ISSN 1845-8300
KRTICA Osnovna škola Orehovica, Orehovica, broj 16, godina 16, cijena 5 kuna
Kaj smo celo leto delali Natjecanja i nagrade
Intervju: Boris Novak
Pričaonica
Kutak za pjesnike Naši osmaši
Stranica 2
Krtica
IMPRESSUM
Sadržaj
KRTICA LIST OSNOVNE ŠKOLE OREHOVICA
Uvodno slovce ………………... 3
Nakladnik
Kaj smo celo leto delali ………………... 4—11
OSNOVNA ŠKOLA OREHOVICA Školska ulica 2 40322 Orehovica www.os-orehovica.hr os-orehovica@ck.t-com.hr
Natjecanja i nagrade ………………... 12—13 U društvu najmlađih ………………... 14 Intervju ………………... 15 Deutsche Seite ………………... 16
Glavni urednik Katarina Farkaš
English Page ………………... 17
Grafička urednica
Komentari ………………... 18—19
Ivana Čurila Lektura Sanja Posavec Uredništvo Antonia Petrina Glorija Jelenić Indira Valkaj
Pričaonica ………………... 20—27 Kutak za pjesnike ………………... 28—31 Haiku ………………... 32—33 Maturalac ………………... 34 Razglednice s maturalca ………………... 35
Ivana Maček Julia Šergić Ljiljana Farkaš Mario Branović Mateja Horvat
Osmaši ………………... 36
Krtica
Stranica 3
Uvodno slovce Dragi čitatelji, mali i veliki! Naša ovogodišnja Krtica nastala je u starom ruhu, no u novom modernom obliku. Bududi da su troškovi tiskanja veliki, a mi smo vam ipak htjeli predstaviti sve što smo zajedno postigli tijekom protekle školske godine, odlučili smo 16. broj Krtice objaviti u digitalnom obliku. Nazovimo to malim eksperimentom za budude brojeve. Nadamo se da smo i ove godine uspjeli objediniti vaše uspjehe, radove i sve ono na što ste ponosni na ovih tridesetak stranica kako bi oni ostali trajno zabilježeni i sačuvani. Krenimo zajedno u virtualnu avanturu otkrivanja naših doživljaja i postignuda u proteklom vremenu! Uredništvo
Riječ ravnatelja Još jedna školska godina je iza nas. Nekoliko dana nas dijeli do rezultata koji čime rezime našeg rada unatrag godine dana. Neki de ponosno nositi svjedodžbu na uvid roditeljima, a neki de, nažalost, morati priznati da je moglo biti bolje uz više uloženog truda. Tko iz ovoga nešto nauči, uhvatit de se posla ved na početku sljedede školske godine, a nede čekati zadnjih mjesec dan da ostvari rezultat koji želi. Bez obzira na sve, čekaju nas još jedni praznici. Iskoristimo ih za odmor, razonodu, sport, glazbu i sve ono što nas veseli. Mjesec rujan je vrijeme kad naše tijelo i duh moraju ponovno uključiti sva osjetila kako bismo stekli što više znanja i sposobnosti potrebnih u bududem radu ili školovanju. Do tada, uživajmo! Branko Sušec, ravnatelj
Osobna iskaznica naše škole Osnovnu školu Orehovica u školskoj godini 2012./2013. polazi 298 učenika u 19 razrednih odjeljenja. U matičnoj školi u Orehovici je 17 odjeljenja, a u područnoj školi u Podbrestu dva kombinirana odjeljenja. U školi radi 32 učitelja i 15 ostalih djelatnika. U sklopu Škole djeluje i predškola koju pohađa 36 polaznika u dvije predškolske skupine koje vode odgajateljice Martina Brezovec Jurinec i Monika Kamenid. Našem se kolektivu ove školske godine pridružilo troje novih djelatnika. To su asistentice u nastavi Ljiljana Topličanec i Petra Ivanušid, učiteljica hrvatskoga jezika Sanja Posavec i spremačica Ana Čurin.
Stranica 4
Krtica
Kaj smo celo leto delali Zlatar 2012. Drugi put zaredom 30. rujna 2012. godine učenici OŠ Orehovica nastupili su na Festivalu dječje kajkavske popevke u Zlataru s pjesmom Protuletna coprija. S ponosom ističemo da smo i ove godine dostojno predstavili Međimurje i Orehovicu i to stoga što ove godine naša škola u potpunosti predstavlja autorski rad. Autorica teksta je učenica 8. razreda Dijana Kraljid, glazbu potpisuje učenica 8. razreda Zrinka Valerija Vađunec, a pjevali su: Ivana Vereš (8.r), Jana Kovač (6.r), Marina Oršuš (6.r) i Tomislav Farkaš (6.r). Pod vodstvom učitelja glazbene kulture Zlatka Bacingera mladi pjevači nastupili su u međimurskim narodnim nošnjama. Sve pjevače pratio je Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Zlatko Bacinger
Vesele plesače pratio je dječji tamburaški orkestar pod vodstvom učitelja Zlatka Bacingera. Maja Žamarija Izlet na Kalnik Naši mali izviđači, folkloraši i tamburaši 10. studenoga 2012. krenuli su put Kalnika. Pedesetak učenika u pratnji učiteljica Maje Žamarija i Ivane Čurila te učitelja Željka Krištofida prošlo je poučnu stazu na Kalniku te se okušalo u planinarenju osvojivši vrh Kalnika. Izlet je bio nagrada za male folkloraše i tamburaše koji su tjedan dana ranije uspješno predstavili našu školu na 12. Smotri dječjeg folklornog stvaralaštva u Maloj Subotici dok su mali izviđači vježbali snalaženje u prirodi. Ivana Čurila
Projekt “Šafran” (The crocus project) Naša škola uključila se u međunarodni projekt Irske zaklade za obrazovanje o Holokaustu pod nazivom Projekt “Šafran” (The Crocus project). Zaklada nam je posredstvom Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac poslala stotinjak lukovica žutog šafrana čijom se sadnjom prisjedamo 1,5 milijuna židovske i tisuda druge djece stradale u Holokaustu. Projektom se učenici upoznaju s pojmom Holokausta, uče o važnosti tolerancije i poštivanja različitosti te o opasnostima koje nose predrasude, rasizam i diskriminacija. Projekt je podijeljen u nekoliko faza. Na travnjaku ispred škole posadili smo lukovice žutih šafrana u obliku Davidove zvijezde. Sadnja je izvršena na Međunarodni dan snošljivosti (tolerancije) te su stoga psihologinja i defektologinja provele
12. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva 3. studenoga 2012. održana je 12. Smotra dječjeg folklornog stvaralaštva u Maloj Subotici na kojoj su ved tredu godinu zaredom sudjelovali naši folkloraši i tamburaši. Naši Mali folkloraši na smotri su imali priliku pokazati rezultate svog kontinuiranog rada. S voditeljicom dječje folklorne sekcije učiteljicom Majom Žamarija uvježbali su splet od četiri pjesama: Vu toj turskoj zemlji, Ti si baba nora, Nabrola je jagode petrovke i Senokoše tam pri gaju. Mali folkloraši i tamburaši s učiteljicom Majom Žamarija
Krtica
Stranica 5
Kaj smo celo leto delali učenike kroz teme tolerancije i predrasuda. Tijekom jeseni i zime pratili su rast šafrana u učionici i ispred škole. Sva svoja zapažanja učenici su bilježili na plakatu. U projektu su sudjelovali učenici od 5. do. 8. razreda, učiteljica povijesti, psihologinja i defektologinja. Sanja Drakulid I u Orehovici Vukovar svijetli Diljem naše domovine 18. studenoga obilježava se Dan sjedanja na Vukovar – spomen-dan na tragediju grada koji je svoju patnju i herojsku obranu utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost. I naša se škola unazad nekoliko godina pridružuje toj akciji i na simboličan način odaje poštovanje i pokazuje zahvalnost svim žrtvama i herojima Domovinskog rata. Bududi da je ove godine Dan sjedanja na Vukovar pao na nedjelju, mi smo ga obilježili u ponedjeljak 19. studenoga 2012. Nakon završetka nastave zajedno smo krenuli pješice do centra Orehovice gdje smo u tišini i dostojanstvu zapalili svijede oko kružnog toka i stare škole. U tome su nam se pridružili roditelji, bake i predstavnici Opdinskog vijeda. Ivana Čurila Integrirani dan “Živjeti zdravo” Od 15. studenoga do 15. prosinca obilježava se Mjesec borbe protiv ovisnosti. U našoj je školi 27. studenoga 2012. organiziran
Natjecateljski kviz znanja u povodu integriranog dana “Živjeti zdravo”
integrirani dan “Živjeti zdravo” radi prevencije alkoholizma, pušenja i ovisnosti o drogama među djecom i mladima. Putem predavanja i radionica učenici su bili upoznati s točnim informacijama o štetnosti konzumacije sredstava koja izazivaju ovisnost. Također, upoznati su s mogudnostima provođenja kvalitetnog slobodnog vremena i načinima zdrave prehrane. Učenici su sudjelovali na sljededim predavanjima i radionicama: Što je zdrava, a što nezdrava hrana (polaznici predškole, skupine Leptiridi i Mravidi), Zdrava hrana (1. razred), Pravilna upotreba lijekova (2. razred), Štetno djelovanje odraslih pušača na djecu (3. razred), Moje potrebe – osjedaj da smo važni, voljeni, slobodni i da se možemo zabavljati (4. razred), Ovisnosti (5. razred), Štete od pušenja i kako redi „NE“ (6. razred), Alkohol i vršnjački pritisak nisu „cool“ (7. razred), Svaka droga je opasna— izaberi život (8. razred).
Na kraju dana dvije skupine predstavnika učenika predmetne nastave pokazale su u kvizu znanja što su naučili. Sudionici kviza nagrađeni su prigodnim nagradama. Kristina Horvat Posjetio nas je sveti Nikola! Našu je školu 6. prosinca 2012. ponovno posjetio sveti Nikola. On je sa sobom donio vredu punu zdravih darova i razveselio naše mališane. Ove smo godine bili dobri pa Krampus nije došao s njim. Sveti Nikola najprije je posjetio učenike u PŠ Podbrestu koji su ga dočekali pjesmom. U Orehovici su učenici i njihovi učitelji za svetog Nikolu pripremili mnoštvo recitacija i prigodnih igrokaza, a on ih je zauzvrat počastio slatkim darovima.
Stranica 6
Krtica
Kaj smo celo leto delali Božidni ugođaj u našoj školi Ove smo godine našu školu ukrasili tradicionalnim ručno izrađenim božidnim ukrasima. U izradi božidnih ukrasa i uređivanju škole sudjelovali su učenici i učitelji koji su odvojili svoje slobodno vrijeme kako bi unijeli blagdanski duh u prostor škole. Pod budnim okom učiteljice likovne kulture Ane Golubid Brozovid naš smo bor okitili ukrasima od slanog tijesta, obojanim češerima, mašnicama od krep papira i ukrasima od parošinja. Hvala svima koji su nam pomogli u izradi ukrasa i ukrašavanju škole! Ivana Čurila
I učenici 3.a razreda iskoristili su obilan snijeg za igre na snijegu
sudjelovalo 43 učenika sedmih i osmih razreda iz 23 međimurskih škola koji su pokazali svoje znanje iz kemije.
CAP dan Tomislav Vrbanec Kraj siječnja obilježen je u našoj školi kao “CAP dan”. Za učenike drugih razreda organizirane su radionice na kojima su učili kako se zaštititi od nasilja i nasilnika, kako pomodi prijatelju u opasnoj situaciji ili kako i od koga zatražiti pomod. Za njihove roditelje održan je roditeljski sastanak na kojem su upoznati s programom sprječavanja nasilja nad djecom. Novi CAP-ovci oduševili su se radionicama i pokazali da su puno naučili. Bravo!
Tjelesni na snijegu Cijeli tjedan padao je snijeg. Zato je naša učiteljica odlučila povesti
učiteljice: Lukač, Horvat i Vrus Županijsko natjecanje iz kemije Naša je škola 15. ožujka 2013. bila domadin Županijskog natjecanja iz kemije. Na natjecanju je
Sigurni, jaki i slobodni CAP-ovci
nas na sanjkanje i grudanje u šumu Šerijava. Svi smo bili uzbuđeni i veseli. Tog smo dana u školu došli opremljeni rukavicama, skijaškim hlačama i sanjkama. Nakon drugog sata krenuli smo prema šumi. Trebalo nam je pola sata da stignemo do sanjkališta jer je snijeg bio dubok. Sanjkali smo se
Krtica
Stranica 7
Kaj smo celo leto delali dugo. Naravno, napravili smo i snjegovide, tri čak. Učiteljica ih je ih je fotografirala, a onda se i ona sanjkala s nama. Uživali smo u sanjkanju, a putem kudi smo se grudali. Htio bih ponoviti sat tjelesnog na snijegu. Marko Horvat, 4.a Proljetni koncert polaznika Umjetničke škole “Miroslav Magdalenid” Područni odjel Umjetničke škole “Miroslav Magdalenid” Čakovec, koji djeluje u prostorijama OŠ Orehovica, 20. ožujka 2013. održao je koncert polaznika. Učenici glazbene škole predstavili su se pred malobrojnom, ali zainteresiranom publikom u holu škole. Tema koncerta bila je proljede, a na programu su bile i skladbe iz redovnog nastavnog plana klasične glazbe. Koncert mladih tamburaša i harmonikaša ved je tradicionalno uvod u predblagdansko raspoloženje Uskrsa. S veseljem očekujemo sljededi koncert glazbene škole koji de se održati na kraju školske godine.
sposobnosti. Učenici drugih razreda istraživali su mjesece u godini, izrađivali kalendar i rješavali križaljke vezane uz godišnja doba. Učenici četvrtih razreda proučavali su hrvatsku povijest čitanjem legendi o dolasku Hrvata i istraživanjem nastanka hrvatskog grba. Učenici su pokazali zadovoljavajude rezultate pri provjeri čitalačkih sposobnosti - čitanja s razumijevanjem. Senija Zadravec-Kermek Terenska nastava prvašida Učenici prvih razreda 12. travnja 2013. bili su na terenskoj nastavi. Najprije su posjetili MESAP Libar u Nedelišdu i prisustvovali književnom susretu sa Željkom Horvat-Vukelja. Razgledali su izložene knjige i na poklon dobili časopis SMIB. Nakon toga u Čakovcu su razgledali etnografski dio muzeja i upoznali način života i običaje naših
Ida Lepoglavec Projektni dan učenika 2. i 4. razreda Učenici drugih i četvrtih razreda 4. su travnja 2013. proveli aktivnosti u sklopu školskog razvojnog plana. Drugi razredi radili su na projektu Kalendar, a četvrti razredi proučavanjem hrvatske povijesti provjeravali su svoje čitalačke
Učenici s Brankom Primorac
baka i djedova. Usput su razgledali promjene u prirodi i rad ljudi u gradu u proljede te se poigrali u parku. Tatajana Šafarid Susret s književnicom Brankom Primorac Učenici predmetne nastave 10. travnja 2013. imali su posebnu gošdu. Posjetila ih je poznata hrvatska književnica Branka Primorac koja im je predstavila svoje knjige, od kojih su neke uvrštene u popis lektire. Književnica nam je ispričala nešto o svojem životu, kako su nastale njezine knjige te ponešto o sadržaju knjiga i njihovoj povezanosti sa stvarnim osobama i događajima. Ako netko još nije pročitao, svratite u školsku knjižnicu po svoj primjerak popularnog Maturalca! Ivana Čurila
Stranica 8
Krtica
Kaj smo celo leto delali Zelena čistka - jedan dan za čisti okoliš Svake godine 22. travnja više od milijardu ljudi u više od 157 država diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje kao globalni pokret usmjeren na zaštitu okoliša i prirodnih resursa našega planeta. U povodu tog dana pokrenut je i globalni pokret pod nazivom “Let's do it! World Cleanup Day” koji okuplja oko 35 milijuna volontera u 130 zemalja, uključujudi Hrvatsku, činedi ga jednim od najvedih pokreta za zaštitu okoliša u svijetu. Prošlogodišnja akcija u našoj domovini okupila je više od 42.000 volontera, postavši time i najveda ekološka akcija u Hrvatskoj. Cilj pokreta nedvosmislen je i jednostavan: da druženjem i entuzijazmom očistimo svijet i Lijepu našu te promijenimo odnos pojedinaca i organizacija prema otpadu, okolišu i prirodi. Svi imaju znanja i vještine kojima mogu doprinijeti
I po ulicama Orehovice skupilo se puno smeda čišdenju i očuvanju našeg okoliša! Tom pokretu 2012. godine priključila se i naša opdina okupivši predstavnike udruga te učenike i djelatnike naše škole u zajedničkoj akciji čišdenja naselja opdine i divljih odlagališta otpada koja još uvijek postoje u šumarcima na području opdine. Potaknuti uspjehom te akcije, ove smo se go-
dine okupili u još vedem broju i zajednički krenuli u novu akciju čišdenja. U nekoliko sati čišdenja sakupili smo velike količine raznog otpada koji je sada primjereno odložen, a mi smo se razišli radosni i ponosni na sebe što smo pridonijeli očuvanju okoliša i našeg planeta Zemlje. Naša poruka proizišla iz akcije čišdenja jest: Nije samo 22. travnja Dan planeta Zemlje - svaki dan je Dan planeta Zemlje! Ivana Čurila
Učenici s mještanima koji su se priključili akciji
Krtica
Stranica 9
Kaj smo celo leto delali CAP program za učenike 7. razreda Za učenike sedmih razreda OŠ Orehovica 8. svibnja 2013. održane su radionice CAP programa. Učiteljice razredne nastave Rosanda Vrus i Đurđica Lukač objasnile su nam o čemu je u programu riječ, a radionica je trajala četiri sata. Na njoj smo naučili kako se na najbolji način od nekog obraniti i kako samouvjereno redi „ne“. Stefani Carevid, 7.a
Učenici u posjetu OŠ Hodošan Etno stvaralaštvo Žganca
dr.
Vinka
Ekološke radionice u OŠ Hodošan
Posjet Domu za starije i nemodne osobe
Učenici folklorne i tamburaške sekcije naše škole 26. travnja 2013. prisustvovali su projektnom danu posvedenom dr. Vinku Žgancu u Vratišincu. Uz OŠ Orehovica sudionici tog projektnog dana bili su učenici iz OŠ Ivana Gorana Kovačida Sveti Juraj na Bregu, OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec te gost, OŠ dr. Vinka Žganca Zagreb. Program je počeo prigodno, predstavljanjem škole domadina i ostalih škola sudionika, nakon čega je slijedio rad u radionicama. Učenici su sa svojim voditeljima u sat vremena istraživali ples, pjesmu i igre koje je zapisivao dr. Vinko Žganec, nakon čega je uslijedila prezentacija napravljenog. Uz to što smo se dobro zabavili, projektom se učenicima uspjelo približiti lik i djelo dr. Vinka Žganca. Maja Žamarija
Učenici naše škole 4. svibnja 2013. posjetili su Osnovnu školu Hodošan. Razlog tomu bile su zanimljive kreativne radionice na kojima su učili osnove šivanja šivadom mašinom, a porazgovarali smo i o važnosti ekološkog razmišljanja i promišljanja. U praktičnom djelu izrađivale su se eko-vredice, a kako bi vredice izgledale ljepše, učenici su se okušali i u metodi otiskivanja fotografije foto transferom. Radionice su organizirale učiteljice Kristina Vrabec i Ana Golubid Brozovid, a sudjelovali su učenici likovne i ekološke grupe obiju škola. Učenici OŠ Hodošan pokazali su nam svoju školu, a bila je to i lijepa prilika za druženje i sklapanje novih poznanstava.
U povodu uskrsnjih blagdana članovi Dramske družine OŠ Orehovica posjetili su štidenike Doma za starije i nemodne „Japa“ u Štrigovi. Prigodnim programom razveselili su štidenike Doma i izmamili osmijehe na lica te uljepšali jedan dan u životima starijih i nemodnih osoba. Korisnici Doma zahvalili su im pljeskom, čestitkama, recitacijama i pjesmom. Obostrano su uživali i oplemenili jedni druge. Predstavi je prisustvovao i najmlađi gledatelj, šestomjesečni Fran Valkaj, a najstariji gledatelj Ivan Crnčec ima 104 godine te su ga članovi Dramske družine odmah intervjuirali i saznali da još uvijek voli igrati šah. Indira Valkaj
Ana Golubid Brozovid
Stranica 10
Krtica
Kaj smo celo leto delali Forum-kazalište U našu su školu 8. svibnja 2013. stigli gosti iz Zagreba. U organizaciji Hrvatskog centra za dramski odgoj održan je program forumkazališta namijenjen učenicima predmetne nastave. U njemu se aktivnim sudjelovanjem učenika priređuju primjerene teme i problemi koji su česti u školama. U programu su sudjelovali učenici sedmih i osmih razreda. Neki su glumili različite situacije koje se događaju u školi, a drugi su pomagali u rješavanju problema. Na kraju smo uživali u druženju s gostima vršnjacima. Petra Balog, 7.a Jezične igre U sklopu školskog razvojnog plana učenici prvih razreda odradili su jezične igre. Marljivo su tražili imena gospođici od A do Ž i pisali o njezinim aktivnostima. Opisivali su tajanstveni predmet koji su
Učenici su aktivno sudjelovali u Forum-kazalištu pronašli na obali mora. Vrlo su maštovito izmišljali rečenice sa zadanim slogovima. Nakon napornog posla izmišljali su pokrete i radnje za igru “Što da radi ovaj fant”. Svi su bili veoma motivirani za rad i vesele se novim zajedničkim aktivnostima.
Pokazali smo da se i uz igru može puno toga naučiti
Tatjana Šafarid
Dan Europe u našoj školi U našoj je školi 9. svibnja 2013. obilježen Dan Europe. U povodu tog dana održali smo integriranu nastavu u sklopu provođenja Školskog razvojnog plana radi razvijanja vještine čitanja s razumijevanjem te logičkog zaključivanja i povezivanja. Sudjelovali su učenici od 5. do 8. razreda, a učitelji predmetne nastave udružili su snage i pripremili predavanja, radionice, zadatke i različite edukativne igre. Učenici su imali prilike saznati povijesne, geografske, političke i kulturne činjenice o Europskoj uniji te pobliže upoznati zemlje članice te ujedno razvijati vještinu čitanja s razumijevanjem i suradnički odnos radom u skupini. Tako su se učenici 5. razreda upoznali s osnovnim pojmovima EU, izrađivali i rješavali križaljke te saznali ponešto o sv. Benediktu, zaštitniku Europe, dok su 6. razredi uz pomod različitih matematičkih zadataka izradili zastave
Krtica
Stranica 11
Kaj smo celo leto delali Vrijeme u proljede, Biljke i životinje u proljede, Radovi u vodnjaku, oranici i vrtu, nakon čega je svaka skupina ukratko prezentirala svoj rad. Zatim su marljivo pisali maštovite rečenice od zadanih nizova riječi, a na kraju smo svi zajedno zapjevali prigodne pjesme. Maja Žamarija Dječji folklorni festival u Svetoj Nedelji Na kvizu znanja o Europskoj uniji učenici su pokazali što su naučili zemalja članica i njima ukrasili hol škole. Učenici 7. razreda bavili su se stvaranjem i širenjem Europske unije, bitnim institucijama i njezinim značajem te položajem Hrvatske u EU što su na kraju i predstavili ostalim učenicima te su izrađivali statističke podatke o gustodi naseljenosti i površini zemalja članica. Na radionicama njemačkog i engleskog jezika učenici su nešto više saznali o nastanku himne Europske unije (Ode an die Freude/Oda radosti), zastavi i njezinu značenju. Iako su jezici sporazumijevanja bili njemački i engleski, učenici su na kraju otpjevali pjesmu Tota Cutugna „Insieme“ na talijanskom jeziku. Učenici 8. razreda sudjelovali su i u debati na kojoj smo mogli čuti dobre argumenta za, ali i protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Znanje učenika o Europskoj uniji ispitano je kvizom na kraju programa. Sudionici su se dobro prip-
remili te zaslužili priznanje. Sandra Maček Projektni dan učenika prvih razreda
Naši mali folkloraši 1. lipnja 2013. uspješno su se predstavili na Dječjem folklornom festivalu u Svetoj Nedelji. Festival se odvijao u sklopu manifestacije „Dragi naš kaj“, a riječ je o tradicionalnom okupljanju najmlađih folkloraša iz raznih krajeva Hrvatske. Ovaj nastup mali su folkloraši „zaradili“ svojim uspješnim nastupom na Županijskoj smotri dječjeg folklora.
Učenici prvih razreda 24. svibnja 2013. odradili su niz aktivnosti u sklopu školskog razvojnog plana. Bududi da je tema bila „Proljede“, dan smo počeli posjeMaja Žamarija tom školskom vrtu i šetnjom obližnjim poljem kako bismo ponovili i utvrdili sve što smo dosad naučili o jednom od omiljenijih godišnjih doba. Puni dojmova, u razredu su učenici podijeljeni u skuMali folkloraši na nastupu u Svetoj Nedelji pine crtali crteže na teme:
Stranica 12
Krtica
Natjecanja i nagrade LIK 2013. I ove su godine učenici polaznici likovne grupe sudjelovali u pripremi radova za natjecanje iz likovne kulture LIK 2013. Učenici su imali zadatak na temu EKO/ETNO izraditi nosivi odjevni predmet prema vlastitom izboru, u prirodnoj veličini, poštujudi pravila ekološke mode. To znači da su u izradi mogli koristiti isključivo reciklirane otpadne materijale. Nakon mjesec dana napornog kreativnog rada učiteljica Ana Golubid Brozovid odabrala je radove Jelene Polgar (8.c) i Tomislava Farkaša (6.b) koji su poslani županijskom povjerenstvu. Između 120 pristiglih radova povjerenstvo je odabralo 60 najboljih koji su izloženi u Zgradi Scheier u središtu Čakovca, među njima i oba rada učenika naše škole. Također je odabrano i 15 najboljih radova koji se dalje prosljeđuju državnom povjerenstvu, a među njima je i rad Tomislava Farkaša. Čestitamo svima koji su sudjelovali u natjecanju i zahvaljujemo im na uloženom trudu.
Šopara. Za nastup ga je pripremila učiteljica hrvatskoga jezika Indira Valkaj. Čestitamo Tomislavu na velikome uspjehu! Indira Valkaj “Projekt građanin” Učenici PŠ Podbrest sudjelovali su 22. ožujka 2013. na Drugoj županijskoj smotri iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Međimurske županije za osnovne i srednje škole koje je održano u Srednjoj školi Čakovec. Učenici 3.c razreda Patricia Lončarid i Patrik Piškor te 4.c razreda Benjamin Hajdinjak i Kevin Držanid, uz vodstvo učiteljica Senije Zadravec-Kermek i Ivane Čurila, predstavili su projekt “Sigurni na putu do škole”. Naši su učenici dobili pohvale od strane povjerenstva te zasluženo
Tomislav Farkaš na državnoj smotri Lidrano u Primoštenu dobili priliku svoj projekt predstaviti na državnoj smotri u Zagrebu koja je bila 20. svibnja 2013. Senija Zadravec-Kermek Edvin Bratuša (5.a) uspješno je sudjelovao na Državnoj smotri tamburaša. Čestitamo!
Ana Golubid Brozovid Tomislav Farkaš na LiDraNu Učenik 6.b razreda Tomislav Farkaš sudjelovao je na Državnoj smotri LiDraNo 2013. u Primoštenu od 9. do 11. travnja 2013. predstavivši se samostalnim scenskim nastupom, kazivanjem poezije Stori mlin učenika Davida
Polaznici likovne skupine s učiteljicom Anom na izložbi u Čakovcu
Krtica
Stranica 13
Natjecanja i nagrade Mislav Patarčec (5.a), Nikola Ivanušid (8.b), Petra Juras (8.b) i Sara Sraka (8.b). Na Županijskom natjecanju iz informatike sudjelovali su Julia Šergid (5.b), Antonia Petrina Učenici PŠ Podbrest na Županijskoj smotri Projekt (5.b), Mario Bragrađanin u Čakovcu novid (5.a) i RoŽUPANIJSKA NATJECANJA bert Krčmar (5.a). Na Županijskom natjecanju iz geografije sudjelovali su Marija Branovid (7.b) i Tomislav Farkaš (6.b). Za natjecanje ih je pripremala učiteljica Aleksandra Srnec. Scenskom igrom pod nazivom “Čipkarice” na Županijskoj smotri Lidrano pod vodstvom učiteljice Indire Valkaj predstavljali su nas Ivana Branovid (8.b), Karlo Kocijan (8.b), Lara Novak (8.b),
Na Županijskom natjecanju iz tehničke kulture, područje fotografija, predstavljala nas je Glorija Jelenid (7.b). Na Županijskom natjecanju “Sigurno u prometu” pod vodstvom učitelja Zvonka Ljubida sudjelovali su Antonia Petrina (5.b), Edvin Bratuša (5.a) i Julia Šergid (5.b).
Na Županijskom natjecanju mladeži HCK-a pod vodstvom vjeroučitelja Marka Horvata sudjelovali su Dominik Branovid (7.a), Ivana Kišdinal (7.a), Jasmin Oršuš (7.a), Kristina Ignac (7.a), Maria Paula Požgaj (7.a) i Petra Balog (7.a). Na Vjeronaučnoj olimpijadi pod vodstvom vjeroučitelja Ninoslava Jambrovida sudjelovali su Emina Bogdan (8.c), Nikola Bogdan (8.b), Martina Višnjid (8.c) i Marina Vuk (8.c). Na izložbi likovnih radova “Tradicija i suvremenost” svojim su nas radom predstavljali Edvin Bratuša (5.a) i Ines Balog (5.a). Svoje su radove izradili pod vodstvom učiteljice Ruže Hajdinjak. ŠSD ZEBRA Na Županijskom prvenstvu u badmintonu 3. mjesto ekipno osvojili su: Filip Sušec (8.c) Krunoslav Sušec (8.c) Mateo Hanžekovid (8.a) Stiven Janušid (7.b) Na Županijskom prvenstvu u plivanju naša Maja Just (4.a) osvojila je 2. mjesto u disciplini 25 metara slobodno i 3. mjesto u disciplini 25 metara leđno. Učenici od 5. do 8. razreda sudjelovali su na Županijskom prvenstvu u nogometu.
Naši sportaši na Županijskom prvenstvu u badmintonu
ČESTITAMO SVIM UČENICIMA NA ULOŽENOM TRUDU I REZULTATIMA KOJE SU POSTIGLI!
Stranica 14
Krtica
U društvu najmlađih Program rada predškolskog odgoja, odnosno predškole u Osnovnoj školi Orehovica koji je počeo 17. rujna 2012., polako se privodi kraju za predškolsku godinu 2012./2013. Predškolska djeca, podijeljena u dvije predškolske skupine— „Leptiride“ i „Mravide“, pri kraju ovog predškolskog razdoblja ovladala su osnovnim pokretima, kao i mnogim složenim motoričkim vještinama, vješto se služe olovkom, škarama, priborom za jelo i dr. U svom spoznajnom razvoju ušli su u razdoblje konkretnih operacija, tj. spremni su za pojmovno mišljenje. Usvojili su osnovne logičke operacije, glasovnu analizu i sintezu te su spremni za čitanje, pisanje i računanje. Svako dijete spoznalo je i naučilo mnogo toga o sebi, ljudima oko sebe i svojoj okolini. Djeca su samostalna u neposrednoj brizi za sebe, preuzimaju manje obaveze, surađuju s vršnjacima, mogu kontro-
Predškolci u posjetu JPV-u Čakovec lirati svoje ponašanje i dogovarati se. Za vrijeme trajanja cijele predškolske godine velik je naglasak stavljen na poboljšanje djetetova govora na hrvatskom jeziku, bogadenju hrvatskog jezičnog vokabulara, koji se odvijao pomodu organiziranih i spontanih skupnih te individualnih aktivnosti, pri
čemu se ističe važnost integracije djece romske i hrvatske nacionalnosti. Pred predškolskim djetetom razdoblje je djetinjstva u kojem ga očekuju nove razvojne zadade kao što je usvajanje znanja i vještina, što de poduprijeti razvoj sposobnosti i talenta te pridonijeti znatnom osamostaljivanju u sve vedem broju aktivnosti koje ga očekuju u školi. U ovom završnom razdoblju predškolske godine poticali smo spoznavanje vanjskog svijeta. Namjerno opažajno-praktično spoznavanje i istraživanje okoline ostvarili smo brojnim izletima, posjetima javnim i društvenim ustanovama te sudjelovanjem i uključivanjem u sve školske aktivnosti, događanja, manifestacije i priredbe. Odgojiteljice Martina Brezovec Jurinec Monika Kamenid
U knjižnici Nikola Zrinski u Čakovcu
Krtica
Stranica 15
Intervju: Boris Novak Na našem hodniku često susredemo nasmiješeno lice učitelja Borisa Novaka, učitelja tambure u Umjetničkoj školi “Miroslav Magdalenid” koja djeluje u našoj školi. Kako je učitelj Boris ved duže vrijeme s nama, odlučili smo ga bolje upoznati. Pripremili smo za njega nekoliko kratkih pitanja i dogovorili smo intervju u njegovoj učionici odakle stalno dopiru zvuci tambure. Učitelj Boris bio je susretljiv i odgovorio nam je na naša pitanja.
Kakvu vrstu glazbe svirate? Fusion, funk, pop, klasiku...
Kada ste se prvi put zaljubili u glazbu? Prvi put 1988.
Što radite u slobodno vrijeme? Šedem s psom, izlazim s djevojkom.
Koji fakultet ste završili? Muzičku akademiju u Zagrebu 2003. godine.
Igrate li kompjuterske igrice? Ne.
Za koji ste instrument završili školu? Violu.
Volite li više klasičnu, suvremenu ili modernu glazbu ? Sve. Koji su Vam bendovi najdraži? Tower of power i Deep purple. Koji Vam je skladatelj najdraži? Johann Sebastian Bach. Što mislite o narodnjacima? Ništa.
Harry Potter. Koliko dugo radite u ovoj školi? Pet godina. Sviđa li Vam se u našoj školi? Da. Radite li i u nekoj drugoj školi? Ne. Podučavate li neki drugi instrument osim tambure? Da. Razgovarali: Antonia Petrina Ljiljana Farkaš Katarina Farkaš Klara Branovid Julia Šergid Mario Branovid
Volite li čitati knjige? Pa i da. Koja vam je knjiga najdraža?
Koje instrumente svirate? Tamburu,violinu,violu,kontra bas,električni bas, klavir i bubnjeve. Koju vrstu glazbe volite? Klasiku, jazz, funk, etno, R&B… Svirate li u nekom bendu? Da. Kako vam se zove bend? Fusion five funky chuca super nett.
Učitelj Boris sa svojim učenicima na produkciji tambure u našoj školi
Stranica 16
Krtica
Deutsche Seite Erkennst du die Länder?
1. 2. 3. 4.
5. 1. Das essen die Leute 6. im Sommer. 2. Die … beschützt die Augen. 3. Die Leute … im Schwimmbad. 4. Menschen reisen im Sommer ans … 5. Damit segeln die Leute. 6. Im Sommer haben die Schüler ...
Krtica
Stranica 17
English page
Join the letters of English alphabet an find out what's in the picture. Then colour the picture.
Colour the map of Australia.
Stranica 18
Krtica
Komentari Televizijske sapunice Svaki put kad upalim televizor i biram što du gledati, naletim na televizijske sapunice. To me jako razljuti. Ne volim ih. Na televiziji su cijeli dan, na svakom televizijskom programu. Ipak moram priznati da one imaju i loših i dobrih strana. Sve te sapunice, odnosno „ljubidi“, nisu baš najkvalitetnije serije. One kvalitetnije počnu skoro u ponod, samo da bismo mi duže gledali televiziju dok ih čekamo. U vedini sapunica govore španjolski ili turski. U svima su njima skoro iste situacije. Tu je obično jedna mlada, divna, siromašna djevojka koja se zaljubi u zgodnog i dobrog bogataša. I on se, naravno, zaljubi u nju. Zatim su tu dvije, tri zle osobe koje izmišljaju prepreke njihovoj ljubavi s ciljem da ih rastave, ali to se na kraju ne dogodi jer nitko ne može ugroziti njihovu neizmjernu ljubav. Nerijetko sapunice završavaju njihovim vjenčanjem i oni žive sretno do kraja života. Život u sapunicama je nerealan. Svi su glumci lijepi, pomalo slični, uvijek uređeni i vitki. Neki ljudi koji gledaju sapunice sve to shvadaju preozbiljno, plaču pred televizorom, vesele se kao da se to njima događa, dramatiziraju kad ne znaju što de se dogoditi u sljededoj epizodi, nestrpljivi su i pomalo ljuti na ostale ukudane kad nešto u sapunici nije u redu. To su samo neki od razloga koji su meni dovoljni da ih ne gledam. A da ih samo ne kritiziram, moram spomenuti i njihove dobre strane. Opuštaju, omoguduju da zaboravimo na sve brige. Mogu biti i smiješne pa se možemo nasmijati, a smijeh je zdrav. Bududi da ponekad ljudi uz sapunice i previše zaborave na stvaran život, mislim da bi ih se ipak trebalo prikazivati manje. Bilo bi lijepo kad bi na televiziji bilo više dokumentaraca i kvalitetnih serija . Maria Paula Požgaj, 7.a
Reklame u medijima Okreni Fantu za sredu! Ledo – smrznuto je zdravo. Za zdrave i lijepe zube žvači Orbit. Prepoznajete li ove slogane? To su rečenice iz reklama kojima nas mediji svakodnevno bombardiraju. Možemo li postati sretni nakon što popijemo Fantu? Naravno da ne. Za sredu je potrebna ljubav, zdravlje i mir, a ne sok. Za lijepe i zdrave zube trebamo idi k zubaru i redovito ih čistiti. No neki vjeruju da de im, ako žvaču Orbit, zubi biti besprijekorno čisti. Smiješna je i tvrdnja da je smrznuto zdravo. Zar nije zdravija svježa hrana s tržnice ili iz vrta? Ljudi koji izmišljaju reklame rade to jer im je takav posao. Moraju zaraditi za sebe i svoju obitelj pa ih ne možemo osuđivati. Zato mi moramo biti svjesni toga da u reklamama nije sve istinito i da im ne treba slijepo vjerovati. Stefani Carevid, 7.a
Antonia Ružid, 4.a
Viktorija Kišdinal, 3.a
Lana Skupnjak, 2.a
Krtica
Stranica 19
Komentari Reklame u medijima Smršavite u pet dana! Riješite se celulita! Nevjerojatno posuđe u kojem skuhate za deset minuta! Sve nas te silne reklame očaraju i tjeraju nas da im vjerujemo. Zaista mislite da dete uz pomod čudesne čokoladice smršavjeti tako lako? Čemu uopde služe reklame? Reklame su tu da nas informiraju, no one su i više od toga. U današnje se vrijeme na televiziji prikazuje jako mnogo reklama. Privlače nas i nagovaraju da kupujemo nešto što nam čak i ne treba. Na primjer, čokoladice za mršavljenje. Umjesto da smanje obroke i pokušaju vježbati, ljudi kupuju, troše novac. Vjerujemo u nešto što je nestvarno. Ili sve te silne kreme protiv bora! Lica žena na reklamama retuširana su i „ispeglana“, a te manekenke vjerojatno nisu ni koristile tu kremu. Kad bismo sve vjerovali reklamama, one bi nas mogle natjerati na bankrot. Ljudi ne bi trebali prihvadati sve što se u medijima nudi . Glorija Jelenid, 7.b
Kako zaraditi džeparac Luksuz za naše roditelje, a nama samo običan novac. Roditelji daju sve vedi džeparac djeci koja te novce troše na beznačajne sitnice. Teškom mukom roditelji zarađuju novac, a djeca ga s lakodom potroše na stvari bez kojih mogu biti. Roditelji žele da njihova ljubljena djeca nose najnovije moderne robne marke, da ne zaostaju za drugom djecom i da ne oskudijevaju ni u čemu kao što su oni nekad. Žele priuštiti djeci sve ono što sami nikad nisu imali. Ostatak zarađenog novca roditelji potroše na režije, a što onda njima ostane? Gotovo ništa. Ako učenici, odnosno djeca, ne dobe džeparac, odmah se ljute na roditelje i neraspoloženi su. Tinejdžeri su postali ovisni o džeparcu, a s obzirom na to da im to roditelji omogudavaju, ved se od najranije dobi navikavaju na skupe stvari i ne uče da je ljepota života u malim stvarima, u ljubavi, sredi, prijateljstvu, pristojnom ophođenju s drugima, ved u materijalnim vrijednostima te zaboravljaju bit života i postaju sve bezobzirniji. U Americi mladi ljudi mogu obavljati mnoge poslove koji su primjereni njihovoj dobi, primjerice raznositi novine, brzu hranu, pomagati starijima i nemodnima, prati automobile na benzinskim crpkama… No u našoj omiljenoj državi nema takvog načina zarađivanja džeparca. Mladi se mogu zaposliti putem student-servisa za vrijeme ljetnih praznika ili pomažudi roditeljima i rođacima, na primjer: košnjom trave, pranjem suđa, šedudi pse, kupnjom i raznošenjem novina, odlaskom do dudana, berudi plodove vodaka, pomažudi spravljati zimnicu, pedi džemove, kuhati prirodne, zdrave sokove i dr. U bududnosti de ti domadi proizvodi nestati ako stariji ne prenesu svoja umijeda na mlađe generacije. Kad bi tinejdžeri svoje slobodno vrijeme provodili zarađujudi džeparac, ne bi toliko „visjeli“ po društvenim mrežama i više bi se družili uživo, ne bi se opijali ni uzimali drogu. Mislim da de to ipak biti teško organizirati jer naši su ljudi u takvoj krizi da de moliti djecu za pomod, ali im nede modi isplatiti džeparac. Djeca se ne trebaju navikavati na novac jer de odbijati bilo što raditi ako za to nede dobiti džeparac. Trebamo odgajati mlađe naraštaje da pomažu roditeljima, rođacima, prijateljima i nepoznatim ljudima bez novčane nagrade i da budu ponosni kad im netko osmijehom i riječima hvale zahvali na dobro učinjenom djelu. Ljepota je u davanju, a ne u primanju. Ivana Branovid, 8.b
Stranica 20
Krtica
Pričaonica Moja mati Moja majka je osoba koju bezgranično volim, nezamjenjiva je i jedinstvena. Majka me voli bez obzira na sve, uvijek mi pomaže, uvijek je tu i ona je radost moga života, kao i ja njezinog. Majka je osoba bez koje se ne može živjeti, osoba koja me uči što je ljubav i što znači voljeti. Čvrst karakter, humanost, plemenitost, pažljivost, zabrinutost, uplakane oči, naposljetku osmijeh - to je moja majka! Majka je osoba koju voliš na drugačiji, posebniji način od svih ostalih bida. Majke su svojoj djeci desne ruke. Moja majka mnogo se muči i radi da bi meni i mojem bratu bilo bolje. Kad je moja majka vesela, i ja sam, kad je tužna, i ja sam. Sada razumijem kako je drugoj djeci koja nemaju majku. Kao da im nedostaje pola sebe. Volim kada na licu svoje majke vidim osmijeh jer znam da nas želi učiniti sretnima i sigurnima u toplom ozračju našeg doma iako znam koliko se truda i muke krije iza toga. Kristina Višnjid, 8.a
Proljede Proljede u sličicama „Proljede je za mene: buđenje prirode, Uskrs, uskrsnji praznici, pjevanje i uživanje.“ Alen Ignac, 6.a
„Kad se sjetim šume u proljede, kroz nos mi prodiru svježi mirisi cvijeda, a kroz uši vesela simfonija drveda.“ Štefica Horvat, 6.a Ubrao sam svojoj majci visibabe i s ljubavlju joj ih odnio kudi.
Sunce je zagrijalo i rastopilo snijeg. Vani je puno toplije nego zimi. Lijepe, mirisne proljetnice provirile su iz zemlje i rascvale su se. Doletjele su ptice s juga i zacvrkutale, na drvedu su propupali pupovi, trava se zazelenjela, nebo je vedro i cvrčci cvrče. Krošnje su okidene sitnim, bijelim i ružičastim cvjetidima. Mlađa djeca iz sela dive se ljepoti proljeda. Mravi iz zemlje užurbano grade mravinjake. Vode tekudice i stajačice protekle su iz korita. Sunce je zasjalo pred mojim očima. Jeleni su došetali do oživljenih potoka i pili su vodu. I medvjed se probudio iz zimskog sna. Kojekakve bube lijedu oko moje glave i okružuju me raznim zvukovima. Šire se mirisi svježe, zelene trave. Prekrasna nebeska svijetloplava boja potiče me da budem sretan. Oblaci u obliku raznih životinja veselo plove nebom. I ja slavim proljede sa životinjama i biljkama. Matteo Lastavec, 6.a
Leonardo Ignac, 6.a
„S toplim sunčevim zrakama stiglo je proljede koje je otopilo snježni, zimski pokrivač i otkrilo zelenu boju prirode.“ Dejan Horvat, 6.a Sara Horvat, 3.a
Kristijan Zobec, 4.a
Krtica
Stranica 21
Pričaonica I moj grad svijetli Svake godine 18. studenoga obilježava se Dan sjedanja na Vukovar. Prije rata bio je to prekrasan barokni gradid na ušdu rijeke Vuke gdje se ulijeva u Dunav, s bogatom kulturnom baštinom i poviješdu starom 5 000 godina, sa statusom grada još od 1273. godine. Tako je bilo sve do 24. kolovoza 1991. godine kada JNA i srpske paravojne postrojbe te četničke horde počinju ubijati Vukovar. U tih 102 dana herojske borbe bilo je svega: 1 800 branitelja, mnogi ljudi živjeli su pod zemljom i hladnim podrumima bez vode, struje, na kraju i bez hrane, pod 12 000 granata dnevno. 102 dana Vukovar je polako umirao i nestajao pred očima cijeloga svijeta. Stradalo je mnogo nedužnih koje su ubijali bez razloga, neke prije, a neke kasnije u logorima. Također ih je puno istjerano iz grada u kojem su rođeni, odrasli, osnovali obitelji i mnogo toga proživjeli. Sve su to morali napustiti 18. studenoga kobne 1991. kada je Vukovar iznemogao, razrušen i umoran posrnuo i pao. Okupatori su ušli, ali ne u grad, nego u podrume jer grada više nije ni bilo. Ušli su u podrum bolnice odakle su odveli ranjenike na Ovčaru, bivšu svinjogojsku farmu, zvjerski ih mučili i na kraju krvnički ubili. Danas, gledajudi razrušen Vukovar, svatko se s jednakom patnjom i boli prisjeda heroja koji su se do zadnjeg daha borili za sve ono što su cijeli život stvarali. Mnogi odlaze na Ovčaru kako bi odali počast borcima i Vukovaru koji je otišao u povijest hrvatskog naroda kao velika bol, no njegovo srce i danas kuca, kuca u svima nama, u svakom kutku domovine i svakoj svijedi zapaljenoj za spas duša koje su se za nas žrtvovale. Obistinile su se i riječi legendarnog vukovarskog novinara Siniše Glavaševida, pogubljenog na Ovčari, koje je uputio svojim Vukovarcima: „A grad? Za nj' se ne brinite. On je svo ovo vrijeme bio u vama, samo skriven, da ga krvnik ne nađe. Grad, to ste vi!“ Trebamo oprostiti, ali nikako i zaboraviti, stoga zapalimo svijede i zahvalimo im na svemu kako nam se Vukovar više nikada ne bi ponovio. Zrinka Valerija Vađunec, 8.a
More Ono je prostrano, golemo, nepresušno… U njem' ima bezbroj života. Ono spaja cijeli svijet. Bogato je različitim šarenim ribama, školjkama, prekrasnim koraljima, algama, rakovima, grebenima… A da ne govorim o njegovoj beskrajnoj modroj boji u raznim kontrastima. Ah, da mi je čuti morsku simfoniju čiji su skladatelji stijene i valovi koji neumorno sviraju sudarajudi se jedni o druge i na obalu donose pjenu čišdu od snijega protkanu najbjeljom čipkom. Veseli oblaci plove modrim nebom i ogledaju se u njemu. Frane Štefičar, 4.a
Marina Oršuš, 6.a
Stranica 22
Krtica
Pričaonica Kruh – blaga opomena i tiha mudrost – Kruh je neprocjenjivo blago, Božji dar nama – završila je rečenicu vjeroučiteljica baš kad je zazvonilo za kraj sata. Razgovarali smo o kruhu i Božjim darovima jer sutra je Dan kruha. Išla sam kudi tužna i jadna razmišljajudi što du sutra donijeti u školu jer baka nije bila kod kude pa mi ništa nije mogla ispedi. Došla sam doma, a u kudi sam osjetila toplinu i ugodan miris svježe pečenog kruha i kolača. Znala sam da se baka vratila i time me ugodno iznenadila. Ušla sam u kuhinju i na velikom starom stolu ugledala velik mirisni kruh. Baka je iz pednice vadila kolače, a ja sam ju upitala mogu li uzeti krišku kruha. – Pričekaj da se ohladi – rekla je baka. Nisam mogla odoljeti kruhu pa sam odlučila odrezati krišku. Kruh je bio na rubu stola te mi je, kako sam rezala, kriška pala na pod. Kada sam htjela odrezati drugi komad kruha, baka me pogledala i opomenula da to što radim nije u redu. Rekla mi je da se, kad je ona bila mala, kruh jako cijenio i smatrao jako vrijednim, da je nekima bio i jedino što su imali za jelo te je bio jedna od najvažnijih namirnica. Žene su ga vrijedno mijesile, a muškarci su se mučili uzgojiti pšenicu kako bi imali kruha. Nadodala je i da u svijetu ima puno gladnih, a da mi ovdje gazimo i bacamo kruh dok oni umiru od gladi. Rekla mi je da ja imam kruh, ali da ga mnogi nemaju i da bi bili sretni kad bi ga imali. Sljededi sam dan u školu donijela kruh. Bila sam sretna što ga imam i što imam tako dobru baku koja me svemu pouči. Odlučila sam da du više cijeniti kruh, radovati se kad ga imam i paziti na svaku njegovu mrvicu jer on je neprocjenjivo blago. Marija Branovid, 7.b
Nije sve onako kako misliš Moji su preci podrijetlom iz Indije. Živjeli su nomadskim životom. Ne znam kako je bilo prije, ali znam kako je danas. Često smo tretirani kao građani koji pripadaju najnižem sloju društva. Ima jako mnogo predrasuda o Romima za koje ni sama ne znam. Znam da, kad čujete za Rome, prvo što vam pada na pamet je da smo prljavi i da ne želimo raditi. Ali to nije istina. Neka svatko misli što hode. Ja i Romi koji žive u Orehovici znamo da to nije istina. Neki nas vole, a neki ne, ne mogu im pomodi. Kad me netko sretne na ulici, često me odmjerava od glave do pete. Tada se osjedam vrlo neugodno i povrijeđeno, a to ne proživljavam samo ja, nego i svi ostali Romi. Zato, kad sljededi put sretneš Roma, pruži mu priliku da ti pokaže da nisu sve predrasude istinite. Jer nije sve onako kako misliš. Petra Balog, 7.a
Hrvatska u mom srcu Najdraža zemljo! Najveda ljubav i velika nada. Jedna i jedina Hrvatska. Pitali su me: „ Što to ima u toj zemlji da je tako posebna? “ „Zar još uvijek ne znate?“ „Zemlja iz snova! Najdraža, najbolja, nezamjenjiva.“ Kroz povijesti je Hrvatska mnogo propatila i toliko puta se borila, imala je uspone i padove, ali danas je opet ovdje. Jača nego ikad! Nikada nisam ni pomislila da bih mogla biti tako sretna ovdje. Jedina želja mi je da Hrvatska u bududnosti ostane takva kakva je, baš takva je savršena! Petra Juras 8.b
Krtica
Stranica 23
Pričaonica Moji novi-stari prijatelji Praznici. Bilo je sunčano i toplo. Ni sama ne znam koji je bio dan. Sjedam se da je mama rekla da su stigle knjige pa smo morali u Čakovec. Kad smo se vratili kudi, pripremala sam se za peti razred. Jedva sam čekala da krenem u „višu“ smjenu. Sve je bilo spremno. Pernica puna i uredno posložena, knjige omotane. Na njima je nedostajalo još samo moje ime. Potpisala sam se, napisala svoje prezime, ime i razred, peti razred, jer još mi je uvijek nedostajalo ono slovo „a“ ili „b“. Bojala sam se odjeljivanja i slaganja novih razreda. Nisam se htjela odvojiti od staroga društva i najboljih prijatelja. Bilo je devet sati i svi su petaši bili u dvorani. S nama su bili učitelji Zlatko Bacinger i Ivanka Novak. Oni su bili novi razrednici petaša. Pozorno sam slušala s kim du idi u razred i koji de učitelj biti moj razrednik. Sve moje prijateljice iz bivšeg četvrtog razreda pozvao je učitelj Bacinger. Zbog toga sam i ja žarko željela njegov poziv, ali mene je pozvala učiteljica Ivanka Novak. Ona je učiteljica hrvatskog jezika. Simpatična je, ima svijetle plave oči i plavu kosu, ne izgleda zla. Tako sam ja završila u petom „a“. Danas smo ved sedmi „a“. Učenici iz mog razreda su dobri, svi kažu da smo složni. Neki su od njih ved bili sa mnom do četvrtog razreda. Tri su učenice došle iz Područne škole Podbrest. U petom mi je razredu bilo lijepo u školi, ljepše nego prije. Sa svima sam se sprijateljila, samo me jedna stvar žalostila. Više nisam bila nerazdvojna s najboljim prijateljicama. Kad sam ih željela vidjeti, morala sam ih tražiti po školi. Nismo se svađale, ali se više nismo slagale kao prije. Promijenile su se, ja sam se promijenila. S novim sam se učenicama iz svog razreda jako sprijateljila, uvukle su mi se pod kožu. Pažljive su, o svemu razgovaramo, ne svađaju se, ali kažu sve što misle. Ponekad me nasmiju tako da bih mogla umrijeti od smijeha! Djevojke iz „b“ razreda ove nam se godine znaju pridružiti u našim glupostima. Zajedno smo s njima hrabro prevladale sve razmirice pa, iako nismo zajedno na satu, koristimo svaki odmor za malo druženja. Sve je ispalo bolje od očekivanog. Maria Paula Požgaj, 7.a
Snijeg u mojem kraju Neki sam dan ujutro u dvorištu vidio veliku tortu prekrivenu jogurtom. Izašao sam u dvorište gdje su se Dola i Mal, moji „peseki“, ved valjali u snijegu. Pridružio sam im se u igri. Tad začujem brundanje. Po ulici je veliki bager razgrtao snijeg. Skupilo se dosta ljudi koji su lopatom čistili ulaze u svoja dvorišta. Pogledam prema polju. Snijeg je bio tako visok da se kukuruzovina samo malo vidjela. Šuma je do kraja pobijeljela, više se ne može raspoznati granje od stabala. Sve je kao neki bijeli brijeg. Upitao sam susjeda Mirka koji je lovac što de sada biti sa zečevima i srnama. Ne brini. – reče on – One su divlje životinje i za njih je sve to normalno. Za njih se brine priroda. Za svaki slučaj, njima de lovci u šumu odnijeti kukuruz. Kako nije bilo hladno, ostao sam vani na snijegu do odlaska u školu. Snijeg je prestao padati. Zbog toga sam se malo ražalostio, ali na vremenskoj prognozi sam čuo da de još padati. I neka, bolje sad nego u svibnju. Eduard Farkaš, 5.b
Stranica 24
Krtica
Pričaonica Prosuo se prosinac Prosinac je mjesec mira i darivanja. Svaka prosinačka nod je odjevena najljepšim snježnobijelim ruhom. Blistavi dragulji i mjesec pjevaju uspavanke. Prve pahulje odjenule nježne, kristalne haljine i jedna za drugom skakudu. Grmovi navukli debele, bijele kape. Veselim se svetom Nikoli. Najljepše mi je kad očistim svoju čizmicu, stavim je na prozor i čekam sljedede jutro. Katkad ne mogu spavati pa svako malo odem do prozora ne bih li koga zatekla uza nj'. Ujutro kad se probudim, skoknem do prozora i žurno uzimam čizmu da vidim što mi je sveti Niko donio. Uvijek mi se sviđaju svi slatkiši ili što god mi donese Niko. Toplo se obučem, otrčim na snijeg i pravim snjegovida. Mom Snješku treba kruna, štap i plašt i neka zabava počne! Petra Juras, 8.b
Zima Gledala sam kroz ved zamrznuti bijeli prozor kako zvjezdica po zvjezdica snijega pada na tlo. Zamišljeno sam stajala u svojoj toploj i udobnoj sobi kraj prozora. Zamišljala sam da sam ptica selica koja leti u tople krajeve, da ispod sebe vidim sve šume ogrnute zimskim pokrivačem, sva ledena jezera i golo drvede. Dan poslije istrčala sam van obučena kao snjegovid. Ispred sebe ugledala sam samu bjelinu. Korak po korak bližila sam se snježnom polju. Odmah sam se htjela grudati, sanjkati i raditi snjegovida. I napravila sam ga. Snjegovid je bio poput anđela s velikim narančastim i hladnim nosom. Bilo mi je ved hladno i bila sam ved sva mokra od silnog igranja pa sam ušla u kudu. Popila sam topli kakao i ugrijala se. Razmišljala sam o tome kako je zima u našem kraju jako neobična. Prošli tjedan nije bilo snijega, a danas pada bez prestanka. Zima mi je jako lijepo godišnje doba, naravno, zbog zimskih radosti, Nove godine i Božida. No nije samo meni zima lijepa i posebna, nego i drugoj djeci i nekim odraslima koji žive u našem lijepom, malom i bijelom kraju. Ved se veselim i idudoj mekoj i divnoj zimi u našem radosnom selu. Želim da takav snijeg pada svake godine. Klara Branovid, 5.a
Kristina Višnjid, 8.a
Ivana Branovid, 8.a
Jasmina Bratuša, 6.a
Krtica
Stranica 25
Pričaonica Zum Zum Grad Šuma je bila prelijepa. Sunce žuto poput limuna, brujanje pčela čulo se posvuda. Stiglo je ljeto. Tog sam dana šetao šumom. Vidio sam kako je letjela velika skupina pčela. Činilo mi se da ih je bilo milijun. Pomislio sam: mogao bih ih pratiti. Pratio sam ih cijelu vječnost, a one su neumorno letjele. Napokon su stale. Ulazile su u neku ogromnu rupu. Promatrao sam ih. Najednom je zazujala jedna velika pčela. Bila je to najveda pčela koju sam ikada vidio u svom životu. Bila je poput bumbara. Brujala je tako jako da sam skoro oglušio. Mislio sam da je to bumbar pa sam zavirio u rupu da ju bolje vidim. Kad sam se približio, iznenada me ubola. Jako me zaboljelo, a nakon toga osjetio sam da se počelo događati nešto vrlo neobično. Vidio sam kako mi se ruke smanjuju, a noge mi postaju sve tanje. Potpuno sam se smanjio i nakon nekog sam se vremena pretvorio u pčelu. Mislio sam, ako sam ved pčela, mogao bih udi u pčelinju rupu i pogledati što je u njoj. Ušao sam. U njenoj je unutrašnjosti sve bilo puno pčela. Upitao sam jednu: – Što je to? Kakvo je ovo mjesto? – To je naš grad Zum Zum Grad – odgovorila mi je. U tom su gradu imali i gradonačelnika. Zvao se Grko. S pčelama sam se odmah sprijateljio. Moji su najbolji prijatelji postali pčelci ŽŽeljko i ZZvonko. ZZvonko je bio visok i mršav kao i ja, a ŽŽeljko je bio malen i debeljuškast. Dok smo se najljepše zabavljali igrajudi pčelinje igre, zazvoni budilica. Pitao sam se kako to da i u Zum Zum Gradu imaju budilice. Netko me prodrmao. Ugledao sam svog tatu. Govorio mi je: – Zakasnit deš u školu! Brzo sam ustao iz kreveta, spremio se i otišao u školu. Putem sam razmišljao o tome kako sam opet doživio još jednu dugu i lijepu avanturu, makar i u snu. Mislav Patarčec, 5.b
Pustolovni život cvrčka Zvonkeca Budilo se proljede. Sunce je sjalo, djeca su se igrala iznad kude cvrčka Zvonkeca. Skakali su mu iznad dnevnog boravka. Potres mu je zavladao kudom. Cvrčak Zvonkec cvrčao je na djecu: – Smirite se, djeco! Ved sam crven od vaše buke! Ljutito je izjurio iz kude. Jedan ga je dječak slučajno pogazio i činilo se da je Zvonkec umro. Ugledala ga je jedna djevojčica koja se sažalila nad njim. Ponijela ga je kudi. Nakon nekoliko sati iz njezine je sobe nešto zacvrkutalo, zacvrčalo. To je bio cvrčak Zvonkec. – Gdje sam ja to? Djevojčica je odmah dotrčala u sobu i pogledala što se zbiva. Kad je vidjela da je sa Zvonkecom sve u redu i da se probudio, pustila ga je u prirodu. Cvrčak je zacvrčao: – Bacila me! Kakva je to prijateljica? Nemam nikoga! Nesretan, bez kude i prijatelja, odšetao je u šumu. Ubrao je cvjetid i šetao s njime nadajudi se da de naidi na neku cvrčkicu. Želja mu se ostvarila. Na jednom je krtičnjaku plesala cvrčkica Marina. Lijepa, prekrasna, pozvala ga je na ples. – Stižem, moja ljepotice! – odcvrči joj Zvonkec. Zvonkec i Marina plesali su sami s cvijetom u ruci. Julia Šergid, 5.b
Stranica 26
Krtica
Pričaonica Nogometna utakmica Kapetani nogometnih ekipa NK Orehovica i NK Podbrest dogovorili su prijateljsku nogometnu utakmicu koja de se održati danas u četrnaest sati na nogometnom igralištu ispred stare škole u Orehovici. Navijači su se počeli okupljati. Treneri nogometnih ekipa dogovaraju se o strategiji igre. Kapetani odabiru strane i biraju loptu. Sudac je zviždukom najavio početak igre. Domadini su prvi u posjedu lopte. Žestoko napadaju protivnički gol. Podbrest ima dobrog golmana koji ne pušta loptu u svoju mrežu. Podbrest žestoko uzvrada, domadini ne popuštaju. Pada i prvi žuti karton. Prilike za gol se pružaju s obiju strana. Gosti gube loptu, a domadini je brzim protunapadom pospremaju u mrežu. Gooool! Goool! Domadi navijači skaču od srede, a gosti negoduju. No utakmica nije gotova. Gosti pokušavaju izjednačiti, a domadini potvrditi svoju pobjedu. Bliži se kraj utakmice, mala nepažnja gostiju i odjednom se lopta opet nađe u mreži Podbrežana. Nade za pobjedom sve su manje. Domadini su potvrdili svoju pobjedu. Za nekoliko trenutaka sudac zviždukom označava kraj utakmice. Domadi navijači vesele se još jednoj uspješnoj pobjedi. Važno je sudjelovati, a ne i pobijediti. Nikola Ivanušid, 7.a
Dječak i puž
Učiteljičina ocjena
Dječak i puž se nalaze u dvorištu pokraj drvene ograde. Ispred njih je velika lokva vode. Nebo je puno crnih i sivih oblaka. Iz tamnih oblaka cijeli dan pada kiša. Dječak se jako ljuti što pada kiša. Ne može trčati jer se boji da de se poskliznuti po blatu i pasti u lokvu vode. Puž je jako sretan što pada kiša. Trava je mokra i skliska, pa može brzo puzati. Dječak razmišlja da de biti bolje ako ode k prijatelju na igranje. Puž de otidi na list i gledati kako pada kiša.
Učenica Anka Debelec je pametna. Iz hrvatskog jezika lijepo i izražajno čita. Piše ljepše od svih, najljepše što se može. Zna što su: imenice, glagoli, pridjevi, umanjenice, uvedanice, kratice itd. Iz hrvatskog ima pet. Matematika joj je najdraža. Zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje, to sve zna napamet. I iz matematike ima pet. Iz prirode i društva zna sve i opet ima odličnu ocjenu. Lijepo slika i crta pa i iz likovnog ima pet. Glazbeni baš ne voli, ali uvijek nauči pjesmice napamet. Voli igru i ples. Iz tjelesnog ima četiri. Njemački ide malo teže, ali svejedno ima 5. Matej Kreslin 2.a Iz vjeronauka je dobra u molitvi. Vjeroučitelj joj svaki put zapiše plus, kad dobije pet pluseva dobije peticu. Dobra je, pažljiva i voli pomagati. Na kraju školske godine dobila je pohvalnicu za odličan uspjeh i uzorno vladanje. Odrasla je i postala učiteljica. Viktorija Kišdinal, 3.a
Andreja Oršuš, 1.b
Krtica
Stranica 27
Pričaonica Pun mi je nos svega
Majina družba
Meni je pun nos tučnjave. Mački je pun nos miševa i trčanja. Mišu je pun nos njegove male rupe. Pun mu je nos zatvorenog hladnjaka. Slonu je pun nos velikih ušiju i dugačke surle. Krokodilu je pun nos ptičica koje ga kljuckaju. Pun mu je nos toga da ga se svi boje.
Na satu lektire gledali smo film Družba Pere Kvržice. Nakon sata odlučila sam da bi bilo lijepo da i 4.a razred ima svoju družbu. Razmišljali smo što bi bilo najbolje, kako da uredimo naše selo. Nakon dogovora, odlučili smo urediti dječje igralište. Popravit demo vrtuljak, klackalice i obojiti ljuljačke. Vanessa je rekla da bi bilo lijepo da posadimo drvored. Oduševljeno smo prihvatili ideju. Kevin je predložio da kupimo stabla, mlade sadnice, a Marko da to budu stabla oraha. Nakon dogovora počela je naša avantura uređenja igrališta. Svi smo složno radili, a igralište je svakim danom bilo sve ljepše. Kada smo završili s uređenjem, pozvali smo roditelje i učiteljicu da vide kako smo bili vrijedni. Svi su bili oduševljeni izgledom igrališta. Ljuljačke su bile obojene raznim bojama, vrtuljak se vrtio, a klackalice su bile popravljene. Najviše ih je oduševio drvored oraha. Tako smo pokazali da volimo svoje selo.
Sara Vrbanec, 2.a
Moja obitelj U mojoj obitelji živi puno ukudana. To su: mama, tata, baka, djed, sestra i ja. Mama mi je domadica. Najviše voli kuhati i pedi kolače. Tata je ratar. Jako voli popravljati traktore i idi na polje. Djed je isto ratar. Najviše voli hraniti stoku i perad. Baka je prije godinu dana radila u Domu za stare i nemodne osobe, a sada je u penziji. Najviše voli kuhati i meni pedi „Mađaricu“. Sestra ide u srednju medicinsku školu. Najdraži su mi baka i djed jer s njima gledam serije. Najčešde se družim s djedom i puno se igramo. Lijepo mi je što imam tako dobru obitelj. Oni mi pomažu oko domade zadade i brinu se o meni. Tin Plaftak, 3.a
Ljetna priča Bila jednom jedna ljetna priča u kojoj su stanovali patuljci Pero, Ljiljana i Ljubica. Oni su bili najbolji prijatelji. Zajedno su u šumi brali gljive. U bilježnicu su pisali što im se dogodilo. Jedne nedjelje otišli su ljetovati na more. Kupali su se i gradili dvorce od pijeska. Kad je sunce bilo jako, sklonili su se ispod suncobrana. Dani na moru brzo su im prošli. Na rastanku Pero je poljubio svoje prijateljice. Svi su se sretni vratili kudi . Arian Crnčec, 1.a
Maja Just 4.a
Zima u mojem kraju Zima je u mom kraju vrlo lijepa. Lijepa je zbog djece koja se vani druže i prave snjegovida, zbog ljudi kojima ne smeta snijeg na glavama ili na jaknama dok šedu. No ljudi i djeca ne daju zimi onaj originalan sjaj. Taj joj sjaj daje snijeg. On je poput biserja obasutog nad našim krajem, poput dragulja koji svjetlucaju na suncu. Svi ljudi vole snijeg, no on katkad zadaje i male nevolje. Ljudi nekad zakasne u školu ili na posao zato što je snijeg zatrpao dvorište. Djeca se nekad probiju kroz snijeg sa snijegom u čizmicama, dok odrasli moraju čistiti dvorište kako bi izašli autom na cestu. Ja volim zimu zato što je posebna i nikad nije dosadna. Uvijek se nešto događa, jedino mi je žao što nema ptica da cvrkudu. Antonia Petrina, 5.b
Stranica 28
Krtica
Kutak za pjesnike Jesen Jesenje kiše, jesenji vjetrovi… Fijuu! Fijuu! Evo ga, evo vjetra i uz njega hladne kiše.
Ljubav Ljubav je kao zvijezda koja blista nodima i kada ju ne vidiš, znaš da je tu negdje blizu tebe.
Topao dom, topao čaj… Fijuu! Fijuu! Evo ga, evo lišda u letu i djece što po njemu skaču. Jesenje kiše, jesenji vjetrovi u mom selu ostavljaju hladan trag.
Čuva te, tješi, ona je poput tvog čuvara. Ljubav srca spaja i pamti se do kraja. Kristina Ignac, 7.b
Prijateljska ljubav Tvoje su oči smeđe i sretne. Tvoj je osmijeh lijep i veseo. Volim te kao sestru. Uvijek si mi bila potpora, uvijek si bila uz mene, u teškim i u lijepim trenucima. Svaki se dan smiješ, nikad nisi tužna, nikad nisi plakala. Pametna si i lijepa i nasmiješena. Uvijek sve znaš. A kad budeš tužna, dođi k meni jer ja du ti pružiti potporu.
Lorena Janušid, 7.b Adrijana Horvat, 5.b
Vodka U mom vrtu vodka mala najviše je roda dala. Svaka pčela nektar je njezin htjela. A kad vjetrid glatko lišde dotakne, sve se ptice razlete . Mateo Fuler, 4.a
Fijolica O, gledi, nasred vrta mala fijolica, još zaprta stoji. Ftičeki koli je popevleju, kaj se zbudi . Pomalim se otpira. Dišečega mirisa pušča. Sonce joj sveti, a ona blešči, blešči. Lara Novak, 8.b
Hrvatski jezik kao najvede bogatstvo
Marie-Claire Horvat, 8.c
Polako te zaboravljam Polako te zaboravljam. Zaboravljam tvoje medene oči, tvoj blistav osmijeh. Zaboravljam osjedaj i toplinu tvog zagrljaja. Zaboravljam pojam srede. Ali tvoje oči kako gledaju u moje zaboravit nedu. Glorija Jelenid, 7.b
Tamna povijest pratila ga je, iskorjenjivali ga mnogi da tuđinski postane on. Naši branitelji su se borili da hrvatski on ostane. On mi svuda veselo zvuči svaka riječ važan je dio života moga. Za hrvatski se jezik bori da se uvijek posvuda ori. Pjesme o ljubavi i domovini neka uvijek budu i u srcu tvome. Ivana Branovid 8.b
Krtica
Stranica 29
Kutak za pjesnike Poljski cvijet U polju zelenom niknu divan cvijet. Svojim šarenilom krade svaki pogled. Bojim se da ga netko ne ubere pa da tužan uvene. Nek suncu se veseli i ljepotu svima dijeli. Adriana Klobučarid, 4.a
Vinograd Na malenom brijegu veliki prostrani grad to je naš vinograd. Sve je zeleno i žuto, bogato zrelim plodovima. Na malenom brijegu čuje se pjesma vesela, žamor ljudi i strojeva. Vrijedno žure kao vlakovi kad jure. Frane Štefičar, 4.a
Predvečerje v mojemo selo
Moj djed Moj djed jako brzo trči Ali kad ga baka zovne sve mu se smrči. Kad sam dobra tad me po glavi gladi A kad sam zločesta tad se sa mnom svadi. Ja ga volim i on to zna Zato mu veliki poljubac šaljem ja. Danjela Novak, 3.c
Učitelji U ruci imenik i dnevnik , a u glavi veliki arhivski spremnik. Znati se mora da su učitelji fora. Uče nas i paze, a nama u nauci školski sati prolaze. Vrijedni su spomena i zato ih se slušati i čuti mora. Dok hodnicima nasmiješeno prolaze, k njima razigrani đaci dolaze. Posao im je naporan i stresan, ali unatoč tome učitelj nikada nije bijesan. Ovo je škola u kojoj se učiti mora. Nauči pametno razmišljati i svoje znanje iskoristiti. Nije pametan čovjek koji puno zna, ved onaj čija je pamet korisna. Nikola Bogdan, 8. b
Sonce se skrilo za temne oblake, ljudi se spat sprovlajo, a cveteki dena pozdravlajo. Piceki so več zdovja v svojemo seno. Se je bole kmica i unda za por vur pok je lepi, beli den. Jana Kovač, 6. b
Sara Sraka, 8.b
Dragica Juras, 2.a
Stranica 30
Krtica
Kutak za pjesnike Hrvatski jezik Uz tebe se rodih, prvog te začuh. Zvuk tvoj volim. Jeziče dragi moj, Zauvijek du te voljeti, čuvati, poštivati. Antonia Petrina, 5.b
Moj jezik Voljeti hrvatski jezik nešto je najljepše. U srcu ga nositi.
Sretni dani
Zviraju reči
Uskrs je ljubav. Kada se svi vesele, svi sivi dani postaju šareni.
Zviraju reči koli mene. Nešterne ne tak lepe, a nešterne kaj ti srčeko grejejo.
Uskrs nam stiže, ljubav putuje, djeca i stari, sve se raduje.
Se je to hrvatski jezik. Na bilo kojemu narječjo. Največ fala sima našima pesnikima kaj su domačo reč očuvali.
Žarko nam sunce obasjava dan, livada šarena kao san. Na Uskrs sretni smo svi, veliki i maleni. Klara Branovid, 5.a
Kak mi je mati navek povedala: „Poštuj svojo domovino i jezika svojega i navek bu ti lepo na hrvatski zemlici.“ Čuvala bom ga I grela jegove reči v srco. Lara Novak, 8.b
Kao blago čuvati ga, ponosno izgovarati. Jezik roda moga.
Zima
Julia Šergid, 5.b Vanessa Požgaj, 4.a
Uskrsnude Isusa Moj je jezik romski Ja svoj jezik poštujem, uz njega sam se rodila. Volim svoj jezik. On je najljepši, najvažniji, ali volim i hrvatski jer Hrvatska je moja domovina. Jasmina Oršuš, 5.b
Nitko mu ne vjeruje da je Bog. Ne vjeruju mu da voli sve ljude. Mnogi su ga mrzili, a onda je raspet na križu. Sva je ljubav uništena. Ali Isus je uskrsnuo, ljubav je oživjela. Svi ga volimo kao i on nas. Eduard Farkaš, 5.b
Snijeg pada sve jače, a djeca skakudu od veselja. Domovi su bijeli, puni žutog svjetla. Ove zime svi smo sretni, zimi se radujemo, ljubav darujemo. Volim zimu kao i sva druga djeca jer sva su srca puna srede. U našem je selu zima puna ljubavi, veselja i lijepih želja.
Dario Oršuš. 5.a
Krtica
Stranica 31
Kutak za pjesnike Moja klet
Kruh moje bake
Na bregu malom, stoji, moja klet drvena. Se je koli šuma. Ftidi lepo popevlejo. Polek kleti nasajeni so trsi kakše očeš sorte. Na trsu v jesen visiju lepi grozdi, ruzni, črleni i beli. V jesen imaš se farbe na listima. Od hrđove do zelene, žute i črlene. Tak niti kistom nebreš naslikati. Koli kleti se širi duha pečenih kostaja.To je nalbolše i najfineše. Najlepše je v moji kleti na brego. Antonija Ružid, 4.a
V jutro dok se zbudim več čujem dišeču duhu z kuhje. Stanem se, didem v kuhjo i tam imam kaj videte. Pre stolo stoji moja baka i z svojim storim rokama mesi kruha. Dok zeme kruha vun z peče, tak je lepi, topel, fini, mefki. Si smo koli jega. Nišče ne speče tak finoga kruha, to samo store, vredne roke znajo štere su čuda testa v svojemo živlenju premesile. Maria- Elena Maček, 6.b
Ljetna priča Proljede Nakon dugog zimskog mraka budim se uz sjaj prvih sunčevih zraka. Cvrkut ptica i sunčev sjaj probudili su moj zavičaj. Mateo Fuler, 4.a
Bila jednom jedna ljetna priča u kojoj su stanovali patuljci Pero, Ljiljana i Ljubica. Oni su bili najbolji prijatelji. Zajedno su u šumi brali gljive. U bilježnicu su pisali što im se dogodilo. Jedne nedjelje otišli su ljetovati na more. Kupali su se i gradili dvorce od pijeska. Kad je sunce bilo jako, sklonili su se ispod suncobrana. Dani na moru su im brzo prošli. Na rastanku Pero je poljubio svoje prijateljice. Svi su se sretni vratili kudi . Arian Crnčec, 1.a
Priča iz čarobnjakova šešira Snjegovid je krenuo na putovanje u mjesecu svibnju. Sa sobom je ponio i bubnjeve. Putem je susreo kornjaču i konja. Bio je nježan prema njima. Ubrao je dunju i odnio čarobnjaku. Lea Ružid, 1.a
Nino Pužaj, 1.a
Stranica 32
Krtica
Haiku Klara Branovid, 5.a Iz male ruže pada voda kap po kap na zeleno tlo. Za malim brijegom izlazi žarko sunce, sve obasjava. Ljubica sjajna leži na travi mekoj u šarenilu.
Marina Horvat, 5.a Mračno je nebo, spokojno je i mirno. Snovi putuju.
Sebastijan Krištofid, 5.a Sunce se rađa u tvom zelenom oku, u tvojoj kosi.
Zvijezda slatka skače po tamnom nebu sretna, slobodna.
Julia Šergid, 5.b Mjesec Jezero šuti. Žaba skoči na mjesec, cijelog uprska. Zvijezde Blistaju nebom. Obasjavaju svijet zlatnim kracima. Oblaci Putuju nebom. Oprašuju nas srebrom, bdiju nad nama.
Antonia Petrina, 5.b Katarina Farkaš, 5.a Njiše grančice, ljulja dječje kosice. Zabavlja lišde.
Zrači toplinom, na oblaku drijema. Zrakama žari. Nodima svijetli, danju spava, nodu sja pokazuje put.
Petar Branovid, 6.b
Blista na suncu. Modro je kao nebo, pjena mu šušti. Vjetar ju njiše. Pauk po njoj skakude i zabavlja se.
Raširi svoj rep boja raznih i šara, dragi paune!
Dario Oršuš, 5.a Sunce je žarko, vatreno kao vatra. Sporo se spušta.
Marina Horvat, 6.a
Robert Krčmar, 5.a Pala s neba mala bijela zvjezdica, sredu donijela.
Maja Just, 4.a
Krtica
Stranica 33
Haiku Eduard Farkaš, 5.b
Lidija Balog, 5.b
Matea Horvat, 5.b
Vrude sunce sja, mali se psidi griju! Slatko je ljeto.
Zvijezda Danica sama u kutu sjedi, tiho, voljeno.
Zlatni mjesec sja, bdi u tihim nodima. Bdi iznad mene.
Trava zelena. Kiša pada, divno je! Svježina kiše.
Ruža crvena sniva u sedmom nebu. U tihom raju.
Mala zvijezda sja, jedna jedina nodas. Gledaju je svi.
Mislav Patarčec, 5.b
Edvin Bratuša, 5.a
Ljiljana Farkaš, 5.a
Žarko sunce sja. Grije kuglu zemaljsku. Ljeto je stiglo.
Na povjetarcu lepršaš poput ptice, latice njišeš.
Kapljice sjajne blistaju poput zvijezda. Kišna mala kap!
Živahan leptir. Leti oko jezera blistavim danom.
Sve se zeleni. Gledaj, proljede tu je, svi smo veseli.
Breza je bijela poput zimskoga snijega. Presretno zrači.
Mala likovna galerija
Sara Baksa, 8.a
Laura Kedmenec, 3.a
Kristina Oršuš, 1.b
Marie Claire Horvat, 8.c
Hanna Kovač, 1.a Josipa Oršuš, 2.a
Stranica 34
Krtica
Naši osmaši—maturalno putovanje Maturalac Osvanuo je dan kojeg smo dugo očekivali, 29. lipnja 2012. U ranim jutarnjim satima krenuli smo na maturalac. Roditelji su nas ispratili. Bilo je i suza i smijeha. Nakon što smo svi bili na broju u autobusu, krenuli smo polako, ali sigurno prema Dalmaciji. Vozili smo se autoputom. Vožnja je bila ugodna, uz usputna stajanja. Neki su u autobusu spavali, a neki slušali glazbu i razgovarali. Vožnja je trajala 5 sati. Najprije smo posjetili Nacionalni park „Krka“ koji nas je zadivio svojom ljepotom. Tamo smo upoznali kako se u prošlosti pralo rublje, mljeo kukuruz, izrađivalo platno, vezlo, štrikalo… Obišli smo i razgledali užu gradsku jezgru Šibenika i šibensku katedralu sv. Jakova. Napokon smo stigli u Pakoštane, u hotel „Marin“. Smjestili smo se u sobe, raspakirali se i krenuli na kupanje. Uživali smo na pješčanoj i kamenitoj plaži, slanoj morskoj vodi, valovima, plivanju, ronjenju, vožnji pedalinima… Nakon večere otišli smo u grad. Drugi dan nakon doručka uslijedilo je kupanje i sportske aktivnosti, a nakon ručka, u poslijepodnevnim satima, razgledali smo grad Zadar: posjetili smo Muzej crkvene umjetnosti- zlato i srebro Zadra, morske orgulje, crkvu sv. Stošije, Trg pet bunara… Razgledali smo i grad Nin i najmanju katedralu na svijetu. Zaželjeli smo i želju protrljavši palac Grgura Ninskog. Odvezli smo se brodicom do otočida Vrgade i okupali se na prekrasnoj pješčanoj plaži. Tredi dan smo proslavili rođendan Marie Clarie, a navečer slavlje nastavili u disku. Četvrti dan smo uživali na plaži, moru, suncu, druženju, a navečer u šetnji gradom. Druženje s prijateljicama iz sobe bilo je nezaboravno. Stigao je i posljednji dan našeg boravka u Pakoštanima. Ujutro smo se pozdravili s morem, suncem, pijeskom i valovima. Spremali smo se za odlazak. Bili smo i sretni, a i tužni. Na maturalcu se zaboravljaju stare svađe, stvaraju se nova prijateljstva, dešavaju se nove i nenadane ljubavi te padnu i prvi poljupci. Na povratku kudi stali smo na Vranskom jezeru i naučili nešto o biljnom i životinjskom svijetu u prostorima zaštidene prirode. Sretni i zadovoljni vratili smo se kudama. Roditelji su nas ved nestrpljivo čekali na odredištu. Maturalno putovanje nam je bilo jako lijepo i nezaboravno. Maturalac je nešto što svima ostaje u sjedanju cijeloga života. Sara Sraka, 8.b
Krtica
Stranica 35
“Razglednice” s maturalca
8.A Sara Baksa, Nedin Balog, Vedran Božanid, Mateo Hanžekovid, Štefica Horvat, Valentina Ignac, Nikola Ivanušid, Karlo, Kocijan, Ivica Oršuš, Jasmina Oršuš, Zrinka Valerija Vađunec, Ivana Vereš i Kristina Višnjid. Razrednik: Tihomir Grgid
8.B Dragana Bogdan, Nikola Bogdan, Ivana Branovid, Petra Juras, Lara Novak, Zorica Oršoš, Andreja Oršuš, Martina Oršuš, Martin Slivar i Sara Sraka. Razrednica: Jasminka Dodlek
8.C Marina Balog, Emina Bogdan, Jasmin Bogdan, Marie Claire Horvat, Mario Horvat, Ivica Ignac, Sonja Ignac, Elvis Oršuš, Jelena Polgar, Filip Sušec, Krunoslav Sušec, Martina Višnjid i Marina Vuk. Razrednica: Aleksandra Srnec