SLOBODNA BOSNA br. 822

Page 1

RAZLAZ DODIKA I LAGUMD@IJE: ASSAD ADIO!

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KO JE

OPUSTOŠIO ADIL-BEGOVE SEFOVE

Ljudi od najve}eg Zulfikarpa{i}evog povjerenja bili su Jasna Be{lagi}, Husein Sejo Hasibovi} i Zlatko Lagumd`ija www.slobodna-bosna.ba


portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba


Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

8.8.2012

22:05

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba otkriva kako je Kestner, i pored Interpolove potjernice, posje}ivao Sarajevo, Zagreb i Beograd, ko su mu bili za{titnici i kakve je poslovne planove imao u BiH

12 IZ KRIZE U PARALIZU Dodik i Lagumd`ija, entitetski “blizanci zla” Zbog podr{ke BiH rezoluciji o Siriji, Dodik zaprijetio potpunom blokadom dr`avnih institucija i suspenzijom svih dogovora “{estorke“: Slobodna Bosna otkriva za{to je Dodik “pobjesnio“ i analizira mogu}e posljedice Dodikove blokade

32 DESANT NA [KOLJ Patriotsko - satiri~ni perfomans “SB”

nekada{njeg koncentracionog logora a danas naizgled obi~nog rudnika; na{a saradnica provela je ove dane sa porodicama pre`ivjelih logora{a i pi{e o tome kako su `ivoti ovih ljudi nastavljeni te kako izgledaju svijetle i tamne strane svakodnevice nepokolebljivih ~uvara sje}anja

Kako bi razrije{ili sve dileme oko strate{ke va`nosti oto~i}a Veliki i Mali [kolj koji bi skupa s vrhom Kleka prema sporazumu Izetbegovi}-Tu|man trebali pripasti BiH i o ~emu se posljednjih dana, dok se ~eka ratifikacija sporazuma u Saboru RH, vode brojne polemike, novinari Slobodne Bosne u nezadr`ivom patriotsko-satiri~nom performansu izvr{ili su akciju koja }e u historiji ostati upam}ena kao “Desant na [kolj” te su u munjevitoj novinarsko-redarstvenoj akciji utvrdili da na tim ostrvima nema ni{ta

20 PORESKE PRIVILEGIJE “Cesnom” za prosperitet Nakon {estogodi{nje pauze, inspektori Uprave za indirektno operezivanje iz Odjela za kontrolu velikih poreznih obveznika posjetili su “Avaz” i ustanovili da je firma na nezakonit na~in 48 poku{ala iskoristiti pravo odbitka ulaznog PDV-a za kupljeni avion “Cesna” u iznosu od 600 hiljada maraka

26 SRE]KO KESTNER, LICE S INTERPOLOVE POTJERNICE

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij

OLIMPIJSKI TRANS Rad, vje`ba, borba, i fair play London je danas najljep{e mjesto u svijetu za posjetiti, ljudi na ulicama, u prolazu, iz ~ista mira, uz osmijeh, jedni drugima `ele ugodan dan; Olimpijske igre zaista su ne{to posebno, a o danima provedenim u britanskoj prijestolnici u vrijeme odr`avanja najve}eg sportskog doga|aja u posljednje ~etiri godine, dakle od Olimpijade u Pekingu 2008., pi{e na{ saradnik, novinar HRT-a

Insajder duhanske mafije u sarajevskom zatvoru Sre}ko Kestner, glavni akter “duhanske afere“, koja je lansirana u hrvatskom listu “Nacional”, a ~iji je vlasnik Ivo Pukani} prije nekoliko godina ubijen, uhap{en je pro{le nedjelje u 60 Gradi{ci po difuznoj potjernici njema~kog grada Wiesbadena; na{a novinarka 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

PROTIV PORICANJA Jedan neradni ponedjeljak u rudniku U Kozarcu, Trnopolju, Omarskoj i Prijedoru je od 4. do 6. augusta obilje`avana dvadeseta godi{njica zatvaranja Omarske,

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

8.8.2012

23:23

Page 4

MINI MARKET ZA DOBROM PRA[INOM DI@U SE KONJI

Gradona~elnik Zenice Husein Smajlovi} ne silazi s ni{ana ljubomorne zeni~ke opozicije Izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici odvija se u skladu s predvi|enom dinamikom, a jedini “problem” s kojim se susre}e gradona~elnik Zenice Husein Smajlovi} jesu stalni maliciozni prigovori koji sti`u iz zeni~kih opozicinih stranaka. Svojevremeno je SDP optu`io Smajlovi}a za ekocid - za sje~u 300 stabala kestena, no Smajlovi} se odbranio da }e uz gradsku magistralu biti zasa|eno 600 novih stabala. No, SDP Zenice ne brine samo za ekologiju nego i za “vertikalnu signalizaciju”. U nedavnom saop}enju SDP Zenice “izra`ava zabrinutost” za sudbinu ~etiri semafora. “S obzirom da je izgradnjom kru`nih tokova u okviru Glavne gradske magistrale na ~etiri velike raskrsnice ukinuta vertikalna signalizacija, SDPBiH Zenica tra`i od aktuelne lokalne vlasti u Zenici informaciju, gdje su i {ta se planira uraditi sa tim semaforima.” Sli~ne primjedbe Smajlovi}u sti`u i iz SBB-a. U posljednjem saop}enju SBB “izra`ava zabrinutost” za zdravlje Zeni~ana jer ma{ine na gradili{tu stvaraju “ogromnu koli~inu pra{ine”, a Husein Smajlovi}

4

KADIJA TE TU@I, KADIJA TI SUDI

Banjalučko Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Borka Džajića, borca protiv kriminala u RS-u Protiv Borka D`aji}a, predsjednika nevladine organizacije Forum roditelja RS-a, Okru`no tu`ila{tvo u Banjoj Luci podiglo je optu`nicu zbog la`nog prijavljivanja ~etiri osobe koje je on prijavio da su po~inila krivi~na djela. Nakon toga, S tanislav ^a|o, ministar MUP-a RS-a, naredio je provo|enje dalje istrage protiv D`aji}a zbog jo{ nekoliko prijavljenih krivi~nih djela. Podsjetimo, D`aji} je u proteklih nekoliko godina podnio oko 300 krivi~nih prijava protiv osoba koje su u~estvovale u kriminalnim radnjama i na taj na~in o{tetile bud`et RS-a za nekoliko milijardi KM. D`aji} je krivi~ne prijave podnio protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a, nekoliko ministara u Vladi RS-a, direktora javnih preduze}a u RS-u i na~elnika op{tina. Me|utim, vlasti RS-a su, umjesto da provedu istragu protiv visokih zvani~nika RS-a koji su duboko ogrezli u kriminalu, zamijenile teze i optu`nicu podigle protiv ~ovjeka koji se kao jedan od rijetkih javno bori protiv kriminala i korupcije u RS-u. “Na ~elu pravosudne i tu`ila~ke mafije u Republici Srpskoj nalazi se najve}i balkanski kriminalac - Milorad Dodik, koji potpuno upravlja sudovima i Tu`ila{tvom u Republici Srpskoj. Njegov ministar Stanislav Ča|o je izdvojio dio policije i organizovao ih da me u stopu prate. Od 300 prijava oni su podigli optu`nicu protiv mene da sam la`no prijavio samo ~etvoricu. Rije~ je o kriminalcu Mili Baniki, biv{em direktoru Poreske uprave RS-a koji je smijenjen sa te pozicije zbog kriminala u Poreskoj upravi. Zatim protiv Davidovi} Dragoljuba, kriminalca broj jedan iz gradske uprave koji je Borku \uri}u, vlasniku gra|evinskog preduze}a Krajina, izdao gra|evinsko-urbanisti~ku dozvolu na zemlji{te koje je vlasni{tvo Ministarstva odbrane BiH. Tu`ili su me i zbog toga {to sam pro{le godine prijavio priju Neboj{e Radmanovi}a, Seku Petrovi}, direktoricu Elektrokrajine AD Banja Luka, i tada{njeg direktora @eljka Kova~evi}a jer su zapo-

BORKO D@AJI] “Protiv mene Milorad Dodik vodi montirani sudski proces”

slene u Elektrokrajini ucjenjivali da upi{u privatni fakultet i prilikom njihovog zapo{ljavanja uzimali od tri do pet hiljada KM za vi{e od 400 radnika. Sve {to smo u prijavama napisali je potpuno ta~no, ali oni poku{avaju na svaki na~in da me u{utkaju. Me|utim, nikakvi montirani sudski procesi me ne}e sprije~iti da se borim protiv aktuelne mafija{ke vlade. Ja sam o svemu obavijestio Patricka Moona, ambasadora SAD-a, naveo da Dodik zavodi strah u RS-u i tra`io za{titu”, ka`e za na{ list Borko D`aji}. (M. Dedi}) SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

8.8.2012

23:23

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Performans Erola Čolakovića Šehića za Toma Gotovca

zeni~ka vlast na ~elu sa Smajlovi}em “ne ~ini ni{ta da za{titi nedu`ne gra|ane”!? (A.M.)

REKLAMNI SKOT

Reklamna kampanja “Kupujmo doma}e“ jedino se isplatila marketin{kim agencijama Novinari Centra za istra`iva~ko novinarstvo (CIN-a) otkrili su da je marketin{ka kampanja „Kupujmo doma}e“, koju financira federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, ko{tala blizu 672.000 KM. Sredstva su, prema priznanju ministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a (koji je, navodno, i sam naplatio gluma~ke usluge u reklamnim spotovima?!), izdvojena iz stavke namijenjene za podr{ku poljoprivrednicima. Na koncu se, me|utim, ispostavilo da su, umjesto poljoprivrednika, profitirali samo vlasnici marketin{kih agencija; kompromitirani Neven Kulenovi} (S.V.-RSA) i Sanela Pra{ovi}-Gad`o (Tim System), kojoj je ispla}eno vi{e od 126.000 KM. U vrijeme mandata Lijanovi}evog prethodnika Damira Ljubi}a za nov~ane potpore raznoraznim skupovima i manifestacijama (poput Grada~a~kog sajma, Dana berbe gro`|a u ^itluku i sl.) i specijalizirane emisije o poljoprivredi izdvajano je upola manje novca. Sredstva su, a ukupna je cifra iznosila oko 300.000 KM, u pravilu raspore|ivana na pedesetak aplikanata, koji su tako dobili neuporedivo manje novca od, primjerice, samo jedne (Kulenovi}eve) marketin{ke agencije. No, da galantni Jerko Ivankovi} Lijanovi} nije {tedio dr`avnih para samo kada je posrijedi medijska promocija, pokazalo je izvje{}e federalnih revizora koji su ustanovili da je ministar poljoprivrede u pro{loj godini tro{kove reprezentacije uve}ao za ~ak 160 posto!!! (S.M.)

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

5


Iluzije:Iluzije.qxd

8.8.2012

23:10

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

RUSE, NA SE I PODA SE Pi{e: SENAD AVDI]

Druga, ozbiljna, grupa problema, naoko laganih, “nedodikovskih“ “privremenih“, “rješivih“, “nestrukturalnih“, u Federaciji BiH i unutar njene užasavajuće političke, neću reći elite, jer je to već izlizano od pretjerane upotrebe, nemaštovitih analitičara, prvo, i jalovog, uhljupskog, nevladinog sektora, drugo; opet se ne radi o eliti, laskamo time toj jednoj neradničkoj, donatorskoj, bespomoćnoj, nenarodnoj kleptokratskoj bagri

U

koliko bismo, ugrubo, odokativno, {to ne mora nu`no zna~iti i neta~no, podijelili, sortirali, klasificirali probleme s kojima sa suo~ava “teku}a“ Bosna i Hercegovina, onda bi jedan od kriterija mogao biti (i) ovaj: a) Problemi i krizne situacije koje sistemski i dugoro~no generiraju vlasti Republike Srpske i b) Problemi i krizne situacije na koje Milorad Dodik nikako nije, ~ak i i da je htio, mogao utjecati i s kojima nema nikakve veze. U ovda{njoj (nepostoje}oj, nedorasloj, amaterskoj) politolo{ko-pravnoj recepciji svi problemi koji imaju okida~ u Republici Srpskoj su, tobo`e, strukturalni, nepremostivi, produkt nezamjenjive konstrukcijske ustavno-pravne arhitekture; ovi drugi, federalni, smatraju dubokoumnici, po istoj i{~a{enoj teorijskoj paradigmi, prolazni su, efemerni, rje{ivi ukoliko postoji “politi~ka volja“.

u Sarajevu. Navodno je tada i Dodik osobno najutjecajnije ambasadore u BiH umirivao i uvjeravao kako je posrijedi “uobi~ajena, providna hajka medija iz Sarajeva protiv Republike Srpske i mene li~no“. To {to je Milorad Dodik obe}ao ruskom ambasadoru u Bosni i Hercegovini Bocanu Har~enku, dakle neutralnost bosanskohercegova~kog ambasadora u UN-u glede rezolucije o Siriji, trebalo bi biti interna, privatna stvar njih dvojice, pitanje obostranih simpatija i poslovnih interesa. Kada se ambasador Har~enko, preko ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, Dodikovog strana~kog kolege Neboj{e Radmanovi}a, nametne kao (su)kreator bosanskohercegova~ke vanjske politike, to nije nimalo bezazlen primjer povrede elementarnih diplomatskih obi~aja i standarda, to se, valjda, zove neprimjereno mije{anje u unutra{nje stvari suverene dr`ave.

Dodikova ovisnost o maj~ici Rusiji ne mo`e biti izgovor vlast Najnovija kriza vlasti na dr`avnoj razini koju je je prije dva dana najavio Milorad Dodik na press konferenciji u Banjoj Luci, tra`e}i ostavku ministra vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ije, spada u prvu grupu problema. U osnovi su motivi za Dodikov posljednji nasrtaj “{iri“, oni su regionalne, pa, mogu}e i transregionalne, mo`ebitno i globalne naravi. U ~emu je tu nastao problem? Predstavnik Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama nije o rezoluciji UN-a o Siriji glasao onako kako je Milorad Dodik o~ekivao i zahtijevao da se mora glasati. Su{tinski, ambasador BiH u UN-u nije glasao u skladu sa obe}anjima i garancijama koje je predsjednik Republike Srpske podastro svojim ruskim politi~kim i ekonomskim pokroviteljima, za{titnicima diktatorskog re`ima sirijskog/serijskog ubice Bashara al-Assada. Prije pet godina Slobodna Bosna je objavila, nakon susreta Vladimira Putina i Milorada Dodika, naslovnu stranu na kojoj je stajao uznemiravaju}i naslov “RUSIJA DO PRIJEDORA“, {to je izazvalo nemalu zebnju i zabrinutost u va`nim zapadnim diplomatskim krugovima 6

Prije nekoliko mjeseci ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin o~itao je, na javnoj tribini u Beogradu, bukvicu politi~kom i dr`avnom vrhu Srbije, pred televizijskim kamerama i stotinama prisutnih, naru`io je srpsku vlast koja ne ispoljava minumum (ne)patriotizma, na stub srama izvjesio Tadi}ev dr`avni poredak koji je olako odustao od mukotrpne, pravedne borbe za vitalne dr`avne i nacionalne interese, prije svih Kosovo. Nakon pokroviteljskog govora diplomatskog Velikog brata, ruskog ambasadora, nezanemarljiv sloj srpskog politi~kog, medijskog, nevladinog establi{menta je od predsjednika Borisa Tadi}a tra`io oduzimanje agremana, progla{avanje ruskog ambasadora personom non grata u Srbiji. To se nije desilo, niti je bilo za o~ekivati da se desi, jer su se bli`ili izbori na kojima je pobijedio onaj predsjedni~ki kandidat (T Tomislav Nikoli}) koji je vi{e volio Rusiju od svog rivala ( Borisa Tadi}a). Koliko god se Milorad Dodik upinjao da svoj bijes zbog glasanja ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama za rezoluciju o Siriji opravda poslovni~kim, proceduralnim, ustavnim propustima, najprije Zlatka SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Iluzije:Iluzije.qxd

8.8.2012

23:11

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PREDIZBORNO ZEZANJE KRIZE ILI TITRANJE BIRA^IMA Zlatko Lagumd`ija i Milorad Dodik

Lagumd`ije (kojeg, teoretski, mo`e smijeniti), a potom i ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a (kojeg Dodik ne mo`e smijeniti) u kona~nici se radi o poku{aju da se bosanskohercegova~ka diplomacija podredi interesima Ruske Federacije u vojnom, politi~kom, vjerskom haosu u Siriji. Zato je ovo pitanje neophodno ne jeftino politizirati, nego ozbiljno internacionalizirati. Krhka vlast u na{oj zemlji nemo}na je da ga sama raspetlja, treba joj pomo}, ili barem aktivno ohrabrenje Evropske unije, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, Arapske lige; svih onih koji su Ujedinjenim nacijama glasali za “spornu“ Rezoluciju UN-a o Siriji.

D

ruga, ozbiljna, grupa problema, naoko laganih, “nedodikovskih” “privremenih“, “rje{ivih“, “nestrukturalnih“, u Federaciji BiH i unutar njene u`asavaju}e politi~ke, ne}u re}i elite, jer je to ve} izlizano od pretjerane upotrebe, nema{tovitih analiti~ara, prvo, i jalovog, uhljupskog, nevladinog sektora, drugo;

partnere, taman onako bezbri`no kako se neki ~elnici te stranke mijenjali (strana~ke) dresove a neki i devize prije rata pred hotelom “Evropa“, nekako ne funkcionira, ka{ljuca, zastajkuje. Stranka demokratske akcije tvrdi kako je najve}i problem u federalnoj Vladi njen ministar Desnica Radivojevi} koji je pre{ao “na drugu stranu“. Ma kakvi, ni pod razno: najve}i problem, nakon SDP-ovskih neznalica, u toj Vladi je Stranka demokratske akcije, sa svojim desni~arskim Desnicom, ili bez njega! Nijednog poslanika nema Dodikov SNSD u Skup{tini Kantona Sarajevo, jedva se jedan Srbin tu udjenuo, Pe|a Kojovi} (nerado, nazor, po partijskoj direktivi se tako deklarirao), pa, opet, ni tu ni{ta ne {tima, ne valja; izbaci SDA, ubaci Radon~i}ev SBB, ne ide, ne ide, pa stane. Vlada Kantona Sarajevo, koja raspola`e sa preko 700 miliona bud`etskih maraka, baulja ve} dvije godine, SDP pani~no tra`i partnera tra`i sa kojim }e podijeliti odgovornost za svoju potpunu nekompetentnost, neefikasnost, nedoraslost, odsustvo po{tenja i politi~kog morala.

astima u Federaciji za dezorijentiranu, koruptivnu, kleptokratsku vlast opet se ne radi o eliti, laskamo time toj jednoj neradni~koj, donatorskoj, bespomo}noj, nenarodnoj kleptokratskoj bagri. Dajemo na zna~aju besprizornom polusvijetu, ala{i sa kojom se nije uputno rukovati, jer nakon toga mora{ prebrojati prste - jesu li ti svi na broju. Nije Milorad Dodik unio u fotelju potpredsjednika Vlade Federacije BiH Jerka Lijanovi}a-Ivankovi}a, nego je to u~inio Zlatko Lagumd`ija. Dok gori Hercegovina, od Konjica pa nani`e, sve do Hutovog blata, mesno-prera|iva~ki tajkun, nominalni {ef [taba civilne za{tite, Lijanovi} se kezi, glumata (i to pri tom napla}uje) na televizijskim spotovima, poziva gra|ane koji nemaju para ni za kiflu, da “kupuje doma}e“ delicije. Sedamdeset miliona maraka je (bez da je Dodik mrdnuo prstom!) stavljeno u ruke Lijanovi}u za “poticaje poljoprivredi“ i on je to, sukladno obiteljskoj poslovnoj filozofiji (“koljemo po ku}ama“), skr{io na privatne, poslovne i strana~ke projekte. Dva-tri normalna kanadera (a ne “mala“, kako bulazni Lijanovi}, dopredsjednik Vlade Federacije - jer nema malih i velikih kanadera) za te su se novce mogla kupiti i da jo{ ostane pristojna koli~ina sredstava da se ozbiljno pomogne uzgajiva~ima duhana u Posavini, mljekarima u Krajini, vinarima u Hercegovini, plastenicima u Srednjoj Bosni... Federalni nivo vlasti, gdje SDP mijenja, kao ~arape, koalicione 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kome je, palo na pamet (“tu nema pravila, tu nema pameti“/Gibonni) da Fahrudina Radon~i}a, koji je simbol, brutalna metafora, `ivi primjer moralne, poslovne pervertiranosti, devijantne tranzicije postratnog bosanskohercegova~kog dru{tva, politike, ekonooomije, medijskih standaaarda, uvede u legalan “politi~ko-pravni promet“? Zlatku Lagumd`iji.

D

o}i }e, nije to te{ko prognozirati, vrlo }e se brzo to desiti, lokalni izbori na kojima }e svi politi~ki akteri, i iz RS-a i iz Federacije BiH, uvjeravati bira~e da u protekle ~etiri godine nije moglo gra|anima bolje, ali im je moglo biti neuporedivo gore, {to je u posljednji trenutak sprije~eno energi~nim intervencijama vlasti. Kao i da opasnosti prijete sa svih strana. [ta je u interesu naroda, a {ta je protiv istog, {ta nam je raditi; ne valja nam Dodik, nije ba{ bljesnuo ni Lagumd`ija, Tihi} se koprca pod u`asnim koruptivnim naslije|em svoje stranke, ^ovi} se nekako oporavio, njegovo bira~ko tijelo ne vrluda. [ta je dobro, {ta nam treba, gra|anima-bira~ima: “Ki~me, ki~me, disciplina“, rekao bi crnogorski predstavnik na EUROSONGU Rambo Amadeus. 7


Iluzije:Iluzije.qxd

8.8.2012

18:21

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 2. AUGUST ALEKSANDAR VUČI], ministar odbrane Srbije i v.d.predsjednik Srpske

napredne stranke, primio je roditelje mladi}a Ranka Pani}a koji je poginuo na protestima organiziranim nakon hap{enja Radovana Karad`i}a u Beogradu. Proteste je organizirala Radikalna stranka, ~iji je Vu~i} bio glavni operativac. Ve} nekoliko godina traje sudski spor koji su pokrenuli roditelji vojnika Dra`ena Milovanovi}a i Janka Jakovljevi}a koji tu`e dr`avu za ubistvo njihovih sinova u kasarni na Top~ideru, zbog toga, tvrde oni, {to su vidjeli Ratka Mladi}a koji su u toj kasarni krio. Ministar odbrane Vu~i} roditelje ubijenih vojnika jo{ nije primio. Novi srpski {ef za Kosovu Aleksandar Vulin tra`i od medija da termin “paralelne institucije“ na Kosovu ne vezuju za srpske vlasti u Sjevernoj Mitrovici nego za “ilegalnu {iptarsku vlast u Pri{tini“. Zapravo, sve sam uvjereniji da gra|ani Srbije, biraju}i Tomislava Nikoli}a za predsj ednika Srbije i I vicu Da~i}a za premijera, nisu glasali za njih dana{nje, reformirane, pro~i{}ene, proevropske... ve} su, sentimantalno, “nostalgi~arski“ birali Nikoli}a i Da~i}a kakvi su bili 90-ih godina, kada je prvi bio zamjenik Vojislava [e{elja, drugi glasnogovornik Slobodana Milo{evi}a, a Vulin omiljeni SKOJ-evac Mirjane Markovi}.

PETAK, 3. AUGUST Danas je reisu-l-ulema MUSTAFA ef.CERI] obnarodovao ramazansku hutbu-fetvu o “zekatu“. Reis Ceri} u hutbi-fetvi nare-

|uje islamskim du`nosnicima da “petkom sa minbera jasno i nedvosmisleno prenose na{u fetvu da su blokovi Islamske zajednice 8

u Bosni i Hercegovini jedini ispravni dokaz za uplatu zekata i sedaketu-l-fitra (u narodu - vitre).. Svjesno kr{enje re~ene fetve... od bilo koga, koju ovim putem objavljujemo, ravno je svjesnom kr{enju tre}eg stuba Islama... a to zna~i nepo{tivanje zna~enja Aqideta i [eri‘ata“. Prevedeno na jezik finansijske prakse, ogoljeno na brojke i slova, to zna~i da “svaki musliman i muslimanka trebaju da sudjeluju u skupljanju na{ih materijalnih i duhovnih vrijednosti na jedno mjesto (Islamsku zajednicu, op.a.), koje }e uvijek biti spremno i sposobno da pomogne onome kome pomo} zatreba, za siroma{ne, nemo}ne, za nezbrinute, za medresu, za fakultet, za {kolu, za povratak, za oporavak i za obnovu na{ih d`amija“. Koliko ja znam teorijski i koliko sam djelovao prakti~no, zekat i sedaketu-l-fitr, pored toga {to su stubovi islama, istovremeno su i socijalne kategorije - dijele se siroma{nima, nevoljnicima... Nisam ba{ siguran da je u vrhu siroma{nih muslimana u BiH Islamska zajednica BiH i njen aktuelni lider Mustafa. ef. Ceri}. Me|utim, iz ove fetve proizilazi “pravni lijek“ da ako za zekat, ili vitre koje ste dali, nemate priznanicu - blok IZ BiH, izravno “kr{ite tre}i stub Islama“. [ta je ovo, zala`e li se to Mustafa ef. Ceri} za blokovsku podjelu me|u bh. muslimanima?!

~ana, pobjesne, zapjene, narogu{e se i represivno djeluju tek kada se pomene rije~ GENOCID. Ho}e li ikada do}i dan kada }e srpske vlasti u Prijedoru (i ne samo Prijedoru), ako ve} ne `ele ~uti za genocid, barem iskazati pijetet prema “`rtvama na{ih gra|ana bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti“?!

PONEDJELJAK, 6. AUGUST Pomalo je tu`no, nedoli~no, nedostojno... sve ovo {to se nakon smrti ADILBE GA ZULFIKARPA[I]A de{ava sa njegovom (ogromnom, nemjerljivom) imovinom. Niko ne zna koliko je rahmetli Adil bio bogat, {ta je sve posjedovao, a pogotovo gdje je to nakon njegove smrti okon~alo. Sjedio sam odmah poslije rata kod Zulfikarpa{i}a u njegovoj vili u Zurichu i u jednom trenutku me sasvim ozbiljno upitao: “A {ta misli{ da ja pitam Mom~ila Kraji{nika da mi proda Fo~u? Ne vjerujem da bi me to do{lo vi{e od dvjesto miliona maraka?“

UTORAK, 7. AUGUST Mostar je danas najtopliji grad u Evropi, temperatura je uveliko pre{i{ala 40 stepeni.

SUBOTA, 4. AUGUST Javlja mi prijatelj iz Dubrovnika da se po uvalama tog hrvatskog grada “br~ka“ jahta vlasnika FAHRUDINA RADONČI]A na kojoj je gazda okupio svoje suradnike, prijatelje, politi~ku i poslovnu elitu. “A gdje si to ti?“, priupita me. “Evo me u Kijevu na derneku“. “Otkud ti u Ukrajini, ~ovje~e?!“, zaprepasti se i drug, dubrova~ki go{par. “Nije Ukrajina, Republika Srpska, odmah pored Srpskog Trnova“, dodatno ga zbunim...

NEDJELJA, 5. AUGUST U Kninu se obilje`ava sedamnaest godina od okon~anja vojno-redarstvene akcije “Oluja“ kojom se Hrvatska dr`ava ustavno-pravno zaokru`ila na cijelom svom teritoriju. Pomirljive, odgovorne poruke {alju hrvatski predsjednik IVO JOSIPOVI] i premijer ZORAN MILANOVI]. Unisono ~elnici Hrvatske ukazuju na “`rtve i patnje na{ih gra|ana srpske nacionalnosti kojih je bilo.“ Istovremeno u Prijedoru pre`ivjeli logora{i obilje`avaju dvadeset godina od zatvaranja koncentracionih logora u kojima su srpske civilne, policijske, vojne vlasti zato~ile hiljade Bo{njaka i Hrvata iz ovog dijela BiH. Aktuelne vlasti Prijedora nekako, mrzovoljno, nevoljko... dozvoljavaju, trpe, podnose {etnju pre`ivjelih Prijedor-

Oko Mostara sve gori, najkriti~niji je po`ar na Vele`u (vatrena stihija jo{ nije stigla do “Zrinjskog“). Veli mi Mostarac: “Zna{ kako ti je ovdje pakleno” braca: ma{icama vrata otvaramo!“

SRIJEDA, 8. AUGUST Rukometa{ice Crne Gore od po~etka su moja omiljena reprezentacija na Olimpijskim igrama u Londonu. Sino} su nakon pobjede i ulaska u polufinale Crnogorke postale heroine, ikone susjedne dr`ave: slave ih |eti}i, di`u u zvijezde, deseterce o njima “kite“, grle, ljube... Pada dakle jo{ jedna zlo~esta stereotipija o Crnogorcima: ona po kojoj Crnogorac zagrli `enu tek kada vozi u rikverc!

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.8.2012

21:04

Page 2


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

8.8.2012

23:15

Page 10

MINI MARKET 12 TEZA O FOLERBAHU

TO SE VI[E NE RA\A

…a radi se o tome da Lagumd`iju treba smijeniti, smatra SDA

Izet Rađo, čelnik Olimpijskog komiteta BiH, u London poveo svoju kćerku Dijanu

SDA ne}e podr`ati Dodikov zahtjev za smjenu Zlatka Lagumd`ije jer, kako isti~u u saop}enju, Lagumd`ija nije samostalno donio odluku da BiH podr`i rezoluciju o Siriji. U~inio je to na izri~it zahtjev predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a. No, SDA u saop}enju navodi ~ak 12 razloga zbog kojih bi bez razmi{ljanja podr`ali Lagumd`ijinu smjenu. SDA smatra da Lagumd`iju treba smijeniti zbog: 1.Insistiranja na poziciji predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH iako ona u ovom mandatu pripada predstavnicima hrvatskog naroda, zbog ~ega se 15 mjeseci kasnilo sa formiranjem VM; 2. Izbacivanja oba HDZ iz Vlade Federacije BiH i naru{avanja politi~kih odnosa izme|u konstitutivnih naroda; 3. Predstavljanja radne posjete Banjoj Luci kao zvani~ne posjete ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine entitetu RS; 4. Pristajanja na globalni fiskalni okvir i zamrzavanja dr`avnog bud`eta na iznos koji nije dostatan za funkcioniranje bh. institucija; 5. Poku{aja izbacivanja SDA kao legitimnog predstavnika bo{nja~kog naroda iz vlasti na svim nivoima; 6. Nezakonitog imenovanja ~lanova Nadzornog odbora FTV i otvorenog politi~kog pritiska na javni rtv servis; 7. Insistiranja da policiju stavi pod svoju

Zlatko Lagumd`ija

10

Nakon {to je objavljena informacija da je Dijana Ra|o, k}erka ~elnika Olimpijskog komiteta BiH Izeta Ra|e, otputovala u London na Olimpijske igre kao ~lan bh. olimpijskog tima, Ministarstvo sporta Republike Srpske reagiralo je prekidom suradnje sa OK BiH. “Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS najo{trije osu|uje samovoljni potez ~elnika Olimpijskog komiteta BiH, koji su, kako se navodi, u olimpijski tim uvrstili i ~lanove svoje porodice kako bi prisustvovali Olimpijskim igrama u Londonu te do daljnjeg prekida svaku saradnju s Olimpijskim komitetom BiH“, stoji u saop}enju Ministarstva iz kojeg tra`e hitnu istragu i utvr|ivanje odgovornosti za ovakvo pona{anje. Nezvani~no, skandal sa Dijanom Ra|o nije jedini koji su ~elnici OK BiH i neki od olimpijaca napravili u Londonu. Naime, vi{e su vremena provodili u {opingu i turisti~kom obilasku Londona nego pripremaju}i se za nastupe koji su se na kraju pokazali jadnima.

Dijana Ra|o

Dijana Ra|o boravila je u olimpijskom selu, uredno prijavljena kao ~lanica bh. tima a nezvani~no se tvrdi kako se predstavljala i kao turisti~ki vodi~ i zvani~nik OK BiH. Ako se ovo zna, onda nije nimalo ~udno {to je ovih dana u Sarajevu aktuelan vic koji ka`e kako je Ned`ad Fazlija, koji ina~e vi{e vremena provodi pripremaju}i se za otvaranje ekskluzivnog restorana u Sarajevu nego na treninzima, nakon sramotnog nastupa na OI probao samoubistvo, no proma{io je za pola metra! (N.H)

(S)LI^NO MI[LJENJE

SDP Tuzla osudio istup Fehreta Hrustića, člana GO SDP BiH, protiv ministrice Nade Pavlović-Čalić Desetak dana nakon {to je Fehret Hrusti}, ~lan Glavnog odbora SDP-a BiH, o{tro kritikovao ministricu zdravlja Tuzlanskog kantona Nadu Pavlovi}-Čali} i zatra`io njenu ostavku, oglasila se Op}inska organizacija SDP-a Tuzla. Hrusti}eva mati~na organizacija ogradila se od njegovog javnog istupa i, kako je navedeno, “li~nog mi{ljenja”. ˝@elimo, ovom prilikom, ista}i na{u ocjenu da Vlada Tuzlanskog kantona kvalitetno i uspje{no obavlja svoje zacrtane programske aktivnosti u koje spada i rad

Ministarstva zdravstva. Op}inska organizacija SDP BiH Tuzla daje punu podr{ku Vladi Tuzlanskog kantona i ministrici Nadi Čali}-Pavlovi} u njihovom radu, svjesni slo`enih dru{tveno-ekonomskih prilika u kojima ova Vlada i njeno Ministarstvo zdravstva djeluju i u kojima se nalazi na{e dru{tvo˝, navedeno je u saop}enju. Glavni odbor SDP BiH jo{ se nije oglasio o Hrusti}evom istupu, {to se tuma~i kao pouzdan znak da je produbljen jaz izme|u tuzlanske organizacije i sarajevske centrale SDP-a. (S.L.) SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

8.8.2012

23:16

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da GRAS treba prepustiti neke gradske linije Centrotrans Eurolinesu? ALEN MEHANOVI] Novinar “Oslobo|enja“

DA Mi{ljenja sam da GRAS treba prepustiti sve gradske linije vo`nje jer ne mo`e da pru`i uslugu na najbolji na~in i nema adekvatna sredstva za to. Poznato je da je situacija u GRAS-u katastrofalna, nemaju vozila niti po{tuju red vo`nje. Konkurencija nikom ne {kodi.

MIRO LAZOVI] Potpredsjednik SDU

DA/NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Smatram da GRAS treba sa~uvati kao gradsku firmu. U svakom slu~aju mi{ljenja sam da se mora uvesti konkurencija u gradski prevoz.

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

JOSIP MUSELIMOVI] Advokat

DA Smatram da neke linije GRAS zaista treba prepustiti Centrotrans Eurolinesu, zbog toga {to sam uvjeren da bi gra|ani imali prevozni~ke usluge na ne{to ve}oj razini.

HUSNIJA KAMBEROVI] Direktor Instituta za istoriju

DA Ne vidim razlog za{to bi jedna firma bila apsolutni monopolista. Smatram da nam na tr`istu trebaju drugi koji }e se izboriti za svoje mjesto u gradskom prevozu.

GORDANA BOBAN Glumica

DA Smatram da GRAS treba prepustiti neke gradske linije Centrotrans Eurolinesu. Nisam ni za kakvu vrstu monopola. Sve {to je konkurentnije to je bolje.

MASHA DURKALI] PR menad`er Lindena

DA Zbog razvijanja zdrave konkurencije iz oblasti javnog prevoza, a pogotovo zbog previranja izme|u ove dvije kompanije koje ve} godinama stvaraju haos u sistemu gradskog prevoza, bilo bi po`eljno da gra|ani imaju vi{e opcija za prevoz kako bi sebi mogli izabrati najbolju.

politi~ku kontrolu i ugrozi njenu operativnu i finansijsku samostalnost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije; 8. Brutalnih napada na nezavisnost pravosudnog sistema; 9. Povezanosti sa najve}im korupcijskim aferama (Reket, Bo{nja~ki institut, Rudnap...); 10. Potpisivanja protokola u vrijednosti od 12 milijardi KM sa fantomskom firmom koja nema niti jednu referencu za elektroenergetske i infrastrukturalne projekte; 11. Potpisivanja najsramnijeg sporazuma u povijesti na{e zemlje sa dva HDZ i SBB-om o provo|enju presude u predmetu Sejdi}-Finci kojim bi bila legalizirana etni~ka podjela BiH i realiziran projekt Milo{evi}-Tu|man; 12. Naru{avanja autonomije univerziteta i poku{aja ukidanja vjeronauke u {kolama. (M.A.)

NI TIHI]EVO MASLO NIJE ZA RAMAZANA

Vodstvo HSP-a bijesno zbog izdaje SDA u Hercegbosanskoj `upaniji Na pro{lotjednoj sjednici Predsjedni{tva HSP-a ~lanovi te stranke raspravljali su o odnosima sa njihovim najva`nijim koalicijskim partnerima iz SDA. Konkretan povod bila je odluka rukovodstva SDA o formiranju Vlade Hercegbosanske `upanije s predstavnicima dva HDZ-a i SNSD-om, {to su prava{i protuma~ili kao licemjeran potez i izdaju zajedni~kog politi~kog dogovora. Stoga je jedan od zaklju~aka na posljednjoj sjednici strana~kog vodstva bio da se predsjednik HSP-a Zvonko Juri{i} {to prije sastane s liderom SDA Sulejmanom Tihi}em, kako bi u ~etiri oka razgovarali o budu}nosti njihovog politi~kog savezni{tva. No, kona~nu }e odluku o ostanku ili eventualnom povla~enju iz Vlade Federacije BiH ~lanovi HSP-a donijeti na sjednici Glavnog stana, koja je zakazana za 25. august. (S.M.) 11


Asim:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:20

Page 12

IZ KRIZE U PARALIZU

Zbog podrške BiH rezoluciji o Siriji, Dodik zaprijetio potpunom blokadom državnih institucija i suspenzijom svih dogovora “šestorke“: Slobodna Bosna otkriva zašto je Dodik “pobjesnio“ i analizira moguće posljedice Dodikove blokade

NOVI NOVI POLITI^KI POLITI^KI ZAPLET ZAPLET

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Ho}e Ho}e lili nakon nakon SDA SDA ii SDP SDP napustiti napustiti vlast vlast

ije te{ko doku~iti krajnji epilog politi~ke hajke koju je predsjednik RS-a Milorad Dodik upravo pokrenuo protiv koalicionog partnera Zlatka Lagumd`ije. Naravno da Lagumd`ija ne}e poslu{ati Dodika i sam odstupiti s funkcije ministra vanjskih poslova BiH, a jednako je izvjesno da ni Dodik ne mo`e skupiti potreban broj glasova u Parlamentu BiH za smjenu Lagumd`ije. U takvim okolnostima, Dodiku preostaje mogu}nost da realizira drugi dio izre~ene prijetnje - da do daljnjeg suspendira sve dogovore “{estorke“ i da blokira rad dr`avnih institucija BiH “dok se ova situacija ne razrije{i“. Blokada dr`avnih institucija BiH, koju je Dodik najavio u slu~aju da se Lagumd`ija sam ne povu~e ili ne bude smijenjen, najgori je scenarij za dr`avu, ali najpovoljniji za aktere ove nepotrebne afere, Dodika i Lagumd`ije, koji }e iz na{e kolektivne nesre}e izvu}i solidan politi~ki profit.

DODIK - LAGUMDŽIJA

N

PRIKRIVANJE KRAHA I prije nego {to je Dodik uskovitlao pra{inu zahtjevom za Lagumd`ijinu eliminaciju, bilo je jasno da politi~ka “sedmor-

Blokada dr`avnih institucija odgovara i Dodiku i Lagumd`iji! 12

ASSAD, ADIO SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Asim:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:21

Page 13

DODIK I LAGUMD@IJA, ENTITETSKI “BLIZANCI ZLA” Foto: Mario Ili~i}

Istina, SDP i HDZ iza{li su s “rje{enjem“ ovog problema, no njihov prijedlog o asimetri~nom izboru ~lanova Predsjedni{tva BiH i etni~kom konstituiranju Doma naroda proizveo je ozbiljne osude ne samo naj{ire javnosti u Federaciji BiH nego i znatnog dijela SDP-ovog rukovodstva koje se pobunilo protiv Lagumd`ijine “izdaje“ glavnih vrijednosti socijalne demokratije. Dopredsjednik SDP-a @eljko Kom{i} u znak protesta odlu~io se “ispisati“ iz ~lanstva SDP-a, a i Fahrudun Radon~i}, novi koalicioni partner Zlatka Lagumd`ije, sve je manje bio spreman zale}i iza ponu|enih rje{enja SDP-a i HDZ-a. Ulje na federalnu vatru dolijevao je Milorad Dodik, tvrdokornim insistiranjem da se srpski ~lan Predsjedni{tva BiH i ubudu}e bira kao i do sada - direktno na izborima, mada je potpuno svjestan ~injenice da je takav model neprihvatljiv za Federaciju BiH. Bilo je dakle jasno da se Dodik, ^ovi} i Lagumd`ija, lideri tri najja~e stranke unutar vladaju}e koalicije, nalaze pred potpunim debaklom jer ni za pune dvije godine nisu bili u stanju rije{iti samo jednu preostalu prepreku (presuda “Sejdi} i Finci“) na putu koji vodi BiH u punopravno ~lanstvo EU-a.

DAR S NEBA

ka“ ne}e niti mo`e ispuniti obaveze koje je preuzela 27. juna na sastanku u Briselu s du`nosnicima Evropske unije. Podsje}amo, “sedmorka“ se obvezala da }e do kraja avgusta prona}i rje{enje za uklanjanje

diskriminatorskih odredbi iz Ustava BiH (presuda “Sejdi} i Finci“) ~ime bi bio otvoren put da BiH ve} u oktobru ove godine podnese aplikaciju za ~lanstvo u Evropskoj uniji.

MO@E LI DODIK SMIJENITI LAGUMD@IJU?

SDA neće iskoristiti priliku da se osveti Lagumdžiji Dodik }e nesumnjivo ispuniti dato obe}anje - inicirat }e u Parlamentu BiH smjenu Lagumd`ije, uvjeren da }e za Lagumd`ijinu smjenu (iz osvete) glasati zastupnici SDA i HDZ. Za HDZ nismo sigurni, no SDA, prema na{im informacijama, sasvim sigurno ne}e glasati za smjenu Lagumd`ije.

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

“SDA se zala`e za smjenu Zlatka Lagumd`ije”, poru~ili su iz SDA, me|utim, “razlog za smjenu nije glasanje predstavnika Bosne i Hercegovine u Generalnoj skup{tini UN-a za Rezoluciju u Siriji, pri ~emu je Lagumd`ija postupio prema instrukcijama predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a.”

Jednako lo{e stajao je i Lagumd`ijin “projekat“ rekonstrukcije parlamentarne ve}ine, odnosno poku{aj eliminacije iz vlasti najja~e bo{nja~ke partije SDA. I na ovom “projektu“ Lagumd`ija se legitimirao kao lider s vi{kom samopouzdanja a manjkom odgovornosti: umjesto najavljene rekonstrukcije, gurnuo je Federaciju BiH u najdublju politi~ku krizu nakon rata, ~iji se kraj jo{ uvijek ne nazire. U takvim okolnostima, Lagumd`ija je Dodikovu najavu blokade dr`avnih institucija do~ekao kao Bo`iji dar s neba. Dodik je i sebi, jednako kao i svom glavnom koalicionom partneru Lagumd`iji, dao u ruke ~vrst alibi kojim }e pred bira~ima na lokalnim izborima opravdati sve neuspjehe i proma{aje dvogodi{njeg mandata. I jedan i drugi mobilizirat }e svoje ~lanstvo i svoje simpatizere na odbrani “vi{ih ciljeva“: Dodik }e pred srpskim bira~ima ponovo biti junak koji je jo{ jednom pokazao zube unitaristima iz Sarajeva, a Lagumd`ija je

Dodik se poku{ava iskupiti pred ruskom diplomatijom 13


Asim:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:21

Page 14

IZ KRIZE U PARALIZU dobio zgodnu priliku da kod glasa~a u Federacji BiH popravi poljuljano povjerenje i da se legitimira kao odlu~ni lider koji ne pristaje na ucjene iz Banje Luke. Bilo bi pretjerano re}i da je recentni sukob Dodika i Lagumd`ije dogovoren i re`iran, no nije pretjerano re}i da }e i jedan i drugi uraditi sve da njihov “rat“ potraje {to dulje, barem do lokalnih izbora. Ni Dodikov SNSD kao ni Lagumd`ijin SDP nemaju ni{ta drugo zbog ~ega bi svijetla obraza u oktobru stali pred bira~e.

DODIK NA RUSKIM STEROIDIMA U cijeloj pri~i najmanje je bitan stvarni razlog njihovog sukoba - rezolucija UN-a o Siriji, za koju su glasale 133 dr`ave, me|u kojim je i BiH. I sam Dodik ka`e da je tekst rezolucije o Siriji najmanje sporan. Neprihvatljivo mu je, ka`e, to {to Lagumd`ija “svojim igrarijama doveo me|unarodnu zajednicu u zabludu. Nismo spremni pre}i preko svega ovoga i BiH }e o~igledno u}i u dodatnu krizu institucija“, zaprijetio je Dodik na vanrednoj pres konferenciji u Banjoj Luci. Prili~no je proziran i neuvjerljiv Dodikov argument da je me|unarodna zajednica dovedena u zabludu time {to je BiH glasala za rezoluciju. Upravo suprotno, zabluda bi nastala da je kojim slu~ajem BiH ostala suzdr`ana ili da je pak glasala protiv rezolucije o Siriji, budu}i da je samo nekoliko mjeseci ranije BiH podr`ala skoro identi~an tekst rezolucije o Siriji. Kojim bi argumentima BiH opravdala i objasnila tako krupan vanjskopoliti~ki zaokret u samo nekoliko mjeseci? O~ito je da se u pozadini Dodikovog istupa nalaze neki drugi interesi. Upu}eni tvrde da se Dodik poku{ava iskupiti pred ruskom diplomatijom koja je pretrpjela te`ek poraz na me|unarodnoj sceni. Uprkos silnoj energiji ulo`enoj protiv usvajanja rezolucije o Siriji, ruska diplomatija uspjela je na svoju stranu pridobiti svega 11 dr`ava. NESKRIVENA NESKRIVENA PODR[KA PODR[KA RUSIJE RUSIJE

Dodik Dodik u`iva u`iva sna`nu sna`nu podr{ku podr{ku Kremlja Kremlja koja, koja, naravno, naravno, nije nije besplatna besplatna

14

DIPLOMATSKO SOLIRANJE LAGUMD@IJINE ZAMJENICE

Trišić-Babić “zaboravila“ na Sporazum BiH s EU-om Nekoliko dana pred usvajanje rezolucije o Siriji, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi} uporno je ponavljala da }e se predstavnik BiH uzdr`ati od glasanja. Nije se previ{e obazirala na zajedni~ko saop}enje ~etiri ambasade u BiH Njema~ke, Fracuske, SAD-a i Velike Britanije - koje su “izrazile nadu da }e se BiH u Generalnoj skup{tini pridru`iti SAD-u i svim ~lanicama Evropske unije tokom glasanja za rezoluciju o Siriji“. Lobiranje zapadnih diplomata Tri{i}-Babi} je izjedna~ila s lobiranjem ruskog ambasadora

u BiH koji je, kako ka`e, “predstavio stav i gledi{te svoje zemlje po pitanju Sirije“. Na temelju razli~itih stavova ruske i zapadne diplomatije, Tri{i}-Babi} je izvela zaklju~ak da bi se BiH trebala suzdr`ati od glasanja. Zaboravila je jasnu odredbu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju koja obvezuje BiH da svoje vanjskopoliti~ke poteze uskla|uje sa ~lanicama Evropske unije. Pogotovo u slu~aju kada su ~lanice EU-a jedinstvene, kao {to je bio slu~aj s rezolucijom o Siriji.

MINISTAR DRUMOM ZAMJENICA [UMOM Zamjenica ministra vanjskih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi} zauzela je dijametralno suprotan stav od svog {efa Zlatka Lagumd`ija

Golema ve}ina glasala je za rezoluciju, uklju~uju}i i sve evropske dr`ave, ~ak i one, poput Srbije i BiH, u kojima ruska diplomatija ima nesumnjiv utjecaj.

Dodik se nedavno vratio iz Moskve nabildan nadom da }e nove ruske investicije o kojim je tamo razgovarao sprije~iti sve izvjesniji ekonomski kolaps Republike Srpske. S premijerom Putinom nasamo je razgovarao cijeli sat, sa direktorom Gasproma Aleksejem Milerom ugovarao je izgradnju jednog kraka Ju`nog toka kroz Republiku Srpsku a s menad`erima ruske Sberbanke, koja ima ozbiljne planove na tr`i{tu Balkana, pripremao je teren za finansiranje nekoliko krupnih razvojnih projekata u manjem bh. entitetu. Zauzvrat, Dodik je ruskim zvani~nicima obe}ao da }e blokirati svaki vanjskopoliti~ki potez BiH koji nije uskla|en s ruskim interesima u regiji i svijetu. To se prije svega odnosi na pristup BiH NATO-u, ~emu se Rusija otvoreno protivi, a {to Dodik za sada prikriveno usporava kako bi {to dulje zadr`ao kakvu-takvu naklonost zapadnih diplomata. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.8.2012

21:09

Page 5


Adil:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:00

Page 16

DOSJE

Četiri godine nakon smrti ADIL-BEGA ZULFIKARPAŠIĆA počinje se rasplitati jedna od najvećih misterija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: gdje i na koji je način je nestala ogromna imovina najbogatijeg Bošnjaka na svijetu, ali i kolika je ta imovina uopće bila; naš novinar saznaje do kakvih su informacija došle pravosudne vlasti BiH u suradnji za kolegama iz Švicarske tokom višegodišnje istrage

PODIJELJENA PODIJELJENA PORODICA PORODICA

Adil Adil ii Tatjana Tatjana Zulfikarpa{i}, Zulfikarpa{i}, osim osim imovine imovine koju koju su su zavje{tali zavje{tali Bo{nja~kom Bo{nja~kom institutu, institutu, svojim svojim srodnicima srodnicima ostavili ostavili su su pet pet miliona miliona {vicarskih {vicarskih franaka franaka

KO JE OPUSTO[IO ADIL-BEGOVE SEFOVE Pi{e: NEDIM HASI] Foto: M.ILI^I]/M.STOJ^EVI]

N

akon {to je po~etkom mjeseca Federalna uprava policije saslu{ala direktoricu Bo{nja~kog instituta A minu Rizvanbegovi}D`uvi} o tome kako je nestao novac i nakit iz sefa u domu Adila Zulfikarpa{i}a, intenzivirana je istraga o ovom

16

slu~aju. Rizvanbegovi}-D`uvi} saslu{ana je nakon {to je iz tu`iteljstva u Cirihu, ~iji se inspektori bave istragama o pranju novca, stigla dokumentacija u kojoj se, u okviru me|unarodne pravne pomo}i, tra`i suradnja bh. vlasti na ovom slu~aju.

TAJNA ADIL-BEGOVIH SEFOVA Prema saznanjima do kojih je do{la Slobodna Bosna , u Federalnu upravu policije je iz Ciriha stigla dokumentacija

koja bi uvelike mogla olak{ati istragu o nestanku miliona eura koji su od smrti Adila Zulfikarpa{i}a predmet sudskog spora o tome kome pripadaju. Ono {to se zasada zna jeste da je prije petnaestak dana iz [vicarske, u okviru me|unarodne pravne pomo}i, u Sarajevo poslana dokumentacija koja potvr|uje pisanja na{eg lista o nestanku ogomne sume novca koji je bio pohranjen u jednom od trezora u Zulfikarpa{i}evoj ciri{koj vili. Kako, izme|u SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Adil:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:00

Page 17

POTRAGA ZA NESTALOM IMOVINOM ADILA ZULFIKARPA[I]A

(NE)PRIRODNI (NE)PRIRODNI SAVEZNICI SAVEZNICI

Adil Adil Zulfikarpa{i} Zulfikarpa{i} je je iz iz inata inata reisu reisu Ceri}u Ceri}u imenovao imenovao Zlatka Zlatka Lagumd`iju Lagumd`iju predsjednikom predsjednikom UO UO Bo{nja~kog Bo{nja~kog instituta instituta

MISTERIOZNA MISTERIOZNA NASLJEDNICA NASLJEDNICA

Jasna Jasna Be{lagi} Be{lagi}

Ljudi od najve}eg Zulfikarpa{i}evog povjerenja bili su Jasna Be{lagi}, Husein Sejo Hasibovi} i Zlatko Lagumd`ija

RO\ACI RO\ACI U U UPRAVI UPRAVI INSTITUTA INSTITUTA

Faris Faris Gavrankapetanovi}, Gavrankapetanovi}, Husein Husein Hasibovi} Hasibovi} ii Mirsad Mirsad Kurtovi}, Kurtovi}, ro|aci ro|aci Adila Adila Zulfikarpa{i}a, Zulfikarpa{i}a, na na d`enazi d`enazi Tatjane Tatjane Zulfikarpa{i} Zulfikarpa{i}

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ostalog, stoji u tim dokumentima, sedamnaestog jula 2008. godine, Jasna Be{lagi}, unuka Zulfikarpa{i}eve sestre, otvorila je sef u ku}i u Cirihu i iz njega uzela sav novac koji se u to vrijeme u njemu nalazio.�N Na {to prvo pomislite kada ka`ete sef? Dakle, to nije obi~an sef kakav se nalazi u ku}ama, to je trezor u koji se ulazilo normalno, prepun raznih dragocjenosti“, ka`e izvor SB blizak istrazi. Tog dana kada je Be{lagi}eva ispraznila sef, Zulfikarpa{i} je jo{ bio `iv, ali bez svijesti, omamljen morfijem koji je uzimao zbog te{ke bolesti. Nekoliko dana kasnije, Zulfikarpa{i} umire, a ~etvrtog avgusta 2008. godine Be{lagi}eva i Husein Sejo Hasibovi}, vlasnik GP Butmir, otvaraju ra~une u {vicarskoj banci. Hasibovi} je blizak prijatelj Zlatka Lagumd`ije, ~lan Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta i jedna od klju~nih osoba u aferi Reket. Na dva ra~una koja su njih dvoje otvorili upla}eno je 834 hiljade eura, zatim milion i 17


Adil:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:01

Page 18

DOSJE po franaka te jo{ 120 hiljada dolara. Zaklju~no sa majem mjesecom 2012. godine, na ta se dva ra~una nalazilo ukupno vi{e od dva miliona {vicarskih franaka. Istragu o ovom slu~aju {vicarski inspektori aktivirali su posljednih mjeseci, a u njezinom su sklopu tra`ili od svojih bh. kolega blokadu svih ra~una Bo{nja~kog instituta i osoba povezanih sa njim, kako bi se ta~no utvrdila vrijednost novca koji je iznesen iz sefa. Za sada se istra`itelji fokusiraju samo na novac, tek treba da se utvrdi vrijednost ostalih dragocjenosti koje su se nalazile u Zulfikarpa{i}evoj vili. U njoj je bilo na desetine skupih, vrijednih satova, skupih tepiha, antiknih komada namje{taja. Samo je slika ~uvenog Amadea Modiglianija bila osigurana na deset miliona {vicarskih franaka. Da Hasibovi} nije slu~ajno upleten u cijelu pri~u, govori i podatak do kojeg su do{li {vicarski istra`itelji. Naime, po~etkom avgusta 2008. godina iznajmljen je privatni avion kojim su iz Hrvatske, iz Pule, u Cirih odletjeli Husein Hasibovi}, Jasna Be{lagi} i Zlatko Lagumd`ija. Njihov odlazak u [vicarsku poklapa se sa datumom otvaranja privatnih ra~una u {vicarskoj banci. Ista trojka je istim avionom kasnije sletjela u Sarajevo, za {ta postoje pisani tragovi u dokumentima sarajevskog Me|unarodnog aerodroma. Prilikom izlaska iz aviona i sa aerodroma, u rukama su nosili nekoliko plasti~nih vre}ica. [ta se u njima nalazilo, nije te{ko pretpostaviti, ali je te{ko dokazati. Prema zasada nepotvr|enim podacima, {vicarski i bh. istra`itelji provjeravaju i postojanje ra~una koji je Zlatko Lagumd`ija otvorio u

jednoj banci u Luksemburgu. Saznanja {vicarskog istra`itelja o tokovima pranja novca potvrdila je i u svojoj izjavi datoj ovda{njim policijsko-sudskim organima i direktorica Bo{nja~kog instituta Amina Rizvanbegovi}-D`uvi}, koja je potvrdila da na ra~une Instituta nikad nije upla}ena nijedna marka, euro ili franak iz [vicarske.

ZULFIKARPA[I] I LAGUMD@IJA? Zanimljivo je da je Lagumd`ija jo{ prije dvije godine, u oktobru 2010. godine, branio na~in raspodjele Zulfikarpa{i}eve imovine. Tada je u studiju Federalne televizije iz kojeg je emitirana emisija 60 minuta pred kamerama mahao dokumentom za koji je tvrdio kako se radi o testamentu Adil Zulfikarpa{i}a. No, provjerili smo i sa njema~kog jezika preveli {ta pi{e na prvoj strani tog dokumenta. Rije~ je o bra~nom ugovoru, a ne o testamentu izme|u Zulfikarpa{i}a i njegove supruge Tatjane, a bra~ni ugovor se, prema zakonima BiH, ne mo`e tretirati testamentom. Lagumd`ija je mogao mirno mahati tim papirom kada je znao da iza njega stoji inkriminirana sutkinja sarajevskog suda Lejla Fazlagi} koja ne samo da je odbacila tu`bu Zulfikarpa{i}evih srodnika za poni{tenje testamenta nego im je u obrazlo`enju presude napisala ne{to {to predstavlja nevi|en pravni presedan. Osim {to je u svom obrazlo`enju presude Irfanu Prlja~i, Sadeti Selmanagi}, Mugdimu Ljubun~i}u, Mahiru Had`iomerovi}u i Sabriji Zulfikarpa{i}u, unucima Zulfikarpa{i}evih bra}e i sestara, upustila u tuma~enje moralnih normi dru{tva, {to je izazvalo (pod)smijeh kod upu}enih u njen moralni

profil, te utvrdila kako su svi navodi tu`itelja neosnovani, sutkinja Fazlagi} je u isto vrijeme zaklju~ila da se ”ttu`iteljima ne bi moglo dati bilo kakve daljnje mogu}nosti za bilo kakve daljnje ili posredne zahtjeve prema tu`enom, to jest, dovesti u sumnju zakonita prava tu`enog po osnovu testamenta ostavioca Adila Zulfikarpa{i}a?!“ Dakle, sutkinja Fazlagi} uzela je sebi za pravo da zabrani tu`iteljima bilo kakav daljnji sudski postupak na {to svako pred Sudom, ukoliko nije zadovoljan prvostupanjskom presudom, ima pravo. Kada je ovaj slu~aj u pitanju, zanimljivo je i to {to je tu`ba u{la u sudsku proceduru svega nekoliko dana nakon {to je podnesena, iako se na to obi~no ~eka godinu dana. Čitav }e se slu~aj sa tu`bom Zulfikar{pa{i}evih ro|aka u drugostepenom postupku na}i pred sutkinjom sarajevskog Kantonalnog suda Milicom A{}eri}. Zulfikarpa{i} i Lagumd`ija postali su bliski na sasvim slu~ajan, a pomalo i bizaran na~in. Naime, kako se tvrdi, zgrada u sredi{tu Sarajeva, kraj sjedi{ta Univerziteta, u kojoj je milionski vrijedan stan u kojem je Zulfikarpa{i} preminuo, nije imala gra|evinsku dozvolu. Jasna Be{lagi} je onda stupila u kontakt sa Lagumd`ijom, preko kojeg je tra`ila pomo} u legalizaciji kod tada{neg na~elnika sarajevske op}ine Centar, biv{eg SDP-ovca Ljubi{e Markovi}a. Markovi} nije htio legalizirati zgradu koja je uveliko prema{ila dozvoljene gabarite, ali su, opet navodno,”papiri“ zavr{eni nakon {to je Lagumd`ija ”nje`no“ upozorio Markovi}a da cijelu stvar”malo pogura“. Istraga o ovom slu~aju pokrenuta je prije vi{e od dvije godine nakon {to je dese-

ZULFIKARPA[I]EVA IMOVINA

Procjenjuje se da je Adil-begova imovina vrijedila između 300 i 500 miliona eura!? Iako je od slu`benog otvaranja testamenta Adila Zulfikarpa{i}a proteklo nekoliko godina, niko sa sigurno{}u ne mo`e ustvrditi stvarnu vrijednost njegove imovine. Procjene se kre}u izme|u 300 i 500 miliona eura. Radi se o nekretninama, dionicama, novcu u gotovini, umjetninama, plemenitim metalima, dragom kamenju, skupocjenom namje{taju, satovima... Zulfikarpa{i} je u Cirihu imao tri automobila, jedan Rolls Royce i dva BMW-a, specijalno ra|eni BMW serije 7 18

te terenac X5 kojeg je preuzela i prodala Jasna Be{lagi}. Zulfikarpa{i} je u Sarajevu kupio i izgradio veliki broj zgrada, stanova, ku}a i poslovnih prostora u najelitnijim dijelovima grada. U Cirihu je tako|er imao vrijednu imovinu, privatnu rezidenciju vrijednu desetak miliona eura i poslovnu {estokatnicu ~ija se vrijednost procjenjuje na oko 50 miliona eura. Stan je imao i u New Yorku, kao i vilu u Nici vrijednu 30 miliona eura. Nakon smrti, osim pet miliona {vicarskih franaka koje je ostavio

ro|acima, svu imovinu prepisao je Bo{nja~kom institutu. Kako Zulfikarpa{i} i njegova supruga Tatjana nisu imali djece i svi zakonski nasljednici su zapravo potomci Adilovih mnogobrojnih sestara i bra}e. Adilov otac Husein-beg Zulfikarpa{i}, ugledni veleposjednik i dugogodi{nji gradona~elnik Fo~e, `enio se ~etiri puta i u svakom braku imao je djecu. U posljednjem braku, sa suprugom Zahidom (ro|enom ^engi}) imao je sina Adila i k}er Ai{u udatu Hasibovi}, ~iji je sin Husein Sejo Hasibovi}. Od petnaestak

najbli`ih srodnika (sestri}a i brati}a), u naju`u upravu Bo{nja~kog instituta u{lo je samo troje: Husein Hasibovi}, Muhamed Had`iomerovi} i Jasna Be{lagi}. Predsjednik Upravnog odbora Instituta je Zlatko Lagumd`ija, potpredsjednik je Faris Gavrankapetanovi}. Sekretar je Mirsad Kurtovi}, a ~lanovi Jasmina Be{lagi}, Muhamed Had`iomerovi}, Husein Hasibovi}, Hasan Taner Hatipoglu, Hilmo Neimarlija, Bakir Pa{i}, Fahrudin Rizvanbegovi} i Fehim [kalji}. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Adil:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

22:01

Page 19

POTRAGA ZA NESTALOM IMOVINOM ADILA ZULFIKARPA[I]A no isto tako je ostavio pet miliona franaka koji su se trebali raspodijeliti njegovim srodnicima, budu}i da sa suprugom Tatjanom nije imao djece. Tih pet miliona franaka je nestalo i ne zna im se trag. Tada su srodnici, koji su se sva|aju}i se oko nasljedstva, podijelili u dvije skupine, odlu~ili podnijeti tu`bu sarajevskom Sudu, tra`e}i da im se isplati novac koji im je Zulfikarpa{i} ostavio, a kojeg nema u ”ostavinskoj masi“. Sud je presudio protiv njih, na tu su se odluku `alili i sada ~ekaju novo ro~i{te na vi{oj sudskoj instanci.

PET MILIONA RODBINI ”NA KAFU“

[EF JE DONIO KESU

Zlatko Zlatko Lagumd`ija, Lagumd`ija, ministar ministar vanjskih vanjskih poslova poslova BiH, BiH, predsjednik predsjednik SDP SDP BiH, BiH, ve} ve} desetak desetak godina godina obavlja obavlja du`nost du`nost predsjednika predsjednika UO UO Bo{nja~kog Bo{nja~kog instituta instituta

tak najbli`ih Zulfikarpa{i}evih srodnika pokrenulo parni~ni postupak protiv rukovodstva Bo{nja~kog instituta zbog sumnje da je grubo prekr{en Zakon o naslje|ivanju. Srodnici Adila Zulfikarpa{i}a tvrdili su

tada, a pri tome su ostali i danas, da je pokraden i raznesen golemi dio naslije|ene imovine koju je Zulfikarpa{i} testamentom ostavio Bo{nja~kom institutu. Zulfikarpa{i} je svo svoje bogatstvo zavje{tao institutu,

SB SAZNAJE

Švicarske vlasti uskoro šalju u BiH podrobniju informaciju o nestaloj/pokradenoj Zulfikarpašićevoj imovini Pravosudne vlasti Bosne i Hercegovine vi{e od dvije godine su ~ekale da im kolege iz [vicarske dostave dokumentaciju vezanu za imovinu Adila Zulfikarpa{i}a i na~in na koji je ona nestala/otu|ena. Ta okvirna, preliminarna informacija iz [vicarske je u Sarajevo stigla prije nekoliko sedmica (njene najva`nije detalje objavljujemo u ovom tekstu). Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine je 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

odmah nakon prispje}a ovog izvje{taja od {vicarskih financijskih i pravosudnih institucija zatra`ilo dopunu ovog izvje{taja u kojoj }e biti precizirano ko je sve uzimao novac i imovinu Zulfikarpa{i}a, kao i gdje se sada ta imovina nalazi. Prema na{im izvorima, ta dopunjena, preciznija informacija iz [vicarske bi u Bosnu i Hercegovinu trebala sti}i u vrlo kratkom vremenskom roku.

”Ostavinska masa“ je su{tina prigovora nezadovoljnih srodnika, tvrde da je ostao nedefiniran status privatne Zulfikarpa{i}eve imovine. Rije~ je o nekoliko stanova, velikom broju umjetni~kih slika, skupocjenog namje{taja i poku}stva te nakita i novca.”K Kada govorimo samo o poku}stvu, pri~amo o stvarima ogromne vrijednosti. Njegovi }ilimi nisu bili jeftini itisoni, kau~i nisu bili iz ovda{nih salona namje{taja. To su stvari koje vrijede stotine hiljada maraka“, tvrdi na{ izvor. U trenutku smrti s Zulfikarpa{i}em bila je samo jedna osoba, Jasna Be{lagi}, njegova vrlo bliska ro|akinja (unuka polusestre) u koju je imao neograni~eno povjerenje. Prema nekim pretpostavkama, u trenutku smrti u blindiranoj kasi nalazilo se oko pet miliona maraka. Ni{ta od ove imovine nije uvr{teno u testament. Neuporedivo vredniju imovinu Adil-beg je imao u Cirihu, svom prijeratnom prebivali{tu. U najelitnijem dijelu Ciriha imao je luksuznu vilu od preko 1.000 kvadratnih metara s unuta{njim bazenom, prostranim dvori{tem i gara`om u kojoj je bilo nekoliko vrlo skupih automobila. Me|u ostalim i Rolls-Royce vrijedan preko 2 miliona eura. Ni{ta ni od ove imovine nije u{lo u ”ostavinsku masu“. Srodnici Adilbega Zulfikarpa{i}a, koji se smatraju zakonskim nasljednicima, tvrde da je golemi dio privatne imovine preko no}i razgrabljen i raznesen i da je na taj na~in prekr{en glavni postulat Zakon o naslje|ivanju kojim je preciziran postupak utvr|ivanja i raspolaganja naslije|enom imovinom. S druge strane, advokati koje je anga`irao Bo{nja~ki institut tvrde kako je testament sa~inio tim vrhunskih {vicarskih advokata te da je sastavni dio testamenta i Statut Bo{nja~kog instituta (tako|er ovjeren na sudu) kojim je preciziran na~in upravljanja naslije|enom imovinom. Imovinom, tvrde, gazduje deseto~lani Upravni odbor Bo{nja~kog instituta, izabran izri~itom voljom Adil-bega Zulfikarpa{i}a, u koji su u{la i tri njegova najbli`a ro|aka: Husein Hasibovi}, Jasmina Be{lagi} i Muhamed Had`iomerovi}. 19


Avaz:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:59

Page 20

PORESKE PRIVILEGIJE

Nakon šestogodišnje pauze, inspektori Uprave za indirektno operezivanje iz Odjela za kontrolu velikih poreznih obveznika posjetili su “Avaz” i ustanovili da je firma na nezakonit način pokušala iskoristiti pravo odbitka ulaznog PDV-a za kupljeni avion “Cesna” u iznosu od 600 hiljada maraka Pi{e: MIRSAD FAZLI]

LETE]I CIRKUS FAHRUDINA RADON^I]A Fahrudin Fahrudin Radon~i}, Radon~i}, utemeljitelj utemeljitelj Avaza Avaza ii predsjednik predsjednik SBB-a SBB-a

Foto: Milutin Stoj~evi}

AVIONU, AVIONU, SLOMIT ]U ]U TI TI KRILA KRILA

P

rema dokumentaciji koja je u posjedu redakcije Slobodne Bosne, inspektori Odjela za kontrolu velikih poreskih obveznika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) izvr{ili su kontrolu obra~unavanja i pla}anja PDV-a za period od 1. januara do 30. aprila 2012. godine, kod poreskog obveznika Avaz. Podsje}anja radi, inspektori UIO-a su posljednju kontrolu obra~unavanja i pla}anja PDV-a u Avazu izvr{ili prije {est godina. Nakon te kontrole Avaz je, prema tvrdnjama uposlenika iz UIO-a, bio poreski privilegovan jer je bio pod posebnom za{titom Kemala Čau{evi}a, biv{eg direktora UIO-a.

I “PAD” JE LET

“Avaz“ dr`avi du`an vi{e od 600.000 KM poreza! 20

I mada su u Avazu o~ekivali da inspektori nastave kontrolu od perioda s kojim su okon~ali posljednju kontrolu tj. da kontroli{u poslovanje za period od januara 2008. do 31. decembra 2011. godine, to se nije desilo jer su inspektori, iz samog vrha UIO-a, pred sami po~etak kontrole dobili obavezuju}u instrukciju po kojoj su bili du`ni izvr{iti kontrolu obra~unavanja i pla}anja PDV-a za period poslovanja Avaza od svega ~etiri mjeseca 2012. godine. (Ne)o~ekivano, uslijedio je “fiskalni {ok“. Naime, nakon {to su inspektori UIO-a okon~ali djelimi~nu kontrolu poslovanja Avaza, polovinom juna 2012., sa~inili su zapisnik i uru~ili ga ovla{tenim predstavnicima Avaza. Sadr`ajem zapisnika inspektori UIO-a Sini{a Kravec i ]amil Habibovi} utvrdili su da Avaz, kao poreski obveznik, nije izmirio dospjele poreske obaveze na ime PDV-a u iznosu od 606.108 KM. Od cjelokupnog iznosa neizmirenih, a dospjelih poreskih obaveza, 604.644,41 KM se odnosi na uvoz putni~kog aviona 2001 Cesna Citation Bravo, po fakturi od 23. marta 2012., koju je izdao prodavac Aircraftsales St. Gilgen, Salsburg-Austria, na iznos od 2.350.000,00 ameri~kih dolara, odnosno 3.556.731,88 KM. UIO, Carinska ispostava aerodrom Sarajevo, 29. marta 2012. za putni~ki avion Cesna izvr{ila je carinjenje nultom carinskom stopom i obra~un PDV-a po stopi od 17 posto na osnovicu od 3.556.731,88 KM, sa periodom razdu`enja od dvadeset i ~etiri mjeseca, po~ev od registracije plovidbenosti. U tu SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Avaz:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:59

Page 21

“CESNOM” ZA PROSPERITET utvrdili da poreski obveznik Avaz ne posjeduje Air Operator certificate - AOC niti Operating licence, {to zna~i da nije mogao legalno pru`ati usluge komercijalnog zra~nog prijevoza za naknadu ili vr{iti iznajmljivanje. Nakon toga inspektori su izvr{ili terensku kontrolu JP Me|unarodni aerodrom Sarajevo s ciljem utvr|ivanja i dokumentiranja vrste, obima i dinamike usluga koje je u kontrolisanom periodu Aerodrom Sarajevo pru`ao Avazu po osnovu prihvata i otpreme putni~kog aviona Cesna. Kao {to su i o~ekivali, inspektori su utvrdili da Sarajevski aerodrom kompaniji Avaz u kontrolisanom periodu nije pru`ao usluge po osnovu prihvata i otpreme zrakoplova u njegovom vlasni[ESTOGODI[NJE ZATI[JE PRED BURU Dokumentacija inspektora UIO-a o poreskom dugu Avaza

svrhu je UIO izdala Odobrenje za stavljanje u slobodni promet putni~kog aviona na ra~un njegove krajnje upotrebe (prijevoz putnika) 27. marta 2012. godine. To zna~i da je putni~ki avion Cesna i poslije okon~anja postupka carinjenja ostao pod carinskim nadzorom i da je carinski obveznik bio du`an obavje{tavati UIO o svim relevantnim ~injenicama vezanim za odobrenja, a koja su mogle uticati na nastavak njegovog va`enja ili njegov sadr`aj.

BILO KUDA, CESNA SVUDA Treba napomenuti da je vlasnik aviona Avaz 30. marta ove godine od Direkcije za civilno zrakoplovstvo dobio Uvjerenje o

registraciji aviona, Ozn a ku dr`avne pripadnosti i registracijsku oznaku E7-FRA, kojim se potvr|uje da je putni~ki avion upisan u Registar zrakoplova BiH. Tako|er, istog dana je Direkcija za civilno zrakop lovstvo izdala i Uvjerenje o plovidbenosti zrakoplova. Me|utim, prema odredbama va`e}eg Zakona o zrakoplovstvu BiH, u na{oj zemlji usluge komercijalnog zra~nog prevoza za naknadu ili iznajmljivanje mo`e pru`iti samo pravno ili fizi~ko lice koje ima Potvrdu zra~nog operatera (Air Operator certificate - AOC) i Radnu dozvolu (Operating licence). U postupku kontrole inspektori UIO-a su

SAM SVOJ “MAJSTOR”

Sumnjivi poslovni odnosi preduzeća Fahrudina Radončića i njegove stranke U hroni~noj nesta{ici bud`etskih sredstava i konfuznoj politi~koj situaciji, pred fiskalne vlasti u BiH postavlja se ozbiljno pitanje, a to je da li pravna lica u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a, predsjednika Saveza za bolju budu}nost, fakturi{u usluge koje im pru`aju i da li se na njih obra~unavaju i pla}aju poreske obaveze, te da li SBB BiH u svojim poslovnim knjigama i finansijskim izvje{tajima fer i istinito prikazuje “hedije” firmi u vlasni{tvu svog predsjednika? Naime, zbog specifi~ne pozicije Fahrudina Radon~i}a kao predsjednika SBB-a i

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

vlasnika (utemeljitelja) firmi Avaz, Avazroto press, OKO itd., fiskalni autoriteti BiH imaju hitan zadatak da ~injeni~no utvrde zakonitost poslovnih odnosa firmi u vlasni{tvu Radon~i}a i njegove strane SBB-a, kao i transparentnost i zakonitost finansiranja SBB-a s obzirom da Radon~i}, kao i rukovodstvo SBB-a, koriste za{titarske usluge, usluge prevoza, propagande, grafi~ke i ugostiteljske usluge, usluge plovidbe i avioprevoza i sl. koje im pru`aju firme u vlasni{tvu ute meljitelja i predsjednika Fahrudina Radon~i}a.

{tvu. Utvr|eno je da je usluge prihvata i otpreme putni~kog aviona Cesna AS pru`ao avioprijevozniku Avio Trans iz Sarajeva ~iji osniva~ je Avaz-roto press, a na ~ijem ~elu je biv{i direktor Air Bosnia Omer Kuli}. Na osnovu izvje{taja i podataka kojima raspola`e Aerodrom Sarajevo, u periodu od po~etka marta do kraja aprila 2012. putni~ki avion Cesna obavio je dva {kolska leta; jedan na relaciji Sarajevo - Podgorica - Bol na Bra~u (31. marta) i drugi, na relaciji Sarajevo - Banja Luka (3. aprila), te letove: Sarajevo - Split (4. i 13. aprila), Sarajevo Beograd (16. aprila), Sarajevo - Podgorica (19. i 28. aprila), Sarajevo - Maribor (24. aprila) i let Sarajevo - Var{ava (25. aprila). Sve navedene letove izvr{io je Avio Trans koji se tretira kao avioprijevoznik i vlasnik putni~kog aviona Cesna. Po osnovu usluga avioprevoza Avio Trans je polovinom aprila izdao avansnu fakturu kupcu Avazu na iznos od 20.000 KM. S obzirom na kontrolom utvr|ene ~injenice koje su inspektori dokumentovali te jasne i nedvosmislene odredbe Zakona o carinskoj politici BiH i Zakona o zrakoplovstvu BiH, u zapisniku je nesporno navedeno da poreski obveznik Avaz nije imao pravo odbitka ulaznog PDV-a po osnovu nabavke putni~kog aviona 2001 Cesna Citation Bravo u iznosu od 604.644 KM, jer je takav postupak poreskog obveznika u suprotnosti sa odredbama Zakona i Pravilnika o postupku indirektnog oporezivanja. Avaz je, prema informacijama dobivenim u UIO, uputio prigovor na kontrolom utvr|eno ~injeni~no stanje, koji je od strane inspektora u cijelosti odbijen. 21


Suzana:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:57

Page 22

POLITI^KO-POLICIJSKI TRILER U BANJOJ LUCI

Roditelji 20-godišnjeg NIKOLE ÐUROVIĆA, koji je tragično nastradao prije godinu dana, u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Banjoj Luci, apelirali su na nadležne institucije u Republici Srpskoj da ponovno otvore istragu o pogibiji njihovog sina; ALEKSANDRA i DARKO ÐUROVIĆ ne vjeruju policijskom izvješću i nalazima banjalučkog Okružnog tužiteljstva, uvjereni da je udes izazvao visoki funkcioner RS-a Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

G

odinu dana nakon pogibije 20godi{njeg Banjalu~anina Nikole \urovi}a njegovi o~ajni roditelji Aleksandra i Darko \urovi} zatra`ili su od nadle`nih institucija u Republici Srpskoj da ponovno otvore istragu o saobra}ajnoj nesre}i u kojoj su izgubili sina jedinca. Na konferenciji za novinare odr`anoj pro{log tjedna u Banjoj Luci, supru`nici \urovi} su otvoreno izrazili sumnju u zvani~nu verziju stravi~ne

O^AJNI O^AJNI RODITELJI RODITELJI U U POTRAZI POTRAZI ZA ZA ISTINOM ISTINOM

Aleksandra Aleksandra ii Darko Darko \urovi} \urovi} ne ne odustaju odustaju od od potrage potrage za za tajanstvenim tajanstvenim voza~em voza~em iznajmljenog iznajmljenog Audija Audija A4 A4 koji koji je je izazvao izazvao saobra}ajnu saobra}ajnu nesre}u nesre}u ii usmrtio usmrtio njihovog njihovog sina sina jedinca jedinca Nikolu Nikolu

nesre}e koja se dogodila 21. augusta 2011., navode}i da je smrt njihovog sina (koji je tri dana kasnije umro u bolnici) skrivio jedan visokopozicionirani funkcioner RS-a, a ne Nenad Radinkovi} koji je u me|uvremenu optu`en na banjalu~kom Okru`nom sudu.

RODITELJSKA PA@NJA Prema policijskom izvje{}u sa mjesta udesa, nesretni Nikola \urovi} je stradao kada je na raskrsnici u banjalu~kom prigradskom naselju Rakova~ke bare na njegov automobil Fiat Tipo naletio Audi A4 koji je vozio Nenad Radinkovi}. Radinkovi} je, jure}i oko 150 kilometara na sat, pro{ao kroz crveno svjetlo na semaforu, a poslije sudara sa \urovi}evim vozilom, te{ko je ozlijedio i pje{aka Borisa Kle~inu dok je prelazio ulicu, da bi potom udario u tre}i automobil [kodu Fabiu u kojem su,

opet, lak{e ozlije|ene sestre Brankica i An|ela Baj~i}. I mada je na prvom saslu{anju Nenad Radinkovi} izjavio policajcima da je on vozio Audi A4, ranije unajmljen u rent-acar agenciji ASA rent, a iskaz kasnije potvrdio i na saslu{anju u banjalu~kom Okru`nom tu`iteljstvu, nakon ~ega je istraga trebala biti zavr{ena, tek tada zapo~inje prava misterija. Ubrzo poslije tragi~ne saobra}ajne nesre}e pojavljuju se spekulacije da je udes izazvao visokopozicionirani du`nosnik RS-a, a da je Radinkovi}, 24-godi{nji nezaposleni pekar, preuzeo krivnju jer mu je ispla}ena ve}a svota novca. Cijeli je slu~aj, prema istim glasinama, zata{kan u samom vrhu MUP-a Republike Srpske. “O tome se u Banjoj Luci pri~alo mjesecima. Podmetnuli su voza~a, preregistro-

MISTERIJA JEDNE SAOBRA]AJNE NESRE]E U Banjoj Luci niko ne vjeruje da je smrt Nikole \urovi}a skrivio nezaposleni pekar Nenad Radinkovi}, kao krivci se sumnji~e ministar policije Stanislav ^a|o i Dodikov savjetnik Milo{ ^ubrilovi}?! 22

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Suzana:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:58

Page 23

KO JE UBIO NIKOLU \UROVI]A

vali su vozilo nekoliko puta, sva{ta se radilo. Siguran sam da Nenad Radinkovi} uop{te nije vozio taj automobil“, uvjeren je Darko \urovi}, obja{njavaju}i da su njegova supruga Aleksandra i on, kada su ~uli naga|anja, po~eli sami istra`ivati sve okolnosti saobra}ajne nesre}e, otkrivaju}i istodobno sve vi{e kontradiktornih detalja. Gotovo je, naime, nevjerojatno da je uvi|aj poslije udesa trajao puna tri sata (koliko je bila blokirana magistralna cesta Banja Luka - Bosanska Gradi{ka), a da de`urna banjalu~ka tu`iteljica Sne`ana @ivkovi} uop}e nije bila prisutna?! “Tu`iteljka @ivkovi} je rekla da je te ve~eri mobilni telefon ostavila u dnevnoj sobi i oti{la da spava, te da je tek ujutro vidjela propu{teni poziv. Svi dobro znamo da je policija morala do}i po nju, odnosno, da su trebali tra`iti odobrenje od Tu`ila{tva. Me|utim, oni su uvi|aj uradili na svoj na~in, a ja bih rekao da su `urili da {to prije po~iste tragove“, dodaje ozloje|eni otac stradalog mladi}a. Darko \urovi} tvrdi i kako se Nenad Radinkovi} na mjestu nesre}e pojavio poslije petnaestak minuta i da nije imao ni ogrebotine. “Audi je u brzini od 200 kilometara na sat udario u Fiat tipo koji je vozio moj sin. Ako pogledate slike sa mjesta nesre}e, u kakvom su stanju bila vozila, nevjerovatno je da je Radinkovi} mogao ostati nepovrije|en. I njegov suvoza~, maloljetni Slavi{a Jovi~i}, koji je tako|er podmetnut, nije imao nikakvih povreda“, isti~e \urovi}. Supru`nici \urovi}, unato~ inzistiranju, iz Klini~kog centra u Banjoj Luci nikada nisu dobili medicinsku dokumentaciju njihovog sina i drugih sudionika udesa. S druge strane, vje{ta~enje 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

DNK uzorka koji je iz automobila uzet ~etiri mjeseca poslije nesre}e (?), potvrdilo je da tragovi krvi na|eni u vozilu pripadaju Radinkovi}u, premda on sam nije imao ni posjekotine. Vode}i vlastitu istragu, kasnije su u razgovorima sa svjedocima doznali kako su neki od njih te ve~eri na mjestu nesre}e vidjeli “poznato lice“, ali Tu`iteljstvo nije uva`ilo prijedlog roditelja da se isti svjedoci ponovno saslu{aju. Darko \urovi} sumnja i u dokumentaciju koja je naknadno dostavljena iz rent-a-car agencije ASA rent. “Cijena iznajmljivanja Audija kre}e se od 140 do 160 KM na dan. Iz ra~una koji su dostavljeni Sudu ispada da je Nenad Radinkovi} za iznajmljivanje automobila dnevno pla}ao 22 KM, {to je potpuno nerealna cijena“, zaklju~uje \urovi}. Dodajmo tome da je jednako nerealno da je mladi} bez stalnog zaposlenja mogao sebi priu{titi iznajmljivanje luksuznog automobila u rent-a-car agenciji, a naro~ito ne na period od skoro mjesec dana.

FINGIRANA POLICIJSKA ISTRAGA Pored toga, novinari su ranije do{li do dokumentacije prema kojoj je Radinkovi} iznajmljeni automobil vratio dan prije nesre}e, da bi se kasnije pojavile nove potvrde da je Radinkovi} vozilo vratio (i uredno potpisao) tek po~etkom septembra pro{le godine. U to je vrijeme, me|utim, Nenad Radinkovi} ve} oti{ao u Francusku, {to je jo{ jedan sporni detalj. “Kako je mogu}e da Radinkovi}, ako je zaista skrivio smrt mog pokojnog sina, nije bio pritvoren ili da mu barem nisu oduzete putne isprave“, pita se Darko \urovi}.

Roditelji poginulog Nikole \urovi}a ogor~eni su i jer ih nitko iz Okru`nog tu`iteljstva u Banjoj Luci nije obavijestio da je optu`nica protiv Radinkovi}a podignuta i potvr|ena na Okru`nom sudu u Banjoj Luci. Sumnje kako se ne radi o slu~ajnom propustu dodatno je u~vrstila informacija koju su slu~ajno saznali da se optu`eni Nenad Radinkovi} na ro~i{tu odr`anom 25. jula predomislio. Iako je prije godinu dana priznao krivnju i aktivno sura|ivao s Tu`iteljstvom, Radinkovi} je sada izjavio da nije kriv?! Premda sva dokumentacija do koje su uspjeli do}i, kao i izjave svjedoka, uklju~uju}i i sudionike saobra}ajne nesre}e, upu}uje da je kompletna istraga fingirana (na {to su posumnjali i ~lanovi Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine RS-a), \urovi}i i dalje ~ekaju odgovore iz MUP-a i banjalu~kog Okru`nog tu`iteljstva. Na konferenciji za novinare su kazali kako su tra`ili sastanak s ministrom unutarnjih poslova RS-a Stanislavom Ča|om. “On nije `elio da nas primi, a pola Banje Luke {apu}e da on zna istinu o tom zlo~inu“, poru~ili su Aleksandra i Darko \urovi}. No, prava je istina da se u Banjoj Luci, neposredno poslije nesre}e, ispotiha govorkalo kako je fatalni udes izazvao upravo ministar policije Stanislav Ča|o. Prema toj verziji koja se u Banjoj Luci mjesecima prepri~avala, Ča|o je pani~no pobjegao s mjesta nesre}e, svjestan kako bi ga sudar mogao stajati politi~ke karijere, nakon ~ega je prona{ao “nesavjesnog voza~a“, spremnog da za pozama{an honorar prizna krivnju. I mada cijela pri~a vi{e podsje}a na scenarij kakvog holivudskog 23


Suzana:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:58

Page 24

POLITI^KO-POLICIJSKI TRILER U BANJOJ LUCI politi~kog trilera, najnovija verzija saobra}ajne nesre}e o kojoj se ne prestaje polemizirati skoro godinu dana, jo{ je intrigantnija.

MILO[ ^UBRILOVI], SIVA EMINENCIJA MUP-a RS-a U tom se smislu, naime, spekulira kako su glasine o navodnoj Ča|inoj krivici lansirane iz krugova bliskih predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, odnosno, njegovim najpovjerljivijim suradnicima. Iako za takve tvrdnje, barem za sada, nema zvani~ne potvrde, kao krivac za nesre}u u kojoj je poginuo Nikola \urovi} spominje se Milo{ Čubrilovi} Čubri, biv{i Dodikov voza~, koji je u me|uvremenu promaknut u savjetnika za sigurnost, odnosno {efa predsjednikovog osiguranja. Sveprisutni Čubrilovi}, koji je autoritet gradio zahvaljuju}i bliskim vezama s Dodikom i njegovom golemom povjerenju, slovi za sivu eminenciju u MUP-u Republike Srpske i glavnog policijskog kadrovika. Mediji su ranije problematizirali njegovu ulogu u pro{logodi{njem kadrovskom pospremanju u MUP-u RS-a, kada su na klju~ne pozicije imenovani policajci lojalni upravo Čubrilovi}u. Stoga ne ~udi da je Čubri dobio status “ministra policije

NENAD STEVANDI], PREDSJEDNIK ODBORA ZA BEZBJEDNOST

Svima je u interesu da se ovaj slučaj što prije riješi Predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skup{tine Republike Srpske Nenad Stevandi} potvrdio je u razgovoru za Slobodnu Bosnu da je dobio dokumentaciju koju je prikupila obitelj \urovi} i da su svih sedam ~lanova Odbora pozvali nadle`ne institucije da rije{e slu~aj. “Smatramo da porodica \urovi} ima pravo da dobije sve informacije. Ne `elimo se baviti {pekulacijama, motiv na{eg postupanja je isklju~ivo ljudski. Slu~aj se treba do kraja rije{iti i ako postoji sumnja u umije{anost visokih funkcionera Republike Srpske, mislim da je i u njihovom interesu da se rasvijetle svi detalji. Ili, ako se doka`e suprotno, da se utvrdi o kome je rije~ i da krivac bude ka`njen“, ka`e Stevandi}. Ovaj je

sugovornik tako|er potvrdio da ~lanovi Odbora za bezbjednost jo{ nisu dobili slu`beni odgovor iz Okru`nog tu`iteljstva u Banjoj Luci, te dodao kako je ~udno da se za pogibiju Nikole \urovi}a vi{e zanimaju novinari iz Federacije BiH nego njihove kolege iz RS-a. Nenad Stevandi}

Foto: Mario Ili~i}

DA LI JE ISTRAGA ZATA[KANA U VRHU MUP-a Ministar policije RS-a Stanislav ^a|o i glavni policijski kadrovik Milo{ ^ubrilovi}, savjetnik za sigurnost Milorada Dodika

iz sjene“, kao i da je njegovo rivalstvo s Ča|om gotovo pa javna tajna. Navodno da su lo{i odnosi izme|u njih dvojice dodatno pogor{ani nakon misteriozne saobra}ajne nesre}e, jer se Ča|o usprotivio zata{kavanju cijelog slu~aja. Prema toj verziji, Milo{ Čubrilovi} je 21. augusta pro{le godine vozio unajmljeni Audi A4 i to nije bilo prvi 24

put da on u lokalnim rent-a-car agencijama uzima na privremeno kori{tenje luksuzna vozila. Budu}i da mu ne nedostaje novca (vlasnik je veleljepne ku}e u Lakta{ima i stana u Beogradu), Čubrilovi} je navodno bez problema na{ao Radinkovi}a, obe}av{i mu “adekvatnu nagradu“, dok su se za ostale detalje “pobrinuli“ njegovi prijatelji iz po-

licije. Prema istim glasinama, Milo{ Čubrilovi} je u nesre}i zadobio ozljede abdomena, zbog ~ega je hitno oti{ao na lije~enje u Beograd. No, za sada su to samo glasine, ~iju }e istinitost, nadati se, potvrditi ili opovrgnuti nova istraga, koja bi Aleksandri i Darki \urovi}u kona~no dala odgovor - tko je ubio njihovog sina jedinca. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Skandal:Skandal.qxd

8.8.2012

18:35

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Vozi Miško, ili požurite konji moji

Petar Ðokić, ministar za boračka pitanja RS-a, traži od Granične policije da ga zaštiti od saobraćajnih propisa u Hrvatskoj!?

BRZI BRZI MINISTAR MINISTAR

Ministar Ministar rada rada ii bora~kobora~koinvalidske invalidske za{tite za{tite RS-a RS-a Petar Petar \oki} \oki} ne ne po{tuje po{tuje saobra}ajne saobra}ajne propise propise vlastite vlastite niti niti susjednih susjednih dr`ava dr`ava ii tra`i tra`i pomo} pomo} Grani~ne Grani~ne policije policije

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

M

inistarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite Vlade Republike Srpske (RS) na ~elu sa ministrom Petrom \oki}em po~etkom juna od direktora “Dr`avne grani~ne slu`be“, dakle dr`avne institucije ~iji zvani~ni naziv je Grani~na policija, Vinka Duman~i}a zatra`ilo je “upute“ kako ministar \oki} i voza~ njegovog slu`benog automobila mogu nesmetano divljati saobra}ajnicama po BiH, ali i regiji. Od Grani~ne policije prvo je bilo zatra`eno da osigura nesmetano kretanje ministra \oki}a ne samo preko bosanskoheregova~kih grani~nih prelaza, nego i kroz susjedne dr`ave Srbiju i Hrvatsku!? Pri~a o jurnjavi ministra \oki}a po~ela je 6. juna 2012. godine kada je iz njegovog kabineta zatra`ena pomo} Grani~ne policije da zbog hitnih obaveza u Banjoj Luci omogu}i bezbjedno i neometano kretanje ministra \oki}a autoputem Beograd Zagreb, na relaciji Sremska Ra~a —

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Gradi{ka. Iz Grani~ne policije kabinet ministra \oki}a dobio je uvjeravanja da }e ova institucija preuzeti sve {to je u njenoj nadle`nosti da se ministar neometano kre}e i pre|e grani~ne prelaze BiH, Srbije i Hrvatske. To je bilo dovoljno ministru \oki}u, odnosno njegovom voza~u, da papu~icu gasa nagazi do kraja zanemaruju}i sve saobra}ajne znakove i propise, a posebice one o ograni~enju brzine. O~ekivano, slu`beni automobil u kojem je bio ministar \oki} zbog prekora~enja brzine zaustavila je hrvatska saobra}ajna policija kod Slavonskog Broda. Od ministra \oki}a i njegovog voza~a zahtijevano je da plate nemalu nov~anu kaznu u kunama, koje ni ministar ni njegov voza~ nisu imali kod sebe. Uslijedili su telefonski pozivi. Ministar \oki} zvao je Banju Luku, iz Banje Luke su kontaktirali MUP Republike Hrvatske, a iz MUP-a Hrvatske “opozvana“ je policijska ophodnja u Slavonskom Brodu i ministar je nastavio put za Banju Luku. Ipak, zbog (ne)potrebnog zadr`avanja ministar \oki} zakasnio je na

obavezu kojoj je trebao neizostavno prisustvovati, {to je razbjesnilo ministra \oki}a. Zbog toga se sekretar njegovog ministarstva Slavko Peri} “protestnim“ pismom obratio direktoru Grani~ne policije Duman~i}u. “Nismo sigurni {ta je razlog da nam, i pored postupanja po nalogu Va{e slu`be, niste iza{li u susret, pa stoga o~ekujemo poja{njenje. Nadalje, s obzirom na ministrove obaveze u toku godine bi}e vi{e zahtjeva za posredovanje u sli~nim situacijama, te stoga ovim putem tra`imo da nam date upute kako da postupamo kada ministar bude u potrebi da u kra}em vremenskom periodu neometano pre|e navedenu relaciju“, stoji , izme|u ostalog, u pismu. U pismu se, dakle, od direktora Grani~ne policije Vinka Duman~i}a tra`i da osigura ministru jednog entiteta Petru \oki}u i njegovom voza~u da zbog potreba slu`be nesmetano i neka`njeno divljaju saobra}ajnicama ne samo u vlastitoj, {to svakako rade, nego i u susjednim dr`avama!? 25


Hapsenje:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:53

Page 26

SRE]KO KESTNER, LICE S INTERPOLOVE POTJERNICE

Srećko Kestner, glavni akter “duhanske afere“, koja je lansirana u hrvatskom listu “Nacional”, a čiji je vlasnik Ivo Pukanić prije nekoliko godina ubijen, uhapšen je prošle nedjelje u Gradišci po difuznoj potjernici njemačkog grada Wiesbadena; naša novinarka otkriva kako je Kestner, i pored Interpolove potjernice, posjećivao Sarajevo, Zagreb i Beograd, ko su mu bili zaštitnici i kakve je poslovne planove imao u BiH

^OVJEK KOJI JE ODAVAO TAJNE DUHANSKE MAFIJE Sre}ko Kestner, koji se ve} dvadeset godina bavi prodajom cigareta, poku{ao je razotkriti glavne aktere duhanske mafije na Balkanu

Pi{e: MIRHA DEDI]

S

re}ko Kestner, jedan od glavnih aktera ilegalnog duhanskog biznisa na Balkanu, uhap{en je krajem pro{le nedjelje u BiH po potjernici Interpola iz njema~kog grada Wiesbadena. Potjernica za Kestnerom je raspisana 2005. godine zbog kr{enja Zakona o vanjskoj trgovini u Njema~koj i bila je va`e}a

KESTNER UHAP[EN NEPOSREDNO PRIJE KUPOVINE FABRIKE DUHANA MOSTAR Sre}ka Kestnera je tokom devedesetih u biznis sa cigaretama uvela Slu`ba dr`avne bezbjednosti Srbije na ~ijem je ~elu bio Jovica Stani{i} 26

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Hapsenje:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:54

Page 27

INSAJDER DUHANSKE MAFIJE U SARAJEVSKOM ZATVORU svih ovih godina. Me|utim, to Kestneru nije smetalo da se slobodno kre}e po Beogradu i Zagrebu, i bude rado vi|en gost u tamo{njim tajkunskim krugovima. U BiH je Kestnera tako|e doveo biznis. Upu}eni izvori tvrde da je ovaj dugogodi{nji prodavac cigareta u na{u zemlju do{ao kako bi kupio Fabriku duhana u Mostaru. Veza za taj posao trebao mu je biti kontroverzni biznismen i me{etar Damir Fazli}.

@IVOT U DUBAIJU Kestner je za sebe tvrdio da je upu}en u sve tajne balkanske duhanske mafije. S pozicija insajdera govorio je za zageba~ki list Nacional 2002. godine i u dva senzacionalna intervjua “otkrio” glavne aktere crnogorske i srbijanske duhanske mafije, te detalje kriminalne operacije prebacivanja ilegalnih cigareta preko Crne Gore na tr`i{te Italije i Zapadne Evrope. Kategori~no je tvrdio da je glavni organizator {verca cigaretama na Balkanu bio Stanko Suboti} Cane, ali je za u~e{}e u tim nelegalnim radnjama optu`io i tada{njeg crnogorskog predsjednika Mila \ukanovi}a, kao i pokojnog srbijanskog premijera Zorana \in|i}a. U jednom neobjavljenom intervjuu Kestner je navodno najavio da }e crnogorski premijer Milo \ukanovi} i njegov prijatelj Stanko Suboti} Cane kad-tad ubiti Ivu Pukani}a zbog pisanja “Nacionala” o duhanskoj mafiji. Originalnu snimku tog intervjua nadle`ne

hrvatske institucije prona{le su me|u privatnim stvarima Ive Pukani}a. Kestner je dugogodi{nji akter duhanskog biznisa na Balkanu. Ovim poslom se bavi od po~etka devedesetih godina. Po sopstvenom priznanju, 1993. i 1994. godine `ivio je u Makedoniji, koja je bila tranzitno odredi{te za promet cigaretama. U to vrijeme je kao uvoznik cigareta samo po jednom kamionu zara|ivao po sto hiljada maraka. Kestner je sve do 2000. godine bio ovla{teni distributer Rothmansa za tr`i{te Balkana i jednog dijela Evrope. Njegova godi{nja zarada mjerila se desetinama miliona maraka. Posljednjih nekoliko godina, kako saznajemo, Kestner sa porodicom `ivi u Dubaiju. U ovom gradu posjeduje firmu Walford Tobacco Company, koja se bavi proizvodnjom cigareta. Svoje proizvode Kestner plasira uglavnom na tr`i{te Bliskog istoka, afri~kih zemalja, ali i u Evropi i Aziji. Biznis sa cigareta mu, kako saznajemo, jako dobro ide. Kestner je imao planove da biznis prenese i na prostore Bakana kupuju}i fabriku duhana u BiH. Nakon dolaska Tomislava Nikoli}a na vlast Kestner je u Srbiji postao nepo`eljan. To i ne ~udi obzirom na ulogu koju je svojevremeno odigrao i ~iji je instrument u rukama bio. Dobro obavije{teni izvori tvrde da je Kestner blizak prijateljima biv{eg srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a. Da je ovaj dugogodi{nji prodavac cigareta bio u dobrim odnosima sa Tadi}evom garniturom, dokazuje i to {to je specijalni tu`ilac iz beogradskog Tu`ila{tva za organizovani kriminal bio mjesecima na vezi s njim, doveo ga u Beograd i saslu{avao ga kao za{ti}enog svjedoka u predmetu “duhanska mafija“, kojim je bio obuhva}en i Stanko Suboti} Cane. Zanimljivo je da se Kestner u

posljednje tri godine pojavljivao kao kredibilan svjedok u komunikaciji sa tu`ila{tvom i ministarstvima unutra{njih poslova Srbije i Hrvatske, uprkos raspisanoj Interpolovoj potjernici. Kestner je kao za{ti}eni svjedok u Beogradu obja{njavao ulogu Suboti}a i ostalih u~esnika u {vercu cigareta ‘90-ih godina. Tokom ispitivanja ponovio je ve}i dio navoda iz intervjua koji je dao “Nacionalu” tokom 2001. godine. Me|utim, njegovo svjedo~enje nije bilo od velike koristi jer su Suboti}evi advokati predo~ili Kestnerov intervju dat podgori~kim Vijestima, koji je objavljen samo nekoliko mjeseci nakon onog u “Nacionalu”. “Vijestima“ je Kestner priznao da je cijelu aferu u “Nacionalu “smislio politi~ki kru`ok“ koji predvodi Ratko Kne`evi}, da nikad nije rekao ono {to je objavljeno u “Nacionalu”, da Mila \ukanovi}a nije nikada vidio, da ga je sa Ivom Pukani}em, tada{njim vlasnikom Nacionala, povezao Kne`evi}, da se Stanko Suboti} nije bavio {vercom i da cijela afera predstavlja borbu Ratka Kne`evi}a za vlast u Crnoj Gori. “Svako blizak vlastima u Crnoj Gori zna da je Kne`evi} sredinom 2000. godine tra`io od svog kuma Mila \ukanovi}a da Crna Gora prekine poslove sa Suboti}em i da pusti da u posao u|e on sa svojim poslovnim partnerima Hrvojem Petra~em iz Hrvatske i @arkom Pavlovi}em, zvanim @are Yu San, iz Srbije, doajenima kriminalne scene. \ukanovi} ga je tada odbio, nakon ~ega Kne`evi} do`ivljava Suboti}a kao glavnog neprijatelja. Bijesan {to njegovi politi~ki i poslovni apetiti nisu zadovoljeni, Kne`evi} smi{lja kako da se osveti svima koji ga u njegovim ambicijama ko~e, a prije svega \ukanovi}u. Nezadovoljan odlazi u Zagreb i uto~i{te pronalazi kod kontroverznog hrvatskog biznimena Hrvoja Foto: Mario Ili~i}

Foto: Milutin Stoj~evi}

EKSPERT EKSPERT IZ IZ SJENE SJENE

Damir Damir Fazli} Fazli} se se Sre}ku Sre}ku Kestneru Kestneru predstavio predstavio kao kao ekspert ekspert za za privatizaciju privatizaciju ii savjetovao savjetovao mu mu da da kupi kupi Fabriku Fabriku duhana duhana uu Mostaru Mostaru

27


Hapsenje:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:54

Page 28

SRE]KO KESTNER, LICE S INTERPOLOVE POTJERNICE

KO SU AKTERI DUHANSKE AFERE Kestner je kao glavnog organizatora {verca cigaretama na Balkanu ozna~io Stanka Suboti}a Caneta, ali je za u~e{}e u tim nelegalnim radnjama optu`io i pokojnog premijera Zorana \in|i}a

Petra~a. Po nalogu hrvatskog kriminalnoduhanskog lobija Kne`evi} kre}e u lansiranje ‘duhanske afere’. Kao glavni promoter ove afere izabran je blizak Petra~ev prijatelj, vlasnik lista ‘Nacional’ Ivo Pukani}, a Kestnera ubje|uje da iza ove ‘cijele stvari’ stoji najja~a sila na svijetu, Amerika, i da je u stalnoj vezi sa ameri~kim ambasadorom Wiliamom Montgommeryjem, koji cijelu stvar podr`ava“, govori za na{ list dobro obavije{ten izvor. Da bi se razumjeli motivi inicijatora ove afere, potrebno je objasniti {ta se, promjenom vlasti u Beogradu, de{avalo sa nelegalnim tr`i{tem duhana i za{to je duhanski kriminalni lobi krenuo u ru{enje vlasti Srbije i Crne Gore. Naime, tokom vladavine re`ima Slobodana Milo{evi}a, tr`i{te cigareta u Srbiji bilo je strogo kontrolisano od ljudi bliskih tada{njoj vlasti. Ekskluzivna prava na duhanske poslove imali su samo ljudi bliski Dr`avnoj bezbjednosti Srbije na ~ijem se ~elu nalazio Jovica Stani{i}.

\IN\I]EV RAT S DUHANSKOM MAFIJOM Nakon promjene vlasti, 5. oktobra 2000. godine, nelegalni tokovi distribucije cigareta nisu zaustavljeni. Ostaci Milo{evi}eve obavje{tajne slu`be poku{avali su da za{tite svoje politi~ko-finansijske interese. Posebnu prepreku u realizaciji njihovih poslova predstavljao je predsjednik srbijanske vlade Zoran \in|i}. On u maju 2001. godine prvi put u javnosti saop{tava da je u planu izgradnja fabrike duhana u Srbiji i da }e multinacionalna duhanska kompanija British American Tobacco (BAT) biti investitor. “Na ovakav na~in planirano je regulisanje tr`i{ta duhana i spre~avanje krijum~arenja cigareta. Najava izgradnje fab28

rike BAT-a i procesa regulisanja tokova duhana u Srbiji uzdrmala je interese hrvatske duhanske industrije jer su oni u tom trenutku dr`ali 30-40 odsto crnog tr`i{ta sa svojim proizvodima. Ostatak nelegalnog tr`i{ta pripadao je kompaniji Japan Tobacco International (JTI)“, ka`e na{ dobro obavije{teni izvor.

Da bi zaustavili \in|i}a, u prolje}e 2001. godine, po direktnom nalogu duhanske mafije, a posebno ostataka Milo{evi}evog re`ima, u nedjeljniku “Nacional”, lansirana je “duhanska afera”. U seriji tekstova napadani su Zoran \in|i} i Milo \ukanovi}. Meta napada bio je i Stanko Suboti}, koji je trebao graditi fabriku ciga-

OBAVJE[TAJNA PRATNJA

Uz Kestnera su uvijek bili ljudi koje je DB zadužio da ga prate U vrijeme dok je bio legalni zastupnik Rothmansa, Kestnera je po zadatku Dr`avne bezbjednosti Srbije {titio Veselin Vesko Vukoti}, saradnik srpske tajne policije, za koju je u Evropi izvr{avao zadatke “od najvi{eg dr`avnog interesa”. Ovaj pla}eni ubica nekada{njeg DB-a koji se tereti za nekoliko ubistava danas slobodno `ivi u Novom Sadu. Po presudi kotorskog suda Vukoti} je osu|en na deset godina zatvora zbog ubistva pomorca Du{ka Bo{kovi}a 1997. godine u kotorskoj diskoteci “Fle{”. Vukoti} je posljednjih nekoliko godina proveo po zatvorima. U decembru 2008. iz zatvora u Belgiji, u kojem je proveo dvije godine po optu`bi da je po nalogu DB-a u Briselu ubio politi~kog emigranta i agenta CIA-e Envera Hadrijua, Vukoti} je izru~en Srbiji. Pod specijalnim mjerama pratnje i po rje{enju o pritvoru koji mu je odre|en zbog sumnje da je na beogradskom Senjaku ubio boksera Andriju Lakoni}a, Vukoti} je odmah po slijetanju na beogradski aerodrom sproveden u zatvor. Samo nekoliko

sati nakon ekstradicije, Vukoti} je ekspresno dobio srpsko dr`avljanstvo, ~ime se osigurao od izru~enja Crnoj Gori. Kao dr`avljaninu Srbije po me|udr`avnom ugovoru imao je pravo da mu ponovo bude su|eno u Srbiji. Me|utim, taj proces nikada nije zapo~et. Vukoti} je pu{ten na slobodu, vra}en mu je i paso{ s kojim danas ovaj oficijelni dr`avni ubica slobodno putuje po svijetu.

Veselin Vukoti}

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Hapsenje:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:54

Page 29

INSAJDER DUHANSKE MAFIJE U SARAJEVSKOM ZATVORU reta u Srbiji. Suboti}u je tada pripisivano da je umije{an u kriminal, ubistva, {verc i da se preko njega kriminalizuje i tada{nje rukovodstvo Srbije i Crne Gore. Sre}ko Kestner, u to vrijeme, odlazi Radovanu Ortinskom, hrvatskom dr`avnom tu`iocu, koji mu daje dr`avnu za{titu. Kestner se u Zagrebu pona{ao kao zvijezda. Vozio se u blindiranom mercedesu ML bh. registracija, dru`io sa Ratkom Kne`evi}em i njegovim brati}em Mikanom u ekskluzivnim restoranima. Po priznanju Kestnera, jedan od motiva Ratka Kne`evi}a da u~estvuje u “duhanskoj” aferi bio je poku{aj da se izvu~e iz finansijskih te{ko}a. Kne`evi} je ubje|ivao Kestnera da se Milu \ukanovi}u bli`i kraj i da je pitanje dana kada }e oti}i sa vlasti. Da bi odobrovoljio Kestnera i ubijedio ga da iza kampanje stoji Amerika, Kne`evi} Kestneru nabavlja petogodi{nju ameri~ku vizu.

do Albanije, zbog kojih je optu`ivan, procesuiran i privo|en. Sredinom 2001. godine Fazli} je iz Sarajeva pobjegao glavom bez obzira nakon {to su protiv njega pokrenute dvije krivi~ne prijave obje zbog prevara i malverzacija. U februaru 2009. godine albansko dr`avno Tu`ila{tvo osumnji~ilo ga je za pranje novca, osnivanje fiktivnih kompanija i korupciona{ku aferu vezanu za kupovinu zemlji{ta u blizini luke Durres. O Damiru Fazli}u i istragama koje se vode protiv njega proteklih godina pisali su brojni mediji, a njegovo ime na{lo se i u Wikileaksovim depe{ama. Sredinom 2007. Fazli} uspostavlja poslovnu saradnju sa jo{ jednim Crnogorcem, protivnikom Mila \ukanovi}a Vojinom Lazarevi}em, vlasnikom firme Rudnap. Fazli} u Rudnapu postaje li~ni savjetnik Vojina Lazarevi}a.

Ko~o, ina~e dugogodi{nji advokat kontroverznog biznismena Nasera Kelmendija. Na{ beogradski dobro upu}eni izvor tvrdi da je Kestner nakon nedavne promjene vlasti nije smio i}i u srbijansku prijestolnicu jer su njegovi za{titnici izgubili va`ne pozicije. “Sre}ko Kestner je u vrijeme lansiranja ‘duhanske afere’ bio samo instrument tada{nje duhanske mafije, koja je od njega tra`ila da u odre|enom trenutku izjavi odre|ene stvari. Oni su mu uzeli ogroman novac. Reketirali ga. Motiv ucjenjivanja bilo je njegovo ogromno bogatstvo i unosni poslovi koje je vodio. Kestner je imao mitomansku tendenciju i smatrao je da }e ih skinuti s vrata ukoliko uradi ono {to oni od njega tra`e. On je ~ovjek koji pokazuje metodologiju funkcionisanja tajne slu`be u Srbiji. Oni su davali tim ljudima {ta ta~no treba kada da izjave - informacije koje dru-

KREATORI DUHANSKE AFERE Biznismen Ratko Kne`evi} i Ivo Pukani}, ubijeni vlasnik Nacionala, ubijedili su Kestnera da u javnosti plasira pri~u o “duhanskoj mafiji”

Duhanska afera je trajala vi{e od 40 nedjelja. Obrt je nastao kada je Nedeljni telegraf objavio transkripte prislu{kivanih razgovora mafija{kog bosa Hrvoja Petra~a, koji su prikupili u akciji borbe protiv kriminala dr`avni organi Hrvatske. Afera “Petra~“ pokazala je kako je Hrvatska preko svoje mafije uspostavila kontakte i veze sa srpskim organizovanim kriminalom da bi napravila velike profite. Objavljivanjem transkripta objelodanjeno je da Ratko Kne`evi} i njegova supruga `ive u Petra~evom stanu u Zagrebu i da je Kne`evi} direktno u~estvovao u Petra~evim pregovorima o {vercu duhana. U vrijeme dok je bio glavni organizator “duhanske afere”, Kne`evi} je na sve na~ine poku{avao da se javnosti prika`e kao agent engleske i ameri~ke tajne slu`be. Iz tog perioda ve`e ga i prijateljstvo sa “privatizacijskim ekspertom” Damirom Fazli}em, koji je svoje probleme sa zakonom tako|e poku{avao da opravda takozvanim specijalnim zadacima koje mu dodjeljuju {efovi CIA ili MI6. Tokom Kne`evi}evog “londonskog perioda” odnos izme|u Kne`evi}a i Fazli}a se u~vr{}uje. Fazli} je u posljednjih petnaestak godina postao akter velikog broja afera, od BiH 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Fazli} i Lazarevi} u Albaniji u~estvuju u nekoliko skandaloznih afera sa tamo{njim vlastima. U Sarajevo je Fazli} dolazio rijetko, strahuju}i zbog krivi~nih prijava u kojim se teretio za utaju novca Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, na ~ijem je platnom spisku bio pune dvije godine, i Fabrike duhana Sarajevu, koja mu je u dva navrata, na ime obe}anih a nikad realiziranih konsultantskih usluga, isplatila avans u iznosu od 250.000 dolara.

KESTNER JE BIO UCIJENJEN Preko beogradskog Rudnapa Fazli}, pro{le godine, uz pomo} Zlatka Lagumd`ije, lidera SDP-a, ulazi na poslovno tr`i{te BiH. Radi se o ugovoru Elektroprivrede i Rudnapa o izvozu struje iz BiH, kojim je Elektroprivreda BiH o{te}ena za milione maraka. Upravo Damir Fazli} je navodno trebao da bude Kestnerova veza u kupovini Fabrike duhana u Mostaru. Sre}ko Kestner je, prema zapisniku i dokumentima koje je Interpol dostavio Sudu BiH, dr`avljanin Crne Gore, ro|en u Podgorici. Nakon ro~i{ta odr`anog pred Sudom BiH dana 01.08.2012. god. sudija je donio rje{enje o odre|ivanju ekstradicijskog pritvora u trajanju od 18 dana. Pred Sudom BiH Kestnera je zastupao Midhat

gi nisu imali. Kestner je godinama komunicirao sa mafijom koja je uvezana sa Zagrebom i Beogradom. Oni su ga uzeli pod svoje. Bio je vrlo blizak sa li~nim prijeteljem Borisa Tadi}a. Oni su ga ~esto pozivali i spremali da bude kredibilan svjedok“, ka`e za na{ list dobro upu}en izvor. Tokom boravka u Srbiji Kestner je bio u stalnoj pratnji svog {uraka Sr|ana, koji je ina~e kum Milorada Ulemeka Legije. Kestnerov {urak je tokom policijske akcije Sablja koja je organizovana nakon ubistva \in|i}a, uhap{en zbog sumnje da je u~estvovao u zavjeri za ubistvo premijera. Upu}eni izvori tvrde da je Legija vodio akciju Kestnerovog ucjenjivanja i da mu je otimao novac, te da mu je u tome pomogao Kestnerov {urak, ina~e dugogodi{nji saradnik DB-a. Glavni cilj “duhanske afere”, ~iji je Kestner bio glavni akter, bilo je ru{enje rukovodstva Srbije i Crne Gore. Da su nalogodavci, inicijatori i promoteri ove afere ~vrsto povezani i da ih spaja zajedni~ki interes, otkriveno je tek u akciji Sablja nakon ubistva Zorana \in|i}a, kada su u arhivama Vojne slu`be bezbjednosti prona|ene slu`bene bilje{ke o me|usobnim vezama glavnih aktera. 29


Vlada:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:47

Page 30

SDA UZVRA]A UDARAC

Iako je aktualna Vlada Kantona Sarajevo koju čine ministri iz SDP-a i SBB-a formirana prije nepuna dva mjeseca, već se spekulira da joj uskoro ističe rok trajanja; unatoč ljetnoj pauzi i godišnjim odmorima, zastupnici SDA u kantonalnoj Skupštini uveliko rade kako bi do septembra u Sarajevu bila osigurana nova parlamentarna većina

TRAJALA JE SAMO JEDNO LJETO? Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

I

ako je nova parlamentarna ve}ina u Skup{tini Kantona Sarajevo formirana 4. juna, kada su na izvanrednoj sjednici du`nosti razrije{eni svi ministri iz SDA, sve su prilike da ~lanovi te stranke spremaju veliki comeback, ovoga puta s novim politi~kim saveznicima. Sada ve} biv{i ministri iz SDA su, podsjetimo, bez funkcija u Vladi Kantona Sarajevo ostali nakon {to su lideri SDP-a i SBB-a Zlatko Lagumd`ija i Fahrudin Radon~i} dogovorili koaliciju na svim razinama, koja je uspje{no testirana upravo u glavnom gradu BiH. Umjesto ~etiri smijenjena ministra iz SDA: Abida Jusi}a (ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a), ^edomira Luki}a (stambena politika), N ed`ada Ajnad`i}a (bora ~ka pitanja) i Velide Memi} (rad, socijalna pitanja, raseljene osobe i izbjeglice) imenovani su kadrovi SBB-a Zlatko Petrovi}, Mersiha Slipi~evi}, Vahid Karaveli} i Zilha Ademaj. Istodobno su u Ministarstvu financija i Ministarstvu kulture i sporta Mu-

hameda Kozardu i Ivicu [ari}a zamijenili Mirza Sendijarevi} i Dubravko Lovrenovi} iz SDP-a.

KOALICIJA SDA, STRANKE ZA BiH, SDU-a i BOSS-a No, nepuna dva mjeseca poslije, situacija se u Skup{tini Kantona Sarajevo radikalno promijenila. Dok je, naime, za rekonstrukciju Vlade Sarajevskog kantona sredinom juna glasalo 19 zastupnika, iz SDP-a, SBB-a, Na{e stranke, BOSS-a i nezavisni zastupnik Enes Zekovi}, protiv su bili zastupnici iz SDA, a njihove kolege iz Stranke za BiH i Socijaldemokratske unije ostali suzdr`ani, iz krugova bliskih sada{njem oporbenom bloku doznajemo kako je trenuta~ni odnos snaga bitno druga~iji. Zbog nezadovoljstva radom novog saziva Vlade Kantona Sarajevo, navodno su u me|uvremenu “na drugu stranu“ pre{li zastupnik Bosanske stranke Esad Radelja{ i Enes Zekovi}, ranije ~lan Bosanskohercegova~ke patriotske strankeSefer Halilovi}. Druga nezavisna kantonalna zastupnica, neko} ~lanica SDP-a Mira Juri} je, jednako tako, okrenula le|a

biv{im strana~kim kolegama. Sude}i prema posljednjim javnim istupima Damira Čard`i}a, zastupnika Narodne stranke Radom za boljitak, koji je najavio da }e prema novoj kantonalnoj Vladi biti kriti~an, jasno je kako }e i on provoditi upute strana~kog rukovodstva koje je, barem u ovom trenutku, naklonjenije partnerima iz SDA. Dodaju li se ovim zastupnicima njihove kolege iz Stranke za BiH, SDU-a i Bosanskohercegova~ke patriotske stranke

TAJNI TAJNI PREGOVORI PREGOVORI OPOZICIJE OPOZICIJE Zaim Zaim Backovi} Backovi} ii Dino Dino Konakovi} Konakovi}

KAKO KAKO ]E ]E GLASATI GLASATI ZASTUPNICI ZASTUPNICI SDP-a SDP-a

Ned`ad Ned`ad Fazlija, Fazlija, Segmedina Segmedina Srna Srna ii Had`em Had`em Hajdarevi} Hajdarevi} 30

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Vlada:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:48

Page 31

PADA LI VLADA SARAJEVSKOG KANTONA

PREGRUPISAVANJE PREGRUPISAVANJE U U SKUP[TINSKIM SKUP[TINSKIM KLUPAMA KLUPAMA

Dok Dok je je za za rekonstrukciju rekonstrukciju Vlade Vlade Sarajevskog Sarajevskog kantona kantona sredinom sredinom juna juna glasalo glasalo 19 19 zastupnika, zastupnika, trenuta~ni trenuta~ni je je odnos odnos snaga snaga bitno bitno druga~iji druga~iji

koji u Skup{tini Kantona Sarajevo ve} godinu i pol dana djeluju kao iznimno aktivna i stroga oporba, najave prema kojima bi po~etkom septembra mogla biti formirana nova parlamentarna ve}ina itekako su realne. Prema informacijama Slobodne Bosne, unato~ ljetnoj stanci i godi{njim odmorima, zastupnici SDA ve} danima vode intenzivne pregovore koji bi, i to vrlo brzo, mogli rezultirati prikupljanjem potpisa za preispitivanje povjerenja novoj kantonalnoj Vladi. U tom se smislu spekulira kako bi najva`niji partner SDA ponovno mogla biti Stranka za BiH koja u Skup{tini Kantona Sarajevo ima ~etiri zastupnika. Predstavnici su Stranke za BiH potvrdili spremnost da podr`e zahtjev za smjenu aktualne Vlade, ali nemaju ambicija da participiraju u radu eventualne nove izvr{ne vlasti. Zastupnici su Stranke za BiH, prisjetimo se, identi~an stav zauzeli priliko formiranja nove Vlade Bosanskopodrinjskog kantona, kada je SDA u Gora`du smijenila ministre iz SDP-a. No, za razliku od ~lanova Stranke za BiH, predstavnici SDU-a su u dosada{njim kontaktima bili vrlo kooperativni, a ~ini se 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

i kako nemaju ni{ta protiv da u budu}em sazivu Vlade Kantona Sarajevo dobiju jedno ministarsko mjesto. Uveliko se, naime, pri~a kako bi, uspostavi li se nova politi~ka koalicija u Sarajevu, sada{njeg kantonalnog ministra policije, nemu{tog Muhameda Budimli}a, mogao zamijeniti Nermin Pe}anac, koji je na toj funkciji bio 2001., a kasnije i kantonalni premijer. Prema strana~koj kombinatorici o kojoj se jo{ uvijek pregovara, zastupniku BOSS-a Esadu Radelja{u bi pripalo mjesto ministra za bora~ka pitanja, na koje je nedavno izabran umirovljeni general Armije BiH, doskora uposlenik Avaza Vahid Karaveli}.

PODJELE ME\U SARAJEVSKIM SDP-ovcima I mada se pretpostavlja da bi ostale ministre u Vladi Sarajevskog kantona postavila SDA, vodstvo te stranke razmi{lja i o jo{ jednom scenariju - da budu}a kantonalna Vlada bude manjinska, sastavljena ve}inom od nestrana~kih kadrova, koji bi bili birani kao eksperti. Sada se, me|utim, postavlja pitanje na ~ije glasove predstavnici SDA ra~unaju,

ako se zna da SDP i SBB u Skup{tini Kantona Sarajevo imaju 16 zastupnika i da ih podr`avaju dvojica zastupnika iz Na{e stranke: Danis Tanovi} i Pe|a Kojovi}. Odgovor bi, kako sada stoje stvari, trebalo tra`iti u Klubu zastupnika SDP-a, koji ve} mjesecima potresaju ozbiljni sukobi i otvorene podjele me|u ~lanovima. Razdor me|u sarajevskim SDP-ovcima dodatno je produbila nedavna ostavka ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, zbog ~ega ne treba isklju~iti mogu}nost da poslu{nost strana~koj centrali otka`u i njemu naklonjeni zastupnici, prije svih, ugledna profesorica na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu Hanka Vajzovi}. Osim profesorice Vajzovi}, koja se ni do sada nije ustru~avala javno kritizirati politiku SDP-a, javna je tajna kako su jednako nezadovoljne i njezine strana~ke kolege, zastupnici B ranislav Crnogorac i H a d`em Hajdarevi}. Stoga ne}e biti iznena|enje ako aktualnu Vladu Sa rajevskog kantona pred vo|enu SDPovim premijerom Fikretom Musi}em u narednih mjesec dana “sru{e“ upravo njihove strana~ke kolege. 31


Panjeta Desant:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:30

Page 32

DESANT NA [KOLJ

K R I V O

J E

M O R E

SEDAM SEKRETARA ŠKOLJA

Zastava BiH se napokon vijori na Velikom [kolju!”: Na{oj, i sre}i hiljada Bosanaca zbog novih sedam dunuma teritorije koji treba da nam vrate nadu, rije{e probleme nezaposlenosti, gladi, bijede i siroma{tva, korupcije i sve ve}eg broja mladih koji napu{taju BiH, nije bilo kraja!” 32

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Panjeta Desant:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:30

Page 33

PATRIOTSKO-SATIRI^NI PERFORMANS “SB”

Kako bi razriješili sve dileme oko strateške važnosti otočića Veliki i Mali Školj koji bi skupa s vrhom Kleka prema sporazumu IzetbegovićTuđman trebali pripasti BiH i o čemu se posljednjih dana, dok se čeka ratifikacija sporazuma u Saboru RH, vode brojne polemike, novinari Slobodne Bosne u nezadrživom patriotskosatiričnom performansu izvršili su akciju koja će u historiji ostati upamćena kao “Desant na Školj” te su u munjevitoj novinarsko-redarstvenoj akciji utvrdili da na tim ostrvima nema ništa 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

33


Panjeta Desant:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:31

Page 34

DESANT NA [KOLJ Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILI^I]

IMPOZANTNA NOVA TERITORIJA

J

Na Mali Školj (desno) nema se gdje ni zaka~iti zastava, dok je Veliki površine ~itavih sedam dunuma

ake snage redakcije “Slobodne Bosne”, sastavljene od dvojice novinara i jednog fotografa, naoru`ane s dva foto-aparata marke Canon, nekoliko objektiva i dvije boce “Jane” od pola litra, te ohrabrene izjavom ministra prometa i komunikacija BiH Damira Had`i}a da su Mali i Veliki [kolj pored poluotoka Kleka nesumnjivo bh. teritorij, negdje oko 14 sati 6. augusta krenule su put Velikog [kolja.

ZA [KOLJ SPREMNI! Prethodnim izvi|anjem i osmatranjem utvrdili smo kako je Mali [kolj, koji se sastoji od dvije stijene povr{ine dovoljne za parkiranje dvije “{kode fabije”, jednostavno premalen za pristajanje te da tu nema VELIKI ŠKOLJ Na oto~i}u u vlasništvu obitelji Putica, dokazano, nema ništa vrijedno spora s Hrvatskom

MOJ JE OTOK NJEMA^KA

Školj nije ni hrvatski, ni bosanskohercegovački, već pripada obitelji Putica Kako god da se rije{i spor oko Malog i Velikog [kolja, neumska obitelj Putica bi}e ta koja }e dati kona~nu rije~ oko toga {ta }e se dalje sa Velikim [koljem. O malom niko ni ne vodi ra~una, jer se radi tek o dvije stijene male povr{ine koje ~esto voda prekrije pa se i ne vide, ali mo`da na koncu Had`i} ipak izvu~e neki kec iz rukava. Pokojni Ivan Putica je sve do rata pla}ao porez za vlasni{tvo nad otokom koji je nakon njegove smrti u Slu`bi za geodetske i imovinskopravne poslove sa drugim parcelama upisana kao parcela

34

1706 Veliki [kolj, definirana kao pa{njak klase 5 i

povr{inom od 7.624 metra kvadratna. Poslije njegove

smrti, Veliki [kolj ostao je u nasljedstvo njegovim sinovima Josipu i Tihomiru. “Otok smo naslijedili od oca, ne namjeravamo ga prodati i ostavit }emo ga budu}im pokoljenjima. Za sada imamo mnogo posla, nemamo kad tamo oti}i, ali {to se nas ti~e na|ite kako }ete se prebaciti, kupajte se, sun~ajte… Da li }e na kraju pripasti BiH ili Hrvatskoj, za sada nam je stvarno nebitno, ja bih bio najsretniji da pripadne Njema~koj!”, ka`e nam Tihomir Putica, jedan od suvlasnika otoka.

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Panjeta Desant:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:31

Page 35

PATRIOTSKO-SATIRI^NI PERFORMANS “SB” prostora ni da se zabode zastava, pa smo se odlu~ili uputiti ka, prema izjavama Had`i}a i drugih veleuva`enih dr`avnika, strate{ki bitnom podru~ju.

A, \E ]EMO SAD? Na samom iskrcavanju u pli}aku primje}ujemo i prvo `ivlje Velikog [kolja: dva morska raka (gluho bilo!) koji se bezbri`no br~kaju u pli}aku. “Da li su rakovi bosanski ili hrvatski?”, bilo je prvo pitanje. “Baci}emo im hrane, pa ako pojedu, onda su bosanski, ako objeduju, zna}emo da su hrvatski rakovi!”, pala je odluka. Kako su rakovi hladno ignorisali ponu|enu hranu, na{ sitni oblik pa`nje, te se udaljili u nepoznatom pravcu, zaklju~ili smo da se mo`e raditi samo o dvjema stvarima: ili rakovi `ele ~ekati kona~nu ratifikaciju sporazuma, odnosno ma|unarodnu arbitra`u o otocima, ili poste. Tre}eg nije bilo.

Franjo Tu|man 1999. godine potpisao sporazum sa A lijom Izetbegovi}em, prema kojem dva bezna~ajna oto~i}a i vrh Kleka pripadaju BiH. “Dijelimo prolaznicima po dva kamena u znak prosvjeda da poka`emo kako su dva oto~i}a itekako bitna!”, pjenio je s glavnog trga u Osijeku jedan od ~lanova mlade`i, a za slu~aj da nam neko na [kolju pripremi do~ek, imali smo spremnu lukavu strategiju: Re}i }emo da smo slu~ajni prolaznici! Kako nismo nai{li na bilo kakav otpor, neometano se iskrcavamo na obe}ani novi teritorij koji bi BiH kopneno pro{irio za ~itavih sedam dunuma zemlje i dolazimo da najvi{e ta~ke otoka koja prema slobodnim procjenama iznosi oko 20 metara nadmorske visine. Nakon {to smo na jednom od vi{ih stabala visine ne{to manje od dva metra postavili bh. zastavu prethodno kupljenu u ‘Konzumu’ u Sarajevu za 3,95 KM i proi-

“Zamisli koliko se ovdje ljudi mo`e zaposliti!”, uskliknuo je Mario. “Nezamislivo! A, |e }emo sad?”, dodao sam.

ISKRCAVANJE NA IVO MIRO YIMU Zaista, sre}a je kratko trajala. Nakon opse`nog izvi|anja novoosvojenog teritorija, utvrdili smo kako na otoku koji se u katastru u Neumu vodi kao 7.624 kvadratna metra pa{njaka u vlasni{tvu bra}e Josipa i Tihomira Putice i njihove majke Bo`ice iz Neuma, jednostavno nema ni~ega! Od materijalno-tehni~kih sredstava zatekli smo sljede}e: Ba~eni dijelovi starog fri`idera — komada jedan; plasti~ni to~ak nepoznatog porijekla i namjene — komada jedan; vi{e komada plasti~nih boca koje je tu vjerovatno nanijela plima. Razmatramo strate{ki polo`aj: s jedne strane je vrh Kleka, s druge Pelje{ac, desno je Stonski zaljev a lijevo dio Pelje{ca na

ŠKOLJSKO DVORIŠTE Od materijalno-tehni~kih sredstava zatekli smo samo odba~enu olupinu frižidera

Vijesti Hrvatskog radija u podne koje smo slu{ali na putu do [kolja gdje smo planirali odr`ati na{ performans, po~ele su informacijom o protestnom skupu i performansu Mlade`i HDZ-a povodom izjave premijera Zorana Milanovi}a da “ne vrijedi sporiti se sa susjedima zbog dva kamena”, pa smo pomislili da bismo na otoku mogli zate}i neke od razjarenih predstavnika podmlatka stranke ~iji je idol i vje~ni lider

zvedenu u Kini, u 14:38 smo odaslali SMS redakciji: “Zastava BiH se napokon vijori na Velikom [kolju!” Na{oj, i sre}i hiljada Bosanaca zbog novih sedam dunuma teritorije koji treba da nam vrate nadu, rije{e probleme nezaposlenosti, gladi, bijede i siroma{tva, korupcije i sve ve}eg broja mladih koji napu{taju BiH, nije bilo kraja. ZASTAVA NAŠIH O^UHA Dobijemo Školj, zaka~imo zastavu, i šta onda?!

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

kojem }e biti izgra|en famozni Pelje{ki most ispod kojeg }e se putnici bh. mornarice koju nam ovih dana najavljuju optimisti~ni bh. politi~ari morati saginjati da ne udare glavom. Sazivamo kratki sastanak kriznog {taba, i s obzirom kako smo definitivno zaklju~ili da na Velikom [kolju nema ni~ega, te da su Had`i} i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija upravo stru~njaci za “ni{ta” i “nema ni{ta, {ta ima kod tebe? ”, odlu~ili smo se povu}i i daljnje rje{enje problema [kolja u moru drugih problema bitnih za gra|ane BiH koje niko ni ne spominje, ostaviti njima dvojici. “Ne tra`imo nikakve ustupke. Vjerujemo u spremnost, racionalnost i sposobnost Vlade Hrvatske da ovo pitanje rije{i, a mi se ne}emo libiti da iskoristimo sva raspolo`iva pravna sredstva da doka`emo da oto~i}i pripadaju BiH i da je ovaj arhipelag potvrda da je BiH jednako pomorska zemlja kao i Hrvatska”, odzvanja u glavi izjava ministra Had`i}a dok se povla~imo sa otoka na kojem smo iz prve ruke utvrdili da mo`e biti sve, samo ne i nekakva potvrda da je BiH pomorska velesila… 35


Degan:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:22

Page 36

SPOR HRVATSKE I BiH

INTERVIEW

Prof. Dr. Vladimir Ðuro Degan

ekspert za međunarodno i pomorsko pravo

VLADIMIR ÐURO DEGAN, sveučilišni profesor i stručnjak za međunarodno pravo, profesor emiratus Sveučilišta u Rijeci, nekadašnji dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, u razgovoru za SB kaže da je granica između Hrvatske i BiH, definirana Ugovorom o državnoj granici iz 1999., pravedna i u interesu je i jedne i druge države

Me|unarodna arbitra`a je nepotrebna, njome bi se samo potvrdile granice iz sporazuma Tu|man-Izetbegovi} Razgovarala: DANKA SAVI]

V

ladimir \uro Degan je stru~njak koji odli~no poznaje me|unarodnu sudsku i arbitra`nu praksu o razgrani~enju na moru i kopnu. U razgovoru za SB, profesor Degan obja{njava da je granica izme|u Hrvatske i BiH, onako kako je definirana Ugovorom o dr`avnoj granici {to su ga 1999. potpisali Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi}, pravedna i u interesu i jedne i druge dr`ave. Govori i o tome za{to je veoma va`no za obje zemlje da ga provedu, te zbog ~ega su razgrani~enje i utvr|ivanje granice izme|u Hrvatske i BiH te gradnja Pelje{kog mosta pitanja koja se moraju potpuno razdvojiti, a Bosna i Hercegovina pokazati vi{e zrelosti i ozbiljnosti, kako ne bi naru{avala odnose s Hrvatskom.

ZA[TO JE SPORAZUM IZ ‘’99 PRAVI^AN

Granica izme|u Hrvatske i BiH definirana je Ugovorom o dr`avnoj granici koji su 1999. potpisali Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi}. [to mislite o ovom Ugovoru? Osobno nisam sudjelovao u pregovorima koje je Hrvatska vodila s bilo kojom susjednom dr`avom. Ali kao osoba koja se 36

bavi pitanjima granica i razgrani~enja na kopnu i na moru mi{ljenja sam da se u svim dr`avama slijednicama biv{e SFRJ na tome polju trebalo do danas mnogo vi{e posti}i. Hrvatska ima sre|enu granicu samo s Ma|arskom, i to temeljem Trianonskog mirovnog ugovora iz 1920. godine koji je potpisalo Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Ali, Ugovor iz 1999. godine koji su potpisali pokojni Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi}, koji je Bosna i Hercegovina

ratificirala a Sabor Republike Hrvatske nije, po mom mi{ljenju je pravi~an i u interesu je kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine. BiH je ~lanica UN-a i nju {tite na~ela suverene jednakosti i teritorijalne cjelovitosti iz Povelje, poput svih drugih ~lanica te svjetske organizacije, uklju~uju}i i Hrvatsku i Sloveniju. Me|unarodni protektorat u BiH je privremen i odnosi se na ure|enje nekih njenih unutarnjih pitanja. Ali Bosna i Hercegovina samostalno vodi svoju vanjsku politiku.

BiH NIJE FRANCUSKA: Ti školjići koji se nalaze uz samo obalu BiH nisu ono što su anglo-normanski otoci Jersey i Guernesey u La Mancheu, koji se nalaze sasvim uz obalu Francuske, ali imaju 250.000 stanovnika i imaju poseban položaj u Ujedinjenom Kraljevstvu

Osim problema sa granicom koje Hrvatska ima sa Slovenijom, kakva je situacija kada su u pitanju Hrvatska i druge zemlje? [to se ti~e pregovora s Hrvatskom vezano za ova pitanja, Slovenija se isti~e protupravnim zahtjevima, napose glede nekih morskih prostora koje po me|unarodnom pravu pripadaju Hrvatskoj. Nadamo se da }e arbitra`a koja je u tijeku to pitanje odlu~iti obvezuju}om presudom i da }e tako taj problem biti kona~no rije{en.

OVAKVA RAZGRANI^ENJA SU VE] VI\ENA U SVIJETU Na snazi je i Protokol Hrvatske i Crne Gore o privremenom re`imu uz njihovu ju`nu granicu iz 2002. gdje je zacrtana pri- SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Degan:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:23

Page 37

^IJI SU KLEK I DVA [KOLJA PODR[KA SPORAZUMU O GRANICI

Vladimir Vladimir \uro \uro Degan, Degan, stru~njak stru~njak za za me|unarodno me|unarodno pravo, pravo, smatra smatra da da je je sporazum sporazum izme|u izme|u BiH BiH ii Hrvatske Hrvatske sasvim sasvim korektan korektan ii uu interesu interesu je je ii jedne jedne ii druge druge dr`ave dr`ave

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

37


Degan:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:23

Page 38

SPOR HRVATSKE I BiH vremena granica u Boki Kotorskoj. On je nepovoljan za Hrvatsku, na brzinu je sklopljen i po mom mi{ljenju trebalo bi iskoristiti ponudu Vlade Crne Gore da se ide pred Me|unarodni sud koji bi fiksirao ne samo tu granicu unutar Boke nego, {to je jo{ va`nije, granicu kod izlaza iz Boke do crte razgrani~enja epikontinentskoga pojasa s Italijom. [to se ti~e granice sa Srbijom, mislim da su ovi problem slo`eniji. Ali, kada je u pitanju BiH, ponovio bih kako smatram da je sporazum izme|u BiH i Hrvatske sasvim korektan i u interesu je i jedne i druge dr`ave.

ZA[TO SABOR TREBA RATIFICIRATI SPORAZUM Prof. Degan ka`e da bi bilo uzalud snositi ogromne tro{kove arbitra`nog postupka u kojemu Hrvatska ne mo`e ni{ta dobiti

DOPUNSKI UGOVORI ZA PITANJA VLASNI[TVA POSJEDA

Prema ovom Ugovoru,Veliki i Mali [kolj i vrh Kleka pripadaju BiH. Parlament BiH ratificirao ga je, ali ne i Sabor. U jednom dijelu hrvatske javnosti postoji veliki otpor prema tome, tvrdi se da ta dva {kolja povijesno pripadaju Hrvatskoj te da bi zbog toga ustupanje zna~ilo promjenu granica i odricanje od dijela teritorijalnog suvereniteta. Kako Vi gledate na to?

U INTERESU OBJE ZEMLJE: Granica definirana u Ugovoru iz 1999., prema njegovu članku 22, privremeno se primjenjuje od dana njegova potpisivanja, tj. već 11 godina. Što se tiče privatnih posjeda, navodno postoje vlasnici dvaju školjića, i tu još treba u njihovu interesu neke stvari urediti Nijedna situacija glede takvih i sli~nih kopnenih i morskih razgrani~enja nije nova. Sve je ve} vi|eno i ponavljalo se u odnosima izme|u drugih dr`ava i u ostalim dijelovima svijeta. Tako su se vremenom u cijelom svijetu iskristalizirala neka pravila glede tih morskih razgrani~enja. Postoje, otoci, oto~i}i i hridi, te suhe uzvi{ice za niske vode kojih u Jadranskom moru nema. Dakle, otoci u Jadranskom moru bile bi ve}e formacije koje su stalno naseljene i sposobne su za vlastiti `ivot. Recimo da je po Ugovoru o kojem govorimo bilo odre|eno da Pelje{ac i uz njega Mljet pripadnu Bosni i Hercegovini, bio bih sam protiv njega. Ali ova dva mala {kolji}a i sam vrh poluotoka Klek, koliko mi je poznato, nisu stalno naseljeni, male su povr{ine, danas na njima nema ovaca, niti je ne{to posa|eno. Ne znam to~no koliki je po prostoru vrh otoka Kleka, ali to su formacije koje se u svrhu razgrani~enja ne mogu tretirati kao dijelovi teritorija Hrvatske. Oni su mo`da povijesno pripadali Hrvatskoj, ali ti {kolji}i koji se nalaze uz samo obalu Bosne i Hercegovine nisu ono {to su anglonormanski otoci Jersey i Guernesey u La 38

Mancheu, koji se nalaze sasvim uz obalu Francuske, ali imaju 250.000 stanovnika i imaju poseban polo`aj u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dakle, ne mo`e se to na isti na~in tretirati.

Dakle, nema razloga zbog kojeg Sabor ne bi trebao ratificirati Sporazum? Smatram da nije korektno to prikazivati dijelovima hrvatskog teritorija. To su neke vrlo male formacije koje tek treba razgrani~iti u svrhu postizanja pravi~nog rje{enja za obje strane. Svaki ugovor mora odgovarati interesima obiju strana, a ne samo jedne. Granica definirana u Ugovoru iz 1999., prema njegovu ~lanku 22, privremeno se primjenjuje od dana njegova potpisivanja, tj. ve} 11 godina. [to se ti~e privatnih posjeda, navodno postoje vlasnici dvaju {kolji}a, i tu jo{ treba u njihovu interesu neke stvari urediti. Oni ostaju vlasnici svega toga, ali bi

REPUBLIKA SRPSKA I SPORAZUM O GRANICI BiH I HRVATSKE

Zagreb treba pregovarati isključivo sa Sarajevom! U Ugovoru o cijeloj du`ini granice izme|u Hrvatske i BiH iz 1999. stoji i da se rje{ava jo{ jedno sporno pitanje, ono oko Hrvatske Kostajnice, na koji je pak prigovora imala Republika Srpska. I odavde su opet uslijedile reakcije povodom “pra{ine” koja se u javnosti podigla oko ovog Sporazuma. [to je sporno u ovom slu~aju? Republika Srpska nije subjekt me|unarodnog prava i to ne treba nikada

smetnuti s uma. Zagreb nikada ne bi smio pregovarati direktno sa Republikom Srpskom, nego sa BiH koja u dr`avnim tijelima ima i zastupnike iz Republike Srpske. U tome smislu, istupi tamo{njih predstavnika nemaju zna~aj koji oni sebi `ele pridavati. Bolje bi bilo ovo pitanje ne otvarati. Ako Hrvatski sabor ratificira Ugovor, ovo je pitanje onda kona~no rije{eno. Koliko znam, posebno je dobro ure|ena granica na Savi. Bolje je dakle i za jednu i za drugu dr`avu i}i naprijed. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Degan:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:23

Page 39

^IJI SU KLEK I DVA [KOLJA PITANJE GRANICE I IZGRADNJA PELJE[KOG MOSTA

BiH treba pokazati više mudrosti kada je u pitanju izgradnja Pelješkog mosta! Da li rje{avanje pitanja granice Hrvatske te Bosne i Hercegovine ima veze s gradnjom Pelje{kog mosta, da li se ova dva pitanja trebaju povezivati? BiH bi prije izgradnje mosta trebala dati neku vrstu suglasnosti, ali samo glede mogu}nosti ne{kodljivoga prolaza morskih brodova ispod toga mosta do luke Neum i natrag. Ne bi trebala ucjenjivati i vezivati ovo pitanje sa nekim drugima, jer

se sve mo`e sru{iti. Tu je odgovornost BiH ve}a. Dakle, ako bi najve}i broj brodova mogao nesmetano ploviti ispod toga mosta, ne treba tra`iti neopravdane ustupke. Osim toga, osobno nisam uvjeren da }e se taj most tako brzo graditi jer je to preskupo. Neka BiH pusti Hrvatsku da sama preispita da li je ta gradnja mogu}a, koliko bi ko{tala i postoje li jeftinija rje{enja.

BEZ BEZ PRAVA PRAVA NA NA NEOPRAVDANE NEOPRAVDANE USTUPKE USTUPKE

U U slu~aju slu~aju Pelje{kog Pelje{kog mosta, mosta, BiH BiH mo`e mo`e jedino jedino tra`iti tra`iti neku neku vrstu vrstu saglasnosti saglasnosti oo ne{kodljivom ne{kodljivom prolazu prolazu brodova brodova

pla}ali porez op}ini Neum. Koliko znam, Neum je op}ina sa ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom. Trebalo bi dopunskim sporazumom urediti da vlasnici dolaze do svojih posjeda bez ve}ih formalnosti. Uvijek pri razgrani~enjima izme|u dr`ava ostaju neki privatni posjedi na obje strane granice i treba urediti da se oni njima mogu bez ve}ih smetnji slu`iti. U interesu {koljkara koji su u produ`etku u Stonskom kanalu, tako|er bi trebalo posti}i sporazumi o za{titi okoli{a i svim drugim pitanjima prava susjedstva. Ratifikacija ugovora o granicama bila bi prvi korak, a onda bi trebali slijediti jo{ neki koraci koji bi vodili ka za{titi zajedni~kih interesa, za{titi prirode i svih potencijala cijelog tog prostora. [to bi se, prema Va{em mi{ljenju, dogodilo da je Hrvatska iza{la pred Me|unarodni sud? 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Koliko mi je poznato, dubrova~koneretvanski `upan predla`e arbitra`u, ali s obzirom da dobro poznajem praksu morskih i kopnenih razgrani~enja, sa svim sam uvjeren da bi, u slu~aju da i BiH prihvati arbitra`u ili sudsko rje{avanje, presuda potvrdila ~itavu granicu kakva je danas zacrtana. Ne bi bilo dobro uzalud snositi ogromne tro{kove postupka u kojemu se ne mo`e ni{ta dobiti. Premijer Z oran Milano vi} je ispravno zaklju~io - ako bi Hrvatska sada otkazala taj Ugovor, {to ina~e ~lanak 18(a) Be~ke konvencije o pravu ugovora iz 1969. dopu{ta, otvorila bi se Pandorina kutija granice koja je duga tisu}u kilom etara, pa i one granice koju sada spominje i M ilorad Dodik. Bolje bi bilo da idemo naprijed, a ne da se vra}amo unazad. 39


Freud:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:49

Page 40

GEOPOLITIKA LUDILA

RAŠKOVIĆ I KARADŽIĆ

OSLOBO\ENO LUDILO I POLITI^KA MO]

“LUDI” PSIHIJATRI I JO[ “LU\I” LIDER Osniva~i i lideri SDS-a u Hrvatskoj i BiH Jovan Ra{kovi} i Radovan Karad`i}

40

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Freud:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:49

Page 41

FREUD, RA[KOVI], KARAD@I]

DR. DUŠAN BJELIĆ, profesor kriminologije na američkom University of Southern Maine, ekskluzivno za “SB“ otkriva rezultate svog istraživanja koje će uskoro objaviti u knjizi o utjecaju psihoanalize i psihijatrije i njenih glavnih protagonista na Balkanu Jovana Raškovića i Radovana Karadžića na ratove vođene na tlu bivše SFRJ PSIHOANALIZE BALKANSKIH RATOVA Doktor Du{an Bjeli}, profesor na ameri~kom University of Southern Maine

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

“Bankari trebaju da nam ~uvaju pare, a plja~kaju nas. Psihijatri, umesto da nas le~e, pravili su nas ludim“, ka`e dr. Du{an Bjeli}, profesor kiminologije na ameri~kom Univesity of Southern Maine, ~ija }e se knjiga Normalizacija Balkana: geopolitika psihoanalize i psihijatrije pojaviti krajem godine. “Ono {to me interesuje i {to sam poku{ao objasniti u toj knjizi jeste kako se jezik psihoanalize i praksa psihijatrije istorijski vezala za centre mo}i“, ka`e Bjeli} na po~etku razgovora za “SB“. Bjeli} pri~u nastavlja podsje}aju}i na Sigmunda Freuda, utemeljitelja psihoanalize.

FROJDOVSKA BOSNA I HERCEGOVINA “Po~eo sam od Sigmunda Freuda i njegovog odnosa prema Balkanu. Freud je 1898. godine posetio Trebinje da vidi seksualni `ivot, kako ih je on nazvao, ‘bosanskih Turaka’. Naime, njegov ro|ak koji je radio kao austrijski lekar i boravio u Bosni rekao mu je, za Freuda koji se bavio seksualno{}u vrlo interesantnu stvar, a to je da se bosanski Turci, kad im se ka`e da vi{e ne mogu da imaju seks, odri~u `ivota jer `ivot bez seksa nema vi{e smisla. Freud je bio fasciniran tim ‘otkri}em’ i morao je to da vidi“, ka`e Bjeli}. Neki istori~ari tvrde da je Freud u Trebinju posjetio napu{teni harem, {to zapravo nije ta~no jer u Trebinju nije postojao harem. Ono {to je Freud mogao da vidi u Trebinju davne 1898. godine je dvori{te za `ene nekog muslimanskog plemi}a i tu nastaje ono {to se danas zove Freudova orijentalna fantazija. “Kao Evropljanin, Freud je konstatovao da se ti bosanski Turci prema `enama odnse na jedan despotski na~in. On je utvrdio da u Nastavak na 46. stranici

Po prvi put u istoriji psihijatrije i psihoanalize psihijatri postaju politi~ke, a u slu~aju Karad`i}a i vojne vo|e - pod njegovom psihijatrijskom kontrolom i komandom bilo je 60 hiljada vojnika 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

41


EUROPA:EUROPA.qxd

8.8.2012

18:25

Page 42

EVROPA, ODMAH DEI ODGOVARA NA Kao jednu od mjera štednje, Italija u PITANJA O ULASKU HRVATSKE U EU Direkcija za evropske integracije Vije}a ministara BiH omogu}ila je posjetiocima web sajta www.dei.gov.ba da u narednih 50 dana postave pitanja u vezi sa uticajem ulaska Republike Hrvatske u EU na svakodnevni `ivot gra|ana BiH. Na po~etnoj stranici web sitea, u obrascu pod nazivom Hrvatska u EU, pitajte nas, gra|ani mogu pitati sve {to ih, li~no ili profesionalno, zanima u vezi sa ovim predstoje}im doga|ajem, zna~ajnim za cjelokupan region. DEI }e u saradnji sa institucijama u ~ijem domenu rada budu postavljana pitanja, na relevantna, kao i na ranije identifikovana pitanja u vezi sa ulaskom Hrvatske EU ponuditi odgovore u formi on-line bro{ure koja }e biti dostupna na web siteu Direkcije, a o ~emu }e javnost posredstvom sredstava informisanja biti pravovremeno obavije{tena.

SICILIJA, SICILIJA, “ITALIJANSKA “ITALIJANSKA GR^KA” GR^KA” Italijanski Italijanski premijer premijer Mario Mario Monti Monti pro{log pro{log je je mjeseca mjeseca upozorio upozorio da da se se Sicilija Sicilija nalazi nalazi na na rubu rubu bankrota bankrota ii obe}ao obe}ao regiji regiji pomo}i pomo}i sa sa 400 400 miliona miliona eura eura uu zamjenu zamjenu za za smanjivanje smanjivanje potro{nje potro{nje

ELEKTRONSKE VIZE ZA EU Evropska komisija }e u septembru predstaviti preporuke za uvo|enje elektronskih viza kako bi se u EU privuklo {to vi{e turista, posebno iz Kine i Rusije. U EU je pro{le godine zabilje`eno 1,6 milijardi no}enja i prva je turisti~ka destinacija u svijetu. Sistem elektronskih viza olak{ava i ubrzava proces izdavanja viza, po{to se zahtjevi predaju putem interneta. Viza se izdaje u elektronskom obliku i nije potrebno da u paso{u postoji vizna naljepnica ili pe~at. Najavljeni su i drugi planovi, poput projekta koji treba potaknuti turisti~ke posjete izvan sezone.

POREZ ZA BOGATE U FRANCUSKOJ Manjak u francuskom bud`etu punit }e se ve}im porezima za bogate umjesto smanjenjem izdataka za siroma{ne, a svaka kompanija koja dijeli dividende i bonuse ne}e mo}i otpustiti ni jednog radnika. Cilj Francuske je svesti deficit na 4,5 posto te u{tedjeti sedam milijardi eura, a prvi put to se ne}e realizirati na ra~un nezaposlenih. Nedavno je 16 42

Italijanska vlada je uvela dodatne mjere štednje kako bi u državnoj blagajni u naredne tri godine uspjela sačuvati dvadeset tri milijarde eura

L

o{e upravljanje javnim finansijama, recesija i mjere {tednje gurnule su nekoliko italijanskih regija na sam rub kolapsa: jedna od posebno pogo|enih je Sicilija, koja ima dugove od 5,3 milijarde eura. Regionalna vlada nije se uspjela prilagoditi mjerama fiskalne {tednje italijanske vlade, a premijer Mario Monti pro{log je mjeseca upozorio da se Sicilija nalazi na rubu bankrota. Obe}ao je regiji

pomo}i sa 400 miliona eura u zamjenu za smanjivanje potro{nje. Stru~njaci smatraju da problemi Sicilije, koja je jedna od dvadeset italijanskih regija, (veliki javni sektor, korupcija, utaje poreza) prave Italiji velike nevolje. U zemlji u kojoj, ina~e, postoje ~etiri nivoa vlasti, (nacionalni, regionalni, provincijalni i lokalni), postoji 110 provincija. Vlada je uvela dodatne mjere {tednje, kojima }e u naredne tri godine SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


EUROPA:EUROPA.qxd

8.8.2012

18:26

Page 43

a ukida i više od polovine provincija prema zvani~nim podacima, upla}eno ne{to vi{e od 9,5 milijardi eura. Posljednju ratu poreza Italijani }e morati platiti do sredine decembra nakon ~ega se o~ekuje da }e ukupno od poreza na imovinu u dr`avnu blagajnu sti}i 21 milijarda eura. I pored

POREZNA IMOVINA: Jedna u sklopu mjera štednje koje su uvedene jeste i ponovno stupanje na snagu poreza na imovinu koji je ukinut 2008. godine. Prva rata poreskog iznosa trebalo je da se plati do sredine juna, pa je, prema zvaničnim podacima, uplaćeno nešto više od 9,5 milijardi eura

ostati u dr`avnoj blagajni 23 milijarde eura, a nacionalni dug se namjerava umanjiti ukidanjem 67 provincija od njih 110. Ovakve najave izazivaju velike otpore, ali ako one budu ipak provedene kriza }e uspjeti spojiti gradove i naselja koji imaju razli~ite kulturne tradicije i dijalekte, a od kojih su neke stolje}ima u zavadi. Reorganizacija tokom koje bi bi nadle`nosti provincijalnih vlasti, koje se odnose na lokalno planiranje, prevoz, lokalnu policiju i vatrogasnu slu`bu bile ukinute, trebala bi se zavr{iti do kraja godine. Jedna u sklopu mjera {tednje koje su uvedene jeste i ponovno stupanje na snagu poreza na imovinu koji je ukinut 2008. godine. Prva rata poreskog iznosa trebalo je da se plati do sredine juna, pa je, 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

najbogatijih Francuza vladi poslalo otvoreno pismo u kojem je ponudilo pla}ati ve}e poreze kako bi potpomoglo svoju dr`avu. Dodatno oporezivanje bogatih najavio je po dolasku na vlast po~etkom ljeta François Hollande, koji ovih dana i svojim primjerom pokazuje kako se {tedi. Mediji pi{u da je, umjesto na odmor u inozemstvo, odlu~io ostati u svojoj zemlji, a na Azurnu obalu je, umjesto avionom, otputovao vozom.

MINIMALNE ZARADE U EU Minimalne bruto plate u Evropi variraju od 148 eura u Bugarskoj do 1.801 eura u Luksemburgu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. U julu 2012. od 27 ~lanica u 20 je minimalna plata odre|ena zakonom. ^lanice u kojima postoji zakonom definirana minimalna zarada, plus Hrvatska, Turska i SAD, mogu se podijeliti u tri grupe. Prvu grupu ~ine zemlje s najni`im minimalnim zaradama izme|u 100 i 500 eura mjese~no: Bugarska, Rumunija 157 eura, Litva 232, Letonija 287, Estonija 290, ^e{ka 312, Ma|arska 323 eura, Slova~ka 327, Poljska 353, Hrvatska 374 i Turska sa 412 eura. Drugu ~ini pet zemalja: Portugal, Malta, Gr~ka, [panija, Slovenija i SAD, u kojima je minimalna plata izme|u 500 i 1.000 eura. U tre}u grupu ulaze zemlje gdje je minimalna plata ve}a od 1.200 eura mjese~no, poput Velike Britanije 1.244 eura, Francuske 1426, Holandije 1.456 eura, Irske 1.462, Belgije 1.472 i Luksemburga 1.801 eura.

poziva pojedinih stranaka na bojkot, oko 24 miliona Italijana platilo je porez na imovinu. Osim toga, i od ostalih poreza u prvih pet mjeseci ove godine platili za 2,5% vi{e u odnosu na isto razdoblje pro{le godine. Tako je u dr`avnu blagajnu pristiglo 149,5 milijardi eura od pla}enih poreza gra|ana. I dok kriza ima tendencije “ujedinjivanja” Italiju iznutra, premijer italijanske vlade Mario Monti u razgovoru za njema~ki ~asopis Der Spiegel izra`ava zabrinutost zbog napetosti u Evropi povezanih s krizom: “Pritisci kojima je posljednjih godina bila izlo`ena eurozona ve} nose naznake psiholo{kog raspada Evrope”, kazao je on za ovaj list. (D. Savi}) 43


BIZNIS:BIZNIS.qxd

8.8.2012

21:20

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Nova preraspodjela prihoda od PDV-a Grada~ac, centar mlije~ne industrije BiH Strabag odustaje od potpisanog ugovora Rast prihoda uprkos krizi

Foto: Mario Ili~i}

ME\UENTITETSKO ME\UENTITETSKO PORAVNANJE PORAVNANJE DUGA DUGA

Tek Tek }e }e prava prava analiza analiza krajnje krajnje potro{nje potro{nje pokazati pokazati je je lili dosada{nja dosada{nja raspodjela raspodjela prihoda prihoda od od PDV-a PDV-a bila bila pravi~na pravi~na

RS duguje Federaciji BiH 23 miliona KM Na sjednici zakazanoj za kraj augusta, Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje raspravljat }e i o korekciji koeficijenata prema kojima se dijeli novac prikupljen od PDV-a. Prvi put u posljednjih pet godina, koeficijenti }e se korigirati u korist Federacije BiH. Ustanovljeno je naime da je tokom prvih {est mjeseci ove godine Republika Srpska dobila vi{e novca nego joj pripada po kriteriju krajnje potro{nje. Rije~ je o nekih 23 miliona KM a taj bi iznos Republika Srpska morala namiriti Federaciji BiH do konca 2012. godine. No, malo je vjerovatno da }e predstavnici RS-a na to pristati, tim prije jer jo{ nije okon~an raniji spor oko me|uentitetskog poravnanja prihoda za 2010. i 2011. godinu. U igri je znatno ve}i novac, preko 65 miliona KM, koliko navodno FBiH duguje RS-u za prethodne dvije godine. Federacija BiH je ve} izmirila polovinu spornog duga, a drugi dio nije zbog osnovane sumnje da je cijeli dug utvr|en na temelju sumnjive dokumentacije, odnosno 44

krivotvorenih podataka o krajnjoj potro{nji. Novac prikupljen od PDV-a dijeli se na osnovu utvr|enih koeficijenata, no ovi koeficijenti nisu fiksni nego su striktno vezani za krajnju potro{nju. Problem je me|utim {to ve} godinama ne funkcionira Odjel za kontrolu krajnje potro{nje pa se koeficijenti utvr|uju na osnovu dokumentacije koju je vrlo lako mogu}e krivotvoriti ali nikako nije (bilo) mogu}e kontrolirati. Federacija BiH je tokom posljednje dvije godine u nekoliko navrata prihvatila korekciju koeficijenata u korist RS-a, i po tom osnovu u Republiku Srpsku prelilo se vi{e od sto miliona KM. Ta je praksa prekinuta prije nekoliko mjeseci na izravnu intervenciju federalnog ministra finansija Ante Krajine, koji je zahtijevao provjeru krajnje potro{nje, i to unazad dvije godine. Provjera je u toku a njeni prvi rezultati govore da je Federacija BiH u prvih {et mjeseci teku}e godine zakinuta za oko 23 miliona KM, a za prethodne dvije godine za oko 45 miliona KM!

Otvorena Zottova tvornica u Gradačcu U industrijskoj zoni Grada~ca od prije nekoliko dana po~ela je s radom novoizgra|ena tvornica za preradu mlijeka vrijedna blizu 15 miliona eura. Tvornica je u vlasni{tvu njema~kog mlijekarskog giganta Zotta, ~iji se proizvodi distribuiraju na tr`i{tima 75 dr`ava svijeta, me|u kojim je i BiH. Zott do sada na tr`i{tu Balkana nije imao niti jedan vlastiti proizvodni pogon a svoje proizvode za cijelu regiju do sada je distribuirao preko hrvatskog Agrokora u vlasni{tvu Ivice Todori}a. Investiciju u Grada~cu Zott je realizirao preko tamo{nje lokalne tvrtke “Mlije~ni put“, a cijelu operaciju neposredno je nadzirao Teo Vuj~i}, direktor Zotta za jugoisti~nu Evropu. Zanimljiv je podatak da je Teo Vuj~i} prije prelaska u Zott bio direktor proizvodnje Dukata a jo{ je zanimljiviji podatak da je Zottova tvornica u Grada~cu izgra|ena samo stotinjak metara dalje od Dukatovog distributivnog centra. Hrvatski Dukat, nekada u vlasni{tvu tajkuna Luke Raji}a, pre{ao je u ruke francuskog Lactalisa, koji je ulaskom Zotta na tr`i{te BiH dobio dostojnog konkurenta. Lactalis i Zott imaju sli~an proizvodni program. Osim primarne prerade mlijeka, obje su tvornice poznate po cijeloj paleti mlije~nih prera|evina vo}nim jogurtima, namazima i sl. Najpoznatije i najprodavanije robne marke Zotta u ovom segmentu su svakako Jogobella i Monte.

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


BIZNIS:BIZNIS.qxd

8.8.2012

21:20

Page 45

Zašto kasni izgradnja mosta Svilaj? Prema pisanju hrvatskih medija, austrijska gra|evinska tvrtka Strabag odustala je od gradnje mosta Svilaj na Savi iako je potpisala ugovor vrijedan 20,9 milijuna eura plus PDV. Strabag je zatra`io raskid ugovora o gradnji mosta, koji je potpisan u februaru ove godine. Gradnju mosta Svilaj u omjeru 50:50 posto finansiraju Hrvatske autoceste i Autoceste Federacije BiH. U Strabagu navode da su se odlu~ili na raskid ugovora za Svilaj jer ih investitori nisu uveli u posao u zajam~enom roku. - HAC i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nisu nam dostavili takozvane upute za po~etak unutar 180 dana koje bi nam omogu}ile po~etak radova - kazali su u Strabagu. O tome ho}e li zbog raskida ugovora tra`iti od{tetu od investitora, u austrijskoj tvrtki nisu htjeli govoriti pozivaju}i se na povjerljivost sadr`aja ugovora. No, u HAC-u tvrde suprotno od onog {to govore u Strabagu. - Nadzorni in`enjer po nalogu investitora poslao je obavijest o po~etku radova Strabagu, na koji se oni nisu odazvali. HAC i Ministarstvo komunikacija i transporta BiH smatraju taj potez kr{enjem ugovornih obveza te su poduzeli sve potrebne pravne korake da za{tite svoje interese - navode u HAC-u. Od upu}enih se mo`e ~uti da je Strabag tra`io navodno izmjene projekta, kojim bi gradnja mosta bila jeftinija, ali bi ugovorena cijena ostala ista. S druge strane pak neki tvrde da je zbilja kasnilo uvo|enje Strabaga u posao zbog toga jer na vrijeme

JE LI “STRABAG” DEFINITIVNO ODUSTAO Iznenadne komplikacije oko izbora izvo|a~a radova na mostu Svilaj

nisu bile osigurane sve dozvole za gradnju. Ko }e graditi na kraju most Svilaj, na granici Hrvatske i BiH, predmet je razgovora i resornih ministarstava dviju dr`ava. Postoji mogu}nost da se novi ugovor sklopi s drugim najpovoljnijim ponu|a~em koji se javio na me|unarodni tender za tu investiciju - Viaduktom. Zagreba~ka gra|evinska tvrtka ponudila je 25,6 milijuna eura plus PDV za gradnju mosta ~ija je du`ina 640 metara, a {irina 29 metara. U HAC-u ka`u da se s partnerima iz BiH jo{ uvijek konsultiraju o tome kakve }e pravne korake poduzeti, a

smatraju da nema ni govora o mogu}oj od{teti koju bi tra`io Strabag. - U skladu s odredbama ugovora i sporazumima izme|u ugovornih strana smatramo da Strabag nema pravne osnove za bilo kakvim potra`ivanjima vezanim uz predmetni ugovor. HAC i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH primijenit }e sva pravna sredstva da bi za{titili svoje interese - tvrde u HAC-u. Gradnja mosta Svilaj tako }e umnogome kasniti. Rok za izgradnju bio je dvadeset i ~etiri mjeseca od dana uvo|enja izvo|a~a u posao.

Petomjesečni prihod od PDV-a veći za 20 miliona KM U prvih pet mjeseci 2012. godine, na jedinstveni ra~un Uprave za indirektno oporezivanje slilo se 2 milijarde i 272 miliona KM, {to je za oko 20 miliona KM vi{e nego u istom razdoblju protekle godine. Rast prihoda od PDV-a zabilje`en je u ~etiri mjeseca, u rasponu od 6 do 20 miliona KM, a samo je u jednom mjesecu (februaru) prihod je bio smanjen, i to za cijelih 30 miliona KM. 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

45


Freud:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:50

Page 46

GEOPOLITIKA LUDILA Nastavak s 41. stranice

na{oj podsvesti svi mu{karci `ele da imaju vi{e `ena, ali da to potiskujemo da bismo bili funkcionalni ~lanovi dru{tva. Razvio je teoriju da je ta `elja u nama zapravo jedan primitivni nagon koji poti~e iz primitivnog dru{tva kada je poglavica plemena bio vlasnik svih `ena. On je tu fantaziju, koja kasnije ulazi u njegove snove, analizirao kao skivenu realnost i stvara jezik psihoanalize po kojem je ono {to nas vezuje za orijentalni prostor anticivilizacijsko i to mora da se potisne. Dakle, ono {to je simbolizovano Bosnom i onim otomanskim u nama mora da se potisne da bismo bili Evropljani“, ka`e Bjeli} navode}i da su ovakvu Freudovu teoriju i jezik uspje{no i prakti~no koristili francuski i engleski kolonijalisti.

POREME]ENE VRIJEDNOSTI “Bankari trebaju da nam ~uvaju pare, a plja~kaju nas. Psihijatri, umesto da nas le~e, pravili su nas ludim“, ka`e dr. Du{an Bjeli}

KARAD@I], PSIHIJATAR BEZ GRANICA “Francuski i engleski psihijatri tuma~ili su da su kolonijalni subjekti, bili hindusi ili muslimani, po definiciji patolo{ki jer nisu

KRITIKA ^ISTOG KAPITALIZMA

Američka kriminologija pod uticajem marksizma! “Zvu~i neverovatno, ali ameri~ka kriminologija je pod velikim uticajem marksizma, pod uticajem kritike kapitalizma kao dru{tvenog ure|enja. Za to je zaslu`an jedan od vode}ih ameri~kih kriminologa Dragan Milanovi}, koji verovatno vu~e korene iz na{ih krajeva“, ka`e Du{an Bjeli} koji je po obrazovanju sociolog, a kriminologija u Americi zapravo je sociologija kriminala. “Mi ne posmatramo kriminal u obliku kriminala siroma{nih: plja~ke, kra|e, otima~ine i onog {to se mo`e vidjeti na FOX Newsu. Nas interesuje kriminal koji proizvodi najve}u dru{tvenu {tetu, a najve}u dru{tvenu {tetu zapravo proizvodi kriminal bogatih koji je istovremeno i najmanje ka`njen. U modernom, sekularnom dru{tvu kriminal se defini{e na osnovu nekih racionalnih principa. Jedan od tih principa je i {teta koja se nanosi dru{tvu. Po tom uzusu treba da se odre|uje hijerarhija kriminala, 46

me|utim, u Americi, a i u Evropi, taj sistem je u velikoj meri pod uticajem piramide mo}i i bogatstva. Svako dru{tvo ima ograni~enu sumu ka`njavanja i pitanje je kako se distribuira ta suma ka`njavanja. Kad pogledamo statistiku, onda vidimo da ta suma ka`njavanja ima obrnutu piramidu. Dakle, najvi{e se ka`njavaju siroma{ni, a bogati ne samo da se najmanje ka`njavaju, nego se ~ak i ne ka`njavaju“, ka`e Bjeli}. On navodi primjer kompanije British Petroleum (BP) koja je 2010. godine prouzrokovala najve}u katastrofu u izljevanju nafte u Meksi~kom zaljevu u povijesti SAD-a. Smrtno je stradalo 13 osoba, zaga|en je ogroman prostor, a ve}i dio Meksi~kog zaljeva pretvoren je u be`ivotni okean. “Niko nije oti{ao u zatvor. Ono {to se o~ekuje od BP-a je da samo po~iste nered koju su napravili. Sada, zamislite: vi ubijete nekog, a od vas se o~ekuje samo da po~istite krv?! Nerazumno! U tom smislu

ameri~ka kriminologija, ili kako se zove radikalna kriminologija, dovodi legalitet ~itavog sistema u pitanje jer ~itav sistem je kriminalan. To mo`da zvu~i ~udno na Balkanu jer sve zemlje nastale raspadom biv{e Jugoslavije `ele da postanu deo toga, da postanu deo Evrope“, ka`e Bjeli} citiraju}i Stephena

Reichera, profesora socijalne psihologije na St. Andrews Univerzitetu: “[ta je ve}i kriminal, plja~kanje banke ili osnivanje banke? Plja~ka{ mo`e oplja~kati samo onoliko para koliko ga ima u banci, a banka mo`e oplja~kati koliko ho}e, odnosno koliko joj se to dozvoli. U tom kontekstu mi posmatramo kriminal“, ka`e Bjeli}.

NEKA@NJENA KATASTROFA Ga{enje po`ara na naftnoj bu{otini BP-a u Meksi~kom zaljevu

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Freud:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:50

Page 47

FREUD, RA[KOVI], KARAD@I] “RODNO” “RODNO” MJESTO MJESTO PSIHOANALIZE PSIHOANALIZE Sigmund Sigmund Freud Freud Trebinje Trebinje je je posjetio posjetio davne davne 1898. 1898. godine godine

TVORAC PSIHOANALIZE Sigmund Freud, “arijevac” isto~noevropskog, jevrejskog porijekla

moderni. Ono {to je Freud stvorio bilo je da se posmatra podsvest tih koje koloniziramo da se vide da li oni tajno `ele da se odupiru nama i ako to postoji, onda to zna~i da su oni ludi. Tako se ta psiholo{ka teorija primenjivala u politi~ke svrhe ~ime se legitimisao politi~ki kriminal“, obja{njava Bjeli} kojeg interesuje kako se frojdovski jezik orijentalne fantazije devedesetih godina pro{log vijeka vra}a na Balkan i koristi da bi se dao legitimitet etni~kim sukobima.

kontroli{e i zato moramo da imamo psihijatre poput Ra{kovi}a i Karad`i}a. Dakle, psihijatri dolaze da vode lud narod u novo stanje psiholo{kog zdravlja“, obja{njava Bjeli} navode}i da se istorija veza izme|u psihoanalize, psihijatrije i mo}i neprekidno ponavlja na na{im prostorima s izuzetkom posljednjeg istorijskog ciklusa. “Prvi put u istoriji psihijatrije i psihonalize de{ava se da psihijatri postaju politi~ke vo|e, a u slu~aju Radovana Karad`i}a i vojne vo|e. On je imao 60 hiljada vojnika pod svojom psihijatrijskom kontrolom. Sam Karad`i} tvrdio je da je Bosna nenormalna tvorevina, drugim re~ima da je luda i da on, kao psihijatr, za to ima lek“,

DENORMALIZACIJA NARODA: “Sve prohibicije koje su postojale su uklonjene od strane psihijatara Raškovića i Karadžića koji su provodili ono što ja zovem denormalizacijom, ili sluđivanje naroda, što prerasta u moćnu, grupnu političku moć“, kaže Bjelić “Pored frojdovske orijentalne fantazije, tu je i njegova teorija narcizma malih razmera. Mi smo toliko sli~ni da mora da se mrzimo i mora da se podvojimo, jer ako se ne podvojimo, to nas dovodi do ludila. O tome je u svojim tekstovima govorio i Jovan Ra{kovi}, kako postoji narcizam malih razlika izme|u Srba, Hrvata i bosanskih muslimana i da je ta tenzija koja postoji psihoanaliti~ki obja{njiva. Naime, oni koji su jako bliski neminovno moraju do}i u sukob i to dovodi do ludila. Zato moraju da se odvoje, {to je i Freud tvrdio. Sada, odjedanput, taj jezik postao je jezik normalnosti. Drugim re~ima, ako se ne podvojimo, onda nastaje na{e dru{veno ludilo i ne mo`e da se 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ka`e Bjeli} i dodaje da psihijatrija funkcioni{e na osnovu postoje}ih stabilnih dru{tvenih normi. Naime, dru{tvo mora da ima odre|ene norme i odre|ene granice, a psihijatrija normalizuje ljude koji ne mogu da se uklope u te norme i granice. “Psihijatri moraju da imaju neki dru{tveno-socijalni okvir. Ovde smo imali ne{to sasvim drugo, a to je da se ludilo promovi{e od strane psihijatara kao politi~ka mo} osloba|anja“, ka`e Bjeli} i citira novinara Aleksandra Tijani}a koji je izjavio da je Milo{evi} bio dobar za Srbe jer je uklonio sve zakone i dopustio Srbima da rade {ta ho}e. “U tom smislu sve one prohibicije koje su postojale su uklonjene od strane psi-

hijatara Ra{kovi}a i Karad`i}a koji su provodili ono {to ja zovem denormalizacijom, ili slu|ivanje naroda, {to prerasta u mo}nu, grupnu politi~ku mo}“, ka`e Bjeli}.

RA[KOVI]EVO KASNO POKAJANJE Jovan Ra{kovi} se neposredno prije smrti pokajao zbog toga, ali kasno, a Karad`i} je po Bjeli}evom mi{ljenju ostao psihijatar do kraja. “Psihijatrija je praksa koja se, izme|u ostalog, zasniva na projekciji neke mo}i. Da bih bio uspe{an psihijatar, ja moram da projektujem odre|eni identitet i odre|enu mo}, u {ta vi morate da verujete, i u tom verovanju ja mogu da vam pomognem. Sam Karad`i} nastavio je `iveti anonimno kao neki nadrilekar. On je zapravo ostao isti, jer je znao da realnost, sa psi hijatrijskog stanovi{ta, ne postoji izvan konstrukcije i da psihijatri konstrukcijom prave realnost. To se najbolje videlo kad su ga priveli u Haag gde je rekao jednu neverovatno interesantnu re~enicu. Kada je video sudije rekao je: ‘Evo ja sam se odrekao mog la`nog identiteta, sada je red na vas da se odreknete va{eg.‘ I tu se pona{a kao psihijatar. Realnost je ono {to mi konstrui {emo simbolima. U tom smislu, on je jedan {aman jer oni su ti koji uti~u na na{u svest simbolima. Tako se politi~ka stvarnost stvara kao jedna fatamorgana. Simboli~ka stvarnost se stvara i prodaje se kao realnost, a zapravo mi znamo da iza te stvarnosti postoji jedna druga koja se krije, a koju ne mo`emo da saznamo osim ako se ne uklju~imo u te procese“, ka`e Bjeli} obja{njavaju}i povezanost sa kiminologijom kroz kriminal profesionalaca. “U slu~aju Ra{kovi}a i Karad`i}a to je kriminal lekara, kriminal onih koji su trebali da le~e.“ 47


London:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:32

Page 48

OLIMPIJSKI TRANS

London je danas najljepše mjesto u svijetu za posjetiti, ljudi na ulicama, u prolazu, iz čista mira, uz osmijeh, jedni drugima žele ugodan dan; Olimpijske igre zaista su nešto posebno, a o danima provedenim u britanskoj prijestolnici u vrijeme održavanja najvećeg sportskog događaja u posljednje četiri godine, dakle od Olimpijade u Pekingu 2008., piše naš saradnik, novinar HRT-a

LONDONSKE PRIČE I OLIMPIJSKE SKICE

dana u Londonu susreo s volonterima, zadu`enima da sve oko igara te~e glatko. Ima ih sedamdeset tisu}a, ljubazni su, dragi i nasmije{eni, {areno odjeveni (u “kri~ave” boje koje ozna~avaju tko je zadu`en za prijevoz, tko za sport, tko za op}e informacije), beskrajno pristojni i kako im geslo ka`e “stalno na usluzi”. No, uglavnom pojma nemaju o onome zbog ~ega su tu. Čak i na najjednostavnija pitanja te{ko da znaju odgovor. Dakle, doslovno trebam u susjedni kvart, samo mi recite u kojem smjeru da hodam? Odgovor je naj~e{}e - `ao mi je, stvarno ne znam. Pi{e: JOSIP [ARI] (London)

S

tari vic ide nekako ovako... Sjede znati`eljni sin i umorni otac u dnevnom boravku, i pita junior: “Tata, za{to pada ki{a?” “Ne znam, sine.” “A za{to sija sunce?” “Stvarno ne znam.” “A za{to raste trava?” “Hm... da me ubije{ ne znam.” “Tata, jel tebe nervira {to te ispitujem?” “Ma kakvi, sine, samo pitaj, kako }e{ druga~ije nau~iti.” Otprilike tako, poput znati`eljnog sina osje}a se svatko tko se ovih olimpijskih 48

IZGUBLJENI KLJU^EVI “WEMBLEYJA” A razlog za to je vrlo jednostavan - kako bi se pokazala jednakost svih stanovnika Velike Britanije volonteri su ravnopravno izabrani diljem kraljevstva. Tako ih ima iz [kotske, Walesa... a tek oko deset tisu}a, jedna sedmina, iz samog Londona. Obuka im je trajala to~no jedan dan i ve}ina ih je i sama izgubljena na ulicama vi{emilijunske metropole. I kad se takvi volonteri pridodaju prometnom kaosu nastalom zbog uvo|enja posebnih “olimpijskih” traka na gradske ulice (kaos je neopisiv), dobije se posebna mje{avina izgubljenosti ljudi koji prate Olimpijske igre.

A njih je, novinara, u gradu trenuta~no vi{e od trideset tisu}a. Pola s akreditacijama, pola bez, i ovim potonjima je nemogu}e pri}i bilo kojem olimpijskom objektu. Ali, ni sa akreditacijom nije mnogo bolje. Strah od terorizma, koji je me|u ostalim rezultirao postavljanjem raketnih baca~a na krovove u Stratfordu, predgra|u u kojem se nalazi Olimpijski park, doveo je do postavljanja niza besmislenih barijera. I to besmislenih u punom smislu rije~i. Npr. do Me|unarodnog olimpijskog press centra mo`e se do}i samo slu`benim autobusima. Taksistima je zabranjeno ulaziti u zonu SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


London:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:33

Page 49

RAD, VJE@BA, BORBA, I FAIR PLAY

Najve}i smijeh na Igrama u Londonu izazvalo je gubljenje klju~eva stadiona “Wembley“ olimpijskog parka {to je dovelo do njihovih velikih prosvjeda, tvrde da im je pad prometa gotovo 40%. Na ulasku u autobus, na posebno ozna~enim mjestima u gradu, nikakvog pregleda nema, ulazi se s akreditacijom. Prije ulaska u olimpijsku zonu u autobus ulaze vojnici (koji su ina~e priklju~eni olimpijskom osiguranju u 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

posljednji tren, imali su obuku od dvadeset minuta i odbili su, unato~ preklinjanju od strane organizatora, skinuti uniforme jer, naravno - vojska se ne stidi toga {to je vojska i uz poruku - vi trebate nas a ne mi vas - ta pri~a je brzo zaklju~ena) koji pregledavaju sve - osim ruksaka, kojeg nosi ama ba{ svaki novinar.

Od izlaska iz autobusa do rendgena na kojem se vr{i pregled svega ima nekih 500 metara. Idealno za nekoga tko se `eli raznijeti ili ne{to sli~no. I kad u razgovoru s vojnicima na to uka`ete, nakon malo vrdanja sti`e odgovor - znamo, ali kada bi nadzor vr{ili u autobusu sve bi bilo usporeno barem jo{ 50% vi{e nego sada. A 49


London:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:33

Page 50

OLIMPIJSKI TRANS AUGUST U LONDONU Olimpijske igre u britanskoj prijestolnici obilje`ava i {tednja

onda ba{ ni{ta ne bi funkcioniralo. Na pitanje ~emu onda sve te barijere, pravog odgovora nema, ni nakon `albi mnogobrojnih novinara. Primjerice, od press centra do recimo Aquaparka, u kojem se natje~u pliva~i, nema niti 400 metara. No, pje{ice do}i do tamo nije dopu{teno. Mora se izi}i izvan centra, sa~ekati shuttle, voziti desetak minuta, pje{a~iti pa ponovo pregled pa tek onda ulaz. Starije kolege novinari, koji iza sebe imaju desetak olimpijskih igara, ka`u da takvu organizaciju nikada nigdje nisu vidjeli. I uza sve to, doga|aju se nevjerojatni propusti, me|u kojima je najve}i smijeh izazvalo gubljenje klju~eva stadiona Wembley . Pokazalo se da organizatori imaju samo jedan set klju~eva za stadion, koje je upravitelj operacije ostavio u pubu. Savjesni vlasnik puba ih je sa~uvao, me|utim vratio ih je tek kada je prodao pri~u novinama.

“SPA[AVANJE” IGARA I ina~e o{tri britanski mediji slave olimpijski duh, ali ne propu{taju tra`iti sve mogu}e minuse. I pritiskom su uspjeli ve} nakon dva dana, kada se vidjelo da dijelovi tribina na borili{tima za koje su ulaznice dobili sponzori igara zjape prazni, natjerati organizatore da ih kazne oduzimanjem tih ulaznica i stavljanjem u slobodnu prodaju. 50

NOVINARSKA SILA: U glavnom gradu Velike Britanije trenutačno je više od trideset tisuća novinara. Pola s akreditacijama, pola bez, i ovim potonjima je nemoguće prići bilo kojem olimpijskom objektu. Ali, ni sa akreditacijom nije mnogo bolje Čak se i sam premijer David Cameron morao oglasiti oko toga, obe}av{i da }e se osobno pobrinuti kako bi se te ulaznice dijelile u~iteljima i lije~nicima. Do ulaznica i ina~e nije bilo lako do}i pa su slike praznih tribina izazvale bijes mnogih onih koji su mjesecima poku{avali do}i do tog skupog i dragocjenog komadi}a papira. Premijer Cameron je puno u~inio na “spa{avanju” igara, barem u smislu izgradnje olimpijskog duha koji se itekako osjeti

u gradu. Uvjeravao je danima uo~i igara kako }e nakon otvaranja sve biti druga~ije. I bio je u pravu. Spektakularno otvaranje i najve}e protivnike ovakvih natjecanja, koja stanovnicima grada na neko vrijeme potpuno okrenu `ivotni ritam i ustaljene navike, bacilo je u olimpijski trans. I to doslovno, pa je veliki prosvjed “protiv svega” vezanog uz Igre, a prvenstveno protiv ograni~avanja prava i sloboda najvi{e ih boli ~injenica {to je zbog izgradnje olimpijskog parka sru{eno 200 ku}a bez obzira {to su vlasnici obe{te}eni novcem i stanovima - propao u velikom stilu. Čak 43 nevladine organizacije danima su najavljivale pohod na olimpijsko selo i “osloba|anje” sporta{a iz kampa, spominjalo se kako }e se skupiti vi{e od sto tisu}a ljudi i jo{ mnogo toga, a na kraju su uspjele skupiti niti tisu}u i pol ljudi. Čuvalo ih je tri tisu}e policajaca, a do{lo popratiti oko 500 novinara. Na kraju su odr`ali dva govora, viknuli tri parole i priznali izgubili smo, ljudi jednostavno vole olimpijske igre. Koje, kad se maknu na stranu svi problemi, doista jesu poseban do`ivljaj. Toliko pozitive na jednom mjestu te{ko je vi{e na}i igdje na svijetu. Neka sasvim druga pri~a u kojoj dominira rad, vje`ba, borba sa samim sobom, protivSLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


London:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:34

Page 51

RAD, VJE@BA, BORBA, I FAIR PLAY dr`ave u kojem se okre}e vi{e od 15 % britanskog BDP-a. Umjesto pri~a o brojkama, padu od 0.7% u posljednjem kvartalu i iznosu pla}e, govori o tome kako su se ljudi jednostavno po~eli povla~iti u sebe: “Ne radi se tu samo o novcu, nije recimo nikome od moje ekipe pla}a smanjena niti su cijene drasti~no narasle. Ali ono, gleda{ svijet oko sebe, negativne prognoze, sve to skupa, pa po~ne{ razmi{ljati {to i kako. Svi mi dobro zara|ujemo, ali nismo vlasnici stanova u kojima `ivimo. Sve {to imamo je novac na zaslonu kompjutora. I prvi put me strah za posao. Ono, nije ugodno znati ne da sutra mo`e{ ostati bez prihoda ve} da se to mo`e desiti svima koji su ti dragi.”

EKOLO[KI STANDARDI

SAMO JE NEBO IZNAD NJIH Najve}e zvijezde Olimpijade su sprinter sa Jamajke Usain Bolt (gore) i ameri~ki pliva~ Michael Phelps (lijevo)

nicima, i najvi{e od svega fair play. Ljudi se ~etiri godine naporno pripremaju za svoju priliku `ivota i onda ispadnu u prvom nastupu. I nema te{kih rije~i, uvreda, osim nekoliko iznimki, tek ~estitanje boljem od sebe. Tu su i navija~i, njih vi{e od pola milijuna, koji su do{li ukrasti svoj dio olimpijske pri~e. Ima me|u njima i hodo~asnika, koji su do sada skupili ve} desetak igara kao i onih koji samo `ele, barem na jedan dan biti dio velikog svjetskog doga|aja. Jedini pravi nezadovoljnici su vlasnici suvenirnica u sredi{tu Londona. Ve} izblijedjele reklame koje govore o sni`enju od 70% “samo danas” ne poma`u im u prodaji suvenira. Naime, pravo na ne samo prodaju olimpijskih suvenira ve} i na uop}e isticanje olimpijskih znakova dobili su samo rijetki, koji su to masno platili. Ostali, koji ili nisu imali 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

novaca za licencu ili su premali da bi im se isplatilo danas pla~u. Ahmed je Egip}anin i ve} deset godina ima svoju suvenirnicu na Leicester Squaeru. U njoj ne smije imati ni{ta s olimpijskim krugovima pa tako ne smije ni ponosno istaknuti dres koji su mu poklonili egipatski reprezentativci. Ka`e kako mu vi{e vrijedi jedno kraljevsko vjen~anje nego deset olimpijskih igara. “Ovo je druga vrsta ljudi, paze koliko tro{e i {to kupuju. Kad je bilo vjen~anje, ljudi su kupovali u transu, kao da ne postoji sutra. Ovo sada nije dobro”, kuka Ahmed, ali ipak na kraju ka`e kako mu je drago zbog olimpijskih igara. Razbijena je svojevrsna depresija u koju je upalo britansko dru{tvo posljednjih godina. “Kriza ubija”, ka`e Steve, trideset i ne{togodi{nji ra~unovo|a dok nakon posla ispija pivo u pubu. Radi u Cityju, financijskom sredi{tu

I Olimpijske igre su tu depresiju, barem privremeno, sada razbile. Optimizam i pozitiva su se vratili na velika vrata. I iako je sve ome|eno, a i dobrim dijelom podre|eno sponzorima, osjeti se taj neki dobri duh u kojem, me|u prosje~nim Britancima, postoji velika nada u oporavak ekonomije. Ukupnu cijenu igara je te{ko izra~unati. Organizatori u ukupnu brojku, ve}u od deset milijardi funti, ubrajaju sve, i nova borili{ta, i pro{irenje metro mre`e i izgradnju vodovoda i {kola u Stratfordu, nekad najsiroma{nijem londonskom predgra|u koje je zahvaljuju}i igrama do`ivjelo potpunu preobrazbu. Ve} od rujna postati }e jedan od boljih kvartova za `ivot dvadesetak minuta od sredi{ta grada metroom a sve novo. Zgrade, {kole, ceste, ~ak je ispod hrpe sme}a otkrivena davno zaboravljena rijeka Lee, koja je postala okosnica novog naselja. Olimpijske igre obilje`ava i {tednja. Ve}ina objekata nakon igara }e biti ili rasformirana u cjelosti, ili smanjena kapacitetom (jer skokove u vodu vi{e nikada ne}e gledati pet tisu}a ljudi), ali }e u nekom obliku ostati na usluzi zajednici. Jo{ jedan va`an dio ovih igara je ekologija. Sve {to je gra|eno pravljeno je u skladu s najvi{im ekolo{kim standardima. Kompletan otpad koji proizvodi silna masa ljudi se odvaja u pet razli~itih kategorija. Uz olimpijske plakate i reklame sponzora jedini plakati u svim olimpijskim objektima su oni vezani uz recikliranje. Sam olimpijski stadion je najlak{i na svijetu i poslije igara }e sa 80 tisu}a biti smanjen na 25 tisu}a mjesta. Cijela ta pozitivna pri~a sastavni je dio olimpijskog duha, koji, na kraju, zaista postoji. S novinarske strane, a i ne samo s nje, gledano, London je danas najljep{e mjesto u svijetu za biti novinar, ili posjetitelj. Ljudi na ulicama, u prolazu, iz ~ista mira, uz osmijeh, jedni drugima `ele ugodan dan. Sasvim dovoljno za dobar osje}aj. Olimpijske igre zaista su ne{to posebno. 51


Panjeta Feljton:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:27

Page 52

FELJTON

U Zagrebu je nedavno objavljena knjiga “Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929. 1941. (U ratu i revoluciji 1941. - 1945.)” autora historičara Zlatka Hasanbegovića. Iz njegovog sveobuhvatnog arhivskog rada na kojem je radio u arhivima Sarajeva, Beograda i Zagreba na više od 800 stranica izdvajamo posebno zanimljivo razdoblje koje je u knjizi objavljeno kao poseban dodatak, a koje govori u ulozi i položaju muslimana u fašističkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj pod rukovodstvom Ante Pavelića. U nekoliko nastavaka moći ćete čitati o ulasku njemačkih i ustaških trupa u Sarajevo, odnosu domaćeg stanovništva prema Jevrejima, te uzbudljivim političkim previranjima na tada vrućoj sarajevskoj i bh. političkoj sceni koji su se dešavali u pozadini velikih historijskih dešavanja u svijetu… Priredio: ALMIR PANJETA

O

d ulaska njema~kih jedinica u Sarajevo 15. aprila 1941. do dolaska u grad prvih hrvatskih vojnih odreda iz Zagreba u no}i s 23. na 24. april, nastupilo je vi{ednevno i{~ekivanje daljnjeg razvitka doga|aja i zakulisno djelovanje me|usobno suprotstavljenih skupina, a koje se odvijalo

njema~ke vojne komande nadle`nim vlastima u Berlinu i da se zatra`i da BiH ostane izvan NDH kao zasebno okupaciono podru~je”. Prema [eremetovim navodima, sastavljen je i nacrt podneska za koji nije jasno da li je na koncu uop{te slu`beno predat njema~kim vojnim vlastima. Pred kona~nu uspostavu vlasti reisu-lulemi Fehimu Spahi upu}ena je rukom pisana poruka anonimne grupe “~etrdesetorice intelektualaca” sa zahtjevima koji se

KAKO JE SLOMLJENA IDEJA O AUTONOMIJI BiH UNUTAR TREĆEG REICHA u pozadini ~injenice da je privremenu vlast preuzela njema~ka vojna komanda.. Prema naknadnom svjedo~enju Asima [eremeta, ~lanovi “Narodnog odbora” dr`ali su ulazak BiH u sastav Hrvatske dr`ave progla{ene u Zagrebu “politi~ki i ekonomski pogre{nim potezom, pa su prihvatili sugestiju tada{njeg biskupa protestantske crkve i rukovodioca svih njema~kih organizacija u Sarajevu dr. Hamma da se podnese pismena predstavka preko Mjesne 52

podudaraju sa onima o kojima je govorio [eremet: “U ovim te{kim i mutnim vremenima, gdje, fala Bogu, Njema~ki Rajh, udara zdrave temelje cijeloj Europi, mi svi muslimani, a u prvom redu Vi, kao na{ predstavnik i sada jedini prirodni i nominalni vo|a, ne smijemo ostati samo rezignirani posmatra~i i gledati mirno kako nam se ‘ispred nosa’ izvla~i na{ teritorij, na{a domovina, podru~je na kome smo mi mus-

limani ve}ina, i pripaja najnovije osnovanoj dr`avi Hrvatskoj. Hvala Vo|i Reicha g. Hitleru! ^ast bra}i Hrvatima, ali Bosna je na{a!”, stoji u pismu u kojem muslimanski intelektualci mole reisa Fehima Spahu da ode na razgovor sa komanduju}im generalom njema~kog Reicha u Sarajevu i izrazi `elju muslimana za priznavanjem autonomije: “Ruku na srce reis efendija, ovo je doju~era{nja i dana{nja i vje~na `elja SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Panjeta Feljton:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:27

Page 53

MUSLIMANI U NDH (2)

IZASLANSTVO EL-HIDAJE U BANSKIM DVORIMA 1941. Muhamed Kantardžić, Mustafa Varešanović, Ramiz Jusufović, Hakija Hadžić, Kasim Dobrača, Hasan Odžečkić, Erik Lisak, Slavko Kvaternik, Mehmed Handžić, Ahmed Karabeg, Ante Pavelić, Ademaga Mešić, Šaćir Mesihović, Atif Hadžikadić, Muhamed Pandža, Kasim Turković, Ibrahim Mehinagić i Milovan Žanić

Muslimanski intelektualci: “Gospodin Hitler je mudar, uvi|avan i pravedan dr`avnik, kome je stalo do pravednog i trajnog mira na Balkanu. Hrvati su dobili {to su tra`ili, ali {to je na{e, na{e je!“ svakog bosanskog muslimana, pa i Va{a, a gospodin Hitler je mudar, uvi|avan i pravedan dr`avnik, kome je stalo do pravednog i trajnog mira na Balkanu. Hrvati su dobili {to su tra`ili, ali {to je na{e, na{e je!”

NA KAVI SA POGLAVNIKOM Istovremeno, politi~ku akciju poveli su i prista{e Muslimanske organizacije Hakije Had`i}a te s njima povezani katoli~ki zagovornici ulaska BiH u sastav NDH, a svi 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

otprije sukobljeni s mjesnim odborom HSS-a i Ma~ekovim sarajevskim prvakom i odbjeglim jugoslovenskim ministrom u jugoslovenskoj vladi J urjem [utejem. Nakon prve vijesti o progla{enju hrvatske dr`ave, spontano je utemeljen i “tajni akcioni odbor Hrvata nacionalista” u koji su u{li prvaci Muslimanske organizacije Hakija Had`i} i Atif Had`ikadi}, a od katolika ravnatelj Napretkove zadruge Filip Premu`i}, katoli~ki `upnik Bo`idar Bralo i mjesni gra|evinski poduzetnik Josip Zubi}.

I oni su stupili u dodir s njema~kim vojnim vlastima, kojima je upu}en zahtjev da se omogu}i uspostava veze sa Zagrebom. O sastanku sa njema~kim vojnim komandantom odr`anom u Vije}nici 17. aprila 1941. kasnije }e pisati Atif Had`ikadi}: “Njema~ki zapovjednik grada, koji je sam vodio zapisnik o ovom cijelom razgovoru i svrstao zahtjeve akcionog odbora u pojedine ta~ke, izjavio je na kraju sastanka da }e o svemu dati odgovor sutradan. I doista, sutradan 18. aprila prije podne 53


Panjeta Feljton:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:27

Page 54

FELJTON dobili smo dozvolu za putovanje u Zagreb”, pi{e Had`ikadi} koji je prisustvovao sastanku. Odboru je njema~ka komanda na raspolaganje dala dva samovoza, oru`je i li~ne propusnice: “Tako je do{lo do odlaska u Zagreb 19. aprila 1941. kada su u najve}oj tajnosti krenuli na put u dva osobna samovoza uz pratnju dva hrvatska ~asnika, pukovnika Stjepana Jakovljevi}a i kapetana Stanka Pal~i}a, slijede}a gospoda: profesor Hakija Had`i}, Bo`idar Bralo, dr. Atif Had`ikadi} i Josip Zubi}. Putovali su preko Jajca i Banja Luke gdje su preno}ili i stupili u vezu s akcionim odborom Hrvata nacionalista u Banja Luci, a u nedjelju 20. aprila stigli su u Zagreb. To su bili prvi glasnici iz Sarajeva u Zagrebu.” Had`i} se u Zagrebu susreo s Kvaternikom, Budakom i ostalim ministrima, da bi se 22. aprila sreo i s Antom Paveli}em koji ga je imenovao povjerenikom NDH “nad cjelokupnim historijskim teritorijem BiH, osim Vrbaske banovine”, a izaslanstvo se 24. aprila vratilo u Sarajevo sa zada}om uspostave vlasti. Uz njih su u Sarajevo, automobilima, kamionima i `eljeznicom preko Save u no}i s 23. na 24. april 1941. stigle prve hrvatske vojne jedinice iz Zagreba nazvane Bosanskohercegova~ki odjel, a dan poslije u Sarajevo je stigao i Slavko Kvaternik. Njema~ke su vlasti tada zanemarile “Narodni odbor”, pa je Had`i} kao upravni povjerenik NDH preuzeo gra|ansku vlast i arhivu Drinske banovine u Sarajevu. Had`i} je u poku{ajima “Narodnog odbora”, s ~ijim se ~lanovima kasnije sastao i o ~emu je tako|er pisao [eremet, vidio srpsku spletku u pozadini. Od ~lanova “Narodnog odbora” s kojima se sastao, s izuzetkom Uzeira Had`ihasanovi}a s kojim nije bio u dobrim odnosima i ranije, Had`i} je tra`io odanost i nedjelovanje protiv hrvatske dr`ave.

HILMIJA HILMIJA BEŠLAGI] BEŠLAGI]

Prvi Prvi veliki veliki župan župan Velike Velike župe župe Pliva Pliva ii Rama Rama uu Jajcu Jajcu

“NOVA PARLMENTARNA VE]INA” NDH “Odmah u po~etku povjerene mi du`nosti suzbijao sam makinacije nekih ~lanova JRZ koji su bili poveli akciju za uvo|enje njema~kog protektorata nad BiH. Naime, osujetio sam predavanje odnosnog memoranduma, koji su bili podpisali ovi ~lanovi JRZ: Uzeir Had`ihasanovi}, Husein Kadi}, Asim [eremet, dr. Vojislav Besarovi}, dr. Du{an Jeftanovi}, prota Milan Bo`i}”, zapisao je u svom slu`benom `ivotopisu Had`i}, a sli~nim tonom napisana je i jedna od anonimnih prijava protiv Had`ihasanovi}a iz januara 1941. u kojoj ga se naziva “glavnim petljancem i glavnim drugom dr. D`afera Kulenovi}a”. Epilog cijelog slu~aja s “Narodnim odborom” nastupio je ve} u maju 1941. godine hap{enjem Jeftanovi}a, Besarovi}a i Bo`i}a koji su iz Sarajeva otpremljeni za 54

Zagreb pa zatvoreni u logor Drnje pokraj Koprivice gdje su ne{to kasnije pogubljeni. [eremet je zavr{io u jednomjese~nom ku}nom pritvoru u Sarajevu nakon ~ega se preselio u Zemun, a Had`ihasanovi} i Husein Kadi}, ~iji je brat [efkija u junu imenovan za pod`upana Velike `upe Posavje u Slavonskom Brodu, pro{li su bez posljedica. Had`i}evi prista{e u prvim danima NDH preuzimaju sve du`nosti u BiH, a me|u njima veliki broj onih koji su u Kraljevini Jugoslaviji bili tradicionalni protivnici ili disidenti JMO-a. Tako je za gradona~elnika Sarajeva krajem aprila imenovan Atif Had`ikadi}, disident i biv{i skup{tinski zastupnik JMO-a i mjesni prista{a Had`i}eve Muslimanske organi-

zacije te ~lan sarajevskog “tajnog akcionog odbora Hrvata nacionalista”. Za gradona~elnike Zenice, Mostara i Tuzle tako|er su imenovani disidenti JMO ili mjesni prvaci Had`i}eve muslimanske organizacije, Ismet Sal~inovi}, Muhamed Butum i Sead Kulenovi}. Ista praksa nastavljena je i nakon raspu{tanja Had`i}evog upravnog Povjereni{tva u Sarajevu i uvo|enja redovne dr`avne uprave pa je za prvog velikog `upana Velike `upe Pliva i Rama u Jajcu imenovan banjalu~ki disident JMO-a Hilmija Be{lagi} koji je ne{to kasnije bio ministar prometa i javnih radova. Za velikog `upana Velike `upe Usora i Soli u Tuzli imenovan je disident JMO-a od 1938. i Had`i}ev prista{a iz Rogatice R agib Čaplji}, a za velikog `upana Velike `upe SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Panjeta Feljton:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:28

Page 55

MUSLIMANI U NDH (2) HRVATSKO HRVATSKO CVIJE]E

Osman Osman Kulenović Kulenović ii Munir Munir Šahinović Šahinović

KAMO DALJE, BUDA^E? Hakija Hakija Hadžić Hadžić ii Mile Mile Budak Budak

Vrhbosna u Sarajevu imenovan prvak Muslimanske organizacije iz @ep~a i stari disident JMO-a prije 1929. Dervi{ Omerovi}. Disidenti JMO-a bili su i Salih Balji}, koji je 1942. imenovan za konzula NDH u Ljubljani, te njegov bliski mostarski saradnik Muhamed Ri|anovi}, od 1928. do 1929. predsjednik mjesnog odbora JMO u Mostaru. Ri|anovi} je kasnije pristupio Poglavnikovom tjelesnom zdrugu (PTS) u ~inu dopukovnika lije~ni~ke struke, a kraj rata do~ekao je na du`nosti glavara Sto`era pukovnika Maksa Luburi}a u Sarajevu. Iznimke su predstavljali predsjednik Okru`nog suda u Sarajevu Asim Ugljen, Peveli}ev studentski kolega i pripadnik Spahina sarajevskog dru{tvenog kruga, koji je preuzeo du`nost dr`avnog tajnika za {erijatske sudove u Ministarstvu pravosu|a i bogo{tovlja, te skupina oko “Muslimanske svijesti” ~iji su predstavnici, otprije sukobljeni s Had`i}em, nakon uspostave NDH privremeno preuzeli razli~ite du`nosti. Tako je vlasnik Muslimanske svijesti Muhamed Had`iba{~au{evi} po~etkom 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

u Zagrebu da se mije{a u me|umuslimanski prijepor nije provedena. Had`i} se na tekst u Glasniku po`alio ministru bogo{tovlja i nastave Mili Budaku, kao i reisu-l-ulemi Fehimu Spahi kazav{i kako objavljivanje teksta “svijet smatra u najmanju ruku neukusnim”. D`afera Kulenovi}a, koji se nakon 10. aprila povukao u Br~ko, kao i sarajevsko strana~ko vodstvo oko Uzeira Had`ihasanovi}a, ovakav razvoj doga|aja postupno je navodio da napuste politiku daljnjeg i{~ekivanja i stupe u izravni dodir s Paveli}em, kako bi suzbili djelovanje Hakije Had`i}a i njegovih prista{a te s njima povezane uleme. Prvi korak bio je susret sarajevskih prvaka JMO-a Uzeira Had`ihasanovi}a, Ismeta Gavrankapetanovi}a, Edhema Bi~ak~i}a, Muhameda Zlatara i Halida Hrasnice s potpredsjednikom vlade NDH Osmanom

BOŽIDAR BRALO, HAKIJA HADŽI] I PETAR BLAŠKOVI] BLAŠKOVI]

Doček Doček bh. bh. odjela odjela hrvatske hrvatske vojske vojske uu odorama odorama jugoslovenske jugoslovenske vojske vojske uu Sarajevu Sarajevu 24. 24. aprila aprila 1941. 1941.

maja 1941. imenovan za usta{kog sto`ernika u Velikoj `upi Usora i Soli u Tuzli, a urednik Munir [ahinovi} za tajnika kabineta potpredsjednika vlade NDH Osmana Kulenovi}a, koji je po~etkom maja 1941. godine svoj ured privremeno prenio u Banju Luku kao zami{ljeno budu}e upravno-politi~ko sredi{te NDH.

POTPUNO ELIMINIRANJE JMO Nakon {to u junu 1941. slu`beni Glasnik Islamske vjerske zajednice objavljuje pretisak Budakova nekrologa Mehmedu Spahi iz 1939. uz uredni~ku bilje{ku Alije Nametka da je rije~ o ~lanku koji je “onda{nja jugoslovenska cenzura djelimi~no zaplijenila”, Had`i} to shvata kao otvorenu provokaciju Spahinih prista{a usmjerenu na poku{aj rehabilitacije JMO. Krajem jula 1941. u svojstvu upravnog povjerenika NDH donosi odluku o imenovanju ~lana Uleme med`isa Muhameda Pand`e “povjerenikom u Glasu Islamske vjerske zajednice” koja zbog odbijanja vlasti

Kulenovi}em koji je krajem maja 1941. prvi put slu`beno posjetio Sarajevo. D`afer Kulenovi} od po~etka je bez sumnje odobravao uspostavu Hrvatske dr`ave i preko brata Osmana vjerovatno i bio u odre|enoj vezi s Paveli}em, ali je svoje dr`anje i postupke prilago|avao pogledima Uzeira Had`ihasanovi}a i u`eg strana~kog kruga. Kona~ni preokret u njihovom dr`anju nastupio je nakon dolaska u Zagreb izaslanstva dru{tva El-Hidaje koje je uz potporu i posredovanje Hakije Had`i}a i Ademage Me{i}a Paveli}u i slu`beno po~etkom augusta 1941. predalo zahtjev za promjenu Ustava IVZ kako bi kona~no uklonili strana~ki utjecaj JMO u islamskim vjerskim i vakufsko-prosvjetnim ustanovama. Cilj je bio da se ostvarivanjem njihovih zahtjeva stari vjersko-vakufski prijepor iz Kraljevine Jugoslavije koji je trajno rascjepio muslimanske dru{tvene elite u NDH kona~no razrije{i u korist nezadovoljne uleme i politi~kih protivnika Mehmeda i Fehima Spahe. (Nastavlja se) 55


Zlatko Tesanovic:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:51

Page 56

UMJESTO IN MEMORIAMA

U Washingtonu je 26. jula preminuo Sarajlija ZLATKO TEŠANOVIĆ, jedan od najuglednijih svjetskih fizičara, profesor Univerziteta “Johns Hopkins“ u Baltimoru; “SB“ donosi priču o Tešanoviću i njegovom kolegi i sugrađaninu AMERU BEŠLAGIĆU, također čuvenom matematičaru, po kojem je Univerzitet “George Mason“ u Virginiji nazvao nagradu za matematiku

Pi{e: MAJA RADEVI]

V

ijest da je u Washingtonu nedavno preminuo prof. dr. Zlatko Te{anovi} u ovda{njoj javnosti i nau~nim krugovima protekla je gotovo nezapa`eno - potpuno nepravedno, kao {to to obi~no biva sa velikim ljudima koji za `ivota nisu imali ni vremena, ni smisla za (samo)promociju, a pri tome su jo{ ro|eni u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, u kojoj je nauka valjda posljednja na listi oblasti kojima se poklanja kakva-takva dru{tvena pa`nja. Ro|eni Sarajlija, prof. dr. Zlatko Te{anovi} u svojoj je oblasti, teorijskoj fizici, bio jedan od najve}ih eksperata u svijetu. Na Odsjeku za fiziku Prirodnomatemati~kog fakulteta u Sarajevu diplomirao je 1979. godine. Kao Fulbright Fellowship stipendista, doktorirao je 1985. na Univerzitetu u Minnesoti, a nakon toga je zavr{io dvogodi{nji postdoktorski studij na Harvardu. Godine 1987. po~eo je predavati na ~uvenom Johns Hopkins Univerzitetu u Baltimoru, u ameri~koj dr`avi Maryland, gdje je 1994. promoviran u zvanje redovnog profesora. Te{anovi} je bio svjetski poznat nau~nik u oblasti teorijske fizike kondenzirane materije. Posebne oblasti njegovog interesovanja su bile visokotemperaturna superprovodnost, kvantni Hallov efekat, jako korelisani elektroni i jaka magnetna polja.

BIV[E KOM[IJE

ZLATKO ZLATKO TE[ANOVI] TE[ANOVI]

Sarajlija Sarajlija koji koji je je napravio napravio sjajnu sjajnu nau~nu nau~nu karijeru karijeru uu Americi Americi bio bio je je jedan jedan od od najve}ih najve}ih svjetskih svjetskih fizi~ara fizi~ara

Iznenadna smrt Zlatka Te{anovi}a, koji je preminuo 26. jula u bolnici u Washingtonu od posljedica sr~anog udara, u 55. godini, ostavila je u nevjerici njegove prijatelje i kolege sa Prirodnomatemati~kog fakulteta u Sarajevu. Faruk Zejnulahi, asistent na Odsjeku za matematiku PMF-a, pamti Te{anovi}a kao vrhunskog stru~njaka. Sje}a se kako je Zlatko nekada stanovao u istoj zgradi sa jo{ jednim ~uvenim sarajevskim pro fesorom, Amerom Be{lagi}em (1959 1997), preko puta nek ada{njeg kina Radnik u sarajevskoj Alipa{inoj ulici. Zejnulahi i Be{lagi} bili su drugovi jo{ iz {kolskih klupa. Zajedno su i{li u Drugu gimnaziju, u poznato mate mati~ko odjeljenje koje su vodili profesori Ilija Kati} i Milorad Mijatovi}, ~iji su u~enici redovno pobje|ivali na svim regionalnim i me|unarodnim takmi~enjima.

BRILJANTNI SARAJEVSKI PROFESORI SVJETSKOG UGLEDA 56

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Zlatko Tesanovic:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:52

Page 57

AMER BE[LAGI] I ZLATKO TE[ANOVI] MATEMATI^ARI IZ DRUGE GIMNAZIJE Amer Be{lagi} (u krugu) ’80-ih godina oti{ao je u Ameriku i tamo zapo~eo uspje{nu akademsku karijeru

PROFESOR I NAUČNIK: Zlatko Tešanović je za života dobio mnoge akademske počasti, uključujući i stipendiju fondacije David and Lucile Packard Foundation, koja se dodjeljuje najistaknutijim svjetskim naučnicima i profesorima. Objavio je čak 125 naučnih radova

PRESTI@NA BALTIMORSKA [KOLA Te{anovi} je predavao na ~uvenom Univerzitetu “Johns Hopkins” 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Bilo nas je samo 20 u~enika u tom odjeljenju, generacija 1974 - 1978. Ja sam tokom prva dva razreda tek ‘hvatao zalet’, a u tre}em sam se tek ozbiljnije zainteresovao za matematiku“, pri~a Zejnulahi. “Sje}am se da je Amer prvi put oti{ao na Me|unarodnu matemati~ku olimpijadu u drugom razredu gimnazije, a od tada je i{ao svake godine i stalno je osvajao nagrade. Li~no mislim da je imao i vi{e talenta za matematiku nego {to je pokazivao na tim takmi~enjima. Amer Be{lagi} sigurno je me|u pet najzna~ajnijih matemati~ara koje je Bosna i Hercegovina imala u posljednjih 40 godina.“ Sli~no kao Te{anovi}, i Be{lagi} se ‘80-ih godina zaputio u Ameriku, kako bi tamo nastavio akademsku i nau~nu karijeru. Doktorirao je 1986. na Univerzitetu u Wisconsinu, nakon toga predavao je nekoliko godina na univerzitetima u Kanzasu i Ohaju, prije nego {to se 1989. kona~no skrasio na George Mason University u Virginiji. Tamo je i ostao sve do svoje smrti. U ljeto 1997. Be{lagi} je poginuo u planinarskoj nesre}i, okli znuv{i se sa stijene. Njegovi ameri~ki prijatelji pamte ga kao visokog i veoma mr{avog ~ovjeka, koji je “posjedovao odijelo, ali malo ljudi ga je ikad vidjelo u njemu“. 57


Zlatko Tesanovic:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:52

Page 58

UMJESTO IN MEMORIAMA

DRUGOVI IZ ŠKOLSKIH KLUPA: “Amer Bešlagić sigurno je među pet najznačajnijih matematičara koje je BiH imala u posljednjih 40 godina. Imao je jedan uzvišen odnos prema matematici, a danas je to prava rijetkost“

MATEMATI^KA ODJELJENJA DRUGE GIMNAZIJE

Generacije koje su nizale uspjehe na međunarodnim takmičenjima Posebna matemati~ka odjeljenja sarajevske Druge gimnazije za nadarene u~enike osnovana su 1970. godine, uz finansijsku podr{ku jedne od tada vode}ih kompanija, Energoinvesta. Pored Ilije Kati}a i Milorada Mijatovi}a, me|u predava~ima su kasnije bile i profesorice Mira Savari} i Meliha Ali}, a razrednici prvih odjeljenja bili su Ilija Kati} i Razija Lagumd`ija. Nije postojao ta~no utvr|en program za pojedine predmete, a kao model je poslu`io plan i program zagreba~ke Matemati~ke gimnazije. U~enici matemati~kih odjeljenja Druge gimnazije vrlo brzo su po~eli nizati uspjehe

i pobje|ivati na takmi~enjima i olimpijadama u biv{oj Jugoslaviji i {ire. Nakon {to je izveo generaciju 1974 - 1978., iz koje su stasali brojni vrsni stru~njaci i matemati~ari, profesor Kati} odlu~io je da vi{e ne}e predavati u matemati~kim odjeljenjima. “Rekao je da sigurno vi{e nikad ne}e imati tako talentovanu generaciju“, kroz smijeh pri~a Faruk Zejnulahi. “Na`alost, Druga gimnazija vremenom je izgubila primat {to se ti~e matematike i matemati~ara, a to je prava {teta. Neke druge {kole, poput Turskobosanskog koled`a, danas poklanjaju mnogo ve}u pa`nju matematici.“ Foto: Milutin Stoj~evi}

“Svojih trideset i osam godina proveo je slu{aju}i muziku, gledaju}i filmove, ~itaju}i, igraju}i ko{arku, planinare}i, dru`e}i se sa prijateljima, rade}i na za{titi ljudskih prava i, naravno, bave}i se matematikom. [irina njegovih interesa i kapaciteta bila je zadivljuju}a“, sje}a se Amerov kolega Ronnie Levy. “Bio je briljantan matemati~ar. Kada je u Bosni po~eo rat, anga`ovao se da pomogne svojim zemljacima. Proveo je sate i sate u slanju e-mailova, faksova i pisama i telefonskim razgovorima. ^esto je i{ao na aerodrom da do~eka izbjeglice iz Bosne i neumorno je radio kako bi im pomogao da se sna|u u stranoj zemlji. Jednom je uspio nekako nabaviti press akreditaciju i dozvole i oti{ao je u Sarajevo, dok je tamo trajalo relativno primirje. Vratio se prepun optimizma da }e njegov grad, ipak, pre`ivjeti.“ Faruk Zejnulahi sje}a se Amerovog dolaska u ratno Sarajevo 1994. godine. “Poslije rata dolazio je jo{ samo jedanput, 1996. godine, i tada smo se zadnji put vidjeli. Razgovarao sam s njim telefonom posljednji put dva, tri dana

FARUK ZEJNULAHI Talentovana generacija profesora Ilije Kati}a i Milorada Mijatovi}a

PRVI PRVI RADOVI RADOVI

Iz Iz {kolske {kolske bilje`nice bilje`nice Amera Amera Be{lagi}a Be{lagi}a uu drugom drugom razredu razredu Gimnazije Gimnazije

prije njegove smrti. Bili smo dobri prijatelji, dru`ili smo se i uvijek smo ostali u kontaktu. Nedostaje mi i kao drug i kao matemati~ar. Amer je imao jedan uzvi{en odnos prema matematici, a danas je to prava rijetkost“, ka`e Zejnulahi. O tome koliko je Be{lagi} bio cijenjen u akademskoj zajednici u SAD-u mo`da najbolje govori podatak da Univerzitet George Mason, na kojem je predavao, danas dodjeljuje nagradu za matematiku koja nosi Amerovo ime.

OMILJENI PROFESOR I fizi~ar Zlatko Te{anovi} je za `ivota dobio mnoge akademske po~asti, uklju~uju}i i stipendiju ~uvene privatne fondacije David and Lucile Packard Foundation, koja se dodjeljuje najistaknutijim svjetskim 58

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Zlatko Tesanovic:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

21:52

Page 59

AMER BE[LAGI] I ZLATKO TE[ANOVI] AKADEMIK MUHAMED FILIPOVI]

“Ljudi poput Zlatka i Amera stvarali su ugled i dignitet našoj zemlji“ U svojoj knjizi Bio sam Alijin diplomata, akademik Muhamed Filipovi} sje}a se susreta sa Zlatkom Te{anovi}em i Amerom Be{lagi}em u Washingtonu, krajem 1992. godine. “U Washingtonu sam, osim sa Ned`ibom [a}irbegovi}em, koji je bio veoma ljubazan, pa nas je jedan dan vodio i da nam poka`e brzake rijeke Potomak, imao susret sa dva na{a izvanredna mlada znanstvenika koji rade i `ive u Sjedinjenim Dr`avama. Bili su to Zlatko Te{anovi} i Amer Be{lagi}. Zlatko je bio sin moje ratne drugarice i kom{inice iz Banje Luke, partizanke od 1941. godine, Zumre ^ejvan, koja je bila udata za Te{anovi}a. On je radio na Johns Hopkins Univerzitetu i bio veoma poznat fizi~ar. (...) Amer je bio izvanredna li~nost, jednostavan, pametan i veoma odan svojoj zemlji. Mnogo nam je pomogao tih dana. Na`alost, on je kasnije poginuo. U vezi s ta dva mlada ~ovjeka razmi{ljao sam o tome koliko mnogo

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

zna~i kada jedan narod i jedna zemlja imaju takve ljude, a ne one nametljive skorojevi}e koji su ne{to zaradili i koji misle da je svaki dolar koji daju za zemlju kapital kojeg su ulo`ili i koji treba stostruko da im se vrati. Ovi su nam ljudi stvarali ugled i dignitet kroz po{tovanje koje su zaslu`ili. Legitimirali nas kao zemlju kulturnih i sposobnih ljudi, a nisu tra`ili ni{ta osim na~ina da pomognu svojoj zemlji i njenim ljudima“, pi{e Filipovi}. Muhamed Filipovi}

nau~nicima i profesorima. Te{anovi} je objavio ~ak 125 nau~nih radova. “Bio je briljantan momak, vrlo elokventan, koji je umio pretvoriti ideje u rije~i na zanimljiv i jedinstven na~in“, ka`e Daniel H. Reich, profesor na Odsjeku za fiziku i astronomiju Univerziteta Johns Hopkins. “Bio je pravi vo|a Odsjeka i uvijek je nastojao privu}i i motivisati talentirane studente. Postavljao je visoke standarde, ali studenti su ga veoma voljeli.“ Prof. dr. Dejan Milo{evi} sa Prirodnomatemati~kog fakulteta u Sarajevu ka`e da je Zlatko Te{anovi} bio jedan od najve}ih stru~njaka sa prostora biv{e Jugoslavije u svojoj oblasti. “Te{anovi} je bio veliki fizi~ar, jedan od najzna~ajnijih po broju objavljenih radova i citata. Poznavao sam ga, istina ne ba{ najbolje, jer je bio dvije generacije stariji od mene. Ja sam studirao sa njegovom suprugom Inom [ar~evi}, k}erkom akademika Abdulaha [ar~evi}a (Ina [ar~evi} predaje fiziku na Univerzitetu u Arizoni, op.a.)““, ka`e prof. dr. Milo{evi}. “Sje}am se kada je negdje po~etkom ‘80-ih godina oti{ao u Ameriku, dugo se za to pripremao. Dolazio je u Sarajevo s vremena na vrijeme i uvijek bi svratio kod nas na Fakultet. Na`alost, nismo nikada ostvarili neku nau~nu saradnju.“

59


Adisa Omarska:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

23:03

Page 60

PROTIV PORICANJA

U Kozarcu, Trnopolju, Omarskoj i Prijedoru je od 4. do 6. augusta obilježavana dvadeseta godišnjica početka zatvaranja Omarske, nekadašnjeg koncentracionog logora a danas naizgled običnog rudnika; naša saradnica provela je ove dane sa porodicama preživjelih logoraša i piše o tome kako su životi ovih ljudi nastavljeni te kako izgledaju svijetle i tamne strane svakodnevice nepokolebljivih čuvara sjećanja

PRIJEDOR ŽIVI SPOMENICI Pi{e: ADISA BA[I]

T

esma ima svijetloplavu, uredno ofarbanu kosu navijenu na viklere. O~igledno je uzbu|ena i dva dana koja su pred nama za nju su ispunjena bezbrojnim de{avanjima. Ne `eli propustiti ni{ta. Vitalna je kao da je barem dvadesetak godina mla|a od svojih stvarnih godina. Dobiva telefonski poziv i nekome strpljivo obja{njava: “Ne mogu sutra nigdje, stvarno ne mogu. Hvala ti {to si me se sjetila. Bih vrlo rado, ali zna{ da ne mogu. Zna{ da je meni sutra Omarska.“ Tesma iz Australije dolazi

svakog ljeta i {esti august, datum kad se obilje`ava godi{njica po~etka raspu{tanja logora Omarska, za nju je poseban dan po kojem se ravna kalendar cijele njene godine. Pre`ivjela je Trnopolje i Omarsku, kao i njen suprug Ramo. Njihov sin Dado, borac u rezervnom sastavu policije, ubijen je nadomak logora u Trnopolju u ljeto 1992. Ni nakon dvadeset godina njegovo tijelo nije prona|eno. Tesma o tome ka`e: “Sve smo poku{ali. Dva puta smo imali dojave. Jave se ljudi koji ka`u da kobajagi znaju gdje je zakopan. Ka`u i sla`u. Mi dovedemo tim, sve se prekopa, cijela njiva, i ni{ta. Dva puta je bilo tako, sad me stid da zovem ljude kad ne znamo ni{ta novo. Zadnje tri godine ni{ta.“ U trenu kad o tome

govori, i samo tad, na njenom licu i u glasu se osjeti stara~ki umor.

PRAZNE [KOLSKE TORBE Petog augusta je Tesma zajedno sa grupom sugra|ana i{la u Prijedor, gdje su mirnom povorkom podsjetili na djecu iz Prijedora i okoline ubijenu u ratu. U~esnici povorke nosili su 102 {kolske torbe a na svakoj je bilo napisano ime jednog ubijenog djeteta i broj godina koje je dijete imalo. “Pro{lo je mirno, nije bilo ni nekog velikog provociranja“, ka`e Tesma, veteranka ovakvih skupova. Godine otkako dolazi su joj se pomalo slile jedna u drugu: izdvajaju se samo one koje su bile posebno lo{e. “Onda kad su rekli da }e nasuti zemlju

SJE]ANJE NA @RTVE OMARSKE Iako je zatvaranje logora po~elo 6. 8. ’92., on je raspu{ten 21. 8. a posljednje registrovane `rtve bili su dva mu{karca i tri `ene

[esti august je dan za koji se {tedi sva energija i slobodni dani, dan po kojem se ravnaju `ivoti 60

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Adisa Omarska:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

23:04

Page 61

JEDAN NERADNI PONEDJELJAK U RUDNIKU na put da ne mo`emo u}i u Omarsku.“ “Onda kad su nas babe psovale.“ “Ono kad su preprije~ili put na{oj koloni svojim svatovima i provocirali sa tri prsta.“ Dok Tesma prepri~ava do`ivljaje od tog dana, na televiziji se prikazuju vijesti, prilog sa skupa u Prijedoru. Zabrinuta je jer je Sabahudin Garibovi}, jedan od organizatora okupljanja, priveden na informativni razgovor. Razlog za privo|enje je to {to su torbe kad se ve}ina u~esnika razi{la poredane po tlu u obliku rije~i GENOCID. Na~elniku op{tine Prijedor Marku Pavi}u se ne dopada da se koristi rije~ genocid, smatra to klevetom i prijeti hap{enjima. Tesmin suprug govori da se mo`da oko privo|enja digla prevelika halabuka, da Sabahudinu zapravo ne prijeti neka velika opasnost. Poimanje stvarne opasnosti u ovom kraju je ne{to druga~ije nego na nekim drugim mjestima. Skoro svaki stanovnik Kozarca i okolnih mjesta ima neku pri~u koja }e u razgovoru iskrsnuti skoro uzgred. “I njega ubi{e.“ “Ka`e, liza}e{ mi ~izme, ja reko, stani, nije problem, samo da stanu tu}i.“ “Onim tro`ilnim kablovima, svakom izvuku `ice i sve`u na kraju ~vor pa onda njih nekoliko takvim kablovima po jednom ~ovjeku.“ “Neki su i podlegli od dizenterije, ja nisam pio vodu, njegov otac nam je obojici spasio `ivot jer nam nije dao da pijemo tu prljavu vodu, tako smo pre`ivjeli.“ “Otac se za njega sad jako brine, a kako ne}e, gledao ga je tri dana u komi, kako mu umire pred o~ima.“ “Ubili su joj mu`a kad je bila trudna, imala je tad mo`dani udar, pa je dijete ostalo invalid u jednu stranu.“ U nedjelju popodne, petog augusta, prava je gu`va na jednom od gradskih bazena. Skupocjene sun~ane nao~ale i dizajnerski kupa}i kostimi postidili bi sarajevske kico{e. Vesela dje~ija cika upot-

KAO NEKAD Performans aktivista protiv negiranja genocida

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZLATNA PRAVILA O ZA[TITI U OMARSKOJ

Rudnik koji se pretvara da je kao i svaki drugi Omarska se pretvara da je rudnik kao i svaki drugi. Posvuda su upustva o sigurnosti i za{titi na radu koja u ovom prostoru djeluju cini~no. “Koristi}u sredstva za za{titu od pada i delovati preventivno u svakoj situaciji“, pi{e ekavicom u Zlatnim pravilima. Na oglasnoj plo~i su i uobi~ajena fabri~ka obavje{tenja, bilje{ke o kvarovima na ma{inama, ali i

punjava prizor, ~uju se dozivanja na holandskom, njema~kom, danskom... Stariji se dogovaraju oko ve~ernjeg izlaska, u Prijedoru je ve~er posve}ena ubijenom doktoru Esadu Sadikovi}u i to je doga|aj koji se nipo{to ne smije propustiti. Dvije stvarnosti, pro{lost i sada{njost, sudaraju se sa gotovo ~ujnim praskom, ovdje uz rub kozara~kog bazena koji na augustovskoj jari donosi toliko `u|eno osvje`enje. U devet sati u prijedorskom pozori{tu po~inje ve~er za doktora Esu. Gradski {eret, vizonar, ugledan ljekar, dijete antifa{ista, doktor Eso je bio otjelovljenje neke ljep{e Bosne. Ubijen je u Omarskoj 5. augusta 1992. Ve} ~etiri godine se u Prijedoru odr`ava kulturno-umjetni~ki program u znak sje}anja na njega. Najva`niji doga|aj je dodjela knji`evne nagrade koja nosi njegovo ime, a dodjeljuje se za najbolju satiri~nu pri~u. Ovogodi{nja pobjednica je Aida [e~i}, a cjelove~erni program je nevjerovatan kola` najrazli~itijih sadr`aja. Pred po~etak programa pozori{te se polako puni, a ovaj doga|aj je dragocjena

ponuda za kupovinu kompjutera u {est rata. Obilazimo restoran. Danas izgleda kao obi~na fabri~ka menza. Prije dvadeset godina je jedna zatvorenica tu dijelila ostalima supu: rebra su joj napukla od udarca kojim je ka`njena {to je jednom svom prijatelju kojeg je prepoznala u redu za hranu zahvatila kutla~om malo vi{e supe.

prilika za susret s ljudima raseljenim po raznim krajevima svijeta. Iznena|uje elegancija i pa`nja sa kojom su svi sre|eni. Pozdravljanja traju dugo, mnogo je propu{tenog me|u ljudima. Na samom ulazu se potpisuje peticija za imenovanje jedne prijedorske ulice po doktoru Esadu Sadikovi}u. Jedni su potpisali pro{le godine, drugi pripremaju li~ne dokumente i staju u red. “Mo`e li {vedska voza~ka?“ pita neko. “Australijski paso{?“ U pozori{noj sali sa zvu~nika dopiru imena ljudi koji su ubijeni u Omarskoj. Publika se smje{ta kao pred bilo koju drugu pozori{nu predstavu, kasno pristigli podi`u pune redove da se provuku do praznih sjedi{ta. Na sceni su dvije fotografije doktora Esada, jedna iz sasvim ranih mladi}kih dana, druga iz ne{to zrelijeg doba. Izgleda kao zgodan mu{karac, a taj utisak se poja~ava kasnije kada se prika`e sasvim kratki isje~ak sa snimka neke svadbe, jedini sa~uvani video dokument o njegovom postojanju: tih svega nekoliko sekundi u kojima vidimo njegov osmjeh i OTIMANJE OD ZABORAVA Adelhajda Bahonji} sa imenom svog oca Islama, mu~enog i ubijenog u Omarskoj 8. jula 1992.

61


Adisa Omarska:TEKST osnova.qxd

8.8.2012

23:04

Page 62

PROTIV PORICANJA kretnje pokazuju samopouzdanog nasmijanog {armera, mo`da miljenika `ena. Mo`da nekoga u kog biste se zaljubili lako i neo~ekivano. Prvi gost na sceni te ve~eri je Fikret Ali}, a voditelj ga nezgrapno i tonom cirkuskog najavljiva~a predstavlja kao ~ovjeka poznatog po fotografiji iz logora Trnopolje na kojoj “izgleda kao `ivi kostur“. U dana{njem krupnom Fikretu je te{ko prepoznati sablasno mr{avog mladi}a od prije dvadeset godina. On se penje na binu i po~inje svoju mnogo puta ponovljenu pri~u. Nakon kra}eg uvoda prostodu{no nudi: “Ako vas {ta interesuje od tih strahota, ja }u vam ispri~ati.“ Dvadesetak minuta pri~a o logoru, a onda mu se na sceni pridru`uje i novinar Ed Vulliamy, zaslu`an za otkrivanje i raspu{tanje logora u kojima su u ljeto 1992. bili zato~eni, mu~eni i ubijani Bo{njaci i Hrvati prijedorskog kraja.

NIKAD TE NIKO NE]E VOLJET KO JA Poslije “logorskog bloka“ slijede vedrije teme, knji`evnik G oran Samard`i} progla{ava pobjednike knji`evnog konkursa, glumac Rusmir Aga~evi} Rus uspijeva publiku nasmijati svojim ske~evima, a zatim najavljuje Seida Memi}a Vajtu. Scena je nadrealna, Vajta kao da je upravo doputovao vremenskom ma{inom, skaku}e po sceni i izvodi svoje hitove od prije tridesetak godina. “Nikad te niko ne}e voljet ko jaaa“ i nekim ~udom ~arolija je proradila: sala plje{}e u ritmu starog hita, gospo|e sa frizurama se nji{u, poneko pjeva. Poneko pak katatoni~no gleda ispred sebe, misle}i o ko zna ~emu. Za to vrijeme memorijalni programi traju i u Trnopolju, na mjestu nekada{njeg koncentracionog logora kojem majstori negiranja tepaju nazivaju}i ga sabirnim centrom. Pod otvorenim nebom je poslu`en iftar, a nakon toga slijede projekcije dokumentarnih filmova do pred samu zoru. [KOLSKE [KOLSKE TORBE TORBE ZA ZA \AKE \AKE KOJIH KOJIH NEMA

Za Za vrijeme vrijeme tu`ne tu`ne povorke povorke uu skoro skoro svim svim okolnim okolnim prijeprijedorskim dorskim kafi}ima kafi}ima uu znak znak pijeteta pijeteta uga{ena uga{ena je je muzika muzika

62

KOZARAC - JASENOVAC

Pozajmica od Josipovića Ideja jednog od biv{ih logora{a, Satka Mujagi}a, je da hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} posjeti Gradinu i Omarsku, te da posudi Kozar~anima proglas iz Jasenovca u kojem se gra|ani NDH pozivaju da doniraju bodljikavu `icu. “Ovaj dokument }emo ~uvati u Ku}i mira u Kozarcu do trenutka dok se ne

Ve} u pola deset narednog jutra u Kozarcu se formira kolona automobila za zajedni~ki odlazak prema Omarskoj. Policija je obavije{tena i reguli{e saobra}aj da bi se kolona kretala bez zastoja. Pra{njavom cestom se, nakon {to posljednje ku}e ostanu za nama, dolazi u krug rudnika. @u}kasto-crvenkasta pra{ina i nemilosrdno pr`enje sunca stvaraju atmosferu pustinje. Auti se parkiraju na obli`nju livadu, bez traga nervoze zbog vru}ine i gu`ve. Jara je neizdr`iva, ne ~ujem nikoga da se `ali. Nema kola hitne pomo}i i niko ne pada u nesvijest. Niko ne pla~e. U bijeloj ku}i, nekada{njoj rudni~koj ambulanti a kasnije logorskom strati{tu, velika je gu`va. Prostorije se ~ine neobi~no malima. Pod je prljav, pra{njav, prekriven `u}kastim talogom na kojem jedan biv{i logora{ nogom ocrtava mjesto na kojem je le`ao. “Evo, ovdje“, ka`e ~ovjek-{estar dok poku{ava odr`ati ravnote`u. Invalid je, njegove povrede izgledaju kao da mogu poticati sa ovog mjesta. Reporterske ekipe su neumoljive. U pretrpanoj bijeloj ku}i guraju ljudima mikrofone u lice: “Mo`ete li nam re}i kako su vas zlostavljali?“ “Kako ste se osje}ali?“ Pada mi na um detalj od prethodne no}i kad je Fikret Ali} rekao: “Rebra su mi slomili ~eli~nom kuglom, ovakvom ko ovaj

otvori memorijalni centar Omarska, onda }emo ga vratiti, autoputem bratstva i jedinstva Kozarac - Jasenovac.“ Bio bi to simboli~an na~in da se uka`e na sli~nost stradanja nedu`nih ljudi u Jasenovcu i u Omarskoj, kao i na nu`nost obilje`avanja svih masovnih strati{ta, vjeruje Mujagi}.

mikrofon.“ Krug rudnika je pun biv{ih `rtava, njihovih porodica, ali i profesionalnih istra`iva~a ljudske tuge i stradanja. Aktivisti, poneki umjetnik, dva sarajevska politi~ara u lovu na jeftine poene i dva-tri sumnljiva lica nalik na ljubitelje crnog turizma. U Omarskoj su i Bh. fanaticosi, zatim gosti iz Beograda, te djeca iz dijaspore kojoj ro|aci moraju prevoditi na strane jezike da bi shvatili gdje su zapravo dovedeni. Dr`i se nekoliko govora. Najiskreniji i najnadahnutiji je Ed Vulliamy koji iskazuje bijes zbog brutalnog britanskog kapitala i ~injenice da uprava Arcelor Mittala ne dopu{ta u krugu rudnika podizanje spomenika ubijenim zato~enicima Omarske. Biv{i logora{i zajedno sa jo{ nekoliko aktivista izvode performans: prikazuju kratko kako je izgledala logorska tortura, tr~e, lije`u u pijesak, ustaju, idu prema restoranu pognute glave sa rukama na le|ima. Jedna `ena po~inje da vri{ti i jeca od pogleda na ovaj prizor, sklanja se kao da joj je neprijatno zbog njene slabosti. Pri kraju programa u zrak se pu{ta oblak bijelih balona. Na svakom je ime jedne osobe ubijene u Omarskoj. Baloni se lagano di`u u visinu i polako razilaze, a nedugo nakon toga po~inju se razilaziti i posjetitelji biv{eg logora. Sutra }e ovdje biti uobi~ajen radni dan, ne}e ostati ni{ta da svjedo~i o mra~noj pro{losti ovih zgrada. Auti su u`areni na suncu, termometar pokazuje 48 stepeni. Polako napu{tamo rudnik, opet bez gu`ve i negodovanja. Uskoro prolazimo pored prvih naseljenih ku}a i u jednom dvori{tu ugledamo bijeli balon, zalutao i sam, pri tlu. Razgovaramo o tome da li }e se ljudi koji `ive u toj ku}i pitati kakvi su to baloni. Tesma ka`e: “Ne}e se oni pitati ni{ta.“ Ramo i ja smo ipak optimisti~niji. Mo`da }e sje}anje na oblak bijelih balona ili na ovaj jedan zalutali bijeli balon ostati u sje}anju nekog od omarskih dje~aka i djevoj~ica. Mo`da }e se neko od te djece zapitati {ta je to bilo. “Mo`da i ho}e“, slo`i se na kraju Tesma, ali pomalo nevoljko, kao da i sama ne vjeruje u svoje rije~i. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.8.2012

21:08

Page 9


Nesim:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:44

Page 64

ON, NESIM

INTERVIEW

Nesim Tahirović

likovni umjetnik

Za njega je ABDULAH SIDRAN kazao da je “genijalni umjetnik naše bosanske duše i našeg poimanja kosmosa”, i to bi bio početak i kraj naše priče; a između je razgovor sa NESIMOM TAHIROVIĆEM, velikim bosanskohercegovačkim umjetnikom, čija je izložba “Prastari simboli mira i tolerancije” u “Istorijskom muzeju Srbije” u Beogradu bila otvorena čak pedeset dana

Sve je pompezno, sve je vrhunsko i sve je svjetsko, a `ivimo u carstvu la`i i prevare Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

I

zlo`bu Nesima Tahirovi}a Prastari simboli mira i tolerancije ve} su na otvaranju u Istorijskom muzeju Srbije 14. juna tamo{nji vode}i mediji okarakterisali kao “spektakularnu retrospektivu”. Istori~ar umjetnosti Sa{a Janji} odabrao je za ovu priliku dvije stotine Tahirovi}evih radova koje }e, nakon Beogra|ana, mo}i pogledati i Kragujev~ani, Novosa|ani, Ni{lije, Kru{evljani... No, na po~etku na{eg razgovora, prvo }emo se prisjetiti njegove izlo`be Daleki putevi, koja je TV reditelju Slavi{i Ma{i}u bila povod da snimi dokumentarni film Nesim na nebesima.

BEZ “BAJE” NEMA NI[TA

Kada ste postavljali Daleke puteve, u maju 2010. u sarajevskom Collegiumu Artisticumu, ta izlo`ba je najavljena kao obilje`avanje ~etrdeset i pet godina Va{eg umjetni~kog djelovanja. Me|utim, na Va{oj oficijelnoj stranici vidim da ste prvu izlo`bu imali 1963. u Tuzli. Gdje nestado{e dvije godine? Izlo`ba u Collegiumu Artisticumu planirana je dvije godine prije nego je odr`ana, a njena namjera je upravo bila slavljenje 45 godina moga rada. Kako je ta proslava uslijedila tek dvije godine poslije, ostali smo i 64

dalje pri onoj, prvobitnoj zamisli i tako, te dvije godine nestado{e, ali pridoda}emo ih zlatnom piru. Nadam se da }e ga biti, ali ne sa nekoliko godina zaka{njenja. U najavi za ovu izlo`bu, jo{ uvijek pamtim, rekli ste mi ne{to znakovito: “Biti prosje~an u umjetnosti ne zna~i apsolutno ni{ta!” [ta je, dakle, najva`nije u umjetnosti, osim ne biti prosje~an? Uvijek biti svoj na svome, ne oti}i od sebe, a svaki odlazak radi znanja i saznanja podrazumijeva ponovno vra}anje sebi, onome svom unutarnjem {to nosi{ dolaskom na ovaj svijet. I promi{ljati svojom glavom, a to je slu{ati svoju du{u i raditi onako kako srce ka`e. Na ovaj svijet sam do{ao sa malim, malim koferom i kada sam ga otvorio unutra je bilo napisano: Nesime - ~ovjek, Nesime - rad, Nesime ljubav. Te tri rije~i su me nosile. I za ~itavog svog `ivota toga sam se dr`ao i u

NEKAD BILO: Kad mislim na gospodnje lice, mislim na ljude visokog morala i kućnog odgoja; nažalost, visoki moral je riječ koja je davno zaboravljena

ljudskoj te`nji za uzdizanjem ka visinama one su mi bile pokreta~. Sve ove godine, zapravo, `elite da budete i kad Vas ne bude bilo. Va{a filozofija ili Va{e prokletstvo? Niti je to moja filozofija niti je to moje prokletstvo, to su jednostavno moji porivi. Ne}u da odem u mrak, ho}u da odem u bijela prostranstva. To je unutarnji diktat, sve dotle dok ja mogu time da upravljam. Dolaskom na ovaj svijet, svako je zadu`en da ne{to ostavi. Ostavlja potomstvo, a priroda nam je sama na taj na~in omogu}ila da ostavljamo svoje tragove. A, kada si ovakav kao Nesim, ho}e{ jo{, ho}e{ vi{e i zato na tom polju gdje sam ja, ho}u da ostavim duboke, neizbrisive tragove. Ali opet, to nije promi{ljanje, to je ono {to nosi{ sa sobom, {to smatram svojom zada}om. To su neke druge materije, koje se ne mogu racionalno objasniti. Da li ste jo{ uvijek na direktnoj vezi s Bogom, sva|ate li se s njim? Da, svakodnevno! Ali, Bog je milostiv i sve moje sva|e sa njim on mi automatski opra{ta. On me je i poslao na ovaj put i ove zadatke koje mi daje i koji su nekada te{ki i prete{ki, pa kada ih treba realizovati, do|e do sva|e. Mislim da mi sve ovo {to radim dolazi odozgo, upravo od njega, iako ne znamo gdje je njegova ku}ica ta~no, prolazi kroz mene i izlazi kroz moje ruke. Tada mi je sve na dohvatu, da to uzimam i kom- SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Nesim:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:45

Page 65

SVOJ NA SVOME Foto: Munever Salihovi}

LIKOVNA I LJUDSKA GROMADA Nesim Tahirovi} sljede}e godine }e proslaviti pedeset godina umjetni~kog djelovanja

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

65


Nesim:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:45

Page 66

ON, NESIM

DUGO NAJAVLJIVANO, O^EKIVANO, IMPRESIVNO Izlo`ba uglednog tuzlanskog umjetnika u Istorijskom muzeju Srbije u Beogradu otvorena je 14. juna (lijevo); brojne beogradske kolege i prijatelji, po{tovaoci lika i djela, do{li su pozdraviti Nesima Tahirovi}a (desno)

ponujem u svoje radove. Normalno, najva`nije jeste da je to ta potreba, ili pak to izlazi iz unutarnjih zakona estetike. Zato moje radove i zovem `ivim bi}ima, jer pred njima se osjeti unutarnje bilo i kada preko tih radova osjeti{ jednu prozirnu maglicu, ili jedan oreol, ili jedan elektricitet, onda znaj da si ispunio tu Bo`iju zapovijest. A svaki rad mora da ima “baju” koja proizvodi sve ovo {to sam naveo. Bez “baje” nema ni{ta. Pa, mo`e li nam Bog pomo}i? A, Bog nam je pomogao. Dao nam je ruke, noge, o~i, razum i pamet, a sada ja sve na nama da li }emo to da iskoristimo, za dobro ljudi, a i za dobro samom sebi. Da spoznamo svoju bezna~ajnost pred bezgrani~nim nebeskim prostranstvima, pred neumitno{}u smrti, da odagnamo strahove i da budemo ljudi.

PUTNE IKONE BEOGRA\ANA

Va{a supruga mi ka`e da ste jo{ uvijek u Beogradu. S obzirom da je izlo`ba Prastari simboli mira i tolerancije u Istorijskom muzeju Srbije u tom gradu otvorena 14. juna, {ta radite tamo tako dugo? Prije svega, izlo`ba je produ`ena do 1. avgusta, ali pored same izlo`be imao sam mnogo obaveza koje je ona sama proizvela. Susrete i razgovore s ljudima, kojima sam rekao da su moje slike `iva bi}a, pa sam morao i s njima porazgovarati. Jednostavno, malo je vremena da bi se sve pozavr{avalo i sumiralo. Postoji li podatak koliko je Beogra|ana u`ivalo u Prastarim simbolima..., izlo`bi koju Vi zovete: Hram za spas ljudske du{e? Kada se ulazi u hram ili neku bogomolju, onda se ne broje vjernici i pobo`nici, a hodo~asnici su oni koji su po nekoliko puta dolazili na Izlo`bu da upamte i ponesu u sebi onaj mir i spokoj du{i koju je ona 66

davala i nosila. Bilo je i takvih koji su donosili moje radove koji se nalaze u njihovoj zbirci, kako bi se fotografisali sa mnom i govorili mi kako su to putne ikone sa kojima uvijek kre}u na put. U tom hramu, na stubi{tu, do~ekivali su ih an|eli koji su ih uznosili na samu izlo`bu, kao i muzika na{eg Sarajlije Ivana Vrhunca ^ape. Njegova muzika ih je umirivala zajedno sa mirisima i svije}ama koji su ~inili da ovo zaista bude jedan hram za spas ljudske du{e. Svi su jednoglasni bili, iako vi{e ~uda nema i iako ona ne postoje, da je ovo ipak jedno ~udo, ne{to {to do sada nisu vidjeli. Uznosi me i posebno moju du{u dira kada posjetioci za moju izlo`bu ka`u da upravo ona govori rije~ima: Blagoslovljeni oni koji pronose mir me|u ljudima jer }e Boga vidjeti. Moram dodati da ova izlo`ba nije bila samo za beogradsku publiku. Izlo`ba je postala internacionalna, jer su je posjetili ljudi iz cijelog svijeta, o ~emu govore njihove impresije iz knjige utisaka. Od 21. septembra izlo`ba }e biti predstavljena u Kragujevcu, a potom i u Novom Sadu, koji je izgleda posebno mjesto za Vas? Svaki moj odlazak u Novi Sad pa i u mislima, to je susret sa mojim dragim prijateljima Jejom i Dra{kom Re|epom, Perom Zupcem, Petrom i Bobom Latinovi} i mnogim drugima, kao i nekada sa dragim Mikom Anti}em. A ne ka`e se d`aba to je Srpska Atina, grad kulture, velike ljudske {irine i otvorenosti. Ono {to mi je posebno drago to je ~injenica da ova izlo`ba prvo ide u posjetu gradu Kragujevcu, poznatom po svojoj otvorenosti i antifa{izmu koji je tu prisutan decenijama i izra`en je kod stanovnika ovog slobodarskog grada, koji je me|u prvima pokazao `elju za uspostavljanjem poru{enih mostova me|u dr`avama sa prostora bi{e Jugoslavije.

Va{a slu`ba za odnose s javno{}u najavljuje predstavljanje Prastarih simbola mira i tolerancije i u drugim gradovima Srbije. Je li ovo putovanje po toj dr`avi, koje kao da je nekakva rock and roll turneja, mo`da Va{a iskrena misija ili vizija za budu}nost? To je ne{to {to je ova izlo`ba proizvela sama od sebe. Nakon samog otvaranja, stiglo je nekoliko ponuda iz drugih gradova u Srbiji: Kragujevac, Novi Sad, Ni{, Kru{evac... kako bi ova postavka bila predstavljena i tamo. I ljudski je od mene o~ekivati da na te pozive odgovorim, jer ovo je puno vi{e od jedne izlo`be, jednog autora, ovo je jedna kulturna misija koja slu`i spajanju i povezivanju naroda i {irenju mira i tolerancije me|u ljudima. U ovom odsudnom vremenu, kad su na ovim prostorima glasovi normalnih, razumnih i pametnih u{utkani i kada svi spavaju, neko treba biti trijezan i budan, i progovoriti o tome da nam je nebo koje je iznad nas zajedni~ko, da nam je zemlja na kojoj stojimo zajedni~ka, da nam je Sunce koje nas grije zajedni~ko i da nam je Gospod zajedni~ki, bez obzira koliko se to neki trudili da predstave druga~ijim. Ho}e li policija ~uvati ovu vrijednu kolekciju od dvije stotine radova tokom krstarenja Srbijom? Ovu izlo`bu ne treba ~uvati, jer ju je narod primio kao svoju i on }e ~uvati i nju i mene, ali iza ove izlo`be treba neko da stane i da je podr`i kako bi ona mogla da krene u svoju kulturnu misiju. I te{ko je shvatiti da njen umjetni~ki i op{ti regionalni zna~aj prepoznaje i cijeni ministarstvo jedne duge dr`ave, Ministarstvo kulture Srbije, dok dr`ava iz koje dolazim i ~iju kulturu i tradiciju {irim po regionu ostaje gluha, nijema i slijepa, ne shvataju}i da ova izlo`ba promovi{e BiH i doprinosi izgradnji SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Nesim:INTERVJU - osnova.qxd

8.8.2012

21:45

Page 67

SVOJ NA SVOME poru{enih mostova me|u dr`avama. Puno vi{e nego, pred kamerama, brojna rukovanja uglednih zvani~nika koji je predstavljaju i koji nisu na{li za shodno ni da je posjete, uprkos silnim pozivima upu}enim njima.

^UDNA JE MOJA BOSNA

Da li ste bavili “uvozom” vlastitih radova, koji su ostali u Njema~koj, Italiji i u Poljskoj, dr`avama u kojima ste dugo `ivjeli? Sa ovim problemom se borim godinama i kako prolazi vrijeme sve vi{e dolazim u nedoumicu da li bi se ovi moji radovi uop{te trebali vra}ati u Bosnu i Hercegovinu. Prvenstevno je bilo zami{ljeno da ove radove predstavim sarajevskoj publici 2010., na mojoj velikoj retrospektivnoj izlo`bi u Collegiumu Artisticumu, me|utim kako dr`ava ne posjeduje interes kako za moje radove, tako i za kulturu uop{te, ovaj problem je ostao otvoren do dana dana{njeg. Tako me godinama zavla~e i vrte u krug, {alju}i me od ministarstva do ministarstva, od slu`be do slu`be, gdje uvijek dobijam jedan te isti odgovor: To nije u na{oj nadle`nosti, dok je pritom u dr`avu mogu}e uvesti jahte, kamione, avione i brojne druge stvari, i gdje bi jedan potpis ministra kulture Federacije BiH mogao sve promijeniti, “uvoz” mojih radova u BiH se ipak nije desio. A upravo “uvoz” tih slika bi predstavljao oboga}enje kulture BiH, a za to niko ne mari, jednostavno ih nije briga. Knji`evnik i novinar Ozren Kebo tvrdi da biste imali svjetsku karijeru samo da ste bili malo bli`e Vje~noj vatri... Ko zna, da sam bio bli`e toj Vje~noj vatri, mo`da bih i izgorio. Čudna je moja zemlja Bosna. “Onoga momenta kada na vlast do|e gospodnje Sarajevo, gospodnja Bosna, onda se mo`emo nadati da }e biti bolje”, izjavili

ZNANJE I ZANIMANJE

Baš je lijepo, šućur Allahu! Sljede}e re~enice mogu se pro~itati na oficijelnoj stranici Nesima Tahirovi}a. Ro|en je 23. oktobra 1941. godine u Tuzli. Slikarstvo studirao kod prof. Koste Hakmana u Beogradu. Uz slikarstvo bavi se primijenjenom umjetno{}u i scenografijom. Tokom pedesetogodi{njeg umjetni~kog rada izlagao je na {ezdesetak samostalnih i vi{e od stotinu zajedni~kih izlo`bi u zemlji i inostranstvu, a dobitnik je i vi{e nagrada za slikarstvo i scenografiju. Radovi mu se nalaze u muzejima, galerijama i brojnim privatnim zbirkama, naj~e{}e u inostranstvu. @ivio je i radio u Italiji, Poljskoj i Njema~koj. ^lan je Udru-

ste prije vi{e od dvije godine kolegici Mirni Duha~ek. [to samo gospodnje Sarajevo, ionako je stalno pod pritiskom? Kad mislim na gospodnje lice, mislim na ljude visokog morala i ku}nog odgoja. Na`alost, visoki moral je rije~ koja je davno zaboravljena, pogotovo u na{em dru{tvu. Kako u drugim gradovima tako i u Sarajevu koje predstavlja, htjeli mi to priznati ili ne, politi~ki i kulturni centar u Bosni i Hercegovini. I ako u takvom centru nema takvih ljudi, onda je neminovno da nema napretka ni Sarajeva ni ~itave Bosne i Hercegovine. A mo`e li Tuzla biti gospodnja, recimo kao u vrijeme kada je Va{ djed bio gradona~elnik tog grada? Ne mo`e! Sve je poru{eno, zavladala je jedna apatija, zavladalo je jedno bezna|e i, {to je najgore, nema kontinuiteta ni u kojoj oblasti dru{tvenog `ivota. Kao da vlada ta logika: Od mene po~inje svijet. Sve {to nam se danas de{ava to je prosipanje iz {upljeg u prazno. Ovaj grad postaje kamufla`a i kako

Foto: Rastko [urdi}

HO]E JO[, HO]E VI[E Tahirovi} uvijek isti~e da `eli iza sebe ostaviti duboke, neizbrisive tragove 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

`enja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH) i Udru`enja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH). @ivi i radi kao slobodni umjetnik u Tuzli. Pa, kako je `ivjeti i raditi kao slobodni umjetnik, pitamo Tahirovi}a: “Lijepo! Ima{ 316 KM penzije, kao i moj Abdulah Sidran i rahmetli Ned`ad Ibri{imovi}, i oslobo|eni smo velikog ra~unanja. Ba{ je lijepo, {u}ur Allahu! Ovo je samo jedan dokaz da ovoj zemlji ne trebaju ljudi od ovog znanja i ovog zanimanja.” E, ovo ne pi{e na oficijelnoj strabnici Nesima Tahirovi}a.

u narodu ka`u: Odozgo gladac, a unutra jadac. Prije su se za sve stvari pitali gra|ani od struke i znanja, dok sada u gradu postoji samo jedan arbitar za sve... “Arbiter elegantiarum”. Ljudi ~ine grad, a iz Tuzle ljudi su samo odlazili. I dalje odlaze. Kad se sada slave ljudi koji su iz tog grada davno oti{li, istorija se ponavlja zbog politike koju provodi jedna osoba u gradu, smatraju}i ga svojim privatnim vlasni{tvom. U oktobru pro{le godine gostovali ste u na{oj rubrici Dozvolite da se oblatimo, a ~ini mi se da je narodima i narodnostima najzanimljiviji bio odgovor na pitanje: Koga biste poveli na pusto ostrvo? “Poslovo|u Tuzle, Jasmina Imamovi}a, da se kona~no pogledamo o~i u o~i”, odgovorili ste. [ta biste kazali aktuelnom gradona~elniku Tuzle? Kada bih ga mogao navabiti da do|e na to pusto ostrvo, pogledao bih ga u o~i i rekao: Sa~ekaj malo, sad }u se ja vratiti. Tamo bih ga ostavio da sagradi starije naselje sa kontinuitetom `ivljenja od Tuzle, koja je i sama stara punih 7.000 godina. Da napravi, prvo, jo{ ve}e i starije sojeni~ko naselje. Da sagradi poneki muzeolo{ki kompleks. Da napravi {to vi{e fontana na njemu kao i {to ve}e spomenike koji bi krasili to pusto ostrvo, a za kraj prepustio bih mu da u`iva u svemu i nastavi realizaciju ostalih nedosanjanih snova. Tamo bih ga prepustio sudbini pustog ostrva. Znam da nije ljudski, ali je zato insanski i mo`da je to jedini na~in da se sa nekim drugim ljudima Tuzla usmjeri jednoj novoj ideji i novom prosperitetu. Da nas oslobodi i da Tuzla krene svojim putem. Sve je pompezno, sve je vrhunsko i sve je svjetsko, a `ivimo u carstvu la`i i prevare. A {to se mene ti~e, ja bih se onda mogao vratiti u Tuzlu i pogledati da li bi tada bilo mjesta za mene u njoj. 67


Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

8.8.2012

22:10

Page 68

KNJIGA MJESECA U svom neobi~no strukturiranom romanu Kehlmann ispituje kako savremena tehnologija i novo doba mijenjaju na{e intimne odnose, odnos prema privatnosti, navike, moral i na{e li~nosti

Zamke sms preljuba i sličnih virtuelnih blagodati Pi{e: ADISA BA[I]

Slava je nova, veoma zanimljivo koncipirana knjiga njema~kog pisca Daniela Kehlmanna. Ovaj roman sa~injen je od devet pri~a u kojima su isprepleteni likovi i doga|aji: sporedni lik iz jedne pri~e glavni je u nekoj drugoj, klju~ni `ivotni doga|aj jednog lika samo je usputna epizoda u nekoj sljede}oj pri~i. Cijela jedna pri~a spominje se kao primjer uspjele proze u nekoj drugoj, a njeno autorstvo se pripisuje piscu koji je glavni akter tako|er jedne od pri~a. Zajedni~ko svim pri~ama je, me|utim, ispitivanje kako savremena tehnologija i novo doba uti~u na najbli`e odnose me|u ljudima, kako nepovratno mijenjaju na{e shvatanje privatnosti, ali i morala, te kako nas nove mogu}nosti korjenito mijenjaju i kao li~nosti. ehlmann, veoma cijenjeni i etablirani njema~ki autor mla|e generacije, izvrstan je knji`evni zanatlija, ali prije svega pronicljiv posmatra~ ljudi koji ima dobar smisao za humor. On prepoznaje novine u na{im `ivotima na koje smo se olako i pogubno navikli kao `abe u postepeno zagrijavanoj vodi. Prva pri~a Glasovi govori o Eblingu, ~ovjeku koji je kupio mobitel i gre{kom telekom operatera dobio tu|i broj. On veoma brzo savladava po~etnu nelagodu i po~inje odgovarati na pozive upu}ene nekom drugom, upli}e su u tu|i `ivot, interven{e u njemu izazivaju}i tragi~ne

K

68

Roman u devet priča Daniela Kehlmanna “Slava“ (Dereta, Beograd, 2012.) posljedice. Preuzimanje tu|eg ja (identitet nekoga ko je slavniji i ima zanimljiviji `ivot) odvija se sa prirodno{}u koja zaprepa{tava, ali ovaj proces ide i u suprotnom smjeru. U drugog pri~i Ralf, slavni glumac zamoren udobnim `ivotom, olako }e preuzeti identitet jednog svog imitatora, ne shvataju}i da }e na kraju ta zamjena biti trajna. Kehlmann pokazuje tragikomi~ne krajnje konsekvence te lako}e s kojom pristajemo da mijenjamo identitet kad nam se za to pru`i prilika. Mo`da smo u virtuelnom svijetu drskiji, hrabriji i elokventniji, mo`da smo i beskrupulozniji, ali {ta ako nas prvobitna igra na kraju promijeni trajno? Ili trajno promijeni na~in ljudske komunikacije, stvaraju}i jo{ vi{e prostora za licemjerje, grubosti, povr{nost, bahatost i la`i.

“Kako li su preljubnici `ivjeli prije dana{nje tehnologije?“, pita se Kehlmannov junak odu{evljen jednostavno{}u sa kojom na po~etku uspijeva balansirati dvostruki `ivot, jedan sa ljubavnicom, a drugi sa suprugom i djecom. Zarobljen u svoju fikciju, on sa rado{}u prima vijest o trudno}i svoje ljubavnice i ganut pomi{lja kako je to njegovo prvo dijete, dok u isto vrijeme gleda svoju k}erkicu u opasnoj igri na rubu bazena. Iako govori o vrlo propustljivoj granici izme|u fikcije i stvarnosti, pisac nas podsje}a da uprkos tehnolo{kim mogu}nostima, tu granicu ne mo`emo pomjerati i brisati bez posljedica. Kehlmann ipak nije neki moralizator koji bi se i{~u|avao nad ljudskim slabostima, on ih, naprotiv, razumije. Tajna je upravo zato postala privla~nija nego ikad, sugeri{e autor, jer je skoro sva zamisliva svakodnevna intima oti{la u javnost, postala brzo potro{na, po~ela da tone u laki zaborav i smrt. ehlmann tematizira i polo`aj dana{njeg pisca a to zanimanje imaju ~ak tri njegova junaka. Jedan je neuroti~ar Leo koji bi volio poznavati svijet, ali uglavnom misli da istra`ivanje i autenti~nost nisu preusudni za njegovo pisanje pa, umjesto rizika i avanture, radije bira fantaziranje o njima. Druga je spisateljica krimi romana Marija Rubin{tajn koja vo|ena radoznalo{}u odlazi u ~udnu centralnoazijsku zemlju i u njoj

K

O AUTORU Daniel Kehlmann ro|en je 1975. u Münchenu, a jo{ u djetinjstvu odlazi u Be~. Prvi roman je objavio sa 22 godine, dobio je sjajne kritike i postao poznat kao wunderkind njema~ke knji`evnosti. Najve}i uspjeh postigao je romanom Premjeravanje svijeta, koji je preveden na 40 jezika. Pi{e i eseje, kao i novinske ~lanke.

ostaje izgubljena zauvijek. Kroz njenu sudbinu shvatamo krhkost identiteta i `ivota koji smatramo neospornim: kad se na|e bez nov~anika i mobitela me|u strancima koji ne govore njen jezik, slavna spisateljica zavr{ava kao seoska slu`avka. Gubitkom konteksta u kojem funkcioni{e, ona biva svedena na sasvim druga~iju mjeru. Tre}i pisac je Miguel Auristos Blankos, po svemu nalik na stvarnog Paula Coelha, kojem se Kehlmann pomalo podsmijeva. Kehlmann je ozbiljan pisac koji umije u pitkim i zabavnim pri~ama govoriti o zapravo veoma relevantnim temama. On u “Slavi“ govori i o dana{njem teroru osrednjosti (amateri postaju vladari znanja, kriti~ari, arbitri u svemu) i o apsurdima konzumerizma (starici koja ide na eutanaziju u [vicarsku prodaju povratnu aviokartu jer je jeftinija). “Slava“ je pametna i nepretenciozna knjiga koja nas podsje}a da u lako}i sa kojom se mijenjamo ima ne{to duboko zastra{uju}e. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

8.8.2012

VRIJEME KNJIGE DAMIR AVDI]

Kuda sestro Abdulahu nema ko da do|e/ u posjetu na drugi sprat/ tre}a spavaona/ Abdulahu nema ko da do|e/ `ivi zaboravljaju/ mrtve boli kurac/ Abulaha nema ko da {titi/ da sredi uslovnu/ da iza|e na vikend/ Abdulaha nema ko da pazi/ al da gazi/ ne}e niko nikad/ Abdulahu nema ko da sere/ ne zna razlomke/ al zna dijeli/ lobanje na dva (...). Cijena je 19 KM.

22:11

Page 69

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA OSUMNJI^ENI ZA KI^

UDOVICA STIEGA LARSSONA TVRDI

50 godina od smrti Neće biti 4. dijela Hermanna Hessea “Millenniuma” Deveti august je 50. godi{njica smrti nobelovca Hermanna Hessea, naj~itanijeg njema~kog pisca 20. vijeka. Za njegovog `ivota se vjerovalo da ga strani ~itaoci te{ko mogu razumjeti, a od tada je {irom svijeta prodato 150 miliona njegovih knjiga. Autor “Demiana“, “Siddharthe“, “Stepskog vuka“ danas je “osumnji~en za ki~“ kako ka`e publicista Matthias Matussek, ali nove ~itaoce odu{evljava jasno}om, odsustvom cinizma i potragom za smislom, za ljubavlju i iskupljenjem.

Skoro osam godina traje pravna bitka Eve Gabrielsson, nevjen~ane udovice {vedskog pisca Stiega Larssona, za njegovu zaostav{tinu. Stiegovi otac i brat su nasljednici zarade od 63 prodana miliona trilogije “Millennium“. Iako je u prvim godinama tvrdila da je njen autorski udio u trilogiji ve}i nego {to se misli i ~ak najavljivala da }e dopisati ~etvrti nedovr{eni nastavak Millenniuma, nedavno je od toga odustala: “Stieg je mrtav. Postoje tri knjige. Neka tako i ostane“, ka`e Gabrielsson.

MILO[ @IVANOVI]

Razbijanje Golubarnik na vrhu stare beogradske zgrade je preure|en u luksuzni apartman a umjesto golubova uselila se eminentnija ptica, izvjesna gospo|ica Bjanka. Jednoga dana u njenom stanu na}i }e se jo{ neohla|eni le{ a lokalni novinar istra`iva~ dobiva dojavu o tom ubistvu i kre}e da je provjeri. Usput }e do`ivjeti neugodno iznena|enje... Roman Milo{a @ivanovi}a “Razbijanje“ (Algoritam, Beograd, 2011.) u {irem je izboru za ovogodi{nju tuzlansku nagradu Me{a Selimovi}. Cijena je 22 KM.

JONAH LEHRER

Proust je bio neuroznanstvenik U dana{njem vremenu vjere u nauku i tehnologiju zaboravljamo da su vrhunski umjetnici zapravo najbolji poznavaoci ljudske du{e i uma. Umjetnici su mnogo prije nau~nika stigli do nekih otkri}a, smatra ameri~ki publicista Jonah Lehrer, autor knjige “Proust je bio neuroznanstvenik“ (Algoritam, Zagreb, 2012.). Cezanne je tako predvidio moderno poimanje vida, Whitman je naslutio kako mislimo, a Proust shvatio kako funkcioni{e sje}anje... Cijena je 45 KM.

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

URGO@ENA VRSTA

I one rijetke knjižare umiru Na poziv jednoj sarajevskoj knji`ari da nam dostave spisak najprodavanijih naslova dobili smo vrlo iskren odgovor: “Ne prodaje se ni{ta, napi{ite da se knji`are zatvaraju, PDV je kona~no uzeo danak! Ljudi nemaju novca za knjige a uni{tava nas i nelojalna konkurencija, stalno prisustvo knji`ara iz Srbije koji prodaju knjige po ulicama, parkovima, na pijacama knjiga. Knji`are u glavnom gradu umiru!“

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Amazon)

(Knjižara Interliber)

1. E. L. James: Fifty Shades of Grey (1-3) 2. E. L. James: Fifty Shades of Grey 3. E. L. James: Fifty Shades Darker 4. E. L. James: Fifty Shades Freed 5. Gillian Flynn: Gone Girl

1. E. L. James: Pedeset nijansi: Siva 2. Aid el-Karni: Ne tuguj 3. Nassim Nicholas Taleb: Crni labud 4. Colin Falconer: Sulejman veli~anstveni 5. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi}

69


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

8.8.2012

18:23

Page 70

KULT MARKET TESTAMENT

Dark Roots of Earth

MUZIKA Album “Shape Shifter” Carlosa Santane

I opet Carlos

Nekada jedna od najperspektivnijih thrash metal grupa Testament ponovno je na sceni. Nakon albuma The Formation of Damnation iz 2008., kona~no je do{lo vrijeme ulaska u studio. Novi album Dark Roots of Earth ~ini devet pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Thrash Metal.

NOVE MAJSTORIJE STAROG MEKSIKANCA

IAN ANDERSON

Thick as a Brick 2 Legendarni flautist, pjeva~ i kantautor Ian Anderson se ne predaje. Snimio je sedamnaest novih kompozicija i nazvao ih Thick as a Brick 2. Iako mnogi kriti~ari misle da je njegovo muziciranje zastarjelo i pripada pro{losti, Anderson jo{ uvijek fura svoje furke, ne uzmi~u}i pred naletom mladih nara{taja.

BLACK COFFEE

Adagio Rijetko koji band iz na{eg bli`eg okru`ja ima neobi~nu energiju kao {to je imaju Black Coffee. Nova koncentracija jazza, latina i etno glazbe sadr`ana je na albumu Adagio. Jedanaest novih pjesama Renata [vorini}a i Jadrana Du~i}a potpisuje izdava~ka ku}a Caligola Records.

70

Carlos Santana nakon trinaest godina izdao je novi studijski album Shape Shifter

U ove vrele i sparne dane imam ~ast ali ujedno i obvezu preporu~iti odli~an glazbeni uradak velikog gitarskog majstora Carlosa Santane. Na album Shape Shifter uvr{teno je trinaest izvrsnih pjesama, koje ~ine skladnu cjelinu. A kada imate instrumentalni album i Carlosa Santanu kao autora, kona~na ocjena mora biti odli~na. U svojoj bogatoj karijeri objavio je ukupno 46 albuma. Zadnji njegov studijski album Supernatural promoviran je 1999., ali je u me|uvremenu napravio nekoliko izvrsnih dueta i koncertnih snimki. Rije~ je o glazbeniku ~ija biografija jedva stane u knjigu i jako ju je te{ko predstaviti u novinskim stupcima. Ukratko, Carlos Augusto Alves Santana ro|en je prije 65 godina u Meksiku i fantasti~no svira gitaru. Po vokaciji je rocker, ali su mu u gene usa|eni latino ritmovi. Snimio je stotine pjesama i osvojio deset Grammyja. Album Shape Shifter otvara istoimena stvar, koja nakon standardnog uvoda “a la Santana”, uz obilje akusti~nih gitarskih dionica, slijedi proku{anu kombinaciju zvuka legendarne Yamahe SG 2000, koja je svoje mjesto na{la i u berlinskom muzeju, i Hammond klavijatura. Potom slijedi Dom, koja je jedna od onih pjesma u kojima dominira solo gitarska tema, pomalo tu`na molska tema koja kao da je pisana za neki meksi~ki film o Desperadosima. Nomad je distorzi~na pjesma prepuna energije, dominantnih riffova, uz latino ritam i podr{ku Hammonda.

Angelica Faith jedna je od kompozicija na albumu koja podsje}a na rane radove Carlosa Santane. Stari je gitarski maher iskoristio ogromno znanje i savr{enu tehniku spojiv{i svoje izvrsne sola`e sa jazz minijaturama na zavr{ecima fraza. Vrijedi svakako izdvojiti odli~ne Never Same Again, Macumba in Budapest i Mr. Szabo. Na ovoj posljednjoj, posebne pohvale idu perkusionistima na savr{enim latino ritmovima. Doima se kao da je Carlos utr~ao u studio i ispraznio iz sebe ono {to mu je u tom trenutku le`alo na du{i, onako iskreno i na prvu. Carlos Santana je jedan od rijetkih “glasnih gitarista”, ili glazbenika uop}e, ~iju “buku” moj kolega Milutin donekle podnosi, mo`da i zato {to su ro|eni iste godine, daleke 1947. godine. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. 2. 3. 4. 5.

Whomadewho: Running man Pepe Deluxe: Go Supersonic Yppah: Film Burn (ft. Anomie Belle) Alt-J: Fitzpleasure Dub Pistols: Mucky Weekend (ft. Rodney P) 6. D’Banj: Oliver Twist 7. Hadouken!: Parasite 8. Goldie ft. Natalie Duncan: Freedom 9. Willy Moon: Yeah Yeah 10. Charlotte Gainsbourg: Paradisco

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

8.8.2012

21:26

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Dama� (Francuska, Velika Britanija, 2011.), reditelja Luca Bessona

Njeno ime je - hrabrost!

TRAGEDIJA PROSTITUTKE

Bruno Rahn Felix dolazi iz bur`ujske obitelji. Nakon velike sva|e s roditeljima on zavr{ava na ulici. Tamo upoznaje Auguste, stariju prostitutku. Taj susret }e se pokazati kobnim po nju. Augusti je `ao Felixa i odlu~i mu pomo}i tako {to }e ga primiti u stan koji dijeli sa svodnikom i jednom mla|om prostitutkom, Clarisse. Jako zanimljiv film. Scenarij su napisali Ruth Goetz i Leo Heller prema drami Wilhelma Brauna. Ocjena: 4

TOLIKO SMO SE VOLJELI BORBA PROTIV TIRANIJE Pri~a filma Dama je bazirana na biografiji Aung San Suu Kyi

Rije~ je o novom igranom filmu Luca Bessona. Navikli smo na njegove komercijalne filmske projekte. Ovaj izdvajam kao mali odmak od njegovih dosada{njih uradaka. Ipak, napomenut }u da se ne radi o dubokom autorskom upu{tanju u veliku i bitnu temu, jer film pomalo banalizira i ubla`ava ono {to se stvarno de{avalo. Stilski, umjesto ne~eg {to }e naginjati ka naturalizmu i pravoj drami, u ovom filmu je fino upakovano, uz pomalo banalne dijaloge i prepri~avanja, bez konkretne radnje, slika koja }e re}i {to treba. No, Damu `elim promovirati zbog protagonistice ova pri~e. Drago mi je jer je pripadnica nje`nijeg spola, prije svega, a uz to je veliki borac. Ali, borac bez nasilja. Bitno mi je to ista}i jer film potencira da je napravljen po istinitoj pri~i, ali svi koji su bar preko snimaka i fotografija upoznati s tiranijom u Burmi, koja ve} predugo traje, shvatit }e o ~emu govorim. To je nerijedak problem pretencioznih, koji zbog svojih nauma poku{avaju odigrati uloge aktivista, i to ne ba{ dobro. Pri~a filma Dama je bazirana na biografiji Aung San Suu Kyi. Ona je provela vi{e od petnaest godina u ku}nom pritvoru (mnogi su pro{li mnogo gore). Ipak, ostala je jaka i nepokolebljiva u svom naumu da skine tiraniju s vlasti u svojoj zemlji. Neprijateljski re`im joj je uvijek bio prepreka. Kroz svoje nastojanje, ostala je bez majke koja je umrla, ali na neki na~in i bez mu`a i djece. Udala se za Britanca te s njim ima dvoje djece. @ivjela je u Britaniji, ali se zbog bolesti majke vratila u Burmu i tamo ostala. Zbog svojih zalaganja dobila je 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

1991. Nobelovu nagradu za Mir. Na samom po~etku filma saznajemo da je ona bila k}erka burmanske politi~ke ikone. Njen otac je bio protiv tiranije. No, ubili su ga i tiranskim, nasilni~kim na~inom do{li su na vlast drugi. Otac, iako general, zalagao se za promjene. Nakon {to je odrasla, njegova k}erka postaje vo|a oporbe. Unato~ Nobelovoj nagradi, unato~ i ovom filmu i svemu {to je pretrpjela ova dama, ni dan danas nema promjena u njenoj zemlji. Vojna hunta je i dalje na vlasti. Na`alost. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano) 2. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 4. Tiranosaur (Paddy Considine) 5. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 2. Umjetnik (Michel Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video) 3. Ko`a u kojoj `ivim (Pedro Almodovar, Canal+ Espana, Discovery film i video) 4. Na{a majka (Denis Villeneuve, Discovery film) 5. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video)

Ettore Scola Strahovito zanimljiv film iz 1974. godine. Ettore Scola nije samo re`irao film, ve} je skupa sa Agenoreom Incroccijem i Furiom Scarpellijem napisao scenarij za ovo ostvarenje. Pri~a je to o tri drugara, Antoniju, Gianniju i Nicoli, koji su se zbli`ili pred kraj Drugog svjetskog rata kroz borbu protiv nacista. Film }e nam pokazati njihove `ivote u poslijeratnom periodu. Bitno je znati da su svo troje osjetili ljubav prema jednoj djevojci, Luciani. Ocjena: 4

ULICA VELIKA SLOBODA BR. 7

Helmut Kautner Helmut Kautner je re`irao film i uz Richarda Nicolasa napisao scenario, a direktor fotografije je Werner Krien. Ovo je Kautnerov debitantski film u boji, koji tretira `ivot mornara i prostitutki u Ulici Velikih sloboda u Hamburgu. Ovaj intirgantni film su vlasti nacisti~ke Njema~ke zabranile da se prikazuje, jer ne prikazuje njema~ke mornare i djevojke onako kako su oni `eljeli. Ocjena: 4

71


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

8.8.2012

18:32

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Nissan Pathfinder

Nissan je objavio detalje o ~etvrtoj generaciji modela Pathfinder, popularnom SUV vozilu koje se odlikuje najni`om potro{njom goriva do sada. Novi Pathfinder dijeli platformu sa modelima Murano, Quest, Maxima, Altima i 2013 Infiniti JX.

MOTOCIKLI

Kawasaki Najmanji pripadnik Ninja obitelji od 250 ccm, Kawasaki Ninja 250R, tako|er odmilja zvan Baby Ninja, u 2013. godinu ulazi detaljno osvje`en. Paralelni dvocilindrik od 249 ccm dobio je nove klipove, karter a cilindri su sada lijevani.

DESIGN

[koda Rapid [koda je potvrdila kako bi slijede}e godine na tr`i{te trebala sti}i manja izvedba novog modela Rapid, odnosno njena hatchback izvedba s petorim vratima, sada ve} popularno prozvana ~e{kim Golfom.

72

Preminuo čuveni plivač Veljko Rogošić

Zbogom, meštre

VELJKO VELJKO ROGO[I]

Odlazak Odlazak velikana velikana pliva~kih pliva~kih sportova sportova

U KBC-u Split u 71. godini preminuo je proslavljeni hrvatski pliva~ Veljko Rogo{i}. Svojim rezultatima, pristupom i uporno{}u Rogo{i} je postao za{titni znak tog sporta u Hrvatskoj, idol generacijama mladih pliva~a koje su dolazile tijekom njegove iznimno duge i bogate karijere. Ro|en u zemljoradni~koj obitelji u Ka{tel Luk{i}u 21. srpnja 1941. godine, Rogo{i} je u svom rodnom mjestu `ivio do 1963. godine, da bi se potom u Ka{tela ponovno vratio 1997. godine. O`enjen, otac dvoje djece, Rogo{i} je po zanimanju bio brodogra|evni tehni~ar, zavr{io je studij organizacijskih nauka i bio profesor za rehabilitaciju povrije|enih, no cijeli je `ivot posvetio plivanju. Rogo{i} je bio velikan plivanja, prvo u bazenima, a potom i daljinskog koje ga je jo{ i vi{e proslavilo, i u biv{oj Jugoslaviji, pa zatim i kasnije u Hrvatskoj, unato~ za sporta{a poznijim godinama koje na njega kao da nisu imale utjecaja. Do kraja je Rogo{i} ostao vjeran svojoj sportskoj ljubavi i iza sebe je ostavio impresivan niz rezultata koji }e zauvijek biti upisani zlatnim slovima u svjetsku povijest ovog sporta. Bio je ~lan splitskog Jadrana od 1959. do 1973. godine, a od kada je prvi put u karijeri 2. kolovoza u Borovu oborio dr`avni rekord na 400 metara slobodno kao da ga vi{e ni{ta u vodi i u moru nije moglo zaustaviti, nizao je mjesta na pobjedni~kim postoljima i rekorde. Ukupno je 203 puta nastupio za dr`avnu reprezentaciju, te 51 put obarao dr`avne rekorde u disciplinama 1500 i 400 metara slobodno, 400 i 200 metara mje{ovito, te 200 metara delfin, bez {tafeta. Uz to je 142 puta bio dr`avni prvak, 15 godina kapetan dr`avne reprezentacije... Rogo{i} je bio

sudionik i dvaju Olimpijskih igara 1960. godine u Rimu i ~etiri godine kasnije u Tokiju, triput je nastupio na Mediteranskim igrama, pobje|ivao je na Balkanskim igrama... Titulu svjetskog prvaka osvojio je 1971. godine, mnogo puta biran je za najuspje{nijeg pliva~a godine, olimpijski komitet triput mu je dodijelio najve}e olimpijsko priznanje za postignute rezultate.Velike uspjehe nizao je Rogo{i} i u pliva~kim maratonima, ~etiri puta od 1969. do 1973. godine zaredom osvajao je maraton u talijanskom Ricconeu, svjetski prvak postao je 1971. godine u Italiji (CapriNapoli), te godine bio je progla{en i za najboljeg maratonca svijeta, a iste rezultate ponovio je i 1972. i 1973. godine. Godinu potom osvojio je ~etvrtu titulu prvaka svijetu oboriv{i svjetski rekord za nevjerojatnih 27 minuta. Za brojne uspjehe Rogo{i} je nagra|en i “morem“ povelja, plaketa. Rogo{i} je 1992. godine dobio povelju za najve}a sportska dostignu}a ‘Swimming Hall Of Fame’ u ameri~kom Fort Laurderdaleu, Florida, pliva~koj Ku}i slavnih. Tada je njegovo ime uklesano me|u ostale sportske legende. Godi{nja dr`avna nagrada za izniman doprinos i dostignu}a za razvoj sporta “Franjo Bu~ar” dodijeljena mu je 2002. godine. U velikoj konkurenciji jedan od najve}ih Rogo{i}evih podviga u borbi s morem svakako je preplivavanje La Manchea 2004. godine. Engleski kanal izme|u Francuske i Velike Britanije Rogo{i} je preplivao u dobi od 63 godine, te je postao prvi hrvatski pliva~ kojem je to uspjelo. Za taj je podvig nagra|en i poveljom CSPF-a (Channel Swimming Piloting Federation). (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

7.8.2012

15:12

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Neobjašnjivi šarm kartolina

Šaljete li razglednice? ZA USPOMENU I DUGO SJE]ANJE

Internet Internet ii SMS SMS poruke, poruke, ipak, ipak, ne ne mogu mogu zamijeniti zamijeniti memorabilijsku memorabilijsku vrijednost vrijednost razglednice razglednice

SAD

Pam}enje Rezultati nau~nog istra`ivanja provedenog na Univerzitetu u Majamiju pokazali su da `ene koje su trudne ili su nedavno postale majke imaju bolju memoriju od onih koje nemaju djecu. U nizu eksperimenata kojima se testirala sposobnost sagledavanja prostora i pam}enja podataka o okolini, nove mame su pokazale bolje rezultate od ispitanica koje nemaju djecu, a isto je i sa trudnicama, uprkos mitu o njihovoj “rasijanosti“.

HRVATSKA

Natalitet Kada ste posljednji put poslali ili primili razglednicu? Mnogi bi se, vjerovatno, prije samo par ljeta brzopotezno opkladili kako }e savremena tehnologija taj, manje-vi{e oduvijek isti, koncept slanja razglednice potpuno “pojesti“. Ipak, bez obzira na dru{tvo ~iju su percepciju (brze) komunikacije zauvijek promijenili mobiteli, internet i gadgeti, ~ini se da je stara dobra kartolina uspjela odr`ati svoju funkciju do danas. Postoji neka naizgled neobja{njiva ~ar u ~inu pisanja, ali i dobivanja razglednice, zaslu`na za njihovu popularnost i sveprisutnost. Statistika bi sigurno pokazala da su brojke odaslanih razglednica iz, primjerice, ‘70-ih i ‘80-ih godina pro{log stolje}a, za vrijeme razvoja turizma na prostorima Evrope, kada nismo znali {ta su e-mail ili SMS, daleko od onih dana{njih. Ali i u 2012., uz minijaturne laptope, iPade i pametne mobitele koji su postali imperativ brzog slanja poruka gdje god se nalazili, ipak }ete jo{ uvijek nai}i na bezbroj verzija i {iroku ponudu papirnatog suvenira razglednice. Bez obzira {to je razglednicu potrebno prvo kupiti, pa rukom ispisati, potom upisati (prethodno zapam}enu) adresu `eljenog primatelja, te je naposlijetku frankirati i poslati, ovaj mali proces koji, brojen po dana{njim parametrima brzine komuniciranja itekako traje, jo{ nije i{~ezao. Mo`da je za sve “kriva“ zahvalna sadr`ajna forma razglednice, koja korisniku nudi veli~inom ograni~en prostor za pisanje 9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

teksta, za direktnu i kratku poruku, vizualno pra}enu odabranim motivom. Osim pukog preno{enja poruke i hvalisanja o `ivopisnoj lokaciji na kojoj se nalazite, u razglednice su ~esto utkane i velike doze emocionalnog naboja i “{ifriranih“ privatnih poruka, a njihova memorabilijska vrijednost i opipljiva postojanost dalekose`niji su od samog trenutka kada je primljena i poslana. Po~etak slanja razglednica datira s nastankom po{tanske slu`be, a povijest navodi kako je u analima najstariju zabilje`enu razglednicu poslao izvjesni Theodore Hook. Rije~ je o londonskom piscu kojem se pripisuje zasluga za tekst, ali i ru~no nacrtanu sliku na prvoj ikada poslanoj razglednici. Da bi stvar bila zanimljivija, Hook je razglednicu poslao sam sebi, {ale}i se na ra~un slu`benika po{tanske slu`be, jer je slika sadr`avala i njihove karikature. Upravo ta doza privatnosti sadr`aja, odnosno nepostojanja iste, karakteristi~na je za pojam razglednice vidljiva je svakom kome do|e u ruke, od po{tara do kom{ije, ali i to je dio njenog {arma. Stoga, bez obzira koliko vam Facebookov tag bio dra`i, Twitter mention br`i, a SMS sigurniji, ovog ljeta ipak zapamtite nekoliko adresa najboljih prijatelja i ~lanova porodice i po{aljite im razglednicu s ljetovanja. Osmijesi i sre}a nakon va|enja potpisane plastificirane fotke iz po{tanskog sandu~i}a su neprocjenjivi! (Priredila: M. Radevi})

Mjere populacijske politike koje se provode u Hrvatskoj ne daju rezultate, jer su palijativne i socijalne, usmjerene isklju~ivo na nezaposlene i kategorije s najni`im primanjima, izjavio je demograf Jakov Gelo, profesor na zagreba~kom Ekonomskom fakultetu. Prema njegovim rije~ima, Hrvatska je u 2011. zbog negativnog prirodnog prira{taja izgubila jedan ~itav grad od gotovo 10.000 stanovnika, a zabilje`en je pad broja novoro|en~adi u odnosu na prethodnu godinu od 5%.

VELIKA BRITANIJA

Hrana Zaboravite na vje`be, komplikovane dijete i ~udotvorne tablete - ako `elite `ivjeti du`e i kvalitetnije, bit }e dovoljno da jednostavno smanjite obroke, tvrdi Michael Mosley, jedan od vode}ih britanskih nau~nika. Mosley ka`e da restriktivna prehrana, koja podrazumijeva uno{enje oko 600 kalorija dnevno, produ`ava `ivot, te da nije potrebno jesti tri obroka dnevno - jer ono {to osje}amo kao glad, obi~no je samo navika.

73


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

8.8.2012

18:33

Page 74

KULT MARKET SAD

Nadya Suleman

CRVENI FENJER Vječna dilema - je li seks prije sportskih nastupa dobar ili ne?

Prvo seks pa onda po medalju SPORT SPORT II RITUALI RITUALI

Olimpijce, Olimpijce, uglavnom, uglavnom, nije nije briga briga za za studije studije stru~njaka stru~njaka

Kako je Octomom nedavno proglasila bankrot, medijima je objavila kako je spremna na sve kako bi prehranila svoju djecu. Stoga je 36-godi{nja Nadya sada snimila i porno uradak nazvan Sama kod ku}e, a dijelovi filma opet su lagano po~eli curiti u javnost.

[VEDSKA

Victoria Silvstedt

[ve|anka krstari Sredozemljem, a trenutno se nalazi na Sardiniji. Kako bi razveselila svoje fanove na Twitteru, zanosna plavu{a rado objavljuje fotografije na kojima pozira u oskudnim bikinijima.

HOLANDIJA

Bregje Heinen Iako je u{la tek prije ~etiri godine u modni svijet, odradila je revije za najve}e dizajnere, a prve naslovnice za Vogue i Elle su tu, dodu{e, jo{ se nije “do~epala” ameri~kih izdanja. No sigurni smo da }e joj se i to ubrzo ostvariti.

74

Ima li seks prije sportskih natjecanja pozitivan ili negativan u~inak na rezultat? Na ovu staru dvojbu stru~njaci odgovaraju ajn{tajnovski - sve je to relativno. Prema rije~ima zlatne Alicie Coutts, australske pliva~ice na Olimpijskim igrama u Londonu prije spavanja su ~itale erotski roman 50 Shades of Grey. Njihov zemljak, strijelac Russell Mark, negodovao je zbog toga {to sobu mora dijeliti s kolegom iz olimpijske reprezentacije, a ne s timskom kolegicom i suprugom Lauryn Mark. Njema~ki pliva~ki par Britta Steffen i Paul Biedermann u Londonu su tako|er bili smje{teni u odvojenim apartmanima. Dilema je vje~na - je li seks prije sportskih nastupa dobar ili ne? “Ako je seks sastavni dio pripreme neke sporta{ice odnosno sporta{a, onda oni ne bi trebali apstinirati“, ka`e fizioterapeut Mark Brown iz Australskog vije}a za sportsku medicinu koji je bio na trima Olimpijskim igrama. “Mnogi se sporta{i u pripremi strogo dr`e odre|enih rituala. U tome ih ne bi smjeli ometati.“ Neki treneri smatraju da apstiniranje od seksa sporta{e ~ini agresivnijima, a time i boljima. Drugi, pak, tvrde da preagresivni sporta{i nemaju osje}aj za ono {to je bitno te da su time i lo{iji. Ako je vjerovati zvijezdama poput ameri~kog pliva~a Ryana Lochtea, ve}inu olimpijaca malo je briga za mi{ljenje stru~njaka. “Oko 70 do 75 stanovnika olimpijskog sela uop}e se ne}e suzdr`avati“, izjavio je Lochte. Neki ~ak ka`u kako mnogi sporta{i imaju prili~no razuzdan seksualni

`ivot. Kineziolog David Bishop sa sveu~ili{ta Victoria smatra da ovo ne mora nu`no smanjiti izglede za medalju. “Seks i zatim dobar san - to sasvim sigurno mo`e imati pozitivan u~inak. Naravno, ako ga sporta{i u pripremama ina~e ne prakticiraju, onda bi trebali apstinirati.“ Razlog je jednostavan: nemogu}e je dobiti vjerodostojne podatke jer rijetko ko navodi istinite informacije o svom seksualnom `ivotu, ka`e Bishop. U literaturi je na{ao ukupno ~etiri studije koje se bave tim pitanjem, a nijedna od njih na njega ne daje jednozna~an odgovor. Mnogo stvari ovisi o tome {to sporta{i sami smatraju va`nim prije izlaska na borili{ta, tvrdi Brown. Neki imaju bizarne rituale, primjerice, na dan natjecanja ustaju na istu nogu na koju su ustali kada su zadnji put pobijedili, banda`iraju neki dio tijela jer su tako jednom pobijedili te to otada smatraju talismanom i sli~no... Brown isti~e da se sporta{e ne smije optere}ivati tvrdnjama da je to sve besmislica, a ista je stvar sa seksom odnosno apstinencijom. Svako to do`ivljava na razli~it na~in. “Kao {to dugi letovi, spavanje u druga~ijem krevetu i `ivot u olimpijskom selu na svakoga utje~u druga~ije“, obja{njava Bishop. Erotski roman ili partner, na sporta{ima je da odlu~e kako }e provesti no} prije va`nog natjecanja, smatraju dvojica stru~njaka. A olimpijska zagonetka o seksu zasad }e, kako se ~ini, i dalje ostati nerije{ena. (Priredio N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

7.8.2012

15:10

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA “Treći korijen iz minus Split“ na Splitskom ljetu

Ništa kontra Splita MANJE POZNATI SPLIT Cilj akcije odr`ane u naselju Split 3 je naglasiti va`nost javnog prostora i urbanog planiranja

NOVO MESTO

Postati Slovenka Shoshanna Utchenik, ameri~ko-slovena~ka umjetnica, predstavlja od 8. do 11. avgusta u galeriji Simulaker u Novom Mestu projekat Postati Slovenka, kojim na poeti~an na~in problematizuje dileme u vezi sa u~enjem, istra`ivanjem i osvajanjem slovena~ke kulture i jezika. Polazna ta~ka je pitanje umjetnice publici: “[ta moram u~initi da bih postala Slovenka?”, a posjetioci mogu donijeti i odre|ene predmete, odje}u, hranu... kako bi odgovorili na to pitanje.

VUKOVAR

Film festival

Ulica Ru|era Bo{kovi}a u Splitu ovih dana bila je mjesto odr`avanja provokativne umjetni~ke manifestacije u sklopu 58. Splitskog ljeta, pod nazivom Tre}i korijen iz minus Split. Rije~ je o neobi~nom hibridu ambijentalnog teatra, instalacije i performansa koji, prema rije~ima organizatora, predstavlja nastavak razvoja sasvim novog i druga~ijeg profila splitske ljetne kulturne manifestacije. Split je ovog puta predstavljen kroz arhivske filmske i fotografske zapise Miodraga Mike \or|evi}a, Ivana Martinca, Lordana Zafranovi}a, Borisa Poljaka i drugih, te fotografije Rina Efendi}a i arhivske snimke iz Muzeja grada Splita, a tekstove troje autora - Vi{nje Kuko~, Diane Magdi} i Sonje Lebo{ - ~itala je glumica i ravnateljica Drame Splitskog ljeta Senka Buli}, koja stoji iza novog modela Splitskog ljeta. ^etiri ve} odr`ane javne tribine i najavljena premijera predstave Adio kauboju zajedno s ovom akcijom zapravo ~ine logi~nu cjelinu, koja se na sasvim novi na~in bavi Splitom. Paralelno s i{~itavanjem tekstova, na zidovima trga u naselju Split 3 projicirani su filmovi i fotografije grada. Centralna instalacija bila je velika metalna konstrukcija s cijevima iz kojih su izlazili oblaci vodene pra{ine kraj nikad zavr{ene fontane. Trg na Splitu 3 nikada zapravo nije bio definiran do kraja i po9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

kazuje retrogradnu svijest gradskih vlasti koje se ve} godinama, na dnevnopoliti~koj razini, bave spomeni~kim plastikama na ve} definiranim lokacijama kao {to je Riva. Novi dijelovi grada i splitska predgra|a nisu bili izazov politi~kim garniturama, koje su se fokusirale samo na Rivu i povijesnu jezgru grada. Ova umjetni~ka akcija je jasno pokazala u kojoj mjeri paralelni, manje poznati Split koji nije kulisa za turisti~ki biznis, vapi za oplemenjivanjem. Tekstovi se bave evolucijom Splita i izgradnjom Splita 3 u kojem `ivi 50.000 stanovnika, te urbanim diskontinuitetom. Autorica projekta je Diana Magdi} iz Udruge TESERAKT za interdisciplinarna istra`ivanja iz Splita. Projekt ima namjeru ukazati na probleme i posljedice nedostatka planiranja te na zapu{teni prostor Ulice Ru|era Bo{kovi}a, kao i naglasiti va`nost javnog prostora, bilo da se radi o Pala~i, kampusu ili @njanu. Rije~ je o zavr{nom u nizu projekata koji su do sada izvo|eni u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Beogradu, Pragu, Kor~uli, Buenos Airesu i Dresdenu. Splitska akcija izazvala je veliki interes gra|ana i prolaznika, {to je zapravo najva`nija ~injenica i cilj projekta - rad na unapre|enju kvalitete `ivota u zajednici, nagla{avaju organizatori. (Priredila: M. Radevi})

Vukovar film festival - Festival podunavskih zemalja, bi}e odr`an od 22. do 26. avgusta na rekordnom broju lokacija, a me|u atrakcijama {estog izdanja najavljeni su i laureati Berlinala i Sundancea. U Takmi~arskom programu bi}e prikazan i njema~ki film Barbara Christiana Petzolda, dobitnik Srebrnog medvjeda za najbolju re`iju u Berlinu, te ma|arski film Samo vjetar Benedeka Fliegaufa, dobitnik Grand Prixa `irija 62. Berlinala, koji govori o nasilju nad ma|arskim Romima.

KOTOR

Arhitektura Me|u programima Kotor Art festivala ove godine je i Kotor APSS Ljetnja {kola arhitekture, koja je organizovana od 4. do 14. avgusta u zgradi starog austrijskog zatvora. U Ljetnjoj {koli arhitekture u~estvuje 15 studenata iz Crne Gore, Hrvatske i Slovenije, koji }e pod mentorstvom crnogorskih i arhitekata iz regiona i Evrope raditi na identifikaciji primjera, a zatim intervenisati s ciljem prenamjene i o`ivljavanja napu{tenih objekata i lokaliteta.

75


Cetri oka:Cetri oka.qxd

8.8.2012

21:27

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO Tre}i ~etvrtfinalni duel, u okviru Programa Jaeger Music Night 2012, bi}e odr`an u petak, 10. augusta, u klubu Enigma u @ep~u, a nastupi}e grupe Neuro i Aesthetic Empathy. Ulaz na ovaj doga|aj, koji po~inje u 22 sata, je besplatan, a specijalni gosti su ~lanovi odli~nog benda Skripta iz Biha}a.

Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

PEÐA MILOJEVIĆ, glumac i producent

Prvi “Festival evropskog filma” u Trebinju

Od 14. do 19. augusta na beogradskom U{}u }e biti odr`an jubilarni, deseti Belgrade Beer Fest. Na ovom velikom festivalu piva i rock and rolla nas }e predstavljati: Zabranjeno pu{enje, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Zijo Valentino... Koncert }e, 14. augusta, odr`ati i Prljavo kazali{te, prvi put u Beogradu nakon dvadeset i {est godina. Na platou Gimnazije Me{a Selimovi} u Tuzli od 23. do 25. augusta traja}e Festival urbane kulture Project 035. Cijena ulaznice u pretprodaji je 7 KM, na dan Festivala 10 KM, a nastupaju, izme|u ostalih, General Woo, Frenkie, Mar~elo, Billain... Tog 23. augusta i u Zenici po~inje festival... Me|unarodni studentski festival, tre}i po redu, koji do 26. augusta organizuje Omladinski klub Zenica zove. Festival }e se, isti~u organizatori, sastojati iz dva dijela: studentske konferencije i koncerata. Zoster, Elemental i S.A.R.S. najzvu~nija su imena muzi~kog dijela zeni~kog festivala. “Premijerna projekcija filma Raj ili zaborav, ameri~kog autora Jacquea Frescoa, kao i predavanje pod nazivom The Venus Project Lecture, bi}e odr`ani u nedjelju, 2. septembra u Velikoj sali banjalu~kog bioskopa Palas, sa po~etkom u 12 ~asova”, saop{tavaju organizatori. Ako niste znali, Jacque Fresco je arhitekta, nau~nik i futurista.

Projekcijom austrijsko-indijskog dokumentarno-muzi~kog filma Ciganska du{a reditelja Petera Kerna, u dvorani Doma kulture u Trebinju 6. avgusta otvoren je prvi Festival evropskog filma Istok - Zapad. U okviru

prvog festivalskog izdanja, koje traje do 11. avgusta, bi}e prikazano jedanaest ostvarenja podijeljenih u tri programske cjeline. “Za program su birani vrhunski filmovi koji tretiraju aktuelne dru{tvene fenomene, podjednako prisutne u zapadnoj, kao i u isto~noj Evropi. Nadamo se da }e ova manifestacija postati tradicionalna jer se Trebinje, kao grad kulture u kome se dodiruju istok i zapad, samo nametnulo kao doma}in Festivala. Osim toga, mislimo da grad koji ima sna`no razvijenu kino kulturu treba kona~no da dobije i jedan moderan multipleks”, rekao je na otvaranju Festivala glumac i producent Pe|a Milojevi}, obra}aju}i se publici u ime organizatora. Na~elnik Trebinja Dobroslav ]uk, koji je zvani~no otvorio Festival, najavio je rekonstrukciju kino-sale u trebinjskom Domu kulture te izgradnju moderne multipleks dvorane, u partnerstvu sa firmom Europa Cinemas iz Brisela.

ZIJAH SOKOLOVIĆ, glumac ZIJAH ZIJAH SOKOLOVI] SOKOLOVI]

“Potpuno “Potpuno je je fascinantno fascinantno kako kako umjetnost umjetnost ru{i ru{i predrasude predrasude ii ustaljene ustaljene malogra|anske malogra|anske navike” navike”

Nova sezona u Narodnom pozori{tu Tuzla bi}e otvorena 7. septembra premijernom izvedbom predstave Igraju}i `rtvu, koju prema tekstu bra}e Vladimira i Olega Presnjakova re`ira go{}a iz Zagreba Sa{a Broz. U predstavi glume: Milenko Iliktarevi}, Midhat Ku{ljugi}, Remira Osmanovi}, Nenad Tomi}, Elvira Aljuki}, Nedim Malko~evi}, Alisa Brki}, Edis @ili} i Ivana Perkuni}.

76

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


Cetri oka:Cetri oka.qxd

8.8.2012

21:27

Page 77

INES TANOVIĆ, rediteljica iz Sarajeva

“Na{a svakodnevna pri~a” o savremenoj bh. porodici Nakon velikog uspjeha regionalnog filmskog omnibusa Neke druge pri~e, koji je u protekle dvije godine prikazan na brojnim evropskim festivalima, sarajevska scenaristica i rediteljica Ines Tanovi} priprema se za po~etak snimanja svog prvog dugometra`nog igranog filma. Film radnog naslova Na{a svakodnevna pri~a trebao bi se po~eti snimati u prolje}e 2013. godine. Rije~ je o scenariju koji je na marketu CineLink SFF-a osvojio nagradu International Relations Arte, a podr`an je i od Fondacije za kinematografiju FBiH sa 20.000 KM za razvoj projekta. “Nadamo se da }emo na novom konkursu Fondacije dobiti dodatna sredstva, kako bismo mogli po~eti sa snimanjem. Film }e se raditi u produkciji ku}e Dokument Sarajevo, a u autorskom timu su ljudi sa kojima sam ve} sara|ivala na ranijim projektima: producent je Alem Babi}, direktor fotografije Erol Zub~evi}, kostimografkinja Sanja D`eba, a dizajn zvuka radi}e Igor ^amo. Koproducenti su iz Srbije i Njema~ke”, ka`e Ines Tanovi}. Prema rije~ima autorice, Na{a svakodnevna pri~a je na neki na~in produ`etak pri~e iz pomenutog omnibusa: “Radnja se doga|a u Sarajevu, a film govori o jednoj savremenoj porodici koja prolazi kroz razli~ite probleme tranzicijskog dru{tva politi~ke, ekonomske i druge... Kroz njih se ustvari prelamaju svi problemi sa kojima se suo~avaju gra|ani Bosne i Hercegovine danas, tako da mislim da }e se mnogi na{i gledaoci lako poistovjetiti sa likovima.” Iako gluma~ka ekipa filma jo{ nije kona~no definirana, Ines Tanovi} nam otkriva da }e glavnu mu{ku ulogu tuma~iti Fe|a

[tukan, a jedna od uloga pripala je i hrvatskoj glumici Nini Violi} (i [tukan i Violi} sara|ivali su sa Tanovi}evom u Nekim drugim pri~ama). Film }e se ve}im dijelom snimati na lokacijama u Sarajevu, a tek jedan manji dio }e eventualno biti realiziran u inostranstvu.

Nije ekavica sila jedine mogu}nosti Pro{log ~etvrtka na Brionima je, u produkciji Kazali{ta Ulysses, premijerno izveden Pokojnik, posljednja drama velikog srbijanskog knji`evnika Branislava Nu{i}a. Rediteljica je Lenka Udovi~ki. Kako funkcioni{e Nu{i}ev Pokojnik na Brionima, ispliva li pokatkad kakva metafora, pitamo Zijaha Sokolovi}a, koji u predstavi igra lik Spasoja Blagojevi}a: “Hm... Potpuno je fascinantno kako umjetnost ru{i predrasude i ustaljene malogra|anske navike, jer Pokojnik na Brionima dobija otvorenu dimenziju svega onoga {to Branislav Nu{i} `eli da ka`e. “Te{ko je sru{iti sve ono {to je, gospodine Pokojni~e, napravljeno poslije va{e smrti... Te{ko!”... “Toliko nemorala na tako mali broj ljudi”... “Nemoral je sila starija i ja~a od samog zakona, nemoralu se danas klanja cijeli svijet”... A kako, pak, funkcioni{e ovo Nu{i}evo djelo na ijekavici? “Kao djela Williama Shakespearea na bilo kod drugom jeziku, jer nije ekavica sila jedine mogu}nosti”, veli Sokolovi}. Pored njega, u predstavi igraju Jelisaveta Seka Sabli}, Katarina Bistrovi}-Darva{, Miodrag Krivokapi}, Branislav Zeremski, Filip Nola, Maja Posavec, Filip Deteli}, Drago Grabnar, Du{an Goji}, Borko Peri}, Zoran Pribi~evi} i Josip Milanovi}. Saradnja sa partnerima na sceni je, pretpostavljamo, vrhunska, jer kako ne}e biti kada je u gluma~koj podjeli Seka

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

Jelisaveta Sabli} i Zijah Sokolovi}

Sabli}... “Igrati danas Nu{i}a iliti ga posmatrati savremeno, sa vrhunskim glumcima iz Zagreba i Beograda, prava je gluma~ka poslastica. Sa Sekom Sabli} sam ve} igrao u pozori{tu i u kultnoj seriji Ljubav, navika, panika”, ka`e Zijah Sokolovi}. Zaklju~no sa ~etvrtkom, 9. augusta, bi}e odigrano ukupno sedam repriza Pokojnika. Pa se, onda, vidimo 2013. godine.

77


CRNA:CRNA.qxd

8.8.2012

18:30

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Klan iz Damaska

K

ad se u Siriji ispaljuju granate na naselja, kad borbeni zrakoplovi i trupe sirijske vojske biju bitku za Alep, tada to nije rezultat odluke jednog svemo}nog diktatora, ve} ~itavog vode}eg {taba o kojem ovisi i Ba{ar al-Asad. U tome {tabu su Asadovi ro|aci, dugogodi{nji {efovi obavje{tajnih slu`bi i vojske, koji su se do sredine jula 2012. mislili da su “na sigurnom” u glavnom gradu Damasku. Me|utim, 18. jula jedna bomba je u trenu uni{tila te iluzije. Pri napadu na Nacionalno sigurnosno vije}e, naime, ubijeno je ~etvero Asadovih najbli`ih suradnika. Me|u poginulima je i njegov zet Asef [aukat, ~ija smrt je klan Asadovih posebno pogodila. [aukat je zajedno s Asadovim mla|im bratom Maherom godinama dominirao sigurnosnim aparatom. Sad se sirijski predsjednik mo`e potpuno osloniti samo jo{ na svoga brata. Maher al-Asad zapovijeda ^etvrtom divizijom sirijske vojske, koja u mnogim mjestima predvodi gu{enje pobune, kao i Republikanskom gardom, koja je, izme|u ostalog, zadu`ena za za{titu Asada. Obje postrojbe va`e kao dobro opremljene i lojalne.

78

Sam Maher je navodno Ba{arova desna ruka, o njemu se govori da je hladnokrvan i jak kad je u pitanju vodstvo. U aktualnoj krizu Maher snosi glavnu odgovornost za nasilje protiv demonstranata i paljbu na “opozicione“ ~etvrti i naselja. Nakon {to je njegov najstariji brat Basil poginuo u prometnoj nezgodi 1994. godine Maher je, navodno zbog svoga uzavrelog karaktera, ispao iz utrke za potencijalnog nasljednika svoga oca. Navodno je 1999. ~ak zetu Asefu [aukatu pucao u trbuh tokom jedne sva|e. [aukat je pre`ivio i ta dvojica su poslije iz obostranog politi~kog interesa postali sigurnosno-strate{ki tim. Iako je [aukat u me|uvremenu poginuo, trebalo bi osvijetliti i njegovu vezu s Asadovima, jer ta veza puno toga govori o odnosima unutar obitelji Asad. Taj 62godi{njak je bio o`enjen Bu{rom, starijom sestrom prvotno ~etvorice Asadovih sinova (pored Basila, koji je poginuo u prometnoj nezgodi, 2009. je umro jo{ jedan brat, Majed, nakon dugogodi{nje bolesti). Mladi alavitski oficir Asef [aukat je k}er jedinicu Hafiza al Asada, Bu{ru, upoznao sredinom ’80-ih godina dok je studirala farmaciju na Sveu~ili{tu u Damasku. Veza nije nai{la na odobrenje ni kod oca, a ni kod najstarijeg brata. Basil je [aukata navodno ~etiri puta dao uhapsiti kako bi sprije~io sastanke sa sestrom. No uzalud: Bu{ra slovi kao inteligentna `ena koja zna kako nametnuti svoje mi{ljenje. Ideolo{ki, ona je jedna od najtvrdokornijih u porodici te je poznata po svom beskompromisnom antiizraelskom i antiislamisti~kom stavu. Koliko tvrdokorna mo`e biti pokazala je godinu dana nakon Basilove smrti, kad se ’95., protiv volje svoje obitelji, udala za deset godina starijeg Asefa. Kako bi se izbjegao skandal u javnosti, Hafiz al-Asad je nedugo nakon svadbe tog nemilog mu`a slu`beno prihvatio u obitelj. Novi zet se ubrzo sprijateljio s Ba{arom, koji se opet po pitanjima sigurnosti sve vi{e oslanjao na [aukata. Uvjeren u [aukatove sposobnosti, tada ve} ostarjeli predsjednik Hafiz al-Asad mu je nalo`io neka se “do kraja dr`i Ba{ara”. I doista je taj general u pozadini pru`ao podr{ku mladom budu}em {efu dr`ave. Na Hafizovom pogrebu u lipnju 2000. je [aukat demonstrativno stajao na desnoj strani uz Ba{ara alAsada. On je godinama bio na vrhu vojne obavje{tajne slu`be a od septembra 2011. zamjenik ministra obrane. Vukao je konce unutar sigurnosnog aparata i vodio borbu za pre`ivljavanje vladarske obitelji kojoj mo`e biti zahvalan i za vlastiti uspon. Pomirbenu ulogu iza kulisa ima Anisa Makhluf, majka u obitelji Asad, kojoj je danas vi{e od 70 godina. Najva`niji Anisin doprinos osiguravanju mo}i je dala njezina rodbina, {ira obitelj Makhluf, jer je upravo ona finansijski osigurala re`im Asadovih. Anisin brat Mohamed Makhluf, biv{i finansijski savjetnik Hafiza alAsada i u me|uvremenu 80-godi{nji senior klana, od nekada{nje siroma{ne alavitske obitelji je na~inio {iroko razgranati poslovni imperij. Zahvaljuju}i aktivnostima u podru~ju telekomunikacija, u energetskom sektoru, u naftnoj i plinskoj bran{i, kao i u bankovnom sektoru, Makhlufi danas kontroliraju ve}inu sirijske ekonomije. Mohamedov najstariji sin Rami va`i kao najbogatiji poduzetnik u zemlji. Kao vlasnik prvog sirijskog ponu|a~a mobilne telefonije Syriatel, kod sirijskog stanovni{tva je postao simbolom nepotizma i kleptokracije. Ba{ zato je najomra`eniji od svih predstavnika re`ima u Damasku. Ramijeva bra}a i jo{ jedan ro|ak s maj~ine strane, naime, zauzimaju vode}a mjesta u obavje{tajnoj slu`bi. Ba{arova rodbina s o~eve strane je tako|er upletena u neprobojnu mre`u sastavljenu od vojske, obavje{tajnih slu`bi i paravojnih postrojbi. Me|u njihovom djecom su visoki vojni du`nosnici, nekolicina ro|aka je upletena u poslove [abiha, paravojnih postrojbi koje ulijevaju strah u kosti. Svi ti pripadnici obitelji Asad se nalaze na popisu sankcija EU-a, zato {to zapovijedaju, odgovaraju, finansiraju ili na neki drugi na~in podupiru svo to nasilje koje se mo`e vidjeti u Siriji. SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


PATINA:PATINA.qxd

8.8.2012

21:23

Page 79

PATINASTA KUTIJA

^udesni Evangelos Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

MELODIJE ZA VJE^NOST

Vangelis je jedan od najve}ih kompozitora dana{njice Jo{ }emo malo o Olimpijskim igrama u Londonu, pa vas vi{e ne}emo peglati. Zapravo, muzika bez koje ne mo`e pro}i nijedno takmi~enje, nijedna sve~ana ceremonija, nijedan jedini program u Londonu, jo{ od 27. jula, povod je za ovu storijicu. Muzika je djelo ~udesnog Vangelisa, Grka ~ije je pravo ime Evangelos Odysseas Papathanassiou (valjda je svako slovo na svome mjestu) koji }e sljede}e godine proslaviti sedamdeset godina. A prije trideset i jednu godinu premijerno je prikazan film Vatrene ko~ije, za koji je napisao originalnu muziku. I dobio Oscara!

Ali, ne samo on. Ve} i reditelj, producent, scenarista, kostimografkinja i monta`er tog filma, kao i glumac Ian Holm, koji je igrao sporednu ulogu. Me|utim, kada god neko spomene Vatrene ko~ije nema tog na dunjaluku koji prvo ne pomisli, odnosno kome prvo u glavi ne zazvu~i Vangelisova ~uvena melodija iz tog filma... ^uvena melodija {to vas “na vrhovima prstiju” nosi evo ve} trideset godina, melodija koja vas tjera da “budni sanjate” i jo{ uvijek gledate ekipu kako na pje{~anoj pla`i ostavlja duboke tragove, melodija zbog koje “primatima nikad ne isklju~uju elektriku”. A, fabulu ne}emo prepri~avati, ve}

}emo je citirati: “Vatrene ko~ije temeljene su na stvarnom doga|aju o dvojici atleti~ara koji su se takmi~ili na Olimpijskim igrama 1924. u Parizu: Ericu Lidellu, pobo`nom katoliku iz [kotske koji se takmi~i za Bo`iju slavu, i Haroldu Abrahamsu, engleskom Jevreju koji se takmi~i kako bi porazio predrasude.” O Vatrenim ko~ijama pi{emo u da nima kada se slavi Hitchcockova Vrto glavica, kao najbolji film svih vremena. Mo`da stvarno i jeste najbolji, ali stvarno nema bolju muziku od one u Ko~ijama! Mada ju je komponovao Bernard Herr m ann.

STRIP ARTIST

9.8.2012. I SLOBODNA BOSNA

79


Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

8.8.2012

21:22

Page 80

: ANDREJ NIKOLAIDISlik ve an” “Nikada neću biti istinski by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Nikada, jer nikada ne}u biti istinski velikan.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Jesam. To, i da up i{em vojnu {kolu. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Multietni~ki.

4. [ta morate imati u fri`ideru? Sir, jaja, pavlaku, pr{ut, majonez, tepsiju baklave. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ako tamo do|emo ja i jo{ neko, kako je to ostrvo pusto? 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? Para. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Kuvar. 8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? Ponavljao bih “jesam li vam govorio”.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ne znam ni za ovaj. 10. Jeste li meteoropata? Jesam. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Koliko je do potoka. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Ru`an i glup, a sastavni dio zavjere ru`nih i glupih je to {to su svijet ubijedili da je bolje biti lijep i pametan. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Mislite onako kako je rekao veliki crnogorski narodni pjesnik Deni Bone{taj: Crno me~e, svako ve~e, da po tebe dolazi?

80

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Dvadeset godina je donji minimum, samo budala bi prihvatila vlast na manje od toga. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Ne mo`e to. 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? E, pa poslije da bude da ~ujem glasove. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? Ne bih. 18. Osoba koja vas `ivcira? Mislite osobe?

19. Tange ili badi}? A znate li vi onaj kad mali, nakon {to mu se razvedu roditelji, pita oca: babo, babo, {ta ide naprijed, `uto ili sme|e? 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? [ta vam je to? 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? To }e Senad.

SLOBODNA BOSNA I 9.8.2012.


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.8.2012

21:08

Page 8


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.8.2012

21:06

Page 3


U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!


Omot-4:CRNA.qxd

8.8.2012

13:09

Page 78


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.