Petrinjski List Br. 92 by Petrinjski Radio

LOVRENÄ&#x152;EVO 2012. Legenda o Cvijeti Brestovskoj

UVODNIK

SADRŽAJ: Aktualno ………………………………..….3 Intervju ………………………………….....4 Gradska uprava ……………………….....…6 Tragom događanja ......................................10

Kolovoz i Lovrenčevo su iza nas. Pred nama rujan. Dani sjećanja u Petrinji na teške i tužne rujanske dane 1991. Iove godine dostojanstveno ćemo ih obilježiti. U ovom broju vam stoga i donosimo program obilježavanja Dana sjećanja 2012. No, tu je i početak nove školske godine. Neka svima bude uspješna. Đacima želimo puno uspjeha u učenju i postizanju što boljih rezultata, roditelji neka konačno malo predahnu od silnih izdataka za svoje školarce, prvašićima želimo da njihovi prvi dani u školskim klupama budu nezaboravni, a prosvjetnim djelatnicima želimo…puno toga. Ponajprije strpljenja, a onda i da im ljubav prema njihovu poslu i djeci koju poučavaju i odgajaju bude dovoljna motivacija za ulaganje što više truda u njihov svakodnevni rad. Jer njihovi uspjesi i postignuća u daljnjem školovanju i životu najveća su nagrada svakom pravom učitelju. U ovom broju donosimo vam kroz brojne fotografije sva događanja koja su obilježila jedanaestodnevnu proslavu Lovrenčeva u Petrinji, ali i brojne događaje koji su se tijekom srpnja odvijali u našem gradu i okolici. Naravno, tu je i stranica posvećena proslavi Velike Gospe u Gori, ali i Bartolova u Hrastovici. No, uz sve te proslave, građani su možda bar na kratko zaboravili na sve probleme koji ih svakodnevno tište, ali povratak u svakodnevicu je neminovan, tako da na našim stranicama možete pročitati i sve o najnovijim događanjima vezanima uz Slavijatrans, što je to naljutilo HNS-ovog Darinka Dumbovića na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, za što laburisti prozivaju gradonačelnika i gradsku vlast…i još puno, puno toga. Nadamo se da ćete sa zadovoljstvom u rukama držati i ovaj broj Petrinjskog lista.

Bartolovo 2012. .........................................18 Lovrenčevo2012. .......................................19 Cvijeta Brestovska ......................................20 Sveti Lovro ..................................................22 Dan pobjede .................................................24 Dan oslobođenja Petrinje .............................26 . Kamp volontera ...........................................28 Zabilježili smo .............................................30 Turnir ulica ..................................................32 Regata kajakaša ...........................................34 Sport ............................................................37 LEGENDA O CVIJETI BRESTOVSKOJ LOVRENČEVO 2012.

Vaša Kiki ...

NAKLADNIK PETRINJSKI RADIO d.o.o. M. Gupca 2,44250 Petrinja

Autor: Miroslav Šantek - Cobra DIREKTOR Darko Komlinović

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Kristina Jakopović

UREDNIŠTVO Antun PETRAČIĆ, Marela MORIĆ, Ivica MIOKOVIĆ, Marin FRAN,dipl. fil. soc.; Darko KOMLINOVIĆ i Kristina JAKOPOVIĆ, dipl. uč.; ADRESA UREDNIŠTVA: M. Gupca2,44250Petrinja FOTOGRAFIJA: Miroslav ŠANTEK, M. MORIĆ, I. MIOKOVIĆ, M. FRAN, D. KOMLINOVIĆ, Miroslav SAČER, K. JAKOPOVIĆ i iz naše arhive.; LEKTOR: K. JAKOPOVIĆ, dipl. uč; MARKETING: I. MIOKOVIĆ, e-mail: marketing@petrinjskiradio.hr OIB: 82320978169, ŽIRO RAČUN: 24007000-1188013152,; TELEFONI: 044/816-841 glavni i odgovorni urednik, 044/815-133 novinari i marketing, FAX: 044/815-768, e-mail: petrinjskilist@petrinjskiradio.hr INTERNET stranica: www.portal53.hr; UČESTALOST: mjesečnik, izlazi zadnji dan u mjesecu; FORMAT: A4; OBIM; 40 stranica; PAPIR; mat cunsdruck 130 gr; tisak: color 4/4; NAKLADA: 800 komada; CIJENA: 10 kuna; GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA: Petrinjski radio; TISAK: MTG-Topgraf d.o.o. Velika Gorica. Sva prava pridržana. Ni jedan dio “Petrinjskog lista” ne može biti reproduciran u bilo kojem obliku, za bilo koju namjenu, bez prethodne pismene suglasnosti izdavača.

PETRINJSKI LIST

Gradonačelnik najavio mogućnost kupnje Slavijatransa

AKTUALNO

Grad Petrinja nije platio niti jednu ratu za subvenciju linija Slavijatransu za nerentabilne linije ove godine te druge ugovorene usluge. Stečajni upravitelj Branko Petanjek nam je 14. kolovoza da Grad daje moralnu potporu Slavijatransu no tu su i financijske obveze Grada prema petrinjskom prijevozniku: „Međutim sad se taj dug Grada popeo na vrlo veliki iznos što Slavijatransu u stečaju predstavlja velike probleme. To je negdje oko 600.000 kuna. Nije se u ovih osam ili devet mjeseci uspjelo riješiti pitanje redovitog sufinanciranja za linije prema Nebojanu i Miočinovićima. To je bilo ugovoreno s Gradom na 20.000 kuna bruto mjesečno. Nismo od Grada za to dobili niti jedne lipe. Isto vrijedi i za sporazum o sufinanciranju linije prema Sisku dok se ne riješi problem s taksistima." Zbog ovih neisplaćenih sredstava, Slavijatrans je 31.srpnja odlučio raskinuti ugovor o subvencioniranju. Još će se razgovarati s gradom kazao je dalje Petanjek i vidjet će se što će biti. Ukupno su linije prema Dumačama i Miočinovićima u iznosu od 140.000 kuna. Uz te obveze, dakle, Grad nije platio niti iznos za subvenciju prijevoza studenata 20.000 kuna, za prijevoz škole plivanja 68.000 kuna, za prijevoz na sajam poslova 2.500 kuna te sporazum o subvenciji linije Petrinja – Sisak u iznosu od 495.000 tisuća kuna. Cjelokupan iznos se penje, kao što smo čuli, na oko 600.000 kuna. Petanjek je skrenuo pažnju i na to da još uvijek nije riješeno pitanje taksi službe i dodao kako je žalosno da četiri kombija

taksija voze uredno ispred Slavijinih buseva i kupe putnike: Ako se nastavi ovakva situacija nekoliko mjeseci, Slavijatrans bi se za nekoliko mjeseci mogao naći u situaciju kakva je bila prije stečaja. „Bez podrške koja za Grad Petrinju ne bi smjela biti veliko opterećenje, trebalo se još neko vrijeme izdržati i rješenje za Slavijatrans bi se našlo. Ovako mi ne možemo dalje.", dodao je Petanjek. Kazao je još kako će se obratiti i u Županiju za pomoć. „Ugovor o subvencijama s tvrtkom „Slavijatrans" potpisan je puno prije provođenja stečajnog postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka Grad Petrinja nije obnovio ugovore subvencijama iz razloga što je stečajni upravitelj racionalizirao poslovanje, a nije u suglasju sa Zakonom o lokalnoj upravi i samoupravi da poslovanje trgovačkog društva ovisi samo o subvencijama gradskog proračuna, ukoliko trgovačko društvo nije u vlasništvu Grada. Stečajni postupak treba ići svojim tokom sukladno Zakonu, a Grad Petrinja ozbiljno razmatra mogućnost da se javi na natječaj za kupnju trgovačkog društva u stečaju. Prijevoz kulturno umjetničkih društava, sportskih društava, umirovljenika i djece koji se plaćaju iz Gradske blagajne dovoljan su razlog da se razmotri navedena mogućnost.“, stoji, uz ostalo, u odgovoru gradonačelnika 16.kolvoza. Gradonačelnik je i apelirao na savjest svih građanki i građana koji se na toj relaciji voze taxi prijevozom jer na taj način dovode „Slavijatrans“ u nepriličnu situaciju. M.F.

PETRINJSKI LIST

INTERVJU

Nesrazmjer između bogatih i siromašnih sve je dublji

O vremenu u kojem živimo, koje je praćeno raslojavanjem, ekonomskom krizom i raznim društvenim promjenama, razgovarali smo s mr. sc. Dašom Poredoš Lavor. PL. Postoji li u Hrvatskoj srednji sloj? Živimo u vremenu u kojem se sve češće može čuti da Hrvatska gubi svoj srednji sloj stanovništva, tj. osjećaj gubitka životnog standarda i nazadovanje u kvaliteti života. Srećom, srednji sloj ipak nije u potpunosti uništen da se ne bi mogao obnoviti. Velike klasne i materijalne razlike danas su u Hrvatskoj očitije nego ikad – to mnogi osjećaju, mnogi o tome govore, ali nema jasnih znanstvenih pokazatelja koji bi potvrdili da se nesrazmjer između bogatih i siromašnih dodatno produbljuje. Iako učestalo možemo vidjeti blještavilo onih koji imaju, ali i siromaštvo onih koji nemaju, te su razlike u mnogome posljedica utjecaja medija koji često senzacionalistički „uživaju“ u eksploataciji tih evidentnih suprotnosti. Sve izraženija klasna nejednakost na simboličnoj razini neupitna je, no, kada se pogledaju neki konkretni indikatori, onda je teško naći potvrdu teze o ekstremnom povećanju raslojavanja. PL. Sigurno postoje i statistički podaci koji govore o tome? Ginijev indeks nejednakosti uzima u obzir dohotke svih građana, a ne uspoređuje najviše i najniže plaće. Za Hrvatsku se Ginijev indeks manje mijenjao nego za gotovo sve države koje su prošle kroz transformaciju u posljednjih 20-ak godina. Tako velika odstupanja između dojma i podataka možemo tražiti u društvenim događajima u tih posljednjih 20-ak godina, kada se jedna manja formacija u socioekonomskom smislu odvojila od prosjeka. Danas je ona jako vidljiva kroz medije, kroz poplavu „lifestyle-a“ i obilje žutih tiskovina, koji se intenzivno bave tim segmentom populacije. Također važan element je promjena okolnosti i vrijednosti posljednjih 20-ak godina. PL. Još nam malo pojasnite Ginijev koeficijent? Ginijev koeficijent ili indeks mjera je u rasponu vrijednosti od 0 do 1, pri čemu je viši koeficijent i viša nejednakost. Ginijev koeficinet za Hrvatsku iznosi oko 0,39 – što i nije jako puno. Po tome su nejednakosti kod nas relativno male jer u većini posttranzicijskih ekonomija taj je koeficijent viši. Usporedbe radi, približno sličan koeficijent je u Njemačkoj, u Velikoj Britaniji je oko 0,35, a u Rusiji oko 0,54 (prema podacima Ive Bićanića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu). Najviši koeficijent u Hrvatskoj bio je 1999. godine oko 0,33 ii od tada se blago smanjuje do najnovijeg iz 2005. godine koja sam za ovu prigodu i prikazala PL. Možemo li reći koji su to bogati ljudi današnjice? Teško je odrediti tko je bogat, ali gornjih 1% raspodjele ukupnih primanja ili imovine obično se uzima kao gruba mjera. Tko su u Hrvatskoj ti ljudi pouzdano se ne zna jer najbolje što imamo je raspodjela iz ankete što koju radi Državni zavod za statistiku. No, i tu je problem jer bogati u strahu od poreza najčešće prikrivaju svoja primanja i kriju imovinu od ostalih, podcjenjujući svoje bogatstvo zbog čega se smatra da je Gini prema procjenama prof. dr. sc. Bićanića 10% veći od izračunatog. U svakom slučaju nitko iz hrvatskih gornjih 1% nije ni blizu europskih gornjih 1%. To su dva različita pojma. Mi imamo gotovo isključivo prvu generaciju bogatih, koja je još aktivna na povećanju svoje imovine. Naše bogataše moguće je dijeliti u dvije skupine, uz napomenu da u hrvatskom društvu ne postoji dovoljno senzibiliteta za te razlike. Postoje ljudi koji su

Gubi li Hrvatska srednji sloj?! legalno i legitimno početkom devedesetih godina prošlog stoljeća prepoznali i iskoristili nove ekonomske okolnosti. Oni su imali ideje, informacije i kontakte koje su poslije pretvorili u unosan biznis. Taj početak devedesetih kao velika ekonomska promjena, vrijeme ekonomskog otvaranja Hrvatske bio je pravi „raj“ za niz ekonomskih prilika pri čemu se isključuje kriminal i zlouporaba političke moći. Uz nešto poduzetničke hrabrosti i sreće, ti su ljudi legalno i legitimno zaraditi velika sredstva i zato je određeni odijum prema tim ljudima nekorektan. S druge strane imamo one koji su bogatstvo i društveni položaj stekli primarno temeljem političkih odnosa tj. iskorištavanjem političkih pozicija. U Hrvatskoj se malo političara obogatilo, ali se zato obogatilo puno ljudi oko njih i njima bliskih koji su iskoristili njihove pozicije. Druga podskupina druge grupe su oni koji su iskoristili neuređenu državu za stjecanje bogatstva. To su oni koji su nelegalno i nelegitimno stekli bogatstvo jer su do toga došli zloupotrebom vlastite ili tuđe političke moći. Spomenuti odijum primarno je vezan uz drugu ali se prenosi i na prvu grupu, što nije korektno. Ipak, u Hrvatskoj nema ekstremno bogatih, no, problem je raslojavanje, koje svoje početke seže u doba transformacije društva započeto 1989. godine – i bilo je očekivano, u skladu s kapitalističkim duhom čak i poželjno, te neminovno i neizbježno. Druga je stvar što je preraslo u patologiju transformacije – za što su svi građani na neki način i sami krivi – krivo poimajući rad, vrednote i bogatstvo. Ne može se reći da su ratna zbivanja na ovim prostorima presudan uzrok nastanka klasnih nejednakosti u Hrvatskoj. Kod nas su te nejednakosti ipak relativno male, Ginijev koeficijent je relativno nizak, nije se osobito povećao, ali se može očekivati njegovo povećanje. Ključan problem je u percepciji stvarnosti – ljudi obično prvo reagiraju na krajnosti: blještavilo skupocjenih automobila i umirovljenici koji kopaju po kontejnerima, a ne na ono što se događa s većinom u raspodjeli. Zbog brzog načina nastanka, institucionalnih deficita, svjesnim pogodovanjem nekima, odgađanjem reformi koje održavaju kvazi reforme, klijentizma i zarobljavanje države – imeci imaju loš glas. Naslijeđen je egalitarni sindrom. Postojanje Domovinskog rata nije uvjetovalo osobito stvaranje različitosti, osim pojave šverca oružjem koja je švercerima omogućila trgovinu i šverc bez granica i izravno bogaćenje, bez moralne odgovornosti. Bitan je način na koji se provodila transformacija, a to nema presudne veze s ratom nego s drugim odnosima. PL. Što uopće znači biti bogat i kako možemo povezati srednji sloj i bogatstvo? Biti bogat je relativna stvar, uvelike je određena nacionalnim preferencijama za koje nema jasnog objašnjenja. Ekonomska i socijalna struka nema konsenzus oko definicije bogatstva i granica između bogatih, srednjih i siromašnih slojeva ljudi. Svjetska banka definira siromašne kao one s manje od 3,40 američkih dolara dnevno. Za neke druge subjekte granica je 2 ili 1 američki dolar dnevno. U socijalizmu su svi sebe smatrali srednjim slojem, čak i obični nekvalificirani radnici. Sociološka definicija srednjeg sloja određena je pripadnošću određenoj socioprofesionalnoj skupini. To su stručnjaci, intelektualci tzv. „zanimanja bijelih ovratnika“ jer imaju nešto bolje materijalne prihode, njihova radna mjesta

PETRINJSKI LIST

INTERVJU jamče određeni stil života i društveni ugled. Postoji i svojevrsni nesporazum između kolokvijalnog i stručnog značenja. U kolokvijalnom smislu 90% ljudi se krajem 80-ih godina prošlog stoljeća smatralo srednjim slojem – imali su vlastitu kuću ili stan, mogli su si priuštiti ljetovanje, zahvaljujući inflaciji mogli su kupovati na rate i lako ih otplaćivati. Danas nema inflacije, ali postoji otvoreno međunarodno tržište na kojem roba ima cijenu gotovo istu kao svugdje u Europi. Nemamo unutarnje instrumente koji pomoću monetarnih sredstava snižavaju cijenu robe što je na kraju uzrok frustracija i osjećaja siromaštva. Tako je osjećaj siromaštva relativan pojam jer u Hrvatskoj ne postoji velik broj ljudi koji su na razini gladi, beskućništva ili izrazito loših uvjeta stanovanja. Takvih nema puno, iako postoje i treba poduzeti sve da se taj broj smanji. Istovremeno ima puno onih koji nisu tako siromašni, imaju kuće, stanove i nove automobile – uglavnom uz višegodišnje kreditno zaduživanje. Oni odlaze na ljetovanja i zimovanja, nose trendovsku odjeću – sve opet uglavnom iz pomodarstva i uz zaduživanje. No, s vremenom se javlja problem da ljudi ne uspijevaju pratiti porast svojih afiniteta i aspiracija u potrošačkom smislu. To je osobito prisutno kod mladih ljudi i djece jer su kod tih generacija vlastiti identitet i samopostojanje vrlo često vezani uz potrošačke navike.

PL. Isto tako svjedoci smo da Hrvati rado idu u kladionice unatoč krizi. Pojasnite nam o čemu se tu radi? Uvijek u vrijeme krize ljudi posežu za pokušajem lakog stjecanja novca, pa je jedan od tih načina i odlazak u kladionice i kockarnice. U takvim situacijama ljudi često zaboravljaju da je rad još uvijek jedini oblik i mogućnost zdravog stjecanja dobara. Pokušajem brzog stjecanja nekog novčanog iznosa stvara se prividni osjećaj sreće i zadovoljstva ili barem pokušaj kratkotrajnog bijega od stvarnosti koja je surova i teška i s kojom se mnogi teško suočavaju. Hrvatski građani lani su u kladionice uplatili ukupno čak 4,69 milijardi kuna što je 1.093 kune po glavi stanovnika, podatak je koji Banka.hr doznaje od Ministarstva financija (prema sisak.info od 3. 7. 2012.). Još prije tri godine procjenjivalo se da se svakodnevno kladi oko 400.000 građana od čega ih je četvrtina ovisna o klađenju, no kako danas stvari stoje teško je i ugrubo procijeniti. Da je klađenje u Hrvatskoj i dalje u uzlaznom trendu potvrđuju i podaci o poslovanju najvećeg i najuspješnijeg lanca kladionica u zemlji, Super sport, s više od 900 zaposlenih. Super sport, inače u vlasništvu Danka Ćorića, lani je prema podacima Fine ostvario 392,4 milijuna kuna prihoda što je u odnosu na 2010. rast od nevjerojatnih 43,6 posto. U istom je razdoblju dobit Super sporta (prije poreza) povećana za 99% na čak 240,6 milijuna kuna. PL. Slažete li se s tim da je pesimizam hrvatskih građana sve veći? Pesimizam građana je sve veći. Prema rezultatima ankete agencije Ipsos Puls, čak 64% građana smatra kako zemlja ide u lošem smjeru, dok svega 24% građana smatra kako zemlja ide u dobrom smjeru. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija GfK, svega 13% kućanstava vjeruje kako će u idućih godinu dana fi-

nancijska situacija biti malo bolja. Oko 50% kućanstava smatra kako će u idućih godinu dana financijska situacija ostati ista, dok 33% kućanstava smatra kako će nam biti lošije. Svega 4% kućanstava ima bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok je 41% kućanstava na istom. Više od 50% kućanstava financijska situacija je lošija nego prošle godine, pokazali su rezultati ovog istraživanja. U „bolje sutra" jako malo građana vjeruje. Više od 90% kućanstava vjeruje kako će u idućih godinu dana cijene još rasti, a 75% kućanstava vjeruje kako će uz cijene rasti i nezaposlenost. Njih 60% ne vjeruje u rast gospodarstva u Hrvatskoj, a 49% građana je odgovorilo kako njihovo kućanstvo jedva „spaja kraj s krajem". PL. Je li srednji sloj trajno uništen ili se može oporaviti? Zasigurno postoji sve manje ljudi koji se osjeća srednjim slojem. Taj osjećaj gubitka životnog standarda, nazadovanja u kvaliteti života apsolutno je prisutan. No, srednji sloj nije uništen, barem ne na način da se ne može obnoviti. Kada bi došlo do gospodarskog rasta praćenim mjerama koje će omogućiti da dobit od ekstra vrijednosti bude pravilno raspoređena – to će doprinijeti porastu životnog standarda. Da srednji sloj nije uništen potvrđuje i porast visokoobrazovanog stanovništva. Hrvatska će se uskoro suočiti s novim problemom – uskoro će se dogoditi da prva generacija bogatih ostavlja imetak nasljednicima i za to smo posve nespremni: porezi na nasljedstvo, razlikovanje raspodjele imovine i primanja i sl. Na žalost, imeci stečeni na nezakonit način stjecanja ostat će kod svojih vlasnika. PL. Mislite li da bi svi građani trebali imati razumijevanja za ekonomsko stanje u državi i nečega se odreći kako bi nam bilo bolje? Mnogi su naučili lagodno živjeti. To osobito vidimo u javnim službama gdje je zasigurno zaposleno previše ljudi, a u mnogima se malo radi. To je tzv. uhljebljivanje i zaista je već duže vremena prisutan trend da se mnogi pod svaku cijenu, pa čak i uz mito i nepotizam žele zaposliti u „državnim službama“, te tako koristiti razne pogodnosti koje drugi zaposlenici u nekim drugim gospodarskim sektorima nemaju. Mnogi nemaju božićnice i regrese, jubilarne nagrade, slobodne vikende, naknade za put i gablec, pa godinama marljivo rade i prihvaćaju svoje stanje i poziciju kao realnu životnu mogućnost. Trebamo biti svjesni da bi se svi trebali nečega odreći, prihvatiti smanjenje plaće ili koeficijenta i na taj način dati svoj doprinos u pokušaju spasa zemlje iz gospodarski krizne situacije. Ali u tome bi trebali sudjelovati svi – ne samo radnici i „srednji sloj“, već i pozicionirani ljudi osobito političari na lokalnoj i nacionalnoj razini koji su nas svojim „mjerama“ i radnjama i doveli u ovakvu situaciju. Ne može netko drugi umjesto nas vraćati naše dugove i sanirati naše propuste. Učinjenu štetu trebamo popravljati sami. PL. I za kraj, koje je vaše mišljenje o učestalom mijenjanju izjava naših političara, odnosno, kako ono djeluje na građane? Svjedoci smo obilja konfuznih informacija od strane političara u medijima koje se čak višestruko mijenjaju i tijekom jednog dana. To zasigurno nije dobro jer građani tako postaju zbunjeni, nesigurni, a i gube povjerenje u ljude kojima su dali povjerenje na izborima da formiraju vlast i vode državu. Takvi neusuglašeni stavovi i izjave između raznih ministara i ministarstava šalju lošu poruku građanima u smislu da niti među njima međusobno nema dogovora i zajedništva, te se stvara slika da su neka ministarstva i ministri važniji i dominantniji od drugih. U svakom slučaju naši političari bi što prije trebali prestati s takvom praksom, kloniti se davanja obećanja koje se ne mogu ispuniti i primiti se konkretnog rada.

PETRINJSKI LIST

Pripremila: Kristina Jakopović

GRADSKA UPRAVA

PODIJELJENE NAGRADE GRADA NA SVEČANOJ SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA

Akademiku Kožariću nagrada za životno djelo Akademik Ivan Kožarić, renomirani hrvatski kipar, rođen u Petrinji 1921. dobio je nagradu za životno djelo 9. Kolovoza na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tom gestom nagradila se njegova promocija Petrinje, županije i Hrvatske u svijetu. Poznate su mu skulpture postavljene u vanjskom prostoru, Antun Gustav Matoš na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu, Hodač na riječkom Korzu te Prizemljeno sunce u Zagrebu. Grb grada Petrinje dobila je 12.domobranska pukovnija Petrinja povodom dvadesete godine njenog osnutka. Brigadir Jasenko Krovinović se zahvalio na priznanju. Kazao je kako je dobar dio povijesti Petrinje vezan uz Domovinski rat, te 2.300 pripadnika 12.domobranske pukovnije. Život je u Domovinskom ratu 38 članova brigade, a jedan se još uvijek vodi kao nestali: „Ipak dvije tisuće ljudi koji su prošli kroz jednu vojnu postrojbu u ratnom razdoblju i danas živi, djeluje i stvara u ovome Gradu. Nadam se da svatko nastoji dati što veći doprinos. Za vrijeme Domovinskog rata 1993. obratio nam se general Bobetko s riječima jednog američkog generala. Obraćao se vojsci koja ga je pitala da li može dobiti bolju opremu, puške, s riječima: Ne pitajte što država može učiniti za vas, nego što vi možete učiniti za državu." Predsjednik gradskog vijeća Darko Dumbović je u prigodnom govoru kazao kako se država dosta nemarno odnosi prema gradu kada se treba odvojiti novac za kapitalne projekte. U isto vrijeme politički suparnici zamjeraju zapošljavanje puno ljudi: „Nikada neću razumjeti taj hrvatski jal. Zar nije bolje da ljudi rade, da žive od svog rada. Zar nije bolje da ljudi rade, da žive od svog rada, nego da se godinama povlače po Zavodu za zapošljavanje, trpe socijalu i zamjeraju političarima kako se o njima nitko ne brine. Svaki zaposlenik ovoga grada pridonosi napretku svog grada bez obzira koji posao obavljao. Lijepo je znati da mladi ljudi, koji su dobivali stipendije Grada Petrinje, nakon završetka fakulteta su danas zaposlenici u gradskoj upravi, gradskim ustanovama i poduzećima.", kazao je. Načelnik Tryavne Dragomir Nikolov je čestitajući Dan grada istaknuo kako su postavljeni temelji za suradnju dva mjesta: „ Zna se da živimo u teškim, ali interesantnim vremenima, ali nam daju snagu. No, hoću doživjeti dobar rezultat u rješenjima koja su postavljena u Gradu. Uvjeren sam u uspješni rad gospodina Nenadića i njegove ekipe, a to je zato što silno vole Petrinju, a ono što rade je u interesu građana." Gradonačelnik Željko Nenadić se, čestitajući Dan grada, u svom govoru zahvalio Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama jer sudjeluju u financiranju projekata. Progovorio je o budućim projektima: „Ja sam uvjeren da će u sljedećem razdoblju Petrinja biti veliko gradilište i unaprijed zamoljavam Petrinjke i Petrinjce da budu strpljivi, kao što su bili strpljivi i stanovnici ulice Matije Gupca koji su dva mjeseca gutali prašinu, ali sada imaju ulicu s novom odvodnjom, novim vodovodom, novim asfaltom." Prigodne pozdravne riječi su uputili zamjenica županice Mira Harcet, gradonačelnik Gline Milan Bakšić, počasni građanin Petrinje i Gline, ovdje omiljeni general Petar Stipetić: „Petrinja se susreće s posljedicama rata, a šira društvena zajednica trebala bi pomoći da se prebrode te poteškoće.“ Pohvalio je Petrinjce i Glinjane kao dobre vojnike. Čestitku je uputio i zamjenik, također prijateljske općine Črnomelj u Sloveniji Štefan Misja, te načelnik Općine Vinica u Makedoniji Emil Dončev. Na kraju je obznanjeno kako će delegacija Grada naknadno u njegovom domu u Zagrebu akademiku Kožariću uručiti nagradu za životno djelo. M.F.

PETRINJSKI LIST

GRADSKA UPRAVA

Pobratimili se s Bugarima

Gradonačelnik Petrinje Željko Nenadić i gradonačelnik općine Tryavna Dragomir Nikolov potpisali su 9. kolvoza sporazum o prijateljstvu između dva grada. Gradonačelnik je u uvodnom govoru kazao kako se izaslanstvo Petrinje u Tryavni osjećalo kao kod kuće što je poželio gostima iz Bugarske. Načelnik Tryavne Dragomir Nikolov je kazao kako misli da između Petrinje i Tryavne postoji dobar temelj za suradnju. Oni već pet godina koliko su u Europskoj uniji koriste europske fondove i do sada su uspjeli dobiti sredstva u visini od oko 12 milijuna eura. Kazao je i što je važno prilikom kandidiranja projekata na fondove Europske unije: „Postoji taj natjecateljski princip u stvaranju i realiziranju projekata što se kod nas događalo. Tako je neka općina dobila milijun eura, a naša je dobila 15 ili 16 milijuna eura. To vam pričam zato što to kod vas to slijedi i morate biti pripremljeni i želim da dobijete što više pobjede u tom natjecateljskom principu." Najvažnije je u cijeloj priči da svatko od nekoga nešto nauči i da će koristi imati žitelji općine. Uz izaslanstvo iz Bugarske prisutno je bilo i izaslanstvo iz makedonske općine Vinica. Načelnik Emil Dončev je kazao kako se pri posjetu Tryavni prirodnom nametnula ideja da tri grada surađuju i da idu naprijed. U Vinici žele učiti od Petrinje i Tryavne te smatraju da ova dva grada mogu naučiti nešto od njih. Predsjednik gradskog vijeća Darko Dumbović je izrazio zadovoljstvo posjetom bugarskih gostiju. Ujedno je izrazio nadu kako će stanovnici Petrinje barem dio tog gostoprimstva vratiti Vinici. Ono što je Tryavna napravila je impresivno i općina iskače iz opće slike Bugarske, dodao je Dumbović. M.F.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

Novo razminiravanje u Mošćenici

Na prostoru između Ulice Ivana Gundulića i Kotar šume u petrinjskom naselju Mošćenica počet će razminiravanje 35 tisuća metara četvornih za što su sredstva osigurana donacijom „City Centera one" koji je uz pomoć svojih posjetitelja prigodom 5.rođendana, u akciji „Daj 5 za Petrinju bez mina", zajedno prikupio 200 tisuća kuna koje je Zaklada „Hrvatska bez mina", uz pomoć International Trust Fonda, preko američke Vlade, udvostručila na 400 tisuća kuna. Na otvorenju radova Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik, zahvalio se na donaciji i naglasio: „Iznalaženjem sredstava i na ovakav način omogućavamo ljudima koji žive na ovim prostorima da žive što bezbrižnije i da mogu obavljati svoje poslove bez bojazni da će stradati od mina. Zadnji takav nemio događaj, pred nekoliko mjeseci, govori u prilog tome da ovdje još ima puno posla." Zdravko Modrušan, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje, kazao je kako je na području Petrinje od mina nastradala 41 osoba, a na području cijele

Gradonačelnik primio vinare Gradonačelnik Željko Nenadić primio je 17.kolovoza vinare petrinjskog vinogorja. Predsjednik Udruge Zvonko Belošević se pohvalio sa pet zlatnih vina koja su takvu ocjenu postigla na „9.izložbi i ocjenjivanju vina petrinjskog vinogorja.“ To su škrlet Ivice Heraka, chardonnay Zlatka Sigura, rajnski rizling Marijana Sigura, sauvignon Andrije Vezmarovića i chardonay u proizvodnji Fratrovca. Belošević je kazao da su vina ocjenjivali stručnjaci te da su bili strogi što je još jedan kompliment petrinjskim vinima: „S tim u svezi, što je i naša obveza, nas kao udruge, a tako i lokalne samouprave, posebice gradske uprave i turističke zajednice da ovu izložbu potpomognu. Na taj način potpomažu i ukupni razvoj vinogradarstva, zainteresiranost pojedinaca za razvoj vinograda kojih je na ovom području sve do Domovinskog rata bilo na zavidnom nivou, a danas se nekoliko nas entuzijasta bori da bi vratilo tu tradiciju natrag.“ Vinari su se zahvalili Gradu na dosadašnjoj potpori te kazali kako im je ona iznimno bitna, kako materijalna, tako i moralna, bez obzira što su krizna vremena i svugdje se režu troškovi. Ivica Herak čiji je škrlet s Letovanskog Vrha bio u zlatnoj kategoriji je kazao da je prijam kod gradonačelnika važan jer pokazuje da je vinarstvo važan segment: „Ovu bih priliku iskoristio i zahvalio gradonačelniku i njegovoj ekipi što nas je primio, ne zato što mi trebamo biti kod gradonačelnika, nego zato što je to gesta koja pokazuje koliko lokalna zajednica, gradska uprava drži do te grane djelatnosti. Mi znamo da vinograd ne traži gospodara nego slugana.“ Gradonačelnik Nenadić je obećao da će i dalje podupirati vinare te kazao kako se grad priključio i u projekt brandiranja škrleta. Turizam je važna strateška grana koja je u Petrinji zapostavljena jer se kroz taj sektor zapošljavaju ljudi. Vino je kroz stoljeća jedan od brandova turizma u gradu: „Praktično, kod nas je uvijek u kući bila na stolu boca dobrog vina i to je bila hrana, a ne luksuz ili da se netko napio. Boca dobrog vina je nama Petrinjcima u tradiciji da se popije koja čaša i nakon teškog rada i nakon dobrog jela, a bome i kad se zasvira. Ono što je dobro i što je stara tradicija, valja čuvati i trebamo ih unaprjeđivati.“, kazao je gradonačelnik. Nakon prigodnih govora gradonačelnik je čestitao vinarima te im podijelio prigodne poklone među kojima se našla mala stucka te knjiga Spomenar baštine petrinjske Ivana Rizmaula. M.F.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA Hrvatske još uvijek je 714 kvadratnih kilometara minski sumnjivog prostora. Do sada je poginulo 508 ljudi što je dovoljno upozorenje da svi shvatimo kako je to još uvijek ozbiljan problem. Uz zahvalu na donaciji Đurđa Adlešić, ravnateljica Zaklade Hrvatska bez mina, naznačila je: „Naravno da Zaklada ne može sama napraviti puno, ali zahvaljujući donatorima kao što je „City Center one", pa onda ITF koji to udvostruči, Hrvatska je ipak metar po metar čišća.“ Kako je došlo do suradnje petrinjskih karatista i ovog trgovačkog centra pojasnio je trener Vladimir Demetrović: „Poznato je da sport otvara sva vrata i zbližava ljude pa je tako naš predsjednik kontaktirao ljude u centru, koji nam je sponzor sportske opreme i u razgovoru odakle dolazimo, gdje treniramo, kakve su prilike u Petrinji, rodila se ideja da se pokuša nešto napraviti za razminiranje okoliša u kojem djeca žive, rade i treniraju." Radove će obavljati 23 pirotehničara trvrtke „MKA DEMING" iz Čakovca, a kako je kazao Željko Pišćenec, pirotehnički nadzornik u HCR-u, razminiravanje će početi na nešto manje od 100 metara od ruba ceste, dubine u šumu oko 150 metara i širine 300 metara. Naglasio je, kao upozorenje, kako na tom području postoji veliki broj mina koji nije definiran, odnosno za koje nemaju podatke i koje su bez zapisnika postavljene u tom prostoru. I.M.

Nasip dobiva konačni novi izgled Nasip na lijevoj obali Petrinjčice, popularna Petrinjska šetnica, dobiva svoj konačni izgled nakon što su postavljeni rubnici i asfalt, odnosno na jednom dijelu betonske kocke, te nove klupe. Sada slijedi uređenje „krune nasipa" o čemu je Branimir Bešlić, zamjenik petrinjskog gradonačelnika, kazao: „Izvođač radova, tvrtka „VG Komunalac", sada stavlja u ravninu gornji dio nasipa s asfaltiranim dijelom do bočnog drveća do kuda ide ukupna širina. Taj dio najprije se popunjava zemljom, potom slijedi poravnavanje humusom i na jesen sijanje trave. Prema jamstvenom roku, kako se zemlja uslijed kiše bude slijegala, izvođač je dužan to uređivati do konačnog izgleda." Novi izgled Šetnice upotpunjavaju i nove klupe uz rub nasipa koje su postavljane paralelno tijekom ostalih radova. I.M.

Uklonjeni ostaci nekadašnje Poljoprivredne škole

Okončani javni radovi četvrte generacije

Na prostoru između Petrinjčice i „Nove bolnice" počelo je uklanjanje ostataka zgrade bivše Poljoprivredne škole u Petrinji. „Građevinski ostaci škole bili su u državnom vlasništvu međutim Grad je uspio ishoditi suglasnost za njihovo uklanjanje i odvoz otpada što će biti urađeno u nekoliko dana i nakon čega će biti uređen kompletan okoliš, od ceste do obale Petrinjčice." – kazao je o radovima na licu mjesta Branimir Bešlić, zamjenik petrinjskog gradonačelnika. Najavio je i postavljanje rampe na prilaznom putu budući su ljudi godinama na tom prostoru nekontrolirano odlagali lešine životinja kojom prilikom se širio smrad i postojala je mogućnost zaraze, te bi i na taj način, prema njegovim riječima, spriječili neodgovorne da rade ono što su radili do sada. I.M.

Četvrta generacija nezaposlenih Petrinjaca, njih 25, okončala je svoje šestomjesečno privremeno zaposlenje putem javnih radova, a Grad Petrinja im se na kraju na tome zahvalio organizacijom zajedničkog druženja. „Moram kazati da ovaj projekt financira država putem Zavoda za zapošljavanje i da je plaća tih ljudi 2.200 kuna uz plaćene putne troškove. Hvala im svima na uloženom trudu koji su uložili i zadovoljni smo odrađenim poslom. U planu imamo, na isti način, uskoro zaposliti još 15 ljudi, a to ćemo realizirati u slijedeća dva tjedna." – kazao je na kraju Branimir Bešlić, zamjenik petrinjskog gradonačelnika. Proteklih mjeseci na ovakav način, putem javnih radova i uz vrijedne ruke ovih ljudi, uređeno je Gradsko kupalište, Strosmayerovo šetalište, okoliš Petrinjčice, a svoj doprinos dali su i u nekim gradskim poduzećima i ustanovama. I.M.

Zar vandali nikada ne spavaju?! Tek što su postavljene, nove klupe na Šetalištu Kajetana Knežića, mnogim Petrinjcima omiljenom „điru" uz Petrinjčicu, postale su meta neželjenih posjetitelja. Naime, ulaganjem Grada Petrinje u tijeku je dodatno uređenje postavljanjem novog asfaltnog sloja, popločavanje i postavljanje novih klupa za odmor, ali one su upravo postale „trn u oku" vandalima koji su počeli skidati daske za sjedišta, odnosno neke su već odnijeli, a neke skidanjem vijaka „pripremili" za transport. Za pretpostaviti je kako će možda neki od njih danas-sutra biti najglasniji u kritiziranju kako se u gradu ništa ne radi i ništa ne ulaže. I.M.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

Spomen-obilježje ekshumiranim žrtvama

U Petrinji bi početkom rujna trebali početi radovi na izgradnji spomen-obilježja žrtava Domovinskog rata iz masovnih i pojedinačnih grobnica s groblja Svetog Benedikta. Kako nam je rekao Darko Dumbović, predsjednik Gradskog vijeća i predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, spomen-obilježje će biti na kraju Aleje hrvatskih branitelja na Centralnom groblju. Naime, radi se o osobama ekshumiranim iz zajedničkih ili pjedinačnih grobnica pronađenih uza samo groblje Svetog Benedikta ili u njegovoj neposrednoj blizini. Od ukupno njih 68, 47 osoba je, a 21 nije identificirana. Spomen-obilježje koje će se raditi bit će kao i ona na Vili, Marinki, kod Nove Bolnice i u Glinskoj Poljani. Natječaj za izvoditelja radova raspisivalo je Ministarstvo branitelja RH koje će radove i financirati. Ujedno se mole svi građani, rodbina i sve osobe koje imaju neka saznanja o žrtvama neka se s kontakt adresama i telefonskim brojevima jave na 044/515-200 kako bi svečanost otkrivanja spomen-obilježja mogla proteći uz nazočnost što većeg broja članova obitelji žrtava. Donosimo skeniran popis eksumiranih žrtava Domovinskog rata iz masovnih i pojedinačnih grobnica s groblja Svetog Benedikta, koje je dostavilo Ministarstvo branitelja RH, a kojima će se u spomen otkriti spomen-obilježje. K.J.

Gradski HDZ obilježio dan žrtava totalitarnih sustava Hrvatska se 23. kolovoza pridružila mnogim europskim zemljama koje taj dan obilježavaju spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Na groblju sv. Benedikta su tom prigodom položili vijenac i zapalili svijeće članovi gradske organizacije HDZ-a Petrinja. Potpredsjednik gradskog HDZ-a Željko Tonković je kazao kako se taj dan kod nas obilježava na preporuku Europskoga parlamenta koji je 2009. donio rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu: „Tako je i Hrvatski sabor 2011. dopunom svog zakona o blagdanima i spomendanima unio promjenu da se ovaj datum slavi na spomen svih žrtava totalitarnih sustava. Smatram da je potrebno da se pojavimo ovdje i na ovaj način odamo počast svim žrtvama koje su dali svoj život za ovu slobodnu Domovinu Hrvatsku.“, kazao je. Kažimo i kako je dan sjećanja na žrtve totalitarizama koji su obilježili 20. stoljeće izabran je zbog njegove snažne simbolike, jer su 23. kolovoza 1939. tadašnja nacistička Njemačka i staljinistički Sovjetski Savez potpisali sporazum Molotov-Ribbentrop, javni pakt o nenapadanju, ali tajni o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi. M.F.

OBLJETNICA U BANSKOM GRABOVCU Stjepan Mesić: „Prisjećamo se onih koji ne zaslužuju zaborav“ U Grabovcu Banskom 21. srpnja obilježena je 71.obljetnica prve oružane partizanske akcije u ovom dijelu Hrvatske i stradanja civila žrtava fašističkog terora, te 67.obljetnica pobjede nad fašizmom. Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, tom je prigodom naglasio da se na ovakav način prisjećamo onih koji ne zaslužuju zaborav, te da hrvatska država mora komemorirati ovakve događaje i bit će vjerodostojna u pozivanju na onaj dio Ustava koji kaže da je današnja Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma. Na svečanosti su, uz slične poruke, govorili i Zrinka Ćorić, predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Petrinje, dr. Miroslav Gregurinčić, izaslanik petrinjskog gradonačelnika, dr. Milorad Pupovac, predsjednik srpskog narodnog vijeća, Andrija Rudić, zamjenik sisačko-moslavačke županice i Zoran Vasić, saborski zastupnik i izaslanik Hrvatskog sabora. Prije početka svečanosti Parastos je održao protojerej Slobodan Drakulić, paroh glinski, izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće pokraj spomen obilježja, a članovi petrinjskog HSP-a dr.Ante Starčević dijelili su brošure „Što se zbilo u Banskom Grabovcu 1941.?" temeljenu na izvoru VP magazin za vojnu povijest; broj 4/srpanj 2011. I.M.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

Petrinjski laburisti ljuti na način trošenja proračunskog novca

Petrinjski ogranak Hrvatskih laburista-Stranke rada poslao je priopćenje u kojem kritizira gradsku vlast, a priopćenje nosi simboličan naziv „U zdravom tijelu „nezdrav" duh". Priopćenje prenosimo u cijelosti: Dragi naši sugrađani i ostali čitatelji ovoga članka ako ste mislili da naše uvažene gradske oce u Petrinji ne brine naše tjelesno zdravstveno stanje kroz šport i rekreaciju onda se gadno varate, a sada ćemo vam pojasniti i zašto. Grad će samo za šport i rekreaciju ove godine izdvojiti 1.550.000 kn športskim udrugama, a gospoda se nisu izjasnila koliko točno dobiva pojedina udruga da ih ne bi slučajno povezalo s njima. Međutim većina nas dobro je upoznata tko iz vlasti 'drma' kojim športom. Ali to njih ne brine toliko pa će iz proračuna isplatiti još 1.000.000 kn kao 'ostale donacije u športu' . Kome će to dopasti ostaviti ćemo vama da prosudite. Ako ste ikada bili na rukometnom igralištu sigurno ste primijetili 'velebnu' građevinu na njemu. E pa ona će nas ove godine koštati 2.500.000 kn a prošle godine je za nju iz proračuna izdvojeno 3.600.000 kn. Molimo vas da pogledate tu 'ljepoticu' koja vrijedi toliko novaca, a o njenoj svrhovitosti nećemo ovaj put. Imaju gradski oci još brige za nas pa će platiti i 355.000 kn za projektiranje športske dvorane iako novaca za dotičnu nema niti na vidiku. Dobra je vijest da ako vaše dijete nije naučilo plivati nemate bojazni jer je ove godine izdvojeno 300.000 kn za najam športskih dvorana i bazena te još 70.000 kn samo za prijevoz škole plivanja, što je čak i pohvalno, samo što prijevozniku Slavijatransu ti novci još nisu uplaćeni (kako ostvariti to pravo pitajte u općini). Nije to sve, koštati će nas šport i rekreacija još malo pa će tekuće održavanje športskih objekata (probajte ih nabrojati i sjetiti se u kakvom su stanju) iznositi 670.000 kn plus ostali materijalni troškovi 250.000 kn. Eto kako naša gradska vlast pod posebnom državnom skrbi dobro brine za naše tjelesno zdravlje kroz šport i rekreaciju, a za psihičko to je već neka druga priča." Priopćenje je potpisao Željko Tačković, predsjednik petrinjskog ogranka Hrvatskih Laburista-Stranke rada. Nedugo nakon poslanog priopćenja održali su i tiskovnu konferenciju na temu „Neodgovorno trošenje proračunskih sredstava Grada Petrinje i nesposobnost gradske vlasti", a odnosila se na nadstrešnice na autobusnim stajalištima, prije svega na onu pokraj Strossmayerovog šetališta u središtu grada. Prema riječima predsjednika Ž. Tačkovića, građani se pitaju treba li nam takva samo jedna nadstrešnica vrijedna 400 tisuća kuna i zidić od 300 tisuća kuna dok su ostale u žalosnom stanju, te je uputio nekoliko pitanja gradonačelniku: „Kada, gdje i pod kojim kriterijima je objavljen natječaj za izgradnju autobusne nadstrešnice, kao i zidića. Zašto se ne obnavljaju ostale nadstrešnice ako su unazad tri godine u Proračunu Grada predviđena sredstva u iznosu većem od milijun kuna za tu namjenu. Smatrate li da će građani Petrinje biti zadovoljni samo jednom skupom nadstrešnicom u središtu grada dok su ostale nedirnute već 30 godina ili ih uopće nema. Imate li ikakav plan i program obnove ostalih nadstrešnica i gdje su završila proračunska sredstva predviđena u tu svrhu." K.J.

Oporba uzvratila HSP-ovom Darinku Dumboviću Nakon završetka svečane sjednice gradskog vijeća grada Petrinje reagirao je predsjednik petrinjskog HNS-a Darinko Dumbović. Zasmetao ga je dio govora predsjednika gradskog vijeća HSPovog Darka Dumbovića koji je govoreći o politici zapošljavanja u gradskoj upravi kazao kako nikad neće razumjeti jal političkih protivnika. Evo što o tome misle u HNS-u: „Pa mi smatramo da je ovo sramotni prezir same oporbe na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Oporba je prozvana da nije konstruktivna i prozvana je hrvatskim jalom. Smatram da prozivanje hrvatske Vlade da u posljednjih šest mjeseci nije pomogla ne stoji. Politiziranje na ovakvoj svečanosti koja bi trebala biti na jednoj određenoj razini, stvarno nema smisla." Podsjetio je potom HSP-ovog Darka Dumbovića da je njegova da je mogao ishodovati mnoge projekte, a hvaliti se s projektima koji su došli iz stranka na razini Županije u koaliciji s SDP-om i Bugarske stvarno nema nikakvog smisla na ovakvoj svečanosti. M.F.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

Neugodno iznenađenje na groblju Sv. Roka

I prije blagdana sv.Roka na istoimenom petrinjskom starom groblju, posjetitelji su se mogli neugodno iznenaditi kad bi pogledali spomenik „Palim borcima 28.slavonske divizije 1945. poginulim za oslobođenje Petrinje". Nepoznati vandali su ga išarali nacističkim obilježjima svastikama. O tom spomeniku brine Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Petrinje. „Znamo za najnoviji vandalski čin, koji nije prvi, a bojimo se ni posljednji. Na našu dojavu policija je brzo obavila očevid, a mi smo podnijeli prijavu protiv nepoznatog počinitelja. Mislimo ukloniti nacističke oznake, a o načinu će odlučiti klesar, koji je i uredio grob o trošku naših članova. Prije ovog najnovijeg iživljavanja i provociranja kukastim križevima već je jednom propucana zvijezda petokraka, a nedavno je počupano i razbacano umjetno ukrasno cvijeće.", bio je komentar predsjednice Udruge Zrinke Ćorić o djelu nepoznatih vandala. Reakcija je stigla i iz Ministarstva branitelja. "Ovakav čin predstavlja grubo vrijeđanje uloge i žrtve svih onih koji su svoje živote položili u Drugom svjetskom ratu. Spomenici ratnim stradalnicima imaju dostojanstvo koje nadilazi nacionalne, etničke i druge podjele, stoga čvrsto vjerujemo da će nadležne institucije žurno reagirati te pronaći i kazniti počinitelje", stoji u priopćenju koje potpisuje ministar Predrag Matić. M.F.

U Gori žele nogostup kroz cijelo mjesto Mještani Gore organizirali su potpisivanje peticije i skupili 200 potpisa svojih sumještana. Cilj im je riješiti problem nogostupa u mjestu. Naime, kako se radi rekonstrukcija dionice ceste Petrinja – Gora, mještani smatraju kako je pravo vrijeme da selo dobije nogostup. On se sada gradi no samo u dijelu sela što smatraju propustom pojasnio je 13.kolovoza predsjednik Mjesnog obora Ivan Pribilović: „Ovi drugi ljudi nemaju pješačke staze i djeca i stariji ne mogu doći do škole i crkve. Tako smo napravili peticiju koju je potpisalo više od 200 ljudi i članovi svih stranaka HDZ-a, HSS-a i HNS-a.“ Dopredsjednik Mjesnog odbora Ivo Šoštarić kaže da su mještani jako nezadovoljni: „Niti mogu djeca niti odrasli, niti djeca, niti starije osobe hodati cestom jer je saobraćaj preveliki. Svi su se digli na noge i došli do mjesnog odbora i pitali što mi radimo, što čekamo, poduzmite nešto.“ Tako su se u Mjesnom odboru odlučili na peticiju koju su zajedno s dopisom koji objašnjava problematikom uručiti Gradu Petrinji i Hrvatskim cestama. Ukoliko se ne napravi više metara nogostupa mještani Gore su spremni i za blokiranje radova i prometa. MF

PETRINJSKI LIST

Udruga “Naš život” Kroz razne programe zapošljavaju i osobe iz teže zapošljivih skupina Udruga “Naš život” u Petrinji djeluje od 2006. godine. U tijeku je druga godina trogodišnjeg programa pod nazivom ”Alternativna izvaninstitucionalna skrb starijih i nemoćnih osoba koje žive u vlastititom domu u ruralnom području Grada Petrinje i Općine Tupusko”. Program se provodi u suradnji s općinom Topusko kao partnerom, a financira ga Ministarstvo socijalne politike i mladih sa 340.000 kuna na godišnjoj razini. U Program je uključeno 125 korisnika, stare i nemoćne osobe koje žive same, staračka domaćinstva lošeg materijalnog statusa. Usluge koje program obuhvaća su uglavnom organiziranje prehrane, kućanski poslovi, uređenje okućnice, održavanje osobne higijene i osnovna zdravstvena skrb, posredovanje pri ostvarivanju njihovih prava, razgovori i druženja. Voditeljica Rada Vlak istaknula je kako je često teško doći do nekih korisnika jer se nakon vožnje autom treba još nekoliko kilometara pješačiti, a uz to I nositi ono što je potrebno. Posebno je to teško zimi. No, nemoćni starci zadovoljni su i presretni i s povremenim druženjem te se, kako kažu, barem tada ne osjećaju kao das u sami na svijetu. Kroz Program se zapošljavaju osobe iz teže zapošljivih skupina, trenutno su zaposlene četiri gerontodomaćice s punim radnim vremenom. U Program je uključena medicin-

TRAGOM DOGAĐANJA

Petrinjcima ne smeta ambrozija?!

„Nestao“ zeleni otok u Srnakovoj Već smo puno pisali i govorili o problemu stalnog nesavjesnog odbacivanja otpada kod zelenog otoka u Srnakovoj ulici u Petrinji. Stanovnicima te ulice problem se već činio gotovo nerješiv. Iznenadilo nas je stoga što više od tjedan dana tamo nema kontejnera za razvrstavanje otpada. Uputili smo pitanje petrinjskom Komunalcu, a odgovor nam je dala Nina Panjan, voditeljica tehničkih službi, koja je istaknula kako je Grad u suradnji s Komunalcem dogovorio privremeno sklanjanje kontejnera s tog zelenog otoka. Namjera je vidjeti kako će se sada ponašati oni koji su uporno bez imalo srama i grižnje savjesti ostavljali svakakav otpad oko kontejnera. Za sada sve je čisto. Nadamo se da će tako i ostati, ali i da žrtva „nesavjesnih“ neće biti neki drugi zeleni otok na području grada. No, iako se to čini idealnim rješenjem stanovnicima Srnakove, posebice za vrijeme ovih vrućina kada bi morali durati i nesnosan smrad, veliki je upitnik koliko je to rješenje održivo na „duge staze“, s obzirom da kulturno, ljudsko ponašanje, pa i sama kultura higijene je nešto što bi takvi „nesavjesni“ trebali imati, inače će od njihove „nekulture i bezobraštine“ stradati neki drugi zeleni otoci, šumarci, puteljci, nasipi i slično!? K.J.

skrbi o 125 korisnika

Na području grada Siska održavane su brojne akcije uklanjanja ambrozije u organizaciji raznih udruga, pa čak i vrtića s ciljem da se i djeca educiraju o važnosti sprečavanja širenja ove biljke te opasnostima koje vrebaju zbog njene rasprostranjenosti. No, u Petrinji je, po tom pitanju, vrlo tiho. Ili je kod nas ambrozija naveliko iskorijenjena ili smo otporni na tu alergogenu biljku pa ona kod nas ne izaziva alergijske reakcije. No, svakako činjenično stanje nakon naše „male patrole“ je da smo ambroziju uglavnom našli kod napuštenih, polu urušenih kuća ili pokraj poljoprivrednih površina. Tamo gdje se trava imalo kosila, sve je „izgorjelo“ od ove dugotrajne suše i vrlo visokih temperatura. Dr. Svjetlana Ančić-Birač iz Zavoda za javno zdravstvo naše županije želi osvijestiti građane: "Svijest da moramo očistiti naše privatne posjede, okućnice, oko odvodnih kanala, mora dolaziti od nas samih. Trebaju se ujediniti stanovnici ulice, kvarta ili grada kako bi zajednički uredili prostor u kojem žive, u ovom slučaju uklonili ambroziju, jer to se tiče svih nas. Trebamo zajednički biti aktivni za dobro svih nas i naše djece, posebice kada je u pitanju zdravlje." Također, zbog sve veće i gušće rasprostranjenosti ove biljke, doktorica Ančić-Birač preporučuje da se ambrozija uklanja niskom košnjom ili najbolje čupanjem s korijenom. Ne uklanjanje ambrozije možete prijaviti komunalnom redaru, a onaj tko je nije uklonio sa svoje parcele bit će prijavljen nadležnim inspekcijskim službama. K.J.

ska sestra i pomoćni radnik. Periodično Udruga zapošljava i djelatnike iz Programa javnih radova, a ove godine ih je dvoje. Kako je istaknula Rada Vlak, predsjednica Udruge, jako dobro surađuju s liječnicima opće medicine, sisačkom bolnicom, centrima za socijalnu skrb, ali i nekim obrtnicima, primjerice Beauty centrom “Natali”, vlasnice Natalije Babić koja je pomogla svojim pedikerskim uslugama starim i bolesnim osobama koje imaju problema sa stopalima. Kao nadogradnju programa provode akciju “Liječnik u vašem domu”, a i ove godine nastavljaju s održavanjem radionica edukativnog tipa o rizičnim bolestima, uzrocima, posljedicama i prevenciji. K.J.

Baki Dragici najbliži susjed udaljen 2 km Skrbeći o 70 korisnika na području općine Topusko, uz one za koje skrbe i u Petrinji, djelatnici udruge Naš život, saznali su za baku Dragicu Radanović, staru 92. godine. Živi sama u šumi u selu Malička, a do njene kuće može se doći samo pješice. Prvi susjed udaljen je 2 kilometra, a do trgovine ima 14 kilometara. Kako saznajemo od predsjednice udruge Rade Vlak, odmah su je uključili u program skrbi, gerontodomaćica je obilazi jednom tjedno ili češće ako treba. Također su joj poklonili televizor te mobitel kako bi je mogli svakodnevno kontaktirati. Do nje, kako kaže sama baka Dragica, ne dolaze ni poštar, ni liječnik. Ima mirovinu, ali do nje ne može jer nema kako. Iako živi gotovo odsječena od ostatka svijeta, i starosti je 92 godine, starica je izu-

PETRINJSKI LIST

zetno bistra, elokventna i relativno dobrog zdravlja. “Sreća u nesreći je što imam struju. Zimi topim snijeg da bih imala vode. Imam nešto mirovine, ali dok me vi djeco niste počeli obilazati nisam si mogla redovito ni kupiti što mi treba, ni lijek podignuti, već ako tu i tamo netko naiđe zamolim da mi donese što mi treba. Teško se do mene dolazi, a pogotovo kad su kiše i duge zime.” – kaže baka Dragica. K.J.

TRAGOM DOGAĐANJA

Uspješni petrinjski maturanti

Maturanti petrinjske Srednje škole već treću godinu za redom postižu izvrsne rezultate prilikom polaganja državne mature, ali i prilikom upisa na fakultete. Kako nam je rekao Ante Balen, ravnatelj Srednje škole Petrinja, ove godine je državnu maturu položilo 65 maturanata, dok jedan učenik gimnazijskog smjera to nije uspio, kao i nekoliko učenika strukovnih usmjerenja. Od spomenutih 65 maturanata fakultete je upisalo njih 61 i to uglavnom na Sveučilištu u Zagrebu. Neki su upisali fakultete na Sveučilištima u Rijeci, Osijeku i Splitu, dok su uglavnom učenici strukovnih usmjerenja upisali Veleučilišta u Zagrebu, Požegi i Karlovcu. Zanimljiv je podatak da su 4 njih upisali Medicinski fakultet, 3 FER, 5 Pravni fakultet, 3 Ekonomski fakultet, 4 Agronomski fakultet, 4 PMF, a ima ih i na Filozofskom fakultetu, Hrvatskim studijima, Strojarstvu i ostalim. Također je zanimljivo spomenuti kako je 47 ovogodišnjih petrinjskih maturanata upisalo fakultete koji su im bili prva želja, 7 njih upisalo je ono što im je bila druga želja, a samo 2 njih upisalo je ono što im je bila treća želja. Ravnatelj Balen ističe kako je ovaj parametar broja upisanih maturanata na željene fakultete profesorima ove škole i njemu kao ravnatelju na ponos jer je to dokaz da su uspjeli u svom radu, što i je cilj svakog prosvjetnog radnika. K.J.

Izviđači bili na kampu na Kupi Članovi Odreda izviđača Kupa iz Petrinje održali su i ove godine izviđački kamp na rijeci Kupi od 12. do 15. kolovoza. Svake godine u kolovozu petrinjski izviđači naprave pravi izviđački kamp sa šatorima i logorskom vatrom uz samu rijeku uzvodno od Petrinje. Izviđači se na kampu druže i uče kroz igru i praktičan rad, uče izviđačke vještine i vještine potrebne za život u prirodi, ali i svakodnevnom životu, a sve s konačnim ciljem stvaranja što bolje i potpunije osobe. Ove godine izviđači su učili izrađivati patente za kamp, baklje, štapove za pecanje i zamke za ribe od priručnih sredstava. Učili su veslati i upravljati kupskim čamcem, a sami su pripremali svoje obroke od svježih namirnica. Vratili su se u Petrinju u večernjim satima u srijedu 15. kolovoza prepuni dojmova i željni novih avantura s izviđačima. U rujnu početkom nastave održat će se Izviđačke igre na gradskom kupalištu na kojima će se svi zainteresirani moći učlaniti u izviđače. Za izviđače nema gornje dobne granice pa su dobrodošli svi stariji od 6 godina. M.F.

Sajam rabljenih udžbenika „spasio“ roditelje

Prijedlog Kul-tur-festa za uređenje korita Petrinjčice Iz Udruge Kul-tur-fest uputili su pismo Hrvatskim vodama. Osim što izražavaju zadovoljstvo i zahvalnost na uređenju korita Petrinjčice dali su i jedan prijedlog oko uređenja samog ušća. „Udruga građana Kul-tur-fest ima zamisao da se sada u ljeti kada je Petrinjčica vrlo mala kao i protok vode, na zadnjem preljevnom slapu na samom ušću u Kupu napravi prijelaz za pješake.", stoji u pismu kojeg potpisao dopredsjednik Udruge Želimir Novaković. Na taj način bi građani koji to žele, kako je to bio običaj prije Domovinskog rata, na tom mjestu bezbrižno prelazili Petrinjčicu i skratili si put do kupališta. M.F.

Nekoliko stotina građana posjetilo je 26. kolovoza gradsko kupalište. Motiv nije bilo kupanje, već kupovina udžbenika. Tamo je naime, u organizaciji Udruge IKS, održan sajam udžbenika. Josip Majdandžić iz Siska došao je na sajam u Petrinju. Ima dvije kćeri, jednu u prvom razredu srednje škole, drugu u šestom razredu osnovne: „Došao sam da prodam knjiga što nam je ostalo od sedmog i osmog razreda. Inače, imam dvoje djece i sve sam im nabavio na sajmovima knjiga u Sisku i Petrinji." Na pitanje da li je štogod zaradio prodajom polovnih udžbenika, Josip odgovara: „Zaradio sam jedne koje sam kupio za mlađu kćerku, što se tiče udžbenika za stariju, dodao sam još 600 kuna i to je to." Njegov imenjak Josip Genc iz Mošćenice bio je i prošle godine na sajmu u Petrinji. Ovaj već tradicionalni sajam pokazao je, vidi se, više nego dobar uspjeh. U produženoj atmosferi gospodarske neimaštine, mnogi su uspjeli nabaviti polovne udžbenike i svesti trošak početka školske godine na što je moguće manju mjeru. M.F.

PETRINJSKI LIST

Zaključak foruma udruga SMŽ: „Način na koji se proračunska sredstva dodjeljuju je nejasan, nedorečen…“

TRAGOM DOGAĐANJA

U sklopu regionalnog programa E-misija u Hrvatskom domu u Petrinji održan je forum udruga Sisačko-moslavačke županije. Tema foruma su bili „Problemi i mogućnosti financiranja udruga". U raspravi su sudjelovali predstavnici deset udruga i to : Udruga osoba s invaliditetom Sisačko- moslavačke županije, Koordinacija udruga mladih Sisak, Udruga slijepih grada Siska i dijela Sisačko moslavačke županije, Ribolovna udruga za tradicijski ribolov Hanja iz Repušnice, Sokolarstvo Petrinja, Plesni klub Tina iz Siska, Udruga žena Izvor iz Topuskog, Zavičajno društvo Ušće Gline iz Donje Jame, Foto video klub Petrinja te Udruga IKS iz Petrinje. Opći zaključak okruglog stola je da udruge koje provode aktivnosti usmjerene ka općem dobru trebaju biti podržane od strane jedinica lokalne samouprave. Podrška podrazumijeva sufinanciranje iz gradskog ili županijskog proračuna, ali također treba biti u obliku intenzivne suradnje, većeg uključivanja građana u proces odlučivanja, dodjelu prostora za rad udruga, medijskog prostora i ostalog. Udruge su se usuglasile kako raspodjela proračunskih sredstava iz lokalnih i regionalnih izvora treba biti transparentnija i u skladu sa stvarnim potrebama zajednice. „Način na koji se sredstva dodjeljuju je nejasan, nedorečen ali u svakom slučaju nedovoljno transparentan. Dodjela sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave ne smije biti rezultat osobne procjene jedne osobe ili poznanstva s ključnim ljudima, nije rijetko da se odluke o dodjeli provode iza zatvorenih vrata i to politički podobnim udrugama", smatraju sudionici ovog foruma. Udruge ističu kako jedinice lokalnih uprava i županija uglavnom nemaju jasan plan društvenih potreba s definiranim prioritetima za razvoj zajednice, te kako građani i udruge nisu dovoljno uključeni u definiranje prioriteta za razvoj zajednice. Dodaju kako se vrlo mala ili tek simbolična sredstva ulažu u razvoj civilnog društva, socijalnu skrb, kulturu i alternativne sportove i alternativnu kulturu, dok se velike količine sredstava ulažu u profesionalne sportove ali i u nepoznate svrhe. E-misija je program jačanja sposobnosti organizacija civilnog društva na lokalnoj i regionalnoj razini koji na području središnje Hrvatske provode udruge Centar za civilne inicijative iz Zagreba i IKS iz Petrinje. Osnovne usluge programa su: informiranje, savjetovanje i izobrazba. Program E-misija je dio cjelovitog Programa regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti organizacija civilnoga društva na lokalnoj i regionalnoj razini kojeg provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. K.J./M.G.

Udruga za razvoj Banica uređuje špilju u Šušnjaru Još 1989. godine u selu Veliki Šušnjar, nadomak Petrinje otkriven je ulaz u špilju razgranatih kanala, a nakon što su špiljsko područje istražili zagrebački speleolozi otkriveni su kanali dugi i po nekoliko stotina metara. Nakon ratnih događanja ulaz u špilju je zatrpan, a mnogi stanovnici obližnjih gradova niti ne znaju da ona postoji. Ipak, 2010. godine proglašena je jednim od spomenika prirode u Sisačko-moslavačkoj županiji. Udruga za razvoj Banica koja djeluje na spomenutom području, počekom svibnja ove godine započela je s projektom uređenja okoliša špilje, u sklopu kojeg je, preko javnih radova zaposlila troje trajno nezaposlenih. Predsjednik Udruge, Vanja Kozina nam je pojasnio što su radnici do sada radili. „Oni su do početka kolovoza uređivali okoliš, postavljali turističke informativne table, a najvažnije, otkopali su i ulaz u špilju", istaknuo je Kozina te dodao kako je ovaj projekt Udruge za razvoj Banica prepoznao i Hrvatski zavod za zapošljavanje. „Hrvatski zavod za zapošljavanje je financirao plaće za zaposlene u sklopu javnih radova, a financijski ga je

poduprla i Sisačko-moslavačka županija, bez čijih sredstava provođenje projekta ne bi bilo moguće", ističe Kozina. Udruga s uređenjem okoliša špilje planira nastaviti i iduće godine, a u planu je i suradnja sa speleološkim udrugama s karlovačkog područja, čiji će članovi istražiti unutrašnjost špilje. Na kraju recimo kako prema postojećem tlocrtu špilja u svojoj unutrašnjosti ima nekoliko kanala ukupne istražene dužine 560 metara, te u njoj postoje dva podzemna vodotoka. Ipak, u ovim trenucima špilja nije namijenjena za turističko razgledavanje. K.J./M.G.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

Petrinjski hodočasnici pješačili u Mariju Bistricu

Na 12. po redu zavjetno hodočašće mladih u Mariju Bistricu krenulo je u utorak 24. srpnja poslije svete mise i blagoslova kapelana Janka Lulića 39 Petrinjaca. Kapelan im je poželio obilje Božjeg blagoslova da ih prati na njihovom putu, te rekao kako vjeruje da se svatko od njih na ovaj put odlučio uz neku čvrstu nakanu, za koje im je također poželio ostvarenje. I ove godine hodočasnike vodi časna sestra Vesna Lagetar. Najstarija po godinama ovaj put je Željka Basuga ('68.), a najmlađe hodočasnice su Bruna Prečanica ('98.) i Veronika Dunđer ('98.) kojima je ujedno ovo i prvo zavjetno hodočašće na Mariju Bistricu pješice. Prvi put je i Luki Marinčiću ('94.), Tomislavu Božinoviću ('94.), Kristijanu Idžakoviću, Marku Duvančiću ('91.), Andrei Šalić ('93.), Zvonimiru Engertu ('94.), Mladenu Jurčeviću ('92.), Mii Dizdar ('93.) i Magdaleni Herceg ('93.). Jedanaest puta do sada hodočastili su Ivana Herceg ('84.) i časna Vesna Lagetar. Od njih ukupno 39 ima 29 ženskih i 10 muških hodočasnika. Prijašnjih godina dočekivali su subotom hodočasnike koji su autobusom stizali iz Petrinje i s njima se vraćali kući, međutim od ove godine, prema odluci sisačkog biskupa Vlade Košića, hodočasnici Sisačke biskupije u Mariju Bistricu hodočaste prvu subotu nakon Velike Gospe 15. kolovoza, tako da je to ove godine bilo 18. kolovoza. K.J.

Vrijedna donacija Caritasu Sisačke biskupije Doista vrijedna donacija od 6 tona krumpira i 2 tone ostalog sezonskog povrća stigla je u Caritas Sisačke biskupije. Jedna od većih ovogodišnjih donacija pristigla je iz zagrebačke Veletržnice i hladnjače unutar koje djeluju tvrtke Fragarija i Fresko koje su donirale krumpir i povrće, a prijevoz do Siska osigurala je Stjema promet. Dio donacije već je podijeljen za tristotinjak korisnika u Sisku i Petrinji, a jedan dio donacije bit će proslijeđen u prognaničko naselje u Maloj Gorici. Ravnateljica Caritasa Kristina Radić istaknula je da su Veletržnica i hladnjača, Fragarija i Fresko jedni od stalnih donatora bez kojih bi rad Caritasa i pučke kuhinje bio jako otežan te su im Caritas i njegovi korisnici izrazito zahvalni. Ravnateljica je naglasila i kako se nada da će i tvrtke s područja Sisačke biskupije koje se bave ovakvim ili sličnim proizvodima prepoznati rad Caritasa i pučke kuhinje te donirati za njihove potrebe. K.J.

PETRINJSKI LIST

Nova kapelica u Nebojanu U središtu petrinjskog naselja Nebojan, na raskršću, stajalo je raspelo koje je vremenom dotrajalo, a za vrijeme Domovinskog rata i oštećeno, te ga je bilo potrebno zamijeniti novim. „Na poticaj mještana i uz financijsku pomoć Grada Petrinje dogovorena je izgradnja male kapelice koja je realizirana vlastim radom uz pomoć donatora. Izgradnja je trajala oko mjesec i pol dana, a vrijednost je oko 50 tisuća kuna. Bilo je i inicijativa da se na njoj postavi i spomen ploča poginulim braniteljima, ali moje osobno mišljenje je da su oni koji su dali svoje živote za ovu Hrvatsku zaslužili spomenik, jer ploča se uvijek stigne postaviti." – kazao je Josip Aberlić, predsjednik Mjesnog odbora. Svečano misno slavlje predvodio je don Paško Glasnović, upravitelj župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Gore, a na kraju su uručene Zahvalnice donatorima koji su pomogli izgradnju kapelice: Gradu Petrinja, DVD-u Nebojan, obiteljima Gusić, Kukolić, Nasić, Kondrat i pojedincima Željku Rupčiću, Stjepanu Culoviću, Ivici Pavloviću, Janku Ugrinu, Ivici Oreškoviću, Katarini Kondrad i Miroslavu Starčeviću. I.M.

Biskup Košić: Crkve su rušili oni koji su i danas slobodni i čije se teze i čije laži u našoj Hrvatskoj cijene i poštuju Služeći svetu misu na Veliku Gospu u Gori biskup Vlado Košić je istaknuo kako mu je žao što još uvijek nije gotova gradnja crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Naime, prošle godine je biskup kazao kako se nada da će ove godine gradnja biti okončana i da će u Gori biti proglašeno svetište. Došlo je do komplikacija s kamenom koji ne odgovara ovdašnjim klimatskim uvjetima te se nabavlja novi. Biskup je pozvao vjernike da jednom tjedno mole u župama krunicu za okončanje gradnje crkve. Kazao je kako će danas svetištem proglasiti crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije Kloštar Ivaniću. Uz nju biskupija će u budućnosti imati još dva svetišta ovo u Gori te u Sisku crkvu sv.Kvirina. "Kao da primjer ove naše obnove, spore i teške, mučne i dugotrajne, pokazuje svu zamršenost naše domovinske stvarnosti: crkve su rušili oni koji su i danas slobodni i čije se teze i čije laži u našoj Hrvatskoj cijene i poštuju, prenose ih mediji, o njima raspravlja nacija; oni koji su naše crkve branili i koji ih ponovno podižu proglašeni su zločincima, zatvoreni su ili ušutkani, naziva ih se parazitima društva; oni koji imaju u rukama moć, koji odlučuju što će se graditi a što neće, sami se predstavljaju kao nevjernici, ne mare ni za Boga ni za ljude, gaze ne samo doslovno ljude, nego i sve norme poštovanja života, igraju se Boga, odlučuju o životu i smrti, ali ne haju za suze malog čovjeka, osiromašenog, prevarenog i ponovno gurnutog da sam stvara sebi uvjete da barem preživi. U tom stanju nacije, u tom mraku i labirintu u kojem često ne vidimo izlaza, nad nama sja Marija, sjajna poput Sunca i poput najsvjetlije zvijezde, Marija koja nas čeka, koja moli za nas i koja nas svojim primjerom potiče na djela solidarnosti s potrebnima – da i mi s njom „pohitamo u Gore, u grad Judin", da pomažemo svima koji su sami i potrebni, da se borimo za pravednost i ne sustanemo pred nepravdama, da se uzdamo u Božju pomoć i da znamo da je jedino Božji put – bez obzira na sva osporavanja – jedini ispravan, koji vodi u nebo.", rekao je uz ostalo biskup. U svojoj je propovijedi biskup pozvao vjernike i na molitvu za vjeru: „Neka svaka naša obitelj moli na nakanu da se ojača vjera u narodu.", kazao je biskup podsjećajući kako će Papa Benedikt XVI. proglasiti sljedeću crkvenu godinu godinom vjere. Kažimo i kako je Gora tradicionalno hodočasničko mjesto. Već šesnaestu godinu za redom hodočastili su vjernici iz Petrinje, ove godine ih je bilo 580. Iz Gline i okolice u Goru su došla 192 vjernika. M.F.

PETRINJSKI LIST

VELIKA GOSPA

„Neka svaka naša obitelj moli na nakanu da se ojača vjera u narodu."

Biskup imenovao nove upravitelje župa u Petrinji i okolici Kao i svakog ljeta biskup Vlado Košić donio je odluke o imenovanjima u sisačkoj biskupiji. Kad je u pitanju Petrinja, kapelan Janko Lulić je razriješen službe vikara župe sv. Lovre i Preobraženja Gospodnjega te poslan na studij kanonskog prava u Rim. Župnik Josip Samaržija je razriješen službe upravitelja župe Preobraženja Gospodnjega, a tu župu će ubuduće voditi župnik Josip Karas koji dolazi iz župe Sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj. Odlukom sisačkog biskupa Vlade Košića, a na prijedlog provincijalnog ministra fra Željka Železnjaka, došlo je do imenovanja i razrješenja na području Sisačke biskupije franjevaca Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Promjene se tiču Petrinje i Hrastovice. Fra Ivan Cvetković, OFM, razriješen je službe upravitelja župe bl. Ivana Pavla II. u Petrinji i župe sv. Bartola apostola u Hrastovici. Fra Anto Barišić, OFM, imenovan je upraviteljem župe bl. Ivana Pavla II. u Petrinji. Fra Željko Jurković, OFM imenovan je upraviteljem župe sv. Bartola apostola u Hrastovici. Novi upravitelji župa u službu su stupili krajem kolovoza. M.F.

BARTOLOVO 2012.

Svake godine sve veselije

Radovi na obnovi društvenog doma, srušenog tijekom Domovinskog rata u Hrastovici, su pri kraju. Novac za obnovu doma osiguralo je Ministarstvo regionalnog razvoja. Izvođač radova je „Alte gradnja" a iznos obnove procijenjen je na 2,8 milijuna kuna. Potpredsjednica HSS-a predsjednica Marijana Petir obišla je gradilište na Bartolovo 24.kolovoza. Podsjetila je kako je ugovor za gradnju doma potpisan prošle godine na Dan neovisnosti. Uz projekt Doma, osiguran je novac i za obnovu čitaonice. Predsjednica mjesnog odbora Nina Panjan nam je kazala da Dom ima jednu veliku salu koja će primati do 250 ljudi. U sklopu proslave Bartolova održana je, kao svake godine, sveta misa u crkvi sv.Bartola u Hrastovici. Predvodio ju je gvardijan fra Tomislav Božiček. Usporedio je Bartolovo mučeništvo sa nedavnom situacijom hrvatske povijesti. Crkva sv.Bartola je do temelja srušena , a preko oltara napravljen put: „Toliko su željeli poniziti našu vjeru i naš ponos, ali nisu znali da su dirnuli u svetinju koju smo i mi poput sv.Bartola biti spremni braniti vlastitom krvlju. Poginulo je mnogo naših sinova i kćeri. No mogu reći da ste vi sa sv.Bartolom nakon podnesenog mučeništva ponovno iskusili proslavu, mir, obnovu i novi život, preobrazbu." U Hrastovici su održani i 13. bartolovski susreti. Ove godine su bili međunarodnog karaktera. Nastupio je Folklorni ansambl Sivek iz oblasti Gabrovo u Bugarskoj. Voditeljica Siveka Valentina Marinova je kazala kako predstavljaju Bugarski ples, glazbu i pjesme. „Drago mi je što smo kod vas i što ćemo biti s vama na ovaj blagdan. Putujemo svake godine, a upravo smo bili na jednom festivalu na Siciliji." Uz njih nastupili su KUD Klaruš iz Markuševca, KUD Seljačka Sloga iz Gređana u Topuskom, Katedra Čakavskog Sabora Bakarskog kraja iz Škrljeva. M.F.

PETRINJSKI LIST

LOVRENČEVO 2012.

Za sjećanje na žrtve, od Voćina do Dubrovnika na biciklima Mladež HSP AS u Kninu i Čavoglavama

Pet članova Biciklističkog kluba „LOOD" iz Orahovice, u zajedničkom projektu sa Zajednicom udruga HVIDR-e virovitičko-podravske županije, krenulo je na četverodnevni put od Voćina do Dubrovnika, a jedna od postaja bila im je i Petrinja. Kod spomenika na Senjaku položili su cvijeće i zapalili svijeće, a domaćini su im bili članovi petrinjske HVIDR-e. Alan Grgić, jedan od biciklista o ovakvoj vožnji kazao je kako im je želja spojiti nekada privremeno okupirana područja od Slavonije, pa do krajnjega juga Dalmacije, te je dodao: „Cilj ove vožnje je skrenuti pozornost na 21 godinu od tragičnih događanja u Voćinu, Četekovcu, Škabrnji, Nadinu i nažalost još mnogim drugim mjestima gdje je srbo-četnički teror pokazao svoje najkrvavije lice." Uz Alana Grgića, vozili su Mario Vida, Tomislav Puhanić, Nino Margetić i najmlađi, 15-godišnji Eugen Vladimir Grgić. I.M.

Izložbom počelo obilježavanje Lovrenčeva

Na svakom kilometru puta do Knina srce je sve jače i jače kucalo Članovi kluba mladih HSP dr. Ante Starčević podružnice Petrinja, Goran Cindrić, Ivan Mott i Denis Baranj boravili su povodom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja i 17. obljetnice vojnoredarstvene akcije „Oluja“, dva dana u Kninu i Čavoglavama. Po povratku dali su nam svoj kratak osvrt: „Na svakom kilometru puta do Knina srce je sve jače i jače kucalo. Teško je zadržati toliku količinu emocija od osjećaja ponosa zbog veličanstvene pobjede nad velikosrpskim agresorom do osjećaja pijeteta prema svim braniteljima koji više nisu s nama, prema onima koji su položili svoje živote na oltar domovine. Situacija u Kninu ne razlikuje se puno od Petrinje. Izgleda da je sam državni vrh zapustio odnos prema tom gradu kojeg se izgleda sjeti samo jednom godišnje, na Dan pobjede. Poseban osjećaj biti je među morem trobojnica gdje su se na svakom koraku mogle čuti predivne domoljubne pjesme i gdje sve odiše ponosom i sjećanjem na naše branitelje (slika koja se rijetko viđa u zadnje vrijeme). Na Trgu dr. Ante Starčevića, kod spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“položili smo vijence i zapalili svijeće za sve one koji više nisu s nama. U Kninu smo ostali sve do svete mise nakon koje smo se uputili u Čavoglave na program proslave Dana pobjede u organizaciji Marka Perkovića Thompsona. Na povratku u Petrinju stali smo u Plitvicama i zapalili svijeću kod spomenika Josipu Joviću.“ Goran Cindrić, Ivan Mott i Denis Baranj. K.J.

„Petrinja i Petrinjci“ na fotografijama atelijera Miffek“ naziv je izložbe otvorene 02. kolovoza u galeriji „Krsto Hegedušić“ u sklopu proslave Lovrenčeva u Petrinji. Autori izložbe su Vladimir Krpan i njegova supruga Andrea Balenović Krpan. Osim što je ova izložba tematski idealna uz proslavu Lovrenčeva, Vladimir Krpan nam je otkrio još jedan zanimljiv detalj: „Ovo je ujedno i izložba u čast 111 godina od početka rada Atelijera Miffek u Petrinji. Bilo je to davne 1901. godine u listopadu.“ Zbog toga je simbolično izloženo 111 originalnih fotografija, a uz njih još 365 reprodukcija, dok se na ekranu izmjenjuju 524 snimke, što je ukupno 1000 izloženih fotografija nastalih u tri generacije obitelji Miffek kada su atelijer vodili Dragutin, August i na kraju Marijan Miffek. Krpan je istaknuo vrijednost i značaj izložbe: „Do sada objavljene knjige u Petrinji obiluju fotografijama Atelijera Miffek koje često nisu dosljedno potpisane, tako da se kroz vrijeme izgubila i relativizirala širina njihovog kulturnog i povijesnog doprinosa našoj spoznaji prošlosti i kako je ta prošlost izgledala. I te slike, ti ljudi, kao što su gledali u fotografa, prema objektivu, oni sada gledaju u nas! Ostali su 'svjetlošću zapisani'…“ Osim što je poticaj za stvaranje izložbe bila 111.-ta godišnjica te proslava Lovrenčeva, Krpan nam je otkrio u čemu je još jedna poveznica autora i izložbe: „Naime, moja supruga, koja je uz mene također autorica ove izložbe je unuka Augusta Miffeka, jer je njena majka Branka njegova kći. To nam je bio dodatni poticaj. U pripremi je i knjiga Petrinjski fotografski album 20. stoljeća, a svi građani koji imaju sačuvane stare petrinjske fotografije neka se svakako jave i pridonesu stvaranju trajnog sjećanja na Petrinju i Petrinjce nekada.“ pozvao je V. Krpan. Svojim pjevanjem otvorenje izložbe uveličali su članovi Muškog vokalnog ansambla „Petrinjski slavulji“ Hrvatskog pjevačkog društva „Slavulj“. K.J.

PETRINJSKI LIST

LOVRENČEVO 2012.

CVIJETA BRESTOVSKA ODUŠEVILA PETRINJCE Velik pljesak brojnih okupljenih građana bio je garancija da je uspio projekt „Legenda o Cvijeti Brestovskoj – Krv za krv". U sat vremena tridesetak glumaca je na sceni koju je postavio Valentino Valent uprizorilo priču iz šesnaestog stoljeća. Legenda je to o ženi koja je Hrvate bodrila u borbi protiv Turaka. Tekst pisca Zvonimira Pužara iz 1905. je za izvođenje prilagodila profesorica hrvatskog u Srednjoj školi Petrinja Gordana Šelendić. Kazala je kako je iznenađena uspjehom. Još jedan je to dokaz da je naš kraj bogat: „Englezi nemaju ništa bogatiju prošlost osim što su imali više krajeva nego što smo mi imali. Dovoljno je sjetiti se legendi iz našeg kraja, uzeti

PETRINJSKI LIST

LOVRENČEVO 2012.

ih i obraditi, a hvala Bogu ima se s kim u ovom gradu.", kazala nam je nakon predstave profesorica Šelendić. Predstavu je gledao i među prvima pohrlio čestitati gradonačelnik Željko Nenadić. Od direktorice Turističke zajednice Grada Petrinje Ivanke Držaj smo saznali kako i dan danas mještani Bresta spominju Cvjetu Brestovsku što govori da je legenda živa u narodu. Predstavu je upotpunio nastup mješovitog zbora Srednje škole Petrinja, nastup folkloraša, ples trbušnih plesačica, izvođenje baleta. U ovoj nimalo laganoj za izvesti predstavi sudjelovalo je kao što smo rekli tridesetak glumaca. Izdvojit ćemo glavne uloge. Cvijetu Brestovsku upriličila je Matea Andrić, Juraja Reuferta Hrvoje Sekulić. Zapovjednik tvrđave Brest junak po imenu Brestovski bio je Martin Žugaj. Na turskoj strani Ferhad bega glumio je Bojan Đurkas. Uhoda Filković „fra Luka" bio je Lovro Maretić. Dobar dio glumaca bio je iz Marijine legije u župi. Nastupile su još članice Društva športske rekreacije u pokretu, FA Petrinjčica, KUD Hrastovička gora, Zbor Srednje škole Petrinja. Balerina je bila Samanta Jajčinović. M.F.

PETRINJSKI LIST

LOVRENČEVO 2012.

Petrinjci proslavili Lovrenčevo Dan zaštitnika Petrinje sv. Lovre, kod žitelja Petrinje poznato Lovrenčevo, počelo je predstavljanjem narodne baštine na šetalištu Josipa Jurja Strossmayera. Na štandovima su svoje proizvode izložili brojni OPG-i, udruge. Moglo se tu naći svega od tradicionalnih do modernih rukotvorina. Svoj novi suvenir, rukotvorinu, predstavila su tri petrinjska OPG-a. U suradnji Pčelarstva priljeva, Lončarstva val i OPG-a Ćorić koji se bavi proizvodima od lavande nastala je zanimljiva aroma lampa. Valentino izrađuje od gline samu lampu, svijeća dušica je od pčelinjeg voska Đure Priljeve, a aroma lavande stiže iz proizvodnje OPG-a Ćorić.

Pomoćni biskup banjalučki Marko Semren služio je svetu misu na Dan zaštitnika Petrinje sv.Lovre. Upozorio je na loše prakse današnjeg društva: „Nije dopušteno uskraćivanje zaslužene plaće. To je također u Nebo vapijući grijeh koji čovjeka uništava." Govoreći o primjeru sv.Lovre koji je u trećem stoljeću iz Španjolske došao u Rim, obratio se brojnim doseljenim Hrvatima iz Banja Luke u Petrinju. Kazao je kako ih primjer sv.Lovre podsjeća na važnost zavičaja. Prije mise održana je tradicionalna procesija u kojoj su sudjelovale vjerske udruge, kulturnoumjetnička društva, dobrovoljna vatrogasna društva, brojni vjernici.

PETRINJSKI LIST

LOVRENČEVO 2012.

Na svetoj misi sudjelovalo je i vodstvo grada predvođeno gradonačelnikom Željkom Nenadićem. Tijekom popodneva održan je prigodni glazbeno, scensko-plesni program. Prije Cvijete Brestovske održan je tradicionalni koncert Gradske limene Glazbe ispred župne crkve. Večer je završila nastupom klape „Maslina“ te domaćeg Ruswaja. M.F.

PETRINJSKI LIST

LOVRENČEVO 2012.

DAN POBJEDE, DOMO V DAN BRANITELJA I 1 7 REDARSTVENE Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Petrinji je počelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na groblju Sv.Benedikt, te kod spomenika pukovniku Predragu Matanoviću i poginulim i umrlim osloboditeljima Petrinje na Senjaku. U svečanosti su sudjelovali predstavnici grada, civilnih i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te političkih stranaka. Nakon toga, u župnoj crkvi Sv.Lovre, služena je i Sveta misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje koju je predvodio Josip Samaržija, župnik župe Sv.Lovre u Petrinji. Proslava je nastavljena šahovskim turnirom , okončana je podjelom nagrada sudionicima proslave 21. obljetnice osnutka ZNG-a Petrinja i cjelovečernjim koncertom Giuliana na Trgu hrvatskih branitelja. Tradicionalni 8.brzopotezni šahovski turnir „Oluja Petrinja 2012." okupio je 68 šahistica i šahista, a održan je u organizaciji ŠK „Petrinja". Prema riječima Duška Čauševića, predsjednika petrinjskog kluba, zadovoljni su odazivom: „Po svom karakteru turnir je stekao naziv međunarodni jer su uz domaće sudjelovali i intermajstori i velemajstori iz susjednih zemalja." Na prva tri mjesta plasirali su se velemajstori: Zdenko Kožul (8,0), Mladen Palac (7,5) i Robert Zelčić (7,0), a organizatori su podijelili i nagrade prema drugim kriterijima. Dobili su ih: NARCISA MIHEVC-MOHR (SLO) – najbolje plasirana žena (31), IVAN VRŠEK (PETRINJA) – najbolje plasirani natjecatelj SMŽ (22), ŽELJKO ŠALIĆ (PETRINJA) – najbolji natjecatelj ŠK „Petrinja" (43), JOSIP STOČKO (ZAGREB) – najbolje plasirani mladi natjecatelj rođen 1992.godine i mlađi (17), GORAN ANTUNAC (SISAK) – najbolje plasirani veteran iznad 60 god. (24) i MIRO PANDUREVIĆ (ILOK) – nabolje plasirani hrvatski branitelj (7). Turnir je

PETRINJSKI LIST

O VINSKE ZAHVALNOSTI, 1 7. OBLJETNICA VOJNO AKCIJE „OLUJA“

LOVRENČEVO 2012.

otvorio i na kraju uručio nagrade Milan Herceg, zamjenik petrinjskog gradonačelnika. „ZENGE" su svoju obljetnicu obilježile tradicionalnim malonogometnim turnirom i zajedničkim druženjem braniteljskih udruga na kojem je sudjelovalo šest momčadi, raspoređenih u dvije skupine, iz kojih su po dvije najbolje igrale u završnici za konačnog pobjednika. A – skupina TIGROVI SATNIJA 12.DP ČEŠKO SELO HVIDR-a B – skupina ZNG PETRINJA UHDVDR OGRANAK PETRINJA UDVDR KLUB MOŠĆENICA za 3.mjesto: UHDVDR OGRANAK PETRINJA – HVIDR-a 1:3 za 1.mjesto: ZNG PETRINJA – UDVDR KLUB MOŠĆENICA 4:0 Konačni poredak je: 1.ZNG PETRINJA, 2.UDVDR KLUB MO ŠĆENICA, 3.HVIDR-a, 4.UHDVDR OGRANAK PETRINJA. Kao uvod u ovo natjecanje odigrana je i revijalna utakmica žen skih ekipa ŠU „Mokrice" u kojoj su BIJELE, s 3:0, bile bolje od CRVENIH. Nagrade su uručili Darko Dumbović, predsjednik Gradskog vijeća Petrinje i Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik, koji je tom prigodom naglasio kako su važna ovakva okupljanja, zbog nas samih, ali i generacija koje dolaze. I.M.

PETRINJSKI LIST

DAN OSLOBOĐENJA U SRCU

LOVRENČEVO 2012.

Nakon 4 godine okupacije i progonstva, trećeg dana vojno redarstvene operacije Oluja, 6. kolovoza 1995. godine oslobođena je Petrinja. U 8 sati i 3o minuta hrvatski stijeg u središtu grada postavio je tadašnji gradonačelnik Petrinje Josip Dolenec, u nazočnosti brojnih branitelja i osloboditelja Petrinje. Vojno- redarstvena akcija Oluja, prije 17 godina, Hrvatskoj je omogućila apsolutnu slobodu. Nakon što je oslobođen Knin, slijedio je nastavak akcije za oslobođenje ostalih okupiranih dijelova Hrvatske, no, prethodili su mu gubitci. "U Petrinji je tada poginulo 18 hrvatskih branitelja. Izgubljeno je 5 tenkova i nekoliko transportera. General Petar Stipetić iz Osijeka je tada prebačen na sektor Sjever koji je objedinjavao Zagreb i Bjelovar. Do promjene zapovjedništva došlo je zbog zastoja operacije u sektoru Petrinja", prisjetio se Stipetić i rekao da je to tada bila isključiva greška zapovjednika koji je promijenio planove. Stipetić je odmah promijenio taktiku, nakon čega je Oluja počela nizati uspjehe. "I već 6. kolovoza ujutro mi smo vladali Petrinjom, oko 12 sati vladali smo Kostajnicom, oko 20 uvečer bili smo u Glini. Druga gardijska presjekla je komunikaciju Glina - Dvor na Uni čime je zapravo operacija na sektoru sjever bila i okončana', prisjetio se. Sutradan, 7. kolovoza, oslobođeni su Turanj i Tušilović, a građani Karlovca su nakon četiri godine dočekali mir.

Budnica sjećanja na ulazak u oslobođenu Petrinju Budnicom sjećanja proslavljen je Dan oslobođenja Petrinje i petrinjskog kraja u Vojno-redarstvenoj akciji „Oluja", 6.kolovoza 1995.godine. Motorizirana kolona startala je u 6 sati iz Graberja i vožnjom kroz Gore, Župić, Križ Hrastovački, Cepeliš, Pecki, Donju Bačugu, Prnjavor, Čuntić, Hrastovicu, Budičinu, Taborište, Petrinju, Mošćenicu i Novu Drenčinu do središnjeg petrinjskog Trga hrvatskih branitelja, nakon pet sati putovanja i prijeđenih 95 kilometara podsjetila je na slavne dane hrvatske prošlosti. Kolonu su na njenom putu pozdravljali mnogobrojni građani: „Za primijetiti je, u odnosu na prošle godine, da je više ljudi bilo upoznato kojim rutama će se kretati kolona što se vidjelo na njihovim reakcijama i dočekivanju na prozorima, ulici i odmorištima." – kazao je Darko Dumbović, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Petrinja, koja je i ove godine bila organizator budnice. I.M.

PETRINJSKI LIST

PETRINJE 6. KOLOVOZ SVAKOG PETRINJCA

LOVRENČEVO 2012.

Neka se nikada više ne ponovi, ali i nikada ne zaborave strahote koje smo proživjeli. I da se nikada ne zaboravi žrtva svih onih koji su svoje živote poklonili u temelje naše današnje slobodne Petrinje i našeg življenja u voljenom nam gradu! Hvala im! K.J.

Podijeljena priznanja Turističke zajednice grada Petrinje Priznanja Turističke zajednice Grada Petrinje u akciji „Volim Petrinju za ljepšu Hrvatsku" dodijeljena su u Hrvatskom domu u sklopu proslave Lovrenčeva u našem gradu. Povjerenstvo u sastavu Antun Petračić, Neda Ljuckanov, Irena Klimenta, Nermina Terzić, Edit Posavec Kolić i Davor Licitar obišli su područje grada i okolice te su odabrali najbolje. Podijeljeno je ukupno 18 priznanja u osam kategorija. U kategoriji izloga priznanje su dobili frizerski salon „L Hair" za najljepši interijer, trgovina „Svijet obuće" za unutarnje uređenje novog poslovnog prostora te pekara „Mini pekara" za unutarnje uređenje novog poslovnog prostora. U kategoriji javni objekti priznanje su dobili Osnovna škola Dragutina Tadijanovića za uređenost okružja, školski vrt i očuvanje hortikulturne baštine, te obrt „Sebastijan" za novu ponudu autopraonice „Kapljica". U kategoriji turistička ponuda ili zanimljivost priznanja su dobili skijaški klub „Vrelo" za obogaćivanje ponude na ruralnom području, kajak kanu klub „Kupa" za doprinos razvoju avanturističkog turizma, motocross klub „Petrinja" za doprinos razvoju avanturističkog turizma te zajednica Marijina Legija župe sv.Lovre za organizaciju manifestacije „Pasija" i razvoj kulturnog turizma. Najljepše privatne okućnice imaju obitelji Komlinović, Muža i Karaturović, dok su priznanja za najljepše vrtne detalje osvojile obitelji Stanešić i Malović. U kategoriji seoskih okućnica priznanje je dobila obitelj Ivanović iz Bresta, a u kategoriji turističkih objekata priznanje je dobila obitelj Jekić i dom za starije i nemoćne osobe u Petrinji Vila „Enna". Djelatnici zelenih površina tvornice Gavrilović dobili su priznanje u kategoriji poslovnih objekata, za kontinuirano kreiranje i uređenje tvorničkog perivoja kao i očuvanje hortikulturne baštine. Direktorica Turističke zajednice Grada Petrinje Ivanka Držaj istaknula je kako je raduje što iz godine u godinu Petrinjci sve više pridonose razvoju naše zajednice što je vidljivo po brojnim lijepo uređenim okućnicama. Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik također je čestitao na priznanjima svim sretnim dobitnicima. Direktorica turističke zajednice Grada Petrinje Ivanka Držaj također je istaknula kako je Petrinja i ove godine kandidirala za akciju „Zeleni cvijet" suvenir posavska paculjica Kate Šešerin. Upravo je taj originalni suvenir ove godine dobio prvu nagradu na području Sisačkomoslavačke županije. Brojni okupljeni su nakon dodijeljenih priznanja mogli uživati u odličnom nastupu Vokalno instrumentalnog ansambla „Lipe" iz Siska. Uz petrinjskog gradonačlenika Željka Nenadića, priznanja je najboljima uručio i njegov zamjenik Milan Herceg, te predsjednik Gradskog vijeća Grada Petrinje Darko Dumbović. Mario Gršić

PETRINJSKI LIST

KAMP VOLONTERA

Dva tjedna multikulture

U Petrinji se od 15.7. do 29.7.2012. održao prvi Međunarodni volonterski kamp na kojem je sudjelovalo 10 volontera iz Engleske, Njemačke, Finske, Španjolske, Rusije, Belgije, Francuske, Poljske. Kampu su se pridržile EVS volonterke iz Španjolske, Mađarske i Njemačke koje već duže vrijeme borave u Petrinji, a i uz njih su se kampu pridružili i brojni volonteri iz Petrinje. Kamp su organizirale udruge IKS i K.R.I.D. u suradnji sa Volonterskim centrom Zagreb i lokalnim udrugama, a pokrovitelj kampa je bio Grad Petrinja. U organizaciju kampa se također uključila Turistička zajednica grada Petrinje, ribiči, sportske udruge, izviđači i Foto klub Petrinja. Volonteri su bili smješteni u prostorijama gradskog nogometnog stadiona „Mladost“, prostor bivšeg Centra za mlade „Kavez“. U dva tjedna boravka u Petrinji volonteri su imali priliku upoznati običaje, kulturu i život našega kraja.

Volontere su koordinirale Lana Staroveški i Anja Zojčeska, voditeljice kampa iz Zagreba. Radnim danom organizirane su radionice za djecu prijepodne i za mlade poslijepodne. Na jutarnjim radionicama, od 10 do 13h, a kroz dva tjedna mladi su imali priliku pokazati svoju kreativnost kroz bojanje, izradu zastava zemalja volontera, lutarsku radionicu pod vodstvom Vesne Brebrić, crtanje, igre, izradu predmeta od papira kroz tehniku origami, a uz to su imali i priliku družiti se sa volonterima i saznati nešto više o njima i njihovim zemljama iz kojih dolaze.

PETRINJSKI LIST

KAMP VOLONTERA Poslijepodnevne aktivnosti, pod 17-20h, redom su uključivale izradu predmeta od gline koju je vodio petrinjski lončar Valentino Valent, mini Olimpijadu na kojoj su sudjelovali i mali i veliki, turnir u pikadu i razne športske i kreativne aktivnosti. Održan je i disko za djecu do 15 godina, te drugi dan za starije od petnaest godina. Za glazbu su bili zaduženi volonteri iz stranih zemalja. Održane su i tri radne akcije od kojih je jedna bila čišćenje korita Petrinjčice u organizaciji Udruge športskih ribolovaca Štuka, a druge dvije su bile oslikavanje “zgrade udruga” u Gajevoj 40 u organizaciji Udruge mladih K.R.I.D.

Najistaknutiji dan kampa je bio Multikulturalni dan koji je održan 23.srpnja u Maloj dvorani Hrvatskog doma. Volonteri su tom prilikom posjetili izletište „Tišinić“ u Taborištu, a nakon toga su predstavili zemlje iz kojih dolaze i približili svoju kulturu i način života Petrinjcima. Na kraju večeri su iznenadili publiku izvedbom tradicionalne petrinjske pjesme „Oj Petrinjske uske staze“ koju su volonteri uvježbavali i izveli sa Danijelom Kolarecom i Danijelom Šalić. Zadnji dan Međunarodnog volonterskog kampa je prošao u druženju stranih i domaćih volontera, ali i svih mladih koji su sudjelovali na organiziranim radionicama. Inače, međunarodni volonterski kampovi praksa su mnogih gradova u Hrvatskoj, i nadamo se da će i iduće godine mladi Petrinjci opet imati priliku sudjelovati u još jednom Međunarodnom volonterskom kampu koji bi se mogao pretvoriti u tradiciju. Na taj način bi mladi ovoga grada stjecali nova iskustva, naučili nešto više o drugim zemljama i možda se i sami odlučili na volontiranje i pomaganje lokalnoj zajednici.

Piše: Matej Devčić PETRINJSKI LIST

ZABILJEŽILI SMO

Treća Kukuruzijada u Hrvatskom Čuntiću

Udruga „Izvor Hrvatski Čuntić" po treći puta organizirala je „Kukuruzijadu" na prostoru svog Sportsko-izletničkog parka. Uz besplatni kuhani i pečeni kukuruz koji su sami uzgojili, a gosti su ga mogli i sami ubrati, organizirali su i razne sportske sadržaje u kojima su mlađi igrali stolni tenis, a nešto stariji kartali su bellu. Prema riječima Vlade Jandrića, predsjednika Udruge, cilj okupljanja je bio druženje i rekreiranje, a vezano uz kukuruz najavio je i ono što slijedi na jesen: „Ove godine će biti uspješna berba jer uzgojili smo dobar kukuruz i imat ćemo je najvjerojatnije zajedno s Kestenijadom, onoga koji ostane nakon pečenja i kuhanja, kada ćemo također organizirati sportske aktivnosti i pozvati ljude dobre volje da se okupimo i družimo. Uz kesten brat ćemo i kukuruz, perušati ga ovdje vani na zraku, a nakon toga ćemo ga darovati nekome u selu da si može za slijedeću godinu nešto proizvesti ili othraniti od stoke." I.M.

Uzgojila nesvakidašnju rajčicu Nesvakidašnju divovsku rajčicu čija stabljika nerijetko seže i dva i pol metra uzgojila je u lijevom odvojku ulice Milana Makanca Nusreta Bogojević. Ovakav domaći paradajz na ovoj visini je počeo rasti prije Domvoinskog rata kada je od susjede Đurđe Culović dobila sjemenke. Jedan plod je katkada znao težiti do kilograma, a takav ne bi bio da i stabljika nije povisoka: „Kod mene nema paradajza nižeg od dva metra. To je tako konstantno godinama. Mnogima sam dala to sjeme i mnogi me pitaju kako to isto sjeme kod mene naraste toliko. Došla sam do zaključka da je zaslužan bunar." Voda bunara je prošla analizu koja je pokazala višak željeza. Osim vode bunara, Nusreta ne koristi nikakve dodatke. Uz rajčicu, paprike su također visoke i sežu do metra visine. Ova nekadašnja poznata petrinjska cvjećarka sa Strossmayerovog šetališta nam je na kraju rekla da svi zainteresirani slobodno mogu navratiti po sjemenje. Inače, veliki paradajz iz Petrinje i umak kojeg proizvodi postao je popularan i u Njemačkoj gdje joj radi kćerka. Nusreta Bogojević tako često šalje njemačkim poznanicima i prijateljima domaće proizvode iz Petrinje. M.F.

PETRINJSKI LIST

ZABILJEŽILI SMO

U Mošćenici održan Open air festival

U Mošćenici je na kupalištu 18. i 19. rujna održan Open air festival elektronske glazbe. Ovo događanje ne bi bilo moguće da prethodno nije uređen prostor kraj Kupe. Već dvije godine prostor dobrovoljno i bez pomoći politike uređuje nekoliko stanovnika Mošćenice. Damir Kucek je oko sebe okupio nekoliko mladih i sve rade sami, a materijal im je uglavnom darovan. Volje ne manjka tako da radne akcije nije teško organizirati: „Kosimo travu i radimo polako, svaki dan nešto. Imamo grupu na Facebooku preko koje organiziramo akcije pa kad djeca uhvate vremena, tad ih organiziramo.", pojašnjava Damir. Tako su prije festivala završavali binu na kojoj su nastupali DJ-i. Napravljeni su drveni stolovi, klupe, nadstrešnice. Uređeno je i malonogometno igralište, a nekoliko stolova poredano je na samoj obali Kupe. Dobrovoljci na radnim akcijama su zaista brojni, a neki od njih su: Barbara Šarić, Ante Mile Jurić, Matija Lovreković, Marko Antunović, Mateo i Mario Marković, Kristijan i Denis Tipura, Marijan Kucek. M.F.

Spašena tradicija turnira ulica Otkad se od 1997. igra Turnir ulica, kvartova i prigradskih naselja tradicija je da pobjednička momčad godinu dana čuva prijelaznu stucku poprilično većih dimenzija, koju je izradio Matej Stanešić. No, nažalost, stucka u rukama ekipe Majdanaca, prošlogodišnjih pobjednika turnira, nije dočekala ovu godinu. Razbili su je. Ali, na sreću, mladi petrinjski lončar Valentino Valent spasio je stvar i napravio još veću stucku. Naime, Matej Stanešić koji je već u godinama, nije se mogao upustiti u izradu tako velikog glinenog predmeta koji pečen teži petnaestak kilograma. Iako okolnosti razbijanja prve stucke nisu jasne, žalosno je što se činjenica da više ne postoji, saznala tek nakon početka ovogodišnjeg turnira. To gotovo da i nije ostavilo dovoljno vremena za izradu nove velike stucke. Naime, predmeti od gline se trebaju temeljito osušiti prije stavljanja u peć, inače pucaju. Valentino je odmah nakon poziva Želimira Krmpotića iz Drvoštita, koji je, kako nam je prepričao Valent, kazao kako je original razbijen, počeo

PETRINJSKI LIST

izrađivati novu stucku iako nije bilo jasno da li se radilo o narudžbi ili ne. Na kraju je Srećko Telar iz Zajednice sportskih udruga u ime organizatora odlučio kako se stucka mora naručiti i kupiti nova. M.F.

SPORT

Majdanci četvrti puta za redom Na tradicionalnom 15.turniru „Ulica,kvartova i prigradskih naselja Grada Petrinje", koji je od 29.lipnja do 22.srpnja, u organizaciji MNK Petrinjčica održan na Gradskom rukometnom stadionu, sudjelovalo je 13 momčadi raspoređenih u četiri skupine. Turnir je otvorio Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik, koji je svima zaželio da se ugodno osjećaju na turniru kao što je to bilo proteklih 14 godina, a pogotovo ove kada su se igrači Petrinjčice uspjeli vratiti među prvoligaše gdje su bili od njenog osnutka i kada ćemo u Petrinji gledati mali nogomet na najvišoj razini. Na otvorenju upravo su se sami igrači zahvalili publici na dosadašnjoj podršci odigravši međusobnu revijalnu utakmicu (crveni i bijeli) bez pobjednika – 3:3. REZULTATI SU: 1.kolo: BREST – KANIŽA MLADI 1:2, VJEČNI DUŽNICI – BANSKI GRABOVAC 5:0, MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT – SV.ROK 3:0, SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA – MILE WOOD 6:2, HRASTOVICALEOPARDI – MOKRICE 1:2 2.kolo: KANIŽA – GRABERJE 3:2, HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ – MOKRICE 2:1, SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA – BANSKI GRABOVAC 11:1, HRASTOVICA-LEOPARDI – KANIŽA MLADI 1:5, VJEČNI DUŽNICI – MILE WOOD 1:2, BREST – SV.ROK 1:0 3.kolo: MILE WOOD – BANSKI GRABOVAC 9:1, VJEČNI DUŽNICI – SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA 2:1, SV.ROK – MOKRICE 4:1HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ – HRASTOVICA-LEOPARDI 5:1, MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT – BREST 3:1 4.kolo: HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ – MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT 4:1, GRABERJE – VJEČNI DUŽNICI 1:3, SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA – KANIŽA 5:0, HRASTOVICA-LEOPARDI – SV.ROK 1:2, MOKRICE – KANIŽA MLADI-CB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ 2:2 5.kolo: BANSKI GRABOVAC – GRABERJE 0:4, KANIŽA – VJEČNI DUŽNICI 2:5, HRASTOVICA-LEOPARDI – MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT 2:10, KANIŽA MLADI-CB MISTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ – SV.ROK 0:1, BREST – HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ 2:1 6.kolo: MILE WOOD – GRABERJE 0:6, BANSKI GRABOVAC – KANIŽA 1:9, HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ – KANIŽA MLADI-CB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ 3:5, MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT – MOKRICE 1:1, BREST – HRASTOVICA-LEOPARDI 10:2 7.kolo: MOKRICE – BREST 1:2, KANIŽA MLADI-CB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ – MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT 1:8, SV.ROK – HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ 1:2, KANIŽA – MILE WOOD 6:2, GRABERJE – SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA 2:4 četvrtzavršnica: A1 MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT – B4 GRABERJE 3:2, A2 BREST – B3 KANIŽA 3:1 ,A3 HRASTOVICA-KORABLJA TIŠINIĆ – B2 SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA 2:4, A4 KANIŽA MLADICB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ – B1 VJEČNI DUŽNICI 4:4 (3:0) poluzavršnica: MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT – BREST 3:2 SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA – KANIŽA MLADICB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ 4:1 za 3.mjesto: KANIŽA MLADI-CB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ – BREST 1:1 (3:2) za 1.mjesto: MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT – SENJAK-BISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA 0:0 (6:5) Konačni poredak je: 1.MAJDANCI-CB ACADEMIA-DRVO ŠTIT, 2.SENJAKBISTRO BJEKIĆ-SLASTIČARNICA OPATIJA, 3.KANIŽA MLADI-CB MYSTIC-GLAMOUR ZUBKOVIĆ, 4.BREST. Proglašeni su i najbolji pojedinci: igrač:IVAN LOVRIĆ (Senjak-Bistro BjekićSlastičarnica Opatija), vratar:ROBERT LOZANČIĆ (Majdanci-CB Academia-Drvo štit), strijelac:KOSTA ĐUKIĆ (Majdanci-CB Academia-Drvo štit) – 19 pogodaka

PETRINJSKI LIST

SPORT Paralelno sa seniorskim turnirom održan je i „KLINCO KUP“, turnir za najmlađe u tri dobne kategorije (96.-97., 98.-99., 00 i ml.), a rezultati završnice su: - 00 i ml. – za 3.mjesto:DAMBA – BARAKE BOYS 1:1 (4:3-7m) za 1.mjesto:ZLOČESTI PETRINJCI – BISTRO BJEKIĆ 0:5 Konačni poredak je: 1.BISTRO BJEKIĆ, 2.ZLOČESTI PETRINJCI, 3.DAMBA, 4.BARAKE BOYS. Najbolji pojedinci su: igrač:PETAR HORVATIN (Bistro Bjekić), vratar:DRAŽEN ORŠULIĆ (Bistro Bjekić), strijelac:GABRIJEL BJEKIĆ (Bistro Bjekić) – 8 pogodaka - 98.-99. – za 3.mjesto:JEDVA SE SKUPILI – TAZEVI 4:0 za 1.mjesto:TELETABISI – GRABERJE 1:2 Konačni poredak je: 1.GRABERJE, 2.TELETABISI, 3.JEDVA SE SKUPILI, 4.TAZEVI. Najbolji pojedinci su: igrač:DAVID DOBRINIĆ (Graberje), vratar:STJEPAN PRAŠNJAK (Graberje), strijelci:IVAN KUŠAN (Graberje), IVICA VUČKOVIĆ i LOVRO KUDLEK (oba Jedva se skupili) – 6 pogodaka - 96.-97. – za 3.mjesto:BARABE – BOSANSKE PIRAMIDE 1:3 za 1.mjesto:VINSKE MUŠICE – NEBOJAN-LUKA PANOI 0:2 Konačni poredak je: 1.NEBOJAN-LUKA PANOI, 2.VINSKE MUŠICE, 3.BOSANSKE PIRAMIDE, 4.BARABE. Najbolji pojedinci su: igrač:MARKO OVAS (Nebojan-Luka panoi), vratar:DINKO HORKAŠ (Nebojan-Luka panoi), strijelac:MATIJA SERTIĆ (Bosanske piramide) – 6 pogodaka Održano je i pucanje na „MALI GOL" za najmlađe (2001. i ml.), a među pet kandidata u završnici najprecizniji su bili: 1.TIN HUREMOVIĆ (2002.), 2.ANDREJ MIOKOVIĆ (2003.), 3.ROMANO RANDIĆ (2003.) U revijalnom dijelu utakmicu su odigrale i dvije ženske ekipe petrinjske Mladosti (BIJELE i ZELENE 3:0), kojima je ovo bio prvi nastup od osnivanja prije nekoliko mjeseci. Nagrade najboljima u „KLINCO KUP"-u uručio je Srećko Telar, predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Petrinje i zamjenik predsjednika MNK „Petrinjčica", a seniorima Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik, koji je na kraju čestitao najboljima i zahvalio na ugodnom sportskom druženju tijekom proteklih mjesec dana. I.M.

Pezzini ssinovi najbolji na pijesku U sklopu proslave blagdana Lovrenčeva, u organizaciji OK „Petrinja", na terenima na Gradskom kupalištu, 4.kolovoza, održano je Otvoreno prvenstvo Petrinje u odbojci na pijesku. Sudjelovalo je pet parova, a igrali su po sistemu „svako sa svakim". Rezultati su: BOMBARDERI IZ NOVOG MAROFA – PEZZINI SSINOVI 0:2, LUKA2 – DRAŽ I ?? 2:0, OK GORICA – PEZZINI SSINOVI 0:2, LUKA2 – BOMBARDERI IZ NOVOG MAROFA 2:0, OK GORICA – DRAŽ i ?? 0:2, PEZZINI SSINOVI – LUKA2 2:0, BOMBARDERI IZ NOVOG MAROFA – OK GORICA 2:1, PEZZINI SSINOVI – DRAŽ I ?? 2:0, LUKA2 - OK GORICA 2:0, BOMBARDERI IZ NOVOG MAROFA – DRAŽ I ?? 1:2 Konačni poredak je: 1.PEZZINI SSINOVI, 2.LUKA2, 3.DRAŽ I ??. I.M.

Petrinjci drugi na Sportskim igrama mladih Mladi rukometaši Petrinje, igrači rođeni 2001. i mlađi, kao predstavnici SMŽ, osvojili su drugo mjesto na završnom turniru Sportskih igara mladih koji je održan u Splitu i na kojem je sudjelovalo 13 momčadi. Bolji od njih, s 14:12, u posljednjoj utakmici za konačni poredak bili su vršnjaci iz Škole rukometa Brod iz Slavonskog Broda, a prije toga Petrinjci su do završnice, pod vodstvom trenera Deana Pijalovića, ostvarili tri pobjede: RK PETRINJA – RŠ VUČIĆI (Grad Zagreb) 25:10, RK PETRINJA – IVANČICA (Krapinsko-zagorska županija) 21:16 i RK PETRINJA – UMAG (Istarska županija) 9:7. Konačni poredak je: 1.ŠR Brod, 2.RK Petrinja, 3.RK Šibenik. Kod pojedinaca iz petrinjskih redova najboljim igračem proglašen je Dario Jurić, a vratarom Filip Krpačić. I.M.

PETRINJSKI LIST

SPORT „Kup grada Petrinje – Lovrenčevo 2012." bio je naziv 11. međunarodne kajakaške regate u organizaciji Kajak kanu kluba Kupa. Za natjecanje se prijavilo 13 ekipa iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. „Na žalost ove godine nisu došle ekipe iz Slovenije jer se u isto vrijeme održava i velika kajakaška regata u Kopru u organizaciji KKK "Žusterna" - Koper. Kao domaćini, izražavamo veliko zadovoljstvo zbog ovako velikog odaziva klubova. Velika nam je čast što je na regati sudjelovalo i oko 10-tak reprezentativaca Hrvatske iz raznih klubova, te naravno ugledni gosti iz Hrvatskog kajakaškog saveza.", kazala je tajnica kluba Marina Milković. Domaćini su na regati sudjelovali s ukupno 27 kajakaša i kajakašica. Više veslača, čak 37 natjecatelja došlo je iz KKK "Marsonia" iz Slavonskog Broda, tako da je borba za medalje i ukupni ekipni plasman bila veoma velika. Veslale su se ukupno 34 utrke, od toga je 14 izlučnih (kvalifikacijskih) utrka, a ostale su finalne. Sve utrke su se veslale na 500 m. U ukupnom poretku sa 207 bodova iz 34 utrke pobjedu je odnijela Marsonia iz Slavonskog Broda, drugo mjesto je sa 207 bodova odnio klub Matija Ljubek iz Zagreba, a treće mjesto je sa 123 boda pripalo domaćinima iz Kajak kanu kluba Kupa.

„Kup grada Petrinje

Nagrade su dijelili zamjenik gradonačelnika Milan Herceg, predsjednik gradskog vijeća Darko Dumbović, njegov zamjenik Nenad Gavranović i direktorica Turističke zajednice Ivanka Držaj. Osim natjecateljskog dijela, na regati je vožena i revijalna utrka u kupskim čamcima (četveročlana posada) koja iz godine u godinu budi što veći interes. Nastupilo je deset ekipa, a snage je u veslanju odmjerio i gradonačelnik Željko Nenadić u ekipi Petrinja. Prvi su bili Teletabisi u sastavu Filip Bolčerić, Mario Ivić, Luka Mujkić i Marko Crneković, druga je bila posada čamca „Marinina deca" u sastavu Maja Mujkić, Marko Lipovac, Antonio Martić i Dražen Turk. Treći su bili „Slavonci" u sastavu Slavko Lipovac, Ivan Mičević, Aladin Nezić i Brigita Bakić. Već tradicionalno, hranu su se pobrinule 3 lovačke udruge ("Fazan" Petrinja, "Srna" Gora i "Veterani). Njima su iz Kajak kanu kluba uputili posebnu zahvalu. Zahvalili su se i pekarni "Edi" koja godinama pomaže svojom donacijom pekarskih proizvoda. Posebna zahvala išla je Lončarstvu Val i vlasniku Valentinu Valentu koji je darovao od gline izrađene medalje te pehare, kajakaše koji izgledaju kao da su izronjeni iz Kupe. Za ljepši ugođaj tu je bio "One man band - Krunoslav". Da bi ova regata bila tako uspješna, zaslužni su, osim članova Uprave Kluba i svi roditelji, mame i tate koji su svaki na svoj način odradili dio posla i na taj način pridonijeli tome da se gosti osjećaju tako dobro u Petrinji. M.F.„Kup grada Petrinje – Lovrenčevo 2012." bio je naziv 11. međunarodne kajakaške regate u organizaciji Kajak kanu kluba Kupa. Za natjecanje se prijavilo 13 ekipa iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. „Na žalost ove godine nisu došle ekipe iz Slovenije jer se u isto vrijeme održava i velika kajakaška regata u Kopru u organizaciji KKK "Žusterna" - Koper. Kao domaćini, izražavamo veliko zadovoljstvo zbog ovako velikog odaziva klubova. Velika nam je čast što je na regati sudjelovalo i oko 10-tak reprezentativaca Hrvatske iz raznih klubova, te narav-

PETRINJSKI LIST

– Lovrenčevo 2012."

SPORT

no ugledni gosti iz Hrvatskog kajakaškog saveza.", kazala je tajnica kluba Marina Milković. Domaćini su na regati sudjelovali s ukupno 27 kajakaša i kajakašica. Više veslača, čak 37 natjecatelja došlo je iz KKK "Marsonia" iz Slavonskog Broda, tako da je borba za medalje i ukupni ekipni plasman bila veoma velika. Veslale su se ukupno 34 utrke, od toga je 14 izlučnih (kvalifikacijskih) utrka, a ostale su finalne. Sve utrke su se veslale na 500 m. U ukupnom poretku sa 207 bodova iz 34 utrke pobjedu je odnijela Marsonia iz Slavonskog Broda, drugo mjesto je sa 207 bodova odnio klub Matija Ljubek iz Zagreba, a treće mjesto je sa 123 boda pripalo domaćinima iz Kajak kanu kluba Kupa. Nagrade su dijelili zamjenik gradonačelnika Milan Herceg, predsjednik gradskog vijeća Darko Dumbović, njegov zamjenik Nenad Gavranović i direktorica Turističke zajednice Ivanka Držaj. Osim natjecateljskog dijela, na regati je vožena i revijalna utrka u kupskim čamcima (četveročlana posada) koja iz godine u godinu budi što veći interes. Nastupilo je deset ekipa, a snage je u veslanju odmjerio i gradonačelnik Željko Nenadić u ekipi Petrinja. Prvi su bili Teletabisi u sastavu Filip Bolčerić, Mario Ivić, Luka Mujkić i Marko Crneković, druga je bila posada čamca „Marinina deca" u sastavu Maja Mujkić, Marko Lipovac, Antonio Martić i Dražen Turk. Treći su bili „Slavonci" u sastavu Slavko Lipovac, Ivan Mičević, Aladin Nezić i Brigita Bakić. Već tradicionalno, hranu su se pobrinule 3 lovačke udruge ("Fazan" Petrinja, "Srna" Gora i "Veterani). Njima su iz Kajak kanu kluba uputili posebnu zahvalu. Zahvalili su se i pekarni "Edi" koja godinama pomaže svojom donacijom pekarskih proizvoda. Posebna zahvala išla je Lončarstvu Val i vlasniku Valentinu Valentu koji je darovao od gline izrađene medalje te pehare, kajakaše koji izgledaju kao da su izronjeni iz Kupe. Za ljepši ugođaj tu je bio "One man band - Krunoslav". Da bi ova regata bila tako uspješna, zaslužni su, osim članova Uprave Kluba i svi roditelji, mame i tate koji su svaki na svoj način odradili dio posla i na taj način pridonijeli tome da se gosti osjećaju tako dobro u Petrinji. M.F.

PETRINJSKI LIST

SPORT

Održan „12.memorijal Damir Horvatić“ Pet juniorskih momčadi nastupilo je, 4.kolovoza, na tradicionalnom „12.memorijalnom turniru Damir Horvatić" u organizaciji NK „Mladost", a u znak sjećanja na tragično preminulog mladog igrača petrinjskog kluba 1991.godine. Momčadi su bile raspoređene u dvije skupine od kojih su po dvije najbolje igrale u završnici. A-skupina GORICA(Velika Gorica) SEGESTA(Sisak) MLADOST(Ždralovi) B-skupina JEDINSTVO(Bihać) MLADOST(Petrinja) Rezultati su: GORICA – SEGESTA 0:0, JEDINSTVO – MLADOST(P) 0:4, SEGESTA – MLADOST(Ž) 0:0 MLADOST (Ž) – GORICA 0:0 Budući su u A-skupini sve utakmice okončana istim rezultatom (0:0) konačni poredak, dogovorom predstavnika klubova, odlučen je izvlačenjem „iz šešira", pa je tako sreća bila raspoređena: 1.SEGESTA, 2.GORICA, 3.MLADOST(Ž). - poluzavršnica – A-1 SEGESTA – B-2 JEDINSTVO 0:2 B-1 MLADOST(P) – A-2 GORICA 2:0 za 3.mjesto: SEGESTA – GORICA 0:5 za 1.mjesto: JEDINSTVO – MLADOST(P) 0:0 (2:4-11m) Konačni poredak je: 1.MLADOST(P), 2.JEDINSTVO, 3.GO RICA, 4.SEGESTA. Proglašeni su i najbolji pojedinci: igrač: DOMINIK KRSNIK (Mladost P), vratar: SVEN ADAMOVIĆ(Mladost P), strijelac:MARIJO PEJAK (Gorica)-4 pogotka Pokal za najdiscipliniraniju (Fair play) momčad dobili su igrači Jedinstva. Turnir je otvorio Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik, podsjetivši kako je tih dana proslavljano oslobođenje Petrinje u VRA „Oluja" čime je omogućeno i njihovo igranje na travnjaku Gradskog stadiona prisječajući se i ostalih petrinjskih nogometaša branitelja, pokraj čije je spomen ploče na stadionu zajedno s kapetanima momčadi i članovima obitelji Horvatić položio cvijeće i zapalio svijeće. Na kraju turnira članovi Damirove obitelji najboljima su uručili nagrade, a otac Ivan zahvalio se svim sudionicima na dolasku i pohvalio prikazanu igru, ali i sportsko druženje izrazivši želju da ono preraste i u sportsko prijateljstvo. I.M.

PETRINJSKI LIST

SPORT

Drvo-štit „noćni“ pobjednik

Malonogometni turnir u Mokricama

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dan naselja Mokrice, U organizaciji NK „Sloga" u Hrastovici je, 18./19.kolovoproslavljeni su 5.kolovoza svetom misom kod kapelice u Gornjim za, održan drugi noćni malonogometni turnir povodom „BarMokricama koju je služio Ivan Grbešić, odgojitelj mladih svećenika u tolovskih susreta" u sklopu proslave Sv.Bartola, nebeskog Sjemeništu na Šalati u Zagrebu, polaganjem vijenaca kod spomenika zaštitnika ovog petrinjskog prigradskog naselja. Na turniru je u Srednjim Mokricama, te tradicionalnim malonogometnim turnirom nastupilo 12 momčadi raspoređenih u tri skupine iz kojih su u organizaciji ŠU „Mokrice". Na turniru je sudjelovalo 12 momčadi i se po dvije najbolje plasirale u daljnje natjecanje, te najbolja dvije ekipe ŽMNK „Mokrice" od kojih je „prva", s 1:0, bila bolja od trećeplasirana, dok su ostale dvije međusobno razigravale za „druge". Ostali rezultati su: osmog sudionika četvrtzavršnice. MOKRICE MLADI – FARKAŠIĆ 0:2, ROCK&ROLL – HDZ A-skupina: CB LIBERTY, DUMAČE, KORABLJA TIŠI0:2,REKREATIVO – TRAPATONI 8:3, LEGIJA STRANACA – NIĆ, JOKS DONJE MOKRICE 0:1,KORABLJA TIŠINIĆ – CB MYSTIC 0:0, B-skupina: LEOPARDI, CB KING-1, LONČARSTVO HENDI – TRKLJIĆI 0:2, DONJE MOKRICE – REKREATIVO 1:8, VAL, POD DUDOM MOKRICE MLADI – KORABLJA TIŠINIĆ 0:5, ROCK&ROLL C-skupina: DRVO-ŠTIT, CB TALE, VETERANI HRA– HENDI 1:0, LEGIJA STRANACA – TRAPATONI 0:2, FARKASTOVICA, CB KING-2 ŠIĆ – CB MYSTIC 0:3, HDZ – TRKLJIĆI 1:3, DONJE MOKRIRezultati su: CB KING-1 – POD DUDOM 4:2, CB TALE CE – TRAPATONI 3:0, MOKRICE MLADI – CB MYSTIC 0:4, – CB KING-2 8:0, LEOPARDI – LONČARSTVO VAL 1:4, ROCK&ROLL – TRKLJIĆI 3:5, CB LIBERTY – KORABLJA TIŠINIĆ 3:1, DUMAČE – LEGIJA STRANACA – REKREATIVO 2:5, FARKAŠIĆ – KOJOKS 0:1, DRVO-ŠTIT – VETERANI HRASTOVICA 3:0, RABLJA TIŠINIĆ 0:3, HDZ – HENDI 3:0 CB LIBERTY – DUMAČE 4:1, LEOPARDI – CB KING-1 - završnica 1:4, DRVO-ŠTIT – CB TALE 1:1, KORABLJA TIŠINIĆ – za 3.mjesto: TRKLJIĆI – REKREATIVO 2:1 JOKS 1:2, LONČARSTVO VAL – POD DUDOM 5:1, VEza 1.mjesto: KORABLJA TIŠINIĆ – CB MYSTIC 5:4 TERANI HRASTOVICA – CB KING-2 4:0, CB LIBERTY Konačan poredak je: 1.KORABLJA TIŠINIĆ, 2.CB MYSTIC, – JOKS 1:1, LEOPARDI – POD DUDOM 8:1, DRVO-ŠTIT 3.TRKLJIĆI, 4.REKREATIVO. I.M. – CB KING-2 5:1 DUMAČE – KORABLJA TIŠINIĆ 1:5, CB KING-1 – LONČARSTVO VAL 1:0, CB TALE – VETERANI HRASTOVICA 0:2, LEOPARDI – KORABLJA TIŠINIĆ 0:0 (0:1-7m) - razigr. četvrtzavršnica A1 CB LIBERTY – B2 LONČARSTVO VAL 1:3 B1 CB KING-1 – C2 VETERANI HRASTOVICA 3:2 C1 DRVO-ŠTIT – N3 CB TALE 4:0 A2 JOKS – R3 KORABLJA TIŠINIĆ 2:0 poluzavršnica LONČARSTVO VAL – CB KING-1 3:1, DRVO-ŠTIT – JOKS 5:0 za 3.mjesto: CB KING-1 – JOKS 1:2 za 1.mjesto: LONČARSTVO VAL – DRVO-ŠTIT 0:0 (0:1- 7m) Konačni poredak je: 1.DRVO-ŠTIT, 2.LONČARSTVO VAL, 3.JOKS. I.M.

Šodergraba dobiva novi izgled

Okončanjem proljetnog dijela prvenstva 1.ŽNL SMŽ u Hrastovici su prionuli poslu oko uređenja igrališta u Šodergrabi i pratećih sadržaja. Što se sve radi kazao je Igor Marijan, predsjednik NK Sloga: „Uklonjena je stara ograda i postavljeno je 105 metara cjevovoda, tako da smo sada dobili i širinu terena. Također, s tog mjesta uklonjene su i stare kućice za igrače, a nove će biti postavljene na suprotnoj strani. Između ostaloga počeli smo uređivati i pročelje na klupskim prostorijama, a iza gola, na sjevernoj strani, dovozi se građevinski otpad i pijesak gdje se radi na produžavanju samog terena." Prema njegovim riječima na taj način stvorit će se potrebni uvjeti za nesmetano odvijanje natjecanja, ali i ljepši izgled cijelog sportskog objekta. I.M.

PETRINJSKI LIST

SPORT

Nakon 22 godine seniori u NK Češko Selo

TUŽNO SJEĆANJE

SREĆKO GALIJAN

NK Češko Selo trenutno ima 70-ak igrača u četiri pogona: limači, pioniri, juniori i seniori. Prema riječima Steve Žugaja, predsjednika kluba, znakovito je kako je ovo prva generacija seniora nakon Domovinskog rata, a sastavljena je najvećim dijelom od bivših juniora iz vlastitih redova. Što se trenera tiče s limačima i pionirima radi Josip Cavrić, a s juniorima i seniorima Damir Čužmešinkin i treninzi su 3-4 puta tjedno. Kako bi stvorili što optimalnije uvjete za djelovanje vlastitim radom članova, roditelja i veterana kluba napravili su, odnosno završili nadstrešnicu kod klupskih prostorija u dužini 7 metara ispod koje je izgrađena i tribina. Osim toga pripremljeni su i rasvjetni stupovi na koje će biti postavljeni reflektori kako bi mogli trenirati u večernjim satima budući su većina igrača školarci, te kako bi mogli lakše uskladiti školske i sportske obaveze. Napravljeno je i parkiralište uz cestu i uređen odvodni kanal. U planu je i postavljanje kontejnera za upravu kluba kako bi se postojeće prostorije mogle urediti za dodatne sadržaje koji su neophodni za nesmetano uključivanje u natjecanje 3.ŽNL SMŽ. I.M.

23.08.2005. – 23.08.2012. Tuga i bol su sudbina onih koji ostaju bez svojih najmilijih. Sedam godina bez tebe, ali uvijek s tobom. Tvoja neutješna obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

Prošlo je pet dugih godina od kad je prestalo kucati veliko srce naše drage i neprežaljene mame, bake i sestre.

Petnaest godina je prošlo otkako nas je napustila naša nezaboravljena mama, baka i prabaka

Ivanka Morić ( rođ. Fabac )

Danica Fabac (rođ. Orlovec)

(18.082007. – 18.08.2012.)

(30.07.1997. – 30.07.2010.)

Draga naša Ico, čuvamo te u našim srcima. Tuga za tobom ne prolazi.

Draga naša Dano, još uvijek nam nedostaješ. Počivaj u miru Božjem.

Tvoji najdraži.

Kći Olga, unučad i praunučad.

PETRINJSKI LIST

NEKROLOG

IN MEMORIAM

MLADEN KRIŽIĆ (21. 08. 1983. - 9. 08. 2012.) Mladen je u Petrinju došao 1995. kao dvanaestogodišnji dječak. Sticajem (sretnih) okolnosti naša je škola košarke tada bila u prvim danima formiranja, a Rubens je u svojim obilaženjima satova tjelesnog odgoja uočio mladog crnokosog ljevaka u 2. osnovnoj školi. Odmah su se dogovorili, registracija je obavljena 1. rujna 1996., a Mladen je od tog trenutka strelovito napredovao. Već u sezoni 1997./98. proglašen je najboljim igračem lige kadeta, a sa nepunih šesnaest godina već je isprobao i nastup za seniore. U svim mlađim selekcijama bio je najbolji igrač, a za sve koji košarku malo slabije prate i razumiju, pojasniti ću: bio je najbolji po broju postignutih koševa, skokova, asistencija i ukradenih lopti. Jednom riječju: kompletan igrač. Savjestan i ozbiljan na treningu, borben i emotivan na utakmici, zabavan i drag prijatelj. I tako do 2007. godine, kad je u svojoj posljednjoj cijeloj sezoni ostvario impresivan prosijek od 21 zabijenog koša po utakmici. U sljedeće dvije sezone okušao se u rangu više: nastupao je za KK Sisak u A-2 ligi, a o njegovom radu, karakteru i igri čuli smo samo dobro. No ja sam znao da je samo pitanje vremena kad će se poželjeti vratiti u svoj grad, klub, a iz društva ionako nikad i nije bio otišao. Tako je i bilo. Pred dvije godine s velikim veseljem obavio sam formalnosti potrebne za njegov povratak u klub. Međutim bilo je potrebno strpiti se još neko vrijeme - Mladen, kao profesionalni vojnik, prošao je sve potrebne psihofizičke provjere i u sljedeće dvije godine odradio dvije mirovne misije: Sirija i Afganistan. Sve vrijeme izbivanja iz Hrvatske praktički svakodnevno javljao se i interesirao za sve oko kluba, a samnom je imao dogovor: kad je nekakva "frka" oko njegove baze, mora mi samo poslati poruku da je sve OK. I to je poštovao. Naročito me je razveselio u dva navrata kad nije poslao poruku nego je nazvao "samo da kaže da je sve u redu". Imao je taj osjećaj za druge. I konačno smo ga svi dočekali. Proljetos se vratio, a ja sam znao da konačno imamo stvarno igračko pojačanje za sljedeću sezonu. No 9. kolovoza smo svi zanijemili. I danas, dok ovo pišem pred očima su mi lica njegove obitelji, svih njegovih suigrača i svih prijatelja. Svima će nam trebati dugo i puno dok nam se tuga makar malo ne smanji i dok ga prestanemo očekivati tu, iza nekog ugla ili iza zvuka lopte na njegovom košu. Dražen Vučić, tajnik KK Petrinja

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFANIJA (ŠTEFICA) IVANOVIĆ

SLAVKO KOLETIĆ KOJAC

3.09.2011.-3.09.2012.

10.08.2010.-10.08.2012.

Više Te ne možemo vidjeti, ali Ti si svjetlost zahvaljujući kojoj vidimo. Ne čujemo Te, ali Ti si zvuk zahvaljujući kojemu čujemo. Majčice, nema Te, ali tu si, jer Ti si istina zahvaljujući kojoj živimo.

Prošla je godina tuge ali ti si i dalje u našem sjećanju. U srcima te čuvamo s ljubavlju i ponosom pamtimo.

Tvoji najmiliji PETRINJSKI LIST

Djeca Matija i Nikolina, sestra Ankica, brat Ivica s obitelji, te teta Ljubica. 39