sekulovi}a sokom. Na vanrednoj sjednici Predsjedni{tva Pokreta za Trebinje u oktobru 2005. godine, kada se raspravljalo o njenom izbacivanju, Orhideja podnosi ostavku. Ubrzo potom pre{la je u SNSD i postala bliska sa biv{im na~elnikom op{tine Dobrosavom ]ukom. Četiri godine kasnije zbog pisanja u ~asopisu Stav o kriminalu bra~nog para

KUM KUM NIJE NIJE DUGME DUGME

Orhideja Orhideja je je pla{ila pla{ila `irante `irante zloglasnim zloglasnim Crvenim Crvenim beretkama, beretkama, ~iji ~iji je je komandant komandant bio bio njen njen kum kum Simatovi} Simatovi}

Su~evi}, Nikolu Sekulovi}a fizi~ki napada Orhidejin mu`. Branislav Su~evi} upao je u prostorije Lige za za{titu privatne svojine, gdje je Sekulovi} bio predsjednik Savjeta za borbu protiv kriminala i korupcije, i ru{e}i sve pred sobom nasrnuo na njega. Sekulovi}u je pocijepao trenerku, udario ga vi{e puta pesnicama u glavu i nanio mu lak{e tjelesne povrede. Njegova supruga Orhideja podsticala je napad. Sekulovi} je ~itav slu~aj prijavio policiji nakon ~ega je Branislav Su~evi} priveden i zadr`an u pritvoru.

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Foto: Mario Ili~i}

NIKOLA SEKULOVI] “Bra~ni par Su~evi} je za napad na mene imao podr{ku vladike Grigorija i Dobroslava ]uka”

“Mi smo na vrijeme osujetili njene namjere da krade. Ona je pobjegla iz Pokreta za Trebinje prije nego {to smo mi protiv nje podigli krivi~ne prijave. Dok je bila na~elnica u op{tini, radila je neregularno sa na~elnikom ]ukom. Tada smo eliminisali nju i Zorana Ču~kovi}a, {ef urbanizma, tako|e ~lan Pokreta za Trebinje koji je zajedno s njom bio uklju~en u neke ne~asne radnje. On je nezakonito dodjeljivao parcele nekim lokalnim kriminalcima. Prvi smo ih prepoznali. Nakon pisanja o njihovom kriminalu u listu Stav, koji sam ja u Trebinju besplatno dijelio, ona i mu` su me napali. Za to su imali podr{ku vladike Grigorija. Prije napada na mene bili su kod Grigorija, a nakon napada oti{li su kod ]uka, {to govori o njihovim vezama sa vladikom i biv{im na~elnikom op{tine”, ka`e za Slobodnu Bosnu Nikola Sekulovi}. Pro{le godine Orhideja bje`i u Celje gdje joj `ivi majka, a mu`, koji je ina~e vi{e godina drugovao sa vladikom Grigorijem, uz pomo} kalu|era smje{ta se u manastir Kosjerevo kod Nik{i}a, gdje se zamona{io. Me|utim, kako tvrde njihovi `iranti kojima je voda do{la do grla, bijeg iz Trebinja ih ne}e spasiti odgovornosti. @iranti su anga`ovali tim advokata koji protiv Orhideje spremaju tu`bu. Ljudi koje je Orhideja pokrala smatraju da }e u postupku koji }e biti pokrenut protiv Orhideje biti otkriven ~itav lanac visokih funkcionera SNSD-a iz Trebinja koji su u~estvovali u ovoj nevjerovatnoj prevari. 37


Kovac:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:34

Page 38

UNI[TAVANJE DOMA]E POLJOPRIVREDE

IDEALNI IDEALNI USLOVI USLOVI

Podru~je Podru~je Hercegovine, Hercegovine, gdje gdje je je smje{tena smje{tena farma farma D`evada D`evada Kova~a, Kova~a, sa sa svojom svojom o~uvanom o~uvanom prirodom prirodom ii pa{njacima pa{njacima veoma veoma je je pogodno pogodno za za uzgoj uzgoj koza koza

38

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Kovac:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:34

Page 39

SLU^AJ EKOFARME KOZA KOD MOSTARA

Reporteri “Slobodne Bosne” obišli su prošle sedmice farmu koza na ulazu u Mostar, čiji je vlasnik Dževad Kovač prije nekoliko dana podnio krivičnu prijavu protiv službenice federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zbog štete koju je pretrpio nakon vakcinacije protiv bruceloze otpočete 2009. godine

ČIME SU VAKCINISANE ŽIVOTINJE U BiH? U BiH nema laboratorija koje bi mogle utvrditi da li su pobijene `ivotinje zara`ene brucelozom prije vakcinacije ili su tek nakon toga oboljele

Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

I

ako je prethodnih godina u Federaciji BiH u vi{e navrata tra`eno da se ispita vakcina protiv bruceloze s kojom je 2009. godine otpo~eo proces vakcinacije ovaca i koza protiv bruceloze, te na~ini na koji su svi kontingenti vakcine uvezeni u zemlju, to se do sada nikada nije dogodilo. U me|uvremenu, podignuto je i nekoliko krivi~nih prijava, ali javnost i dalje ne zna pravu istinu. Vakcina REV 1 jedina je priznata vakcina za suzbijanje bruceloze, a poljoprivrednici upozoravaju: njihove `ivotinje su, zapravo vakcinisane neregistriranom i neispitanom vakcinom nazvanom OcuREV!

RAJ NA ZEMLJI I NERED U DR@AVI Bosna i Hercegovina sa oko dva miliona hektara poljoprivrednog zemlji{ta (od ~ega je 40% obradivo), uz blagu klimu pogodnu za proizvodnju jeftine i kvalitetne sto~ne hrane, te druge preduvjete, ima sjajan potencijal za razvoj kozarstva. To je, izme|u ostalog, zaklju~eno u vrlo op{irnoj studiji izvodljivosti uzgoja koza u BiH, koju je pro{le godine objavio Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP. Kozarstvo, kako je pokazalo ovo detaljno istra`ivanje, ima potencijal da postane sektor koji mo`e ponuditi zna~ajan broj radnih mjesta u ruralnim predjelima, a stanovni{tvu sa ovih podru~ja osigurati odr`iv izvor prihoda. No, kako da neko krene u takvu avanturu u zemlji u kojoj ni nema strategije poljopri- NIKAD NADOKNA\ENA [TETA vrednog razvoja ni potrebne zakonske regu- D`evad Kova~, vlasnik najve}e ekofarme koza u regiji, nakon provo|enja plana suzbijanja lative, sa rascjepkanom institucijama koje bruceloze ostao je bez nekoliko stotina koza 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

39


Kovac:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:34

Page 40

UNI[TAVANJE DOMA]E POLJOPRIVREDE se bave istim oblastima a ~esto uop}e i ne sara|uju? Ne samo da je, recimo, Hercegovina, sa svojom o~uvanom prirodom i pa{njacima pogodnim za uzgoj koza, idealno tlo za razvoj kozarstva, nego ima agilne, sposobne i vrijedne ljude koji su i bez studije kakva je UNDP-ova bili svjesni da ovaj kraj mo`e sam sebe prehraniti i da se mo`e dobro `ivjeti od plasiranja vlastitih proizvoda na druga tr`i{ta. D`evad Kova~ vlasnik je, po broju grla, najve}e ekofarme koza u regiji. Po~eo ju je praviti prije desetak godina kupovinom svega nekoliko koza, nedaleko od Mostara, u naselju Vrap~i}i. Danas upo{ljava deset ljudi, te ima 50 kooperanata, a proizvode plasira u Hercegovini, Bosni, Dalmaciji. Kova~ je u uzgoj koza krenuo s velikim entuzijazmom koji ga ni danas ne napu{ta iako je u me|uvremenu pretrpio ogromnu {tetu. Naime, nakon provo|enja plana suzbijanja bruceloze u FBiH pokrenutog 2009. godine pozivom federalnog Ministarstva poljoprivrede na besplatnu vakcinaciju, ostao je bez nekoliko stotina koza. “Niko nas ni{ta nije pitao. Federalno Ministarstvo poljoprivrede je naredilo i mi smo morali poslu{ati, a onda su utvrdili prisutnost bruceloze na velikom broju vakcinisanih `ivotinja, koje su morale biti eutanazirane”, ka`e on. Na zahtjev koji je uputio Veterinarskom fakultetu u Sarajevu da dobije stru~no mi{ljenje oko procjene porijekla antitijela (da li su infektivni ili vakcinalni), dobio je odgovor da “nakon provedenih seriolo{kih testova krvnih seruma i dobijenih pozitivnih rezultata nije mogu}e sa dana{njim priznatim laboratorijskim tehnikama utvrditi njihovo porijeklo {to je glavni limitiraju}i faktor (ne)upotrebljivosti ove ili njoj sli~nih vakcina u prevenciji bruceloze doma}ih `ivotinja.” Bilo bi logi~no da je dr`ava koja je donijela takvu jednu mjeru na{la na~ina da nadoknadi {tetu onom kod koga je i izazvala, ali to se, naravno, nije dogodilo. Udru`enje uzgajiva~a koza u FBiH koja broji oko hiljadu ~lanova, a ~iji je Kova~ predsjednik, tra`i istragu uvjereno da je vakcinacija koza

HERCEGOVA^KI HERCEGOVA^KI DELIKATESI DELIKATESI

Jedan Jedan od od proizvoda proizvoda sa sa ekofarme ekofarme uu Vrap~i}ema, Vrap~i}ema, kozji kozji sir sir Cosa Cosa Nostra, Nostra, promoviran promoviran je je ii na na Sarajevskom Sarajevskom film film festivalu festivalu

i ovaca vakcinom OcuREV, interventno uvezenom iz [panije, dovela do obolijevanja koza od nepoznatog tipa bruceloze i ugro`avanje `ivota i zdravlja ljudi. Zbog svega navedenog ovo udru`enje je prije nekoliko dana podnijelo krivi~nu prijavu protiv nadle`nih u federalnom Ministarstvu poljoprivrede. Kova~ namjerava pokrenuti i sudski proces u kojem }e tra`iti nadoknadu {tete i tvrdi da je od uzgajiva~a koza iz Hrvatske doznao da je i njima nu|ena ova vakcina, ali da su oni odbili svaku pomisao da se provede ono {to je ura|eno kod nas. Vakcina REV 1 jedina je priznata vakcina protiv bruceloze i u upotrebi je u ~etrdesetak zemalja, zemljama EU-a (Gr~koj, Portugalu, [panjolskoj, Italiji i Francuskoj), registrirana je u Egiptu, Argentini, Indiji i drugim dr`avama, i oko nje nema ni{ta sporno. Kova~, me|utim, tvrdi da je kod nas izvr{ena vakcinacija drugom vakcinom, OcuREV, koja nije registrirana niti u zemlji iz koje dolazi, niti je ikada ispitivana “osim na tri mi{a.”

ZA[TO SU OBOLIJEVALI VETERINARI? Posebno zabrinjavaju tvrdnje da mnogi sto~ari u BiH, u strahu da ne}e mo}i prodati svoje proizvode, ne `ele vi{e prijavljivati

simptome bruceloze. Pojedini stru~njaci su upozoravali da je ovakva manipulacija `ivom vakcinom pove}ala opasnost da od bruceloze obole veterinari i vlasnici `ivotinja, da je zabrinjavaju}i trend obolijevanja veterinara o kojem se u javnosti ne govori. Prema jednom istra`ivanju, u BiH je u protekle dvije godine oboljelo gotovo dvije stotine veterinara! Niti jedna laboratorija u BiH ne mo`e dati odgovor na pitanje da li su oboljeli veterinari brucelozu dobili od prirodnog virusa ili od vakcine. Od samog po~etka protiv odluke o vakcinaciji federalnog Ministarstva poljoprivrede i Ureda veterinarstva BiH bio je Jasmin Ferizbegovi}, predsjednik Veterinarske komore FBiH, koja je tako|er podnijela krivi~nu prijavu protiv odgovornih u Ministarstvu poljoprivrede FBiH jer su oni zvani~no potpisali nalog za vakcinaciju. U svojim pismima-upozorenjima ova institucija je prethodnih godina u vi{e navrata tra`ila dokaze o kori{tenju vakcine u zemlji porijekla, kako su uvezeni svi kontigenti vakcine, i to preko Ureda za veterinarstvo BiH, i ukazivala na ostale propuste vezane za kori{tenje neregistrirane vakcine, poput materijalnih gubitaka zbog poba~aja

ULAGANANJE U RAZVOJ STO^ARSTVA Gradnja ekofarme koza u Vrap~i}ima, nadomak Mostara, po~ela je prije deset godina 40

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Kovac:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:35

Page 41

SLU^AJ EKOFARME KOZA KOD MOSTARA

koji su uslijedili kod vakcinisanih `ivotinja. Ferizovi} u izjavi za na{ list ka`e da je od samog po~etka bio apsolutno protiv vakcinisanja, da odluka o tome nije donesena od strane ljudi iz struke, a da je posebno pogubno to {to je vakcinacija zaustavila zapo~etu dijagnostiku u BiH “koju je bilo puno va`nije dovr{iti nego vakcinaciju.” On smatra da su pri dono{enju takve odluke presudni bili interesi uvoznih lobija i pojedinih grupa, a nikako mi{ljenje stru~njaka koje se moralo uva`avati. Kao posljedicu imamo ve}i broj oboljelih nego {to se to zna, a o brucelozi se sve manje govori. Program suzbijanja bruceloze u FBiH pokrenut je 2009. godine pozivom federalnog Ministarstva poljoprivrede na besplatno cijepljenje ovaca, a trebale su je primiti samo `ivotinje u dobi od tri do {est mjeseci. U prvoj godini ona je, me|utim, bila u masovnoj upotrebi, samo s napomenom da se ne daje gravidnim `ivotinjama. U veterinarskoj stanici Mostar saznajemo da su provjere napravljene prije njego {to je

vakcinacija zapo~ela pokazale da konkretno na ovoj farmi u Vrap~i}ima, koja je nakon vakcinacije ostala bez velikog broja koza, nije bilo oboljelih. Slu~ajevi bruceloze su prethodno zabilje`eni nekoliko kilometara zra~ne linije od ovog mjesta, ali ne i na ovoj farmi.

BiH BEZ PRAVIH POKAZATELJA O BRUCELOZI Pojedina~ni slu~ajevi bruceloze `ivotinja u BiH su registrovani prije i nakon rata, ali pove}anje najprije broja oboljelih `ivotinja 2006. godine, a potom zna~ajnog broja oboljelih ljudi u 2008. godini,bilo je signal za uzbunu. Zvani~ne procjene govore da je nakon toga ispitano oko 70% populacije malih pre`ivara (prvenstveno ovaca), te da je utvr|eno postojanje 2007 `ari{ta bolesti i zahva}enost oko 60% teritorije zemlje. Uni{teno je 75.000 `ivotinja, a bh. bud`et je pretrpio {tetu od oko 7,5 miliona eura. Uzro~nik je potvr|en u referentnoj labora-

RAZGOVORI PREDSTAVNIKA FEDERALNE VLASTI I POLJOPRIVREDNIKA

Krajem sedmice poljoprivrednici će tražiti smjenu ministra Lijanovića Tokom ove sedmice odr`ani su sastanci poljoprivrednika sa federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em, a krajem sedmice se o~ekuju nova okupljanja sa zahtjevima za smjenu aktuelnog federalnog ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Udru`enje Tor Mostar, na ~ijem je ~elu D`evad Kova~, koji je u~estvovao u ovom razgovorima, tra`i, izme|u ostalog, da Vlada FBIH zajedno sa resornim ministarstvima donese Zakon o sto~arstvu i Zakon o veterinarstvu, dono{enje odluke da se sredstva nezakonito ispla}ena za

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

kapitalna ulaganja i druge vrste pomo}i, po zaklju~ku komisije vrate u bud`et, a krivci sankcioniraju, da Vlada FBiH ugradi u zakonske okvire prijedlog da na poticaje mogu aplicirati samo ljudi koji se bave poljoprivredom i ~ija je to osnovna djelatnost, jer sada poticaje prete`no koriste ljudi koji se ne bave aktivno poljoprivredom, te da Vlada FBiH sankcioni{e sve odgovorne koji su donijeli odluku da se vr{i vakcinacija ovaca i koza u 2009. godini protiv bruceloze vakcinom OcuREV.

toriji u Francuskoj. S obzirom na veli~inu zemlje, veli~inu stada, na~in dr`anja i lokalne navike stanovni{tva, BiH se opredijelila za primjenu jedinstvenog modela kontrole i suzbijanja bolesti u cijeloj zemlji. Do tada utvr|eni broj slu~ajeva i distribucija bruceloze u BiH u 2008. godini (260 slu~ajeva bolesti goveda, 24.580 pozitivnih ovaca i koza, te oko 970 bolesnih ljudi), te iskustva drugih zemalja kao i preporuke me|unarodnih organizacija uzeti su u obzir pri izradi programa masovne vakcinacije (vakcinom REV 1.), kako je najavljeno, prema modelu koji se primjenjuje u cijelom svijetu. [vedska nevladina organizacija za me|unarodni razvoj i suradnju “SIDA” je u potpunosti finansirala Program masovnog vakcinisanja malih pre`iva~a u BiH. U zvani~nim bro{urama se pominje naziv vakcine REV 1. Pominje i u odgovoru Nada Rajkovi}, pomo}nica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, na na{e pitanje za{to su sve `ivotinje vakcinisane tokom prve godine. Ona je, naime, citirala upute objavljene na siteu Me|unarodne organizacije za za{titu zdravlja `ivotinja (OIE), na kojoj se navodi da se u mnogim zemljama u razvoju i endemskim podru~jima, cijepljenje cijele populacije smatra najboljim izborom za kontrolu bolesti. (“Kada je masovno cijepljenje jedini na~in kontrole bolesti, kampanja cijepljenja treba biti uz kori{tenje preporu~ene standardne doze Rev.1 aplicirane u periodu kada `ivotinje nisu gravidne”). Ali, kada odgovora na pitanje o registraciji vakcine ona u odgovoru koristi drugi naziv OcuREV. Kao opravdanje za{to je vakcinacija otpo~ela godinu dana prije nego {to je vakcina registrirana kod nas, Rajkovi}eva navodi da se, s obzirom da je Bosna i Hercegovina jedinstveno tr`i{te, lijekovi registrirani u jednom od entiteta mogu koristiti i na podru~ju drugog entiteta. Svi lijekovi, dakle, koji se upotrebljavaju u veterinarstvu moraju se registrirati ili Republici Srpskoj ili Federaciji BiH jer na nivou BiH nema jedinstvenog zakona o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu. Rajkovi}eva ka`e da je cjepivo OcuREV (a ne REV 1 kako je prethodno navedeno) registrirano od strane Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede {umarstva RS-a u maja 2009. godine, {to zna~i prije po~etka kori{tenja vakcine u BiH. I dalje, ne znamo za{to je kasnije, ipak, registrirano u Federaciji BiH? Odgovor o registraciji, koji nikada nije dobijen, uporno je tra`en iz Veterinarske komore FBiH, koja je kasnije protiv pomo}nice Rajkovi} i prethodnog ministra Damira Ljubi}a podigla krivi~ne prijave, koje su, nezvani~no, u me|uvremenu objedinjene. 41


EUROPA:EUROPA.qxd

9.1.2013

15:08

Page 42

EVROPA, ODMAH BRO[URA DEI-ja Evropski antifašisti ujedinjeno pr “NA GRANICI SA EU” Direkcija za evropske integracije objavila je na web sajtu www.dei.gov.ba elektronsko izdanje bro{ure Na granici sa EU. Bro{uru ~ini 76 pitanja i odgovora o uticaju ulaska Republike Hrvatske u EU na Bosnu i Hercegovinu i njene gra|ane. Pitanja su razvrstana prema onim vezanim za trgovinu, rad, usluge i finansije, putovanje i boravak, te ostalim. Izrada online bro{ure jedna je od aktivnosti koju Direkcija realizuje u okviru kampanje informisanja javnosti o implikacijama ulaska RH u EU na BiH. “Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja EU, nakon prvobitne stagnacije, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili mnogo tra`eniji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz ostalih dr`ava EU i to zbog stru~nosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezi~ke barijere. Iste trendove je mogu}e o~ekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj”, navodi se u bro{uri, koja }e u prvom tromjesje~ju 2013. imati i {tampano izdanje u vidu letka d`epnog formata.

DVIJE DECENIJE RAZLAZA SLOVA^KE I ^E[KE Miran razlaz Praga i Bratislave prije 20 godina je bio “dobra i neminovna” odluka. U ovome se sla`u ~e{ki i slova~ki premijer Petr Ne~as i Robert Fico, ali isto ovo }ete ~uti od mnogih gra|ana u ovim zemljama. “Zahvaljuju}i ulasku u {engenski prostor sada sura|ujemo kao da smo u istoj dr`avi”, kazao je Ne~as, u TV debati sa slova~kim kolegom Ficom u Brnu, na jugu ^e{ke. Jedino za ~im treba `aliti, smatra slova~ki premijer Fico, jeste gubitak uticaja na me|unarodnoj sceni. Ne~as i Fico su obe}ali da }e oja~ati bilateralnu suradnju, a u oktobru pro{le godine ove su dvije zemlje odr`ale prvu zajedni~ku sjednicu vlade. ^e{ka i Prag

42

Grčka ljevica pozvala je sve srodne pokrete u svijetu da 19. januara pokažu svoju solidarnost u borbi protiv fašizma, a jedan od takvih pokreta, britanska antifašistička organizacija UAF (Ujedinjeni protiv fašizma), pozvala je na proteste ispred grčke ambasade u Londonu

P

orast rasizma i fa{izma u Evropi je o~ita i prisutna opasnost, nigdje toliko izra`ena kao u Gr~koj, upozoravaju na web stranici antifa{isti~ke organizacije UAF (Ujedinjeni protiv fa{izma), jedne od onih koje su se odazvale pozivu gr~ke ljevice da se okupe na protestnom skupu 19. januara, ispred gr~ke ambasade u Londonu, protiv uspona ekstremne gr~ke desni~arske stranke Zlatne zore. Gradsko vije}e grada

Atene pro{log je mjeseca podr`alo inicijativu gr~kih antifa{ista o odr`avanju masovnih protesta zakazanih za 19. januar protiv pripadnika ekstremne Zlatne zore, a podr{ka je sve ve}a me|u sindikatima, gradskim vije}ima, imigrantima koji, ina~e, `ive u strahu od njihovih napada. Pro{log mjeseca, tokom “tihih protesta” protiv rasizma u Ateni, na kojima se od vladaju}e koalicije tra`ilo da suzbije sve oblike SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


EUROPA:EUROPA.qxd

9.1.2013

15:09

Page 43

protiv ekstremne Zlatne zore POKRET KOJI JE UZNEMIRIO EVROPU Izborni uspjeh ekstremno desni~arske Zlatne zore na gr~im izborima, kada je osvojila ~ak 6,9 odsto glasova, izazvao je veliku zabrinutost ne samo unutar Gr~ke nego {irom kontinenta

diskriminacije u Gr~koj, trojica pripadnika Zlatne zore su napali parlamentarnog zas-

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

tupnika iz ljevi~arskog bloka Syrize, {to je posebno uticalo na to da oja~a jedinstvo me|u gr~kom ljevicom da se bori protiv ovog agresivnog i opasnog pokreta. Podsjetimo da je hiljade Grka, okupljenih na poziv ljevi~arskih i antifa{isti~kih grupa, protestovalo na ulicama Atene po~etkom ljeta revoltirani napadom Ilijasa Kasidijarisa, glasnogovornika stranke Zlatna zora, koji je prethodno tokom televizijske debate i{amarao zastupnicu ljevi~arske Syrize Renu Duru. Kasidijaris je divlja~ki nasrnuo na zastupnicu nakon {to je ona pomenula optu`nicu podignutu protiv njega zbog oru`ane plja~ke 2007. godine. ^itava je Evropa bila zabrinuta izbornim uspjehom ekstremno desni~arske Zlatne zore, koja otvoreno zagovara progon imigranata i nasilje nad njima. Na izborima {estog maja osvojila je ~ak 6,9 odsto glasova, ~ime je pre{la cenzus za ulazak u parlament. Nikada u dvadeset godina koliko postoji nije dobila vi{e od 0,23 posto glasova na izborima, a onda je postala daleko najradikalnija stranka koja }e sudjelovati u radu parlamenta od ru{enja vojne diktature u Gr~koj i povratka demokratiji 1974. godine. Nastajala je od potpuno marginalne grupe uli~nih batina{a koja se uo~i ovih izbora borila za glasove siroma{njih Grka organiziranjem nekoliko akcija i prikupljanja hrane i odje}e, te obe}avaju}i sigurnost, posebno u siroma{nim ~etvrtima gdje caruje kriminal. Iako se, ako izuzmemo njenog lidera, njegovi ~lanovi uglavnom nepoznati javnosti, zna se da su sredinom devedesetih neki od njih u~estvovali u ratu u BiH, na strani Vojske Republike Srpske. (D. Savi})

Slova~ka su ~lanice NATO-a, prva od 1999., druga od 2004. Iste su godine postale i ~lanice EU-a.

MARSEILLE I KO[ICE: EVROPSKE PRIJESTOLNICE KULTURE U 2013. Francuski Marseille i slova~ke Ko{ice evropske su prijestolnice kulture za 2013. godinu, Zvani~no }e program zapo~eti 12.1. u Marseilleu i 19.1. u Ko{icama. Pro{le jeseni, Evropska komisija dodijelila je nagradu Melina Mercouri (iznos od 1,5 miliona eura) ovim prijestolnicama kulture za 2013., u znak priznanja kvalitete priprema i za ispunjavanje obveza preuzetih u fazi njihovog izbora za tu titulu. Evropska prijestolnica kulture jedan je od najistaknutijih kulturnih doga|aja u Evropi, ima dugoro~an u~inak, ne samo na kulturnom, ve} i na socijalnom i ekonomskom planu, kako za grad, tako i za okolnu regiju. Nakon Marseillea i Ko{ica u 2013., evropske prijestolnice kulture bit }e Riga (Latvija) i Umeü ([vedska) u 2014., Mons (Belgija) i Plze~ (^e{ka) u 2015. te Donostia-San Sebastiån ([panjolska) i Wrocław (Poljska) u 2016. godini.

OPORAVAK IRSKE Dvije godine nakon drasti~ne {tednje irska ekonomija prolazi kroz uspon, zahvaljuju}i novom prihodu koji dr`ava dobiva iz obnovljivih izvora energije i od oporezivanja fosilnih goriva i sme}a. The Economist navodi da je zemlja sada najzelenija u Evropi i trebala bi biti u stanju dovesti svoj deficit na ispod 2 posto BDP-a. Kako bi potaknula ekonomiju i u{tedu energije, Vlada je odlu~ila oporezovati kori{tenje fosilnih goriva u domovima, uredima, automobilima i tvornicama. [to vi{e ugljen dioksida Irci emitiraju, vi{i su njihovi ra~uni, tako da su do{li u situaciju birati izme|u nastavka zaga|ivanja i bacanja novca na poreze, ili i}i ka zelenom, za {ta su se i opredijelili. Ne samo da je zemlja sada na pragu izlaska iz krize, nego pokazuje rekordno visoku stopu ~iste energije. Emisije ugljen dioksida su pale 15 posto od 2008. godine, uklju~uju}i i 6,7 postotni pad u 2011. godini.

43


BIZNIS:BIZNIS.qxd

9.1.2013

20:25

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Sporna prodaja “porodi~nog srebra“ Kolaps entitetskih penzionih fondova Niskotarifni “Pegasus Airlines“ sti`e u BiH Nepovoljan vanjskotrgovinski bilans BiH SPORNA SPORNA PRODAJA PRODAJA

T-HT T-HT nadomak nadomak kontrolnog kontrolnog paketa paketa uu HT HT Mostar Mostar

Federacija gubi kontrolni paket u HT-u Mostar? Direktor Agencije za privatizaciju Federacije BiH [uhret Fazli} (SDP) otkrio je prije nekoliko dana prioritetni privatizacijski plan za 2013. godinu: Agencija }e federalnoj Vladi predlo`iti djelimi~nu prodaju kapitala u dvije federalne elektroprivredne kompanije i dva telekoma. Fazli} je precizirao da bi se dr`avni kapital od po 5 posto u sve ~etiri kompanije prodao putem Sarajevske berze. Prema informacijama Slobodne Bosne, s Fazli}evim prijedlogom suglasni su ~lanovi Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju, dok su ministri federalne Vlade, koja je nominalni vlasnik kapitala u sve ~etiri navedene kompanije, jo{ daleko od jedinstvenog stava. Me|u federalnim ministrima generalno preovladava stav da bi efekti prodaje bili vrlo skromni budu}i da je vrijednost dionica na Sarajevskoj berzi prili~no potcijenjena i da ne postoji prevelik interes investitora za krupnije berzanske transakcije. Prijedlog Agencije je sporan i zbog toga {to bi prodaja 5 posto dr`avnog kapitala u HT-u Mostar iz temelja promijenila vlasni~ku strukturu u toj kompaniji. 44

U BH Telecomu i dvije federalne elektroprivrede, federalna Vlada je ve}inski (90-postotni) vlasnik kapitala, no u HT-u Mostar federalna Vlada raspola`e sa svega 50,10 posto dionica, {to zna~i da bi prodajom 5 posto dionica izgubila kontrolni paket u ovoj vrijednoj kompaniji. Nije te{ko zaklju~iti da bi ve}inski vlasnik kapitala u HT-u Mostar postao njen manjinski suvlasnik iz Zagreba T-HT, ~iji trenutni vlasni~ki udio iznosi 39,10 posto. U slu~aju prodaje 5 posto kapitala u BH Telecomu i dvije federalne elektroprivredne kompanije, vlasni~ka struktura ne bi se bitnije promijenila jer u sve tri navedene kompanije Vlada Federacije BiH raspola`e s 90 posto dionica. No, u slu~aju HT-a Mostar s prodajom 5 posto dr`avnog kapitala, Vlada Federacije bi za sitne novce ispustila iz ruku kontrolni paket dionica. U takvim okolnostima, Vlada Federacije BiH ima mogu}nost da bira izme|u dvije opcije: ili da HT Mostar izostavi iz najavljene 5-postotne prodaje kapitala ili pak da investitorima ponudi svih 50,10 posto dionica. S prodajom samo 5 posto dionica dobit }e malo, a izgubit }e puno.

U RS-u više penzionera nego uposlenih Bilo je samo pitanje trenutka kada }e se i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj izjedna~iti broj penzionera s ukupnim brojem uposlenih. To se u Republci Srpskoj desilo u posljednjem mjesecu protekle godine, kada je broj penzionera za oko 1.000 prema{io broj radnika (broj penzionera 238 hiljada, broj radnika 237 hiljada). Stanje u Federaciji BiH nije puno bolje: broj penzionera za samo 50.000 manji je od broja radnika, ali je trend jednako nepovoljan kao i u Republici Srpskoj. Uo~ljiv je podatak da je u RS-u broj penzionera drasti~no pove}an u posljednjih {est godina. Od 2005. do 2011. godine broj penzionera u RS-u pove}an je za oko 41.000 dok je broj uposlenih u istom razdoblju smanjen za oko 8.000! Ovaj krajnje nepovoljan trend vremenski se podudara s odlukom Vlade RS-a da kupi pedesetak privatiziranih preduze}a kojima je prijetio ste~aj. Vladina intervencija u ovim preduze}ima uglavnom se svodila na dokupljivanje radnog sta`a prekobrojnim radnicima i njihovim slanjem u prijevremenu penziju. Zahvaljuju}i ovim intervencijama, samo 17 posto penzionera u Republici Srpskoj prima penziju na temelju punog radnog sa`a, dok je postotak penzionera s punim sta`om u Federaciji BiH ~ak i ni`i - svega 15 posto! Penzioneri u RS-u u prosjeku imaju 32 godine radnog sta`a, a u Federaciji BiH 33 godine, {to je 7 godina manje od evropskog prosjeka. Masovnim odlaskom radnika u prijevremenu penziju djelimi~no je ubla`en problem hroni~ne nelikvidnosti dijela preduze}a, ali je otvoren novi problem - hroni~ne nelikvidnosti penzionih fondova.

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


BIZNIS:BIZNIS.qxd

9.1.2013

21:23

Page 45

Povratna karta Istanbul - Sarajevo 49 eura AVIOKARTE AVIOKARTE JEFTINIJE JEFTINIJE ZA ZA 50 50 POSTO POSTO

Niskotarifni Niskotarifni avioprevoznik avioprevoznik Pegasus Pegasus po~inje po~inje ss radom radom po~etkom po~etkom februara februara

Niskotarifna aviokompanija iz Turske Pegasus Airlines s velikim ambicijama sti`e na tr`i{te BiH: po~etkom februara uspostavit }e stalnu avioliniju izme|u Istanbula i glavnih gradova BiH, Srbije i Makedonije, a sredinom godine i sa Zagrebom, Ljubljanom i Podgoricom. Povratna aviokarta Sarajevo - Istanbul ko{tat }e svega 49 eura, pri ~emu je jednako zna~ajno da je Pegasus Airlines ranije uspostavio stalne aviolinije izme|u Istanbula i svih ve}ih gradova Evrope i Azije. Naravno, 49 eura ko{tat }e aviokarta bez cijelog niza taksi i nameta koji variraju od dr`ave do dr`ave. Sarajevski aerodrom spada u red najskupljih ne samo uz regionu nego i u Evropi: primjerice, za let na relaciji Sarajevo - Stuttgart aerodromske takse i porezi iznose 85 eura, pri ~emu Sarajevski aerodrom napla}uje 53 eura a aerodrom u

Stuttgartu - 32 eura! Pegasus je privatna aviokompanija, druga po snazi u Turskoj, u vlasni{tvu poznatog Holdinga Sabanci. Osnovana je 1990. godine, a njen tr`i{ni fokus u po~etku je bio na turskoj dijaspori u Evropi, osobito u Njema~koj. Nekoliko godina kasnije, nakon izvanrednih poslovnih uspjeha, Pegasus Airlines postao je najve}i suvlasnik Air Berlina, druge po snazi aviokompanije u Njema~koj, nakon ~ega je krenuo strelovit poslovni rast koji je kulminirao protekle godine kada je Pegasus ugovorio kupovinu 100 aviona tipa Airbus koje }e do 2016. godine pridodati postoje}oj floti od oko 40 aviona tipa Boing 747. Niskotarifna aviolinija Sarajevo - Istanbul funkcionirat }e tokom cijele godine, pet dana u sedmici.

Smanjen izvoz struje, povećan uvoz plina Trgovinski deficit u protekloj, 2012. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od oko 7,5 milijardi KM, {to je rezultat pove}anog uvoza, ali jo{ vi{e dramati~nog pada izvoza. Preciznija analiza bi otkrila da nije porastao uvoz, nego su porasle cijene nekih va`nih uvoznih proizvoda, poput nafte i plina. Koli~ina uvezenog plina ostala je ista kao i godinu ranije, no zbog vi{ih cijena plina ova uvozna stavka je porasla za 54 posto. Na drugoj strani, kod izvoza, najvi{e su podbacile elektroprivredne kompanije: izvoz struje manji je za 60 posto! 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

45


Drin:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

2:38

Page 46

PRI^E SA MARGINE DRU[TVA

Naša novinarka posjetila je Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica DRIN u Fojnici u kojem boravi pet stotina korisnika iz svih dijelova BiH prosječne životne dobi od četrdesetak godina. Zahvaljujući nesebičnoj pomoći grupe stručnjaka, dvije stotine njih je postalo radno aktivno

BORBA ZA BOLJI SVIJET Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

T

e{ko da je neko od posjetitelja ovogodi{njeg Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketa mogao i pomisliti da su prekrasne staklene zdjele, izlo`ene na jednom od {tandova, napravljene u Zavodu Drin u Fojnici. Od prije mjesec dana, Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica ima novu radionicu za izradu dekorativnih predmeta od stakla. Pe} za izradu stakla nabavljena je sredstvima ~e{ke Vlade. Instruktorica Andrea ka`e da se od novca sakupljenog prodajom predmeta na izlo`bama i sajmovima kupuje novi materijal za obradu. Pored ove, u Drinu ve} jedanaest godina postoji i radionice za obradu tekstila i ko`e, gdje se proizvode prekrasne papu~e, predmeti od drveta, uramljuju umjetni~ke slike… Od 520 korisnika Zavoda, iz svih dijelova BiH i prosje~ne `ivotne dobi od ~etrdesetak godina, gotovo dvije stotine su radno aktivni. Pored radionica, poma`u osoblju, anga`irani su na odjeljenjima, poljoprivrednom imanju, na kapiji Zavoda, a posljednje dvije godine dobijaju i naknadu za posao koji ovdje rade.

DRINOVE RADIONICE, POUKA ZA SVE Fahrudin iz Te{nja bavi se modelarstvom, pravi drvena kolica i ku}e. Goran iz Sarajeva godinama bri`ljivo i vrlo precizno pravi rasklopivu planinsku ku}u ukra{enu nevjerovantim detaljima. S lako}om razgovara sa novinarima, jer nije mu ni prvi put. Pro{le je godine zajedno s Abidom i Svjetlanom predstavljao BiH na otvaranju izlo`be Moji prijatelji u Saint Tropezu fotografa Milomira Kova~evi}a Stra{nog. BiH je, naime, bila jedina zemlja izvan EU koja je uop}e pozvana da u~estvuje na ovoj izlo`bi. Prisje}a se “onog leta avionom u Francusku” i otkriva dvije `ivotne `elje - da se ponovi zimska olimpijada iz 1984. godine, a na TV je ~uo da bi se to ~ak moglo dogoditi 2020. godine, i da se on vrati u Sarajevo. Druga `elja, me|utim, nije lako ostvariva jer vrijeme je pokazalo da “ko jednom u|e u Zavod rijetko iz njega i iza|e”. Ali, trud koji su 46

AKCIJA ZA POMO] NAJMLA\IM U ZAVODU Petnaest bh. fotoreportera, me|u njima i Mario Ili~i} iz SB, naredne }e sedmice otvoriti humanitarnu izlo`bu pod nazivom “I oni su djeca” kako bi prikupili sredstva za opremanje kabineta za muzikoterapiju u Drinu SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Drin:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

2:38

Page 47

SASVIM OBI^AN DAN U FOJNI^KOM ZAVODU DRIN zaposleni u Zavodu Drin, me|u njima 14 stru~njaka, ulo`ili proteklih godina, ~ak i sa toliko oskudnim sredstvima kojima ova ustanova raspola`e, dao je, zaista, sjajne rezultate.

NEOPHODNA POMO] INSTITUCIJA Radionice u kojima je anga`irano osamdeset korisnika Zavoda najbolji su dokaz koliko se ljudima sa psihi~kim oboljenjima i intelektualnim te{ko}ama mo`e pomo}i. Cijelo dru{tvo, me|utim treba imati svijest o tome. U namjeri da skrenu pa`nju na potrebu da se pobolj{aju uvjeti `ivota u Zavodu, petnaest bh. fotoreportera (Slobodne Bosne, BH Dana, Dnevnog avaza, Oslobo|enja, Ve~ernjeg lista, Nezavisnih novina, Reutersa) te nekoliko freelancera naredne }e sedmice (17.1.), pod pokroviteljstvom Federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, otvoriti humanitarnu izlo`bu, a sva prikupljena sredstva }e biti ulo`ena za opremanje kabineta za muzikoterapiju djece u Drinu, kojih ovdje ima ~etrdesetak.

POD BUDNIM OKOM STRU^NJAKA U zdravstveno-socijalnoj ustanovi u Fojnici smje{teno je danas ~etrdesetak djece, od kojih se neka zbog ozlijeda koje sebi nanose dr`e pod stalnom kontrolom

Radionice u kojima je anga`irano osamdeset korisnika fojni~kog Zavoda Drin najbolji su dokaz koliko se ljudima sa psihi~kim oboljenjima i intelektualnim te{ko}ama mo`e pomo}i Radionice te dvije ku}e u kojima se odnedavno po desetak korisnika Zavoda pod stru~nim nadzorom osposobljava za samostalan `ivot, ovdje su dvije najsvjetlije ta~ke. Odlazak u druga odjeljenja je ulazak u svijet kakav se te{ko mo`e opisati, djeca

koja moraju biti pod stalnim nadzorom jer sama sebi nanose povrede neopisivo su potresan prizor. Logoped Muris Sal~inovi} ka`e da, pored toga {to rade veoma te`ak posao, posebno frustrira etiketiranje Zavoda kao mjesta gdje se de{avaju ru`ne

stvari. “Ovo ve} odavno nije ustanova zaba~ena na rubu grada, ali bojim se da se nemo} dru{tva poku{ava prebaciti na

KREATIVAN RAD UZ NADZOR INSTRUKTORA Rukotvornine nastale u radionicama Zavoda prodaju se na sajmovima i marketima u BiH 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Semiha Hod`i}, direktorica Zavoda Drin 47


Drin:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

2:39

Page 48

PRI^E SA MARGINE DRU[TVA

RAZGLEDNICE IZ DRINA Osamdesetak korisnika ovog Zavoda svakodnevno obra|uju tekstil, ko`u, proizvode, papu~e, prave predmete od drveta, uramljuju umjetni~ke slike…

Zavod”, dodaje on. “Onima koji su ovdje smje{teni nastojimo ispuniti svaki dan, osposobiti ih da budu korisni, za povratak, ali veoma ~esto sredine iz kojih oni dolaze nemaju mogu}nosti da im pomognu”, obja{njava logoped Sal~inovi}. Recimo, vi{egodi{nji napor koji se ula`e za pomo} ljudima sa psihi~kim poreme}ajima pada u vodu ako nakon izlaska samo nekoliko dana ne nastave koristiti terapiju, {to se uglavnom i doga|a. Jo{ je razloga zbog kojih je Zavodu neophodna pomo} institucija.

[TO HITNIJE UREDITI OSNOV ZA ZDRAVSTVENE USLUGE Pored potrebe da se zakonski definira ova oblast, problem je {to su ovdje smje-

{teni ljudi razli~itih kategorija koji bi fizi~ki trebali biti odvojeni. U Drinu su, naime, uto~i{te na{le i osobe sa te{kim psihi~kim poreme}ajima, intelektualnim te{ko}ama, biv{i narkomani sa dosjeima koji se nemaju gdje vratiti osim starom `ivotu, nekoliko ljudi koji su po~inili ubistvo u stanju neura~unljivosti, s kojima, kako nam je kazano, ipak “nemaju nikakvih problema”. Zavod je izlo`en i stalnim stra{nim pritiscima jer postoji potreba da se primaju novi ~lanovi i sklone ljudi sa ulica kojima je zaista potrebna pomo}, ali bez ve}e podr{ke dr`ave nema kapacitet da iza|e na kraj sa takvim problemima. Recimo, tokom 2011. godine na adresu Zavoda upu}eno je 78 zahtjeva za smje{taj, a od ovog broja samo je 27 dobilo pozitivan odgovor jer smje{tajnih kapaciteta vi{e nije bilo.

[TA SE PROTEKLIH GODINA PROMIJENILO U ZAVODU

Zdravstvena usluga znatno se popravila, a broj stručnjaka se utrostručio

Me|u pozitivnim promjenama koje su `ivot u Drinu u~inile kvalitetnijim treba

48

pomenuti pove}anje broja stru~njaka anga`iranih u Zavodu sa 4 na 14. Osim toga, zdravstvena usluga se zna~ajno popravila, a od naplate starih dugova otvoreno je odjeljenje sa dvokrevetnim sobama za 37 psihijatrijskih pacijenata. U saradnji sa federalnim Zavodom za poljoprivredu napravljen je i vo}njak, a do kraja januara jo{ deset korisnika bi trebalo useliti u tre}u ku}u koja je kupljena u blizini Zavoda koji, ipak, jo{ uvijek ~eka da mu se pomogne da skupi novac za otplatu kupljene ku}e.

Semiha Hod`i}, direktorica Zavoda, prisje}a se svog dolaska na ovu funkciju prije tri godine i u`asnih uvjeta koje je zatekla. ”Najve}i problem je bio ogroman broj ljudi zbog kojih je Zavod izgledao kao najve}a psihijatrijska klinika.” Iako se mora odati priznanje Kadiri Pa{i}, direktorici koja je svoj radni vijek provela u Drinu jo{ od njegovog osnivanja, higijenskim standardima koji su se uspjeli odr`ati, stanje je zaista bilo te{ko: ljudi koji su dr`ani pod sedativima, umrtvljeni, bez medicinske dokumentacije, na odjeljenjima je prona|eno ~etrdesetak oboljelih od hepatitis B i C, nakon ~ega je Zavodu pomo} pru`io Klini~ki centar Sarajevo. “Danas mogu re}i da situaciju dr`imo pod kontrolom”, ka`e direktorica. Veliki je problem {to nikada nije napravljena kategorizacija ovakvih zavoda, a postoji pet kategorija koje su ovdje zastupljene. Ove bi ustanove trebale biti spona izme|u psihijatrijskih i drugih bolnica te lokalnih zajednica i mjesto psiho-socijalne rehabilitacije, “jedna od ustanova u mre`i mentalnog zdravlja.” Resorna ministarstva bi morala {to prije donijeti akte, prvenstveno kako bi se uredio osnov za zdravstveno osiguranje. Zavod je trenutno u vrlo nezahvalnoj poziciji da sa svim kantonalnim zdravstvenim zavodima moraju praviti posebne ugovore. Direktorica Hod`i} ka`e da moramo pri~ati otvoreno o problemima koji nas pritiskaju i razbijati predrasude koje postoje jer ljudi koji imaju dijagnozu shizofrenije trebaju pomo} na isti na~in kao {to trebaju pomo} oboljeli od dijabetisa. Uglavnom je rije~ o vrlo inteligentnim i obrazovnim i nadarenim osobama. Prekrasni akvareli i crte`i na zidovima njenog ureda u Zavodu naslikao je jedan od ljudi sa takvom dijagnozom. Zove se Abid, po struci je orijentalista. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

10.1.2013

0:02

Page 8


Sport:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:51

Page 50

SPORT

Pomalo iznenađujuće, nogometni reprezentativac BiH MIROSLAV STEVANOVIĆ (22) je prvih dana ove godine potpisao ugovor sa SEVILLOM; novinar SB donosi detalje ovog zvučnog transfera

MIROSLAV STEVANOVIĆ Pi{e: NEDIM HASI]

V

ijest se u bh. i regionalnim medijima pro{irila poput po`ara neposredno pred novogodi{nje praznike. Miroslav Stevanovi}, 22-godi{nje desno krilo nogometne reprezentacije BiH, bio je pred potpisom za {pansku Sevillu. Stevanovi} je do sada svoju karijeru gradio u novosadskoj Vojvodini a preporuke za odlazak u [paniju vjerovatno mu je dao i suigra~ iz novosadskom tima Dejan Vuki}evi}, koji je igrao u Sevilli. Stevanovi}a se dugo selilo iz kluba u klub, posebice nakon {to je progla{en najboljim igra~em prvog dijela srbijanske Superlige. O~ekivalo se da ode u Bundesligu, gdje je nekoliko timova ve} iskazalo interes za njega, no na prelazu iz stare u novu godinu Stevanovi} je postao suigra~ svog kapitena iz reprezentacije BiH Emira Spahi}a u Sevilli. Ali isto tako i Ivana Rakiti}a, reprezentativca Hrvatske ~iji su roditelji rodom iz BiH.

SPAHI] KAO BAGER “Velika mi je ~ast i zadovoljstvo {to sam pre{ao u ovako velik klub i moram priznati da je ovo velik korak u mojoj karijeri. Da}u sve od sebe da pomognem klubu da prevazi|e rezultatsku krizu i opravdam povjerenje. Jedan od najzaslu`nijih za moj dolazak u Sevillu je kapiten ekipe i moj sunarodnik Emir Spahi}, ali i hrvatski reprezentativac Ivan Rakiti}“, rekao je Stevanovi} na svojoj prvoj

UGOVOR @IVOTA Miroslav Stevanovi} na predstavljanju sa predsjednikom Seville, Del Nidom

konferenciji za novinare nakon potpisa za Sevillu. Stevanovi} je ro|en 29. jula 1990. u Zvorniku i znalo se da }e ove zime napustiti Srbiju. Htjeli su ga uglavnom Nijemci, Wolfsburg i Hamburg SV, ali je u posljednje vrijeme bio povezivan i sa odlaskom u Schalke 04 iz Gelsenkirchena. Mlad, odli~an tehni~ar. Prodoran, nevjerovatno brz i iznimno nogometni drzak. Pritom jo{ i jeftin. Za njega je trebalo platiti 1,2 miliona eura. Pola miliona manje nego {to je procijenjen na nepouzdanom, ali ipak citiranom Transfermarktu. Nekoliko dana

prije no {to }e oti}i u Sevillu Stevanovi} je srbijanskim medijima dao intervju u kojem je kazao kako }e biti sretan ako na zimu ode u Bundesligu. [to je u skladu sa tradicijom Vojvo|ana koji su uglavnom igra~e prodavali na tom tr`i{tu. Me|utim, preokret se desio gotovo preko no}i kada se Sevilla odlu~ila kockati i kupiti mladi}a koji je sa 22 godine postao gotovo pa standardan reprezentativac BiH. Sevilla ga je htjela dovesti tek na ljeto, no kako se povrijedio Piotr Trochowski i kako su njema~ki klubovi sve ja~e stezali, doveden je ve} ove zime. Razlog? Prijateljske i utakmice

SEVILJSKI BRIJAČ IZ ZVORNIKA Sevilla ga je htjela tek na ljeto; kupljen je odmah jer su po njega do{li Wolfsburg, Salzburg i Hamburger SV

50

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Sport:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:52

Page 51

BH. KOLONIJA U ANDALUZIJI BUDU]NOST BUDU]NOST BH. BH. NOGOMETA NOGOMETA

Miroslav Miroslav Stevanovi} Stevanovi} na na treningu treningu reprezentacije reprezentacije BiH BiH

kvalifikacija za SP sa reprezentacijom BiH, brzina i sposobnost driblanja u trku. Ali i visina od 1,80 metara. Iako je Sevilla zbog ekonomske krize u [paniji blizu nelikvidnosti, uprava kluba na ~elu sa predsjednikom José María del Nidom u Stevanovi}u je vidjela bingo tiket, na{la je novac u investicijskim fondovima i ulo`ila u igra~a koji im je zalog za budu}nost. “Sevilla pravi tim za naredne godine jer ve}ina igra~a koji su osvajali evropske kupove i igrali va`nu ulogu u {panskom prvenstvu je na izmaku snaga“, ka`e nam Menaf Kodro, menad`er koji je Stevanovi}a, a ranije i Spahi}a i doveo u Sevillu. Brat Mehe Kodre pri~a kako je Sevilla mjesecima pratila Stevanovi}a, na utakmicama reprezentacije ali i srbijanske lige. “Bili smo, mislim na {est utakmica. Posljednji put smo bili u Beogradu. Sa mnom je tada bio sportski direktor Seville na utakmici u kojoj je Vojvodina pobijedila Crvenu zvezdu a Stevanovi} dao gol i bio najbolji igra~. Tada su i prelomili da ga kupe. Posebno {to su znali da ima ozbiljne ponude iz austrijskog Salzburga, iz nekoliko njema~kih klubova i Rusije.“ Kodro ka`e kako je Sevilla klub koji ima jedan od ozbiljnijih skautinga u [paniji te da niti jedan igra~ koji potpi{e ugovor s ovim klubom nije doveden slu~ajno. “Trajalo je to mjesecima, bilo im je ponu|eno nekoliko igra~a, ali su oni pratili ba{ Miroslava. Ina~e ih ~esto obilazim, stekao sam povjerenje nakon transfera Spahi}a koji se za Sevillu pokazao kao pun pogodak i tako su odlu~ili da napravimo ovaj posao.“ Uvjeren je kako }e, iako ga pripremaju za narednu sezonu, Stevanovi} odmah dobiti priliku da poka`e {ta zna. “N Nadam se samo da ne}e izgoriti, ina~e se nimalo ne brinem za njega. On je sjajan momak, miran i povu~en van terena, dok se kada igra potpuno transformira. Uostalom, pobrinut }e se za njega i Spahi}, on je poput bagera, razgr}e sve pred sobom i otvara prostor za ostale“, kroz smijeh }e Kodro. Sevilla je odmah isplatila Vojvodinu, {to je pomalo neobi~no, jer se kriza, izuzev u Barceloni i Realu, ve} itekako osje}a me|u {panskim klubovima. U najte`oj je situaciji Malaga, ali i ostali ve} osje}aju posljedice. “ Sevilla zasada nema problema sa pla}anjem, ali imaju ostali. Čak 70 procenata ugovora iz pro{le godine nije ispla}eno, a to je zaista zabrinjavaju}e“, zaklju~it }e Kodro.

BATA KAN KAN Miroslav je nakon uspje{no obavljenih lije~ni~kih pregleda potpisao petogodi{nji ugovor sa Sevillom. U Vovodini je naj~e{}e igrao na poziciji bo~nog desnog ofanzivnog veziste s koje je na 69 me~eva postigao 12 golova u srbijanskoj Superligi. “Uglavnom 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

51


Sport:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

1:52

Page 52

SPORT IZ VOJVODINE U ANDALUZIJU Predsjednik Vojvodine, Ratko Butorovi} jedan je od zaslu`nih za Stevanovi}evu karijeru; po dolasku u Sevillu sa Emirom Spahi}em

sam igrao na desnom boku, ali mi nije problem da igram i po lijevoj strani ili u sredini. Va`no mi je da igram i da budem ekipi na raspolaganju. Ne volim mnogo da pri~am o sebi, ve} `elim da se poka`em na terenu i tako natjeram navija~e da me zavole i po{tuju. Nadam se da }u uspjeti u tome i da }u pomo}i ekipi da se vrati na pobjedni~ki kolosijek”, kazao je na konferenciji za novinare. Dobio je dres s brojem 18, a ~uveni trener Michel mu je kazao {ta o~ekuje od njega. “Moja pozicija bitno }e se razlikovati od one koju sam imao u Vojvodini. Igra}u u sredini, bli`e golu, a po potrebi i na lijevom boku. Mjesto pored desne aut linije rezervisano je, naravno za Jesusa Navasa.“ Navija~ima novosadskog kluba je poru~io: “FK Vojvodina je stvorila Miroslava Stevanovi}a kao igra~a. Da me ljudi iz Vojvodine nisu 2008. doveli u klub, ko zna {ta bih sada bio. Pru`ili su mi vrhunske uslove i {ansu da u~im i napredujem, i ja sam im u tome neizmjerno zahvalan. Ipak, jedna osoba zaslu`uje da je sa najve}im po{tovanjem pomenem i pamtim. Predsjednik kluba, gospodin Butorovi} mi je bio kao drugi otac. Vjerovao je u mene,

podr`avao me u trenucima krize i to je, na moju sre}u, dalo rezultate. Hvala Vam puno, gospodine Butorovi}u, za sve {to ste u~inili za Miroslava Stevanovi}a, hvala i svim ~lanovima uprave kluba koji }e zauvijek ostati moj.“ Gospodin Butorovi} je Ratko Butorovi}, predsjednik kluba u kojem je donedavno igrao Stevanovi} i jedan od naj`ivopisnijih likova ne samo u srbijanskom nego i u regionalnom nogometu. Nadimak mu je Bata Kankan, ljubitelj je lakovane i dre~ave garderobe i obu}e: jednom prilikom se, 2008. godine, na{ao iza re{etaka zbog namje{tanja rezultata. Saznalo se da je sudijama trebalo da isplati 4.000 eura, koje je, u slengu, zvao “~etiri kila pe~enja”. Butorovi} je svoju karijeru po~eo jo{ prije tridesetak godina kako tjelohranitelj u Be~u. Tu se navodno intenzivno dru`io sa \or|em Bo`ovi}em Gi{kom, ubijenim komandantom Srpske garde. Sredinom ‘80-ih vratio se u Srbiju. Saznalo se da je promijenio prezime, upravo po povratku sa “{kolovanja na `ivotnom univerzitetu”, kako takve osobe zovu svoj boravak u inostranstvu, koji obiluje mno{tvom sumnjivih pri~a i indicija. Umjesto Buturovi}, postao je

PRITAJENI VULKAN Menad`er Menaf Kodro ka`e kako je Stevanovi} neobi~an momak; van terena miran i povu~en a na igrali{tu temperamentan, `iv i eksplozivan 52

Butorovi}. Na taj korak se navodno odlu~io po{to pod pravim prezimenom nije mogao da ra~una na gostoprimstvo u Njema~koj, Austriji i jo{ nekim zemljama zapadne Evrope. U Novom Sadu se tvrdi da ni sa promijenjenim prezimenom nije putovao na zapad ~ak i kada su pregovori oko transfera igra~a sa stranim klubovima ugovarani na vi{emilionske sume. Navodno, putovao je samo u Gr~ku, gdje je, opet navodno, imao vlasni~kog udjela u poznatom ko{arka{kom klubu PAOK iz Soluna. Tih osamdesetih, postao je jedan od “prvih privatnih biznismena u Jugoslaviji”, tako {to je otvorio dragstor Kan-kan. Poznat je i kao vlasnik nekoliko presti`nih hotela, ali i kao ~elnik vi{e sportskih klubova u Srbiji i Crnoj Gori. @ivi u veleljepnoj vili sa bazenom, koja je nekog podsjetila na ku}u u kojoj je `ivio Toni Montana (koga je glumio Al Pacino), u ~uvenom filmu Lice sa o`iljkom. Kada je kupio novosadski hotel Park, Kankan je tvrdio da }e ovaj hotel postati toliko dobar da }e na njegovo otvaranje do}i najmanje tri svjetske zvijezde - Jennifer Lopez, Annabela i Riky Martin. Njegovo se ime ~esto vezalo za nezakonite radnje. Najprije se saznalo da je jedan od “klju~nih ljudi” u nezakonitim radnjama vezanim za srbijanski nogomet, da bi kasnije bio doveden u vezu sa aferom Bedem, kada je poru{en za{titni zid Petrovaradinske tvr|ave, nedaleko od njegovog ekskluzivnog hotela Leopold Prvi. Pri~alo se da je bedem na ovom istorijskom spomeniku kulture sru{en samo da bi gosti Leopolda Prvog imali ljep{i pogled na Dunav. Kankan je pominjan u medijima i povodom po`ara u kojem je uni{ten atraktivni hotel Putnik , u najstro`em centru Novog Sada. Ro|en je u Nik{i}u, blizak prijatelj Brane Mi}unovi}a, koga su u medijima ozna~avali kao nezvani~nog kralja crnogorskog podzemlja i srpskog nogometa. Kankan slovi i kao brat od ujaka biv{eg i sada{njeg crnogorskog premijera Mila \ukanovi}a. Na njega je do sada dva puta poku{an atentat. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

10.1.2013

0:02

Page 9


Gojko:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:06

Page 54

NAJPOPULARNIJI PARTIZANSKI KOMANDANT

“Sa Titom sam se razišao kad sam zaključio da je on beznadežni zarobljenik marksističko-lenjinističke škole, a starost i nezajažljiva želja za vlašću učinili su ga surovim i bezdušnim”, govorio je velikom bosanskohercegovačkom novinaru, između ostalog, prije skoro dvadeset i četiri godine legendarni komandant Prve proleterske KOČA POPOVIĆ; sticajem različitih okolnosti, zabilješke o njegovim susretima i razgovorima sa generalom Popovićem novinar Berić nije ranije objavio

KOČA POPOVIĆ “TITU NISAM KADIO” Nekada{nji na~elnik General{taba, ministar inostranih poslova, potpredsjednik Republike i ~lan Predsjedni{tva SFRJ

Pi{e: GOJKO BERI]

O

DVA DVA RATNA RATNA DRUGA DRUGA

Josip Josip Broz Broz Tito Tito ii Ko~a Ko~a Popovi} Popovi}

samnaestog oktobra 1972. Ko~a Popovi}, legendarni komandant Prve proleterske, intelektualac i diplomata sastao se sa Titom u Belom dvoru da bi podnio ostavku na polo`aj ~lana Predsjedni{tva SFRJ. Bio je to njihov posljednji susret, “sentimentalno prisan, kao da se ni{ta posebno ne doga|a”. A kraj je bio onakav kakav su obojica o~ekivali. Tito: “Zar zbilja mora{ da ode{?” Ko~a: “Odlu~io sam.” Stegli su jedan drugom ruku poslije vi{e od tri decenije bliske saradnje.

SUKOB SRBA SA SRBIMA William Bill Deakin, zamjenik {efa britanske vojne misije pri Vrhovnom {tabu, koautor Churchillovih memoara, bio je impresioniran komandantom koji je izveo najve}i podvig u toku narodnooslobodila~kog rata, ~ak vi{e nego Titom. Deakin je o Ko~i napisao: “Popovi} je bio intelektualac, vojnik izvanredne darovitosti, {to je mo`da bilo i tu|e njegovoj unutra{njoj prirodi. Kao komandant Prve proleterske divizije, svojim sigurnim

instinktom i munjevitim shvatanjem situacije, Ko~a Popovi} je odjednom osjetio slabu ta~ku u obru~u njema~kog okru`enja sjeverno od Sutjeske i neposredno je doprinio na{em spa{avanju… Popovi} je bio usamljeni vuk, samotan ~ovjek, s rijetkim trenucima neopreznosti. Imao je

primjese vojnog genija i mr`nje prema ratu.” Ko~a Popovi} je ro|en u Beogradu 1908. kao sin bogatog bankara. [kolovao se u dominikanskom internatu u Lozani, a studirao filozofiju u Parizu, na Sorboni, gdje se kretao u nadrealisti~kim krugovima,

Ko~a Popovi} je sa gnu{anjem gledao na bujanje srpskog nacionalizma 54

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Gojko:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:07

Page 55

NEOBJAVLJENI RAZGOVOR SA KO^OM POPOVI]EM

u ljevi~arskom svijetu pjesnika, knji`evnika i umjetnika. U {panskom gra|anskom ratu stekao je ~in artiljerijskog kapetana Republikanske vojske. Bio je najpopularniji partizanski komandant, druk~iji od svih ljudi iz Titovog naju`eg okru`enja. Stari partizan i pjesnik Vladimir Nazor rekao je za njega: “Ko~a je ~udo me|u nama.” Poslije rata je bio na~elnik General{taba, ministar inostranih poslova, potpredsjednik Republike i ~lan Predsjedni{tva SFRJ. Ko~a Popovi} je, svakako, jedna od najmarkantnijih li~nosti Titovog doba. Umro je u Beogradu 20. oktobra 1992., na dan oslobo|enja glavnog grada nekada{nje dr`ave. Po sopstvenoj `elji, kremiran je i sahranjen bez ikakvih po~asti, govora, vijenaca i okupljanja. Ko~a je sa gnu{anjem gledao na bujanje srpskog nacionalizma. U svom dnevniku je zapisao: “Ba{ibozluk, bagra i brabonjci ustali da obnove Du{anovo carstvo. Srbi su samo protiv onoga ko bi hteo da ih makar malo opameti, a odu{evljeno kli~u svakome ko ih jo{ vi{e zaglupljuje, unaza|uje i unesre}uje. @alosno je {to su Srbi u civilizacijskom i kulturnom pogledu ostali na nivou na kome su bili pre sto godina. Oni nisu u sukobu sa svetom, ve} sa samima sobom, vra}aju}i se na {ajka~u i 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

IMPRESIONIRAN KOČOM: William Bill Deakin, zamjenik šefa britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu, koautor Churchillovih memoara, bio je impresioniran komandantom koji je izveo najveći podvig u toku narodnooslobodilačkog rata, čak više nego Titom opanak iz kojih su jedva iza{li. Bio sam i ostao Srbin, ali nisam bolesna zadribanda i Srbenda. Takvi su izdali i osramotili srpski narod i narugali se njegovoj stvarnoj istoriji.” Velikosrpski nacionalisti nisu mu ostali du`ni. Milo{evi}evi mediji optu`ili su ga za izdaju nacionalnih interesa. Njihov gnjev bio je sublimiran u naslovu jednog novinskog teksta, koji je glasio: Sunovrat legende.

Sedmog marta 1989., ne{to iza 11 sati, pozvonio sam na vrata Ko~inog dubrova~kog stana u Kolo~epskoj 9, na Plo~ama. Ko~a je sjedio u nevelikoj prostoriji, za malim stolom do zida, sa }ebetom preba~enim preko nogu. Potom smo obojica sjeli za ve}i stol. “Opet ho}ete da me cedite”, rekao je i ponudio me pi}em. Zamolio sam kafu, a on je od doma}ice, sredovje~ne `ene iz Slavonije, zatra`io ~a{icu lozova~e. “[ta ste hteli da me pitate?” Bili ste dvanaest godina na ~elu jugoslovenske diplomatije. Kako ste podnosili “kreativnu neposlu{nost” nekih ambasadora? Ne bih to nazvao vidom neposlu{nosti, nego plodnom saradnjom. Morao sam da imam razumevanja za tu stranu diplomatske aktivnosti. Kreativnost je preduslov za svaki uspe{an rad. Po{tovao sam mi{ljenje svojih tada pot~injenih i bio sam spreman da im dam za pravo kad su bili u pravu. Neki Va{i saradnici ka`u da im je bilo te{ko s Vama. Vejvoda mi je jednom rekao: “Ko~a je umio da bude opasan ako je neko bio glup.” 55


Gojko:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:07

Page 56

NAJPOPULARNIJI PARTIZANSKI KOMANDANT

Ako je njima bilo te{ko sa mnom, zna~i da je meni bilo lako s njima. Da im nije bilo lako sa mnom, to mogu razumeti, jer sam bio o{tar i brz. Po prirodi sam i strog i srda~an. To sam pokupio u vojsci. Ali, mislim da je i tada i posle izme|u nas postojalo obostrano po{tovanje. Tada se ambasadori nisu birali po klju~u. Zato smo u moje vreme imali kvalitet. Ja sam u resoru inostranih poslova imao 70 posto Hrvata. Meni nije bilo va`no {to su oni Hrvati, niti njima {to sam ja Srbin. Oti{ao sam s te funkcije kad je taj posao postao rutinski i kad vi{e nisam mogao podneti Rankovi}evu potrebu da kontroli{e i taj resor. Osim toga, smatrao sam da trebaju do}i mla|i ljudi, da ustupim mesto mla|ima. I do{li su posle mene pametni ljudi, Marko Nikezi}, a kasnije Mirko Tepavac, moj pomo}nik. Tito ih je kasnije obojicu neopravdano smenio, kao liberale. I mene je smatrao liberalom i prozapadnim ~ovekom, ali mene nije stigao da smeni, jer sam oti{ao sam. Vi znate da sam ja ro|eni Beogra|anin, ali nisam velikosrbin. Ja sam

KONSTANTIN, SEKRETAR: Koča Popović bio je i, između mnogobrojnih funkcija koje je obavljao u životu, savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ; fotografija iznad egide snimljena je na redovnom zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kosmopolita. Kad se 1971. nije moglo pisati Jugoslaven, ja sam u rubrici nacionalnost napisao: Srbin po ro|enju. Ovo {to se sada de{ava u Srbiji nije mi nimalo simpati~no. To je jedan uzak, veoma opasan nacionalisti~ki program. Milo{evi} je obi~an bankarski pacov, zbog njega }e biti krvi do kolena. A kako ste se kao “brz i o{tar” ophodili sa stranim dr`avnicima? Po~etkom pedesetih godina i{ao sam u Washington radi nabavke ameri~kog oru`ja. Dobili smo ga u ogromnim koli~inama. Na povratku sam svratio u London da Churchilleu predam jednu Titovu poruku. Iznenadio sam se kad me je primio u pid`ami. Le`ao je s ~a{om viskija u ruci. U jednom trenutku me upitao na lo{em francuskom: “Gospodine Popovi}u, Vi sve znate o Rusima. Koliko Rusi imaju atomskih bombi?” Odgovorio sam mu: Ne znam ta~an broj, ali znam da imaju jednu vi{e od Zapada. Nakon normalizacije odnosa sa Sovjetskim Savezom, predvodio sam jednu na{u delegaciju koja je i{la u zvani~nu posetu Moskvi. Rukovao sam se sa Hru{~ovom i predstavio se: Znate, ja sam onaj zapadni ~ovek. Lukavi Hru{~ov se nije 56

dao zbuniti: “Znamo mi dobro ko si ti”, uzvratio je uz osmeh. Kad sam razgovarao sa Kennedyjem, on me je, ~im smo seli, upitao: “Gospodine ministre, imate li vi komunisti odgovore na sva pitanja?” Odgovorio sam mu: A imate li vi katolici odgovore na sva pitanja? Kennedy se na to dugo smejao. I razgovor je onda potekao normalno. Uvek sam se pona{ao onako kako su se drugi pona{ali prema meni.

TITOVA LJUBAV DAVORIJANKA

Rat u [paniji i partizanima do`ivjeli ste kao najdublje ljudsko iskustvo. Takav se utisak sti~e iz Va{e nedavno objavljene knjige Bele{ke uz ratovanje. Ja to nikada nisam tvrdio. Napisali ste: “Glavno mi je u `ivotu: Prva proleterska...” Kao da je period komandovanja tom brigadom bio najva`niji i naj~istiji u Va{em `ivotu. [ta mogu, tako je bilo. Ja sam gurnut u rat. Mrzeo sam rat. Bill Deakin me je prili~no ta~no opisao. Ima to u mojim Bele{kama uz ratovanje. Mi smo svi bili malo udareni. Bili smo avanturisti. Da nismo, zar bi udarili na Nemce? Me|u

partizanima sam va`io za nepobedivog komandanta. Ali, nisam samo pobe|ivao. Trpeo sam i poraze, i to te{ke, kao 1942. na Gatu u Hercegovini. Bele{ke sam pisao da bih se oslobodio od neprekidnog zamora i napora ratovanja. Pisao sam ih vi{e na francuskom nego na srpskom, ali i na nema~kom i {panskom. Tada sam jo{ bio mlad, zatucani komunista. Ima u njima gre{aka, preterivanja, ocena koje vreme nije potvrdilo. Ali ja sam zahtevao da se tako sve objavi. Vi ste stekli auru legendarnog partizanskog komandanta. Kakvo mi{ljenje imate o Titu kao vojskovo|i? Ne volim da se tako te{ka re~ kao {to je “legenda” ve`e uz moje ime. Prvoj proleterskoj sam zabranio da peva pesme o meni. Verujem da sam bio dobar komandant, ali Tito je bio bolji. On je bio izuzetno obdaren vojskovo|a. Kao vrhovni komandant, jedinu ozbiljniju krizu imao je na Sutjesci, u Petoj ofanzivi, kada je postojala opasnost da Vrhovni {tab bude uni{ten. Nema sumnje, Tito je u ratu i posle rata bio nezamenjiv. Setite se njegovog uspe{nog razgovora sa Churchillom. Ali, Tito je kasnije postao ne{to drugo. Da li je u partizanima ljubav smatrana nepo`eljnom? U partizanima smo morali prihvatiti asketsku disciplinu. Tito je imao veliku ljubav Davorijanku Paunovi}. I neki moji komandanti i komesari imali su ljubavnice. Pravio sam se da to ne znam. Svi su mislili da i ja imam ljubavnicu. Nisam imao nikakvu ljubav u partizanima. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Gojko:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:08

Page 57

NEOBJAVLJENI RAZGOVOR SA KO^OM POPOVI]EM mnogih sastanaka, kad bi do{la na red neka va`na pitanja, koja je trebalo raspraviti, Tito bi presekao raspravu i rekao: “To }e Marko da vidi.” Ne {titim Rankovi}a, ali uveren sam da on Tita nikada nije prislu{kivao, niti je pomi{ljao da ga zameni. Ako je neko pomi{ljao da zameni Tita posle njegove smrti, onda je to bio Kardelj. Me|utim, Kardelj tu priliku nije do~ekao.

UVA@AVANI GENERAL Ko~a Popovi} (u sredini) na Dunavskoj konferenciji

Da li je revolucija u Jugoslaviji bila neizbje`na? Revolucija je bila neizbe`na i neizbe`no proma{ena. Smatrali smo da smo re{ili nacionalno pitanje. Nismo ga re{ili, nego smo primenili sovjetski model. Mislim da nismo daleko od agonije. Kapitalizam se ne mo`e presko~iti. Nema demokratije bez vi{epartijskog sistema. Kako ste do`ivjeli Titov razlaz sa Staljinom? Ja sam 1948. bezrezervno stao na stranu jugoslovenskog rukovodstva. Bio sam za doslednu nesvrstanost. Jugoslavija je bila nesvrstana samo te 1948., a pre i posle toga smo jednim okom uvek gledali na Velikog brata. Na{a istorijska gre{ka je bila {to se nakon razlaza sa Staljinom nismo izdvojili i

po dru{tvenom ure|enju, {to nismo potpuno napustili sovjetski model.

POLITI^KI TESTAMENT

Kakvo ste mi{ljenje imali o \ilasu i Rankovi}u? Čitao sam \ilasove ~lanke koje je objavio u Borbi, krajem 1953. godine. Njegove ocene su bile ta~ne. Ali, \ilas je bio fantasta, bio je literata i nije umeo da proceni da nije vreme da ka`e takve stvari. Rankovi}a nisam cenio, zato {to je bio policajac. Pokazao se kao sposoban kad je pohvatao one usta{e i Dra`u Mihailovi}a, ali se posle i sam pretvorio u policajca. Nije bio kulturan. Sve je kontrolisao. Ministarstvo inostranih poslova je bilo pod njegovom kontrolom, imao je tu svoje ljude. Rankovi} je bio Titu desna ruka. Se}am se

Va{ odnos sa Titom pre{ao je put od bliskosti i me|usobnog uva`avanja, do razlaza. Sa Titom sam bio blizak u ratu i posle rata. U ratu smo bili vrlo bliski. Ali ve} 1944. Tito vi{e nije bio isti. S njim sam dugo bio na “ti”, a posle sam procenio da je bolje da se u opho|enju s njim vratim na “vi”. To sam u~inio kad sam osetio da se me|usobno udaljavamo. Sa Titom sam se razi{ao kad sam zaklju~io da je on beznade`an zarobljenik marksisti~ko-lenjinisti~ke {kole. Laknulo mu je kad se pomirio s Rusima. Video sam da Tito nije vi{e isti, onaj iz prvih godina rata, i da je postao `rtva vlastitog kulta i oreola. Godine i ideologija u~inile su svoje. Video sam da Titu, kad je po~eo da stari, vi{e nisu bili potrebni ljudi poput mene. Bili su mu potrebni poslu{ni. Kad je ostario, okru`io se poltronima. Naravno da je ostao sam. Ja mu se nisam udvarao, nisam mu kadio. Zato me je i uva`avao, jer sam bio vredan po sebi, a ne po izlivima poltronstva. Po{to sam video kuda stvari idu, dao sam ostavku na sve funkcije, a posle nekoliko godina prestao sam biti ~lan Partije. Moja generacija je predugo bila na vlasti, sa masom gre{aka i proma{aja, koji su uglavnom bili uslovljeni ideolo{kim opredelenjem. Bilo bi bolje da je i Tito ranije oti{ao sa politi~ke scene. To bi bilo bolje i za njega i za Jugoslaviju. Kako obja{njavate Titovu ravnodu{nost prema politi~koj eliminaciji niza zna~ajnih ljudi? Vlast uni{tava svaku ose}ajnost. A Tito je imao preveliku vlast. Starost i nezaja`ljiva `elja za vla{}u u~inili su ga surovim i bezdu{nim.

CAR AFRIKE I AZIJE Haile Selasije uru~uje etiopsko odlikovanje Ko~i Popovi}u

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Da li ste uvijek vjerovali u svrsishodnost onoga {to ste radili? Mnogi su me pitali za{to sam bio komunista. Bio sam ono {to sam hteo da budem. Ne bih radio kad ne bih verovao u svrsishodnost onog {to radim, ali nisam bio pretpla}en na ispravnost svega {to sam ~inio. Gre{io sam u ratu. Uskoro }e iza}i iz {tampe knjiga Aleksandra Nenadovi}a Razgovori sa Ko~om. Ona je moj politi~ki testament, moj opro{taj sa svetom. Smatram da sam ~astan i po{ten ~ovek i zato sam mogao da ka`em to {to sam rekao. 57


Amir Hodzic:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:15

Page 58

PITANJE JAVNOG ZDRAVSTVA

Katolička crkva i država Hrvatska otvoreno “ratuju”, lavinu je pokrenuo ministar znanosti, obrazovanja i sporta u toj državi ŽELJKO JOVANOVIĆ nakon što je najavio uvođenje zdravstvenog odgoja u škole, a “ulje na vatru dolio” sociolog AMIR HODŽIĆ; ovaj Zagrepčanin autor je tridesetak publikacija koje se bave spolnom i rodnom ravnopravnosti, seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, LGBTTIQ pitanjima...

AMIR VAMA

Amir Hod`i}: “Reakcije katoli~ke crkve smatram razumljivim u kontekstu njihove politi~ke borbe za odr`avanjem ideolo{kih pozicija“ Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

N

O[TRI O[TRI CRKVENI CRKVENI STAVOVI STAVOVI

Nadbiskup Nadbiskup zagreba~ki zagreba~ki kardinal kardinal Josip Josip Bozani} Bozani}

a nezavisnom portalu Tinolovkanews.com mogu}e je pro~itati sljede}e dvije re~enice: “Kao i svatko tko napravi ‘sranje‘ pa ne zna {to sa svojim ‘sranjem‘ napraviti nemaju}i izbora na to je ponosan. Amir Hod`i} autor je ovog sranja od spolnog odgoja zbog kojeg je re`im krenuo u dosad nevi|en obra~un s Katoli~kom crkvom i to uz neskrivenu pomo} tajkunskog novinarstva, beskrupuloznih tajkuna i amoralnih ameba koje ve} dvadesetak godina nesmetano i legalno zgr}u basnoslovna bogatstva, kao {to su to kukavice ~inile tijekom Domovinskog rata.” Tko je, dakle, Amir Hod`i}, pitaju se posljednjih petnaestak dana u Hrvatskoj. Za po~etak, on je Zagrep~anin, bavi se, izme|u ostalog, pitanjima spolne i rodne ravnopravnosti i autor je tridesetak publikacija.

OP]A POPULACIJA A ~ime se to toliko zamjerio Kaptolu, dakle samom vrhu Katoli~ke crkve u Hrvatskoj, koja se njim, pored svih hrvatskih problema, toliko bavi? “Naslov u Jutarnjem listu od 29.12.2012.: Amir Hod`i}: ‘Zbog mene je Kaptol krenuo u dosad najve}u pobunu u Hrvatskoj‘ rezultat je ure|iva~ke politike tih novina. To nije moja izjava. No, u letku Hrvatske biskupske konferencije (http://queer.hr/29158/bo zicni-ukrasi-ravno-s-qaptola/) navode se re~enice iz tri publikacije kojih sam koautorica. Mislim da su ih zasmetale 58

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Amir Hodzic:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:15

Page 59

KAPTOL PROTIV HOD@I]A HOD@I]EVE TEZE

Homofobni hrvatski srednjoškolci Gotovo sva djeca masturbiraju, to je pitanje odnosa prema svome tijelu i dio normalnog seksualnog razvoja.

Djeca su pornografiji izlo`ena od malih nogu, u okviru te teme trebalo bi se pri~ati o internetskom nasilju.

Crkva kritizira spolno odgovorno pona{anje, ka`e da se promi~e promiskuitet, {to je potpuno neto~no.

Oko dvadeset posto srednjo{kolaca u Hrvatskoj jo{ uvijek je izrazito homofobno.

[to vi{e razgovora{ o za{titi ima{ i bolje seksualne odnose.

PODR[KA LGBTTIQ-u Sociolog iz Zagreba Amir Hod`i}

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

te neke re~enice, a ne ja osobno”, govori Amir Hod`i} za na{ magazin. E, da, jo{ ne{to kao napomena: sa Amirom smo “razgovarali” e-mailom, njegove re~enice objavljujemo integralno, pa ~isto da nekada ne pomislite da tekst nije lektorisan. U opremi spomenutog intervjua koji je Hod`i} dao zagreba~kom Jutarnjem listu objavljeno je i ovo: Otkad je moj priru~nik u literaturi za spolni odgoj, postao sam najcitiraniji autor! I sve to u kontekstu uvo|enja zdravstvenog odgoja u hrvatske {kole, koje je pokrenuo aktuelni hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i sporta @eljko Jovanovi}. Ka`u, pi{u i tvrde neki u Hrvatskoj da je Jovanovi} svojim zdrav stvenim odgojem uvrijedio katoli~ke biskupe i 86 posto gra|ana dr`ave u kojoj je ministar. “Podatak od 86 posto odnosi se na postotak osoba u Republici Hrvatskoj koje su se prilikom zadnjeg popisa stanovni{tva izjasnile da pripadaju katoli~koj vjeroispovijesti. A sa ministrom Jovanovi}em ne kontaktiram i nisam sudjelovao u izradi kurikuluma zdravstvenog odgoja”, veli Amir Hod`i}. Zajedno sa Nata{om Bijeli}, ali i sa drugim kolegicama i kolegama, u posljednjih dvanaest godina Hod`i} je u Zagrebu objavio edukacijske priru~nike: Rodnoradni vodi~, Spol i rod pod pove}alom: 59


Amir Hodzic:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:16

Page 60

PITANJE JAVNOG ZDRAVSTVA priru~nik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije, Ima{ pravo znati: seksualnost i reproduktivno zdravlje od A do @, Spol i rod pod pove}alom: priru~nik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije (drugo pro{ireno izdanje), Bolje sprije~iti nego lije~iti: prevencija nasilja u adolescentskim vezama: priru~nik za edukatore i edukatorice, Seksualna prava: budu}nost ravnopravnosti, Kreacija spola? roda? u dva izdanja, Edukacijski program “ZAJEDNO!” protiv homofobije i nasilja u {kolama, te jednu publikaciju i u Sarajevu, sa potpisom Udru`enja Q, LGBTIQ vje`banka: O spolu, rodu, seksualnoj orijentaciji i seksualnosti. Ovisno o publikaciji, ciljane grupe su uklju~ivale aktivistkinje, edukatorice, mlade, op}u populaciju...

TKO JE AMIR HOD@I]

Istraživač, konsultant, aktivista... Amir Hod`i} ro|en je u Zagrebu 1970. godine. Zavr{io je sociologiju na Filozofskom fakultetu Zagreba~kog sveu~ili{ta, potom dodiplomski studij sociologije tako|e u svom gradu i postdiplomski interdisciplinarni program rodnih i kulturalnih studija u Budimpe{ti. U posljednjih petnaestak godina bavi se pitanjima spolne i rodne ravnopravnosti, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, te LGBTTIQ pitanjima kroz istra`ivanja, edukacije, konsultacije i aktivizam. Najcitiraniji je autor u letku koji je Crkva dijelila vjernicima za

RAT CRKVE I DR@AVE

RE^ENICE KOJE ODZVANJAJU

Da li spolnost, rodni identitet i homoseksualnost osnovne komponente nje-

Crkva u Hrvatskoj je nedavno vjernicima dijelila letke, a najcitiraniji autor bio je Amir Hod`i}

OPASAN SADRŽAJ: “S obzirom na sadržaj letka Hrvatske biskupske konferencije čini mi se da ih najviše smetaju sljedeće tri stvari: adolescentska seksualnost, nebinarnost spolnih/rodnih kategorija, te ne-heteronormativne seksualne prakse i identiteti”

ZDRAVSTVENI ZDRAVSTVENI ODGOJ, ODGOJ, ODMAH ODMAH

Hrvatski Hrvatski ministar ministar znanosti, znanosti, obrazo obrazovanja vanja ii sporta sporta @eljko @eljko Jovan Jovanovi} ovi}

60

Bo`i}. U edukacijskom radu vodi raznovrsne radionice, seminare i treninge na teme rodnih odnosa, seksualnosti, te edukacijskog rada s mladima. U istra`iva~kom radu sara|uje sa razli~itim organizacijama i institucijama u Hrvatskoj, regiji i inostranstvu, uklju~uju}i i me|unarodne kao {to su UNESCO i Svjetska zdravstvena organizacija, te od 1997. sa CESI-ijem, Centrom za mirovne studije, Centrom za `enske studije, Centrom za istra`ivanje i razvoj obrazovanja...

gove literature, pitamo na{eg sagovornika: “Pa i nije ba{ tako. Osnovne komponente su spol i rod. S obzirom na fokus pojedinog priru~nika i pripadaju}ih edukacijskih tema, spol i rod se dalje obja{njavaju i analiziraju u odnosu na sljede}e diskurse: odrastanje, komunikacija, obitelj i socijalizacija, seksualnost, mo}, nasilje i diskriminacija, mediji, seksualno i reproduktivno zdravlje, ljudska prava... Tako|er, u nekim priru~nicima uvr{ten je i metodolo{ki dio o participativnoj i interaktivnoj edukaciji, te iskustvenom u~enju, tj. kako provoditi radionicu.” Posebno je ponosan, ka`e, {to je toliko citiran u posljednjih petnaestak dana. Rije~ je, naravno, o intervjuu Jutarnjem listu. [ta mu ~itaoci, ne mislimo ovom prilikom ni na Kaptol ni na Udrugu Grozd, ve} na obi~ni puk, najvi{e zamjeraju, a na {ta pozitivno reaguju? “Svei mojei poznanicei, prijateljicei i kolegeice su mi ~estitalei na objavljenom intervjuu”, vrlo kratko odgoSLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Amir Hodzic:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:17

Page 61

KAPTOL PROTIV HOD@I]A vara. Pa mu ka`emo da nam nikako nije jasno {ta to toliko Crkvi smeta u zdravstvenom odgoju. Mo`ete li nam navesti tri njihove glavne zamjerke, kao i kako Vi tuma~ite takve reakcije? “S obzirom na sadr`aj letka Hrvatske biskupske konferencije ~ini mi se da ih najvi{e smetaju sljede}e tri stvari: adolescentska seksualnost, ne-binarnost spolnih/rodnih kategorija, te ne-heteronormativne seksualne prakse i identiteti. Reakcije katoli~ke crkve smatram razumljivim u kontekstu njihove politi~ke borbe za odr`avanjem ideolo{kih pozicija”, ka`e zagreba~ki sociolog. Nadbiskup zagreba~ki kardinal Josip Bozani} nije direktno reagovao na rad Amira Hod`i}a. Ali ga pitamo {ta misli do kada }e trajati rat izme|u Crkve i dr`ave Hrvatske u kojoj djeluje, slijedi li mo`da razbuktavanje vatre ili polagano smirivanje, o~ekuje li da }e neko, ipak, popustiti: “Mislim da se ne radi samo o pitanju zdravstvenog odgoja i seksualne eduakcije, ve} je taj raskol dublji i {iri.” Amiru nije

TEME I DILEME: S obzirom na fokus pojedinog priručnika i pripadajućih edukacijskih tema, spol i rod se dalje objašnjavaju i analiziraju u odnosu na sljedeće diskurse: odrastanje, komunikacija, obitelj i socijalizacija, seksualnost, moć, nasilje i diskriminacija, mediji... poznato ni da je reagovala Islamska zajednica u Hrvatskoj. A pitanje vezano za IZ Hrvatske smo mu postavili zato {to smo na portalu www.hrsvijet.hr pro~itali ovo: “Amir Hod`i} je prema imenu i prezimenu

Bo{njak - Musliman. Trebao bi pripadati islamu koji je monoteisti~ka religija i koju apsolutno treba cijeniti i uva`avati, jer po{tuje ~ovjeka od za~e}a do naravne smrti.” Dobro, rije~ musliman se pi{e

DJELI] INTERVJUA JL-u

“Istraživanja su pokazala da se u Europi smanjuju spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće” Jeste li o~ekivali ovako o{tre reakcije Crkve? I u drugim dr`avama je, znamo, bilo otpora, pita i konstatuje novinar Jutarnjeg lista Goran Peni} u intervjuu sa Amirom Hod`i}em. “Nisam o~ekivao toliku reakciju. Zanimljivo je kako su se sada mobilizirali preko Grozda, a prije nekoliko godina kada je bilo rije~i o programu Teen Star, iz Grozda su nijekali bilo kakvu povezanost s Crkvom. Sada se pokazalo da je ta veza ~vrsta. Problemati~no je {to oni nastupaju u ime roditelja koji se mo`da ne sla`u s njihovim stavom. Trebao bi se ~uti i glas roditelja koji `ele da im 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

djeca u {koli dobiju objektivnu informaciju. U nekim drugim dr`avama je uvo|enje seksualne edukacije bilo razli~ito prihva}eno. Ve}ina europskih dr`ava ima neki vid odgoja i istra`ivanja su pokazala da se smanjuju spolno prenosive bolesti i maloljetni~ke trudno}e, a u isto vrijeme studije pokazuju da programi seks ualne edukacije ne dovode do pove}anog broja seksualnih aktivnosti ili ranije inicijacije. Znam da je najvi{e otpora bilo u Rusiji, Poljskoj i SAD-u”, odgovorio je Hod`i} krajem decembra pro{le godine.

malim slovom, ali kome Amir pripada? “Ne odre|ujem se prema nacionalnosti/etnicitetu. Prostorno osje}am da pripadam u grad Zagreb. Ateista sam”, tvrdi on.

SEKSUALNA EDUKACIJA Pitaju se na spomenutom portalu i da li je Hod`i} muslimanski izrod, ne~iji pla}enik, taliban, mud`ahedin, vahabija. On odgovara da se ne identifikuje “niti sa jednim od navedenog”. A, zaista je, kada smo se pripremali za razgovor sa Amirom, bilo smije{no pro~itati kako su njegove publikacije finansirali islamski militaristi koji Hrvatskoj `ele zagor~ati `ivot. Pa nas je interesovalo kako on zami{lja tu primopredaju novca na nekom keju uz rijeku Argandab pored Kandahara u Afganistanu. “Da se zami{ljam u takvoj situaciji, za isplatu bih zahtijevao do`ivotnu opskrbu najfinijim afganistanskim heroinom”, isti~e. Sara|ivao je sa pojedincima i grupacijama u Sarajevu koje su imale raznoraznih problema. Da samo spomenemo otkazani i vi{e nikad odr`ani sarajevski Queer Festival : “ Sura|ivala sam sa Svetlanom \urkovi} iz Udru`enja Q na izradi publikacija Kreacija spola? roda? i LGBTIQ vje`banka: O spolu, rodu, seksualnoj orijentaciji i seksualnosti.” Na kraju Amiru Hod`i}u pi{emo da mi imamo jednu dr`avu, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, deset kantona, i reisa i kardinala, i crkvu i d`amiju i sinagogu, i pitamo ga da li }e nama u Bosni i Hercegovini pomo}i u izradi plana i programa zdravstvenog odgoja: “Da, samo {to }u inzistirati da se zove seksualna edukacija, a ne zdravstveni odgoj.” 61


Goran:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:24

Page 62

GORANOVA KRATKA PRI^A

Sarajlija GORAN KAPETANOVIĆ (38) jedan je od najtalentiranijih švedskih reditelja nove generacije; njegov kratki igrani film KIRUNA-KIGALI u konkurenciji je za OSCARA a uskoro počinje snimati i svoj dugometražni film

OSCAR ZA ŠVEDSKOG SARAJLIJU

Priredio: NEDIM HASI]

N

jegova je pri~a sli~na storijama na stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca koje je rat iz domovine rasuo {irom svijeta. Goran Kapetanovi} ro|en je 1974. godine u Sarajevu. Iz Sarajeva je odselio prije dvije decenije, kada je bh.

glavni grad tonuo u troipogodi{nju opsadu. Nakon ste~ene diplome sa Filmske akademije u Stockholmu 2005. godine, snimio je nekoliko filmova i kratkometra`nih drama za tamo{nju dr`avnu televiziju. Njegovo posljednje ostvarenje KirunaKigali je uvr{teno u u`u konkurenciju od 11 filmova za nominaciju Oskara u kategoriji najbolji kratki igrani film. [vedska, ali i Bosna i Hercegovina, s nestrpljenjem

~ekaju 10. januar, kada }e Ameri~ka filmska akademija objaviti listu nominovanih filmova. “Film Kiruna-Kigali imao je svjetsku premijeru u Ju`noj Koreji na filmskom festivalu u Busanu. To je festival A kategorije, me|u najve}im smotrama filma u svijetu. Tada je {vedski Filmski institut poslao moj kratki film zajedno sa ostalim da se prijave na takozvani izbor za Oscara. O~igledno je da im se svidio film, te da je izme|u hiljadu ostvarenja upravo moje izabrano u u`u konkurenciju. Bez obzira da li }e biti nominovan ili ne, ovo mi daje veliki podstrek za druga ostvarenja koja namjeravam raditi u [vedskoj, odnosno u Evropi“, ka`e Kapetanovi} u razgovoru za RSE.

AFRI^KO ISKUSTVO Njegov petnaestominutni film KirunaKigali, izabran me|u ukupno 125 filmova, pri~a je o mladoj `eni iz Ruande koja treba da se porodi, ali polo`aj djeteta u maternici ugro`ava njen `ivot. U isto vrijeme vodenjak puca jednoj `eni - doktorici u [vedskoj. Dvije pri~e se prepli}u i povezuju zauvijek iako se de{avaju na dva kraja svijeta. “Veoma sam sretan {to je moj film u u`oj konkurenciji za nominaciju i to mi, naravno, daje veliku mogu}nost za nove projekte“, ka`e Kapetanovi} za Bosansku po{tu, list bh. dijaspore u Skandinaviji. “@elio sam opisati jedan trenutak na zemlji, gdje dvije majke, hiljadu kilometara udaljene jedna od druge, ujedinjuju se u maj~instvu, dijele istu sudbinu i neizvjesnost. Opisujem stvarnost u svjetskom trenutku - ko smo, {ta smo, dilemu da li GORAN KAPETANOVI] Nakon diplome na filmskoj Akademiji u Stockholmu za svoje filmove je dobio 18 nagrada

62

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Goran:TEKST osnova.qxd

10.1.2013

0:24

Page 63

SARAJEVO-STOCKHOLM-KIGALI KIRUNA-KIGALI KIRUNA-KIGALI

Scena Scena iz iz filma, filma, {vedskog {vedskog kandidata kandidata za za Oscara Oscara kojeg kojeg potpisuje potpisuje bh. bh. reditelj reditelj

Goran Kapetanovi} sa svojim kratkim igranim filmom Kiruna-Kigali u konkurenciji za najpresti`niju filmsku nagradu treba pomo}i, o razlikama izme|u razvijenog Zapada i nerazvijenih zemalja, globalizaciji… Na prvi pogled djeluje da tu nema ni{ta zajedni~ko, ali nije tako. Spajaju se u maj~inskoj verziji.“ Inspiraciju za film na{ao je i tokom petogodi{njeg rada i `ivota u Ruandi. Tamo je, od 2005. do 2010. godine, radio za {vedsku organizaciju SIDA kao producent. Tamo se, pri~a sa osmijehom, jedva izvukao iz neugodne bra~ne ponude. “Badava {to sam se branio da sam o`enjen. Rekla je da joj ne smeta jer se tamo mo`e imati vi{e `ena. Koliko sam mogao dobiti krava i ovaca kao miraz, otkri}u nekom drugom prilikom“, ka`e Kapetanovi}. “Nakon {to sam zavr{io akademiju 2005. godine, pitali su me da li `elim oti}i u Ruandu u Kigali da osnujem jednu filmsku {kolu. Iako bi ve}ina odbila, imaju}i u vidu {ta se sve tamo desilo, poziv nisam odbio. Tamo sam radio nekoliko godina, svake godine boravio po mjesec dana i otvorili smo {kolu. U sklopu programa producirali smo filmove mladih i talentovanih filma{a iz Ruande. Čak smo napravili neka ostvarenja koja su se prikazala na Tribeca Film Festivalu, onom 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

koji je pokrenuo Robert de Niro. Moji u~enici su napravili, a ja producirao, pet filmova koji su prvi put nakon genocida u Ruandi pokazali neku drugu sliku ove zemlje. To je bio veliki uspjeh. Prilikom predstavljanja filmova i predsjednik Ruande Paul Kagame je i{ao sa u~enicima, a bio je prisutan i Bill Clinton, koji je govorio o zna~aju tih ostvarenja. Zatim sam odlu~io napraviti ‘zavr{nicu’, drugim rije~ima film koji }e predstavljati zavr{ni ispit za sve moje u~enike, ali i mene. Tako je nastao film Kiruna-Kigali.“

DJECA BH. GASTARBAJTERA Goran Kapetanovi} je diplomirao na filmskoj akademiji u Stockholmu. Nakon toga je osvojio mno{tvo nagrada za svoje filmove. Njegov film Familija dobio je 18 me|unarodnih nagrada. Predaje na Malmöhögskoli, Hyper Island i Dramatska institutionen {kolama. Re`ira, snima reklamne spotove, dokumentarne filmove. Sada je po~eo raditi i svoj dugometra`ni film. Ka`e kako se radi o istinitoj pri~i, temu kakvu niko od bh. ili svjetskih autora jo{ uvijek nije obradio. “Planiram snimiti dva

dugometra`na filma. Radim na scenariju filma ~ija se radnja odvija u Hercegovini po~etkom devedesetih. Taj film govori o drugoj generaciji stranaca koji su odrasli u [vedskoj, odnosno o djeci bosanskohercegova~kih gastarbajtera. Kada po~ne rat u BiH 1992. godine, oni osje}aju nekakvu obavezu i odlu~uju da se vrate u svoju zemlju, svako na razli~itu stranu. To je interesantna tema koja progovara o identitetu. Ko smo, {ta smo - pitanja su koja svakodnevno postavljaju Bosanci i Hercegovci ili ljudi drugih zemalja koji godinama `ive u [vedskoj, ili su tu ro|eni. Mislim da ima neiscrpno mnogo materijala da se snimi film o generacijama koje odrastaju u jednoj, ali su preko roditelja povezani i sa drugom zemljom. To su zanimljive pri~e“, ka`e Kapetanovi}, zaklju~uju}i: “Imamo sli~nih slu~ajeva gdje omladina `ivi u Londonu, znaju perfektno engleski jezik i jezik svojih roditelja, a odlaze da ratuju u Afganistan. U mom filmu se radi o omladini koja ne zna jezik svojih predaka, a odlaze da ratuju. Mislim da }e biti interesantan i dobar film. Volio bih da ga snimim u Sarajevu.“ 63


Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

9.1.2013

22:14

Page 64

KNJIGA MJESECA Historijat (bez)gre{nog skloni{ta od grijeha

BraÄ?na kvaka 22

O AUTORU Susan Squire je ameri~ka novinarka koja pi{e za The New York Times Magazine i The Washington Post. Ovo joj je tre}a knjiga. U sretnom je braku ve} dvadeset godina.

Pi{e: ADISA BA[I]

nstituciju braka, izgleda, valja malo preispitati: danas se od partnera o~ekuje sve i sva{ta, od ljubavi, po{tovanja, zajedni~kih temeljnih vrijednosti, slaganja oko novca, preko seksualne privla~nosti i uskla|enosti, pa do sli~nog ukusa u muzici, filmovima ili ure|enju doma. Ne ~udi da polako raste frustracija ljudi koji se u braku osje}aju zakinutima: partner prakti~no nikad ne mo`e odgovarati na svim poljima, natovareni teret je ~esto prete`ak. Susan Squire u knjizi Ne uzimam: sporna povijest braka pi{e o tome kako je uop{te dana{nja bra~na zajednica nastala, kako je tekao njen razvoj i kako se ona mijenjala u proteklih desetak hiljada godina, od svojih po~etaka do dana{njih dana. Ta~nije, autorica historiju braka zavr{ava u 16. stolje}u sa hri{}anskim reformatorom Martinom Lutherom, ali on je zapravo u mnogo ~emu postavio temelje dana{njeg shvatanja braka i prvi proglasio me|usobno po{tovanje i ljubav temeljima ove institucije. Kako je bilo prije Luthera, i to hiljadama (ili stotinama hiljada godina) autorica nam otkriva u ovoj iznimno informativnoj i vrlo duhovito napisanoj knjizi koja je rezultat vi{egodi{njeg pomnog istra`ivanja historije ljudske seksualnosti i mu{ko-`enskih (ne)institucionaliziranih odnosa. Na po~etku bije{e grupnjak. Sveobuhvatan, neselektivan i fluidan. Iako su

I

64

“Ne uzimam“ (Algoritam, Zagreb, 2012.), popularna istorija braka od autorice Susan Squire naprimjer prije 2,5 miliona godina nau~ili da naprave prvo rudimentarno oru|e, ljudi stotinama hiljada godina nisu uo~avali vezu izme|u seksa i razmno`avanja. Imovina je bila zajedni~ka, a biolo{ki koncept o~instva nepoznat. To je vrijeme kada ne postoje dana{nje shvatanje grijeha, morala, niti prikladnosti. rijeme koje }e na`alost, barem na Zapadu, zamijeniti hiljadugodi{nji teror vjerskih dogmi i pogre{nog shvatanja ljudske anatomije, biologije, psihologije. Najprije se vjerovalo da `ene same stvaraju djecu, a kad je jednom uo~en zna~aj mu{kog sjemena, fascinacija ovom teku}inom }e dovesti do toga da se materinska uloga potpuno unizi a `ena svede na inkubator. Nakon {to je kona~no shva}eno kako stvari funkcioni{u, `ena }e biti sklonjena u toplinu doma da bi se osiguralo da je ne oplodi neko drugi a ne njen stalni partner: iz mu{ke nesigurnosti }e po~eti procvat ugnjetavanja

V

`ena, izolovanja i marginalizacije, pod krinkom vjere, morala, svetosti bra~ne zajednice. Susan Squire analizira starozavjetnu Knjigu postanka, zatim anti~ke mitove i filozofske tekstove, relevantne biblijske pri~e i najzna~ajnije interpretatore Biblije da bi nam otkrila koliko su dana{nja vi|enja mu{ko-`enskih odnosa duboko ukorijenjena u dugoj retrogradnoj tradiciji. Naprimjer, `ilava {ovinisti~ka podjela na `ene sa kojima se seksualno u`iva i one sa kojima se stupa u brak (opozicija kurva-svetica) poti~e, tvrdi nam autorica, jo{ iz antike. Drevni Atenjani su imali zakonite supruge (odane doma}ice) ali uz njih i konkubine (robinje za prosto seksualno zadovoljavanje) i hetere (sofisticirane obrazovane prostitutke). Brak je kroz hiljadugodi{nju historiju bivao interesna zajednica za o~uvanje i uve}anje imovine, partneri se nisu birali po afinitetu nego po dru{tvenoj prikladnosti i otud se od sopstvene `ene nije ni

moglo ni trebalo o~ekivati da bude srodna du{a. Hiljade godina vrijedio je dvostruki moral - za `ene se propovijedala ~ednost, a na mu{ke posjete bordelima se `mirilo. Srednjovjekovni vitezovi }e razviti kult dame i izdi}i `enu na pijedestal, ali ne svoju `enu, ve} onu tu|u, nedosti`nu. Njihova ljubav opjevana u poeziji ne pretenduje da bude konzumirana, `ena je jo{ jednom izolovana, pa makar mjesto te skrajnutosti bilo i pijedestal. Squire nas u ovoj popularnoj historiji braka iz stolje}a u stolje}e vodi kroz prili~no mra~ne predjele, u kojima odjekuju mizogine izjave iz raznih usta, od Aristotela do hri{}anskih svetaca, ali tako bolje razumijevamo dana{nju bra~nu zajednicu i njena proturje~ja. Dana{nja evolucijska faza braka u kojoj je ljubav njegova osnova nakon ~itanja ove knjige nam se u~ini kao model koji bi tako|er mogao trajati neko vrijeme, a onda biti zamijenjen ne~im drugim... SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

9.1.2013

VRIJEME KNJIGE

22:15

Page 65

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA 101 NO]

NEPOZNATA ANDERSENOVA BAJKA

Hitlerova socijalna dr`ava

Mini Šeherzada

Spektakularno otkriće “Lojanice”

Malo poznati aspekt {irenja Tre}eg Rajha bio je svojevrsni {oping-turizam. Njema~ki vojnici su u okupiranim podru~jima za sitne pare kupovali sve {to bi im do{lo pod ruku i slali ku}i, okrepljuju}i tako svoja osiroma{ena doma}instva, a iscrpljuju}i zemlje u kojima su se na{li. O tim prethodnicima kasnije omiljenih njema~kih turista u knjizi Hitlerova socijalna dr`ava (Fraktura, Zagreb, 2012.) pi{e histori~ar Gotz Aly. Cijena je 50 KM.

Njema~ka orijentalistkinja Claudia Ott otkrila je prije dvije godine srednjovjekovni rukopis iz Andaluzije u kojem su joj se neke pri~e u~inile poznatima: istra`ivanje je ovih dana potvrdilo da je to zbirka pri~a mnogo starija od svih do sada poznatih verzija 1001 no}i. Na|eni rukopis je obimom manji (nazvan je 101 no}), ali u njemu ima petnaestak pri~a koje se ne pojavljuju u slavnim [eherzadinim pripovijestima.

Igre gladi Iako su njenu trilogiju Igre gladi (Buybook, Sarajevo, 2012.) pratile optu`be za plagijat, Suzanne Collins je jedna od najpopularnijih ameri~kih autorica dana{njice. Prodato je preko pedeset miliona primjeraka njene knjige o Katniss Everdeen, tinejd`erki koja u~estvuje u bizarnim gladijatorskim igrama gdje su takmi~ari djeca a najvjerovatniji ishod brutalna smrt. Cijena je 15 KM.

Upra`njeno mjesto U idili~nom engleskom gradi}u Pagfordu ispod zagla|ene povr{ine sve vrvi od sukoba me|u stanovnicima. Pravo lice grad }e pokazati nakon iznenadne smrti jednog gradskog vije}nika: upra`njeno mjesto u vlasti postaje povod za pravi tihi rat. Upra`njeno mjesto (Buybook, Sarajevo, 2012.) prvi je roman za odrasle iz pera J. K. Rowling, autorice romana o Harryju Potteru. Cijena je 25 KM.

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nakon dvomjese~nog pomnog istra`ivanja danski eksperti za djelo Hansa Christiana Andersena su potvrdili: po`utjeli rukopis koji je prona|en u jednom danskom arhivu zapravo je prva, nikada objavljena bajka slavnog pisca. Naslov bajke je Lojanica, a smatra se da je ovo otkri}e spektakularno jer je zaostav{tina pisca preminulog prije 137 godina uglavnom i dobro poznata {irom svijeta i dobro istra`ena.

PREMINULA KNJI@EVNICA MARU[A KRESE

Odlazak prijateljice Sarajeva Slovena~ka liri~arka i prozaistkinja Maru{a Krese preminula je sedmog januara i nakon `ivota provedenog velikim dijelom u Berlinu, sahranjena je u rodnoj Ljubljani. Kako stoji u saop{tenju pjesnikinje Feride Durakovi} o tu`nom odlasku velike prijateljice Sarajeva i bh. knji`evnika, Maru{a je za vrijeme opsade “dolazila kao neka umjetni~ka majka, pretovarena namirnicama i novcima za pozori{tarce, umjetnike, pisce, profesore, radosna {to nam mo`e u tom apokalipti~nom u`asu pru`iti makar tren radosti“.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Amazon)

(Knjižara Buybook)

1. Robert Jordan: A Memory of Light 2. George Saunders: Tenth of December 3. Gillian Flynn: Gone Girl 4. E. L. James: Fifty Shades of Grey 5. F. Scott Fitzgerald: The Great Gatsby

1. J. K. Rowling: Upra`njeno mjesto 2. Philip Roth: Ogor~enost 3. E. L. James: Pedeset nijansi sive: trilogija 4. Jo Nesbo: [i{mi{ 5. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi} 65


Maja Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

10.1.2013

0:04

Page 66

BOLJA STRANA BH. TEATRA

INTERVIEW

Maja Izetbegović

glumica

Bosanskohercegovačka glumica MAJA IZETBEGOVIĆ (28) spada među najtraženije i najzaposlenije pozorišne glumice svoje generacije u regiji; u protekloj godini nastavila je nizati nagrade i priznanja za svoj rad, a u razgovoru za “SB“ govori o tome šta za nju znači glumački poziv, o pozorišnim izazovima i tabuima, angažiranom teatru i ulogama koje su je profesionalno i privatno obilježile...

Biti glumica zna~i raditi sa svojim unutarnjim svijetom i du{om na to je najte`e, ali i najljep{e pristati Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Z

a mladu sarajevsku glumicu Maju Izetbegovi} ka`u da je “predodre|ena za nagrade“. Tek joj je 28 godina, a iza sebe ve} ima brojne pozori{ne uloge po kojima je dobro poznaje publika na prostoru cijele biv{e Jugoslavije, dok kriti~ari i festivalski `iriji, kao po pravilu, imaju samo rije~i hvale za njen izvanredni talenat i energiju kojom zra~i na sceni. U svijet glume u{la je, kako ka`e, fascinirana idejom da na sceni mo`e stvoriti jedan sasvim novi svijet, `ivjeti u njemu, igrati se i ma{tati onoliko koliko traje proces rada na predstavi, a ponekad i du`e... S druge strane, u pozori{nom svijetu poznata je po tome {to svom poslu pristupa sa velikom ozbiljno{}u i odgovorno{}u, maksimalno se posve}uju}i ulogama koje su joj povjerene, zbog ~ega je mnogi reditelji rado anga`uju u svojim predstavama.

Protekla godina bila je veoma uspje{na za Vas, imali ste mnogo posla, osvojili nekoliko zna~ajnih priznanja, a me|u posljednjima je nagrada na 17. Jugoslovenskom pozori{nom festivalu u U`icu za ulogu Sestre James u predstavi “Sumnja“, u re`iji Selme Spahi}. Kraj godine nekako je uvijek i vrijeme kada se 66

“svode ra~uni“ - po }emu }ete Vi najvi{e pamtiti 2012.? Sukobi i stradanja u Gazi, nepravedna presuda o smrti Rachel Corrie (ameri~ka mirovna aktivistkinja koja je ubijena 2003. u pojasu Gaze, op.a.), politi~ka izdaja gra|ana i izbori u Bosni i Hercegovini, redukcije vode u Sarajevu, obilje`avanje dvadeset godina opsade Sarajeva, bolna Crvena linija i pono}no postavljanje stolica - sve su to doga|aji i de{avanja koja }u zasigurno, prije svega kao ~ovjek, a onda kao umjetnica, pamtiti iz protekle godine. U profesionalnom smislu, vjerovatno su me

HLJEBA I IGARA: Često čujem komentare tipa “dosta više teških tema, zašto ne radite nešto veselije?“. Veliki sam ljubitelj komedije i smijeha, i veliki protivnik pravljenja komedija koje zadovoljavaju niske strasti i služe isključivo u komercijalne svrhe

u javnosti najvi{e obilje`ile nagrade koje sam dobila, a intimno }u posebno pamtiti proces rada na predstavi Grebanje ili kako se ubila moja baka (po tekstu Tanje [ljivar i u re`iji Selme Spahi}) u Zenici i uspjehe Udru`enja KONTAKT, ~ija sam ~lanica, sa projektima Sumnja, Ples na to~kovima i Sedma soba.

IDEJA O SLOBODI

Sa Selmom Spahi} po~eli ste sara|ivati jo{ tokom studija na Akademiji. Predstava “Hipermnezija“, na kojoj ste radili prije “Sumnje“, imala je zaista veliki uspjeh u cijeloj regiji, mnogi kriti~ari svrstali su je me|u najva`nije teatarske doga|aje u proteklih 20 godina... Govorimo o predstavi koja je nastala na osnovu stvarnih iskustava glumaca, njihovih sje}anja na djetinjstvo, raspad Jugoslavije i ratove, odnose u porodici, traume koje su pro`ivjeli... Koliko je bilo te{ko na taj na~in se ogoliti na sceni i iznijeti pred publiku neka od svojih najintimnijih iskustava? Kada smo se kao ekipa entuzijasti~no i strmoglavo bacili u proces nastanka te predstave, nismo ni slutili koliki i kakav }e njen zna~aj biti. Vodila nas je ideja o individualnoj istini o kojoj smo imali potrebu progovoriti. Mislim da je me|usobno povjerenje koje je vladalo u ekipi bilo klju~ni faktor koji je omogu}io da se ogolimo jedni pred drugima, a Selma je takva rediteljica da nije bio problem SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Maja Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

10.1.2013

0:04

Page 67

MAJINA POZORI[NA ^AROLIJA ANGA@IRANI ANGA@IRANI TEATAR TEATAR

Bavljenje Bavljenje aktuelnim aktuelnim dru{tvenim dru{tvenim temama temama jedna jedna je je od od du`nosti du`nosti umjetnika, umjetnika, jer jer pozori{te pozori{te je je refleksija refleksija vremena vremena ii prostora prostora uu kojem kojem `ivimo `ivimo

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

67


Maja Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

10.1.2013

0:04

Page 68

BOLJA STRANA BH. TEATRA povjeriti joj svoje `ivotne pri~e koje je ona onda postavila na scenu. Kroz takav proces samo jednom u `ivotu mo`ete pro}i, jer tada po prvi put izgovarate svoje najve}e tajne pred drugima i to osje}anje uzbu|enja i katarze je neponovljivo. Ono {to nosim kao najljep{u spoznaju iz komunikacije sa ljudima iz predstave i iz rada na toj predstavi je da sva~ija pojedina~na tragedija, bez obzira na njenu objektivnu veli~inu, ne relativizira tragediju drugog.

^EKAJU]I ^EKAJU]I FILMSKE FILMSKE ULOGE ULOGE

U U dana{nje dana{nje vrijeme vrijeme uu BiH BiH snimanje snimanje filma filma je je na na nivou nivou incidenta, incidenta, pa pa ii pored pored moje moje `elje `elje ii `elja `elja mojih mojih kolega kolega ii kolegica kolegica da da vi{e vi{e radimo radimo na na filmu, filmu, takve takve prilike prilike se se jednostavno jednostavno vrlo vrlo rijetko rijetko pru`aju pru`aju

Va{a prva naslovna uloga u teatru bila je Ibsenova “Nora“ u adaptaciji i re`iji Harisa Pa{ovi}a. Kako ste se osje}ali u toj prvoj velikoj ulozi, s obzirom da se radi o liku od kojeg ~esto strepe i mnogo iskusnije glumice? Iz ove perspektive, ~ini mi se kao da je to bilo davno. Osje}ala sam veliku odgovornost, a i ~ast sa 24 godine i sa skromnim iskustvom dobiti mogu}nost da igram jedan od najkontroverznijih `enskih likova dramske umjetnosti. Haris je imao hrabrosti da jednu takvu ulogu povjeri mladoj glumici, a ja, inspirirana njegovom hrabro{}u i vo|ena njegovim nevjerovatnim iskustvom, nisam osje}ala strah da se prepustim svemu {to Nora kao lik nosi sa sobom. Moram priznati da mi je to jedna od zna~ajnijih dosada{njih uloga, koja me je obilje`ila ne samo gluma~ki, nego i privatno. Ideja o slobodi koju ona nosi postala je moja vje~na prijateljica. O~ekivano, mnogo se govorilo o “golotinji“ na sceni u pomenutoj predstavi. Je li Vam kao glumici te`e ogoliti se izvana, kao u “Nori“, ili iznutra, kao {to ste to u~inili u “Hipermneziji“? U Nori su se glumci tako|er iznutra ogolili, to je paralelan proces. Ogoljavanje izvana je naj~e{}e stvar principa i uvjeranja i na to pristanete ili ne. Biti glumac ili glumica nu`no podrazumijeva rad sa svojim unutarnjim svijetom i du{om. Na to je najte`e, ali i najljep{e pristati. Reditelji poput Pa{ovi}a, Selme Spahi} ili Dine Mustafi}a ~esto postavljaju tekstove koji preispituju moralne i dru{tvene norme, bave se “zabranjenim“ temama religije, seksualnosti, nacionalnih identiteta, svega onog {to spada u tzv. anga`irani teatar... S druge strane, Vi od takvih predstava ne bje`ite, naprotiv. Je li ta vrsta hrabrosti i suo~avanja s tabuima ujedno na~in kako privu}i publiku, posebno mlade generacije i zainteresovati ih za pozori{te danas, u vremenu dominacije Facebooka, Twittera i op}enito virtualnog svijeta? Mislim da je bavljenje takvim temama jedna od du`nosti umjetnika, jer pozori{te je refleksija vremena i prostora u kojem 68

RAZNOVRSNE DRAMSKE ULOGE

Od “Medeje” do glumice godine Jugoslovenskog dramskog pozorišta Maja Izetbegovi} ro|ena je 1985. godine u Sarajevu. Godine 2002. upisala je Akademiju scenskih umjetnosti, u klasi prof. Izudina Bajrovi}a. Diplomirala je 2008. ulogom Medeje, zajedno sa kolegicom Irmom Alimanovi}, pod mentorstvom profesorice Jasne @alice. Prvi put u profesionalnom teatru zaigrala je 2006. u predstavi Jedan ~ovjek i jedna `ena Narodnog pozori{ta Sarajevo, u re`iji Nenada Pervana. Uslijedile su uloge u

predstavama u produkciji teatarske kompanije East West Centar Faust, Klasni neprijatelj, Nora i Bolero, zatim Bolest porodice M, Hipermnezija i Uticaj gama zraka na sablasne nevene u re`iji Selme Spahi}, Sarajevska pozori{na tragedija Gor~ina Stojanovi}a, Elijahova stolica Borisa Lije{evi}a... Za ulogu u predstavi Elijahova stolica Maja je 2011. progla{ena glumicom godine Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda. SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Maja Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

10.1.2013

0:05

Page 69

MAJINA POZORI[NA ^AROLIJA strasti i slu`e isklju~ivo u komercijalne svrhe. Prije svega, to je vrlo opasno, jer moramo odgajati mlade ljude koji }e biti na{a budu}a publika, moramo im pru`iti predstave kroz koje }e nau~iti razlikovati ukus od neukusa, kroz koje }emo ih odvojiti od turbofolk estetike i na prvom mjestu educirati.

BORBE SA ULOGAMA

Sa Sa Svetozarom Svetozarom Cvetkovi}em Cvetkovi}em uu predstavi predstavi Elijahova Elijahova stolica stolica

`ivimo. S druge strane, tim temama se mora pristupati ozbiljno i sa velikom odgovorno{}u. Meni je raditi na takvim tekstovima zaista veliki izazov i privilegija. Na`alost, takve predstave nisu ba{ omiljene me|u na{om publikom. Često ~ujem komentare tipa “dosta vi{e te{kih tema, za{to ne radite ne{to veselije?“. Veliki sam ljubitelj komedije i smijeha, i veliki protivnik pravljenja komedija koje zadovoljavaju niske

Nedavno ste nagra|eni na Me|unarodnom festivalu studentskih filmova u Kazahstanu, za ulogu u filmu “Lupus“ i to je, ako se ne varam, Va{a prva filmska nagrada. Publika u regiji za sada Vas poznaje primarno kao pozori{nu glumicu. Imate li `elju vi{e raditi na filmu? Teatar i magija koju nosi sa sobom su glavni “krivci“ zbog kojih sam u{la u svijet glume. Pozori{te mi je velika inspiracija u `ivotu i zbog toga mi je drago kada me ljudi prepoznaju prvenstveno kao pozori{nu glumicu. U pravu ste, uloga u filmu Lupus je jedno od mojih prvih pojavljivanja na filmu, a nagrada u Kazahstanu moja prva filmska nagrada. Na`alost, u dana{nje vrijeme u BiH snimanje filma je na nivou incidenta, pa i pored moje `elje i `elja mojih kolega i kolegica da vi{e radimo na filmu, takve prilike se jednostavno vrlo rijetko

O “HIPERMNEZIJI“: “Kroz takav proces samo jednom u životu možete proći, jer tada po prvi put izgovarate svoje najveće tajne pred drugima i to osjećanje uzbuđenja i katarze je neponovljivo. Moja najljepša spoznaja iz rada na toj predstavi je da svačija pojedinačna tragedija, bez obzira na njenu objektivnu veličinu, ne relativizira tragediju drugog“

Sa Erminom Bravom i Tanjom [oji} u predstavi Sumnja rediteljice Selme Spahi} 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

IDEALAN GLUMA^KI PARTNER

“Voljela bih igrati sa Edwardom Nortonom“ Jednom ste rekli da Vam je `elja da glumite mu{karca. Za{to? Postoje fenomenalni dramski mu{ki likovi koje ne mogu igrati zbog toga {to sam `ena, a veliki su mi gluma~ki izazov. Kad smo kod `elja, ne}u Vas pitati imate li gluma~ke uzore, ali da mo`ete birati, koga biste voljeli imati za gluma~kog partnera ili partnericu? Voljela bih igrati sa Edwardom Nortonom.

pru`aju. Ipak, negdje duboko osje}am da me filmske uloge tek ~ekaju. Koliko Vas uloge koje igrate privatno mijenjaju, uti~u na neke Va{e stavove i razmi{ljanja? Kao {to sam ve} govorila za ulogu Nore, koja mi je intimno vrlo bitna, tako uglavnom mogu re}i i za sve uloge koje sam do sada igrala. Poku{avam dozvoliti sebi da me ti likovi obogate, da njihova ljepota, tuga, dobrota, humor, logika razmi{ljanja, osje}aj za pravdu postanu dio mene i mog `ivota. Nerijetko vodim borbu s ulogom, mu~i ona mene i ja nju. @elim da joj nametnem ono {to ja mislim o njoj, ali me ona ~esto uvjeri u ne{to sasvim drugo, novo i zanimljivije od onoga {to sam htjela. Postoji li u gluma~kom smislu ne{to {to je tabu, odnosno da li biste odbili neku ulogu ako se ona kosi sa Va{im li~nim uvjerenjima? Ako pristanem da radim odre|enu ulogu, to zna~i da sam kao ~ovjek i glumica prona{la razlog i smisao zbog ~ega sada i ovdje ta predstava i uloga trebaju biti na sceni. Ne `elim da radim ne{to {to kompromituje i degradira moj poziv i mene kao osobu. Mislim da gluma~ki poziv nosi odre|enu privilegiju, a to je da imamo mogu}nost govoriti sa scene stvari koje su va`ne za na{e dru{tvo i koje }e mo`da nekoga promijeniti. Tako|er, privilegirani smo jer zauzimamo odre|eni medijski prostor i prema njemu moramo imati veliku odgovornost i koristiti ga za afirmaciju onoga {to je dobro i plemenito. 69


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

9.1.2013

21:48

Page 70

KULT MARKET ALICIA KEYS

Girl On Fire Najve}a umjetnica me|u r’n’ b divama Alicia Keys snimila je novi studijski album Girl On Fire. Album donosi trinaest novih pjesama nakon trogodi{nje stanke. Nakon {to je album Element of Freedom iz 2009. godine dostigao nakladu od 1.500.000 primjeraka, i kriti~ari i fanovi jedva su ~ekali Alicijino novo studijsko ostvarenje.

MUZIKA Album “What About Now” grupe “Velahavle”

Božečuvaj Božesačuvaj

EROS RAMAZZOTI

Noi Jedan od najtalentiranijih talijanskih kantautora Eros Ramazzoti ima novi album. Rije~ je o Erosovom dvanaestom studijskom albumu koji nosi naziv Noi. Album ~ini ~etrnaest pjesama a potpisuje ga izdava~ka ku}a Universal Music. Noi ili u prijevodu s talijanskog jezika „Mi“ sti`e nakon albuma Ali e radici iz 2009. godine.

GREEN DAY

!Tre! Prije to~no tri mjeseca `estoki momci iz banda Green Day promovirali su svoj prvi album iz najavljivane trilogije. Nedugo nakon uspje{nog albuma Uno, uslijedio je isto tako dobar album Dos, a danas je do{ao red na zavr{ni album Tre. Album Tre sadr`i dvanaest punk rock pjesama, a kao i predhodna dva potpisuje ga produkcijska ku}a Reprise.

70

POZITIVNA DIMENZIJA Na svoj drugi studijski album ~lanovi grupe Velahavle uvrstili su osam pjesama

Drugi studijski album sarajevskog banda Velahavle odnedavno je u prodaji, te vam ga ovom prilikom promptno i predstavljamo. What About Now sti`e nakon vi{e nego uspje{nog prvjenca Reconnect iz 2005., koji je tako|er premijeru imao na ovim stranicama. Polovinom pro{le godine Velahavle je snimio najavni singl za svoj drugi studijski album, Inside Always Rain, dok su koncem 2012. snimili i spot za svoj drugi singl Kolortechina, koji iz dana u dan bilje`i sve ve}i broj pregleda na Youtubeu. Spot prikazuje u~malu svakodnevicu, `ivotne uspone i padove. Velahavle je band koji je nastao u sarajevskom naselju Ciglane, a osnovali su ga D`anan i Armin Huji}, Rizvan Mehmedba{i} i Samir Hodovi}. Nakon snimanja drugog albuma bandu se pridru`io gitarista Nedim Ilijazovi}, koji je zamijenio Armina Huji}a, te basist Edvin Kova~evi} i DJ Damir Kari{ik. Iako su u proteklih desetak godina “lutali” u glazbenim pravcima od trip hopa do progresivnog punka, momci iz banda Velahavle su ~ini se, bar kada se pozorno preslu{a njihov novi album, kona~no odlu~ili krenuti u pravcu synth popa s kraja ‘80-ih godina pro{loga stolje}a. Novi album je proizvod njihove vlastite naklade Outline, a ~ini ga osam pjesama. Posebno valja istaknuti ve} pomenutu pjesmu Inside Always Rains, koja i otvara album What About Now. Bez obzira {to se radi o pravcu koji pripada sada ve} dalekoj pro{losti, ~lanovi ove grupe su se potrudili produkciju podi}i na razinu vi{e. Pjesma pr{ti

~udesnom energijom, od pjevljivog refrena do raznolikih synth zvukova. Sli~na atmosfera vlada i u pjesmi Sun, koja pomalo, barem u vokalnim dionicama, vu~e na rane radove Depeche Modea, koje su zapravo bile i najplodonosnije godine toga kultnog banda. Na tragu pjesme Sun je i pjesma Closer, koja s Afther Laugter ~ini jednu cjelinu. Zapravo, ~itav novi album Velahavlea bi se u na{im okvirima mogao nazvati pionirskim. Rije~ je o ambijentalnoj glazbi koja do sada nije imala upori{te kod nas, pa se stoga mo`e okarakterizirati i kao svojevrsni eksperiment. What About Now je zasigurno unio novu, pozitivnu dimenziju u na{u u~malu kolortechinu. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz novogodi{njeg “Top 100” BH radija 1) 1. 2. 3. 4. 5. 6.

The Shoes: Time to dance Whomadewho: Running man Gary Clark Jr.: Bright Lights Orbital: Never Orbital: Wonky (ft. Lady Leshurr) Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty Projectors) 7. Beck: I just started hating some people today 8. We Have Band: Where are your people? 9. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft. Mani Obeya) 10. Pepe Deluxe: A night and a day

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

9.1.2013

15:58

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Cezar mora umrijeti” (Italija, 2012.); režija: Paolo Taviani i Vittorio Taviani

Art terapija

PREODGAJANJE

Glavne uloge u filmu bra}e Taviani odigrali su zatvorenici

10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Magdi Ahmed Ali Komedija iz 2006. o tri `ene koje nisu udane. Rije~ je o egipatskom filmu. Seksualno nezadovoljenje ih ~ini frustriranima. U kasnim tridesetim godinama su. Jedna je zaru~ena, no njen dragi je spletom okolnosti uhi}en. Druga radi u cvje}ari, ima de~ka, ali shva}a da je ona “druga” u tom odnosu. Tre}oj je nevinost uzeo mladi} koji odlazi u fundamentaliste. Ocjena: 4

ME\U HLADNIM ZIDOVIMA Dva velikana filmske umjetnosti, bra}a Taviani, Paolo (80 godina) i Vittorio (82 godine), tvorci su filma Cezar mora umrijeti, koji pokazuje snagu umjetnosti da postavlja dobra pitanja (ne nu`no rje{enje problema, no ni to ne {kodi ako je dobronamjerno), da nastoji i poti~e na promjenu, na bolje. Radnja drame se odvija u jednom od najstro`ijih zatvora u Italiji, rimskom zatvoru Rebibbia. U njemu se grupa osu|enika za te{ka krivi~na djela bavi stvaranjem jedne predstave, Julie Cezar Williama Shakes’ pearea. Dokaz da art terapija, da umjetnost itekako ima smisla i da je neophodna jeste epilog filma u kojem se govori {to nakon predstave ~ini svaki zatvorenik. Svi su se otvorili, ne{to u~inili, stvorili. Pobolj{ali sebe. Glumci - zatvorenici su nakon predstave nagra|eni pljeskom, nakon kojeg se vra}aju u svoje }elije. Promjena se de{ava iznutra. Bratski dvojac kroz film prati pola godine priprema za predstavu. Ovo ostvarenje ne govori toliko o zlo~inima koje su oni po~inili koliko se fokusira na stvarala~ki proces. Ne na destrukciju. Kroz samu dramu oni povla~e paralele izme|u drame i dana{njeg svijeta. U prvom planu je posve}enost zatvorenika kroz stvarala~ku energiju na probama. Eros je nadja~ao Tanatos iako je Tanatos, na`alost, prisutan. Cezar mora umrijeti je slu`beni talijanski kandidat za nagradu Oscar, te pobjednik Filmskog festivala u Berlinu. Snimljen je u kombinaciji crno-bijele tehnike i kolora. ^injenica da je ve}ina glumaca koji se pojavljuju u filmu provela ~etrnaest i vi{e godina u zatvoru daje dokumentaristi~ki ton ovom ostvarenju i nagla{ava dramati~nost Shakespeareove tragedije.

PREDRAGOCJENO @IVLJENJE

Zna~ajno za bra}u Taviani jeste da se bave dru{tvenim problemima, kritikom onoga {to im je blisko, onoga {to se de{ava tamo odakle dolaze. Film nam pokazuje kako univerzalnost Shakespeareovog jezika poma`e glumcima da shvate prijateljstvo i izdaju, mo} i prevaru, neiskrenost i nasilje. Epilog filma otkriva umjetni~ku ideju. Art terapija je uspjela. Umjetnost je me|u mafija{e, kriminalce, ubice, me|u hladne zidove strogog zatvora uvela toplinu, promi{ljanje. Umjetnost je strahovito bitna za pobolj{anje i razvoj cjelokupnog dru{tva. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Texas Chainsaw 3D (John Luessenhop) 2. Django Unchained (Quentin Tarantino) 3. The Hobbit: An Unexpected Journey (Peter Jackson) 4. Les Misérables (Tom Hooper) 5. Parental Guidance (Andy Fickman)

Davide Alfonsi, Alessandro Fusto i Denis Malagnino Zanimljiv autorski tim. Denis Malagnino je i glumac, a Alessandro Fusto je i monta`er filma. Glede same filmske pri~e, Marko je glavni akter. Ima 28 godina, zavr{io je fakultet, me|utim `ivi sa svojom majkom i ocem. Majka je ovisnica, a otac ga ne podnosi. Korisna lekcija za mlade filma{e u recesiji... Ovaj film je nastao za nekoliko stotina eura. Bravo!!! Ocjena: 4

PROBUDI SE DRU@E, NE SPAVAJ

Miklos Jancso

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. \avolji dvojnik (Lee Tamahori, Corsan, Corrino Media Corporation, Blitz film&video) 2. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz film&video) 5. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video)

Jo{ jedan film kroz koji `elim ista}i nezavisne filmske autore. One koji nepotizmom, te raznim drugim na~inima ne dolaze do prilike da prave film ve} se sami za to izbore. Film iz 2002. godine. Re`iser je Miklos Jancso, scenarij su napisali Ferenc Grunwalsky i Gyula Hernadi. Godine 1999. Miklos Jancso je zapo~eo svoj filmski projekt u ~etiri dijela. Ovo je poslednji dio. Rije~ je o grotesknim opisima prilika u Ma|arskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ocjena: 4

71


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

9.1.2013

22:00

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Audi

Oproštaj golmana rukometne reprezentacije

Kraj za Enida Foto: Mario Ili~i}

ENID ENID TAHIROVI] TAHIROVI]

Kraj Kraj karijere karijere jednog jednog od od najpopularnijih najpopularnijih bh. bh. sporta{a sporta{a

Audi je za Sajam u Detroitu pripremio premijeru modela SQ5 sa trolitarskim V6 benzinskim motorom kao i pogonom na svim to~kovima. Novi benzinski SQ5 je, izme|u ostalog, standardno opremljen LED svjetlima, MMI navigacijom, Bluetooth konekcijom i izlazom na internet.

MOTOCIKLI

Polaris

Polaris je predstavio najsna`niji serijski RZR ikad. Radi se o modelu 900 XP H.O. Jagged X Edition sa 94KS. Od dodatne opreme tu su Walker Evans amortizeri, SLP® ispuh, komforna sjedala sa mogu}no{}u pode{avanja...

DESIGN

Hyundai Hyundai je objavio prvu sliku koja najavljuje konceptualno vozilo iz premium segmenta. Potvr|eno je da je koncept HCD-14 najava za slijede}u generaciju limuzine Genesis. Bi}e predstavljen u Detroitu 14. januara.

72

Jedan od najboljih bosanskohercegova~kih sportista u posljednjih 20-ak godina, rukometni golman Enid Tahirovi}, tri dana pred kraj pro{le godine odigrao je svoj posljednji susret. Me~ u kojem je njegov Goppingen pora`en na gostovanju kod Lemga. Legendarni bh. golman odlu~io je oti}i u penziju, iako jo{ uvijek ima klubova koji bi ga rado vidjeli u svojim redovima. Nakon ne{to vi{e od 20 godina profesionalnog bavljenja rukometom Enid je odlu~io re}i zbogom. Profesionalnu karijeru dugogodi{nji kapiten na{eg nacionalnog tima po~eo je u rodnoj Bijeljini, odakle ga ratni vihor nosi u Tuzlu, gdje je nastupao za Slobodu. Od 1993. do 1998. godine nastupao je za HC Bad Voslau, HG Furth i TSV Ansbach, da bi se onda vratio u Bosnu i Hercegovinu i to u redove sarajevskog @eljezni~ara. U @elji se Tahirovi} zadr`ao do 2003. godine kada prelazi u najtrofejniji bh. rukometni klub, sarajevsku Bosnu. Nekako sa njegovim dolaskom po~eo je i vrtoglavi uspon Studenata. Za veoma kratko vrijeme Enid je postao ljubimac Bosninih navija~a, a rukometni zaljubljenici dugo }e pamtiti 24. mart 2007. godine kada je Bosna u prvom susretu polufinala Kupa pobjednika kupova savladala veliki HSV rezultatom 20:18, a Enid je svojim sjajnim intervencijama do ludila

dovodio bra}u Gille, Yona, Hensa i dru{tvo. Sa sarajevskim Studentima osvojio je tri naslova u Premier ligi, te dva Kupa, da bi u ljeto 2007. godine preselio u slovena~ki Koper. I tamo je Enid nastavio sa sjajnim partijama i u svojoj jedinoj sezoni u slovena~koj ligi izabran je za najboljeg golmana. Njegove sjajne partije nisu ostale nezapa`ene, pa 2008. godine seli u Bundesligu, ta~nije u Goppingen, gdje je danas jedan od najomiljenijih sportista. S ovom njema~kom mom~adi u dva navrata je osvojio EHF Kup, a krajem pro{le sezone namjeravao je oti}i u penziju, no stigao je poziv od HSV-a, koji nije mogao odbiti. Polusezonu je branio za HSV, da bi u posljednja tri susreta u ovoj kalendarskoj godini stajao na golu “svog” Goppingena. Tahiriovi} je 2006. godine u izboru Nezavisnih novina progla{en za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine, a iste godine je od Sportskog saveza BiH dobio priznanje Mirza Deliba{i}. Mnogo toga je u svojoj karijeri osvojio Tahirovi}, no na velikom takmi~enju sa bh. reprezentacijom, njegovom najve}om ljubavi, nikad nije zaigrao, ali Enid }e se najvjerovatnije priklju~iti stru~nom {tabu na{eg nacionalnog tima, pa se nadamo da }e barem kao trener osjetiti slast igranja na Evropskom ili Svjetskom prvenstvu, a mo`da i na Olimpijskim igrama. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

8.1.2013

16:53

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Patrijarhalna društva i natalitet

Sinovi su (naj)važniji ARHAI^NA PORODI^NA SLIKA Ve}i broj ro|enih dje~aka u odnosu na djevoj~ice nerijetko ima ozbiljne dru{tvene posljedice

SAD

Migrena Znanstvenici s Columbia University u New Yorku ukazali su na mogu}nost postojanja gena koji su zajedni~ki uzro~nik epilepsije i migrene. Prema rije~ima istra`iva~a, to bi otvorilo prostor za nove ciljane terapije. Njihovi rezultati sugeriraju kako osobama s troje ili vi{e bliskih srodnika koji su imali epilepsiju prijeti dvostruko ve}i rizik za tzv. migrene s aurom.

KANADA

Hrkanje

Biolo{ki normalan odnos broja novoro|enih dje~aka i djevoj~ica je 105 prema 100. U Albaniji je taj odnos 112 prema 100, a slijede Kosovo i Crna Gora sa 110, odnosno 109 dje~aka u odnosu na 100 ro|enih djevoj~ica. To je pokazala aktuelna studija UN-ovog Fonda za populaciju. Eksperti smatraju da je razlog tome arhai~na porodi~na slika: dje~aci se smatraju nasljednicima, oni ~uvaju ime i tradiciju, dok `ene udajom napu{taju porodicu. Franziska Brantner, ~lanica Stranke Zelenih i u Evropskom parlamentu ~lanica Odbora za prava `ena, smatra da je razlog za takvo stanje kombinacija raznih faktora: “S jedne strane, to je ekstremno siroma{tvo u mnogim dijelovima Balkana. U Albaniji je pristup sredstvima kontracepcije na nivou neke zemlje u razvoju. Stoga i ima mnogo ne`eljenih trudno}a. To je, opet, u kombinaciji sa jednim patrijarhalnim dru{tvom u kome vi{e vrijedi imati sina nego k}erku. Sve to, dakle, igra ulogu: siroma{tvo, nepristupa~nost sredstvima kontracepcije i jaka diskriminacija `ena“, izjavila je Brantner za Deutsche Welle. Ve}i broj ro|enih dje~aka u odnosu na djevoj~ice ima ozbiljne dru{tvene posljedice. “Moglo bi se po}i od toga da se `ene u jednom dru{tvu u kome dominiraju mu{karci tretiraju kao princeze. Realnost je, me|utim, druga~ija i pokazuje da dolazi do nasilja i stvaranja te{kog odnosa izme|u 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

mu{karaca i `ena. @ene su u takvim dru{tvima ~esto izlo`ene nasilju“, ka`e Franziska Brantner. Za Doris Stump, {vicarsku poslanicu u parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope u Strazburu, nedostatak `ena i prostitucija su ~esto povezani jer, kako ka`e, raspolo`ivost `ena se obezbje|uje na drugi na~in tako {to se dovode `ene iz drugih zemalja, takore}i kao roba. Studija UN-ovog Fonda za populaciju tako|er pokazuje da se pove}ao broj prisilnih brakova maloljetnih djevojaka kao i stopa suicida `ena. Tako|er, medicinski napredak olak{ava ciljane abortuse. Abortus je u drugoj tre}ini trudno}e u evropskim zemljama zabranjen, isto kao {to je i zabranjeno abortirati zbog spola djeteta. No, statistika stope nataliteta u zemljama kao {to su Albanija i Makedonija navodi na pretpostavku da se zakoni ~esto ne po{tuju - bilo da se radi o provo|enju ilegalnih abortusa ili navo|enju drugih razloga za abortus, a ne spola djeteta. Borci za prava `ena i u zemljama EU-vide trend selekcije spolova. Tako danski mediji izvje{tavaju o brojnim `enama koje u [vedsku dolaze da bi abortirale. Naime, u [vedskoj je abortus dozvoljen do 18. sedmice trudno}e. Studije iz Norve{ke i Velike Britanije pokazuju da se u porodicama migranata iz azijskih zemalja ra|a vi{e dje~aka nego djevoj~ica, pogotovo pri ra|anju drugog ili tre}eg djeteta. (Priredila: M. Radevi})

Naprava koja li~i na cuclu “varalicu“ i vu~e jezik prema naprijed tokom sna mogla bi rije{iti ili ubla`iti probleme hrkanja i prestanka disanja u snu. U okviru kanadskog istra`ivanja, ~iji su rezultati objavljeni u ~asopisu Journal of Sleep and Breathing, ure|aj je testiran na 32 osobe. Utvr|eno je da se kod vi{e od tre}ine dobrovoljaca broj bu|enja zbog poreme}aja disanja tokom sna prepolovio, dok se u~estalost hrkanja smanjila za 40%.

ITALIJA

Gucci Modna ku}a Gucci odlu~ila je na neobi~an na~in promovisati novu kolekciju odje}e za sezonu prolje}e/ljeto 2013. – anga`ovali su manga umjetnika Hirohikoa Arakija, koji je za njihove izloge {irom svijeta nacrtao poseban strip. Strip nosi naziv Jolyne, Fligh High With Gucci i pri~a je o studentici koja ulazi u nadrealisti~nu avanturu nakon {to naslijedi kolekciju odje}e svoje majke s potpisom ovog modnog brenda.

73


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

9.1.2013

22:10

Page 74

KULT MARKET SRBIJA

Andrea @uji}

CRVENI FENJER “Potpuno intimni“ za djecu

Seksualno obrazovanje podijelilo Austriju OSNOVNO OBRAZOVANJE [ta djeca znaju o seksu

Folk pjeva~ica je snimila ku}ni porni} koji je po~eo kru`iti po internetu, a svoje mjesto je ~ak na{ao i na Facebooku. Tako je nepoznata djevojka iz Rume postala pravi hit. Video navodno traje ~etiri minute.

[PANIJA

Veronica Pilego

Ona je jedna od poznatijih hostesa na {panjolskoj TV Azteca. A da nije samo zgodna na malim ekranima, pokazala je svima svoje bujne atribute pozirav{i za ~asopis H Para Hombre.

ENGLESKA

Lucy Pinder Seksi Lucy po~astila je svoje obo`avatelje poslasticom o kojoj su mogli samo sanjati: na svojoj slu`benoj stranici objavila je vru}e fotografije u kojima pozira u seksi rublju.

74

U austrijske {kole su stigle nove smjernice i nova bro{ura za seksualno obrazovanje za djecu od {est do 12 godina. Knji`ica sa dosta ilustracija nazvana je Potpuno intimni i trebalo bi da olak{a zadatak nastavnicima koji djeci treba da pojasne {ta je zapravo seks. Za neke je nastavni plan i program ove vrste skandalozan. Konzervativci u austrijskom parlamentu tvrde da su mnogi roditelji zabrinuti i da vjeruju da }e seksualno obrazovanje njihovu djecu navesti na pogre{na razmi{ljanja. Bitka se vodi na vi{e frontova. Pristalice takozvanih tradicionalnih porodi~nih vrijednosti napravile su svoju verziju bro{ure o seksu i pokrenuli kampanju na Facebooku. “Djeci je zapravo potreban model porodice koju ~ine otac-majka-dijete. To je ono {to `ele, sve studije to potvr|uju. A odrasli, ukoliko su iskreni, `ele to isto“, ka`e Gudrun Kugler, inicijator “konzervativnije“ bro{ure. Kriti~ari seksualnog obrazovanja u Austriji tvrde da je program Potpuno intimni previ{e pa`nje posvetio alternativnim modelima porodice - istospolnom partnerstvu i drugim na~inima `ivota. Ministrica obrazovanja Claudia Smidt, koja podr`ava novi koncept seksualnog obrazovanja, ne `eli da odgovori na provokacije kriti~ara, iako od nje tra`e da se izjasni koji model porodice smatra ispravnijim. “Ne `elim da moje li~no mi{ljenje ima prednost. Na{e dru{tvo je otvoreno i mi treba da razgovaramo o svim aspektima zajedni~kog `ivota. Moje mi{ljenje je moje mi{ljenje.“

Dodu{e, nije sve tako crno-bijelo kao {to na prvi pogled izgleda. Konzervativce je najvi{e isprovocirala re~enica u bro{uri koja ka`e “imid` tradicionalne porodice majka-otac-dijete u dru{tvu se promovi{e kao idealan, uprkos ~injenici da u Austriji polovina djece `ivi u druga~ijim okolnostima.“ Socijalna radnica Christine Climt ka`e da je bro{ura imala za cilj da odgovori izazovima savremene nastave. “U obrazovanju je va`an kvalitet, a to zna~i da ono mora da obuhvati {irok spektar dru{tva i razmi{ljanja, da uka`e na razli~ite vrijednosti, {ta god o njima mislili drugi.“ Henrik Eder je nastavnik. Upravo je on jedan od onih koji mora da odgovori na brojna pitanja radoznale djece kada je rije~ o seksu. To mu ne pada te{ko. Smatra da je to u svakom slu~aju bolje i neophodno, u vrijeme kada va`nu ulogu ima internet. “Primje}ujemo da me|u |acima postoji ogromno interesovanje za informacijama o ovoj temi. Ve}ina njih se ve} susrela sa pornografijom, ali niko o tome ne `eli da govori jer nema mogu}nost da to u~ini. A to zna~i da je krajnje vrijeme da se o tome razgovara.“ Ve}ina nastavnika u Austriji dijeli ovo mi{ljenje. U bro{uri ne vide ni{ta sporno. Me|utim, ministrica obrazovanja je pod pritiskom protivnika seksualnog obrazovanja najavila da }e nadle`na tijela jo{ jednom razmotriti sadr`aj bro{ure. Nije isklju~eno da }e neki dijelovi i ilustracije biti uklonjeni, poput informacija o djeci koje su rodile surogat majke. Naime, to je ionako u suprotnosti sa austrijskim zakonima. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

8.1.2013

16:51

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA “Svećenikova djeca“ ruše rekorde gledanosti

Veliki Brešanov povratak

BEOGRAD

Azil Umjetnici Marina Markovi} i Boris [ribar, u~esnici izlo`be Kriti~ari su izabrali, tokom januara boravi}e u galerijskom prostoru u Kulturnom centru Beograda izla`u}i “`ivot kao takav“ i upu}uju}i na prakse poput pokreta Occupy. Za vrijeme trajanja izlo`be, ~iji je kustos Nikola Dedi}, Markovi}eva i [ribar }e `ivjeti u Likovnoj galeriji KCB-a bez mogu}nosti da je napuste.

NOVI SAD

Muzejski paso{i ODLI^AN “TAJMING“ Novi Bre{anov film pojavio se u kinima u jeku aktuelne polemike izme|u Crkve i hrvatske Vlade

Komedija Sve}enikova djeca Vinka Bre{ana ostvarila je najbolje kino otvaranje doma}eg filma od osamostaljenja Hrvatske - za nepunih mjesec dana taj film je vidjelo oko 34.000 gledalaca. Bre{anov film, snimljen u hrvatsko-srpskoj koprodukciji, pretekao je sa 33.759 gledalaca u prvom mjesecu prikazivanja jo{ uvijek aktuelni kino hit Sonja i bik Vlatke Vorkapi}, kao i filmove Larin izbor: izgubljeni princ Tomislava Rukavine i [to je mu{karac bez brkova Hrvoja Hribara, saop{tio je Hrvatski audiovizuelni centar (HAVC). Sve}enikova djeca ostvarila su trostruko ve}u zaradu od dosada{njeg rekordera, filma Sonja i bik, te tako uvjerljivo zauzela tron najuspje{nijeg kino otvaranja. Glavni junak novog Bre{anovog ostvarenja, snimljenog prema scenariju Mate Mati{i}a je mladi i predani sve}enik don Fabijan (K Kre{imir Miki}) koji u okviru slu`be sti`e na mali dalmatinski otok. Zabrinut zbog rapidnog pada nataliteta, on u duhu katoli~ke vjere zapo~inje neobi~nu akciju bu{enja zapakovanih kondoma. U njegovoj ku}noj manufakturi uskoro mu se pridru`uju trafikant (N Nik{a Butijer) i mahniti apotekar (D Dra`en Kühn), koji zajedni~kim snagama ubrzo “ukidaju“ svu postoje}u kontracepciju na ostrvu. Njihova akcija rezultira nizom poro|aja i vjen~anja, {to zainteresuje i glavnog biskupa, koji odlu~i posjetiti ostrvo... 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Film Sve}enikova djeca pojavio se ta~no u jeku polemika Crkve i hrvatske Vlade oko zdravstvenog odgoja u {kolama i “tajming“ nije mogao biti bolji, pi{e kriti~ar Jutarnjeg lista Nenad Polimac. “Je li Bre{an bio tako promu}uran da je na to ra~unao? Naravno da nije, pogotovo {to je kazali{ni komad Mate Mati{i}a po kojem je film snimljen napisan jo{ prije vi{e od desetlje}a, me|utim, smatrao je da kao redatelj mora zadirati u relevantne probleme, a takvom se strategijom nikad ne mo`e pogrije{iti. Sve}enikova djeca bave se uplitanjem Crkve u pitanja nataliteta, ima tu jo{ svakojakog mraka kada je katoli~anstvo u pitanju, pa bi iskrice frcale i da nije trenuta~nih polemika o tome treba li u~enike pou~avati u finese masturbacije, prezervativa i kontracepcije. Postoji, me|utim, razlika izme|u redatelja koji pri~aju pri~e i `ele zabaviti ({to ne mora biti lo{e) i onih koji `ele provocirati, a Bre{an je na svu sre}u objedinio oba pristupa“, nagla{ava Polimac, dodaju}i kako je ovo ostvarenje “veliki povratak“ reditelja koji je sredinom devedesetih udahnuo novi `ivot gotovo zamrlom hrvatskom filmu hit komedijom Kako je po~eo rat na mom otoku, te sjajno sura|ivao s ocem Ivom Bre{anom u Mar{alu, prvom zna~ajnom me|unarodnom uspjehu doma}e kinematografije. (M. Radevi})

Vojvo|ani }e od aprila mo}i da imaju muzejski paso{ koji }e im obezbijediti popuste ili besplatan ulaz u oko 50 muzeja u Vojvodini i dvije `upanije u Ma|arskoj. Rok va`enja isprave bi}e pet godina, a projekat muzejskih paso{a podr`ali su i IPA fondovi Evropske unije.

ZAGREB

Ljubavne pjesme Kultura snova iz Zagreba raspisala je me|unarodni natje~aj za ljubavnu pjesmu koji je otvoren do 18. januara. Pravo sudjelovanja imaju pjesnikinje i pjesnici iz Hrvatske i regiona, a najbolje pjesme po izboru urednika bit }e objavljene u zajedni~koj zbirci. Zainteresovani mogu poslati svoje radove na e-mail valentinovo2013@gmail.com.

75


Cetri oka:Cetri oka.qxd

9.1.2013

18:48

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO Uposlenici Me|unarodne galerije portreta Tuzla obilje`ili su 7. januara dvadeset i devet godina od smrti velikog slikara Ismeta Mujezinovi}a polaganjem cvije}a na njegov grob. “Tog vremena, kada je umro Mujezinovi}, prisjetio se Husein Bakalovi}, koji je tada bio ~lan organizacionog odbora komemoracije i sahrane Ismeta Mujezinovi}a”.

Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

DRAGAN JOVIČIĆ, direktor Kamernog teatra 55

Nove predstave za vjernu publiku

U sarajevskom Art kinu Kriterion 9. januara je odr`ana projekcija dokumentarnog filma Mirza Deliba{i} legenda, autora Miroslava Benkovi}a. Na{ najve}i sportista svih vremena ro|en je upravo 9. januara, 1954. u Tuzli, a preminuo je u Sarajevu 8. decembra 2001. godine. Apel vlasnicima kina u BiH: prikazujte ovaj film ~e{}e! Svjetlosne instalacije, videoinstalacije, skulpture i fotografije, mediji su u kojima svoje ideje realizuje bosanskohercegova~ka umjetnica Nela Hasanbegovi}. Izme|u ostalog. U Umjetni~koj galeriji BiH 9. januara otvorena je njena samostalna izlo`ba, a naziv joj je Govor bjeline. Radovi su nastali u prethodne ~etiri godine. Na{i fotoreporteri su se udru`ili kako bi pomogli rad Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin iz Fojnice. Humanitarna izlo`ba I oni su djeca bi}e otvorena 17. januara u ASA Art galeriji Sarajevo, a ovog ~etvrtka }e biti uprili~ena konferencija za novinare. Fotoreporteri su poklonili svoje fotografije i odrekli se autorskih prava.

Sarajevski Kamerni teatar 55 }e do kraja aktuelne umjetni~ke sezone za

svoju vjernu publiku prirediti dvije premijere. Kako najavljuje direktor ove ku}e Dragan Jovi~i}, prva je predstava Terorizam u re`iji Dine Mustafi}a, koja }e biti premijerno izvedena 16. februara, a govori o terorizmu ne samo na globalnom planu, ve} i onom koji se de{ava svakodnevno, oko nas, unutar porodice i dru{tvene zajednice. U pripremi je i komad Koncert ptica D`evada Karahasana, koji }e re`irati Ale{ Kurt, a premijera je planirana za april ove godine. “Tekst predstavlja Karahasanova filozofska razmi{ljanja o vlasti i podanicima, ali nisam siguran koliko }e od svega toga ostati u predstavi. D`evad je tu dubok i sistemati~an, ali po{to tekst re`ira Ale{ Kurt, mo`emo o~ekivati sasvim druga~iju predstavu”, ka`e Jovi~i}. A najesen }e u Kamernom po~eti i rad na predstavi Ljubav autora Murraya Schicsgala koju je davne 1966. na istoj sceni postavio Jurislav Koreni}, a imala je 203 izvo|enja. Jovi~i} i ekipa nadaju se da }e i nova postavka do`ivjeti barem pribli`an repertoarski uspjeh.

ERVIN JAHIĆ, urednik antologije “Zašto tone Venecija”

Bo{nja~ki institut - Fondacije Adila Zulfikarpa{i}a dodijelio je i ove godine stipendiju za {kolsku 2012./2013. godinu najuspje{nijem studentu Univerziteta u Biha}u. Kriterij je jednostavan: prosjek ocjena i ukupan akademski anga`man. Najbolja je Sandra Ja{arevi}, studentica IV godine Pravnog fakulteta. “Za ~etvrtak, 10. januara, na Klizali{tu Panonika u Tuzli na Trgu Slobode odr`a}e se pokazni trening i hokej{ke utakmice Bosanskohercegova~ke lige za djecu u hokeju na ledu”, pi{e na tuzlarijama. Doga|aj organizuju HK Stari Grad iz Sarajeva i JKP Pannonica doo-Tuzla. Dok SB do|e do Tuzle sve to }e pro}i, ali vrijedi re}i poneku...

76

ERVIN ERVIN JAHI] JAHI]

“Osnovni “Osnovni kriterij kriterij pri pri izboru izboru bila bila je je sugestivnost sugestivnost poetske poetske ’imovine’“ ’imovine’“

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Cetri oka:Cetri oka.qxd

9.1.2013

18:49

Page 77

LEJLA ALIMANOVIĆ, selektorica muzičkog programa Festivala “Sarajevska zima 2013”

@anrovske raznolikosti Muzi~ki dio 29. me|unarodnog festivala Sarajevska zima, koji }e i ove godine biti odr`an od 7. februara do 21. marta, nekako je u znaku Verdija i Wagnera, ~ije 200. godi{njice ro|enja svijet obilje`ava ove godine... Da, istina je. Sarajevska zima 2013 umjetnost dodira, u sklopu muzi~kog dijela Festivala, uprili~it }e adekvatno obilje`avanje godi{njica ro|enja dva vrhunska kompozitora, ~iji je uticaj obogatio mnoge generacije, dana{nju, nesumnjivo }e i budu}e. Umjetnost dodira, realizira se na razli~ite na~ine, u svakoj sferi umjetnosti. To mo`e biti dodir pera na partituri, takvu vrstu dodira, Wagner i Verdi, su neupitno ostvarili pri komponiranju svojih opera. To mo`e biti dodir u onom prenesenom smislu kada jedan umjetnik svojim stvarala{tvom dotakne i determini{e generacije budu}ih stvaraoca. Te, kako ka`e profesor Tvrtko Kulenovi} u tekstu na temu ovogodi{njeg Festivala, taj odnos mo`e biti izme|u muzi~ara i instrumenta. U tom smislu i glas predstavlja svojevrsan instrument. Iz tog razloga odlu~ili smo predstaviti mlade operske nade iz BiH i Ma|arske, koje }e uz pratnju korepetitora, izvesti neke od najpoznatijih arija dva navedena kompozitora. Iz BiH }e

u~estvovati: Adema Pljevljak-Krehi}, Aida Čorbad`i}, Amir Sara~evi} i Denis Isakovi}. Na taj na~in }emo dobiti jasan uvid u kojem smijeru se kre}e stvarala{tvo na ovim prostorima, ali i kod na{ih susjeda. Tom doga|aju publika }e mo}i prisustvovati 25. i 26. februrara u Bo{nja~kom institutu. [ta je to {to se ne bi trebalo propustiti? Malo je nezahvalno izdvajati doga|aje, ali poku{at }u ih izdvojiti u smislu `anrovske raznolikosti. Mla|e generacije bi, definitivno, trebale biti u Magacin kabareu, 15. marta, kada }e gostovati slovena~ka umjetnica Katja [ulc. Jedan od va`nih doga|aja jeste i gostovanje Makedonske filharmonije. Za sve ljubitelje jazz stvarala{tva predla`em solo koncert Sinana Alimanovi}a, koji }e biti 27. februara u Bo{nja~kom institutu. Tako|er, preporu~ila bih koncert brazilskog pijaniste Marcela Bratkea. Veoma zna~ajan doga|aj bit }e vokalni teatar iz Slovenije: Carmina Slovenica, koji }e svoje djelo premijerno izvesti u sklopu na{eg Festivala. Svi oni doga|aji koje nisam pomenula tako|er zaslu`uju pa`nju, jer se na repertoaru nalaze odli~ni programi iz cijelog svijeta.

Pjesni~ki glasovi koji izdr`avaju test vremena Pjesni~ka antologija Za{to tone Venecija, objavljena u izdanju Kulturnog dru{tva Bo{njaka Hrvatske Preporod, bit }e predstavljena 11. januara u Kamernom teatru 55 u Sarajevu. Rije~ je o antologiji novije bo{nja~ke poezije koju je uredio istaknuti hrvatski pjesnik i knji`evni kriti~ar Ervin Jahi}, a u knjizi na 500 stranica zastupljeno je 76 pjesnikinja i pjesnika iz BiH, te Hrvatske, Srbije, Makedonije... Prema Jahi}evim rije~ima, izbor sadr`i {estsedam generacija bo{nja~kog pjesni{tva i barem isto toliko razli~itih “{kola pjevanja”, orijentacija, tendencija... “Osnovni kriterij pri izboru bila je sugestivnost poetske ‘imovine’. Trudio sam se da kandidiram one pjesni~ke glasove za koje smatram da mogu izdr`ati test vremena, a bilo mi je va`no i da ne podilazim raznim klanovskim, navija~kim i vrlo agilnim bosanskim, odnosno bo{nja~kim knji`evnim krugovima. Čitao sam i pratio cijelu tu produkciju, istina sa vremenskom distancom i nadam se da 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

sam uspio uhvatiti odraz trenutka kada je rije~ o novijoj bo{nja~koj poeziji, nastaloj u proteklih dvadesetak godina”, obja{njava Ervin Jahi}. Me|u autorima ~ija je poezija uvr{tena u Antologiju su Abdulah Sidran, Kemal Mahmutefendi}, Zilhad Klju~anin, Admiral Mahi}, D`emaludin Lati}, Sead Begovi}, Had`em Hajdarevi}, Irfan Horozovi}, Mujo Musagi}, Husein Haskovi}, Asmir Kujovi}, Senadin Musabegovi}, Fuad Kova~, Damir Uzunovi}, Ahmed Buri}, Muharem Bazdulj, Ajla Terzi}, Adisa Ba{i}, Faruk [ehi}... “Nisam `elio da mi glavni kriterij bude jezik, jer ne pi{u svi bo{nja~ki autori bosanskim jezikom, ali recimo da su to sve pjesnici koji identitetski, u ve}oj ili manjoj mjeri, pripadaju islamskom kulturno-povijesnom krugu. Namjera mi je bila da poka`em bujnost, vitalizam i identitet novije bo{nja~ke poezije, koja je dobila tu ‘svjetskost’ u najgorim i najturbulentnijim vremenima za BiH”, zaklju~uje Jahi}. 77


Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

9.1.2013

16:00

Page 78

IREVIĆ: Ć E B L PA O T IN D U H A B SA i,

“Biti slobodan u Bosn ” će neprocjenjivo ali nemogu

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kada }ete ponovo komentarisati fudbalske utakmice? Kad na vrbi rodi gro`|e! Hahaha... Ubrzo.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? [ta sanjao, bio.

rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa elji stari, gdje ste? jat Kao riba na suhom. Pri

4. [ta ne morate imate u fri`ideru? Vodu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Neka me samog. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Kifle. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? ^uvar pla`e u zimskom periodu. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Safet Su{i}.

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Ako bih se probudio, zijevanje je prvo {to mi pade na pamet. 10. Jeste li meteoropata? Jesam, kad je sunce daj ki{u a kad je ki{a k’o Slobodan Aligrudi}: “Ho}e li sunce u ovom gradu ikad zasjat’ kako treba?” 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Dok do potoka do|e{, hiljadu poto~i}a. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Pametan i manje lijep. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Jo{ jedan gastarbajter... Pa i nisu vi{e pored ovih ovdje.

78

17. Osoba koja vas `ivcira? Du{anka Majki}.

14. Da imate 15 m {ta ne biste u~in inuta vlasti, ili? Ne bih ostao ko kuz. 15. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Dobar. Lo{. Zao. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Diegom Maradonom.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Starke, Lewis 501 i ko{ulju sa ruskom kragnom. 19. Tange ili badi}? Zatvorena pla`a u Ulcinju. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Biti slobodan u Bosni, neprocjenjivo ali nemogu}e.

SLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Fadila:Iluzije.qxd

9.1.2013

15:43

Page 79

KLIN ^ORBA

SVEBO[NJA^KA FATAMORGANA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ali, kad đavo hoće, sav sam davni nauk zaboravila uoči nadolazeće nove godine. Osokoljena novim identitetom koji su mi podarili osnivači Svjetskog bošnjačkog kongresa, pomislim da sam sad ispod čekića, dakle, spremna progutati kilu dinamita

M

oram priznati da su me ba{ iscrpili ovi praznici. Zamal’ sam pukla, lakomisleno pu{taju}i svim ~ulima da u`ivaju, potpuno smetnuv{i s uma da posljednjih dvadeset i kusur godina koje mi pro|o{e ni u {ta nije tek tako prohujalo i kroz moj `eludac, jetru, bubrege, `u~... Kasno sam se sjetila jedne rasko{ne blagdanske trpeze, krajem osamdesetih u Tuzli, koju nam je priredila moja tetka Devleta. Puna nas ku}a, a ona kidisala da nam strpa u trbuhe sve one silne dolme, sarme, pite, pe~enja, salate, predjela, zajela, zahlade... Samo ona i tetak ni da laznu ne{to od toga. Pred njima zdjelice pure s mrvicama mladog sira. Jedite dok ste mladi {to vam du{a za`eli, re}i }e nutkaju}i nas. Pa nam je tetak objasnio da je tijelo isto {to i tvornica u kojoj je odslu`io radni vijek: sprva radi k’o sat, onda ispadne jedan vijak, potom pukne nekakav remen, pregori ventilator, prsne crijevo, procuri kiselina, otka`e komandna plo~a, zaglavi se pokretna traka... I tako, jedan po jedan stroj ispadne iz pogona. Ukratko, dok mo`e{, trpaj u sebe kao onaj bizarni Koreli {to je zabavljao Tita jedu}i bicikl, fi}u, dinamit, {ta li ve}.

A

li, kad |avo ho}e, sav sam ovaj davni nauk zaboravila uo~i nadolaze}e nove godine. Osokoljena novim identitetom koji su mi podarili osniva~i Svjetskog bo{nja~kog kongresa, pomislim da sam sad ispod ~eki}a, dakle, spremna progutati kilu dinamita “u cilju ostvarenja pune slobode Bo{njaka u domovini i dijaspori, o~uvanja i afirmacije suverene i jedinstvene Bosne i Hercegovine te doprinosa regionalnom i me|unarodnom miru i stabilnosti”. A kad ima{ cilj, sve ti je lahko. Dan poslije nultog u kojem sam postala svjetska Bo{njakinja, spustim se do supermarketa, jedinog na Ciglanama ({to je direktno proporcionalno broju d`amija), s namjerom da kupim svega i sva~ega. Kad tamo, pretprazni~ki bonus, da ne ka`em bingo. Glavom i bez brade, li~no On, lider vode}e stranke na vlasti; dakle, Vlast Li~no i Personalno. Puna ga radnja. I troja mu kolica puna sredstava za ~i{}enje. Ima hemije dovoljno da se ~itava dr`ava ula{ti k’o {piglo. To me uzraduje toliko da smetnem po {ta sam do{la. Kupim Poljoradovog kiselog kupusa za sarmu, jednu kanticu, pa jo{ jednu. Onda dohvatim i dvije kantice ribanog kupusa, pa jo{ dvije tur{ije. Kad ve} kupujem doma}e, da kupim srcem svojim ve}inskim bo{nja~kim. 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Imam jednu veliku teku s tvrdim koricama. To je najbolja knjiga koju sam dosad ispisala. Djeca me odavno nagovaraju da je objavim pod naslovom Svjetska bo{nja~ka kuharica. Vele, na tome bismo namlatili love da potko`imo i deveto koljeno. Zna{ li ti, pitaju, kolika je sila Bo{njaka po svijetu? Znam, ka`em, ima ih za dva vi{e nego Kineza u Rajlovcu i Boljakovom Potoku zajedno. Eto vidi{, tvrdi Benjamin, a oni pola Kine hrane.

I

tako se, u ~udotvornom svebo{nja~kom transu, pred veli~anstvenu 2013. godinu prepustim predivnim snovima kako je napokon do{lo mojih pet minuta. Zahvaljuju}i Kongresu, u novoj }u godini objaviti svoju Svjetsku bo{nja~ku kuharicu (skra}eno SBK) i, mo`da (nema mo`da, sigurno) dobiti Nobelovu nagradu za mir ili za knji`evnost, ili i jednu i drugu, vidjet }emo akobogda. Potom sam sve po vlastitim receptima zgotovila kiseli kupus na hiljadu na~ina, i jela ga, jela, jela... U tom je zagruhalo. Magla bila, ne znam {ta joj je pa se na{la stu{titi usred vatrometa, koji sam pa`ljivo i s rado{}u odslu{ala. Onda me, nakon tolikih u`itaka i san prevario. Ha sam legla, sanjam stra{nu eksploziju, haman goru od svega {to je u ratu puklo. A kad se dim i pra{na razi|o{e, imam {ta i vidjeti: oti{la u nebo crkva Fate Orlovi} u Konjevi} Polju. I{~upalo je iz Fatine avlije k’o zub kad se i{~upa, a ispod se razjapila masovna grobnica. Nad njom dvojica-trojica u~e dove za nafaku. Tako mi se sprva u~inilo, ali kad se malo pribli`ih, vidim: promoviraju nekakvu knjigu na kojoj velikim slovima pi{e SBK i jo{ ne{to na arapskom koji ne umijem ~itati. Prevrnem naslovnicu, a unutra, bo{nja~ki ~itko pi{e: Svjetska bo{nja~ka kuharica. Autor: dr. Mustafa Ceri} i saradnici. Cijena: ne pitaj, daj sve {to ima{.

N

astavim listati: svako moje slovo prepisano, ~ak i pravopisne gre{ke. U fusnoti autor poja{njava da ova originalna Kuharica pokazuje svu rasko{ i autenti~nost jezika i kulture jedne velike nacije, ali i dokazuje da ni Bo{njaci nisu sasvim bezgrje{ni. Zato je poslao Maloga u supermarket da pokupuje sredstva za ~i{}enje d`epova, jastuka, ra~una i sefova. Knjiga zavr{ava sloganom: Profiteri svih zemalja ujedinite se i dobrovoljno postanite proleteri! Bosna je va{a mati, komunizam je va{ babo! A ja sam vam Ja! 79


Reagiranja:Reagiranja.qxd

9.1.2013

17:58

Page 80

REAGIRANJA Fra Josip Zvonimir Bo{njakovi} - Uredni{tvu

Kada smo 1972. godine u Tuzli uhapšeni zbog “neprijateljske djelatnosti”, sud nas je osudio bez ikakvih dokaza (“Dal’ je bilo bolje za vrijeme druga Tita”, SB, br. 842)

Po{tovani, U pro{lom broju Slobodne Bosne, u dijelu teksta “Dal’ je bilo bolje za vrijeme druga Tita”, objavili ste kako su 1972. godine u Tuzli uhap{eni zbog “neprijateljske djelatnosti” gvardijan samostana u Tuzli Rafael Bor{i}, zatim fra Zvonko Bo{njakovi} te Vladimir Divkovi}. Rije~ je o gre{ki iz teksta tada{njeg Oslobo|enja. Rafael Bor{i} tada nije bio gvardijan samostana, radio je kao pravnik u tuzlanskom @itokombinatu. Gvardijan sam bio ja, Josip Zvonimir Bo{njakovi}. Presu|eni smo na tri godine, koliko sam ja dobio, odnosno na pet i po godina zatvora koliko je dobio Bor{i} nakon svjedo~enja Divkovi}a koji je tvrdio da nam je donio “usta{ku” literaturu. Iako pretresom na{ih prostorija i istragom tada{njih organa gonjenja nije prona|en nikakav materijal kod nas, sud nas je osudio. Bor{i} je tom presudom postao najstariji uznik na svijetu, jer je tada bio ve} 84-godi{njak, o ~emu se pisalo u svjetskim medijima.

80

Ovo reagiranje pi{em radi istine, da se zna {ta se tada doga|alo i kako su ljudi presu|ivani bez dokaza, na osnovu svjedo~enja dou{nika, samo zato jer su bili ~lanovi Matice Hrvatske. S po{tovanjem, Gvardijan samostana u Tuzli fra Josip Zvonimir Bo{njakovi}

Zlatko Be}kanovi} - Uredni{tvu

Tvrdnja da su ratni komandant Armije BiH i njegovi bliski saradnici u proljeće ‘95. bili spremni za obračun s pripadnicima odreda El Muhadžedin čista je laž (“Operacija Vranduk, vojna tajna ~uvana 17 godina”, SB, br. 842) Dezinformacija zasnovana na mno{tvu zami{ljenih opravdanja visokih vojnih i policijskih funkcionera Armije BiH i Slu`be dr`avne bezbjednosti MUP-a BiH u cilju predupre|enja eventualnih pitanja o njihovoj odgovornosti za ukupno protivdr`avno i protivpravno postupanje od samog po~etka teroristi~ke agresije na javni red i mir, op{tu i individualnu sigurnost, potom na slobodu, na kraju na same `ivote, godinu ili dvije prije dobijanja vlasti na prvim vi{estrana~kim izborima 1990.g., ima nekoliko ciljeva. Teleolo{ka analiza poruka dezinformacije mogla

bi ukazati na neke od tih ciljeva: (1) prikrivanje stvarnih organizatora pri ru{enju koncepta op{tenarodne odbrane i dru{tvene samoza{tite, (2) prikrivanje jednopartijske diktature u uslovima ratnog ru{enja dr`avnosti (S)RBiH, (3) stvaranje privida da je unutar te diktature bilo mogu}e obavljati vojnu i/ili dr`avni~ku funkciju prema sopstvenoj savjesti i izvan hijerarhijske vertikale, (4) premje{tanje idejnog sukusa strategije ru{enja avnojevske BiH iz sfere klerofa{izma na ekscesne postupke pojedinih pla}enika i/ili dobrovoljaca. Tvrdnja da su “ratni komandant Armije BiH i njegovi bliski saradnici, zajedno s nekolicinom visokopozicioniranih du`nosnika MUP-a i SDB bili spremni u prolje}e ’95.g. za obra~un s pripadnicima odreda El Muhad`edin” je ~ista la`, osmi{ljena u posljednjih mjesec i po dana. To potvr|uje sljede}a re~enica: “Jednu od najpovjerljivijih ratnih operacija SDB i Uprave vojne bezbjednosti kodnog naziva “Vranduk” odobrili su..., u cilju dokumentiranja i presijecanja subverzivnih, protuustavnih i protivzakonitih radnji odmetnutih mud`ahedina“. Zatim “prema tome dokumentu svi strani dobrovoljci trebali su biti demobilisani do kraja juna ’95.“ je bestidna debela la`. Za navedene konstatacije nisu potrebni dokazi jer ni autor(i) dezinformacije nije naveo niti i jedan dokaz za svoje tvrdnje. Me|utim, da bismo do{li do pisca “Vranduka ...”, moramo se uputiti u potragu za motivima plasiranja takve vrste dezinformacije u javnost u trenutku potpune nemo}i dr`avnih i pravosudnih institucija skrhanih oktroisanim politi~kim sustavom. Prvi, i ~ini se esencijelni motiv za istr~avanje s dezinformacijom je emitovanje reporta`e pod nazivom “Les ch’tis d’Allah: le gang de Roubaix” (vidjeti na You Tube) na televiziji France 3, 12.11.2012. u kojoj je direktno prozvan samoproglo{ani Prvi predsjednik BiH i kompletan dr`avni vrh organizatorom anga`ovanja, logisti~kim opremanjem, formacijskim ustrojstvom, podsticanja na ratne zlo~ine i nesankcionisanja istih, nekoliko hiljada stranih dr`avljana i uvo|enje “d`ihada” u Evropu. Osnovna tema u reporta`i bilo je u~e{}e dva dr`avljanina Francuske: Kristofa Kazea (Christophe Caze) i Lajonela Dimona (Lionel Dumont) u toj ratnoj jedinici. U kratkoj digresiji osvrnu}u se i na dan kada je Lajonel Dimon “pobjegao” iz sarajevskog Okru`nog zatvora. Naime, bilo je jutro, oko devet sati sjedio sam u kabinetu visokog du`nosnika MUP-a Federacije u sada{njoj ulici Mehmeda Spahe i ~ekao rje{enje o zahtjevu za povratak na radno mjesto. Zazvonio je telefon, du`nosnik se javio, vrlo kratko je slu{ao. Spustiv{i slu{alicu rekao mi je da je Dimon pobjegao i prokomentarisao “Neka se i to zavr{ilo”. Tada nisam ni znao ni Dimona, niti sam ikada ~uo da je neko pobjSLOBODNA BOSNA I 10.1.2013.


Reagiranja:Reagiranja.qxd

9.1.2013

17:59

Page 81

REAGIRANJA egao iz tog zatvora. Uzgred, rje{enje sam dobio malo kasnije, bilo je negativno, bez obrazlo`enja sam odbijen, po nekom famoznom ~lanu 143 jo{ famoznijeg zakona. Ostali motivi za dostavljanje dezinfomacije medijima samo su podmotivi ovog prethodnog. Svi skupa se uklapaju u onaj “vi{i interes” jednog od ~lanova troglavog Predsjedni{tva dejtonske BiH za anga`ovanje kontraobavje{tajca biv{e savezne armije za novog/starog hinjski lukavog autora dezinformacije u svrhu obezbje|enja “sigurne sarajevske ku}e” ratnim razbojnicima i profiterima. Tako }e to i ostati jer je predsjednik Ustavnog suda jedan od njih, koji ima veliko `ivotno i pravni~ko iskustvo u direktnoj pomo}i zlo~incima. U ljeto ’92. god. nije se udostojio ni da zamoli svoje strana~ke kolege da u~ine ne{to na spre~avanju nekog Batka da ne mari{e po Grbavici I i II, Kova~i}ima, Vracama i nekim drugim dijelovima okupiranog Grada. Vrlo zanimljiv bi mogao biti odgovor g. Simovi} Modraga na pitanje koji ustavno-pravni poredak nisu po{tovali pripadnici jedinice El Mud`ahedin, kad su najstru~niji bezbjednjaci predlagali njihovo hap{enje i progon iz zemlje u vrijeme kad je on bio potpredsjednik Vlade zadu`en za pravdu. Ina~e, dezinformacija “Vranduk” ne posjeduje elementarne pretpostavke niti kvalitet redovnih informacija SDB (tipa A,B ili C) koje su morale posjedovati i odgovaraju}u formu kao i sadr`aj propisan Pravilima o radu SDB da bi mogle biti tretirane u svim operativnim, analiti~kim i informacionim sektorima. Tako|e, nije ni nivou ranijih operativnih informacija za pristupanje akcijama SDB, niti je uporediva sa na~inom pisanja informacija SDB za dru{tveno-politi~ke faktore. Zlatko Be}kanovi}, Sarajevo/Lyon

Centar za uklanjanje mina u BiH - Uredni{tvu

BHMAC je sve navedene prodaje vozila uradio prema zakonu, o čemu postoji i adekvatna dokumentacija (“Direktor BHMAC-a Du{an Gavran poklanjao slu`bene automobile politi~arima i policajcima”, SB, br. 842)

Ovim putem `elimo da uputimo demant na tekst objavljen 27.12.2012. godine od strane lista Slobodna Bosna pod nazivom 10.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

“Direktor BHMAC-a Du{an Gavran poklanjao slu`bene automobile politi~arima i policajcima”. Naime, ve} u nekoliko navrata va{ list u {tampanom i online izdanju iznosi neosnovane pretpostavke o navodnim sumnjivim radnjama Centra za uklanjanje mina u BiH i direktora Du{ana Gavrana. Zadnji u nizu je gore navedeni ~lanak, koji je u suprotnosti sa ^lanom 5 i 6 Kodeksa za {tampu i online izdanja Vije}a za {tampu u BiH, a koji se odnose na ta~nost i fer izvje{tavanja i ka`u: “Novinari, iako su slobodni da izraze svoja gledi{ta, moraju napraviti jasnu razliku izme|u komentara, pretpostavke i ~injenice.” U pitanju je prvenstveno neutemeljena i jako uvredljiva tvrdnja, koja se mo`e okarakterisati i kao kleveta i kojoj kao takvoj sigurno nije mjesto u profesionalnom i objektivnom pisanju i novinarstvu. Navedeni prilog ste ponovo napravili i objavili bez kontaktiranja druge strane, u ovom slu~aju BHMAC-a, ~ime `elimo da uka`emo na neobjektivnost i neprofesionalnost va{eg lista i novinara koji prati navedenu tematiku, ~ime se kr{i ^lan 2 i 5 Kodeksa za {tampu i online medije u BiH, koji se odnose na uredni~ku odgovornost i ta~nost fer izvje{tavanje. Sve iznesene optu`be iz spornog ~lanka koje se odnose na namje{tanje licitacija vozila su neutemeljene i iznesene bez bilo kakvih potkrepljuju}ih dokaza. U skladu s tim, tvrdimo da je BHMAC sve navedene prodaje vozila uradio prema zakonu, o ~emu postoji i adekvatna dokumentacija, a koja je na raspolaganju i vama i svim ostalim zainteresovanim licima. Nagla{avamo da je navedenu dokumentaciju ve} pogledala dr`avna revizorska agencija i nije prona|eno ni{ta {to bi ukazivalo na bilo kakve sumnjive radnje o kojima va{ sagovornik govori. Pored spornog teksta objavljena je i fotografija luksuznog vozila Toyota Cruiser koju BHMAC nikad nije ni imao u svom vlasni{tvu. U skladu s tim, u prilogu vam {aljemo kopije objava Poziva na javne licitacije za prodaju vozila od 19.01.2009. godine i od 07.01.2010. godine, gdje mo`ete vidjeti da nisu u pitanju nikakva luksuzna vozila, nego vozila godi{ta u rasponu 1996-2000. godine sa prosje~nom pre|enom kilometra`om preko 200.000 KM, gdje je knjigovodstvena vrijednost prema sudskom vje{ta~enju iznosila 0 KM. Po pitanju vozila Toyota Auris koja je u vlasni{tvu BHMAC-a, a koju trenutno koristi Sreto Peki}, zamjenik direktora Agencije za

borbu protiv korupcije i koordinacije borbe protiv korupcije, u prilogu vam dostavljamo zahtjev navedene Agencije za dodjelu slu`benog vozila na privremeno kori{tenje, kao i Ugovor o posluzi u kome jasno stoji da }e Agencija za borbu protiv korupcije i koordinacije borbe protiv korupcije snositi tro{kove odr`avanja i goriva posudbenog vozila, {to potvr|uje neta~nost iskaza va{eg sagovornika da navedeno lice to~i gorivo i odr`ava navedeno vozilo o tro{ku BHMAC-a. Va{i prethodni ~lanci sa tvrdnjama o namje{tanju tendera su jo{ jedna u nizu dezinformacija bez konkretnih dokaza, koje imaju za cilj diskreditaciju gospodina Gavrana kao direktora i ~ovjeka i BHMAC-a kao institucije. Smatramo da je u pitanju nezadovoljstvo pojedinih organizacija i pojedinaca uslovljeno nedostatkom raspolo`ivog novca za deminiranje. Napominjemo da BHMAC nema odlu~uju}u ulogu u dodjeljivanju ugovora za deminiranje, te da finalnu odluku donosi predstavnik donatora, dok BHMAC kao ~lan komisije u~estvuje jedino na tehni~kom dijelu tendera koji se odnosi na administrativna pitanja, te ne vidimo mogu}nost manipulacije i namje{tanja. Na`alost, iskustvo je pokazalo da najve}u ulogu u dodjeljivanju ugovora ima cijena, na {to na`alost niko, pa ni gdin. Gavran ne mo`e imati uticaja. Jo{ jednom isti~emo da vode}i se ozbiljno{}u posla kojim se bavimo, te da u na{oj zemlji ljudi i dalje ginu od mina i NUS-a, gdje nam je pomo} me|unarodne zajednice jo{ uvijek neophodna, ovakve i sli~ne pri~e bez utemeljenih ~injenica imaju jedino negativnu konotaciju i stvaraju lo{u sliku o cjelokupnom procesu protivminskog djelovanja u BiH, {to je upravo i cilj va{eg sagovornika iz navedenog ~lanka. Istovremeno, imaju}i u vidu te`inu klevete, napominjemo da je u skladu sa ^lanom 4 i 5 Zakona o za{titi od klevete RS, gdin. Gavran kao javni slu`benik primoran da za{titu potra`i putem nadle`nog suda, te da }e tu`ba biti upu}ena protiv svih fizi~kih i pravnih lica zbog izre~enih neistinitih izra`avanja. Iskreno se nadamo da }ete ovaj demant objaviti u cijelosti, a u skladu sa ^lanom 6 Kodeksa za {tampu i online medije u BiH, koji se odnosi na mogu}nost odgovora. Napominjemo da je prigovor na va{ ~lanak upu}en i Vije}u za {tampu u BiH.

Centar za uklanjanje mina u BiH 81


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

9.1.2013

23:57

Page 2


U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!


Omot-4:CRNA.qxd

8.1.2013

15:13

Page 78


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.