DUBROVA^KA TRILOGIJA ZLATKA LAGUMD@IJE: STAN LJETNE NO]I
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
11.10.2012
0:05
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba Dubrovniku; na{ novinar istra`io je sve stambene poduhvate ministra vanjskih poslova u mirnodopskom periodu
15 ZLO^IN I KAZNA Dodikov izborni poraz
58 OTVORENO I ODGOVORNO
Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na lokalnim izborima pretrpio je ozbiljan poraz u Republici Srpskoj; na{a novinarka analizira za{to je Milorad Dodik izgubio izbore, kakvu je kampanju vodio, koga namjerava kazniti i u ~emu je SDS bio bolji
Autor pri~e koja je dio svih nas Svoj tre}i dugometra`ni igrani film HALIMIN PUT, ARSEN ANTON OSTOJI] snimio je po scenariju na{eg FE\E ISOVI]A; u sedmici prije sarajevske premijere reditelj iz Hrvatske za na{ magazin govori o nastanku potresnog filma o “dvije `ene koje dijele jedno maj~instvo”
34 PREDIZBORNO “RiTA“-NJE VLADE RS-a Vrh RS-a na optu`eni~koj klupi
20 NAPAD NA SVJEDOKA TU@ITELJSTVA BiH Osveta ili nova prijetnja Adnanu ^au{evi}u ADNAN ^AU[EVI], nekada{nji vehabija iz Gornjeg Vakufa, jedan od klju~nih svjedoka u sudskim procesima protiv bugojanskih terorista RIJADA RUSTEMPA[I]A i HARISA ^AU[EVI]A OKSA, napadnut je pro{log vikenda kada se vra}ao ku}i u selo Voljice; dok policija Srednjobosanskog kantona i dalje traga za maskiranim napada~ima SLOBODNA BOSNA objavljuje najzanimljivije dijelove iskaza koje je Adnan ^au{evi} dao istra`iteljima, otkrivaju}i tajne poslove Rustempa{i}a i Harisa ^au{evi}a, prvooptu`enog za napad na zgradu Policijske uprave u 54 Bugojnu
“Slobodna Bosna“ do{la je u posjed ugovora kojim je MILORAD DODIK ogromne prirodne resurse Republike Srpske trajno prodao ruskom milijarderu RA[IDU SERDAROVU u sklopu izgradnje famoznog projekta RiTE Ugljevik, kupovine termoelektrane Ugljevik, vrijednog nekoliko milijardi dolara; kako }e bratski zagrljaj Dodika i ruskih prijatelja polomiti ekonomsku ki~mu entiteta
Lagumd`ijin lokalni trijumf u Dubrovniku U jeku predizborne kampanje za lokalne izbore lider SDP-a BiH poduzeo je odsudne gra|evinske radove na nadzi|ivanju svog neudobnog stana u 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]
FONDACIJA ZA KINEMATOGRAFIJU Pazi, snima se
26 I LA/PAD/ JE LET
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija
Fondacija za kinematografiju FBiH ove godine dodijelila je 1.310.000 KM kao podr{ku za 11 dugometra`nih i {est kratkometra`nih filmova, te razvoj novih scenarija i filmskih projekata; na{a novinarka pi{e o tome za{to je `iri Fondacije ovog puta odlu~io dati prednost debitantima u odnosu na ve} etablirane filmske autore, od kojih se mnogo o~ekivalo, a dobilo veoma malo...
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
11.10.2012
1:03
Page 4
MINI MARKET (NE)POTKUPLJIVI MINISTAR
ODRON NA EVROPSKOM PUTU
Evropska komisija uru~ila BiH najgori Izvje{taj o napretku BiH do sada [ef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Peter Sorensen uru~io je u srijedu, 10. oktobra, predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi Izvje{taj Evropske komisije o napretku BiH za 2012. godinu. Prezentiraju}i glavne karakteristike izvje{taja, ambasador Sorensen je rekao da su zemlje regije na~inile pomake u provedbi reformi te da o~ekuje da i Bosna i Hercegovina krene tim putem. Prenose}i poruke komesara za pro{irenje EU-a [tefana Fülea, Sorensen je rekao da Evropska unija `eli da BiH postane njezina ~lanica i da u tim procesima `eli pomo}i, ali da vlasti u BiH na svim nivoima moraju preuzeti odgovornost, ispuniti preuzete obaveze i provesti dogovorene reforme. Sorensen je naglasio da je nepostojanje kvalitetnog koordinacijskog mehanizma dodatni problem u realiziranju zacrtanih ciljeva i da o~ekuje da }e se u idu}em razdoblju vi{e pa`nje posvetiti njegovu uspostavljanju. Bevanda je rekao da }e Vije}e Peter Sorensen
4
Kako je “poslovao“ ministar Enver Bijedić dok je bio upravnik Carinarnice u Tuzli
MITO BEKRIJO Izjava svjedoka o davanju mita Enveru Bijedi}u, aktuelnom ministru prometa i komunikacija Vlade FBiH
Sedineta Kari}a, direktora firme Sidoil iz Srebrenika, krajem aprila 2010. godine Apelaciono vije}e Odjela za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH pravosna`no je osudilo na pet godina zatvora i nov~anu kaznu od 50 hiljada maraka. Kari}, kao direktor, i Senida Kari}, kao osniva~ Sidoila, sa jo{ pet suradnika pravosna`no su osu|eni za produ`eno krivi~no djelo porezne utaje, a bavili su se uvozom tekstila iz Ma|arske i Turske. U istrazi vo|enoj u predmetu Sedinet Kari} i drugi spomenuta su jo{ neka lica, me|u kojima i ime tada{njeg upravnika Carinarnice u Tuzli, Envera Bijedi}a, aktuelnog SDP-ovog ministra prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH. U svojoj izjavi datoj slu`benicima Federalnog MUP-a po~etkom februara 2004. godine svjedokinja Selma Gubaljevi} dala je “sjajne preporuke“ za dodjeljivanje ministarske pozicije Bijedi}u. “Carinicima u Srebreniku, izvjesnom Mujkanu i Ismetu, pla}ano je 1.500 KM po kamionu, a upravniku Carinarnice u Tuzli Enveru Bijedi}u 1.000 KM po kamionu. Ja
sam li~no donosila pare u koverti i carinicima i upravniku. Upravniku sam nekad pare donosila u hotel Bristol u Tuzli, a nekad u tuzlansko naselje Big Hilton ispred radnje ‘8. mart‘. Ako bi se desilo da ne odnesem pare, idu}e sedmice odmah bi nas posjetili revizori CAFAO-a i procjena robe u`asno bi sko~ila. Jednom prilikom na prijedlog Dragana Staji}a dogovorili smo se da ne platimo upravniku Carine Tuzla Enveru Bijedi}u i tada, prilikom carinjenja, svi kamioni iz ‘{oping ture’ iz Ma|arske i Turske su stopirani, zadr`ani na carinjenju u Srebreniku ~etri, pet dana, a poslata nam je carinska revizija iz Tuzle. Carinska osnovica kretala se izme|u 200 i 300 hiljada maraka tako da smo shvatili da mu moramo pla}ati tih 1.000 KM po kamionu“, izjavila je inspektorima Federalnog MUP-a Selma Gubaljevi}. Sli~nu izjavu inspektorima dao je i Dragan Staji} rekav{i kako mu je i Sedinet Kari} ispri~ao da podmi}uje carinike i da je davao novac nekom Enveru Enki, upravniku Carinarnice u Tuzli. (M. Fazli}) SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
11.10.2012
1:04
Page 5
MINI MARKET FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]
Izborni rasplet krize?
ministara BiH uskoro odr`ati tematsku sjednicu na kojoj }e razmatrati Izvje{taj o napretku BiH za 2012. godinu a u {ali je dometnuo da bi se prema objavljenom sadr`aju re~eni dokument mogao nazvati Izvje{tajem o nazatku BiH! (M.A.)
KRAJ MAYORIZACIJE
Novi mayor gradona~elnik Sarajeva, prvi put nakon rata, bi}e Hrvat Sude}i prema dosada{njim rezultatima loklanih izbora u ~etiri gradske op}ine, novog gradona~elnika Sarajeva imenovat }e SDA, odnosno stranke okupljene oko SDA u Gradskom vije}u Sarajeva. SDA je pobijedila u dvije od ~etiri gradske op}ine - u Novom Sarajevu i Novom Gradu, ali je i u druge dvije op}ine - Centru i Starom Gradu, ostvarila solidan izborni rezultat na temelju kojeg mo`e formirati ve}inu u Gradskom vije}u. Kako smo doznali, SDA je ~vrsto rije{ena da novi gradona~elnik Sarajeva bude iz reda hrvatskog naroda, {to bi bio prvi put nakon rata da gradona~elnik glavnog grada BiH ne bude iz reda ve}inskog, bo{nja~kog naroda. O konkretnim imenima u SDA jo{ ne `ele razgovarati, no doznali smo da se spisak potencijalnih kandidata ne}e ograni~iti na malobrojne strana~ke aktiviste SDA iz reda Hrvata. (A.M.)
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
5
Iluzije:Iluzije.qxd
11.10.2012
5:35
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
BILO NEKAD U OKOLINI Pi{e: SENAD AVDI]
Cijela priča o izgradnji pravne države u Bosni i Hercegovini ima sudsko-pravosudnu logiku i naravno, adekvatne, s tim u skladu, reperkusije. U zakonskom, jedino bitnom ključu, nema prostora za improvizacije, ishitrene odluke. “Kapacitet našeg pravnog poretka je, ne bi smjelo biti dilema, niti bespotrebnih polemika, neupitan“, brunda samouvjereno izborno poraženi, demokratski relativizirani hazjajin Milorad Dodik. “Prepustimo institucijama sistema da obave svoj posao“, papagajski ponavlja Zlatko Lagumdžija. I jedan i drugi, i Dodik i Lagumdžija, bagatelišu, pojeftinjuju pravni poredak
I
zbacio je, udaljio je, prije neki dan iz sudnice Ha{kog tribunala sudac Alphonse Orie optu`enog Ratka Mladi}a, osumnji~enog da je po~inio stra{ne zlo~ine, uklju~uju}i i genocid. Tokom svjedo~enja jednog od svjedoka optu`eni Mladi} je gestikulirao na “neprimjeren na~in“, ~ime je prekr{io bitne odredbe ku}nog pona{anja u sudnici, tj. kako je slu`beno priop}eno, prekr{io “pravila pona{anja“. Time je, pratimo i citiramo sudska obrazlo`enja, za{ti}en integritet, neovisnost Ha{kog suda. Za moj ukus, o~ekivanja... cijela ta pri~a sa “ha{kom istinom“ je podosta troma, bezobrazno i nedopustivo birokratizirana.
“Skup{tina Srbije je sigurna ku}a za Ratka Mladi}a“, egzaltirano je izjavio Aleksandar Vu~i}, koji }e kasnije postati legitimni predstavnik u pravednoj borbi za prava naroda (srpskog).
C
ijela pri~a o izgradnji pravne dr`ave u Bosni i Hercegovini ima sudsko-pravosudnu logiku i naravno, adekvatne, s tim u skladu, reperkusije. U zakonskom, jedino bitnom klju~u, nema prostora za improvizacije, ishitrene odluke. “Kapacitet na{eg pravnog poretka je, ne bi smjelo biti dilema, niti bespotrebnih polemika, neupitan“, brunda samouvjereno
Kada }e pravna dr`av U Sudu BiH se, recimo, vodi stra{no va`an proces, protiv Veselina Batkovi}a, kolja~a sa Grbavice; dok se “u`urbano“u Haagu konstituiraju raspravna, vanraspravna, apelacijska vije}a, dok se ta me|unarodna pravna ornamentika, koja je samoj sebi svrha, razgranava, u Sarajevu se najte`i ratni zlo~ini, korak-po korak istra`uju, raspetljavaju i sankcioniraju.
S
vi su dokazi Tu`iteljstva BiH protiv Vlahovi}a izneseni, svi svjedoci/`rtve saslu{ani, materijalne ~injenice predo~ene crno na bijelo. Trenuta~no se odvija “drugo poluvrijeme“ - izvo|enje dokaza Vlahovi}eve odbrane. Pravni eksperti uvjeravaju da se ni{ta nema prigovoriti, zamjeriti pravnoj proceduri, njenoj ta~nosti, preciznosti i valjanosti. Izvo|enje dokaza Batkove odbrane, ako ih bude, tek slijedi. Ha{ki tribunal je {lampava, troma, nezaja`ljiva, “spora ali pravedna“, neefikasna mastodontska institucija. Tra`e razli~ite na~ine, modele, forme, da bi obavijestili vlasti u Beogradu da moraju poraditi na otkrivanju, ka`njavanju, ~vrstom sankcioniranju ratnih zlo~inca.
6
izborno pora`eni, demokratski relativizirani hazjajin Milorad Dodik. “Prepustimo institucijama sistema da obave svoj posao“, papagajski ponavlja Zlatko Lagumd`ija. I jedan i drugi, i Dodik i Lagumd`ija, bagateli{u, pojeftinjuju pravni poredak.
J
edino {to je ostalo/preostalo, jeste po{tovanje pravila i obi~aja Suda, valja se pridr`avati tih rigoroznih standarda. Ustavni sud Federacije, {ta god mi o njemu mislili, jedna je politi~ko-strana~ka ekspozitura. “U pravu je i @ivko Budimir, a nije u pravu nego u krivu predsjednik Federacije koji je smijenio ministra Desnicu Radivojevi}a, {to ne zna~i da je to ovaj, Radivojevi}, preozbiljno shvatio“. Ne smije, niti mo`e u ustavnim pitanjima biti kompromisa.
G
ledam, motrim, nadzirem ~lanove Ustavnog suda Federacije BiH i svakakvih prigovora, i gormalnih i su{tinskih, mogao bih na}i svakome; recimo, krajnje je sporna A lee ksandra Martinovi}, sutkinja, koja je oslobodila, uz ne{to sudske samilosti, SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Iluzije:Iluzije.qxd
11.10.2012
5:40
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE ZA[TITA USTAVNOSTI ILI ZAMAGLJIVANJE PROBLEMA Od Ustavnog suda FBiH gra|ani o~ekuju samoza{titu pravnog poretka
ava zasjati nad ovim gradom
Ismeta Bajramovi}a ]elu. Ima u tom Sudu i izvjesna Kata Senjak, jadnica koja je na ~elu suda, za koju bih morao na}i pristojnu rije~. Ima, recimo, u Ustavnom sudu Federacije Faris Vehabovi}, ~vrst, dosljedan de~ko, neke sitne poslove u sarajevskoj policiji 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
zavr{io prije nego {to }e preko Ustavnog suda BiH do}i do Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Kako se god raspetljala ta vlast, ni{ta gra|ani ne tra`e, osim pravne sigurnosti, jednakopravnosti. Mo`e biti da je to minimum, a sve su prilike da je optimalan zahtjev. 7
Iluzije:Iluzije.qxd
10.10.2012
23:49
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 4. OKTOBAR Zvrje, urlaju predizborne horde, automobili, autobusi, isijavaju optimizam, prijete jednim, obe}avaju drugim, nagovje{tavaju tre}im..., a moj me poznanik sa Ba{~ar{ije, Mi{el/Mikele, po~astio prvoklasnim tartarbiftekom. Ispri~ava se jer od sedam-osam za~ina nije ba{ sve uspio nabaviti. Starog gospodina ve} dugo poznajem, ~itav `ivot proveo na Ba{~ar{iji, sve kulture, razli~itosti, srodnosti, gastro-etni~ko-estetske, pro{le su kroz njega; ho}e, me|utim moj drug Mi{el da su na okupu, da ni{ta ne fali nikome. Njegova filozofija je trajna, nepotkupljiva, vjerodostojna, jedina mogu}a: sve mora{ imati u tartar bifteku da bi imao cjelishodan ukus.
PETAK, 5. OKTOBAR Vesela, ugodna predizborna ve~er sa prijatelji(ca)ma iz Isto~nog Sarajeva; sutra valja {utjeti. “I, kako je u Lukavici?“, znati`eljno pitam. “Nikako, mo`e{ misliti da je ~ak i u Sarajevu bolje!“, odgovaraju uglas.
PONEDJELJAK, 8. OKTOBAR Umro je u Zagrebu veliki bosanskohercegova~ki umjetnik MERSAD BERBER. Ogroman gubitak za likovnu umjetnost. Kada je Berber u ljeto 1992. godine, mislim, u aran`manu francuskog mirovnohumanitarnog aktiviste, to se obi~no zove hoh{tapler, Bernarda Kouchnera napustio Sarajevo, bio je to stra{an udarac i nimalo ohrabruju}a poruka za nas koji smo ostali u opkoljenoj kotlini-logoru. Iz hiljadu se uglova i kutova, vizura i naracija o Mersadu Berberu mo`e govoriti. Mislim da je ipak najta~nija sljede}a: imao je njegov otac frizersku radnju u Banjoj Luci u kojoj je vidno, ~itkim slovima bila ispisana maksima frizerskog, a i svakog drugog zanata: SVE JE PROLAZNO, SAMO JE ONDULACIJA TRAJNA!
UTORAK, 9. OKTOBAR SAFET SU[I], selektor nogometnofudbalske reprezentacije BiH, ka`e da je “ Alen Halilovi}, nogometa{ Dinama,
SUBOTA, 6. OKTOBAR Sa VESOM GATALOM i NINOM RASPUDI]EM, ortodoksnim neizlije~e-
nim Mostarcima, dokasno dogovaram okvire sutra{nje emisije na OBN televiziji. I da bih cijelu stvar izmjestio iz ultimativne nacionalne pri~e, posegnem za {alom koju sam dobio sa izvora Neretve. Pita, dakle, neki siromah u Mostaru dobrodr`e}eg tajkuna da li ima “dvoje po pedeset maraka“. “Naravno da imam“, isprsi se tajkun. “ Pa, daj mi barem jedno“, veli hudnik, zlosretnik u socijalnoj potrebi.
NEDJELJA, 7. OKTOBAR Uznemiran sam dana{njom slikom sa birali{ta: FAHRUDIN RADONČI], predsjednik Saveza za bolju budu}nost, na izborno mjesto do{ao u pratnji vlasnice Avaza AZRE BUČAN (ex Radon~i}). Nije dovoljan, ali je ~vrst i indikativan dokaz da ~ak ni “Avaz“ nije (vi{e) politi~ki i strana~ki nepristrasan. 8
izgleda, izgubljen za Bosnu i Hercegovinu“. Upoznao sam prije dvadesetak godina u srednoj Bosni vreme{nog gospodina Sakiba \ulabi}a koji je sedamdesetih godina pro{log stolje}a obavljao neke va`ne, izvr{ne, funkcije u Fudbalskom klubu Sarajevo. Nevjerovatan, nestvaran, lik! Tvrdio, i knjigu o tome napisao, da je bio osobni sekretar MEHMEDA SPAHE, predsjednika Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO). Pa, pored ostalih poslova i{ao Sakib u Zavidovi}e da obradi familiju Su{i}, oca i mater, ~iji je ve} jedan sin, Sead, oti{ao u Crvenu zvezdu, da im drugi sin, Safet, “ne bude izgubljen za “Sarajevo“. \ulabi}eva pri~a je fascinantna, {to ne mora zna~iti da je istinita, bio je na ~elu pregovara~kog tima, vodio je odvojene razgovore sa tatom i mamom Su{i}, jerbo je sin maloljetni Safet prethodno potpisao za beogradski Partizan. “Deset dana ja nisam mrdao iz Zavidovi}a, dok Papeta nisam uz suglasnost roditelja doveo u Sarajevo.“ Sve treba uzeti sa
rezervom, Sakiba osobito. “U jednoj mi ta{ni milion maraka, a drugoj Kur’an“, obja{njavao mi je Sakib \ulabi} tehnike pregovora sa familijom Su{i} nakon kojih je maloljetni Safet, samo malkice stariji od Alena Halilovi}a, iskazao vjernost “Sarajevu“.
SRIJEDA, 10. OKTOBAR Danas se, mo`e biti grubo i neuvi|avno, {alim sa poznanikom iz Crne Gore (Podgorica). Ubrzo }e, samo {to nisu, izbori u toj dr`avi, golem je belaj oko bira~kih spiskova, nesre|eni su, nea`urirani. “Pri~a mi drug, umro mu otac prije 20 godina, ali uredno stari upisan pa mrtav izlazi na izbore i glasa za Mila \ukanovi}a. Pa pita sin izbornu komisiju: mogu li sjesti na bira~ko mjesto, eto samo da vidim }a}u“, oprezno se na{alim ja. “A nije to ni{ta, juna~e“, odgovaraju spremni na svaku vrstu provokacije moji crnogorski partneri. “Zna{ li kad je sinjedinac iz Ro`aja odlu~io da se iseli u Novi Zelend? Pla~e mater, ~upa kose, lomi prste, vriska, cika, a tata }e je smirivati: “Stani `eno, mali nam ide u Novi Zeland, vrati}e se kada-tad, ne ide u Sarajevo da ostane zanavijek.“ Pri~a mi neko ve~er odli~an momak, drug prekoentitetski, ALEKSANDAR TRIFUNOVI] iz Banje Luke, kako mu je pozlilo u Pri{tini, pa ga tamo{nji lije~nici maksimalno zbrinuli. “Mora da su ti uzeli neki od organa“, na{alim se ja, a Trifunovi} sa svih svojih sto i kusur kilograma prasne u smijeh. Danima mi nema{toviti, dogmatskoradikalni, ali nezaustavljivi samoljubivi novinar ZIJA DIZDAREVI], urednik svih opskurnih, pogroma{kih ideolo{kih medijskih tvorevina, od radija do “neutralnog“ Komunista optere}uje svojom budu}om knjigom. “Tebi sam posvetio dva tri-retka, pa pro~itaj“, najavljuje mi autor Dizdarevi}. Ni{ta meni dra`e od iskrene, neoptere}ene, izvorne, autodestruktivne {ege kakvu sam ostvario sa crnogorskim “partnerima“ - tako bih nevi|eno nedarovitom spisatelju Dizdarevi}u lak{e objasnio da to o ~emu on pi{e, taj u`asni stilsko-jezi~ki kalambur, za po~etak objasni sebi, a malo kasnije meni!
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.10.2012
22:00
Page 4
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
11.10.2012
0:40
Page 10
MINI MARKET UROTA PROTIV DESPOTA
E ROMALE, E MAR[ALE
Lagumd`ijini spin doktori tvrde da je “ne{to lo{iji” rezultat SDP-a posljedica urote i hajke protiv SDP-a
Načelnik Trnova Ibro Berilo prijavio na adresu hotela Maršal stotinjak Roma kako bi glasali za SDP
“SDP pove}ao broj na~elnika, vije}nika i ukupni broj glasova u odnosu na pro{le lokalne izbore.” Ovo je naslov saop}enja sa zvani~ne stranice SDP-a BiH objavljenog nakon sjednice strana~kog Predsjedni{tva. Umjesto konkretnih zaklju~aka i analize uzroka izbornog debakla ove stranke, izdato je saop}enje vje{tih Lagumd`ijinih spin doktora u kojem se, izme|u ostalog, zaklju~uje kako su za lo{e rezultate stranke krivi svi osim, naravno, ~elnika SDP-a. “Cjelokupna javnost bila je svjedokom do sada nezabilje`ene vi{emjese~ne harange koja se vodila protiv SDP-a i njenih zvani~nika. Uprkos tome SDP je zabilje`io pove}anje i broja na~elnika i vije}nika, kao i ukupnog broja glasova u odnosu na prethodne lokalne izbore.” U saop}enju koje kao da je pisao Damir Kaletovi} nije jasno kakva je to zapravo hajka vo|ena protiv ove stranke, s obzirom da su se Lagumd`ija i SDP izborili za naklonost Avaza sa kojim su zajedno pljuckali na sve svoje protivnike. No, matematika Predsjedni{tvu SDP-a o~ito nije ja~a strana. A ona ka`e kako je ova stranka zabilje`ila pad povjerenja bira~a od oko 30 posto u BiH a u nekim op}inama i cijelih 50 procenata! U Sarajevu su, recimo, 2010. godine imali oko 44 hiljade glasova za dr`avnu listu, a na lokalnim izborima pro{le nedjelje dobili su oko 22 hiljade. U Zeni~ko-dobojskom kantonu su sa oko 63 hiljade pali na 33, a u Tuzlanskom kantonu sa 23.300 na 11.500. “S obzirom da je SDP pobijedila i u Distriktu Br~ko, te svojim izbornim rezultatom stvorila pretpostavke da postane pojedina~no najja~a stranka u
10
Predstavnici Centralne izborne komisije BiH zatra`ili su koncem septembra od Federalne uprave policije da izvr{i provjeru u op}inama Trnovo, Drvar i Isto~ni Mostar, nakon {to su dobili informacije o sumnjivim promjenama broja upisanih bira~a. Nakon kra}e istrage, federalni su inspektori ustanovili da se broj bira~a u Drvaru smanjio za oko 90 , dok se u Isto~nom Mostaru, postdejtonskoj op}ini koja je formirana u predratnom selu Zijemlje, vi{e nego udvostru~io. Tako je u odnosu na dosada{njih stotinjak, broj stanovnika Isto~nog Mostara posljednjih mjeseci naglo porastao na 215. No, najdrasti~niji demografski skok zabilje`en je u Trnovu, gdje se broj stanovnika od 6. maja do 23. augusta ove godine pove}ao za ~ak 1.352 novih `itelja! Budu}i da tako veliki priliv stanovni{tva u kratkom razdoblju od svega tri
mjeseca nema ni ~itav grad Sarajevo, osnovano se sumnja kako je posrijedi ozbiljna izborna prijevara u organizaciji vje~itog na~elnika Op}ine Trnovo, najnovijeg SDP-og kadrovskog poja~anja Ibre Berila. Berilo je ranije, dok je nosio strana~ke dresove SDA i Stranke za BiH, dokazao da mu potkupljivanje susjeda nije strano. No, u posljednoj je predizbornoj kampanji Berilo izgleda odlu~io pove}ati glasa~ko tijelo pa je, dakako uz adekvatnu stimulaciju, natjerao mnogobrojnu trnovsku “dijasporu“ u drugim sarajevskim op}inama (a ponajvi{e na Ilid`i i Novom Gradu) da se, makar fiktivno, vrate u prijeratne domove i registriraju za lokalne izbore. Navodno se me|u novoprido{lim stanovnicima Op}ine Trnovo na{lo i stotinjak Roma, koji su se prijavili na istoj adresi - u hotelu Mar{al na Bjela{nici?! (S.M.)
NACIONALNI DEBILANS
Direktor BHRT-a Muhamed Bakarević ne odustaje od imenovanja četiri istonacionalna pomoćnika Nakon {to ostali ~lanovi Upravnog odbora BHRT-a nisu podr`ali zahtjev Ahmeda @ili}a da se preispita odluka generalnog direktora dr`avnog javnog servisa Muhameda Bakarevi}a o imenovanju ~etiri njegova pomo}nika, @ili} je zatra`io pomo} Parlamenta BiH. Upozoravaju}i kako su sva ~etiri pomo}nika, kao i generalni direktor BHRT-a bo{nja~ke nacionalnosti, @ili} je poslao pismo kolegijima oba doma
Parlamenta BiH, kao i ~lanovima Komisije za vanjsku politiku, carine, saobra}aj i komunikacije i Zajedni~ke komisije za ljudska prava. Tako je ispalo da se Ahmed @ili}, kao bo{nja~ki ~lan Upravnog odbora, vi{e zala`e za nacionalni balans rukovodnog kadra na BHRT-u od njegovih srpskih i hrvatskih kolega Nikole Dereti}a i Marije Putice, odnosno, Mirka Vukovi}a kao predstavnika ostalih. (E. H.)
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
11.10.2012
0:41
Page 11
MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Da li ste iznenađeni rezultatima lokalnih izbora? ENVER PU[KA
izbori su indikator jednog narodnog raspolo`enja.
Re`iser
DA/NE Nisam iznena|en rezultatima. Ono {to me je iznenadilo je izlaznost gra|ana na izbore. Volio bih da je izlaznost bila ve}a jer bi tim ambijentom stvarali uslove za bolji `ivot.
NERZUK ]URAK Profesor na FPN-a
NE
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Mogao se o~ekivati pad SNSD-a i SDP-a i ozbiljan progres SDA i SDS-a, koji se dugo pripremao za ovaj veliki povratak. [to se ti~e SBBiH, manipulacija kroz Dnevni avaz je upu}ivala da }e osvojiti vi{e glasova nego {to jesu. Ovi
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
FARUK BALIJAGI] Advokat
NE Nisam iznena|en rezultatima izbora jer je vladaju}a platforma zaista pokazala svoju nesposobnost za vo|enje vlasti. Vladaju}a platforma nije uspjela da zadr`i postoje}e stanje kriminala, korupcije i gra|anske nesigurnosti za `ivot u BiH.
Izlaznost pokazuje da nas je ne{to vi{e od pola glupih, dok su ostali lijeni. Dobitna kombinacija, ba{ kao i vlast koju su izabrali.
DRAGAN JOVI^I] Direktor Kamernog teatra 55
NE Nisam iznena|en rezultatima lokalnih izbora i mislim da su ovakvi rezultati nekakav logi~an slijed.
ADNAN TERZI] AHMED BURI] Novinar
NE Nisam iznena|en. Narodi su pokazali da cijene ono {to im je dosad napravljeno, tako da sad mogu u svijetlu budu}nost.
Potpredsjednik SBBiH
NE Stvoren je takav ambijent da su za poznavaoce politi~kih prilika ovo o~ekivani rezultati.
budu}em gradskom vije}u Grada Sarajeva, o~ekujemo da kandidati SDP-a budu izabrani za gradona~elnike Grada Sarajeva i Distrikta Br~ko.” Te{ko. Na izborima prije dvije godine u Br~kom je SDP imao devet mandata sa manjinama, odnosno, 10.500 glasova, dok su protekle nedjelje osvojili 6.500 glasova, odnosno {est mandata i po snazi su tek peta partija u ovom gradu! (N.H.)
GRAND KRADE
Mile Radi{i}, Dodikov kum i vlasnik “Grand tradea”, zaprijetio novinaru Sini{i Vukeli}u da }e ga “roknuti” Mile Radi{i}, kontroverzni banjalu~ki biznismen, vlasnik firme Grand trade i kum predsjednika RS-a Milorada Dodika, poru~io je novinaru banjalu~ke Alternativne televizije Sini{i Vukeli}u da }e ga „roknuti“ zbog njegovog istra`ivanja poslovanja ovog preduze}a. Vukeli} je prvi objavio pri~u o mahinacijama u svezi sa prodajom zemlji{ta biv{e “Medicinske elektronike“, a epilog njegovog rada bio je takav da je na Specijalnom tu`ila{tvu RS-a i biv{i direktor Investiciono-razvojne banke RS-a (IRB RS) Jasminko Joti} priznao da je u~estvovao u obaranju cijena akcija na tr`i{tu hartija od vrijednosti, kako bi Radi{i} zemlji{te i lokaciju vrijednu preko 50 miliona maraka kupio za manje od tri miliona. Uprkos priznanjima, 21. oktobra 2011. banjalu~ki Okru`ni sud oslobodio je Radi{i}a. No, ove sedmice Vrhovni sud RS-a donio je odluku da se ukida osloba|aju}a presuda u slu~aju “Medicinska elektronika” i predmet vratio na ponovno su|enje. Odmah potom, Vukeli} je nazvao Radi{i}a tra`e}i izjavu, a ovaj ga je najgrublje izvrije|ao. “Prijetio mi je ubistvom i poru~io da }e me ’roknuti’. Sada je slu~aj prijavljen CJB Banja Luka, pa neka se oni pozabave njegovim rje{avanjem”, ka`e Vukeli}. (N.D.)
11
Asim:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:23
Page 12
PREVRAT BO[NJA^KE POLITIKE
Samoproglašeni favoriti lokalnih izbora, SDP i SBB, pretrpjeli su težak izborni poraz koji će presudno utjecati na rasplet političke krize koja već dulje vremena potresa bošnjačku političku scenu i paralizira funkcioniranje vlasti na svim razinama
SDP I SBB U DVIJE GODINE IZGUBILI NAKLONOST TRE]INE SVOJIH BIRA^A! SDA na lokalnim izborima osvojila 278 hiljada glasova, odnosno 25 hiljada vi{e nego SDP i SBB zajedno Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
ovoformirani bo{nja~ki politi~ki blok, koji ~ine SDP i SBB, pretrpio je pravi brodolom na proteklim lokalnim izborima: u samo dvije godine, koliko je proteklo od parlamentarnih do lokalnih izbora, ~lanice ovog bloka izgubile su podr{ku 165.000 glasa~a! Svaki tre}i glasa~ koji je na parlamentarnim izborima prije dvije godine glasao za SDP, na lokalnim izborima je glasao za neku drugu partiju ili pak nije ni iza{ao na izbore razo~aran iznevjerenim obe}anjima SDP-a. Prije dvije godine, na parlamentarnim izborima, SDP je dobio rekordan broj glasova - 287 hiljada, a kandidat SDP-a za ~lana Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} jo{ i vi{e - ravno 337 hiljada glasova! Dvije godine kasnije, podr{ka SDP-u pala je za tre}inu, ili u apsolutnom iznosu za 118 hiljada glasova! Pad SBB-a bio je jednako strmoglav: prije dvije godine, kada je prvi put iza{ao na izbore, SBB je osvojio vi{e nego solidnih 130 hiljada glasova, no dvije godine kasnije, na lokalnim izborima, partija Fahrudina Radon~i}a osvojila je neuporedivo manje glasova - 87 hiljada {to zna~i da je kao i SDP izgubila naklonost svakog tre}eg glasa~a!
LAGUMD@IJINE KRIVE PROGNOZE Slika izbornih rezultata s tek minulih lokalnih izbora puno je jasnija i bistrija kada se izborni rezultati SDP-a i SBB-a usporede s rezultatom koji je ostvarila 12
SDA, dakle partija kojoj su lideri SDP-a i SBB-a Zlatko Lagumd`ija i Fahrudin Radon~i} prognozirali izborni fijasko i odlazak u opoziciju. “Lokalni izbori prakti~no }e potvrditi vladaju}u {estorku, koja podrazumijeva da je zaista vrijeme da SDA ode u opoziciju. Mislim da }e rezultat lokalnih izbora pokazati da SDP i SBB imaju duplo vi{e glasova nego SDA“, izjavio je Lagumd`ija nakon {to je glasao na lokalnim izborima u nedjelju, 7. oktobra. No, izborni rezultati dijametralno su suprotni Lagumd`ijinim prognozama: SDA je dobila vi{e glasova nego SDP i SBB zajedno, a osvojila je i tri puta vi{e na~elni~kih pozicija nego SDP i SBB zajedno! Prije dvije godine, na parlamentarnim izborima, SDA je bila drugoplasirana stranka s osvojenih 220 hiljada glasova, i za prvoplasiranom partijom SDP-om zaostajala je za oko 67 hiljada glasova.
Na osnovu nepotpunih rezultata izbora, mo`e se re}i da je dana{nji odnos snaga izme|u SDP i SDA upravo suprotan: SDA je na lokalnim izborima osvojila 278 hiljada glasova, odnosno 109 hiljada vi{e nego SDP, i 195 hiljada vi{e nego SBB! Zbir glasova SDP-a i SBB-a na lokalnim izborima (252 hiljade) za oko 25 hiljada je manji od broja glasova koji je osvojila SDA. Jo{ je uvjerljivija razlika u broju osvojenih na~elni~kih pozicija: SDA je osvojila tri puta vi{e na~elni~kih pozicija nego SDP i SBB zajedno, pri ~emu je za SDA jednako va`no da je osvojila vlast u skoro svim ve}im urbanim centrima (Sarajevo, Zenica, Biha}, Travnik) u kojima su koncentrirani zna~ajni ekonomski, socijalni, kulturni resursi i potencijali BiH. Naravno da su gra|ani BiH na lokalnim izborima birali op}insku vlast, ali nema nikakve sumnje da su op}inski izbori, barem za bo{nja~ku politi~ku scenu, imali i
IZBOR LEGITIMNE VLASTI
Čović će poštovati volju bošnjačkog naroda Srpske i hrvatske ~lanice {esto~lane koalicije na dr`avnoj razini, prije svega HDZ i SNSD, pokazale su visok respekt prema volji bo{nja~kih glasa~a pokazanoj na lokalnim izborima. Lider HDZ-a Dragan ^ovi} ve} je dao do znanja da ne}e ponoviti gre{ku Zlatka Lagumd`ije iz prethodnog razdoblja, kada je iz vlasti
eliminirao legitimne hrvatske pred stavnike. ^ovi} je otkazao sjednicu Doma naroda Parlamenta BiH na kojoj se trebalo glasati o smjeni SDA-ovih ministara u Vije}u ministara BiH, a lidere {esto~lane koalicije pozvao je na dogovor i uspostavu vlasti u skladu s rezultatima demokratskih izbora.
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:23
Page 13
KO BI GORI, SAD JE DOLI
+ 57.000
- 118.000
- 47.000
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
13
Asim:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:24
Page 14
PREVRAT BO[NJA^KE POLITIKE
vrlo nagla{enu nacionalnu dimenziju. Na njima se, naime, testirala politi~ka podr{ka bo{nja~kim partijama, koje su u me|usobnoj borbi za prevlast i eliminaciju izazvale najdublju politi~ku krizu u BiH nakon rata. Stoga su lokalni izbori tretirani i kao svojevrsna narodna arbitra`a - na njima se, pored ostalog, odlu~ivalo i o tome koje }e partije dobiti ve}insku demokratsku legitimaciju bo{nja~kog naroda.
UZROCI SDP-ovog DEBAKLA Za nacionalnu dimenziju lokalnih izbora najvi{e se zalagao lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, koji je upravo s jednog birali{ta za lokalne izbore jasno nazna~io da }e rezultati lokalnih izbora izravno utjecati na rasplet krize na vi{im razinama vlasti. Lagumd`ija je naime poru~io da se SDA treba “lagano pripremati za odlazak u opoziciju“ nagla{avaju}i kako je sasvim “prirodno“ da se nakon poraza na lokalnim izborima ova stranka povu~e iz vlasti na nivou Federacije i BiH, jer, kako je rekao, ne vidi niti jednu “sredinu u kojoj bi SDA mogla imati na~elnike i ve}inu u op}inskom vije}u“. Lagumd`ija je o~ito bio uvjeren u nadmo}nu izbornu pobjedu SDP-a i SBB-a, na temelju koje bi, pozivaju}i se na volju naroda, iz vlasti na vi{im razinama definitivno eliminirao SDA. No, volja koju je narod pokazao na lokalnim izborima nije ni nalik projekcijama lidera SDP-a. Upravo suprotno, Lagumd`ija je izgubio bo{nja~ku demokratsku legitimaciju, a njegova partija SDP mo`e zadr`ati vlast na vi{im razinama isklju~ivo u dogovoru s SDA.
IZBORNI IZBORNI TRIJUMF TRIJUMF
SDA SDA je je osvojila osvojila najve}i najve}i broj broj glasova glasova ii najve}I najve}I broj broj na~elni~kih na~elni~kih pozicija pozicija
Te`ak izborni poraz SDP-a na lokalnim izborima prije svega je rezultat krajnje skromnih rezultata SDP-ove vlasti na vi{im razinama i iznevjerenih predizbornih obe}anja, u ~ijem je davanju SDP prednja~io pred parlamentarne izbore 2010. godine. Umjesto obe}ane borbe protiv korupcije, otkriveno je nekoliko krupnih korupcijskih afera u kojima su glavni akteri bili istaknuti ~lanovi strana~kog rukovodstva SDP-a. Umjesto najavljenih mjera koje su trebale pobolj{ati me|unarodni imid` dr`ave i
AUTOKRATSKI USTROJ SDP-a
Visoka cijena Komšićevog progona U izbornu kampanju za lokalne izbore SDP je u{ao s vidnim nedostatkom samopouzdanja, koje je naglo splasnulo nakon {to je strana~ke redove napustio najpopularniji SDP-ovac @eljko Kom{i}. Indivudualni rejting @eljka Kom{i}a bio je daleko iznad kolektivnog rejtinga SDP-a, {to je potvr|eno i na izborima 2010. godine, na kojima je Kom{i} dobio 50 hiljada glasova vi{e od SDP-a. Tokom ranijih godina, SDP je napustila cijela plejada istaknutih politi~ara, poput Nijaza Durakovi}a, Bogi}a Bogi}evi}a, Seada Avdi}a, Nermina Pe}anca..., ali specifi~nost odlaska Kom{i}a krije se u tome {to u sukob s autoritarnim liderom SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom nije do{ao zbog borbe za strana~ko prijestolje nego zbog borbe za socijaldemokratske principe. 14
NENADOKNADIV GUBITAK Nakon sukoba @eljka Kom{i}a i Zlatka Lagumd`ije usljedio je strmoglavi pad podr{ke SDP-u
ohrabriti strane investitore, u protekloj godini kreditni rejting BiH dva puta je korigiran na ni`i i trenutno je na korak do kreditnog rejtinga “sme}e“. Umjesto najavljenih mjera {tednje i racionalizacije glomaznog i rastro{nog administrativnog aparata dr`ave, SDP-ova vlast je nastavila s olakim zadu`ivanjem dr`ave kod komercijalnih banaka i MMF-a kako bi o~uvala privilegije i nezaslu`eno visoki standard dr`avne birokratije, ~iji je broj dodatno uve}an za nekoliko hiljada SDP-ovih aktivista uhljebljenih po ro|a~koj i jaranskoj liniji. Umjesto najavljenih mjera za smanjenje goleme nezaposlenosti, po kojoj je BiH bez premca u Evropi, broj nezaposlenih dostigao je rekordne razmjere a broj zaposlenih pao je ispod razine 2009. godine. U protekle dvije godine nije ispunjen niti jedan od preostalih uvjeta koje BiH mora ispuniti na temelju potpisanog ugovora sa EU (SSP) i ugovora s NATO alijansom (MAP). [tavi{e, {anse da se BiH pomakne na putu euroatlantskih integracija danas su neuporedivo manje nego prije dvije godine, budu}i da su u me|uvremenu dodatno zao{treni me |ustrana~ki a jo{ vi{e me|unacionalni odnosi u dr`avi. Iako nominalno multietni~ka stranka, SDP je “uspio“, prekrajanjem izborne volje iskazane na parlamentarnim izborima 2010. godine, dodatno pove}ati etni~ku distancu i nepovjerenje izme|u tri konstitutivna naroda. U najkra}em, SDP je na lokalnim izborima jo{ i dobro pro{ao - kako je radio i kako je zaslu`io! SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Dodikov krah:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:32
Page 15
DODIKOV IZBORNI PORAZ
Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na lokalnim izborima pretrpio je ozbiljan poraz u Republici Srpskoj; naša novinarka analizira zašto je Milorad Dodik izgubio izbore, kakvu je kampanju vodio, koga namjerava kazniti i u čemu je SDS bio bolji
DODIK UBRZO GUBI I VE]INU U SKUP[TINI RS-a 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
15
Dodikov krah:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:32
Page 16
ZLO^IN I KAZNA Pi{e: MIRHA DEDI]
P
redsjednik RS-a Milorad Dodik je u izbornoj no}i bio u {oku. Ni najcrnja predvi|anja nisu i{la tako daleko koliko su bira~i {irom RS-a kaznili vladaju}u stranku. “Sad je sve oko Banjaluke ‘tu|e’. Gradi{ka, Dubica, Srbac, Prnjavor, Prijedor, Čelinac (rodno mjesto Aleksandra D`ombi}a), sve smo izgubili. Ostali su nam samo Lakta{i“, komentarisalo je naju`e rukovodstvo SNSD-a u izbornoj no}i. Te ve~eri svira~i koji su u banjalu~ku Akvanu bili pozvani kako bi uve~ali slavljeni~ku atmosferu nisu ni raspakovali svoje instrumente. Ni helikopteri nisu poletjeli prema Bijeljini, gdje su ~elnici SNSD-a namjeravali napraviti spektakularno slavlje. Kada su ~uli prve rezultate izbora, ~elnici SNSD-a iz Akvane su pre{li u Banske dvore, gdje su sa prili~no kiselim osmijehom na licu do~ekali pobjedu njihovog kandidata za gradona~elnika Banje Luke Slobodana Gavranovi}a. Od 62 op{tine u RS-u, Srpska demokratska stranka (SDS) je sama ili u koaliciji s drugim opozicionim partijama pobijedila u 36 op{tina. Dodikov SNSD izgubio je na~elnike u vi{e od 20 op{tina, odnosno od 41 na~elni~ke pozicije pao je na samo 18. SNSD je izgubio bitku u ~etiri od pet najve}ih gradova u RS, dakle, Prijedoru, Doboju, Trebinju i Bijeljini, ali i svoja do sada neupitna upori{ta, poput Srpca i Dubice, ~ime je taj poraz jo{ izra`eniji. Posebno je za SNSD bolan poraz u Bijeljini, s obzirom da je kampanju za njihovog kandidata za gradona~elnika Miroslava Milovanovi}a vodilo cjelokupno rukovodstvo SNSD-a, odnosno RS-a. Podaci da je Dodik izgubio u Srpcu, rodnom mjestu premijera Aleksandra D`ombi}a, ili Prnjavoru, gdje je kandidat bio jedan od ja~ih SNSD-ovaca Drago Kalabi}, vi{e su nego uznemiruju}i za SNSD. Izvori bliski SNSD-u za na{ list tvrde da je Dodiku te{ko pao poraz u Vi{egradu, gdje s Emirom Kusturicom zida Andri}grad. Upu}eni u prilike tvrde da je SNSD u Vi{egradu izgubio upravo zbog Kusturice. Naime, gra|ani Vi{egrada, glasaju}i za kandidata SDS-a Slavi{u Mi{kovi}a, pokazali su da su protiv toga da Kusturica dobije Kamengrad na ra~un ove op{tine i RS-a. Ideju o Kamengradu zdu{no je pomagala op{tinska vlast na ~elu sa dosada{njim na~elnikom op{tine, SNSD-ovcem Tomislavom Popovi}em. Op{tina Vi{egrad osigurala je zemlji{te i infrastrukturu za projekat koji }e ko{tati oko 25 miliona KM. Dodik su potrudio da i javna preduze}a RS-a izdvoje odre|enu sumu novca za ovaj 16
FAMILIJARNI FAMILIJARNI IZLAZAK IZLAZAK NA NA IZBORE IZBORE
Milorad Milorad Dodik Dodik sa sa suprugom suprugom Sne`anom Sne`anom ii sinom sinom Igorom Igorom
Kusturicin projekat. Tako je po~etkom septembra Rudnik i TE Ugljevik za Andri}grad morao izdvojiti pola miliona KM. Pro{le godine je Vlada RS-a donijela odluku kojom korisnika sredstava za izgradnju prve faze izgradnje “Andri}grada” osloba|a primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, te istom odlukom obavezala i lokalne zajednice, javna preduze}a i neka ministarstva da daju novac za ovaj projekt. Tom odlukom projekat kamenog grada u Vi{egradu, koji se realizira po ideji Emira Kusturice, dobio je vi{e sredstava nego sve druge humanitarne i socijalne organizacije i udru`enja iz oblasti sporta i kulture kojima je kao donacija raspore|eno 1.084.383,90 KM ili 10 posto iz neto dobiti RiTE Ugljevik ostvarene tokom pro{le godine. Da je ovaj Dodikov potez bio potpuno pogre{an, pokazali se izborni rezultati i u Ugljeviku, gdje se nije vodila predizborna kampanja ve} pravi rat izme|u kandidata SNSD-a i SDS-a. Naime, Dodiku je bilo izuzetno stalo do Ugljevika, kako strana investicija u RiTe Ugljevik ne bi bila dovedena u pitanje. Me|utim Ugljevi~ani, koji udi{u najzaga|eniji zrak u BiH, bili su kivni na Dodika jer je, umjesto za filter na dimnjak TE Ugljevik, Dodik pola miliona preusmjerio Kusturici. To je, kako tvrde, upu}eni i najva`niji razlog {to je u Ugljeviku najvi{e glasova dobio kandidat SDS-a Vasilije Peri}.
STEVANDI] UCIJENJEN RATNOM PRO[LO[]U?! SNSD se od ve}ih gradova u RS-u uspio zadr`ati jedino u Banjoj Luci, i to zahvaljuju}i ~injenici da je SDS istakao svog kandidata u ovom gradu iako je cijela opozicija stala iza lidera DS-a Dragana Čavi}a. Da nije bilo toga, sve su prilike da bi i Gavranovi} bio potu~en u Banjoj Luci, jer ako se skupe svi glasovi opozicije, vidi se
da ih je oko pet hiljada vi{e nego {to je osvojio SNSD. Ovih dana u banjalu~kim kuloarima moglo se ~uti da je uloga kandidata SDS-a Nenada Stevandi}a bila da rasturi opoziciono bira~ko tijelo, te da je sve vrijeme bio u dosluhu sa Gavranovi}em. Stevandi} je navodno bio ucijenjen svojom ratnom pro{lo{}u. Portal @urnal je prije dvije godine objavio da je Nenad Stevandi} “pripremao rat na ovim prostorima, dijelio naoru`anje, trgovao njime i sa ‘drugom stranom’, formirao teroristi~ke grupe ({to su se obu~avale u Pan~evu, Ni{u...), nare|ivao progone Bo{njaka i Hrvata, zlo~ine nad njima, plja~kanje, dizanje u vazduh njihovih objekata i automobila, organizovao njihov progon iz Banje Luke”. Svi navodi o Stevandi}u izvu~eni iz ha{kih dokumenata (svjedo~enja), i dokumenata VRS-a i MUP-a Republike Srpske. Tokom 1991. godine, Stevandi} je, prema pisanju Slobodana Vaskovi}a, pripadnike najgorih kriminalnih strukura iz Banje Luke slao put Srbije na trening u tamo{njim centrima Dr`avne bezbjednosti, gdje su obu~avani za rukovanje eksplozivom, oru`jem i pripremani za izvo|enje teroristi~kih akcija u ovom gradu. Stevandi} je sve to vrijeme bio na direktnoj liniji sa {efom srbijanskog DB-a Jovicom Stani{i}em, a nikada tu bliskost nije ni krio. Istovremeno je bio i na direktnoj vezi sa Radovanom Karad`i}em, ha{kim zatvorenikom, a sadr`aj njihovih presretnutih razgovora najbolje argumentuje sve iznesene ~injenice. Po~etkom rata u BiH Stevandi} je bio komandant Srpkih odbrambenih snaga (SOS) u Banjoj Luci. Tako|e je bio i ~lan ratnog {taba Autonomne regije Krajina Srpske Republike BiH, zajedno sa presu|enim ratnim zlo~incem Radoslavom Br|aninom, generalom Momirom Tali}em, Stojanom @upljaninom… SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Dodikov krah:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:33
Page 17
DODIKOV IZBORNI PORAZ
DODIKOV POGRE[AN ODABIR KANDIDATA Pokazalo se da su ministar Miroslav Milovanovi}, SNSD-ov kandidat za na~elnika Bijeljine, Mi}o Kraljevi} za Vlasenicu i Drago Kalabi} za Prnjavor pogre{an odabir {efa SNSD-a
Stevandi} }e zbog sumnje da je tokom izbora sara|ivao sa SNSD-om, prema nezvani~nim najavama iz SDS-a, uskoro biti izba~en iz ove stranke. Me|utim, nije Stevandi} jedini kandidat u RS-u koji ima kompromituju}u ratnu pro{lost. Biv{i premijer Republike Srpske Gojko Kli~kovi} i ~lan Glavnog odbora
SDS-a, koji se tereti za ratne zlo~ine nad Bo{njacima u Bosanskoj krajini, bi}e novi na~elnik Krupe na Uni. Kli~kovi} je na Sudu BiH bio optu`en da je kao komandant Kriznog {taba po~inio ratni zlo~in u Bosanskoj Krupi nad Bo{njacima. Na Sokocu je pobijedio Milovan Cicko Bjelica, tokom rata ~lan Kriznog {taba na
Sokocu i osoba od velikog povjerenja Radovana Karad`i}a.
DODIK RASPU[TA SVE GUBITNI^KE OP[TINSKE ODBORE Milorad Dodik tvrdi da mu je sasvim jasno {ta je narod poru~io i njemu i SNSD-u na ovim izborima. “Poru~ili su da su
SNSD u Vi{egradu i Ugljeviku izgubio zbog Kusturice, u Vlasenici zbog podr{ke otmi~aru, u Trebinju i Bijeljini zbog lo{eg odabira kandidata
PROMA[ENA INVESTICIJA Zbog izdvajanja milonskih suma za Kusturicin Andri}grad gra|ani Vi{egrada na izborima kaznili SNSD 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
dobrim dijelom nezadovoljni i da SNSDovi ljudi u ve}ini nisu opravdali njihova o~ekivanja i povjerenje. Sve i svi koji stoje izme|u SNSD-a i `elja naroda morat }e potra`iti neko drugo mjesto, jer im s nama mjesta vi{e nema. O~igledno da smo se mnogima trebali ranije zahvaliti, ali evo, sada im se zahvalio narod�, kazao je Dodik. U SNSD-u je nakon izbora stvorena tenzija i mnogi se pla{e da li }e se na sjednici Glavnog odbora SNSD-a na}i u nemilosti {efa. Dodik }e, kako saznajemo, napraviti rezove u Vladi RS-a tako {to }e smijeniti nekoliko ministara. Jo{ u martu na sastanku GO na Mrakovici Dodik je otvoreno rekao da je nezadovoljan radom Ranka [krbi}a, ministra zdravlja, Antona Kasipovi}a, ministra kulture, @eljka Kova~evi}a, ministra energetike, i Zorana Tegeltije, ministra finansija, ali i premijera Aleksandra D`ombi}a. 17
Dodikov krah:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:33
Page 18
ZLO^IN I KAZNA SNSD POSTAO RURALNA PARTIJA
Dodikov SNSD dobio 70 hiljada glasova manje nego 2010. godine “SDS je na pro{lim lokalnim izborima, koji su odr`ani 2008. godine, osvojio 16 na~elni~kih mjesta, dok je na ovim izborima stranka osvojila 31 na~elni~ke pozicije i devet u koaliciji, dakle ukupno ~etrdeset”, ka`e za na{ list Dragan ]uluzan, generalni sekretar SDS-a. SDS i njeni koalicioni partneri ostvarili su pobjedu u ve}ini op{tina u RS - Bijeljini, Doboju, Gradi{ki, Sokocu, Nevesinju, Berkovi}ima, Prnjavoru, Donjem @abaru, Dubici, Vi{egradu, Palama, Gacku, Tesli}u, Isto~noj Ilid`i, [amcu, Isto~nom Mostaru, Trnovu, Isto~nom Starom Gradu, Loparama, Kostajnici, Srpcu, Ljubinju, Kne`evu, ^ajni~u, Han Pijesku, Krupi na Uni. Opoziciona koalicija pobijedila je i u Trebinju.
]uluzan ka`e da je ova stranka dobila preko 60 hiljada glasova vi{e u odnosu na pro{le lokalne izbore i da ra~unaju da }e kada prebrojavanje bude zavr{eno ukupan broj osvojenih glasova SDS-a biti oko 167 hiljada. Na pro{lim lokalnim izborima SDS je osvojio oko 110 hiljada glasova. Prema ra~unici SDS-a, SNSD je na ovim izborima osvojio oko 27 posto glasova, {to je ukupno oko 180 hiljada glasova. “Imaju}i u vidu da je SNSD na pro{lim izborima osvojio 250 hiljada glasova, njihov ovogodi{nji gubitak iznosi oko 70 hiljada glasova”, ka`e na{ sagovornik. ]uluzan ka`e da je SNSD na posljednjim izborima izgubio na~elnike u Kostajnici, Krupi na Uni, Gradi{ci, Dubici, Prnjavoru, Kne`evu, Srpcu,
Pored toga, Dodik }e napraviti otklon od banjalu~kih tajkuna koji su nanosili veliku {tetu imid`u SNSD-u. Na{ list saznaje da }e Dodik nalo`iti ponovno hap{enje Mileta Radi{i}a, vlasnika preduze}a Grandtrade, koji u tzv. Picinom parku podi`e veleljepni poslovno-stambeni kompleks, i jo{ nekih tajkuna koji su u javnosti poznati kao glavni sponzori SNSD-a. Ve} tre}eg dana nakon Dodik je odlu~io da raspusti op{tinske odbore gdje je SNSD izgubio i na~elni~ka mjesta i odborni~ku ve}inu. Neki od njih su ga ve} preduhitrili. Tako je Nikola Kragulj, sada ve} biv{i na~elnik op{tine Gradi{ka, podnio ostavku na mjesto predsjednik op{tinskog odbora SNSD-a. Dodik je u jednom danu raspustio odbore stranke u Doboju i Vi{egradu, Sokocu, Gacku, Prnjavoru, Petrovu, Kostajnici, Palama i Loparama i istovremeno imenovao povjerenike. U Doboju i Vi{egradu je Dodik za povjerenika imenovao samog sebe, a u Prnjavoru Sredoja Novi}a, ministra civilnih poslova RS-a. O~ekuje se i smjena izvr{nog sekretara SNSD-a Rajka Vasi}a, koji je svojim bahatim i osionim istupima, prema mi{ljenju {efa, nanio veliku {tetu SNSD-u. Vasi} se u odre|enim situacijama pona{ao kao da je iznad Dodika. Naime, tokom predizborne kampanje Vasi} je od predsjednika op{tinskih odbora tra`io da ne istupaju na BN TV 18
i Alternativnoj televiziji. Ina~e, raskol me|u strujama u SNSD-u, koji je ve} godinama traje, nakon izbora postao je jo{ dublji. Na{ dobro obavije{teni izvor iz SNSD-a tvrdi da {ire rukovodstvo ove stranke smatra kako bi Dodik prvenstveno trebao kazniti sebe jer je ~itavu kampanju vodio samostalno. Naime, rukovodstvo ove stranke okupljeno oko Neboj{e Radmanovi}a smatra da je glavni krivac za potpuni debakl na izborima Milorad Dodik koji je tokom kampanje uglavnom pjevao po {atorima, nevje{to kopiraju}i srbijanskog premijera Ivicu Da~i}a. Dodikov nastup u Modri~i sa Miroslavom Ili}em je, prema mi{ljenju ve}eg dijela rukovodstva SNSD-a, bio u najmanju ruku naprimjeren. Naime, Dodik se na petogodi{njicu smrti Milana Jeli}a, biv{eg predsjednika RS-a, na{ao na parastosu na gradskom groblju, a samo nekoliko sati kasnije na trgu koji nosi ime pokojnog Jeli}a na strana~kom mitingu zagrljen sa Miroslavom Ili}em iz sveg glasa pjevao — “Ova no} ima ~udnu mo}…” U Modri~i je pobijedio kandidat SNSD-a Mladen Kreki}. Pjevao je Dodik gotovo u svim ve}im gradovima u RS-u i apelovao na gra|ane da glasaju za kandidata SNSD-a. Tako je bezrezervno podr`ao presu|enog otmi~ara Miroslava Mi}u Kraljevi}a na izbornom
[ipovu, Kotor Varo{i, Tesli}u, Petrovu, [amcu, Donjim @abarima kod Br~kog, Vlasenici, Han Pijesku, Sokocu, Rogatici, Trnovu, Vi{egradu, ^ajni~u i Trebinju. Me|utim, prema ra~unici koju je izvela Slobodna Bosna, a na osnovu podataka CIK-a BiH na dan 10. oktobra, SNSD je u 139 op{tina u BiH osvojio 162.539 glasova, {to je za 87.688 glasova manje nego 2010. godine. Prema istoj ra~unici SDS je prema zbrojenim glasovima na dan 10. oktobra osvojio 122.934 glasa, odnosno oko dvije hiljade vi{e nego na izborima odr`anim prije dvije godine.
SDS NEPOBJEDIV U BIJELJINI Mi}o Mi}i}, na~elnik op{tine Bijeljina
mitingu u Vlasenici. Čak je Dodik zaklju~io da je Kraljevi}u “napakovano“, iako je ovaj visoki funkcioner stranke priznao da je oteo Lazu Vidakovi}a 1. septembra 2010. godine i dr`ao ga u ropstvu deset dana, kako ne bi glasao za smjenu Branislava Bo{kovi}a, tada{njeg na~elnika op{tine Osmaci, tako|er ~lana SNSD-a. Zbog otmice Kraljevi}u je Osnovni sud u Bijeljini izrekao kaznu od ~etiri hiljade KM. Kada je zapo~eo kampanju Dodik je rukovodstvu stranke kazao je da svim snagama idu naprijed i da ne biraju sredstva u osvajanju vlasti u odre|enim op{tinama. I pored toga {to su imali velika finansijska sredstva i naklonost ve}ine medija u RS-u, SNSD je pretrpio veliki poraz u Republici Srpskoj. Me|utim pojedini potezi SNSD-a u diskreditaciji konkurencije pokazali su se efikasnim.
BITKA ZA RAFINERIJU SNSD-u je zbog Rafinerije nafte bilo izuzetno bitno da preuzme vlast u Brodu. Zbog toga je socijalista Milovan Čerek uhap{en mjesec dana prije izbora, tako da i nije mogao voditi kampanju. Pokazalo se da je Čerekovo hap{enje, koji je dobio jedva dvije hiljade glasova, imalo velikog efekta na bira~e. Na njegovo mjesto do{ao je Ilija Jovi~i} iz SNSD-a. Isto tako, zbog stranih investicija i SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Dodikov krah:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:33
Page 19
DODIKOV IZBORNI PORAZ
UTJEHU, DAJTE MI UTJEHU Jedina Dodikova utjeha na proteklim izborima je osvajanje Banje Luke sa kandidatom Slobodanom Gavranovi}em
izgradnje hidroelektrana na Drini, Dodiku je bilo bitno da osvoji vlast u Fo~i. To je ujedno jedina op{tina gdje su koaliciju napravili SNSD i SDS. Njihov zajedni~ki kandidat R adisav Ma{i}, direktor lokalnog radija, osvojio je najve}i broj glasova na izborima.
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Lokalni izbori ozbiljno su uzdrmali koaliciju na nivou RS-a. To se vidjelo ve} u izbornoj no}i kada je novi gradona~elnik Banje Luke Slobodan Gavranovi} poru~io da za socijaliste ne}e biti mjesta u skup{tinskoj ve}ini u gradu. Gavranovi} je bio revoltiran jer su socijalisti nakon hap{enja
Milovana Čereka podr`ali kandidata SDS-a Stevandi}a. Sada }e biti upitna skup{tinska ve}ina u Narodnoj skup{tini RS-a, tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, jer }e se socijalisti distancirati od vladaju}e koalicije. O~ekuje se da }e otklon od SNSD-a, zbog nadolaze}ih op{tih izbora, napraviti i DNS Marka Pavi}a. Na{ izvor tvrdi da je Dodik posljednih nekoliko dana prili~no depresivan. Jedina utjehu mu ~ini pobjeda SNSD-a u Banjoj Luci. “Dobili smo Banja Luku, to je va`no!”, ponavlja Dodik svojim saradnicima. Banja Luka je, kako tvrdi na{ izvor, jako va`na za ovu stranku jer ima veliki bud`et, pored toga u Banjoj Luci ~elnici SNSD-a imaju veliku imovinu koju su stekli uglavnom na sumnjiv na~in, a ve}ina njih je u ovom gradu razvila i paralelni “biznis”. SNSD }e imati problem da u Banjoj Luci formira skup{tinsku ve}inu. Kako sa socijalistima ne}e, a SDS principjelno ne}e praviti koaliciju sa SNSD, Dodikov SNSD }e, kako tvrdi na{ izvor, kupovati odbornike iz drugih stranaka koje njihove mati~ne stranke nemaju pod kontrolom. Tokom predizborne kampanje Dodik je pod {atorima naj~e{}e izvodio pjesmu Posljedni boem [ekija Turkovi}a. “Jednoga dana `ali}e mnogi {to me vi{e nema, osta}e tajna i uspomena na posljednjeg boema…”, pjevao je Dodik i ne slute}i da je njegov odlazak sve bli`i.
19
Rustempasic:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:19
Page 20
NAPAD NA SVJEDOKA TU@ITELJSTVA BiH
ADNAN ČAUŠEVIĆ, nekadašnji vehabija iz Gornjeg Vakufa, jedan od ključnih svjedoka u sudskim procesima protiv bugojanskih terorista RIJADA RUSTEMPAŠIĆA i HARISA ČAUŠEVIĆA OKSA, napadnut je prošlog vikenda kada se vraćao kući u selo Voljice; dok policija Srednjobosanskog kantona i dalje traga za maskiranim napadačima SLOBODNA BOSNA objavljuje najzanimljivije dijelove iskaza koje je Adnan Čaušević dao istražiteljima, otkrivajući tajne poslove Rustempašića i Harisa Čauševića, prvooptuženog za napad na zgradu Policijske uprave u Bugojnu
ADNAN ^AU[EVI] NEZA[TI]ENI SVJEDOK PROTIV BUGOJANSKIH TERORISTA
20
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Rustempasic:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:19
Page 21
OSVETA ILI NOVA PRIJETNJA ADNANU ^AU[EVI]U Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
A
[TA JE ADNAN ^AU[EVI] OTKRIO ISTRA@ITELJIMA Svjedok Tu`iteljstva BiH izjavio je kako je Haris ^au{evi} Oks namjeravao da u napadu na zgradu PU Bugojno koristi ru~ni baca~ granata, ali je Naser Palislamovi} inzistirao da se objekat digne u zrak razornim eksplozivom
dnan ^au{evi}, nekada{nji vehabija iz mjesta Voljice kod Gornjeg Vakufa/Uskoplja i jedan od klju~nih svjedoka u dva sudska procesa protiv optu`enih terorista iz Bugojna, napadnut je u subotu (6. oktobra), oko 13 sati, u blizini tog sela. ^au{evi} je policajcima prijavio da su ga dvojica maskiranih mu{karaca napala na lokalnom putu, kada je iza{ao iz svog automobila, jer ga je na cesti do~ekao zaustavljen Golf 2. Prema ^au{evi}evom svjedo~enju, tada ga je jedan od napada~a udario metalnom {ipkom po le|ima, nakon ~ega mu je pri{ao drugi mu{karac i ubo ga u stomak, najvjerojatnije {rafcigerom. U prvom iskazu datom policiji, Adnan ^au{evi} je kazao kako sumnja da je napad iz zasjede organizirao Rijad Rustempa{i}, osu|eni terorista iz Bugojna, koji je jo{ u sudnici Suda BiH javno zaprijetio da }e mu se osvetiti i da }e za`aliti {to je odlu~io svjedo~iti protiv njega. Na njegovu sre}u, ^au{evi}a je zadobio samo lak{e ozljede, pa je poslije kra}eg boravka u Kantonalnoj bolnici u Bugojnu, po~etkom tjedna pu{ten na ku}no lije~enje.
PRIJATELJSKI ALIBI Iako se napad na Adnana ^au{evi}a dogodio u subotu, policajci iz MUP-a Srednjobosanskog kantona tek su, kako nezvani~no doznajemo, u ponedjeljak “prona{li“ Rijada Rustempa{i}a. Navodno je Rustempa{i} na policijskom saslu{anju negirao ^au{evi}eve optu`be, tvrde}i kako u vrijeme kada su neza{ti}enog svjedoka sa~ekali maskirani razbojnici nije ni bio blizu mjesta napada. Rustempa{i}ev je iskaz, prema istim, nezvani~nim izvorima, potvrdilo desetak svjedoka, njegovih prijatelja, s kojima je u subotu poslijepodne bio u istom dru{tvu. No, kako slu`beno izvje{}e iz MUP-a Srednjobosanskog kantona jo{ nije dostavljeno nadle`nom Kantonalnom tu`iteljstvu u Travniku, a u policiji ne `ele otkriti nalaze dosada{nje istrage, sve su prilike da }e okolnosti napada na ^au{evi}a, unato~ ozbiljnosti situacije, jo{ neko vrijeme ostati nepoznate. Ni{ta neobi~no, ako se zna da su pojedini
policajci iz MUP-a Srednjobosanskog kantona, a posebice njihove kolege u Bugojnu, godinama {titili bugojanske teroriste i zata{kavali njihove brojne incidente, o ~emu je Slobodna Bosna ranije op{irno pisala. Svjedo~enje Adnana ^au{evi}a je, podsjetimo, uz iskaz Mirsada Huseinbegovi}a i za{ti}enog svjedoka “L“, bilo od presudne va`nosti za procesuiranje Rijada Rustempa{i}a, Abdulaha Hand`i}a i Edisa Veli}a, koji su prvostupanjskom presudom Suda BiH 10. novembra pro{le godine progla{eni krivim za kazneno djelo terorizma i udru`ivanja radi ~injenja kaznenih djela. Rustempa{i} je osu|en na ~etiri i pol godine zatvora, dok su njegovoj “bra}i“ Hand`i}u i Veli}u izre~ene jednako simboli~ne zatvorske kazne u trajanju od tri godine i ~etiri mjeseca. Odmah poslije izricanja presude, trojica su osu|enih terorista uz drsko vrije|anje dr`avnih institucija ({to su zabilje`ile brojne tv kamere), slobodno napustili zgradu Suda BiH. No, da skandal bude jo{ ve}i, Rustempa{i}, Hand`i} i Veli} nisu na izdr`avanje zatvorske kazne upu}eni ni mjesec dana nakon {to je Apelacijsko vije}e Suda BiH (10. septembra) donijelo pravomo}ne presude. Na pitanje “SB“ kako je mogu}e da su trojica osu|enih terorista i dalje na slobodi, iz Suda BiH smo dobili kratki odgovor da je zahtjev za izdr`avanje zatvorske kazne za Rijada Rustempa{i}a, Abdulaha Hand`i}a i Edisa Veli}a nedavno upu}en, te da je postupak u toku. Kako je, me|utim, Rijad Rustempa{i}u i njegovim prijateljima pritvor ukinut jo{ u oktobru 2010., trojica se terorista na slobodi nalaze ve} pune dvije godine, nastavljaju}i svoje radikalno djelovanje. U tom je smislu poznato da je Rustempa{i} redovno posje}ivao vehabijske skupove, propagirao selefijsko tuma~enje islama, dok su Hand`i} i Veli} naj~e{}e boravili u Gornjoj Mao~i, kod tamo{njeg podjednako agresivnog vjerskog vo|e Nusreta Imamovi}a.
SIMBOLI^NE ZATVORSKE KAZNE U obrazlo`enju prvostupanjske presude Suda BiH, koja je potvr|ena po~etkom septembra, navodi se da je prvooptu`eni Rustempa{i} organizirao grupu ljudi u namjeri izvr{enja teroristi~kog ~ina na
Adnan ^au{evi} za napad optu`io Rijada Rustempa{i}a, osu|enog teroristu koji je, godinu dana nakon izricanja presude, jo{ uvijek na slobodi?! 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
21
Rustempasic:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:19
Page 22
NAPAD NA SVJEDOKA TU@ITELJSTVA BiH teritoriji BiH, sa ciljem ozbiljne destabilizacije osnovnih politi~kih, ustavnih i dru{tvenih struktura i ozbiljnog zastra{ivanja stanovni{tva, pri ~emu su nastupali s pozicija etni~kog i religijskog ekstremizma i radikalizma. Utvr|eno je, tako|er, da su trojica optu`enika posjedovali razli~ite vrste oru`ja i minsko-eksplozivnih sredstava. Prilikom pretresa objekata koje su koristili Rustempa{i}, Hand`i} i Veli}, i skrivenih skladi{ta u okolici Bugojna i Sarajeva, policija je prona{la ~etiri protutenkovske antimagnetne mine i 15 komada upalja~a, ko{uljice granata (kalibra 75 i 90 milimetara) s eksplozivnim punjenjem, elektri~ne i inicijalne detonatorske kapisle, kumulativne bombe, automatske pu{ke, municiju... Sve skupa je zaplijenjeno vi{e od 23 kilograma razornog eksploziva trotila i oko 600 grama heksolita. Uz ubojiti su arsenal oru`ja kod Rijada Rustempa{i}a, Abdulaha Hand`i}a i Edisa Veli}a prona|eni i vojni priru~nici za rukovanje eksplozivom, kao i vi{e CD-a, DVD-a istog sadr`aja, te vojne uniforme, dvogledi, teleskop za dnevno osmatranje, ure|aj za
PRIJETNJE PRIJETNJE SVJEDOKU SVJEDOKU Rijad Rijad Rustempa{I} Rustempa{I} je je javno javno poru~io poru~io Adnanu Adnanu ^au{evi}u ^au{evi}u da da }e }e mu mu se se osvetiti osvetiti
POTRAGA ZA TERORISTOM: Iako se napad na Adnana Čauševića dogodio u subotu, policajci iz MUP-a Srednjobosanskog kantona tek su, kako nezvanično doznajemo, u ponedjeljak “pronašli“ Rijada Rustempašića no}no osmatranje, kompasi. Prema sudskoj presudi, trojica su optu`enika u razdoblju od novembra 2007. do marta 2008. i od jula 2008. do novembra 2009. odr`avali sastanke na vi{e lokacija u Bugojnu i Sarajevu, na kojima su dogovarali mogu}e mete napada.
sankcije koje su osu|enim teroristima izre~ene, ~lanovi su Sudskog vije}a Suda BiH pravdali ~injenicom “da nisu nastupile
{tetne posljedice, a planirani napadi nisu realizirani“?! Nakon {to je pojavio kao jedan od najva`nijih svjedoka Tu`iteljstva BiH u sudskom procesu protiv Rustempa{i}a, Hand`i}a i Veli}a, Adnan ^au{evi}, neko} tako|er pripadnik jake zajednice bugojanskih vehabija, trebao je biti i svjedok na su|enju njegovom daljem ro|aku Harisu ^au{evi}u zvanom Oks, prvooptu`enom za teroristi~ki napad na zgradu Policijske uprave u Bugojnu 27. juna 2010. Me|utim, premda je Adnan ^au{evi} tijekom istrage
KAKO JE PLANIRAN NAPAD NA POLICIJSKU UPRAVU BUGOJNO Podsjetimo, Rustempa{i}, Hand`i} i Veli} su planirali teroristi~ke akcije ({to dokazuju snimci njihovih prislu{kivanih razgovora) u hrvatskim mjestima za vrijeme katoli~kog blagdana Bo`i}a, napade na srpska sela i LOT-timove EUFOR-a koji su bili stacionirani u privatnim ku}ama na podru~ju Bugojna. No, unato~ ~injenici da je kod njih prona|ena golema koli~ina oru`ja i municije koja im zasigurno nije koristila za osobnu za{titu, Rustempa{i} i njegovi kompanjoni su oslobo|eni po to~ki optu`nice koja ih je teretila za neovla{teni promet oru`jem i vojnom opremom. U tom smislu valja podsjetiti da je Rijad Rustempa{i} i ranije osu|ivan zbog nedozvoljenog dr`anja oru`ja, nakon {to su kod njega 2004. godine prona|ene protutenkovske mine i eksploziv. Blage zakonske 22
OSVETA ZBOG HAP[ENJA PRIJATELJA Haris ^au{evi} je napad na policiju planirao mjesecima nakon hap{enja Rijada Rustempa{i}a SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Rustempasic:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:20
Page 23
OSVETA ILI NOVA PRIJETNJA ADNANU ^AU[EVI]U PAKLENI PLAN
Haris Čaušević je namjeravao napraviti masakr bugojanskih policajaca?! U iskazima koje je dao na saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH, svjedok Adnan ^au{evi} je precizirao kako su Haris ^au{evi} i Naser Palislamovi} dogovorili da napad izvedu 27. juna 2010., poslije sabaha. Haris ^au{evi} je rekao da }e on eksplozivnu napravu postaviti pored zgrade Policijske uprave Bugojno, Adnan je trebao ostati na 50-tak metara udaljenom parkingu i sa kala{njikovom paziti da netko ne nai|e, dok bi ih Palislamovi} ~ekao u
svom terencu. Na pitanje tu`itelja za{to je Haris ^au{evi} predlo`io da policijsku zgradu napadnu oko pet sati ujutro, Adnan je odgovorio: “Zato {to je tada trebala da bude smjena policije, jer su i{li na obezbje|enje Ajvatovice“, ~ime je nedvojbeno potvrdio kako su Haris ^au{evi} i Naser Palislamovi}, spremaju}i krvavu osvetu poslije hap{enja Rijada Rustempa{i}a, namjeravali ubiti {to ve}i broj policajaca.
Isti je svjedok ponovno potvrdio kako je znao da Rustempa{i} ima veliku koli~inu naoru`anja i da je zajedno sa njim i Harisom ^au{evi}em sudjelovao u skrivanju oru`ja u selu Oborci kod Gornjeg Vakufa. Adnan je otkrio i da mu je Haris ^au{evi} pakleni osvetni~ki plan zbog hap{enja prijatelja Rustempa{i}a prvi put iznio u prolje}e 2010. Nekoliko dana kasnije, sastali su se u Harisovoj ku}i, kada mu je terorista kazao da planira neki objekat u Bugojnu “dignuti u zrak“. Nakon {to ga je Adnan upozorio da se ne bi izlagao riziku, budu}i da je o`enjen i ima dvoje djece, Haris je nastavio s ubje|ivanjem, govore}i kako }e se poslije napada povu}i u {umu, a onda spojiti s drugom bra}om, koja su ih trebala premjestiti na sigurno mjesto. Imena svojih jataka, me|utim, svjedoku nije otkrio. U pismenom iskazu Adnana ^au{evi}a je nadalje naveo kako je njegova zada}a trebala biti da naoru`an kala{njikovom, kojeg je imao Haris, {titi teroriste, u slu~aju da ih policajci otkriju prije ili poslije napada. Ro|aci ^au{evi} su se ponovno sreli 26. juna 2010., kada je Haris kazao Adnanu da je najbolje s akcijom krenuti iz ru{evne stare bolnice iznad Bugojna, gdje su se trebali povu}i poslije obavljenog posla. Kada je Adnan pitao Harisa koga }e napasti, on mu je otkrio da je meta policijska zgrada, uz obja{njenje kako su policajci najodgovorniji za hap{enje Rijada Rustempa{i}a. Ranije je Haris ^au{evi}, prema Adnanovom priznanju, planirao minirati katoli~ku crkvu u Bugojnu.
ZABORAVI [TA SI ^UO I VIDIO
@RTVA BEZUMNOG TERORISTI^KOG ^INA Policajac Tarik Ljubu{ki} smrtno je stradao u napadu na PU Bugojno
dao dva iskaza u Tu`iteljstvu BiH, u oktobru pro{le godine nije u sudnici Suda BiH `elio svjedo~iti protiv Harisa ^au{evi}a, nemu{to se pravdaju}i kako je ranije date izjave izmislio pod pritiskom tu`itelja?! No, kako je svima u sudnici bilo jasno da je svjedok ^au{evi} negirao prethodne iskaze iz straha od osvete (tada jo{ nije prijavio prijetnje), prihva}ene su njegove pismene izjave koje je dao u julu i novembru 2010. godine. Tada je Adnan ^au{evi} potvrdio da Harisa ^au{evi}a poznaje od djetinjstva (obojica su ro|ena u selu Voljice), kao i da ga je upravo Haris 2008. upoznao s Rijadom Rustempa{i}em. 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
PRIJATELJSTVO IZ DJETINJSTVA: Adnan Čaušević je potvrdio da Harisa Čauševića poznaje od djetinjstva (obojica su rođena u selu Voljice), kao i da ga je upravo Haris 2008. upoznao s Rijadom Rustempašićem
Nakon {to su {etaju}i po Bugojnu osmotrili kojim }e pravcem izvesti napad, odnosno, kako }e i gdje pobje}i poslije akcije, ^au{evi}ima se istog dana pridru`io drugooptu`eni Naser Palislamovi}, kojeg je Adnan tada prvi put vidio. Palislamovi} je otkrio da }e u napadu koristiti 15 kilograma eksploziva, koji je vjerojatno bio spremljen u staroj bolnici. U iskazu datom Tu`iteljstvu BiH Adnan ^au{evi} je otkrio i kako je Haris ^au{evi} inzistirao da se napad na zgradu Policijske uprave u Bugojnu izvede ru~nim baca~em raketa (kojeg je tako|er ~uvao u svom ku}nom arsenalu), a da je ideja o postavljanju razornog eksploziva bila Palislamovi}eva, koji im je dvije inicijalne kapisle i sporogore}i {tapin pokazao jo{ dok su se (dan prije eksplozije) vozili u njegovom terencu. Adnan ^au{evi} se s Harisom i Naserom Palislamovi}em rastao kasno nave~er, nimalo ugodno, budu}i da ga je ro|ak `estoko napao jer mu se nije htio pridru`iti. Na rastanku mu je Haris zaprijetio da zaboravi {to je vidio i ~uo, ali je Adnan ^au{evi}, sude}i prema njegovom iskazu, zapamtio svaki detalj. 23
Skandal:Skandal.qxd
10.10.2012
22:49
Page 24
SKANDAL NEDJELJE
Sramna marketinška promocija Lijanovića na račun poljoprivrednika
Na promotivnu kampanju “Kupuj domaće“ potrošena gotovo dva milijuna KM! KUPUJ KUPUJ DOMA]E, DOMA]E, PLATI PLATI LIJANU LIJANU
Navodna Navodna promocija promocija doma}ih doma}ih proizvoda, proizvoda, aa zapravo zapravo predizborna predizborna kampanja kampanja ministra ministra Ivankovi}a Ivankovi}a Lijanovi}a, Lijanovi}a, pla}ena pla}ena je je sredstvima sredstvima namijenjenim namijenjenim za za poljoprivredne poljoprivredne poticaje poticaje
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]
N
a promotivnu kampanju “Kupujmo doma}e“, najnoviji izum federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, u ovoj su godini potro{ena gotovo dva milijuna KM!!! Milijunski iznos za navodnu promociju doma}ih proizvoda, a zapravo predizbornu kampanju ministra Ivankovi}a Lijanovi}a i njegove obiteljske stranke Radom za boljitak, utro{en je iz prora~unskih sredstava namijenjenih za poticaje poljoprivrednih proizvo|a~a. Ubjedljivo najvi{e novca, preko milijun maraka, federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva do sada je uplatilo sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda, postavljenih u gotovo svim kantonima, ve} mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Ostatak novca je dobilo desetak medijskih ku}a i marketin{kih agencija, na jednako netransparentan na~in i bez ikakvih kriterija. 24
Najvi{e para, skoro 255.000 KM, ponovno je upla}eno agenciji Tim System, ~ija direktorica, biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}-G Gad`o, nedvojbeno, ima privilegiran status kod ministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a. Na ra~un njezine agencije je u 2011. godini, u dva navrata, ispla}eno 326.000 KM, s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gad`o poslove dobila bez javnog natje~aja, u izravnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. No, valja napomenuti da je od nje jo{ bolje pro{ao najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}, vlasnik marketin{ke agencije S.V.-RSA, koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva ispostavio fakturu u iznosu od 545.430 KM!!! Prema dokumentaciji do koje je do{la Slobodna Bosna , me|u televizijskim ku}ama koje su dobile najvi{e novca za promociju kampanje “Kupujmo doma}e“ je dr`avni javni servis, kojem je upla}eno 119.500 KM. Potom slijedi Televizija Pink - 100.000 maraka, Hayat TV i OBN - po 80.000 KM. Najmanje novca je
dopalo FACE TV, ukupno 63.000 KM. Na popisu printanih medija koji su profitirali na rasipni~koj kampanji Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a prvi je, dakako, Dnevni avaz sa 43.600 KM. Potom slijede mostarski Dnevni list (37.200 KM) i Oslobo|enje (34.700). Najmanje novca je izdvojeno za bh. izdanje zagreba~kog Ve~ernjeg lista , svega 22.500 maraka, {to nije iznena|uju}e budu}i da je u tim dnevnim novinama objavljena serija kriti~kih tekstova o ~elnicima Narodne stranke Radom za boljitak. I, kona~no, video servisu Infobiro , pretpostavlja se za usluge snimanja, upla}eno je 80.000 KM. I mada je za medijsku promociju “Kupujmo doma}e“ od poljoprivrednika u Federaciji BiH bezo~no pokradeno blizu dva milijuna maraka, efekti agresivne marketin{ke promocije nisu ni izbliza ispunili o~ekivanja. Niti se, na`alost, prodaja doma}ih poljoprivrednih proizvoda zna~ajnije pove}ala, niti su, na sre}u, bra}a Ivankovi} Lijanovi} ostvarili bolji izborni rezultat. SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.10.2012
22:00
Page 3
Zlaja:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:21
Page 26
I LA/PAD/ JE LET
KVADRATURA ZA ^OVJEKA U jeku predizborne kampanje za lokalne izbore lider SDP-a BiH poduzeo je odsudne građevinske radove na nadziđivanju svog neudobnog stana u Dubrovniku; naš novinar istražio je sve stambene poduhvate ministra vanjskih poslova u mirnodopskom periodu LIDEROVA LIDEROVA MANSARDA MANSARDA
Radovi Radovi na na kvadratnom kvadratnom umno`avanju umno`avanju stana stana brata brata ii sestre sestre Lagumd`ija Lagumd`ija uu Dubrovniku Dubrovniku
ZLATKO LAGUMD@IJA, STAN LJETNJE NO]I 26
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Zlaja:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:22
Page 27
LAGUMD@IJIN LOKALNI TRIJUMF U DUBROVNIKU Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I] I ARHIV “SB”
U
sklopu “priprema“ za protekle op}inske izbore lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija ljetos je pokrenuo opse`ne gra|evinske radove na pro{irenju potkrovlja, mansarde, jednosobnog stana u dubrova~kom naselju Lapad koji dijeli sa svojom sestrom Sanjom Had`i}-Lagumd`ija. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija za privatne posjete Dubrovniku navodno koristi diplomatsko vozilo bosanskohecegova~ke Ambasade u Zagrebu. Tako Lagumd`ija u Dubrovnik dolazi luksuznim terencem BMW 5 sa policijskom pratnjom susjedne nam Republike Hrvatske. A zaista bi bilo neprimjereno da ministar vanjskih poslova koji u grad dolazi pod policijskom pratnjom “odsjedne“ u skromnom stan~i}u od ~etrdesetak kvadratnih metara.
USTA PUNA PUNCA
Sarajevske nekretnine Lagumdžija dijeli sa puncem Fahrudinom R. Jedina nekretnina koja je u stopostotnom vlasni{tvu Zlatka Lagumd`ije je stan u ]emalu{i, dok stan u Alipa{inoj ulici i posjed na Poljinama dijeli sa puncem Fahrudinom Radonjom, a “pro{ireni“ stan u Dubrovniku sa sestrom Sa-
21. mjesto na listi najskupljih lokacija za kupnju nekretnina na svijetu. Prema navodima na{ih izvora, procedura za dobijanje neophodnih prostornih, urbanisti~kih, gra|evinskih dozvola za nadogradnju, pro{irenje ili sanaciju objekata malo je ubrzana, ali je i dalje vrlo komplicirana, posebno ako je objekat smje{ten u staroj gradskoj jezgri DubroISKRCAVANJE U DUBROVNIKU vnika. U slu~aju stana u Stoga je Lagumd`ija, kako nezvavlasni{tvu Zlatka i Sanje ni~no saznajemo, naslije|enu kvadraLagumd`ija-Had`i} (koja ve} turu stana u~etverostru~io pa, umjesto nekoliko decenija `ivi u 40, sada ima stan u Dubrovniku od Londonu), osim {to su nekih 160 kvadrata. Cijena po kvadratmorali posjedovati sve nom metru u dubrova~kom naselju dozvole i platiti leLapad, gdje Lagumd`ija ima stan, galizaciju nove stkre}e se izme|u tri i ~etiri hiljade ambene jedinice, eura, pa }e vrijednost njihove prije po~etka bilo nekretnine sa po~etnih 120 kakvih radova hiljada eura porasti na blizu morali su dobiti i pola miliona eura! A posjedpismenu saglasovati nekretninu u Dubronost svih stanara. vniku stvar je presti`a s Susjed iz zgrade u obzirom da je me|unaulici Marka Marorodno priznata svjetska jice 31 pak tvrdi da agencija za trgovinu nikada nije dao, niti nekretninama sa sjedi{tje od njega tra`ena em u Londonu Savills bila kakva saglasnost International 2010. godiza nadzi|ivanje potkrone objavila da je Dubrovnik vlja, odnosno mansarde. postao jedna od najatrakNa na{e pitanje kakvi su tivnijih svjetskih destinasusjedi Zlatko Lagumd`ija cija za kupnju neki njegovu sestra Sanja retnina. Prema tom izvje{Had`i}, odgovara da ne zna taju, prosje~na cije na kvaMINISTAR ni ko su, ni kakvi su, ni dratnog metra u ljeto 2010. NA KVADRAT kako izgledaju, pa je ostao godine bila je 4.600 eura, {to Zlatko Lagumd`ija prili~no iznena|en ~injenije Dubrovnik ustoli~ilo na
njom Had`i} Lagum`ija. Sa sestrom Sanjom, te ~lanovima porodica Saliha mid`i} i Had`ibuli}, Zlatko Lagumd`ija dijeli i prava kori{tenja pa{njaka, oranica, puta, gra dili{ta, dvori{ta i ku}e u Trebinju.
com da mu je “prvi“ susjed ministar vanjskih poslova BiH. “Ja sam poznavao samo njihovu majku Raziju Lagumd`iju, koja je gore imala atelje. Prije rata ovdje su stanove imali svi, mislim Srbi, muslimani, Hrvati... Sada, sve se promijenilo, a ja `ivim penzionerski. Politika me uop}e ne interesira“, rije~i su dubrova~kog susjeda Zlatka Lagumd`ije koji je, razumije se, `elio ostati anoniman. Telefonski smo kontaktirali i ostale stanare ulice Marka Marojice na broju 31 koji su bili vrlo {krti na rije~ima, ali op}a ocjena je da su Lagumd`ije dobri susjedi i da vjerovatno posjeduju sve neophodne papire i dozvole za nadogradnju, uklju~uju}i i suglasnost stanara.
KVADRATNA EKSPANZIJA Stan u Dubrovniku tek je jedna od brojnih nekretnina u (su)vlasni{tvu ministra i lidera SDP-a BiH Lagumd`ije. Lagumd`ija je sa svojim puncem, penzionerom skromnih primanja Fahrudinom Radonjom, suvlasnik dvije nekretnine na dvije eksluzivne lokacije u Sarajevu. Prva je posjed sa ku}om i vo}njakom na Poljinama, sarajevskom Beverly Hillsu. Druga je stan u sarajevskoj Alipa{inoj ulici, koji je u zemlji{noknji{kom izvatku opisan kao: “poseban dio zgrade koji se u naravi sastoji od stambenog prostora povr{ine 182 metra kvadratna i dva parking mjesta ukupne povr{ine 25 metara kvadratnih“. U ovom stanu trenutno `ivi lider Zlatko Lagumd`ija sa svojim porodicom. Stambena ekspanzija Zlatka Lagumd`ije po~ela je sa po~etkom rata u BiH. Prije toga, Lagumd`ija je sa svojom prvom suprugom `ivio na Grbavici u jednom od
Nadzi|ivanjem stana u Dubrovniku, Lagumd`ija se nametnuo kao regionalni stambeni lider: u BiH i Hrvatskoj (su)vlasnik oko hiljadu kvadratnih metara stambenog prostora 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
27
Zlaja:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:22
Page 28
I LA/PAD/ JE LET NEKRETNINE, TO IMANJE
1
1. Stan u kojem trenutno `ivi porodica Lagumd`ija; 2. Imanje na Poljinama gdje po{tu prima punac Zlatka Lagumd`ije Fahrudin Radonja 3. Stan u ulici ]emalu{a (re)konstruisan sumnjivim kreditnim aran`manom
2
3
nebodera u [oping centru. Nakon razvoda, stan je pripao supruzi, a Lagumd`ija se preselio kod svoje majke koja je stanovala u ulici Danijela Ozme na broju jedan. Biv{a Lagumd`ijina supruga prodala je zajedni~ki stan prije desetak godina. Po~etkom rata, op}inske vlasti u Sarajevu na privremeno kori{}enje ustupile
su Lagumd`iji petosoban stan Mejre Kne`evi} u Dalmatinskoj ulici, u strogom centru Sarajeva, u kojem je Lagumd`ija stanovao sve do 1999. godine. Navodno, Lagumd`ija nikada ne bi (dobrovoljno) iza{ao iz tog stana da Centralna izborna komisija nije usvojila privremena izborna pravila u kojima je jasno stajalo da se na
DUBROV^KI (EPI)CENTAR
Gradić Peyton u Dubrovniku Stan u Dubrovniku, koji su brat i sestra Zlatko i Sanja naslijedili od svojih roditelja, nalazi se u ulici Marka Marojice na broju 31. To je ulica u dubrova~kom naselju Peyton, koje je dobilo naziv po istoimenoj seriji Peyton Place (Gradi} Pejton). Naselje se nalazi u centru Dubrovnika, na Lapadu,
28
odmah ispod glavne gradske ulice Ive Vojnovi}a. Peyton je izgra|en krajem sedamdesetih i po~etkom osamdesetih godina i u njemu je uglavnom `ivjela vi{a srednja klasa. Specifi~nost naselja je {to se iz njega pru`a prekrasan pogled na ostatak grada, osobito na gradsku luku Gru`.
izbornim listama ne mogu na}i imena ljudi koji (i)legalno borave i `ive u tu|im ku}ama i stanovima. Nakon izlaska iz stana, Mejra Kne`evi} zatekla je pusto{, a Avaz je o tome mjesecima pisao spominju}i “~uvenu“ pe} naftaricu koju je Lagumd`ija navodno odnio iz stana zajedno sa namje{tajem. Da ne bi zavr{io na ulici, Zlatku Lagumd`iji u pomo} je pritekla Jevrejska zajednica na ~elu sa Jakobom Fincijem, koji mu je prona{ao odgovaraju}i prostor u strogom centru grada, u ulici ]emalu{a. Na mjestu gdje je nekad bila fiskulturna sala osnovne {kole Lagumd`ija je napravio dvoeta`ni stan od 150 kvadrata. Novac za rekonstrukciju fiskulturne dvorane, odnosno izgradnju stana od oko 150 hiljada KM, Lagumd`iji je osigurao Ekonomski fakultet. Ova nov~ana transakcija 2008. godine bila je predmet sudskoga spora. Tada{nji dekan Ekonomskog fakulteta Sead Kreso bio je optu`en da je bud`et ove visoko{kolske ustanove o{tetio za 225.505 maraka. Krajem maja 2008. godine Seada Kresu Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je krivnje da je radnicima fakulteta pribavio korist donose}i odluke o dodjeli kredita i bespovratnih sredstava za rje{avanje njihovih stambenih problema. Parama Ekonomskog fakulteta udomljeni su Zlatko Lagumd`ija, Boris Tihi, Nijaz Mesihovi}, Aida Habul i drugi. Lagumd`ija je, kao svjedok odbrane Krese, potvrdio je da je 2001. godine od fakulteta dobio nepovratna sredstva u iznosu od 78.750 KM. Nakon preseljenja u stan u Alpa{inoj ulici, stan u ]emalu{i Lagumd`ija je izdao Ambasadi Njema~ke, uz mjese~nu naknadu od 3.600 maraka. SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.10.2012
22:01
Page 5
Brisel:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:04
Page 30
EVROPSKA SEDMICA REGIJA U BRISELU
EVROPSKI GRADOVI I REGIJE NOSITELJI PROMJENA Program Otvorenih dana sastojao se od 108 radionica, seminara, debata i izlo`bi, koje su organizirane u partnerstvu sa 219 regija i gradova iz 33 evropske zemlje
30
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Brisel:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:04
Page 31
DESET GODINA NAJVE]EG SKUPA REGIONALNE POLITIKE EU-a
U Briselu su od 8. do 11. oktobra održani Otvoreni dani, Evropska sedmica regija i gradova, najveći godišnji skup u području regionalne politike Evropske unije, koji je pratila i naša novinarka Pi{e: DANKA SAVI] (Brisel)
MANIFESTACIJA OD NAJVE]EG ZNA^AJA ZA REGIONALNU POLITIKU EU-a Otvorene dane organizira Odbor regija u suradnji s Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom, a ove godine na njima u~estvuje 219 regija i gradova iz 33 evropske zemlje
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
K
riza koja potresa Evropsku uniju stvara sve ve}i raskol izme|u bogatih i siroma{nih, i dovodi u isku{enje i njene temeljne vrijednosti. Dovedena je u pitanje i solidarnost me|u ~lanicama, promovirana zvani~nim politikama EU-a, koja se ispoljava i izdvajanjem sredstava iz bud`eta unije za manje razvijene evropske regije. Upravo iz tih fondova, koji jo{ uvijek Bosni i Hercegovini kao zemlji koja je tek potencijalni kandidat nisu na raspolaganju, nove su se ~lanice proteklih decenija povezivale, razvijale i gradile. Solidarnost i kohezija (pogodnosti za sve u smanjenju jaza u bogatstvu izme|u siroma{nijih zemalja i regija) osnove su regionalne politike EU-a. Ovih dana, u vrijeme dok se pod pritiskom krize u eurozoni oblikuje kohezijsku politika (2014 - 2020) i razgovara o novom bud`etu Unije, u Briselu je odr`an deseti po redu najzna~ajniji doga|aj za regionalnu politiku Unije - Otvoreni dani, Evropska sedmica regija i gradova. U sklopu toga je predstavljeno i ono najbolje {to se u Evropi stvara hrana, regionalni specijaliteti, vina po kojima su pojedine evropske oblasti poznate… Evropski parlament i Evropski odbor regija ovog mjeseca iznose svoje stajali{te o prijedlogu Evropske komisije po pitanju kohezijske politike 2014 - 2020, a rasprava
}e se nastaviti u Evropskom vije}u i me|u dr`avama ~lanicama, gdje }e glavna tema biti novi vi{egodi{nji finansijski okvir EU-a. Nekoliko narednih sedmica, sve do summita Evropskog vije}a krajem novembra, moglo bi biti presudno za dono{enje kona~nog prijedloga vi{egodi{njeg evropskog bud`eta (2014 - 2020). Zbog toga su ovogodi{nji Otvoreni dani bili vi{e politi~ki “obojeni”, sa nagla{enijim porukama da je razvoj regija motor pokreta~ EU-a, te da bogatije zemlje trebaju to prihvatiti i ubudu}e pomagati slabije razvijenim regijama.
ZAHTJEVI ZA O^UVANJE VRIJEDNOSTI EVROPSKE REGIONALNE POLITIKE Video poruka predsjednika Evropske komisije Jose Manuela Barrosa bila je da je koheziona politika EU-a “potrebnija nego ikada”.Barroso je naveo podatak kako su strukturni fondovi pomogli podru~ja pogo|ena krizom. Od 2009 do 2012, EU je reprogramirala gotovo 20 milijardi eura kao odgovor na najhitnije potrebe. Osim toga, “ove godine, u dr`avama ~lanicama nezaposlenost najvi{e poga|a mlade a mi smo bili u mogu}nosti osigurati i 10,4 milijarde eura iz strukturnih fondova za pomo} nezaposlenim mladim ljudima i podr{ku na{im malim i srednjim poduze}ima. “ Poja{njenja radi, na strukturni i kohezijski fond EU-a otpada tre}ina bud`eta EU-a, a ona se izdvajaju za finansiranje projekata koji doprinose smanjivanju razlika izme|u razvijenih i manje razvijenih dijelova EU-a te konku-
31
Brisel:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:05
Page 32
EVROPSKA SEDMICA REGIJA U BRISELU rentnosti evropske privrede. Fondovima se koriste zemlje ~lanice koje imaju potrebe za dodatnim ulaganjima u ujedna~en i odr`iv ekonomski razvoj.
FINANSIJSKI FINANSIJSKI POTICAJ POTICAJ SVIM SVIM REGIJAMA REGIJAMA
Johannes Johannes Hahn, Hahn, povjerenik povjerenik za za regionalnu regionalnu politiku politiku
OTVARANJE UREDA GRADA ZAGREBA Povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn kazao je da sve vi{e i vi{e kohezijska politika ne samo da treba siroma{nim regijama nego ima i dodatni zadatak “provedbe EU-ciljeva cijele Evrope, davanjem finansijskih poticaja svim regijama “. Dakle, moraju se odr`avati i manje razvijene regije, tranzicijske regije, ali i vi{e razvijene regije. Herman van Rompuy, predsjednik Evropskog vije}a, nazvao je klju~nim sastanak ovog tijela u novembru na kojem se o~ekuje dogovor oko EU bud`eta, koji odre|uje koliko }e biti izdvojena za budu}u politiku kohezije. Neuspjeh u tome bi bio porazan za radna mjesta i rast.
USPJEH SARAJEVSKE SERDE
Sa 92 aplicirana projekta, SERDA je po broju projekata najuspješnija agencija u jugoistočnoj Evropi Sarajevska razvojna agencija SERDA, ~iji su predstavnici tako|er u~estvovali u Otvorenim danima u Briselu, sa 92 aplicirana projekta najuspje{nija je agencija po broju apliciranih projekata u jugoisto~noj Evropi. Iako BiH u ovoj fazi mo`e koristiti svega dvije komponente IPA-e, (za razvoj institucija i prekograni~nu saradnju), SERDA koristi svaku mogu}nost da aplicira za projekte. Svaki od ponu|enih programa ima svoje specifi~ne uvjete, a zajedni~ki projekti tra`e da u njima u~estvuju najmanje ~etiri partnera iz drugih dr`ava. “Da bi se prijavljivali za projekte
moramo imati partnerstva u Odboru regija. Sarajevo ima ogroman potencijal da razvija saradnju sa drugim regijama i da koristi prednosti koje se time dobijaju“, ka`e [efkija Okeri}, direktor SERDA-e. ^lanice Odbora mogu biti samo regije koje su administrativno-upravne cjeline. Bosna i Hercegovina u procesu evropskih integracija trebala bi donijeti i zakon o regionalno-ekonomskom razvoju i na temelju toga formirati ekonomske regione. Hrvatska i Srbija su to ve} uradile, prva ima tri ekonomske regije, a druga ima pet.
Program ovogodi{njih jubilarnih Otvorenih dana sastojao se od 108 radionica, seminara, debata i izlo`bi, koje su organizirane u partnerstvu sa 219 regija i gradova iz 33 evropske zemlje, uz u~e{}e predstavnika tvrtki, finansijskih institucija, me|unarodnih organizacija i akademskih organizacija. Ovo je ujedno i najve}a Evropska sedmica regija i gradova do sada sa 24 regionalna partnerstva, sastavljena od 219 prijavljenih sudionika, pedeset gradova (od kojih je 21 glavni grad) te 169 evropskih regija. Pored zemalja kandidata, poput Hrvatske, Makedonije, u~estvuju i Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, te Norve{ka i [vicarska. Otvoreni dani ve} cijelu deceniju po~etkom jeseni okupljaju predstavnike razli~itih dr`ava, regija i gradova Evrope kako bi raspravljali o temama bitnim za zajedni~ki razvoj Evrope - za{titi okoli{a, regionalnom razvoju, zajedni~kim inicijativama, privrednim mogu}nostima. Posljednjih dana u Briselu je oko {est hiljada gostiju razgovaralo o tome kako osna`iti regionalnu politiku, pretvoriti je u glavni instrument za ostvarenje cilja rasta iz strategije Evropa 2020 i podr`ali EU izlazak iz krize.
PROBUDI SE, BOSNO
[TA NAKON ULASKA HRVATSKE U EU Na skupu ~iji je suorganizator bio Kanton Sarajevo okupili su se predstavnici Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Odbora regija, CEFTA-e, Vije}a za regionalnu saradnju, te predstavnici drugih regija 32
U Briselu, ina~e, postoji preko tri stotine regionalnim predstavni{tava i ureda glavnih gradova koji svojim djelovanjem nastoje uticati na dono{enje odluka unutar evropskih institucija i iskoristiti mogu}nosti finansiranja razvojnih projekata iz evropskih fondova. Pomenimo i to da je prvog dana odr`avanja Evropske sedmice regija i gradova u Briselu otvoren ured grada Zagreba kojeg }e voditi Ines Sabali}, dugogodi{nja briselska dopisnica Globusa i drugih medija. Hrvatska, ina~e, u belgijskoj prijestonici i sjedi{tu Evropske unije ima urede ~etiri regije. SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Brisel:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
23:05
Page 33
DESET GODINA NAJVE]EG SKUPA REGIONALNE POLITIKE EU-a
DEBATA U EVROPSKOM PARLAMENTU Jedan od u~esnika Herman Van Rompuy, predsjednik Evropskog vije}a, kazao je da je za dogovor oko bud`eta EU-a klju~an sastanak ovog tijela u novembru
U nezvani~nim razgovorima proteklih dana u vi{e navrata ovdje smo mogli ~uti da postoji velika zabrinutost zbog olakog odnosa vlasti BiH prema pripremama koje su uo~i ulaska Hrvatske u EU ve} morale biti napravljene. Predstavnici resornih tijela ostavljaju dojam da nisu ba{ svjesni posljedica koje }e uslijediti zbog nedovoljne pripremljenosti za ulazak Hrvatske u EU. Bh. zvani~nici pona{aju se kao da o~ekuju }e im se “gledati kroz prste”, te da }e im biti razumijevanja za njihovo ka{njenje, {to se,
naravno, ne}e dogoditi. U ne{to bla`oj formi, ovakve su poruke upu}ene i sa skupa pod nazivom “U susret EU 28: Perspektive pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji za budu}i tok evropskih integracija i regionalne saradnje”, koji je u Evropskom parlamentu organizovao Kanton Sarajevo, u saradnji sa Uredom Jelka Kacina, zamjenikom predsjedavaju}eg Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Tako je, recimo, Paola Pam-
SNAGA REGIJA U EU
Evropska komisija i Vijeće EU moraju konsultirati Odbor regija o temama koje se odnose na regionalni nivo Odbor regija je savjetodavno tijelo Evropske unije, a ~ine ga predstavnici regionalnih vlasti i lokalne samouprave koji i na evropskom nivou sudjeluju u izradi i provo|enju zajedni~kih politika. Evropska komisija i Vije}e EU-a moraju konsultirati Odbor regija o pitanjima koja se odnose na lokalnu i regionalnu upravu. Prema Ugovoru o EU i Ugovoru iz Amsterdama, to su pitanja ekonomske i socijalne kohe11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
zije, transevropske infrastrukturne mre`e, zdravstvene politike, obrazovanja, kulture, zapo{ljavanja, socijalne politike, okoli{a i transporta. Tako|er, Evropska komisija i Vije}e EU-a mogu zatra`iti mi{ljenje Odbora o drugim pitanjima ako ono mo`e imati uticaja na regionalni i lokalni nivo. Mi{ljenje Odbora mo`e zatra`iti i Evropski parlament, a mo`e ga dati i Odbor na vlastitu inicijativu.
paloni, {efica odjela za BiH u Direkciji za pro{irenje Evropske komisije, upozorila na posljedice po izvoz za BiH nakon ulaska Hrvatske u EU, naro~ito kada su u pitanju proizvodi `ivotinjskog projekla jer jednostavno ne}e biti nikakvog izvoza ovih proizvoda u Hrvatsku ukoliko na{a zemlja ne dobije certifikate da je u potpunosti uskladila pravila o sigurnosti hrane s EUom. “Ne propu{tamo nijednu priliku da na{im partnerima u BiH uka`emo na to koliko je hitno sprije~iti negativne posljedice”, nastavila je Pampaloni. Jelko Kacin kazao je da ova konferencija treba da bude poziv na bu|enje jer ovo je “pravi trenutak za mobilizaciju zbog {oka koji }e se dogoditi”. Na pomenutom okruglom stolu okupili su se predstavnici Evropske komisije, Evropskog parlamenta zadu`eni za Zapadni Balkan i Odbora regija, te predstavnici CEFTA-e, Vije}a za regionalnu saradnju i drugih politi~kih organizacija i predsjednika regija. Ina~e, pored Delegacije Kantona Sarajevo i Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA, uo~i izlaska ovog broja SB prezentaciju je odr`alo i Predstavni{tvo Republike Srpske u sredi{tu EU-a, koje je itekako aktivno u promociji ovog entiteta u Briselu. O njihovim aktivnostima `eljeli smo razgovarati s Mariom \uragi}em, {efom Regionalnog predstavni{tva RS-a u Briselu, ali je on odbio dati izjavu za medije iz Federacije (SB i agenciju Fena) i razgovarao je samo s novinarkom RTRS-a. 33
Serdarov:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:12
Page 34
PREDIZBORNA “RiTA” - NIJE VLADE RS-a
DODIKOV ENERGETSKI PLAN “Slobodna Bosna“ došla je u posjed ugovora kojim je MILORAD DODIK ogromne prirodne resurse Republike Srpske trajno prodao ruskom milijarderu RAŠIDU SERDAROVU u sklopu izgradnje famoznog projekta RiTE Ugljevik, kupovine termoelektrane Ugljevik, vrijednog nekoliko milijardi dolara; kako će bratski zagrljaj Dodika i ruskih prijatelja polomiti ekonomsku kičmu entiteta
NAS I RUSA 600 MEGAVATA Pi{e: NA\A DIKLI]
“Do{ao sam da ula`em u Republiku Srpsku jer volim Srbe.“ Ovim se rije~ima javnosti RS-a prije godinu i pol predstavio Ra{id Serdarov Selimovi~, ruski bisnismen iz pokrajine Dagestan, koji od tog dana ne silazi na naslovnica medija u RS-u kao
“srboljubac“ i ruski patriota koji }e nepostoje}u privredu ovog entiteta di}i do neslu}enih ekonomskih visina ula`u}i ~etiri milijarde maraka u izgradnju tre}eg bloka RiTE Ugljevik. Kao {to je i red, do~ekao ga je predsjednik RS-a Milorad Dodik, odmah mu dao suglasnost na izgradnju RiTE tri, te usput jo{ ne{to manjh koncesija za ekspl-
oataciju svega i sva~ega, {to bi moglo biti od koristi Serdarovom preduze}u Comsar Energy limited. Slobodna Bosna je u posjedu Ugovora koji je Vlada RS-a potpisala sa preduze}em Comsar Energy limited (CEL) u kojem se na 15 strana, ovjerenih kod notara u Bijeljini, stranom ulaga~u daje sve rudno bogatstvo oko Ugljevika!
Re{id Serdarov, biznismen sa “Forbesove“ i Putinove liste, o~ekuje da }e za simboli~na ulo`ena sredstva iz Republike Srpske, dugoro~no, izvu}i desetine milijardi profita 34
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Serdarov:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:13
Page 35
VRH RS-a NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
EVO SVE CRNO NA BIJELO Ugovor na osnovu kojeg je strani investitor, preduze}e RiTE Ugljevik, a.d., postao vlasnik Termoelektrane Ugljevik i svih resursa u RS
Sjedi{te CEL-a je u Nikoziji, na Kipru, a ugovor, zbog kojeg bi se kompletna Vlada RS-a mogla na}i na optu`eni~koj klupi, potpisao je zastupnik CEL-a Jean F. M. Cordemans, dr`avljanin Belgije, a za RS Anto Gaji} iz Ugljevika i Milutin Tasovac, funkcioneri RiTE Ugljevik. Godinu i po niko nije postavio pitanje za{to se stranom investitoru metodom direktne pogodbe na nevi|eno daje da gradi i eksploati{e rudna bogatstva RS-a, da li }e ovaj entitet imati ikakve koristi od ovog
projekta, a studija o ekonomskoj opravdanosti nije ni spomenuta. Sve donedavno.
KUPI[ ^ETIRI, DOBIJE[ 26 MILIJARDI MARAKA Prof. dr. ekonomskih nauka Aleksa Milojevi}, koji je i predsjednik Ekonomskog instituta RS-a, po~eo je da radi na studiji i do{ao do zapanjuju}ih podataka. Ono {to je posebno zasmetalo Milojevi}u jeste ~injenica da nema ugovora koji bi
KO JE RA[ID SERDAROV
Putinov intimus sa “dijamantnom oznakom“ BIZNISMEN BIZNISMEN II KOLEKCIONAR KOLEKCIONAR Ra{id Serdrov, ~ije je bogatstvo magazin Forbes procijenio na pet milijardi dolara, porijeklom je iz Dagestana, a prema navodima ruskih medija dobar je prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina. Serdarov je generalni direktor South-Ural industrial Company, ~lan “Engleskog kluba” u Moskvi i dobitnik priznanja “Zlatni orden ~asti”. Ipak, kada se njegovo ime ukuca na internetskim tra`ilicama, prvi rezultat koji se izbacuje uz ime Serdarova je “ruska mafija“. Serdarov nikada nije uspio pojasniti porijeklo imovine, te ga je istra`ivala i ruska policija. U izvje{taju o ruskoj mafiji ozna~en je “dijamantskom oznakom“ {to zna~i da se bavi kriminalom najvi{eg (federalnog) nivoa”. 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Ra{id Ra{id Serdrov Serdrov
omogu}io Serdarovu da uzme koncesioni dio dobiti (koji mo`e iznositi i do 80 posto), ve} se Serdarov prikazuje kao vlasnik zemlji{ta na podru~ju gdje se kopa ugalj. Milojevi} za SB poja{njava za{to se bori protiv izgradnje RiTE “Ugljevik 3“: “Cilj je prikrivanje namjere da se ugalj Serdarovu ustupi besplatno ili da se stvore povoljne okolnosti njegovog besplatnog preuzimanja.“ U analizi, koju je Milojevi} poslao predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, premijeru Aleksandru D`ombi}u, Serdarovu, te od kojih je tra`io odgovor, (koji po sopstvenom priznanju nije dobio ve} dva mjeseca) dalje se isti~e: “Ovakav posao bi uobi~ajeno po~eo sa ekonomskim studijama opravdanosti. Ovdje toga nema. Ni traga o tome da li je ovo najpovoljniji investicioni izbor i koje dru{tvene {tete, odnosno koristi, ovakva investicija mo`e da donese. Uporedo sa tim obavljali bi se istra`ni radovi, na osnovi ~ega bi se donosila odluka o pribavljanju sredstava za otvaranje rudnika. Na kraju, ili pred sami kraj, pristupilo bi se projektovanju i izgradnji termoelektrane. Ovdje je sve obrnuto. Odmah je donesena odluka da se gradi termoelektrana kapaciteta 600 MW, prije nego {to su obavljeni i osnovni istra`ni radovi. U julu 2011. godine sti`e obe}anje da }e termoelektrana biti izgra|ena za 30 mjeseci odnosno do kraja 2013. ili po~etka 2014. godine. U novembru ‘Komsar Enerd`i Republika Srpska’ (preduze}e koje je Serdarov osnovao zajedno sa Vladom RS-a, op. a.) dobiva koncesiju na istra`ivanje u vremenu trajanja od 30 35
Serdarov:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:13
Page 36
PREDIZBORNA “RiTA” - NIJE VLADE RS-a mjeseci. Tako }e ‘Ugljevik 3’ biti izgra|en pola godine prije nego {to se zavr{e istra`ni radovi.” Tu paradoksima oko razvla~enja nacionalnog bogatstva nije kraj. Prema ovoj analizi, ako se Serdrovu, koji gradi RiTE iz “patrotskih razloga“ dozvoli gradnja i ulaganje od ~etiri milijarde maraka (kako je najavljivano), od rude iz Ugljevika, ruski investitor izvu}i }e ~istih 26 milijardi maraka. Me|utim, u ~lanu 6 ugovora, navodi se da je “upla}eni i upisani osnovni kapital Dru{tva milijardu maraka u novcu“. Devetsto hiljada maraka upla}uje CEL, a ostatak Comsar Energy RS, zajedni~ko dru{tvo.
DU[KO PEROVI], DODIKOVA RUSKA VEZA
Bratski zagrljaj Moskve i Banje Luke U ^lanu 19. ugovora pi{e: “Za prvog predsjednika Upravnog odbora imenuje se gospodin Ra{id Serdarov, koji je ovla{ten da podnese prijavu za registraciju dru{tva ili da za to ovlasti drugo lice.“ - Za prve ~lanove UO imenuju se: 1) Ra{id Hamdani, dr`avljanin [vajcarske 2) Du{ko Perovi}, dr`avljanin Srbije 3) Jean Franciois Cordemans, dr`avljanin Belgije
4) Milutin Tasovac, dr`avljanin BiH Du{ko Perovi} je ve} zavr{io niz poslova za RS u Rusiji, uglavnom na {tetu RS-a, iako je {ef tamo{njeg Predstavni{tva. Naime, Perovi} je u RS doveo Njeftegazinkor i u~estvovao u prodaji naftnog sektora. Iako ga je predsjednik RS-a Milorad Dodik odlikovao Ordenom Svetog Save, to nije sprije~ilo srljanje u propast brodske rafinerije koja ima akumuliranih 650 miliona maraka gubitaka, ali i privilegiju da ne pla}a porez do 2015. godine.
BEZUSLOVNI USLOVI VLADE RS-a Da bi se sprije~ilo kr~mljenje nacionalnog bogatstva, prije desetak dana u Ugljeviku su se sastali predsjednik Ekonomskog instituta RS-a i predstavnici svih sindikata koji imaju veze sa izgradnjom RiTE “Ugljevik tri“. Zajedni~ki je dogovoreno da se zatra`i od Vlade RS-a ili da se o~ituje o Milojevi}evoj studiji ili da napravi sopstvenu o ekonomskoj opravdanosti i doka`u da Milojevi} nije u pravu. Rok koji im je ostavljen je 15 radnih dana. Za sada nema odgovora, a sat otkucava... Ostalo je jo{ sedam dana da Vlada RS-a opravda svoju odluku ili... “Iskoristit }e se sva legalna sredstva, da se program izgradnje Ugljevika 3 zaustavi. Tra`it }emo za{titu prirodnih bogatstava RS-a na nadle`nom sudu“, poru~uje Milojevi}. Ote`avaju}a okolnost je {to se struja, prema Milojevi}evim navodima, ne}e prodavati u RS-u, ve} }e se izvoziti... “Sve ovo {to do sada znamo ide na {tetu RS-a, a i udru`enje malih akcionara iz Ugljevika pokrenut }e tu`bu da bi za{titili svoja prava“, navodi Milojevi}. Du{an Vrhovac, predsjednik sindikata energeti~ara RS-a, veoma je skepti~an u svezi s ovim ulaganjima.
STRUJA STRUJA NAS NAS JE JE ODR@ALA, NJOJZI ODR@ALA, NJOJZI HVALA HVALA Milorad Milorad Dodik Dodik ii Vladimir Vladimir Putin Putin
“Ja sam na~elno protiv toga da se nacionalna bogatstva daju stranim investitorima, a slu~aj Ugljevik 3 mi je poprili~no sumnjiv. Ne stajem na stranu ni jednih ni drugih, ali smatram da Vlada RS-a mora odgovoriti na pitanje za{to se strancima
LJUBAV BEZ GRANICA Ra{id Serdarov Selimovi~, strate{ki vlasnik rudnih i drugih bogatstava u BiH 36
daju sva prirodna bogatstva RS-a. Ja sam za to da je entitet gradi sam. Ciglu po ciglu, ako treba, bolje je nego da je daje strancima. Ne mislim sam donositi nikakve odluke, ali sam Studiju poslao ~lanovima Glavnog odbora sindikata udru`enih radnika energetike, pa neka oni odlu~e.“ I Obrad Belenzada, predsjednik entitetskog sindikata metalskih radnika ima isti stav. “Vlada RS-a ima rok da nam odgovori. O~ekujem odgovor, a imamo i mi mjere da se za{titimo“, poru~uje Belenzada. Ako do ovoga do|e, ovo }e biti prvi put u historiji RS-a da se Vlada RS-a na|e na optu`eni~koj klupi zbog lo{eg poslovanja, ili kako to o{trije ka`e Milojevi} “organiziranog kriminala“. U svakom slu~aju, ako se ostvari ovo {to je u krajem pro{le sedmice dogovoreno u Ugljeviku, prvi put bi vlast RS-a bila dovedena na optu`eni~ku klupu, {to bi moglo predstavljati po~etak politi~kog i ekonomskog preokreta u RS-u. SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.10.2012
22:02
Page 8
Dusko:TEKST osnova.qxd
11.10.2012
0:53
Page 38
NEKA BOLJA BiH
Jedan od najvećih bh. nogometaša i nogometnih stručnjaka DUŠAN BAJEVIĆ (64) vratio se u bh. nogomet nakon nekoliko godina odsustva kao ambasador Komiteta za normalizaciju NS BiH; samo za SB aktuelni trener grčkog ATROMITOSA pričao je o očekivanjima od meča BiH - Grčka, razlozima propasti bh. nogometa, svom Mostaru...
DUŠKO BAJEVIĆ PRINC S OBJE STRANE NERETVE
“Ne o~ekujte da nogomet rije{i krizu u Mostaru i BiH; ljudi su predugo gladni i sami se moraju izboriti za budu}nost“
38
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Dusko:TEKST osnova.qxd
11.10.2012
0:53
Page 39
I DU[KO JO[ IMA DAHA
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
39
Dusko:TEKST osnova.qxd
11.10.2012
0:54
Page 40
NEKA BOLJA BiH Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]
I
ako su brojke fascinantne, one ne otkrivaju koliko je, zapravo, Du{ko Bajevi} veliki nogometni stru~njak. Kratka biografija na internetskoj stranici atenskog Atromitosa, kluba koji je preuzeo pro{log ljeta, krcata je velikm brojkama. A jedna je re~enica itekako zanimljiva. Vodio je timove u 632 utakmice gr~ke Super lige. Omjer pobjeda i poraza mu je 393-137-102, {to ga ~ini najuspje{nijim trenerom u modernoj historiji gr~kog nogometa. Fascinantna karijera gra|ena u Gr~koj, isprva kao igra~ a zatim i kao trener, ~ini ga najboljim sugovornikom za najavu me~a koji reprezentacija BiH igra u Pireju u petak, kada ovaj broj SB ve} bude u prodaji. No, ne samo zbog razmi{ljanja o toj utakmici ve} i zato {to je Bajevi} osoba do ~ijeg se mi{ljenja dr`i. Fascinantna figura bh. nogometa u koji se vratio tek imenovanjem Komiteta za normalizaciju NS BiH , preuzev{i du`nost ambasadora. Na prvi pogled protokolarnu, no iznimno va`nu. Jer onako kako Mostarci i svi ostali Bosanci i Hercegovci s pa`njom prate {ta Du{ko ka`e, tako ga po{tuju i slu{aju i gazde evropskog nogometa.
PAKAO PIREJA Nagovoriti ga na razgovor o Grcima, o njihovim manama i prednostima iznimno je te{ko jer su tamo{nji novinari majstori improvizacije pa se re~enice vrlo brzo okrenu u svoju suprotnost. No, potcrtava ono {to svi znamo. U Pireju nas u petak o~ekuje pakao. “O~ekuje nas jedan paklen protivnik, iskusan, jak. I jo{ vatrenija, paklena atmosfera o kojoj ne treba suvi{e pri~ati“, ka`e Bajevi} na po~etku razgovora za SB. “Grci na takav ambijent uvijek ra~unaju, publika je doslovce njihov 12 igra~. Dobra je to ekipa, tim koji je ipak bio ne tako davno prvak Evrope.“ Ipak, ka`e kako se u toj utakmici mo`e osvojiti bod ili tri, iskorak koji bi nas stavio u poziciju favorita za odlazak na SP. “Treba ih respektovati, ali imamo mi sjajnu reprezentaciju koja u zadnje vrijeme igra odli~no. To nam daje za pravo da o~ekujemo i da se nadamo najboljem. Treba igrati ~vrsto, jaku utakmicu svjesni pritiska kojem ne smijemo podle}i. Gledao sam utakmice, impresionira to {to imamo dobru formu iako nismo igrali protiv suvi{e jakih protivnika, ali to ne umanjuje dobru igru, zalaganje i htijenje. Izgledamo dobro, zaista.“ U Pireju }emo vjerovatnije igrati bez Miralema Pjani}a, no Bajevi} se ne `eli upu{tati u analizu koliko }e nam taj sjajni veznjak nedostajati u grotlu Olympiacosov40
POVRATAK U BH. NOGOMET Du{ko Bajevi}, Ivica i Asima Osim
og stadiona. “E, to su ve} Safetove stvari, on o tome odlu~uje. I ja sam trener kao i on, i takav se komentar uvijek mo`e pogre{no protuma~iti kao petljanje u njegov posao. A ja to ne `elim.“ No, zato }e ponuditi svoje vi|enje kvaliteta tima kojeg sa klupe vodi portugalski stru~njak Santos. Nastavio je putem koji je napravio Otto Rehagel, dovev{i Grke defanzivom i munjevitom kontrom do naslova prvaka Evrope, no unio je svje`inu, nijanse koje Grke danas, kako ka`e Bajevi}, ~ine jo{ opasnijim. “Oni su nepredvidivi. Grci su takvi, kada niko to od njih ne o~ekuje, oni naprave rezultat. Oni imaju taj patos, to se kod nas ka`e htijenje, `elju za pobjedom, borbenost, zalaganje. Oni su kao Nijemci, njima utakmica traje 90 minuta u ~emu im uveliko poma`e atmosfara. Navija~i im di`u krila da budu jo{ ja~i.“
“NISAM ZNAO DA JE TAKO LO[E“ U bh. nogomet se, aktivno, nakon mnogo godina vratio prije dvadesetak mjeseci,
kada je imenovan amabasadorom pri Komitetu za normalizaciju. Ka`e da, dok nije po~eo sura|ivati sa Ivicom Osimom i ostalima, nije ni znao koliko je stanje, zapravo te{ko. “Nisam znao da je tako lo{e. Fudbal, igra, s time nema nikakve veze. Ima puno drugih situacija koje uti~u da je tako lo{e“, ka`e. “A ve}inu tih stvari ne mo`e mijenjati Savez. Te{ka je stanje uop}e, u dru{tvu, i Savez nije ta snaga koja mo`e pokrenuti stvari naprijed. Ne mo`emo mi mijenati politiku u zemlji, te{ko da mo`emo na}i rje{enje. Ne mogu oni koji vladaju na}i izlaz, a da ga mi preko no}i rije{imo. Politi~ari ne mogu jedni s drugima i te{ko je nama da to ispravljamo. Ali zaista vjerujem da }e se, nekako, to jednom promijeniti.“ Mo`da grije{imo, no u~inilo nam se da nije optimista kada je u pitanju novembar ili po~etak decembra za kada je zakazana izborna Skup{tina NS BiH. “Mo`da nisam najbolja osoba, radim kao ambasador, sa posebnim statusom. Ne bi bilo dobro da pri~am o tome {ta ljudi
MOSTARSKA MOSTARSKA RAJA RAJA
Enver Enver Mari}, Mari}, Mi{o Mi{o Mari} Mari} ii Du{ko Du{ko Bajevi} Bajevi} SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Dusko:TEKST osnova.qxd
11.10.2012
0:54
Page 41
I DU[KO JO[ IMA DAHA ^UDNI SLU^AJEVI AEK-a I ZVEZDE
Bajević je jedini stručnjak koji je klubove napuštao sa klupe Napad Napad navija~a navija~a AEK-a AEK-a na na Bajevi}a Bajevi}a
Jedan od najzanimljivijih detalja u biografiji Du{ka Bajevi}a jeste to da je dva puta, sa klupe, usred me~eva odlazio iz klubova koje je vodio. Prvi put kada je radio u gr~kom AEK-u, drugi put u beogradskoj Crvenoj zvezdi. “Nemoj me na to podsje}ati“, ka`e nam slatko se smiju}i. Pitamo ga {ta se de{avalo u njemu, koliko je dugo kipilo pa je odlu~io prelomiti i oti}i na takav neobi~an na~in. “Nemoj, bogati, da se opisujem. Napi{i kako me vidi{ pa kad pro~itam re}i }u ti {ta mislim, da li si u pravu.“ Pri~e su,
rade, da ispada da ih kritikujem ili tako.“ Ali... “Kada budu izbori, treba izabrati ljude koji su tu isklju~ivo zato da bi radili. Ljude bez vlastitih ambicija za promocijom ili kakvim profitom od te du`nosti. Za dobro fudbala, a ne zarad li~nih interesa. Mi smo uradili svoje, sada je na njima da nastave posao.“ Rje{enje je, ka`e, u onome VELE@OVA GARDA Sergej Barbarez i Du{ko Bajevi}
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
ka`e, razli~ite. “Navija~ima AEK-a je bilo krivo {to sam oti{ao u Olympiacos. Navija~i se s time nisu mogli pomiriti. A Zvezda je druga~ija, dublja pri~a. Ako te publika ne}e, ne mo`e{ protiv nje i tu je kraj. Voditi tim nije samo sara|ivati sa 11 igra~a, mora{ biti u dobrim odnosima sa svima, pa tako i sa publikom. Ako jedan dio te suradnje ne valja, onda nije dobro.“ Iz Zvezde je oti{ao iako je klub imao odli~ne rezultate, malo im je ~ak nedostajalo da iz trke za Evropu u dvije utakmice budu bolji i od Milana. “Zvezda je imala tada devet bodova vi{e od drugoplasiranog, ali su tamo bile neke druge stvari kojih se ne `elim sje}ati, koje mi nisu prijatne, tako da ima stvari koje ne treba ni spominjati u razgovorima. Ne treba mi pod stare dane da po tome ~eprkam.“ Zvezdine Delije su mu stalno skandirale Du{ko, odlazi. “I ja sam ih poslu{ao.“
{to je poru~io Michel Platini tokom svoje nedavne posjete Sarajevu. “Komitet i Savez je napravio dosta toga, pomak u odre|enim stvarima. Ali kao {to je rekao Platini, moramo sami sebi pomo}i pa }e i oni pomo}i. U pravu je, oni koji do|u, ali i oni koji ostanu iz Komiteta moraju nastaviti ovim putem kojim smo krenuli.“
Jedan od najboljih intervjua posljednjih godina sa Du{kom Bajevi}em nije napravio neki sportski ili kakav drugi novinar nego poznati mostarski odvjetnik Josip Muselimovi} u Ve~ernjem listu.
GODINE ZANOSA Bio je to prvi, kako je Muselimovi} kazao, zadatak novinara-profesionalca. I napravio ga je izvanredno. Posebice u dijelu u kojem je Bajevi} govorio o Mostaru kakvog, na`alost, vi{e nema. “Ja bez Mostara ne mogu normalno `ivjeti“, kazao je Bajevi}. Dodao je i ovo: “Prije 43 godine upoznao sam suprugu Begu i s njom proveo sretne, najsretnije dane moga `ivota. O godinama zajedni~kog `ivota mogle bi se napisati stranice i stranice. Sretni smo u svakom trenutku koji mo`emo podijeliti zajedno. Na{ veliki jubilej, ~etrdeset godina braka, proslavili smo u Mostaru, s na{im obiteljima i najbli`im prijateljima.“ Pri~ao je i o svom fi}i kojeg Mostarci i danas pamte. “A taj mali fi}o ‘vozao’ je godine na{eg zanosa, na{a prva putovanja i na{e prve radosti. S vremena na vrijeme, ovim vozilom, kao svojim, slu`ili su se i moji suigra~i Enver Mari} i Franjo Vladi}. Kada se na|emo u dru{tvu, ponovno i svaki put ponovno, rado se vra}amo u te godine i ono {to su one donosile i {to su nam zna~ile.“ Sa Atromitosom ima ugovor na dvije godine i kada okon~a, planira se penzionirati. I vratiti, ako se tako mo`e re}i, u svoj Mostar. “U Mostar. A gdje bih drugo? Gdje da drugo `ivim. U Mostar, da budem sa svojim prijateljima, pa sa Marom (Enverom Mari}em, op.a.) na kafu sa jedne na drugu stranu. To je moj `ivot.“ Nije tako o{tar kao Enver Mari} kad pri~a o svom gradu ili o bh. nogometu, no iz svake re~enice se vidi kako ga boli kada vidi svoj podijeljeni grad, ljude koji te{ko `ive, stenju}i pod teretom politi~kih previranja. “Narod zaslu`uje da `ivi mnogo bolje. Mostar je oti{ao dovraga, nigdje ga nema. Nema ~ak ni izbora dolje. Narod je prepu{ten sebi, narod gladuje. I nije to tako samo u Mostaru. Sastan~i se, razgovara, novine pi{u a sve to predugo traje.“ I sve je potpuno druga~ije od `ivota kakvim su `ivjeli Du{ko, Enver ili Franjo Vladi}. “Ko zna, mo`da je recept ono kako smo mi `ivjeli, bili smo skupa i druge stvari osim na{eg prijateljstva nas nisu zanimale. Danas je druga~ije, druge su generacije, druga~iji je ku}ni odgoj. Djeca su nau~ena druga~ije. Rat je bio nedavno, jo{ `ivimo pod njegovim utiskom, ali ne mo`e vi{e ovako, da stalno ostaje isto i da se ni{ta ne mijenja.“ I uvijek se, kada pri~a o Mostaru, vrati na svog Maru. “Nije Mara pesimista. On je tabijasuz. Mara nema dlake na jeziku, on ti ka`e {to misli i ka`e ti onako kako je. Najva`nije je da je zdrav. A to {to se sekira... Tabijasuz...“ 41
EUROPA:EUROPA.qxd
10.10.2012
15:43
Page 42
EVROPA, ODMAH Procjene Evropske komisije govo DVADESET GODINA AKTA O u EU trebalo uložiti od 10 do 25 JEDINSTVENOM TR@I[TU EU-a Pod motom “Zajedno za novi rast”, {irom EU-a }e izme|u 15. i 20. oktobra biti obilje`ena dvadeseta godi{njica jedinstvenog tr`i{ta. U protekle dvije decenije jedinstveno tr`i{te evropskim potro{a~ima je donijelo mogu}nost izbora i ni`e cijene, priliku da slobodno putuju, presele se i rade gdje `ele, a mladima je otvorena mogu}nost obrazovanja u inozemstvu koju je u proteklih ~etvrt stolje}a iskoristilo vi{e od dva i pol miliona studenata. Istovremeno je 23 miliona firmi u EU dobilo pristup do pola milijarde potro{a~a i ve}ih stranih investicija. Akt o jedinstvenom tr`i{tu 2 je nasljednik Akta o jedinstvenom tr`i{tu, usvojen u aprilu pro{le godine kao odgovor na krizu i potrebu ubrzavanja ekonomskog rasta. Evropska komisija usvojila je Akt o jedinstvenom tr`i{tu 2 s 12 klju~nih akcija za ekonomski rast, izme|u ostalog, razbijanje monopola nacionalnih `eljeznica kao i povezivanje nacionalnih slu`bi za zapo{ljavanje.
[TA DONOSI IZVJE[TAJ EVROPSKE KOMISIJE Stanje sa nuklearnim reaktorima u EU upozorava Evropu da mora nau~iti lekcije iz Fukushime
ZAKON O VE]EM U^E[]U @ENA U UPRAVNIM ODBORIMA U EU Evropska komisija priprema zakon kojim }e se osigurati ravnopravno sudjelovanje `ena u upravnim odborima firmi u svim ~lanicama EU-a do 2020. godine. Cilj tog zakona je da se do tog razdoblja osigura da `ene u upravnim odborima sudjeluju sa 40 posto. Prema podacima Evropske komisije iz januara 2012., `ene ~ine samo 13,7 posto ~lanova upravnih odbora velikih kompanija. Evropski komesar za pravdu Vivian Reding pro{le godine je Vivian Reding
42
U Briselu će se naredne sedmice razmatrati izvještaj o sigurnosti atomskih elektrana u Evropskoj uniji, čiji su uznemirujući navodi prije zvanične objave “procurili” u medijima
K
rajem naredne sedmice, na samitu u Briselu (18. i 19. oktobar), evropski lideri bi trebali razmatrati izvje{taj o sigurnosti atomskih elektrana u Evropskoj uniji, ~iji su uznemiruju}i navodi prije zvani~ne objave “procurili” u medijima. Zbog prisustva i blizine nuklearnih reaktora, ova je tema za ~itavu Belgiju vrlo va`na i aktuelna - potreba za kontrolom svih nuklearnih postrojenja nametnuta je i nakon
{to je pro{log mjeseca objavljeno da su otkrivene nepravilnosti u reaktorskoj posudi jednog nuklearnog reaktora u Belgiji, mogu}e pukotine na posudi reaktora broj 3 centrale u Doelu, nedaleko od Antwerpena. Stres test nuklearnih elektrana, koji je trajao nekoliko mjeseci du`e nego {to je prvobitno bilo planirano (trajao je do po~etka oktobra), proveden je u svih 14 zemalja EU koje imaju elektrane a izvan EU-a on je SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
EUROPA:EUROPA.qxd
10.10.2012
15:44
Page 43
vore da bi u nuklearne reaktore 5 milijardi eura! trani u Fukushimi. Osim toga, utvr|eno je da ima elektrana koje jo{ nisu provele sigurnosne mjere koje su dogovorene jo{ nakon tragedije u ^ernobilu prije vi{e od dvadeset godina. Procjene govore da bi u nuklearne reaktore u EU trebalo ulo`iti do 25 milijardi eura kako bi se pove}ala sigurnost i izbjegla katastrofa poput one u Fukushimi. U krugu od tridesetak kilometara oko preko stotinu reaktora u Uniji `ivi po vi{e od sto hiljada ljudi. Re`imi sigurnosti oko reaktora su razli~iti te je i visina sredstava potrebna da se ula`i u njihovu sigurnost razli~ita, u rasponu od 30 i 200 miliona eura. Pouke izvu~ene iz katastrofe u Japanu itekako su uznemirile evropske zemlje, ono {to se dogodilo prije godinu i po dana u Fukushimi dokaz je da se mogu dogoditi dvije prirodne nepogode istovremeno koje mogu da prekinu sistem snabdijevanja strujom reaktora i samim tim njihovo hla|enje.
pokrenula kampanju kojom se firme pozivaju da do 2015. godine pove}aju broj `ena u upravnim odborima na 30 posto, a do 2020. godine na 40 posto. Pet ~lanica EU-a (Francuska, Belgija, Nizozemska, Italija i [panija) ve} primjenjuje takav zakon.
U SEKTORU USLUGA PRO[LE GODINE U EU RADILO SKORO 70% ZAPOSLENIH Podaci Eurostata pokazuju da je pro{le godine u Uniji gotovo 70 posto zaposlenih radilo u sektoru usluga, u industriji 25,2 posto, a u poljoprivredi tek pet posto. Sektor usluga je bio najustupljeniji u Luksemburgu, tamo je na uslu`nim poslovima radilo 85,4 posto radnika, a najmanje u Rumuniji 42,6 posto.Ve}i dio radnika anga`ovan je u uslu`nim djelatnostima i u Nizozemskoj (80,1), Britaniji (79,6), [vedskoj (78,1), Danskoj (77,7), Irskoj (76,5), Francuskoj (74,9), Kipru (74,7) i na Malti (74,2). Najvi{e industrijskih radnika ima u ^e{koj, 38 odsto, zatim Slova~koj, a iznad 30 posto industrijskih radnika imaju jo{ i Estonija (32,6), Bugarska (31,8), Slovenija (31,7), Ma|arska (30,7) i Poljska (30,6).
GR^KI PRIJEDLOG MAKEDONIJI napravljen i [vajcarskoj i Ukrajini. Reaktori su testirani kako bi se vidjelo kako se pona{aju u ekstremnim uvjetima, npr. u slu~aju zemljotresa ili teroristi~kog napada. Njema~ki list Die Welt je preduhitrio EK i objavio, vrlo porazne, najva`nije zaklju~ke ispitivanja izdr`ljivosti evopskih atomskih elektrana koji pokazuju da bi se Fukushima mogla dogoditi i u Evropi. Na izradi izvje{taja u~estvovalo je 14 zemalja EU-a koje imaju nuklearne elektrane, ali i Litvanija, [vajcarska, Ukrajina i Hrvatska. U Uniji ima 68 elektrana a neki od 134 ukupno reaktora (poput nuklearki Olkiluto u Finskoj i Forsmark u [vedskoj) ne}e izdr`ati niti sat vremena ako odjednom nestane elektri~ne energije ili ako do|e do nepredvi|enog otkazivanja sistema za hla|enje, {to se dogodilo u japanskoj elek11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Stres test evropskih reaktora pokazao je da ~etiri reaktora u dvije zemlje EU-a imaju manje od sat vremena na raspolaganju da reaguju i podignu sistem sigurnosti u slu~aju nestanka struje. Istovremeno u ~etiri zemlje rade dodatni sistemi sigurnosti elektrana koji su potpuno nezavisni od uobi~ajenih sigurnosnih mjera. Jo{ pet zemalja EU-a razmatra uvo|enje takvih sistema. U medijima su se navodila i upozorenja nevladinih organizacija, poput Udru`enja protiv atomske energije “Ozra~eni”, koji misle da je stanje u evropskim nuklearkama jo{ mnogo gore nego {to }e to pisati u izvje{taju Evropske komisije. Ova je organizacija ustanovila kako ve}inu evropskih nuklearki zapravo uop}e nisu provjerili nezavisni stru~njaci. (D. Savi})
Gr~ka je predlo`ila Makedoniji sklapanje memoranduma u svrhu rje{enja spora zbog imena Makedonije, objavili su krajem pro{le sedmice makedonski mediji. Prema tim informacijama, gr~ki ministar vanjskih poslova Dimitris Avramopoulos je svom makedonskom kolegi poslao pismo s nekoliko ta~aka o kojima bi se dvije strane trebale dogovoriti. Izme|u ostaloga, u prijedlogu je rije~ o tome da obje dr`ave priznaju sada{nju me|usobnu granicu te da izjave kako nemaju teritorijalnih pretenzija jedna prema drugoj. Kako pi{u mediji, Gr~ka nadalje predla`e da se zajedni~kim memorandumom utvrdi rje{enje spora zbog imena Makedonije, a kona~no rje{enje prema gr~kom prijedlogu trebalo bi sadr`avati “geografsku odrednicu”. 43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
10.10.2012
22:43
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Doma}i pivari kontroliraju tek tre}inu bh. tr`i{ta Sumorne prognoze MMF-a [estomjese~ni priliv od doznaka 1,66 milijardi KM Ponovni rast trgovinskog deficita
PREKOMJERNI PREKOMJERNI UVOZ UVOZ
Strane Strane pivarske pivarske kompanije kompanije kontroliraju kontroliraju 70 70 posto posto tr`i{ta tr`i{ta uu BiH BiH
Pivari izloženi nelojalnoj konkurenciji Pivarska industrija zaslu`uje punu podr{ku nadle`nih vlasti, a posebno zbog ranijeg neopravdanog odbacivanja zahtjeva za primjenu mjera za{tite od prekomjernog uvoza, izjavio je Feni projekt-menad`er u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, radi na finaliziranju prijedloga koji se odnose na podr{ku pivarskoj industriji Bosne i Hercegovine. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko [arovi} nedavno je izjavio da }e taj prijedlog vrlo brzo biti upu}en nadle`nim institucijama. Zahtjevi pivara za za{titu doma}e proizvodnje, po njegovim rije~ima, opravdani su i razumljivi. “Udio potro{nje doma}eg piva na tr`i{tu BiH se iz godine u godinu smanjuje. Trenutno je na pribli`nom nivou od jedne 44
tre}ine ukupne potro{nje, {to je daleko ispod kapaciteta na{ih 5-6 pivarskih kompanija. Logi~no, usljed pada prodaje i udjela, smanjuju se i finansijski efekti, smanjuje se i broj radnika, i tako dalje“, istakao je [arovi} najavljuju}i hitnu akciju na za{titi doma}ih pivara. Bh. pivari se `ale na nelojalnu konkurenciju pivara iz susjednih zemalja, od kojih su neke ~lanice velikih svjetskih pivarskih grupacija. I odlukama Konkurencijskog vije}a BiH potvr|eno je da pivare iz susjednih dr`ava ne po{tuju principe fer trgovine u BiH. Tako je, naprimjer, Konkurencijsko vije}e BiH izreklo nov~anu kaznu Apatinskoj pivari u iznosu od 265.000 KM “zbog ograni~avanja cijena bh. distributerima i sklapanja zabranjenih sporazuma”. Da je Konkurencijsko vije}e BiH bilo agilnije i revnosnije u za{titi principa fer trgovine, sli~nih kazni bilo bi barem desetak u svakoj godini.
Povećane doznake bh. dijaspore Iz dijaspore je u BiH u prvih {est mjeseci ove godine stiglo 1,66 milijardi maraka, {to je za 30 miliona maraka vi{e u odnosu na isti period pro{le godine, kada je stiglo 1,63 milijarde KM, podaci su Centralne banke BiH. “Od toga je nov~anih po{iljki stanovnicima BiH bilo 959.300.000 KM, dok se na ostale teku}e transfere, naj~e{}e penzije iz inostranstva, odnosi 704.600.000 KM“, rekli su u Centralnoj banci BiH. Istakli su da ovi transferi iz inostranstva ~ine sastavni dio platnog bilansa BiH. “Novac uglavnom sti`e putem poslovnih banaka. Teku}i transferi su zna~ajan izvor priliva svje`eg novca, posebno u situaciji kada nema dotoka novog kapitala, a strana ulaganja nisu na `eljenom nivou“, kazali su u CBBiH, prenose agencije. Ekonomski analiti~ar iz Banje Luke Zoran Pavlovi} ka`e da je priliv novca iz dijaspore veoma zna~ajan za vanjskotrgovinski bilans BiH. “Svaki trend pove}anja je dobrodo{ao jer da toga nije, BiH bi bila u velikim problemima. To je, prakti~no, kompenzacija za ono {to stanovnici ne mogu da zarade u BiH, jer su nezaposleni ili su im primanja veoma niska. Mnogima je ovo i jedini izvor prihoda“, kazao je Pavlovi}. Prema njegovim rije~ima, stvaran iznos novca koji pristi`e iz dijaspore je bar za 30 posto ve}i nego {to pokazuju podaci Centralne banke BiH. “Dosta novca osobe iz dijaspore donose ro|acima prilikom dolaska u BiH, pogotovo preko ljeta kada do|u na odmor, tako da je ta cifra sigurno ve}a“, istakao je Pavlovi}. Prema podacima Svjetske banke, BiH se ubraja u vode}e dr`ave svijeta po brojnosti dijaspore: u dijaspori `ivi 30 posto gra|ana ro|enih u BiH!
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
10.10.2012
22:44
Page 45
MMF za BiH predviđa nultu stopu rasta Me|unarodni monetarni fond snizio je drugi put zaredom u ovoj godini svoje prognoze globalnog privrednog rasta. Prema najnovijim prognozama, MMF u ovoj godini o~ekuje rast globalne ekonomije za 3,3 posto, dok je u julu procjenjivao da }e rast iznositi 3,5 posto. Ako se ostvari, bila bi to najslabija stopa ekonomskog rasta u svijetu od recesijske 2009. godine. [to se ti~e BiH, prognoze su vrlo nepovoljne: MMF predvi|a da Bosna i Hercegovina u ovoj godini ne}e imati privredni rast, dok u slijede}oj godini o~ekuje rast BDP-a od jedan posto. Rast potro{a~kih cijena u ovoj godini bi}e 2,2 posto, a u sljede}oj 2,1 posto. Ni na{i prvi susjedi, s kojim BiH ina~e ostvaruje najve}u trgovinsku razmjenu, ne stoje dobro u prognozama MMF-a. Za Srbiju Fond predvi|a negativan privredni rast od 0,5 odsto, dok je ranija prognoza Srbiju iz aprila ove godine bila neuporedivo povoljnija - pozitivan rast od 0,5 posto, a za idu}u godinu sni`ena je na dva sa tri posto. Privredni rast Srbije je u 2011. iznosio 1,6 posto BDP-a. Ni`i privredni rast u ovoj godini u regionu imat }e i Hrvatska, sa padom BDP-a od 1,1 posto, a za sljede}u godinu prognoziran je rast od jedan posto. Hrvatska inflacija }e u ovoj godini biti tri posto, koliko je prognozirano i za 2013. Albanija }e, prema procjeni eksperata MMF-a, u 2012. imati skroman rast BDP-a 0,5 posto, a u 2013. ekonomsku ekspanziju od 1,7 posto. Inflacija }e u toj zemlji u ovoj godini biti dva posto, a u narednoj godini tri procenta. MMF prognozira da }e Makedonija u ovoj godini imati rast BDP-a od jedan posto, a u 2013. dva posto. Inflacija }e i u ovoj i u narednoj godini biti dva posto. Crna Gora bi ove godine trebalo, prema ocjeni MMF-a, da ostvari privredni rast od minimalnih 0,2 posto, a u narednoj 1,5 posto. Rast potro{a~kih cijena u ovoj godini bi}e 3,4 posto, a u sljede}oj tri posto. Privredni tokovi u BiH uveliko su ovisni od vode}ih evropskih ekonomija, prije svega Njema~ke i Italije, koje se zapravo i
MMF PROGNOZIRA BiH: Nulta stopa rasta Srbija: Pad 0,5 posto Hrvatska: Pad 1,1 posto Crna Gora: Rast 0,2 posto
najva`niji ekonomski partneri BiH. Na`alost, prognoze za ove dvije dr`ave tako|er su nepovoljne - MMF predvi|a dodatno usporavanje privrednog rasta a blagi rast italijanske i njema~ke privrede ne treba o~ekivati prije 2014. godine.
Petogodišnji minus u vanjskoj trgovini 35 milijardi KM 2007. 6.080.080.708 13.625.121.000 -7.545.040.292 44,62%
Vanjskotrgovinski deficit BiH u posljednjih pet godina, od 2007. do konca 2011. godine, iznosi oko 35 milijardi KM! Godi{nji minus u vanjskoj trgovini BiH iznosi oko 7 milijardi KM, pri ~emu je va`no istaknuti da je deficit u blagom padu od 2009. godine. Rekordan vanjskotrgovinski deficit zabilje`en je 2008. godine (- 9 milijardi KM), no ve} naredne, 2009. godine pao je na 6,3 milijarde KM, potom na 6 milijardi, da bi u 2011. godini blago porastao za oko pola milijarde KM. 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
2008. 6.847.321.546 15.932.566.485 -9.085.244.939 42,98% 2009. 5.634.418.252 12.032.128.258 -6.397.710.006 46,83% 2010. 7.293.816.190 13.329.449.515 -6.035.633.325 54,72% 2011. 8.430.404.889 15.125.998.276 -6.695.593.387 55,73%
45
Mersad:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:08
Page 46
UZ ODLAZAK BOSANSKOG SAMURAJA
SVJETSKI VA@AN LIKOVNI UMJETNIK Nakon Sarajeva, posljednjih dvadeset godina svog `ivota Mersad Berber je djelovao u glavnom gradu Hrvatske
46
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Mersad:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:09
Page 47
ZA^ETNIK LJEPOTE I UMJETNOSTI
MERSAD BERBER Hroničari koji izvještavaju o smrti MERSADA BERBERA gotovo u pravilu pišu i govore o njegovoj planetarnoj slavi i brojnim svjetskim nagradama, iako njega nisu zanimale ni nagrade ni časti ni insignije; naš saradnik dobro je poznavao Berbera, za bosanskohercegovačku televiziju snimio je dokumentarni film o njemu, a sada za “SB” piše o liku i djelu velikog bosanskohercegovačkog umjetnika koji je 7. oktobra preminuo u Zagrebu u 73. godini
UMJETNIK BOŽANSKE RUKE Edgar Lucie Smith napisao je da je Berberov crte` slije|enje tradicije najslavnijih slikara-klasika koji stanuju u svjetskim likovnim enciklopedijama Pi{e: TONI SKRBINAC Foto: MARIO ILI^I]
U
pro{li ~etvrtak smo se ~uli posljednji put. Po`alio se na prehladu i pristao na sastanak u sljede}i ponedjeljak. “Dogovori jo{ s Bekirom, ali bilo bi dobro da do|e{ negdje oko ru~ka.” U nedjelju sam Bekiru poslao poruku za profesora. U ponedjeljak nazvao. “Toni, jutros sam krenuo da prenesem profesoru poruku, ali dogodila se stra{na stvar. Merso nije vi{e me|u `ivima. Umro je sino}. Srce”, tiho mi je izgovorio Bekir Balagi}, Banjalu~anin koji je posljednjih dvadeset godina bio desna ruka Mersada Berbera. I tako, eto, umjesto u atelje, valja mi na sahranu za koju, dok ovo pi{em, jo{ ne znam gdje }e se dogoditi.
RENESANSNE GODINE Imao sam sre}u i ma kako to pateti~no zvu~alo, ~ast, da poznajem i ponekad se dru`im s Mersadom Berberom. Abdulah Sidran je to puno ljep{e napisao. Jednom, uh koja li je godina, ali poslijeratna je svje`a, sjedio sam sa Sidranom u njegovom tada{njem domu i on mi je na moju, punu odu{evljenja, pri~u o Berberu rekao kako je svojevremeno napisao pjesmu o njemu koju dr`i neobjavljenu, negdje gore u svojim ladicama. Nije mi pro~itao pjesmu, ali je prepri~ao sadr`aj. A kako ga pamtim, bi}e da se jedne sarajevske, mirnodopske, renesansne godine, mladi umjetnici nakon 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
kafana zateknu u ateljeu Mersada Berbera. I tad je Abdulah, o{amu}en {to od alkohola, {to od ljepote Berberovih slika, napisao stihove u kojima govori kako je sretan {to dijeli isti prostor i di{e isti zrak sa ~ovjekom koji ima bo`ansku ruku. Tako nekako se sje}am Sidranovog priloga mojoj pohvali ~udesnom djelu Mersada Berbera. Edgar Lucie Smith, jedan od najstarijih i najpozntijih likovnih kriti~ara, koji je pratio Berberovo stvarala{tvo imao je pak logi~an, objektivan pristup i u jednom od svojih eseja napisao je kako Berber pripada najve}im sljedbenicima klasi~nog {tafelajnog slikarstva i kako je njegov crte` kao osnova monumentalnih djela slije|enje tradicije najslavnijih slikara-klasika koji stanuju u svjetskim likovnim enciklopedijama. No, nisam ni pjesnik ni kriti~ar. Imam samo uspomene nastale za vrijeme brojnih dru`enja, uglavnom u njegovom zagreba~kom ateljeu koji se nalazi u ulici znakovita imena: Bosanska. Smail Festi} me je odveo kod Berbera prvi put. Tek je iza{ao iz Sarajeva, sa na brzinu pokupljenim najdra`im stvarima, stotinama crte`a (““u Sarajevu sam za vrijeme opsade znao dnevno nacrtati i po osamdeset crte`a”) i jednim uljem slavnog Vlahe Bukovca ~ija }e djela postati neko vrijeme i Berberova inspiracija. Dramu Sarajeva, Bosne i Hercegovine i svoju li~nu dramu opisao je u formi dnevnika u zagreba~kom Ve~ernjem. I vi{e nije pisao. Za javnost, koliko znam, nikada. Samo je slikao. I to kako i koliko! Znao sam u dvije
sedmice dva puta navratiti do njegovog ateljea, a on bi mi, ne bez ponosa, pokazao cijelu jednu malu izlo`bu novih djela nastalih u trenucima inspiracije koja je kod njega trajala valjda svaki dan, od jutra do mraka. Kada je kao zato~enik ljepote i umjetnosti boravio u svom ateljeu. U prvoj, zagreba~koj godini, pozvan je da kao jedan od {esnaest po izboru londonske Galerije Albermarli najve}ih evropskih slikara gostuje sa svojim djelima. Svake dvije godine dobivao je ravnopravno sa ostalim slikarima mjesec i ne{to dana za svoju izlo`bu. Samo te prve 1992. godine djela Mersada Berbera bila su po vrijednosti negdje na sredini tabele od - 16. Ve} na sljede}oj, kao i svim ostalim izlo`bama slike Mersada Berbera bile su daleko najskuplje i sve su se prodale. Hroni~ari su, izvje{tavaju}i o smrti velikog umjetnika, pomenuli njegovu planetarnu slavu i priznanja preto~ena u pedeset i vi{e svjetskih nagrada. A o nagradama, ma kako one drage svakom stvaraocu bile, rekao mi je jednom i to povodom pri~e koja se opetovano pojavila o zaslu`enom a nedobivenom statusu akademika u bosanskohercegova~koj Akademiji: “Zna{, Toni, mene ve} dugo ne zanimaju ni nagrade ni ~asti ni insignije... Stalo mi je da zavr{im ovaj veliki projekat i da polako privodim svoj brod u posljednju luku...” A radio je na monumentalnom djelu, epopeji i drami Srebrenice. Godinama je pripremao svoju veliku likovnu pri~u, bio sam svjedokom nastajanja stotina 47
Mersad:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:09
Page 48
UZ ODLAZAK BOSANSKOG SAMURAJA crte`a, studija, velike brige oko svakog detalja i radosti s kojom mi je pri~ao o Dedalu i Ikaru koji su se spustili u Bosnu, na Bjela{nicu, koji }e vidjeti dramu bosanskog naroda i tu pri~u na krilima odnijeti u svijet. U velikom projektu pridru`io mu se i Sidran sa svojom poemom Srebrenici, i dva umjetnika poklonila su se tragediji mitskih razmjera pretvaraju}i je u rije~ i sliku za nezaborav.
BEZGRANI^NA LJUBAV Te{ko i dugo sam nagovarao Berbera da radimo sa ekipom TV BiH film o njegovom `ivotu. A onda je, nakon stalno ovog i ovog posla, ovog i onog projekta, pristao i jednog septembarskog dana pojavili smo se u njegovom zagreba~kom ateljeu. Cijeli dani snimanja i dru`enja sa Berberovom pri~om i slikama. Vratio se u dane rane mladosti, pri~ao o Banjaluci i o ku}i Berberovih, u kojoj su vrata uvijek gostu bila otvorena, pri~ao je kako su njemu kasnije pri~ali da je te svoje rodne 1940. godine na dramati~an na~in iza{ao iz rodnog Bosanskog Petrovca. Spremao se pokolj i kom{ije Srbi javili su kom{ijama Muslimanima da moraju hitno bje`ati. Pa su roditelji sjeli u selja~ku zapregu, a Mersada kao bebu skrili u sijeno, da ako se njima ne{to dogodi - on pre`ivi. Kasnije mu je Mi{o Mari} poslao jednu po`utjelu fotografiju iz svog londonskog egzila, na njoj je bila nekada{nja bosanskopetrova~ka mladost, Mersadov i Mi{in otac, i jedan tre}i mladi}. Prijateljstvo i sloga susjeda i savremenika. Stalno je tra`io te isto~nice u naslagama vremena koja su protutnjala Bosnom. Govorio je o nevjerovatnoj toleranciji bosanskih predaka, o srednjovjekovnoj Bosni u kojoj su slo`no `ivjele desetine razli~itih religioznih i votivnih zajednica. I zato se ~udio, i zato nije mogao nikako i nikada razumjeti to silno zlo koje je sna{lo njegove dobre Bo{njane. Berber nije rado izlazio u kafane, odbijao je kad god je mogao intervjue, brinule su ga tu|e tu`ne sudbine i poga|ao odlazak svakog od njegovih brojnih prijatelja i poznanika. Jednom mi je rekao, kada sam mu ogor~en pri~ao o jednom na{em zajedni~kom poznaniku: “Toni, malo nas je ostalo, nemojmo se sva|ati i jedni drugima probleme stvarati.” Kad god sam se penjao stepenicama ku}e u ulici znakovita imena Bosanska u ~ijem je potkrovlju bio Berberov atelje, uvijek sam osje}ao kao nekakvu laganu tremu, ne{to {to me podsje}alo na dane studija i vrijeme zna~ajnih ispita za koje nikada nisam znao da li sam ih dobro spemio. Bilo je potrebno da nam Bekir donese veliku d`ezvu i da se kafe napijem, pa da trema popusti. Jednom sam to i priznao Berberu: “Profesore kad god dolazim kod vas imam neku tremu???” “Za{to, zbog ~ega”, pitao me Berber. Slegnuo sam ra48
IZ LIKOVNE MONOGRAFIJE “SREBRENICE” Mersad Berber svoje epohalno djelo promovisao je pro{le godine u Zagrebu
menima: “Ne znam, ali valjda zato {to sam uvijek zadivljen i onim {to radite i onim {to govorite.” “Hvala ti, Toni, ali trema je vrsta straha, a ovdje se nema{ ~ega bojati.” A, mo`da sam se ipak bojao. Berber je, osim {to je radio, osim {to je po cijeli dan uz posao slu{ao tihe sevdalinke, jako puno ~itao. I knjige i novine. I pamtio, citirao, analizirao, polemizirao... Kao da sam se bojao nekog pitanja na koje ne}u znati odgovora. Tokom ve} pomenutih dana snimanja dokumentarca Berber nam je ispri~ao i epizodu o svom boravku u Japanu, u Kjotu. Zadivljen marljivo{}u i disciplinom tog naroda, govorio je o samurajskom duhu koji se, valjda, prenosi iz generacije u gene-
raciju. I onda je digao trijumfalno ruke i rekao: “I ja sam ne{to kao bosanski samuraj.” Da bio je upravo to, samuraj posve}en svojoj bezgrani~noj i bezrezervnoj ljubavi prema supruzi Adi, sinovima Ensaru i Azeru, prema svojoj Bosni i svakako umjetnosti u ~ijem slatkom ropstvu je proveo najve}i dio svog `ivota. Smail Festi}, mariborski galerista, bio je Berberov prijatelj iz mladosti, dru`ili su se i sara|ivali. Prvi sam mu javio tu`nu vijest o smrti i njegovog Merse. Rasplakao se kao dijete. Pla~i, moj Smaile, jer suze kojima smo tog dana po{kropili uspomenu na na{eg dragog Mersada Berbera su jo{ jedino {to mu mo`emo pokloniti... SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.10.2012
22:02
Page 9
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:10
Page 50
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (II)
Na području Federacije BiH od ove školske godine učenici devetih razreda osnovnih škola kupuju samo jedan udžbenik za jedan predmet; “Slobodna Bosna” u nastavcima piše o tome kako je federalno Ministarstvo obrazovanja potpuno ignoriralo dobijene prigovore na izabrane udžbenike i isključilo svaku mogućnost otvaranja rasprave o vrlo oštrim prigovorima na njihov kvalitet koje iznose ljudi iz struke
STANDARDI PRI ODABIRU UD@BENIKA NISU ISPO[TOVANI Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]
I
ako je posljednjih mjeseci itekako bilo povoda za raspravu o kvalitetu {kolskih ud`benika, izabranih po novom sistemu pravila i procedura, ne samo da javna debata o tome nije pokrenuta nego su potpuno zanemareni apeli stru~njaka koji su upozoravali na katastrofalno nizak standard ud`benika. Od ove {kolske godine u~enici devetih razreda osnovnih {kola na podru~ju Federacije BiH kupuju samo jedan ud`benik za jedan predmet, na ~iji su kvalitet ljudi iz struke imali velike zamjerke. U javnosti se, me|utim, stvorio dojam da je ~itava pri~a o novim ud`benicima u su{tini sukob oko toga koja }e izdava~ka ku}a uzeti novac za njihovo {tampanje, {to ne odgovara istini. Slobodna Bosna u nastavcima nudi stru~na mi{ljenja i primjedbe na uvedene ud`benika koje su potpuno ignorirane. U pro{lom broju, dosta pa`nje smo posvetili ud`beniku geografije, koja spada u grupu nacionalnih predmeta, a ovdje navodimo primjere drugih lo{ih ud`benika, poput fizike i matematike. Svi autori ud`benika koje smo kontaktirali saglasni su u tome da je “proces ocjenjivanja na temelju kojeg je federalno Ministarstvo obrazovanja napravilo odabir ud`benika za deveti razred, nestru~an i neobjektivan”. Model “jedan 50
ud`benik, jedan predmet” upitan je ne samo {to nije ponudio kvalitet, alternativne mogu}nosti i {to naru{ava konkurenciju, njegovi su dometi vrlo ograni~eni jer ne obuhvata hrvatske {kole u Federaciji.
SAMOPROGLA[ENI EKSPERTI Fahreta Sijer~i}, jedna od autorica knjiga fizike i nastavnica ovog predmeta, ka`e da je vrlo diskutabilno to kako je ud`benik izdava~ke ku}e Grafex, koji je izabran, toliko visoko ocijenjen. Ud`benik u izdanju ove ku}e koji je do sada bio na raspolaganju ona je dugi niz godina koristila u nastavi. “Ako je bio poznat po ne~emu, onda je bio poznat po svojim manjkavostima. Pod velikim pritiskom roditelja, i to uglavnom onih kojima je po struci ovaj predmet blizak, skrenuta je pa`nja na to da je taj ud`benik bio nedore~en, sa mnogo {turih i nepotpunih obja{njenja, da neke sadr`aje uop{te ne obja{njava, a zahtijeva ih nastavni plan i program. To su sve i bili razlozi koji su mene natjerali da pi{em ud`benike”, obja{njava ona. Ostaje dakle otvoreno pitanje kako je onda mogu}e da je ponovo ba{ ud`benik u izdanju izdava~ke ku}e Grafex (kontakt osoba i izdava~ u ovoj ku}i je Marina ^uljak, supruga Ivana Čuljka, uposlenika federalnog Ministarstva,) dobio ocjenu 97,9% i time ostvario pravo da bude odabran.
Sijer~i} smatra da recenzenti nisu ozbiljno, profesionalno i odgovorno obavili posao koji je od njih zahtijevan, na temelju ugovora sa Ministarstvom koji su sami potpisali, te da su pod pritiskom pristali na dono{enje zajedni~kog izvje{taja o ocjeni i opisu ocjene, bez usagla{avanja sa pojedina~nim izvje{tajima, ocjenama i opisima ocjena. “Dvije godine ranije, ud`benik za 7. razred od istih autora u izdanju Grafexa nije dobio ba{ slavnu ocjenu, ali je odobren. Sljede}e godine gospodin Ivan Čuljak je obezbijedio recenzente koji }e podi}i ocjenu njegovom ud`beniku za 8. razred, na na~in da je odabrao potpuno iste kao i za 7. razred.” Dvije godine uzastopno, kada je u pitanju SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:10
Page 51
ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”
Ako je kriterij za odabir bio kvalitet progla{en od strane “eksperata“ u struci, kako je mogu}e da se ekspertima progla{avaju oni koji nemaju niti jedan objavljen rad?! ud`benik fizike, radilo je pet istih recezenata. Zatim obja{njava: “Ove godine to nije moglo da se uradi, neki recezenti su promijenjeni, ali su oni glavni koji su trebali odraditi posao za gospodina Čuljka, a to su Refik Fazli} i Jusuf Mid`i}, ostali isti. Naime, oni su ubijedili ostale recenzente (~ije najve}e ocjene nisu bile date 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
tom ud`beniku) da nisu temeljito obavili posao i time ih natjerali da potpi{u izvje{taj recenzenta Refika Fazli}a kao zajedni~ki. Dokaz tome je izvje{taj koji je dobila izdava~ka ku}a po odre|enom predmetu a koji je dostavljen i nama autorima.” Ovim se dovodi u pitanje stru~nost i kompetentnost odabranih recenzenata. Osim toga,
mnoge primjedbe koje se odnose na rukopis ud`benika Fahrete Sijer~i} i ono {to su zahtijevali recenzenti da se u njemu treba doraditi nisu na{li mjesta u najbolje ocijenjenom rukopisu, niti je to od njih tra`eno. “Gospodin Refik Fazli} tako|er je bio recenzent ranijeg ud`benika ‘Fizike 8‘ autora Kasima Imamovi}a i Azize Skoko, 51
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:11
Page 52
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (II) odobrenog od strane federalnog Ministarstva u kojem se nalazi eksperiment sa trljanjem ma~ke po tepihu za dokazivanje postojanja naelektrisanja, a s kojim je gospodin ministar Damir Ma{i} javno branio ‘svoju‘ odluku da je potreban jedan ud`benik. Ministar mo`da nije potpuno bio upoznat sa svim ranijim doga|anjima oko izbora ud`benika ({to je njegova neozbiljnost i manjkavost), ali su to dobro znali uposlenici Sektora za osnovno obrazovanje koji su istovremeno i ~lanovi Vije}a za koordinaciju za odabir ud`benika.” Dakle, ako su korektnost i “stru~nost” u ocjenjivanju ud`benika zaista bili cilj, onda je prvo trebalo sprije~iti da ud`benike ocjenjuju ti isti recezenti.
NATJERANA NATJERANA DA DA PI[E PI[E
Fahreta Fahreta Sijer~i}, Sijer~i}, jedna jedna od od autorica autorica knjiga knjiga fizike fizike ii nastavnica nastavnica ovog ovog predmeta predmeta
KOPIRANJE STARIH UD@BENIKA Od kantonalnih ministara je tra`en prijedlog za recenzenta a konkurs za recenzente je raspisalo federalno Ministarstvo za obrazovanje. U kantonalnim ministarstvima nije bilo konkursa za recenzente ve} su oni predlagani od strane savjetnika za fiziku ili pak samih ministara, onako kako su mislili da mogu li~no uticati na njih. Ve} u tom prvom koraku nije ispo{tovana zakonska procedura, a da ne govorimo o referencama recenzenata na osnovu kojih oni treba da se biraju. U izvje{taju Ministarstva za obrazovanje iz pro{log mjeseca, a povodom odabranih ud`benika, navedeno je da su vjerodostojnost postupka i izbjegavanje mogu}nosti odre|enog propusta osigurani na na~in da je izdava~ima omogu}eno pravo prigovora na odluku stru~nog tima recenzenata, koje je iskoristilo sedam izdava~kih ku}a dostaviv{i 17 prigovora o kojem je odlu~ivala stru~na komisija sastavljena od eksperata za odre|eni
NA ^ASU FIZIKE Da li }e u~enici nau~iti sve {to treba kako treba 52
predmet ili nastavnu oblast, i to u potpuno drugom sastavu od stru~nog tima recenzenata koji je donio prvostepenu odluku. “Na ovaj na~in osiguran je najdem okratskiji pristup proceduri dono {enja odluka, tj. opredme}eno je na~elo obavezne dvostepenosti pri dono{enju odluka kao najvi{i standard ta~nosti, pravovaljanosti i
neovisnosti rada imenovanih komisija. Kvalitet ud`benika bio je jedini meritoran kriterij koji je odlu~ivao o izboru ud`benika”, navodi se u izvje{taju, koji je, kako vidimo, u potpunoj suprotnosti sa onim {to se zapravo doga|alo oko izbora ud`benika. Jer, ako je kriterij za odabir bio kvaliteta progla{ena od strane “eksperata” u struci,
NIJE DO IZDAVAČKIH KUĆA: Od ove školske godine učenici devetih razreda osnovnih škola na području Federacije BiH kupuju samo jedan udžbenik za jedan predmet, na čiji su kvalitet ljudi iz struke imali velike zamjerke... kako je to tvrdio Damir Ma{i}, kako je mogu}e da se ekspertima progla{avaju oni koji nemaju niti jedan objavljen rad. Osim toga, vrlo je upitna i transparentnost ~itavog procesa. Sijer~i} obja{njava da su i autori imali itekako velike primjedbe na tuma~enje i uvo|enje pojedinih fizikalnih pojmova u osnovnoj {koli koji su predlagali va{i recezenti. “Na pojedinim mjestima sam bila u`asnuta i {okirana kvalitetom znanja i primjedbi vezanih za pojedine fizikalne i metodi~ke pojmove i pristupe. Otkud ministru pravo da smatra da su recenzenti dali ta~ne tvrdnje u primjedbama? Dokaz za to su i primjedbe upu}ene od strane autora, supervizija bi trebala dati mi{ljenje uz prisustvo i jednih i drugih. Sve drugo {to je ura|eno ne mo`e se nazvati transparentno{}u. Tako|er to je daleko od kvalitete i po{tenog odabira”, dodaje ona. Veliki broj primjedbi upu}en je i za ud`benik matematike od strane drugih SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:11
Page 53
ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET” SPORAN ODABIR UD@BENIKA
Ranije analize udžbenika iz nacionalne grupe predmeta pokazuju da se u školama provodi politika nacionalne homogenizacije i razdvajanja Ranija istra`ivanja Inicijative za pravi~an obrazovni sistem u BiH, koja su jo{ 2008. pokrenuli Ured UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, Regionalni ured za jugoisto~nu Evropu organizacije Save the Children Norway i Fond otvoreno dru{tvo BiH, pokazuju da 63% u~enika smatra da nastavni planovi i programi, kao i ud`benici, ne pripremaju mlade osobe za `ivot u dru{tvu zasnovanom na principima participativne demokratije i vladavine zakona. Analize ud`benika iz nacionalne grupe predmeta, koje su ra|ene, kao i podaci iz {kola o pona{anju pojedinih nastavnika, “pokazuju da se u dijelu {kola, dakle i kroz obrazovni ciklus, provodi politika naciona-
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
lne homogenizacije i razdvajanja, te politika konflikta”, u grupi nacionalnih predmeta - maternji jezik, povijest i geografija. Posebnu pa`nju zaslu`uje pitanje po kojim su to kriterijima za ud`benike nacionalne grupe predmeta, geografija i ~itanka, izabrane izdava~ka ku}a Vrijeme iz Zenice i IK “NAM” iz Tuzle. Pro{le godine, izdava~ka ku}a Vrijeme iz Zenice optu`ila je Udru`enje izdava~a ud`benika u Federaciji BiH da vodi “nelojalnu kampanju” i “medijski lin~” protiv IK Vrijeme i IK “NAM” iz Tuzle. U narednom broju, a na primjeru ~itanke koju su izdale ove ku}e, vidje}emo o kakvom je kvalitetu rukopisa rije~.
autora, a osim kvalitete postoji i drugi ozbiljan problem: nastavnica muzi~kog Na|a Pejak je i razrednica u jednom od devetih razreda, iz svog iskustva ka`e da je model “jedan ud`benik, jedan predmet” jednostavno neodr`iv i da to mi{ljenje dijele njene kolege i roditelji. Navodi jedan od problema s kojim su se u~enici suo~ili po~etkom ove godine: s obzirom da je iz novog ud`benika matematike izba~ena prva tematska oblast, roditelji su bili prinu|eni tra`iti stare ud`benike i kopirati zadatke koji nedostaju.
[TA KA@E VIJE]E RODITELJA Amela Penava, predsjedavaju}a Vije}a roditelja osnovnih i srednjih {kola Kantona Sarajevo, napominje da “ne treba biti nikakav stru~njak da se zaklju~i da je kvalitet ud`benika lo{“. Ali, Vije}e `eli biti po strani i ne zamjerati se, jer “zbog dosada{nje nakaradne prakse da ud`benici ne prate nastavne planove i programe i za isti predmet u jednom razredu se koristi vi{e ud`benika za razli~ite razrede, predstavnici Vije}a podr`avaju ideju federalnog ministra Ma{i}a”. [to se njih ti~e, izabrani ud`benik mo`e imati vi{e koautora i tako dobiti na kvaliteti. “Treba sjesti i razgovarati, i tako do}i do rje{enja. Nama je bitno da je ud`benik prije svega kvalitetan u smislu da u potpunosti omogu}ava u~enicima dobar temelj za nadogradnju u sljede}em razredu i da je kao nastavno pomagalo od koristi prosvjetnim radnicima. Nije bitno da li je jedan autor ili ima vi{e koautora, ukoliko ispunjava kriterije koje treba da zadovoljava.” Oni, su, ipak za to da postoji “konkurencija kvaliteta, i da prosvjetni radnici izaberu od dvije knjige jednu i po njoj rade kao kvalitetnoj knjizi”. “Na{a djeca trebaju dobro obrazovanje u osnovnim {kolama kao temelj svake mlade zdrave li~nosti. Svaki propust generacijama se pokazuje u srednjim {kolama, gdje odli~ni u~enici iz razli~itih osnovnih {kola masovno padaju iz fizike, hemije i matematike, {to je zaista pora`avaju}e”, dodaje Penava. Roditelji `ele kvalitet i jednoobraznost, evropske standarde obrazovanja, te da ud`benici prate nastavne planove i programe. “Mi kao roditelji razli~itih profesija, u velikom broju prosvjetni radnici, i{li smo na sve javne rasprave i dali svoje sugestije.” U Vije}u ka`u da posebno treba obratiti pa`nju na ud`benike geografije, gdje u devetom razredu djeca trebaju upoznati i nau~iti sve o BiH, “i na taj na~in graditi kod djece patriotizam i ljubav prema domovini...” Ali, kako smo vidjeli u svemu {to je ranije re~eno, upravo je sa ud`benikom geografije situacija katastrofalna. 53
Fond:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:16
Page 54
FONDACIJA ZA KINEMATOGRAFIJU
POBUNA “PROVJERENIH KLASIKA“ BH. KINEMATOGRAFIJE Tanovi}, Pa{ovi}, Kabil, Juki}... konkurisali sa diletantskim, lo{im, povr{nim scenarijima 54
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Fond:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:17
Page 55
PAZI, SNIMA SE
Fondacija za kinematografiju FBiH ove godine dodijelila je 1.310.000 KM kao podršku za 11 dugometražnih i šest kratkometražnih filmova, te razvoj novih scenarija i filmskih projekata; naša novinarka piše o tome zašto je žiri Fondacije ovog puta odlučio dati prednost debitantima u odnosu na već etablirane filmske autore, od kojih se mnogo očekivalo, a dobilo veoma malo Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
e pro|e niti jedna godina a da nakon raspodjele sredstava iz bud`eta Fondacije za kinematografiju FBiH ne ispliva neki “skandal“ ili “nepravilnost“, na koje naj~e{}e ukazuju nezadovoljni bosanskohercegova~ki filmski autori i autorice ~iji projekti ne dobiju novac. Ove godine za to su se pobrinuli reditelji Haris Pa{ovi} i Namik Kabil: prvi je konsterniran jer on kao “profesionalni reditelj“ nije dobio pare, a drugi (koji tako|er nije dobio novac) tvrdi kako su ga iz Fondacije kontaktirali, tj. reketirali, i ponudili mu opciju da njegov projekat “poguraju“ mimo konkursa - {to je on, naravno, principijelno odbio.
Fondacije, a Upravni odbor Fondacije, kojim predsjedava Amer Kapetanovi}, da kolektivno podnese ostavku. Me|utim, ~elni ljudi Fondacije kategori~no su demantirali Kabilove tvrdnje, nazivaju}i ih “klevetama“ i “podmetanjima“. “Namik Kabil je zloupotrijebio ~injenicu da su ga nazvali predsjednik UO Amer Kapetanovi} i ~lan UO Jovan Marjanovi} da mu osobno saop}e da nije pro{ao na konkursu, kao {to su to u~inili i s drugim autorima ~iji projekti nisu pro{li na ovogodi{njem konkursu. Ne vidimo u ~emu je problem nazvati autora koji ove godine nije dobio dovoljan broj bodova na konkursu za produkcijska sredstva, a na pro{logodi{njem je dobio od Fondacije 20.000 KM za razvoj tog istog projekta. Tim prije {to je njegov projekt, me|utim, stru~ni `iri ove godine ocijenio nedovoljno razvijenim i na{a je du`nost i obaveza to mu i saop}iti. Dati mu odgovaraju}e upute
“GURANJE“ MIMO KONKURSA U otvorenom pismu koje je prije nekoliko dana uputio na adrese nekoliko sarajevskih medija, Namik Kabil izme|u ostalog navodi: “Moj projekat, scenarij za igrani film Samo za [ve|anke nije podr`an od strane Fondacije. Bio sam nezadovoljan takvim rezultatom, {to je ljudska reakcija ali to nije povod za ovo reagiranje. Naime, dan prije izlaska zvani~nih rezultata kontaktirao me jedan ~lan upravnog odbora Fondacije i ponudio mogu}nost, ovdje }u parafrazirati, da se spomenuti projekat, za koji su oni ve} znali da nije pro{ao, ‘pogura‘ mimo konkursa. Odbio sam to kategori~no. Ne smatram sebe nekom vrstom moralizatora ali me je zaprepastila spomenuta ponuda. Kojim novcem ti ljudi raspola`u, gdje ta~no stoji taj novac kojeg nema u sistemu, a kojim se mogu za~epljati usta onih koji bi se eventualno pobunili? Da li je to novac Ministarstva za kulturu, ili ne~iji drugo? Nisam ni stigao svariti prvi poziv kada je u nedelju 7. oktobra stigao drugi poziv, drugog ~lana upravnog odbora. Ponuda je bila ista, ‘ima na~ina‘ ~ulo se sa druge strane telefona. Ovaj ‘na~in‘ se opet odnosio na tajanstvenu mogu}nost da Fondacija pogura projekat mimo konkursa.“ Zbog svega navedenog, Kabil je pozvao nadle`ne institucije da obore pro{li konkurs 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
i ohrabriti ga da nastavi razvijati projekt te ga upoznati o mogu}nostima nastavka suradnje. A ne, kako navodi, nuditi mu opciju da pro|e mimo konkursa, naprosto jer takva opcija ne postoji“, saop}eno je iz Fondacije. Ove godine iz bud`etskih sredstava Fondacije za kinematografiju dodijeljeno je ukupno 1.310.000 KM kao podr{ka za 11 dugometra`nih i {est kratkometra`nih filmova, te razvoj {est novih scenarija i filmskih projekata. O tome ko }e dobiti novac odlu~ivao je `iri koji su ~inili Ahmed Imamovi}, Emina Gani}, Ahmed Buri}, Dragan Komadina i Adis Bakra~. Uprkos ~injenici da je rad Fondacije za kinematografiju mnogo transparentniji i ure|eniji otkako je na ~elu Upravnog odbora Amer Kapetanovi}, dok za vrijeme mandata biv{eg federalnog ministra kulture i sporta Gavrila Grahovca to ~esto nije bio slu~aj, pojedini filmski radnici ostali su
KAKO SU RASPODIJELJENA SREDSTVA
Najviše novca dobili Makarević, Šabanović, Ines Tanović i Jasmila Žbanić U kategoriji dugometra`nih filmova, ove godine novac su dobili Faruk [abanovi} za projekat Ptice kao mi (200.000 KM), Zdenko Jurilj za Ring `ivota (92.919 KM), Ines Tanovi} za prvijenac Na{a svakodnevna pri~a (223.000 KM) i Timur Makarevi} za projekat Klju~ u produkciji SCCA/Pro.ba (225.000 KM). Pod stavkom “Sufinanciranje novih dugometra`nih filmova izrazito uspje{nih autora“, Jasmili @bani} dodijeljeno je 200.000 KM za projekat Most na Drini. Podsjetimo, za isti je projekat po urgentnom postupku, na inicijativu federalnog ministra kulture i sporta Salmira Kaplana, Vlada FBiH iz teku}e bud`etske rezerve krajem pro{le godine izdvojila 100.000 KM, a nakon {to je rediteljica @bani}ka zaprijetila istupanjem iz ~lanstva Udru`enja filmskih radnika BiH jer, kako je
navela, ne `eli “biti dio Udru`enja koje podr`ava odluku da se ove godine (2011.) u okviru Fondacije za kinematografiju ne dodijele sredstva za dugometra`ne igrane filmove.” Za ve} ugovorene dugometra`ne filmove, Zehra i Fortuna Pjera @alice u produkciji Refresha, te Hiljadarka Nenada \uri}a u produkciji Heft, dodijeljeno je 102.656, odnosno 100.000 KM. Pod stavkom “Manji nske bosanskoherce gova~ke koprodukcije“ podr`ani su projekti Sierra Nevada... rumunskog autora Cristi Puiua (90.000 KM), Most na kraju svijeta Branka I{tvan~i}a iz Hrvatske (40.000 KM), te Na granici Francois Lunela (Francuska) i ^efurji raus Gorana Vojnovi}a (Slovenija) koji su dobili po 35.000 KM. Fondacija je dodijelila sredstva i za {est kratkometra`nih filmova i {est projekata koji su u fazi razvoja scenaristi~ke gra|e. 55
Fond:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:17
Page 56
FONDACIJA ZA KINEMATOGRAFIJU
GUBITNICI Haris Pa{ovi}
Elmir Juki}
Danis Tanovi}
Namik Kabil
“frapirani“ tim {to na proteklom konkursu Fondacije nisu podr`ani projekti “velikih“, etabliranih rediteljskih imena poput Harisa Pa{ovi}a, oskarovca Danisa Tanovi}a ili Elmira Juki}a. “Vrlo je lo{a odluka Fondacije za kinematografiju da sprije~i da Danis Tanovi}, Elmir Juki} i ja snimamo igrane filmove. Ako se izuzmu automatska sredstva za filmove Jasmile @bani} i Pjera @alice, Fondacija je donijela novu odluku da iz proizvodnje igranog filma u BiH isklju~i profesionalne reditelje. Fondacija je ovim rekla da je u njenom interesu da Danis Tanovi} ne snima film u BiH ili da drugi profesori Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu ne snimaju igrane filmove. Time Fondacija sebe vodi ka samoukidanju i doprinosi obezglavljivanju kulture u BiH“, izjavio je Haris Pa{ovi} za Dnevni avaz. Pored toga {to pomenuta Pa{ovi}eva izjava implicira kako su samo on, Tanovi} i Juki} u ovoj dr`avi “profesionalni redi56
telji“, a svi ostali su, valjda, amateri, u najnovijem “skandalu“ oko Fondacije svi su svjesno zanemarili ono su{tinsko, najva`nije pitanje: kakav je zapravo kvalitet prijavljenih scenarija pomenutih autora? Kako iz dobro obavije{tenih izvora saznaje Slobodna Bosna, osim nekoliko ~asnih izuzetaka, poput projekta Na{a svakodnevna pri~a Ines Tanovi} koji je podr`an sa 223.000 KM, Klju~ Timura Makarevi}a (225.000 KM) te 3D animiranog filma Ptice kao mi Faruka [abanovi}a (200.000 KM), konkurencija me|u scenarijima budu}ih dugometra`nih bh. filmova, bar kada su u pitanju poznata imena od kojih se mnogo o~ekivalo, nikada
nije bila lo{ija. Haris Pa{ovi} je konkurisao sa scenarijem koji je napisao zajedno sa hrvatskim autorom Vinkom Bre{anom. Članovi `irija su, kako nezvani~no saznajemo, smatrali da je pri~a, koja se odvija na jednoj srpskoj svadbi, povr{na i nedovoljno razra|ena - drugim rije~ima, daleko od scenarija koji bi u dogledno vrijeme mogao u}i u fazu realizacije filmskog projekta. Elmir Juki} konkurisao je sa scenarijem @aba, ra|enim po istoimenom pozori{nom komadu Dubravka Mihanovi}a, koji se ve} nekoliko godina izuzetno uspje{no izvodi na repertoaru sarajevskog Kamernog teatra 55. @aba je nesumnjivo potvr|eno kvalitetan tekst, me|utim, osnovna zamjerka
SAMO ZA NAMIKA (I ŠVEÐANKE): Ostaje nejasno kako se među eminentne autore uspio svrstati i Namik Kabil, autor “Čuvara noći“, po općoj ocjeni, najdosadnijeg filma u istoriji bh. kinematografije SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Fond:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:18
Page 57
PAZI, SNIMA SE
DOBITNICI Jasmila @bani}
Ines Tanovi}
Timur Makarevi}
Faruk [abanovi}
`irija bila je u tome {to je Juki} prakti~no “prepisao“ Mihanovi}evu dramu, te se uop}e nije potrudio da razvije pri~u u odnosu na pomenutu predstavu. Danis Tanovi} na konkurs Fondacije predao je scenarij koji je napisao zajedno sa svojim prijateljem i strana~kim kolegom, Predragom Kojovi}em. @iri je, navodno, bio prili~no nezadovoljan Tanovi}evim i Kojovi}evim scenaristi~kim uratkom, u kojem se glavni junak vra}a u Sarajevo nakon 20 godina `ivota u Parizu i po sistemu Prljavog Harryja kre}e u obra~un sa ovda{njom mafijom... Ostaje nejasno kako je me|u pomenute eminentne autore koji se, ako je suditi po na{im informacijama, na proteklom konkursu Fondacije ba{ i nisu iskazali, sebe uspio svrstati i Namik Kabil, povratnik iz filmske {kole Los Angelesa koji je, nakon {to mu se izjalovio san o holivudskoj slavi, u Bosni i Hercegovini uspio napisati jedan pristojan scenarij (Kod amid`e Idriza) i snimiti tako|er dosta uspje{an dokume11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
ntarac Informativni razgovori, ali onda je “zakucao“ sa svojim dugometra`nim igranim prvijencem Čuvari no}i, po op}oj ocjeni vjerovatno najgorem i najdosadnijem filmu u istoriji bh. kinematografije u kojem se, kako je to ta~no definisao jedan kolega novinar, “zvani~no ne radi ni o ~emu“.
MNOGO PROJEKATA, MALO PARA “Su{tinski problem je ukupnoj koli~ini sredstava namijenjenih kinematografiji, koja nije ni blizu dovoljna potencijalu koji imamo. Sa raspolo`ivim sredstvima podr`ani su zaista samo najurgentniji projekti. Na`alost, mnogo potencijalno dobrih projekata }e morati sa~ekati idu}e konkurse“, ka`e reditelj i predsjednik ovogodi{njeg `irija Fondacije Ahmed Imamovi}.. “Mnogo projekata, malo para, a novac smo morali raspodijeliti. Ono {to je vrlo bitno jeste da je rad Fondacije potpuno transparentan otkako je do{ao novi Upravni odbor. Na`alost, nema dovoljno novca.
Jasmila @bani} dobila je 200.000 KM po automatizmu kao nosilac u~e{}a u zvani~noj konkurenciji Berlinalea. Kada izbijemo to i ‘repove’ Fondacije prema, recimo, Pjeru @alici, koji je prije nekoliko godina dobio 900.000 KM, te mu se svake godine upla}uje odre|en iznos, ostaje vrlo malo sredstava. U ovoj fazi trebali bismo imati bar ~etiri miliona maraka da bismo mogli odgovoriti svim zahtjevima.“ @iri Fondacije za kinematografiju ove godine svjesno je odlu~io podr`ati debitante i to je sasvim ispravna odluka, s obzirom da oni autori od kojih se najvi{e o~ekivalo nisu prijavili svoje najbolje tekstove. Naravno, nezadovoljnih “buntovnika“ }e uvijek biti, a novca nikad dovoljno. U ovom slu~aju, treba re}i da je dostojanstvo zadr`ao jedino Danis Tanovi}, koji se proteklih dana nije `elio ogla{avati u medijima i “kukati“ kako mu scenarij nije pro{ao na konkursu Fondacije - premda, s obzirom na reference, svakako ima najvi{e prava na to. 57
Arsen Anton:INTERVJU - osnova.qxd
10.10.2012
22:14
Page 58
OTVORENO I ODGOVORNO
INTERVIEW
Arsen Anton Ostojić
reditelj
Svoj treći dugometražni igrani film HALIMIN PUT, ARSEN ANTON OSTOJIĆ snimio je po scenariju našeg FEÐE ISOVIĆA; u sedmici prije sarajevske premijere reditelj iz Hrvatske za naš magazin govori o nastanku potresnog filma o “dvije žene koje dijele jedno majčinstvo”
“Halimin put“ je izuzetno dirljiv film, nakon kojeg }ete dugo razmi{ljati o onome {to ste vidjeli Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
P
o~etkom marta ove godine, kada je “pala” prva klapa filma Halimin put, pisali smo o svemu {to je bilo vezano za njegovu pred(produkciju), a u tekst “ugradili”, naravno, i radnju filma, onu koja je medijima tada bila na raspolaganju. Dakle, “Halimin put dirljiva je pri~a o dvije `ene koje dijele jedno maj~instvo u poslijeratnoj Bosanskoj Krajini, ta~nije, pri~a o dobro}udnoj Halimi koja poku{ava prona}i svog nestalog sina, svjesna kako je jedini na~in da uspije u svojoj namjeri taj da prona|e svoju ne}akinju koja je s njim na poseban na~in povezana, a koju niko nije vidio ve} dvadesetak godina.”
NAJBOLJA FILMSKA ULOGA ALME PRICE Da, kompleksna je to pri~a, istinita, bolna, tragi~na, potresna, za koju je trebalo imati i talenta, i iskustva, pa ako ho}ete i hrabrosti napisati je i “prebaciti” na filmsko platno. Doista su, a zaklju~ak donosimo nakon {to smo odgledali ovaj film u prostorijama sarajevske producentske ku}e F.I.S.T., izvrstan posao uradili i bosanskohercegova~ki scenarista Fe|a Isovi} i hrvatski reditelj Arsen Anton Ostoji} i gotovo kompletna ekipa filma Halimin put. Mo`e se tu prona}i i pokoja zamjerka, ali 58
generalno, Halimin put od sada ubrajamo u neka od najzna~ajnijih ostvarenja realizovanih na ovim prostorima u nekoliko posljednjih godina. Pa nas ~udi ~injenica da je na posljednjem Festivalu igranog filma u Puli Zlatna arena oti{la u ruke samo jednom ~lanu ove filmske ekipe: Olgi Pakalovi} za sporednu `ensku ulogu. “Vi prvo pa odmah u glavu! Pretpostavljam da vam se toliko dopao film da ne mo`ete da vjerujete? Čini mi se da niste jedini, samo {to ne}u ja protiv `irija, jer je njihovo pravo da dodjeljuju nagrade na na~in kako najbolje znaju i umiju. A ako ja trebam da odgovorim na va{e pitanje, onda }u re}i da doista ne pri~am s Daliborom Matani}em, jednim od ~lanova `irija, jer je prije ~etiri godine navodno govorio naokolo da je moj film Ni~iji sin pobijedio na Puli i u svakom pogledu potukao njegov film Kino Lika zato jer sam zvao `iri. Kada sam nazvao Dalibora da se na|emo na kavi, da popri~amo ljudski i da mi objasni {to je
MALO, ALI DOVOLJNO: Mislim da je bilo važno da i Bosna u ovome sudjeljuje, tako da ja to ne bih mjerio iznosom novca nego iskrenošću namjera
mislio, on je odbio, rekav{i da se ne `eli dru`iti s hrvatskim redateljima. Eh, nakon takvog bezobrazluka vi{e s njim ne komuniciram niti imam namjere. Samo, ne vjerujem da je to utjecalo na odluku `irija. Ponavljam, `iri ima pravo donositi samostalne odluke, a ja se u odluke bilo kojeg `irija, ako su ih donijeli svojom glavom, bez interesa sa strane, ne mije{am”, govori nam Arsen Anton Ostoji} na po~etku na{eg intervjua. Ba{ ne mogu vjerovati da je iko bolje od Alme Price odigrao glavnu `ensku ulogu, pa ~ak ni Ana Kari} koja je ove godine osvojila Zlatnu arenu. Da li ste Vi poredili kvalitet te dvije uloge? Negdje sam rekao da je to vjerojatno najbolja filmska uloga Alme Price. Mislim da nisam pogrije{io jer je to vrsta uloge koja nadilazi i sam film. To }e ostati zapisano u povijesti filma. Alma je doista to vrhunski odigrala, a {to je bilo najljep{e, Alma je i u pripremama i na snimanju svojim pona{anjem dokazala koliko je vrhunska profesionalka. Ali nemam namjeru porediti te dvije uloge. Ina~e, Ana Kari} mi je izuzetno draga, to je divna osoba i izvrsna glumica, koje dugo nije bilo na filmu i veselilo me je kada joj je kolega Igor Mirkovi} dao glavnu ulogu u svom filmu. A maska je posebna pri~a. Neki moji drugovi i poznanici koji su ove godine gledali filmove u Puli vele da je masker filma Ljudo`der vegetarijanac nagra|en SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Arsen Anton:INTERVJU - osnova.qxd
10.10.2012
22:14
Page 59
AUTOR PRI^E KOJA JE DIO SVIH NAS HRABAR I OTVOREN Reditelj iz Splita Arsen Anton Ostoji}
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
59
Arsen Anton:INTERVJU - osnova.qxd
10.10.2012
22:15
Page 60
OTVORENO I ODGOVORNO
INDIKACIJE I GOTOV PROIZVOD Reditelj Arsen Anton Ostoji} na setu sa glumicom Almom Pricom (lijevo); scena iz filma Halimin put (desno)
Arenom samo zato {to je Reneu Bitorajcu “nabacio� periku na glavu. Va{ masker je, pak, nekoliko najva`nijih filmskih likova u Haliminom putu u~inio dvadeset i tri godine starijim... Drago mi je da vam mogu predstaviti izvrsnu maskerku Martinu [ubic-Dodo~i}, Slovenku sa stalnom beogradskom adresom, kao i njenu asistenticu Vi{nju Karauli} te frizerku [tefaniju Roso, koje su zaslu`ne za izgled glumaca. Nemam namjeru uspore|ivati ni masku u mom filmu s maskom u nekom drugom filmom. @iri zna za{to je donio odluke koje je donio, jer jedini su oni imali uvid u sve filmove. A na publici je da procijeni da li je maska u Haliminom putu toliko uvjerljiva da povjerujete da lik Safije ima 18 pa 41 godinu te lik Halime 33 pa 56, uz ostale glumce koji stare: Mustafu Nadarevi}a, Dariju Lorenci Flatz, Miraja Grbi}a, Eminu Mufti} te Lenu Politeo. Jo{ }emo malo ostati na {picu Istre. Mo`da je, ipak, najva`nije da ste osvojili Zlatna vrata Pule, {to zna~i da ste osvojili srca tamo{nje publike. Jer, ocjena 4.86 kojom je publika nagradila Halimin put najvi{a je u istoriji Pulskog festivala! Uostalom, za publiku se i snimaju filmovi, zar ne? Pa naravno da se filmovi snimanju za publiku. To je najve}i propust nekih na{ih kriti~ara koji tu jednostavnu ~injenicu nikako da shvate. Oni misle da se filmovi snimaju zbog njih?! Samo, da vas ispravim. Ne znam da li je ova ocjena najvi{a u ~itavoj povijesti Pulskog festivala jer nemamo dokumentaciju na osnovu koje bismo to mogli zaklju~iti. Ali je sigurno najvi{a u novijoj historiji, tj. onoliko koliko su nam dostupni podaci omogu}ili uvid. I jo{ ne{to: pored dvije spomenute 60
nagrade film je dobio i nagradu `irija Mladih filmofila, kao i specijalno priznanje Udru`enja kriti~ara Evrope i Mediterana FEDEORA.
DRAMA PROTIV KOMEDIJE
Mo`e li drama pobijediti komediju, kao {to je Halimin put u Puli pobijedio Paradu. Odnosno, mo`e li Halimin put imati publiku koja }e danima i sedmicama stajati u redovima za ulaznice? Zar to nije fascinantno da jedna ozbiljna drama pobijedi najgledaniji film desetlje}a u regiji, koji je pri tome jo{ i urnebesna komedija? Jedan kolega mi je rekao da }e po tome ovaj festival i ostati zapam}en. A da li }e publika hrliti u kina, to doista ne znam, jer to ovisi o mnogo faktora. Ono {to sa sigurno{}u mogu tvrditi jest da }e oni koji pogledaju film biti izuzetno zadovoljni. Bilo je publike u Areni koja je na izlasku,
kada su trebali ubaciti svoje glasa~ke listi}e u kutije, pitala za{to nema ocjene 10, a ne samo 5? A, recimo, da ste distributer filma koji ste re`irali, {ta biste preporu~ili potencijalnim gledaocima ovog filma u regiji, {ta je to zbog ~ega bi trebali do}i u kino i gledati Halimin put? Tako }ete na najbolji na~in najaviti sarajevsku premijeru 17. oktobra i zagreba~ku osam dana poslije. Halimin put treba pogledati jer je to iskren, emotivan i vrlo uzbudljiv film, koji s toplinom pristupa svim likovima, koji nikoga ne osu|uje i koji na jedan poetski na~in kroz sudbinu jedne majke govori o ovim na{im prostorima i minulim vremenima. To je izuzetno dirljiv film koji ostavlja dubok dojam i nakon kojeg }ete dugo razmi{ljati o onome {to ste vidjeli.
ODGOVORNI AUTOR Reditelj Haliminog puta tvrdi da je atmosfera na snimanju njegovog filma bila profesionalna i kvalitetna
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Arsen Anton:INTERVJU - osnova.qxd
10.10.2012
22:15
Page 61
AUTOR PRI^E KOJA JE DIO SVIH NAS SPLITSKI SIN
Magistar, reditelj, profesor
Vjerujem da je situacija na samom snimanju bila ~esto bolna, dramati~na, pa i traumati~na. Da li sam u pravu? Niste! Situacija na setu je bila profesionalna, mirna, kvalitetna, u najboljem redu, ~itava ekipa je radila u slozi, nije bilo sva|e, svi su radili brzo i dobro. Ne treba biti bolno na setu da bi film mo`da bio bolan. Tada se obi~no ne uspije ostvariti ono {to ste naumili. Mi smo sve dobro kontrolirali, tako da smo mogli usmjeriti emocije tamo kamo smo i htjeli. Naizgled mala sudbina i neva`na `ena ~ine veliku filmsku pri~u i va`nu filmsku ulogu. Ali, koliko pri~a Fe|e Isovi}a u Va{oj re`iji mo`e biti globalno prihva}ena? Ne znam. To trebamo tek vidjeti. Ja vjerujem da mo`e. Film za sada jo{ uvijek nije igrao niti na jednom stranom festivalu. Ali sada kre}e na prve festivale jer je u{ao u konkurenciju u Kairu, Cottbusu, Tallinnu. Nadam se da }e biti uspje{an.
VIZUALNO PRIKLADNA BANIJA
Nailazite li danas na neke pogre{ke u Haliminom putu, ili nedovoljno obja{njene elemente pri~e? Ja bih, recimo, volio znati kolika je udaljenost izme|u sela gdje `ivi Halima i sela u kojem `ivi njen brat Avdo sa `enom, sinom i Safijom, zato {to me interesuje mogu}nost zata{kavanja “bolne istine”, “grijeha” muslimanke i Srbina, Romea i Julije iz Bosanske Krajine. Sela su dovoljno daleko da Safija mora satima tr~ati da do|e od jednog do drugog ili da se Halima mora voziti autobusom. Ne mislim da je to gre{ka, dapa~e, svjesni smo bili tih elemenata i na to se pazilo. Osim toga, unutar obitelji svi su svjesni tog “grijeha” a jedino nekakav zami{ljeni ostatak sela ne zna za njega. Ti neki dijelovi pri~e su jasno razumljivi iako nisu pot11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Iako je na Odsjeku za re`iju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu diplomirao 1990., Arsen Anton Ostoji} do sada je re`irao tek tri dugometra`na igrana filma. Njegov prvijenac, Ta divna splitska no} iz 2004., bio je hrvatski kandidat za Oscara, drugi film Ni~iji sin osvojio je prije ~etiri godine {est Zlatnih arena, a tre}i, Halimin put, tek treba biti distribuiran i prikazan na festivalima {irom svijeta. Ro|en je u Splitu 1965. godine. U tih ~etrnaest godina, koliko je pro{lo od njegovog diplomskog ispita na ADU-u do re`iranja vlastitog prvog dugometra`nog igranog filma, deset je `ivio u New Yorku, gdje je i magistrirao, te dvije godine u Salzburgu, u kojem je bio redovni profesor i {ef Videoodsjeka na Fakultetu primijenjenih nauka. Danas je, pak, redovni profesor na Katedri produkcije na zagreba~koj ADU.
crtani. Trebate znati da nije mogu}e emotivno do`ivjeti film ako ste zbunjeni pri~om. Kako god, imate najve}u ocjenu u novijoj istoriji Pulskog festivala, a i Hrvatski audiovizualni centar dodijelio je Haliminom putu najvi{e novca od svih projekata do sada: 1.350.000 KM! Da li ste se i sami za~udili da je tolika finansijska sredstva dobila pri~a o `eni u dimijama? Pa, HAVC je dodijelio ta sredstva jer je na tada{njem natje~aju taj tekst bio ocijenjen najboljim scenarijem. Zar nije divno da je HAVC ili hrvatska kinematografija toliko otvorena da dopu{ta da se rade filmovi o “`enama u dimijama”? Mislim da je to bilo vrlo pozitivno, od strane tada{njih povjerenika Sa{e Vojkovi} i Darka Luki}a, kao i od Hrvatskog audiovizualnog vije}a koje je odobrilo njihove odluke. To mo`e biti samo znak zrelosti neke kinematografije. Ali ova pri~a nije s drugog kontinenta. To je u na{em susjedstvu, to je dio nas, to je dio ovog prostora i vremena. Baka glavne glumice, hrvatske dramske prvakinje Alme Price, je iz Srebrenice. Radnja filma de{ava se u Bosanskoj krajini, a zapravo je sve snimljeno na Baniji, tridesetak kilometara ju`no od Zagreba... Taj dio Hrvatske i li~i na Bosansku krajinu, vizualno odgovara Cazinskoj krajini. Odluka da se tamo snima bila je dijelom uvjetovana financijskim sredstvima a dijelom stoga {to je vizualno prikladno. Do
sada nitko to nije zamjerio, {to vjerujem da je stvar uvjerljivosti, ali i ~injenice da publiku ponese pri~a pa niti ne gleda na te druge, “manje va`ne” stvari. Snimili ste vrlo kvalitetno ostvarenje, tako da ne vjerujem da sada imate motiva bilo koga optu`ivati. Ali, evo ja }u, pa Vi prokomentari{ite ako `elite: sramotan je iznos novca koji je na{a dr`ava uplatila na ra~un Haliminog puta, ne znam je li bilo dovoljno i za catering, a film se ti~e svih nas! Bosna i Hercegovina je uplatila koliko je mogla da uplati. Hvala sarajevskoj Fondaciji za kinematografiju te Federalnoj TV {to su i to uplatili, i pokazali iskrenu `elju da sudjeljuju u filmu. Mislim da je bilo va`no da i Bosna u ovome sudjeljuje, tako da ja to ne bih mjerio iznosom novca nego iskreno{}u namjera. I za razliku od nas, u Hrvatskoj se ne snima jedan film godi{nje, ove godine u Puli bio ih je rekordan broj. Je li i kvalitet ve}i u odnosu na, naprimjer, 2008., kada ste premijerno prikazali Va{ drugi dugometra`ni igrani film Ni~iji sin? Te{ko mi je govoriti o kvaliteti onda i sada, jer jo{ uvijek nisam vidio dobar dio filmova s ovogodi{nje Pule. Iskreno, ne znam. Mislim da ovaj kvantitet ne mora zna~iti da su filmovi bolji. Svakako su jeftiniji, a to se na`alost vidi, ma koliko vi bili odu{evljeni maksimalnim iznosom koji HAVC zna dodijeliti najboljim scenarijima. 61
Mark:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:05
Page 62
MARK RAVENHILL
[AKA-U-OKO-POZORI[TE Mark Ravenhill je doslovce preko no}i, uz Sarah Kane, postao najpoznatiji predstavnik takozvanog “in-yer-face-theatre”, novog vala britanskog teatra ~ije je glavno obilje`je surova, brutalna, iskrena slika me|uljudskih odnosa u dana{njem dru{tvu
62
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Mark:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:05
Page 63
BRUTALNO ISKREN PISAC
Jedan od najpoznatijih britanskih savremenih dramskih pisaca MARK RAVENHILL (46) bio je gost proteklog, 52. internacionalnog teatarskog festivala MESS; s autorom provokativne predstave “SHOPPING AND FUCKING“, koja je prije desetak godina izvođena i na našim scenama, razgovarali smo o njegovom doživljaju teatarske umjetnosti, kontroverzama i skandalima vezanim uz njegov rad te intimnoj borbi sa teškom bolešću koju i danas u većini zemalja prati stigma...
BAD BOY BRITANSKOG TEATRA
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
K
ad se jedna vrata zatvore, druga se otvore - u toj misli je, otprilike, sadr`ana `ivotna filozofija i iskustvo 46-godi{njeg Marka Ravenhilla, jednog od najpoznatijih i najkontroverznijih dramskih pisaca dana{njice, koji je ovih dana prvi put posjetio Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao gost 52. internacionalnog teatarskog festivala MESS. Zbog trodnevne radionice koju je vodio u Bo{nja~kom institutu, a u kojoj su u~estvovali mladi dramski autori i autorice iz BiH, Hrvatske, Poljske, Slova~ke, Ukrajine i Srbije, Ravenhill, kako ka`e, nije uspio vidjeti puno ni od grada, ni od Festivala... “Pogledao sam predstavu Mrzim istinu Olivera Frlji}a i veoma mi se svidjela. Postavlja mnoga pitanja o teatru, politici, otporu, kao i pitanja odnosa unutar porodice i pri tome uspijeva biti vrlo konkretna, uz neke realisti~ne situacije u kojima se svi mogu bar dijelom prepoznati. Svidio mi se na~in na koji je publika vrlo neposredno uklju~ena u predstavu i lako}a s kojom se ona mo`e pratiti uprkos velikim pitanjima koje otvara, a glumci su tako|er bili fantasti~ni“, pri~a Ravenhill. “[to se ti~e Sarajeva, kao neko ko dolazi ovdje prvi put, sama ta ~injenica opsade koju su gra|ani Sarajeva pre`ivjeli ‘90-ih godina na neki na~in budi u meni poniznost i divljenje prema hrabrosti ljudi ovdje. Te{ko je zamisliti da su sa tih prekrasnih planina i brda iznad grada nekada ispaljivane granate 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
i meci koji su ubili tolike nedu`ne ljude... Ne mo`ete a da se ne divite veli~ini ljudskog duha koji je uspio sve to prevazi}i i nastaviti da `ivi, stvoriti budu}nost nakon takvog pakla.“
GAY U TEATRU Mark Ravenhill postao je poznato ime u svijetu teatra 1996. godine, kada je u londonskom Royal Court Theatre prvi put izveden njegov komad Shopping and Fucking (Kupovanje i je..vanje). Zahvaljuju}i drami prepunoj nasilnih i seksualno eksplicitnih scena, u ~ijem su sredi{tu trojica narkomana i homoseksualaca, jedan gangster i jedna propala glumica, Ravenhill je doslovce preko no}i, uz Sarah Kane,
postao najpoznatiji predstavnik takozvanog “in-yer-face-theatre” ({aka-u-oko-pozori{te), novog vala britanskog teatra ~ije je glavno obilje`je surova, brutalna, iskrena slika me|uljudskih odnosa u dana{njem dru{tvu. Ono {to je motiviralo Marka Ravenhilla da napi{e Shopping and Fucking (koji je produciran i izvo|en u brojnim zemljama svijeta, uklju~uju}i i prostore ex-Jugoslavije gdje je, istina, stigao sa “zaka{njenjem” od nekih {estsedam godina, op.a.) nije bila, kako ka`e, `elja da {okira ili da izazove skandal - bila je to drama ro|ena iz njegove osobne drame, kada je po~etkom devedesetih saznao da je HIV pozitivan. “Dijagnozu sam dobio 1991. godine, a u to vrijeme jo{ nije postojao efikasan lijek za HIV. U najboljem slu~aju, o~ekivalo se da sa takvom dijagnozom mo`ete `ivjeti jo{ pet do deset godina. Ja sam tada imao 25 godina i poku{avao sam da se pomirim sa ~injenicom da }u do 35. biti mrtav“, pri~a Mark. “Prije nego {to sam saznao da sam HIV pozitivan, bio sam mnogo vi{e zainteresiran za re`iju nego za pisanje. Ali posao reditelja zahtijeva mnogo energije, cjelodnevne probe, vo|enje ~itavog tima ljudi, sve je to prili~no fizi~ki zahtjevno. Shvatio sam kako ne}u imati snage za to, tako da je moja bolest zapravo presudila da postanem pisac. Ta spoznaja da ne}ete jo{
“MOTHER CLAP’S MOLLY HOUSE” Crna komedija iz 2001. koja istra`uje ljudsku seksualnost jedan je od najpoznatijih Ravenhillovih komada
63
Mark:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:06
Page 64
MARK RAVENHILL KONTROVERZNA KONTROVERZNA DRAMA DRAMA
Predstava Predstava Shopping Shopping and and Fucking Fucking od od 1996. 1996. do do danas danas izvo|ena izvo|ena je je uu brojnim brojnim zemljama, zemljama, aa ovih ovih dana dana priprema priprema se se ii njena njena poljska poljska premijera premijera uu Teatrdlawas Teatrdlawas
NEPRIRODNA KULTURA SREĆE: “Postalo je gotovo tabu biti negativan, neraspoložen, pesimističan, ljut, depresivan. Svi moraju biti vedri i srećni u svakom momentu, izražavati negativne emocije nije dopušteno. To je jedna vrsta ludila“ dugo `ivjeti daje vam sasvim druga~iju perspektivu `ivota i vremena - sve se odvija ubrzano, intenzivno...“. U vrijeme kada se pojavio Shopping and Fucking, u Londonu je ve} postojala izvjesna tradicija, ako se tako mo`e re}i, gay likova u predstavama. Ali istovremeno je uvijek postojao i pritisak da se gay likovi prika`u kao pozitivni i sre}ni, kao “normalni“ ljudi, uslovno re~eno, obja{njava Ravenhill: “Sve je to bilo prili~no neiskreno i vjerujem da je Shopping and Fucking donijela promjenu u tom smislu, u na~inu prikazivanja gay osoba u teatru. @elio sam dati jednu druga~iju, realnu dimenziju gay likovima, omogu}iti im da imaju i negativna iskustva sa nasiljem, drogom i svim onim {to mo`e pratiti i heteroseksualne likove. U mnogim zemljama, uklju~uju}i Bosnu, prije ove predstave gay likovi nisu bili ba{ ‘popularni’ u teatru, ~ak ni oni pozitivni, tako da se desio taj drasti~ni prelaz od 64
potpunog izostanka gay karaktera u dramama do predstave Shopping and Fucking .“ U isto vrijeme kada je Shopping and Fucking prvi put pro duciran, na tr`i{tu se pojavio novi lijek protiv HIV-a, koji je dao nadu milionima oboljelih diljem svijeta. “Vijest o otkri}u lijeka bila je u svim novinama i odjednom su ljudi poput mene mogli da se nadaju kako }e `ivjeti mnogo du`e od o~ekivanog, ~ak i do~ekati starost. Tako se dogodilo da produkcija predstave Shopping and Fucking nije bila najve}i doga|aj u mom `ivotu, nego upravo otkri}e tog lijeka“, pri~a Ravenhill. U proteklih 15 godina Ravenhill je napisao jo{ dvadesetak komada - okupirale su ga razli~ite teme, od odnosa na mikroplanu, unutar porodice, pa do globalnih tema poput rata u Iraku i terorizma. Ali bez obzira na pri~u, na{ sagovornik nagla{ava kako je za njega najva`nije prenijeti vlastiti do`ivljaj svijeta na pozornicu i istovremeno
spoznati {ta to zna~i biti `iv. “Uvijek sam se trudio biti maksimalno iskren prema sebi i prema publici“, ka`e Ravenhill i dodaje da ne razmi{lja puno o etiketi “kontroverznog“ autora: “Kada jednom steknete tu reputaciju kontroverznog pisca, to je ne{to {to vas stalno prati i prili~no je te{ko nositi se s tim, jer ljudi onda o~ekuju da }e svaki va{ naredni komad biti jo{ {okantniji i skandalozniji od prethodnog. I ako se to ne dogodi, odmah pomisle da ne{to nije u redu s vama (smijeh). Skoro da budu ljuti, ili razo~arani. Kao pisac, nisam mogao dozvoliti da to uti~e na mene, ina~e vjerovatno vi{e nikada ni{ta dobro ne bih uradio.“
NOVE PREDSTAVE I STARA PITANJA Uprkos tome {to predstavlja savremenu britansku dramsku scenu, Mark je veoma naklonjen tradicionalnom teatru i klasi~nim komadima. Novi tekstovi, kako ka`e, SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Mark:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:07
Page 65
BRUTALNO ISKREN PISAC RAVENHILL ZA DORU^AK
“Rat, terorizam i islamofobija su najveće teme našeg doba“ Prije pet godina Ravenhill je na festivalu u Edinburgu predstavio zanimljiv projekat pod nazivom Ravenhill for Breakfast (Ravenhill za doru~ak). Napisao je po jedan kratki, 20-minutni komad za svaki dan trajanja Festivala. Cijeli “serijal“ sastojao se od 16 komada, koji su se bavili pitanjima rata protiv terorizma i islamofobije. “Kad se sve sabere, to je ukupno negdje oko {est sati drame, a {est sati je u pozori{nim uslovima otprilike du`ina Rata i mira. Takav projekat zahtijevao je veliku temu, a taj sudar civilizacija, terorizam, rat i
konflikt izme|u muslimana i zapadnog svijeta jesu najve}e teme na{eg doba“, obja{njava Ravenhill. Publika je dolazila na predstave svako jutro u devet sati. Svi bi dobili kafu i pecivo za doru~ak i onda gledali predstavu. Neki su dolazili svakog jutra, a neki bi do{li samo jedanput ili dvaput, jer se svaki komad mogao gledati kao zasebna pri~a. “Sve {to je u to vrijeme u teatru ra|eno o pomenutim temama bilo je ra|eno u dokumentaristi~koj, gotovo novinarskoj formi. A teatar, po mom mi{ljenju, treba pronalaziti metafore na
~esto zapravo ne donose ni{ta novo - i za{to ih onda uop}e postavljati? “U Velikoj Britaniji je glavni argument za produciranje novih komada da je to ispravna i dobra stvar, to tako treba raditi, treba dati {ansu mladim piscima... Ali problem je u tome {to je jako te{ko napisati dobar komad, pa i nemate ba{ toliko mnogo kvalitetnih novih tekstova. Postoji ~itava jedna ma{inerija da bi se ti tekstovi postavili na scenu, cijeli sistem ljudi koji vje{ta~ki stvaraju predstave i pi{u protiv svoje volje, pa onda imaju druge ljude koji to prepravljaju, dora|uju, skra}uju, pro{iruju... To {to je neki komad tek nedavno napisan ne zna~i nu`no da on nudi i neki novi na~in razmi{ljanja ili pogleda na svijet, a to bi zapravo trebalo biti
druga~iji na~in od novinarstva i to je ono {to sam poku{ao da uradim, premda je publika ve} imala
UTRKA SA ŽIVOTOM: “Dijagnozu sam dobio 1991. U to vrijeme očekivalo se da sa HIV-om možete živjeti u najboljem slučaju još pet do deset godina. Ja sam tada imao 25 godina i pokušavao sam da se pomirim sa činjenicom da ću do 35. biti mrtav“
U @IVOTU I TEATRU “Uvijek sam se trudio biti maksimalno iskren prema sebi i prema publici“
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
jasno definirane slike u glavi o 11. septembru, ratu u Iraku, Abu Ghraibu... Nisam im nudio nikakvu poruku, a kamoli rje{enje, samo sam nastojao na neki na~in pro{iriti perspektivu ljudi o tim doga|ajima i mo`da im ponuditi malo druga~ije vi|enje stvari. ^injenica je da u Velikoj Britaniji ima dosta islamofobije, ali ono {to je za mene bila mo`da najve}a satisfakcija jeste izvo|enje tog projekta u Istanbulu. To je najbolja potvrda kako kr{}anska i islamska kultura mogu postojati zajedno, sli~no kao u Sarajevu.“
najva`nije. Mnogi od tih komada samo ponavljaju stvari koje su ve} ispisane puno ranije, u drugim dramama. A nove teme i nova pitanja uvijek se name}u - svijet se mijenja, dru{ tvo se mijenja i stalno saznajemo neke nove stvari o nama samima.“ Ravenhill je trenutno anga`iran kao rezidencijalni pisac u ~uvenoj Royal Shakespeare Company. Otkriva nam da razmi{lja o novom komadu koji }e se baviti takozvanom “kulturom sre}e“ - ~udnim fenomenom koji se iz Amerike, poput epidemije, {iri na Evropu. “U Velikoj Britaniji trenutno postoji ta jedna ogromna kultura optimizma, sre}e, pozitive. Recimo, kad sretnete nekog na ulici i pitate ga ‘kako si’, on }e vam sa {irokim osmijehom odgovoriti: ‘Izvrsno! Sjajno se osje}am‘! Taj nametnuti optimizam se nekako preselio iz Amerike, posebno iz Kalifornije, gdje je takvo pona{anje ve} odavno postalo kulturolo{ka stvar. Nevjerovatno je kako se to pretvara u skoro oficijelnu kulturu zemlje - na radnim mjestima, u {kolama, u domovima... Svi svakoga provjeravaju sve vrijeme: roditelji djecu, u~itelji u~enike, {ef radnike, prijatelji prijatelje, kako bi se pobrinuli da svako bude sretan i veseo. Na neki ~udan na~in, to provjeranje podsje}a me na Stasi“, zaklju~uje Ravenhill. “Postalo je gotovo tabu biti negativan, neraspolo`en, pesimisti~an, ljut, depresivan. Svi moraju biti vedri i sre}ni u svakom momentu, izra`avati negativne emocije nije dopu{teno. To je jedna vrsta ludila, ta neprirodna kultura sre}e.“ 65
Eric:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:03
Page 66
NEKROLOG VELIKANU
Bio je marksista, komunista, odrastao u srednjoeuropskoj kulturi, polihistor i poliglota, Jevrejin porijeklom iz Poljske, čovjek koji se čvrsto držao svojih ideja i koji se nikada nije želio isticati; prošle sedmice preminuo je ERIC HOBSBAWM, ogromna intelektualna gromada i veliki poznavalac jazza
JEVREJIN IZ POLJSKE I MARKSISTA Pored nau~ne karijere, Eric Hobsbawm je ostvario i zavidnu karijeru jazz kriti~ara
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
K
ada spomenete naslove knjiga poput Nacije i nacionalizam od 1780 - program, mit, stvarnost, Trijumf bur`oazije, Kultura pam}enja i historija, O istoriji, onda grandioznu ~etvorotomnu Vrijeme..., u kojima podastire povijest kapitalizma od po~etka Francuske revolucije pa sve do rasapa Sovjetskog saveza - jasno je da govorite o jednom od najve}ih i najva`nijih intelektualaca XX stolje}a, Ericu Hobsbawmu. Taj nas je polihistor, profesor, marksista, kulturni antropolog, 66
POLIHISTOR KAO PRONICLJIVI JAZZ KRITIČAR teoreti~ar, ~ije smo knjige u redovitim razmacima dobijali i u prijevodima na jezike koji su se govorili u biv{oj nam domovini, napustio 1. oktobra, u starosti od 95 godina, upravo kada je pripremao
knjigu u kojoj je sakupio neke od svojih novijih eseja. Iako po mnogo~emu kontroverzan, ~lan komunisti~kog pokreta u cijeloj Europi i redoviti ~lan Komunisti~ke partije Velike SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Eric:TEKST osnova.qxd
10.10.2012
22:04
Page 67
ERIC HOBSBAWM (1917. - 2012.) Britranije, lijevo orijentirani intelektualac, univerzitetski profesor, postmarksista, autor ogromnog opusa i neizmjerne {irine intelektualnih interesa, koji su po svojoj teorijskoj zasnovanosti i dalekose`nim i pronicljivim zaklju~cima i analizama bili bez premca u novijoj povijesti engleske i europske kulture, Eric John Hobsbawm (ro|en 1917. U Aleksandriji) je bio sve samo ne konvencionalna osoba i akademik, ~ak i kad se raspravlja o njegovim dobro nam poznatim knjigama i studijama, pogotovo onima u kojima istra`uje povijest modernog kapitalizma, a industrijske revolucije u XIX stolje}u posebno, te povijest radni~ke klase. Oni kojima je jazz pri srcu i koji su uz slu{anje plo~a i odlazaka na koncerte `eljeli dublje proniknuti u tajne ove muzi~ke umjetnosti te su se dohvatili knjiga poznatih i manje poznatih autora, bilo ameri~kih, bilo onih iz Europe, morali su se u jednom trenutku dodirnuti i - gle malog ~uda - eseja, teorijskih zapisa i razmatranja koje je, kao jednu od svojih postranskih, pomalo tajnovitih aktivnosti, ~itav `ivot prakticirao upravo Eric Hobsbowm.
je imao 15-l6 godina, oti{av{i sa ro|akom na cjelono}ni koncert orkestra Dukea Ellingtona u jednom londonskom hotelu. I dok je ve}ina do{la da se zabavi i ple{e uz hot tonove Dukeova orkestra, na{ je junak ostao zakovan za stolicu skoro zaprepa{ten glazbom koja je bila inovativna, ekspresivna, svje`a, puna neobi~nih zvukova, orkestracija i vrhunskih solista. Sam je kasnije rekao da je ostao sjediti jer je bio mr{av i ru`an, i sa njim nijedna djevojka nije `eljela plesati. Odmah je shvatio da je u direktnom sudaru sa vitalnom kulturom koja je krajnje kreativna, koja dolazi sa ruba dru{tva i koju voli samo manjina, koja }e to uvijek i ostati. Redali su se drugi koncerti, posjete brojnim londonskim klubovima u kojima je podjednako u`ivao u nastupima engleskih i ameri~kih glazbe-
TAKO JE SVIRAO DUKE Iako se niti jedna ozbiljnija knji`nica ne mo`e zamisliti, recimo, bez knjige Vrijeme ekstrema - istorija kratkog XX vijeka 19141991, svaki vatreniji zaljubljenik u jazz se kad-tad morao dohvatiti knji`ice u kojoj su pod nazivom The Jazz Scene sakupljeni neki od njegovih zapisa o jazz glazbi. Prvobitno objavljena u Engleskoj 1959., u njoj se Eric Hobsbowm potpisuje kao Francis Newton i prezentira neke od zapisa koje je publikovao u radni~ko-novoljevi~arskom tjedniku New Statesman u periodu od 1959. pa do izlaska knjige. Tristotinjak stranica te knjige svakog }e jazz afacionadosa ispuniti beskrajno dubokim razmi{ljanima o fenomenu jazz glazbe, otvoriti pitanja o mnogim njenim aspektima, prodrijeti duboko pod povr{inu tonova koje su pred njim nizali najpoznatiji jazz i blues glazbenici. Pogledajmo malo povijest te njegove fasciniranosti jazzom. Poznata je njegova `ivotna sudbina: ro|en u Egiptu, potom je sa roditeljima `ivio u Be~u, pa onda u Berlinu gdje je bio svjedokom ra|anja nacizma i trajno se zarazio ljevi~arskim idejama, on odlazi u Pariz i na koncu dolazi u London, odnosno u Englesku, gdje }e studirati i kasnije nastaviti karijeru kao profesor i istra`iva~. Ni{ta u njegovom `ivotu nije bilo lako niti jednostavno marksista, komunista, odrastao u srednjoeuropskoj kulturi, polihistor i poliglota, Jevrejin porijeklom iz Poljske, ~ovjek koji se ~vrsto dr`ao svojih ideja i koji se nikada nije `elio isticati, on se zarazio jazzom kad 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
ERUDITA [IROKIH INTERESA U svojim esejima Hobsbawm je dubinski razmatrao umjetnost
nika, prve plo~e i knjige. I onda se jednog dana osmjelio i pitao urednike u tjedniku New Statesman da li bi mogao po~eti pone{to pisati o jazzu. Dobio je pravo na tjednu kolumnu koju je prilje`no ispunjavao svojim razmi{ljanjima o raznim aspektima jazza. Bile su to pedesete godine, vrijeme obnovljenog interesa za tradicionalni jazz, ali isto tako i revolucionarnih promjena poznatih kao be-bop, koje }e jazz jo{ vi{e odvesti od {iroke publike i definitivno je pretvoriti u umjetni~ku formu.
DOMETI DO FREE JAZZA Kupio sam pro{le godine revidirano izdanje knjige The Jazz Scene iz 1989. u jednoj second hand knji`ari za tri funte,
kada se Francis Newton (pseudonim uzet od jednog jazz truba~a koji je djelio sa njim novoljevi~arske ideje!) vratio sa pravim imenom E.J. Hobsbawm, i to reizdanje obogatio sa novim predgovorom, koji pokazuje da njegova veza sa Ellingtonom, Davisom ili Mingusom i Armstrongom nikada nije prestajala i da je i u poznim godinama pa`ljivo slu{ao najnovije domete sve do free jazza, te pratio literaturu i imao komunikaciju sa mnogim va`nim jazz kriticima diljem svijeta - od ÄŒehoslova{ke (sada ÄŒe{ke!), do Japana, Italije, Gr~ke, Engleske, posebno Francuske i Amerike. Poliglota, erudita {irokih interesa, izvanredno obavije{ten i na~itan, E.J.H. u svojim esejima dubinski razmatra umjetnost jazz glazbe: njenu zasnovanost, razvoj, eksperimentalnost, potom uklopljenost u svijet zabavlja~ke industrije, razmatra status publike, koja i sama dijeli marginalnu poziciju glazbenika ~iju muziku vole, ukazuje na socijalnu poziciju pojedinih va`nih li~nosti, posebno onih Afroamerikanaca, od kojih su mnogi dolazili iz obitelji srednje klase, istra`uje odnose jazza i drugih umjetnosti, ne pokazuje onu odioznost spram popularne glazbe kakvu bilje`imo kod zagovornika Frankfurtske filozofske posmarksisti~ke {kole (A Adorno, Marcuze i Horkheimer!), nagla{ava razlike izme|u ozbiljne glazbe i jazza, i nemogu}nost da se estetski principi prve primijene kao vrijednosni sustav za drugu, otvara prostor da se improvizaciji i originalnosti pojedinih genija jazza (P Parker, Davis, Ellington i drugi!), ispituje odnose izme|u ruralnog bluesa i orkestralnog jazza, te odnosa jazza i drugih umjetnosti... E.J.H. se prije pita negoli samo odgovara, otvara {iroka podru~ja razmatranja, podi`e nas u stadij svekolikog preispitvanja i trajne analize. Pri tomu rabi ne samo svoju legendarnu akribi~nost i izvanrednu educiranost, nego se poziva na mnoga istra`ivanja, citira gomilu najpoznatijih kriti~ara i teoretika. Drugovao je sa znanim jazz kriticima poput Natta Hentofa, ~uvenog lovca na talente Johna Hammonda, posebno se dru`io sa Ralfom Gleasonom, imao kontakte sa ~e{kom jazz scenom i posebno sa Josefom [kvoreckim i velikim kriti~arom Lubomirom Doruzkom, koji mu je napisao predgovor za ~e{ki prijevod knjige The Jazz Scene, bio blizak i sa novim generacijama engleskih i ameri~kih jazz teoretika, fotografa i drugih u~esnika jazz `ivota. Kad je 1982. kona~no napustio Birkbeck univerzitet, odlu~io je da definitivno ode u New York. I da predaje povijest, ali isto tako i da se iznova uroni u tada vitalnu njujor{ku jazz scenu. Pa }e E.J.H. skoro do kraja svoga `ivota pisati kritike knjiga o jazzu u New York Review of Booksu. 67
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
10.10.2012
20:43
Page 68
KNJIGA MJESECA Ubije|eni ateista, neodoljivi kozer i gorljivi polemi~ar Christopher Hitchens u knjizi “Smrtnost“ opisuje svoje suo~avanje sa neizlje~ivom bole{}u
Mala škola umiranja Pi{e: ADISA BA[I]
“Ako na kraju prihvatim vjeru, bi}e to samo zato {to mi je dra`e da umre vjernik nego da umre nevjernik“, pi{e Christopher Hitchens u svojoj posljednjoj knjizi, u svojim posljednjim danima `ivota. Drzak, pretjeran, rasko{no bezobrazan i neuvi|avan, ali savr{eno uvjerljive argumentacije, on je decenijama odu{evljavao i ljutio ~itaoce. Pisao je iznimno provokativne eseje o skoro svim zamislivim temama (osim o sportu) i tako je ostalo sve do samog kraja. Pa ~ak i kad je tema postao on sam, ta~nije borba sa neizlje~ivim rakom od kojeg je obolio. njiga Smrtnost govori o posljednjih devetnaest mjeseci njegovog `ivota, od saznanja o bolesti pa do posljednje zabilje{ke otipkane u rijetkim trenucima kad su lijekovi protiv bolova djelovali a pisanje bilo mogu}e. Na prvi pogled se ~ini kao jeftini trik nezaja`ljive izdava~ke ma{inerije objavljivati bilje{ke umiru}eg ~ovjeka. Ali to nije bilo koji ~ovjek, to je osoba koja daje beskompromisan i dragocjen, bolno iskren pogled na svijet sa samrtni~ke postelje. To je sve do kraja jo{ uvijek onaj isti ~ovjek koji uporno ponavlja da Boga nema i sva|a se sa svima koji tvrde suprotno. To je ~ovjek koji je u stanju uvjeriti ~itaoca da se obra}a samo njemu, on ~itaoca nepogre{ivo {armira, provocira, ljuti i budi iz intelektualne u~malosti.
K
68
Esej Christophera Hitchensa “Smrtnost“ (Allen & Unwin, Australija, 2012.) Hitchens opisuje kako vijest o njegovoj bolesti izaziva razli~ite komentare, od zluradog prepoznavanja Bo`ije kazne u pi{~evom tumoru, pa do prijateljskih poku{aja da mu se situacija olak{a. On duhovito obja{njava za{to ga nerviraju ljudi koji ka`u da }e se moliti za njega: kakav je to Bog kojeg mo`e{ ubijediti da ti zna{ {ta je bolje nego on? Umoli}e{ ga da ja ne umrem, ali je li tvoja molitva usli{ena na ra~un nekog drugog? Takva i sli~na pitanja autor postavlja kroz cijelu knjigu. n me|utim nije cinik koji odustaje od lije~enja i ~eka svoj kraj: na nagovor supruge, Hitchens pristaje na sve raspolo`ive oblike lije~enja raka, prolazi najve}e medicinske torture u nadi da }e se borba isplatiti. Kao rezultat svog iskustva on govori o
O
osje}aju bespomo}nosti koji bolestan ~ovjek prolazi, o iritantnim eufemizmima smi{ljenim da se bolesnika umiri, o nepravednim o~ekivanjima da se bolesnik bori (kao da ishod zavisi samo od njegovog pukog truda). Autor nam daje i briljantne uvide u na{u sopstvenu hipokriziju kad se na|emo pred bolesnikom, ali u isto vrijeme oslikava i ambivalentni odnos bolesnika prema na~inu na koji ga drugi vide: koliko god ga nervirali ljudi koji mu daju la`nu nadu, toliko ga povrijede i bliski prijatelji koji prihvataju njegov kraj i otvoreno ga pitaju: “Je li ti `ao {to vi{e nikad ne}e{ vidjeti Englesku?“ hristopher Hitchens do samog kraja vjeruje u mogu}nost izlje~enja, iako je dobro upoznat sa svojim realnim {ansama. On
C
O AUTORU Christopher Hitchens ro|en je 1949. u Engleskoj, studirao je u Oxfordu i dugo `ivio u SAD-u. Napisao je preko dvadeset knjiga raznih `anrova, pisao je pamflete, polemike, eseje, reporta`e, knji`evnu kritiku... Njegove naj~uvenije knjige su rasprava Bog nije velik i autobiografija Hitch 22. Preminuo je 15. decembra pro{le godine. Smrtnost je njegova posljednja knjiga.
govori o patnjama i neugodnostima koje drugi pre{u}uju: bol je konstantan, tijelo ne mo`e podnijeti novo ubadanje iglama, zatvor se smjenjuje sa dijarejom, osim kose opadaju i dlake u nosu zbog ~ega nos neprekidno curi... “Ja nemam tijelo, ja jesam svoje tijelo“, govori sa samrtni~ke postelje ~ovjek koji je u isto vrijeme i nevjerovatni um. Smrtnost je lekcija o umiranju, va`na i nadahnjuju}a, ali ne i zastra{uju}a. Ova knjiga nas ne}e i ne mo`e pripremiti na smrt, ali }e nam iskreno, po{teno i pametno progovoriti o tabuiziranom vremenu koje joj prethodi. SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
10.10.2012
VRIJEME KNJIGE
20:44
Page 69
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA GOSTOVANJE DUBRAVKE UGRE[I]
Biblioteka Sarajevo Na poziv Goethe instituta grupa bh. pisaca napisala je knji`evne radove o Vije}nici i o `ivotu u gradu ~ija je biblioteka usmr}ena. Rezultat je knjiga Biblioteka Sarajevo: literarno mjerenje grada (Naklada ZORO, Sarajevo, 2012.) a autori su: D`evad Karahasan, Ferida Durakovi}, Nenad Veli~kovi}, Fadila Nura Haver, Vedrana \eki}, Milan Stan~i}, Saida Mustajbegovi}, Lejla Kalamuji}, Ahmed Buri}...
A {to sad? Ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmani}, autorica vi{e bestselera za psiholo{ku pomo}, u svojoj novoj knjizi A {to sad? (V.B.Z., Zagreb, 2012.) nudi “upute za nevolje“. Radi se zapravo o nizovima jednostavnih afirmativnih tvrdnji koje mogu biti povod za razmi{ljanje i u najkompliciranijim `ivotnim situacijama kao {to su bolest i smrt bliske osobe, razvod, preljub, invaliditet, otkaz na poslu... Cijena je 29 KM.
Dijalog 3-4 U novom broju ~asopisa za filozofiju i dru{tvenu teoriju Dijalog 3-4, 2011 nalaze se, izme|u ostalog, prilozi i rasprave sa skupova o vizuelnoj kulturi i o mjestu sociologije u bh. dru{tvu, te osvrti na novu knjigu Ive Kom{i}a. ^asopis donosi i tekst Asje Mandi} o problemima recepcije savremene umjetnosti, zatim tekst Marine Katni}-Bakar{i} o prozoru kao arhitektonskom znaku, tekst Dubravke Pozderac- Lejli} o pro{irivanju granica kulture...
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Povodom jubileja PEN-a u BiH Nakon {to je ovih dana za svoju knjigu eseja Napad na minibar: Karaoke kultura dobila presti`nu nagradu Jean Amery, hrvatska knji`evnica Dubravka Ugre{i} se sprema za Sarajevo gdje }e gostovati 31. oktobra na poziv PEN Centra u BiH povodom obilje`avanja 20. godi{njice osnivanja ove institucije. Knji`evna ve~er Dubravke Ugre{i} uvod je u obilje`avanje PEN-ovog jubileja, a ve~er }e moderirati Dijala Hasanbegovi} i Nenad Veli~kovi}. Mjesto odr`avanja je atelje Figure, a vrijeme 19.00 sati.
BIOGRAFIJA ARNOLDA SCHWARZENEGGERA
Istina o Terminatoru Na preko sedam stotina stranica opisao je Arnold Schwarzenegger svoj `ivotni put od austrijskog snagatora do glumca i ameri~kog senatora. Naslov autobiografije je Total Recall (potpuno sje}anje ali i totalni opoziv) ali sje}anje je zapravo vrlo selektivno, u svrhu o~uvanja svih uvrije`enih stereotipa o {tajerskom bodibilderu koji uspijeva zahvaljuju}i ambiciji i upornosti. U sami holivudski vrh dovela ga je uloga u Terminatoru, filmu u kojem izgovori cijelih osamnaest re~enica.
SAJAM KNJIGE U FRANKFURTU
Počinje sezona knjiga Od 10. do 14. oktobra odr`ava se ovogodi{nji Sajam knjige u Frankfurtu. Zemlja po~asni gost ovaj put je Novi Zeland, a teme u fokusu Sajma su nove mogu}nosti dje~ije knjige, autorska prava u vrijeme elektronskih knjiga, turisti~ka i kulinarska literatura... Nova izdanja predstavi}e 7.400 izlaga~a iz preko 100 zemalja.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Amazon)
(Svjetlostkomerc, Sarajevo)
1. The Oatmeal: How to Tell If Your Cat Is Plotting to Kill You 2. Bill O’Reilly: Killing Kennedy 3. Eben M. D. Alexander: Proof of Heaven 4. J. K. Rowling: The Casual Vacancy 5. Mark Owen: No Easy Day
1. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e 2. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi} 3. E L James: Pedeset nijansi: Siva 4. Jo`e Pirjevec: Tito i drugovi 5. Ayad Akhtar: Ameri~ki dervi{ 69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
10.10.2012
20:33
Page 70
KULT MARKET AMY McDONALD
Life In the Beautiful Light
MUZIKA “La Futura”, novi album grupe “ZZ Top”
Bradonje su opet u modi
Kud }e{ bolje proslave desetogodi{njeg scenskog rada od snimanja albuma. Tako bi ukratko glasio moto mlade pop rock autorice Amy McDonald. Life In the Beautiful Light je njezin novi album koji donosi trinaest novih pjesama, a objavio ga je Mercury Records.
NOVI TRIJUMF TEKSA[KE TROJKE
DOWN
IV Part I-The Purple EP Phil Anselmo, pjeva~ nekad slavnog metal banda Pantera, u novom je projektu. Band se zove Down, a album IV Part I-The Purple EP. Album ~ini svega {est pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Down Records.
SMASHING PUMPKINS
Oceania Novi album nekad superuspje{nog rock banda Smashing Pumpkins nosi naziv Oceania. Ovaj CD rock alternativaca sadr`i trinaest pjesama, sa etiketom izdava~ke ku}e Martha’s Music. Sve pjesme su dostupne besplatno putem njihove slu`bene internet stranice.
70
Boogie majstori ZZ Top objavili su novi studijski album La Futura
Na red je do{ao i dugo o~ekivani album boogie rock legendi ZZ Top. Album La Futura donosi deset novih pjesama, a dolazi nakon osmogodi{nje stanke i albuma Rancho Texicano. Te 2004., nakon objave pomenutog albuma, slavni je trojac u sastavu Billy Gibbons, Dusty Hill i Frank Beard, potpuno zaslu`eno u{ao u R’N’R ku}u slavnih. No, brojni fanovi su se, ipak, bez razloga pribojavali da bi ta godina mogla ozna~iti i izdava~ki kraj banda. Prije ne{to vi{e od mjesec dana najavljen je izlazak novoga albuma La Futura, koji vam ovoga puta i predstavljamo. ZZ Top je, zapravo, antologija teksa{kog rocka. Sastav je nastao daleke 1969. i kroz sve ovo vrijeme nisu nimalo odstupali od zadanog pravca. Istina, bilo je tu sporadi~nih koketiranja sa zvukom klavijatura, radi produkcijskih zahtjeva, ali se teksa{ka trojka vrlo brzo vratila na pravi kolosijek i nastavila “pra{iti” sa gitarom, bassom i bubnjem, uz nenadma{ni vokal Billyja Gibbonsa. U karijeri su snimili dvadeset albuma, od kojih su ~ak {est zaslu`ili mjesto u rock enciklopedijama. Za razliku od ostalih ameri~kih rock bandova, o ZZ Topu je napisano petnaest knjiga. Koje govore o burnoj i neobi~noj karijeri i donose razli~ite poglede na biografije ~lanova banda. Posljednja u nizu je ona pjeva~a i gitariste Billyja Gibbonsa pod nazivom Rock+Roll Gerhead iz 2005. godine. Album La Futura otvara I Gotsta Get Paid. Rije~ je o obradi jedne od najpoznatijih hip-hop pjesama iz ’80-tih godina pro{loga stolje}a, 25 Lighters. Kada na hip hop ritam
nabacite “25 kilograma” riffova, uz hrapavi vokal, dobijete spektakl. Slijede Chartreuse i Consumption, koje nimalo ne odudaraju od prethodne pjesme. Riff do riffa, jednostavno a odli~no. Ina~e, kad se sa`me rad ovog kultnog banda, nema tu puno pameti. Tri akorda, “kilo” riffova i umjereno brzi beat, kona~na su formula genijalnosti teksa{kih bradonja. ^etvrta po redu pjesma je balada Over You. Sjajni blues u stilu najplodnijeg razdoblja banda, kasnih ‘80-ih. A najbolje pjesme na albumu su Heartache in Blue i Have a Little Mercy. La Futura je definitivno jedno od najboljih rock ostvarenja u ovoj godini, te je kao takvo za~epilo usta svim onima koji ZZ Top dr`e za band za “ohrndale” teksa{ke kamiond`ije. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Beck: I just started hating some people today 2. Alex Clare: Too Close 3. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft. Mani Obeya) 4. Urban Cone: We should go to France 5. Knife Party: Bonfire 6. Nick Waterhouse: Is That Clear 7. Justice (with Morgan Phalen): New Lands 8. Haim: Forever 9. Muse: Survival 10. Bonaparte: Quarantine (ft. Housemeister)
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
10.10.2012
20:34
Page 71
KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kraljevstvo izlazećeg mjeseca” (SAD, 2012.), reditelja Wesa Andersona
Ljubav kao bunt PRI^A O DVOJE ZALJUBLJENIH Neobi~ni i usamljeni maloljetnici su u bijegu od onoga {to ne `ele
Ljubav i buntovni{tvo su dvije velike teme koje se isprepli}u u novom filmu Wesa Andersona. Rije~ je o Moonrise Kingdomu, za koji je scenario, uz Romana Coppolu, napisao Wes Anderson, koji je ujedno re`irao film, te tako|er bio jedan od producenata. Ni{ta to ne ~udi, jer je rije~ o jednom velikom, razigranom kreativnom filmskom autoru. Moonrise Kingdom prikazuje pri~u o dvoje zaljubljenih, neobi~nih, usamljenih maloljetnika, koji su istovremeno u bijegu od onoga {to ne `ele, te u kretanju prema onome {to `ele. On bje`i iz izvi|a~kog kampa, a ona od ku}e, a idu prema ljubavi i slobodi. Dje~ak se zove Sam, glumi ga Jared Gillman, a djevojka je Suzy, koju tuma~i Kara Hayward. Oboje su veoma neprilago|eni protagonisti kakve obo`ava Wes Anderson. U potrazi i drami koja nastaje nakon toga participiraju policijski {erif, {ef izvi|a~a, roditelji djevojke, udomitelji dje~aka, socijalna radnica... [efa izvi|a~a glumi Edward Norton, dok policijskog {erifa igra Bruce Willis, socijalnu radnicu Tilda Swinton, djevoj~inog oca Bill Muray. Willis ovdje zaista tuma~i jednu neobi~nu, za njega toplu i komi~nu ulogu odgovorne osobe. Anderson je mnogo toga smislenog napravio na polju razvijanja svoje prepoznatljive poetike, te estetike u kojoj mari za boju, patinu, glazbu, psihologiju boja i tonova, odnose, itd. On ne banalizira, on stvara sjajne, zabavne, mudre filmske radove. Itekako zna {to radi, veoma je na~itan i filmofil koji se mnogo tu|ih radova nagledao do sada. Anderson ne bje`i od stvarnosti. On nas uvla~i u ono bitno iz nje, a jedini bijeg koji koristi jeste bijeg iz surovog naturalizma na{ih `ivota u ma{toviti, bajkoviti, magi~ni realizam. Ta “tekstura” nije mu strana. Prije ovog filma koristio ju je u sjajnoj basni Mr. Fox iz 2009. godine. Anderson se izborio za svoje mjesto me|u autorima na prijelazu s pro{log stolje}a u ovo dana{nje, kroz svoje 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
filmove Rushmore, Kraljevski Tenenbaumi, The Life Aquatic. Ti filmovi su bili toliko za~udni da se netko mogao zapitati kako je uop}e mogu}e da su stvarani. Kralje`nica svih tih filmova kao i ovoga su sna`ni, kreativni, zasebni, neovisni karakteri. Njegove filmove karakterizira to da uvijek ima velike zvijezde za ne tako veliki novac. Npr. Moonrise Kingdom je ve} {esti film koji je snimio s Billom Murrayjem. Na zadnjem je radio i s Edwardom Nortonom i Harveyjem Keitelom. Film mu je imao ~ast otvoriti festival u Cannesu. Naredno djelo koje `eli stvoriti jeste The Grand Budapest Hotel, koji bi trebao biti zavr{en 2013. godine. Sura|ivat }e s Johnnyjem Deppom po prvi put, te {esti s Owenom Wilsonom. Radi{an, ma{tovit. Wes, svako Ti dobro majstore `elim! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Taken (Olivier Megaton) 2. Hotel Transylvania (Genndy Tartakovsky) 3. Pitch Perfect (Jason Moore) 4. Looper (Rian Johnson) 5. Frankenweenie (Tim Burton)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Oliver Nakache & Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp, Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video)
DUG
Krysztog Krauze Krzysztof Krauze i Jerzy Morawski napisali su scenario za ovaj film. Krzysztof Krauze ga je re`irao. Godine 1999. u rijeci Visli u Var{avi policija je prona{la dvije vre}e od plastike, u kojima su bili le{evi bez glava. Istraga navodi na povezanost s ruskim podzemljem. Ovaj film osvojio je Zlatnog lava na Poljskom festivalu iste godine kada je napravljen. Ocjena: 4
BESKRAJNI SNOVI
Pouran Derakhshandeh Jedna djevoj~ica, Elnaz, hendikepirana je fizi~ki, te zbog tog hendikepa nije primljena u {kolu. Nailazi na nerazumijevanje okoline. Jedna u~iteljica do`ivljava niz suludih situacija prije nego {to se susretne s hendikepiranom curicom. Osmogodi{nja Reyhaneh, koja ide u istu {kolu, ima no}nu moru koja se sutradan obistini. Film iz 2010. godine. Ocjena: 5
DUNJIN CVIJET
Victor Erice Rije~ je o dokumentarnom filmu o Antoniju Lopezu, {panjolskom slikaru. Pratimo proces izrade slike sa stablom dunje. Dunja koja se slika jeste dunja koju je sam slikar posadio u vlastitom vrtu. Svake godine, dolaskom jeseni, to stablo postaje stalni motiv. Cilj slikara jeste “uhvatiti” zrake svjetlosti koje prolaze kroz li{}e prije nego sa stabla ispadnu svi plodovi i li{}e. Slikara ~esto prekidaju nenajavljeni posjetioci. U Cannesu 1992. Dunjin cvijet dobio je nagradu kritike. Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
11.10.2012
0:28
Page 72
KULT MARKET SPORT
AUTOMOBILI
Land Rover
Utakmica godine u Pireju
Stevanović umjesto Pjanića Foto: Mario Ili~i}
Land Rover Discovery 4 osvje`en je za 2013. godinu luksuznijom opremom i sa pet novih boja karoserije. Najluksuzniji model sa oznakom HSE dobio je nove aluminijumske naplatke od 19 in~a, a u kabini se mogu birati dve nove boje interijera.
MOTOCIKLI
Panigale 1199 RS13 Iako je RS12 u slu`bi oko godinu dana, za slijede}u sezonu i ulazak u WSBK {ampionat Ducati je spremio potpuno novu i jo{ `e{}u verziju modela Panigale. Ovaj model ne treba mije{ati sa modelom Panigale R koji }e biti predstavljen na sajmu u Milanu.
NOVE NOVE NADE NADE
Muamer Muamer Svraka Svraka ii Miroslav Miroslav Stevanovi} Stevanovi}
DESIGN
Segula Francuski proizvo|a~ maloserijskih automobila Segula Technologies razvio je prototip sportskog hibridnog modela Hagora ukupne snage 220 KS, koji poti~u iz dvotaktnog Rotax BRP motora i elektromotora snage 100 KS. Prototip je duga~ak 3,8 metara, {irok 1,8 metara, a visok 1,2 metara. Snaga hibridnog pogonskog sklopa prenosi se na to~kove CVT automatskim mjenja~em.
72
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u petak gostuje reprezentaciji Gr~ke u Atini u susretu tre}eg kola kvalifikacija za SP u Brazilu 2014. godine. Ekipa BiH u tom susretu nastupit }e bez bitne karike, veznog igra~a italijanske Rome Miralema Pjani}a, koji se oporavlja od povrede i bit }e spreman tek za susret protiv Litvanije 16. oktobra. “@elio sam igrati utakmice protiv Gr~ke i Litvanije ali, na`alost, za prvi susret nisam spreman”, izjavio je Pjani}. Na kontrolnom treningu odr`anom na stadionu Grbavica pred polazak u Gr~ku Pjani} je objasnio i da su ~elnici italijanskog kluba tra`ili od njega da propusti ove susrete zbog sigurnijeg oporavka. “U Romi su tra`ili od mene da ne do|em i da me u taboru na{eg tima po{tede
ovih utakmica, ali ja sam im objasnio da }u biti spreman za Litvaniju i da `elim do}i i pomo}i koliko mogu“, izjavio je Pjani}. Pjani} je optimisti~an pred susret protiv Gr~ke koji }e biti odigran za dva dana u Atini. “Ne treba ih se bojati iako su vjerovatno najbolji protivnik u na{oj grupi. Mislim da imamo kvalitet da se nosimo sa njima. Selektor }e na}i rje{enje da u Gr~koj uzmemo najmanje bod“, kazao je Pjani}. Selektoru reprezentacije BiH Safetu Su{i}u u posljednje vrijeme ~esto je postavljano pitanje ko }e zamijeniti Pjani}a u po~etnoj postavi, a bh. stru~njak je danas kazao da je najbli`i toj ulozi Miroslav Stevanovi}. “Jo{ nisam kona~no odlu~io, imam jo{ vremena. Tri igra~a su trenutno najrealnija solucija Pjani}eve zamjene, a to su Stevanovi}, Medunjanin i Zukanovi}, iako je Stevanovi} najbli`i toj ulozi jer me impresionirala njegova igra protiv Velsa“, objasnio je Su{i}. Bh. stru~njak se osvrnuo i na “vatrenu“ gr~ku atmosferu koja o~ekuje njegov tim u Atini. “Grci su skloni provociranju, vatreni su i mi ne smijemo dopustiti da nas isprovociraju. Moramo u}i u susret hladnih glava, ne smijemo dobiti bespotrebne kartone koji bi nas mogli kasnije dovesti u probleme“, rekao je Su{i}. Su{i} za susret protiv Grka na raspolaganju ima sve nogometa{e osim Pjani}a. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
10.10.2012
15:46
Page 73
KULT MARKET LIFESTYLE Pola vijeka najvećeg benda svih vremena
Love, love me do...
FINSKA
Paradajz Paradajz smanjuje rizik od mo`danog udara, tvrde finski istra`iva~i. Oni su prou~avali uticaj likopena, svijetlocrvene supstance koja se mo`e na}i u paradajzu, paprikama i lubenicama. Rezultati studije, koja je ra|ena na uzorku od 1.031 mu{karca, ukazuju da je rizik od mo`danog udara bio smanjen za 55 posto kod osoba koje unose hranu bogatu likopenom.
VELIKA BRITANIJA
Tematski park LEGENDARNA ^ETVORKA IZ LIVERPOOLA Beatlesi su svoj prvi singl Love Me Do objavili davnog 5. oktobra 1962. godine
Prije ta~no 50 godina, ta~nije 5. oktobra 1962. godine, najve}i bend svih vremena tiho je zakora~io na muzi~ku scenu. Tog 5. oktobra Beatlesi su u Liverpoolu objavili svoj prvi singl, Love Me Do. I nepovratno izmijenili svijet muzike, ali i svijet u cjelini, budu}i da se upravo taj trenutak ozna~ava po~etkom ludih i prevratni~kih ‘60-ih. Iako }e vrijeme pokazati da je rije~ o po~etku muzi~ke i inih revolucija, objavljivanje Love Me Do tada se nije ~inilo toliko revolucionarnim, posebno ne samim ~lanovima benda. Pjesmu su snimili u danas kultnom studiju Abbey Road, a producent George Martin im je platio minimalnu cifru od sedam funti i deset {ilinga (danas bi to bilo 137 funti), uz petinu penija za svaku prodanu plo~u. S takvim ugovorom Martin nije nimalo riskirao, ali nije ni trebao, budu}i da su Beatlese prije njega odbile sve ostale izdava~ke ku}e. Pri~a se da je tada{nji menad`er Beatlesa Brian Epstein kupio deset hiljada primjeraka singla kako bi mu pove}ao prodaju, no i uz sve njegove napore Love Me Do je stigao tek do 17. mjesta na top listama kojima su vladali Cliff Richards sa svojim The Young Ones i apsolutni ljetni hit I Remember You australskog jodlera Franka Ifielda. Ipak, za tada jo{ relativno nepoznate Beatlese je i 17. mjesto na listi bilo veliki uspjeh i 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
otvorilo je vrata njihovom sljede}em singlu Please Please Me. A ostatak pri~e spada u op}u kulturu... Na dan obilje`avanja pola stolje}a od objave prvog singla momaka iz Liverpoola, obo`avatelji grupe iz ~itavog svijeta okupili su se u tom gradu na masovnoj posveti debitantskom hitu The Beatlesa. Neki su do{li ~ak i iz Japana i Perua na vikend muzike i beatlemanije, a vi{e od 1.500 ljudi u centru Liverpoola zapjevali su zajedno Love Me Do. Lokalni horovi, {kolske grupe i zaposlenici okolnih ureda pridru`ili su se obaranju rekorda u “kru`nom“ pjevanju, gdje dvije skupine pjevaju istu pjesmu, ali po~inju u razli~ito vrijeme. Samo ~etiri mjeseca nakon izlaska prvog singla, Beatlesi su postali poznati u cijelom svijetu, ali malo je poznato da je njih ova karijera zapravo po~ela u Njema~koj, ta~nije u hambur{kom Star Clubu, gdje su dobili svoj prvi profesionalni anga`man. Po~ast ~lanovima benda tako su ovih dana odali i Nijemci okupljaju}i se na hambur{kom Trgu Beatlesa i izvode}i uli~ne koncerte. Prije ~etiri godine na tom trgu postavljene su skulpture ~etvorke iz Liverpoola, kao trajni podsjetnik na mjesto na kojem su odsvirani prvi taktovi jedne velike, nezaboravne muzi~ke istorije. (Priredila: M. Radevi})
Holivudski filmski studio Paramount planira izgraditi tematski park u Velikoj Britaniji po uzoru na Disneyland u Parizu. Prema idejnom rje{enju, izgradnja budu}eg parka ko{ta}e 2,5 milijardi eura, a u njemu }e biti zaposleno ~ak 27.000 ljudi. Bit }e tu najve}i vodeni park u zatvorenom u Evropi, pozori{ta, sale za koncerte, kina, restorani, hoteli i druge atrakcije, a ~itav kompleks bit }e dvostruko ve}i od Olimpijskog parka u Londonu.
KANADA
Tinejd`eri Kanadski nau~nici tvrde kako }e mnogi tinejd`eri koji nemaju dovoljno sna imati sr~anih problema u kasnijoj dobi. Istra`iva~i su prou~avali navike spavanja kod 4.100 mladih ljudi pokazalo se da oni koji nisu spavali dovoljno imaju veliki rizik od pretilosti ili povi{enog nivoa holesterola u krvi.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
11.10.2012
0:30
Page 74
KULT MARKET CRVENI FENJER
ARGENTINA
Luisiana Lopilato
Istraživanje agencije za zaštitu interneta
Tinejdžeri i pornografija ISTRA@IVANJE TR@I[TA Porazni rezultati o interesovanjima mladih
Argentinska ljepotica jo{ je jednom otkrila svoju besprijekornu liniju u seksi intimnom rublju Ultimo te time usre}ila mnoge mu{karce.
ENGLESKA
Millie Mackintosh
Millie se osje}a itekako ugodno u svojoj ko`i i to je i pokazala u novom izdanju FHM magazina.
ENGLESKA
Kelly Hall Jo{ jedna u nizu ljepotica pokazala je svoje bujne obline za Nuts magazin. Kelly je popularni goli{avi model i redovito se pojavljuje u rubrici Big Boobed Brunette.
74
Prosje~an tinejd`er provede na internetu sat i 40 minuta sedmi~no tra`e}i pornografiju. To iznosi pribli`no 87 sati godi{nje. ^ini vam se puno ili malo? Sat i 35 minuta potrebno im je za ~eprkanje po sadr`ajima vezanim za mr{avljenje i dijete. U studiji u kojoj je sudjelovalo 1000 tinejd`era saznalo se da prosje~an tinejd`er na internetu pro`ivi pribli`no 31 sat sedmi~no. Ve}inom ih zanima meka pornografija, plasti~na hirurgija, dijete, osnivanje obitelji i emocionalna potpora. Sat i osam minuta posve}uju stranicama sa savjetima o plasti~nim operacijama, pove}anju grudi, liposukciji i kolagenskim usatcima. Istra`ivanje je izvr{ilo poduze}e CyberSentinel, koje zastupa programsku opremu koja omogu}ava roditeljima da prate upotrebu interneta kod svoje djece, te da bokiraju odre|ene stranice. Ellie Pudd, direktorica prodaje, rekla je: “Istra`ivanje ukazuje na alarmantnu ~injenicu da tinejd`eri istra`uju razli~ite teme zbog pritiska modernog dru{tva.“ Istra`ivanje je pokazalo i da tinejd`eri tra`e mnoge informacije o kontracepciji, trudno}i, spolnosti i mr{avljenju. “Iz nekog razloga lak{e im je ~eprkati po internetu nego pitati mamu ili oca za savjet. Upotreba interneta za istra`ivanje o onome o ~emu te{ko mo`emo razgovarati je dobra, ali roditelji moraju postaviti granice kako bi za{titili svoju djecu od neprimjerenih
sadr`aja.“ Istra`ivanje je potvrdilo da tinejd`eri barem tri sata i deset minuta sedmi~no tra`e teme koje im poma`u pri doma}oj zada}i, sat i 40 minuta za pr`enje ili slu{anje glazbe. Daljnja dva sata su tinejd`eri visili na portalu YouTube, sat i 22 minute su ~eprkali po stranicama sa zdravstvenim i pou~nim sadr`ajima, o bolestima, pubertetu i sli~nome. Brbljaonice, forumi, Msn, Facebook igraju va`nu ulogu u `ivotu tinejd`era i za njih im je potrebno pribli`no 9 sati i 40 minuta sedmi~no, tokom kojih upoznaju nove prijatelje i brbljaju. Cyber stra`ar je program koji omogu}ava roditeljima prili~no dobar nadzor nad onime {to djeca rade na internetu. Da li djeluje i koliko spretno mora biti dijete da bi ga zaobi{lo, drugo je pitanje. Moramo znati da tinejd`ere zanimaju “neprimjereni sadr`aji“, a osim toga kada su u opticaju do njega }e do}i ako ih `eli vidjeti, ovako ili onako. [to dijete radi za ra~unalom, mo`ete jednostavno provjeriti jednostavnim klikanjem na pohranjenu povijest posje}enih internet stranica. Iako te{ko mo`emo ocijeniti dugoro~an utjecaj interneta i “neprimjernog“ sadr`aja kome tinejd`er mo`e biti izlo`en. [ta vi{e {teti djetetu - da ni{ta ne zna o spolnosti ili da vidi kako se seksaju dva brazilska transseksualca. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
10.10.2012
15:47
Page 75
KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA
ZAGREB
Kulturna politika Novog Sada
Makavejev
Macu za direktora!
Hrvatski filmski savez organizovao je 9. oktobra u kinu Tu{kanac u Zagrebu filmsko ve~e posve}eno reditelju Du{anu Makavejevu, u povodu njegovog 80. ro|endana. Kratki utorak u Tu{kancu bio je u cjelini posve}en autoru klju~nih filmova jugoslovenskog „crnog talasa“, a prema `elji samog Makavejeva, program je po~eo projekcijom dokumentarnoeksperimentalnog filma Zahod Mihovila Pansinija iz 1963. godine, koji je autor svojevremeno posvetio Makavejevu.
KRAGUJEVAC
JoakimInterFest DRAGAN DRAGAN MARINKOVI] MARINKOVI] MACA MACA
Od Od reality reality zvijezde zvijezde TV TV PINK PINK do do direktora direktora novosadskog novosadskog Pozori{ta Pozori{ta mladih mladih
Glumac Dragan Marinkovi} Maca, {irokim narodnim masama poznat po u~e{}u u reality emisijama u produkciji Televizije Pink, ipak }e, po svemu sude}i, stati na ~elo Pozori{ta mladih u Novom Sadu, iako je nedavno navodno odustao od kandidature nakon burnih reakcija u javnosti. Upravni odbor Pozori{ta mladih podr`ao je 9. oktobra imenovanje Marinkovi}a za v.d. direktora, prenijeli su novosadski mediji. UO je ujedno prihvatio ostavku dosada{njeg direktora Zorana \eri}a, koji je naveo li~ne razloge kao obrazlo`enje. O imenovanju direktora zavr{nu rije~ dat }e Skup{tina grada Novog Sada, koja je nedavno dobila novu odbo rni~ku ve}inu predvo|enu Srpskom naprednom strankom. Marinkovi} je nedavno potvrdio da je nakon burnih reakcija javnosti odustao od ~elnog mjesta u Pozori{tu mladih, za koje ga je predlo`io Srpski pokret obnove. Prethodno je izjavio da bi upravljanje Pozori{tem mladih za njega bilo “veliki profesionalni izazov“ te da }e mu “rado iza}i ususret ukoliko mu Skup{tina grada uka`e povjerenje“. Dragan Marinkovi} glumu je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. U sarajevskom Kamernom teatru 55 ostvario je nekoliko uspje{nih uloga, ali se u regionu “proslavio“ kao u~esnik i voditelj reality programa Veliki brat i Farma. Dosada{nji direktor Pozori{ta mladih u Novom Sadu Zoran \eri}, koji je izabran 2011. na mandat od 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
~etiri godine, na osnovu Konkursa predvi|enog Zakonom o kulturi, izjavio je najprije da nije zvani~no obavije{ten o mogu}oj smjeni, a potom i da ne}e podnijeti ostavku iako je to od njega tra`eno. \eri}u je, kako je nezvani~no prenio Blic, zamjereno to {to je istovremeno dok je bio direktor Pozori{ta mladih radio i kao profesor na Akademiji umjet nosti u Banjaluci. \eri} je u me|uvremenu podnio ostavku na Akademiji, a sada i na mjesto direktora Pozori{ta mladih. Nedavno je u Novom Sadu smijenjen i direktor Kulturnog centra Lasko Bla{kovi}, uz formalno obrazlo`enje da je, izme|u ostalog, na prostorijama KCNS-a u Katoli~koj porti zvani~na tabla sa nazivom te ustanove ispisana samo latini~nim pismom. UO KCNS-a je za novog direktora predlo`io Andreja Fajgelja iz Pokreta Dveri, koji je poznat i kao pokreta~ “Me|unarodne inicijative za pra}enje antisrbizma“. Nedavno je i za v.d. direktora Gradske biblioteke predlo`en nekada{nji direktor Dragan Koji}, nakon {to je Milo{ Pankov podnio ostavku navode}i kako ne mo`e da slijedi kulturnu politiku koju namjerava da vodi nova skup{tinska ve}ina u gradu. Za v.d. direktoricu Muzeja grada postavljena je Vesna Jovi~i} (Srpska napredna stranka), a za v.d. direktora Zavoda za za{titu spomenika kulture u Novom Sadu ponovo je imenovan Miroslav Kopanja (Socijalisti~ka partija Srbije). (Priredila: M. Radevi})
Me|unarodni pozori{ni festival malih scena JoakimInterFest predstavlja od 7. do 15. oktobra desetak produkcija iz BiH, Italije, Hrvatske, Makedonije i Srbije, u selekciji pozori{nog kriti~ara Gorana Cvetkovi}a. Bh. teatar ove godine u Kragujevcu predstavljaju autorski projekat Olivera Frlji}a Pismo iz 1920. u produkciji BNP Zenica, Radni~ka hronika Petra Mihajlovi}a, u adaptaciji i re`iji Ane \or|evi} i izvedbi ansambla Narodnog pozori{ta RS iz Banjaluke, te Tolstojeva Krojcerova sonata u produkciji Teatra Kabare Tuzla.
BEOGRAD
[kart Umjetni~ka grupa [kart, ~iji je kredo zasnovan na saradnji, igri i toleranciji uz kori{tenje metoda savremenih aktivisti~kih kolektiva, predstavlja se od 9. oktobra u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu izlo`bom Poluvreme. Postavka predstavlja arhivski materijal iz protekle 22 godine njihovog rada: samizdat-samodat produkciju, uli~ni aktivizam, grafi~ki dizajn, 12-godi{nje inicijative horova Horke{kart i Proba, nove-Nove radinosti i Pesni~enja.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
10.10.2012
20:30
Page 76
U ^ETIRI OKA BH. INFO Umjetnik, istori~ar umjetnosti i teoreti~ar vizuelne kulture Kosta Bogdanovi} preminuo je 9. oktobra u Beogradu. Ro|en je u Osijeku kod Sarajeva 1930. godine. Diplomirao je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu trideset i dvije godine kasnije. Izlagao je u Beogradu, Zenici, Splitu, Pan~evu, Kikindi... “Nakon filma Nemogu}a misija: Duh protokol, u kojem su igrali na{ glumac Miraj Grbi} i Goran Navojec iz Hrvatske, kasting agencija Zona iz Sarajeva sara|ivala je na jo{ jednom holivudskom hitu”. U filmu Sama Mendesa Skyfall, 23. nastavku pri~e o Jamesu Bondu, posredstvom Zone na}i }e se i glumac iz Beograda Milorad Kapor.
U Hanikahu Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu 11. oktobra }e biti otvorena izlo`ba radova Otpor, autorica Ane Kova~, Mirsade Balji} i Alme Suljevi}. Kada }e i po~eti obilje`avanje dvadesetogodi{njice likovnog stvarala{tva Umjetni~ke ~ete Armije RBiH 1992./1995. Izlo`bu Otpor organizuje Galerija Preporod.
U BKC-u u Kalesiji od 11. do 21. oktobra bi}e otvorena izlo`ba panoa nacionalnih spomenika: Kulturno pam}enje - blago koje nestaje. Organizator je Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH u saradnji sa Zavodom za za{titu i kori{tenje kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a Tuzlanskog kantona.
World Press Photo, Robert Bosch Stiftung i Mediacentar Sarajevo pozivaju novinare i novinarke na otvaranje izlo`be SEE New Perspectives: Iz ugla fotografa sa Balkana, u ~etvrtak, 11. oktobra u 20 sati, u Umjetni~koj galeriji Bosne i Hercegovine. Za javnost }e Izlo`ba biti otvorena od 12. oktobra do 1. novembra.
U ponedjeljak, petnaestog oktobra, u sarajevskom Art kinu Kriterion u 20 sati bi}e promovisan prvi CD novog benda Damira Imamovi}a koji se zove Sevdah Takht. Sada su, pored njega, u toj skupini i basista Ivan Mihajlovi} i perkusionista Nenad Kova~i}. Do|ite, bi}e i nekog vina, besplatnog, bezbeli!, nakon promocije.
76
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
IVAN LOVRENOVIĆ, pisac i novinar
Andri}a, o~ito, zaslu`ili nismo! Opet }emo izjavu posuditi od Agencije FENA. A za{to i ne bi, pa to je jedna Agencija. “Kad se danas otvori Googleova internetska tra`ilica, do~eka vas prigodna ikonica - slika Mehmedpa{inoga mosta na Drini u Vi{egradu, pa kad kliknete na nju, otvori se 1.660.000 rezultata s imenom Ive Andri}a. Tako se najve}i svjetski pretra`iva~ sje}a velikoga pisca”, kazao je bosanskohercegova~ki pisac i novinar Ivan Lovrenovi}: “[to ima kod nas? Skoro ni{ta. Ima ona grdna Dodik-Kusturi~ina nacionalisti~ka potemkinijada na u{}u Rzava u Drinu, i ima - da ne grije{imo du{u - lokalni travni~ki entuzijazam: vi{ednevni program Andri}evih dana. Pa, mo`da je tako i dobro i pravedno: mi, kao dru{tvo, Andri}a o~ito zaslu`ili nismo, a njegovo pravo mjesto i jeste u horizontu svjetske literature i kulture.” A, sve u povodu 120. godi{njice Andri}evog ro|enja.
AIDA KOSOVIĆ, menadžer u Udruženju “Pixel” iz Sarajeva
AIDA KOSOVI] “U cilju obilje`avanja planirali smo da prika`emo animirane filmove u Sarajevu, Tuzli i u Mostaru”
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
10.10.2012
20:30
Page 77
ORHAN OHA MASLO, menadžer “Mostar Rock Schoola”
Mostar Rock Union Danima slu{amo o Mostar Rock Schoolu, a ve}ina nas ne zna {ta je to uop{te. Ho}ete li nas upoznati? Naravno. Mostar Rock School je nastao po modelu koji se prvobitno primijenio u Mitrovici - Mitrovica Rock School gdje su organizator Musicians Without Borders Int. zajedno sa Akademijom Fontys Rock iz Holandije, pokrenuli ovaj vrlo interesantni projekat, koji atraktivnim muzi~kim pravcima i edukativnim pristupom zbli`ava mlade ljude u Mitrovici. [to se nas ti~e, ja li~no, pa tako i ljudi u [koli, ne razmi{ljamo mnogo o politi~koj situaciji u Mostaru. Fokusiramo se na rad s mladima koji `ele da se bave glazbom. Anga`irali smo predava~e koji imaju li~ne uspje{ne karijere i veliko iskustvo. Kick-off {kole se desio u Skoplju krajem augusta, gdje je {kola izabrala {esnaest vrlo talentiranih mladih glazbenika iz Mostara koji su uz pomo} predava~a formirali ~etiri benda. Pet dana su u Muzi~koj {koli u Skoplju radili probe, photo shootings, prisustvovali radionicama i u dnevnom rasporedu imali sve ono {to imaju profesionalni muzi~ari. A zadnji dan ovog Rock kampa su prezentirali svoj rad koncertom u centralnom parku u Skoplju. Ovo je program, a u suradnji sa Muzi~kim centrom Pavarotti sa izvrsnom infrastrukturom za glazbene aktivnosti, koji ima ogroman potencijal. U petak, 12. oktobra, u mostarskom OKC-u Abra{evi}, a dan kasnije i u Locco Baru u Stocu, organizuju koncerte ~iji je zajedni~ki naziv: Rock The City...
Bi}e to otvorenje Rock [kole Mostar. Upisi se zavr{avaju dvanaestog oktobra, i istina i prvi sve~ani koncert jeste tog dana. Stolac smo tako|er uklju~ili u program otvorenja. Ambijent mi je poznat i familijaran, a ljude iz Stoca mnogo volim. Ona kap koja je prelila ~a{u da se napravi odluka za koncert u Stocu jeste i u~e{}e jednog stanovnika tog grada na Rock kampu u Skoplju. On jednostavno mora zasjati u svom gradu kao i u Skoplju, i to njegovi sugra|ani trebaju da vide. A kapacitet za upis je limitiran, i prvu godinu smo planirali primiti {ezdeset polaznika. Program {kole se fokusira na sve “urbane” muzi~ke pravce. Rock, pop, hard rock, metal, reggae, grunge, cross-over, metal, a radit }emo i individualna predavanja za bubanj, bass gitaru, elektri~nu gitaru, klavijature i vokal. [kola }e tako|er organizirati redovne koncerte u Mostaru i BiH za svoje bendove, kao i studijska snimanja u Recording Studiju MC-a Pavarotti.
Hitovi i manje poznata ostvarenja Udru`enje za art i vizuelno komunikacijske vje{tine Pixel i Asifa BiH obilje`i}e 28. oktobra Svjetski dan animacije. Na koji na~in? “U cilju obilje`avanja planirali smo da prika`emo animirane filmove u tri bh. grada: u Sarajevu 25. i 26. oktobra u 22 sata u Art kinu Kriterion, u Tuzli u Domu mladih Palma 27. oktobra u 20 sati i u OKC-u Abra{evi} u Mostaru 3. novembra u 20 sati. U Sarajevu, osim projekcija animiranih filmova, planiramo odr`ati i radionice za osnovce u periodu od 16 do 18 sati. Od njihovih radova planiramo da montiramo i mini animirani film”, najavljuje Aida Kosovi}, menad`er u Udru`enju Pixel iz Sarajeva. Jesu li to animirani filmovi koji su do sada zabilje`ili uspjehe na svjetskim festivalima? “Da bih odgovorila na ovo pitanje, mislim da moram malo podrobnije da objasnim samu organizaciju Asifa. To je me|unarodno udru`enje animatora koje postoji od 1957. godine. U svojih 55 godina postojanja izrasla je u udru`enje koje broji 57 dr`ava i vi{e od 5.000 ~lanova {irom svijeta. Pored brojnih aktivnosti, ovo udru`enje svake godine slavi i Svjetski dan animacije. Na taj dan sve dr`ave ~lanice me|usobno razmjenjuju svoje programe animiranih filmskih ostvarenja, nastalih u protekloj godini, a koje ~ine ostvarenja njihovih ~lanova. Od prikupljenog programa, odabrat }emo desetak animiranih filmova iz jedne zemlje koje smatramo najreprezentativnijim i najzanimljivijim, i prikazati ih na{oj publici. Dakle, na{a publika }e imati priliku vidjeti i hitove i manje poznata ostvarenja, a zasigurno }e u`ivati”, veli Aida Kosovi}. A, nakon projekcija, posjetioce u tri grada o~ekuje i... “Nakon projekcija za na{e posjetioce organizovat }emo koncert grupe Paranoid Android. Oni }e svirati prvo ve~e, nakon projekcija, 25. oktobra u Sarajevu, 27. oktobra u Tuzli i 3. novembra u Mostaru. Drugo ve~e projekcija u Sarajevu, na{e posjetioce }e zabavljati neki od poznatih sarajevskih DJ-eva. Nadamo se da }e na{a publika u`ivati.”
11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
77
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
9.10.2012
15:57
Page 78
by DINO BAJRAMOVIC
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Kada po~ne drugo polugodi{te.
2. Da li ste kao m ali sa Jesam, ~ak sam i os njali da }ete biti astronaut? niva~ Asocijacije ne kosmonauta BiH. zavisnih rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Olimpijski.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Hladno oru`je. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ribara. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Uglomjer. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Nisam ni sada ono {to jesam a kamoli da sam ono {to nisam. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Kompjutera{.
9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Postigao odlu~uju}i gol u zadnoj minuti sudijskog vremena. 10. Jeste li meteoropata? Nekako s prolje}a. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Manje nego: “Ne dade se usranom do poluotoka.” 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Samo je glupost konstantna i neuni{tiva, ostalo varira. Ja sam uvijek za varijacije. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Amblendujem.
78
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih prevodio dokumente na tri ista jezika. 15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i? Dobar, lo{, zao. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Uh, a samo s jednom? Te{ko pitanje. 17. Osoba koja vas `ivcira? Pepe.
18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? D`emper satkan nanotehnologijom, pantalone od mikro-fon vlakana i sme|e gumene japanke sa aqua-stop efektom. 19. Tange ili badi}? Tango Espana. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Moj kona~an odgovor je A. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Bolje Rab nego Pag!
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Foto: POP TV
VIĆ: O IM S K A M N A D O B O L S “Na plažu obavezno nosim uglomjer”
Fadila:Iluzije.qxd
9.10.2012
16:54
Page 79
KLIN ^ORBA
KAKO STE Pi{e: FADILA NURA HAVER
Bio je MESS, 52. po redu; što nije nikakva brojka u redu veličina GDS-ovog lidera koji je s tisućljetnom političkom mudrošću, a opet, imajući odvazda razumijevanja za Vrijeme koje je Novac, petominutnom-petparačkom presicom obavio posljednju mužu krave zvane Sedam-Institucija-Kulture
N
ije gre{ka, ovom naslovu ne pripada upitnik, jer vas niko ni{ta ne pita. Nego, velim, hajde da se prvo lijepo, pona{ki, pozdravimo. To je temeljna kultura u civiliziranom svijetu, a tek potom ide legitiman zahtjev: Hljeba i Igara. Hljeb }emo presko~iti, i crvi znaju da se od toga deblja i postaje nekako trom i mlitav. Dakle: Igara! Bogme smo ih u pro{loj hefti imali u tolikim koli~inama da smo, gotovo preko no}i (one s nedjelje na ponedjeljak), postali najvitkija nacija u globalno ugojenom svijetu. Kao da smo se kolektivno podmladili za dvadeset najte`ih godina, pa smo se sretno vratili u Ono Vrijeme. Blago nama, te{ko Vremenu. Bio je MESS, 52. po redu; {to nije nikakva brojka u redu veli~ina GDS-ovog lidera koji je s tisu}ljetnom politi~kom mudro{}u, a opet, imaju}i odvazda razumijevanja za Vrijeme koje je Novac, petominutnom-petpara~kom presicom obavio posljednju mu`u krave zvane Sedam-Institucija-Kulture. Dramaturgija Ibrine predizborne mu`e neodoljivo podsje}a na vladarev biblijskokur’anski san. A vladar re~e: “Sanjao sam kako sedam mr{avih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam klasova zelenih i sedam drugih sasu{enih. O velika{i, protuma~ite mi san moj ako snove znate tuma~iti?“ Na`alost, nisam velika{ica, nego ne{to nalik Trnoru`ici koja svaki san, pa i stoljetni, uzima zdravo za gotovo. Malo se, u polusnu, pratio re~eni MESS, a sporadi~no i njegov ponajbolji dramski program, dakako van konkurencije za sitne festivalske nagrade, naslova BH-Lokalni-Izbori. Nakon svega, s neizrecivom rado{}u mogu konstatirati: ba{ smo se svi lijepo izigrali.
T
eatar je ~udo jedno, ~ak i najzagri`enijim doma}icama koje se s te{kom mukom odvajaju od svog predivnog kerami~kog posu|a i plasti~ne lopatice koja mije{a a ne grebe. Tako, taman pristavim bosanski lonac, kad - jebiga, nestalo mi lovora... Mikijeva abeceda kulinarstva tvrdi da bosanski lonac mo`e biti bez mesa, bez krompira, bez {argarepe i ostale repe, bez kupusa svakako, ali nipo{to bez lovora. Skoro da odustanem, a onda ~ujem radosnu vijest da je moja (po peru i jo{ koje~emu) drugarica Ljubica Cica Ostoji} od MESS-a dobila Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra. To jest, tek }e ga dobiti, te se namah teleportiram do Akademije scenskih umjetnosti, s namjerom da se 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
ogrebem za dva-tri listi}a. Kad tamo, pola Sarajeva pristavilo bosanski lonac i svi do{li da se ogrebu za lovor. Dramaturzi, glumci, reditelji, pisci, kriti~ari, biv{i i sada{nji Cicini studenti, novinari... Pride jo{, ~eta odabrana Ljubicinih teatarskih pajda{a i pajda{ica iz biv{e nam zajedni~ke domaje, me|u kojima i uva`ena makedonska pozori{na kriti~arka Liljana Mazova, koja nije do{la da se ogrebe za neki listak lovora, nego je bogme Cicki dolepuhala s obrazom. [to bi rekao \ole: Sprem’la nam kuma na{a... Jer, Lili je u Sarajevo pristigla Ju`nom prugom l(j)utih papri~ica ({to ju`nije, to lutije) sa sve torbekanjom biv{e-jugoslavenskorepubli~ko-makedonskih ajvara, pind`ura, papri~ica i obavezne lutenice. Sve {to nam je Lili donijela luto je u P.M. Nema blago, samo: luto, lutije, najlutije... Ludi i pomalo luti nau~nici su otkrili da je luto du{u dalo za dobro raspolo`enje, tako da su jo{ lu|i, i svakako lutiji, gastronomi stvorili ~ili ~okoladu, za koju tvrde da ~ak i Boshancherosima mo`e pomo}i da i nakon igara ostanu u Igri.
I
pak, za na{e kulturne gladijatore nije ~okolada, nema Car para, pa nam Lili do|e kao Hayatova emisija Ispuni mi (zadnju) `elju. Nakon pola tegle makedonske lutenice, svaki se lonac zaboravi, a ponajprije onaj bosanski pun jada i tuge. Tako smo napokon, svi mi, hroni~no pla~ljivi kulturnjaci, s neizmjernom rado{}u do~ekali historijsku nedjeljnu no}, u kojoj smo, obliveni teatarskim suzama radosnicama, do zore klicali glad-ija=tor-ski pozdrav: Ave Caesar, morituri te salutant! Dakako, uz simultani prijevod na uzvi{ene narodske B/H/S jezike: D`ezba, Care, maksuz lamse od Lip{iMagar~e-Do-Zelene-Trave! Naravno, mi se uvijek pravimo blesavijim nego {to jesmo, hotimi~no i zlonamjerno zaboravljaju}i da nam je Car svojevremeno sam sobom posijao i uznjegovao najzeleniju travu po trotoarima usred Sarajeva, taman nekako izme|u Pozori{ta i Teatra. Ali, nezahvalna kulturnja~ka bagra, da ne ka`em stoka, sve smo mi to ugazili, pregazili, pogazili, u crnu zemlju utjerali, i iznova stali njakati na jadnu vlast. Stoga je pravedno {to nam ove godine nisu dali ni u travi ni u parama. Barem su nas, nakon sumiranja izbornih rezultata (po kojima su svi pobjednici), pozdravili ljubazno kao u reklami za Domestos: Dobardan, Bakterije! 79
CRNA:CRNA.qxd
10.10.2012
20:29
Page 80
Foto: Mario Ili~i}
PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}
Kanon Leke Dukagjinija
S
imon Kuzhini, predsjednik Saveza Albanaca svijeta, sa svojim suradnicima ve} du`e vrijeme se bavi suzbijanjem krvne osvete koja se jo{ zadr`ala kod njegovih sunarodnjaka. Pomirio je na desetke obitelji, ali je, ka`e, to malo. Veliki broj albanskih obitelji i danas `ivi u ku}nom pritvoru i prijeti im opasnost da neko od njihovih ~lanova bude ubijen. “Negdje 450 ili 500 familija ih ima u Albaniji, ovdje na Kosovu negdje od 130 do 140. O~ekujem da }emo ovih dana pomiriti jedno 10 familija, a po~et }emo da radimo i s drugima, koji se pripremaju za krvnu osvetu. Ja mislim da }e to stati“, optimist je Kuzhini. U tom cilju, ka`e Kuzhini, stvoren je opse`an plan: odr`avat }e se simpoziji i okrugli stolovi kojima }e prisustvovati stru~njaci i dobri poznavaoci te pojave. Da bi se krvna osveta suzbila u korijenu, potrebna je potpuna dokumentacija, smatra taj Prizrenac: “Trebalo bi da se svi Albanci samovoljno i svjesno potpi{u i da skupimo tri do ~etiri milijuna potpisa. Kad se skupi ~etiri miliona potpisa, onda }emo zahtijevati od Ministarstava pravosu|a (Albanije i Kosova) da donesu rigorozan zakon. Bez njega ne}emo uspjeti. Taj zakon }e nam sigurno pomo}i da se jednom zauvijek to rije{i u na{em dru{tvu.“ Kuzhini smatra da }e se potpisivanjem peticije u biti “dati besa“ (polo`iti prisega), a time bi se, ka`e, osim krvne osvete, po~elo i s rje{avanjem te{kog socijalnog stanja mnogih Albanaca. Sociolozi, poput sveu~ili{nog profesora Ismaila Hasanija, pozdravljaju bilo kakvu inicijativu za suzbijanje krvne osvete. Ipak, Hasani smatra da bi spomenuti na~in bio kontraproduktivan. “Sje}amo se da se taj proces na Kosovu ’90-ih godina odvijao po drugoj metodologiji, a bilo je i rezultata. Me|usobno pomirenje Albanaca vezano za krvnu osvetu je tada i{lo lak{e zbog toga {to je socijalna kohezija na Kosovu bila ve}a, vezano za represivni re`im Milo{evi}a. Sada je situacija sasvim druga~ija i mislim da se situacija ne mo`e pobolj{ati tim spektakularnim mjerama u smislu vr{enja pritiska na vlade obiju dr`ava“, ka`e Hasani. Za Kosovo i Albaniju su demokratizacija dru{tva i hvatanje priklju~ka na putu ka Evropskoj uniji prioriteti. Poo{travanje zakona bi stoga, ka`e Hasani, bilo kontraproduktivno. “To, uostalom, slu`beni Bruxelles nikada ne bi prihvatio.“ Zato, izlaz iz ovakve situacije, po profesoru Hasaniju, le`i u ve}em anga`iranju socijalnih radnika, sociologa, antropologa, ljudi koji poznaju kulturu te sredine, ljudi koji poznaju vrijednosti religije, koji poznaju vrijednosti svakodnevnog, eti~kog koda Albanaca. “Te ljude treba slati kao emisare, da sudjeluju u svakodnevnim razgovorima i uvjeravaju ljude da to treba sprije~iti. I, kona~no, obrazovanje, obrazovanje i obrazovanje…“ Prema “kanonu Leke Dukagjinija“, ako mu{karac iz jedne porodice ubije drugog, porodica `rtve mora odgovoriti na isti na~in. Porodica ubice je sigurna jedino u svom domu jer ubistvo suparnika u njegovoj ku}i donosi sramotu. 80
SLOBODNA BOSNA I 11.10.2012.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
10.10.2012
16:31
Page 81
REAGIRANJA S&Capital - Uredni{tvu
Rasim Abaspahi} - Uredni{tvu
U 2005. smo bili proglašeni za pobjednike u otvorenom natječaju za FDM
Husein Hodžić iznio je gnusnu laž o kupovini glasova za muftiju sarajevskog u pokušaju da ukalja moje ime i imena Bege Selimovića i muftije sarajevskog Huseina ef. Smajića
(“Lijanovi}i kupuju Fabriku duhana Mostar za 40.000 KM”, SB, br. 828) Mi s po{tovanjem tvrdimo da vijesti koje ste objavili o S&A Kapitalu 27. rujna jo{ uvijek nisu istinite. Molimo vas da objavite ispravnu vijest. 1. Od 63 radnika, 48 su potpisali i mole za na{e investicije. Preostalih 15 radnika obavljaju svoj privatni biznis iz prostorija FDM-a. Od tih 15 radnika, tri radnika su stavili svoje brave na zgradu, {to je protivzakonito, i koriste ove prostorije za privatni biznis. Dakle, oni se suprotstavljaju svakoj novoj investiciji, budu}i da bi njihovi privatni interesi tada bili uni{teni. 2. Nadalje, ovih 15 “veoma siroma{nih“ radnika su zaposlili “najskupljeg odvjetnika” u Mostaru, gospodina Zaklana, koji ima svoj privatni interes da tu tvrtku po{alje u ste~aj, tako da on mo`e dobiti svoje milijune KM od provizije postignute prodajom strojeva i imovine. 3. Ja ne mogu potvrditi ispravnost dokumenata koje ste objavili na Va{oj web stranici. Informacije koje ste predstavili nisu istina. 4. U 2005. smo bili progla{eni za pobjednike u otvorenom natje~aju za FDM. To zna~i da smo ponudili najvi{e u konkurenciji na otvorenom tr`i{tu. Postoji dokaz u pisanoj formi potpisan od strane Agencije za privatizaciju kojom nas progla{avaju za pobjednika. Mo`ete li nam poslati pismo gospodina Vjekoslava Bevande, koje potvr|uje to {to se (la`no) tvrdi u va{im novinama da nas Agencija za privatizaciju nije proglasila za pobjednika u 2005., unato~ ~injenici da je “na{a ponuda bila najvi{a”, da je to bio otvoren javni natje~aj snimljen od strane medijima, i unato~ ~injenici da se informacije mogu lako provjeriti u zapisima agencija za privatizaciju. Natje~aj je poni{ten nakon samo nekoliko minuta pod utjecajem istih ljudi koji pla}aju da se zaustavi priliv stranih investicija u Bosnu i dobrobiti Bosne. Lijepi pozdrav Lisa Kelly Voditeljka Pressa i odnosa sa medijima S&Capital, Chicago 11.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
(“Izbor novog reisu-l-uleme, zakulisne igre u Islamskoj zajednici“, SB, br. 829)
imao namjeru tu istu politi~ku stranku pretvoriti u ogranak SBB-a Fahrudina Radon~i}a, ~emu sam se energi~no usprotivio, i uz razumno djelovanje drugih ljudi iz stranke uspio to sprije~iti. Kada se to uzme u obzir i sagleda kroz politi~ku prizmu, potpuno su jasni razlozi zbog kojih Husein Hod`i} iznosi ovakve la`i. Molim Vas da ovaj demanti objavite u va{em narednom broju, da mu date jednaku va`nost kao i navedenom ~lanku u kojem su iznesene te{ke optu`be, klevete i la`i, da tekst bude objavljen na istoj stranici, sa slikom uva`enog muftije sarajevskog, te da bude isti font slova. Rasim Abaspahi}
Po{tovana redakcijo, U sedmi~nom magazinu “Slobodna Bosna“, br. 829, koji je iza{ao 27.09.2012. godine, objavljen je tekst pod naslovom “Izbor novog reisu-l-uleme, zakulisne igre u Islamskoj zajednici“ autorice Mirhe Dedi}, u kojem su iznesene neistine o kupovini glasova za muftiju sarajevskog Huseina ef. Smaji}a, gdje je ~istom i neospornom klevetom navedeno moje ime u tom kontekstu. Kategori~ki tvrdim da nikada nisam sa Huseinom Hod`i}em, iz Trebinja, razgovarao na temu izbora novog reisu-l-uleme, niti da sam prenio selam od bilo koga ko je u~estvovao pri izboru reisu-l-uleme. Husein Hod`i} je u tekstu naveo kako sam mu ja rekao da mi treba dati svoj broj `iro ra~una, kako bi mu novac bio upla}en od strane gosp. Bege ef. Selimovi}a za navodnu kupovinu glasa. Jedinu istinu koju je Husein Hod`i} izrekao jeste da sam uposlen kao voza~ u preduze}u Jedileri. Pa koja bi to nelegalna kupovina i{la preko `iro ra~una?! Ja pod punom moralnom i krivi~nom odgovorno{}u tvrdim da nikada niti sam ~uo, niti sam od nekoga dobio upute kada je u pitanju kupovina glasova, koje, prema mojim saznanjima, nije ni bilo. Sarajevski muftija nije se bavio kupovinom glasova, ve} je svoju kampanju vodio moralno i korektno. Ovom prilikom se javno izvinjavam muftiji sarajevskom had`i Huseinu ef. Smaji}u i gosp. Begi ef. Selimovi}u {to su na ovako nepo{ten i nekorektan na~in prozvani uz poturanje mog imena. U daljem tekstu, Husein Hod`i}, navodi da je “Sabor namjestila politi~ka struktura iz SDA koja se tamo infiltrirala i tamo dovela svoje ljude“ {to obja{njava iz kojih pobuda i razloga je Husein Hod`i} iznio gnusnu la` i poku{ao da ukalja moje ime i imena uva`enih gosp. Bege Selimovi}a, i muftije sarajevskog Huseina ef. Smaji}a. Naime, Husein Hod`i} iz Trebinja je ~lan jedne nove politi~ke opcije, ~iji sam i ja ~lan, i koji je 81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.10.2012
21:59
Page 2
U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
Omot-4:CRNA.qxd
10.10.2012
12:45
Page 78