OSLOBOĐENJE 10.01.2013.

Page 1

OSLOBO\ENJE BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

Cijena: 1 KM/6 KN

Godina LXIX • Broj 23.736

^ETVRTAK, 10. 1. 2013.

O NTF-u danas na Vladi Federacije BiH

TUŽBA PROTIV HRVATSKE, PISMA SIPA I TUŽILAŠTVU BOSNE I HERCEGOVINE 3. strana

SKUP[TINA USK-a Novinara glavom u glavu

Keljmendiziranje javnog prostora

9. strana

Drama na Sedreniku Poku{aj plja~ke radnje

Foto: Amer KAJMOVI]

SPORAZUM SDP - SNSD Povodom skorog razmatranja izmjena zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine

Osiguranje mo}i Lagumd`iji i Dodiku

Gazda izboden, uposlenici odsje~en obraz

7. strana

Obilje`en Dan Republike Srpske

NE PRISTAJEMO NA NAMETNUTE ODLUKE 4. strana

DANAS PRILOG

12. strana


2

U @I@I

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Borci i premijer FBiH o novom zakonu o povoljnijem penzionisanju

MALO PARA, PUNO KORISNIKA

Dva od ~etiri

@ivko Budimir: Spreman za razgovor jo{ od po~etka namjerno izazvane krize

Budimir, Ljubi} i Radon~i} o Vladi FBiH Tema razgovora svima poznata, rekonstrukcija federalne vlasti kako bi izvr{na vlast odgovarala omjeru snaga u novoj parlamentarnoj ve}ini Lideri ~etvorke su izgleda napokon shvatili da me|unarodne institucije `ele da se svi razgovori o krizi vlasti u Federaciji BiH vode sa predsjednikom FBiH @ivkom Budimirom. ^udo se nije desilo, lider HDZ-a BiH Dragan ^ovi} ne}e sjesti za pregovara~ki sto sa Budimirom, ali to }e danas uraditi predsjednik SBB-a Fahrudin Radon~i} i predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}. Tema razgovora svima poznata, rekonstrukcija federalne vlasti kako bi izvr{na vlast odgovarala omjeru snaga u novoj parlamentarnoj ve}ini. Iz kabineta predsjednika FBiH potvr|eno je da su Radon~i} i Ljubi} tra`ili sastanak koji }e biti odr`an danas.

O~ekuju se smjene - Otkako je po~ela namjerno izazvana kriza vlasti u Federaciji BiH od nove koalicije, @ivko Budimir, predsjednik FBiH, dr`e}i se Ustava i zakona, jedini put ka rje{enju ovog problema vidio je u politi~koj kulturi i politi~kom dijalogu te sukladno tome vi{e puta je pozivao predstavnike ~etvorke na konsultacije i zapo~injanje dijaloga koji bi rezultirao rje{enjem samo zbog interesa gra|ana FBiH, kazala je za Oslobo|enje savjetnica predsjednika Federacije BiH Laura Bo{njak. - Prezentirat }emo Budimiru zaklju~ke posljednjeg sastanka ~etvorke i o~ekujemo da on radi u skladu sa ustavima i zakonima Federacije i da prihvati odluku o razrje{enju du`nosti osam ministara iz reda SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak, kazao je portparol HDZ-a 1990 Veso Vegar. ^lanove Vlade mo`e smijeniti predsjednik Federacije @ivko Budimir, uz saglasnost svoja dva potpredsjednika, kazao je nedavno Radon~i}, koji smatra da bi Budimiru bilo najbolje da shvati realnu situaciju i prihvati volju nove parlamentarne ve}ine. - Najpametnije rje{enje je da go-

spodin Budimir, koji ima ne{to manje od 2.000 glasova, poslu{a parlamentarnu volju stranaka koje ukupno imaju preko 550.000 glasova. Mi smo se odlu~ili na prekomponovanje Vlade Federacije da bismo izbalansirali hrvatsko-bo{nja~ke odnose, da bi prestala majorizacija Hrvata od Bo{njaka. Sad imamo paradoksalnu situaciju da tu majorizaciju omogu}ava jedan ~ovjek koji se naziva Hrvatom, ustvrdio je Radon~i}, koji }e ove `elje danas mo}i i li~no prenijeti predsjedniku Budimiru.

Doma}a rje{enja Od ishoda sastanka s Budimirom najvjerovatnije }e zavisiti i mogu}i sastanak s predstavnicima me|unarodne zajednice. Da strane diplomate nisu spremne da udovolje zahtjevima i prohtjevima nove ~etvorke svjestan je i lider HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}, koji nije ni siguran da }e do ovog sastanka uop}e i do}i. Kazao je da su me|usobno unutar ~etvorke, kao i sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom i ameri~kim ambasadorom Patrickom Moonom u toku intenzivne konsultacije kako bi se poku{ali stvoriti uslovi da taj sastanak istinski bude produktivan. - Ako on ne}e rezultirati su{tinskim izmjenama, u prvom redu rekonstrukcijom federalne izvr{ne vlasti, ali i izmjenama njenog funkcionisanja i dono{enja odluka, onda taj sastanak nema ni smisla, rekao je Ljubi} te dodao: “Za HDZ i HDZ 1990 ulazak u izvr{nu vlast, ako }e biti zadr`an postoje}i modalitet odlu~ivanja u federalnoj Vladi, ima ograni~eni smisao i dobitak. Ako se poka`e vjerodostojnim o~ekivanje da taj sastanak mo`e dati su{tinske dobitke, onda }e se on i desiti”. Predstavnici me|unarodne zajednice su slo`ni: “Formiranje vlasti u potpunosti je pitanje za doma}i politi~ki sistem L. RIZVANOVI] i procedure”.

Mjesecima su trajali protesti biv{ih pripadnika OSBiH

Me|u penzionisanim vojnicima OSBiH je i vi{e od 120 deminera koji }e, ukoliko zakon o povoljnijem penzionisanju bude usvojen u sada{njoj formi, biti najvi{e o{te}eni Premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} i ministar za pitanja boraca FBiH Zukan Helez sastali su se ju~er s predstavnicima bora~kih udru`enja, me|u kojim su i predstavnici penzionisanih pripadnika Oru`anih snaga BiH. Tema sastanka je bio novi nacrt zakona o povoljnijem penzionisanju i njegovo upu}ivanje u parlamentarnu proceduru. Prema rije~ima [emsudina Pojate, predstavnika penzionisanih pripadnika OSBiH, zakon jo{ nije zavr{en i sve je u fazi dogovora.

Ta~an broj korisnika - Krajnji rok za njegovo dono{enje je kraj januara, ali bojim se da do tada ne}e biti usvojen, kazao je Pojata. Pozitivna stvar u svemu je, kako je kazao jo{ jedan od predstavnika vojnika OSBiH Senad

V I J E S T I

Hubjer, to {to je ova kategorija boraca ugra|ena u ~lan 5. novog zakona, ali jo{ je ostalo da se dogovore pojedinosti oko visine koeficijenata i osnovice jer se radi o ograni~enim sredstvima, a pove}anom broju potencijalnih korisnika. Za sada postoje dva prijedloga, odre|ivanje limita najvi{e i najni`e penzije, odnosno razreda, a drugi prijedlog je da to ide po koeficijentima. Me|u penzionisanim vojnicima OSBiH je i vi{e od 120 deminera koji }e, ukoliko zakon o povoljnijem penzionisanju bude usvojen u sada{njoj formi, biti najvi{e o{te}eni. - U novom zakonu je problemati~no {to jo{ nije poznat ta~an broj korisnika koji bi bili obuhva}eni ovim zakonom, a malo je para. Zaklju~ak je da treba poku{ati ispraviti nepravde koje su do

sada u~injene pojedinim odlukama i uredbama, istakao je Pojata, dodav{i da me|u predstavnicima udru`enja bora~kih populacija postoji jedinstvo kada je rije~ o dono{enju zakona o povoljnijem penzionisanju.

Jednokratne pomo}i Penzionisani vojnici OSBiH su od Vlade FBiH do sada dobili dvije jednokratne pomo}i od 463 KM, a do usvajanja zakona o~ekuju akontativnu isplatu penzija. - Obe}ano nam je da }emo od januara, pa do usvajanja novog zakona, dobivati akontativne penzije, u kojem iznosu, jo{ ne znamo, valjda }e se i to uskoro rije{iti. Mi po~etkom februara o~ekujemo isplatu akontativne penzije, ako je ne bude, vidjet }emo kako dalje, istakao je Hubjer. L. RIZVANOVI]

ANA TRI[I] - BABI]

Pripremiti se za ulazak Hrvatske u EU Najzna~ajnija aktivnost Ministarstva inostranih poslova BiH u 2013. bi}e priprema javnosti, institucija BiH i samog ministarstva za ulazak Hrvatske u EU, poru~uje zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Tri{i} - Babi}. Ona isti~e da }e taj doga|aj biti najve}a novina sa kojom }e se BiH susresti u drugoj polovini 2013. godine, ocijeniv{i da mnogi u BiH jo{ nisu svjesni predstoje}eg pristupanja Hrvatske Uniji, kao zemlje koja je najve}i susjed BiH, sa kojom je povezuje granica od 1.001 kilometra. “Odnosi sa Hrvatskom su u 2012. intenzivirani, ne samo kao sa susjedom nego i kao zemljom koja je jednom nogom u EU. Mi u BiH moramo imati stalno u vidu da je Hrvatska od sljede}e godine i zemlja EU, a ne samo na{ susjed”, istakla je Tri{i} - Babi} u inter vjuu za Srnu. Tri{i} - Babi} tvrdi da su odnosi sa susjedima i regionom svake godine sve bolji. “Ove godine, imaju}i u vidu izbore i novu Vladu u Srbiji, odnosi izme|u BiH i Srbije samo su nastavili tokom kojim su i{li sa puno kon-

kretnijim stvarima koje su sada ispred nas”, precizirala ja ona. MIPBiH nastavi}e i u 2013. godini aktivnosti koje su vezane za politi~ki dio procesa integracija BiH u NATO. Saradnja sa Predsjedni{tvom BiH u 2012. godini bila je u kontekstu ustavnih ovla{tenja, s obzirom na to da je Predsjedni{tvo po Ustavu vrhovni tuma~ spoljne politike BiH. “Desio se jedan, da tako ka`em, incident na relaciji ministar i Predsjedni{tvo, kod davanja podr{ke za glasanje o Rezoluciji o Siriji u UN-u bez odluke sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH. Osim toga, saradnja je zaista bila dobra”, ocijenila je Tri{i} - Babi}. Ona ka`e da je 2012. obilje`ila korektna i dobra saradnja unutar MIP-a.


U @I@I

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

3

O NTF-u danas na Vladi Federacije BiH

Tu`ba protiv Hrvatske, pisma SIPA i Tu`ila{tvu BiH Od direktora TF-a je od septembra kao i sino} tra`eno da u svojstvu Skup{tine NTF-a podnese tu`bu protiv Republike Hrvatske zbog {tete nanesene ovoj bh. firmi u Plo~ama Dugogodi{nje sumnje u kriminal vezan prije svega za Naftne terminale Federacije BiH Plo~e (NTF) uskoro bi mogle kulminirati i tu`bom protiv Republike Hrvatske. Posla }e imati i Tu`ila{tvo BiH, te Agencija za istrage i za{titu BiH (SIPA). No, sve to ne zna~i da je na|eno rje{enje uo~i prijete}eg ste~aja ove firme k}erke Terminala Federacije d.o.o. Sarajevo. Foto: A. KAJMOVI]

[teta i tu`ba

TF ne}e biti sudu`nik Pred Vladom Federacije BiH danas }e se na}i informacija sa dokazima o nezakonitim radnjama u NTF-u, ali i informacija o prije dva dana vo|enim pregovorima direktora TF-a Rasima Kadi}a i Admira Mujanovi}a, savjetnika premijera FBiH, sa predstavnicima londonskog Deltagripa u Zagrebu, a sve zbog prijetnje ste~ajem NTF-a 13. januara ove godine. Naime, u nedjelju isti~u dva mjeseca od kada su 13. novembra po odluci suda iz Siska blokirani ra~uni ove federalne firme u Plo~ama. Ra~uni su blokirani zbog jo{ pred hrvatskim pravosu|em nepravosna`ne odluke Arbitra`nog suda me|unarodne trgova~ke komore u Parizu (ICC) iz aprila 2012. Pomenuti spor je posljedica tu`be Deltagripa protiv NTF-a zbog nezakonito raskinutog ugovora o najmu skladi{ta u NTF-u. Prema toj, ponavljamo, u Hrvatskoj jo{ nepravosna`noj odluci, NTF je du`an Deltagripu isplatiti od{tetu od oko 15 miliona KM. Od novembra i blokade ra~una Deltagrip je iz NTF-a naplatio ve} vi{e od 1,3 miliona KM. Direktor TF-a Kadi} i savjetnik

federalnog premijera Mujanovi} poku{ali su u Zagrebu na}i osnov za eventualni sporazum koji bi odgodio sudsku ovrhu nad NTF-om, a time i uklonio opasnost od odlaska NTF-a u ste~aj. Kadi} je ju~er rezultate tog sastanka prezentovao resornom ministru energije, rudarstva i industrije Erdalu Trhulju, te ~lanovima uprava TF-a i NTF-a. - U dobroj vjeri smo imali pregovore sa Deltagripom poku{avaju}i na}i na~in za odgodu ovrhe i cjelovitog rje{enja. Mogu da ka`em da postoje prijedlozi Deltagripa koji nisu prihvatljivi za na{u stranu. Ne mo`emo prihvatiti, jer ne moramo, da TF bude sudu`nik po eventualnom sporazumu i po obavezama koje na osnovu arbitra`ne presude ima isklju~ivo NTF. Deltagrip na tome insistira, a ukoliko i Vlada FBiH zauzme takav stav, te{ko je o~ekivati sporazum, kazao je Kadi}. On je dodao da u slu~aju izostanka sporazuma, a {to je ve} izvjesno, slijedi ste~aj. Rifat Feti}, predsjednik NO TF-a,

[ta je falsifikat Trhulj podsje}a da se mnogi nisu uklju~ili u slu~aj NTF-a od kada traje, od spornih ugovora sa Deltagripom. On ka`e da su ga predstavnici SING-a NTF-a krajem decembra informisali o de{avanjima u NTF-u, ali i dostavili mu konkretnu dokumentaciju koja ukazuje na eventualne kriminalne radnje. - Vidi se da kompletan proces Deltagripa protiv NTF-a po~iva na falsifikatu ugovora, {to je i dokazano vje{ta~enjem iz januara 2011. To vje{ta~enje uop{te nije uzeto u obzir tokom arbitra`e. Mnogi snose odgovornost zbog ovog do ~ega smo dovedeni, ka`e Trhulj. ka`e da postoje dvije varijante, ili izna}i 15 miliona KM i polo`iti ih dr`avnoj hrvatskoj agenciji, te tako deblokirati ra~une u i{~ekivanju odre|enja hrvatskog pravosu|a po arbitra`noj presudi ili u}i u ste~aj i u naredne tri godine sanirati

firmu i otplatiti dugovanja. - O~ekujem da Vlada zna da gubitak ovako va`ne strate{ke firme za FBiH zna~i vi{e od 15 miliona KM, te da }e se svi ministri potruditi da se na|e na~in za obezbje|enje tih para, ka`e Feti}, koji je protiv sporazuma sa Deltagripom, za kojeg ka`e da je neprijateljska firma NTF-u.

Pisma SIPA i Tu`ila{tvu BiH Ministar Trhulj ka`e da }e se Vlada FBiH upoznati o svemu, ali je sumnji~av da }e se na}i 15 miliona KM za otplatu Deltagripu. - No, mi smo pripremili akt koji ide Tu`ila{tvu BiH i SIPA. Evidentno je da na bazi falsifikovanog dokumenta iz 5. jula 2007. godine koji je mo`da napravljen i 2009. po~iva ~itav slu~aj. Od septembra, kad je izvr{ena prva blokada ra~una, insistirao sam kod direktora Kadi}a da se pokrene kontratu`ba protiv Deltagripa, jer sav predmet po~iva na falsifikatu, ka`e Trhulj. On poja{njava da je ugovor NTF-a 2006. o najmu skladi{ta potpisan sa

- Vrlo je ~udno da je sud u Sisku bez prethodnog priznanja strane odluke u Republici Hrvatskoj donio rje{enje o ovrsi, zatim ga poni{tio na bazi na{e `albe, pa ga onda po istom sudiji uz istu argumentaciju opet donio. Sve to daje nam za pravo da nakon konsultacije sa na{im odvjetni~kim uredom mo`da pokrenemo i tu`bu protiv Republike Hrvatske za {tetu koja nam je nanesena blokadom ra~una, ka`e Kadi}. firmom Deltagrip Limited, a falsifikovanim ugovorom koji se pojavio tek 2010. godine, a datiran 5. jula 2007, ugovor je prenesen na Deltagrip Trading LLP, na ~emu je dobivena arbitra`a na sudu u Parizu. - Zbog toga i jo{ nekih dokumenata vidi se da su direktno o{te}ene FBiH i BiH, pa ~ak i bud`et Republike Hrvatske, jer sa saglasno{}u nekih hrvatskih ministara na jednom spremniku su se javljale dvije razli~ite kompanije... To su jasne indicije koje treba nadle`na tijela da ispitaju. Od direktora TF-a je od septembra tra`eno, ali i danas da u svojstvu Skup{tine NTF-a podnese tu`bu protiv Republike Hrvatske jer je ovo drasti~an primjer gdje se nanosi {teta privrednom dru{tvu koje je u vlasni{tvu BiH. Znamo da arbitra`na presuda iz inostranstva ne mo`e biti provodiva bez njene nostrifikacije u Hrvatskoj. To je sve dovelo do toga da sad pri~amo o pla}anju 15 miliona KM nekome i to na bazi falsifikovanog dokumenta, pojasnio je Trhulj ju~er. M. \UROVI] RUKAVINA

KAROLINA PAVLOVI]

EMIL VLAJKI

Dodik kao Milo{evi}

^ovi} u holivudskom stilu

Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki kritikovao je doma}e “intelektualce” koji djeluju krajnje neobavije{teno i pri~e o inostranom uplitanju u poku{aje budu}eg svrgavanja predsjednika Srpske Milorada Dodika ocjenjuju plodom predsjednikove ma{te, javila je Srna. “Kao i u svakoj prolje}no-narand`astoj revoluciji, obavezno se u mar tovskim idama (Shakespeare) iznenada pojavljuje niz 'intelektualaca', uglavnom sa profesorskim i doktorskim titulama, koji 'hrabro' i 'stru~no' kao 'pravi gra|anski mislioci' govore o manama svojih dotada{njih Cezara o kojima godinama ni rije~ nisu smjeli zucnuti”, podsjetio je Vlajki. On je dodao da u ovoj, predmar tovskoj fazi, oni, po ve} vi|enom scenariju, djeluju krajnje neobavije{teno. “Pri~a o inostranom uplitanju u poku{aje budu}eg svrgavanja je, po njima, plod Dodikove bahate ma{te koji, pred pad, izmi{lja spoljne neprijatelje. Oni, eto, ne znaju da je spontanost naroda u Rumuniji, Ukrajini, Jugoslaviji, Siriji... kao i u arapskim prolje}ima, bila plod spoljnih obavje{tajnih i dolarskih podsticaja”, istakao je Vlajki u saop{tenju.

Izaslanica u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i ~lanica Predsjedni{tva Narodne stranke Radom za boljitak Karolina Pavlovi} podsje}a javnost da se ve} dvije godine, otkako napada na pozicije u federalnoj izvr{noj vlasti, “stolna” komponenta u paketu stranaka ~etvorke konstantno pozivala na interes gra|ana Federacije BiH, izjedna~avaju}i taj interes sa svojim ponovnim zauzimanjem pozicija u Vladi FBiH i upravama javnih poduze}a. “Mi u Narodnoj stranci Radom za boljitak, u svome jedanaestogodi{njem djelovanju, uvijek smo se zalagali da narodni novac ide na korist radnika, privrede, nezaposlenih i studenata. Smatramo nedopustivim razmetljivo pona{anje predsjednika HDZ-a Dragana ^ovi}a pred o~ima sve gladnijih gra|ana. Vlasnik vile pored Radobolje, izgra|ene u bogatunskom stilu holivudskih zvijezda sa Beverly Hillsa, pokazao je ne samo socijalnu neosjetljivost i nemarnost prema ve}ini `itelja zemlje u kojoj pretendira da vodi javne poslove ve} i nedostatak osje}aja za realnost i lijepo pona{anje, obmanjuju}i gra|ane da petomilijunska vila zapravo uop}e nije njegova. Uzimaju}i za sebe elitnu mostarsku

On podsje}a da je, prilikom ru{enja Slobodana Milo{evi}a, u Ma|arsku stiglo 70 miliona dolara, u vre}ama, te da su u Budimpe{ti i Segedinu osnovani centri psiholo{kog ratovanja, gdje su ~lanovi Otpora obu~avani kako sru{iti “balkanskog diktatora i krvnika”. “Na{i 'intelektualci' su u po~etnoj fazi raspjevavanja i govore o narodu kojem je dosta Dodika”, ocijenio je Vlajki. Podsjetiv{i da je Milo{evi}, neposredno nakon svog pada, u inter vjuu za jedne italijanske novine rekao da mu je najve}a gre{ka bila {to nije znao birati svoje najbli`e saradnike, Vlajki je ocijenio da se istorija, mo`da, i ponavlja.

lokaciju, na kojoj je desetlje}ima bila zabranjena bilo kakva gradnja, ^ovi} nam prezentira stil svoje politike koja ba{tini istinsku socijalnu neravnopravnost i poredak, u ~ijem su naukovanju jedni iznimno privilegirani, bogati i mo}ni, a drugi li{eni osnovnih prava. U godini koja prijeti bud`etskim deficitima, daljim padom proizvodnje, rastom cijena i porastom broja nezaposlenih, ^ovi}evo useljenje u basnoslovno skupu vilu predstavlja jo{ jednu u nizu drskosti i dokaz njegove odro|enosti od naroda, svakodnevnih egzistencijalnih boljki i potreba, koje gra|ani samo nekom magijom mogu zadovoljiti u vremenu krize i besparice”, kazala je Pavlovi}, saop}eno je iz Narodne stranke Radom za boljitak.


4

DOGA\AJI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

IZJAVA DANA Jeremi}u, to nije radila ni najprimitivnija Milo{evi}eva ekipa. Sjedi{ na Manhattanu i od tu|ih para kolje{ prasi}e pa ih slika{ za Twitter. Vrati se u Srbiju, jer {to si dulje vani, ve}i si ~oban

Biljana Srbljanovi}, dramska spisateljica

DOBAR LO[

ZAO

MILORAD DODIK Uo~i krsne slave boljeg dijela BiH, predsjednik je - ~ak i na groblju! - odr`ao prigodan govor. Ne}e, veli, liti suze, jer to ni{ta ne zna~i za Republiku Srpsku, ukoliko Bosi}ev SDS napusti vladaju}u strukturu na dr`avnoj razini. A kako }e se to odraziti na BiH?! E, to sekira vo`da, naro~ito ovih slavskih dana.

BOLJITAK Predsjednik Boljitkovog kluba zastupnika u Zastupni~kom domu Parlamenta FBiH Vlado (naravno) Ivankovi} \era kratko i jasno je dijagnosticirao domete tzv. ~etvorke; @urilo im se samo popuniti fotelje u izvr{noj vlasti, izvr{ili su usput i parlamentarni pu~, a, evo, sad ne mogu ni sastanak organizirati.

Odmjereno ameri~ki ambasador govori o skupu koji bi se povodom inicijative za reformu Ustava Federacije BiH trebao odr`ati na prolje}e. Razlog je, prije svega, da se otklone prevelika o~ekivanja. A naro~ito to da }e SAD pisati novi ustav. To je, poru~uje, izravni zadatak federalnih ~elnika.

AKCIJA FUP-a S punim legitimitetom je direktor FUP-a Dragan Luka~ u Biha}u kazao kako svima mora biti jasno kako zlo~in bilo koje vrste ne zastarijeva. Luka~eve rije~i, naime, dobijaju na snazi nakon ju~era{nje briljantne akcije FUP-a i MUP-a USK-a, kojom je rasvijetljen zlo~in iz 1997. godine. S policajcima u glavnoj ulozi.

VIJEST U

BROJU

Obilje`en Dan Republike Srpske

Ne pristajemo na nametnute odluke

RS mora osuditi svaki zlo~in, a mi ne `elimo da {titimo nikoga ko ga je po~inio, istakao je Dodik “Republika Srpska danas je stabilna i ja~a nego {to je bila prije nekoliko godina i jedina samoodr`iva zajednica na prostoru BiH�, poru~io je predsjednik RS-a Milorad Dodik u govoru na sve~anoj akademiji, a povodom Dana RS-a. - @elimo da Republika Srpska bude vje~na na dobrobit srpskog naroda i svih gra|ana koji u njoj `ive. @elimo da Srpsku sa~uvamo za na{e potomke, koji nikada ne smiju zaboraviti `rtve podnesene u njenom stvaranju i da ih se sje}aju sa zahvalno{}u i du`nim po{tovanjem, rekao je Dodik, isti~u}i da RS-u nikada kroz njegovu istoriju nije bilo lako, ali da je narod uvijek bio kadar prevazi}i sve te{ko}e. Predsjednik RS-a rekao je da je, pokrenuv{i politi~ki pokret za odbranu srpskog naroda, stvaraju}i Srpsku u procesima raspada biv{e Jugoslavije, tada{nje politi~ko i vojno rukovodstvo Republike Srpske imalo ~vrsto uvjerenje da je njeno stvaranje garant opstanka Srba na ovim prostorima.

Odr`ivo dru{tvo

PATRICK MOON

56,2

posto gra|ana Hrvatske protivi se mije{anju Crkve u spolni odgoj u {kolama.

OSLOBO\ENJE

- Republika Srpska mora jasno osuditi svaki zlo~in, a najvi{e onaj po~injen u njeno ime, jer ona to nije tra`ila. Ne `elimo da {titimo nikoga ko je po~inio zlo~in, ali na{ osje}aj o selektivnoj pravdi, u kojoj je nama namijenjena uloga krivca, sve vi{e ja~a u svijesti na{eg naroda, napomenuo je Dodik. Naveo je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom okon~an gra|anski rat u BiH, ali i potvr|en kontinuitet i me|unarodnopravni subjektivitet Republike Srpske, koja je potpisnica svih aneksa ovog sporazuma. - Nije bilo jednostavno ni nakon rata, kada smo obnavljali uni{teno i gradili novo, sa oskudnim sredstvima, jer je samo simboli~an dio me|unarodne pomo}i stigao u Republiku Srpsku, ali sa velikom `eljom da poka`emo da smo odgovorno i odr`ivo dru{tvo. Pro{li smo sve faze me|unarodnog intervencionizma, nametanje zakona i amandmana na ustave entiteta, nepravno nasilje visokih predstavnika, stvarne i izmi{ljene reforme, poku{aje revizije Dejtonskog sporazuma i orkestrirane optu`be o ko-

Odlikovanje Aleksi}a Predsjednik RS-a Milorad Dodik odlikovao je Ordenom Republike Srpske na lenti Vojnomedicinsku akademiju Beograd i prvog tenisera svijeta Novaka \okovi}a. Ordenom zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem odlikovani su ambasador Ruske Federacije Aleksandar Bocan-Har~enko, dekan katedre za nuklearni in`enjering pri ameri~kom dr`avnom univerzitetu Barclay Jasmina Vuji} i ~lan srpskog korpusa u Kongresu SAD-a Melissa Bean. Predsjednik RS-a Ordenom ~asti sa zlatnim zracima odlikovao je Helikopterski servis Republike Srpske, Sr|ana Aleksi}a posthumno, te odbornika Skup{tine op{tine Srbac i biv{eg poslanika NSRS-a Mi{u Miholj~i}a posthumno. Ordenom Njego{a Prvog reda odlikovan je protonamjesnik Slobodan Ani~i}, ordenom Krsta milosr|a odlikovani su primarijus doktor Gordana Mal~i} - Kecman, te posthumno Jelena Triki} - Majka hrabrost. Medaljom zasluge za narod Dodik je odlikovao predsjednika Organizacionog odbora za pomo} Srbima na Kosovu i Metohiji Milorada Arlova.

^estitke Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} po`elio je Republici Srpskoj napredak i ~estitao Dan i krsnu slavu - Svetog arhi|akona Stefana. Nikoli} je u ~estitki po`elio gra|anima Srpske `ivot u miru i blagostanju, saop{teno je iz Presslu`be predsjednika Srbije. ^estitku je uputio i premijer Srbije Ivica Da~i}, koji je poru~io da Srpska uvijek mo`e da ra~una na iskrenu po mo} Srbi je. Re pu bli ka Srpska ju~er je proslavila Dan i krsnu slavu - Svetog arhi|akona Stefana, kao i 21 godinu od osnivanja, javila je Srna.

lektivnoj krivici, naveo je predsjednik RS-a u svom govoru.

Na{ pravac Kazao je i da su vlasti RS-a uspjele i da taj proces zaustave. - Odlu~no smo poru~ili da je povratak izvornom Dejtonskom sporazumu na{ politi~ki pravac. To zna~i da je za svaku odluku na nivou BiH potreban prethodni sporazum strana, kao {to je to i predvi|eno va`e}im Ustavom, a strane su RS i FBiH. Nismo i ne}emo pristati da trajno provodimo odluke koje su nametnuli visoki predstavnici, donesene na neustavan i nezakonit na~in, protivno na{im interesima, rekao je Dodik. G. KATANA


INTERVJU

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

5

Samir Leme{, ~lan Upravnog odbora Ekoforuma Zenica

BORBU ZA ^IST ZRAK NIKO NE]E ISPOLITIZIRATI Dovoljno je oti}i u dje~iji dispanzer i vidjeti kolika je gu`va samo zbog respiratornih oboljenja, a da ne govorim o onkologiji Politi~ari koriste bilo kakvu akciju da se pri{lepaju Razgovarao: Mirza DAJI]

• Zenica je kona~no dobila inspektora za za{titu okoli{a? - Od prvog radnog dana u 2013. imamo i inspektora za za{titu okoli{a u Zenici. Ekoforum je odmah stupio u kontakt s inspektoricom. Ona je gra|evinski in`enjer, a problemi koji se ti~u ArcelorMittala su metalur{ke prirode. To je, po mom mi{ljenju, gre{ka, koliko namjerna ili slu~ajna, ne mo`emo jo{ da ocijenimo, federalne Uprave za inspekcijske poslove. Trebali su postaviti ~ovjeka koji vi{e vlada materijom u oblasti metalurgije, proizvodnje gvo`|a, ~elika, integralne proizvodnje, onome {to izaziva prekomjerno zaga|enje... Ekoforum }e poku{ati dogovoriti sa inspektorkom da joj dostavimo informacije, da joj se mo`emo obratiti u svakom trenutku kada primijetimo da se ne{to de{ava, da mo`e na vrijeme reagovati i insistira}emo da kazne budu maksimalne. Do sada su izricane kazne bile minimalne, simboli~ne, pa su bile stimulativne umjesto da budu represivne, a posjeta inspekcije se najavljivala po nekoliko dana unaprijed.

kujemo puno ozbiljniji pristup zato {to je ovo prvi put da je na ulice iza{lo tri puta vi{e ljudi nego {to oni imaju zaposlenih i time su mogli da pro~itaju na{u poruku da nas ne mogu vi{e ucjenjivati tim radnim mjestima. Izbili smo im taj adut iz ruku. • Zeni~ani su, dakle, pokazali da imaju svijest kao Francuzi ili Belgijanci koji su digli glas protiv Mittala i zaga|ivanja? - Upravo to je ono {to mi smatramo velikim uspjehom, da smo probudili uspavane gra|ane

- Ne}e vam obrazovani, pristojni ljudi praviti incidente. Upravo takvih je bilo najvi{e na protestima. Ono {to smo rekli da su se primitivci sklonili u stranu, govori dovoljno. U puno slu~ajeva smo imali nekakvu poplavu primitivizma koja je, ustvari, rezultat mnogobrojnih de{avanja u dru{tvu. To je krenulo prije pa i poslije rata, i sa turbo-folk kulturom, insistiranjima na nekom sistemu vrijednosti koji to nije. Kona~no su ljudi pokazali da ne mo`e vi{e ovako. Dovoljno je oti}i u dje~iji di-

VIJEST U OBJEKTIVU

Upoznajmo biblioteku

JU Biblioteka Sarajeva u odjeljenju Dobrinja organizovala je interaktivnu radionicu pod na zivom Upoznajmo bibli ote ku. Bi bli ote ka ri su or ga ni zova li in te ra kti vne ra di oni ce s ci ljem osposobljavanja u~enika za samostalni rad na izvo ri ma in for ma ci ja i zna nja, te po ti ~u iznaj mlji van je knji ga i dru gih in for ma cij skih me di ja u bi bli ote ci. Interaktivne radionice bit }e odr`avane u toku zimskog raspusta svake srijede u januaru. U~esnici radionice su u~enici osnovnih {kola “]amil Sijari}”, “Skender Kulenovi}”, “Aleksa [anti}” i “Osman Nuri Had`i}”.

• Jedna od la`i ArcelorMittala je ta da `eljezara mora zaga|ivati da bi proizvodila? - U zrak se u Zenici izbaci vi{e od pet kilograma SO2 po toni proizvoda. U EU fabrike u vlasni{tvu ove iste kompanije zaga|uju daleko manje. U Belgiji 0,5, ^e{koj 0,3, a u Rumuniji 0,6 kilograma SO2 po toni proizvoda. Gledaju}i godi{nju proizvodnju, u Zenici ona iznosi 2,07 miliona tona, a emisija SO2 je 10.053 tone. U Ostravi (^e{ka) proizvodnja je 5,22 miliona tona, a emisija SO2 1.320 t, u Galati (Rumunija) proizvodnja je 3,9 miliona tona, a emisija 2.400 t, a u Gentu (Belgija) proizvodnja je 10,29 miliona tona, a emisija SO2 4.890 t. Postoje tehnologije koje mogu zna~ajno smanjiti zaga|enje, ali se one u Zenici ne koriste. plemenita i bez ikakve finansijske ili neke druge materijalne koristi za nas, upropasti. Znamo da nam je cilj ~ist k’o suza, da nemamo ni prema kome lo{ih namjera i ne}emo dopustiti da se ovo ispolitizira. Do sada se politika koristila kao izgovor, po sistemu da neko ministarstvo pripada nekoj drugoj opciji pa zato ne valja. Uvijek je onaj drugi kriv. Mi ne}emo dopustiti nijednoj politi~koj partiji da se uklju~i u ovo. Neka rade, a mi }emo ih stalno pritiskati da zarade platu.

Perfidni potez

Stiglo pismo • Od protesta u Zenici 22. decembra, stvari su se pomjerile s mrtve ta~ke? - To je istina. Da li na pravi na~in, to }emo tek vidjeti. Mi smo skepti~ni jer je i dosad bilo reagovanja. Postoje dva konkretna poteza. Prvi je da je postavljen inspektor i da on radi, a drugi je monta`a displeja i stacionarnih stanica za mjerenje kvaliteta zraka na podru~ju Zenice koju je najavila Op}ina. Do sada su postavljeni samo kontejneri za smje{taj opreme i mi }emo se na~ekati dok se to ne realizuje. I dalje }emo pritiskati Op}inu i po`urivati da se to uradi. • Ima li reakcija iz ArcelorMittala? - Dobili smo pismo kao odgovor, ~ekamo sastanak sa njima. Ovoga puta }emo insistirati da na sastanku ne budu samo lokalni menad`eri ve} da razgovaramo samo sa generalnim direktorom. Dosad je bilo po sistemu mi tra`imo sastanak u vezi sa tehnologijom, a oni nam po{alju ljude iz finansija i obratno. O~e-

Najvi{e zaga|uju Zenicu

koji su bili letargi~ni i mislili da niko ne mo`e da rije{i taj problem, da se jednostavno moraju pomiriti sa sudbinom. Na{im pritiskom u ~etverogodi{njem radu Ekoforuma, uspjeli smo da poka`emo ljudima kako se problem kod nas mo`e rije{iti onako kako ga rje{avaju u EU. • Gra|ani ne}e ignorirati problem prekomjernog zaga|enja? - Pozivaju}i gra|ane da iza|u na ulice, mi smo preuzeli i neku odgovornost da }emo nastojati da se to dovede do kraja. Odustajanja nema. To je zadatak koji smo na sebe preuzeli. Pritiska}emo i dalje i zaga|iva~e i organe vlasti dok se problem ne rije{i. • Najbolje je to {to je sve proteklo bez i najmanjeg incidenta?

Foto: Senad GUBELI]

spanzer i vidjeti kolika je gu`va samo zbog respiratornih oboljenja, a da ne govorim o onkologiji i zlo}udnim oboljenjima. Ljudi su postali svjesni koliko je taj problem ozbiljan. • Neki pojedinci i partije su poku{ali iskoristiti priliku da zarade jeftine politi~ke poene kod naroda sa “podr{kom” ili u~injenim velikim stvarima? - Politi~ari k’o politi~ari. Njima je jedini interes da okupe {to ve}i broj glasa~a pod svoje, da ih pridobiju i iz toga izvuku vlastitu korist. Ja ni za jednog politi~ara u BiH ne smatram da je zreo i da ima neke konkretne rezultate. Sve je to, uglavnom, samo pri~a i oni }e bilo kakvu akciju iskoristiti da se pri{lepaju. Ne}emo dopustiti da se ova na{a borba koja je stvarno

• Iz AMZ-a su anga`ovali ljude sa Zeni~kog univerziteta zbog plana aktivnosti oko okolinskih dozvola? - To je ura|eno namjerno. Kada su pravili plan aktivnosti na osnovu kojeg su dobili okolinske dozvole, oni su, iako imaju svoje institute u Indiji i Engleskoj koji su daleko ja~i od na{ih, anga`ovali lokalne stru~njake pod krinkom da poma`u lokalnu zajednicu. Napravili su takvu situaciju da poslije mogu re}i: pa {ta ho}ete, to su va{i doma}i stru~njaci radili. To je medvje|a usluga koja nam je ura|ena. Univerzitet je dobio neke sitne pare za to, ali se pokazalo da je to lo{e ura|eno. Sam kvalitet tog plana je upitan. Izdate su okolinske dozvole bez nultog stanja, ra|eni su nekakvi prijedlozi projekata gdje je pokazalo vrijeme da to uop{te ne funkcioni{e, tako da Univerzitet i oni koji su to vodili snose veliki dio odgovornosti. Jo{ jedan primjer kako se ArcelorMittal pona{a perfidno je {to je pro{le godine vlasnik kompanije Lakshmi Mittal izjavio da mijenja politiku i da korporacija odgovornost za ekolo{ke incidente prebacuje na lokalne menad`ere. Ako se desi incident na Koksari, glavni i odgovorni je menad`er tog departmenta. Taj menad`er nema mogu}nost da odlu~uje o investicijama, tako da njemu zave`u ruke i ka`u da je krivac za sve {to se desi. Po sistemu kriv je va{ univerzitet jer je napravio lo{ elaborat, kriv je menad`er na kojeg sam ja prebacio odgovornost, a to {to nisam investirao u to - {ta me briga.


6

DOGA\AJI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Budimir pozvao Hrvate u Koaliciju 1. mart Predsjednik FBiH @ivko Budimir sastao se ju~er sa predstavnicima Koalicije organizacija civilnog dru{tva Prvi mart i pozvao prognane, izbjegle i raseljene Hrvate iz BiH da se pridru`e i podr`e Koaliciju, javila je Fena. Budimir je pozvao prognane, izbjegle i raseljene Hrvate i njihove udruge da poka`u gra|ansku odgovornost i prijavom prebivali{ta u svojim prijeratnim prebivali{tima daju doprinos u izgradnji BiH. Obavezao se da }e ured predsjednika FBiH u najskorije vrijeme pokrenuti proceduru izmjene zakonskog okvira, ta~nije Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju i Zakona o osnovama socijalne za{tite, civilnih `rtava rata i za{tite porodica s djecom, s ciljem omogu}avanja svim prognanim, interno raseljenim i izbjeglim zadr`avanja svih prava i prinadle`nosti i nakon povratka, odnosno prijave prebivali{ta u prijeratnim domovima, saop}eno je iz te koalicije.

HB@ bez gripe U Hercegbosanskoj `upaniji do sada nije evidentiran niti jedan slu~aj ovosezonske gripe, potvrdila je za Fenu ravnateljica `upanijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Dijana Mami}. Ona upozorava kako to ne zna~i da slu~ajeva gripe nema zabilje`enih pri domovima zdravlja, ali Zavodu za javno zdravstvo Hercegbosanske `upanije nije stigla niti jedna prijava. Prema njenim rije~ima, kao i informaciji iz Doma zdravlja Tomislav-Grad, aktualne su razne respiratorne infekcije i viroze gdje lije~nici uglavnom preporu~uju lijekove i postupke za ubla`avanje simptoma i time ubrzavaju ozdravljenje. Ravnateljica je napomenula da se kao i svake godine preventivno djelovalo na ovu zaraznu bolest tako da su posredstvom Zavoda u novembru pro{le godine nabavili hiljadu doza cjepiva protiv sezonske gripe za ~iju je nabavku Vlada ove `upanije osigurala sredstva od 10.000 KM.

Novi problemi u `ivini~kom Konjuhu

Radi tek dvadeset radnika Od dobijenih 2,5 miliona KM koristi je imala samo dr`ava, jer smo vratili kredite i dugove, ka`u u Sindikatu U pogonima Fabrike namje{taja Konjuh iz @ivinica ovih dana radi tek dvadesetak radnika, potvrdio je ju~er u izjavi za na{ list Mevludin Traki}, predsjednik Sindikata Konjuha. Kako nam je kazao, prema ranijem dogovoru i planu, u ovoj godini je trebalo da po~ne raditi oko 400 radnika. - Me|utim, nema {anse da do toga do|e. Svi su nas zaboravili. [to se ti~e proizvodnje, ako se pokrene ne{to vi{e, to }e biti mali broj radnika. ^ak, vi{e }e biti radnika u administraciji nego u proizvodnji, govori nam Traki}. On je u razgovoru za na{ list objasnio i zbog ~ega su nastali novi problemi u Konjuhu. Naime, radnici su za odr`avanje radnih mjesta od Federalnog zavoda za zapo{ljavanje

drugim firmama da nam dovla~e repromaterijal. Me|utim, nisu nam dali, pa smo ogor~eni na to, kazao je Traki}. On je naveo da su predstavnici Sindikata uputili dopise federalnom i kantonalnom premijeru, resornom kantonalnom ministru, granskom sindikatu... - Neka probaju rije{iti ne{to, jer, ako ovako bude, mi }emo morati poduzeti radikalnije korake. Zna~i, mi smo vjerovali obe}anjima koja se nisu realizovala, kazao nam je Traki}. Radnici Konjuha se posljednjih godina bore za prava i o`ivljavanje proizvodnje. Oni su u nekoliko navrata protestovali u Tuzli i Sarajevu, ali su i no}ili ispred zgrade Vlade TK-a. S. K.

Traki}: Svi su nas zaboravili

Du`nosnik Porezne uprave distrikta Br~ko

Optu`nica za Trifkovi}a Suspendovani direktor Porezne uprave distrikta optu`en za korupciju i zloupotrebu slu`benog polo`aja • Ostali osumnji~eni u ovom predmetu ~ekaju tu`ila~ku odluku

Nepravilnosti u Fondu PIORS Iako je Fond penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske (PIORS) u 2011. zaustavio trend pove}anja deficita, sredstva teku}eg perioda kori{tena su za izmirenje obaveza nastalih do 31. decembra 2009, javila je Fena. Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora RS-a upozorila je da za te namjene nisu bili planirani izdaci u 2011, {to, po mi{ljenju revizije, nije u skladu sa Zakonom o bud`etskom sistemu RSa. Revizija je dala mi{ljenje s rezervom Fondu PIO RS-a, ~ije su ukupne obaveze na kraju 2011. bile iskazane u iznosu od ~ak 153.822.816 KM. Stanje kratkoro~nih obaveza iznosilo je 117.845.392 KM, a stanje dugoro~nih obaveza 35.977.424 KM.

dobili 2,5 miliona maraka. - Ali, od ta 2,5 miliona smo odmah vratili kredit Razvojnoj banci, koji smo trebali otpla}ivati do 2014. Onda smo imali dug oko 200.000 [umama Tuzlanskog kantona za trupce. I to smo vratili. To zna~i da je korist u ovom svemu imala samo dr`ava. Oni su u startu dobili 1,5 miliona, a nama je ostao samo milion, pojasnio nam je Traki}. Prema njegovim rije~ima, milion maraka je utro{eno za nabavku repromaterijala i gra|e, te pokretanje proizvodnje. - To je bila pomo} oko o~uvanja radnih mjesta. To je bio kredit koji se morao vra}ati. Sad oni tim na{im parama manipuli{u kako oni ho}e. Trebali smo da uzmemo jedan kamion, da ne bi pla}ali

Istraga i o biv{em gradona~elniku Draganu Paji}u

Osnovni sud distrikta Br~ko BiH potvrdio je optu`nicu koju je br~ansko Tu`ila{tvo podiglo protiv Miodraga Trifkovi}a, trenutno suspendovanog direktora Porezne uprave distrikta Br~ko. Prema optu`nici, Trifkovi} se tereti za krivi~na djela korupcije izvr{ena zloupotrebom slu`benog polo`aja. Njemu se, kako stoji u optu`nici, na teret stavlja da je kao slu`bena osoba u distriktu Br~ko BiH iskori{tavanjem svog slu`benog polo`aja pribavio drugom korist, tako {to je 2003. godine u poreskom postupku jednom po-

reskom obvezniku nezakonito umanjio iznos obaveze po osnovu poreza na dobit, pri~iniv{i tako distriktu Br~ko {tetu od 97.500 KM, te da je 2011. godine u postupku anga`iranja lica za poslove dostavlja~a rje{enja o razrezu poreza na nekretnine pojedinim kandidatima dostavljao ta~ne odgovore za pisani dio intervjua i utjecao na predsjednika komisije za izbor, ~ime je postigao da kandidati budu i izabrani na predmetne poslove. Trifkovi} je, naime, uhap{en u oktobru 2011. godine u akciji Bin-

go. Pored njega, uhap{eni su i biv{i gradona~elnik Dragan Paji}, direktor Ureda za upravljanje javnom imovinom Miron Buro i Sadem Plakalo, zatim {ef Odjela za prosvjetu Rizo ^ivi}, {ef Pododjela za op}e poslove u prosvjeti Samir ^orbad`i} i poduzetnik Rino Bajer. Terete se za krivi~no djelo primanje mita, zloupotreba du`nosti i krivotvorenje slu`benih dokumenata. Protiv njih }e, kako saznajemo u Tu`ila{tvu distrikta Br~ko, istraga biti okon~ana u narednom periodu, nakon ~ega }e biti donesena i tu`ila~ka odluka. A. B. ^.

Kantonalni sud Zenica potvrdio optu`nicu

Viso~ak optu`en za ratni zlo~in Sudija za prethodno saslu{anje Kantonalnog suda u Zenici potvrdio je optu`nicu Kantonalnog tu`ila{tva Zeni~ko-dobojskog kantona protiv Asima Kadi}a iz Visokog, koji se tereti za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva.

Prema optu`nici, Kadi}, koji je u to doba bio pripadnik Armije RBiH, u ve~ernjim satima je 27. juna 1992, u dva navrata silovao djevojku srpske nacionalnosti na podru~ju Visokog. Kako je navedeno u optu`ni-

ci, u vojnoj uniformi i naoru`an pu{kom, Kadi} je do{ao pred ku}u ispred koje su bile tri osobe srpske na ci onal nos ti, te prstom pokazao na djevojku govore}i da mora i}i sa njim da je ne{to ispita, pa }e je odmah

vratiti. Nakon toga ju je odveo na brdo iznad naselja i naredio joj da se skine, {to je ona i u~inila u strahu za svoj `ivot. Potom ju je u dva navrata silovao, a onda vratio ku}i. Mi. D.


DOGA\AJI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

SPORAZUM SDP - SNSD Povodom skorog razmatranja izmjena zakona u Parlamentu Bosne i Hercegovine

Osiguranje mo}i Lagumd`iji i Dodiku Ponu|ena rje{enja udaljavaju BiH od ispunjavanja uvjeta neophodnih za podno{enje kredibilne aplikacije za ~lanstvo u EU i u odnosu na trenutno stanje predstavljaju krupan korak unazad, ka`e Vedran Had`ovi} Ponu|eni paket zakonskih rje{enja iz sporazuma SDP - SNSD izaziva sumnje u po{tene namjere u borbi protiv korupcije i asocira na dobro osmi{ljenu pripremu za utrke na predstoje}im op}im izborima 2014. Ovo je za Oslobo|enje rekao Vedran Had`ovi}, biv{i ~lan Centralne izborne komisije BiH, povodom najavljenog skorog upu}ivanja u parlamentarnu proceduru izmjena i dopuna ~etiri zakona (planirana izmjena ukupno osam zakonskih rje{enja): zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH, VSTV-u, sukobu interesa i Izbornog zakona BiH. On je naveo kako su ponu|ena zakonska rje{enja koja se nalaze na razmatranju u Vije}u ministara BiH projekti retrogradni i {tetni po razvoj dru{tva i dr`ave.

Izbor poslu{nika - Ponu|ena rje{enja udaljavaju BiH od ispunjavanja uvjeta neophodnih za podno{enje kredibilne aplikacije za ~lanstvo u EU i u odnosu na trenutno stanje predstavljaju krupan korak unazad. Ovim SDP i SNSD, uz podr{ku partnera (HDZBiH, HDZ 1990, SDS i SBB), skupo pla}aju ostanak na vlasti, a Lagumd`ija i Dodik osiguravaju politi~ku i ekonomsku mo} i materijalno bogatstvo za sebe i svoje strana~ke elite. Time se potvr|uje strana~kokratski sistem kojim dr`ava i dru{tvo postaju taoci politi~kih vo|a, upozorio je Had`ovi}. To potvr|uju predlo`ene izmjene Izbornog zakona BiH koje, cijeni Had`ovi}, uvode zatvorene kandidacijske liste, ~ime }e ~elnici stranaka birati poslu{nike umjesto da bira~i odlu~uju o tome

I pravosu|e pod partijskom kontrolom Izmjenama Zakona o VSTV-u BiH, kojim se predvi|a da tu`ioce na svim nivoima imenuju zakonodavna tijela na prijedlog vlada i sa liste koju utvrdi Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e, nezavisno pravosu|e i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala stavljaju se, cijeni Had`ovi}, pod kontrolu vladaju}ih politi~kih stranaka, te poni{tava ostvareni napredak u proteklim reformama. - Kad se ovi prijedlozi stave u trenuta~ni politi~ki kontekst i motivaciju koja stoji iza toga, a posebno ulogu koju tu`ila{tvo ima u istra`nom i sudskom postupku, stvari postaju prili~no jasnije, nagla{ava Had`ovi}.

Had`ovi}: Postali smo taoci strana~kih vo|a

kome od kandidata }e davati povjerenje. Uz to, predvi|eno je da ~lanove op}inskih izbornih komisija (OIK) ubudu}e, bez prethodne saglasnosti CIK-a, imenuju i smjenjuju vladaju}e stranke, {to bi otvorilo prostor za zamjenu nepodobnih podobnim. - Smanjivanje mandata sa sedam na pet godina, otvara prostor za zamjenu nekoliko stotina ~lanova OIK-a do narednih izbora. Osim toga, OIK bi umjesto CIK-a vodio i kontrolisao izbore i bira~ke odbore otvaraju}i prostor za nekontrolisani izborni in`enjering. CIK-u BiH i Glavnom centru za brojanje glasova, najsna`nijim instrumentima u otkrivanju izbornih prevara, ukida se kontrola cjelokupnog izbornog procesa. Umjesto demokratizacije i eliminacije slabih ta~aka u izbornom procesu na koje ozbiljno ukazuje struka, odabran je suprotan proces, cijeni Had`ovi}.

On navodi da je samo na posljednjim, lokalnim izborima, otkriveno vi{e od 100 poku{aja izbornih prevara, a da je na prethodnim, op}im 2010, zbog istih radnji sankcionirano oko 200 ~lanova bira~kih odbora.

Su|enje kadiji Izmjenama antikorupcionog Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, kojim se nadle`nosti CIK-a BiH prebacuju na parlamentarno tijelo sastavljeno od po dva zastupnika iz pozicije i opozicije i tri predstavnika iz reda uglednih javnih radnika, cijeni Had`ovi}, pro{iruje se narodna izreka kadija te tu`i, kadija ti sudi sa “kadiji se sudi�. - Umjesto ja~anja javne odgovornosti i poo{travanja kazni, ukida se sankcija nepodobnosti kandidovanja, uz postojanje simboli~ne nov~ane kazne do 10.000 KM, koja se mo`e izbje}i ukoliko se u

odre|enom roku sukob otkloni. Isti koncept stoga slijedit }e entiteti i distrikt Br~ko, upozorava Had`ovi}. Veoma opasnim on smatra i predlo`ene izmjene Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama BiH, kojim se mandati rukovode}ih slu`benika ve`u za one izabranih i imenovanih du`nosnika i predvi|aju brojne kratice za zamjenu dr`avnih slu`benika strana~ki podobnim. - To mo`emo ocijeniti kao politizaciju dr`avne uprave uvo|enjem politi~ke kontrole. Cilj je da dr`avni slu`benici vi{e ne budu profesionalni, nezavisni i samostalni, {to je i bio cilj dosada{nje reforme uprave, ve} i strana~ki pogodne osobe, nagla{ava Had`ovi}. Cijeni kako je nu`no osigurati da se prije upu}ivanja u proceduru o svim zakonskim prijedlozima obaA. TERZI] vi javna rasprava.

Konkurs u MUP-u Tuzlanskog kantona

U drugi krug ide 606 kandidata Ministarstvo unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona objavilo je kona~nu listu kandidata koji su zadovoljili test op}eg znanja javnog konkursa za prijem kandidata u ~inu policajca i ~inu mla|eg inspektora. Podsjetimo, testiranje je odr`ano 8. decembra u tuzlanskom sportskom centru Mejdan, i to uz videonadzor, nadgledanje od slu`benika MUP-a i uz prisustvo novinara. Za ~in policajca konkurisalo je ukupno 756 kandidata, od kojih je 680 pristupilo testiranju. Uslove testa zadovoljila su 324 kandidata, koja su na taj na~in pro{la u naredni krug testiranja.

Kada je u pitanju ~in mla|eg inspektora, od 513 kandidata koji su zadovoljili uslove konkursa, njih 432 pristupila su testiranju, a test su pro{la 282. - Drugi krug testiranja obuhvata test fizi~ke sposobnosti, kao i morfolo{ki status, a o terminima odr`avanja ovih testova kandidati }e biti na vrijeme obavije{teni, saop{teno je iz MUP-a. Amir Husi}, ministar unutra{njih poslova TK-a, zamolio je sve aplikante ukoliko imaju bilo kakvih informacija o neregularnostima tokom testiranja, da ih prijave MUP-u TK-a. On je, tako|er, istakao da svi oni koji to `ele mogu tra`iti uvid u svoje testove. D. O.

7

VIJESTI

Vojna saradnja sa [panijom Ministar odbrane BiH Zekerijah Osmi} i zamjenica ministra za politiku i planove Marina Pende{ primili su ju~er ambasadoricu Kraljevine [panije u BiH Auroru Mejiu. Susretu je prisustvovao i vojni ata{e [panije u BiH pukovnik Antonio Cor tinas, javila je Fena. Razgovarano je o bilateralnoj odbrambenoj saradnji izme|u BiH i [panije i mogu}nostima unapre|enja saradnje u narednom periodu. Ministar odbrane BiH Zekerijah Osmi} iskazao je zahvalnost za dosada{nju zna~ajnu pomo} koju su MO i OS Kraljevine [panije pru`ili MO i OSBiH, posebno u oblasti obuke pripadnika OSBiH na vi{im nivoima specijalisti~ke obuke u operacijama humanitarnog deminiranja, kao i pomo}i ove prijateljske zemlje rekonstrukciji [panskog trga u Mostaru, ali i drugim va`nim aktivnostima koje su niz godina podr`avale odbrambene reformske procese u BiH, saop}eno je iz MO.

Jednaki pred Ustavom i zakonom Rukovodstvo Stranke za BiH sastalo se ju~er u Sarajevu s delegacijom gra|anske Koalicije 1. mart. Delegacija je informirala predsjednika SBiH Amera Jerlagi}a da je rije~ o koaliciji organizacija civilnog dru{tva koja obuhvata udru`enja `rtava rata, udru`enja boraca, organizacije povratnika, izbjeglih i raseljenih, asocijacija i pokreta, koji djeluju na utvr|ivanju istine i borbi protiv genocida i za{titi ljudskih prava povratnika. Cilj gra|anske Koalicije jeste da svi gra|ani BiH budu jednaki pred Ustavom i zakonom. SBiH u potpunosti podr`ava aktivnosti Koalicije 1. mart, a prije svega one koje se odnose na ustavnu ravnopravnost svih naroda i gra|ana u RSu, saop}eno je iz Pres-slu`be SBiH.

SBiH: Nastavak Karad`i}evog projekta Povodom godi{njice osnivanja Republike Srpske, Stranka za BiH uputila je saop}enje za javnost u kojem podsje}a na historijat i sudbinu osniva~a RS-a, javila je Fena. Podsje}aju da su Radovan Karad`i}, Ratko Mladi}, Mom~ilo Kraji{nik i Biljana Plav{i}, koji su predstavljali politi~ko i vojno rukovodstvo, ili osu|eni ili im se sudi za najte`e ratne zlo~ine i genocid u Me|unarodnom sudu u Haagu. I pored toga, podsje}aju iz SBiH, svi poslijeratni lideri RS-a isti~u da su ponosni na naslije|e koje su im ha{ki osu|enici ostavili. Ovakve izjave su, smatraju u SBiH, kontinuitet projekta planiranog i provedenog genocida, {to su potvrdile i pravosna`ne presude Me|unarodnog suda u Haagu.


8

DOGA\AJI VIJESTI

Srbi se moraju vratiti u Mostar Njegovo preosve{tenstvo vladika zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije rekao je da Srbi moraju da se vrate u Mostar, a da se ta ideja polako pretvara u stvarnost. - To nije nerealno, jer postoje sredstva koja su dugo obe}avana i sklanjana od o~iju Srba, ali to vi{e nije mogu}e. Postoji pet hiljada zahtjeva za povratak i mi se nadamo da }e im se iza}i u susret, rekao je vladika Grigorije novinarima nakon sve~anog bo`i}nog koncer ta u Mostaru. On je naveo da se o~ekuje velika podr{ka i od Vlade RS-a, koja ovih dana otvara i kancelariju u Mostaru. Prema njegovim rije~ima, kada se vrati dvije hiljade porodica, mora}e da im se pomogne da obra|uju zemlju, a onda }e oni biti nova snaga za srpsku zajednicu i za grad Mostar.

Potvr|ena optu`nica protiv Sadikovi}a Sud Bosne i Hercegovine je 8. januara potvrdio optu`nicu u predmetu Azemin Sadikovi} koja optu`enog tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva, javila je Fena. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da je, u svojstvu pripadnika Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, u maju 1992. li{io `ivota ~etiri civila srpske nacionalnosti u selu Kasati}i, zaselak Milo{evi}i, op{tina Had`i}i, saop}eno je iz Suda BiH.

Ja~anje poslovnih veza BiH i Pakistana Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova BiH dr. Zlatko Lagumd`ija primio je ju~er ambasadora Islamske Republike Pakistan u BiH Syeda Khalida Amira Jaf ferya. Dr. Lagumd`ija i ambasador Jaf fery su izrazili zadovoljstvo zbog dostignutog stepena razvoja bilateralnih odnosa BiH i Pakistana i saradnje dviju prijateljskih zemalja na me|unarodnom planu, te izra zili `elju za njihovo daljnje unapre|enje u svim oblastima. Posebna tema razgovora bile su mogu}nosti za daljnje ja~anje ekonomske saradnje dviju zemalja i ulaganje pakistanskih privrednika u BiH, pri ~emu je nagla{en zna~aj razmjene posjeta na visokom i najvi{em nivou i organiziranja susreta privrednika. Razgovarano je i o mogu}nosti da dr. Lagumd`ija u narednom periodu posjeti Pakistan, te da u okviru posjete bude odr`an i poslovni forum BiH - Pakistan, saop}eno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

SUD BiH Nastavljeno su|enje za zlo~ine po~injene u op}ini Had`i}i

Samoukovi} pretu~en zbog kutije cigareta Svjedok oru`je dobio od SDS-a, ~iji je bio ~lan Vojnicima u Silosu najprije bio nadre|en Be}ir Huji}, a kasnije Fadil ^ovi} ^ovi} je provodio moje islje|ivanje, ispri~ao je svjedok Saslu{anjem svjedoka Tu`ila{tva Nedeljka Samoukovi}a ju~er je u Sudu BiH nastavljeno su|enje Mustafi \elilovi}u, Fadilu ^ovi}u, Mirsadu [abi}u, Be}iru Huji}u, Halidu ^ovi}u, [erifu Me{anovi}u, Nerminu Kalemberu, te Neziru Kazi}u, koji se terete za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{ta i krivi~no djelo ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika.

razmijenjen. Su|enje se nastavlja danas.

Navodi optu`nice

Naoru`anje Odgovaraju}i na pitanja tu`itelja Behaije Krnji}a, Samoukovi} je kazao da je do 1992. godine sa suprugom i sinom `ivio u selu Urduk kod Pazari}a. Pred Vije}em, kojim je predsjedavala sutkinja Minka Kreho, svjedok je kazao da je bio ~lan SDS-a, ali da nikada nije imao funkciju u stranci, te da je kao i ve}ina stanovnika sela imao naoru`anje, koje je kasnije po zahtjevu policije predao. Poja{njavaju}i da je oru`je dobio od SDS-a, Samoukovi} je kazao da je iz ku}e odveden 24. juna 1992, a njegov sin 9. juna iste godine. - Sa mojim sinom bio je i Rade [ogura. Odveli su ih policajci, a mislim da je tome razlog bio to {to smo Srbi. Po mene je do{ao kombi koji je vozio kom{ija Mujo. Mahnuo je da mu pri|em, a onda mi je rekao da idem sa njim da dam izjavu. Potom smo odvedeni u O[ 9. maj u Pazari}. Tu nas je do~ekao plavokosi momak, koji je rekao da smo “urdu~ki snajperisti�. Odveden sam sa jo{ nekoliko osoba u {kolsku salu, gdje je boravilo oko 20-ak osoba. Tu sam zatekao

Su|enje se nastavlja danas

i Slavka Jovi}a koji je bio pretu~en i koji nije mogao pri~ati. Po tom je usli je di lo mo je islje|ivanje od ^ovi}a, kazao je svjedok, poja{njavaju}i da je islje|ivanje podrazumijevalo ispitivanje o kretanju svjedoka i o posjedovanju oru`ja. Svjedok optu`be je nadalje ispri~ao da je u toj sali proveo mjesec i po, te da nikome od zato~enika nije re~eno za{to su zatvoreni. Samoukovi} je ispri~ao kako mu je najte`a od svega bila glad, {to je na njega ostavilo i posljedice. On je pojasnio da je skupa sa jo{ 30-ak osoba preba~en u magacin u kasarni Krupa u Zoviku. Obja{njavaju}i da se radilo o vojnim magacinima, ovaj 75-godi{njak

je kazao da su tu ostali sve do po~etka 1993. godine, kada su preba~eni u logor Silos. - Tu su bili, uglavnom, vojnici kojima je nadre|en bio [erif Me{anovi} [era. On je Milana Keziju, koji je sebi `iletom prerezao vene i stomak, udarao nogama i rukama po cijelom tijelu pitaju}i ga za{to je to uradio, kazao je svjedok, dodaju}i da je i njega Mujo Kazi} tukao jer je od jednog vojnika uzeo kutiju cigareta, nakon ~ega mu je ljekar naknadno konstatovao prelom sedam rebara. Samoukovi} je ispri~ao i da je vojnicima u Silosu najprije bio nadre|en Be}ir Huji}, a kasnije Fadil ^ovi}. Samoukovi} je u Silosu ostao sve do 19. januara 1996. godine, kada je

U optu`nici se navodi da su Mustafa \elilovi}, kao predsjednik Skup{tine op{tine Had`i}i, u svojstvu predsjednika Kriznog {taba, kasnije Ratnog predsjedni{tva op{tine, Fadil ^ovi}, u svojstvu na~elnika SJB Had`i}i i ~lana Kriznog {taba, kasnije Ratnog predsjedni{tva op{tine Had`i}i, Mirsad [abi}, u svojstvu aktivnog policajca SJB Had`i}i i u svojstvu komandira Policijske stanice Pazari}, Nezir Kazi}, u svojstvu komandanta 9. brdske brigade ARBiH, Be}ir Huji}, u svojstvu upravnika logora Silos i u svojstvu zamjenika upravnika tog logora, Halid ^ovi}, u svojstvu jednog od zamjenika upravnika logora Silos te u svojstvu njegovog upravnika, [erif Me{anovi}, u svojstvu jednog od zamjenika upravnika logora Silos te u svojstvu upravnika logora u magacinu u kasarni Krupa i svojstvu jednog od zamjenika Silosa, Nermin Kalember, u svojstvu stra`ara u logoru, od maja 1992. do januara 1996. godine svjesno i voljno u~estvovali u sistemskom udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu u okviru kojeg su planiranjem, nare|ivanjem, po~injenjem, podstrekavanjem, podr`avanjem i pomaganjem po~inili krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{ta i krivi~no djelo ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti u objektima Silos, O[ 9. maj i u magaciA. B. ^. nu kasarne Krupa.

I Emd`ad Galija{evi} je bio kamiond`ija

Sve spremno za paradu kroz Biha} Po vo dom pred sto je }eg Me|unarodnog dana voza~a, na~elnik Op}ine Biha} Emd`ad Galija{evi} uprili~io je sve~ani prijem za ~lanove voza~kog kluba u Biha}u, a me|u njima je bio i najstariji `ivi voza~ Kemal Ke~alovi}. - Po~eo sam voziti kamione sedamdesetih godina, a penzionisan sam prije pet godina. Radio sam prvo u Unatransu, zatim za Marijan Badel Zagreb, PP Krajina, Komrad Biha} i na kraju za Vodovod. Poderao sam u svom radnom vijeku osam kamiona bez da sam imao i jedan kvar, sudar i nikad nisam imao

posla sa policijom. Najte`e mi je bilo kada sam potpuno sam vozio kamion, redovito, za Makedoniju, a od svih bio i ostao mi je najdra`i kamion 130 A TAM, ispri~ao nam je Ke~alovi}. Na~elnik Galija{evi} ih je pohvalio za trud, {to na visokom nivou vode udru`enje voza~a, te {to }e i ove godine prirediti paradu kroz grad. Tako|er, oni }e organizovati i sve~anost za voza~e sa tombolom u kojoj je prva nagrada automobil. - Biti voza~ jedan je od najodgovornijih poslova, pogotovo onih koji rade u {pediciji. Treba biti na putu desetak dana, savla-

Ke~alovi} sa Galija{evi}em

dati prepreke i sti}i na vrijeme, kazao je na~elnik. Predstavnici udru`enja i na~elnik Emd`ad Galija{evi} izmijenili su prigodne poklone i priznanja. Najstariji voza~ Kemal Ke~alovi} uru~io je na~elniku po~asnu ~lansku voza~ku knji-

`icu. Ina~e, i biha}ki na~elnik ima polo`enu C kategoriju, u biv{oj vojsci je vozio kamion. On smatra da su kamiond`ije velike ljudeskare te je bio odu{evljen {to su ga uvrstili me|u svoje ~lanove. F. B.


DOGA\AJI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Amela Had`imejli}, dekanesa Akademije likovnih umjetnosti

ANUBiH JE SAMOZATAJNA INSTITUCIJA Da prof. Musabegovi} nije izabran za akademika pro~itala sam u novinama i mi na ALU smo, najbla`e re~eno, iznena|eni Prof. dr. Sadudin Musabegovi}, na{ je teoreti~ar umjetnosti, redovni profesor na UNSA, te jedan od ratnih dekana sarajevske Akademije likovnih umjetnosti. I on, poput profesora Rifata Had`iselimovi}a, Esada Zgodi}a, Ivana ^avlovi}a, nije uspio u}i u Akademiju nauka i umjetnosti na decembarskoj sjednici izborne skup{tine ANU. Dekanesa ALU prof. mr. Amela Had`imejli} za Oslobo|enje ka`e kako nije dovoljno upoznata sa de{avanjima izborne sjednice ni procedurama Skup{tine ANUBiH da bi mogla dati komentar o tome za{to imena izabranih akademika ANU BiH nisu objavljena. - Zaista ne mogu ni{ta re}i o na~inu izbora u zvanje akademika, jer nisam upu}ena na kojim principima rada se zasniva izbor na sjednicama Skup{tine ANUBiH, tako|er su mi nepoznate i ~injenice na koji na~in i kako su se vr{ili i dosada{nji izbori. Ina~e, ANUBiH do`ivljavam kao veoma samozatajnu i `ao mi je {to se ova najvi{a nau~na i umjetni~ka institucija BiH veoma rijetko ogla{ava u {iroj javnosti, napominje dekanesa ALU.

Po~asno zvanje O tome {to prof. Musabegovi}, kao prijedlog Odjeljenja humanisti~kih nauka ANUBiH, na kraju nije izabran za akademika, prof. Had`imejli} ka`e:

- Ja sam to pro~itala u novinama. Ako je to istinita informacija, mogu vam samo re}i da smo mi na ALU, najbla`e re~eno, iznena|eni. Ovo ne govorim samo u svoje osobno ime nego i u ime svih kolega nastavnika i uposlenika Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu; nas, koji dugi niz godina poznajemo rad i djelovanje prof. dr. Musabegovi}a i koji ga znamo kao izuzetno plemenitog ~ovjeka, veoma posve}enog dekana, nastavnika i pedagoga, uva`enog nau~nika i javnog i kulturnog radnika koji je zdu{no radio na o~uvanju umjetni~kog i kulturnog `ivota grada i zemlje u ratnim i poslijeratnim godinama i bio inicijator brojnih doga|anja i kroz izdava{tvo, izlo`be i razli~ite projekte. Dekanesa ALU napominje kako se ne bi upu{tala u valorizaciju kriterija za izbor u zvanje akademika, smatra da je to isklju~ivo u kompetenciji ANUBiH. - Me|utim, mogu, `elim i osje}am du`nost kao dekan Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu da ka`em sljede}e: Prof. dr. Musabegovi} je dobio [estoaprilsku nagradu Sarajeva i onu za nauku IK “Veselin Masle{a” za knjigu “Mimesis i konstrukcija”, koja je do`ivjela dva izdanja. Prof. dr. Sadudin Musabegovi} je pored diplome na Filozofskom i Filolo{kom fakultetu u Beogradu, magistrirao na Odsjeku za fi-

Had`imejli}: Veliki doprinos prof. Musabegovi}a od osnivanja ALU do danas

lozofiju - smjer Estetika, poha|ao Visoku filmsku {kolu na Odsjeku za re`iju i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bavio se i filmskom re`ijom i 1974. je snimio i kratkometra`ni film “Soba”. Bio je urednik ~asopisa: Lica, Opredjeljenja, Odjek, Dijalog, te urednik biblioteke Dialogos, ANUBiH kao izdava~a. Bio je i jedan od rijetkih teoreti~ara filmske umjetnosti sa ovih prostora; redovni profesor Estetike, Teorije likovnih umjetnosti i Estetike filma na ALU i ASU Sarajevo, predavao je i na Katedri za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Univerzitetu “D`emal Bijedi}” u Mostaru i kao gostuju}i profesor na Indiana Universityu of Pennsylvania; bio je dekan ALU, {ef Katedre za historiju i teoriju umjetnosti ALU, voditelj postdiplomskog studija na ALU, mentor brojnih diplomskih, magistarskih, doktorskih radova i ~lan mnogih komisija za odbrane magistarskih i doktorskih teza. UNSA mu je dodijelio po~asno zvanje profesor emeritus, nagla{ava prof. mr. Had`imejli}. Dekanesa Akademije likovnih umjetnosti napominje i kako je prof. dr. Musabegovi} objavio osam

knjiga “Planovi i sekvence”,“Mimesis i konstrukcija”, “Karta i teritorija”, “@argon otpatka”, “Sliv i vir”, “Raz/lik/art”, “Film kao vremenski oblik”, te knjigu “U klju~u kritike” u kojoj su okupljene recenzije, prikazi i osvrti na njegove knjige, pisane od najeminentnijih teoreti~ara, filozofa i nau~nika sa ovih prostora.

Istinska posve}enost - Akademici Vladimir Premec i Arif Tanovi} su jedinstveno, knjige i autorstvo prof. dr. Musabegovi}a ocjenjivali kao originalni, novi, kriti~ki i za izdava{tvo i nauku rijetki i dragocjeni doprinos esteti~koj literaturi, teoriji likovnih umjetnosti i filma. Pored svih ovih neupitnih i dokazano visoko vrijednih referenci, koje na najbolji na~in govore o tome kakav predani i kontinuirani rad stoji iza prof. dr. Musabegovi}a, `elim naglasiti ne{to {to spada u neprocjenjivu kategoriju vrijednosti, a to je veliko zalaganje, doprinos i istinska posve}enost na{eg profesora u svim oblicima rada i djelovanja Akademije od samog njenog osnivanja pa do danas, napominje dekanesa Had`imejli}. J. MILANOVI]

SKUP[TINA USK-a Novinara glavom u glavu

9

VIJESTI

Bundestag `eli pomo}i BiH Predsjedavaju}i Sulejman Tihi} i ~lanovi Grupe prijateljstva za zapadnu Evropu PSBiH Asim Sarajli} i Mirsad Me{i} razgovarali su ju~er sa delegacijom Bundestaga SR Njema~ke koju su ~inili poslanici Josip Juratovi} i Arnold Rainer, te referent Radne grupe za pitanja sigurnosne i odbrambene politike Bundestaga Axel Schneider. “Prioriteti na{e vanjske politike su EU i NATO, ali imamo zaostatke u ispunjavanju potrebnih uslova za ~lanstvo”, rekao je predsjedavaju}i Tihi}, naglasiv{i da je u BiH neophodno provesti Ustavnu reformu kako bi se uspostavio funkcionalniji sistem koji bi onemogu}io razne vrste blokada. Predstavnici Bundestaga su izra zili spremnost za dalje pru`anje pomo}i na{oj zemlji, posebno skrenuv{i pa`nju na neophodnost provo|enja presude Sejdi} - Finci.

Danas isplata invalidnina Federalno Ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide i obitelji poginulih branitelja za decembar 2012. te za nositelje ratnih priznanja tako|er za decembar 2012. godine, u ukupnom iznosu od 26.422.998,68 miliona KM. Sredstva }e danas biti na ra~unima korisnika, saop}eno je iz federalnog Ministarstva finansija, javila je Fena.

Keljmendiziranje javnog prostora Brandi}: Napad na slobodu

Iako Brandi} ima ljekarske nalaze, poslanik SBB-a tvrdi da ga nije udario Napad na slobodu javne rije~i

Nakon teksta u Oslobo|enju o slu~aju koji se desio u Sanskom Mostu, u kojem je mladog novinara i sta`istu Enesa Brandi}a u biblioteci “glavom udario u glavu” Nermin Be}irbegovi}, poslanik SBB-a u Skup{tini USK-a, a zbog teksta u kojem Brandi} Be}irbegovi}a stavlja na prvo mjesto top-liste lokalnih politi~kih prostitutki, cijeli slu~aj je dobio i epilog na Skup{tini Unskosanskog kantona. Naime, Nermin Be}irbegovi}, predsjednik Kluba zastupnika

SBB-a, za skup{tinskom govornicom je u ponedjeljak izjavio da ga nije udario. U prilog tome je istaknuo da nosi kontaktna so~iva, te da ga je udario glavom u glavu, ona bi mu ispala. Me|utim, novinar Brandi} u prilog ~injenici da je udaren ima i ljekarske nalaze o zadobivenim lak{im tjelesnim ozljedama i oteklinom. On navodi da je sa Be}irbegovi}em bilo jo{ jedno lice, izvjesni Dado, koji se kasnije pravdao da je u biblioteku do{ao da posudi knjigu, iako nije ~ak ni njen ~lan.

Povodom ovog incidenta, oglasila se i kantonalna SDA. - Napad na slobodu javne rije~i napad je na svakog slobodnog i dobronamjernog gra|anina. Napad je to na demokraciju. Ovaj, na`alost, deklarirani a la`ni demokrata otvoreno je prijetio i poslanicima Skup{tine USK-a kako }e svi zavr{iti u zatvoru zbog slobodnog izra`avanja javnih stavova, a ohrabreni imenovanjem Fahrudina Radon~i}a na ministarsku funkciju. SDA ne}e dozvoliti keljmendiziranje javnog prostora u Kantonu i uvijek }e

Be}irbegovi}: Ispala bi mu so~iva

na}i na~ina da za{titi pravo gra|ana na istinitu informaciju i slobodan rad novinara, navodi se u njihovom saop{tenju. Radon~i} je ~esto bio spominjan na skup{tinskom zasjedanju u ponedjeljak, kao i njegov zna~ajan uticaj na poredak u Kantonu. Poslanik Esad Ba{agi} je ~ak ustvrdio da je li~no Radon~i} intervenirao preko premijera Lipova~e da se smijeni i direktor bolnice u Cazinu Selim Toromanovi}, {to je i u~injeno. F. BENDER

Predstavni{tva RS-a potro{ila 2,8 miliona KM Bud`etom Republike Srpske za finansiranje rada entitetskih predstavni{tava u svijetu predvi|eno je 2.730.000 KM, dok je za istu svrhu lani utro{eno 2.878.000 KM, javila je Fena. Ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS-a @eljka Cvijanovi} ju~er je, na sastanku sa {efovima predstavni{tava RS-a u inostranstvu, skrenula pa`nju na to da je smanjenje osnovica za obra~un pla}a zaposlenih u predstavni{tvima bilo neophodan korak, preduzet radi u{tede koju je potrebno ostvariti u ovoj godini.


10

KOMENTARI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Nakon toliko godina FOKUS

O Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Van svake je sumnje da je popis stanovni{tva po etni~koj osnovi prijeko potreban. Da se vidi koliko nas ima, a koliko nas je moglo biti, da se utvrdi koliki je bio u~inak Srba u etni~kom ~i{}enju svoje bra}e, a koliki Hrvata i Bo{njaka; da se evidentira koliko je ko zemlje oteo svojoj bra}i i da onda, po{to smo se kona~no smjestili u svoje nacionalne torove, po~nemo - ako je to ikako mogu}e - `ivjeti kao sav normalan svijet. Ne vole}i se, ali i ne mrze}i se

d samog po~etka rata pokrenutog protiv Bosne i Hercegovine, koja je smatrana tvr|avom zajedni~kog `ivota u biv{oj Jugoslaviji, znatan broj Srba u Sarajevu, Tuzli i jo{ nekim gradovima stao je, zajedno sa Bo{njacima, u odbranu dotada{nje jedinstvene dr`ave i njene republikanske ideje, iako je ve} tada bilo jasno da je njihova sudbina gubitni~ka. Odnos snaga i naoru`anja bio je takav da se ve} prvih mjeseci rata mogao predvidjeti i njegov ishod, a slika etni~ki podijeljene zemlje bila je sve jasnija. U tome je i bio smisao Milo{evi}eve i Tu|manove “prijateljske” pomo}i u rje{avanju ratne krize, pa se s te strane ni{ta drugo nije moglo ni o~ekivati. Stvarno razo~arenje do{lo je iznutra, kad je Alija Izetbegovi} u ljeto 1992. prakti~no odbacio ~uvenu Platformu Predsjedni{tva BiH o djelovanju u ratnim uslovima. Popustio je pod te{kim isku{enjima borbe i protiv ~etnika i protiv usta{a, me|unarodni posrednici su mu nudili nepravedan mir, pa se u takvim okolnostima okrenuo islamizaciji Armije BiH, {to je podrazumijevalo odstranjivanje njenih srpskih i hrvatskih kadrova. Izetbegovi} je sprije~io raspad dr`ave i nestanak njenih institucija, iz rata je iza{ao kao nepora`eni gubitnik, a cijena uspostavljenog mira bila je ogromna. Umro je u uvjerenju da je svom narodu sa~uvao dr`avu i osigurao mu politi~ke slobode, ostaviv{i budu}im generacijama da rje{avaju ostala relevantna pitanja. S druge strane, Alija Izetbegovi} je bio opsjednut idejom o podjeli bosanskohercegova~kog dru{tva na vjerskoj i etni~koj osnovi. Kao da nije shvatio da takva podjela nije mogu}a bez

rata, kao {to ni dogovor Milo{evi}a i Tu|mana u Kara|or|evu nije mogao biti ostvaren bez krvavog sukoba, masovnih zlo~ina i etni~kog ~i{}enja. Praksi etni~kih i vjerskih podjela, koja je provo|ena i pu{kom i propagandisti~kom kampanjom, treba dodati i stigmatizaciju mje{ovitih brakova, koja je u bo{nja~kim nacionalisti~kim medijima, sa najve}om `estinom u samom Sarajevu, po~ela jo{ krajem 1993. godine. Ove napomene su nu`ne kako bi se lak{e razumjela ~injenica da su opstrukcija povratka izbjeglica i diskriminacija etni~kih manjina bile zajedni~ki imenitelj i srpske, i hrvatske, i bo{nja~ke poslijeratne politike. uvi{no je bilo kome navoditi razloge za takav zaklju~ak, oni su vidljivi na svakom koraku. Ono {to nije dovr{eno u ratu, dovr{avano je u miru. Povratak je bio spre~avan svim sredstvima, a za to su bile zadu`ene lokalne vlasti. Bilo je ubistava, od kojih neka ni do danas nisu rasvijetljena, no}nih napada na ku}e i svakodnevnih prijetnji. Bezbroj je slu~ajeva da grupe povratnika u selima po deset ili petnaest godina ~ekaju da im lokalne elektrodistribucije priklju~e struju. Povratnik koji pretenduje da u ve}inskom etni~kom okru`enju dobije posao nema za to nikakvih {ansi, jer posla nemaju ni “na{i ljudi”. Svaki povratak nekog etni~kog manjinca predstavljao je rizik - za stare kom{ije on je bio balija, usta{a ili ~etnik, a nove su ga prezirale. Rahmetli Fadil Banjanovi}, istinski heroj povratka na svoje, vi{e je u~inio za multietni~ku reintegraciju svog zavi~aja nego sve doma}e vlasti zajedno. One su patile od nekakvih megalomanskih pilot-projekata i brda para u vi-

S

du me|unarodnih donacija. Me|utim, svijet je proku`io da je to obi~an blef: gomila para bi zavr{ila u pojedina~nim i grupnim d`epovima, a vrijeme za povratak bi isteklo. videntno je da su etni~ke podjele, masovni zlo~ini i etni~ko ~i{}enje bili ciljevi rata protiv BiH i da su ostvareni. To su krvava postolja na kojima se ustoli~uju sve vladaju}e oligarhije, bilo nacionalisti~ke ili socijaldemokratske provenijencije. Masovniji povratak bi samo “zagadio” tri novostvorene kleronacionalisti~ke dr`avice. [ta je, recimo, Lagumd`ijin SDP svih ovih godina u~inio da u Sarajevo vrati bar desetak hiljada njegovih predratnih stanovnika srpske i hrvatske nacionalnosti i osigura im egzistenciju? Ni{ta. Preciznije re~eno, taman koliko i Tihi}eva SDA ili Silajd`i}eva SBiH. Ono {to radi Dodik u Banjaluci, gdje u zgradi Vlade Republike Srpske nema posla ni za ~ista~icu bo{nja~ke nacionalnosti, to ova trojica ~ine u Sarajevu, kr{e}i odredbe Dejtonskog sporazuma o paritetnom zapo{ljavanju. Kakvog, dakle, obraza imaju politi~ari koji i danas tvrde kako povratak nije zavr{en, iako je ve} deset puta u posljednje tri godine na raznim tribinama objavljeno da je projekat povratka propala stvar. Korupcija i razne malverzacije lokalnih vlasti, uklju~uju}i i blizu 20 hiljada ku}a u ~iju su obnovu i izgradnju skr{ene goleme me|unarodne pare, obezvrijedile su ~itav poduhvat. Politika je u~inila svoje, a narod svoje. U ratu niko nije pobjegao od dobra, pa ne ~ini to ni u miru. Ljudi su ostali tamo gdje se dobro osje}aju. Neki od njih ve} dvije decenije `ive u izbjegli~kim kampovima. @ive kao puka sirotinja, ali su se svikli na

E

ono {to imaju. Sigurnost i mir va`niji su im od svega. “Gore nema nikog od mog naroda i ja se tamo ne mogu vratiti. Ne mogu biti sama”, ka`e jedna `ena, Hrvatica iz nekog sela u op}ini Konjic, koja `ivi u izbjegli~kom kampu u Tasov~i}ima. Svoj izgubljeni kosmopolitski lik dana{nje Sarajevo poku{ava maskirati sa dva-tri filmska i kazali{na festivala iako svugdje okolo caruju zapu{tenost i primitivizam. To {to, recimo, u ovda{njim kazali{tima, u Dru{tvu pisaca ili u Akademiji nauka i umjetnosti BiH ima i Srba i Hrvata, nije dokaz autohtone multietni~nosti Sarajeva. Ako je nema u duhu njenog uli~nog mno{tva, nema je nikako. Nije li upravo ta izgubljena tradicija bila razlog {to se bo{nja~ka politika, ~ija je mo} koncentrisana u Sarajevu, tako dugo i tako uporno protivila popisu stanovni{tva po etni~koj osnovi, da bi se onda taj otpor preko no}i pretvorio u vjersku i politi~ku kampanju koja svakog Bo{njaka obavezuje da izrazi svoju vjersku i nacionalnu pripadnost? Politika takvih krajnosti je neznala~ka i neodgovorna. an svake je sumnje da je, dvadeset tri godine nakon posljednjeg popisa, kao i nakon krvavog proteklog rata, popis stanovni{tva po etni~koj osnovi prijeko potreban. Da se vidi koliko nas ima, a koliko nas je moglo biti, da se utvrdi koliki je bio u~inak Srba u etni~kom ~i{}enju svoje bra}e, a koliki Hrvata i Bo{njaka; da se evidentira koliko je ko zemlje oteo svojoj bra}i i da onda, po{to smo se kona~no smjestili u svoje nacionalne torove, po~nemo - ako je to ikako mogu}e - `ivjeti kao sav normalan svijet. Ne vole}i se, ali i ne mrze}i se.

V

REAGIRANJE

Urednica ima problema sa SDP-om

N

ije nikakva nepoznanica, kako nama u SDP-u tako i cjelokupnoj javnosti, da kao dnevna novina provodite i direktno u~estvujete u vi{emjese~noj politi~koj medijskoj hajki i harangi usmjerenoj protiv Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i njenih istaknutih ~lanova, i da se pri tome u potpunosti i direktno stavljate u slu`bu jedne politi~ke stranke - SDA. Na sve va{e neistine koje mjesecima iznosite do sada nismo htjeli na ovaj na~in reagovati smatraju}i da }ete se kona~no vratiti profesionalnim uzusima i va{ posao obavljati profesionalno i nepristrasno. Me|utim, nakon prekju~era{njeg jo{ jednog u nizu, u najmanju ruku, zlonamjernih tekstova urednice Vildane Selimbegovi} “Dva Zlatkova

uspje{na `ivota”, du`ni smo reagovati i uputiti najo{triji demantij. Urednica Selimbegovi}, pored toga {to ima o~iglednih problema sa SDP-om, ima ozbiljnih problema i sa ~injenicama, ali i sa li~no{}u predsjednika SDP-a Zlatka Lagumd`ije. Ona bez sumnje po nalogu svojih finansijera (ne moramo kazati vlasnika Selimovi}a i oba lidera SDA) vodi osobni rat protiv g. Lagumd`ije, pritom {ire}i klevete i la`i koje nisu zabilje`ene kada je u pitanju novinarstvo u BiH. Dr. Lagumd`ija jeste predsjednik SDP-a, ali nikada u svojoj karijeri nije bio ni~iji portparol, pa ni nekada{njeg SKBiH. Nazivati ga “sinom poznatog bra~nog politi~kog para” je neukus koji se, na`alost, mo`e o~ekivati od urednice, koja je ovako nisko pala. Ta~no je da je dr. Lagumd`ija bio

potpredsjednik prve ratne Vlade, nezavisne Republike BiH od 1992. do njegovog ranjavanja u opkoljenom Sarajevu, ali nije ta~no da je bio izabran u Vladu nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine koju su ~inili SDA, HDZ i SDS, a kako to tvrdi urednica. Po{to uredni{tvo plasira ovakve i sli~ne la`i, a ne `eli objaviti istinu iz biografije dr. Lagumd`ije, du`ni smo ih podsjetiti da je Zlatko Lagumd`ija, ro|en 1955. godine u Sarajevu, redovni profesor na Ekonomskom i Elektrotehni~kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je odbranio 1988. godine na Odsjeku za informatiku Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu. Tokom svoje akademske karijere, u zvanju gostu-

ju}eg postdoktoratskog istra`iva~a i predava~a boravio je na Odsjeku za menad`ment, informacione sisteme Fakulteta za menad`ment i Centra za kompjuterske i informacione tehnologije Univerziteta u Arizoni, SAD, od 1988. do 1989. godine. Od 1995. godine utemeljitelj i rukovodilac je Katedre za menad`ment i informacione tehnologije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao inicijator i jedan od osniva~a, od iste godine je direktor Centra za menad`ment i informacione tehnologije (MIT Centra) Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. ^lan je vi{e me|unarodnih udru`enja u oblasti edukacije iz menad`menta i za unaprje|enje menad`menta, te gostuju}i profesor na me|unarodnim univerzitetima i menad`ment {kolama. Od 1998.

godine ~lan je grupe Globalnih lidera sutra{njice (Global Leaders for Tomorrow) Svjetskog ekonomskog foruma iz Davosa, [vicarska, a od 2005. godine i Svjetske akademije nauka i umjetnosti. Od 2006. godine je predsjednik Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta. Od 1992. do 1993. godine je bio potpredsjednik Vlade RBiH, 1993. godine v.d. predsjednika Vlade RBiH. Od 2001. do 2002. predsjednik Vije}a ministara BiH, a od 2001. do 2003. godine ministar vanjskih poslova BiH. Poslanik je Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine u 6 saziva od 1996. godine. Od 1997. godine predsjednik je SDP-a. Od 2005. godine ~lan je Madridskog kluba, udruge 77 biv{ih {efova


KOMENTARI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

11

KOD KO@E

Deklaracija nezavisnosti

Z Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Sam Bog zna {to bi bilo da se taj kikiriki na{ao u hrvatskim trgovinama. Djeca bi ve} sutra recitirala sastav hrvatske reprezentacije umjesto njenih sastojaka, i za koju godinu adio hrvatska reprezentacija, adio hrvatski jezik i kultura, adio hrvatska dr`ava, rok upotrebe istekao

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, i{ao Bobi na more, pa stigao na hrvatsku granicu. Strogi carinik {iroko obi{ao “golf”, skenirao Bobija kroz prozor, pa najzad rutinski pitao: “Pi}e? Cigarete?” “Ne, hvala. Vozim”, odgovorio Bobi. “Al mo`e kafa.” Nije Bobi, jasno, izdr`ao, iako je dobro znao za ve} legendarni smisao za humor hrvatskih grani~nih policajaca i carinika. Nema valjda na ~itavom svijetu naroda obdarenijeg smislom za humor od Hrvata, a od sviju Hrvata najspremniji za {alu su panduri i carinici na hrvatskim grani~nim prijelazima. Od sviju pak vazda na {alu spremnih hrvatskih policajaca i carinika naj su na {alu spremniji nadaleko poznate {aljivd`ije sa carinskog terminala u Zagrebu. ^itali ste, uostalom, {to se tako nekidan dogodilo dvojici voza~a tvrtke Vo}ar iz Gornjeg Rahi}a kraj Br~kog. Uredno oni, pisale novine, dovezli svoje kamione na zagreba~ki terminal, dobar dan, uljudno ih pozdravili hrvatski carinski inspektori, dan dobar, srda~no odgovorili Bosanci, {to imate za prijaviti?, pitali inspektori, snek fud, odgovori{e ovi i izvadi{e papire za toliko i toliko tona suhih kola~a, ~ipsa, kikirikija i ostalih grickalica, sve s atestima kvaliteta ISO 9001 i HACCP, uredno slo`enih na {est paleta i spremnih za hrvatske granape. Inspektori onda, sve po pravilu slu`be, uzeli jedno pakovanje kikirikija i poslali ga na analizu na zagreba~ki Prehrambenobiotehnolo{ki fakultet, u Centar za kontrolu namirnica. I {to se dogodilo? Do{li uzorci s analize, “Analiti~ko izvje{}e broj 6669/12” pokazalo da je s kikirikijem sve uredu, kalorijske vrijednosti ispravne, bjelan~evine i ugljikohidrati ispravni, kikirki zdravstveno ispravan, ispravno konzerviran, ispravno pakiran, sve dakle ispravno, samo rok upotrebe na deklaraciji - neispravan. Da, i sastav namirnica. - Kako sad sastav namirnica neispravan? - silno se za~udili voza~i, ~itaju}i deklaraciju propisno prevedenu na hrvatski, na kojoj lijepo pi{e “kikiriki lju{teni, pr`eni u ulju, slani, neto koli~ina 100 g, sastav: kikiriki, biljno ulje, jestiva sol”. - Od ~ega }e

bogati bit slani kikiriki pr`en u ulju nego od kikirikija, ulja i jestive soli? Ne}e bit od linoleuma? - E pa vidite - jedva je do~ekao inspektor - na hrvatskom jeziku ne ka`e se “jestiva sol”, ve} “kuhinjska sol”. Na deklaraciji za hrvatsko tr`i{te treba pisati “kuhinjska sol”. - I samo zato je sastav namirnice neispravan?! - Nije, naravno, samo zato - mirno je nastavio inspektor. - Na hrvatskom nije “sastav”, nego “sastojci”. Da rok upotrebe i ne spominjem. - Rok upotrebe? - i dalje se i{~u|avali Bosanci. - Pa lijepo pi{e da je “upotrebljivo do 12. 11. 2013”. Jo{ cijelu godinu! - Da. Osim {to se “Upotrebljivo do 12. 11. 2013.” na hrvatskom ka`e “Najbolje upotrijebiti do 12. 11. 2013”. - Aha, sad kontam - najzad shvatio glupi Bosanac, pa se udario po ~elu. - Zajebavate vi nas, jelde? Joooj, pravo ste me pre{li, ja cijelo vrijeme mislio vi to ozbiljno! [aljivd`ije sa zagreba~kog carinskog terminala uop}e se, me|utim, nisu zajebavale. Zbog nelektorirane deklaracije na kojoj je pisalo da je pakovanje kikirikija sa “sastavom” od “jestive soli” “upotrebljivo do” studenog 2013. - umjesto da ga je do tada sa “kuhinjskom soli” i ostalim “sastojcima” “najbolje upotrijebiti” - dva kamiona Vo}ara, javile su sutradan novine, vra}ena su preko granice u Gornji Rahi}. Pa kom obojci, kom sastojci. Mi Hrvati, naime - Bosanci mo`da to i ne znaju - osobito smo osjetljivi na svoj jezik. Svaki je Hrvat, bio on prodava~ u granapu ili konobar u restoranu, ~uvar hrvatske kulture i jezika, a grani~ni policajci i carinici - samom prirodom svog odgovornog polo`aja - na samoj njegovoj stra`i. Vama je to mo`da smije{no, pa smi{ljate glupave {ale o “kiseloj vodi” i “mineralnom kupusu”, ali jezik je na{a domovina, sam temelj na{e opstojnosti, cijelu dr`avu mi smo sagradili na autenti~nom hrvatskom refleksu jata u dugoj alternaciji “ije” i katoli~kim sufiksima u “izvje{}u o sastojcima”, pa male, naizgled posve neva`ne i bezvezne stvari - kakva je deklaracija na pakovanju kikirikija - nama uop}e nisu sitnice. Deklaracija na pakovanju kikirikija Bo-

sancima je mo`da zajebancija, ali nama Hrvatima ona je sama deklaracija nezavisnosti. Jedna takva - razmjerno dobro o~uvana naljepnica s pakovanja od 200 grama kuhinjske sitne soli uvezene iz Tunisa 1991, najstarija poznata deklaracija na hrvatskom narodnom jeziku - nedavno je nakon tri godine restaurirana, i danas se ~uva u Hrvatskom dr`avnom arhivu, pored [krinje privilegija i Zlatne bule Bele IV. Deklaracije na kozmeti~kim, suhomesnatim i ostalim proizvodima {iroke potro{nje kod nas stoga pi{u vode}i hrvatski knji`evnici i pjesnici, najljep{e me|u njima objavljuju se u knji`evnim ~asopisima nerado se time hvalim, ali dvije moje deklaracije, za slane in}une i `enske no}ne ulo{ke, uvr{tene su u Antologiju suvremene hrvatske deklarativne knji`evnosti u izdanju Matice hrvatske - a na zagreba~kom Prehrambeno-biotehnolo{kom fakultetu rade najve}i `ivi hrvatski jezikoslovci i lektori. Jednom od njih dopalo je, eto, zlosretno pakiranje od 100 grama bosanskog kikirikija iz Gornjeg Rahi}a, i ovaj je u`asnut napisao “Analiti~ko izvje{}e 6669/12”. Zahvaljuju}i revnom lektoru iz Centra za kontrolu namirnica, u posljednji ~as je tako sprije~ena diverzija bosanskih mud`ahedina, koji su u Hrvatsku poku{ali pro{vercati {est paleta kikirikija sa sastavom od jestive soli. Sam Bog zna {to bi bilo da se taj kikiriki na{ao u hrvatskim trgovinama. Djeca bi ve} sutra recitirala sastav hrvatske reprezentacije umjesto njenih sastojaka, i za koju godinu adio hrvatska reprezentacija, adio hrvatski jezik i kultura, adio hrvatska dr`ava, rok upotrebe istekao. Nekidan je tako, samo posljednji primjer, sa grani~nog prijelaza u Gunji vra}en voza~ iz Gornje Mao~e kraj Br~kog, koji je u kombiju bosanskohercegova~kih registarskih oznaka poku{ao u Hrvatsku uvesti dvadeset pet kilograma neispravno deklarirane robe za {iroku potro{nju. Po Analiti~kom izvje{}u stru~njaka s Prehrambeno-biotehnolo{kog fakulteta sporna je, poga|ate, bila deklaracija: “sastav: glicerol trinitrat (nitroglicerin) i kolodij minimalno 80%, `eljezni trioksid 20%, proizvo|a~: Vitezit d.o.o., zemlja porijekla Bosna i Hercegovina, upotrebljivo do 20. 7. 2014.” Jezik, ljudi, nije zajebancija.

“Dva Zlatkova uspje{na `ivota”, Oslobo|enje, 7. januar/sije~anj 2013. godine dr`ava i vlada. ^lan je vi{e me|unarodnih misija i komisija, kao {to su npr. me|unarodna misija za Pakistanske izbore 1998. godine, prve misije Socijalisti~ke internacionale u kojoj su u~estvovala ~etiri biv{a premijera u post-Sadamovom Iraku 2003. godine, NDI predizborne misije u Afganistanu 2004. godine i Me|unarodne komisije za Balkan 2005. godine, i NDI me|unarodne misije na prvim palestinskim predsjedni~kim izborima 2005. godine, te me|unarodnog savjetodavnog komiteta Kongresa demokrata iz Islamskih zemalja 2005. godine. Jedan je od pokreta~a istra`iva~kog projekta “Konkurentska sposobnost i bilans stanja BiH”,kojeg su realizovali MIT Centar i Akademija nauka i umjetnosti u BiH u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom

iz Davosa, kao i “Izvje{taja o kompetitivnosti zemalja i regiona Jugoisto~ne Europe”. Autor je 20 ud`benika i knjiga, te preko stotinu nau~nih i stru~nih radova iz oblasti informatike na doma}im i me|unarodnim konferencijama i simpozijumima. Za razliku od mnogih drugih koji se bave javnim poslom, predsjednik SDP-a je jedan od rijetkih koji godinama u fening prikazuje sve poreze i sva svoja primanja kao i li~nu i porodi~nu imovinu i sva kreditna zadu`enja i rashode, te je u okviru aktivnosti SDP-a predlaga~ i promotor zakona o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine koji treba prvo primijeniti na ~elne ljude politi~kog, a potom i ratno-profiterskog `ivota BiH. Bilo bi interesantno kada bi urednica Selimbegovi}, na isti na~in na koji se tako predano bavi Lagumd`i-

jinim imovinskim kartonom koji je svakako godinama dostupan javnosti, to isto uradila u slu~aju svojih vlasnika, sebe i, naprimjer, bar dva omiljena i klju~na ~ovjeka u SDA. Gdje su bili, {ta su bili i koliko su imali prije rata, kao i gdje su i koliko imaju danas. Bilo bi interesantno saznati kako se od milicionera postaje tajkun sa stotinama miliona dugovanja i nepoznatim vlasni{tvom. Osim toga, urednici toplo preporu~ujemo da ne prislu{kuje {ta predsjednik SDP-a i njegovo dru{tvo pri~a za stolom u restoranu ili na telefon, jer je on sli~ne metode ve} pro{ao kada su mu njeni pokrovitelji bezuspje{no montirali tzv. aferu dr`avni udar. Na kraju, `ao nam je {to moramo konstatovati ono {to ve}ina gra|ana, a posebno dugogodi{njih ~italaca Oslobo|enja smatra, a to je da se list

Umjesto odgovora Iako bi uva`eni i cijenjeni gospodin/gospo|a Centar za informisanje SDP-a BiH trebao znati da se mi{ljenja ne demantiraju, Oslobo|enje donosi u cijelosti reagiranje, pretenciozno nazvano demantij koje nam je upu}eno, valjda u ime lidera SDP-a BiH. Uz malu napomenu: autoru/autorici topla preporuka da se o aferi dr`avni udar i onima koji su bili na udaru informiraju u svojoj omiljenoj tiskovini (Lagumd`ija `eli vlast i policijsku dr`avu: Za{to su se povampirili jataci dr`avnog udara, Avaz, 3. 3. 2009) Vildana SELIMBEGOVI]

sa vi{edecenijskom antifa{isti~kom i antinacionalisti~kom tradicijom svakim danom polako pretvara u strana~ki bilten Muje i Sulje kojeg koriste za svoje politikantske i finansijske sitnosopstveni~ke li~ne interese. Centar za informisanje SDP-a BiH


12

CRNA HRONIKA

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Ubio se pacijent

^etrdesetpetogodi{nji mu{karac umro je ju~er oko deset sati ujutro od povreda zadobijenih nakon {to je sko~io sa ~etvrtog sprata Univerzitetsko-klini~kog centra Tuzla. Kako saznajemo, 45-godi{njak je bio hospitalizovan u ovoj bolnici, samoubistvo je poku{ao izvr{iti oko sedam sati ujutro, a preminuo je na Klinici za hirurgiju, gdje mu je tri sata ukazivana pomo}. Motivi samoubistva nisu poznati. Uvi|aj na mjestu doga|aja su obavili slu`benici MUP-a TK-a.

Odbacili kesice s drogom?

OSLOBO\ENJE

Sarajevska policija sino} je na raskrsnici ulica Nerkeza Smailagi}a i Semira Fra{te u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje uhapsila dvije osobe koje su prilikom legitimisanja po~ele da bje`e i pritom su od sebe odbacili kesice najvjerovatnije sa drogom. Ubrzo su bjegunci uhva}eni, a na mjesto doga|aja pristiglo jo{ policajaca koji su zapo~eli potragu za odba~enim kesicama. Jedan od uhap{enih navodno je Edin Demirovi}. D. P.

DRAMA NA SEDRENIKU Poku{aj plja~ke radnje

Mustafa Goli} zboden pet puta, Nejri Sipovi} odsje~en obraz Dvojca mu{karaca u{la u trgovinu s namjerom da kradu pa izboli vlasnika, a povrijedili i radnicu koja mu je poku{ala pomo}i cu i smje{tena je na Maksilofacijalnu hirurgiju ali }e, najvjerovatnije, nakon ukazane pomo}i, biti pu{tena na ku}no lije~enje, kazala je Jandri}eva.

Ispred trgovine Gomus u Ulici Sedrenik na broju 65 u Sarajevu, sino} je do{lo do `estoke sva|e i jo{ `e{}e tu~e u kojoj je Mustafa Goli}, vlasnik pomenute trgovine, zboden pet puta, a ozbiljne povrede je zadobila i njegova uposlenica, 22-godi{nja Nejra Sipovi}. Naime, kako smo saznali na mjestu doga|aja od vidno potresenih i upla{enih uposlenika ove trgovine, oko 19 sati, u trgovinu su upala dva mu{karca srednjih godina sa namjerom da oplja~kaju prodavnicu.

Nasilni~ko pona{anje

Ubodi po tijelu Navodno, obojica su imala no`eve u rukama. Me|utim, po ulasku u prodavnicu nai{li su na Goli}a, vlasnika trgovine. - Pitao ih je {ta se doga|a a oni su kazali da je sve u najboljem redu. Iza{li su vani i sa sobom izgurali vlasnika. Tu je po~ela prepirka, a odjednom su po~eli sijevati i no`evi. Zboli su ga u stomak kada je krenuo prema njima, potom su ga dva puta uboli u predjelu vrata odnosno glave, a tako|er su ga zboli u nogu i ruku. ^ovjek je sav kravav, odje}a mu je razderana. Dao mi je svoj mobitel, neprepoznatljiv od krvi koja {iklja iz njega, ispri~ala je za Oslobo|enje

Mjesto gdje se dogodio obra~un

poslovo|a ove firme koja nije htjela otkrivati svoj identitet. Jedna od najmla|ih uposlenica Gomusa, Sipovi}eva, pritr~ala je svome {efu u pomo}, vidjev{i koliko je povrije|en. Odgurnula je jednoga napada~a a on joj je uzvratio te joj je no`em zarezao obraz. - Djevoka nema dio obraza, nema mesa uop}e. Nije mi jasno

Foto: D`. KRIJE[TORAC

kako su to uspjeli, kazala nam je poslovo|a Gomusa. Prema njenim rije~ima, Sipovi}eva je nedavno imala operaciju slijepoga crijeva i tek prije nekoliko dana se vratila na posao. Kolege su vodile ra~una o njoj i nisu joj dozvoljavali da radi te{ke poslove. Biljana Jandri}, portparol Klini~kog centra Univerziteta u Sa-

rajevu za Oslobo|enje je kazala da dvoje povrije|enih nisu u `ivotnoj opasnosti. - Povrije|eni mu{karac ima pet ubodnih rana ali nisu duboke. Jedino je za{ivena rana u predjelu glave a ostale su sanirane. On je ipak zadr`an na opservaciji u Centru urgentne medicine. Dvadesetdvogodi{nja djevojka ima posjekotinu na li-

Zijad Omerovi}, jedan od kom{ija koji stanuje u blizini mjesta doga|aja i ~ija supruga radi u pomenutoj prodavnici, kazao je da nije prvi put da je ova prodavnica meta razbojnika. Navodno, jo{ jednom je oplja~kana ali tada su razbojnici sa sobom nosili pi{tolje. No, Omerovi} ka`e da ne mo`e sa sigurno{}u tvrditi da se radi o istim osobama. - Prema onome {to sam mogao ~uti, sada su u prodavnicu upala dvojca mu{karaca koji imaju 40 i 45 godina. Jedan je navodno sa Sedrenika dok je drugi sa Butmira, kazao je Omerovi}. U Sarajevskoj policiji smo saznali da su dva osumnji~ena mu{karaca sino} ubrzo privedena na saslu{anje u policijske prostorije, a koji se dovode u vezu sa po~injenim krivi~nim djelom. Navodno, radi se o Demirovi} I. te G.S. a oni se prema nezvani~nim informacijama, sumnji~e za nasilni~ko pona{anje prema dvoje povrije|enih uz E. FAZLI] upotrebu no`eva.

15 mjeseci nakon otkri}a polja marihuane u Hutovom blatu

Obustavljena istraga protiv Bo{kovi}a Tu`ila{tvo HNK-a obustavilo je istragu protiv bra}e Sre}ka, Olivera i Nikice, te njihovog ro|aka Nikole Bo{kovi}a, koji su se sumnji~ili da su u Parku prirode Hutovo blatu zasadili planta`e indijske koplje, koje su otkrivene u policijskoj akciji u septembru 2011. Ovu informaciju ju~er nam je potvrdio Nijaz Mehmedba{i}, glavni tu`ilac Tu`ila{tva HNK-a. “Postojale su odre|ene indicije, ali nema dokaza koji bi doveli do podizanja optu`nice�, istakao je Mehmedba{i}, te dodao da se nalazi uzoraka DNK izuzetih u Hutovom blatu ne podudaraju sa DNK ~etvorice Bo{kovi}a. Sa njima ih, nisu uspjele povezati ni druge, ina~e brojne istra`ne radnje

koje su u proteklom periodu izvedene. Ovom odlukom istraga koja bi trebala otkriti ko je uzgajao 13 polja marihuane na kojima je na|eno vi{e od 2.000 stabljika te droge, prakti~no se vratila na po~etak. Tu`ilac Mehmedba{i} je ostavio otvorenu mogu}nost da u slu~aju pronalaska novih dokaza osumnji~ene mogu biti neke nove osobe, ali i Bo{kovi}i. A Bo{kovi}i su, podsjetimo, uhap{eni nakon otkrivanja i uklanjanja zasada indijske konoplje, od koje se, prema tada{njim informacijama, moglo proizvesti ~ak {est tona marihuane, ~ija bi tr`i{na vrijednost iznosila vi{e od dva miliona KM. Poslije saslu{anja u Tu`ila{tvu HNK-a, oni su pu{teni da se brane sa slobode. L. S.


CRNA HRONIKA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Ispaljeni metak zavr{io u golfu

Sarajevskoj policiji u utorak je prijavljeno da je no} ranije u Ulici Alibega Firdusa ~ikma, op}ina Novi Grad, do{lo do upotrebe vatrenog oru`ja, te da je tom prilikom o{te}en golf A2 u vlasni{tvu Ismeta O. iz Sarajeva. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac, a uvi|aj su obavili slu`benici MUP-a Kantona Sarajevo, koji, kako je saop}eno iz policije, nastavljaju rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog krivi~nog djela.

13

Dvojica za sada nepoznatih napada~a preksino} su na Obali Kulina bana oplja~kali maloljetnu P. L. iz Sarajeva. Napada~i su, kako je potvr|eno iz MUP-a KS-a, presreli maloljetnicu, te uz prijetnju no`em od nje oteli mobilni telefon, a zatim se udaljili u nepoznatom pravcu. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a policijski slu`benici rade na rasvjetljavanju ovog krivi~nog djela, identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.

Maloljetnici otet mobitel

NAKON HAP[ENJA OSUMNJI^ENIH ZA UBISTVO SRPSKOG POVRATNIKA U BIHA]U

Foto: [. SULTANOVI]

[estorica aktivnih i biv{ih policajaca, koji su u ponedjeljak uhap{eni u Biha}u zbog ubistva srpskog povratnika Cvijana Radi}a 1997, ju~er su iz FUP-a sprovedeni u Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo, gdje je protiv njih otvorena istraga te im izre~ena mjera 24satnog zadr`avanja. Tokom dana{njeg dana njih }e ispitati dva tu`ioca, koja trenutno rade na ovom predmetu, nakon ~ega }e biti zatra`eno da se svim osumnji~enim odredi pritvor.

Ranija hap{enja Kao {to smo ve} pisali, u akciji FUP-a, uz asistenciju pripadnika MUP-a USK-a, uhap{eni su Asmir Bakra~ (43), Husein Kuni} (41), Fuad Popr`enovi} (55), Halid Velagi} (63), Ejub Iki} (58) i Izet [ahinovi} (45). Bakra~ se, navodno, tereti da je izvr{ilac, a Kuni} naredbodavac... Me|u uhap{enima su, kako smo ve} pisali, dva aktivna visoka du`nosnika MUP-a USK-a inspektor Husein Kuni}, koji je bio {ef Odjela za narkotike, te Fuad Popr`enovi}, biv{i {ef kabineta policijskog komesara, a koji je u trenutku hap{enja obavljao du`nost na~elnika Sektora za planiranje MUP-a USK-a, dok su ostali osumnji~eni biv{i pripadnici kantonalnog MUP-a. Iz MUP-a USK-a saop}enjem su istakli da svi koji su odgovorni za u~injena krivi~na djela, bez obzira tko su, trebaju odgovarati jer zlo~in nikada ne zastarjeva. S tim u vezi su najavili i suspenziju dvojice svojih du`nosnika. Podsjetimo, Kuni} je hap{en i prije dvije godine u akciji Kastel, koja se vodila protiv najvi{ih policijskih du`nosnika USK-a uklju~uju}i i Ramu Brki}a, tada{njeg komesara, a zbog organizovanog kriminala i trgovine narkoticima. Prvo|en je i po~etkom 2011. u~era{nje ro~i{te na Kantonalnom sudu u Sarajevu na kojem je trebalo biti nastavljeno su|enje Nini Hastor odgo|eno je kako bi Tu`ila{tvo finaliziralo pregovore sa odbranom optu`ene, te eventualno sklopilo sporazum o priznanju krivnje. Ovo je za Oslobo|enje potvrdio i Jasenko Ru`i}, predsjedavaju}i Vije}a, pred kojim se vodi postupak te dodao da je naredni pretres zakazan za 18. januar. Ina~e, Hastorova je pred

J

Sa sprovo|enja osumnji~enih u sarajevsko Tu`ila{tvo

Kuni}u i Popr`enovi}u slijedi suspenzija Protiv Asmira Bakra~a, Huseina Kuni}a, Fuada Popr`enovi}a, Halida Velagi}a, Ejuba Iki}a i Izeta [ahinovi}a otvorena istraga, odre|eno im 24-satno zadr`avanje i dovo|en u vezu sa proizvodnjom droge na planta`ama Ned`iba Kurtovi}a, zvanog Ned`i. Husein Kuni} je kao svjedok pokajnik vra}en na du`nost u MUP USK-a i preraspore|en u Odjel kriminalisti~ke policije u Cazinu, gdje je i zate~en tokom prekju~era{nje akcije. Fuad Popr`enovi} je u trenutku hap{enja obavljao du`nost na~elnika Sektora za planiranje MUP-a USK-a. Svojevremeno je bio protukandidat Rami Brki}u tokom njegovog drugog imenovanja na mjesto policijskog komesara, a za koje se ispostavilo da je bilo namje{teno. U svom ekspozeu, kandidiraju}i se za komesara, Popr`enovi} je isticao da bi se moglo 50 policajaca u USK-a penzionisati, a na njihovo mjesto primiti mlade

stru~njake, ukoliko se usvoji odluka o uplati beneficiranog radnog sta`a. Tako|er je predlagao da se iskusni inspektori nagrade ~inovima i ve}om pla}om kako bi se efikasnije borili protiv korupcije i kako bi predanije radili na slu~ajevima rasvjetljavanja ubistava. U odjelima za privredni kriminal i korupciju, smatrao je Popr`enovi}, treba zaposliti mlade ekonomiste koji mogu stasati u odli~an antikoruptivni tim. On je tako|er bio obe}ao da bi se pozabavio i korupcijom unutar policije. Me|utim, on je sad upravo me|u tim policajcima koji }e biti sankcionisani unutar same policijske procedure. - Nad policijskim du`nosnicima, koji se ve`u za ovo krivi~no djelo (ubistvo Cvijana Radi}a) u

skladu sa Zakonom o policijskim slu`benicima USK-a i podzakonskim aktima koji za to postoje, bit }e proveden disciplinski postupak, a on }e direktno samim krivi~nim postupkom rezultirati onim {to bude rezultat utvr|enih ~injenica u krivi~nom postupku�, istaknuo je u saop{tenju ministar MUP-a USK-a [efik Smlati}. Uhap{eni biv{i policajci Asmir Brki} sada je vlasnik za{titarske agencije “Bakra~� i jednog kafi}a, a Halid Velagi} je {ef Pravne slu`be Kantonalne bolnice Biha}. Ejub Iki}, penzionisani pomo}nik ministra policije, su|en je u slu~aju Pogorelica i oslobo|en, dok je Izet [ahinovi} biv{i komandir specijalne jedinice. Prije toga radio je na krvnim deliktima, a nakon hap{enja 2010, zbog otmice banja-

lu~kog biznismena Stanislava Koljan~i}a Kolje, osu|en je na tri i po godine zatvora.

Ba~en u jezero Podsjetimo, Radi}, ro|en 1953. u Bosanskoj Dubici, bio je prijeratni gra|evinski inspektor u Op}ini Biha}. Usmr}en je po~etkom februara 1997, po povratku u taj grad, koji je s urednim dozvolama civilnih i vojnih vlasti napustio u jesen 1994. i oti{ao u Banju Luku. Radi}a su policajci uhapsili u zgradi Op}ine Biha}, kada je krenuo posjetiti nekada{nje radne kolege. Odveden je na saslu{anje u MUP USK-a, a potom mu se izgubio svaki trag. Tijelo je na|eno 5. februara na povr{ini Crnog jezera kod Bosanske Krupe, a obdukcija je pokazala da je ubijen hicima iz vatreF. B. - D. P. nog oru`ja.

Na pomolu sklapanje nagodbe u slu~aju Nine Hastor?

Odbrana tra`i manju kaznu od najmanje ovim sudom optu`ena za izazivanje saobra}ajne nesre}e u kojoj je `ivot izgubio Ifran Rondi}, a koja se dogodila u martu 2011. Edin Sulji}, advokat optu`ene, kazao nam je da je Tu`ila{tvo dalo svoj prijedlog koji }e odbrana tek da razmatra. Prema njegovim rije~ima, odbrana je iskoristila sve zakonske mogu}nos-

ti koje joj se pru`aju prilikom pregovaranja sa Tu`ila{tvom. - U skladu sa time, mi smo tra`ili da se optu`enoj sporazumom izrekne kazna koja je bla`a od one najni`e propisane zakonom. Ona za ovo krivi~no djelo predvi|a izdr`avanje jednogodi{nje kazne zatvora. Mi tra`imo manje od toga, a vidje}emo {ta nudi Tu`ila-

{tvo, kazao nam je Sulji}, te dodao da prijedlog tu`iteljice Lejle Hasanbegovi} jo{ nije dobio, pa tako on i nije zvani~an. Ina~e, Hastor se tereti da je 8. marta 2011. u Ulici IX transverzala upravljala autom alfa romeo bez voza~ke dozvole. Ona se kretala brzinom od 86 kilometara na sat kada je izgubila kon-

trolu nad vozilom, skrenula s ceste i udarila u metalni stub uli~ne rasvjete. Od siline udara, Irfan Rondi}, koji je bio suvoza~ u alfi, zadobio je povrede tkiva mozga te vi{estruki prijelom lobanje, usljed ~ega je preminuo deset dana nakon udesa. Nina je u ovoj nesre}i slomila lijevu natkoljenicu. E. F.


14

REGION VIJESTI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

SRBIJA Nikoli} zadovoljan jedinstvom u vezi s najte`im pitanjem

Nema dileme o Kosovu Ja Kosovo i Metohiju ne vidim kao nezavisnu dr`avu, Vlada Srbije ga ne vidi kao nezavisnu dr`avu, ni dana{nja opozicija, tako da o tome u cijeloj Srbiji nema dileme, poru~io je Nikoli}

Policija maltretirala Jastreba Branka Borkovi}a, posljednjeg zapovjednika odbrane Vukovara, u utorak nave~er oko 18 sati u isto~nom dijelu Zagreba zaustavila je prometna policija, koja ga je, prema njegovim rije~ima, sat i po dr`ala opkoljenog, te mu bez naloga poku{ala pretresti automobil. “Zaustavila me je prometna policija i tra`ila dokumente. Nakon {to sam ih predao, policajac je oti{ao do svog vozila i vratio se sa zahtjevom da mi pretrese automobil. Kako nije imao nalog, nisam mu to dopustio. Tada je postao agresivan, poku{ao me izvu}i iz automobila, a ja sam se unutra zatvorio i nisam htio ni po}i s njima u stanicu niti im dopustiti da pretresu auto. ^uo sam i da pozivaju pauka kako bi me odvukli zajedno s autom”, svjedo~i uznemireni Borkovi}, dodaju}i da su mu se kasnije u zagreba~koj policiji ispri~avali te rekli da prijavi slu~aj. No, Borkovi} to nije u~inio.

Pretu~en u pri{tinskom sudu Darko Vlasaj, jedan od desetorice uhap{enih Srba koji su zadr`ani u Gra~anici na Bo`i}, optu`io je pripadnike specijalne jedinice Policije Kosova (ROSU) da su ga brutalno pretukli u pri{tinskom sudu. Darko Vlasaj (30) iz Leposavi}a lije~i se na urolo{kom odjeljenju kosovskomitrova~ke bolnice. “Ono {to se meni desilo i ono {to smo mi do`ivjeli u sudu u Pri{tini je stra{no. Tukli su nas bez povoda, a {ta bi se tek desilo da smo kojim slu~ajem ne{to pogre{no uradili”, rekao je Vlasaj dok su ga ljekari ju~er pripremali za operaciju, javlja beogradski Kurir. “Mene su tukli dok sam bio u toaletu, govorili su mi da to rade da ja nikada ne bih imao djecu. Stavili su mi lisice na ruke, ra{irili noge i udarali”, svjedo~i Vlasaj.

Ministar tu`i prethodnika Ministar zdravlja Rajko Ostoji} reagirao je na ju~era{nje priop}enje svog prethodnika Darka Milinovi}a najavom tu`be protiv njega zbog klevete. Saborski zastupnik Darko Milinovi} obratio se medijima s izjavom u kojoj dezinformira javnost iznose}i klevete protiv ministra zdravlja Rajka Ostoji}a. S obzirom na to da je rije~ o kaznenom djelu klevete, ministar Rajko Ostoji} odmah je anga`irao odvjetnika koji }e podnijeti tu`bu protiv Darka Milinovi}a, stoji u kratkom priop}enju poslanom iz Ostoji}eva ureda. Podsjetimo, Milinovi} je, me|u ostalim, Ostoji}a prozvao da je odgovoran za aferu Baxter, a optu`io ga je i za navodno spornu nabavku CT ure|aja za KBC Zagreb kada je po~etkom pro{log desetlje}a bio na funkciji zamjenika tada{nje ministrice zdravstva.

Platforma koja je zajedno sa rezolucijom dobila jednoglasnu podr{ku dr`avnog vrha, odnosno Vlade i predsjednika Tomislava Nikoli}a, ne}e biti objavljena, dok }e rezolucija u subotu biti pred poslanicima. Tomislav Nikoli} pozvao je poslanike Skup{tine Srbije da u subotu podr`e ovaj dokument, rekav{i da se nada da }e poslanici shvatiti va`nost momenta i svoju odgovornost, jer je rije~ o prijedlogu rezolucije koji nije obi~an zakon oko kojeg se sti~u politi~ki poeni, prenosi beogradski Kurir.

Prijedlog rezolucije o Kosovu }e se na}i pred poslanicima Skup{tine Srbije na sjednici koja je zakazana sa subotu. Predsjednik Skup{tine Neboj{a Stefanovi} danas }e na kolegijumu sa {efovima poslani~kih grupa razgovarati o sjednici na kojoj }e biti razmotren prijedlog rezolucije o Kosovu.

Cjelovitost

Podr{ka Vladi Nikoli} je poru~io da se nijednog trenutka ne}e skloniti iz procesa rje{avanja kosovskog pitanja. “@elim da pomognem Vladi i {ta god da im treba, mogu da mi se obrate, jer sam danas bio na sjednici Vlade koja zaslu`uje da joj se pomogne”, rekao je predsjednik. Naglasio je, tako|er, da on i Vlada Srbije na Kosovo i Metohiju gledaju isklju~ivo u okviru Ustava i najavio dono{enje posebnog Nikoli}: Na platformi se ne sti~u politi~ki poeni zakona o Kosovu i Metohiji. JEDNOGLASNO Srbija je bar na “Ja Kosovo i Metohiju ne vidim sjednici Vlade pokazala da iza kao nezavisnu dr`avu, Vlada Srbije ga jednog dokumenta mo`e da stane ne vidi kao nezavisnu dr`avu, ni dana{nja opozicija, tako da o tome u jednoglasno uz sva ograni~enja i cijeloj Srbiji nema dileme”, poru~io je bojazan koje neko ima kada razgovara Nikoli}. Kosovu i Metohiji, rekao je Da~i}

o

“Rezolucijom o pregovorima sa Pri{tinom Srbija predla`e rje{enje za paralelizam i paralizu institucija na Kosovu, ~ime se priznaje njegova cjelovitost u smislu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN-a, ali bez priznavanja nezavisnosti. Ta platforma }e ostati dokument koji ne}e i}i u javnost, jer nije uobi~ajeno da se o platformi i taktici upoznaju oni sa kojima tek treba da razgovaramo. U skladu sa tim i na osnovu toga je Vlada Srbije predlo`ila rezoluciju Narodnoj skup{tini koja govori o osnovnim principima za politi~ke razgovore sa privremenim institucijama samouprave u Pri{tini”, rekao je Da~i}. On je rekao da je Srbija bar na sjednici Vlade pokazala da iza jednog dokumenta mo`e da stane jednoglasno uz sva ograni~enja i bojazan koje neko ima kada razgovara o Kosovu i Metohiji.

FIMI MEDIJA Svjedo~enje biv{eg saborskog zastupnika Stjepana Fioli}a

Sanaderove slike kod HDZ-ovog mesara Dok su hrvatska policija i Interpol uzaludno jurcali za najdragocjenijim primjercima iz umjetni~ke kolekcije biv{eg premijera vrijedne oko milijun eura, oni su bili skriveni na Fioli}evom imanju u blizini Zagreba Biv{i saborski zastupnik HDZa Stjepan Fioli}, vlasnik lanca mesnica poznat i kao “mesar HDZ-a”, potvrdio je ju~er na @upanijskom sudu u Zagrebu kako je na svom imanju ~uvao 19 vrijednih umjetni~kih slika, uklju~uju}i i 5 slika Vlahe Bukovca, kao i kofere pune skupocje nih bri oni odi je la biv {eg hrvatskog premijera Ive Sanadera, a sve to na ~uvanje povjerio mu je, kako je posvjedo~io, osobno Sanader. Fioli} je svjedo~io u nastavku su|enja HDZ-u, biv{em premijeru i predsjedniku HDZ-a Sanaderu i ostalim istaknutim hadezeovcima u slu~aju Fimi Medija, najve}e korupcijske afere u Hrvatskoj ikada u kojoj je dr`ava o{te}ena za najmanje 10 milijuna eura.

Sigurno skrovi{te Dok su hrvatska policija i Interpol uzaludno jurcali za najdragocjenijim primjercima iz umjetni~ke kolekcije biv{eg premijera koji su isparili iz Sanaderove zagreba~ke vile prije dolas-

ka istra`itelja, vrtoglavo skupa platna Bukovca, Celestina Medovi}a i dr. iz zbirke umjetnina vrijedne oko milijun eura bila su skrivena na Fioli}evom imanju u Maloj Mlaki u blizini Zagreba. Dva tjedna prije bijega biv{eg premijera u Austriju u zimu 2010. Fioli}a je Sanader nazvao na mobitel i zamolio ga da slike spremi kod sebe. Fioli} je pristao, do{ao kombijem pred Sanaderovu zagreba~ku vilu, preuzeo slike upakirane u folije, pa ih odvezao u svoje dvori{te.

Ke{ na Kaptolu Torbe pune brioni odijela, skupih kravata i ~arapa Sanader mu je pak sam donio, on ih je tako|er “spremio”, a tako su bili “spremljeni” sve do dolaska istra`itelja USKOK-a. Fioli} je posvjedo~io i kako je na Sanaderov zahtjev organizirao kupnju ku}e u Krapju, za koju mu je biv{i premijer dao novac, dok je ku}a kupljena na ime Sanaderovog tasta Ive [ari}a. O sklonostima biv{eg premijera prema lijepim umjetnosti-

Stjepan Fioli}: ^ovjek od velikog premijerovog povjerenja

BRIONI Torbe pune brioni odijela, skupih kravata i ~arapa Sanader mu je pak sam donio, on ih je tako|er “spremio”, a tako su bili “spremljeni” sve do dolaska istra`itelja USKOK-a ma svjedo~io je Ivo Jeri} iz zagreba~ke Galerije Kaptol. Prema rije~ima ovog svjedoka, Sanader je s dru{tvom redovno zalazio u ovu galeriju, razgledali bi i komentirali, a nakon nekoliko dana u {oping bi dolazio biv{i gla-

vni rizni~ar HDZ-a Mladen Bari{i}. Slike koje bi se Sanaderu svidjele nekako bi se smatrale rezerviranima, kazao je i potvrdio da je Bari{i} slike uvijek pla}ao u ke{u, i to u eurima. Jadranka DIZDAR


REGION

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

15

VIJESTI

EKSPLOZIJA NA @ELJEZNI^KOJ PRUZI U ZAPADNOM DIJELU ZAGREBA

Teretni vlak naletio na eksplozivnu napravu

Crnogorci du`ni 820 miliona eura

Sigurnosni stru~njak Zoran Grgi} ka`e kako je o~igledno da po~initelj nije visoko obu~eni terorista, nego da je lako mogu}e da je rije~ o mo`da amaterskom po~initelju

Gra|ani Crne Gore du`ni su bankama po osnovu kredita, kreditnih kar tica i minusa na ra~unima pribli`no 820 miliona eura, {to zna~i da je prosje~no svaki stanovnik te dr`ave zadu`en 1.300 eura. Iz Centralne banke Crne Gore saop}eno je da je svaki kreditno zadu`eni gra|anin, u prosjeku, du`an 7.500 eura, prenosi Fena. Kako se navodi, na kraju 2012. nepla}eni dug je porastao 70 posto u odnosu na godinu ranije, a posebno zabrinjava ~injenica da kamate na pojedine vrste pozajmica prelaze 20 procenata. Ukupna {tednja gra|ana je pre{la milijardu eura. U prosjeku, svaki gra|anin ima oko 1.800 eura {tednje, navodi se u saop}enju.

Zagreba~ka policija potvrdila je ju~er da se u no}i izme|u utorka i srijede u 3 sata i 50 minuta dogodila eksplozija na pruzi u zapadnom dijelu Zagreba u blizini `eljezni~ke postaje Podsused u trenutku prolaska teretnog vlaka. Prema istom izvoru, u ovoj eksploziji nitko nije ozlije|en, nastala je samo materijalna {teta. Zasad je nepoznato {to je uzrokovalo eksploziju, policija i pirotehni~ari obavljaju o~evid. Ovo je na mjestu doga|aja izjavio na~elnik Policijske uprave Zagreba~ke Goran Buru{i}.

Istraga u toku @eljezni~ki promet na me|unarodnoj pruzi Zagreb-Ljubljana nakon eksplozije na dijelu koji prolazi kroz zagreba~ko predgra|e Podsused je bio zatvoren dok je ju~er trajala policijska istraga. Promet prugom je normaliziran ju~er oko 17 sati. Potpuno je normaliziran i promet zagreba~kom Alejom Bologna, koja povezuje Zagreb i Zapre{i} a nalazi se tik uz ovu prugu. Uzrok eksplozije se jo{ istra`uje a informacije policija daje na ka{i~icu. Na~elnik PU zagreba~ke Goran Buru{i} izjavio je sino} da je prilikom nailaska teretnog vlaka do{lo do “aktivacije eksplozivnog sredstva”. “Prerano je govoriti o teroristi~kom ~inu, za teroristi~ki ~in je potrebno utvrditi motiv”, naglasio je. Aludiraju}i na izvje{taje

Tokom policijske istrage ju~er je bio zatvoren `eljezni~ki promet

koji su ju~er kolali u doma}im medijima, poru~io je: “Posebno nije dobro kvalificirati ovaj doga|aj kao teroristi~ki ~in jer to mo`e jako uznemiruju}e djelovati na gra|ane”. Doga|aj je nazvao izvanrednim i konstatirao kako svi moramo biti svjesni da nema apsolutne sigurnosti, ali da policija poduzima sve mjere kako bi sigurnost gra|ana Zagreba ali i svih onih koji dolaze u Zagreb bila na visokoj razini. Eksplozija se dogodila na vrlo frekventnoj pruzi koja je dio me|unarodnog X-koridora. Ovom dionicom voze svi vlakovi prema Sloveniji, Austriji i Njema~koj, dnevno vi{e od 130 vlakova sa oko 26.000 putnika.

Foto: Igor KRALJ, Pixsell

Lokalni mediji emitiraju izjave neovisnih stru~njaka za sigurnost u kojima se odbacuju naga|anja o terorizmu. Sigurnosni stru~njak Zoran Grgi} izjavio je za Hrvatski radio kako je “o~igledno da po~initelj nije visoko obu~eni terorista nego da je lako mogu}e da je rije~ o mo`da ama ter skom po ~i ni te lju”. Po ocjeni istog stru~njaka, sude}i po o{te}enjima ku}a u blizini, radilo se o eksplozivnoj napravi manje snage.

O{te}ene i obli`nje ku}e Stanovnike Podsuseda sna`na detonacija ju~er u cik zore doslovno je izbacivala iz kreveta, popucala su prozorska stakla na ku}ama u krugu od 400 me-

OČEKIVANI

1.300.000,00 KM

tara. [okirani ljudi prvo su pomislili da je eksplodirao plin ili bomba. O ovom doga|aju bruje svi mediji. Naga|a se da je netko iz nepoznatih motiva podmetnuo improviziranu eksplozivnu napravu. Ali, kako se tvrdi, nije rije~ o teroristi~kom ~inu. Isti~e se i sre}a u nesre}i jer da je nai{ao putni~ki vlak posljedice bi bile puno drasti~nije. Uslijed eksplozije do{lo je do o{te}enja pruge i lokomotive, ima i o{te}enja na obli`njim ku}ama za koja se tvrdi da su manja, porazbijani prozori i sl. Iz Hrvatskih `eljeznica objavljeno je da vla ko vi pro me tu ju do hrvatsko-slovenske granice te od Zapre{i}a prema Savskom Marofu. Jadranka DIZDAR

Kompromis oko Ljubljanske banke Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec sastao se u srijedu sa slovenskim eksper tom za pitanje Ljubljanske banke Francetom Arharom te nakon toga u izjavi novinarima rekao kako o~ekuje da }e se Arhar do kraja ovog mjeseca ponovno sastati s hrvatskim stru~njakom Zdravkom Rogiem kako bi na{li kompromisno rje{enje za to pitanje kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s Evropskom unijom. Slovenski je ministar istaknuo da je potrebno na}i kompromisno rje{enje koje bi omogu}ilo da Slovenija ratificira hrvatski pristupni ugovor da bi Hrvatska, kako je i predvi|eno, postala ~lanica EU 1. jula ove godine.

OČEKIVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

51.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 3. KOLA SuperLOTO-a UZ 3. KOLO SuperLOTO-a OD 08. 01. 2013. godine OD 08. 01. 2013. godine Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT: OČEKIVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45...................................................................................800.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU .............................................................................500.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

DOBITNA BOJA: CRVENA

04 07 10 16 21 30

Ukupna uplata Loto 6/45 je: ..........................83.716,00 KM Fond dobitaka 50%:.....................................................41.858,00 KM

Ukupna uplata Odaberi boju je:................10.885,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 60% ...........6.531,00 KM

FONDOVI DOBITAKA ZA LOTO 6/45 FONDOVI DOBITAKA ZA IGRU ODABERI BOJU Fond za dobitak prve vrste 30% : ...................................12.557,40 KM Fond dobitaka prve vrste 30% ...........................................1.959,30 KM Akumulirano u fondu za jackpot:.................................779.446,39 KM Akumulirano u fond za Jackpot....................................404.046,59 KM Jackpot za loto 6/45 ukupno:................................... 792.003,79 KM Jackpot za Odaberi boju ukupno ............................... 406.005,89 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................................ 6.278,70 KM Fond dobitaka druge vrste 15,00%..................................... 979,65 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ............................ 7.325,15 KM Fond dobitaka treće vrste 17,50% ................................... 1.142,93 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : ..................... 15.696,75 KM Fond dobitaka četvrte vrste 37,50% ...............................2.449,13 KM BROJ DOBITAKA IZNOS DOBICI BROJ DOBITAKA IZNOS DOBICI 0 0,00 KM 6 pogodaka 0 0,00 KM boja za šesticu 1 979,60 KM 5 pogodaka 3 2.092,90 KM boja za peticu 60 19,00 KM 4 pogotka 333 22,00 KM boja za četvorku 879 2,80 KM 3 pogotka 4.392 3,60 KM boja za trojku 62.192,88 KM se prenosi u rezervni fond za Jackpot igre SuperLOTO

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

21 07 10 16 04 30

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA UKUPNA UPLATA:..................................10.713,00 KM Nagradni fond 50%:................................5.356,50 KM Fond za dobitak prve vrste 20%: ......1.071,30 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

1 6

7 4

0 6

6 3

4 9

0 8

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:............... 48.807,90 KM Jackpot ukupno:................................................................. 49.879,20 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 4.285,20 KM 0 0 1 14 175 1.797

Jackpot se prenosi u naredno kolo 0,00 KM Iznos: 622,00 KM Iznos: 66,60 KM Iznos: 5,30 KM Iznos: 1,00 KM Iznos:

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba. Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 09. 01. 2013. godine


16

SVIJET

[ta novi potezi Davida Camerona zna~e za ostrvsku ekonomiju?

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Napu{tanje EU nije u interesu Britanije British Telecom i Virgin uputili otvoreno pismo britanskom premijeru Cameron je rekao da ne `eli da Britanija napusti EU, jer to nije u najboljem interesu Britanije

Planovi britanskog premijera Davida Camerona da ponovo pregovara o ~lanstvu zemlje u EU osu|eni su na propast i mogli bi da nanesu {tetu britanskoj ekonomiji, upozoravaju britanski privrednici. [efovi nekih od najve}ih britanskih kompanija, uklju~uju}i British Telecom i Virgin, uputili su otvoreno pismo u kojem navode da bi poku{aj da se napravi velika promjena u odnosima Britanije sa EU mogao da stvori {tetnu neizvjesnost i smanji investicije u Britaniju, pi{e britanski list Telegraph.

Traganje za novim rje{enjem O~ekuje se da }e premijer kasnije ovog mjeseca odr`ati govor o budu}nosti Britanije u EU, iznose}i planove za traganjem za novim rje{enjem, koje bi onda moglo da se ponudi narodu Britanije na referendumu. Konzervativci `ele da se ~lanstvo Britanije na neki na~in smanji, a mnogi pozivaju da se ponovo vrati pojednostavljeni sporazum o zajedni~kom tr`i{tu. Konzervativci tvrde da ako je takav sporazum sada mogu}, onda Britanija treba da se potpuno isklju~i iz EU.

Reklama kompanije Virgin za prekookeanske letove po uzoru na legendarni cover albuma Beatlesa

Cameron je rekao da ne `eli da Britanija napusti EU, jer to nije u najboljem interesu Britanije. Ipak, britanski biznismeni rekli su da Cameron treba da pregovara samo o izmjenama propisa i regulativa koje poga|aju industrije, kao {to su telekomunikacije i energetika. Druge ~lanice EU ne}e prihvatiti sveobuhvatne izmjene odno-

sa sa Britanijom, {to bi moglo prisiliti Britaniju da napusti blok.

Napu{tanje bloka EU

Virgin - kreativno i bez pravila Ekscentri~ni vlasnik Virgin grupe Richard Branson o biznisu, odnosno ekonomiji i investicijama zna sve. Po~eo je sa prodavnicom plo~a i studentskim listom, a danas je jedan od najmo}nijih ljudi svijeta. Jedna od poznatih izjava ovog ekscentri~nog ~ovjeka i hedoniste, a koji je svoj uzbudljivi `ivot opisao u autobiografiji, jeste i ta da "ne u~ite slijede}i pravila, ve} rade}i i padaju}i uvijek iznova". Branson, koji ima disleksiju, konstantno ohrabruje kreativnost i poduzetni{tvo te je poznata i njegova izjava da su poslovne prilike kao autobusi - uvijek postoji sljede}a.

Cameron i njegov zamjenik Nick Clegg na konferenciji u Downing Streetu Reuters po~etkom godine

"Moramo da budemo veoma opre zni da ne po zi va mo na nove pregovore o izmijenjenom ~lanstvu u EU, {to bi sigurno bilo odbijeno", navodi se u pismu i dodaje da bi pozivanje na tako ne{to u ovim okolnos ti ma ugro zi lo ~lan stvo u EU i stvorilo {tetnu neizvjesnost za britansku privredu, a to je posljednje {to bi premijer `elio. Pismo su potpisali biznismeni kao {to su predsjedava ju }i Vir gin gru pe Ric hard Branson, {ef kompanije British Telecoma Michael Rake, {ef kompanije Rio Tinto Jan du Plessis i Malcolm Sveeting, stariji partner u advokatskoj kancelariji Clifford Chance.

Klasna borba u Francuskoj realnost Socijalni antagonizmi danas nemaju isto zna~enje kao prije ~etvrt vijeka Dva od tri Francuza smatraju da je klasna borba u Francuskoj realnost, dok je prije 50 godina manje od 50 posto Francuza mislilo da je tako ne{to mogu}e. To su rezultati ankete agencije za ocjenu javnog mnijenja Ifop, objavljenoj u francuskom listu Imanite. Na pitanje da li je mogu}e da do|e do klasne borbe u savremenoj Francuskoj, 64 anketirana Francuza odgovorilo je potvrdno, dok je 25 posto dalo negativan odgovor, a 11 posto se nije izjasnilo. Zanimljivo je da se

1967, uo~i doga|aja koji }e obilje`iti 1968. godinu, samo 44 posto Francuza izjasnilo da je klasna borba mogu}a, dok je 37 posto smatralo tako ne{to nemogu}im. Tri godine ranije, 40 posto gra|ana je to smatralo realnim, a 39 nerealnim. "Ovakav porast se mo`e objasniti ~injenicom da ideja o klasnoj borbi danas ne ma is to zna ~e nje kao prije 30 - 40 godina, ali taj pojam jo{ uvijek podrazumijeva socijalne antagonizme koji su i

dalje zastupljeni u francuskom dru{tvu, posebno u okolnostima krize i pove}anja socijalnih nejednakosti", ocjenjuju analiti~ari Ifopa. Tome ide u prilog i podatak da je u posljednjoj anketi sprovedenoj na 2001. osobi od 20. decembra 2012. do 4. januara ove godine, 56 posto Francuza izjavilo da ima "osje}aj klasne pripadnosti"‚ {to je gotovo isto kao i 1986. i veoma pribli`no kao daleke 1967, kada je takvo mi{ljenje imalo 59 posto ispitanika.

Karl Marx


SVIJET

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Anketa instituta Forsa za sedmi~nik Stern

17

VIJESTI

Merkel najpopularnija Reuters

od 2005.

Mala soba tri sa tri Evropski sud za ljudska prava donio je odluku da italijanska vlada mora da plati 100.000 eura zbog pretrpanih zatvora. Iz suda je saop{teno da zatvori u Italiji predstavljaju kr{enje osnovnih ljudskih prava zatvorenika, a vladi je nalo`eno da u roku od godinu promijeni tu situaciju. Sud je presudio u slu~aju koji su 2009. godine iznijela sedmorica zatvorenika iz dva odvojena zatvora, koji su rekli da je svaki od njih bio prisiljen da sa jo{ dva zatvorenika dijeli }eliju od devet kvadrata. To je zna~ilo da za svakog zatvorenika ostaju tri kvadrata li~nog prostora. Zatvorenici su u svojoj tu`bi napisali da nisu imali ni toplu vodu ni osvjetljenje.

Savezni izbori u Njema~koj predvi|eni su za 22. septembar, no popularnost politi~kih stranaka testirat }e se ve} ovog mjeseca na pokrajinskim izborima 20. januara u Donjoj Saskoj Konzervativna stranka kancelarke Angele Merkel najpopularnija je od njezina dolaska na vlast 2005. i opozicija za njom sve vi{e zaostaje, prema

rezultatima ispitivanja objavljenima u srijedu, deset dana do va`nih regionalnih izbora.

Izbori u septembru Kr{}anska unija (CDU/ CSU) dobila bi 42 posto glasova, a oporbeni SPD 25 posto, ~ime zaostaje za 17 posto glasova, {to je njegov najlo{iji rezultat od aprila 2002, pokazuje anketa insti tu ta For sa za se dmi ~nik Stern. Od po~etka godine to je tre}a anketa koja predvi|a da bi CDU dobio 40 posto glasova. Savezni izbori u Njema~koj predvi|eni su za 22. septembar, no popularnost politi~kih stranaka testira}e se ve} ovog mjeseca na pokrajinskim izborima 20. januara u Donjoj Saskoj. Ti regionalni izbori trebali bi biti

Dva posto bira~a za Merkel? No nova anketa donosi i jednu lo{u vijest kancelarki Angeli Merkel. Njezin saveznik, liberalna stranka FDP u toj je anketi ostvarila svoj najlo{iji rezultat, jer bi za nju glasalo samo 2 posto bira~a, {to ne bi bilo dovoljno da pre|e izborni prag od 5 posto potreban za ulazak u Bundestag (donji dom parlamenta).

Razmjena 48 Iranaca u Siriji Angela Merkel i predsjednik Centralne evropske banke Mario Draghi

ta Forsa, dr`i da CDU napreduje u anketama nau{trb FDP-a. Gotovo polovica bira~a koja je 2009. glasala za FDP (14,6 posto) povjerenje bi poklonila konzervativcima ako bi se izbori odr`ali u nedjelju. Zeleni bi dobili 15 posto glasova, {to je za 2 posto vi{e, a radikalna ljevica Die Linke 9 posto, za jedan postotni bod vi{e, kada bi izbori bili u nedjelju. Otkako je izabrao kandidata, SPD gubi popularnost, protivno trendu u 1998, kada je za kandidata imenovao Gerharda Schroedera, zadnjeg kancelara SPD-a.

polazi{te za po~etak kampanje za savezne izbore.

Premijerska plata premalena Socijaldemokratima je svojevrsnu {tetu pri~inio njihov kandidat za premijera Peer Steinbrueck, za kojega se govori da svoje sudjelovanje na konferencijama masno napla}uje iz sredstava velikih kompanija. Nadalje, bira~ima ljevice nije se svidio njegov intervju u kojem je ocijenio da je premijerska pla}a premalena, navodi institut Forsa. Manfred Guellner, ~elnik institu-

Amerikanci ~iste iza sebe u Iraku i Afganistanu Povla~enje svih ameri~kih trupa iz Afganistana nakon 2014. godine vrlo vjerovatan scenario Ameri~ka kompanija za bezbjednost platila vi{e od pet miliona dolara kompenzacije biv{im zatvorenicima u Iraku

Spomenik Steveu Jobsu Reuters

Administracija ameri~kog predsjednika Baracka Obame ne isklju~uje mogu}nost da nakon 2014. godine u Afganistanu vi{e nebude ameri~kih vojnika, rekli su u utorak du`nosnici Bijele ku}e dan uo~i posjeta afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija. - To je opcija koju bismo mogli razmotriti, rekao je zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Ben Rhodes upitan razmatra li administracija i takvu mogu}nost u promi{ljanjima o tome kolike bi bile velike snage koje }e ostati nakon zavr{etka borbene misije u Afganistanu 2014. godine. Ameri~ki du`nosnici privatno su govorili o tome da bi na terenu ostalo od 3.000 do 9.000 vojnika s neborbenim zadacima, ali Rhodes je rekao da }e pro}i mjeseci prije nego {to se

Zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Ben Rhodes

Na terenu ostalo od 3.000 do 9.000 vojnika s neborbenim zadacima

usvoji kona~na odluka o tome. Istovremeno, privatna ameri~ka kompanija za bezbjednost, koja je radila u Iraku pod ugovorom sa Pentagonom, platila je vi-

{e od pet miliona dolara kao kompenzaciju biv{im zatvorenicima u nekoliko ira~kih zatvora, uklju~uju}i zloglasni Abu Ghraib. Biv{i zatvorenici optu`i-

Sirijske pobunjeni~ke grupe pustile su na slobodu 48 Iranaca, zarobljenih posljednjih mjeseci, u zamjenu za 2.130 zatvorenika koje dr`e sirijske snage bezbjednosti, javila je iranska Pres TV. Televizija ne navodi detalje, ali je televizijska stanica Al-Alam na arapskom jeziku potvrdila osloba|anje Iranaca, prenio je Reuters. Turska humanitarna agencija IHH ranije je saop{tila da sirijska vlada namjerava da oslobodi 2.130 civilnih zatvorenika u zamjenu za Irance. "Ve}ina onih koje }e pustiti u zamjenu za Irance su Sirijci, ali ima i Turaka i dr`avljana ostalih zemalja", rekao je ~lan uprave IHH-a Osman Atalaj. Turska agencija Anadolija ka`e da je sporazum o razmjeni postignut uz posredovanje Turske i Katara. Brigada Al-Bara sirijskih pobunjenika zarobila je Irance u augustu 2012. i u po~etku su prijetili da }e ih pogubiti. Prema tvrdnjama opozicije, radi se o pripadnicima iranske revolucionarne garde koji su do{li pomo}i snagama predsjednika Ba{ara al-Asada ugu{iti pobunu.

li su radnike ove kompanije za ozbiljna kr{enja ljudskih prava, uklju~uju}i mu~enja i poni`avanja zatvorenika. Ira~ani tvrde da su ovi zlo~ini protiv njih po~injeni nakon ameri~ke vojne operacije protiv re`ima Sadama Huseina. Tu`ba je podnesena u ime 71 biv{eg zatvorenika prije ~etiri godine, kada su strane u sporu postigle sporazum. Ranije, 11 ameri~kih vojnika osu|eno je na zatvorske kazne za ovu vrstu krivi~nih djela, uklju~uju}i one po~injene u zatvoru Abu Ghraib.

Spomenik svjetski poznatom tehnolo{kom inovatoru i koosniva~u Applea Steveu Jobsu otkriven je ju~er u Sankt Petersburgu u Rusiji. Spomenik, koji predstavlja d`inovsku repliku crnog, novog modela iPhonea ~etiri sa ekranom na kojem se vidi fotografija i videoslajd snimaka iz `ivota Jobsa, otkriven je u dvori{tu nacionalnog istra`iva~kog univerziteta informativnih tehnologija, mehanike i optike. Spomenik je u obliku iPhonea ~etiri jer je to posljednji pametni telefon u ~ijoj je izradi u~estvovao i Jobs, navodi RIA Novosti. Jobs je preminuo oktobra 2011. godine. Prema rije~ima samog autora Gleba Tarasova, na prednjoj strani nalazi se interaktivni senzorski ekran na kojem je predstavljena biografija Jobsa, a mogu se vidjeti i njegove fotografije i videosnimci. Na pole|ini se nalazi bar-kod, nakon ~ijeg se o~itavanja mo`e pristupiti internet-sajtu posve}enom osniva~u firme Apple.


18

OGLASI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Investitor AL SHIDDI INTERNATIONAL DOO SARAJEVO (Magros-Veletrgovina d.d. Sarajevo), a za potrebe Sarajevo City Centera ogla{ava

TENDER za nabavku i ugradnju

1.

Predmet tendera je prikupljanje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a za nabavku i ugradnju: a. Opreme i materijala ma{inskih instalacija grijanja, hla|enja i ventilacije za niski dio za potrebe izgradnje objekta Sarajevo City Centar, Ul. Vrbanja 1, u Sarajevu, u svemu prema tehni~koj tenderskoj dokumentaciji.

2. 3.

4. 5. 6. 7. 8.

9.

10. 11. 12. 13.

Ustupanje nabavke i ugradnje }e se izvr{iti pod uslovima odre|enim ovim oglasom, potrebnom investiciono-tehni~kom dokumentacijom, op{tim i posebnim uslovima investitora i uslovima za ugovaranje i gra|enje. Zainteresirane firme mogu preuzeti pripremljenu dokumentaciju za izradu ponude u prostorijama investitora Al Shiddi International d.o.o Sarajevo (Magros Veletrgovina d.d. Sarajevo), u Ulici fra An|ela Zvizdovi}a 1, kula A, 12. sprat (Unitic neboderi, tel: 033 296 708) svakog radnog dana od 10 do 16 sati. Tenderski dosje se otkupljuje po cijeni od 1.170,00 KM sa uklju~enim PDV-om (jednahiljadastotinusedamdeset i 00/100 KM). Uplatu izvr{iti na ra~un Magros Veletrgovine d.d. broj: 1410010007879378 kod Bosna Bank International. Dok traje rok za podno{enje ponuda, zainteresirani se mogu informirati kod investitora o svim pitanjima vezanim za izradu ponude. Svaki ponu|a~ mo`e podnijeti samo jednu ponudu, bilo da nastupa samostalno ili sa kooperantom. Rok za podno{enje ponuda traje 21 dan od dana objavljivanja ovog oglasa, to jest do 30. januara 2013. godine do 14 sati. Ponude se podnose na adresu investitora ozna~enu u ta~ki 3. ovog oglasa. Ponuda mora sadr`ati: - naziv i ta~nu adresu ponu|a~a, - naziv nabavke i usluga radova ugradnje koji su predmet ustupanja, - cijenu nabavke i ugradnje koji su predmet ustupanja, - rok za izradu radioni~kih crte`a sa detaljima, a po projektnom rje{enju datom od projektanta Grupa Arh d.o.o. Sarajevo, - garantni rok za kvalitet tih radova, - druge podatke koji se moraju unijeti u ponudu. Uz ponudu, u posebnom omotu, ponu|a~ mora prilo`iti: - dokaz da je ovla{ten za izvo|enje radova iz ovog oglasa, - dokaz o registraciji ponu|a~a, - ugovor o poslovnoj saradnji sa kooperantom, - finansijski izvje{taj o poslovanju za 2010 i 2011. godinu, - podatke o svojim stru~nim kadrovima, - tehni~koj opremljenosti, - dokaz o izvedenim radovima na sli~nim objektima i finansijskim i tehni~kim kapacitetima prate}ih kooperanata. Svaki ponu|a~ du`an je da dostavi garanciju banke za ozbiljnost ponude na iznos od 150.000 KM. Garancija se daje sa rokom va`enja od 90 dana. Otvaranje ponuda }e se obaviti javno 30. januara 2013. godine do 14 sati na adresi pod ta~kom br. 3. ovog oglasa. Tenderska komisija }e nakon ocjena ponuda izvr{iti prijedlog investitoru o izboru izvo|a~a. Ne}e se uzeti u obzir neblagovremeno podnijete ponude (nakon roka iz ta~ke 6. ovog oglasa) i ponude koje ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog oglasa. Odluka o prihvatanju ponude, odnosno o utvr|ivanju da tender nije uspio, bi}e dostavljena ponu|a~ima najkasnije 45 dana po otvorenju.


SVIJET FINANSIJA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

CHRISTINE LAGARDE, direktorica Me|unarodnog monetarnog fonda

Obala Slonova~e novo ekonomsko ~udo

BiH

19

EU

Obala Slonova~e je najve}i izvoznik kakaovca na svijetu i ~etvrti najve}i izvoznik roba u Africi, Ju`no od Sahare Generalna direktorica Me|unarodnog monetarnog fonda (MMF) izjavila je kako vjeruje da }e Obala Slonava~e postati novo “ekonomsko ~udo” poslije decenije politi~ke krize, ali pod uslovom da vlasti u Abid`anu provedu borbu protiv ukorijenjene korupcije, javljaju agencije. Generalna direktorica Lagarde je u obra}anju poslanicima skup{tine Obale Slonova~e pohvalila privredni rast od preko 8,5 posto u toj zemlji na zapadnoj obali Afrike u 2012, poslije pada od 4,7 posto godinu ranije. “Vrijeme za drugo ~udo je do{lo poslije okon~anja krize koja umalo da nije raspar~ala najve}u eko nom sku si lu za pa dne frankofonske Afrike”, izjavila je nekada{nja francuska ministrica privrednih resora, prenosi AFP.

Francuska veza Obala Slonova~e, biv{a francuska kolonija, poslije je dobijanja nezavisnosti 1960, tokom naredne decenije i u 70-im ve} bila “ekonomsko ~udo”, prije svega zahvaljuju}i rekordnoj proizvodnji kakaoa. Tada su odr`avanje tijesnih veza s Francuskom, razgranavanje poljoprivrede radi izvoza i ohrabrivanje stranih ulaganja, bili faktori koji su, tako|er, podstakli ekonomski rast Obale Slonova~e. No, tokom posljednjih deset

Brza pruga od [panije do Francuske

Za sve je “kriv” kakao

godina u zemlji koja se prostire na preko 330.000 kvadratnih kilometara i ima vi{e od 20 miliona stanovnika, do{lo je do politi~kih previranja koja su kulminirala sukobima tokom postizborne krize u decembru 2010. do aprila 2011, u kojima je poginulo 3.000 ljudi. Obala Slonova~e ima, za region, relativno visok prosje~an ukupan doma}i proizvod (BDP) po stanovniku mjeren paritetom kupovne mo}i (PPP, prema tr`i{nim cijenama) od 1.589 dolara, koliko je procijenjeno za 2011. Privreda Obale Slonova~e je najve}a u Ekonomskoj i monetar noj uni ji Za pa dne Afri ke

(ECOWAS) jer ~i ni 40 pos to ukupnog BDP tog monetarnog bloka.

Privredni rast Obala Slonova~e je najve}i izvoznik kakaovca na svijetu i ~etvrti najve}i izvoznik roba u Africi, Ju`no od Sahare (poslije Ju`noafri~ke Republike, Nigerije i Angole). Vlada Obale Slonova~e cilja privredni rast od devet posto u ovoj i deset posto u 2014, nadaju}i se da }e ta zemlja postati novoindustrijalizovana privreda do 2020. “To nije beznade`an san ve} pristup zasnovan na konkretnim politikama”, mi{ljenja je Lagarde.

Za manje od {est godina

Kineska ekonomija IZNAD AMERI^KE Kina }e za manje od {est godina ekonomski prema{iti Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, a do 2049. }e postati najmo}nija dr`ava na svijetu, navodi se u zvani~nom istra`ivanju kineske akademije nauka, prenose kineski mediji. U dokumentu se navodi da }e kineska privreda biti mo}nija od ameri~ke od 2019, a da }e me|unarodni status Kine biti ja~i od ameri~kog do 2049 - stogodi{njice osnivanja Narodne Republike Kine. Prema istom izvje{taju, Kina je 11. zemlja u svijetu po zdravlju, odmah iza Kostarike, dok je [vedska na vrhu liste najzdravijih nacija. Za sada nije mogu}e dobiti tekst ovog izvje{taja od kineske akademije nauka.

Za Kineze nema zime

Me|unarodni analiti~ari ka`u da su decenije ekonomskih reformi i otvorenosti tr`i{ta za strane investicije od siroma{ne i prete`no poljoprivredne zemlje napravili drugu ekonomsku silu u svijetu, poslije SAD-a.

Isti analiti~ari o~ekuju da ekonomija Kine prema{i ameri~ku u prvoj polovini ovog stolje}a, prenose agencije, ali procjenjuju da }e SAD ostati bogatije po stanovniku s obzirom na to da u Kini `ive 1,3 milijarde stanovnika.

[panija je otvorila novu liniju za brze vozove, s polaznom stanicom iz Barcelone i odredi{tima u Francuskoj. Nova pruga duga~ka je samo 131 kilometar, ali je zapravo dio sveobuhvatnog projekta ~iji je cilj kompletno povezivanje {panskih i francuskih brzih pruga. Ova veza, koja }e, prema {panskim zvani~nicima, biti zavr{ena u aprilu, omogu}i }e putovanje iz Barcelone ka vode}im francuskim gradovima bez presjedanja. Ukupna vrijednost radova

je 3,7 milijardi eura, a putnici }e za 6,5 sati, odnosno sat vremena kra}e nego ranije, mo}i da stignu iz Pariza u Barcelonu ili obrnuto. [panski prestolonasljednik princ Philip, premijer Mariano Rajoy i predsjednik Katalonije Artur Mas otvorili su novu liniju koja povezuje Barcelonu sa Gironom i Figeresom - gradovima na granici sa Fran cus kom, pre ni je la je agencija AFP. Sa 3.000 kilometara brzih pruga, [panija zauzima drugo mjesto u svijetu, odmah iza Kine.

Italijanski deficit u padu Italijanski prora~unski deficit smanjio se u prvih devet mjeseci pro{le godine na 3,7 posto BDP-a, sa 4,2 posto koliko je iznosio u istom razdoblju prethodne godine, izvijestio je dr`avni statisti~ki ured. Podatak Istata navodi na zaklju~ak da je tehni~ka vlada s premijerom Marijem Montijem na ~elu morala o{tro smanjiti deficit u posljednjem pro{logodi{njem tromjese~ju kako bi ispunila zacrtane fiskalne ciljeve. Monti je za cijelu 2012. zacrtao prora~unski deficit od 2,6 posto BDP-a. U 2011. on je iznosio 3,9 posto BDP-a. Pritom je ciljana razina u septembru revidirana navi{e, s po~etno planiranih 1,7 posto, a kao razlog u vladi su naveli neo~ekivano o{tru recesiju. Vlada je od oktobra do decembra 2012. mogla ra~unati na osjetno ve}e prihode od nepopularnog poreza na nekretnine koji je uvela radi konsoli-

dacije javnih finansija. Istat je, tako|e, objavio da se stopa nezaposlenosti u Italiji u novembru zadr`ala na rekordnih 11,1 posto, dostignutih u prethodnom mjesecu, no nastavljen je rast nezaposlenosti me|u mladima, koja je dostigla novi rekordni nivo. Stopa nezaposlenosti me|u mladima u Italiji u novembru 2012. dostigla je rekordno visokih 37,1 posto. Sude}i po preliminarnim podacima Istata, mladi u Italiji od 15 do 24 godine suo~eni su s najte`om situacijom u pogledu zapo{ljavanja barem od januara 2004. kada su se po~eli prikupljati mjese~ni podaci o nezaposlenosti. Tromjese~ni podaci po~eli su se voditi od 1992. Stopa nezaposlenosti u recesijom pogo|enoj tre}oj najve}oj ekonomiji eurozone dostigla je rekordni nivo u oktobru, prenose agencije. Tako|e je i na najvi{em tromjese~nom nivou od 1999. godine, pokazuju Istatovi podaci.


20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

ITALIJANI SE @ALILI NA TENDER

Cijene goriva u FBiH

AUTOCESTE NE PO[TUJU instrukcije Ureda za `albe Zahtjevi ju~er po~eli stizati u Ministarstvo

Kod jednih skuplje, kod drugih jeftinije Posljednja promjena cijene goriva u Federaciji BiH bila je polovinom decembra 2012, kada je gorivo pojeftinilo za pet feninga Gorivo }e u narednim danima u Federaciji BiH vjerovatno poskupjeti. Ju~er su, kako su nam potvrdili u Ministarstvu trgovine FBiH, po~eli pristizati zahtjevi za promjenu cijena goriva. Distributeri ovoga puta tra`e poskupljenje goriva za pet feninga. Istovremeno, Ministarstvo je primilo i nekoliko zahtjeva za pojeftinjenje. S obzirom na to da su zahtjevi tek po~eli pristizati, u Ministarstvu nisu mogli kazati za{to jedni sni`avaju, a drugi pove}avaju cijenu, ali se pretpostavlja da sni`enje cijena tra`e distributeri koji prilikom pro{log pojeftinjenja polovinom decembra pro{le godine

Br~ko

nisu snizili cijene. Posljednja promjena cijene goriva u Federaciji BiH bila je polovinom decembra 2012, kada je gorivo pojeftinilo za pet feninga i te cijene su i danas aktuelne. Cijena benzina BMB 95 trenutno je 2,35 KM, dok je cijena BMB 98 i dizela 2,40 KM. S obzirom na to da distributeri goriva u BiH uglavnom prate kretanje cijena u susjednim zemljama, pa prema tome vr{e korekcije maloprodajnih cijena u na{oj zemlji, informacija da je u Hrvatskoj gorivo od utorka skuplje ukazuje na skoro poskupljenje i kod nas. J. Sa.

Zadovoljavaju}a naplata poreza

Poreska uprava distrikta Br~ko naplatila je 24.200.000 KM od 19.240.000 KM planiranih direktnih poreza u 2012. godini, {to predstavlja stopu napla}enosti od 125 posto, javila je Srna. [ef Sektora za utvr|ivanje i naplatu poreza u Poreskoj upravi distrikta Br~ko Suada Fazlovi} istakla je da je to izuzetno zadovoljavaju}i stepen naplate, posebno u oblasti naplate poreza na dobit i poreza na platu. “Porez na nekretnine bio je planiran na 1,5 miliona KM, a ostvaren je ne{to vi{e od milion maraka ili 67 posto, {to nije ma-

li postotak naplate”, navela je Fazlovi}eva. Ona je najavila da }e se i}i sa prijedlogom izmjene Zakona o porezu na nekretnine, jer je poresko osloba|anje jako nisko i iznosi 20.000 KM. “Svako je u obavezi da plati porez, pa i one socijalne kategorije stanovni{tva koje nemaju nikakvih primanja i ne posjeduju ~ak ni `irora~un. Mi, na`alost, moramo i protiv takvih ljudi preduzeti odre|ene mjere, a jedina mjera u takvom slu~aju je hipoteka. Stoga }emo predlo`iti da poresko osloba|anje bude ve}e”,napomenula je Fazlovi}eva.

Kursna - te~ajna lista - broj 006 - 10. 11. 2013. godine. Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

[ifra valute

Oznaka valute

Jedinica valute

Kupovni za devize i efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.570932 Kanada 124 CAD 1 1.513178 Hrvatska 191 HRK 100 25.766894 Ceska R 203 CZK 1 0.076420 Danska 208 DKK 1 0.261500 Madarska 348 HUF 100 0.671211 Japan 392 JPY 100 1.706263 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norveska 578 NOK 1 0.266340 Svedska 752 SEK 1 0.226975 Svicarska 756 CHF 1 1.613814 Turska 949 TRY 1 0.840488 V.Britanija 826 GBP 1 2.393645 SAD 840 USD 1 1.494287 Rusija 643 RUB 1 0.049134 Kina 156 CNY 1 0.240003 Srbija 941 RSD 100 1.738517 SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 01. 2013 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 01. 2013 =

Srednji za devize

1.955830 1.574869 1.516970 25.831473 0.076612 0.262155 0.672893 1.710539 0.566448 0.267008 0.227544 1.617859 0.842594 2.399644 1.498032 0.049257 0.240605 1.742874 USD BAM

Konzorcij italijanskih kompanija Impresa Pizzarotti&C.S.P.A. Parma i Salini S.P.A. Rim ulo`io je dvije `albe na postupak javne nabavke za izgradnju dionice autoceste na koridoru 5c Vlakovo - Lepenica, potvr|eno je za Oslobo|enje u Uredu za razmatranje `albi BiH. Navedeni ponu|a~ je `albe podnio 28. decembra 2012. godine.

Bolje platiti vi{e Ove kompanije su ranije najavile da }e se `aliti zbog toga {to su JP Autoceste Federacije BiH posao dodijelile drugoplasiranoj kompaniji na tenderu, turskom Cengiz Insaatu, iako je konzorcij italijanskih kompanija dao najbolju ponudu, koja je za oko 25 miliona eura ni`a nego ponuda Turaka, te su bili prvoplasirani ponu|a~. Italijani su nudili da dionicu autoputa urade za 154 miliona eura, a ugovor sa Cengizom potpisan je na 176 miliona eura. U italijanskim kompanijama sumnjaju u regularnost tendera te poja{njavaju da su 10. jula pro{le godine Autoceste Federacije BiH zvani~no otvorile ponude, tada je najpovoljnija ponuda bila upravo ona italijanskih kompanija. Nakon toga, Autoceste su od italijanskog konzorcija tra`ile odre|ena poja {njen ja, ko je je ita li jan ska strana u pisanoj prepisci poslala na vrijeme, a onda su Autoceste na neobja{njiv na~in prekinule svaku komunikaciju.

Radovi ipak po~inju

Bez obzira na `albe, Autoceste FBiH su potpisale ugovor sa Cengiz Insaatom, a iz ove kompanije su najavili da }e uskoro po~eti radovi na ovoj dionici.

O regularnosti Na ovaj na~in Autoceste su se oglu{ile na instrukciju Ureda za razmatranje `albi da obustave postupak i da ni{ta oko toga ne rade dok se ne razmotre `albe italijanskih kompanija. Naravno, prvo treba utvrditi postoji li nadle`nost Ureda za razmatranje `albi u ovom slu~aju, a dok se prikupi i razmotri sva dokumentacija, to }e trajati oko mjesec. Ukoliko Ured za razmatranje `albi utvrdi da je nadle`an u

slu~aju Impresa Pizzarotti i Salini, Autoceste FBiH }e snositi odgovornost zbog nepo{tivanja instrukcije Ureda za razmatranje `albi. Ranije smo najavili mogu}nost `albe i mogu}nost ka{njenja po~etka radova na ovoj dionici, ali su u Autocestama tvrdili da ka{njenja ne}e biti i da uskoro radovi po~inju. Me|utim, da je sve po zakonu bilo bi onako kako smo ranije napisali, ali kako instrukcija da se radovi obustave u Autocestama ni{ta ne zna~i, ugovor je potpisan i gradnja mo`e po~eti. Toliko o regularnosti postupka ja vne na bav ke ko ji pro vo de Autoceste. J. Sa.

BiH - Srbija

Smanjena robna razmjena

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE Zemlja

Ured za razmatranje `albi, nakon {to je primio `albu kompanija Impresa Pizzarotti&C.S.P.A. Parma i Salini S.P.A. Rim na postupak javne nabavke za izgradnju dionice autoceste na koridoru 5c Vlakovo - Lepenica, izdao instrukciju Autocestama da obustave postupak

Prodajni za devize

1.955830 1.578806 1.520762 25.896052 0.076804 0.262810 0.674575 1.714815 0.567864 0.267676 0.228113 1.621904 0.844700 2.405643 1.501777 0.049380 0.241207 1.747231 1.53208 2.289847

Ukupna robna razmjena Srbije i BiH za 11 mjeseci protekle godine iznosila je 1,47 milijardi dolara, {to je za 26 posto manje nego u istom periodu 2011. godine, javila je Srna. Izvoz iz Srbije u BiH iznosio je

ne{to vi{e od milijardu dolara i bilje`i pad od 8,6 posto u odnosu na isti period 2011. godine. Uvoz iz BiH u Srbiju smanjen je za 29 posto u odnosu na isti period 2011. godine i iznosio je 454 miliona dolara, objavljeno je na web sajtu Pri-

vredne komore Srbije (PKS). Suficit u robnoj razmjeni iznosio je 567,8 miliona dolara u korist Srbije. Savjetnik u Birou za regionalnu saradnju PKS-a Mitar Pr`ulj ranije je rekao da je ukupna robna razmjena izme|u Srbije i BiH smanjena zbog ekonomske krize. Poja{njavaju}i pad robne razmjene dvije zemlje, Pr`ulj je naveo da je glavni razlog u smanjenju uvoza koksa iz BiH za smederevsku `eljezaru, koja je trenutno na “tihom hodu” i ne radi punim kapacitetom. Srbija u na{u zemlju najvi{e izvozi prehrambene proizvode i pi}a - 29 posto, te hemikalije i hemijske proizvode 14,2 posto. BiH u Srbiju najvi{e izvozi koks i derivate nafte - 28 posto, te osnovne metale 13,3 posto.


BIZNIS/BERZE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. Agencija za privatizaciju FBiH o Feroelektru

BIFX

SASX-10

1.615,68

756,86

21

SASX-30

936,65

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 9. januar/sije~anj 2013. Dioni~ko dru{tvo

Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%)

Max. cijena

Min. cijena

Koli~ina (dionice)

Vrijednost (KM)

Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo

14,00

0,00

14,00

14,00

118

1.652,00

1

4,30 3,80 5,60 3,56

0,23 1,33 -0,11 -1,11

4,30 3,80 5,61 3,56

4,29 3,75 5,60 3,56

10.290 3.276 10.000 341

44.244,10 12.447,90 56.038,83 1.213,96

2 4 2 1

72,77

-3,00

72,77

72,77 30.000

21.831,00

1

21,50 18,76 2,60 2,47 65,00

-0,60 0,16 0,00 4,66 0,00

21,50 18,76 2,60 2,47 65,00

21,50 18,76 2,60 2,47 65,00

5.000 100 10.829 26 11

107.500,00 1.876,00 28.155,40 64,22 715,00

1 1 10 1 3

10,00

0,00

10,00

10,00

84

840,00

1

KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar ZIF Prof Plus dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH stara devizna {tednja serija Z PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

Radnici Feroelektra jo{ ~ekaju plate

Od suda zatra`ena

za{tita imovine Agencija reagovala na upozorenje Sindikata Feroelektra da Stani}i poku{avaju rasprodati dijelove imovine firme koja je (nepravomo}no) vra}ena dr`avi Agencija za privatizaciju FBiH (APF) podnijela je Op}inskom sudu Sarajevo zahtjev za izricanje mjere privremene zabrane raspolaganja imovinom Feroelektra, potvrdio je ju~er za Oslobo|enje [uhret Fazli}, direktor APF-a.

Kona~na presuda Fazli} nam je rekao da je zahtjev podnesen kako bi se za{titila imovina Feroelektra. Podsje}amo, Op}inski sud Sarajevo je po~etkom decembra pro{le godine donio nepravomo}nu presudu kojom je raskinut kupoprodajni ugovor izme|u Feroelektra d.d. Sarajevo, odnosno ve}inskog vlasnika Feroelektra kompanije Stani}-Invest i Agencije za privatizaciju FBiH. Kompanija Stani}-Invest se na ovu presudu `alila Kantonalnom sudu Sarajevo, koji }e donijeti kona~nu presudu. "Predstavnici Sindikata Feroelektra su nam prije nekoliko sedmica ukazali na to da trenutni vlasnici te kompanije `ele da prodaju dijelove imovine. S druge strane, predstavnici vlasnika Feroelektra su od nas

zatra`ili da preuzmemo brigu o radnicima. Mi smo im dali do znanja da je Feroelektro do pravomo}nosti presude privatna firma i da Vlada FBiH, dok je takvo stanje ne mo`e intervenisati. Agencija za privatizaciju u FBiH nije kriva Stani}-Investu {to nije ispunio svoje obaveze", ka`e Fazli} i dodaje da je APF ranije tra`io da Finansijska policija FBiH i inspekcije rada da interveni{u u Feroelektru.

Bez plata Predsjednik Sindikata Feroelektra Senad Smaji} ju~er nam je kazao da (aktuelni) vlasnici tog preduze}a poku{avaju da prodaju vilju{kare koji su u vlasni{tvu Feroelektra, te da im plate nisu ispla}ene ve} devet mjeseci. Vlasnik Feroelektra Goran Stani} je prije nekoliko dana uputio dopis APF-u u kojem tra`i saglasnost od agencije da zajedno u firmu uvedu za{titare. Me|utim, Fazli} mu na taj dopis nije odgovorio potvrdno jer je firma i dalje u Stani}evom vlasni{tvu.

Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Hidrogradnja d.d. Sarajevo IK Banka dd Zenica SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Vemal dd Te{anj

SASE: Promet 276.578 maraka Na ju ~era {njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan pro met od 276.578,41 KM. Pro met na ko ta ci ji izno sio je 137.424,79 KM, a u sklopu 11 transakcija prometovano je 54.025 vrijednosnih pa pi ra. Na ko ta ci ji kom pa ni ja trgo va lo se di oni ca ma Bo sna li je ka d.d. Sa ra je vo u izno su od 1.652,00 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovano je 118 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 14 KM. Na kotaciji fon do va os tva ren je pro met od 113.944,79 KM, a u sklopu devet transakcija prometovano je 23.907 dionica. Na kotaciji fondova najve}i promet ostvaren je dionicama ZIF Crobih fonda d.d. Mos tar u izno su od 56.038,83 KM. Kurs ovog fon da izno sio je 5,60 KM. Na kotaciji obveznica trgovalo se ob ve zni ca ma sta re de vi zne {te dnje FBiH u iznosu od 21.831 KM, a u sklo-

pu jedne transakcije prometovano je 30.000 obveznica. Na primarnom slobo dnom tr`i {tu os tva ren je pro met od 138.310,62 KM, a u sklopu 16 transakcija prometovano je 15.966 dionica. Na pri mar nom slo bo dnom tr`i {tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Tvornica cementa Ka kanj d.d. Ka kanj u izno su od 107.500 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 21,50 KM. Na sekundarnom slobo dnom tr`i {tu os tva ren je pro met dionicama Vemala d.d. Te{anj u iznosu od 840 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovane su 84 dionice. Kurs ovog emitenta izno sio je 10 KM. Naj ve }i dne vni po rast vri je dnos ti za bilje`ile su dionice Hidrogradnje d.d. Saraje vo od 4,66 pos to sa ci je nom od 2,47 KM, dok su najve}i dnevni pad registrirale obveznice FBiH stare devizne {te dnje od tri pos to.

Dolenc: Skroman oporavak Avionska linija Kuvajt - Sarajevo ekonomije u 2013. godini Dk. OMERAGI]

Izetbegovi} primio biznismene iz Kuvajta

^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je poslovnu delegaciju iz zemalja Zaljeva, predvo|enu Abdullahom AlTammarom, generalnim direktorom Gryphon airlinesa iz Kuvajta. Izetbegovi} je izrazio podr{ku svim poslovnim aktivnostima koje poma`u BiH te pohvalio sve ve}u zainteresovanost investitora iz zemalja Zaljeva za na{u zemlju. Biznismeni iz Kuvajta sastali su se i sa ministricom okoli{a i turizma Brankom \uri}. Sastanak je organizirao Senahid Bistri}, ambasador Bosne i Hercegovine u Kuvajtu, koji je i prisustvovao sastanku. Brojna delegacija kuvajtskih biznismena iskazala je zainteresiranost za ulaganje u turizam i promociju BiH kao turisti~ke destinacije, ali i kori{tenje turisti~kih potencijala u svrhu dovo|enja turista te stvaranje turisti~kih proizvoda prihvatljivih u zemljama

Glavni ekonomist UniCredita za jugoisto~nu Evropu Hrvoje Dolenec predvi|a skroman oporavak bh. ekonomije u 2013. izlo`en mogu}em produbljivanju internih i eksternih rizika. "Ekonomski trendovi su nepromijenjeni i u skladu s o~ekivanjima, jer postoje}e unutarnje ekonomske slabosti u kombinaciji s oslabljenom potra`njom u Evropskoj uniji i susjednim zemljama u kontinuitetu nepovoljno utje~u na ekoZaljeva. Djelatnici ministarstva su predstavili niz stvarnih i potencijalnih turisti~kih destinacija i projekta, a goste je posebno zainteresirala bogata kulturolo{ka i prirodna raznolikost. Kroz razgovor je iskazana zainteresiranost za uspostavu i organiziranje direktnih letova na relaciji Kuvajt - Sarajevo, ali i dovo|enje turista iz tre}ih zemalja, prenosi Fena.

NAFTA

112,07

$ 0,11 %

PLIN

3,17

$ 1,46 %

nomsku aktivnost", rekao je Dolenec povodom objave UniCreditove CEE Quarterly publikacije za prvo tromjese~je 2013. godine. "Stoga je na{a procjena promjene realnog BDP-a u 2012. godini ve} du`e vrijeme na nepromijenjenoj razini od -0,9 posto. Za 2013. godinu zasad smo zadr`ali procjenu krhkog i sporog oporavka s realnim rastom BDP-a od 0,8 posto na cjelogodi{njoj razini", dodao je Dolenec.

ZLATO

1.663,50

$ 0,08 %

P[ENICA

752,00

$ 0,17 %

SREBRO

KUKURUZ

30,43 $

688,50

0,11 %

$ 0,04 %


22

SARAJEVSKA HRONIKA

SARADNJA KS-a I GRADA HAAGA

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Projekti Ministarstva zdravstva u 2013. godini

Lokmi}: Nastaviti

ulagati u KCUS Prema na{im procjenama, uvo|enjem elektronskih knji`ica, recepata i naru~ivanja pacijenata, 30 posto gu`vi bit }e smanjeno i dobit }emo kvalitetniji pristup zdravstvenoj usluzi u Kantonu Sarajevo, isti~e Lokmi} Sistem se mora unaprijediti

Zajedni~ki smanjiti nezaposlenost Izrada jedinstvene baze podataka nezaposlenih lica i korisnika socijalne za{tite u Kantonu Sarajevo bio je povod ju~era{njeg sastanka Muamera Bandi}a, ministra za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i savjetnice za me|unarodnu socijalnu politiku grada Haaga Paule Popoire - Gomes, te savjetnika za informacione sisteme Roela van Driela. Ovaj projekt ima za cilj smanjenje broja nezaposlenih lica i njihovo kvalitetnije i neposrednije uvezivanje sa 12.000 privrednih subjekata registriranih u KS-u, te efikasnije vo|enje socijalne politike uop}e.

Nosilac projekta }e biti Ministarstvo za rad KS-a, implementatori Slu`ba za zapo{ljavanje i Centar za socijalni rad KS-a, a sve uz koordinaciju Sarajevske razvojne agencije SERDA, dok }e njegovu stru~nu izradu i finansiranje preuzeti grad Haag. Ministar Bandi} kazao je da je cilj projekta unapre|enje postoje}eg sistema, kao i da se onemogu}i svaki vid zloupotrebe prilikom kori{tenja nekih od 28 prava propisanih Zakonom o socijalnoj za{titi KS-a koja trenutno koristi 52.000 korisnika u KSu i 72.300 lica koja se nalaze na evidenciji kod Slu`be za zapo{ljavanje KS-a.

Od 2009. do novembra 2012. godine

Za deset mjeseci 2012. naknadu dobile 5.292 porodilje

Grad pomogao 20.244 porodilje Uprkos nepovoljnim ekonomskim kretanjima u dr`avi i smanjivanju bud`etskog priliva, Grad Sarajevo uspio je da odr`i svoje kapitalne projekte me|u kojima je svakako i jedan od najzna~ajnijih, a to je Program pomo}i porodiljama/majkama sa djecom. Kako je kazao Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva, za deset mjeseci 2012. godine pomo} od Grada dobile su 5.292 porodilje. Za ovu namjenu iz bud`eta je izdvojeno 1.398.820 KM. - Ina~e, u periodu od aprila 2009, kada je ova gradska administracija pokrenula ovaj projekat, pa do novembra 2012. godine, pomo} od Grada u vidu porodiljskih naknada primile su 20.244 porodilje. Porodilje primaju naknadu od 260 do 360 KM i to je njima od velike pomo}i, da mogu kupiti sve {to je potrebno za bebu. Ponosimo se ovim projektom i siguran sam da }e oni koji do|u ovdje poslije nas nastaviti taj projekat. Mi smo ga planirali u nacrtu bud`eta za 2013. godinu, naveo je Behmen. E. A.

Isklju~enja struje Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e bez elektri~ne energije od 11 do 14 sati ostati Grbavica 14, a od 9 do 15 sati Osjek 6, Vrbovska, Humska 63, Had`i}i bare, Male{i}i 2 i Vrbovska 2. Od 13 do 14.30 sati napajanja ne}e imati Fehima Spahe, a od 9 do 10.30 sati Skadarska 3. Od 10.30 do 13 sati struje ne}e imati Fehima Spahe 2 i Auto{kola, a od 8.30 do 15.30 Mikoza. Od 8 do 16 sati bez struje }e ostati Vlakovo i Had`iabdinica, a od 8 do 9 sati Goloderica 2. Od 9 do 16 sati bez elektri~ne energije }e ostati Centar BiH.

U 2013. jedan od prioriteta Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo bit }e nastavak projekta uvo|enja elektronskih knji`ica, recepata i naru~ivanja pacijenata. Ovo je u razgovoru za Oslobo|enje istakao Eldan Lokmi}, ministar zdravstva Kantona Sarajevo. Ministarstvo zdravstva, prema rije~ima Lokmi}a, ima oko ~etiri miliona maraka u bud`etu, ali i pored toga planirani su razni projekti kako bi se zdravstvena za{tita unaprijedila.

Povoljan kredit - U tih ~etiri miliona maraka su sve pla}e, prava na ortopedska pomagala, dodatne lijekove, nao~ale... Prema mojim informacijama, na to ide pola bud`eta. Jedan mali segment od desetak posto ide u obnovu i intervencije po pojedinim zdravstvenim ustanovama kao {to su bili DZ u Ilija{u. U toku ove godine ~eka nas nastavak projekta uvo|enja elektronske knji`ice, recepta i naru~ivanja pacijenata. To sve je zapo~eto i ura|en je dio legitimacija. Ali, ima dosta tehni~kih problema kao i finansijskih, istakao je Lokmi}. Projekat elektronskih knji`ica podr`at }e i kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja. - Taj projekat }e preko ZZO biti podr`an sa oko 4,5 miliona maraka. Svjetska banka je podr`ala projekat sa oko 5 miliona maraka. Prema na{im procjenama, 30 posto gu`vi bit }e smanjeno i dobit }emo kvalitetniji pristup zdravstvenoj usluzi u Kantonu Sarajevo, naglasio je Lokmi}. Ulaganje u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu }e biti nastavljeno. - Ako na|emo modalitet da nastavimo investiranje u KCUS,

U KCUS }e se ulo`iti kreditna i sredstva ZZO

deratizacija je jedan od prioritetnijih projekata u narednom periodu.

Preventivna za{tita

Lokmi}: Unaprijedit }emo zdravstvenu za{titu

u planu je zavr{etak tre}e faze KCUS-a. To }emo uraditi sredstvima saudijskog kredita koji je vrlo povoljan i novcem ZZO. Time }emo rasteretiti veliki broj klinika koje rade u uvjetima koji nisu zadovoljavaju}i. Taj vakuum, odnosno prelazni period traje isuvi{e dugo. Nama je stalo da te moderne klinike dobiju svoje mjesto u KCUS-u, jer sada rade u gra|evinama u kojima nemaju nikakve uslove, istakao je Lokmi}. Prema rije~ima Lokmi}a, i

- Bitno nam je da se uvede u red i deratizacija koju zakonski imamo obavezu dva puta godi{nje raditi. Na`alost, ona nije ra|ena dvije godine. Sre}a na{a pa nismo imali nekih epidemija i taj program preventivne za{tite kroz epidemiolo{ke aktivnosti mi }emo aktivirati na na~in da bude operativan u svakom trenutku bez obzira na sve probleme. Tu }emo tra`iti i dodatna izuze}a, jer Kanton ne mo`e dvije godine biti talac neke `albe, pojasnio je Lokmi}. Jo{ jedan od projekata za koji }e se Lokmi} zalagati je da se u saradnji sa Ministarstvom nauke i obrazovanja KS-a zapo~nu aktivnosti na izmjeni zakonske regulative kada je u pitanju opt e re }e nje dje ce u osno vnim {kolama. - To }emo uraditi zbog te`ine ru ksa ka. Ako se sa ti me ne uhvatimo uko{tac, za desetak, 15 godina imat }emo velikih problema, naglasio je Lokmi}. S. HUREMOVI]

Op}ina Centar

Sanacija ulice Pehlivanu{a Ugovor o sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji ulica na podru~ju Centra koji su potpisali D`evad Be}irevi}, na~elnik Op}ine, i Selim Babi}, direktor KJKP Rad, uskoro }e biti u fazi realizacije. Tako }e se rekonstruisati Ulica Pehlivanu{a, a vrijednost radova je 120.500 KM, zatim Ulica Tahtali sokak koja }e ko{tati 21.550 KM. Sa rekonstrukcijom saobra}ajnice bi}e obnovljeni i trotoari. Ukupna sredstva za ova dva projekta u iznosu od 142.000 KM su izdvojena iz bud`eta Op}ine Centar. Po~etak radova planiran je dolaskom prolje}a, a preduze}e Rad ima obavezu da radove zavr{i u roku od 45 dana.


SARAJEVSKA HRONIKA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

DE@URNI TELEFON

Na~elnik Hamdo Ejubovi} o bud`etu Had`i}a

Ne rasipamo, ve} gradimo Nemamo se ~ega stidjeti, ne tro{imo mnogo, a od sredstava kojima raspola`emo vi{e od polovine ide na projekte, ka`e Ejubovi} Op}ina Had`i}i nije usvojila bud`et za ovu godinu pa je zato pre{la na privremeno finansiranje koje }e trajati do 31. marta. Razlozi za to su nerealizovani prihodi i primici planirani u pro {lo go di {njem bu d`e tu u iznosu od 9.487.000 KM.

Nema rasipni{tva Ovaj iznos je smanjen za dva miliona KM, jer su i devetomjese~nom periodu pro{le godi ne os tva re ni pri ho di od 5.323.580 KM, {to predstavlja realizaciju od 56,1 posto od planiranih sredstava. Sve ovo se moralo negativno reflektovati na op}inske planove i nedono{enje bud`eta za narednu godinu, ali ni jednog mo men ta ni je ugro zi lo rad op}inskih slu`bi. Na ~el nik Ha d`i }a Ham do Ejubovi} tvrdi da Op}ina nesmetano funkcioni{e i da nema posebnih problema. Do “rupe� u pro{logodi{njem bud`etu do{lo je zbog neizmirenja obaveza Vlade Kantona Saraje-

vo prema Op}ini Had`i}i od gotovo dva miliona KM. - Znamo da manje op}ine van gradskog podru~ja mnogo zavise od bud`eta Vlade, ~iji ni na crt do sa da ni je usvo jen. Zato smo morali donijeti odluku o privremenom finansiranju, kao i jo{ neke op}ine u KSu. Pro{logodi{nji bud`et smo morali smanjiti, ali }e neupla}ena sredstva od Kantona za izgradnju osnovne {kole biti samo kasnije realizovana. Had`i}i nikada nisu bili rasipni~ka op}ina i o svakoj marki se uvijek vodilo ra~una. Na{e reprezentacije su minimalne i za cijelu pro{lu godinu su iznosile ukupno 9.900 KM. Toliko gradske op}ine tro{e za mjese~nu reprezentaciju, nagla{ava Ejubovi}.

Razvojni bud`et Ejubovi} obja{njava da je bud`et ove Op}ine razvojni i da se na kapitalne projekte tro{i vi{e od 50 posto ukupnih sredstava. Ni bud`et nije mali jer Ilija{, Vogo{}a i Trnovo imaju jo{ manje

Bud`et Op}ine je razvojni

bud`etskih sredstava. - Svaka stavka na{eg bud`eta je transparentna i objavljena je sa poja{njenjima na op}inskoj web stranici, te dostupna svakom na uvid. Nemamo se ~ega stidjeti, ne tro{imo mnogo, a od sredstava kojima raspola`emo vi{e od polovine ide na projekte. Zato se mo`emo pohvaliti da je nakon rata mnogo toga ura|eno

i izgra|eno {to najbolje znaju na{i gra|ani. Ni komunalne takse nisu pove}ane ve} su ni`e od zakonski propisanih i raspore|ene po zonama, kako oni van centra Had`i}a ne bi bili o{te}eni, ka`e Ejubovi}, dodaju}i da samo zlonamjerni mogu ovoj Op}ini pripisivati nepravilnosti i rasipni{tvo. Z. T.

U DIREKCIJI ZA PUTEVE KS-a ^EKAJU USVAJANJE BUD@ETA

Rekonstrukcija Adema Bu~e siguran projekt

VOZOVI

J. Ma.

Polasci iz Sarajeva: Zagreb 11.17, Plo~e 6.51, Zenica 4.47, 7.09, 12 i 19.24, Konjic 7.17, 15.30 i 19.26, Banja Luka 15.54

Dolasci u Sarajevo iz: Zagreb 18.12, Plo~e 21.13, Zenica 6.45, 9.26, 13.57 i 20.57, Konjic 6.40, 10.43 i 18.55, Banja Luka 9.48

AVIONI Dolasci: Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.40, Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i 21.40, Zagreb 22.00

Odlasci: Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30, Vienna 7.40 i 15.05, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, Ancona 17.55

AUTOBUSI Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati,

Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u

276-982

VA@NIJI TELEFONI

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE

U Direkciji za puteve Kantona Sarajevo jo{ ne znaju sa koliko novca }e raspolagati u ovoj godini, ali kako nam je kazala Alma Zili}, stru~ni savjetnik, Direkcija }e raspisati tendere za tri najbitnija projekta. - I na{, ali i bud`et Kantona Sarajevo jo{ su u formi nacrta tako da je te{ko re}i koji }e to iznosi biti. Me|utim, mi se ve} pripremamo da raspi{emo tender za dionicu puta koja }e se raditi u Ulici Adema Bu~e prema deponiji. Ura|ena je projektna dokumentacija, a tender }e vrlo brzo biti raspisan. Drugi bitan projekt koji }emo raditi ove godine je nastavak radova na saobra}ajnicama Semizovac - Ilija{ i Ilija{ - Podlugovi, kazala je Zili}. Direkcija za ceste ove godine krenut }e u rekonstrukciju mosta Topal Osman-pa{e. - To je ono {to je sigurno u ovoj godini i za {ta imamo odre|ena sredstva. Imamo i ~etiri miliona maraka za vanredno odr`avanje cesta i ulica, ali koliko }emo jo{ imati ove godine, ne znamo, zaklju~ila je Zili}. Uskoro raspisivanje tendera

23

14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,

BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 HITNA 716-331 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

5 10

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i praznicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.


OSLOBO\ENJE SARAJEVSKA HRONIKA Borba mje{tana Vogo{}e zbog izgradnje betonare se nastavlja 24

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

BETONARU SMJESTITI UZ AUTOPUT Iako je ponu|eno, u Kalvariji Copu ne `ele ni da ~uju za izgradnju betonare na drugoj lokaciji, osim ove u Vogo{}i, ne znam stvarno za{to, istakao je Mujezin Borba mje{tana Blagovca i privrednika stare industrijske zone da sprije~e izgradnju betonare firme Kalvarija Cop iz Viteza se nastavlja. Prije nekoliko godina nakon {to su se mje{tani vogo{}anskih naselja Uglje{i}i i Dreskova~a, za{to ne re}i, uz svesrdnu pomo} Oslobo|enja, izborili da me|u njihovim ku}ama ne bude izgra|ena betonara firme Kalvarija Cop iz Viteza, s istim problemom suo~avali su se i mje{tani Blagovca. Od lokacije u Uglje{i}ima investitor je, tada se ~inilo, odustao, ali se premjestio samo nekoliko stotina metara dalje i to u krug industrijske zone Unis - Pretis, gdje je zaposleno vi{e od hiljadu radnika.

Ministar je bio advokat Kalvariji Copu Ministar prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a Zlatko Petrovi} bio je advokat Kalvarije Copa u sporu koji protiv njih vode privrednici industrijske zone Vogo{}a. - To se ne mo`e uzeti za zlo, jer sam ja tada zara|ivao za `ivot. Kada sam postao ministar, prestao sam se baviti advokaturom, a samim tim sam prestao i da ih zastupam, istakao je Petrovi}. Kako je kazao Petrovi}, jednostavno se izuzeo iz tog predmeta, dodaju}i da niti jednu okoli{nu dozvolu nikad nije potpisao. - Dao sam ovla{tenje da se ovim predmetom bavi moja pomo}nica Zijada Krvavac, zavr{ava ministar.

Upravni spor Kako je za Oslobo|enje kazao direktor Medimpexa [emso Mujezin ~ija firma ima sjedi{te u neposrednoj blizini, Kalvarija Cop dobila je okoli{nu dozvolu za izgradnju betonare u Blagovcu, ali i za onu u Uglje{i}ima od koje su bili odustali. - Pokrenuli smo i upravni spor, tako da ~ekamo izvje{taj sa suda, ali kako se vlast svako malo mi-

jenja, ni{ta ne mo`e da nas iznenadi. Iskreno se nadamo da betonara ne}e biti izgra|ena u naseljenom dijelu Vogo{}e, kako zbog djece, onda i zbog toga {to }e poprili~no usporiti saobra}aj u industrijskoj zoni Unis - Pretis, objasnio je Mujezin. Prijedlog privrednika industrijske zone je da betonara bude smje{tena u dijelu od petlje prema

Projekat utopljavanja zgrada u op}ini Ilija{

Ilija{u uz autoput, ali isto tako gdje god da se napravi od Kobilje Glave do petlje, smetat }e mje{tanima i ugro`avati njihovo zdravlje.

Razli~ite odluke - Iako je ponu|eno, Kalvarija Cop ne `eli ni da ~uje za izgradnju betonare na drugoj lokaciji, osim ove u Vogo{}i, ne znam stvarno za{to, istakao je Mujezin.

Podsje}amo da se dva ministarstva na razli~itim nivoima, jedno kantonalno, drugo federalno, nisu slo`ila o krajnjem rje{enju. Tako je Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a dva puta odbilo dati okolinsku dozvolu Kalvarija Copu za izgradnju fabrike betona kapaciteta 80 kubnih metara. Kako stoji u rje{enju, od 7. februara 2012, navede-

na parcela se nalazi u zoni koja je definisana kao park, odmor, rekreacija, {to zna~i da je izgradnja betonare u direktnoj suprotnosti sa namjenom prostora utvr|enom u regulacionom planu. Ministarstvo okoli{a i turizma FBiH zaprimilo je `albu investitora Kalvarije Copa u kojoj se kao razlog navodi nerje{avanje predmeta u zakonskom roku. M. TATAREVI]

Uprava za inspekcijske poslove KS-a

Najvi{e pritu`bi zbog neizdavanja ra~una Nova fasada i stolarija za vrti} Nakon apliciranja na javni poziv federalnog Ministarstva prostornog ure|enja, Op}ini Ilija{ su odobrena sredstva za projekt utopljavanje zgrada radi u{tede energije. Za ove namjene Ministarstvo }e izdvojiti 50 hiljada KM i to za utopljavanje zgrade Dje~ijeg vrti}a Ilija{. Projekt }e sufinansirati i Op}ina Ilija{, koja }e obezbijediti dio nedostaju}ih sredstava. Planirano je da se na staroj zgradi vrti}a skine fasada, zamijeni vanjska stolarija i uradi nova termofasada. Vrti} posluje u okviru JU Djeca Sarajeva i nalazi se u izuzetno lo{em stanju, pa je to i bio razlog da se ovom projektu da prednost u odnosu na druge. Sa realizacijom projekta bi se trebalo krenuti na prolje}e, kada vremenske prilike to budu dozvoljavale, jer su ovo poslovi koji se moraju raditi kada su

temperature iznad nule, ali ne smiju prelaziti ni 30 stepeni. - Po{to je na javni poziv mogla aplicirati samo lokalna zajednica, procijenili smo da je ovaj vrti} trenutno najugro`eniji objekat u Ilija{u, a pogotovo {to u njemu borave mali{ani i pred{kolska djeca. De{avalo se pro{le zime, kad je pao veliki snijeg, da je temperatura u trpezariji i dnevnom boravku bila 11 stepeni, iako je radilo grijanje. Zato smo se i odlu~ili na utopljavanje ovog objekta, kazala je Sanja Zagorac - Jozi}, pomo}nik na~elnika za dru{tvene djelatnosti Op}ine Ilija{. Trenutno u vrti}u Ilija{ boravi pedesetak mali{ana u cjelodnevnom boravku, a uz njih ovdje su jednom sedmi~no i preko stotinu budu}ih u~enika koji poha|aju pred{kolsku Z. T. nastavu.

Gra|ani su nerijetko prijavljivali i rad na crno, a napominjemo da je primjena propisa iz oblasti radnih odnosa u nadle`nosti Inspektorata rada, za{tite na radu, socijalne za{tite i prosvjetne inspekcije Uprava za inspekcijske poslove KS-a od po~etka januara 2012. do kraja decembra 2012. godine zaprimila je ukupno 2.579 telefonskih prijava koje se odnose na kr{enje propisa ~iju primjenu nadgleda inspekcija KS-a. Gra|ani KS-a u protekloj godini najvi{e pritu`bi uputili su Inspektoratu tr`i{no-turisti~ke inspekcije zbog neizdavanja ra~una, a pored toga prijavljivali su i rad pravnih subjekata bez odobrenja, kao i obavljanje trgovine bez saglasnosti nadle`nih organa. Osim toga, ~est razlog obra}anja inspekcijskim organima bilo je izlijevanje kanalizacije na javnu povr{inu, kao i nelegalno zauzimanje javne povr{ine, {to nadgleda Inspektorat urbanisti~ko-gra|evinske, ekolo{ke i komunalne inspekcije. - Gra|ani su nerijetko prijavljivali i rad na crno, a napominjemo da je primjena propisa iz oblasti radnih odnosa u nadle`nosti Inspektorata rada, za{tite

na radu, socijalne za{tite i prosvjetne inspekcije. Kantonalni inspektori su postupaju}i po telefonskim prijavama, nakon utvr|enih ~injenica preduzimali upravne i druge zakonske mjere u skladu sa njihovim op}im i posebnim ovlastima, o ~emu su u zakonom predvi|enom roku obavje{tavali stranku koja je po-

krenula proces inspekcijskog nadzora, isti~u u Slu`bi za odnose sa javno{}u Uprave za inspekcijske poslove KS-a i napominju da je fiksni telefon 770-156 za prijave na raspolaganju svakog radnog dana od 8 do 14 sati, dok je mobilni telefon 061/252-252 u funkciji 24 sata vikendom i u E. Z. B. dane praznika.


OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OGLASI

25


26

KULTURA

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

U ASA ART-GALERIJI IZLO@BA “I ONI SU DJECA”

OSLOBO\ENJE

Ambiciozan ulazak u novu godinu

Dvije premijere

Nakon {to su u po~etku sezone vjerovatno imali naji{~ekivaniju premijeru u dr`avi, u njegovom nastavku ~elnici Kamernog teatra 55 ne misle stati na tome

Stra{ni sa djecom u Zavodu Drin

Bh. fotoreporteri pokazuju humanost Bosanskohercegova~ki fotoreporteri prvi put su se samostalno udru`ili kako bi zajedni~kim snagama pomogli rad Zavoda Drin iz Fojnice. Poklonili su fotografije i odrekli se autorskih prava za izlo`bu pod nazivom “I oni su djeca”, koja }e biti otvorena u sarajevskoj ASA art-galeriji. Izlo`ba }e biti prodajnog karaktera, a prikupljena sredstva namijenjena su za opremanje kabineta za muzikoterapiju najmla|ih korisnika Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin. Humanitarnom izlo`bom “I oni su djeca” petnaest fotoreportera izlo`it }e pedeset radova, a cijeli projekt }e biti predstavljen na da-

na{njoj konferenciji za novinare. Svoje radove izlo`it }e fotoreporteri Slobodne Bosne, BH Dana, Oslobo|enja, Ve~ernjeg lista, Nezavisnih novina, Reutersa... te nekoliko freelancera. Ranije su bh. fotoreporteri zajedno sa hrvatskim organizovali uspje{nu izlo`bu pod nazivom “Svjetlom za `ivot”, koja je odr`ana u Sarajevu, Livnu i Zagrebu te pomogli u obnovi livanjskog porodili{ta. Mnogi }e se sjetiti da je pro{le godine u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica - Drin u Fojnici boravio Milomir Kova~evi} Stra{ni te postavio izlo`bu “Moji prijatelji iz Saint Tropeza”, ali i dru`io se sa djecom u Zavodu. Mr. S.

U Kinoteci BiH

“Terorizam”

Lassie se vra}a ku}i Kinoteka BiH naredne sedmice donosi jedan od najve}ih klasika filmske umjetnosti ikada, kultno dje~ije ostvarenje “Lassie se vra}a ku}i”. Film koji je nastao po omiljenom romanu englesko-ameri~kog pisca Erica Knighta, sa radnjom smje{tenom na sjever Engleske tokom Prvog svjetskog rata, vrlo brzo je postao omiljen me|u djecom i odraslima zbog svoje tople pri~e o

odanosti jednog psa svom gospodaru. Roman je napisan 1940, a samo tri godine poslije do{la je i prva ekranizacija i, po mnogima, najbolja od svih, sa Elizabeth Taylor i Roddyem McDowellom u glavnim ulogama i u re`iji Freda McLeoda Wilcoxa. Bezvremenu pri~u posjetioci }e mo}i pogledati na velikom platnu od 14. do 18. januara, N. S. u terminu od 19 sati.

Konkurs Ujedinjenih nacija

Iz `enske perspektive U cilju obilje`avanja Me|unarodnog dana `ena 2013, UN }e u martu ove godine objaviti posebno izdanje magazina UN Special, a za tekstove koji }e biti objavljeni u njemu otvoren je konkurs. Okvirna tema je “Iz `enske perspektive”, a tekstovi se mogu ticati jednakosti, pravde, poslovne sfere, kulture i razvoja. Tekstovi trebaju biti napisani na engleskom, francuskom

Umjetni~ka sezona 2012/2013. zapo~ela je sjajno za Kamerni teatar 55. Predstava Sulejmana Kupusovi}a “U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce”, ra|ena po tekstu Abdulaha Sidrana, bila je prva premijera izvedena u novoj sezoni i odli~an izbor za ~elne ljude Kamernog, predvo|ene direktorom Draganom Jovi~i}em. Na svim do sa da {njim izvo|enjima tra`ila se ulaznica vi{e, a mnogi su pohvalili upravo komornu atmosferu predstave, potpuno druga~iju nego {to je imala postavka Elmira Juki}a desetak godina ranije u Narodnom pozori{tu Sarajevo. Ali, nije sve pro{lo tako glatko. Nesretnim ku}nim povre|ivanjem glavnog glumca u predstavi Emira Had`ihafizbegovi}a, predstava je morala biti stavljena na ~ekanje i umjesto u oktobru, izvedena je tek krajem novembra. U me|uvremenu, izvo|ene su stalne postavke iz repertoara Kamernog, a bilo je tu i ne{to druga~ijih performansa, kao {to je obilje`avanje 50 godina rada Kornelija Kova~a.

ili {panjolskom jeziku i ne smiju biti ve} objavljivani. Tekst treba sadr`avati najvi{e 800 rije~i, preporu~eno je da ima i fotografiju ili ilustraciju, a potrebno ga je poslati na adresu unspecial@unog.ch, sa naznakom UN Special competition najkasnije do 10. februara 2013. Pobjednici }e biti nagra|eni, a svi u~esnici i u~esnice }e dobiti priznanje. N. S.

U nastavku sezone, Kamerni priprema jo{ dvije premijere. Radi se o predstavama “Terorizam” Dine Mustafi}a, koja }e premijerno biti izvedena 16. februara, te “Koncert ptica” Ale{a Kurta, ~ije izvo|enje treba da bude po~etkom aprila. “Terorizam” Dine Mustafi}a baziran je na tekstu Olega i Vladimira Presnyakova, koji na jedan prefinjen crnohumorni na~in govori o terorizmu, bolesti novog doba. A aktera je mnogo - reditelj Dino Mustafi} je okupio izvanrednu ekipu mladih glumaca,

Dino Mustafi}

Dragan Jovi~i}

i njihovih malo starijih kolega u cilju pravljenja takozvane ansambl predstave na intimnoj sceni Kamernog teatra 55. - Zgusnutost i intimnost prostora uveliko doprinose njegovoj ideji da smo na svojevrstan na~in pritisnuti i stije{njeni ljudima i doga|ajima koji nas na ovaj ili onaj na~in teroriziraju, vrlo ~esto na bizaran i neo~ekivan na~in koji rezultira crnim humorom, ka`e Mustafi} dok opisuje predstavu. - A njega ima napretek. “Terorizam” nas na vrlo duhovit i pametan na~in suo~ava s na{im imaginarnim strahovima. Teroristi, bombe na aerodromu, preljuba, babe u parkovima, mineralna voda, BDSM, sve nas to pla{i. Ili ne, objasnio je Mustafi}. Probe za predstavu ve} su zapo~ele u Kamernom, a u njoj }e igrati Adnan Goro, Aida Bukva, Amar Selimovi}, Boris Ler, Dragan Jovi~i}, Edin Avdagi}, Ermin Bravo, Jasna Ornela Bery, Kemal ^ebo, Maja Izetbegovi}, Muhamed

Had`ovi}, Sanin Milavi}, Senad Alihod`i} i Vanesa Glo|o.

Koncert ptica S druge strane “Koncert ptica” je potpuno druga~ija predstava, drama koju }e, prema doma}em tekstu D`evada Karahasana, re`irati Ale{ Kurt. Tekst Karahasana je u su{tini drama o vremenu koja postavlja jednostavno pitanje: {ta je nama srednji vijek? Kao i u tolikim drugim Karahasanovim djelima, u njoj se mo`e prepoznati visoka svijest o va`nosti srednjovjekovnog naslije|a evropske kulture. Knjiga je zasnovana na razli~itom shvatanju pojma vremena, drama koja kao da tematizira srednjovjekovnu opsesiju ovim pojmom. - Ovaj tekst predstavlja Karahasanova filozofska razmi{ljanja o vlasti i podanicima, ali nisam siguran koliko }e od svega toga ostati. D`evad je tu dubok i sistemati~an, ali po{to tekst re`ira Ale{ Kurt, mo`emo o~ekivati sasvim druga~iju predstavu, ka`e direktor Jovi~i}. N. SELIMOVI]

Preminula pjesnikinja Maru{a Krese

Oti{la je draga prijateljica Najbolje bi bilo re}i: oti{la je od nas zauvijek izuzetna, nezamjenjiva prijateljica Sarajeva. Veliki i va`an dio svog `ivota posvetila je Sarajevu, posebno u ratnom periodu. Izme|u 1992. i 1997. `ivjela je u Berlinu i Ljubljani, ali se svakih nekoliko mjeseci vra}ala Sarajevu kao da joj je ono dom. I bilo joj je, u stvari, takvoj kakva je, Sarajevo dom: ovdje je dolazila kao neka umjetni~ka majka, pretovarena namirnicama i novcima za pozori{tarce, umjetnike, pisce, profesore, radosna {to nam mo`e u tom apokalipti~nom u`asu pru`iti makar tren radosti. Donosila je posebno cigarete, koje je {tedro i nesebi~no dijelila gdje god bi se na{la, a ne treba ni pri~ati {ta su cigarete zna~ile umjetnicima u ratnom u`asu Sarajeva.

Krenula je 1993. Maru{a Krese po svijetu prose}i milost i razumijevanje za opkoljeni grad. Nije bila ni~iji slu`benik zadu`en poslom za Sarajevo. Sama je odlu~ila da Sarajevo bude njena `ivotna misija. Dr`ala je politi~ke i sindikalne govore, pisala pisma ve-

likim i va`nim, kao i malim i neva`nim, kako se, eto, na koncu 21. stolje}a ubija jedna sjajna, multietni~ka kultura, jedan veli~anstveni grad koji bi trebalo da bude na ~ast i ugled Evropi, a koja kao od kuge okre}e glavu od njega i pravi se da ne razumije i vidi ko tu strada i za{to strada. Rodila se u Ljubljani 1947. Potom je `ivjela u SAD, Holandiji i Engleskoj. Po diktatu knji`evnosti, ljubavi i posla na{la u Berlinu, kao intelektualka, psihoterapeutkinja i pjesnikinja, gdje se rodila po drugi put. A tre}i put se rodila u Sarajevu, kad smo je prigrlili kao sestru koja razumije i bla`i na{e patnje. Iz te su}uti nastala je knjiga poezije “Sarajevo, ljubavi moja”, koju je 1994. objavio Radio ZID. Ferida DURAKOVI]


SCENA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Sarajevsko pivo Holiday Pub

27

Gost ve~eri Drammar Band

Foto: D`. DREKOVI]

Iza Sarajevo Holiday Marketa je jo{ jedan uspje{an dan. Ju~er, tre}eg dana ove radne sedmice Sarajevo Holiday Market je posjetiteljima ponudio mno{tvo zabavnih sadr`aja. Djeca su se u Argeta Junior Play Houseu zabavljala uz crtane filmove i razne dru{tvene igre. Pravili su i male eksperimente, odnosno bili su pravi mali nau~nici. Djed Mraz je i ju~er u svojoj ku}ici boravio od 16 do 20 sati, a na Happy: ))) Stageu djecu je zabavljao mladi DJ Mark. U Sara-

fan pagea. U okviru Marketa su posjetiteljima na raspolaganju i posebni novogodi{nji popusti u razli~itim kategorijama. Organizatori Marketa podsje}aju i da je u funkciji autobuska linija Sarajevo - Jahorina - Sarajevo. Autobus polazi ispred Doma Armije u Ulici Zelenih beretki u 8.30 i 11 sati, a povratak s Jahorine planiran je ispred hotela Termag u 10 i 16. D`. B.

Kritike na ra~un zvijezde realitya Farrah Abraham

Nakon tri decenije David Bowie na vrhu muzi~kih listi

Trogodi{njoj k}erki

depilirala obrve

Novi singl prvi na iTunesu Pro{le su skoro tri decenije otkako je pjesma Davida Bowieja (66) bila na vrhu ljestvica u Velikoj Britaniji. No, nakon {to se njegov novi singl “Where are we now” pojavio na iTunesu u jutarnjim satima, ve} do ve~eri osvanuo je na vrhu te muzi~ke liste. Spot pjesme na YouTubeu je dosad pregledan vi{e od 200.000 puta. Roker je objavljivanjem pje-

jevsko pivo Holiday Pubu sino} su, u okviru ekupi.ba ve~eri, nastupili popularni Bass tambura{i, koji su jo{ jednom svojim repertoarom sevdalinki i drugih pjesama odu{evili sve prisutne. Ve~eras }e u Pubu u 21 sat nastupiti Drammar Band. Na Sarajevo Holiday Marketu svi posjetitelji mogu posjetiti i ekupi.ba kutak, koji se nalazi u Sarajevsko pivo Holiday Pubu, te postati ~lan ekupi.ba Facebook

sme, koja }e se u martu na}i na njegovom novom albumu “The next day”, nakon deset godina pauze demantirao glasine da je gotovo s njegovom karijerom. Novim singlom iznenadio je fanove i kriti~are koji su vjerovali da se ve} godinama rijetko pojavljuje u javnosti zbog bolesti. Muzi~ar je odbio sve pozive za nastupe u`ivo nakon {to je 2004. godine do`ivio sr~ani

udar na pozornici. Nije `elio nastupati ni na otvaranju Olimpijskih igara pro{le godine, na kojima je njegova pjesma “Heroes” iz 1977. postala himna. Brojni su odu{evljeno komentirali njegov povratak na muzi~ku scenu i pohvalili njegovu novu pjesmu. - Bowiejev novi singl me natjerao na pla~. To su bile suze radosnice, napisao je Boy George.

Kad bi se dijelila nagrada za majku godine, sigurno je da ne bi oti{la u ruke Farrah Abraham. Zvijezda showa “Teen Mom” izazvala je brojne rasprave nakon {to je na Twitteru objavila da je svojoj trogodi{njoj k}eri Sophiji depilirala obrve. Samohrana dvadesetjednogodi{nja majka pokrenula je bujicu kritika nakon {to je priznala da je k}er podvrgnula tretmanu s vru}im voskom. O svemu je napisala i veliki komentar na internetu. Izjavila je kako nije `eljela da njezina k}er ima spojene obrve te da je ~ak i prijatelje pitala {to da u~ini. - Pokazala sam Sophiji kako depiliram svoje obrve pa sam isto napravila i njoj, napisala je Farrah koja se podvrgnula operaciji nosa, ugradila je implantat u bradu i pove}ala grudi.

Brojne majke o{tro su reagirale na njezin post, a jedna kozmeti~arka je napisala kako to nikako nije dobro za trogodi{nju djevoj~icu.


28

OGLASI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE


Muharem Bazdulj i{u}i o poeziji Sylvije Plath, Sonja Ba{i} je zabilje`ila “Nebo, svemir, smrt, bog, ponori podsvijesti uskovitlani su demonskom imaginacijom; sve je to, me|utim, gotovo uvijek podvrgnuto kirur{kom zahvatu nesentimentalnog, ironi~nog modernog pjesnika koji kle{e tvrdu i strogu poeziju”. Sylvia Plath rodila se dvadeset i sedmog oktobra 1932. u Bostonu, savezna dr`ava Massachusetts. U dobi od ~etiri godine Sylvia s roditeljima i mla|im bratom Warrenom seli u Winthrop. Negdje u ovo vrijeme Sylvijinom je ocu dijagnosticiran rak plu}a i on je umro 1940, kad je Sylviji Plath bilo, dakle, tek osam godina.

P

Novinarstvo Dvije godine kasnije, udovica Plath sa k}erkom i sinom ponovo seli, ovaj put u Wellesley. Sa osamnaest godina budu}a pjesnikinja ve} objavljuje i u ozbiljnim ~asopisima (primjerice The Christian Science Monitor), a kao dvadesetjednogodi{njakinja `ivi neko vrijeme u New Yorku kao urednica magazina Mademoiselle. Te iste 1953. Plathova }e pasti u depresiju, do`ivjeti nervni slom te izvr{iti neuspjelo samoubojstvo. Bio je dvadeset i ~etvrti august. Sylvia je progutala prekomjernu dozu pilula za spavanje i povukla se u podrum ku}e. Na{li su je nakon tri dana i uspjeli joj spasiti `ivot. Narednih nekoliko mjeseci provodi u privatnoj bolnici, na rehabilitaciji. Nakon toga vra}a se na koled` i diplomira radom o Dostojevskom, odnosno ulozi dvojnika u romanima Dostojevskog. Dobila je stipendiju od Sveu~ili{ta Cambridge u Velikoj Britaniji 1955. Odlazi preko svog voljenog Atlantskog okeana, a na drugoj obali upoznat }e voljenog ~ovjeka. Bio je mart 1956. Sylvia Plath i Ted Hughes upoznali su se, dakle, u tre}em mjesecu 1956, a ve} tri mjeseca kasnije, ta~nije {esnaestog juna, vjen~ali su se. Ted Hughes bio je stariji od svoje supruge dvije godine, a bio je tako|er pjesnik. Umro je od raka, kao i Sylvijin otac, no punih trideset i pet godina nakon Sylvije, 1998.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 10. 1. 2013. godine

Poezija

Hirur{ki zahvat nesentimentalnog Po~etkom ove godine, ta~nije 11. februara, navr{avaju se ~etiri decenije od tragi~ne smrti Sylvije Plath, jedne od najve}ih pjesnikinja engleskog jezika u 20. vijeku. Tim povodom podsje}amo na najva`nije ~injenice iz njene biografije te objavljujemo dvije njezine pjesme u prevodu Aleksandre Nik~evi}-Batri~evi}

London Brak zapo~inje idili~no: medenim mjesecom u [panjolskoj, u malom ribarskom seocu imenom Benidorm. Bra~ni par seli 1957. u Massachusetts, a godinu dana kasnije u Sylvijin rodni grad - Boston. Godinu dana }e Sylvia Plath poha|ati ~asove poezije Roberta Lowela na Boston Universityu. No, djetinjski usud selidbi slijedi je u zrelo doba te }e se 1959. Sylvia i Ted ponovo zaputiti preko Atlantika. Nastanjuju se u Londonu. Narednu godinu za Sylviju Plath obilje`it }e dva doga|aja: postala je majka i objavila je knjigu. Ted i Sylvia dali su svojoj k}erki ime Frieda Rebbeca. Svojoj prvoj knjizi Sylvia Plath dat }e ime Kolos (Collosus); 1961. Sylvia je opet trudna, no poba~aj je spre~ava da ponovo rodi. Poslije poba~a-

Nova godina u Dartmuru

LABU\I PJEV U ovim posljednjim mjesecima `ivota pi{e vi{e nego ikad. Po svjedo~enju njezinog mu`a, prve je pjesme pisala polagano i te{ko, dr`e}i uvijek uza se rje~nik sinonima. No pred kraj `ivota pjesme su naprosto tekle iz nje. Pisala je ~esto po dvije-tri pjesme na dan, a u zadnjoj nedjelji svog `ivota napisala ih je pet ja, tro~lana obitelj Hughes napu{ta London i skrasuje se u Devonu. Ve} 1962. Sylvia Plath ra|a i sina imenom Nicholas Farrar. Me|utim, u ljeto iste te godine Sylvia }e otkriti mu`evljevu nevjeru. Ted Hughes odr`avao je, naime, vezu s Assiom Wellville, u to vrijeme tako|er udatom. Poslije otkri}a nevjere Ted i Sylvia se razdvajaju. Sylvia s djecom odlazi `ivjeti u London. U ovim posljednjim mjesecima `ivota pi{e vi{e nego ikad. Po svjedo~enju njezinog mu`a, prve je pjesme pisala polagano i te{ko, dr`e}i uvijek uza se rje~nik sinonima. No pred kraj `ivota pjesme su naprosto tekle iz nje. Pisala je ~esto po dvije-tri pjesme na dan, a u zadnjoj nedjelji svog `ivota napisala ih je pet.

Ariel Sylvia Plath uspjela je pripremiti svoju narednu knjigu The Bell Jar za {tampu potpisav{i je pseudonimom Victoria Lu cas, no nije `iva do ~e kala nje zinu publikaciju. Ubila se (deset godina nakon ne us pje log po ku {a ja) uz po mo} ugljenmonoksida jedanaestog februara 1963. Udovac Ted Hughes o`enit }e nakon nekog vremena svoju svojevremenu ljubavnicu Assiju Wellville, no i ona }e, kao i Sylvia Plath, izvr{iti samoubojstvo, i to tako|er uglji~nim monoksidom. Robert Wood je u jednom tekstu Hughesa prozvao talentiranim ubojicom. Godinu dana uo~i svoje smrti Ted Hughes objavio je knjigu Birthday Letters, u kojoj prvi put otvorenije govori o svom odnosu spram svoje pokojne `ene Sylvije Plath. Treba, me|utim, kazati jo{ i to da je najslavnija knjiga Sylvije Plath objavlje na 1966, tri go di ne na kon nje zi ne smrti. Rije~ je o Arijelu (Ariel). Govore}i o ovoj knjizi, ta~nije o glasu pjesnikinje u ovim pje sma ma, Ro bert Lowel ka`e: “Njen je glas sad hladno posprdan i duhovit, sad zlovoljan; sad ma{tovit i djevoja~ki privla~an, sad sni`en do kre{tavog ropca vampira…”.

Me|u narcisima Okretan, kriv i siv kao ovi martovski {tapovi, U plavoj jakni Persi se priginje me|u narcise. Oporavlja se od ne~eg na plu}ima.

Re}i }u ti novost: svaka malena dre~ava Prepreka oblo`ena je staklom i ~udesna, Svjetluca i zveke}e u sve~evom falsetu. Samo ti Ne zna{ kako da se spasi{ od iznenadnog klizanja, Zasljepljuju}e, bijele, stra{ne, nepristupa~ne padine. Preko nje se ne mo`e{ uspeti rije~ima koje zna{. Ne}e ti pomo}i ni slon ni to~ak a ni cipela. Do{li smo samo da pogledamo. Previ{e si mlad Da bi po`elio svijet u staklenom {e{iru.

I narcisi se klanjaju nekoj velikoj stvari: Ona bu~no drmusa njihove zvijezde na zelenom bre`uljku gdje Persi Njeguje tegobne {avove, i {eta i {eta. Ima nekog dostojanstva u tome; ima i formalnosti Cvjetovi {to bujaju kao zavoji, i ~ovjek koji se oporavlja. Oni se klanjaju i uspravljaju: trpe takve napade! 1962. godina A osamdesetogodi{njak voli mala stada. Veoma je `alostan; u`asni vjetar isku{ava njegovo disanje. Narcisi podi`u pogled kao djeca, brzo, blijedo. 5. april 1962.


30

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. godine

UMJETNI^KA GALERIJA BiH

Bjelina {to nagla{ava su{tinu Sino} je otvorena prva ovogodi{nja izlo`ba u Galeriji • “Govor bjeline” daje selektivni presjek rada umjetnice Nele Hasanbegovi} nastalog proteklih pet godina Ivana Udovi~i} prostoru Umjetni~ke galerije BiH gdje je ve} godinama stalna postavka pri~ala pri~u o bojama zavladala je bjelina. Ni prva, ni posljednja vjerojatno. U posljednjih nekoliko godina brojne su situacije kada su se sa galerijskih zidova skidala umjetni~ka djela da bi se za{titila od proki{njavanja, ili kada je bjelina nastajala uslijed zatvaranja ove institucije za javnost, te pohrane umjetnina iz sigurnosnih razloga. Bjelina s kojom zapo~injemo 2013, nagovje{tava, nadamo se, kvalitet i produktivnost. “Govor bjeline”, prva ovogodi{nja izlo`ba, selektivni je presjek rada umjetnice Nele Hasanbegovi} nastalog proteklih pet godina.

U

Autorski rukopis Prvi dojam koji na gledaoca ostavlja “Govor bjeline” je pomno isplanirana postavka u prostoru koji je bez obzira na galerijski karakter iznimno zahtjevan. Svakom od devet fizi~ki odvojenih prostora namijenjen je tek jedan rad, u potpunosti prilago|en zadatom prostoru, ili ako je rije~ o novim radovima, sam njihov koncept je u izvjesnoj mjeri prostorom odre|en. Djela su raznorodna i po vrsti medija mogu se podijeliti na objekte, skulpture, instalacije, fotografije i video, dok tematski pokrivaju jo{ i {iri spektar interesa autorice, prezentiran u rasponu od radova sa direktnom porukom fokusiranom na usko podru-

ljene pred gledaoca, kao i na bogatstvo medija u kojima se Nela Hasanbegovi} izra`ava, ~itava izlo`ba kroz redukciju boje (ili njenu sintezu) povezana je u cjelinu. Nju pored dominantne bjeline karakterizira i specifi~an autorski rukopis. Ono po ~emu se ovdje predstavljeni radovi isti~u, problematiziranje je op}ih dru{tvenih kategorija kroz individualna iskustva. U dana{njoj sveop}oj poplavi koketiranja sa aktualnim problemima dru{tvene ili socijalne naravi, koji je ve} odavno poprimio karakter pomodarstva i kada se “svi” javno deklariraju kao zagovornici sloboda kojih nema i pronicatelji revolucija koje se ne}e dogoditi, Nela Hasanbegovi} vrlo promi{ljeno bira teme koje se direktno ti~u nje same, te se vrlo odlu~no s njima hvata uko{tac, bez obzira na ishod i posljedice koje bi one mogle prouzro~iti. Gotovo svaki od ovih radova predstavlja bolno pro`ivljeno iskustvo koje kroz umjetni~ko djelo do`ivljava izvjesnu katarzu i koje ona ponovno stavlja prije svega pred sebe, a zatim pred publiku. Svi radovi povezani su kroz dominantnu bjelinu, nagla{enu odsustvom bilo koje druge boje i dodatno akcentirani mrakom kao njenim direktnim opozitom. Izlo`benim prostorom odjekuje govor bjeline koji tra`i kao odgovor na{u reakciju. Odnos osobnog i op}eg je tek jedan, mo`da dodu{e najva`niji, od principa dualiteta koje ova umjetnica otvara i koji su prisutni u gotovo svim njenim radovima. U ra-

Pod velom

~je odre|enih pojava u dru{tvu (Bosanski paviljon i Zatvoreno za javnost) do radova potpuno okrenutih apstrakciji. U njima se mo`e i{~itavati ~itav niz razli~itih tuma~enja i zna~enja, daljom analizom oni nude mogu}nost kontekstualizacije kroz razli~ita podru~ja kojima se umjetnica bavi u svom radu. Bez obzira na razli~ite probleme postav-

Ropstvo

us loci. Iako ovaj rad danas gledamo sa vremenske distance, on u sebi, na`alost, nije izgubio ni{ta od aktualnosti. Rije~ je o prvoj umjetni~koj reakciji na zatvaranje kulturnih institucija od dr`avnog zna~aja. Vrlo jasna i direktna poruka proizlazi iz autori~inog stava, ali u sebi sadr`i i elemente ranijih radova, pa je lako ~itljiv osobni umjetni~ki rukopis. Lanci se ovdje pojavljuju kao ve} prepoznatljiv light motiv preuzet iz rada “Pod velom” tako|er ovdje izlo`enim, koj pocrtava percepciju i odnos prema djevojkama (`enama). Bjelinu `enskih figura, koje u na{im naslje|ima daje jasne asocijacije na djevo-

apela i ostavki nemo}nih kulturnih radnika. Dvije godine nakon nastanka rada “Zatvoreno za javnost” u Sarajevu su se sa sli~nom situacijom suo~ili i projekt Ars Aevi, i CK Charlama, Historijski i Zemaljski muzej BiH, a simboli~no okivanje Galerije u lance, koje djeluje gotovo proro~anski, danas su zamijenili umjetni~ki performansi okivanja pravim lancima (Jusuf Had`ifejzovi}) ili doslovno zakucavanje dasaka na vrata Zemaljskog muzeja BiH. Jo{ uvijek se ne mo`e re}i je li to kona~an kraj ili }e ovakvih slu~ajeva biti jo{. Na sli~an na~in korespondira i rad “Pavljon Bosne i Hercegovi-

Simboli~no okivanje Galerije u lance (Closed to public)

nijim djelima poput monolitnih objekata pod nazivom “Izme|u svjetla i tame” suprotstavljeni su op}i principi svjetla i tame, dobrog i lo{eg koji se mogu dalje simplificirati, ali ne i spu{tati na nivo banalnosti. Izlo`ba po~inje radom koji je direktno vezan za Umjetni~ku galeriju BiH poput nekog Geni-

ja~ku nevinost, sputavaju ~vrsti lanci kojih u~esnice performansa (u stvarnom `ivotu `ene) gotovo da nisu ni svjesne. Projekcija lanaca kojim Nela Hasanbegovi}, u svom drugom radu, okiva zgradu Umjetni~ke galerije BiH tek je uvod u ~itav niz umjetni~kih i drugih protesta, zatvaranja kulturnih institucija,

ne”. Fotografija koja bi u formi citylighta trebala u velikom stilu najavljivati i promovirati bosanskohecegova~ku suvremenu likovnu scenu na me|unarodnim manifestacijama, u stvari je ironija i paradoks s jakim okusom gor~ine, obzirom da je bosanski paviljon na Venecijanskom bijenalu jo{ uvijek “futuristi~ki” pro-

jekt, a da uz potporu nadle`nih organa vlasti doma}i umjetnici ne mogu sti}i dalje od Po~itelja (fotografija je nastala u Po~itelju za vrijeme trajanja likovne kolonije, na sam dan otvaranja Venecijanskog bijenala 2011). Rad koji u pravom smislu rije~i otvara izlo`bu je “Materna” iz 2009. To je svojevrstan zametak ideje o svjetlu i bjelini. S gotovo jednakom pa`njom bavi se i kontekstom i formom, problematizira pitanja prapo~etaka, ra|anja, multiplikacije, odnosa pozitivno-negativo, te kona~no svjetla i tame. Temelji se na akcentiranju `enskih principa, ovdje oslobo|enih tereta deskriptivnosti, uzdi`u}iih razinu jezika simbola. Tri rada pod nazivom “Izme|u svjetla i tame” tvore svojevrstan ciklus. Oni dalje razvijaju neke od problema otvorenih u radu “Materna”. Prvi rad izlo`en je u vidu monolita, gotovo totemskih razmjera, koji nema simboli~kog znakovlja. S jedne strane imamo strogu apstrakciju forme, kojoj se suprotstavlja beskona~na strpljivost “upredanja” `ice. Jasno se dakle hladni racij suprotstavlja ~udljivoj vje{tini. U drugoj postavci svjetlosti se pridru`uje pokret, da bi zavr{ni rad bio postavljen u suprotnosti s geometrijskom predvidljivo{}u. Iz mraka izvire autoportret, satkan od bijele ~ipke koji se vi{e referira na umjetni~ko djelo Nele Hasanbegovi} nego na njen lik. Radovi iz ovogodi{nje produkcije donose tri razli~ita umjetni~ka izraza od klasi~nih skulptorskih formi “Ropstvo”, neonskih “citata” sa retro prizvucima “Kancer na zdravom tikvu etnije”, do videoambijentalne umjetnosti u radu “Pri~a o ribi”. Sadr`ajno svaki od ova tri rada ima u sebi autobiografsko polazi{te. Gotovo


31

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. godine

Kako je mogu}e da pada ki{a na onog ko je ve} mokar Hommage

Povodom dvadeset godina od dodjele po~asnog doktorata Univerziteta u Sarajevu {panskom nobelovcu Camilu Joseu Celi (1992-2012) i deset godina od njegove smrti (2002-2012) vo je moj {esnaesti doktorat koji primam. Nijedan nije bio tako ugodan, ni tako dramati~an, ni tako potresen za mene. Da jedan univerzitet kojeg je divlja{tvo fizi~ki uni{tilo, kojeg je pretvorilo u gomilu ru{evina, iz kojih se jedino spasila ona duhovna grana, jo{ uvijek ima snage i volje da mi mo`e ponuditi ovaj doktorat, ne{to je {to se, naravno, nikada ne}e zaboraviti i ne smatrati ga onakvim kakav ja ka`em da je on za mene. Sramotno je da nakon dvadeset hiljada godina kako je mogu}e da pada ki{a na onog koji je ve} sav mokar a civilizacije i nakon dvadesetog vijeka, jo{ uvijek narodi moraju pribjegavati upotrebi sile da razrije{e pitanja koja su ~esto vje{ta~ka i ~esto stvarana iz mr`nje i iz silne `elje da se zaustavi ni pred ~im, a na {tetu onog {to bi uvijek moralo postojati: kulture i `ivota.

O Izme|u svjetla i tame

bismo ih mogli svesti na tri razli~ita `ivotna perioda, djetinjstvo, adolescencija i zrelost. I ovi radovi referiraju se na vrlo li~na iskustva, koja se poput laboratorijskih pokusa izmaklih kontroli transformiraju u mutantske vrste ili u ovom slu~aju u neizlje~ive traume. Istovremeno, teme koje se ovdje izbacuju u prvi plan imaju puno {ire domete od li~nih iskustava, oni su stvarni problemi dru{tva, koje je umjetnica i sama pro`ivjela.

Otpor duha Autorski rad Nele Hasanbegovi} prote`e se u rasponu od neophodnosti da se reagira na bolesti dru{tva, kao {to su ~esti negativni konteksti u koje se stavljaju mje{oviti brakovi, a o ~emu govori rad “Kancer na zdravom tikvu etnije”, do nemogu}nosti da se problemu suprotstavi i da se on kona~no rije{i. Tako u radu “Ropstvo” po drugi put imamo autoportret umjetnice, ali za razliku od prozra~nog, svjetlom okupanog ~ipkastog lika, gotovo nestvarnog i transcedentnog, sada se susre}emo sa cijelom figurom koja uprkos masi, volumenu i sizifovskoj upornosti ne uspijeva da zbaci okove, da se pomjeri, da promijeni svijet. Rad je to kojeg tako|er mo`emo ~itati dvozna~no kao duhovni otpor ili kao otpor duha. “Pri~a o ribi” se u izvjesnoj mjeri distancira od ostalih radova i govori o gorkom iskustvu djetinjstva. U magli~astom dimu, pomalo izblijedjela sje}anja na rat, glad, obitelj. I ista ona bjelina {to je u svim ostalim radovima nagla{avala su{tinu, odvajaju}i svjetlo od tame, u ovom radu bjelina magli~astog dima prijeti da sje}anje pretvori u zaborav, svjetlost u tamu. Od cjelovitog rada ostaje poput fragmenata tek zvuk davno zaboravljene melodije. “Govor bjeline” Nele Hasanbegovi} ne govori nam s puno rije~i, ali otvara mnoga pitanja i upu}uje na razli~ite stupnjeve tuma~enja. On rijetko nudi `eljene odgovore, ali ne prihvata niti letargiju kao rje{enje. Svjetlost koja zra~i iz ove izlo`be ne samo da izravno kazuje na probleme dru{tva nego nam jasno stavlja do znanja u kakvom se nalazimo mraku.

Bolno iskustvo Ju~er me je upitao jedan novinar, kako meni izgleda to da bi se kultura trebala sa~uvati usprkos svim neda}ama u jednoj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina, kao i u svim onim koje su prirodno ~inile biv{u Jugoslaviju, a koje su `estoko {ibane ratom, a ja mu rekoh: sasvim i potpuno drugorazredno. Ogromno ko{ta zaboraviti slike one djece koja pla~u s jednom rukom manje i koja sebi ne mogu objasniti {ta im se to de{ava. Stra{no je vidjeti one na smrt prepla{ene `ene s djetetom pod rukom kako bje`e putem koji nikamo ne vodi; grozno je vidjeti one stare ljude koji umiru od gladi, u`asno je gledati vojnike koji se barbarski pona{aju lete}i na sve strane; grozno je promatrati dramati~na doga|anja. Mi [panci imamo bolno iskustvo koje mo`da izgleda blijedo naspram onog koje upravo sada trpe ovi narodi. Od na{eg bolnog iskustva pro{lo je, na svu sre}u, vi{e od pola vijeka i vjerovali smo u svojoj naivnosti da je svijet ve}

prevazi{ao ova stanja, koja samo vode uslo`njavanju stvari i to svakim danom koji prolazi sve vi{e i vi{e; mislili smo u svojoj naivnosti da to nije istina, me|utim, jo{ uvijek `ive ostaci tog uro|enog

ni oganj upaljen na Bliskom istoku i u Africi, a ne znaju tako|er kako da stave ta~ku na glad u svijetu, koje je endemsko zlo tolikih i tolikih krajeva svijeta. Koje je rje{enje za sve ove probleme? Jasno

divlja{tva koje ~ovjek ~uva u svom srcu, a koje nikada ne mo`e dati sadr`aj ni miru ni kulturi. @elio bih putem ove male si}u{ne zvu~ne kutije prenijeti do bilo ~ijeg srca da nije mogu}e da svijet nastavi sa doga|ajima kakvi se upravo doga|aju. Politi~ari cijelog svijeta su u`asno pogrije{ili u njegovom upravljanju, politi~ari cijelog svijeta nisu znali kako izbje}i ovaj rat koji uni{tava biv{u Jugoslaviju, kao

je da ga ja ne znam - da sam ga imao, ja bih ve} po`urio da ga ka`em onome koji bi htio da me slu{a, ali smatram da bi morali, ti politi~ari iz cijelog svijeta na koje aludiram - da sjednu, da razmi{ljaju, ne da kompliciraju stvari preko svojih propisa i birokracija, nego da savjesno promisle za{to upravo sada propadaju svi ti napori da se ne{to postigne, u ~ovjeku i u ~ovjekovoj du{i. Dirnuo me je profesor Jusuf

Muli} kada je u jednom vrlo te{kom putovanju - on ne putuje avionom jer je do`ivio dovoljno straha u jednom avionu - stigao iz daleke polazi{ne ta~ke svoga putovanja ovdje, u Iriu, do{ao je vozom i iznenada me pozvao prije tri dana, u`asno prepla{en, jadnik iz Montpeliera, jer je bio {trajk francuskih `eljeznica; pozva{e me iz Fondacije mojoj ku}i a meni do|e da se smijem; kako je mogu}e da pada ki{a na onog koji je ve} sav mokar, kako je mogu}e da na ple}a - ina~e jakog na{eg rektora - ba{ padne i ta komplikacija da ne mo`e sti}i na vrijeme. Na sre}u, to se nije desilo; eto imamo ga ovdje. Tronut sam kada pomislim da je on stigao u posu|enim nao~arima, jer nije imao apsolutno ni{ta; dira me kad pomislim da je imao dovoljno snage da mi dodijeli ovaj doktorat.

Zagrljaj zahvalnosti Ponavljam: najdirljviji koji sam ikada primio u svom `ivotu. Ne znam koliko }e me godina jo{ Bog dr`ati na nogama u ovoj dolini suza, ali u svakom slu~aju pretpostavljam da ne}u napuniti sto deset. Dakle, o tih stotinu deset godina o kojim govorim - a jo{ mi do tog nedostaje nekoliko - pretpostavljam da ne}u primiti ni na jednoj tako dirljivoj ceremoniji kao {to je ovo odli~je, mada nezaslu`no i tako potresno kao {to je ovo. @elio bih zamoliti profesora doktora Jusufa Muli}a da se digne i primi moj najbolji zagrljaj zahvalnosti, bile su rije~i slavodobitnika Camila Josea Cela u Irii Flavii (Galicia), 20. oktobra 1993. Nakon ovog potresnog govora, brojni su sudionici sve~anosti pustili suze. Cela je prof. dr. Muli}u uru~io primjerak prijevoda na hrvatski jezik svoje, danas u svijetu najpoznatije knjige “Pascual Duarte i njegovi zlo~ini” i na njoj svojeru~no napisao: “Mome bratu prof. dr. Jusufu Muli}u od sveg srca, sa ~vrstim zagrljajem”. (Prijevod sa {panskog prof. dr. Muhamed Nezirovi})

Upu}eni u {pansku kulturu i umjetnost - Tu`an sam zbog toga {to Vam ovo visoko priznanje zbog agresije na na{u zemlju nismo mogli uru~iti pro{le godine u Sarajevu u okviru bri`ljivo pripremljene majske manifestacije Dani {panske kulture. Tom prilikom, htjeli smo Vam se predstaviti kao dobri doma}ini u na{em kosmopolitskom Sarajevu i u duhu na{e tradicionalne gostoljubivosti. Va{im o~ekivanim dolaskom u Sarajevo na{i bi napori na unapre|ivanju me|usobnih veza zacijelo bili krunisani. Ve} i sama

objava odluke Savjeta Univerziteta da Vam dodijeljen po~asni doktorat nauka, a ne{to kasnije i najava Va{eg dolaska u Sarajevo izazvala je u na{oj kulturnoj i {iroj javnosti nepodijeljenu radost. Ali na na{u op}u `alost, nismo imali prilike da taj trenutak do~ekamo. Preko Sefarda, koji su u Bosnu stigli u drugoj polovini 16. vijeka, a kasnije i putem drugih kanala, bili smo u toku doma{aja u oblasti {panske kulture i umjetnosti. To je dopri-

nijelo da je veliki broj na{ih ljudi, napose u ve}im kulturnim sredi{tima, vrlo dobro upu}en u {pansku kulturu i umjetnost. Rijetki su na{i ljudi, ~ak i sa ni`im obrazovanjem, kojima Don Kihot nije bila prva lektira, Lorkine pjesme pravo nadahnu}e, a djela Goje, Picasoa, Dalija i drugih {panskih likovnih umjetnika, kao vrhunska dostignu}a. Pjevane su {panske pjesme nastale od Katalonije do Galicije, rekao je prof. dr. Jusuf Muli}.


32

33

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. godine

Izlo`ba u Kunstmuseum Liechtenstein u Vaduzu

Velika doza savremenosti pomije{ana sa formama i bojama lokalnog htenstein (Umjetni~ki muzej Lihten{tajn), u njenoj prijestonici Vaovod ovom tekstu ne proi- duzu prvo je muzealno predstavzilazi iz `elje napisati jedno ljanje ove grupa od njenog osnuuobi~ajno, popratno {tivo tka pa do danas. Pri osnivanju uz odr`avanje jedne izlo- grupe 1975. ~inila su je samo ~etvo`be, nego skrenuti pa`nju na neke rica umjetnika njenih osniva~a: va`ne kulturno-historijske ~injeni- pokojni Ljubomir Per~inli} i Tomice, koje se posjetom te izlo`be sa- slav Duginji}, Edin Numankadi}, te me od sebe name}u, a koje u mo- Enes Mund`i}. Ubrzo nakon toga mentalnom vakuumu bosansko- pridru`uju se grupi (ili bolje re}i hercegova~ke - ne samo - kulturne identifikuju se sa njom) umjetnizbilje prijete da budu zaboravljene ci starije generacije Vojo Dimitriili da njene eventualne protuteze, jevi} i Nikola Njiri}, potom Bekir koje se tu i tamo mogu ~uti i primje- Misirli}, a kasnije i jo{ dva mla|a titi, postanu istinom, a sve zbog ne- umjetnika Radoslav Tadi} i Muspravilne, nepotpune ili neta~ne tafa Skopljak. Dosada{nje izlo`be obavije{tenosti njih interpretira- ove grupe su odr`avane isklju~ivo ju}ih krugova, ali i pojedinih akte- u galerijskim okvirima i prete`no ra same umjetni~ke scene u zemlji. u BiH. Sa stajali{ta umjetni~ke teTa pogre{na interpretacija histo- orije i historijskog sagledavanja rijskog razvoja savremene bh. liko- doga|aja u razvitku umjetni~kog vne umjetnosti dovodi do negira- shvatanja ovdje se mo`e samo uznja odre|enih tokova unutar nje, gredno govoriti o grupi budu}i da {to je po mom mi{ljenju posljedi- ona nije bila bazirana na nekakvim ca olake i povr{ne usporedbe za taj manifestima i strogim normama razvoj zna~ajnih, u odre|enom djelovanja, ve} da se tu radilo privremenskom periodu nastalih stru- je svega o nekolicini intelektualno janja na umjetni~koj sceni BiH te povezanih ljudi koji su svoj `ivotni konkretnih iz njih proiza{lih umje- i umjetni~ki prostor do`ivljavali tni~kih djela sa istovremenim de- nedovoljno fleksibilnim, da bi se u {avanjima i dometima umjetni~ke njemu njihovi nazori i te`nje moprakse zapadnog svijeta. gli u potpunosti razviti i ostvariti. Ja se nadam da }e ovaj sa`eti tek- Povezivala ih je u osnovi te`nja za st te sam ~in muzeja u Vaduzu, ko- ne~im novim, ne~im {to u bh. ji je i povod za njega - dio svog pro- umjetnosti do tada jo{ nije bilo zastora i vremena (26. oktobra 2012 - `ivjelo, a ticalo se umjetni~kog iz17. februara 2013) posvetiti apstrakt- raza i s tim u vezi savremenijeg poinoj misli u bosanskohercegova~koj manja umjetni~kog djelovanja i umjetnosti - nazore tih krugova us- komuniciranja putem umjetnosti. pjeti korigovati, te zainteresova- Bilo bi pogre{no ozna~iti eksplicinom krugu publike otvoriti nove tno ovu grupu kao po~etak tog mogu}nosti pristupa i razumijeva- novog u umjetnosti BiH (historijnja likovne umjetnosti sopstvene ze- ski gledano po~eci ne~ega novog mlje i njenih vrijednosti. su prekretnice u duhovnom i inteVa`no je to ne samo za umjet- lektualnom razvoju unutar umjenost i ljude koji rade i koji su radi- tni~ke prakse, momenti kada se li u oblasti umjetnosti nego i za ~i- kod jednog naprednijeg, manjeg tavu kulturu i kulturnu ba{tinu dijela umjetnika javlja potreba za prostora sa kojeg ona dolazi. kreiranjem ne~ega potpuno novoga; prelazak na apstraktno slikarNove slikarske fizionomije stvo, poslije i apstraktno kiparstvo Izlo`ba grupe Prostor-oblik u itd. su jedne od najva`nijih prekretrenomiranom Kunstmuseum Liec- nica u umjetnosti 20. vijeka, a koElio Krivdi}

P

Prostor-oblik: Jedna od najva`nijih prekretnica u umjetnosti 20. vijeka

Grupu Prostor-oblik povezivala je te`nja za ne~im novim, ne~im {to u bh. umjetnosti do tada jo{ nije bilo za`ivjelo, a ticalo se umjetni~kog izraza i s tim u vezi savremenijeg poimanja umjetni~kog djelovanja i komuniciranja putem umjetnosti je su s vremenom izvr{ile va`an uticaj ne samo na tokove u oblasti likovnih umjetnosti ve} i na sveop}e dru{tveno poimanje stvarnosti), me|utim njena zasluga je ta da njeni ~lanovi izvjesna stremljenja prelaska sa figurativnog na jedan vi{e ili manje apstraktan na~in izra`avanja sprovode ovdje kona~no u djelo. S djelovanjem ove grupe dolazi kona~no do {ireg akceptiranja nefiguralnog kako od strane kolega slikara, tako i od strane javnosti. Interesantan je komentar Vlastimira Kusika u katalogu "Jugoslovenska dokumenta 87" (tekst "[est slikara za Jugoslaovenska dokumenta") gdje on o akceptiranju novoga, modernijeg poimanja umjetni~kog djelovanja na primjeru dvojice slikara grupe Prostor-oblik, naime Ljubomira Per~inli}a i Edina Numankadi}a konstatuje slede}e: "Za razliku od slikarskih opusa Knifera i Jev{ovara, koji su nastali i trajali u sredini i atmosferi koja je posjedovala za jugoslovenske uvjete najprimjereniju mogu}nost recepcije (u Hrvatskoj, op. aut), slikarstvo Ljubomira Per~inli}a i Edina Numankadi}a (te Radoslava Tadi}a) istrajalo je sa svojom slikarskom fizionomijom u sredini kojoj je nedostajala tradicija te vrste razumijevanja. Unutar grupe Prostor-oblik stvoreni su uvjeti razumijevanja me|u dijelom istomi{ljenika, no ipak, mo`e se re}i da je tek afirmacija u {irim, jugoslovenskim okvirima obezbijedila ovim umjetnicima u vlastitoj sredini pa`nju i priznanje koje zaslu`uju". Sami ~lanovi grupe (prije svega Dimitrijevi}, Per~inli}, Numankadi}, Dugonji}, Misirli}) po~inju mnogo ranije sa svojim eksperimentima u oblasti apstrakcije. Te te`nje se sporadi~no primje}uju i kod nekih drugih bh. umjetnika.

Djela koja su izvr{ila va`an uticaj na tokove u oblasti likovnih umjetnosti

Svakako se mora spomenuti grupa ^etvorice u Banjoj Luci, koja je djelovala od 1955. do 1961, a kojoj je pripadao osim rano preminulog Du{ana Simi}a, te Alojza ]uri}a i Envera [talje i sam Bekir Misirli}, koja jo{ kompaktnija u svom djelovanju {iri jedan za tada{nje vrijeme savremeniji, u okvirima BiH, ~ak progresivni na~in poimanja umjetnosti i njene sprege sa samim na~inom `ivljenja. Ne smiju se zaboraviti ni po~eci Kemala [irbegovi}a i njegovi radovi druge polovine {ezdesetih i neka djela s po~etka sedamdesetih kao ni slikar Behaudin Selmanovi} (razlog zbog kojeg ne spominjem Bracu Dimitrijevi}a je taj {to je Braco Dimitrijevi} kao iznimka umjetnik internacionalnog karaktera, koji svoju karijeru po~inje u stvari u Zagrebu i nastavlja u Londonu, te tako vr{i uticaj na doma}e umjetnike na isti na~in kao {to je to slu~aj i sa svim ostalim na Zapadu afirmisanim umjetnicima). Radilo se tu o svojevrsnim figurativno-apstraktnim poetikama, koje, po ugledu na modernisti~ke i neke druge iz ovih tekovina proiza{le slikarske pravce, otvaraju vrata i doma}oj umjetni~koj i drugoj sceni ka jednom savremenijem poimanju stvari oko sebe. Radi se o individuama, koje svaka za sebe isprobava i kombinuje na strani vi|eno sa onim {to u tradicionalnom okru`enju u sferi duhovnog i materijalnog (formalnog) egzistira. Tako nastaju ve}inom djela od posebne prepoznatljivosti, koja odi{u velikom dozom savremenosti pomije{ane sa formama i bojama lokalnog. I upravo je ta njihova dvojaka pro`etost,

koja se tehni~ki perfekcionira do savr{enstva (za na{e likovne umjetnike ~ak do danas specifi~na karakteristika), ono {to omogu}uje njihovu laku prepoznatljivost. Ta va`na identifikacijska komponenta, gdje se smisao formalno posu|enog nadopunjuje jednim konkretnim, ambijentu podneblja uzetim smislom i vi|enjem, upravo ono {to i ovim na ovoj izlo`bi prezentovanim djelima daje njihovu legitimnost i {to ih izdvaja iz mno{tva bezli~nih u isto vrijeme i na Zapadu nastalih "reprodukcija". Mora se tako|er re}i da i oni radovi koji nisu vidljivo bazirani na lokalnom ugo|aju ili njime nadahnuti, zaslu`uju upravo zbog svog visokog stepena tehni~ke i estetske izvedbe ili svog univerzalnog karaktera istu pa`nju. Na ovoj izlo`bi su to tri op-art djela Tomislava Dugonji}a, djelimi~no radovi Ljubomira Per~inli}a, {est djela iz ciklusa "Poruke" Voje Dimitrijevi}a, oba rada Radoslava Tadi}a, od kojih je jedan diptih, kao i ve}ina slika Edina Numankadi}a iz ciklusa "Boja, prostor, vrijeme". Radovi gore nabrojanih umjetnika posu|eni iz kolekcije Umjetni~ke galerije Bosne i Hercegovine iz Sarajeva (1982. je tamo odr`ana zadnja oficijelna izlo`ba ove grupe) su izlo`eni u jednom velikom, pravougaonom izlo`benom prostoru Kunstmuseuma u Vaduzu, u kome se, ina~e, tokom godine smjenjuju uvijek tri paralelno postavljene, tematski razli~ite izlo`be. Zbog svoje brojnosti i veli~ine izlo`bom posebno dominiraju radovi Dimitrijevi}a i Misirli}a, koji je zastupljen i sa jednom instalacijom njegovih rijetkih kerami~kih ostva-

umjetnosti ostvaruju zavidne cijene. Pri tome je prava rijetkost na tim sajmovima (kao i na aukcijama) nai}i na imena koja dolaze sa prostora biv{e Jugoslavije. Ovo je jedan od proBorba za opstanak blema koji je na{e umjetnike i prije Domet te svijesti do pred rat, ini- zadnjeg rata zaokupljao i ostavljao ih ciran djelomi~no i novinama u da na jedan ili drugi na~in tuma~e oblasti umjetnosti je, na`alost, razloge i uzroke toga. Pri tome je kljuobuhvatao samo jedan odre|eni ~ni pojam "tr`i{te". U samoj biti kadio intelaktualno nastrojene manji- pitalisti~kog na~ina privre|ivanja, a ne i odigravao se mahom u ve}im to zna~i razmi{ljanja i `ivljenja stogradskim sredinama. Pogotovo ji pojam dobiti. U jednom tr`i{no orimla|i uzrast tih gradskih sredina jentiranom sistemu u kojem pored biva otvoreniji i naklonjeniji razno- dr`avnih institucija za finansiranje likim mogu}nostima u sferi duho- i organizaciju umjetnosti i kulture vnog. Rat donosi, osim na podru- postoji i ~itav niz {to manjih, {to ve~ju grada Sarajeva, zbog emigra- }ih privatno vo|enih galerija (~ak i cije te inverzije gradskog i seoskog privatnih muzeja) te razli~itih vrsta stanovni{tva preokret i orijentaci- sajmova umjetnosti je neminovnost ju unazad (najbolji primjer za to je egzistencijalne borbe, borbe za opBanja Luka). Me|utim, jednom stanak ovih drugih logi~na. zapo~eti proces - i zbog pre`ivjelih Prvo borba za opstanak, a onda akte ra i zbog utje ca ja op}eg i `elja za presti`om i maksimirame|unarodnog okru`enja - nije bi- njem dobiti je osnovna pokreta~ka lo mogu}e zaustaviti, tako da tada snaga tih galerija i galerista, koji prirenja. Sa ukupno ~etiri grafike pri- jelom primitivna sredina unutar ko- zapo~eti razvoj, iako usporen i - kao je svega iz svog li~nog koristoljublja sutan je Enes Mund`i}, te sa po je- je se ta umjetnost budi i razvija ne- u vrijeme rata - produ`en samo u nastoje i rade na tome da se cijene dnim manjim radom u drvetu su umitno uslovljavaju da se njeni konkretnim sredinama kao {to je umjetnika koje oni zastupaju - bez zastupljeni Skopljak i Njiri}. [teta vrhunci i njene prekretnice uvijek Sarajevo, pronalazi svoj daljnji ra- obzira na relevantnost istih - {to je da ova posljednja dvojica nisu za- javljaju sa zaka{njenjem u po- zvojni put te dopire sa zaka{njen- mogu}e br`e pove}aju. I jedan i stupljena sa ve}im brojem radova re|enju sa pojavama sli~ne priro- jem i u druge sredine (opet kao pri- drugi sektor (podru{tvljeni i privaiz tog perioda u kolekciji sarajev- de ne samo zapadnoevropske kul- mjer mo`e poslu`iti Banja Luka). tizovani) anga`uju izvjestan broj Ovdje negdje se po~inje nametaske galerije! ture ve} i u pore|enju sa nekim zekustosa i kriti~ara, koji, htjeli oni to Posmatraju}i sve te radove u`ivo mljama bli`eg okru`ja. Unutar lo- ti i pitanje komercijalizacije spo- ili ne, s vremenom postaju sau~ei sa ove vremenske distance, dobi- kalnih kulturnih de{avanja anga- menutih vrijednosti, budu}i da se i snici tr`i{nih stremljenja. Tako nava se utisak njihove nevjerovatne `man ovih autora i njihova djela u politi~ki i ekonomski sistem zemlje staje jedno prote`iranje umjetnika umjetni~ke snage. Upravo me taj sredini u kojoj nastaju imaju zna- nakon rata promijenio te sad, na stu- od kojeg i sami doti~ni umjetnici spontani utisak - stoje}i pred tim ~aj jedne prekretnice. Da je to tako pnju ranog kapitalizma, tendira ka imaju koristi. Upravo bi ovo bio najdjelima - fascinirao. Kako patina potvr|uju i obje izlo`be "Jugoslo- kapitalisti~kom dru{tvenom ustro- kra}i opis modela po kojem funkvremena na njima tako i patina u venskih dokumenata" u Sarajevu jenju. S tim u vezi i ovaj kratki disput cioni{e zapadni tr`i{ni sistem u na{em sje}anju zbog vremena ko- (1987. i 1989), koje - danas po- u smjeru komercijalizacije, a s ciljem oblasti umjetnosti. je je pro{lo i stvari koje su se u smatraju}i - markiraju jedan, pose- poja{njenja materijalne vrijednosti Ono {to je zna~ajno za umjetnime|uvremenu desile igraju jednu bno u BiH, do tada prevaljeni put (bosanskohercegova~ke) umjetno- ke koji dolaze ne samo iz BiH ve} i dodatnu ulogu. Uzimaju}i u obzir u razvoju umjetni~ke i djelimi~no sti. Ovdje se mora napomenuti da ostalih zemalja okru`enja je to da procese nastanka i razvoja liko- javne svijesti (duhovne klime), a ko- mnogo slabija, prosje~na i vremen- bez uglednih galerija koje agiraju na vne umjetnosti u BiH od vremena ji se od strane novih, mla|ih umjet- ski neprimjerenija djela (u pore|enju evropskom ili svjetskom tr`i{tu Austro-Ugarske te njeno kontek- nika nakon pojavljivanja gore spo- npr. sa radovima sa ove izlo`be, a za umjetnina nije mogu} prodor na to stualiziranje u tokove prijeratnih i menutih aktera - i zajedno sa neki- ovakvo jedno pore|enje je dovoljan tr`i{te, niti ostvarenje jedne jednom poslijeratnih de{avanja u okvirima ma od njih - u toku osamdesetih posjet bilo kojem od najpoznatijih odre|enom broju umjetni~kih djei jedne i druge Jugoslavije (eko- godina nastavio. U katalozima ovih sajmova umjetnosti od Basela i Lon- la primjerenije cijene (nov~ane nomske, politi~ke i kulturne), vri- izlo`bi se uz popratne tekstove od dona do Dubaija), djela koja ne pot- vrijednosti) - to s jedne strane. S jednost ovih djela i njihova oprav- strane najpoznatijih jugosloven- padaju pod ona po~etka jednog druge strane, tek jedno ~vrsto dodanost u momentu njihovog nas- skih kriti~ara i kustosa skre}e pa`- odre|enog pravca ili stila te nisu od ma}e tr`i{te stvara preduslove za iztanka poprima jedno posebno zna- nja izme|u ostalog i na neke od ~la- posebnog umjetni~kog ili kultur- lazak na evropsko i svjetsko tr`i{te. ~enje. Prije svega nedostatak kon- nova ove grupe u smislu do tada nog zna~aja za zemlju iz koje umjet- Sistem umjetni~kih galerija se u notinuiteta bez koga se likovna umjet- pre|enog (uzgred, Radoslav Tadi} nik dolazi (nisu nosioci prekretnica), vonastalim, reakcionarnim kulturnost ovdje ra|a te jedna dobrim di- je pored Jusufa Had`ifejzovi}a je- na evropskom i svjetskom tr`i{tu nim i ekonomskim prilikama ovih zemalja nije ni mogao razviti (nedostatak ne samo novca i neima{tina potencijalnih kupaca ve} i nedovoljna naobrazba i kulturna zaostalost novih politi~kih i ekonomskih struktura su razlozi tome). U doba socijalizma (samoupravnog socijalizma) uzrok za nepostojanje istog je bio uslovljen drugim razlozima. Naime, sli~no kao i u kapitalizmu i ovdje je presudnu ulogu igrao na~in ekonomskog i politi~kog ustrojstva, tj. prakti~nog razdan od inicijatora i organizatora ovih izlo`bi). Tre}a dokumenta koja su bila planirana za 1991. nisu odr`ana zbog stihije rata.

mi{ljanja gra|ana. Ne ulaze}i u razmatranje sveukupnosti problematike povezanosti socijalisti~kog sistema i umjetni~ke prakse, mo`e se ukratko re}i da nepostojanje privatnog sektora te s tim povezane borbe za opstanak, presti` i maksimiranje sopstvene dobiti uslovljava i "ne potrebu" za jednim galerijskim sistemom unutar koga bi bilo mogu}e u sponi sa dr`avnim institucijama umjetnosti izvr{iti jednu stro`u selekciju umjetnika i povezano s tim kreirati nov~anu vrijednost njihovih djela.

Novac i umjetnine Ukoliko se ima u vidu cjelokupna momentalna situacija u BiH nije za o~ekivati jedan preokret na ovom planu (isti slu~aj je i u ostalim zemljama biv{e Jugoslavije). Jedina alternativa umjetnika iz BiH, ukoliko ho}e da u|u u privatne i druge kolekcije te da im cijena radova poraste, jeste da ih anga`uje jedna privatna strana galerija, situacija, koju kao alternativu ve} koriste neki umjetnici iz Hrvatske i Slovenije (nekoliko iskustava na ovom podru~ju ima i nekolicina mla|ih bh. umjetnika). Ovaj kratki diskurs o materijalnoj vrijednosti umjetni~kih djela nije slu~ajan i ima i te kako svoju opravdanost u razmatranju umjetni~kih djela (i ne samo tih) koja su povod ovom tekstu. Ovo iz tog razloga {to se u tr`i{no orijentiranom na~inu djelovanja - a to je ono kojem bh. dru{tvo `eli da se pridru`i - vrijednost ne~ega prvenstveno mjeri kroz njegovu materijalnu vrijednost, koja se u velikom broju slu~ajeva formira i kroz njegovu osobnu specifi~nost. Iz naprijed spome nu tog proi zla zi da bi dje la umjetnika Prostor-oblik zaslu`ivala i ovu drugu, materijalnu pozornost, koja im je zbog dru{tvenih okolnosti u kojima su nastala i zbog prilika (ili neprilika) sada{nje dr`ave ostala uskra}ena, a koju bi ona u drugim okolnostima sa sigurno{}u imala. Njihova, me|utim, najve}a vrijednost je imaterijalne prirode, one koju je i direktor muzeja u Liechtensteinu Friedemann Malsch u njima vidio - njihove visoke identifikacijske mo}i i njihove visoke tehni~ke kvalitete. Kvaliteta zbog kojih }e ova i sli~na umjetni~ka djela jednom - na tr`i{tu umjetnosti - dosti}i vi{u cijenu. U telefonskom razgovoru on mi je spomenuo da radi na tome da se izlo`ba grupe Prostor-oblik prenese i poka`e i u Njema~koj. Da li je / Nije li ovo dovoljno priznanje umjetnicima i potvrda vrijednosti njihovih djela?


34

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. godine

z

a Prik

SCRIBO ET PINGO - E

(Semezdin Mehmedinovi}, “Autoportret s torbom”, Fraktura, Zapre{i} 2012) Davor Beganovi} ruga prozna knjiga Semezdina Mehmedinovi}a postavlja kriti~aru te{ko pitanje, pitanje o sistemu. Njega se mo`e formulirati u dva pravca. Koji/kakav se sistem krije iza konstrukcije koja se nalazi pred nama? Kojim/kakvim se sredstvima slu`i autorska instanca kako bi taj, te{ko uhvatljivi, sistem prikrila od ~itatelja istovremeno mu ga ~ine}i pristupnim? Prvo pitanje se grana u cijeli niz iza kojeg se krije rasprava o sredstvu, drugo, pak, implicira raspravu o metodi. Pripovjeda~/crta~ koji nas vodi kroz ovo {tivo pokazat }e se u tome kontekstu kao kartezijanska individua, uvijek u potrazi za spoznajom, uvijek u `udnji za sklapanjem kognitivnoga pakta - s okoli{em i sa samim sobom. Ta je potraga za subjektom ono {to }e, definitivno, odrediti ovu knjigu ali, istovremeno, i determinirati njezine dosege i ocrtati koordinate sistema u kojima se do njih dolazi. Po}i }u od jedne pretpostavke. Sli~an postupak mogao se prepoznati i u Ruskom kompjuteru. No postoji i bitna razlika koja se odnosi na vremensku udaljenost spoznavaju}ega subjekta od doga|aja koji se ukazuju presudnim za autokogniciju. Dok je prva knjiga, mo`da i fingiranim ili mistificiranim, pripovijedanjem o pronala`enju izgubljenoga materijala uz ~iju se pomo} rekonstruira pro{lost uglavljivala sada{nju egzistenciju u procesu davno dogo|enoga putovanja (o tome sam pro{le godine izvje{tavao na ovome mjestu), druga se ne `eli ukotviti u vremenu, ona ga, ~ak i onda kada ga odre|uje, ~ini fluidnim, jedva dose`nim, jedva spoznatljivim, nefiksiranim u apstraktne mjerne jedinice. Stoga Ruski kompjuter pri~a u protoku ~iji je fragment sastavni dio ali ne i gradbeno na~elo, dok se Autoportret s torbom upisuje u fragmentu kao takvom, onome odsje~ku ispripovijedanog/nacrtanog koji pro{lost uzima zaozbiljno, reflektiraju}i je otima joj kontinuitet. Otuda se u prvoj linearnost pokazuje u pone{to paradoksalnoj poziciji rekonstrukcije kontinuiteta kojega, zapravo, nema, dok se u drugoj ukida na svim razinama prikazivanja otvaraju}i prostor specifi~noj hibridnosti. Ali ne samo njoj.

D

Rasut teret U sredi{tu novog Mehmedinovi}eva projekta, a Autoportret s torbom zasigurno se mo`e shvatiti kao prvi dio ne~eg {to se okre}e ka na~elu dugoro~nosti, nalazi se, moment intermedijalnosti. U sklopu razja{njenja motivacijske strukture koja potje~e na stvaranje ovakvoga djela nalazi se koalicija slikarstva (grafi~nosti) i

knji`evnosti. Kao inicijalni moment nastanka “ispisivanja” i “iscrtavanja” navodi se te{ka bolest. Tek je nakon do`ivljenog i pre`ivljenog infarkta autor, kojega smo dotada poznavali isklju~ivo kao spisatelja, ponajprije pjesnika, u sebi otkrio crta~ku `icu. Naziva je amaterskom ali u njoj otkriva vezu s vlastitom, zaboravljenom ili potisnutom, pro{lo{}u. Tako se déjà-vu moment ustoli~uje u funkciji povezivanja naizgled disparatnog, dodjeljuje ovoj knjizi jedan, usudio bih se re}i, dodir nadrealnoga, ~ak i nadrealisti~koga a njezina autora svrstava u redove tihe avangarde koja, bez krika i bijesa, iscrtava, ustrajno, nove granice (post)jugoslavenskih knji`evnosti.

da udvostru~eno crte`ima, u jo{ intenzivnijoj mjeri pojavljuje u Autoportretu s torbom. Rije~i i re~enice o~i{}ene od retorike kao sredstva isklju~ivoga “uljep{avanja” re~enoga djeluju u suglasju sa svakodnevnim jezikom ~iji se potencijal pregnantnoga iskazivanja koristi do krajnjih granica ali ga se, istovremeno, i razara kompleksno{}u tema koje se njime iskazuju. Tako se stvara napetost izme|u izgovorenoga (sada i nacrtanog) i pre{u}enoga ali prisutnog (onoga {to se mo`e rekonstruirati pa`ljivim hermeneuti~kim radom) u kojoj, zapravo, nitko nije na gubitku: jezik se bori protiv nametnutih stega i u njima pronalazi razloge svojega ispunjenja, dok se predo~eni

mim time i nije~u}i bilo kakav monopol vlasti, ne valja, dakle, misliti da u cijeloj knjizi vlada na~elo anarhije. Naprotiv: iza prividnoga kaosa i slu}ene netransparentnosti provu~ene su fine niti ~ije raspetljavanje ~ini hermeneuti~ki posao toliko zanimljivim i, na kraju, plodotovrnim. Ono {to se tra`i i dobiva jeste “rasut teret” iza kojeg }e se za~uti autorov glas ponekad apartan, ponekad koncentriran na ono o ~emu pripovijeda/{to pripovijeda, dok }e mu, kao u svojevrsnom ~etveroru~nom sviranju klavira, sa susjedne stranice odgovoriti na istovjetan na~in programirano oko crta~a. Semezdin Mehmedinovi} “skita i pri~a”, prave}i nova “hodoljublja”, no li{ena putopisnoga, onoga da-

Semezdin Mehmedinovi}

Intermedijalni aspekt se ne iscrpljuje u dijalogu slikovnog i verbalnog materijala. Njega se mo`e otkriti i u tematiziranju odre|enih podru~ja na na~in razli~it od onoga kojega bi se o~ekivalo od “lijepe knji`evnosti”. Sadr`ajno se ova neobi~na knjiga ne da disciplinirati, ona se opire uokvirivanju i “svo|enju na mjeru”. Razlog je tomu upravo njezina rasutost, unutarnjom tekstualnom normom propisana fragmentarnost koja odbija pristajanje na “provodnike” koji bi olak{ali recepciju, knjigu u~inili prijem~ivijom. Mehmedinovi} pi{e jednostavno, slika u obrisima, ali je ono {to nastaje kao rezultat tog procesa sve prije negoli simplificirano. U tome se mo`e prepoznati i slije|enje i daljnje razvijanje ogoljene poetike Sarajevo bluesa koja je ~esto znala navesti kriti~are (zavesti ih) na potcjenjivanje toga {tiva a da pri tom nisu razmi{ljali o estetskoj djelotvornosti minimalisti~ke poetike jasno}e. Sve se to, sa-

MENTALNO POVEZIVANJE Ranjeno tijelo nositelja otvara nove prostore mentalnoga povezivanja udaljenih podru~ja i ljudi koji jedva da imaju {to jedni s drugima. Zapravo i imaju, ali samo u alternativnim prostorima koje, ba{ za njih, kreira Semezdin Mehmedinovi}. Ai Weiwei sre}e se s Milomirom Kova~evi}em Stra{nim, Miljenko Jergovi} kri`a putove s Davidom Lynchom, Aleksandar se Hemon nalazi s Kobe Bryantom a negdje u susjedstvu se dru`e Ivan Lovrenovi} i Franz Kafka materijal, primoran da jasno ka`e ono najbitnije, najsu{tinskije o sebi, na kraju pokazuje u kartezijanskoj akciji raspoznavanja spoznavaju}ega subjekta u ~inu kako svjesno tako i nesvjesno sprovedene autorefleksije. No ne smije se pomisliti da u cijelome postupku koji oscilira na rubovima raznih `anrova i raznih medija odbijaju}i se definitivno opredijeliti za jedan, neprihvataju}i dominantni tenor te sa-

kle, {to je Zuku D`umhura u lo{ijim momentima znalo odvesti ka ki~u. Opisivati tu|e avlije nije ono {to `eli bosansko-ameri~ki spisatelj. Njegov se vidokrug su`ava ali istovremeno i pro{iruje. Su`ava zato {to introspektiraju}i i autokognitivni subjekt po zakonu nu`nosti pa`nju usredoto~uje na sebe; pro{iruje zato {to se upravo takvom perspektivom, paradoksalno, produbljuje uvid u Drugoga - kao neposrednog pratitelja i

korektora samoga subjekta, kao onoga koji mu mo`e, nepristrasno i neutralno, ukazati na vlastita zastranjenja.

San Introspekcija je, onda, odre|uju}e poeti~ko na~elo Autoportreta s torbom. No, kao {to sam nagovijestio, ispituju}i pogled koncentrira se i na tu|e prisustvo u okoli{u, tako da bih bio spreman tu dvojnost ozna~iti nevidljivim sredi{tem knjige. Iz te se nevidljivosti, pak, prelazi u vidljivo - transparentno i svakom oku pristupa~no. Vidljivo bih podijelio u tri odlu~uju}a segmenta: Sarajevo pod opsadom, san, iseljenje/egzil. Tri nejednaka kamena-temeljca (jedan konstruiran na razini povijesnoga, drugi individualno-psiholo{koga i tre}i kao prikazivanje op}eg stanja postmodernih individua/subjekata ali i dru{tava) ~ine svojevrsnu piramidu koja }e, na kraju, podariti objedinjuju}i smisao onom {to se u svojoj fragmentarnosti otimalo jedinstvenosti, inzistiralo na nesvodivoj trijangularnosti. No ne smije se zaboraviti da se u pozadini svega izgra|uje povr{ina na kojoj se projicira ono o ~emu knjiga govori. Ta je projekciona povr{ina, naravno, autorovo tijelo izmu~eno bole{}u koja tek omogu}uje slijed meditacija. Ona je sposobna objediniti tri disparatna momenta pripovjednoga teksta i ilustracija koje nastaju paralelno s njim ali i ponuditi mogu}nost prela`enja granica jednoga podru~ja. Na taj se na~in Autoprtret s torbom pokazuje u dvostrukoj hibridnosti: s jedne strane mje{avina slike i teksta, s druge dopu{tanje unutarnjeg povezivanja motiva i tema koji, u ~istom obliku, postoje svaki za sebe. Pri~a se, tako, o Aleksandru Hemonu, koji Mehmedinovi}u (ili autorskom glasu) dolazi u posjetu u Washington, poznata iz Ruskog ruleta, sada prelama kroz prizmu objedinjavanja povijesnoga (kao simbola vremena koje je pro{lo) i egzilantskoga (kao simbola `ivljene sada{njosti). U tome je smislu osobito eminentan fragment pod nazivom “Skloni{te”. Njegov se zna~aj dodatno poja~ava kada se uzme u obzir da ga ne prati ilustracija. San posreduje osje}aj klaustrofobije ali i `elje za izdvojeno{}u koji je ostao kao podsje}anje na stravi~ne dane opsade. No u njemu se autor istovremeno i povezuje s drugima, sa svima onima koji su pre`ivjeli te dane: “Nakon svih godina, san o skloni{tu je trag ratne traume, posljedica je onda{nje nagonske `elje da se `ivi u potpunoj izoliranosti, na mjestu do kojega vanjski svijet ne sti`e. I to je bio san svih koji su, u strahu od gelera i snajperskog metka, `ivjeli u Sarajevu pod opsadom. Probudio sam se”. Op-


35

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. godine

ERGO SUM

Sje}anje s povodom Smilja Mu~ibabi} (1912-2006)

U~iteljica generacija Njen osje}aj za nepristran kriti~ki pristup nauci i nau~nim djelima osta}e trajan pozitivni primjer Ljubomir Berberovi}, Sulejman Red`i} a koliko gornji naslov mo`e nekome zvu~ati i donekle pompezno, nijedna druga sintagma ne bi mogla kra}e i ta~nije opisati sveukupni svijetli lik i vrijedno djelo profesorice dr. Smilje Mu~ibabi}. Navr{ila se stogodi{njica njenog ro|enja i tim povodom se sje}amo njenog `ivota ispunjenog pregnu}ima, borbom i zalaganjem za Bosnu i Hercegovinu, za zemlju i ljude koje je beskrajno voljela. Smilja Mu~ibabi} je postala simbol za novo i progresivno, osobito kada se radi o nauci i obrazovanju. Ona je li~no nosila stijeg moderne misli i moderne biologije u na{im sredinama, i kao ekolog istra`iva~ i kao vode}i edukator i kao pisac nagra|ivanih ud`benika za visoke i srednje {kole i kao voditelj brojnih saradnika u nau~nom radu. Donijela je savremene teme i metode u ovda{nji istra`iva~ki i pedago{ki rad. Njen osje}aj za nepristran kriti~ki pristup nauci i nau~nim djelima osta}e trajan pozitivni primjer. Osta}e tako|er zauvijek upam}ena njena nepopustljivost prema neznanju ili slabom znanju. Bila je legendarna njena strogo}a na ispitima. A bilo je jo{ ve}e njeno ~ovjekoljublje i njena neskrivena briga o svakom pojedinom stu den tu ili sa ra dni ku, nje na spremnost da svakom od njih nesebi~no pomogne.

M sada Sarajeva (povijest) u egzilu (individua okru`ena drugim individuama koje se nalaze u srodnoj situaciji) kroz san (stanje najdublje psiholo{ke individualnosti) iznova dosti`e autora koji joj je poku{ao izbje}i konstruiranjem fizi~ke udaljenosti. Zatvaranje kruga jedne egzistencije realizirano je u programatskom prihva}anju poetike fra gmen ta kao sre di {njeg izra`ajnog sredstva.

Pijevac u stanu Uzme li se, s druge strane, da je crte`, osobito u svojoj krokivarijanti, na osoben na~in fragment/fra gmen tar no li ko vne umjetnosti, vidjet }e se da Semezdin Mehmedinovi} komplemetiraju}i kratke crtice i upravo takav crte` iscrpljuje do krajnjih granica svoj do`ivljaj svijeta ili do`ivljavanje sebe u svijetu. Kroz asocijativno nizanje na prvi pogled nepovezanih odjeljaka pripovjednoga teksta i crte`a stvara se idelani prostor za realizaciju melankolije. Asocijacija vodi od jednog niza tema ka drugome. Pri tome se uvijek vra}a na izvori{te - na ranjeno tijelo nositelja koje otvara nove prostore mentalnoga povezivanja udaljenih podru~ja i ljudi koji jedva da imaju {to jedni s drugima. Zapravo i imaju, ali samo u alternativnim prostorima koje, ba{ za njih, kreira Semezdin Mehmedinovi}. Ai Weiwei sre}e se s Milomirom Kova~evi}em Stra{nim, Miljenko Jergovi} kri`a putove s Davidom Lynchom, Aleksandar se Hemon nalazi s Kobe Bryantom a negdje u susjedstvu se dru`e Ivan Lovrenovi} i Franz Kafka. Gusto naseljen likovima poznatih ljudi, Autoportret s torbom u igru uvodi i nepoznate - plodove izravne

Mehmedinovi}eve percepcije. Tako sre}emo osobenjake koji u stanovima dr`e pijevce, ljude koji zalaze u iste kavane kao i on, ali i spava~e u vlakovima podzemne `eljeznice, vjerne pratitelje na svakodnevnome putu od ku}e do posla i nazad. Oni su autorovi naj~e{}i slu~ajni “prijatelji”, suputnici i suputnice na dugome putovanju u uvijek istome smjeru, repetitivnoj radnji ~ija se monotonost poku{ava ukinuti u procesima pisanja i crtanja. Red je i da sumiram. Autobiografiraju}i autoportretista traga za svojim identitetom, poku{ava ga prona}i u procesu autokognicije potpomognute literarnom i likovnom djelatno{}u. Novi je identitet postao nu`nim nakon {to je stari nagrizen bole{}u ~ija se potencijalna fatalnost nazire ali ne eksplicira. No ni taj stari identitet nije bio dosegnut bez borbe. I on je nadomjestak jo{ starijega koji je na monstruozan na~in prekinut sramnom opsadom Sarajeva i sustavnim uni{tenjem grada i njegove ljudske supstance od srpske soldateske. Unutarnja potraga za mirom i sigurno{}u koja kao da je prona{la, makoliko fragilno, ispunjenje u ameri~kome egzilu jo{ jednom se lomi ovaj put pred izazovom vlastitoga tijela. Pobje}i se, ipak, nema gdje. Prostorni bijeg rasplinjava se pred nemanjem izbora. Ostaje prelazak u unutra{njost, lutanje prostorima samoga sebe. Samo s te pozicije “fiksiranog nomadizma” Mehmedinovi} }e mo}i odgovoriti novom izazovu: intelektualno, emocionalno, racionalno i iracionalno. Sre}a je ~itateljska {to se jo{ jednom odlu~io podijeliti svoje iskustvo, to~nije refleksiju o njemu, s nama.

Savremeni svjetski putevi Istra`iva~ki rezultati Smilje Mu~ibabi}, od studijskog boravka u Beogradu u ranim godinama poslije Drugog svjetskog rata, do doktorata biolo{kih nauka u Kembrid`u i kasnijeg njenog rada u Sarajevu, spadaju me|u prve ozbiljne doma{aje savremene biolo{ke i ekolo{ke nauke kod nas. Imala je dva u~itelja svjetske vrijednosti, a to su bili Sini{a Stankovi}, doajen i bard na{e moderne biologije i Eugene Odum, otac nauke o strukturi i funkciji ekosistema. Ispunila je sva njihova o~ekivanja. Njeni radovi su na{li mjesta u najuglednijim nau~nim publikacijama svoga vremena, uklju~uju}i i sinteti~ke spise samog Eugena Oduma. Objavljivani su u najpoznatijim internacionalnim ~asopisima, ~iji sami nazivi i danas zvu~e gordo: Journal of Experimental Biology, Journal of Ge ne ral Mi cro bi ology,

Smilja Mu~ibabi}

KADROVI Ostavila je duboke tragove - prije svega ogromnim udjelom u izboru i vo|enju novih kadrova za biolo{ku nastavu i nauku, a neizmjerne su njene zasluge za ispravno pozicioniranje biologije i ekologije u {kolskom, stru~nom i javnom `ivotu Quarterly Journal of Microscopy Science. Na svim svojim brojnim i odgovornim funkcijama u na{em dru{tvu profesorica Mu~ibabi} je ostavila duboke tragove - prije svega ogromnim udjelom u izboru i vo|enju novih kadrova za biolo{ku nastavu i nauku. Neizmjerne su njene zasluge za ispravno pozicioniranje biologije i ekologije u {kolskom, stru~nom i javnom `ivotu. Kembrd`ski doktor biolo{kih nauka (1953), osniva~ i prvi rukovodilac studija biologije na Sarajevskom univerzitetu (1952), prvi dekan Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu (1960) i

prorektor Univerziteta u Sarajevu (1963-1965). Pionir ekolo{ke nauke u BiH, ~ija su nau~na djela imala impozantan odjek u doma}oj i stranoj stru~noj javnosti. Visoko cijenjen graditelj modernog bo san sko her ce go va ~kog {kolstva, jedan od najuglednijih pedagoga u prirodnim naukama. Dugogodi{nji vode}i edukator u oblasti visoko{kog obrazovanja iz prirodnih nauka. Istaknuti tvorac kadrova koji su izveli na{u biologiju na savremene svjetske puteve.

Mostar - Sarajevo Ro|ena Mostarka, student univerziteta u Beogradu i Kembrid`u, glavni dio svog `ivotnog puta Smilja Mu~ibabi} je pre{la u Sarajevu, gdje je hrabro izdr`ala i ~etvorogodi{nju opsadu grada tokom posljednjeg rata. Od svoje najranije mladosti do posljednjih dana aktivno pripada redovima progresivnog pokreta, odana idejama humanizma i napretka. Nepokolebljiva sljedbenica bosanskohercegova~kog patriotizma, profesorica Smilja Mu~ibabi} je cijelim svojim `ivotom i radom zaslu`ila veliku ljubav i po{tovanje mnogih generacija |aka i studenata, kojima je bila najdra`a i najbolja u~iteljica.


36

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. godine

Mladen Bi}ani}

Z

nak imaginacije: To {to nas nikad vi{e ne napu{ta; ono {to nam je otkrila odre|uje na{ psihi~ki razvoj, na{ odnos prema vlastitoj egzistenciji. Imaginacija ostaje u sje}anju. Imaginacija je vi{e od fantazije. Fikcija je daleko od toga da bude imaginacija. IMAGINACIJA, posu|enica iz latinskoga, zvu~no se preklapa s jednom drugom rije~ju: magi~no, magija. A imaginacija jest magi~an ~in. Ne mo`e se proizvesti inteligencijom. Tako je u svojim ~uvenim njujor{kim predavanjima po~etkom novembra 1981. govorio {vicarski knji`evnik, romanopisac i dramati~ar Max Frisch. Na tragu upravo tako shva}ene i do`ivljene imaginacije otkriva se i nekoliko pozori{nih predstava {to su u protekloj godini postavljene ili, kao gostuju}e, odigrane na pozornicama u regionu. U Zagrebu, u programu jubilarnog, 10. festivala svjetskog kazali{ta, nastupio je berlinski teatar Schaubuehne am Lehniner Platz sa izazovnim i pomalo zbunjuju}im kazali{nim ~itanjem "Gospo|ice Julije" Augusta Strindberga, u adaptaciji britanske redateljice Katie Mitchell. Adaptacija po~iva prvenstveno na vi{estrukoj i nevjerojatno raznolikoj upotrebi videokamera - one snimaju apsolutno sve {to se doga|a i u najskrovitijem kutku pozornice, bez obzira na to da li se to {to snimaju trenutno nalazi u fokusu doga|anja na sceni, one su, ako se tako mo`e re}i, "ispred" i "iza" samoga komada i njegovih glavnih i sporednih protagonista, sami akteri predstave njima se slu`e, i predstava fascinira upravo tom simbiozom filmske naracije i kazali{nih prizora koja djeluje tako prirodno i o~aravaju}e kao da ba{ tako taj igrokaz treba igrati.

Vrtuljak `ivota Jedan drugi festival, sarajevski MESS, nekoliko dana kasnije, imaginativni teatar pru`io nam je u nekoliko briljantnih predstava - izdvajam produkciju Proton/Cinema Theatre iz Budimpe{te, predstavu "Te{ko je biti Bog" ma|arskog filmskog i pozori{nog redatelja Kornela Mundrucza i za~udnu izvedbu "Max Black" u re`iji Heinera Goebbelsa i tuma~enju fenomenalnog glumca Andre Wilmsa. Obje su naznaka teatra XXI stolje}a - akteri ma|arske predstave i sami ka`u da oni tako zami{ljaju pozori{te ovoga vijeka, kao "trash-style", i ovaj komad to doista jeste: ~as horor-mjuzikl, ~as neka sado-mazohisti~ka pripovijetka bez repa i glave, ali uvijek i prije svega velika kazali{na avantura, oda potrazi za slobodom i neovisno{}u kada to izgleda najmanje mogu}e, stra{na, surova i groteskna, ali i puna neke nje`nosti i poetike, iskrena i dosljednja u svom pozori{nom iskazu i mi{ljenju. Teatar Heinera Goebbelsa, pak, pozori{te je neke druge osje}ajnosti, to je kazali{te nadrealno, vizualno, uzbudljivo i intrigantno jer postavlja pitanja koja izlaze iz uobi~ajenog poretka smisla i postojanja svijeta, ono je apsurdno kao i `ivot o kojem pripovijeda - jedini protagonist predstave, fascinantni glumac Andre Wilms na jednom }e mjestu re}i: "Ja sam ni{ta - ni{ta ne znam raditi, u meni je univerzum uzalud potro{io vrijeme" - ujedno to je ~arobna kazali{na igra kojom se taj isti svijet itekako dovodi u pitanje i samim tim vrlo inteligentno, kazali{nim jezikom, promi{lja i prosu|uje. Naravno, nisu samo strana gostovanja unijela da{ak imaginacije na doma}e pozornice. U Narodnom pozori{tu u Sarajevu praizveden je novi dramski tekst Almira Im{irevi}a "Kad bi ovo bio film" u re`iji Dine Mustafi}a. Sam autor re}i }e da komad pomalo sli~i porodi~nom albumu - fotografije sakupljene u njemu mo`da nekomu drugome mogu biti manje zanimljive, mo`da ~ak i dosadne, odbojne - no to je njegov osobni porodi~ni album i one su takve kakve jesu. ^as su to skice nekog ovla{ uhva}enog tre-

Kazali{ni doga|aji u 2012.

Teatar kao imaginacija - utopija kao ~e`nja Bosansko narodno pozori{te iz Zenice, u koprodukciji sa Hartefaktom i Bitef teatrom iz Beograda uprizorilo je novu dramu mlade banjalu~ke spisateljice Tanje [ljivar "Grebanje, ili Kako se ubila moja baka"u re`iji Selme Spahi}. Po mnogo ~emu to je zna~ajan i vrijedan dramski tekst, u nekim segmentima revolucionaran

Klju~ni pozori{ni doga|aj u regionu: ^ehov "Galeb"

nutka, potom ih smijeni neki zaista historijski doga|aj, jednom je to rekonstrukcija ne~ega {to se urezalo u pam}enje i tvrdoglavo odbija predati se zaboravu, u drugom trenu ve} smo usred sna i snovi|enja glavnih junaka; tim isprepletanjem fikcije i realiteta, stvarnosti i ma{te, povijesti i fantazije, pisac i redatelj bravurozno grade tkivo ovog pozori{nog ~ina - njegovi likovi nikada se ne predaju, vrtuljak `ivota ne prestaje se vrtjeti, makoliko bilo mu~no, te{ko, nelagodno, sa njega se ne silazi osim nakon smrti. Pravi mali dragulj iznjedrio se na sceni Pozori{ta Prijedor - zahvaljuju}i vrlo pronicljivoj adaptaciji i mudro vo|enoj re`iji Marka Misira~e, dramaturg - suradnik bio mu je Davor Kori} - dramski tekst Skendera Kulenovi}a "Djelidba" zasjao je u punom sjaju i potpuno novom zna~enju, kao pjesni~ka drama izuzetne snage i doma{aja. Bosansko narodno pozori{te iz Zenice, u

to kojim slu~ajem i u~inimo, ~inimo to bez razumijevanja i li{eni osje}aja. Autorica iznimnog sluha i osje}anja za postojanje i unutarnji `ivot tih Bi}a, o kojima ustvari toliko ovisimo da bismo mogli istinski biti slobodni, naravno samo i u onome trenutku kada tu Slobodu podarimo i njima, predano bilje`i sve one situacije na{ih sukoba i susreta kada smo nemo}ni da se poistovjetimo sa Drugim, da ga odista priznamo sebi ravnim, bez obzira na sve razli~itosti {to nas, samo na povr{ini, dijele. ^itava predstava, u izuzetno suptilnoj i poetskoj re`iji Selme Spahi}, mlade sarajevske redateljice koja se vrlo dobro snalazi upravo u teatru tog nerva i koda, gdje simbol prelazi u metaforu, tjeskoba u ~e`nju, ljubav u bol, a `ivot u snove, dok se groteska i fantastika, na samoj granici horora i jeze, mije{aju sa pradavnim oblicima teatra zasnovanog na predaji, pri~ama uz ognji{te i ba-

Nova drama mlade banjalu~ke spisateljice Tanje [ljivar "Grebanje, ili Kako se ubila moja baka"

koprodukciji sa Hartefaktom i Bitef teatrom iz Beograda uprizorilo je novu dramu mlade banjalu~ke spisateljice Tanje [ljivar "Grebanje, ili Kako se ubila moja baka" u re`iji Selme Spahi}. Po mnogo ~emu to je zna~ajan i vrijedan dramski tekst, u nekim segmentima revolucionaran, pogotovo ako se prisjetimo misli Rose Luksemburg, velike revolucionarke s po~etka pro{loga vijeka: "Sloboda je uvijek sloboda onoga drugog". Tanja [ljivar ovdje zapravo i ne ispisuje ni{ta drugo do povijest tog Drugog. To je uvijek onaj Druga~iji, onaj koji `ivi tu negdje pored nas, ali ga ne primje}ujemo, ili ako

ladama slijepih guslara i nije drugo do ta vje~ita potraga za slobodom. "@ivimo u vremenu kada je ~estito ~udno, a psihoza normalna" citira redatelj Ivica Buljan slovenskog mislioca Slavoja @i`eka, upu}uju}i na neke od premisa kojima se rukovodio postavljaju}i "Gospodu Glembajeve" Miroslava Krle`e na scenu Slovenskog narodnog gledali{~a u Ljubljani. Svakako najpotpuniji i najintrigantniji su pozori{no "Glembajevi" u posljednje vrijeme na ovim prostorima. Snaga Krle`ine dramske rije~i, njen poetski i filozofijski naboj, gluma~ka izra`ajnost i to~nost, pomna

re`ija sa puno zatajene strasti koja prigu{eno plamti u svakom liku i rasplamsa se to~no onda kada je to nu`no i neminovno ~ine ovu gotovo ~etverosatnu reinterpretaciju velike drame upe~atljivom i kazali{no vrijednom. "Gospoda Glembajevi", u Buljanovom redateljskom klju~u, jesu pri~a o usudu i glembajevskoj kobi, razornim strastima i krhkim snovima, o onome ~emu se ne mo`e pobje}i i {to je duboko u njima, ali, ujedno, to jeste i pri~a koja ne pre`e od susreta sa suvremeno{}u, sa nama samima, na{im osobnim nedoumicama, traganjima i strahovima, to jeste pri~a koja se ne libi za}i u tamne zakutke na{ih vlastitih bi}a i suo~iti nas sa opasnostima sudara i sukoba sa onime {to je u nama najskrivenije i ~ega se najvi{e pla{imo.

Pet i pol sati u trenu Ipak, po mi{ljenju va{eg izvjestioca, klju~ni pozori{ni doga|aj protekle godine u regionu desio se u Novom Sadu, na sceni "Pera Dobrinovi}" Srpskog narodnog pozori{ta. Gost iz Slovenije, redatelj Tomi Jane`i}, nakon 16 mjeseci priprema, postavio je "Galeba" A. P. ^ehova. Premijera je bila lani u oktobru, a predstava traje gotovo sedam sati, naravno uz tri du`e pauze. "Galeb" u inscenaciji Jane`i}a ozbiljna je i velika predstava, slobodno se mo`e re}i na tragu one po~etno, po Frischu, definirane "imaginacije". Ona je potpuno u skladu sa poimanjem teatra samog redatelja: "Teatar je fenomenalan u svojoj kompleksnosti, to je u nekom aspektu prostor u kome nemogu}e postaje mogu}e, a s druge strane ~udesno je u svojoj prepoznatljivoj jednostavnosti. Kada deluje". A u ovoj predstavi to stvarno djeluje, tih pet i pol sati ~iste igre prolaze vam u trenu, sva veli~ina ^ehova rasprostire vam se u svoj svojoj osebujnosti i veli~ini. Sve se bitno poslo`i poput {arenih stakalaca u nekom imaginarnom kaleidoskopu {to nam sabira i na jednom mjestu prikazuje teatar i `ivot - glumci igraju ^ehova, mi slu{amo njegove mudre misli, redatelj nas sigurnom rukom vodi u samo sredi{te tajne zvane pozori{te. A opet, sve nam se nekako ~ini da to gledamo na{e `ivote, tamo, na bini, da to na{i strahovi, nedoumice, tlapnje, ljubavi i ~e`nje progovaraju sa pozornice, da smo na~as u toj zagonetnoj i vol{ebnoj igri {to teatar se zove zamijenili uloge i sada mi prolije}emo scenom, govorimo vlastite replike i igramo vlastite `ivote. Za~udna predstava, o kojoj }e se, sigurno, jo{ mnogo govoriti. U svojim njujor{kim predavanjima Max Frisch pomenuo je jo{ jednu ~udnovatu rije~ - utopija. Opisuje utopiju kao ~e`nju, kao ne{to {to ~ovjek jo{ nikada nije do`ivio, no {to `eli imati. "@alost zbog toga {to je tako kako je, poziv da se protiv toga protestira, implicira ~e`nju da svijet mo`e biti druga~iji, da mo`e biti raj. A to je sve drugo nego glupo", ka`e Frisch. Neke od predstava iz protekle godine, duboko u sebi, nose upravo taj poriv - "~e`nju da svijet mo`e biti druga~iji, da mo`e biti raj". Bez obzira na njihovu vanjsku surovost i okrutnost, ta te`nja ono je {to ih ~ini velikima i kazali{no nezaobilaznima.


POMO] U KU]I

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Cvjetni kalendar

Fascinantne orhideje

37

NOVOSTI I PREPORUKE

Oduvijek su fascinirale ljude zbog neobi~nog cvijeta sa ~udesnim kombinacijama svih boja Orhideje su oduvijek fascinirale ljude zbog neobi~nog cvijeta sa ~udesnim kombinacijama svih boja. Prema anketi danskog proizvo|a~a cvije}a, za biljku decembra 2012. izabrana je orhideja falenopsis (Phalenopsis). Falenopsis je epifitna biljka koja ne raste na zemlji ve} na drve}u koje joj slu`i kao oslonac. Zbog toga u ku}nim uslovima ~esto napu{taju saksije, izbacuju}i vazdu{no korijenje izvan u potrazi za vla`nim vazduhom i svjetlom. Nikada ih na silu ne treba vra}ati u saksiju, jer mogu da se prelome.

Na kratkoj stabljici falenopsi sa ra spo re |eni su mesnati zeleni lis to vi du`ine 10 do 30 cm. Li{}e obrazuje rozetu u kojoj se for mi ra ju cvje tne stabljike i vazdu{no ko ri je nje. Pljo sna ti

LJEPOTA, KOZMETIKA

cvjetovi koji imaju izgled leptira nalaze se na dugoj cvjetnoj dr{ci, na kojoj se obi~no formira desetak cvjetova (pre~nika tri do {est cm). Cvjetovi traju od 12 do 16 sedmica i mogu biti bi je li sa crve nim i `u tim usnama, `uti, ru`i~asti, ljubi~asti, pjegavi... Falenopsisu najvi{e odgovaraju isto~ni prozor (ispod ne smije da bude radijator) i prozra~no mjesto, bez propuha. U zimskim mjesecima biljka je jako osjetljiva na hladan vazduh, optimalna no}na temperatura je 18 stepeni (naj ni `a 16), a tokom dana 24 stepena. Ma ksi ma l na dnevna temperatura ljeti ne bi trebalo da bude ve}a od 32 stepena, uz obezbije|en protok svje`eg vazduha da se listovi ne bi pregrijali. Orhideju zalijevajte ujutro, potapanjem u du blju po su du sa destilovanom vodom. Od oktobra do kraja februara dovoljno je da je zalijevate jednom sedmi~no, a tokom prolje}a i ljeta svaka tri dana.

Smanjenje rizika za disajne puteve Istra`ivanje provedeno u Holandiji otkriva povezanost umjerenog pijenja, naro~ito crvenog vina, i pobolj{anja plu}ne funkcije. Pozitivni u~inak vina pripisuje se resveratrolu, prirodnom polifenolu koji se u velikim koli~inama nalazi u crvenom vinu. Rezultati istra`ivanja pokazali su povezanost uzimanja resveratrola i ve}ih plu}nih volumena, kao i smanjenja rizika od su`enja disajnih puteva. Na temelju svih dosada{njih istra`ivanja, ~ini se da umjerena konzumacija vina ima pozitivni u~inak na plu}nu funkciju, a kori{tene doze resveratrola iz epidemiolo{kih istra`ivanja odgovaraju onima koje se mogu posti}i umjerenom konzumacijom vina.

MODA, STIL, TRENDOVI

Smaragdnozelena

hit 2013. godine

Metalik odsjaji Stil {minkanja sa jarkim i metalik tonovima osvje`ava cjelokupan izgled i, {to je najva`nije, savr{eno se uklapa uz razli~ite odjevne kombinacije. Metalik boje najbolje stoje kada se prelivaju jedna u drugu, {to mo`ete da postignete blagim sjen~enjem. Nanesite te~ni puder, dobro ga razma`ite da ne biste dobili efekat maske na licu. Preko njega mo`ete nanijeti malo bronzera, samo vodite ra~una da stavite nijansu koja najvi{e odgovara va{em tenu. Ako ste pristalica diskretnije {minke, na o~ima mo`ete da kombinujete sme|u sa bisernoplavom i zelenom sjenom. Dodajte i malo crne maskare, nanesite je u dva sloja, a lice osvje`ite rumenilom u koralnoj nijansi. Za dame koje vole malo ja~u {minku viza`isti predla`u kombinovanje sme|e i ljubi~aste, plave i zlatne, kao i bronzane i ljubi~aste. Uz ove sjene odli~no stoji maskara u plavoj, zlatnoj ili ljubi~astoj boji.

Modne piste na kojima su prikazane kolekcije za prolje}e i ljeto 2013. preplavljene su tonovima smaragdnozelene. Ova upadljiva boja }e osim u svom izvornim obliku, biti hit i sa metalik odsjajem, a mnogi modni eksperti je nazivaju i “novom crnom�. Ono na {ta upozoravaju modni akteri je ~injenica da ova boja izgleda prili~no razli~ito na razli~itim vrstama materijala. Sjajna svila, brokat ili bar{un materijali su koji reflektuju svjetlo i izvu}i }e maksimum od smaragdnozelene boje. Ovaj ton dragulja na lanu, pamuku ili vuni djeluje mek{e, matirano i zato je pogodnije da je u ovoj kombinaciji nosite na posao ili tokom dana. Tako|er, stru~njaci ovu boju preporu~uju i za {minku, posebno sjenki za o~i. To je boja koja se sla`e uz boju breskve, rubincrvenu, pa }ete je lako uklopiti sa karminima ovih nijansi. Ako nikako druk~ije, smaragdnozelenu nosite barem u obliku laka na noktima.

Pljeskavice od ribe Potrebno: 1 kg bijele ribe 200 g griza 100 g sredine hljeba 5 ~ehna bijelog luka 1 krompir 1 jaje miro|ija per{un biber i so

Priprema: Ribu o~istiti, oprati, pa skuhati. Kad je riba kuhana, prohladiti, odstraniti krupne kosti i one koje su vidljive oku, pa samljeti na ma{ini za meso, dva puta. Dodati izrendan krompir. Tome dodati bijeli luk, hljeb, jaje, miro|iju i per{un. Posoliti i pobiberiti po ukusu. Ostaviti da odstoji 20 minuta. Oblikovati pljeskavice, uvaljati u griz, pa pe}i na vrelom ulju.


38

OGLASI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Broj: 0-06/1-34/13 Datum, 9.1.2013. godine Na osnovu ~lana 45. stav 1. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj: 25/03, 16/04 i 67/05), ~lana 12. stav 1. ta~ka a) Odluke o gra|evinskom zemlji{tu ("Slu`bene novine Op}ine Kakanj" br. 1/06, 5/12, 7/12), Kriterija o uslovima i na~inu dodjele neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata na lokaciji poduzetni~ke zone "Vrtli{te" u Kaknju ("Slu`bene novine Op}ine Kakanj" 7/12), ~lana 1. Odluke o davanju saglasnosti za raspisivanje javnog konkursa za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata na lokaciji poduzetni~ke zone "Vrtli{te" u Kaknju ("Slu`bene novine Op}ine Kakanj" br. 7/12), Slu`ba za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove raspisuje:

J AV N I K O N K U R S

za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata na lokaciji poduzetni~ke zone "Vrtli{te" u Kaknju I. Predmet javnog konkursa Predmet javnog konkursa je dodjela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata na lokaciji poduzetni~ke zone "Vrtli{te" u Kaknju, prema Regulacionom planu "Vrtli{te" koji obuhvata slijede}e lokacije: 1. Lokacija broj 1. • Lokacija broj 1 sastoji se od parcela 1 i 2, koje nose oznaku k.~. br. 1966/5 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/30 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 2. 921 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/4 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/29 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 418 m2, {to ukupno iznosi 3.339 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x46,00 m, • Povr{ina pod objektom 736,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.324,80 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.339,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije-renta u iznosu 7.452,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 745,20 KM. 2. Lokacija broj 2. • Lokacija broj 2 sastoji se od parcela 3 i 4, koje nose oznaku k.~. br. 1966/6 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/31 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 3.268 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/7 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/32 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 582 m2, {to ukupno iznosi 3.850 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x46,00 m, • Povr{ina pod objektom 736,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.324,80 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.850,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 7.452,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 745,20 KM. 3. Lokacija broj 3. • Lokacija broj 3 sastoji se od parcela 5 i 6, koje nose oznaku k.~. br. 1966/9 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/34 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 3.402 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/8 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/33 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 586 m2, {to ukupno iznosi 3.988 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x46,00 m, • Povr{ina pod objektom 736,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.324,80 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.988,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 7.452,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 745,20 KM. 4. Lokacija broj 4. • Lokacija broj 4 sastoji se od parcela 7 i 8, koje nose oznaku k.~. br. 1966/10 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/35 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 3.399 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/11 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/36 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 556 m2, {to ukupno iznosi 3.955 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x46,00 m, • Povr{ina pod objektom 736,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.324,80 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.955,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 7.452,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 745,20 KM. 5. Lokacija broj 5. • Lokacija broj 5 sastoji se od parcela 9 i 10, koje nose oznaku k.~. br. 1966/13 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/38 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 2.916 m2 i pripadaju}eg parking-prostora

• • • • • • •

koji nosi oznaku k.~. br. 1966/12 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/37 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 499 m2, {to ukupno iznosi 3.415 m2. Namjena industrijsko-proizvodna, Dimenzije objekta su 16,00x40,00 m, Povr{ina pod objektom 640,00 m2, Spratnost objekta: podrum i prizemlje, Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.152,00 m2, Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.415,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 6.480,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 648,00 KM.

6. Lokacija broj 6. • Lokacija broj 6 sastoji se od parcela 11 i 12, koje nose oznaku k.~. br. 1966/14 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/39 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 2.600 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/15 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/40 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 374 m2, {to ukupno iznosi 2.974 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x40,00 m, • Povr{ina pod objektom 640,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.152,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 2.974,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 6.480,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 648,00 KM. 7. Lokacija broj 7. • Lokacija broj 7 sastoji se od parcela 13 i 14, koje nose oznaku k.~. br. 1966/17 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/42 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 2.418 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/16 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/41 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 343 m2, {to ukupno iznosi 2.761 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x40,00 m, • Povr{ina pod objektom 640,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.152,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 2.761,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 6.480,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 648,00 KM. 8. Lokacija broj 8. • Lokacija broj 8 sastoji se od parcela 15 i 16, koje nose oznaku k.~. br. 1966/18 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/43 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 2.938 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/19 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/44 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 513 m2, {to ukupno iznosi 3.451 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna, • Dimenzije objekta su 16,00x40,00 m, • Povr{ina pod objektom 640,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.152,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.451,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 6.480,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 648,00 KM. 9. Lokacija broj 9. • Lokacija broj 9 (parcela 31), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/38 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/63 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 2.670 m2. • Namjena poslovna - veleprodajni sadr`aji, • Dimenzije objekta su 23,00x38,00 m, • Povr{ina pod objektom 874,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: veleprodajni sadr`aji sa prate}im prostorijama.

• Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.573,20 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 2.670,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 8.849,25 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 4.424,63 KM. 10. Lokacija broj 10. • Lokacija broj 10 (parcela broj 29), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/37 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/62 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 1.379 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/36 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/61 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 182 m2, {to ukupno iznosi 1.561 m2. • Namjena poslovna - veleprodajni sadr`aji, • Dimenzije objekta su 24,00x25,00 m, • Povr{ina pod objektom 600,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: veleprodajni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.080,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 1.561,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 6.075,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 3.037,50 KM. 11. Lokacija broj 11. • Lokacija broj 11 (parcela broj 30), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/35 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/60 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 1.677 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/34 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/59 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 342 m2, {to ukupno iznosi 2.019 m2. • Namjena poslovna - veleprodajni sadr`aji, • Dimenzije objekta su 24,00x33,00 m, • Povr{ina pod objektom 792,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: veleprodajni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.425,60 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 2.019,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 8.019,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 4.009,50 KM. 12. Lokacija broj 12. • Lokacija broj 12 (parcela broj 26), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/30 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/55 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 1.372 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/31 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/56 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 182 m2, {to ukupno iznosi 1.554 m2. • Namjena poslovna - stacionarno-transportne djelatnosti, • Dimenzije objekta su 24,00x25,00 m, • Povr{ina pod objektom 600,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: poslovni, skladi{ni i prate}i sadr`aji, - Prizemlje: stacionarno-transportni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.080,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 1.554,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 6.075,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 3.037,50 KM. 13. Lokacija broj 13. • Lokacija broj 13 (parcela broj 28), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/32 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/57 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 1.730 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/33 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/58 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 355 m2, {to ukupno iznosi 2.085 m2. • Namjena poslovna - stacionarno-transportne djelatnosti, • Dimenzije objekta su 24,00x33,00 m, • Povr{ina pod objektom 792,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: poslovni, skladi{ni i prate}i sadr`aji, - Prizemlje: stacionarno-transportni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.425,60 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 2.085,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 8.019,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 4.009,50 KM. 14. Lokacija broj 14. • Lokacija broj 14 sastoji se od parcela 25 i 27, koje nose oznaku k.~. br. 1966/29 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/54 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 3.060 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/28 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgo-


OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

• • • • • • •

vara k.~. br. 55/53 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 537 m2, {to ukupno iznosi 3.597 m2. Namjena poslovno-proizvodna, Dimenzije objekta su 19,00x60,00 m, Povr{ina pod objektom 1.140,00 m2, Spratnost objekta: podrum i prizemlje, Sadr`aj objekta: - Podrum: proizvodni, skladi{ni i prate}i sadr`aji, - Prizemlje: poslovni i proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 2.052,00 m2, Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te 3.597,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 11.542,50 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 5.771,25 KM.

15. Lokacija broj 15. • Lokacija broj 15 (parcela broj 23), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/26 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/51 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 2.114 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/27 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/52 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 332 m2, {to ukupno iznosi 2.446 m2. • Namjena poslovna - uslu`no-trgova~ke djelatnosti, • Dimenzije objekta su 24,00x37,00 m, • Povr{ina pod objektom 888,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: poslovni, skladi{ni i prate}i sadr`aji, - Prizemlje: uslu`no-trgova~ki sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.598,40 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te 2.446,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 8.991,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 4.495,50 KM. 16. Lokacija broj 16. • Lokacija broj 16 (parcela broj 22), koja nosi oznaku k.~. br. 1966/25 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/50 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 2.082 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/24 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/49 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 324 m2, {to ukupno iznosi 2.406 m2. • Namjena poslovna - uslu`no-trgova~ke djelatnosti, • Dimenzije objekta su 24,00x37,00 m, • Povr{ina pod objektom 888,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: poslovni, skladi{ni i prate}i sadr`aji, - Prizemlje: uslu`no-trgova~ki sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.598,40 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 2.406,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 8.991,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 4.495,50 KM. 17. Lokacija broj 17. • Lokacija broj 17 sastoji se od parcela 18 i 20, koje nose oznaku k.~. br. 1966/22 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/47 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 3.346 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/23 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/48 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 491 m2, {to ukupno iznosi 3.837 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna - lahka industrija, • Dimenzije objekta su 24,00x60,00 m, • Povr{ina pod objektom 1.440,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 2.592,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.837,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 14.580,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 1.458,00 KM. 18. Lokacija broj 18. • Lokacija broj 18 sastoji se od parcela 19 i 21, koje nose oznaku k.~. br. 1966/21 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/46 k.o. Karaula (stari premjer), povr{ine 3.345 m2 i pripadaju}eg parking-prostora koji nosi oznaku k.~. br. 1966/20 k.o. Vrtli{te (novi premjer), {to odgovara k.~. br. 55/45 k.o. Karaula (stari premjer) povr{ine 247 m2, {to ukupno iznosi 3.592 m2. • Namjena industrijsko-proizvodna - lahka industrija, • Dimenzije objekta su 24,00x40,00 m, • Povr{ina pod objektom 960,00 m2, • Spratnost objekta: podrum i prizemlje, • Sadr`aj objekta: - Podrum: skladi{ni prostor, - Prizemlje: proizvodni sadr`aji sa prate}im prostorijama. • Ukupna neto korisna povr{ina objekta je 1.728,00 m2, • Naknade: - Naknada za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te: 3.592,00 KM, - Naknada po osnovu pogodnosti lokacije - renta u iznosu 9.720,00 KM, - Naknada za ure|enje zemlji{ta u iznosu 972,00 KM. Op{ti i urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za sve lokacije: • Maksimalni koeficijent izgra|enosti 0,60, • Prilaz lokaciji i objektu: kolski i pje{a~ki sa interne saobra}ajnice, uz po{tivanje mjera za{tite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima u skladu sa Uredbom o prostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za spre~avanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima; • Karakter objekta: stalni, • Daje se investitoru mogu}nost izgradnje objekta maksimalne spratnosti Po+P+2, {to }e se definisati u toku izdavanja odobrenja za gra|enje objekta, a u skladu sa nalazom o geotehni~kom ispitivanju terena. Projektnu dokumentaciju za objekat (posebno gabarite objekta, u horizontalnom i vertikalnom smislu, te na~in fundiranja) uskladiti sa Elaboratom o geomehani~kom ispitivanju tla ura|enom od Zavoda za geotehniku i fundiranje Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu, kojeg je naru~ila Op}ina Kakanj, te sa uslovima na terenu, uz mogu}nost dostavljanja prijedloga idejnog rje{enja kojeg }e nadle`na Slu`ba pregledati i dati svoju saglasnost, ukoliko isti prihvati. Tro{kove urbanisti~ko-tehni~ke dokumentacije snosi investitor.

• •

Investitor se obavezuje da uredi: - kolski i pje{a~ki pristup lokaciji, - parking prostor u okviru dodijeljene lokacije, - ure|enje slobodnih povr{ina, pje{a~kih staza i hortikulturu u okviru dodijeljene lokacije, - sve potrebne priklju~ke na komunalnu infrastrukturu, Kona~an obra~un naknada za rentu i ure|enje zemlji{ta utvrdit }e se nakon izrade glavnih projekata u postupku izdavanja odobrenja za gra|enje. Projekat treba, osim objekata, da tretira i ure|enje cijele gra|evinske parcele (lokacije), u smislu organizacije saobra}aja u mirovanju, ure|enja pristupnih staza, zelenih povr{ina i sl. Detaljni urbanisti~ko-tehni~ki uslovi za predmetnu lokaciju, odnosno objekat, definirat }e se nakon izrade idejnog projekta, a u fazi izdavanja urbanisti~ke saglasnosti. Op{ti uslovi - Predmetni lokalitet poduzetni~ke zone "Vrtli{te" u Kaknju nalazi se u VI zoni gradskog gra|evinskog zemlji{ta. - Predmetni lokalitet po kulturi u katastru se vodi kao gradili{te, zvano "Povr{inski kop", - Naknada na ime rente - pogodnost iznosi 7,50 KM/m2 korisne povr{ine objekta i ista je fiksna, - Na ime naknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta iznos 0,75 KM/m2 korisne povr{ine objekta (za proizvodne objekte), odnosno 3,75 KM/m2 korisne povr{ine objekta (za poslovne objekte) i ista je fiksna.

II Pravo u~e{}a • Pravo u~e{}a na konkursu imaju sva pravna i fizi~ka lica koja u roku utvr|enom u javnom konkursu dostave svoje ponude na nazna~enu adresu. • Sve navedene lokacije se dodjeljuju u postoje}em obliku i stanju, tako da zainteresovani investitori imaju mogu}nost obilaska terena i uvida u iste prije podno{enja ponude. III Kriterij i mjerila za utvr|ivanje prava prvenstva • Konkursna komisija }e izvr{iti ocjenu ponuda na osnovu slijede}ih kriterija: I Broj planiranih novootvorenih radnih mjesta na neodre|eno vrijeme u prvoj godini poslovanja (prva godina poslovanja po~inje od dobivanja odobrenja za rad) za namjeravanu djelatnost, a ne du`e od tri godine od dana potpisivanja ugovora, sa u~e{}em u ukupnom broju bodova od 70%. II Investicijska vrijednost objekta i opreme sa u~e{}em u ukupnom broju bodova od 30%. • Detaljnije informacije vezane za uslove i vrednovanje ponuda date su u konkursnoj dokumentaciji. • Pravo prvenstva za dodjelu gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata ima ponu|a~ koji ponudi najbolje ocijenjenu prihvatljivu ponudu, odnosno ponuda sa najve}im brojem bodova, uz ispunjenje ostalih uslova iz konkursa. Visina naknade za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te (cijena) iznosi 1,00 KM/ m2 i ista je fiksna. U slu~aju da dva ili vi{e fizi~kih ili pravnih lica ponude iste uslove, odnosno budu imali isti broj bodova, prvenstvo }e imati ono fizi~ko ili pravno lice koje je ranije podnijelo prijavu na javni konkurs. • Prilikom konkurisanja, odnosno odabira djelatnosti, ponu|a~i su du`ni voditi ra~una da pogoni i postrojenja bitno ne ugro`avaju ~ovjekovu okolinu uz napomenu da odabir ponu|ene namjene mora biti u skladu sa namjenom lokacije iz propisanih urbanisti~ko- tehni~kih uslova. • Investitori su du`ni uz ponudu dostaviti: "Investicioni program namjeravane djelatnosti" na poduzetni~koj zoni, a koji sadr`i: opis objekta, namjenu objekta, kapacitet izra`en u mjernim jedinicama, tehnolo{ko-proizvodnu, odnosno eksploatacionu koncepciju, program proizvodnje, odnosno eksploatacije, karakteristike objekta, opreme, postrojenja i monta`e i razlog za njihov izbor, procijenjenu vrijednost investicije, analizu tr`i{ta i mogu}nost plasmana robe ili usluga, analizu uslova za izgradnju i eksploataciju, potrebna obrtna sredstva, vrijednost prethodnih ulaganja, izvore finansiranja, analizu osnovnih ekonomskih pokazatelja, a nara~ito rentabilnosti, trajanje izgradnje, po~etak eksploatacije, planirani broj novootvorenih radnih mjesta na neodre|eno vrijeme u prvoj godini poslovanja (prva godina poslovanja po~inje od dobivanja odobrenja za rad) za namjeravanu djelatnost, a ne du`e od tri godine od dana potpisivanja ugovora itd. Investicioni program mo`e izraditi sam investitor, a mo`e ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduze}em koje je registrovano za tu djelatnost. • Ukoliko se investitor opredijeli da gradi objekte manje korisne gra|evinske povr{ine od utvr|ene javnim konkursom, naknada u utvr|enom minimalnom iznosu ne}e biti predmet vra}anja. • Ukoliko se investitor opredijeli da gradi objekte ve}e korisne gra|evinske povr{ine od utvr|ene javnim konkursom, prilikom izdavanja odobrenja za gradnju izvr{it }e se prera~unavanje naknada za rentu i ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta, te izvr{iti obra~un i naplata za utvr|enu razliku. • Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. • U~esnik javnog konkursa mo`e konkurisati samo sa jednom ponudom za odre|enu lokaciju. • U~esnik javnog konkursa mo`e konkurisati jednom ponudom za jednu ili vi{e lokacija. Vrednovanje ponuda vr{it }e se posebno za svaku lokaciju, tako da je u~esnik javnog konkursa du`an dokumentaciju za vrednovanje zasebno raditi za svaku lokaciju. • Ukoliko u~esnik konkursa kome je dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te na kori{tenje radi gra|enja ne izvr{i uplatu naknada za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te u roku i na na~in utvr|en u rje{enju Op}inskog vije}a o dodjeli zemlji{ta ili odustane od predlo`ene lokacije za dodjelu ili mu to pravo bude oduzeto rje{enjem o gubitku prava kori{tenja zemlji{ta radi gra|enja, smatrat }e se da je odustao od prijave, a zemlji{te koje je predmet konkursa dodjelit }e se na kori{tenje radi gra|enja drugom u~esniku u konkursu prema redu prvenstva. Ukoliko ni drugorangirani ponu|a~ ne izvr{i uplatu naknada za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te u roku i na na~in utvr|en u rje{enju Op}inskog vije}a, zatim odustane od predlo`ene lokacije ili mu to pravo bude oduzeto rje{enjem o gubitku prava kori{tenja zemlji{ta radi gra|enja, postupak javnog konkursa za odre|enu lokaciju se poni{tava. IV Sticanje povlastica pri izgradnji u poduzetni~koj zoni Investitor ostvaruje slijede}e povlastice ukoliko gradi u Poduzetni~koj zoni: • Investitoru koji u roku od 2 godine od dana potpisivanja ugovora izgradi objekat i zapo~ne sa radom na Poduzetni~koj zoni, te zaposli u tom periodu minimalno 10 novih radnika na neodre|eno vrijeme, vra}a se 40% upla}enog iznosa naknade za rentu i ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta. • Investitoru koji u roku od 2 godine izgradi objekat i zapo~ne sa radom na Poduzetni~koj zoni, te zaposli u tom periodu minimalno 20 novih radnika na neodre|eno vrijeme, vra}a se 80% upla}enog iznosa naknade za rentu i ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta. • Investitori koji zapo~nu sa radom na Poduzetni~koj zoni osloba|aju se: - naknade za kori{tenje gradskog gra|evinskog zemlji{ta u periodu od 5 godina za objekte sagra|ene u Poduzetni~koj zoni, - komunalne naknade u periodu od 5 godina za objekte sagra|ene u Podu-

39

zetni~koj zoni, - naknade za komunalnu taksu za period od 5 godina poslovanja za objekte sagra|ene u Poduzetni~koj zoni. V Gubitak prava kori{tenja gradskog gra|evinskog zemlji{ta radi gra|enja • Najuspje{niji ponu|a~ gubi pravo kori{tenja gradskog gra|evinskog zemlji{ta radi gra|enja u slijede}im slu~ajevima: - ako ne izvr{i uplatu naknada za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te koje }e se utvrditi rje{enjem Op}inskog vije}a o dodjeli zemlji{ta, - ako u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{enja o dodjeli gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje, - ako u roku od jedne godine od izdavanja odobrenja za gra|enje ne izvede prete`an dio radova na gra|evini, - ako odustane od izgradnje objekta na dodijeljenom zemlji{tu. VI Obaveze ponu|a~a u vezi s nepo{tivanjem bitnih elemenata ugovora • Najuspje{niji ponu|a~ koji ne ispo{tuje bitne elemente ponude (ponu|eni broj novootvorenih radnih mjesta u prvoj godini poslovanja za namjeravanu djelatnost, a ne du`e od tri godine od dana potpisivanja ugovora i Investicijska vrijednost), preuzima obavezu pla}anja obaveza na ime naknade za rentu-pogodnost, naknade za ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta, te pla}anje stvarne naknade za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te u iznosu od 20,00 KM/m2. Osim navedenog ponu|a~ gubi pravo na ostvarenje povlastica. VII Prijave na javni konkurs • prijave na javni konkurs podnose se u pisanoj formi i obavezno sadr`e: - ta~an naziv i adresu pravnog lica sa ovjerenim izvodom iz sudskog registra, odnosno li~ne podatke i adresu za fizi~ka lica sa izjavom o namjeri vr{enja odre|ene djelatnosti ako u vrijeme raspisivanja konkursa ponu|a~ nema registrovanu djelatnost u FBiH, - oznaku lokacije za koju se prijava podnosi, s izjavom da ponu|a~ prihvata pla}anje utvr|ene naknade za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te, naknade za rentu i ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta, - potpisanu/ovjerenu izjavu o broju planiranih novootvorenih radnih mjesta na neodre|eno vrijeme u prvoj godini poslovanja (prva godina poslovanja po~inje od dobivanja odobrenja za rad) za namjeravanu djelatnost, a ne du`e od tri godine od dana potpisivanja ugovora - potpisanu/ovjerenu izjavu o procijenjenoj visini investicije objekta i opreme, - investicioni program namjeravane djelatnosti sa propisanim sadr`ajem, - izjavu o namjeni objekta i vrsti djelatnosti, - uvjerenje da ponu|a~ nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu poreza (ne starije od 90 dana) - za pravna lica, - dokaz da ponu|a~ nema dugovanja po osnovu poreza i doprinosa, - dokaz o uplati kaucije (depozita) u visini od 10% od naknade za preuzeto gradsko gra|evinsko zemlji{te (cijena) za zainteresovanu lokaciju iz ovog konkursa, utvr|eni iznos kaucije uplatiti na depozitni ra~un bud`eta Op}ine Kakanj kod Raiffeisen bank broj: 1610550000100718, vrsta prihoda 722431, op}ina 043, u~esnicima ~ija ponuda ne bude prihva}ena, vratit }e se upla}eni iznos, a u~esnicima sa najpovoljnijom ponudom upla}eni iznos }e se ura~unati u naknadu za dodijeljeno zemlji{te, upla}eni iznos depozita ne}e se vratiti u~esniku konkursa koji odustane od prijave nakon otvaranja ponuda, ukoliko je isti progla{en najuspje{nijim, - svaki kandidat je du`an na ime u~estvovanja na konkursu uplatiti iznos od 100,00 KM za svaku lokaciju na depozitni ra~un bud`eta Op}ine Kakanj kod Raiffeisen bank broj: 1610550000100718, vrsta prihoda 722449, op}ina 043, s naznakom "naknada za u~e{}e na javnom konkursu, lokacija "_____". Ova naknada se ne vra}a u~esnicima javnog konkursa. Uplatnica se prila`e odvojeno od ponude, prilikom predaje ponude na {alteru prijemne kancelarije. VIII Konkursna dokumentacija za davanje ponuda • Ponu|a~ima }e se staviti na raspolaganje slijede}a konkursna dokumentacija: - Tekst konkursa, - Grafi~ki prikaz lokacije, - Urbanisti~ko-tehni~ki uslovi, - Kriteriji o uslovima i na~inu dodjele neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata na lokaciji "Poduzetni~ke zone Vrtli{te" u Kaknju, • Konkursna dokumentacija mo`e se dobiti svakim radnim danom od 8 do 15 sati u Slu`bi za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove, kancelarija broj: 10, II sprat, zgrada Op}ine Kakanj u Ulici Alije Izetbegovi}a. IX Dostava i otvaranje ponuda • Ponudu sa potrebnim prilozima dostaviti u zatvorenoj koverti s naznakom: Op}ina Kakanj, Slu`ba za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove, "Prijava za Javni konkurs za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja proizvodnih i poslovnih objekata na lokaciji Poduzetni~ke zone Vrtli{te u Kaknju, lokacija _____ ". Ne otvarati! • Konkurs ostaje otvoren 30 dana od dana posljednje objave, odnosno krajnji rok za podno{enje prijava je 11.2.2013.godine do 11 sati. • Ponude se predaju po{tom ili na Prijemnoj kancelariji Op}ine Kakanj, do 11 sati zadnjeg dana isteka roka za predaju. Po{iljke upu}ene po{tom trebaju tako|e sti}i na prijemnu kancelariju do tog vremena. • Javno otvaranje ponuda izvr{it }e konkursna komisija 11.2.2013. god. (ponedjeljak) u maloj sali, I sprat u zgradi Op}ine Kakanj sa po~etkom u 13 sati. X Rezultati konkursa • Zaklju~ak o rezultatima konkursa }e se dostaviti svim u~esnicima konkursa u roku od osam dana od dana otvaranja ponuda. U~esnici javnog konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaklju~ka o rezultatima javnog konkursa izjaviti prigovor Op}inskom vije}u protiv tog zaklju~ka. Nakon isteka roka od osam dana komisija dostavlja zaklju~ak o rezultatima javnog konkursa sa prigovorima u~esnika javnog konkursa Op}inskom vije}u radi dono{enja rje{enja o dodjeli gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja. Prije dostavljanja zaklju~ka o rezultatima javnog konkursa Op}inskom vije}u, konkursna komisija razmatra prigovore i daje obrazlo`eni prijedlog Op}inskom vije}u. XI Ostali uslovi • Sa investitorom }e se zaklju~iti poseban ugovor o me|usobnim pravima i obavezama vezanim za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta na kori{tenje radi gra|enja. • Za sve informacije u vezi s konkursom i obilaskom lokacije mo`e se kontaktirati Slu`ba za urbanizam, geodetske i imovinsko-pravne poslove, telefon broj: 032 771-823. Kontakt- osobe ^aluk Sabina i Ba{i} Alma. • Konkursna komisija zadr`ava pravo da ne izvr{i izbor nijedne ponude, kao i da poni{ti konkurs, a da pritom ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a po ovom javnom konkursu. POMO]NIK OP]INSKOG NA^ELNIKA Nur~o Kurtovi}, dipl. pravnik


40

KORAK NAPRIJED

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

NVIDIA Tegra 4 procesor

ViewSonic 4K monitori

Novi APU i SoC

NVIDIA je predstavila NVIDIA Tegra 4, najbr`i procesor na svijetu koji je baziran na jednom ~ipu, sa rekordnim performansama i autonomijom baterije, za besprijekorno kori{tenje pametnih telefona, tableta, gejmerskih ure|aja, infotainment sistema i navigacija, kao i ra~unara. Tegra 4 nudi izvanrednu grafiku, izuzetno brzu pretragu interneta, impresivne vizuelne sadr`aje i nove mogu}nosti za kameru kroz kompjutersku fotografiju. Tegra 4, koja je nosila radni naziv Wayne posjeduje 72 optimizovana NVIDIA GeForce GPU jezgra - odnosno {estorostruko ve}u grafi~ku snagu u odnosu na Tegra 3 GPU - koji donose realisti~nije gejmersko iskustvo i prikaz u visokoj rezoluciji.

Kompanija ViewSonic najavila je predstavljanje velikog broja novih monitora, me|u kojima }e biti predstavljena i dva UHD ekrana. 84-in~ni 4K ekran koji se mo`e koristiti kao interaktivni digitalni potpis prati}e i prakti~niji 32 in~ni 4K desktop monitor namijenjen grafi~kim dizajnerima i profesionalnim korisnicima koji se bave sli~nim poslovima. 84-in~ni model }e odlikovati mogu}nost istovremenog pritiska na ~etiri ta~ke, veliki potencijal u polju mapiranja, satelitskih fotografija i sli~no. 32-in~ni VP3280 IPS monitor ima mogu}nost prikazivanja 10,7 milijardi boja, a proizvo|a~ navodi da }e ovaj model biti od velike pomo}i kreatorima UHD sadr`aja.

AMD je pru`io rani uvid u svoje akcelerisane procesorske jedinice (APU) za 2013. i najavio je novu saradnju sa OEM proizvo|a~em VIZIO. Na Internacionalnom sajmu potro{a~ke elektronike (CES) u Las Vegasu, AMD je demonstrirao operativne ~ipove svojih prvih pravih sistem na ~ipu (SoC) APU, kodnih naziva Temash i kabini, koji }e biti prvi u industriji ~etvorojezgarni x86 SoC. Oba APU su predvi|ena za isporuku tokom prve polovine 2013. Demonstracija je obuhvatala niz vode}ih aplikacija i igara pokretanih na kabini baziranom ultratankom notbuku i na Temash baziranim tabletima i hibridnim noutbukovima visokih performansi.

NOVO IZ KINGSTONA

OSLOBO\ENJE

Novi Philips Brilliance monitor Philips je lansirao novi Philips Brilliance 248c3lhsw model monitora koji se svojim idealnim spojem elegancije dizajna i vrhunskih performansi uklapa u svaki enterijer i `ivotni stil. Philips Brilliance 248c3lhsw se isti~e tankim okvirom i stabilnim, ugla|enim, aluminijskim postoljem, u neobi~noj bijeloj boji. Idealnom spoju doprinose napredne tehnologije visokog u~inka, {to ovaj monitor izdvaja od ostalih na tr`i{tu. Jedna od njih je LED tehnologija koja pru`a mogu}nost pode{avanja intenziteta svjetlosti i ne sadr`i `ivu, {to doprinosi ekolo{ki prihvatljivom recikliranju.

Inovativni revolucionarni dizajn

Napravljen prvi papirni tablet USB stick od terabajta Vremena kada su USB stickovi imali samo nekoliko megabajta su davno pro{la, a zamijenili su ih stickovi sa mnogo ve}om memorijom. Kompanija Kingston je predstavila i prvi USB 3.0 stick sa memorijom od 1 terabajta (TB). DataTraveler HyperX Predator 3.0, kako je nazvan, ima brzine ~itanja i pisanja od 240 MB/s i 160 MB/s. Ipak, trenutno na tr`i{tu postoji samo verzija kapaciteta od 512 GB, dok se verzija od 1 TB o~ekuje do kraja prvog kvartala ove godine. Cijena verzije od 512 GB iznosi 1.750 dolara, pa mnogi vjeruju da }e verzija od 1 TB biti preskupa za skoro sve korisnike.

Nau~nici su otkrili papirni ekran koji bi u roku od pet godina mogao da zamijeni laptop. Revolucionarni tablet ima ekran od 10,7 in~a i tanak je poput lista papira. Stru~njaci ka`u da bi on mogao da promijeni na~in na koji koristimo kompjutere. Novi tablet je savitljiv i nije lomljiv. Napravljen je na Kralji~inom univerzitetu u Kanadi u saradnji sa Plastic Logic i Intel Labs i mogao bi da dovede do stvaranja drugih revolucionarnih, bukvalno neuni{tivih ged`eta, a tanak je poput lista papira. Nau~nici su predstavili i koncept novog desktopa - pomo}u listova papira za svaku aplikaciju, a ne tradicionalnih ekrana sa prozorima. Korisnici }e imati deset ili vi{e interaktivnih displeja ili papirnih tabova (PaperTab) koji }e predstavljati drugu aplikaciju. Ti tabovi }e mo}i da se koriste i kao elektronske knjige, sa savijanjem ekrana za okretanje stranica. - Papirni tabovi }e olak{ati rad sa vi{e dokumenata, ka`e Roel Vertegal, direktor Humane medijske laboratorije pri Kralji~inom univerzitetu. Naprimjer, PaperTab omogu}uje korisniku da po{alje foto-

SLABA PRODAJA KONZOLE VITA Zvani~nici kompanije Sony su priznali da imaju slabe prodajne rezultate na tr`i{tu kada je rije~ o ru~noj konzoli PlayStation Vita. [ef kompanije Kaz Hirai je procijenio da je proda ja mno go lo{ija od o~ekivane, ali je optimisti~an da }e u narednom periodu broj prodatih konzola znatno porasti. PS Vita je u prodaji od februara pro{le godine i jo{ je novost na tr`i{tu, ali }e Sony vjerovatno

morati korigovati cijenu kako bi se pobolj{ala prodaja. Nepovoljnu situaciju ~ini i nedostatak poznatih iga ra na tr`i{tu ko je se trebaju tek pojaviti. Konkurencija na tr`i{tu ru~nih konzo la }e biti ve}a ove godine jer kompanija Nvidia namjerava kupcima ponuditi svoju konzolu Project Shield sa operativnim sistemom Android.

grafiju jednostavnim tapkanjem jednog PaperTaba na kojem je mejl drugog PaperTaba na kojem je slika. Slika }e automatski biti prika~ena. Sli~no tome, ve}a povr{ina displeja mo`e se dobiti stavljanjem dva PaperTaba jedan uz drugi. Intel tvrdi da bi ova tehnologija jednog dana mogla sasvim da zamijeni tradicionalni ekran.

- Za pet do deset godina ve}ina kompjutera, od ultranotebookova do tableta, izgleda}e kao ovi listovi od{tampanog papira u boji, ka`e Rajan Brotman, nau~nik iz Intela. Programeri tvrde da }e on jednom u potpunosti zamijeniti papir. PaperTab mo`e da ~uva i prikazuje hiljade papirnih dokumenata, ~ime }e zamijeniti potrebu za

kompjuterskim monitorom i hrpama papira. Za razliku od tradicionalnih tableta, PaperTabs pamti lokacije svih dijelova i aplikacija, kao da je rije~ o fizi~kim kompjuterskim prozor~i}ima. - Ovo je samo jedan primjer inovativnih revolucinarnih dizajna koje nude fleksibilni displeji, ka`e Indro Mukerd`e iz CEO Plastic Logica.

Pokrenuta dru{tvena MRE@A ZA MA^KE Ukoliko Facebook i Twitter nisu dovoljni da poka`ete koliko je slatka va{a ma~ka, onda je vrijeme da posjetite Catmoji, prvu dru{tvenu mre`u namijenjenu isklju~ivo za ma~ke i sve one koji ih vole. Ljudi koji jednostavno ne mogu bez ovih ljubimaca sada imaju prostor gdje mogu objavljivati fotografije svojih ma~aka, a da ne privla~e negativne komentare svih drugih ljudi. Na ovoj dru{tvenoj mre`i ne}ete na}i vijesti, politiku niti ljubavne jade svojih prijatelja. Catmoji se fokusira isklju~ivo na ma~ke. Cijela mre`a je osmi{ljena i razvijena u Maleziji. Mre`a je zatvorenog tipa i, da biste se priklju~ili, morate poslati zahtjev nekom od osoblja. Jedna od ponuda mre`e je slanje fotografija ma~aka na va{ profil u zavisnosti od va{eg raspolo`enja.


OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА ФЕДЕРАЦИJА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ АГЕНЦИJА ЗА ПРИВАТИЗАЦИJУ У ФЕДЕРАЦИJИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AGENCY FOR PRIVATIZATION IN FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

41

JU O[ "MUSA ]AZIM ]ATI]" SARAJEVO ^ekalu{a 53 Na osnovu ~lana 75. i ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Sl. novine KS", br. 10/04, 21/06, 26/08, 31/11) i ~lana 115. Pravila JU O[ "Musa ]azim ]ati}" Sarajevo, a uz prethodnu Saglasnost ministra za obrazovanje, nauku i mlade KS, [kolski odbor je donio odluku o raspisivanju

KONKURSA

za popunu upra`njenih radnih mjesta

O B AV I J E S T Agencija za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine (APF) ponovno je omogu}ila izvr{avanje privatizacijskih transakcija sa jedinstvenih ra~una gra|ana, odnosno promet sa privatizacijskih ra~una gra|ana na {alterima BH Po{te i Hrvatske Po{te, nakon {to je Parlament Federacije BiH usvojio Zakon o izmjeni Zakona o utvr|ivanju i ostvarivanju potra`ivanja gra|ana u postupku privatizacije. Ovom zakonskom izmjenom rok va`enja certifikata produ`en je do 30. juna 2015. godine.

1. Nastavnik razredne nastave, 4 izvr{ioca, na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenica sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15. 8. 2013. godine 2. Nastavnik matematike i fizike, 1 izvr{ilac, na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najkasnije do 15. 8. 2013. godine 3. Nastavnik matematike, 1 izvr{ilac, na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15. 8. 2013. godine 4. Nastavnik matematike, 1 izvr{ilac, na odre|eno vrijem do 15. 8. 2013. godine, za 8 ~asova sedmi~no. Uslovi konkursa Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom o radu, kandidati trebaju ispunjavati uslove propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu i Pedago{kim standardima i normativima za osnovnu {kolu. Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti: 1. Dokaze o ispunjavanju uslova konkursa 2. Biografiju

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Srednjobosanski kanton Op}ina Novi Travnik JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" Vodovod, Novi Travnik Broj: 01-12/2013. Datum: 9. 1. 2013. godine Na osnovu ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli ("Sl. novine SBK-a", broj 11/01, 17/04), ~lana 192. i ~lana 218. Pravila [kole, odluke Upravnog odbora [kole, broj 01-737/2012. od 12. 12. 2012. godine i Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK/KSB, broj 03-341852/12 od 31. 12. 2012. godine, JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" u Vodovodu raspisuje

KON KURS za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Nastavnik islamske vjeronauke - 1 izvr{ilac za 18 ~asova na odre|eno vrijeme do povratka radnice s porodiljskog bolovanja, a najdu`e do 30. 6. 2013. godine. 2. Nastavnik muzi~ke kulture - 1 izvr{ilac za 5 ~asova na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. godine. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih zakonom, kandidat treba da ispunjava i posebne uslove u pogledu stru~ne spreme propisane Zakonom o osnovnoj {koli, Pedago{kim stan-

JU SREDNJA MA[INSKO-SAOBRA]AJNA [KOLA MOSTAR Na osnovu ~lana 62 i 96 Zakona o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju HNK-a i ~lana 36. Pravila JU Srednje ma{insko-saobra}ajne {kole, a na osnovu Saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK-a broj: 05-02-40-14/13 od 8.1.2013. godine, [kolski odbor je na sjednici odr`anoj 9. 1. 2013. godine donio odluku o raspisivanju:

Kza O NKURSA prijem zaposlenika u radni odnos:

dardima SBK-a i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole. Uz pisanu prijavu obavezno dostaviti original ili ovjerene dokumente: - diplomu - uvjerenje o dr`avljanstvu - izjavu kandidata da nije ka`njavan Prijem kandidata vr{it }e se primjenom Kriterija o bodovanju, pravilima i postupku popune upra`njenih radnih mjesta, a u skladu s tim potrebno je dostaviti sljede}e dokumente: rje{enje o tehnolo{kom vi{ku, potvrdu o smanjenoj normi, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, potvrdu o prosjeku ocjena ostvarenih na fakultetu tokom studija, potvrdu zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom, potvrdu o du`ini radnog sta`a ili kopiju radne knji`ice. Za izabranog kandidata }e biti pribavljena potrebna uvjerenja slu`benim putem. Sa prijavljenim kandidatima }e se obaviti intervju. Prijave na konkurs se primaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa ra~unaju}i i dan objave. Prijave sa tra`enom dokumentacijom i kontakt-telefonom dostaviti na adresu {kole: JU O[ "Mehmedaljia Mak Dizdar" Vodovod, Novi Travnik, po{tom ili li~no radnim danom od 9 do 13 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Direktor {kole Altana Hasanovi}

Kandidati moraju prilo`iti orginalna dokumenta ili ovjerene kopije: prijavu na konkurs, kra}u biografiju, diplomu dokaz o stru~noj spremi, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, polo`en stru~ni ispit i druge relevantne dokumente. Kandidati koji zadovoljavaju uslove konkursa pristupit }e intervjui i to: pisanom dijelu (Metodike nastavnog rada i poznavanja pedago{ke dokumentacije i poznavanje struke predvi|ene Nastavnim planom i programom) i usmeni dio (razgovor sa komisijom). Posebni uslovi: Za radno mjesto pod rednim brojem 5. potreban polo`en stru~ni ispit po Pravilniku 646, za zanimanje dipl. ing. `eljezni~kog saobra}aja. Izabrani kandidati prije zaklju~ivanja ugovora o radu du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje, uvjerenje o neka`njavanju i uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca).

Na odre|eno vrijeme do 15. 7. 2013. godine 1. Profesor matematike ...........1 izvr{ilac (12 ~asova) 2. Profesor fizike.....................1 izvr{ilac (17 ~asova) 3. Diplomirani in`enjer elektrotehnike1 izvr{ilac (8 ~asova) 4. Profesor bosanskog jezika i knji`evnosti1 izvr{ilac ( 2 ~asa) 5. Diplomirani in`enjer `eljezni~kog saobra}aja1 izvr{ilac (4 ~asa) 6. Profesor geografije................1 izvr{ilac (6 ~asova)

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijave slati po{tom na adresu {kole:

Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom za zasnivanje radnog odnosa, kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove predvi|ene Zakonom o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju, Nastavnim planom i programom i kolektivnim ugovorom.

JU Srednja ma{insko-saobra}ajna {kola [kolski odbor - prijava na konkurs Ul. Mile Budaka br. 26a MOSTAR

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 226835 12 Ps Sarajevo, 11.10.2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, sudija Denis Kurtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja KJKP Gradski saobra}aj d.o.o. Sarajevo ul. Velikih drveta, protiv tu`enog TARA d.o.o. Sarajevo, ul. Antuna Hangija br. 6, Sarajevo, radi duga, vsp. 30.010,50 KM van ro~i{ta 11.10.2012. godine, donio je

PR ESUDU - zbog propu{tanja Tu`eni je du`an tu`itelju isplatiti iznos od 30.010,50 KM, na ime duga sa zakonskim zateznim kamatama i to: - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 19.08.2010. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 19.09.2010. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 19.10.2010. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 19.11.2010. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 23.12.2010. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 23.01.2011. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 25.02.2011. godine

pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 25.03.2011. godine pa do isplate, - na iznos od 3.334,50 KM po~ev od 26.04.2011. godine pa do isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka u iznosu od 1.000,30 KM sve u roku od 30 dana.

Obra zlo `e nje Tu`itelj je 11.1.2012. godine kod ovog suda podnio tu`bu protiv tu`enog radi naplate potra`ivanja u iznosu od 30.010,50 KM. Dana 5.9.2012. godine tu`enim je putem dnevnih novina "Oslobo|enje" dostavljena tu`ba sa prilozima na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema, uz dopis ovog suda sa poukom tu`enim o obavezi iz ~lana 70. stav 1. ZPP-a FBiH. Kako tu`eni, kojem je uredno dostavljena tu`ba, nije u zakonskom roku sudu dostavio pisani odgovor na tu`bu, a tu`itelj je predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, to je sud na osnovu ~lana 182. stav 1. ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 53/03, u daljem tekstu ZPP) donio odluku kao u izreci. Odluku o tro{kovima sud je donio na osnovu ~lana 383. st. 1. ZPP-a FBiH i isti se sastoje od sudske takse na tu`bu u iznosu od 900,30 KM i od sudske takse na odluku u iznosu od 100,00 KM, {to ukupno iznosi 1.000,30 KM. SUDIJA Denis Kurtovi} Pouka: Protiv ove presude nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje (~lan 183. stav 1. ZPP-a).

Prijem i bodovanje prijavljenih kandidata obavit }e Komisija za izbor zaposlenika u skladu sa Protokolom o prijemu novih zaposlenika {kole. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokumentacijom potrebno je dostaviti na adresu {kole, ^ekalu{a 53. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

KJP "Sarajevo - {ume" d.o.o. Sarajevo Op}inski sud Sarajevo 065-0-Reg-09-002773 od 27.10.2009. godine PDV broj: 200630090001 @iro-ra~un: 338-900-22080473-85 UniCredit bank d.d. Sarajevo 161-000-00367200-40 Raiffeisen bank Sarajevo

Vrsta dok.

Izdava~

RB

Strana

1

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora Preduze}a o javnoj prodaji jelena lopatara putem licitacije broj 01036205-2/12 od 19. 12. 2012. godine i Odluke uprave Preduze}a broj 0103-6205-3/12 od 26. 12. 2012. godine, KJP "Sarajevo-{ume" d.o.o. Sarajevo objavljuje

JAVNI OGLAS za prodaju jelena lopatara putem licitacije 1. Predmet prodaje su jeleni lopatari kako slijedi: - Odrasli jelen mu`jak, 16 kom, po~etna cijena bez PDV-a je 1.200,00 KM po jednom komadu - Nadolaze}i jelen, 21 kom, po~etna cijena bez PDV-a je 1.200,00 KM po jednom komadu - @enka, 56 kom, po~etna cijena bez PDV-a je 600,00 KM po jednom komadu - [ila{i, 13 kom, po~etna cijena bez PDV-a je 500,00 KM po jednom komadu - Tele, 24 kom, po~etna cijena bez PDV-a je 400,00 KM po jednom komadu 2. Rok za podno{enje ponuda: Ponude slati u zatvorenoj koverti najkasnije do 17. 1. 2013. godine do 10 sati na protokol KJP "Sarajevo-{ume" d.o.o. Sarajevo, sa naznakom "Ponuda za prodaju jelena lopatara putem licitacije broj 0103-6205-4/12 - NE OTVARAJ". Prijave slati na adresu KJP "Sarajevo-{ume" d.o.o. Sarajevo, Mar{ala Tita 7/II. 3. Otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda }e se obaviti 17. 1. 2013. godine u 13 sati u prostorijama direkcije Preduze}a. Napomena: Sve neophodne informacije za javni oglas mogu se dobiti u Slu`bi za marketing i komercijalne poslove na broj tel. 033/219-173. Objava cijelog teksta javnog oglasa mo`e se na}i na Web stranici www.sarajevo-sume.ba i na oglasnoj plo~i Preduze}a. Tel: 00 387 33 219 172; Fax 00 387 33 219 172 Ul. Mar{ala Tita 7/II, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: ssume@bih.net.ba Web: www.sarajevo-sume.ba

UNIVERZITET U SARAJEVU GRA\EVINSKI FAKULTET U SARAJEVU objavljuje

KONKURS za izbor u nau~no-nastavno zvanje vi{i asistent za nau~nu oblast "Geotehnika" - jedan izvr{ilac. Uvjeti: Pored uvjeta za izbor utvr|enih ~lanom 96. b Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj: 22/10) i ~lanom 146. stav 22. Pravila Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu, kandidati treba da ispunjavaju i sljede}e uvjete: Diplomirani in`enjer gra|evinarstva odsjek za konstrukcije i nau~ni stepen magistra nauka iz oblasti za koju se prijavljuje ili Magistar gra|evinarstva - diplomirani in`injer gra|evinarstva odsjek za konstrukcije. Uz prijavu kandidati su obavezni dostaviti: biografiju (CV), uvjerenje o dr`avljanstvu, rodni list, diplomu/e o ste~enom obrazovanju; objavljene nau~ne i stru~ne radove iz oblasti za koju se prijavljuju, te drugu potrebnu dokumentaciju i dokaze o ispunjavanju uvjeta za izbor. Kandidati koji su diplomu stekli u drugoj dr`avi, dostavljaju i rje{enje o nostrifikaciji diplome. Tra`ena dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave dostaviti na adresu: Gra|evinski fakultet u Sarajevu, ul. Patriotske lige broj 30, 71000 Sarajevo, sa naznakom "Prijava na konkurs za izbor u akademsko zvanje."


42

OGLASI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Na osnovu ~lana 3. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 12/03 i 34/03), Vlada Tuzlanskog kantona

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Odluke Nastavno-nau~nog vije}a Fakulteta i Odluke Upravnog odbora Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

P O N I [ T A VA javni oglas za imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora JU Univerzitet u Tuzli iz reda osniva~a objavljen u dnevnom listu "Oslobo|enje" 31.10.2012. godine i "Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine" 31.10.2012. godine i na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj: 12/03 i 34/03), ta~ke III Odluke o utvr|ivanju uslova i kriterija za imenovanja u regulirane organe - pre~i{}en tekst ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona", broj: 4/12) i Odluke o dopunama Odluke o utvr|ivanju uslova i kriterija za imenovanja u regulirane organe ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona, broj: 6/12), Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona objavljuje

PO N O VNI J AVNI O G L A S

ZA IMENOVANJE PREDSJEDNIKA I ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JU UNIVERZITET U TUZLI I Objavljuje se javni oglas za imenovanje predsjednika i ~etiri ~lana Upravnog odbora JU Univerzitet u Tuzli (u daljnjem tekstu: Univerzitet u Tuzli), iz reda osniva~a. Opis poslova Upravnog odbora: Upravni odbor Univerziteta Tuzla je organ upravljanja i nadle`an je da daje mi{ljenje o Statutu Univerziteta te donosi op}i akt o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i druge op}e akte u skladu sa zakonom i Statutom, utvr|uje planove finansiranja i razvoja, donosi godi{nji program rada Univerziteta na prijedlog senata Univerziteta, donosi finansijski plan i usvaja godi{nji obra~un, usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora u domenu finansijskog poslovanja, rje{ava pitanja odnosa sa osniva~em, odlu~uje o kori{tenju sredstava za rad u skladu sa Statutom, odgovara osniva~u za rezultate rada Univerziteta, odlu~uje o prigovoru zaposlenika na odluke organa Univerziteta koji su u prvom stepenu odlu~ivali o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa, najmanje jedanput godi{nje podnosi osniva~u izvje{taj o poslovanju, obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i Statutom. ^lanove Upravnog odbora iz reda osniva~a imenuje Vlada Tuzlanskog kantona. ^lanovima Upravnog odbora Univerziteta pripada naknada za rad. II A) Za predsjednika i ~lana Upravnog odbora Univerziteta Tuzla mo`e biti imenovan kandidat koji ispunjava slijede}e op}e uslove: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, ali ne stariji od 65 godina, - da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova na koje se kandiduje, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije (za kandidate koji rade ili su radili u organima dr`avne slu`be), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo, - da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti, - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 70/08). B) Pored op}ih uslova, kandidati za predsjednika i ~lana Upravnog odbora Univerziteta Tuzla moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove: - da posjeduje VII stepen stru~ne spreme ili ekvivalent, - da ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme na poslovima u okviru svog zanimanja, - da nije ~lan upravnog, izvr{nog ili drugog organa politi~ke stranke, - da nema privatni finansijski interes u reguliranom organu za koji se kandiduje, - da nije ~lan upravnog ili nadzornog odbora drugog reguliranog organa, a ukoliko jeste ~lan drugog upravnog ili nadzornog odbora drugog reguliranog organa, kandidat }e dostaviti ovjerenu izjavu da }e po kona~nom imenovanju odstupiti sa navedene pozicije u roku od sedam dana od dana imenovanja, s tim da se ovaj uslov ne odnosi na ~lanove {kolskih odbora osnovnih i srednjih {kola, - da nije u radnom odnosu u organima koji vr{e nadzor nad provo|enjem zakona iz oblasti visokog obrazovanja i nadzor nad zakonito{}u rada visoko{kolske ustanove, - da kandidat nije direktor javne ustanove koja se finansira iz kantonalnog bud`eta ili kantonalnog vanbud`etskog fonda. III Uz prijavu, kandidati su du`ni prilo`iti: - biografiju, adresu i kontakt-telefon, - dokaz o {kolskoj spremi (diploma ili uvjerenje o diplomiranju); - potvrdu nadle`nog organa o radnom sta`u iz koje je vidljivo da kandidat ima najmanje pet godina (5) radnog iskustva nakon sticanja visoke stru~ne spreme na poslovima u okviru svog zanimanja, - CIPS-ovu li~nu kartu (ovjerena fotokopija), - ovjerenu izjavu da kandidat nije osu|ivan za krivi~no djelo ne stariju od tri mjeseca, - uvjerenje nadle`nog op}inskog suda da kandidat nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti - ne starije od tri mjeseca, - potvrdu nadle`nog organa ili uvjerenje da se protiv kandidata nije vodio disciplinski postupak niti je otpu{ten iz dr`avne slu`be kao posljedica disciplinske mjere (za kandidate koji su radili ili jo{ uvijek rade u dr`avnoj slu`bi) - ne starije od tri mjeseca, - ovjerenu izjavu kandidata o ispunjavanju uslova iz ta~ke II. A) alineja 7. i 8. i ta~ke II. B) alineja 3., 4., 5., 6. i 7. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, du`ni su dostaviti kandidati koji budu kona~no imenovani za predsjednika ili ~lana Upravnog odbora JU Univerzitet u Tuzli. IV Dokumenti koji se prila`u uz prijavu na javni oglas moraju biti originali ili ovjerene kopije. Prijavu sa tra`enom dokumentacijom potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja oglasa. Oglas }e biti objavljen u "Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine" i dnevnim novinama "Oslobo|enje". Prijavu sa svim tra`enim dokumentima dostaviti li~no ili preporu~enom po{iljkom u zatvorenoj koverti na adresu: TUZLANSKI KANTON Ulica Slatina br. 2 za Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK "Komisija za izbor kandidata u Upravni odbor JU Univerzitet u Tuzli" NE OTVARAJ Nepotpune ili neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bi}e pozvani na intervju pred komisijom za izbor. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona

objavljuje

K O N K U R S za izbor

1. Nastavnik (sva zvanja) za oblast engleska i ameri~ka knji`evnost na Odsjeku za anglistiku 1 izvr{ilac Za navedenu poziciju zainteresirani kandidati du`ni su dostaviti: a. Prijavu na konkurs; b. Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu doktora nauka ili diplomu o zavr{enom III. ciklusu studija original ili ovjerenu fotokopiju; c. Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu magistra ili diplomu o zavr{enom II. ciklusu studija sa dodatkom diplomi - original ili ovjerenu fotokopiju; d. Diplomu o zavr{enoj odgovaraju}oj visokoj stru~noj spremi ili diplomu o zavr{enom I. ciklusu studija sa dodatkom diplomi - original ili ovjerenu fotokopiju; e. Prijevod/i gore navede/nih diplome/a - original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; f. Rje{enje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a - original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; g. Biografiju; h. Bibliografiju; i. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - original ili ovjerenu fotokopiju (ne stariji od 6 mjeseci); j. Uvjerenje o dr`avljanstvu - original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od 6 mjeseci); k. Uvjerenje da nije potvr|ena optu`nica od nadle`nog Suda (ne starije od 3 mjeseca) - original ili ovjerenu fotokopiju. Kandidati su du`ni da na prijavi nazna~e za koje nau~no-nastavno zvanje apliciraju. Kandidati su du`ni da pored navedene dokumentacije dostave i ostalu potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju da ispunjavaju uslove za izbor u skladu sa Zakonom. Obrazac prijave sa tekstom Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj: 22/10.), mo`e se preuzeti sa WEB adrese Filozofskog fakulteta u Sarajevu: www.ff.unsa.ba Konkurs za izbor u akademsko zvanje vr{i se u skladu sa ~lanom 104. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj: 22/10.). Konkurs je objavljen 10. 1. 2012. godine i ostaje otvoren do 24. 1. 2012. godine. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa naznakom "PRIJAVA NA KONKURS" na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Franje Ra~kog br. 1, 71000 Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

O B A V J E [ T E NJ E Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu zakazana je javna odbrana doktorske disertacije kandidata BEZDROB mr. MUAMERA, pod naslovom:

UTICAJ INOVACIJA U MENAD@MENTU NA DUGORO^NE PERFORMANSE PREDUZE]A Provjera teorijskog modela inovacija u menad`mentu na primjeru preduze}a u FBiH Odbrana doktorske disertacije }e biti odr`ana u petak, 18. januara 2013. godine, sa po~etkom u 17 sati, na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Trg oslobo|enja - Alija Izetbegovi} 1. Ekonomski fakultet u Sarajevu

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 269985 12 P Sarajevo, 24. 12. 2012. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Emina Kurtovi} - Sabljica, u pravnoj stvari tu`itelja Durakovi} Fatime iz Sarajeva, ul. ^ekalu{a br. 57, protiv tu`enika Be{agi} Kenana iz Sarajeva, ul. Fadila Jahi}a [panca br. 7, Had`iavdi}-Ibrovi} Belme iz Sarajeva, ul. Patriotske lige 48/10, Martin~evi} Nad` iz Ilid`e, ul. Jahijela Fincija br. 64, Ajdin Med`ide iz Sarajeva, ul. Kalemova br. 11, Topalovi} Mubere iz Sarajeva, ul. Grada Kalgarija br. 6, [abi} Hidajete iz Sarajeva, ul. Olimpijska br. 2, Pa{ali} Samihe iz Sarajeva, ul. Zagreba~ka br. 21, Had`i} Ned`ad iz Sarajeva, Trg djece Dobrinje br. 30, Deli}-Had`ihalilovi} Dervi{a iz Sarajeva, ul. Had`ijamakova br. 18, Keketovi} Elma iz Sarajeva, ul. Geteova br. 3, Malokas Sanela iz Sarajeva, Trg zlatnih ljiljana 24, Had`i} Samir iz Sarajeva, ul. Dobrinjska br. 5, Had`i} Azalea iz Sarajeva, Trg zlatnih ljiljana br. 24, u skladu sa ~lanom 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku FBiH objavljuje

OGLAS Poziva se tu`enik Had`i} Samir da u roku od 30 dana dostavi sudu pisani odgovor na tu`bu kojom je predlo`eno da

se utvrdi da je tu`iteljica po osnovu dosjelosti stekla pravo vlasni{tva na ku}i kao z.k. tijelo II, sagra|enoj na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. br. 262/10, povr{ine 317 m2, upisana u z.k.ul. 1872 k.o. SP Ko{evo sa pravom kori{tenja zemlji{ta koje pripada ku}i, {to se po novom premjeru odnosi na k.~. br. 528/1 i 528/2 k.o. Centar Sarajevo V, a {to su tu`eni du`ni priznati i trpjeti da se tu`iteljica na osnovu ove presude uknji`i u zemlji{nim knjigama Op}inskog suda u Sarajevu sa pravom vlasni{tva na predmetnoj ku}i i trajnim pravom kori{tenja zemlji{ta koje pripada ku}i sa dijelom 1/1, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja. Tu`enik u pisanom odgovoru na tu`bu mo`e ista}i procesne prigovore, a du`an se izjasniti se priznaje li ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, razloge zbog kojih zahtjev osporava, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, te dokaze kojim se utvr|uju te ~injenice. Tu`enik u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, mo`e ista}i protivtu`bu, a u smislu ~l. 74. stav 1. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka s pozivom na gornji broj predmeta. Dostava tu`be na odgovor tu`eniku Had`i} Samiru smatra se izvr{enom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja oglasa. SUDIJA Emina Kurtovi} - Sabljica


FELJTON

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

NA DANA[NJI DAN

IVAN ORLI]: SUHA KI[A, VRU]I MRAZ (7)

Razgovor s Klausom Predsjednik ~e{ke dr`ave je intelektualac prvog reda. Doktor ekonomskih znanosti, biv{i bankar i gospodarstvenik, profesor na uglednoj i presti`noj Visokoj ekonomskoj {koli u Pragu i osoba koja se zanima za Balkan Klaus je prijateljski pri{ao, rukovao se sa mnom, a potom me pozvao na polusatni razgovor koji je bio sve samo ne protokolarni. Predsjednik ~e{ke dr`ave je intelektualac prvog reda. Doktor ekonomskih znanosti, biv{i bankar i gospodarstvenik, profesor na uglednoj i presti`noj Visokoj ekonomskoj {koli u Pragu i osoba koja se zanima za Balkan. Kao predsjednik Vlade ^e{ke Republike, upravo u vrijeme svog boravka u Sarajevu 1997. godine smijenjen je u ~e{kom parlamentu. Ta smjena poznata je u ^e{koj kao drugi “sarajevski atentat”.

Koncerti u rezidenciji Nakon {to me je ponudio kavom, stavio je ispred mene kartu Balkana u kojem je BiH bila podijeljena na dva entiteta, pri ~emu su nacionalno ve}inski dr`avni teritoriji bili obilje`eni razli~itim bojama. I zamolio da mu objasnim da li takva karta stoji i {to je, u tom kontekstu, perspektiva BiH. Ukratko sam objasnio na engleskom jeziku, koji doma}in odli~no govori, uz ruski, njema~ki, mo`da i koji drugi, pa nismo tro{ili vrijeme na prevoditelja, {to je BiH, u kojoj mjeri je ona nacionalno slo`ena zemlja i na koji na~in, danas, njeni narodi i gra|ani u njoj `ive po Dejtonskom ustavu. Nije bilo nimalo kurtoazan, niti nezainteresiran. Izrazio je zabrinutost da tako slo`ena administrativna podjela zemlje poma`e razgradnji zemlje, a ne njenom uspje{nom funkcioniranju. Tako|er je ponovio ~e{ku spremnost da u~imo iz njihovih dobrih, a i lo{ih iskustava, osobito o pristupu Europskoj uniji i atlantskim integracijama, te svoju osobnu potporu meni u obavljanju moje ~asne du`nosti prvog rezidentnog veleposlanika BiH u Pragu. Kasnije smo se puno puta vi|ali u raznim prigodama. Kao ljubitelj jazza, Václav Klaus jednom mjese~no organizira jazz koncerte u svojoj rezidenciji, koji su presti`no mjesto za diplomate u Pragu, ali na kojima isto tako ima mjesta i za

obi~an puk i radoznalce i ljubitelje glazbe. Jedne prigode njegov gost bila je grupa ~e{kih jazzista, sa Romanom Uhlířom na ~elu, a kao zvijezda ve~eri nastupio je Du{an Gojkovi}, ~uveni jazz truba~, za kojeg su svi bili uvjereni da je porijeklom iz Srbije. Po koncertu su ~estitali mom kolegi Vladimiru Vere{u, ambasadoru Srbije, zemlji koja ima na ~ast ovakvoga vrhunskog glazbenika. Potom je Gojkovi} pri{ao na{oj skupini i ~uv{i taj razgovor rekao: “Ali gospodo, ja sam Bosanac, ro|en u Jajcu i potom `ivio u gotovo svim republikama biv{e Jugoslavije. Moji su porije-

klom iz Crne Gore, ali miris Bosne nosim u sebi i mogu za sebe kazati da sam Jugosloven, ali i Bosanac. Svi su se nasmijali i komentirali onom na{om starom narodnom “J... zemlju koja Bosne nema”. Predsjednik ~e{ke dr`ave se u posljednjih nekoliko godina, a ovo mu je drugi mandat, ~esto do`ivljava kao euroskeptik, na drugoj strani, kad je rije~ o ekolo{kim promjenama na kugli zemaljskoj, rekao bih jednostavno, “svi u klin, a on u plo~u”. Svi govore da treba smanjiti emisiju stakleni~kih plinova, a on tvrdi da je to prirodno stanje planeta i da smanjenje stakleni~kih pli-

Dr. sci. Ivan Orli} ro|en je u Sarajevu. Zavr{io je studije ekonomije i menad`menta u Sarajevu, Tokiju i Bledu, a doktorirao u Sarajevu, socioekonomskom analizom “Mediteran i BiH”. U mladosti bio aktivista SSOBiH, zastupnik u Skup{tini SR Bosne i Hercegovine. Kasnije gospodarstvenik, poduzetnik i diplomata. Prvi je rezidentni veleposlanik BiH u ^e{koj Republici, od kraja 2005. do po~etka 2010. Veleposlanstvo BiH u Pragu u to je vrijeme progla{eno najboljim diplomatsko-konzularnim predstavni{tvom BiH. Objavio je knjigu “S ambasadorom na kavi, kahvi, kafi” (izdava~ HKD Napredak, 2011). Ova memoarska esejistika, ~ije dijelove feljtoniziramo, govori o odnosima ^e{ke, Slova~ke i BiH, kulturolo{ki, ekonomski, diplomatski, i ulozi aktualne bh. diplomacije u tome.

nova i uvjetovanje zemalja da to ~ine, zapravo, samo jo{ vi{e pove}ava jaz izme|u razvijenih i nerazvijenih. Jer }e razvijeni svoje prljave tehnologije jo{ br`e ubacivati u nerazvijene zemlje i jaz izme|u bogatih i siroma{nih }e se jo{ vi{e pove}avati. U svojoj knjizi “Plava, a ne zelena planeta” bavi se fenomenom zatopljavanja planete koju, zapravo, malo tko ima strpljenja da do~ita. Te{ko je suditi da li je takav pogled kontra svih drugih ispravan ili ne, ali je to stajali{te koje je svakako utemeljeno i o njemu se da diskutirati, jednako kao {to se da diskutirati i o na{oj klasi~noj percepciji da protiv ekolo{kog zaga|enja planete zemlje moramo pod hitno ne{to u~initi ako ne `elimo da ono dokine civilizaciju kakvu poznajemo. [to se ti~e njegovog euroskepticizma, ne mogu da ne spomenem njegovu poziciju u svezi sa potpisivanjem Lisabonskog ugovora ^e{ke Republike. U vrijeme pisanja ove knjige ^e{ka jo{ nije bila prihvatila Lisabonski sporazum. To je ura|eno tek u jesen 2009, nakon puno diskusije u ze mlji. Je dan broj zastupnika u Parlamentu i javnih osoba uputio je `albu Ustavnom sudu sa obrazlo`enjem da bi potpis ugovora bio neustavan i da bi ograni~avao suverenitet ~e{ke zemlje.

Sje}anje na izdaju To treba razumjeti. 1938 godine zapadne su sile u Münchenu prodale tada{nju ^ehoslova~ku Hitleru. Uzele su joj dr`avnost, suverenitet, ~ast i dostojanstvo. I time isplatile nekakav, za ta vremena, “va`niji ra~un” (tzv. sudetska kriza). U ~e{kom povijesnom sje}anju ne samo kod najvi{ih politi~ara, poput {efa dr`ave, nego i obi~nog naroda, takva izdaja `ivi i dan-danas. ^esi su s razlogom osjetljivi i vrlo oprezni u potpisivanju bilo kakvih ugovora u kojim se odri~u svoje dr`avnosti u ime, kako to Klaus ka`e, nadnacionalnih birokracija i nadnacionalnih suvereniteta. Ova knji`ica nema za zadatak prikaz politi~kih poruka predsjednika Klausa. Mogu re}i da je rije~ o ~ovjeku koji je ve} dvadeset godina u politici ^e{ke Republike, u kojoj je jedna od najva`nijih figura politi~ke scene i u kojoj }e to, sasvim izvjesno, jo{ dugo biti. (Sutra: Havelova potpora)

43

p.n.e. Gaj Julije Cezar izgovorio je - Kocka je ba~ena (Alea iacta est) i pre{ao rijeku Rubi49. kon (po jednoj varijanti dana{nja rje~ica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, granica izme|u Italije i Galije), {to je ozna~ilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva - po~eo je gra|anski rat protiv Pompeja i Senata koji je zavr{en uvo|enjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije ubili su Cezara 4. p.n.e. Laza Lazarevi}

Na dr`avnom saboru u Nirnbergu prihva}en je glavni dio Zlatne bule cara 1356. Karla IV, velikog ustavnog zakona Njema~ke carevine, 1890. koji je u svojim osnovama trajao do 1806.

Umro srpski pisac i ljekar Laza Lazarevi}, koji se s devet pripovjedaka, koliko je ukupno napisao, svrstao U Londonu otvorena prva linija podzeme|u najzna~ajmne `eljeznice u svijetu. nije prozne Po~eo hercegova~ko-bokeljski ustanak protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na stvaraoce srpske knji`evnosti uvo|enja zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Us("Prvi put s ocem tanak, koji je potajno podr`ala Crna Gora, ugu{en je na jutrenje", "Sve poslije nekoliko mjeseci. }e to narod poRo|en srpski fizi~ar i hemi~ar Pavle zlatiti", "Vetar", Savi}, koji je svjetski renome stekao "Na bunaru", kada je sa Irenom @olio Kiri 1937. i 1938. u Parizu ot"[kolska ikona", krio izotope poznatih elemenata bombardovanjem "U dobri ~as atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio je izgradnjom Nuklearnog instituta u Vin~i i do 1960. hajduci", "Verbio direktor instituta. ter", "[vabica", "On zna sve"). Umro Frederik Kodi, poznat kao Bafalo Umro {vedski prirodnjak Karl fon Line. Uveo je binarnu nomenklaturu po kojoj svaka biljka i `ivotinja ima naziv roda i vrste. Osniva~ je Prirodnja~kog muzeja u Upsali i prvi predsjednik [vedske akademije nauka (1973).

1778. 1863. 1882. 1909.

Bil, po{tanski jaha~ "Poni ekspresa", 1917. vodi~ i traga~ u ameri~koj vojsci, pla}eni borac protiv

Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone. Godine 1883, legendarna li~nost ameri~ke istorije, organizovao je reviju kaubojskih vje{tina "Revija Divljeg zapada", u kojoj je nastupao kao glavna zvijezda. Kasnije je nastupao i u Evropi i gostovao je i u Srbiji. U @enevi izabrano Vije}e Lige naroda koje su ~inili Francuska, Italija, Japan, 1920. Velika Britanija. Kasnije su ~lanice Vije}a postale Njema~ka i SSSR. Zbog politi~kog neuspjeha Liga naroda je prestala da postoji 1939, mada je formalno ukin- Gabrijela Koko [anel uta 1946, kada je u Londonu odr`ana prva sjednica Generalne skup{tine UN-a.

1971.

Umrla francuska modna kreatorka Gabrijela U Njema~koj pogubljen Marinus van Koko [anel, der Lube, nakon {to je progla{en krivim za potpaljivanje Rajhstaga 27. februara 1933. jedna od naj ~u venijih [vedska je kao prva zapadna zemlja usu 20. vijeku koja postavila diplomatske odnose sa Sjeje gotovo {est vernim Vijetnamom. decenija Izrael pustio iz zatvora stotine Palestisu ve re no vladala naca, nekoliko dana uo~i prvih palestinvisokom skih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali. pariskom Arnoldo Aleman postao predsjednik Nimodom. Artur Grifit postao prvi predsjednik Irske poslije sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.

1922. 1934. 1969. 1996.

karagve u prvoj demokratskoj i mirnoj 1997. smjeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.

Biv{a predsjednica Republike Srpske Biljana Plav{i} dobrovoljno se predala 2001. Me|unarodnom sudu u Hagu pred kojim je optu`ena za genocid i druge zlo~ine po~injene 1991-92. tokom rata u BiH. Nakon priznanja krivice osu|ena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora i upu}ena na izdr`avanje kazne u [vedsku. Na slobodi od kraja 2009. nakon dvije tre}ine odle`ane robije. Karlo Ponti

Izraelski tenkovi i buldo`eri sravnili 73 palestinske ku}e u Rafi, nakon napada 2002. 2007. naoru`anih Palestinaca na izraelske vojnike. Umro italijanSjeverna Koreja se povukla iz Ugovora ski filmski proo ne{irenju nuklearnog naoru`anja iz 2003. ducent Karlo 1970. godine, optu`uju}i SAD za nametanje svog politi~kog sistema. Sjeverna Koreja je taj ugovor potpisala 1985. godine. Viktoru Ju{~enku potvr|ena pobjeda na predsjedni~kim izborima u Ukrajini. 2005. Njegovom pobjedom je omogu}ena promjena vlasti koju je njegov protivkandidat, premijer Viktor Janukovi~ nazvao naran~asta revolucija. @or` Kraven, tvorac najve}e francuske filmske nagrade Cezar. 2009.Umro Za predsjednika Hrvatske izabran Ivo Josipovi}, kandidat Socijaldemokratske 2010. partije.

Ponti, koji je radio sa nizom najpoznatijih reditelja, kao {to su Federiko Felini, @an-Lik Godar i Dejvid Lin. Tokom 50 godi{nje karijere bio je producent vi{e od 260 filmova.


44

SPORT

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

Problemi za na{e fudbalere u Turskoj

Jahi} i [ehi} tra`e nove klubove

Istina je, na transfer-listi sam, ali sam jo{ ~lan klub. Ukoliko me ne prodaju, i u narednoj polusezoni }u nositi dres Karabuka, jer imam ugovor na jo{ godinu i pol, kazao je Jahi} Turska Superliga najzastupljenija je igra~ima iz Bosne i Hercegovine koji su nosili, jo{ nose ili }e u skorijoj budu}nosti obu}i dres na{eg A dr`avnog tima. Haris Medunjanin je prelaskom u Gaziantepspor prodihao punim plu}ima i spasio se torture koju je pro`ivljavao u izraelskom Maccabiju. I Senijad Ibri~i} se preporodio u istom klubu, a od prije nekoliko dana nove izazove potra`io je u Kasimpasi. Dugi niz godina jedinica Istanbula bio je Kenan Hasagi}, a od ljeta 2011. svla~ionicu dijeli sa

Edinom Vi{}om. I Ermin Zec dugo godina hljeb zara|uje u Gen~lerbirligiju... No, ne cvjetaju svim na{im internacionalcima u Turskoj ru`e. Sanel Jahi} i Ibrahim [ehi} ne mogu se pohvaliti sigurnim statusima u svojim klubovima. Karabukspor i Mersin stavili su na{e fudbalere na transfer-liste. Pojedini svjetski mediji ~ak su objavili informacije da njih dvojica vi{e nisu ~lanovi svojih klubova, a [ehi}evo ime vi{e nije u rosteru profesionalnog igra~kog kadra Mersina.

Jahi} je u dresu turskog prvoliga{a odigrao 20 utakmica

Istina, nadareni golman nedavno je u razgovoru za na{ list najavio da po svaku cijenu `eli napustiti Mersin, jer u tom klubu

ne vidi perspektivu. Saznajemo da je Mersin dao odrije{ene ruke [ehi}u da do 20. januara prona|e novi klub, a ukoliko ne

uspije u tome, odnosno ako klub ne uspije sa budu}im poslodavcima prona}i zajedni~ki jezik oko obe{te}enja, ponovo }e se priklju~iti ekipi. Sli~na situacija je i sa Jahi}em, ~ije ime se na{lo na transfer-listi Karabukspora. Razlog je {to na{ internacionalac ima najve}a primanja i nije pristao na smanjenje plate. "Istina je, na transfer-listi sam, ali sam jo{ ~lan klub. Ukoliko me ne prodaju, i u narednoj polusezoni }u nositi dres Karabuka, jer imam ugovor na jo{ godinu i pol. Naravno, u cijeloj pri~i se pitam i ja. Ukoliko do|e ponuda koja }e zadovoljiti obje strane, vjerovatno }u oti}i. Ve} sam imao jednu ponudu, ali nisam bio zadovoljan uslovima", rekao S. [I[I] je Jahi}.

Tim sa Otoke seli u grad na Drini

Prometno u Vrap~i}ima

Priklju~io se i Vladavi}, Peji} dolazi sutra Novo lice na treningu Vele`a od ju~er je i Boris Mileki}, stoper stigao iz Donjeg Srema poku{at }e u narednim danima nametnuti se stru~nom {tabu U utorak u popodnevnim satima u Vele`u su dogovorili anga`man Matijasa Peji}a, defanzivca koji bi trebao rije{iti problem na lijevom boku. Nekada{nji mladi reprezentativac sti`e iz redova Slobode, a osim Vele`a, bio je `elja i Milomira Odovi}a, trenera Zvijezde. "Sutra dolazim u Mostar na prvi trening i potpis ugovora. Prezadovoljan sam uslovima koji su mi ponu|eni u Vele`u. Radi se o za na{e prilike velikom klubu", izjavio je Peji} nakon {to je dogovorio saradnju u trajanju od osamnaest mjeseci. Osim Peji}a novo lice na treningu Vele`a od ju~er je i Boris Mileki}, stoper stigao iz Donjeg Srema poku{at }e u narednim danima nametnu-

Ho}e li Karvina dozvoliti kapitenu povratak u Mostar?

ti se stru~nom {tabu. Od ponedjeljka je u pogonu i Admir Vladavi}. Biv{i reprezentativac zasigurno bi bio najve}e Vele`ovo poja~anje ove zime, ali za sad ga od parafa na ugovor sa mati~nim klubom dijele administrativni problemi. Ta~nije, Karvina, klub ~ije boje brani u posljednjih godinu dana, na posudbu ne `eli pustiti kapitena i ponajboljeg igra~a, makar je povratak ku}i velika Vladavi}eva `elja. U slu~aju da propadne Vladavi}ev povratak, naum Ibre Rahimi}a je anga`ovati jo{ jednog ofanzivca, a izbor bi vjerovatno pao na Seada Bandu, napada~a crnogorskog Bokelja, koji je svojevremeno nastupao za juniorski tim Crvene A. DEMI] zvezde.

Salihovi} presudio Sparti Sejad Salihovi}, fudbalski A reprezentativac Bosne i Hercegovine, dobro je otvorio 2013. godinu. U prvoj test-utakmici odigranoj u portugalskom Portimau, u sklopu priprema za proljetni dio sezone u Bundesligi, donio je pobjedu Hoffenheimu u susretu protiv Sparte Rotterdam. Ekipa na{eg reprezentativca slavila je minimalnim rezultatom 1:0, a jedini pogodak postigao je Salihovi} iz jedanaesterca u 21. minuti nakon prethodnog igranja rukom jednog protivni~kog igra~a u {esnaester-

cu. Na{ reprezentativac na terenu je proveo 66 minuta, kada ga je zamijenio Streker. Iza Hoffenheima je slab prvi dio sezone u njema~kom prvenstvu, s obzirom na to da se nalazi u zoni ispadanja, na tek 16. mjestu s 12 bodova iz 17 utakmica. Salihovi} je u 11 ovosezonskih bundesliga{kih nastupa postigao tri gola. Narednu prijateljsku utakmicu Hoffenheim }e igrati 11. januara protiv jo{ jednog holandskog tima, Heerenveena. S. [.

Vukovi }e svoje naredne protivnike ugostiti u Gora`du

Olimpic od prolje}a doma}in u Gora`du Nakon nedavnog sastanka ~elnika FK Olimpic i Op}ine Gora`de, te ju~era{njeg susreta predstavnika sarajevskog premijerliga{a sa Komisijom za licenciranje N/FSBiH, postignut je dogovor da Olimpic svoje doma}e susrete u proljetnom dijelu BH Telecom Premijer lige, igra na gradskom stadionu u Gora`du. "Upravo smo imali sastanak i stvar je gotova. Svoje doma}e susrete igrat }emo u Gora`du {to zna~i da }emo tamo ugostiti Gradinu u prvom kolu nastavka prvenstva. Sva klupska adminis-

tracija, igra~i, stru~ni {tab, kao i samo sjedi{te kluba tako|er idu u Gora`de", kratko nam je ju~er prokomentarisao direktor tima s Otoke Nermin Demirovi}. Ina~e, Komisija za licenciranje N/FSBiH zajedno sa ~elnicima Olimpica posjetila je Gora`de kako bi stekla uvid u to {ta se sve treba uraditi na stadionu kako bi isti dobio licencu za odigravanje premijerliga{kih utakmica. Navodno bi do duela sa Gradinom svi radovi na stadionu u Gora`du trebali biti zavr{eni. M. K.

FIFA staje ukraj menad`erima FIFA je krenula u borbu protiv menad`era. Krovna svjetska fudbalska federacija radi na sistemu koji }e omogu}iti klubovima da transfere dogovaraju direktno s igra~ima. "Ovo }e biti revolucionarni sistem. Pomo}i }e i na svjetskoj sceni, ali i na razini nacionalnih saveza", rekao je Ja-

cques Anuma, predstavnik FIFA iz Obale Slonova~e. FIFA je odlu~ila stati ukraj menad`erima, ali i tre}im osobama. Njima }e ograni~iti mogu}nost ulaganja u mlade fudbalere na kojima kasnije ostvaruju korist od transfera. FIFA }e o svojim planovima objaviti vi{e po~etkom marta.


SPORT

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

45

FK @ELJEZNI^AR Samir Bekri} vaga ponude

MOJA SUDBINA JE U OSIMOVIM RUKAMA

Bekri}, koji ima ponude iz Turske i Poljske, ponovo }e obu}i dres sa brojem 10, kojeg je nosio prije nego }e napustiti Grbavicu • ^estitke Gredi}u na izboru za predsjednika dlaskom Zajka Zebe u Split, Samir Bekri} bi trebao dobiti vi{e prilika da doka`e svoj neosporan kvalitet. Jedan od razloga {to se Amar Osim odrekao usluga Zebe jeste ~injenica da je Bekri}, napokon, proigrao, te se od njega o~ekuju jo{ bolje igre na prolje}e.

O

Duga pauza

Samir Bekri}: Odbrani}emo duplu krunu

Bekri}, podsjetimo, ugovor sa plavima ima do kraja sezone, a tokom priprema, koje po~inju 14. januara, vjerovatno }e sa menad`erom razgovarati o produ`enju. Do tada, Bekri} vaga ponude iz Turske i Poljske, ali sa malim {ansama da napusti Grbavicu. “Menad`er je upoznat sa ponudama koje sam dobio i on odlu~uje o tome ho}u li oti}i ili ostati. Moja sudbina je u njegovim rukama”, ka`e nam Bekri}, koji to-

Fudbaleri Sarajeva danas po~inju pripreme

kom jeseni nije bio zadovoljan minuta`om, ali kada je dobio priliku za dokazivanje, iskoristio ju je na najbolji mogu}i na~in. Veznjak plavih, koji }e na prolje}e uzeti Zebinu desetku, koju je i sam nosio prije odlaska sa Grbavice, ka`e da se po`elio utakmica i treninga. “Pauza u BiH je zaista duga i s nestrpljenjem o~ekujem okupljanje kako bismo nastavili tamo gdje smo stali jesenas. Ukoliko budemo pravi, te{ko da nas iko mo`e sti}i, jer na{ cilj je jasan - odbrana duple krune. Naravno, ne}e nam biti lako, ali vjerujemo u sebe i kvalitet koji posjedujemo.” Bekri} dodaje kako njega i suigra~e ne}e opustiti odlasci iz Sarajeva, koje je trenutno, barem po tabeli, najve}i konkurent plavima. “Husejinovi} nije Sarajevo. Za njih je bitnije da im ostane Emir

Had`i}, jer ima sjajnu statistiku. Uostalom, Sarajevo ima dovoljno kvalitetnih pojedinaca i ne}e se osjetiti odlazak jednog ili dvojice igra~a. Vjerovatno }e promijeniti sistem igre, ali opet ponavljam - ako mi budemo pravi, nema potrebe da razmi{ljamo o protivnicima”, smatra Bekri}, koji je na kraju razgovora izrazio zadovoljstvo {to je za predsjednika kluba imenovan Almir Gredi}.

Pomagao savjetima “Drago mi je {to je jedan tako mlad i sposoban ~ovjek dobio priliku da upravlja klubom. Vjerujem da }e je iskoristiti. Sa Gredi}em sam dijelio svla~ionicu i uvijek mi je pomagao savjetima i `elim mu sve najbolje na novoj funkciji”, rije~i su Samira Bekri}a. J. LIGATA

Za dvije provjere sa Hrvatskom

Provjere sa Trnjem, @algirisom, Zrinjskim Fudbaleri Sarajeva obavi}e danas prvi trening u 2013. na pomo}nom terenu stadiona “Asim Ferhatovi} Hase” u 14 sati, ~ime }e po~eti pripreme za nastavak prvenstva. [ef stru~nog {taba bordo sastava Dragan Jovi} izvr{i}e prozivku igra~a i upoznati ih sa planom priprema. Prema Jovi}evim rije~ima, od petka do nedjelje obavi}e se ljekarski pregledi i testiranja fudbalera, a od ponedjeljka }e po~eti intenzivniji treninzi u Sarajevu. “Ovdje ostajemo do 28. januara kada }emo otputovati na desetodnevne pripreme u Me|ugorju. U potrazi smo za protivnicima sa kojima }emo igrati prijateljske utakmice. Odmjeri}emo snage sa hrvatskim tre}eliga{em, ekipom Trnje. Posu{je nam tako|e nudi provjeru i mo`da nastupimo protiv njega sa kombinovanim timom. Igra}emo najprije sa lak{im rivalima, da bismo ja~e kontrolne utakmice igrali u Opatiji na zavr{nim pripremama od 10. do 20. februara. @algiris }e se pripremati u Istri i sa ovom litvanskom ekipom igra}emo 14. februara. Generalka je planirana protiv Zrinjskog sedam dana prije starta drugog dijela prvenstva u Mostaru”, izjavio je Jovi}. Nakon odlaska dva ponajbolja

Zoran Belo{evi} potpisao jednogodi{nji ugovor sa gr~kim drugoliga{em Pierikosom

Dragan Jovi}: Bi}e jo{ novih igra~a

fudbalera tima sa Ko{eva Saida Husejinovi}a i Zorana Belo{evi}a, te @arka Karamati}a, Borisa Guji}a, Sulejmana Krpi}a i Secoube Diatte, iz redova jesenjeg viceprvaka oti{ao je i Samir Nuhanovi}, strijelac pobjedonosnog gola u derbiju sa @eljezni~arom. “Raskinuli smo ugovor sa Nuhanovi}em, koji se nadao ve}oj minuta`i, dok smo mi o~ekivali da }e on pru`iti ve}i doprinos u igri. Bio je kratak period za njegovu adaptaciju, a po{to je imao ponudu autrijskog kluba, dozvolili smo mu da je prihvati.” Strateg ko{evskog premijerliga{a najavio je da }e osim Amera Osmanagi}a, na prozivci biti jo{ novih igra~a. “Jo{ radimo na njihovom dolasku i zbog toga ne mogu re}i njihova imena.” U italijanskim medijima pojavila se informacija da je Udinese spreman ponuditi za transfer Amera Dupovca FK Sarajevo 100.000 eura na ime obe{te}enja. “Na klub nije stigla konkretna ponuda”, naglasio je Jovi}. Recimo i to da }e Zoran Belo{evi} nastaviti karijeru u gr~kom drugoliga{u Pierikosu, sa kojim je potpisao ugovor na godinu. Z. RA[IDOVI]

Futsal reprezentacija BiH igra}e protiv Hrvatske 15. i 16. januara

Matan pozvao 15 igra~a Futsal reprezentacija BiH odigra}e dvije prijateljske utakmice sa Hrvatskom u Novigradu. Prvi me~ na programu je 15. januara u 18 sati, a drugi dan kasnije u 19. Selektor na{e malonogometne selekcije Boro Matan pozvao je za ove provjere sljede}e igra~e: Bahrudin Omerbegovi}, Nijaz Mulahmetovi}, Nermin Kahved`i} (MNK Centar Remi

BH play, Sarajevo), Tomo Bevanda, Marin [unji}, Stanislav Gali}, Kristijan Panti} (Brotnjo), Maid Rami}, Ivan Knezovi} (Vrgorac, Hrvatska), Dra`en Novoselac, Anel Radmilovi} (Tango, Isto~no Sarajevo), Haris Skuhan (Comunikare, Mostar), Ivan Matan (Alumnus, Zagreb), Rado{ ^oli} (Glasinac) i Milenko Devu{i} (Sokrates, Banja Luka). Z. R.

Wenger `eli FA kup Francuski strateg na klupi Arsenala Arsene Wenger ka`e da mu smeta izostanak trofeja. "Nisam ovdje da bih gledao druge kako osvajaju trofeje. Va`no mi je do}i do titula i dat }u sve od sebe kako bi Arsenal

osvojio barem FA kup. Trofejna su{a nije ugodna, a jedini na~in za ostvarenje tog cilja jeste pobje|ivanje”, poru~io je Wenger uo~i susreta. Posljednji je put Wengerov Arsenal FA kup osvojio u 2005.


46

SPORT

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

IFFHS izabrao najboljeg klupskog trenera u 2012.

Mourinhu ~etvrti naslov

Jose Mourinho dobio najvi{e glasova novinara i stru~njaka

Portugalski stru~njak Jose Mourinho progla{en je najboljim klupskim trenerom 2012. godine u izboru Instituta za fudbalsku historiju i statistiku (IFFHS) iz Kölna. Ovaj izbor provodi se od 1996, a u njemu u~estvuju novinari i fudbalski stru~njaci sa svih kontinenata. Trener Reala osvojio je 101 bod, odnosno dva vi{e od Italijana Roberta di Mattea, koji je lani iznena|uju}e odveo Chelsea do naslova u Ligi prvaka. Tre}e mjesto sa 97 bodova pripalo je argentinskom stru~njaku Diegu Simeoneu, koji je osvojio Evropsku ligu s Atleticom.

Mourinho je pro{le sezone odveo Real do naslova prvaka u {panskoj Primeri, sru{iv{i pritom brojne rekorde i ostaviv{i iza sebe Barcelonu sa Lionelom Messijem. Mourinhu je ovo ~etvrti naslov najboljeg klupskog trenera svijeta u izboru IFFHS-a, a prethodna tri je osvojio 2004, 2005. i 2010. godine. IFFHS-ov izbor za najboljeg klupskog trenera godine: 1. Jose Mourinho (Portugal/Real Madrid) 101 bod, 2. Roberto di Matteo (Italija/Chelsea) 99, 3. Diego Simeone (Argentina/Atletico Madrid) 97, 4. Josep Guardiola ([panija/Barcelona) 82, 5. Tite (Brazil/Corinthians) 61.

VIJESTI

Drugi put zaredom

Do`ivotne suspenzije za namje{tanje

Özil najbolji igra~ Njema~ke Ofanzivni veznjak Reala Mesut Özil progla{en je drugu godinu zaredom najboljim njema~kim fudbalerom u izboru kluba navija~a elfa. Özil je dobio 32,49 posto glasova navija~a i ostavio iza sebe Miroslava Klosea (13,89 posto) i Marca Reusa (13,1 posto). U 2012. godini njema~ki reprezentativac postigao je {est golova i ubilje`io isto toliko asistencija u dresu njema~ke reprezentacije. Nagrada }e mu biti uru~ena 26. marta u Nürnbergu, uo~i utakmice protiv Kazahstana u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Mesut Özil progla{en najboljim od navija~a elfa

Reuters

Sportski direktor PSG-a Leonardo

Dolazak Cristiana Ronalda je mogu} Sportski direktor PSG-a Leonardo izjavio je kako je mogu}e da Cristiano Ronaldo postane novi igra~ ove ekipe. "Cristiano Ronaldo? Paris Saint-Germain je postao klub u kojem je sve mogu}e. On ima va`e}i ugovor sa Real Madridom i mi moramo biti svjesni da on ne}e oti}i iz Real Madrida zbog bilo kojeg kluba. Kada razgovaramo o mogu}em transferu igra~a kao {to je Cristiano, postoji samo ~etiri ili pet klubova koji se mogu uzeti u obzir. Paris Saint-Germain je jedan od tih klubova", rekao je Leonardo za L'Equipe.

Chelsea `eli dovesti Fellainija Uprkos dobroj se zo ni, za 34godi{njeg Franka Lamparda je do{ao kraj avanturi u Chelseu. Klub ne `eli produ`iti ugovor sa ovim veznjakom ko ji is ti ~e na kraju sezone. Premda je Lampard u Chelseu postao ikona i drugi je klupski strijelac u historiji u Premierligi, ra zlaz je ne iz bje`an. I dok se {u {ka o to me ho}e li Lampard zadnju epizodu svoje karijere ispisati u Manchester Unitedu, Interu ili negdje u SAD-u, u Chelseu `ele da njegova zamjena bude 25-godi{nji Marouane Fellaini. Mnogi svjetski mediji donose

izvje{taje po kojem je Everton primio ponudu od Chel sea za igra ~a ko ji je ove sezone postigao osam prvenstvenih pogodaka u 16 nastupa. Postoje razlike u navodima, ali je definitivno si gur no da je Chel sea spreman na petogodi {nji ugo vor. Od{teta bi iznosila izme|u 30 i 40 miliona funti, ali je iz vje snije da bi se cijena kretala prema onoj ve}oj brojci. Chelsea ne `uri sa realizacijom, odnosno vlasnik Roman Abramovi~ je spreman ~ekati do ljeta. Stav Evertona jo{ nije poznat.

Svjetska fudbalska federacija (FIFA) do`ivotno je suspendovala 41 ju`nokorejskog igra~a zbog namje{tanja utakmica. FIFA je napomenula da }e igra~ima, njih 21, koji su priznali umije{anost u korupciju, pru`iti {ansu da se vrate u fudbal, ali pod uslovom da pro|u probni period od dvije do pet godina, uklju~uju}i dru{tveno korisni rad u trajanju od 200 do 500 sati. Ju`nokorejski igra~i i treneri, njih vi{e od 50, u~estvovali su 2011. u namje{tanju rezultata utakmica K lige. Prije FIFA, do`ivotnu suspenziju za 41 igra~a izrekli su K liga i Ju`nokorejska fudbalska asocijacija. Odluku o eventualnom ukidanju suspenzije donije}e Ju`nokorejska fudbalska federacija.

Trener Barcelone putuje u New York

Protiv Cordobe bez Vilanove Trener Barcelone Tito Vilanova otputovat }e u New York kako bi se u tamo{njoj bolnici Sloan Kettering Memorial posavjetovao sa doktorima vezano za svoju bolest, te ne}e ve~eras predvoditi Barcelonu protiv Cordobe u revan{-susretu osmine finala Kupa kralja, pi{e Marca. Di re ktor po me nu te bolnice u New Yorku je Jose Baselga, jedan od vode}ih ljudi i u bolnici Vall d'Hebron, gdje je Vilanova i operisan, a u SAD-u pregledat }e ga doktor Timothy A. Chan. Pod sje ti mo, 20. decembra Vilanova je po drugi put operisao tumor parotidne `lijezde i sada prolazi tretmane hemoterapijom i zra~enjem.

Kolarov oslobo|en optu`bi Engleska policija ne}e teretiti fudbalera Manchester Citya Aleksandra Kolarova zbog sukoba s navija~ima tokom utakmice s Newcastleom. Reprezentativac Srbije je tokom utakmice na St. James Parku, 15. decembra, navodno bio umije{an u incident s navija~ima crno-bijelih koji su na tribini blizu koje se zagrijavao istakli albansku zastavu. Dvojica Albanaca, navija~a Newcastlea, rekla su tokom utakmice redarima da ih je Kolarov vrije|ao na rasnoj osnovi. Redari su nakon toga slu~aj prijavili policiji, koja takve navode mora da istra`i. Kao ishod ~itave pri~e, Kolarov je oslobo|en svake sumnje i policija ga ne}e teretiti za optu`be.


SPORT

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

47

NBA Prvak Miami izgubio u Indianapolisu

Netsi u gostima

razbili 76-erse

Mirza Teletovi} za 14 minuta ubacio osam poena Oslabljeni Lakersi izgubili u Houstonu Timberwolvesi bolji od Hawksa U me~u igranom u Wells Fargo centru u Philadelphiji, u no}i sa utorka na srijedu po na{em vremenu, tokom ve}eg dijela susreta nije bilo mnogo neizvjesnosti. Mirza Teletovi} i dru{tvo, nakon pobjede nad Kingsima, odigrali su jo{ jednu sjajnu utakmicu, a ovaj put su deblji kraj izvukli 76-ersi od kojih su Brooklyn Netsi bili bolji sa 109:89. Teletovi} je nastavio s dobrim NBA nastupima, a ovog puta je za 14 minuta igre ubacio osam ko{eva. Na{ ko{arka{ je u{ao u igru dvije minute prije kraja tre}e

~etvrtine i odmah je pogodio nakon ofanzivnog skoka, a malo kasnije dodao je i dvije trice. Osim toga, napravio je i tri ofanzivna skoka. Ina~e, Netse je do pobjede predvodio Williams s 22 i Blatche s 20 poena, dok je kod doma}ina bolji od ostalih bio Holiday s 19 poena i osam asistencija. Houston Rocketsi iskoristili su povrede u ekipi Los Angeles Lakersa (Howard, (Gasol i Hill) i do{li do pete uzastopne pobjede. Harden je ponovo bio odli~an s 31 poenom, devet asistencija i

{est skokova, Parsons je dodao 20 poena, a Delfino i Lin po 19. Lakerse je predvodio Metta World Peace s 24 poena, dok je ~etiri manje uz sedam asistencija ubacio Kobe Bryant. Poraz su do`ivjeli i prvaci, ovaj put u Indianapolisu. Uz 17 poena Paula Georgea, Pacersi su slavili rezultatom 87:77. U najlo{ijem napada~kom u~inku Miamija ove sezone i njihovom desetom porazu, Wade je ubacio 30, a James 22 poena uz deset skokova, dok je doma}ine vodio George s 29 poena i 11 skokova.

Wade (Heat) u akciji: Nije mogao sam protiv Pacersa

U svom Target Centru Timberwolvesi su nadigrali Hawkse sa 108:103. Nikola Pekovi} bio je sjajan s 25 poena i 18 skokova, a Kiriljenko je dodao 21. Kod Hawksa su po 21 poen ubacili Smith (13 skokova, sedam asistencija), te Williams (osam asistencija).

Reuters

NBA, uto rak: Phi la del phia 76ers - Brooklyn Nets 89:109, Indiana Pacers - Miami Heat 87:77, Milwaukee Bucks - Phoenix Suns 108:99, Houston Rockets - Los Angeles Lakers 125:112, Minneso ta Tim berwol ves - Atlan ta Hawks 108:103.

Prvog februara Izbor naj sportiste SBK/KSB-a

BiH dobila sudiju u umjetni~kom klizanju

Ko }e naslijediti Daria i Aminu?

Burekovi}, odli~an prvi

Ocjenjiva~ki sud/`iri Izbora najboljeg sportiste Kantona za 2012. godinu u sastavu Edhem Ekme{~i}, predsjednik, Zvonimir ^ili}, potpredsjednik, Mulo Had`i}, Hazim ^ukle i Osman Me{am, ~lanovi, odr`ao je u Travniku sjednicu i na osnovu prijedloga sportskih saveza op}ina, kantona i pojedinaca izvr{io je rangiranje najuspje{nijih. Izbor sportiste SBK-a za 2012. godinu odr`a}e se 1. februara 2013. godine u travni~kom Centru za kulturu. Podsjetimo, u 2011. godini najuspje{niji sportista SBK-a bio je Dario ^erkez iz Motocross kluba Vitez, a najbolja sportistkinja Amina Adilovi} iz Karate kluba Mladost iz Viteza. Najuspje{nija seniorska ekipa bila je Motocross Klub Vitez, a najbolja `enska NK Mladost - Nevi} Polje. Na osnovu Pravilnika za izbor sportiste i sportske ekipe SBK/KSB-a biraju se najbolji u osamnaest kategorija, koji obuhva}aju najbolje sportiste i sportske ekipe u mu{koj i `enskoj konkurenciji, a kao stimulans i podstrijek mladim sportistima biraju se najbolji sportisti do 14 godina, kadet i junior i u mu{koj i `enskoj konkurenciji, kao i najbolje mu{ke i `enske kadetske, juniorske i seniorske ekipe. U Izboru najboljih sportista Kantona u~estvuju i sportisti i sportske ekipe sa tjelesnim o{te}enjem. “Ocjenjiva~ki sud/`iri nije imao lagan zadatak, s obzirom na to da je samo u konkurenciji za najboljeg sportistu bilo dvanaest prijedloga, a svaki predlo`eni kandidat imao je uspjehe vrijedne pa`nje�, istakao je Ekme{~i}. Prijedlog Ocjenjiva~kog suda/`irija razmatra}e

Najbolji sportisti SBK/KSB-a na pro{logodi{njoj manifestaciji odr`anoj u Vitezu

Organizacioni/Organizacijski odbor Izbora najboljeg sportiste Kantona za 2012. godinu na sjednici 17. januara 2013. godine, kada }e se donijeti kona~na odluka o najboljim sportistima Kantona za 2012. godinu. I ovaj put ~itatelji portala hronika.ba ima}e priliku glasati za osvaja~a/cu nagrade publike. U konkurenciji su sportisti i sportistkinje koji su navr{ili 18 godina i ostvarili su rezultate u seniorskoj konkurenciji. Pro{le godine uvedena je i nova kategorija - Nagrada publike. Naime, na portalu www.hronika.ba do 5. februara 2012. glasala su 3.484 posjetitelja, a nagrada publike pripala je ko{arka{u Viteza @eljku Palavri koji je dobio 1.158 glasova, dok je drugi bio mladi i talentovani {ahista Dejan Marjanovi} iz Viteza sa ENI news 1.134 glasa.

Ko zna, zna. To bi se moglo re}i za Amela Burekovi}a, reprezentativca Bosne i Hercegovine u umjetni~kom klizanju, koji je u dosada{njoj karijeri osvojio niz zlatnih medalja na me|unarodnim i doma}im takmi~enjima, a ovih dana je polo`io i ispit za nacionalnog sudiju u umjetni~kom klizanju. Uz punu podr{ku Saveza kliza~kih sportova Bosne i Hercegovine, Amel je pred komisijom Me|unarodne kliza~ke unije (ISU) ispit polo`io odli~nim uspjehom i tako postao prvi bh. sudija u ovom sportu. Treba napomenuti i da je, pored svog anga`mana u klizanju, Amel i redovan student druge godine Farmaceutskog fakulteta. Savez intenzivno radi na vra}anju u Bosnu i Hercegovinu jednog suca porijeklom iz na{e zemlje, koji je po svojim kvalitetima u samom vrhu sudijske organizacije i izuzetno cijenjen u strukturama ISU-a. Njih dvoje,

Amel Burekovi} kre}e i sudijskim stazama

uz podr{ku Saveza i nadle`nih institucija, trebali bi u BiH stvoriti bazu i sigurnu osnovu za jaku sudijsku organizaciju u ovom sportu, koja bi u punom kapacitetu predstavljala ovaj sport na me|unarodnoj sceni. Prvi test ova organizacija }e imati na EYOF 2017. koji }e se odr`ati u Sarajevu.


48

SPORT

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Memorijalni uspon na Lupoglav 9. i 10. februara Na Kilimand`aro }e krenuti ekipa planinara iz Od`aka i B. Luke Vi{e zahtjevnih ski-tura na{ih alpinista i planinara Kraji{nici na Osje~enici... Ure|uje: Ramo KOLAR

PRIPREME ZA EKSPEDICIJU KILIMAND@ARO 2013. u DPP-u Lipa iz Od`aka nazvali su planinarski san. Ovaj klub i Planinarsko-alpinisti~ki klub Summit Banja Luka vi{e mjeseci obilaze razne planinarske destinacije u namjeri da se {to bolje pripreme za uspon na najvi{i vrh Afrike i vulkanskog masiva Kilimand`aro Uhuru Peak. U sklopu tih priprema ispenjali smo, pored ve}ine bosanskohercegova~kih vrhova, i najvi{e vrhove Balkana (Musala 2.925 m), Austrije (Grosglogner 3.798 m), Italije (Gran Paradiso 4.061 m) i Francuske (Mont Blanc 4.810 m). Za ostvarenje ovoga plani-

Kraji{ki planinari na Osje~enici proteklih dana

narskog sna, uspon na Uhuru Peak 5.895 metara nadmorske visine, odabrali smo Machame ru tu, a si la zak bismo iz vr{i li Mweka rutom. Machame ruta je ne{to du`a, ali i najljep{a staza. Iako ne}emo imati ~vrste objekte za smje{taj, izbje}i }emo gu`vu koja vlada na uobi~ajnoj Marangu (Coca-Cola) ruti, a sebi obezbijediti bolju aklimatizaciju. Dobra aklimatizacija je klju~na za uspje{an izlazak na vrh, jer ve}ina planinara zbog nje odustane od uspona. Poslije uspona planiramo posjetiti nacionalne parkove Tanzanije i katoli~ku misiju Kisongo (kod Arushe), a i odmoriti se na Zan-

zibaru, izvijestio nas je predsjednik Lipe Ivo Lubina Dino... • VI[E SKI-TURA izveli su bh. alpinisti i planinari: Viso~icakru`na tura oko stijene Puzim na potezu Sinanovi}i-Sljeme-Puzim-Jelenja~a-Sinanovi}i (Sanja Mitrovi}, Gordan ^ahtarevi} i Red`ep Grabus). Vla{i}-tura na potezu Galica-Paljenik (vrh) Vla{ka gomila-Deve~ani (planinarski dom) - Sejo Bijedi}, Sanja Mitrovi}, Gordan ^ahtarevi} i Red`ep Grabus. Tre}a tura je bila na Prenju: Prenjski vrh Bora{nica pravcem Borci-Poljanavrh i nazad u izvedbi Fadila Novali}a, Gordana ^ahtarevi}a i Red`epa Grabusa...

• NOVU PLANINARSKU GODINU ljubitelji prirode iz regije zapadna Bosna su otpo~eli na planini Osje~enici (1.795 mnv) kod Bosanskog Petrovca. Doma}in ovom planinarskom pohodu bili su lokalni planinari iz KES Crni vrh, Bosanski Petrovac, a ukupan broj u~esnika bio je 75, od kojih posebnu pohvalu zaslu`uje 8 planinarki. Planinarenje ovoga zimskog uspona otpo~inje u selu Koluni} i visinsku razliku od oko 1.000 metara planinari su pre{li za nepuna 4 sata, {to govori o dobroj fizi~koj pripremljenosti ove velike i raznolike grupe. Ovaj januarski dan je bio izuzetno lijep i naruku planinarima da

ostvare zacrtani cilj, tj. osvoje planinu Osje~enicu. Zahvaljujemo planinarima iz Prijedora, Sanskog Mosta, Klju~a, Biha}a, Cazina, Bu`ima, Velike Kladu{e i Bosanske Krupe {to su se odazvali na poziv doma}ina iz Bosanskog Petrovca i podr`ali ovu, jednu od zajedni~kih aktivnosti planinara USK-a, napisao nam je Alem Jaganjac... • MEMORIJALNI USPON LUPOGLAV 2013. izvest }e se 9. i 10. fe bru ara/ve lja ~e na ovaj prenjski vrh (2.102 mnv), a u znak sje}anja na prve osvaja~e ovog vrha zimi (koji su tom prilikom i poginuli ). Trojica alpinista Ilija Dilber, Zijo Jajatovi} i Milorad Stjepanovi} su nakon nekoliko mjeseci prona|eni na padinama ispod Lupoglava. Sam uspon je jedan od te`ih uspona u regionu. Planinarski savez BiH i ovaj put je organizator pohoda. Svi u~esnici sami sebi organiziraju prijevoz (dolazak i povratak), hranu i osvje`avaju}e napitke, potrebnu opremu za bivak u Barnom dolu i za uspon na vrh. Planinarski savez Bosne i Hercegovine obezbje|uje stru~ne vodi~e i ekipu GSS-a i osobe na osiguranju vozila sa mjesta polaska. Svi u~esnici u~estvuju na li~nu i materijalnu odgovornost, a detaljni plan uspona PSBiH }e uskoro objaviti...

Reli Dakar - ~etvrta etapa

Al-Attiyah smanjio razliku Nakon druge pobjede zaredom, Nasser al-Attiyah smanjio prednost Stephanea Peterhansela • U konkurenciji motociklista Joan Barreda Bort drugoplasiranom Olivieru Painu pobjegao na vi{e od osam minuta ^etvrtog dana natjecatelji su morali pre}i dug put od Nazce do Arequipe. Brzinski ispit sastojao se od 289 kilometara, a nakon toga ~ekalo ih je jo{ 429 kilometara putovanja do Arequipe. Voza~i su se za vrijeme etape na{li na nekoliko razli~itih podloga, a morali su svladati i nekoliko strmih uspona, pri ~emu su se privremeno uspeli i na dvije hiljade metara nadmorske visine. Me|u voza~ima automobila najbr`i je drugi dan zaredom bio Nasser al-Attiyah u Buggyu. Na najve}em dijelu brzinca Kataranin je gledao u le|a Francuzu Guerlainu Chicheritu (Buggy), koji je imao najbolja vremena na prve dvije kontrolne ta~ke. Ipak, u zavr{nom dijelu brzinskog ispita Al-Attiyah se bolje sna{ao i etapu zavr{io u vremenu 3:28:46, 36 sekundi br`e od Chicherita. Tre}i je ponovno

Lo{e vijesti za Sainza Carlos Sainz u utorak je doznao kako mu vrijeme izgubljeno u nedjelju zbog problema sa sustavom za navigaciju ipak ne}e biti vra}eno. Dodatnom i detaljnijom istragom organizatori su zaklju~ili kako je za pustinjsko lutanje ipak kriv [panjolac, odnosno GPS ure|aj na njegovom Buggyu te su poni{tili vlastitu odluku kojom su [panjolcu u ukupnom poretku nadoknadili izgubljeno vrijeme. bio Stephane Peterhansel u Miniju, a za pobjednikom etape zaostao je minutu i 17 sekundi. Time je zadr`ao prednost u ukupnom poretku, ali sada ispred Nassera al-Attiyaha ima prednost od pet minuta i 16 sekundi. Tre}e mjesto u ukupnom poretku dr`i Giniel de Villiers u Toyoti, ~etvrti na ~etvrtoj etapi, a njegov zaostatak za vode}im je velike 33 minute i 22 sekunde. U konkurenciji motociklista u utorak je zablistao Joan Barre-

da Bort. [panjolac na Husqvarni bio je vode}i nakon druge etape, ali je u ponedjeljak zbog slomljenog kota~a izgubio vi{e od pola sata. To ga je o~ito motiviralo pa je na ~etvrtoj etapi odnio pobjedu s vremenom 3:41:09 i drugoplasiranom Olivieru Painu na Yamahi pobjegao na ~ak osam minuta i 23 sekunde. Tre}e vrijeme postavio je jo{ jedan Francuz, David Casteu na Yamahi, koji je za Barredom zaostao deset minuta i 42 sekunde. Cy-

Sjajna vo`nja {panskog motocikliste Joana Barreda Borta na Husqvarni

ril Despres, vode}i nakon tri etape, imao je ne{to lo{iji dan te je etapu zavr{io na 15. mjestu sa 17 minuta i 12 sekundi slabijim rezultatom od pobjednika. Dakarski reli nastavlja se petom etapom od Arequipe do Arice, koja }e takmi~are uvesti iz Perua u ^ile. Brzinski ispit za motocikliste dug je 136 kilometara, a za automobile 172 kilometra. Na petoj etapi ne}e biti toliko pijeska, ali zato natjecatelje o~ekuje vo`nja kanjonima rijeka te dionice s mnogo kamenja.

Automobili, poredak nakon ~etvrte etape: 1. S. Peterhansel (FRA/Mini) 9:04:29 sati, 2. N. Al-Attiyah (KAT/Buggy) + 5:16, 3. G. de Villiers (JAR/Toyota) + 33:22, 4. L. Novitskij (ROS/Mini) + 33:48, 5. N. Roma ([PA/Mini) + 39:06... Motocikli, poredak nakon ~etvrte etape: 1. O. Pain (FRA/Yamaha) 10:10:38 sati, 2. D. Casteu (FRA/Yamaha) + 2:24, 3. C. Despres (FRA/KTM) + 3:09, 4. J. Barreda Bort ([PA/Husqvarna) + 5:38, 5. J. Viladoms ([PA/Husqvarna) + 7:22...


OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА Конкуренцијско вијеће

BOSNA I HERCEGOVINA Konkurencijsko vije}e

Broj: 05-26-1-023-7-II /12 Sarajevo, 8.1.2013. godine Na osnovu ~lana 25., a u vezi sa ~lanom 16. stav (4) Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09) Konkurencijsko vije}e daje

49

Na osnovu ~lana 8. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10), a u vezi sa ~lanom 28a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH" broj: 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12) i Odluke o potrebi prijema zaposlenika u radni odnos, broj: 18.7.1-34.2-6437/12 od 28.12.2012. godine, direktor Slu`be za poslove sa strancima, r a s p i s u j e:

J AV N I O G L A S za popunu upra`njenog radnog mjesta na odre|eno vrijeme 1. Zaposlenik na radnom mjestu Vi{i stru~ni saradnik - inspektor za strance u Terenskom centru Sarajevo:.............1 izvr{ilac

O B A V J E [ T E NJ E o Prijavi koncentracije

Opis poslova radnog mjesta: 1. Vi{i stru~ni suradnik - inspektor za strance

1. Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine je 14. decembra 2012. godine pod brojem: 05-261-023-II/12 zaprimilo Prijavu koncentracije privrednog subjekta subjekta B.S.A., 33 avenue du Maine-Tour Maine Montparnasse, 75015 Pariz, Francuska, s namjerom sticanja kontrole nad privrednim subjektom Ljubljanske mlekarne, mlekarska industrija, d.d., Tolstojeva 63, Ljubljana, Republika Slovenija, u smislu ~lana 12. stav (1) ta~ka b) Zakona o konkurenciji. 2. Pravni osnov predmetne koncentracije je Ugovor o kupoprodaji akcija Ljubljanske mlekarne d.d. zaklju~en 26.10.2012. godine. izme|u B.S.A., na strani kupca, i NFD Holdinga d.d., Factor banke d.d., Mutual fund KD Delin{ki dohodkovni, KD Banka d.d., Sava d.d., na strani prodavca. 3. Predmetna koncentracija, prema podacima iz Prijave koncentracije, imat }e efekat na relevantnom tr`i{tu proizvodnje i distribucije mlijeka i mlije~nih proizvoda na teritoriji Bosne i Hercegovine. 4. Konkurencijsko vije}e poziva sve zainteresovane privredne subjekte koji djeluju na navedenom relevantnom tr`i{tu ili druge privredne subjekte koji djeluju na drugim tr`i{tima, na kojima bi predmetna koncentracija mogla imati efekat, te druge institucije ili udru`enja koji imaju odgovaraju}a saznanja o relevantnom tr`i{tu da mogu dostaviti pisane primjedbe i mi{ljenja putem faxa: 033/251-408 ili po{tom na adresu Radi}eva broj 8, 71 000 Sarajevo, u vremenskom roku od 7 dana od dana objave obavje{tenja. 5. Ovo obavje{tenje bit }e objavljeno u dnevnim novinama i na web stranici Konkurencijskog vije}a (www.bihkonk.gov.ba) Predsjednik Gordana @ivkovi}

Vr{i kontrolu kretanja i boravka stranaca na podru~ju Terenskog centra, a po potrebi i na cijeloj teritoriji u BiH, vr{i kontrolu svih pravnih i fizi~kih lica koja pru`aju usluge smje{taja, preduzima sve radnje i primjenjuje ovla{tenja iz Zakona o slu`bi za poslove sa strancima i Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu u BiH, kao i drugih zakona i propisa u BiH; pokre}e postupak prekr{ajne odgovornosti; vodi upravne postupke iz svoje nadle`nosti, vr{i izradu pojedina~nih i op{tih upravnih akata iz svoje nadle`nosti, vr{i druge provjere na terenu; preduzima zakonske mjere kod izvr{nih odluka o protjerivanju i otkazu boravka iz BiH, odobrenje stalnog i privremenog boravka stranaca u BiH; sara|uje sa drugim zaposlenim u Terenskim centrima i drugim organizacionim jedinicama Slu`be; obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca kome podnosi izvje{taj o svom radu. Op}i uslovi koje kandidat mora ispunjavati:: a) da ima navr{enih 18 godina; b) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, {to se dokazuje uvjerenjem ne starijim od {est mjeseci; c) da protiv njega nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~injeno s umi{ljajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini; d) da nije obuhva}en ~lanom IX stav 1. Ustava BiH; e) da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavljuje kod poslodavca. Posebni uslovi: • Visoka stru~na sprema (VII stepen) - zavr{en fakultet dru{tvenih, tehni~kih ili prirodnih nauka; • najmanje 2 (dvije) godine radnog iskustva; • poznavanje rada na ra~unaru; Mjesto rada: Sarajevo

Bosna i Hercegovina, 71000 Sarajevo, Radi}eva 8 Tel: + 387 33 251 406, Fax: + 387 33 251 408 http://www.bihkonk.gov.ba/

"AGENCIJA ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE" SARAJEVO raspisuje

K O N K U R S za dodjelu stipendija za redovne studente za {kolsku 2012/13. godinu - Ekonomski fakultet - Prirodno-matemati~ki fakultet, Odsjek biologija Odsjek hemija - Poljoprivredni fakultet - Tehnolo{ki fakultet - Elektrotehni~ki fakultet Odsjek informatika - Pravni fakultet - Gra|evinski fakultet Odsjek hidrotehnika Odsjek geodezija - Ma{inski fakultet

1 stip. 1 stip. 1 stip. 1 stip. 1 stip. 1 stip. 1 stip. 3 stip. 1 stip. 1 stip.

Napomena za sve kandidate: Javni oglas se provodi u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji Slu`be za poslove sa strancima. Svi prijavljeni kandidati koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa i koji su se prijavili na javni oglas podlije`u proceduri provjere osposobljenosti za obavljanje poslova za radno mjesto za koje su aplicirali, koju provodi Komisija za izbor. Kandidat za navedeno radno mjesto prima se na odre|eno vrijeme do 30.6.2013. godine, kao zamjena za dr`avnu slu`benicu koja je na porodiljskom odsustvu i imat }e status zaposlenika u skladu sa ~lanom 28a. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. Potrebni dokumenti: Kandidati su du`ni uz prijavu sa kratkom biografijom (svojeru~no potpisana u kojoj je nazna~ena adresa stanovanja i kontakt-telefon), dostaviti ovjerene kopije slijede}ih dokumenata: • fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6.4.1992. godine), odnosno za kandidate koji su visoko obrazovanje stekli po bolonjskom procesu uz fakultetsku diplomu i dodatak diplomi; iznimno, samo u slu~aju da visoko{kolska ustanova dodatak diplomi nije uop{te izdavala, niti za jednog diplomca, kandidat je du`an da uz ovjerenu kopiju fakultetske diplome dostavi uvjerenje visoko{kolske ustanove da dodatak diplomi nije uop{te izdat, niti za jednog diplomca; • uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est (6) mjeseci; • potvrde ili uvjerenja o tra`enom radnom iskustvu; • dokaz o poznavanju rada na ra~unaru.

Dodjela stipendija }e se izvr{iti na osnovu kriterijima iz Pravilnika o stipendiranju studenata «Agencije za vodno podru~je rijeke Save» Sarajevo.

Kandidat koji budu izabran, prilikom prijema u radni odnos daje pisanu izjavu da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Kandidat koji bude izabran du`an je prije potpisivanja ugovora o radu donijeti uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je izabran (ljekarsko uvjerenje - ne starije od 30 dana) i uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca).

Zainteresovani kandidati prijave na konkurs sa dokazima: - potvrda o redovnom studiranju; - potvrda o prosje~noj ocjeni u toku studija (za kandidate druge i naredne godine studija); - svjedo~anstvo o zavr{enim razredima srednje {kole 1 - 4 (za kandidate prve godine studija); - potvrda o osvojenom 1., 2. i 3. mjestu na nivou op}ine, kantona FBiH ili BiH (ako je kandidat u~estvovao na navedenim takmi~enjima); - ku}na lista; - potvrda o visini primanja po ~lanu doma}instva; - potvrda da je kandidat dijete {ehida ili poginulog borca, RVI - minimalna invalidnost 50 %, pripadnika Armije RBiH ili HVO - najmanje 24 mjeseca (ako kandidat ima navedeni status).

Sve tra`ene dokumente dostaviti najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnim listovima: "OSLOBO\ENJE", "DNEVNI LIST" i "GLAS SRPSKE", putem po{te, preporu~eno na adresu: BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO SIGURNOSTI SLU@BA ZA POSLOVE SA STRANCIMA (Javni oglas za zaposlenika na odre|eno vrijeme) PIJA^NA 6/II 71 210 ILID@A Napomena:

mogu dostaviti na adresu

Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i prijave kandidata koji ne ispunjavaju uslove javnog oglasa ne}e se razmatrati. Dostavljeni dokumenti se vra}aju samo na li~ni zahtjev. DIREKTOR Dragan Mekti}

«AGENCIJA ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE» SARAJEVO UL. HAMDIJE ^EMERLI]A BR. 39a (sa naznakom «za konkurs») Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.


50

OGLASI

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a

Adresa

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14

-

07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18

-

08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20

08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20

09-20 -

Naziv po{te

Adresa

Sarajevo Sarajevo Sarajevo

Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2

Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla

Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16

-

-

09-16 08-15 08-16 07-20 07-20

09-16 08-15 07-20 07-20

-

07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20

07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15

-

08-15

08-15

-

Naziv po{te

Adresa

Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica

A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb

Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko

Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17

08-15 08-15

-

07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16

08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15

-

07:30-16 08-17

08-15 08-15

-


MALI OGLASI

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. NEKRETNINE ZAMJENA SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

POTRA@NJA AGENCIJI potrebno vi{e stanova u Vogo{}i, za poznate klijente. Mob. 061/579493.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova za poznate klijente. Tel. 033/654-793.k POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM+re`ije. Kontakt: 033/211-101. 000 IZDAJEM moderno namje{ten stan u Ne|jari}ima. Mob. 061/221- 706.sms IZDAJEM kancelarijski prostor u Ne|ari}ima. Mob. 061/221-706.sms

IZDAJE se prazan stan u [opingu, trosoban, 19 sprat, c. grijanje. Tel. 062/423872.sms

IZDAJEM gara`u u centru Sarajeva ([trosmajerova). Tel. 200-227, 061/908587.k

IZDAJEM poslovni prostor 60m2 sa dvori{tem, pogodan za sve djelatnosti. Tel. 610-151.k

IZDAJEM stan na Skenderiji. Tel. 061/138-984.sms

IZDAJEM sobu blizu medicinskog i gra|evinskog fakulteta. Tel. 033/205396.k

IZDAJEM trosoban luksuzan namje{ten stan u novogradnji na Marindvoru sa gara`om ili bez. Tel. 061/764-022.k

IZDAJEM dvoiposoban stan 69m2, namje{ten, cen. grij. Saraj polje, 300 KM. Tel. 212-022, 061/502-773.k

GRBAVICA IZDAJEM namje{ten jednoiposoban stan 2 kat. Tel. 061/167930.k

IZDAJEM jednokrevetnu sobu samcima na Stupu, cijena 180 KM, re`ije ura~unate. Tel: 033/452-995.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, centar, Mejta{, za jednu ili dvije osobe, nov samostalan objekat, sa nus prostorijama. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM jednosoban namje{ten 95% stan, poseban ulaz, povoljno, naselje Vrtovi sunca, H. Be{irevi}a 96. Tel. 033/203-032, 060/319-2448.k IZDAJEM gara`u, ul. P. lige 18, (naselje Park). Tel. 442-347.k NAMJE[TEN veoma udoban stan, 86m2, [oping, Grbavica, povoljno. Mob. 061/325-077.k IZDAJEM poslovni prostor 10m2, Skenderija, 100 KM. Mob: 062/619-361.k KU]A, Jezero, 170m2, 2 gara`e, 2.500 KM. Mob. 062/619-361.k IZDAJEM, jednoj osobi, zasebna, potpuno premljena garsonjera. Lijepa lokacija Stari Grad. Tel. 033/213-508 i 061/812-485.k POVOLJNO izdajem ku}a, prizemlje+sprat, 4 sobe, kuhinja, mokri ~vor+nus prostorije, namje{teno, strogi centar, Mejta{. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM jednokrevetnu ili dvokrevetnu sobu djevojkama za stanovanje. ul. Mula Mustafe Ba{eskije br. 3/II, Sarajevo. Mob. 061/252-663.k IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan na Dobrinji, Dobrinjske bolnice 13/7. Tel. 065/396-237.k IZDAJEM dvokrevetnu komfornu sobu, Bjelave, upotreba kuhiinje i interneta. Tel. 443-938, 062/224-836.k JEDNOKREVETNA soba sa kupatilom i kuhinjom, studenticama, 150KM sa pla}enim re`ijama. Mob. 061/130-348.k IZDAJEM sprat ku}e u Donjm Vele{i}ima sve zasebno voda, struja, plin i ulaz tek renoviran namje{ten komplet cjena 200KM. Tel.061/305-132.k

IZDAJEM jednosoban stan, privatna ku}a, na Vracama u blizini Turskog koled`a. Mob. 061/764-022.k

IZDAJE se soba sa upotrebom kuhinje, centralno grijanje blizu fakulteta, tramvaj. Tel: 063/454-517. k

IZDAJEM u ku}i manji jednosoban, namje{ten stan, centar. Mob. 061/903999.k

POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700 KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM dom odmora i oporavka u prirodi u Ledi}ima, 8 le`aja, kamin sala, dnevni boravak, kuhinja, sanitarije. Mob. 061/131-726.k

IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na ^obaniji, cijena 300KM + re`ija. Mob. 061/209-334.k IZDAJEM gara`u u Papagajci. Mob. 061/140-442.k IZNAJMLJUJEM namje{ten stan u centru strancu ili zaposlenom br.paru. Tel: 062/169-663.k IZDAJEM gara`u, povoljno, Bulevar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, grijanje,. Tel. 062/692-255.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Marijin dvoru. Tel.066/775-459.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za ssve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenih beretki 12. Mob. 061/252-663.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k

HITNO izdajem nov namje{ten dvosoban stan Nova tibra 2 na du` period. Tel. 061/161-726.k

IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sobu studentici sa grijanjem Zmaja od Bosne 28. Tel. 613-351.k

IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k

PRODAJEM stan adaptiran- p.v.c., u svakoj sobi klima, blindirana vrata, elektro-vodovodne instalacije promjenjene u fulu sre|en 52 m2. U ul. Aleja lipa.tel. 062/296-496.sms STARI GRAD, Lipe, [iroka~a porodi~na ku~a, ba{ta i pomo~ni objekti prodaja ili zamjena, hitno. Tel. 061/87 00 83.sms PRODAJEM stan na M. Dvoru, Ul. Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, cijena 190.000KM, treba manja opravka. Tel. 058/483-561.k VRAZOVA br. 6, 116m2, III sprat, 95.000eura. Mob. 061/205-235.k TITOVA, 110m2, II sprat, lift, 100.000 eura. Mob. 061/205-235.k GRBAVICA - [oping, 80m2, odli~an. Mob. 061/205-235.k POSLOVNI prostor, 260m2 za kancelarije ili ambulantu, strogi centar, ul. Ferhadija. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM gara`u 12m2, vl. 1/1, centar, Kranj~evi}eva ispod Konzuma. Mob. 061/869-396.k GRBAVI^KA, 70m2, renoviran, 5 sprat, 126.000 KM, Saraj Polje, H. Su}eske, 57m2, 1 sprat, 95.000 KM. Mob. 062/959129.k

STAN u centru Vogo{}e, 113m2, cijena 1050KM/m2, petosoban, dvoeta`ni. Tel. 061/733-956.k KU]A Kova~i 150m2 gara`a ba{ta 250m2. Tel. 061/299-911.k CENTAR 75m2, 80m2, 147m2, 79m2. Tel. 061/299911.k CIGLANE 79m2, H. Kulenovi}a. Tel. 062/758-330.k KU]A Pofali}i p+1 na 350m2 placa. Tel. 061/299-911.k BREKA 105m2, dvoeta`ni 79m2 48m2. Tel. 063/157-832.k STAN ^. VILA 96m2, 60m2. Tel.063/157832.k STAN ~etverosoban (94m2+42m2), sa dva wc i terasom. Tel. 061/733-956.k STAN dvosoban komforan 59m2 II balkona +podrum I sprat ul. Adema Bu~e. Tel. 061/552-163.k EKSTRA povoljno - ku}a i 1,5 dunum zemlje u Bla`uju, papiri uredni, cijena 65.000 KM. Mob. 061/913-140.k U KONJICU 3,5 dunuma gra|evinsko struja voda put vikendica vo`njak. Tel. 062/688-971.k

PAROMLINSKA 68m2, prizemlje, potrebna ulaganja, 129.000 KM, Kunovska, 68m2, 2 sprat, balkon, cen. gr. 106.000 KM. Mob. 062/959-129.k

DALMATINSKA Centar stan 121 m2 vp. Mogu}a stambeno pos. kombinacija. Tel:033/221-533.k

VIKENDICA, Nahorevo 100m2+1.000m2 zemlji{ta, 55.000 KM. Mob. 062/619-361.k FOJNI^KA 56m2, 2 sprat, renoviran, 113.000 Km, Prepolj~eva 52m2, 1 sprat, renoviran, 2.300 KM/m2. Mob. 062/959129.k ISTO^NO Sarajevo: stan 60m2, 28m2 i 80m2, poslovni prostori 26,50m2, 27m2 i 29m2. Mob. 066/488-818.k HRASNO, 53m2 i 65m2, Mojmilo 55m2, Dobrinja, 55m2, 68m2 i 89m2, Novo Sarajevo, 35m2, Centar, 110m2, 135m2 i 84m2. Mob. 061/375-787.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

MARIJIN dvor, 100m2, IV sprat, 62.000 eura. Mob. 061/205-235.k

NAJPOVOLJNIJE tr`i{ne cijene u novogradnji za useljive stanove na Stupu od 56-72 m2. Cijena 1m2 1399 sa P.D.V gratis parking, ugrun~eni. Tel 061/548023.sms

PRODAJEM ve}u ku}u na tri nivoa sa zemlji{tem od 1.117m2 Ilid`a. Tel. 440747 i 064-4484-083.k

STAN, M.M.Ba{eskije, 3 sprat, 100m2, renoviran, 200.000 KM, Grbavica 37m2, 2 sprat, 79.000 KM. Mob. 062/959-129.k

HITNO: adaptiran jednosoban stan, 35m2, I kat, ul. Igmanska, Novo Sarajevo (kod Merkatora), 76.000KM, mogu} dogovor. Mob. 066/488-818.k

PRODAJA

51

CENTAR strogi, ul. Tepeba{ina 6/III, 50m2. Mob. 061/205-235.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/III, 68m2, 70.000 eura. Mob. 061/205-235.k CENTAR strogi, 63m2, VI sprat, lift, dvoiposoban. Mob. 061/205-235.k

PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan 75m2 novogradnja parking 3 mokra ~vora. Tel. 00385993121814.k MARIJIN dvor Dolina4/IV dvosoban stan 68m2. Tel. 061/897-720.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod doma armije. tel. 445-370. poslije 15 sati.k TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kancelarijski prostor. 700KM. MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383064.k DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat, 77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvosoban stan, C faza Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili 061/235-257. ^ENGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383064.k PRODAJEM stan na Dobrinji IV, extra sre|en, 52m2. Mob. 061/510-371.k ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k ^ENGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM useljivu ku}u na Ba{~ar{iji 170m2, 300m od sebilja, sa ba{tom, papiri uredni. Mob. 061/713-168.k PRODAJEM se stan Ilid`a- Pejton 61m2 cijena povoljna. Tel. 061/284-875.k STAMBENO poslovni prostor dim. 12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid`a. Mob:061/552-542.k VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500m2 Tel. 061/299.-911.k CENTAR, M. Kantard`i}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodna za gradnju, povoljno. Mob. 066/669696.k MALE[I]I donji, dva duluma zemlje pod vo}em, mo`e i gradnja, voda, struja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje+sprat+potkrovlje+ba{ta 350m2, urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, voda, struja, 29.000 eura. Abdurahmana Muharemije br. 76, naselje Bare.k PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicom oko 1800m2 gara`om, potokom priklju~cima. Tel. 543-043.k PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k CIGLANE, A. Hangija 33m2, ve}i balkon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban. Mob. 061/148-810.k BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposobani H. Su{i}a 105m2, 2 eta`e, ~etverosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k


52

MALI OGLASI NEKRETNINE

PRODAJA ^EKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3 sprat. Mob. 063/555-858.k ^ENGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, troiposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555858.k CENTAR, Buka, 2 kat, 64m2, ju`na stana. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM trosoban stan sa 2 balkona, ekstra lokacija, pogodan za sve namjene. Tel. 070/203-976.k STARI Grad, ^ekalu{a, 55m2, generalno renoviran+balkon, izuzetna lokacija. Mob. 061/148-810.k ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kao nov. Mob. 061/484-505.k MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, balkon. Mob. 061/484-505.k KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, cijena do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k TITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM stan 66m2, veoma povoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo`e i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel. 033/810572, 061/438-855.k

PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95.000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat, 68m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, Trg Sarajev. olimp. 33m2, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM gra|. zemlji{te kod d`amije, na Plandi{tu-Ilid`a, 1.260m2, 59.000 KM. Mob. 061/170-254.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k

PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob: 061/515-235.k

PRODAJEM plinsku grijalicu bez boce. Tel. 061/202-840.k

SOKOLOVI] Kolonija, stan na 3 eta`e+ba{ta, djelimi~no adaptiran, 115.000 KM. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog

PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k

drve~a. Tel. 066/092-978.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k PRODAJEM staru bosansku ku}u sa oku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob. 061/299-653.k

NAMJE[TAJ PRODAJEM 2 ormara stara 6 mjeseci, novi. Tel. 033/665-091.k

TEHNIKA

PRODAJEM kacu i lulu od kazana za pe~enje rakije. Tel. 061/367-103.k

PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249631.k

PRODAJEM {ubaru i okovratnik polarna lisica. Tel. 033/648-321.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

PRODAJEM braon bundu br. 38. Tel. 033/648-231.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRODAJEM sjedi{ta i druge djelove konbija I2. Tel. 061/367-103.k DJELOVI auto zastava 101 balkonska vrata. Tel. 061/530-314.k PRODAJEM djelovi konbija I2 Folcvagen. Tel. 061/367-103.k

PRODAJEM nov aparat za mjerenje {ecera u krvi+ trakice za taj aparat. Cijena 50 KM. Mob. 061/782-690.sms

VOZILA

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM mu{ki ko`ni dugi kaput sme|e boje br. 54. Tel. 033/810-190.k

PRODAJEM Audi A 4, S line, 1,9 TDI, prva registracija 2008. god, 59000 km, cijena 26.000 KM. Tel. 061/134-433.sms

PRODAJEM kurs engleskog jezika sa cd plejerom za 11. 1. 2013. god. Tel. 033/810190.k

PRODAJEM dvospratnu ku}u u naselju Sokolje. Mob. 062/868-328.k

LANDROVER dugi benzinac-gara`iran u odli~nom satnju, 15.000KM sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561.k

PLINSKA pe} na priklju~ak na dimnjak ispravna 50Km. Tel. 062/827-908.k

PRODAJEM dvosoban stan 53m2 sa centralnm grijanjem, Otoka, Grada~a~ka. Tel. 061/319-540.k

PRODAJEM dvosoban stan 57m2, renoviran, u Vranicinom neboderu, 7 kat. Mob. 061/864-651.k

BMW 318 i 1992. godina 164.000KM, gara`iran izvanredno o~uvan, 5.500,00KM. Tel. 061/223-602.k

PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222508.k

PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k PRODAJEM stan u velikoj aleji, 75m2, 105.000 KM, 60m2 podrum (vila), vl. 1/1. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM u centru Titove ~etveroiposoban stan, rasko{an od 146m2, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105.k

TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama za ku}u na najatraktivnoj lokaciji. Tel: 061/141-548.k BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k

PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k

PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k

PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210-534.k

KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

OSTALO PRODAJEM veliku kolekciju zna~ki kao i drugog znamenja skupljano 40 godina. Mob. 061/132-220.sms PRODAJEM bukova iscjepana drva 75KM/1m. Tel. 061/691-621.Edin.k PRODAJEM plinsku pe} Emina i plinski {poret i {poret na drva. Tel. 062/480-365.k PRODAJEM plinsku u odli~nom stanju pe} mo`e na zid i u dimnjak cijena 100KM. Tel:061/553-633.k

PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870389.k

NEUM, dvosoban stan sa opogledom na more, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317-731.k

PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k

ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106540.k

MARIJIN Dvor, V. Peri}a 2/3, 106m2, trosoban stan, dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, povoljno. Mob. 062/254859.k

PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambeno ili posl. prostoru. Mob. 061/243-891.k

VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061-966.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k

PRODAJEM plinsku pe} Emina za dinjak. Tel. 531-031.k

POLO 1.4 TDI 2003. full oprema crni metalik pre{ao 177.500. Tel. 066/376-807.k

PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k

KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k

RENAULT Rapid 1,4, benzin, put. vozilo, 97. god. registrovan do 8/2013. god. cen. brava. Mob. 061/219-909.k

NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k

KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311478.k

AGENCIJA kupuje stanove za svoje poznate klijente. Tel. 033/654-793.k

KUPUJEM mjenja~ za konbija Folcvagena. Tel. 061/367-103.k

VRLO povoljno prodajem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa. Mob: 061/571-129.k

PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2, prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice, struja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob. 062/105-901.k

KUPUJEM sve vrste dionica i akcija sa Saraje. i Banjal. berze i prodajem certifikate za otkup stana u F.BiH i RS. Tel. 061/188-488.sms

PRODAJEM proto~ni plinsi bojler, za dimnjak, noviji. Tel. 531-031.k

ALFA romeo 145 1,6 god. 1996. benzin, plin. Tel. 062/257-789.k

PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k

KUPUJEM dionice obaveznice staru deviznu stednju iz. F.BiH i RS. kupujem i prodajem certifikate povoljno.Tel. 066/969-370.sms

KUPUJEM sve vrste dionica akcija i obveznica sa Sarajevske i Banjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k

PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478.k

PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. Vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k

DUKATE kupujem, zlato lomljeno, ispravno, {orvane, najbolje pla~am do 40e/gr. Isplata i dolazak odmah. Kupujem i ordenje, sablje, bodeze, vojna odlikovanja, srebro.Tel. 061/377-500.sms

PRODAJEM plinsku pe}, Holandija, 6 kw, zidna. Tel. 531-031.k

PRODAJEM zemlji{te u ^elebi}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k

NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2, 5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob. 061/317-731.k

KUPOVINA

PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM `enke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob.

AGENCIJA kupuje ili izdaje stanove, uz proviziju 3/%, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k

061/809- 763.k

KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459893.k

PRODAJEM Hyndan santafe. povoljno Tel. 061/161-726.k

KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k

PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k

KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne mo`e se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM telefon Nokia nov sa dvije kartice 150km. Tel.033/546-766.k SVJE@A jaja japanskih prepelica 30 kom. 8 KM, isporuka odmah na ku}nu adresu. Tel. 061/762-414. i 066/823-749.k STIGLA zima vrijeme je za doma}i med kao lijek. Tel. 061/713-410.k PRODAJEM motane filter cigare, bla`i duvan, {teka 17 KM. mogu}a dostava. Tel. 061/202-840.k

OSLOBO\ENJE

POTREBNA `ena, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po `elji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNO vi{e komercijalista, spoljnih saradnika u svim gradovima BiH za rad u magazinu Expert. Tel. 033/717-061.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

USLUGE MIKADO trakaste, rimske, panele, plise zavjese i dekore, vanjske PVC i alu, roletne, gara`na rolo i harmnka vrata. Tel: 033/789-99 061/551-515. Mostar 063/592-556, 060/394-6704. 1889

NAJPOVOLJNIJE, najkvalitetnije aluminijumske `aluzine, vanjske roletne, trekaste zavjese, harmonika vrata, blindirana vrata, PVC prozori i vrata. Mob. 061/501-401. 1984

HARMONIKA vrata, svih veli~ina i modela, sa dvije vodilice, uz kvalitetnu ugradnju, po akcionim cijenama. Tel: 033/225-227 i 061/516-910.sms SERVIS ra~unara na va{oj adresi otklanja kvarove vrlo povoljno dolazak besplatan. Tel. 061/524-779.sms BESPRA[INSKO sje}enje betona odvoz {uta i ostali gra|evinski radovi. Povoljno!. Tel. 061/715-340.sms KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Mob. 061/935-697.sms “VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k “DOM VITALIS” smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k

ZAPOSLENJE

KOMBI prevoz najjeftinije u gradu, vr{im sve usluge, prevoz kombijem. Mob. 062/134-827.k

TRA@I se mla|a `enska osoba bez obaveza za rad u doma}instvu Sarajevo. Tel. 065/560-446.sms

ZIDASKO - tesarski radovi, zidanje, maltanje, betoniranje i {alovanje. Radimo sve vrste krovova povoljno. Mob. 062/134827.k

POTREBNA `ena za ku~ne poslove i brigu o {kolskom djetetu, nudimo smje{taj, hranu i platu. U Sarajevu. Tel. 603232423.sms

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k

POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k RESTORANU, Op{tina S. Grad potrebna kuharica. Tel. 061/173-835.k

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350688.k


SJE]ANJA I SMRTOVNICE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. USLUGE

IN MEMORIAM

Desetog januara 2013. navr{ava se godina od kada nas je zauvijek napustio na{ dragi

53

Pro{lo je {est godina bez na{ih divnih roditelja

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k

REFIK (ZE]IRA) LIKOVI]

BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

ADEM (MEMI[AGE) MI^IJEVI]

ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune. Tel. 062/256-376.k RADIM zidarske, poslove malterisanje, kre~enje, keramiku, laminat, zvati na Tel: 062/693-066.k ^ISTIM i odr`avam urednim va{ stambeni prostor, brzo, kvalitetno, pedantno, po{teno. Mob. 062/760-012.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, ~as 9 KM, Ilid`a. Tel. 621976.k

10. 1. 1980 - 10. 1. 2013.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo te u na{im srcima.

Sin Mensur i unuci Muhamed i Midhat

Tvoj brat Enver, snaha Vesna, brati} Gordan i brati~na Iva

Uz du`no po{tovanje i vje~ito sje}anje.

VODOINSTALATER sa 30 god iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarni ure|aja i pro~epljuje odvode. Tel. 033/535-659, 062/139-034.k

2307

2322

FATIMA i FIKRET TESKERED@I] Sje}amo ih se s ljubavlju. Mirha i Armin

SJE]ANJE

2308

VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k

Desetog januara 2013. navr{ava se sedam godina od smrti na{eg dragog

PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k

MIRSADA SIRBUBALO, ro|. GRABOVICA

KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz, selidbe, kabasti otpad i {uta. Mob. 062/423-123.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih posslova, za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samos. poduzetnike. Mob. 061/160020.k

1999 - 2013.

^UVALA bih i opslu`ivla staro iznemoglo lice. Mob. 062/569-444.k SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce, mi{eve. Tel. 033/219-761 i 033/216-373.k

Porodica 2292

STAKLOREZA^KA radnja “ Edo “, uramljujemo slike i ogledala, vr{imo sve staklarske poslove. Tel. 033/221-902 i 061/130-034.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382219.k

NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181542.k

INSTRUKCIJE iz matematike i fizike. Tel. 033/457-066.k

MOLERSKE usluge nudimo gletovanje moler stolarja. Tel. 061/219-768. i 033/456979.k

ELEKTRI^ARSKE usluge TEA pe}i, el. bojleri, el. indikatori, plafonjere, lusteri i ostali el. aparati. Tel. 061/048-497.k

PREVOZ stvari namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom. Tel. 061/227-189 i 070/248-381.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, poslovne prostore. Tel. 440-747.k i 065/327-328.k

MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj kuhinje radi selidbe. Tel. 061/202-840.k

UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k

DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221945.k ^ISTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018. BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k MATEMATIKA, instrukcije osnovcima, srednjo{kolcima i studentima. Mob. 062/703-740.k KOMBI prevoz robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513948.k OZBILJAN mu{karac, zdrav, pazio bi stariju oboljelu osobu, radno vrijeme i nadoknada po dogovoru. Tel. 033/208175.k

MENSURA [EHU

SJE]ANJE

Desetog januara 2013. navr{ava se dvadeset godina od smrti na{eg

S ljubavlju,

OSMANA (ALIJE) [UNJE

Maja, \ani i Adi 2315

SJE]ANJE

POVOLJNO peglam, perem ve{ po potrebi i ~i{}enje. Cijena po dogovoru. Mob. 061/510-371.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k DAJEM instrukcije i vr{im prevod istalijanskog jezika povoljno. Tel. 062/943509.k MOLER moluje stanove 1-sobni oko 100KM 2-sobni ko 150KM 3-sobni oko 200KM. Tel. 062/073-760.k DAJEM instrukcije iz hemije stdentima i u~enicima. Tel. 062/331-174.k ISKORISTITE {kolski raspust dajem instrukcije iz matematike dolazak na adrese. Tel. 062/916-472.k INSTRUKCIJE iz matematike i na {kolskom raspustu dolazak na adrese. Tel. 061/536-973.k

S ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Mensur i Aziz sa porodicama 2240

BRUSIM, lakiram, postavljam parkete, podove, bezpra{insko ma{inom uz garanciju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR, zvati na tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k

PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

prof. dr. IBRAHIM IMAMOVI] 10. 1. 2012 - 10. 1. 2013.

BRA^NE PONUDE UDOVAC iz Sarajeva, muslima, 69. god. situiran, usamljen, `eli upoznati slobodnu `enu, doma}icu do 62. god. radi braka (mo`e pokrivena), samo K Sarajevo. Mob. 061/145-504.k

Porodica 71103


54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

TU@NO SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na na{e najdra`e

MUHAMEDU BRAVI BO@ANA ATANASOV

DIMO ATANASOV

8. 7. 1985 - 8. 1. 2013.

10. 1. 1952 - 10. 1. 2013.

S po{tovanjem,

S ljubavlju, po{tovanjem i zahvalno{}u. O`alo{}eni: sinovi, snaha i unuke.

KOLEKTIV UNIONINVESTA d.d.

Volimo Vas.

001

1992

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj po{tovanoj kolegici

na{oj dragoj kolegici

BRANKI MAJU[EVI]

BRANKI MAJU[EVI] medicinska sestra u penziji JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

Bila je izuzetan ~ovjek i predan medicinski radnik.

S ponosom }emo njegovati uspomenu na njen plemeniti lik.

Saosje}amo u boli sa njenom porodicom i prijateljima.

Njenoj porodici i prijateljima upu}ujemo izraze dubokog sau~e{}a.

GENERALNI DIREKTOR PRIM. DR. MILAN MIOKOVI] I UPOSLENICI JAVNE USTANOVE DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO

DIREKTOR I UPOSLENICI OJ DZ NOVO SARAJEVO JU DOM ZDRAVLJA KANTONA SARAJEVO

001

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom amid`i

Desetog januara 2013. navr{ava se godina od kada je na ahiret preselio moj dragi prijatelj

na{em dragom dedi

HALIM (MEHE) KLINAC

001

SLAVKO GLAVAN 1927 - 2013.

Od brati}a Safeta i brati~ne Dike Karup sa djecom Nihadom, Ned`adom, Ze}irom i D`enanom i njihovim porodicama

...komunisti samo znaju narodu pravo da daju... Unuci: Irina, Sr|an i Bojan

2324

ALIJA ARNAUTOVI] iz Bijeljine

2007

Petog januara 2013. navr{ila se godina od kada je preselio na ahiret na{ dragi

@ivot nestaje u trenutku, a sje}anja ostaju zauvijek. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. E{ref Turku{i} sa porodicom 2288

SAFET SEHA (ALI - RIZE) KARABEG

OBAVJE[TENJE Svjedoci smo da vrijeme ne umanjuje ~e`nju za tvojim dragim likom, ali ljubav i mudrost kojima si osvjetljavao na{e puteve ostali su sa nama. Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da }e se hatma predati u petak, 11. januara 2013. godine, prije d`ume u d`amiji Ko~ina u Mostaru. Tvoji najmiliji 2326

Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!


SJE]ANJA I SMRTOVNICE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

55

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{a draga

SJE]ANJE

na drage roditelje

LAMIJA PANJETA, ro|. LOLI] 1930 - 2013.

VOJO ^OLOVI]

BOSA ^OLOVI]

2010 - 2013.

2010 - 2013.

preselila na ahiret u ponedjeljak, 7. januara 2013, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 11. januara 2013. godine, poslije ikindija-namaza na mezarju Derventa. D`enaza polazi ispred [arene d`amije. Tevhid }e se prou~iti u ku}i brata Fuada Loli}a na adresi [ehidska 25, Travnik. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH!

Uvijek ste u na{im srcima i mislima.

O`alo{}eni: sinovi: E{ref i Admir-Braco, bra}a Mustafa-Mujo i Fuad, snahe Mare, Sad`ida, Rahima, Mubera, Vida i Danijela, unu~ad Ismar, Olja i Goran, te porodice Panjeta, Loli}, Had`iselimovi}, Selimovi}, Mulamuhi} kao i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji

Naca i Maja sa porodicama 2310

2323

Povodom 10. januara, Dana Bosnalijeka SJE]AMO SE

BATE BE]IRBA[I]A

MIRSADA HAND@I]A

ZORANA OSTOJI]A

ENVERA DOBRA^E

UZEIRA HUSOVI]A

DEJANA PIKULE

VASELJA \OKI]A

ABDULAHA KARAHMETA

[A]IRA PIRI]A

MENSUDA FATI]A

ZINAIDE TAHIROVI]

HAJRE GECA

DRAGANA NOVOSELCA

D@ENANE TATAREVI]

RAMIZA GEGI]A

OMERA OPUTI]A

DIJANE TUCAKOVI]

i SAKIBA ZE^EVI]A na{ih radnika koji su poginuli u odbrani na{e domovine, koji su izgubili `ivote prilikom obavljanja radnih zadataka ili su civilne `rtve agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1996. godine. Bosnalijek d.d. 001

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

TU@NO SJE]ANJE

na supruga, oca, djeda i prijatelja

na{em dragom

dr. JADRANU KRONJI

SABIT AGI] 10. 1. 2004 - 10. 1. 2013.

S ljubavlju i tugom, supruga Zora sa djecom, unu~adima, ostalom rodbinom i prijateljima

porodica 2290

10. I 2011 - 10. I 2013.

U ti{ini vje~nog mira neka te prate na{e misli, ljubav i sje}anje.

S ljubavlju i po{tovanjem, Rodbina iz Sarajeva, Konjica i Gora`da

IVANA BOLFANA

2285

2143


56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ dragi

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi suprug, otac i svekar

HUSEJIN (MEHMEDA) MUJI]

ESAD (]AMILA) DUGALI]

preselio na ahiret u ponedjeljak, 7. januara 2013, u 61. godini. devetog januara 2013. u 83. godini preselio na ahiret. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, u 14.30 sati u [ari}a haremu, gdje }e se rahmetlija i kopati. Prevoz obezbije|en u 13.45 sati iz Zalika sa stajali{tima: Trg Ivana Krndelja, Ledara, Vrh Avenije, [panski trg, [emovac, Lu~ki most, [ari}a harem. O`alo{}eni: supruga Fatima, k}erka Nadica, sin Suad, sestra Senada, unu~ad Mak, Tarik, Ida i Mirza, zetovi Dragi @ujo i Esad Bubi}, snaha Enila, nevjeste, brati}i i sestri}i, porodice Dugali}, Bubi}, @ujo, Hasanefendi}, Mu{anovi}, Kreso, Nazdrai}, Repe{a i Omba{i}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Munira, sinovi Kenan i Kemal sa suprugama Lejlom i Senadom, te unu~adima Berinom, Vedadom, Nerminom i unukom Lejlom, brat Suljo, sestre Zejna i Hanka sa porodicama, te porodice Muji}, Muji~i}, Kari}, Suljevi}, Musi}, Huski}, Giroti}, Be}kovi}, D`ihani}, Sara~, Ra{idovi}, Red`i}, Rebronja, Dedovi}, Ali{i}, Melez, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Karima Zaimovi}a br. 6, Ilid`a. 002

88108

Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo da je na{ dragi

SJE]ANJE

na na{eg dragog

SLAVKO (NIKOLE) GLAVAN IZETA (ALIJE) LINDOVA

10. 1. 2002 - 10. 1. 2013.

preminuo 7. januara 2013. u 86. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 10. januara 2013. godine u 14 ~asova na porodi~nom groblju u rodnom mjestu Dubljani.

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: sin Alija, snaha Faketa i unuka Naida 2305

O`alo{}eni: supruga Stana, sin Slavenko, bra}a ^edomir, Rade i Milenko, unuka Irina, unuci Sr|an i Bojan, snahe Janja i Biljana, brati}i Neboj{a i Slobodan, te porodice Glavan, Jak{i}, Sulejmanagi}, Perendija, Lazovi}, Zori}, Mari}, Adamovi}, Miljani}, Kapor i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji 2003

POSLJEDNJI POZDRAV

Desetog januara 2013. navr{avaju se tri godine otkako nije sa nama na{ dragi

drugu

Sa velikom tugom i bolom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

LJUBO (MILE) LJUBOJA

SLAVKU GLAVANU

JOVAN BEATOVI]

1935 - 2013.

preminuo 9. januara 2013. u 78. godini. Sahrana nam dragog pokojnika obavit }e se u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, na pravoslavnom groblju kod kapele u Podlugovima u 14 sati.

Bol za tvojim odlaskom ne prolazi, ali sa ponosom i rado{}u se sje}amo zajedni~kih trenutaka.

Milo{, Bo{ko i Stefan Kapor i Vera ]osi} 2003

Tvoji najmiliji 2127

O`alo{}eni: sin Milenko, k}erka Sanja, brat Brano, sestre Mileva i Roja, snaha Radmila, zet Anto, unuci Dejan i Boris, unuka Gorica, rodica Zora, zet Mi{o, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Ljuboja, Bartula, Kokoru{, Lali}, Radi}, Macanovi}, kao i ostala mno71380 gobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije

IN MEMORIAM

Desetog januara 2013. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od kada nas je napustio na{ dragi

NOVAK VUKOSAVLJEVI]

MILENKO KOVA^EVI]

10. 1. 1999 - 10. 1. 2013.

SJE]ANJE

ANTE (VIDA) MILJAS 10. 1. 1978 - 10. 1. 2013.

Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i biti dio na{ih najljep{ih sje}anja.

S ljubavlju dragom suprugu i tati.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe.

Rada, Vesna i Jasna

Supruga Marija, k}erka Tanja s porodicom 1857

2303

Pro{le su godine, a sje}anje na tebe, tvoju ljubav i dobrotu vje~no `ivi. Tvoji: Marinka, Gorjana i Sandra s porodicama 2319


SJE]ANJA I SMRTOVNICE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

57

Tu`nim i `alosnim srcem javljamo svim prijateljima i poznanicima da je na{ dragi suprug i otac

VEHID (HUSEJNA) SELESKOVI]

preselio na ahiret 7. januara 2013. u 75. godini. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji: supruga Hajrija, k}erke Mediha i Edina, zet Zlatko, unuka Aya Ella, sestra Hatid`a i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji 030

Obavje{tavamo rodbinu, kom{ije i prijatelje da je na{ dragi

HALIM ([ABANA) D@AFI]

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HALIM (MEHE) KLINAC

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

MEVLIDA ([A]IRA) ZEC, ro|. MILI]

preselio na ahiret 9. januara 2013. u 72. godini. D`enaza polazi u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, poslije ikindija-namaza u 14.20 sati ispred d`amije u Mokronozima, a obavit }e se na groblju - haremu Debeli ni{an - Hlap~evi}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH. EL-FATIHA! O`alo{}ena porodica Tevhid (`enski) }e se prou~iti u d`amiji u Mokronozima u 14.20 sati. 2321

SJE]ANJE

preselio na ahiret u utorak, 8. januara 2013, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

preselila na ahiret u utorak, 8. januara 2013, u 74. godini.

O`alo{}eni: sin Mustafa, k}erka Biba, snahe Zineta i Amra, unuke Amela i Sanela, unuci Sanin i Adnan, brati}i Meho, D`emal, Safet, Nihad, Ned`ad, Zisko, Rasim i Mirsad, brati~ne Tima, Hasna, Dika, D`ehva, D`emaila i Ziza, sestri}i Be}ir, Mustafa, Ismet, Arif, Mirso i Nasir, sestri~ne I{a, Murtija, Remza, Zilka i Vezira, te porodice Klinac, Haznadar, Bekan, Muratovi}, Ibrelji}, [eho, Ahmi}, Fazli}, Havi}, Karup, Pa{ali}, Rizvo, Dedovi}, Divjan, Barak, Klapuh, Mujanovi}, Selimovi}, Milatovi}, Kadri}, Nukica, Memi}, Hodo, Veiz, Babi}, Mostarac, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, u 15 sati na mezarju Grli~i}a brdo.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati, Ul. grbavi~ka 57/VI.

na na{e drage roditelje

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 000

O`alo{}eni: sin Mirsad, k}erka Nefisa, zet Izudin, unuci Anel, Adin i Dino, sestra Dika sa porodicom, brat Ibro sa porodicom, zaova Alija sa porodicom, zaova Sejda sa porodicom, jetrva [erifa sa porodicom, snaha Marija, snaha Nazija, njeni Kazazi}i Hajro, Hasna i Amira, njena Elza, te porodice Zec, Mili}, Sinanovi}, Tucakovi}, Katica, Muhi}, Bravi}, Kosovac, Ademovi}, Salihspahi}, Olov~i}, D`aferagi}, Hidovi}, Omerovi}, Adilovi}, \ozo, Kamber, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 15 sati, Ul. vrbovska 6/IV. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MEHO (SULJE) DELJKOVI]

HAFIZA (ARIFA) DELJKOVI], ro|. KARAKA[

1. 1. 1918 - 10. 1. 1990.

15. 4. 1915 - 14. 3. 1993.

Po Va{oj dobroti }emo Vas pamtiti, s ljubavlju i po{tovanjem sje}ati i trajno Vas u svojim srcima nositi. Neka Vam Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. El-Fatiha! S ljubavlju i po{tovanjem, zahvalna djeca sa porodicama 2309

OSLOBO\ENJE OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

HASAN (ZAJKE) IBRI^I]

AVDO AVDAGA (IBRAHIMA) BUZAR

preselio na ahiret u utorak, 8. januara 2013, u 76. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, u 14 sati na mezarju Slavljevi}i - Trnovo. O`alo{}eni: sinovi Zijo, D`evad i Mehmed, snahe Muniba i Imela, unuci Zifad, Irnes, D`ejlana i Tarik, brat [u}ro, snaha Fata, brati} Suljo, snaha Dina, sestre Naza, Raza, Fata i [emsa sa porodicama, te porodice Ibri~i}, Imamovi}, [ehovi}, Katana, Me{i}, Sarajki}, Spahija, Hamzi}, [ahovi}, Lindov, ^erkez, Pand`i}, Gu{i}, Veli}, Ajkuni}, Bajri}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. trebinjska 42, Bu~a Potok. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred fabrike Zrak - Bu~a Potok, sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 000

preselio na ahiret u utorak, 8. januara 2013, u 87. godini. D`enaza }e se klanjati u ~etvrtak, 10. januara 2013. godine, poslije podne-namaza u haremu Adil-begove d`amije na Kobiljoj Glavi, a ukop }e se obaviti u 13 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: k}erka Amra, zet [u}urija, unuka Amela, unuci Muhamed i Kemal, praunuci Tarik i Bakir, snahe Nada i Tahvila, Senad Kr{o sa porodicom, brati}i i brati~ne, te porodice Buzar, Alivodi}, Kr{o, Avdispahi}, Hod`i}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. Hasana Bibera 49. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH 000


58

PREDAH

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS OVAN

O~ekuju vas interesantni susreti, obratite pa`nju na svoj stil izra`avanja ili na utisak koji ostavljate u dru{tvu saradnika. U~inite sve {to je potrebno da spojite prijatne situacije sa korisnim ciljevima u razli~itim pravcima. Partner pokazuje posebno interesovanje za va{e ideje, nastavite sa provjerenom taktikom. Va`no je da pravilno kanali{ete kreativnu energiju.

21. 3. - 20. 4.

BIK

O~ekuju vas iznenadne komplikacije u susretu sa saradnicima, ali to ne treba da uti~e na va{u koncentraciju i dobru volju. Sa~uvajte prisebnost duha i preuzmite inicijativu u presudnom momentu. Usmjerite misli u pozitivnom pravcu. Va`no je da osjetite emotivno zadovoljstvo i toplinu u dru{tvu bliske osobe. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane, unosite vi{e vitamina.

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

Neko iznenada remeti va{e poslovno-finansijske planove i ignori{e va{e primjedbe. Ipak, nemojte dozvoliti da neko u vama poti~e niske strasti. Nema razloga da ulazite u rivalske odnose, a zatim trpite ru`ne posljedice. Postupite dostojanstveno u susretu sa voljenom osobom, realno odmjerite svoje mogu}nosti. Prijat }e vam zabavni sadr`aji kao poticaj za dobro raspolo`enje.

23. 5. - 22. 6.

RAK

Ukoliko ste dovoljno snala`ljivi ili brzi u poslovnoj akciji, o~ekuje vas uspjeh na razli~itim stranama. Poka`ite okolini da posjedujete razli~ite sposobnosti koje garantuju zajedni~ki uspjeh. Privla~i vas nova emotivna igra, upotrijebite {arm i diskretno odgovorite na ne~iju ljubavnu poruku. Prijat }e vam novi ili uzbudljivi susret. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi.

23. 6. - 22. 7.

LAV

Djelujete samouvjereno i ra~unate na iskrenu podr{ku bliskih saradnika. Umijete da organizujete zajedni~ku akciju ili da napravite pravilnu raspodjelu poslovnih uloga i interesa. O~ekuje vas uspjeh u robno-nov~anim razmjenama. Dopada vam se ono {to je nedosti`no ili osoba do koje ne dopire va{ glas. Izbjegavajte brzopletost, usporite ubrzani ritam.

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

Ponekad treba upotrijebiti mjere predostro`nosti. Dovoljno ste razumni da za{titite poslovne interese u kriti~nim situacijama. Rizik prepustite drugima i izbjegavajte sumnjive poslovno-finansijske ponude. Iskrene emocije uvijek djeluju ljekovito, zadr`ite pa`nju na voljenoj osobi. U`ivajte u zajedni~koj sre}i koja vas prati. Prijat }e vam psihofizi~ka relaksacija, opustite se.

23. 8. - 22. 9.

Ukoliko vas neko nagovara na poslovno-finansijski izazov ili na zajedni~ku avanturu, dobro razmislite o mogu}im posljedicama. Neko mo`e da razotkrije va{e tajne namjere, stoga ne budite naivni ili brzopleti. U ljubavnim o~ekivanjima kao da stalno idete za korak ispred partnera. Va{a nestrpljivost djeluje zbunjuju}e na voljenu osobu. Izbjegavajte stresne situacije.

RJE[ENJE: predskaka~i, radioamater, o`, oklop, da, kairac, aton, ort, kis, ems, miom, taktik, etnos, kokra, ni, namama, v, t, pasati, ki, afekt, otkos, renoar, auto, ina, val, ~ar, soli, numera, am, stipe, av, testijetina, indone`anin.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

Obratite pa`nju na razli~ite informacije koje imaju prakti~no zna~enje, kako biste u potpunosti ostvarili poslovne namjere. Ponekad treba djelovati dovoljno brzo i bez suvi{nog taktiziranja. Nema razloga za nametljivost pred bliskom osobom. U`ivajte u stvarima koje odgovaraju zajedni~kom afinitetu i ukusu. Primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja.

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

Ako `elite da ostvarite poslovne ciljeve, potrebna vam je ne~ija podr{ka ili posredovanje. Nemojte o~ekivati nemogu}a rje{enja, prikupite sve neophodne informacije o dobrim poslovnim prilikama. Razmislite na koji na~in treba da animirate jednu osobu. Izbjegavajte takmi~arske uloge u odnosu sa ljubavnim partnerom. Obratite pa`nju na uredniji na~in `ivota.

23. 11. - 22. 12.

JARAC

Jasno vam je da sve ima svoj vijek trajanja, ali uporno insistirate na stvarima koje su prevazi|ene. U susretu sa saradnicima uzaludno poku{avate da promijenite ne~ije mi{ljenje. Partnerovo nerazumijevanje na vas djeluje obeshrabruju}e, reagujete osjetljivije nego obi~no. Uljep{ajte raspolo`enje na neki od na~ina koji su vam lak{e dostupni. Izbjegavajte konfliktne situacije.

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

Neko vam jasno daje do znanja da sve ima svoju cijenu. Potrudite se da pravilno za{titite poslovne interese i da sa~uvate poziciju u krugu saradnika. Lo{ dijalog prihvatite kao novu lekciju o poslovnim odnosima. Ne `elite previ{e da pri~ate o osje}anjima, prija vam ne~ije intimno dru{tvo i potreba da vam iskreno ugodi. Va`no je da profiltrirate misli i osje}anja.

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

Imate potrebu da ostvarite zapa`enu ulogu, me|utim va{ uspjeh zavisi od ne~ijeg uticaja. Nema potrebe da se pona{ate nametljivo i zahtjevno u dru{tvu saradnika. U emotivnom smislu, bolje je prihvatite poznatu situaciju. Ulazak u zabranjenu zonu mo`e da vas razo~ara ne neo~ekivani na~in. Poti~ite ve}u strpljivost i kontroli{ite impulsivno pona{anje.

OSLOBO\ENJE Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba Vildana SELIMBEGOVI] VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: DIREKTOR: 1602000000317116, Ned`ad [ADI] UNICREDIT BANK DD, UREDNI[TVO: transakcijski ra~un broj: Safet HUREMOVI], Mirza ISLAMOVI], 3383202250044019, Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela transakcijski ra~un broj: SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski PRODAJA: ra~un broj: 1872000000045887, Fax: 465-727, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, Tel: 276-967, 455-558 filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba 5715000000017279 MARKETING: Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Meliha Hod`i} Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Fax: 472-901 [tampa: Unioninvestplastika dd, Tel: 472-899, 468-161, Semizovac bb 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271


Danas obla~no, prije podne sa ki{om na jugu i zapadu zemlje, poslije podne i u ostalim krajevima, na planinama sa slabim snijegom. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar, poslije podne u slabljenju. Minimalna temperatura od -1 do 5, maksimalna dnevna od 4 do 9 째C. Sutra obla~no, prije podne ponegdje sa ki{om, poslije podne sa susnje`icom i snijegom, u no}i smanjenje obla~nosti. U subotu prete`no sun~ano i vjetrovito, u toku no}i novo naobla~enje. U nedjelju i ponedjeljak obla~no sa ki{om, susnje`icom i snijegom. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 0, maksimalna dnevna 6 째C.

Danas }e iznad ve}eg dijela Evrope biti obla~no. Ki{a se o~ekuje na Britanskim ostrvima, u zapadnoj Evropi, dijelovima Pirinejskog, Apeninskog i Balkanskog poluostrva, a snijeg na sjeveroistoku Evrope, u dijelovima centralne Evrope i Balkanskog poluostrva i u oblasti Alpa. Jak vjetar sa olujnim udarima puha}e u oblasti Baltika, Mediterana i Crnog mora. Najhladniji glavni grad bi}e Moskva sa temperaturom od 9, a najtopliji Lisabon sa temperaturom od 17 째C. Danas prije podne obla~nost koja }e najprije zahvatiti sjeverne i zapadne predjele, poslije podne }e se pro{iriti i na ostale predjele donose}i ki{u. U vi{im predjelima o~ekuje se slab snijeg. Umjeren do jak vetar puha}e u oblasti Jadrana. Maksimalna temperatura od 3 do 11 째C.


60

KULTURNI VODI^

SARAJEVO

TEKSA[KI MASAKR MOTORNOM PILOM 3D horor, re`ija: John Luessenhop, uloge: Alexandra Daddario, Tania Raymonde, Scott Eastwood... po~etak u 21.20 sati.

KR[ I LOM 3D

KINA CINEMA CITY GANGSTERSKI ODRED akcioni triler, re`ija: Ruben Fleischer, uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, Emma Stone... po~etak u 20.15 i 22.35 sati.

NEMOGU]E drama, re`ija: Juan Antonio Bayona, uloge: Naomi Watts, Ewan McGregor, Tom Holland... po~etak u 16.40 i 19 sati.

SONJA I BIK komedija, re`ija: Vlatke Vorkapi}, uloge: Judita Frankovi}, Goran Bogdan, Dejan A}imovi}... po~etak u 15.40 i 18 sati.

HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D

animirana avantura, re`ija: Rich Moore, glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer, Jane Lynch... po~etak u 11 i 13.20 sati.

METTING POINT OVO MORA DA JE TO MJESTO komedija, drama re`ija: Paolo Sorrentino, uloge: Sean Penn, Frances McDormand, Judd Hirsch... po~etak u 20 sati.

KINOTEKA HAJDI dje~iji, re`ija: Allan Dwan, uloge: Shirley Temple, Jean Hersholt, Arthur Teacher... po~etak u 19 sati.

GALERIJE ARS AEVI ART DEPO Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centru Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

MUZEJI HISTORIJSKI Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BO[NJA^KI Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.

ART-KU]A SEVDAHA Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

SARAJEVO Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

BIHA]

ZAMBEZIA 3D

KINA Grupna izlo`ba mladih umjetnika: Alen Burazerovi}, Alma Ga~anin, Anesa Kadi}, Amila Berisali}, Adi Karailo, Iman Gavrankapetanovi} i Mustafa ^ohad`i}. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

110795 Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170. animirana avantura, re`ija: Wayne Thornley, glasovi: Leonard Nimoy, Abigail Breslin, Jeff Goldblum… po~etak u 15.40 sati.

PIJEV @IVOT 3D avanturisti~ka drama, re`ija: Ang Lee, uloge: Suraj Sharma, Irrfan Khan, Adil Hussain… po~etak u 15.30 i 18 sati.

JACK REACHER akcioni triler, re`ija: Christopher McQuarrie, uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike, Richard Jenkins... po~etak u 17.30 i 20.20 sati.

SKYFALL triler, re`ija: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 20.30 sati.

ATELJE ZEC Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

UMJETNI^KA Samostalna izlo`ba Nele Hasanbegovi} “Govor bjeline”. Hasanbegovi} prezentira djela nastala od 2009. do 2013. godine, realizirana u razli~itim medijima: svjetlosna instalacija, video instalacija, performans, skulptura i fotografija. Umjetni~ka djela prezentirana na izlo`bi provociraju i propituju strukturu funkcioniranja dana{nje kulture, identiteta, roda, umjetnosti, ali i dru{tva u cjelini. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 9. februara.

GABRIJEL Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

avanturisti~ka drama, re`ija: Ang Lee, uloge: Suraj Sharma, Irrfan Khan, Adil Hussain… po~etak u 16 sati.

KR[ I LOM 3D animirana avantura, re`ija: Rich Moore, glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer, Jane Lynch... po~etak u 14 sati.

MUZEJI GRADA ZENICE Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

UNA JACK REACHER akcioni triler, re`ija: Christopher McQuarrie, uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike, Richard Jenkins... po~etak u 18 i 20.30 sati.

ZENICA

POZORI[TA NARODNO PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDU[A DONJA autor: Ivo Bre{an, re`ija: Mustafa Nadarevi}, igraju: Nermin Omi}, Meliha Faki}, Nenad Tomi}, Milenko Iliktarevi}, Zlatko Jugovi}, Armin ]ati},Midhat Ku{ljugi}, Elvira Aljuki}, Besim Tufek~i} po~etak u 19.30 sati.

GALERIJE ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA

animirana avantura, re`ija: Wayne Thornley, glasovi: Leonard Nimoy, Abigail Breslin, Jeff Goldblum… po~etak u 12 i 13.45 sati.

PIJEV @IVOT 3D avanturisti~ka drama, re`ija: Ang Lee, uloge: Suraj Sharma, Irrfan Khan, Adil Hussain… po~etak u 16 sati.

PRAVE MU]KE

komedija, re`ija: Michael Hoffman, uloge: Colin Firth, Cameron Diaz, Alan Rickman... po~etak u 15 sati.

TEKSA[KI MASAKR MOTORNOM PILOM 3D horor, re`ija: John Luessenhop, uloge: Alexandra Daddario, Tania Raymonde, Scott Eastwood... po~etak u 20.30 i 22.15 sati.

KR[ I LOM 3D animirana avantura, re`ija: Rich Moore, glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer, Jane Lynch... po~etak za 3D u 14.15 sati, za 2D u 12 i 14 sati.

JACK REACHER

CENTAR ZA KULTURU

PET LEGENDI 3D

BANJA LUKA

animirana avantura, re`ija: Peter Ramsey, glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, Isla Fisher... po~etak u 12.15 sati.

POZORI[TA NARODNO RS GOSPO\A MINISTARKA

GANGSTERSKI ODRED akcioni triler, re`ija: Ruben Fleischer, uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, Emma Stone... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

KINA

JACK REACHER

MULTIPLEKS PALAS

akcioni triler, re`ija: Christopher McQuarrie, uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike, Richard Jenkins... po~etak u 15, 17.30 i 20 sati.

GANGSTERSKI ODRED

fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak u 13, 16.30 i 19.30 sati.

ZAMBEZIA 3D

Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

MULTIPLEX EKRAN

HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE

fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak 16.15, 19.30 i 22.45 sati.

akcioni triler, re`ija: Christopher McQuarrie, uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike, Richard Jenkins... po~etak u 15.30, 19 i 21.30 sati.

Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

KINA

HOBIT: NEO^EKIVANO PUTOVANJE 3D

TUZLA

OLIMPIJSKI

RAIFFEISEN

fantazijski spektakl, re`ija: Peter Jackson, uloge: Martin Freeman, Ian McKellen, Richard Armitage... po~etak za 3D u 13.20 sati, a za 2D u 13, 16.30 i 19.50 sati.

PIJEV @IVOT 3D

OSLOBO\ENJE

akcioni triler, re`ija: Ruben Fleischer, uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, Emma Stone... po~etak u 17.45, 20 i 22.15 sati.

HAOS U KU]I: MATORCI DOLAZE komedija, re`ija: Andy Fickman, uloge: Lisa Addario, Billy Crystal, Lowell Ganz... po~etak u 13, 17 i 18.30 sati.

komedija, autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Jago{ Markovi}, igraju: Radmila @ivkovi}, Milo{ \or|evi}, Olga Odanovi}, Mihailo La|evac, Aleksandar Sre}kovi}, Boris Komneni}, Predrag Tasovac, Branko Vidakovi}, Milka Luki}, An|elka Milivojevi}, Ksenija Jovanovi}, Radovan Miljani}, Du{anka Stojanovi} Glid, Bojana Bambi}, Branko Jerini}, Darko Tomovi}, Rade Markovi}, Ivan Nikoli}, Dejana Miladinovi}, Sonja Kne`evi} po~etak u 20 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.


TV PROGRAM

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. Obalska stra`a

SE

61

RI

JE

10.10 BHT 1

Norge je povrije|en, a po~initelj prijeti da }e biti jo{ napada, i o svemu obavje{tava lokalnog novinara. Kakve veze novinar ima sa po~initeljem i za{to se de{avaju napadi? Cijela pri~a postaje jo{ komplikovanija kada pregledaju stara izdanja lokalnog lista.

Robinja Isaura 18.00 BHT 1

Malvina moli Leoncia da se smiluje i pusti Joaa i Joaquinu. On joj obja{njava da mrzi Andrea, jer je pomogao Isauri, i kako sve to ~ini samo kako bi mu napakostio. Isaura i Alvaro se opet slu~ajno sre}u.

Moulin Rouge Moulin Rouge, 1952.

DRAMA Re`ija: John Huston Uloge: Jose Ferrer, Zsa Zsa Gabor

Henri de Toulouse-Lautrec ~esto posje}uje Muline Rouge, u kojem ispija konjak i crta skice pjeva~ica i plesa~ica. Iako je sin plemi}a, njegov je `ivot ispunjen nezadovoljstvom. Dok je bio dje~ak, Henri je do`ivio nesre}u u kojoj su mu provrije|ene noge. Zauvijek obilje`en, nazivan pogrdnim imenima, `ivot }e provesti poku{avaju}i balansirati izme|u prokletstva iz djetinjstva, porodi~nog imena, nevjerovatnog slikarskog talenta, i nesretne ljubavi prema `eni...

Asi 21.00 FTV

Zauvijek zajedno 20.00 HRT2

Asja je zavoljela Demira poput oca i `eli ~esto s njim provoditi vrijeme. Demir zahtijeva od ljekara da nikomu ne govore ni{ta o njegovom stanju dok ne dobiju nalaze koji bi to sa sigurno{}u potvrdili. Asi primje}uje da se Demir ~esto sastaje sa doktoricom Ind`i. I Suhejla smatra da je lijepa Ind`i par Demiru, {to jo{ vi{e produbljuje ljubomoru kod Asi. Defne je u velikoj nedoumici, jer ni sama ne zna `eli li se, zaista, udati za Zafera. Kerim nije uspio iskoristiti posljednju priliku, te je zauvijek izgubio Defnino povjerenje.

20.00 BHT 1

FIL

M

Crni pas 21.10 RTRS

Stuck On You, 2003.

Black Dog, 1998.

KOMEDIJA

AKCIJA

Re`ija: Peter Farrelly, Bobby Farrelly

Re`ija: Kevin Hooks

Uloge: Matt Damon, Greg Kinnear, Eva Mendes, Wen Yann Shih

Uloge: Patrick Swayze, Randy Travis, Meat Loaf Aday, Gabriel Casseus, Graham Beckel, Stephen Tobolowsky

Oni su spojeni blizanci. Dijele i jetru, zbog ~ega bi operacija bila rizi~na, osobito za Walta. Vrlo su razli~iti: Bob je dobar u sportovima, srame`ljiv s djevojkama, osjetljiv i sklon panici, osobito kad mora biti uz ekstrovertiranog Walta, koji voli glumiti i nastupati. Bob vodi restoran brze hrane, a obojica su u kuhinji - sve rade zajedno i uhodano, kao kuhar s ~etiri ruke. U restoranu jo{ rade konobarica Mimmy i njezin sin Rocky. I svi su sretni i zadovoljni `ivotom u svom mjestu. Ipak, Walt prizna Bobu da `eli postati filmski glumac i otputovati u Hollywood. To kod Boba izazove paniku, ali mora pratiti Walta. I sam ima dobar razlog. Ondje `ivi djevojka s kojom se ve} tri godine dopisuje...

Glup i gluplji 2 23.15 NOVA

Pod sretnom zvijezdom

Dum band Dumberer: When Harry Met Lloyd,2003.

17.15 TV1

KOMEDIJA

FIL

M

FIL

M

Kako bi sprije~io kreditne obveznike da uzmu ku}u njemu i njegovoj supruzi, biv{i zatvorenik Jack Crews kre}e u posao prijevoza oru`ja iz Atlante u New Jersey u starom kamionu. U po~etku ni ne zna {to prevozi, a kad sazna, po~ne se susretati s nizom problema. Postane meta FBI-ja, a promatraju ga i poslodavac i neuravnote`eni voza~ kamiona Red, koji mu na cesti po~inje namje{tati suparnike, kojih se Crews mora malo-pomalo rje{avati...

Most sudbine 23.20 RTRS

FIL

M

The Bridge Of San Luis Rey, 2005.

DRAMA Re`ija: Mary McGuckian Uloge: Robert De Niro, F. Murray Abraham, Kathy Bates, Gabriel Byrne, Geraldine Chaplin

Re`ija: Troy Miller Uloge: Eric Christian Olsen, Luis Guzmรกn, Rachel Nichols

Osamdesete su, vrijeme kada su se Lloyd Christmas i Harry Dunne upoznali. Dva individualca koje mnogi smatraju posebnima, ubrzo postanu najbolji prijatelji. Ravnatelj Collins i njegova ljubavnica, {kolska kuharica Heller, `ele prijevarama zaraditi {to vi{e novca, a sljede}a im je ideja osnivanje razreda za djecu s posebnim potrebama. Gospo|a Heller postaje u~iteljica, a Harry i Lloyd moraju okupiti posebne u~enike. Novinarki Jessici to je sumnjivo...

Na po~etku 19. vijeka u Peruu, stari most Inka, napravljen od u`adi se sru{i te pet putnika padne u ponor Anda. Juniper, koji se i sam gotovo na{ao na mostu, postat }e opsjednut `eljom da otkrije kako se pet ljudi iz razli~itih dru{tvenih slojeva i okolnosti na{lo na mostu u tom trenutku. On `eli znati je li bila rije~ samo o egzistencijalnoj slu~ajnosti ili je sve to bio dio Bo`jega kosmi~kog plana...

Diverzanti 23.10 HRT1

FIL

M

Diverzanti, 1967.

Suzana bude potresena saznav{i za k}er. Tonka se radoznalo upoznaje s ostalim profesorima na veleu~ili{tu Viktorija. Nera upozorava k}er Dinu kako mora po`uriti sa skicama za jesensku kolekciju. Beti uporno pred drugima negira ~injenicu da ju je Martin ostavio. Zora poku{ava natjerati Egona da poduzme ne{to u vezi svog problema s kockom. Zbog naglog saznanja o k}eri, Suzana uznemireno tra`i savjet od prijateljica. Tonka govori Nini kako ne smije dopustiti da ju iskori{tavaju na poslu. Martin moli Beti da prihvati njegov odlazak. U Vedranovom dru{tvu Tonka potpuno zaboravi na dogovor sa Suzanom.

Lovac na ajkule 23.00 HAYAT Shark Hunter, 2001.

AKCIJA Re`ija: Matt Codd Uloge: Antonio Sabato Jr., Christian Toulali, Heather Marie Marsden

Nakon tragi~ne smrti svojih roditelja jedan ~ovjek se zavjetovao da }e se osvetiti, makar to zna~ilo i suo~avanje s najstra{nijom pojavom u prirodi, d`inovskom ajkulom.

FIL

M

DRAMA Re`ija: Hajrudin Krvavac Uloge: Rade Markovi}, Bata @ivojinovi}, Jovan Jani}ijevi} Burdu{, Ljubi{a Samard`i}, Husein ^oki}

Teritorij biv{e Jugoslavije, Drugi svjetski rat. Jedinica Narodne armije, zajedno s vojnom bolnicom, u vrlo je te{koj situaciji: neprijatelj ih je opkolio, mnogo je ranjenika, i izgledi za pre`ivljavanje su im gotovo nikakvi. Me|utim, komandant jedinice povjeri osmorici vojnika, na ~elu s profesionalcem Kor~aginom, opasan zadatak: da se probiju do dobro ~uvanog aerodroma i uni{te njema~ke zrakoplove...


62

TV PROGRAM

BHT

07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti 08.15 Gorko-slatko, igrana serija, 13/228 (r) Program za djecu i mlade 08.45 Pustolovine Marka i Goge, animirana serija, 19/26 09.10 Izumiteljka, drama 09.25 Na dnevnom redu, info. program (r) 10.00 Vijesti 10.10 Obalska stra`a, serija 11.00 Interview 20: Dunja Mijatovi} (r) 12.00 Vijesti 12.15 Euroimpuls, magazin (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 TV Justice, sudska hronika (r) 13.45 Biznis magazin (r) 14.15 Vijesti Program za djecu i mlade 14.30 Pustolovine Marka i Goge, animirana serija, 20/26 14.55 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 15.00 Trolove bajke, animirana serija, 14/25 15.25 Mini school 15.45 Robinja Isaura, igrana serija, 59/167 (r) 16.30 Hronika regija: Centralna Bosna 16.55 Vijesti 17.00 Ekologika 17.30 BHT popodne, dnevni magazin 18.00 Robinja Isaura, igrana serija, 60/167 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 Gorko-slatko, igrana serija, 14/228 20.00 Moulin Rouge, igrani 22.00 Dnevnik 22.25 Business News 22.30 Popularna muzika stolje}a: Prelazak Atlantika, 5/8 23.20 Moulin Rouge, igrani film (r) 01.15 Hronika regija: Centralna Bosna (r)

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

FTV

RTRS

TV1

HAYAT

PINK

OBN

07.00 Dobro jutro 08.00 Vijesti Program za djecu 08.10 [ta ste danas uradili 08.20 Poko, crtani film 08.40 Super {pijunke, crtani film 09.00 Pocoyo, crtani film 09.10 Grimove bajke: Vuk i lisica 09.35 Mia i ja, crtani film 10.00 Vijesti 10.05 Mu}ke, humo. serija 11.00 Zauvijek susjedi, humo. serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.10 Asi, igrana serija, 128. ep. 13.00 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija (r) 13.55 Gori vatra, serija, 3. ep.

06.00 Info kanal 06.30 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Bili jednom jedni pronalaza~i, crtana serija 09.35 Viva pinjata, crtana serija 10.00 Bio jednom jedan sne{ko, film 11.30 Ljetne ljubavi, omladinska serija 12.00 Dnevnik 1 12.15 Li san, vjetar palate, serija (r) 13.30 Pravoslavlje, Manastir Sase 14.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 14.10 Strasti, serija

06.10 Predaj se srce, igrana serija, ep. 8/94 07.00 Najava programa 07.05 Magna Aura, igrana serija, 11/13ep. 08.05 Red magazin, showbiz magazin 08.35 Ekstremni sportovi, sportski serijal 09.00 Promo 09.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 22 (r) 10.00 Promo 10.05 Nova serija, igrana serija, ep. 2 (r) 11.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 32 (r) 12.00 Promo / Music box 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, ep. 52

06.00 Bandini, serija, 242. ep. 06.45 Kad li{}e pada, serija, 100. ep. 08.10 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV-show 08.57 Najljep{e `eljice 09.00 Moj d`epni ljubimac, crtani film, 8. ep. 09.15 Bratz, crtani film, 9. ep. 09.51 Bakugan, crtani film 10.15 Beyblade, crtani film 10.38 Virus attack, crtani film 10.52 Winx, crtani film, 39. ep. 11.20 TV-izlog 11.45 Vijesti 12.00 Bandini, serija, 242. ep.

06.00 Nasljednici, telenovela (r) 07.00 Udri mu{ki, jutarnji program 09.45 Ljubav, navika, panika, serija 10.55 Info top, vijesti 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Simar, serija (r) 12.30 Brze pare, kviz 13.30 Preljubnici, reality emisija 14.30 Nasljednici, telenovela 15.40 Info top, vijesti 16.05 Mala nevjesta, serija (r) 16.50 Simar, serija

05.50 Iron man, crtani film 06.10 Jonny Test, crtani 06.35 Wolverine and x-man, crtani film 07.00 Metajets, crtani film 07.20 Kornja~a Hero, crtani 07.45 Bebe dinosaurusi, crtani film 08.00 Tko drugom jamu kopa, crtani film 08.10 U zemlji snova, crtani 08.20 Casper u {koli strave, crtani film 09.00 Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija 09.30 Gorki `ivot, turska serija 10.20 Stol za 4, kulinarski show (r) 11.00 Oluja u raju, meksi~ka sapunica (r)

Zabranjeni forum

Stol za 4

Pe~at

Mia i ja 14.35 [ta zna omladina o prijateljstvu?, doku. program 15.05 Vijesti 15.15 Zauvijek susjedi, humoristi~ka serija 16.15 Bumerang, serija 17.00 Federacija danas 17.25 Na{a mala klinika, humoristi~ka serija 18.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 12+ 19.05 Pop Pixie, crtani 19.30 Dnevnik 2 20.10 Dnevnik D 20.30 Dokumentarni ~etvrtak: Rudnik, dokumentarni film 21.00 Asi, igrana serija, 129. ep. 21.50 Dnevnik 3 22.20 Gori vatra, serija 23.00 Bumerang, igrana serija, 11. ep. (r) 23.40 Dnevnik D (r) 00.00 [ta zna omladina o gej populaciji?, doku. program 00.25 Dnevnik 3 (r)

14.05

15.00 Pravoslavlje, manastir Veselinje 15.30 Planeta pravoslavlja, pravoslavna Afrika Egipat, Tunis, Tanzanija 16.30 Srpska danas 17.15 Mu}ke, serija 17.50 Li san, vjetar palate, serija 19.05 Malac znalac, kviz za djecu 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Pe~at, politi~ki magazin 21.05 Pregled programa Promo Promo, dnevnik 3 21.10 Crni pas, film 22.45 Dnevnik 3 23.05 Sport 23.15 Finansijske novosti 23.20 Most sudbine, film 01.15 Crni pas, film 02.45 Dnevnik 2 03.10 Pe~at, politi~ki magazin 04.00 Pravoslavlje, manastir Veselinje

13.00 Promo 13.05 Magna Aura, igrana serija, 11/13ep. (r) 14.00 Promo 14.05 Predaj se srce, igrana serija, ep. 8/94 (r) 15.00 Promo 15.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 23/65 16.00 Junska no}, igrana serija, ep. 59/103 (r) 17.00 Vijesti u 17 17.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, ep. 3 18.15 Red magazin, showbiz magazin 19.00 Dnevnik 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 33 21.00 Ja biram goste, dijalo{ka emisija 22.25 Ve~ernje vijesti 22.40 CSI (s11), igrana serija, ep. 19 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 20 00.30 Dnevnik (r)

SE

RI

20.00 OBN

JA

Stasali Mustafa sve~ano preuzima dr`avne poslove i po prvi put prisustvuje sjednici divana. Njegov dolazak u Topkapi pala~u uzrokuje i pomutnju u haremu, pogotovo nakon {to se pro~uje vijest da njegova majka Mahidevran bira djevojke za njegov harem. Jedino je Hurem zabrinuta zbog Mustafinog povratka jer se boji da }e sultanova majka opet okrenuti dvorane protiv nje.

08.00 Jutarnji program 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike (r) 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Bonaventura 14.00 Iz dana u dan 14.05 Nije te{ko biti ja 15.00 Vijesti Stanje na putevima 15.05 Igrana serija 16.05 Popodne s vama 17.00 Iz dana u dan 17.15 Igrana serija, mre`a 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Igrana serija 21.00 O tome se govori 22.40 Igrana serija 24.00 Zenica danas (r) Ze sport plus Stanje na putevima, vremenska prognoza 00.30 Glas Amerike

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Zanati koji nestaju 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Vodena planeta 10.00 Ludo srce 11.00 Dom2 11.30 Svako mo`e kuhati 12.00 Svjedok prirode 12.30 Putovanja 13.00 Majstori kuhinje 13.30 Auto Shop Magazin 14.00 BH ritam 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Ludo srce, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Odjeljenje za istragu 18.00 Ja sam Tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast, crtani film 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 [ta uzrokuje bolest 21.15 Puls 22.00 Ja sam Tvoja sudbina 23.00 Glas Amerike 23.30 Zanati koji nestaju 00.00 Vijesti IC (r)

Kad li{}e pada

Predaj se srce 20.10

09.35

Sulejman Veli~anstveni

TV ZENICA

OSLOBO\ENJE

TV VOGO[]A

08.30 Sedam dana u @ivinicama 09.15 Magazin Plus (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Info blok 13.00 Sand`a~ki velikani 14.00 Sedam dana u @ivinicama 14.30 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 15.00 Tvoja sam sudbina, serija (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Hronika Jablanice 21.00 Tvoja sam sudbina, serija 21.50 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 Otvoreni program (r)

13.00 13.00 Kad li{}e pada, serija, 101. ep. 14.30 Tiha oluja, serija, 30. ep. 15.35 TV-izlog 16.10 ZMBT profili 16.30 Sport centar 16.36 Take{ijev dvorac, zabavno-sportski TV-show 17.05 Krv nije voda, serijski program, 37. ep. 18.05 ZMBT 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.55 Bandini, serija, 243. ep. 20.54 Jingl ZMBT televoting 20.59 Ispuni mi `elju 22.00 Tiha oluja, serija 23.00 Lovac na ajkule, igrani film 00.49 Sport centar 00.51 ZMBT televoting

22.00 18.00 Info top, centralne vijesti 18.20 Vremenska prognoza 18.25 Preljubnici, reality emisija 19.30 Mala nevjesta, serija 21.00 Trenutak istine, kviz 22.00 Zabranjeni forum, talk show 23.55 City Exclusive, showbiz emisija (r) 00.10 Balkanska posla, reality program 01.10 Preljubnici, reality program 02.20 Igrani film

17.10 11.50 Crime time, crtani 11.55 OBN Info 12.05 Nakusha, indijska serija (r) 12.50 Top shop 13.00 Izgubljeni, serija (r) 14.00 Oluja u raju, meksi~ka sapunica 15.00 Odba~ena, serija (r) 16.00 Sulejman Veli~anstveni, serija (r) 17.00 OBN Info 17.10 Stol za 4, kulinarski show 17.55 Nakusha, indijska serija 18.20 Skrivena kamera 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Sulejman Veli~anstveni, serija 21.00 Odba~ena, serija 22.25 Vox populi 22.30 Telering, talk show (r) 23.25 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 00.30 Odba~ena, serija (r)

TV SA

TV TK

MRE@A

TV MOSTAR

TV USK

TV SLON

TV BN

TV ATV

07.00 Sarajevsko jutro 10.00 Pingu (r) 10.05 Graditelj Bob (r) 10.15 Andjelina balerina (r) 10.25 Barimba (r) 10.40 Pusti muziku (glasajte) 11.00 U povjerenju: Vino (r) 11.50 Ulica, (r) 13.00 Vijesti 13.10 Sarajevska pop-rok scena (r) 13.45 Bruklinski jastog, film (r) 16.00 Vijesti 16.05 Strasti, (r) 17.00 Dobre vibracije, u`ivo 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Pingu 19.05 Graditelj Bob 19.15 Andjelina balerina 19.25 Barimba 20.00 Sarajevo plus, u`ivo 21.00 Vijesti 21.05 TVSA dokumenti 22.00 Strasti, 23.00 Voice of America 23.15 Pusti muziku 23.45 Dnevnik TVSA (r) 00.15 Odjava programa

08.00 Igrana serija 09.00 Put za Anvoli, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Od deset do dvanaest, revijalni program, `ivo 12.00 Vijesti 12.09 Divlja ostrva 13.00 Svijet tajni, serija 13.40 TV Liberty 14.30 Vijesti 14.35 Kultura (r) 15.00 Put za Anvoli, serija 16.00 Leonov `ivot, serija 3/4 16.53 Najvoljenije `ene svijeta 17.16 Sva moja djeca, serija 18.15 Istina 18.50 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Bliznakinje, serija 21.00 U fokusu 22.20 Dnevnik 2 22.40 CSI Las Vegas 23.35 CSI Las Vegas, serija

07.00 Ko rano rani... 09.05 Put za Avonlea, serija (r) 10.05 Sva moja djeca, serija (r) 11.00 Bliznakinje, serija (r) 11.55 TV kalendar: Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.05 Top shop 12.20 Glas Amerike 13.00 Dijagnoza 14.00 U no}nom vrtu 14.15 Fragolanija 14.45 Top shop 15.00 Put za Avonlea, serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Za svaku bolest trava raste 16.30 Mozaik, iz kulture 17.15 Sva moja djeca, serija 18.15 Hod vijekova 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 20.00 Bliznakinje, serija 21.00 Lavirint 21.45 Dnevnik 3 22.00 Bojno polje, dok. 22.40 CSI: Las Vegas, serija

16.02 Vijesti 16.15 Sredinom sedmice (r) 16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dokumentarni program 18.00 Crno i bijelo 18.15 Vremenska prognoza 19.00 SMS Muzi~ki Salto, muzi~ki program 19.30 Sanjalica, program za djecu 19.50 Robot, mjesto ugodnog `ivljenja 20.00 Kviz Extra 20.30 Ko zna, zna, zabavno obrazovni 20.55 Tri u jedan, muzi~ki program 21.10 Op~injeni, igrana serija (kodirano na internetu) 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra Info 23.29 Pregled programa za sutra

09.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 22 (r) 10.05 Nova serija, igrana serija, ep. 2 (r) 11.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 32 (r) 15.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 23/65 17.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, ep. 3 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 33 22.40 CSI (s11), igrana serija, ep. 19 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 20

06.30 Jutarnji program 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Rije~ vi{e 13.00 Nijesmo mi od ju~e 14.00 Novosti 14.05 Zabranjena ljubav, serija (r) 15.00 Serija 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.10 Ru`a vjetrova, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Zabranjena ljubav, serija 23.45 Karnera, igrani film 01.30 Satelitski program

09.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 22 (r) 10.05 Nova serija, igrana serija, ep. 2 (r) 11.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 32 (r) 15.05 Vjetar u le|a, igrana serija, ep. 23/65 17.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, ep. 3 20.00 Bliznakinje, igrana serija, ep. 33 22.40 CSI (s11), igrana serija, ep. 19 23.35 CSI (s11), igrana serija, ep. 20

07.45 Dolina sunca, serija 08.30 TV izlog 08.55 Vijesti 09.00 Hello Kitty 09.15 Garfild 09.30 Lijeni grad 09.50 Bakugan 10.10 Monsuno 10.30 Virus Attack 11.00 Winx 11.55 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Kad li{}e pada, serija 14.30 Tiha oluja, serija 16.00 Vijesti 16.15 Magazin 16.30 Sport centar 16.35 Take{i zamak 17.00 Krv nije voda, serija 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 ATV vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Djevojke iz fabrike, serija 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Zabavni program 23.00 Lovac na ajkule 16+, film 00.30 Sport centar


TV PROGRAM

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013. HRT1

HRT2

NOVA

AL-JAZEERA B.

RTS

RTCG

07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijesti 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.20 Vijesti 09.25 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Britain from Above, dok. serija 11.15 Dokumentarni programi stila `ivota 12.00 Dnevnik 1 12.15 Sport 12.18 Vrijeme 12.20 TV Kalendar (r) 12.35 Prkosna ljubav, serija 13.30 Dr. Oz, talk-show 14.20 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.29 Vrijeme sutra 14.35 Trenutak spoznaje 15.05 Pozitivno 15.40 Punom parom 1, dramska serija 16.45 Hrvatska u`ivo 17.45 Na{i i Va{i 1, humoristi~na serija 18.20 8. kat, talk-show 19.05 Najava programa 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.06 Vrijeme 20.10 Godine za pam}enje, dok. serija 20.45 Spektar, unutra{njopoliti~ki magazin 21.35 Paralele, vanjskopoliti~ka emisija 22.05 Pola ure kulture 22.45 Dnevnik 3 23.05 Vijesti iz kulture 23.10 Diverzanti, film 00.40 Ludnica u Clevelandu 1, humoristi~na serija 01.00 Na{a ku}a, film (r) 02.25 Zakon i red: UK, serija (r) 03.10 Skladi{te 13, serija (r) 03.55 Dr. Oz, talk-show (r)

06.15 Prkosna ljubav, serija 07.00 Mala TV: TV vrti} 07.30 Crtana serija 07.55 Teletubbies, animirana serija 08.20 Serija za djecu 08.45 Fantasti~ni prijatelji 3, serija za mlade 09.10 Merlin 2, serija za djecu i mlade (r) 10.00 Reprizni program (r) 11.35 Strani igrani film - hit 13.30 Na{a ku}a, film (r) 14.55 Obrazovni program za djecu 16.00 Regionalni dnevnik 16.35 Dolina sunca, serija 17.25 Susreti s autizmom: Povijest moje budu}nosti, dok. serija (r)

06.05 Zauvijek susjedi, serija 1 07.05 Pinky i Mozgalo, crtana serija 07.30 Speed Racer, crtana serija 07.55 TV izlog 08.10 Moja majka, serija 09.10 TV izlog 09.25 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 10.25 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 11.30 Ninja ratnici, serija (r) 12.00 IN magazin (r) 12.45 Sila, serija (r) 14.35 Walker, teksa{ki rend`er, serija 15.30 Ninja ratnici, serija 15.55 Zauvijek susjedi, serija 1 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kako vrijeme prolazi, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Sila, serija 21.55 Provjereno, info. magazin 22.15 Ve~ernje vijesti 23.15 Glup i gluplji 2, film 00.45 Dogodilo se na Manhattanu, film (r) 02.30 Mr. Sunshine, serija 03.20 Ezo TV, tarot show

08.00 Druga strana Srbije (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 [irom svijeta: Proroci sa avenije Pensilvanije (r) 10.00 Moj `ivot, 34. ep. (r) 10.30 Kontekst, talk show (r) 11.00 AJE program 14.00 Rijekama ka zapadu (r) 15.00 Druga strana Srbije (r) 15.30 Kontekst, talk show (r) 16.00 Vijesti 17.00 Pri~e sa Istoka: Ju`nokorejski fenomen pop muzike, 16. ep. (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Hladni mir: Vrijeme velikih izazova (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk show (r) 23.30 Umjetnost kao spas: Balada Bahamara (r) 00.00 Rijekama ka zapadu (r)

09.00 Vijesti 09.05 Agencija kikom, serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Trag, dok. program 10.35 Zadnja ku}a Srbije 3 (r) 11.00 Vijesti 11.05 Slagalica, kviz (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.30 Matematika u srcu (r) 13.00 Veliki izazov, kviz (r) 14.00 Leti, leti pjesmo moja mila 14.30 Sve boje `ivota 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Montevideo, Bog te video, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Slagalica, kviz 18.45 Zebra, znak, semafor, {kolski program 19.30 Dnevnik 20.05 Montevideo, Bog te video, serija (r) 21.00 Svedok 21.00 Rokumenti 22.00 Ciklus etnolo{kog filma, dok. program 22.30 Muzi~ki program 23.00 Oko, info TV minijature 23.33 Evronet, dok. program 23.40 Dnevnik 00.00 Ad libitum

10.15 Koncert 11.00 Vijesti 11.05 Nau~no - obrazovni program 12.05 Koncert 13.00 Vijesti 13.05 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija 14.35 Muzika 15.10 Vijesti na albanskom 15.20 Dnevnik na gestovnom jeziku 15.30 Dnevnik 1 15.45 Dijaspora vijesti 16.00 Muzika 16.30 Dokumentarna emisija 17.00 Crna Gora u`ivo 18.05 Sat tv 18.30 Obrazovna emisija 18.55 Znam da zna{, kviz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Sat tv 20.30 Muzika 21.00 Obrazovna emisija 21.30 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Dokumentarna emisija 23.00 Sat tv 23.30 Muzika

DISCOVERY

06.00 Kako se pravi? 06.25 Trgovci automobilima 07.15 Ameri~ki ~operi 08.10 Prljavi poslovi 09.05 Opasan lov 09.55 Pre`ivljavanje 10.50 Kako to rade? 11.15 Kako se pravi? 11.40 Vrhunsko graditeljstvo 12.35 Automobili: Izra|eno po narud`bini 13.30 Trgovci automobilima 14.25 Ameri~ki ~operi 15.20 Razotkrivanje mitova 16.15 Prljavi poslovi 17.10 Opasan lov 18.05 Pre`ivljavanje 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Strastveni ribolovci 21.00 Specijal! ^udovi{ta iz rijeke 22.00 Pecanje golim rukama 23.00 Nevolje u raju 00.00 Najbolji ostaju

VIASAT HISTORY

07.00 Tajm tim godina X 08.00 Hitlerovi falsifikatori 09.00 Upoznajte Rimljane 10.10 Brdo hrama 11.10 Rusija kroz vijekove 12.20 Umjetnost Rusije 13.20 Farma iz Edvardijanskog doba 14.30 Tajm tim godina X 15.30 Upoznajte Rimljane 16.40 Varvari Terija D`onsa 17.45 Farma iz Edvardijanskog doba 18.55 Bombarderi 20.50 Lovci na mitove 22.00 Hitlerovi falsifikatori 23.00 Varvari Terija D`onsa 00.00 Tajm tim godina X 01.00 Dobrodo{li u osamdesete 02.00 Zvijezde srebrnog ekrana 03.00 Upoznajte Rimljane

La`i mi 3 00.45 18.15 Globalno sijelo (r) 19.00 Mala TV: (r) TV vrti} (r) Crtani film (r) 19.30 Slatki svijet Charlyjevih an|ela, dok. serija 20.00 Zauvijek zajedno, film 22.00 Nove avanture stare Christine 5, humoristi~na serija 22.25 Nove avanture stare Christine 5, humoristi~na serija 22.50 Zakon i red: UK, serija 23.35 Dva i pol mu{karca 7, humoristi~na serija 00.00 Skladi{te 13, serija 00.45 La`i mi 3, serija 01.30 Retrovizor: Tra~erica 3, serija 02.15 Retrovizor: Seks i grad 1, humoristi~na serija 02.45 No}ni glazbeni program

RI

JA

19.35 BHT 1

Turi nastoji sakriti da ga je Giuliano iznevjerio i da mu ne `eli pomo}i. Veronica poku{ava objasniti Carmelu da se nalaze u nezavidnoj situaciji i da se vi{e ne bi trebali vi|ati. Federico odlu~uje anga`ovati privatnog istra`itelja, kako bi {to prije prona{ao Kafija, ~ovjeka za kojeg je navodno udata njegova vjerenica. Cicciju se potvr|uju sumnje oko njegovog oca i Veronice.

Odba~ena 21.00 OBN

SE

RI

JA

Ichcha je prona{la pismo i uvidjela da nije napisala drugi dio pisma. Tapasya je ubje|uje da ne obra}a pa`nju na to. Ichcha poku{ava zajedno sa Tapasy shvatiti ko je napisao drugi dio pisma. Ichcha shvata da je jedina preostala osoba Tapasya.

EUROSPORT

EUROSPORT 2

SPORT KLUB

ARENASPORT 1

SPORT KLUB+

03.30 Ko{arka, Eurocup 05.00 Ski skokovi, SK Wisla, Poljska 06.00 All sports 06.30 Watts 07.00 Tenis, world challenge 09.00 Tenis, world challenge, u`ivo

06.00 06.30 07.00 07.30

09.00 Ko{arka, Endesa: Real Madrid Joventut 11.00 Fudbal Gr~ka: Panathinaikos Levadiakos 13.00 Fudbal [panski kup: Real Madrid Celta

07.00 EBEL: Telemach Olimpija Medve{~ak 09.00 Telemarketing 09.30 [panska liga: Deportivo - Malaga 11.15 FA Cup: West Ham Manchester United 13.15 [panska liga: Real Madrid - Real Sociedad 15.00 Coppa Italia ~etvrtfinale: Juventus - Milan 17.00 ATP Sydney ~etvrtfinale 20.00 Euroleague: Panathinaikos Unicaja, direktno 22.00 Svijet fudbala 22.30 Premier League Magazin 23.00 Futbol Mundial Magazin 23.30 ATP Chennai: Final 01.30 NBA: Toronto Oklahoma City 03.30 ATP Sydney polufinale, direktno 05.30 ATP Sydney polufinale, direktno

09.30 12.45 13.00 13.15 14.45 17.00 18.45

SK Visla

World challenge 15.45

10.10 Sekunde do katastrofe 10.40 Povjerljivo: Dosijei tajne slu`be 11.35 Nisam znao, 4. ep. 12.05 Nisam znao, 4. ep. 12.30 Poznati kosmos: Potraga za blagom 13.25 Predator CSI: Smrtonosne ~eljusti 14.20 Gra|evinska zona 14.45 Sekunde do katastrofe 15.15 Povjerljivo 16.10 Megafabrike 17.05 Avionske nesre}e 18.00 Zlo~ini protiv prirode 19.00 Sekunde do katastrofe 20.00 Ameri~ki Cigani: Rat rivala 21.00 Sekunde do katastrofe 22.00 Ameri~ki Cigani: Seks, la`i i audio trake 23.00 Avionske nesre}e 23.55 Sekunde do katastrofe

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ta prelijepa Afrika 14.35 Kraljevstvo geparda 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 16.25 Veterinar sa pla`e Bondaj 17.20 Izuzetni psi- 2 epizode 18.15 @ivot majmuna 18.40 Veterinar sa pla`e Bondaj 19.10 Spasilac iz divljine 19.35 Kraljevstvo geparda 20.05 Ta prelijepa Afrika: Rijeka Zambezi 21.00 Avanture Ostina Stivensa: U sjenci oklopljenih d`inova 21.55 Maksove velike potrage 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Ljudo`deri: Vukovi/kojoti

SE

08.30 Reli 09.00 Ski skokovi, SK Wisla, Poljska 10.00 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka 11.00 Watts 11.30 Ski skokovi, SK Wisla, Poljska

12.30 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka 13.45 Tenis, world challenge 15.45 Ski skokovi, SK Wisla, Poljska 16.45 Ski skokovi, SK Zakopane, Poljska, u`ivo 18.00 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka, u`ivo 19.45 Reli 20.15 Pikado 23.00 Poker 00.00 Reli 00.30 Ski skokovi, SK Zakopane, Poljska 01.00 Reli

N. GEOGRAPHIC

Gorko slatko

63

06.20 Urgentni centar 08.20 Ubistva u Midsameru 10.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Kraljevski bolesnici 13.20 Monk 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 16.20 Ubistva u Midsameru 18.20 Kraljevski bolesnici 19.20 Monk 20.20 Havaji 5-0 21.20 [ampioni Formule 1, igrani film 23.35 Putanja sudara, igrani film 01.20 Opasna tajna 02.20 Kraljevski bolesnici 03.20 Havaji 5-0 04.15 Urgentni centar

16.00 12.30 GTA Race to Dubai 12.45 Snuker, Munich, Njema~ka, finale 14.00 Ski skokovi, SK Wisla, Poljska 15.00 Biatlon, SK Ruhpolding, Njema~ka 16.00 Tenis, world challenge 17.30 Stoni fudbal 18.45 Ski skokovi, SK Zakopane, Poljska 19.45 Obaranje ruku 20.15 Stoni fudbal 21.15 Kuglanje 22.15 Street Work out 22.45 Ski skokovi, SK Zakopane, Poljska 23.45 All sports 00.15 Watts

TV1000

06.00 Nepogre{ivi prijatelj, igrani film 08.00 Otkucaji srca, igrani film 10.00 Beni i D`un, igrani film 12.00 Dnevnik Brid`et D`ons, igrani film 14.00 Ostrvo gusara, igrani film 16.00 Pegi Su se udaje, igrani film 18.00 Olovni vojnici, igrani film 20.00 Pet minuta raja, igrani film 22.00 Pono}ni ekspres, igrani film 00.00 Djevojke za iznajmljivanje, igrani film 01.00 Bjegstvo od svega, igrani film 01.50 Pop zvijezda, igrani film

FOX LIFE

19.10 19.20 20.05

22.00 22.30 23.00 23.30 23.55 01.00

Novogodi{nji miks Pregled FA Cup Euroleague Magazin ATP Auckland ~etvrtfinale, direktno ATP Sydney ~etvrtfinale, direktno Na dana{nji dan NBA Live ATP Auckland Tennis: Kooyong Classic Euroleague: CSKA Bamberg, direktno SK Pregled 2012. godine Jul i Avgust Premier League News Premier League Magazin Euroleague: Panathinaikos Fenerbahce, direktno Spanska liga SPECIJAL - Najbolji fudbaleri NBA Action Fudbal mondijal magazin Primera Division Specijal: Golzap Christmas ATP Auckland polufinale, direktno Tennis: Kooyong Classic, direktno

11.40 Brza italijanska kuhinja 11.50 Jednom davno 12.40 Seks i grad 13.05 Seks i grad 13.30 Vodi~ za stil Tima Gana 14.20 Porodi~no blago D`ina Simonsa 14.45 Porodi~no blago D`ina Simonsa 15.10 Upravljanje Vajldom 15.35 Houp i Fejt 16.05 Houp i Fejt 16.30 Sre~ni zavr{eci 16.55 Kako sam upoznao va{u majku 17.20 @ivot u predgra|u 17.45 Nova djevojka 18.15 Ludnica u Klivelendu 18.45 Seks i grad 19.15 Seks i grad 19.55 D`ordan 20.55 Tijelo je dokaz 21.50 D`ordan 22.45 [tiklama do vrha 23.40 Seks i grad

FOX CRIME

Fudbal 21.30 15.00 Klupske TVArsenal 360 17.00 Football's greatest managers: Arrigo Sacchi 18.00 Fudbal, Italija: Udinese - Inter 20.00 Novogodi{nji specijal: Fudbal u 2012 21.30 Fudbal {panski kup: Betis - Las Palmas, prenos Poker Big Game 6 03.00 Ko{arka, NCAA: Kentucky Vanderbilt, prenos

11.50 Novi stari slu~ajevi 12.50 Imitator 13.40 Pariski forenzi~ari 14.35 Mladi Montalbano 16.30 Pisac i detektiv 12 17.25 Nepogrje{ivi instinkt 18.15 Frikovi 19.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 19.55 Novi stari slu~ajevi 20.55 Pri~e iz podzemlja 21.55 Kraljevi bjekstva 22.55 Imitator 23.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere 00.40 Brojevi 01.25 Frikovi 02.15 Nepogrje{ivi instinkt 03.00 Bjekstvo iz zatvora 03.45 Pariski forenzi~ari 04.40 Brojevi

HBO

06.00 Scott Pilgrim protiv svijeta, film 07.50 Avanture Tintina, film 09.35 Sati, film 11.25 Medvjed Yogi, film 12.45 Drvo `ivota, film 15.00 Zabranjeno vo}e, film 16.30 Auti 2, film 18.15 Snovi o bejzbolu, film 20.05 Druga Zemlja, film 21.35 Te`ina naroda, ep. 2, serija 22.50 Stra{ilo, film 00.40 Robin Hood, film 03.15 Ku}a snova, film 04.45 Ljubavni zlo~ini u Kabulu, film

CINESTAR

10.40 Profil zvijezda: Jake Gyllenhaal 11.00 Kronike mutanata, igrani film 13.00 Pukotina, igrani film 15.01 @eljezni grad, igrani film 16.38 Jack Reacher 16.40 Profil zvijezda: Jake Gyllenhaal 17.00 @ivot i smrt Petera Sellersa, igrani film 19.09 Jadnici 19.17 Jack Reacher 19.29 Kralj slonova, igrani film 21.00 Nemogu}e 21.14 Sve o mojoj majci, igrani film 22.58 Profil zvijezda: Jake Gyllenhaal 23.16 Fantom u operi, igrani film 01.36 Gangsterski odred 01.46 Sjene, igrani film 03.53 Filmski noviteti


OSLOBO\ENJE

FK @ELJEZNI^AR Samir Bekri} vaga ponude

Moja sudbina je u Osimovim rukama

SARAJEVSKO IZDANJE

~etvrtak, 10. januar/sije~anj 2013.

45. strana

Otvoreno novo klizali{te na Dobrinji

Rose svjedok na su|enju Mladi}u

Dva mjeseca besplatnog klizanja

Foto: S. GUBELI]

Niko nije lud da spava! Semir Efendi}, na~elnik Op}ine Novi Grad, sino} je zajedno sa svojim partnerima, BH Telecomom, ASA osiguranjem i Mojom bankom, sve~ano otvorio novo Otvoreno klizali{te Dobrinja postavljeno ispred Mercator centra u ovome naselju. Op}ina Novi Grad je prvi put svojim gra|anima poklonila ledenu plohu koju }e svi ljubitelji klizanja mo}i besplatno koristiti tokom naredna dva mjeseca. Kako je kazao Efendi} za Oslobo|enje, ovakvim sadr`ajima `eli od ove op}ine napraviti bolje mjesto za `ivljenje.

Dobrinja ima 40.000 stanovnika i nedostajalo joj je ovakvih sadr`aja. Prigovarali su nam da je na{a op}ina spavaona, ali mi to nastojimo promijeniti, kazao je Semir Efendi}, na~elnik Op}ine Novi Grad Mladi ali i mali{ani koji su se sino} okupili na klizali{tu, ozarenih lica su i{~ekivali da kona~no stanu na led. Sino} je na~elnik Op}ine obezbijedio i besplatan najam klizaljki za sve prisutne. U beskona~nom redu za preuzimanje klizaljki ~ekala je i Naida Huseini, trinaestogodi{njakinja sa Dobrinje, koja se, kako nam je kazala, mnogo obradovala otvorenju klizali{ta.

Zanimljiviji raspust

Laku no} spavaoni - Dobrinja ima 40.000 stanovnika i zaista joj je nedostajalo ovakvih sadr`aja. Do sada su nam prigovarali da je na{a op}ina spavaona, ali mi to nastojimo promijeniti i na{im gra|anima omogu}iti nove stvari, a naro~ito na{im najmla|ima za koje je odlazak na klizanje na Zetru

bio predalek. Zato o~ekujemo da upravo oni u`ivaju ovdje - istakao je Efendi}. On je dodao da su implementatori projekta Javno preduze}e Lokom d.o.o. i NewEvent d.o.o. Sarajevo. Kemal Avdagi}, direktor Direkcije BH Telecoma, u sino}-

POSLJEDNJE VIJESTI ^OVI] UVJEREN DA U RS-u POSTOJI NAPREDAK - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} uvjeren je da postoji napredak u Republici Srpskoj i da je njeno "~itavo podru~je dobilo jedno potpuno novo ruho". - Osobno sam uvjeren da se napredak te{ko mo`e ikada vidjeti iznutra, kao i kojom on dinamikom ide, pogotovo kada je on, na neki na~in, u ambijentu recesije i globalnog zastoja u ~itavnom svijetu. Zato ga `itelji RS-a ne do`ivljavaju na pravi na~in, ali uzmite slike od prije pet, deset, petnaest godina, pa }ete vidjeti {to je danas ovaj prostor, rekao je ^ovi} u Banjoj Luci. ^ETVERO DJECE IZGORJELO U PO@ARU - ^etvero djece mla|eg uzrasta izgorjelo je ju~e u po`aru njihove ku}e od }erpi}a u selu Magura na sjeveroistoku Rumunije. Djeca su bila u dobi od jedne godine i sedam mjeseci do pet godina i bila su sama u ku}i, kada je izbio po`ar. Kom{ije su poku{ale u}i u ku}u u plamenu prije dolaska vatrogasaca, me|utim, nisu uspjeli spasiti djecu, objavili su lokalni mediji koji prenose da je otac brinuo o djeci, dok je majka radila u inostranstvu. ERDOAN POZVAO PKK DA SE RAZORU@A - Turski premijer Red`ep Tajip Erdogan pozvao je ju~e kurdske pobunjenike da povuku svoje snage s turske teritorije i da se razoru`aju. Poziv je upu}en u trenutku dok turski zvani~nici razgovaraju sa zatvorenim ~elnikom PKK-a Abdulahom Od`alanom, a razgovara se o deklaraciji primirja, koja bi bila usvojena poslije prihvatanja vladinih zahtjeva.

njem obra}anju prisutnima je kazao kako je ovoj firmi zadovoljstvo biti u~esnik ovoga projekta kojim se omogu}ilo i djeci iz Had`i}a, sa Ilid`e te Isto~nog Sarajeva i Dobrinje da u`ivaju u svom zimskom raspustu i klizanju na ledu.

- Zetra je bila predaleko i bilo mi je nemogu}e i}i jer `ivim na Dobrinji, ali sada }e mi biti puno lak{e i zanimljivije. U`iva}u svakoga dana, kazala je Naida. Njena drugarica Taida Kadri} ka`e da }e joj sada raspust biti puno zanimljiviji te da }e ostatak provesti E. FAZLIĆ ple{u}i na ledu.

Humanitarna kampanja u BiH

Jedan hljeb i jedan

pokriva~ za Siriju Dru{tvo Crvenog krsta/kri`a BiH odazvalo se pozivu Saveza samostalnih sindikata BiH i priklju~ilo humanitarnoj kampanji za pomo} narodu Sirije pod nazivom Stigla zima... Jedan kruh (hljeb) i jedan pokriva~ za Siriju ~iji je po~etak ozvani~en ju~er u Sarajevu na pres-konferenciji u Savezu samostalnih sindikata BiH. O zna~aju akcije koja }e trajati mjesec i na~inima njene realizacije, govorili su predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramovi}, predsjednik MDD Merhamet Hajrudin [ahi}, predsjednik Dru{tva Crvenog krsta/kri`a BiH Branko Leko, predsjednik Upravnog odbora Federalne obrtni~ke komore Mensur Bekti} i izlaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Remzija Piti}. Cilj kampanje, koja }e biti provedena u jo{ nekoliko zemalja svijeta, jeste pomo} sirijskom narodu u hladnim danima i bar djelimi~no ubla`avanje te{ko}a kojima su izlo`eni u gra|anskom ratu kao `rtve re`ima.

Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala najavilo je da }e jedan od narednih svjedoka na su|enju nekada{njem komandantu Glavnog {taba Vojske RS-a generalu Ratku Mladi}u biti britanski general Michale Rose, javila je Fena. General Rose, koji je bio komandant UNPROFOR-a u BiH od januara 1994. do januara 1995, svjedo~io je ranije u Haagu na su|enju biv{em predsjedniku RS-a Radovanu Karad`i}u, i na su|enju generalu Stanislavu Gali}u, koji je bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a. Rose }e svjedo~iti o opsadi Sarajeva i o svojim ~estim kontaktima s Karad`i}em, Mladi}em i ostalima. Na su|enju Mladi}u, koje se poslije trosedmi~ne zimske pauze danas nastavlja, kao naredni svjedok je najavljen holandski ekspert za snajpere Patrick van der Velden.

Vjerskim slu`benicima osigurati status Potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo ju~er je posjetio novoizabranog uva`enog reisu-l-ulemu Husein ef. Kavazovi}a. Zahvaliv{i na srda~nom prijemu, Kebo je ~estitao uva`enom Husein ef. Kavazovi}u na izboru na ovu izuzetno va`nu i odgovornu funkciju. Oba sugovornika su istaknula potrebu da nadle`ne institucije pristupe rje{avanju ostvarivanja osnovnih ljudskih prava vjerskih slu`benika, prije svega prava na penzijsko-invalidsko osiguranje i prava na zdravstvenu za{titu. Istaknuli su va`nost djelovanja svih vjerskih zajednica na afirmaciji najve}ih moralnih vrijednosti, posebno onih koje su karakteristi~ne za BiH kao {to su mir, tolerancija, kom{ijski odnosi i su`ivot. Tako|er, izra`ena je puna opredijeljenost da svi, u skladu sa svojim zakonskim ovla{tenjima, rade na ja~anju aktivnosti za ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU i NATO, saop}eno je iz kabineta potpredsjednika FBiH.

U pripremi zakon o pomo}i na cesti

Akcija predstavljena u Sindikatu BiH

Kampanju su pokrenuli sindikati vi{e od 200 nevladinih i humanitarnih organizacija u Turskoj, a podr`ale i turska vlada i uprava za vjerske poslove. Akcija }e biti provedena u nekoliko zemalja, nosioci projekta u BiH su Savez samostalnih sindikata BiH, MDD Merhamet i novinska agencija Anadolija, a podr`alo je jo{ 15 nevladinih organizacija.

U Federaciji BiH priprema se zakon o pomo}i na cesti. Zasad je njegov tekst u fazi nacrta. Iz federalne Vlade je kao razlog za dono{enje budu}eg zakona navedeno da poslovi pomo}i na cesti (u saobra}aju) nisu definirani nijednim zakonom i da propisi iz predratnog perioda nisu primjenjivi, jer je u Republici Srpskoj donesen poseban zakon o organizovanju Auto-moto saveza, a u Federaciji djeluju BIHAMK u Sarajevu i AAKKBiH (Asocijacija auto-moto klubova u BiH u Mostaru). Osim toga, Zakonom o cestama Federacije propisano je da }e za slu`bu Pomo} - informacije biti donijet poseban propis (zakon o pomo}i na cesti), navedeno je tako|er iz Vlade.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.