Bratstvo 4 by ofshr

broj 3 • godina 2 • zima 2009./2010.• cijena 5 kn

Proslavljen jubilej 800 godina Franjevačkog reda Vijesti s međunarodne, nacionalne, područne i mjesne razine

čekam Novu naslovnicu 1

RIJEČ UREDNIKA

Mir i dobro, brate i sestro! Vrijeme kao da sve brže leti pa tako i period od našeg prošlog broja, koji je izišao uoči proslave velikog jubileja, 800. obljetnice Franjevačkoga reda, značajnog rođendana za sve nas, sinove i kćeri sv. Franje. Otada do danas u našim bratstvima na svim razinama dogodile su se mnoge lijepe stvari koje ovaj zimski broj Bratstva želi približiti svima vama, kako biste još više rasli u međusobnoj molitvi, poticaju na još učestaliji rad i svjedočenje franjevačke karizme današnjem svijetu. Božićno odnosno novogodišnje vrijeme uvijek je milosni trenutak inventure našeg osobnog života, kao i života naših bratstava u protekloj godini, ali i prisjećanje na tako žive riječi sv. Franje, da započnemo ispočetka.

čekam novo

Što nam je činiti? Sv. Franjo je shvatio da uronivši u život s Bogom, njegov život poprima novost poruke Evanđelja. Tek tada je njegov primjer postao ogledalo života za ostalu braću. Stoga, i na nama je da 2010. bude godina povratka iz našeg svakodnevnog života natrag na Evanđelje, ali i obrnuto, na što nas, uostalom, poziva i naše Pravilo FSR-a. U protekloj godini u gotovo svakom bratstvu proslavili smo zavjete nove braće i sestara, na čemu možemo biti zahvalni Gospodinu. Dajući zavjete, svaki brat i sestra u FSR-u svojim životom obećaje život po Pravilu, koje ga vraća na krsni savez s Bogom. To je srž našeg novog početka - posvijestiti si da smo ljubljena djeca Božja. Ako doista tako želimo živjeti, onda nam je odbaciti sve ono što nije od Boga u nama i prigrliti svjetlo Evanđelja, koje je u i po sv. Franji rasvijetlilo njegovu braću, cijeli svijet i ne prestaje svijetliti svih ovih osam stoljeća. Dopustimo Gospodinu da to svjetlo gori i u nama! Obilje blagoslova! Siniša Pucić

dali je impressum u redu? impressum

Bratstvo

Glasilo Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda broj 4, zima 2010./2011. Uredničko vijeće: Siniša Pucić, glavni i odgovorni urednik, fra Ljudevit Maračić, Stjepan Kelčić, Hilda Švarcmajer, Ana Fruk, Igor Kanižaj 2

Adresa uredništva: Kaptol 9, 10000 Zagreb E–mail: bratstvo.fsr@gmail.com Grafička priprema i sponzor grafičke pripreme: Laudato d.o.o, Zagreb, www.laudato.hr Tisak: Tiskara Stega, Zagreb Naklada: 1000 primjeraka

NASLOV RUBRIKE

PROSLAVLJEN NACIONALNI IZBORNI KAPITUL HRVATSKOGA NACIONALNOG BRATSTVA FRANJEVAČKOGA SVJETOVNOG REDA „Poslani smo u svijet da ga preoblikujemo“ PišU: Hilda Švarcmajer, s. Agnes-Janja

etvrti nacionalni izborni kapitul Hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a održan je od 8. do 10. listopada 2010., u Samoboru u Kući susreta Tabor. Izbornom kapitulu je predsjedala delegatkinja generalne ministre s. Michèle Altmeyer iz Francuske, uz generalnog duhovnog asistenta fra Ivana Matića. U Taboru se okupilo više od pedeset članova kapitula: zastupnici područnih bratstava FSR-a i Frame, članovi dosadašnjeg Nacionalnog vijeća, nacionalni duhovni

asistenti FSR-a i Frame te predsjednici pet konferencija područnih duhovnih asistenata FSR-a. S. Michèle je pozdravljajući članove Nacionalnog kapitula rekla da je po njoj sada ovdje prisutna generalna ministra s. Encarnación del Pozo, čije pozdrave prenosi, a generalni ministri su predstavnici svetog Franje, utemeljitelja franjevačke karizme. Pokazavši na sliku sv. Franje sa sv. Elizabetom i sv. Ljudevitom – zaštitnicima FSR-a – rekla je da je njihov život i poslanje nama primjer. Ukazala je na naš osnovni poziv koji je sv. Franjo dobio čuvši Gospodinove riječi: “Idi, Franjo, i popravi moju kuću koja se ruši!” Taj poziv za obnovu, poziv je i nama da radikalnom vjerom i oduševljenom ljubavlju prema Kristu živimo evanđelje u svijetu i tako ga popravljamo. Iz ljubavi prema Kristu rađa se ljubav prema bližnjima i prema svemu stvorenome. Fra Ivan Matić je prenio pozdrave Konferencije generalnih duhovnih asistenata i svih članova Predsjedništva Međunarodnog vijeća FSR-a. Zahvalio je svima na udjelu u stvaranju i rastu našeg Nacionalnog 3

bratstva, koji su kroz različite službe osobnim zalaganjem služili, a posebnu zahvalu upućuje Nacionalnom vijeću i nacionalnim duhovnim asistentima. Rekao je: “U ovoj prigodi, u kojoj ćemo obilježiti i 10. obljetnicu od preustroja FSRa u nas, želim u ime cijelog međunarodnog bratstva, zajedno sa svima vama, zahvaliti Bogu za naše Hrvatsko nacionalno bratstvo FSR-a i Frame. Na osobit način želimo zahvaliti Gospodinu za uspješnu regionalizaciju i za novi ustroj bratstva koji, kao što vidimo, omogućava još čvršću povezanost u životu i poslanju svjetovnih franjevaca u cijelom nacionalnom bratstvu, te isto tako zahvaliti za brojne inicijative i susrete koje su proizašle iz ovog novog ustroja”. Zatim je predstavio nekoliko područja evangelizacije koja su iznimno važna u poslanju svjetovnih franjevaca jer će to biti u srcu razmišljanja cijelog Franjevačkog svjetovnog reda na Generalnom kapitulu 2011.

Nove smjernice za formaciju Izvještajnom dijelu kapitula predsjedao je dosadašnji nacionalni ministar br. Vid 4

Mato Batorović. Izvješća su podnijeli: nacionalni ministar, Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata, nacionalna tajnica, blagajnica, Pravno povjerenstvo, povjerenica za formaciju i međunarodna vijećnica. U zajedničkom radu Nacionalnog kapitula i Nacionalne skupštine Frame izvješća su podnijeli: nacionalni predsjednik Frame Lovro Sučić, povjerenica za Franjevačku mladež, predstavnica Frame u Nacionalnom vijeću, povjerenstvo za komunikaciju i informiranje, povjerenstvo za nazočnost i djelovanje u svijetu, Povjerenstvo za rad s djecom te ministre svih pet područnih bratstava. Izvješća su obilovala mnogim događanjima i prikazom raznovrsnog rada u proteklom mandatnom razdoblju. Radom u četiri skupine članovi kapitula su razmatrali problematiku i važne sadržaje u pojedinim razdobljima formacije, na temelju čega su donesene smjernice. Kapitul je donio plan djelatnosti Nacionalnog bratstva za razdoblje 2010.-2013., program rada za 2011. i kalendar događanja u 2011. godini.

U sklopu slavlja Kapitula održana je i svečanost obilježavanja 10. obljetnice preustroja Hrvatskog nacionalnog bratstva FSRa, koju su svojom nazočnošću uveličali varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je također član FSR-a i fra Željko Železnjak, provincijal HFP sv. Ćirila i Metoda. Izlaganja o prethodnoj organizaciji FSRa, o pripremama za preustroj i djelovanju novoustrojenih područnih bratstava u okviru Nacionalnog bratstva, održali su: br. Vid Mato Batorović (nacionalni ministar), fra Augustin Kordić (nacionalni duhovni asistent FSR-a), br. Renato Matić (bivši ministar Nacionalnog bratstva), područne ministre FSR-a (Branka Černugelj, Maja Janc, Vesna Peharec, Olga Marić i Mila Šuto) te nacionalni predsjednik Frame (Lovro Sučić). Uključili su se i nacionalni duhovni asistenti fra Zvonimir Brusač i fra Nikola Bašnec te fra Josip Vlašić, predstavnik duhovnih asistenata FSR-a iz Bosne i Hercegovine. Područna ministra Zagrebačkog područnog bratstva Branka Černugelj predstavila je i Zbornik radova s tematskih susreta trajne formacije u FSR-u.

svijeta. Premda, s druge strane, i mi smo duboko u svijetu: rađamo se, borimo za život, učimo, mučimo se, i umiremo, sve nam je isto kao i svakom drugom čovjeku, no ipak nismo od toga i takvoga svijeta već moramo svjedočiti o drugačijem svijetu. Mi, svjetovni franjevci, želimo unositi u ovaj svijet Evanđelje, tj. po uzoru na sv. Franju jednostavno živjeti evanđeoskim načinom.

Živimo evanđeoskim načinom! Mons. Josip Mrzljak predslavio je zahvalno misno slavlje u kapeli Tabora. U koncelebraciji su uz nacionalne i područne duhovne asistente FSR-a i Frame bili i provincijalni ministar HFP sv. Ćirila i Metoda, fra Željko Železnjak, i generalni asistent FSR-a, fra Ivan Matić. U homiliji je biskup Mrzljak naglasio da razmišljajući o svjetovnom redu ne možemo bježati od svijeta, ne možemo se izolirati, ne možemo otići nikamo, ne možemo birati neki drugi svijet, jer mi živimo u svijetu takav kakav je, i živimo u ovom vremenu. Stoga smo mi, Franjevački svjetovni red, na poseban način poslani u taj svijet da ga preoblikujemo, ali i da pokažemo da kao zajednica Isusovih učenika nismo od ovoga

Novo vodstvo za nove izazove Izbori su provedeni prema Obredniku FSR-a. U novi Nacionalni izvršni odbor izabrani su: za nacionalnog ministra Stjepan Kelčić, za zamjenika nacionalnog ministra 5

Petar Perković, za nacionalnu tajnicu Hilda Švarcmajer, za nacionalnu blagajnicu Marina Lovrić, za nacionalnog povjerenika za formaciju Danijela Rebac, za nacionalnog povjerenika za Framu Ivana Šarčević, za međunarodnog vijećnika Dario Brigić i za zamjenika međunarodnog vijećnika Marko

Mihajić (koji nije član Nacionalnog izvršnog odbora). Uz novoizabrani Nacionalni izvršni odbor, aktualno Nacionalno vijeće FSR-a čine i ministri pet područnih bratstava: Branka Černugelj, Maja Janc, Vesna Peharec, Olga Marić, Mila Šuto, zatim nacionalni duhovni asistenti: fra Zvonimir Brusač, fra Petar Filić, fra Augustin Kordić i fra Nikola Bašnec, te nacionalni predsjednik Franjevačke mladeži Ivan Bambir. Večernje druženje braće i sestara bilo je svojevrsna originalna smotra područnih bratstava FSR-a i Frame koju su, na poticaj nacionalnog ministra, pripremile ministre područnih bratstava uz pomoć Frame. Dojmljiva je bila domišljatost, raznovrsnost, ljepota i bogatstvo pripremljenog nastupa pojedinog područja. Neki su pripremili video prezentaciju, bilo je nastupa u pjevanju, zatim nastupi plesa. Nakon programa raspoložena i razigrana braća i sestre zajedno s duhovnim asistentima nastavili su druženje s pjesmom i kušanjem gastronomskih specijaliteta s područja. Zahvaljujemo Gospodinu za milost ovog kapitula. Zahvalni smo za nove poticaje koji su dani našem rastu u vjernosti franjevačkoj karizmi i življenju evanđeoskog franjevačkog duha u svijetu. Budimo spremni ostvariti to u životu i djelovanju našega bratstva. Parbeffre, cae teris, vermis, cone es consu

NASLOV RUBRIKE

Izvješće s Mjesnog kapitula FSR-a bratstva Zagreb-Kaptol Svatko ima pravo primati, ali i obvezu davati Piše: Hilda Švarcmajer

popodnevnim satima u subotu 4. prosinca 2010. napustili smo prostorije sigetskog samostana radosna i puna srca – završio je Kapitul FSR-a mjesnog bratstva sa zagrebačkog Kaptola. Bio je ovo prvi ne-izborni kapitul našeg mjesnog bratstva, sazvan s ciljem upoznavanja i druženja, ali i promišljanja o pozivu i područjima djelovanja. Kapitul je započeo pozdravom ministre s. Mire Čiš te nagovorom duhovnog asistenta fra Zdravka Lazića koji je istaknuo da ne smijemo biti zabrinuti ni zbog čega, jer tmurno i zabrinuto lice znak je pomanjkanja nade. Naprotiv, potrebno nam je zadržati unutarnji mir i blagost – dvije kreposti koje izgrađuju nas same, ali kojima možemo i obdariti jedni druge. Središnji dio kapitula bilo je predavanje s. Antice Nade Ćepulić na temu “Narav zavjetovanja u FSR-u prema Obredniku i osjećaj pripadnosti Redu”. S. Antica je istaknula da je sam čin zavjetovanja, kojemu prethodi Božji poziv, prožet osobnom odlukom – htjeti živjeti Evanđenje u svijetu i za svijet. Zavjetovanje također znači i prihvaćanje života u bratstvu, njegovanje duha služenja te suradnju sa svim ljudima dobre

volje u zalaganju za dobro. Svaki član bratstva dio je bratstva i kada ga nema, kada je odsutan – cijelo bratstvo trpi. Nadalje, kao što zavjetovanje obvezuje samog zavjetovanika, jednako tako obvezuje i samo bratsvo koje ga prihvaća i podržava na duhovnom putu. Također, svaki član bratsva ima pravo primati, ali i obvezu davati i izgrađivati bratstvo. Osjećaj pripadnosti Redu očituje se kroz uzajamnu molitvu, međusobno poznavanje i redovito susretanje, objasnila je s. Antica. Ne može se voljeti ono što se ne poznaje. Zato je potrebno uvijek produbljivati zajedništvo i u tome ne posustati. Iz rada po skupinama na temu predavanja izašli su mnogi prijedlozi, a jedan od najvažnijih svakako su češći ovakvi susreti, u kojima bi, uz kvalitetno predavanje, postojala mogućnost rasprave, ali i upoznavanja i druženja. Mnoge ideje i prijedlozi bili su također izneseni i u popodnevnom “Aktualnom satu”, a mjesno vijeće će ih uzeti u razmatranje u svom daljnjem radu, kao i zaključke rada po skupinama. Kapitul je zaključen euharistijom u samostanskoj kapelici s pogledom nade u dane koji su pred nama i s vjerom da nas Duh Sveti i dalje vodi. 7

DRUŠTVENI ANGAŽMAN

Mladi protiv gladi – Socijalna samoposluga Piše: Siniša Pucić, FSR Rijeka-Trsat

ocijalna inicijativa Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži Primorsko-istarskog područja u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva organizirala je karitativnu akciju “Mladi protiv gladi – Socijalna samoposluga”. Osnovni cilj akcije bilo je prikupljanje i podjela pomoći za oko 700 članova socijalno najugroženijih obitelji s područja Grada Rijeke i okolice.

Akcija koja je privukla i đake U akciji su socijalno ugroženi besplatno birali određen broj proizvoda koji su im potrebni (trajni prehrambeni proizvodi,

higijenske i sanitarne potrepštine te školski pribor). Ovisno o broju članova obitelji korisnici su pomoć primali u prikladno opremljenom prostoru na Delti koji je ustupio Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Grada

Rijeke. U akciju se uključilo 45 osnovnih i srednjih škola s područja Rijeke i okolice te brojne tvrtke, župe i pojedinci. Svaka škola trebala je organizirati prikupljanje potrebnih proizvoda po principu “1 učenik, 1 proizvod”, odnosno da svaki učenik škole donira za akciju jedan proizvod, a mogao je, naravno, donirati i više. Na taj način prikupilo se nešto manje od deset tisuća artikala, što je veliki uspjeh za prvu takvu akciju. U akciju se uključio i veliki broj volontera, njih oko 80, svih dobnih skupina, među kojima i kolektivno učenici nekih škola te korisnici Prihvatilišta za beskućnike “Ruže sv. Franje”. Zahvaljujući uspjehu akcije, organizator je pred otvaranjem prve socijalne trgovine hranom i osnovnim potrepštinama u Hrvatskoj za istu populaciju najsiromašnijih građana Rijeke.

KAKO POMOĆI PRIHVATILIŠTU ZA BESKUĆNIKE “RUŽE SV. FRANJE”?

Uz mogućnost uplata sredstava na žiro račun: 2360000-1101944201, Zagrebačka banka d.d., našem Prihvatilištu može se pomoći narudžbom prigodnih božićnih suvenira, od čestitki nadalje, koje svakoga tjedna u kreativnim radionicama izrađuju korisnici i volonteri Prihvatilišta. Prikupljeni novac ulaže se u rad Prihvatilišta (hrana, kućanske potrepštine), kao i budući projekt socijalne trgovine. 8

Hrvatska nastupila na Svjetskom nogometnom prvenstvu beskućnika u Brazilu Piše: Siniša Pucić, FSR Rijeka-Trsat

rvatska nogometna reprezentacija beskućnika drugu godinu zaredom nastupila je na Svjetskom prvenstvu socijalno marginaliziranih osoba, koje se ove godine od 19. do 26. rujna 2010. održalo u brazilskom Rio de Janeiru. S tri pobjede i sedam poraza osvojila je solidno 30. mjesto od 43 muške reprezentacije koje su nastupile. Izravnim i neizravnim korisnicima prihvatilišta za beskućnike u Hrvatskoj, među kojima i riječkog koje vodi naše bratstvo, ovo je bilo jedinstveno iskustvo

zajedništva, borbe za svoju domovinu, kao i prilike da povratkom u Hrvatsku krenu putem resocijalizacije. U pratnji naših reprezentativaca bile su, između ostalih, i članice našeg bratstva s. Vilma Mlinarić, koordinatorica projekta i s. Tajana Nagy, te trsatski franjevac Juraj Vrančić, pomoćni trener. Zahvaljujemo fra Petru Filiću čijim je posredovanjem Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrilo troškove avionskih karata, dok je Zaklada Primorac financirala nabavu opreme za osam reprezentativaca.

Deseti jubilarni broj Uličnih svjetiljki Piše: Siniša Pucić, FSR Rijeka-Trsat

lične svjetiljke, prvi hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim društvenim temama, koji izdaje naše bratstvo, ovih je dana doživio svoj deseti, jubilarni broj. Riječ je o četvrtom ovogodišnjem broju kojeg se može kupiti na ulicama Rijeke i Zagreba iz ruku beskućnika-prodavača. Ono što je specifično za Ulične svjetiljke za razliku od drugih tiskovina jest tematika kojom se bave, jer malo koji dnevnik, tjednik ili mjesečnik posvećuje prostora beskućnicima, siromašnima, ovisnicima, djeci bez roditelja, prognanicima i izbjeglicama, jednom riječju ljudima s ruba društva, u koje nisu uperena svjetla kamera, već se njihove tužne životne priče mogu čuti jedino u gradskim zakutcima i ulicama.

Cijena primjerka je 8 kuna, od čega pola dobiva prodavač, dok se druga polovica ulaže u stvaranje idućeg broja Uličnih svjetiljki. Želja nam je da časopis približimo stanovnicima svih većih hrvatskih gradova.

KAKO DJELUJE POVJERENSTVO ZA NAZOČNOST I DJELOVANJE U SVIJETU FSR-A I FRAME Aktivna prisutnost reda u svijetu Piše: Lovro Sučić, FSR Zagreb-Kaptol

ećina nas pamti uspješnu javnu kampanju Franjevačkoga svjetovnog reda protiv ekološki pogubnog projekta izvoza ruske nafte preko terminala u Omišlju uoči predsjedničkih izbora 2005. Nažalost, iako je stručno povjerenstvo onda odbacilo Studiju utjecaja na okoliš, Vlada RH još uvijek manipulira projektom Družba Adria ne želeći ga definitivno odbaciti. Svejedno, taj istup je za svjetovne franjevce u Hrvatskoj postao svojevrsni simbol zauzetosti oko izgradnje Kraljevstva Božjega u vremenitoj stvarnosti. Bio je to jedan od naših značajnijih iskoraka u domenu svjetovne duhovnosti. Ovim tekstom predstavljamo Povjerenstvo za nazočnost i djelovanje u svijetu Franjevačkog svjetovnoga reda i Franjevačke mladeži. Tijelo je formalno osnovano odlukom Nacionalnog vijeća FSR-a od 9. listopada 2009. sa zadaćom da kroz društvene inicijative unazoči franjevačku karizmu u svijetu. Za predsjednika je imenovan br. Zoran Milić (FSR Zagreb-Kaptol), za zamjenika br. Lovro Sučić (FSR Zagreb-Kaptol), a za članove su imenovani fra Petar Filić, s. Blaženka Eror Matić (FSR Zagreb-Kaptol), s. Silvija Galinec (FSR Zagreb-Kaptol), br. Silvio Puljić (Frama Split-Gospa od Zdravlja) te s. Angela Lovrić (FSR Rijeka-Trsat), koja je u međuvremenu istupila iz Povjerenstva.

Važna potpora i uključenost FRAME Iako smo se na početku prisjetili inicijative kaptolskog bratstva protiv Družbe Adrije, moramo reći da je priča oko društvenog angažmana svjetovnih franjevaca započela oko 2000. kada je u spomenutom bratstvu jedna skupina počela proučavati Socijalni nauk Crkve. No, nakon 10

intenzivne kampanje s ciljem očuvanja stvorenoga od bezobzirne trke naftaša za profitom, i Frama je imala nekoliko iskustava sudjelovanja u javnim raspravama. Tako je s drugim katoličkim udrugama mladih i građanskim udrugama pratila proces uvođenja programa zdravstvenog odgoja u škole (s kontroverzama u vezi sadržaja modula o spolnom odgoju i pravu roditelja na odgoj vlastite djece) kao i donošenje Zakona o suzbijanju diskriminacije (koji je nažalost usvojen u obliku u kojem je i danas na snazi). Također, Frama je sudjelovala u neuspjelom procesu donošenja Nacionalnog programa djelovanja za mlade u kojem su se svjetonazorski liberalno određene skupine mladih htjele nametnuti kao krovna skupina mladih čije bi se mišljenje jedino uvažavalo. Sva ta događanja u društvu bila su dovoljan motiv da mi svjetovni franjevci počnemo organizirano djelovati i nastupati u javnosti zalažući se za život, dostojanstvo ljudske osobe, pravdu, mir i očuvanje stvorenoga. Zato su već Nacionalni kapitul FSR-a i Nacionalna skupština Frame na zajedničkom dijelu zasjedanja u listopadu 2008. potaknuli osnivanje povjerenstva.

Briga za napuštene i starije Ipak, skupina se odmah počela redovito sastajati premda bez vizije kojem određenom području se treba posvetiti. Krenulo je najprije na mjesnoj razini s tribinom o gospodarskoj krizi, a zatim je u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje 2009. održana tribina na kojoj je prof. dr. sc. Stanko Uršić ukazao na hitnu potrebu zaokreta u postupanju s otpadom. S druge strane, sestre i braća koja su u trsatskom bratstvu razvili socijalno djelovanje u brizi za braću u naj-

većim potrebama, otvorila su pitanje nedostatka brige za starije i umiruće, posebno članove našega Reda. Tako su se na mjesnoj razini na Kaptolu formirale dvije skupine. Prva od njih za palijativnu skrb u kojoj je nekoliko desetaka sestara i braće prošlo edukaciju za nezdravstvene volontere u kućnim posjetima i u kojoj su formirani mobilni timovi za pružanje palijativne skrbi. Druga je skupina za očuvanje stvorenoga koja prati problematiku gospodarenja komunalnim otpadom u kontaktu sa stručnjacima te promiče u našim krugovima odgovornost za stvoreno. Održavaju se predavanja, obilježava se Dan planeta Zemlje, izrađuju se ukrašene platnene vrećice.

Neka franjevci preuzmu svoju svjetovnost Koja je u svemu tome uloga Povjerenstva za nazočnost i djelovanje u svijetu? Pokazalo se da su mnoga mjesna bratstva nositelji prekrasnih projekata i inicijativa, no mnoga su bratstva koja svoj potencijal djelovanja u društvu još nisu aktivirala. Zato nacionalno povjerenstvo svoju ulogu vidi u promicanju javnog djelovanja u skladu s načelima Socijalnog nauka Crkve među područnim i mjesnim bratstvima kao i njihovo umrežavanje radi učinkovitijeg djelovanja. Naime, činjenica da Hrvatska planira utući milijarde kuna u neučinkovit sustav gospodarenja otpadom (npr. u izgradnji centra za gospodarenje otpadom na neprikladnim lokacijama u Lećevici kod Splita ili na Marišćini kod Rijeke), ili činjenica da u Hrvatskoj nema ustanova za pružanje odgovarajuće skrbi umirućima, ili pak činjenica da hrvatski zakoni dosad nisu poznavali kategoriju beskućnika, upućuju na to da neke probleme treba rješavati na višoj razini. Upravo to je ono na što pozivaju zaključci XII. generalnog kapitula FSR-a u kojima stoji da “se nametnula potreba da svjetovni franjevac preuzme u potpunosti svoju svjetovnost i da se predstavi svojim biti i svojim djelovati u političkom djelovanju, u hrabrom oblikovanju pravednih zakona, u snažnom promicanju prava na život od začeća i u svim njegovim dobima, da bi se osigurali, osobito siromašnima, patnicima, onima na rubu društva i progonjenima, uvjeti života dostojni stvorenja koja je Krist otkupio (usp. Pravilo FSR-a 13 i Generalne konstitucije FSR-a 18

i 19).” Pritom bih naglasio da se djelovanje koje prvenstveno spada u djelokrug Povjerenstva razlikuje od karitativnog, ali nipošto kao njegova negacija već kao nadopuna. Znamo da ćemo siromahe uvijek imati pored sebe i da ćemo im uvijek trebati pristupiti i liječiti takve društvene bolesti, no istodobno je potrebno poduzeti sve kako bismo ih spriječili. U tom smislu Povjerenstvo je slalo komentare na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, sudjelovalo na sjednici Saborskog odbora za zaštitu okoliša posvećenoj gospodarenju komunalnim otpadom i zajedno sa Zelenom akcijom reagiralo na ponovne najave premijerke Kosor o pokretanju štetnog projekta Družba Adria. Preko institucije Franciscans International koja u Ujedinjenim narodima zastupa Franjevačku obitelj, vodilo je izradu izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u kojem je istaknut problem neodgovarajuće brige za beskućnike i teško bolesne osobe. Povjerenstvo je također pratilo proces donošenja Zakona o radu te je FSR izrazio neslaganje s najavom smanjenja radničkih prava.

Nove incijative – Mladi protiv gladi Prethodno smo spomenuli da je jedan od ciljeva Povjerenstva promicanje javnog zauzimanja za provedbu načela Crkvenog socijalnog nauka među članovima Reda u Hrvatskoj i stvaranje mreže. S tim ciljem je bivši nacionalni ministar br. Mato Batorović područnim i mjesnim bratstvima uputio dopis u kojem je tražio da se osnuju povjerenstva ili skupine za socijalnu inicijativu odnosno da se barem odrede kontakt osobe na koje bi se moglo osloniti. U Primorsko-istarskom područnom bratstvu je takvo povjerenstvo osnovano i već je provelo izvanrednu akciju Mladi protiv gladi. Povjerenstvo se nedavno predstavilo i članovima splitskih bratstava Frame i FSR-a pa se nadamo da će i ondje uskoro zaživjeti takva skupina. Povjerenstvo planira obići sva područna bratstva u nadi da će se sestre i braća odazvati pozivu da zajednički organizirano nastupamo u javnosti promičući mir i dobro. Zainteresirane sestre i braću i ovim putem pozivamo da nam se jave, da iznesu svoje prijedloge i komentare, te da posjete internetsku stranicu http://si.fsr.hr/. 11

frama i fsr

Je li moguće u isto vrijeme pripadati Frami i FSR-u?

Dvostruka pripadnost kao milost i izazov Piše: Ivana Šarčević, FSR i Frama Belišće, nacionalna povjerenica za Framu

ada me kao krizmanicu fra Ivan Široki pozvao na Framu nisam znala što je to, a kamoli koliko će mi život s Framom i u Frami donijeti radosti i blagoslova. Iz godine u godinu sve više sam upoznavala život sv. Franje, sv. Klare i sv. Elizabete, otkrivala radost njihova življenja, njihove karizme i njihovim očima sve više upoznavala Gospodina, radovala se braći i sestrama koji su mi darovani te otkrivala ljepote svojih bližnjih. Učila sam padati i ponovno ustajati, te imati povjerenja u Njegov plan. Trudila sam se živjeti franjevaštvo i poput sv. Franje radovati se darovanom. Mladenaštvo provedeno u Frami najdragocjeni je dar koji mlada osoba može dobiti. Kada sam završila fakultet, počela sam raditi i osjećati kako svoje franjevaštvo želim živjeti cijeli život. Razmišljajući, moleći se i razgovarajući s duhovnim asistentom osjećala sam mir i radost na pomisao biti zavjetovana franjevka. Tako sam i krenula na sastanke FSR-a. Upoznavajući se s mjesnim bratstvom ispočetka mi se i nije činilo najprivlačnijim, te sam se često pitala je li to zaista za mene. Dolazeći iz dinamične Frame u “pasivniji” FSR činilo mi se kao da idem nekoliko koraka unatrag, a ne naprijed kao što sam zamišljala. Moje početno oduševljenje je splasnulo, ali želja i radost za nasljedovanjem Gospodina zajedno sa sv. 12

Franjom potakla je moju odluku za ulazak u novicijat FSR-a.

Što je dvostruka pripadnost? I dalje sam nastavila dolaziti na sastanke Frame te se pripremati za zavjete u FSR-u, imajući dvostruku ili istodobnu pripadnost. Prema dokumentu koji je odobrio Generalni kapitul FSR-a u Mađarskoj krajem 2008. godine pod naslovom “Uključivanje članova Franjevačke mladeži u Franjevački svjetovni red”, dvostruka ili istodobna pripadnost jedno je od sredstava koje omogućuje prirodnije uključivanje članova Frame u FSR i mlada osoba ne treba čekati završetak svoje pripadnosti Frami kako bi se, ako je to njezin poziv, uključila u FSR. Isto tako uključivanje u FSR ne treba priječiti mladu osobu kako bi nastavila svoj rast u bratstvu s braćom i sestrama iz Frame. Dajući zavjete u FSR-u i stalnom prisutnošću na Frami postala sam bratski animator trudeći se biti most između Frame i FSR. Također prema navedenom dokumentu, bratska animacija je i najbolje sredstvo koje bratstva FSR-a i Frame imaju kako bi uključivanje članova Frame u FSR učinili što prirodnijim. Zadaća i služba bratskog animatora je izbliza pratiti mladu osobu na njezinom putu franjevačkog rasta koji pretpostavlja ljudski i kršćanski rast.

Bratski animatori most su između Frame i FSR-a Bratski animator ujedno postaje i ključna osoba za razlučivanje poziva mlade osobe i njezinog svjetovnog franjevačkog poziva. Bratski animator predstavlja i najbližu sliku članovima Frame u njihovom traženju što znači biti svjetovni franjevac i što je Franjevački svjetovni red. Poželjno bi bilo da svako bratstvo Frame ima bratskog animatora iz bratstva Frame s kojm je povezano. Bratski animator treba surađivati s bratstvom FSR-a kako bi se ostvarilo ono što je rečeno u Generalnim konstitucijama 97,1: “… neka bratstva FSR-a prikladnim inicijativama i dinamikom promiču franjevački poziv mladih. Neka se brinu za proširenje bratstava Frame i prate mlade u njihovom hodu ljudskoga i duhovnog rasta predlažući im djelatnosti i tematske sadržaje.” Stoga bratski animator treba djelovati i unutar bratstva FSR-a s ciljem da uključi i animira bratstvo te ga učini odgovornim, a to pretpostavlja davanje povjerenja Frami, promicanje, podržavanje, pomoć, usmjeravanje, brigu – zapravo bratski animator treba biti u službi mlađe braće i sestara koji traže vlastiti put prema Kristu slijedeći primjer Franje, Klare i Elizabete. Frama po praćenju bratskog animatora treba osjećati da je FSR stvarno prati na svim razinama. Na I. međunarodnoj skupštini Frame donesena su obilježja bratskog animatora, a ona su: dinamičnost, stalna prisutnost, produhovljenost, izgrađenost, otvorenost dijalogu, poštovanje, velika sposobnost slušanja, mladenački duh, sposobnost povezivanja s mladima i otvorenost učenju. No, u mnogim bratstvima postoje i situacije koje otežavaju bratsku animaciju: preopterećenost bratskog animatora poslom, dužnost

da protiv svoje volje obavlja službu bratskog animatora, nametanje kriterija mladima, miješanje s ostalim službama poput predsjednika ili asistenta, koristoljubivo gledanje FSR-a na Framu, nedostatak podrške FSR-a i nedostatak materijala za formaciju.

Frama i FSR pozvani su na rast u zajedništvu Odnos između mjesnog bratstva Frame i FSR-a trebao bi biti prožet duhom zajedništva kako bi ulazak u FSR kod mladih koji dolaze iz Frame postao normalan i logičan izbor nakon formacije koju su primili u Frami. Frama i FSR trebaju živjeti vlastitu različitost u jedinstvu, poštujući njihove autonomije, različite načine bratskog življenja, različite formativne metode, različite načine organiziranja susreta i različite oblike apostolskog djelovanja itd. Također je je vrlo važno da dva bratstva zajednički dijele neke trenutke molitve, susretanja, formacije i apostolskog djelovanja kako bi u svom poslanju pružili i zajedničko svjedočanstvo. Vjerujem kako mlađa braće i sestre iz Frame mogu puno toga dati braći i sestrama u FSR-u i obrnuto. Frama svojim mladenaštvom osvježava FSR, donosi radost, odvažnost i hrabrost za nove ideje, otkriva i kreće u neka nova područja djelovanja, dosjetljiva je u ljubavi prema potrebitima, otkriva sv. Franju na neki novi način. FSR pak Frami donosi postojanost u nasljedovanju Gospodina po sv. Franji, iskustvo, strpljivost i razboritost u donošenju odluka te ustrajnost u djelovanju za dobro u svijetu. Međusobnom suradnjom i rastom u zajedništvu FSR-a i Frame pozvani smo svi zajedno ostati vjerni i aktualni kako bi Franjina karizma bila prepoznatljiva današnjem čovjeku.

Izazovi preustroja franjevačke mladeži Piše: Lovro Sučić, FSR Zagreb-Kaptol

a Nacionalnom kapitulu FSR-a i Nacionalnoj skupštini Frame, koji se već tradicionalno istovremeno održavaju u Kući susreta Tabor u Samoboru, 9. listopada 2010. obilježili smo 10. godišnjicu preustroja Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkog svjetovnoga reda. Bio je to povod i za sagledavanje zadnjih pet godina u kojima naše nacionalno bratstvo Franjevačke mladeži djeluje u novom strukturnom obliku. Iako se uz proslavu obljetnice prestrukturiranja može činiti neumjesnim, smatram da za početak nije loše promisliti o tome koliko uopće smisla ima vraćanje na velike datume, skupštine, pravila, statute i ostale činjenice važne za prošlost jedne strukture. Sa stajališta prosječne mlade osobe takvi događaji često ne zavrjeđuju pažnju, čine se dosadnima, statičnima, katkad besmislenima. Mladima je obično dovoljan žar koji pokreće akciju. Može li se mlade razuvjeriti i pokazati im da struktura ima svoje prednosti (naravno, ako ne guši karizmu)? Doista, smatram da ni Crkva u nas u cjelini, pa tako ni mi u FSR-u i Frami, nismo svjesni vlastitoga potencijala koji imamo zahvaljujući koordiniranoj mreži od preko stotinu bratstava FSR-a i šezdesetak bratstava Frame. Ne želeći se izdizati spram drugih skupina, moramo biti svjesni da po brojnosti (više od 4000 svjetovnih franjevaca u Hrvatskoj) i rasprostranjenosti zauzimamo posebno mjesto među organiziranim subjektima u Crkvi i društvu. To je dar koji obvezuje.

Bratstvo koje živi i djeluje u krugu FSR-a i njegove duhovnosti No vratimo se našoj temi. Kada je riječ o Frami, bilo o njezinoj povijesti, a pogo14

tovo želimo li razumjeti i osmisliti njezinu sadašnjost i budućnost, moramo je staviti u kontekst FSR-a. Kako je nakon Drugog vatikanskog koncila i novog poimanja identiteta i poslanja vjernika laika u Crkvi i društvu, Franjevačkom svjetovnom redu vraćen izvorni smisao, a s time i autonomija u odnosu na Prvi red i Treći samostanski red, tako je bila potrebna i nova struktura Reda koja bi odražavala njegovo jedinstvo i autonomiju. S obzirom na to da je Frama zamišljena kao bratstvo koje živi i djeluje “u krugu Franjevačkog svjetovnoga reda i njegove duhovnosti” (usp. Statut Hrvatskoga nacionalnog bratstva Frame, čl. 1), i ona je morala krenuti istim putem. Ipak, Franjevačku mladež, koja u Italiji djeluje od 1948., u Hrvatsku su prenijela braća redovnici te se za početak njezine povijesti s ove strane Jadrana uzima 14. prosinca 1992. Na osnivanje nacionalne središnjice koja je okupljala bratstva Frame u okvirima franjevačkih provincija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini trebalo je pričekati do konstituirajuće nacionalne skupštine u listopadu 1997. U međuvremenu, prvi Statut usvojen je 1994., a 1998. FSR je potvrdio drugi Statut Frame koji je dan ad experimentum.

Kako je započela regionalizacija? Nakon što je 2000. FSR krenuo u proces regionalizacije, Frama je još pet godina djelovala u okvirima provincija Prvoga reda i Trećega samostanskog reda. Koliko se sjećam, u to vrijeme nije bilo značajnijih dodirnih točaka s bratstvima Frame iz drugih provincija. Pamtim kako se u to vrijeme vikendima putovalo na slavlje obećanja bratstava udaljenih 200-300, a možda i više kilometara. S druge strane, ne sjećam se kada

smo kao bratstvo s Kaptola posjetili šest tramvajskih stanica udaljeni Sveti Duh ili četiri tramvajske stanice udaljeno bratstvo Majke Božje Lurdske. Istodobno, vjerojatno je bilo onih članova Frame koji su, iako iz različitih bratstava, išli u istu školu, studirali na istom fakultetu, a da se pritom nisu poznavali. Ustrajnost u strukturi koja bi podržavala takvo stanje stvari doista bi bila sablazan, jer bi takvo življenje “bratstva” nalikovalo ljubavi prema Bogu kojega ne vidimo i zanemarivanju brata koji je pokraj nas (usp. 1 Iv 4,20). Tako je proces regionalizacije Frame započeo osnivanjem Zagrebačkog područnog bratstva (22. listopada 2005.) nakon čega su uslijedile i konstituirajuće skupštine Osječkog područnog bratstva (19. studenoga 2005.), Primorsko-istarskog područnog bratstva (3. prosinca 2005.), Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva (25. veljače 2006.) te Zadarsko-šibenskog područnog bratstva (25. veljače 2006.). Novonastale okolnosti zahtijevale su i prilagodbu Statuta Hrvatskoga nacionalnog bratstva Frame. Statut je usvojen na Nacionalnoj skupštini (u Samoboru, 6.-8. listopada 2006.) na kojoj je ujedno izabrano i novo Nacionalno vijeće pa je bratstvo u Hrvatskoj moglo nastaviti svoj put neovisno od bosansko-hercegovačkog bratstva. Ono je pak konstituirano 10.

svibnja 2008. Formalni dio priče o preustroju Frame u Hrvatskoj završen je 28. travnja 2007. kad je Nacionalno vijeće FSR-a potvrdilo novi Statut Hrvatskoga nacionalnog bratstva Frame. Jedino što još iščekujemo jest priznanje pravne osobnosti u Crkvi s čime u vezi je zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću upućena molba.

Novi zamah No što je Frama dobila regionalizacijom? O tome da Frama nije ni smeđe ni crne ni sive boje, već je obojana bojama radosti, ljubavi i nade, najbolje svjedoče susreti Frama u većim gradskim središtima. Za primjer možemo navesti redovite susrete Frama grada Zagreba, poput nedavnog obilježavanja blagdana sv. Elizabete, projekt zajedničke početne formacije Frama grada Rijeke, kao i brojne zajedničke susrete i akcije. U Splitu se također bratstva okupljaju i provode zajedničke aktivnosti. Zanimljivo je da su takvi projekti u nekim sredinama potaknuli i FSR da na sličan način djeluje. Područna bratstva uglavnom već imaju svoje uhodane susrete, te nastoje zajednički nastupati i uključivati se u događanja mjesne Crkve. Područna vijeća i susjedna bratstva priskaču u pomoć bratstvima u osnutku odnosno bratstvima koja su u krizi i tako svjedoče bratsku ljubav. U mnogim bratstvima,

trebaju vršiti kolegijalno, što u potpunosti funkcionira samo na nacionalnoj razini.

Mladi nisu privjesak

područnim i mjesnim, preustroj je potaknuo zbližavanje Frame s FSR-om i svijest o tome da smo upućeni jedni na druge.

Što je danas stvarna uloga duhovnog asistenta u Frami? Kao što to uvijek biva, s promjenama dolaze i specifični izazovi. Moramo priznati da se teškoće u prilagodbi na novu strukturu ponajprije javljaju među duhovnim asistentima. To je razumljivo. Na nesnalaženje u novim prilikama utječe više čimbenika. To je ponajprije shvaćanje identiteta Frame. Nakon što su duhovni asistenti pokrenuli Framu i u njezin rast nesebično ugrađivali svoju ljubav i trud, od njih se traži da dopuste da Frama živi i dalje se razvija u “krugu FSR-a”. Slično kao u FSR-u, asistent više nije upravitelj bratstva nego – asistent. Tu se javlja problem. Duhovni asistent se pita koja je uopće njegova uloga. Ni samim članovima Frame nije do kraja jasno koja je njihova uloga, koja uloga pripada asistentu, a koja bratskom animatoru iz FSR-a. S druge strane, provincijalni ministri se susreću s praktičnim problemom. Umjesto dosadašnjeg provincijskog duhovnog asistenta, sada trebaju imenovati dva, tri, nekada i pet područnih duhovnih asistenata. Oni opet svoju službu 16

Rekli smo da je jedan od plodova regionalizacije i prisnija povezanost Frame i FSRa. Ta povezanost ostvaruje se osobito preko predstavnika u vijećima na svim razinama te preko bratskog animatora kojeg imenuje vijeće FSR-a. Službu bratskog animatora možemo definirati kao izraz brige i odgovornosti FSR-a prema Frami (usp. GK FSR-a 97) u osobi koja će prvenstveno svojom nazočnošću u bratstvu Frame biti svjedok evanđelja življenog u svijetu, odnosno franjevačke svjetovne karizme. Stoga i Frama i FSR i Prvi red s Trećim samostanskim redom moraju još poraditi na shvaćanju važnosti uloge duhovnoga asistenta i bratskoga animatora. Ovo je prilika da istaknemo da mladi, ne kao budućnost nego kao sadašnjost, traže i zahtijevaju ljubav i brižnu prisutnost starije braće, redovnika i svjetovnih franjevaca, na njihovom putu odrastanja u vjeri i prepoznavanja životnoga poziva. Mladima je takva briga potrebna i mladi je zavrjeđuju. Naime, katkad se mlade u Crkvi, pa tako i u Franjevačkoj obitelji, doživljava kao svojevrsni privjesak, kao dekor u predstavi. Tako prigodom raznih susreta i slavlja mladi imaju ulogu hostesa i glazbeno-scenske kulise, a rijetko ih se pita za mišljenje ili im se daje prilika da nastupe kao subjekt. Mladi imaju pravo biti subjekt, i u Crkvi i u društvu. Tek tako se mogu odgojiti za preuzimanje odgovornosti. Konačno, iz ovdje iznesenoga i iz vlastitoga jedanaestogodišnjeg iskustva u Frami s lakoćom mogu zaključiti da regionalizacija nema alternative te da bi povratak na staro sada bio besmislen, a i nemoguć. Uvjeren sam da Frama zahvaljujući preustroju sigurnije kroči putem otkrivanja i afirmiranja vlastitoga identiteta. U mjeri u kojoj taj svoj identitet otkrije i oživotvori, Frama će biti bogatstvo za cijelu Franjevačku obitelj i Crkvu.

NASLOV RUBRIKE

Snagom vjere za optimizam života Piše: Đurđa Arbutina (s. Elizabeta), voditeljica Grupe za ekumenizam mjesnog bratstva Zagreb-Kaptol

ove godine 26. listopada u crkvi Sv. Franje na Kaptolu, povodom Dana duha Asiza održan je molitveni susret najviših predstavnika vjerskih zajednica i velikih svjetskih religija koje su prisutne u Zagrebu. Tema molitvenog i kulturnog predstavljanja bila je “Snagom vjere za optimizam života”. Franjevački svjetovni red mjesnog bratstva na Kaptolu i Povjerenstvo za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije uputili su poziv i pripremili susret, kao i niz godina do sada, njegujući u duhu sv. Franje dijalog sa svima koji su drugačiji u svojoj religijskoj i kulturnoj tradiciji.

Dan kada su zaustavljeni svi sukobi Papa Ivan Pavao II pokrenuo je 27. listopada 1986. u Asizu zajedničku molitvu za mir s predstavnicima velikih svjetskih religija i vjerskih zajednica, koji su se odazvali u iznimno velikom broju i molili svaki u svojoj vjerskoj tradiciji, ali zajedničkom nakanom – za mir u svijetu. Sveti Otac Ivan Pavao II odabrao je Asiz kao mjesto molitve i kulture mira zbog mirotvorne karizme sv. Franje čija se ljubav za svako Božje stvorenje proširila i na one koji su u ratu na suprotnoj strani. Sjetimo se njegova evanđeoskog pružanja ruke mira u vrijeme križarskih ratova. Sv. Franjo je bio svetac Kristova mira. Stoga nije čudo da su toga dana mjeseca listopada 1986.

zaustavljeni svi sukobi (neki samo toga dana) u četrdeset tri zemlje svijeta. Susret se ponovio u Asizu 24. siječnja 2002. Od tada franjevačke zajednice na svim razinama njeguju međureligijski dijalog i molitvu s nakanom za ostvarenje mira , pravednosti i skrbi za sve stvoreno. Posebnu ulogu u tome ima Franjevački svjetovni red koji je svakodnevno prisutan u svim prilikama života. Franjevački svjetovni red mjesnog bratstva na Kaptolu u zajedništvu s Povjerenstvom za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije iz godine u godinu poziva sve predstavnike kršćanskih vjerskih zajednica i predstavnike Islamske zajednice te Židovske općine koji žive i djeluju na zagrebačkom području na molitvu i pjesmu na Dan duha Asiza, moleći se za određenu potrebu u svijetu i našim prostorima. Na 20. obljetnicu Dana duha Asiza 2006. održana je i tribina na temu “Međureligijski dijalog u Hr17

Molitvu iz liturgije Tebe pojem Bugarske pravoslavne Crkve predvodio je protojerej Emil Canev. Evangeličku luteransku Crkvu molitvom je predstavio Branko Cerić, generalni vikar. Evangeličke crkve u Hrvatskoj. Glazbeni dio izvela je Danijela Morsan Sisgoreo, autorica teksta i pjesme Moja snaga za život si ti. Reformiranu kršćansku crkvu u Hrvatskoj – Crkvenu općinu Zagreb, molitvom je predstavio vlč. Branimir Bučanović. Na orguljama je Javor Valjak odsvirao škotski psaltir iz 1650. g. Naš Gospod vlada svemirom. Imam zagrebački Arslani ef. Mevludin, predvodio je molitvu, a pjesmu Voljeni otpjevao je ženski zbor Arabeske. Molitvu Makedonske pravoslavne Crkve predvodio je mitropolit pravoslavne eparhije za Europu gosp. Pimen. Pjesmu Blažen muž izveo je kvartet bogoslova Makedonske pravoslavne Crkve. Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj molitvom je predstavio Boris Peterlin, a pjesmu Vrelo blagoslova otpjevala je Branka Matić uz klavirsku pratnju Kristine Bjelopavlović. Predstavnik Srpske pravoslavne Crkve predvodio je molitvom protojerej stavrofor Marinko Juretić. Rabin Luciano Prelević predvodio je molitvu u ime Židovske općine u Zagrebu. Molio je Psalam 29.

vatskoj”. 2010. godine molili smo na temu “Snagom vjere za optimizam života” s pouzdanjem u Božju ljubav.

Pozvani smo zauzimati se za opće dobro Ovogodišnji pozdrav u ime organizatora skupa uputio je brat Zoran Milić, član Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije i član FSR-a na Kaptolu. U pozdravu je naglasio: “Sve nas duboko pogađa moralna i materijalna kriza u kojoj se našla naša domovina. Sve veći broj nezaposlenih, radnici koji ne dobivaju plaću, mnoga mala i velika poduzeća nemaju snage održati se na tržištu, korupcija koja svemu tome pogoduje naša su stvarnost. Sve su to uzroci koji kod mnogih stvaraju osjećaj beznađa i dubokog pesimizma. Ovo nije mjesto za analize i traženja uzroka ovakvoga stanja ovdje smo se okupili kako bismo uputili molitve svome Stvoritelju da nam udijeli hrabrosti i odvažnosti ustrajati u dobru, zauzeti se opće dobro i da nikad ne gubimo vjeru i nadu da Bog sve okreće na dobro.” U ime domaćina okupljene je pozdravio fra Matija Koren, gvardijan kaptolskog sa18

mostana. Potom je uvodno razmišljanje o temi imao dr. Zvonimir Kurečić, tajnik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije. Slijedio je program u molitvi i pjesmi. Na kraju molitvenog skupa u ime Katoličke crkve molitvu je predvodio i sve okupljene srdačno pozdravio mons. dr. Vlado Košić, sisački biskup i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog. Pjesmom Pie Jesu (Requiem), sopranistica Marija Buzdovačić uz pratnju na orguljama Marka Đurakića završena je molitva i glazbena točka svih vjerskih zajednica. Svake godine, pa tako i ove, pjevana je Pjesma stvorova sv. Franje Asiškog. Pjesmu je pjevao fra Miroslav Petrac uz zajedničko pjevanje pripjeva svih sudionika: Hvalite i blagoslivljajte Gospodina moga, zahvaljujte Njemu, služite Njemu, svi u poniznosti velikoj! Sastavni dio naših susreta, nakon molitve i pjesme u crkvi, jest zajednički agape. Tada je počelo zajedničko druženje i susret poslije službenog dijela. U neposrednom ljudskom razgovoru, bez podjela i hijerarhije, procvala je Božja ljubav i svi smo bili samo djeca jednoga Oca, baš kao nekad.

Duh Asiza “Tražimo ono što nas ujedinjuje” Piše: Ana Fruk, FSR Zagreb-Kaptol

a temelju proslave Svjetskog dana molitve za mir, koji je obilježen u Asizu 27. listopada 1986., Ivan Pavao II popularizirao je ideju Duha Asiza, koncept koji je u posljednjih četvrt stoljeća nadahnuo mnoge pokušaje mira i dijaloga. Duh Asiza označava približavanje različitih vjerskih svjetova na putu dijaloga da bi se postigao jedini cilj: mir među narodima. I upravo je jedinstvo ljudske obitelji bio san koji se ostvario u Asizu. Ivan Pavao II, u obraćanju 22. prosinca 1986., jasno je rekao:

kovitu snagu mira. Svi su vjernici pozvani da budu još odvažniji. Ovo naše vrijeme je vrijeme u kojem ljudi različitih vjera i različitih nacionalnosti žive jedni uz druge. Naravno da ljudski život sve više zahtijeva suživot s različitima. No, taj suživot nije lagan. Vidimo osobe, skupine i narode kako podižu barijere, blizu i daleko od nas. No izazov budućnosti, izražen je u sposobnosti da narodi žive zajedno ostajući pritom različiti. To znači da je prije svega potrebno hitno odgajanje za suživot u različitosti.

Pozvani smo na dijalog

“Predstavljajući Katoličku crkvu koja za ruku drži braću kršćane drugih crkava, a ovi svi zajedno spajaju ruke s braćom drugih religija, Dan duha Asiza bio je vidljiva potvrda onoga što II. vatikanski koncil govori. S njime i po njemu uspjeli smo, milošću Božjom, provesti u djelo, bez ikakve sjene i sinkretizma, ovo novo uvjerenje o jedinstvu porijekla i cilja ljudske obitelji te o smislu i vrijednosti nekršćanskih religija.” Papa je potvrdio da je u Asizu Crkva bolje razumjela sebe i svoje poslanje u svijetu. I, mogli bismo dodati, da je ovim događajem u Asizu Crkva s jasnoćom ukazala na jedan od znakova vremena koji će se uskoro pokazati kao jedan od temeljnih središta života suvremenoga svijeta. Naime, vjernici imaju “krhku”, ali učin-

Sve je veći smisao hitnosti otvaranja novih puteva za međureligijski dijalog ili za osnaživanje ovih postojećih u svrhu promidžbe mira i pomirenja, za brigu stvorenoga i za cjeloviti ljudski razvoj, pogotovo za one koji su još više osiromašili. Mi franjevci smo svjesni da se svijet u mnogome promijenio u zadnjih 25 godina. Naša obveza dijaloga na različitim razinama s narodima različitih religijskih tradicija oduvijek je bila temeljena na vjernosti propovijedanja Radosne vijesti koju je proglasio Isus Krist. Dijalog nije jednostavan, upravo zato što on nije niti metoda niti strategija. Dijalog je način života. On je duhovnost, upravo duhovnost svetoga Franje. Ili, ako želite, duhovnost Ivana XXIII koji je volio reći: “Tražimo ono što nas ujedinjuje, a ostavimo po strani ono što nas razjedinjuje.” I Konferencija Franjevačke obitelji uputila je pismo u povodu obilježavanja 25. obljetnice Dana duha Asiza kojim pozivaju i potiču na pripremanje proslave ove važne godišnjice iduće godine kako bismo obnovili duh naših utemeljitelja i tako doprinijeli u izlječenju rana koje pogađaju svijet danas. 19

Slavonsko-baranjsko područno bratstvo sv. Antuna Padovanskog - Osijek Područna ministra: s. Magdalena Maja Janc (na slici) Aktivnosti u Osječkom područnom bratstvu u razdoblju: siječanj – lipanj 2011. Br.

Naziv

Datum

Mjesto održavanja/ Mjesno bratstvo

SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA

12.02.2011. 14.05.2011.

Sjedište područnog bratstva - Osijek

ZASJEDANJE PODRUČNOG KAPITULA

12.03.2011.

Osijek-sv. Obitelj

TEMATSKI SUSRET TRAJNE FORMACIJE

ORGANIZACIJA PODRUČNOG HODOČAŠĆA

16.03.2011.Korizmeno 04.06.2011.

Đakovo-bl. M. M šerer Našice

ODRŽAVANJE PODRUČNIH DUHOVNIH VJEŽBI

OSTVARIVANJE BRATSKIH I PASTORALNIH POHODA U MJESNA BRATSTVA

Veljača 2011. Ožujak 2011. Svibanj 2011. Lipanj 2011.

Vinkovci-BSM Vinkovci-sv. Antun Otok Ivankovo

PREDSJEDANJE IZBORNIM KAPITULIMA U MJESNIM BRATSTVIMA

Veljača 2011. Ožujak 2011. Travanj 2011.

Osijek-kapucini Našice Osijek-sv. Obitelj

SUDJELOVANJE NA NACIONALNOM PROGRAMU

05.02.2011. 05.03.2011. 28.05.2011. 7.-9. Listopada 2011.

Sjednica nac. Vijeća Nac. Susret za formaciju Sjednica nac. Vijeća Nac. Kapitul - Samobor

DRUGO

02.04.2011. 21.05.2011. Od bijele nedjelje do duh. ponedjeljka (7 termina)

Seminar o službama… Susret za novake - Požega Duhovne vježbe u svakodnevici u mjesnim bratstvima

Sjeverozapadnohrvatsko (zagrebačko) područno bratstvo bl. Alojzija Stepinca Područna ministra: s. Branka Černugelj (na slici) Aktivnosti u područnom bratstvu u razdoblju: siječanj – lipanj 2011.: Br.

Naziv

Datum

Mjesto održavanja/ Mjesno bratstvo

SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA

12. veljače 2011.

Zagreb/Kaptol

ZASJEDANJE PODRUČNOG KAPITULA

12. ožujka 2011.

Zagreb

TEMATSKI SUSRET TRAJNE FORMACIJE

8.-10. travnja 2011.

Košljun

ORGANIZACIJA PODRUČNOG HODOČAŠĆA

7. svibnja 2011.

Sisak

ODRŽAVANJE PODRUČNIH DUHOVNIH VJEŽBI

7.-10. srpnja 2011.

Samobor - Tabor

OSTVARIVANJE BRATSKIH I PASTORALNIH POHODA U MJESNA BRATSTVA

siječanj 2011. veljača 2011. svibanj 2011.

Cernik Krapina Karlovac-Presveto Trojstvo

PREDSJEDANJE IZBORNIM KAPITULIMA U MJESNIM BRATSTVIMA

veljača 2011. ožujak 2011. ožujak 2011. travanj 2011. svibanj 2011. lipanj 2011.

Krapina Varaždin-Sv. Feliks Čakovec-Sv. Antun Padovanski Čakovec- Sv. Nikola Biskup Karlovac-Presveto Trojstvo Zagreb-Gospe Lurdske

SUDJELOVANJE NA NACIONALNOM PROGRAMU

05.02.2011. 05.03.2011. 28.05.2011. 7.-9. listopada 2011.

sjednica Nac. vijeća Nac. susret za formaciju sjednica Nac. vijeća Nac. kapitul - Samobor

DRUGO

21.-26. lipnja 2011.

Hodočašće u Asiz /MB Kaptol

Zadarsko-šibensko područno bratstvo sv. Nikole Tavelića Područna ministra: s. Olga Marić (na slici) Aktivnostima u područnom bratstvu u razdoblju: siječanj – lipanj 2011.:

Br.

Naziv

Datum

Mjesto održavanja/ Mjesno bratstvo

SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA

15.01.2011.

Šibenik-Sv. Frane

ZASJEDANJE PODRUČNOG KAPITULA

05.03.2011.

Kraj-Sv. Duje, otok Pašman

TEMATSKI SUSRET TRAJNE FORMACIJE

dogovor u tijeku

ORGANIZACIJA PODRUČNOG HODOČAŠĆA

travanj 2011.

ODRŽAVANJE PODRUČNIH DUHOVNIH VJEŽBI

dogovor u tijeku

OSTVARIVANJE BRATSKIH I PASTORALNIH POHODA U MJESNA BRATSTVA

dogovor u tijeku

PREDSJEDANJE IZBORNIM KAPITULIMA U MJESNIM BRATSTVIMA

U 2011. godini nema izbornih kapitula na mjesnoj razini

SUDJELOVANJE NA NACIONALNOM PROGRAMU

DRUGO

Krašić

MB Krapanj MB Mirlović Zagora MB Novalja MB Preko

Splitsko-dubrovačko područno bratstvo sv. Leopolda B. Mandića Područna ministra: s. Mila Šuto (na slici) Aktivnosti u područnom bratstvu u razdoblju: siječanj – lipanj 2011.:

Br.

Naziv

Datum

Mjesto održavanja/ Mjesno bratstvo

SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA

26.02.2011. 04.06.2011.

Zmijavci Split-Gospa od Zdravlja

ZASJEDANJE PODRUČNOG KAPITULA

18.06.2011.

Split-Gospa od Zdravlja

TEMATSKI SUSRET TRAJNE FORMACIJE

ožujak 2011.

Imotski

ORGANIZACIJA PODRUČNOG HODOČAŠĆA

ožujak 2011.

Blato na Korčuli

ODRŽAVANJE PODRUČNIH DUHOVNIH VJEŽBI

12.05.2011. trodnevica 05.07.2011. 11.08.2011. 17.09.2011. 23.09.2011. 04.10.2011. devetnica 04.10.2011. 14.11.2011. trodnevica

Zmijavci Blato Podbablje Proložac Lumbarda Imotski, Split-Sv. Frano Vinjani

OSTVARIVANJE BRATSKIH I PASTORALNIH POHODA U MJESNA BRATSTVA

siječanj 2011. ožujak 2011.

Sinj Makarska

PREDSJEDANJE IZBORNIM KAPITULIMA U MJESNIM BRATSTVIMA

siječanj 2011. ožujak 2011. travanj 2011. travanj 2011. lipanj 2011.

Zmijavci Podbablje Makarska Split-Gospa od Zdravlja Omiš

SUDJELOVANJE NA NACIONALNOM PROGRAMU

05.02.2011. 05.03.2011. 28.05.2011. 7.-9. listopada 2011.

2. sjednica Nac. vijeća Nac. susret za formaciju 3. sjednica Nac. vijeća Nac. kapitul - Samobor

DRUGO

13.-15. svibnja 2011.

Nacionalni susret Frame Imotski

Primorsko-istarsko područno bratstvo Majke Božje Trsatske Područna ministra: s. Vesna Peharec Aktivnosti u područnom bratstvu u razdoblju: siječanj – lipanj 2011.:

Br.

Naziv

Datum

Mjesto održavanja/ Mjesno bratstvo

SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA

22.01.2011.

Rijeka/Trsat

ZASJEDANJE PODRUČNOG KAPITULA

19.03.2011.

Rijeka/ Trsat

TEMATSKI SUSRET TRAJNE FORMACIJE

19.03. 011.

Rijeka/Trsat

ORGANIZACIJA PODRUČNOG HODOČAŠĆA

07.05.2011.

Rijeka/Trsat

ODRŽAVANJE PODRUČNIH DUHOVNIH VJEŽBI

OSTVARIVANJE BRATSKIH I PASTORALNIH POHODA U MJESNA BRATSTVA

15.01.2011. travanj 2011. svibanj 2011.

Pula-Sv. Ivan Krstitelj Pula-Sv. Franjo Rijeka-Krnjevo

PREDSJEDANJE IZBORNIM KAPITULIMA U MJESNIM BRATSTVIMA

16.01.2011. 27.02.2011. travanj 2011. svibanj 2011.

Pula-Sv. Ivan Krstitelj Rijeka-Trsat Pula-Sv. Franjo Rijeka-Krnjevo

SUDJELOVANJE NA NACIONALNOM PROGRAMU

05.02.2011. 05.03.2011. 28.05.2011. 7.-9. listopada 2011.

sjednica Nac. vijeća Nac. susret za formaciju sjednica Nac. vijeća Nac. kapitul - Samobor

DRUGO

NASLOV RUBRIKE

“Potreban nam je duh sv. Franje” Franjevački svjetovni red 2010. hodočastio u Krašić i Karlovac PišU: Hilda Švarcmajer, s. Agnes-Janja

ve godine nastavljena je tradicija organiziranja područnih hodočašća Zagrebačkog područnog bratstva FSR-a bl. Alojzija Stepinca. U svibnju 2010. hodočastilo se u Krašić i Karlovac. Stiglo je preko četiristo braće i sestara i petnaest svećenika od kojih trinaest duhovnih asistenata franjevaca. Okupila nas je radost u duhu sv. Franje te se tako ostvario onaj njegov usklik: “Gospodin mi je dao braću”. Područno hodočašće od 2001. godine nosi geslo: “S Marijom upoznajmo svoje područje – produbimo svoje zajedništvo”. Braća i sestre došla su iz 23 mjesna bratstva. Ovogodišnje se hodočašće sastojalo od dva dijela. Prvi dio bio je u Krašiću o 50. obljetnici smrti bl. Alojzija Stepinca, koji je također bio svjetovni franjevac, i koji je zaštitnik Zagrebačkog područja, a drugi dio u Karlovcu, gdje smo posjetili dva naša mjesna bratstva (Presveto Trojstvo i Švarču). Ove godine ujedno se sjećamo 10. obljetnice procesa preustroja bratstava FSR-a u područna bratstva, čime je završio preustroj dotadašnjih “provincijskih bratstava”. Središte hodočašća bilo je svečano euharistijsko slavlje u Krašiću u župnoj crkvi Presvetog Trojstva s početkom u 10.30. Euharistijsko slavlje predslavio je provincijalni ministar franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maračić u zajedništvu s 15 prisutnih svećenika i

duhovnih asistenata. U nadahnutoj propovijedi fra Ljudevit je govorio o pripadnosti bl. Alojzija Franjevačkoj obitelji i značaju hodočašća. Završio je riječima: “Tako smo i mi danas došli u Krašić, hodočašćenjem iskazati Bogu čast u sluzi njegovu i bratu našemu Alojziju Augustinu. Volio bih da svaki od nas duboko upiše u svoje srce Stepinčeve riječi koje i danas suvremeno zvuče: ‘Sada je više negoli ikada potreban duh sv. Franje.’ To nam s ovog mjesta jasno poručuje bl. Alojzije i poziva da se u svakidašnji život vratimo svjesni ove poruke i oporuke: ‘Sada je više negoli ikada potreban duh sv. Franje.’” Nakon mise hodočasnici su iz Krašića krenuli u Karlovac. Sunce i ugodno toplo vrijeme zadržali su se nad nama cijeli dan, poput blagoslova. Karlovac je hodočasnike smjestio na Trgu pod šatore, i u organizaciji franjevačkog samostana bio je poslužen vojnički grah, a domaća bratstva nudila su obilje lijepih domaćih kolača. Na postavljenoj pozornici smjestio se bend sastavljen od članova FSR-a i Frame. Zajednički program na Trgu vodila je područna ministra s. Branka Černugelj. Pozdrave su uputili i mons. Ferdinand Vražić, duhovni asistent mjesnog bratstva Švarča i fra Franjo Tomašević, duhovni asi25

stent bratstva Presveto Trojstvo. Ministri karlovačkih mjesnih bratstava br. Davorin Šipek i s. Ana Jagodić uz pozdrave su i pred-

stavili svoja mjesna bratstva. Hodočasnički skup došao je pozdraviti i gradonačelnik Karlovca g. Damir Jelić. Osvrt na 10. obljetnicu područnog preustroja FSR-a i početku djelovanja Zagrebačkog područnog bratstva iznijela je tajnica s. Hilda Švarcmajer. Slijedila su predstavljanja svih ostalih mjesnih bratstava. Na kraju su predstavljeni prisutni područni vijećnici sa svojim zaduženjima. Zajedno su izmolili Pohvale Bogu sv. Franje. U crkvi Presvetoga Trojstva gvardijan je govorio o povijesti i znamenitostima crkve, a zatim smo iz Časoslova molili prvu večernju blagdana Presvetoga Trojstva. Završni blagoslov podijelio je provincijal franjevaca Manje braće fra Željko Železnjak i zaželio svima sretan povratak. Vedra lica pokazala su da je i ovo hodočašće duhovno iskustvo snažnog naboja i proživljene radosti u pripadnosti Franjevačkoj obitelji.

NASLOV RUBRIKE

Franjevaštvo u srcu Predstavljamo generacijsku grupu “Magnificat”, FSR Zagreb-Kaptol

PišE: Lidija Miler

aša je grupa prva organizirana skupina koja je iz Frame prešla u FSR, a u kaptolskom mjesnom bratstvu živi od I. nedjelje došašća 1999. godine, kada je nas 11-ero ušlo u novicijat. Doživotne zavjete položili smo godinu dana kasnije, 5. prosinca 2000. “Magnificat” je generacijska grupa na poseban način posvećena Blaženoj Djevici Mariji, kako i naše ime govori. Na svakom našem susretu velika nam je radost, uz molitvu časoslova, upravo zajednička molitva krunice, jer nam je važan Marijin zagovor za naš rast u Duhu i Istini. Članovi naše grupe žive i rade od sjeverne do istočne Hrvatske, iako nas je najviše u Zagrebu. Raznih smo zvanja i zanimanja, neki su u braku (dva bračna para članovi su naše grupe, dok jedan naš brat ima suprugu u drugoj generacijskoj grupi kaptolskog bratstva), s djecom ili (još) bez njih: nas 11-ero i 11-ero djece! Neki (još) nisu u braku, no bez obzira na životni stalež, svi se trudimo biti prvenstveno Božji. Također nas je više od pola obnašalo razne službe u bratstvu, još od dana dok

smo bili u Frami, a od kada smo zavjetovani bili smo članovi vijeća, voditelji interesnih skupina, inicijatori mnogih aktivnosti u bratstvu. Nastojimo se više puta godišnje zajednički okupiti, bilo na susrete generacijske grupe, bilo na zajedničke susrete bratstva, sudjelovati u liturgijskim slavljima i programima naše crkve Sv. Franje, koju svi smatramo drugim domom. U sjeni te drage crkve praktički smo vjernički odrasli te za mir i dobro darivali Dobrome Bogu i našim bližnjima najljepše godine mladosti. Sada smo ušli u drugo desetljeće našega zavjetovanog života u bratstvu, iako našim “kaptolskim godinama” treba pridodati i još po nekoliko (šest, sedam, osam) godina u Frami, tako da nam je “franjevački staž” popriličan. Slobodno možemo reći da doslovno pola života “kao djeca svetog Franje Boga slavimo” i sa sv. Franjom “korak po korak idemo skupa, s pjesmom na usnama, raširenih ruku, srca radosna”. Dao Bog da tako bude do kraja naših dana! 27

naslov rubrike

“Jedna ruža za kruh siromašnih” Piše: Mira Čiš, FSR Zagreb-Kaptol

lizabeta Ugarska je svetica siromaha. Rođena je 1207. godine. Bila je kćer bogatog ugarskog kralja Andrije II, a htjela je u potpunosti slijediti siromašnog i raspetog Krista, prisutnog u siromašnima. Dijelila je hranu, i odlazila u kuće siromaha, noseći im kruh i druge namirnice. Mnogima na dvoru gdje je živjela nije bilo ugodno gledati toliku darežljivost

tekst sam povećala za pol točke

i brigu o siromašnima. O tome govori i čudo o kruhu, preobraženom u ruže: dok je Elizabeta išla putem sa svojom pregačom punom kruha, naišla je na svog supruga koji ju je pitao što nosi. Ona je raširila pregaču, i umjesto kruha osvanuše prelijepe ruže. Taj simbol ljubavi često je prisutan u prikazivanju sv. Elizabete. Živimo u vremenu kada vidimo da ima dosta siromašnih i potrebitih. Naročito primjećujemo na onim mjestima u našem gradu gdje se dijeli hrana. Tako je to i u našoj pučkoj kuhinjici na Kaptolu 9 kojoj je potrebna hrana kako bi nahranila sve one koji je posjećuju, a ima oko 150 osoba dnevno. Hrana sa dijeli jedanput dnevno: od ponedjeljka do petka. Pripremljena je kao topli obrok, a dijele je uglavnom članovi FSR-a, čineći djelo milosrđa, služeći siromašne i potrebite. Mjesno bratstvo FSR-a na Kaptolu u povodu blagdana svoje zaštitnice sv. Elizabete Ugarske, organiziralo je 14. studenoga 2010. od 9 do 19 sati na Kaptolu 9 prodaju ruža pod geslom: “Jedna ruža za kruh siromašnih”. Cijena ruže nije bila određena, već je bilo ponuđeno koliko tko može dati kao prilog za našu kuhinjicu. Zahvaljujemo dobrom Bogu po zagovoru sv. Elizabete na milosti koja je darovana braći i sestrama za osjećaj potreba siromašnih.

NASLOV RUBRIKE

Tematski susret trajne formacije: “Poziv, poslanje i pripadnost FSR-u” Od nas se očekuje da promičemo zvanja PišU: Hilda Švarcmajer, s. Agnes-Janja, FSR Zagreb-Kaptol

a trodnevnom susretu trajne formacije pod nazivom “Poziv, poslanje i pripadnost FSR-u” sudjelovalo je preko 40 sudionika – ministara i zaduženih za formaciju iz 17 mjesnih bratstava Područnog bratstva bl. Alojzija Stepinca, i to iz: Bjelovara, Čakovca-Sv. Nikole biskupa, Čakovca-Sv. Antuna Padovanskog, Karlovca-Presvetog Trojstva, Karlovca-Švarče, Novog Marofa, Ogulina, Samobora, Varaždina-Sv. Ivana Krstitelja, Varaždina-Sv. Feliksa, iz Zagreba (Dubrave-Sv. Mihaela, Dubrave-Bezgrešnog Začeća BDM, Gospe Lurdske, Kaptola, Svetog Duha, Sv. Križa na Sigetu i Sesvetske Sopnice). O promicanju i sazrijevanju franjevačkog svjetovnog zvanja, govorio je fra Milan Krišto. Posebno je bilo poticajno predavanje fra Zdravka Lazića u kojem je govorio o razlučivanju poziva za FSR. S. Dubravka Medak u svom je izlaganju naglasila važnost razvijanja komunikacije u bratstvu, a potaknut životnim primjerom, Stjepan Lice izlagao je na temu evanđeoskog zanosa kao temeljne franjevačke službe. Organiziran je i rad u pet skupina po temama predavača te okrugli stol – dijalog predavača i sudionika na temu susreta.

Zaključci i smjernice za rad vijeća mjesnih bratstava 1. Promicanje zvanja znak je životnosti samih bratstava. U skladu s Generalnim konstitucijama FSR-a čl. 45, st. 1, neka vijeća pronalaze prikladna sredstva za promicanje fra-

njevačkoga svjetovnog zvanja (organiziranjem različitih tribina, studijskih sastanaka, izložbi, koncerata i slično). 2. Znak vitalnosti bratstva ovisi o svakom članu. Neka sva braća i sestre svakodnevno svjedoče vrijednosti franjevačkoga načina života. 3. Osobna molitva s nakanom za nova zvanja veliko je svjedočanstvo i iskaz bratskog zajedništva. Molitva je temelj promicanja i veza zajedništva, stoga nek ustrajno mole Boga da dade milost franjevačkoga svjetovnog zvanja novim članovima. 4. Specifičnost poziva FSR-a zahtijeva potpuno predanje, odgovornost i prisutnost u bratstvu. Stoga nije moguća istodobna pripadnost i aktivnost članova FSR-a u više pokreta ili crkvenih zajednica. 5. Razlučivanje poziva jasna je i svjesna odluka da se čuje i odgovori na Božji poziv. Kriteriji razlučivanja poziva su: ispovijedanje katoličke vjere, življenje zajedništva s Crkvom, dobro moralno vladanje i pokazivanje jasnih znakova poziva (usp. Generalne konstitucije FSR-a 39,2). 6. Komunikacija je most povjerenja kojim gradimo naša bratstva. Stoga je potrebno poticati međusoban dijalog među braćom i sestrama koji se na sastancima bratstva može ostvarivati na različite načine, od kojih se osobito preporuča rad po skupinama. 7. Svetost je čin prihvaćanja života i program formacije. Svetost je odgovor zahvalnosti.

ne stane nikakva fotka, a tekst sam smanjila za pol točke.

naslov rubrike

FSR izdao kapitalno djelo o trajnoj formaciji PišU: Hilda Švarcmajer, s. Agnes-Janja, FSR Zagreb-Kaptol

listopadu 2010. u Biblioteci “Brat Franjo” u Nizu – Priručnici, objavljen je Zbornik radova s tematskih susreta trajne formacije u Franjevačkom svjetovnom redu, u izdanju Područnog bratstva FSR-a Sjeverozapadnohrvatskog (Zagrebačkog) područja bl. Alojzija Stepinca. Zbornik radova je priređen prigodom obilježavanja 10. obljetnice područnog preustroja FSR-a (2000.-2010.). Zbog toga on nije samo skup predavanja već i sinteza rada i djelovanja ovog Područnog bratstva FSR-a. Održavani su tematski susreti trajne formacije za ministre, zadužene za formaciju i druge odgovorne u mjesnim bratstvima, što je bio djelotvorni odgovor na poticaj s nacionalne i međunarodne razine da se osiguraju svi potrebni preduvjeti kako bi se nove Generalne konstitucije iz 2001. godine mogle odmah primjenjivati i opsluživati u svim mjesnim bratstvima FSR-a. Bilo je potrebno posvetiti vremena upoznavanju svega što Konstitucije nose, jer njima je zadatak primijeniti Pravilo FSR-a koje je odobrio i potvrdio papa Pavao VI 1978. godine, dajući mu snagu apostolske uredbe. Naglašena je potreba dubljeg proučavanja temeljnih dokumenata Reda: Pravila, Generalnih konstitucija i Obrednika.

Nezaobilazna građa za sve članove FSR-a Zbornik obuhvaća 12 tematskih susreta s 45 predavanja, te u dodatku još tri predavanja. Sadrži radove 16 predavača, od kojih su većina nacionalni i područni duhovni asistenti, te izlaganja nekoliko članova FSR-a. Djelo ima ukupno 528 stranica teksta i 14 30

stranica fotografija s tih susreta. U uvodnom dijelu je pregledna tablica s održanim susretima i glavnim temama susreta od 2002. do 2010. godine. Zbornik nudi obilje tema za trajnu formaciju kao što su: početna i trajna formacija u FSR-u, formacija odgovornih, vođenje i animacija bratstva, dužnosti vijeća i zadaće ministra i duhovnih asistenata, duhovnost svjetovnih franjevaca, temeljna obilježja identiteta FSR-a, zavjetovanje i osjećaj pripadnosti. Teme sadrže i oblikovanje života svjetovnih franjevaca u svim dimenzijama – ljudskoj, kršćanskoj i franjevačkoj. Tu su teme otajstva euharistije i pomirenja. Jednako važne su teme koje žele produbiti narav života svjetovnih franjevaca kao što su: promicanje i sazrijevanje franjevačkoga svjetovnog zvanja, razlučivanje poziva u FSR-u, pastoral mladih i bratsko animiranje Franjevačke mladeži. Sva ova predavanja nezaobilazna su građa i za duhovne asistente za upoznavanje naravi identiteta bratstva FSR-a kojemu su poslani u ime Crkve. I na kraju, ovaj je Zbornik po svojoj naravi i veličini jedna vrsta priručnika koja treba poslužiti kao pomoć u provođenju formacije braće i sestara u mjesnim bratstvima. Nije nužno čitati ga “od korice do korice”, iako je to dobro duhovno štivo. Vrijedno ga je uzeti u ruke radi pojedine tematike, za osobno pojašnjenje i produbljenje te kad nalazimo da je tema potrebna i dragocjena za bratstvo. Nastajao je postupno kroz niz godina pa bi tako mogao biti i korišten – s vremena na vrijeme prema potrebama, za godine mnoge.

ne stane nikakva fotka, ako hoćete da ju stavim treba skratiti tekst za dužinu fotke

predstavljamo bratstva

PREDSTAVLJANJE MJESNOG BRATSTVA IMOTSKI Na primjer mlađima PišE: Dario Tolić, ministar mjesnog bratstva Imotski

ačeci Franjevačkoga svjetovnog reda u župi sv. Franje u Imotskom bili su 1882. kad je fra Ante Marušić primio u Red Mišu i Pilu Vrdoljaka. Od tada mjesno bratstvo postoji i djeluje u ovoj župi i gradu sve do danas, kad broji 56 zavjetovanih članova i 10 pripravnika. Duhovni je asistent bratstva fra Zoran Kutleša, gvardijan i župnik. U župi postoji i Frama od 1995. Zadnjih godina pojačala se suradnja između FSR-a i Frame zahvaljujući uspostavi bratskih animatora s jedne i druge strane, zajedničkom apostolatu, hodočašćima, duhovnim obnovama i pobožnostima. U bratstvu FSR-a zastupljene su sve dobne skupine, a u ovom izvještaju posebno želimo predstaviti najstarije članove bratstva. Najstarija je Cecilija Tokić, udova Jure, rođena 21. studenog 1910. U Red je ušla 8. prosinca 1962., a zavjete je dala 6. listopada 1963. u Imotskom pred fra Vjekom Vrčićem. Majka je četvero djece. Danas živi u staračkom domu u Posušju. Manda Brečić, udova Petra, rođena 12. kolovoza 1913. U Red je stupila 10. listopada 1965., a zavjete je dala 12. studenog 1966. u Imotskom pred fra Vjekom Vrčićem. Majka je četvero djece. Živi u obiteljskoj kući u Glavini Donjoj. Inače, „naša Manda“ i danas je aktivna kao vjernica i trećoredica, redovito sudjelujući u euharistijskim slavljima i na sastancima Bratstva. Ana Meter, udova Marka, rođena je 2. siječnja 1915. U Red ulazi 8. prosinca 1962.,

a obećanja je dala 6. listopada 1963. u Imotskom pred fra Vjekom Vrčićem. Majka je četvero djece. Dugo godina obnašala je dužnost ministre u Bratstvu. Sada živi u obiteljskom stanu u Imotskom. Na koncu ćemo spomenuti i Dragu Perić, udovu Mije, iz susjedne župe Podbablje. Rođena je 25. rujna 1918. U Red je ušla 4. listopada 1966., a zavjete je položila 11. veljače 1968. u Imotskom pred fra Vjekom Vrčićem. Majka je šestero djece, od kojih je kći Marija redovnica (školska sestra franjevka na službi u Rimu). Živi u obiteljskoj kući na Perića Brigu, u župi Podbablje. Ovih nekoliko podataka ne govori sve o našim sestrama jer život svake od njih dostatan je za jedan veliki roman. Koristim priliku da navedem nekoliko podataka o duhovnom asistentu koji ih je pripremao i primio u Red, a to je već više puta spomenuti fra Vjeko Vrčić. I samog fra Vjeku Bog je obdario dugim životom. Rođen je 28. veljače 1914. u Imotskom gdje i sada živi i djeluje kao svećenik-redovnik (svećenik je već pune 72 godine), slaveći svako jutro u 7.00 sati svetu misu, a ujedno je svaki dan vjernicima na raspolaganju za sakrament pomirenja i pokore. Na kraju, što poželjeti našim starijim sestrama i fra Vjeki: Zdravlje? Dug život?... Njihova se životna lađa približila luci. Želimo im stoga da čuju one riječi: „Valjaš, slugo dobri i vjerni! Uđi u radost gospodara svoga!“ (Mt 25, 21).

čekam lektoriran tekst

ne stane nikakva fotka, ako hoćete da ju stavim treba skratiti tekst za dužinu fotke

naslov rubrike

INTERVJU – FRA IVAN MATIĆ, član Konferencije generalnih asistenata FSR-a Franjevci moraju pronositi Krista – radosnu vijest RAZGOVARAO: Igor Kanižaj, FSR ZagrebKaptol

ra Ivana Matića prvi sam put upoznao 1995. godine, kada je u Hrvatskoj vedrim duhom i uvjerljivim franjevačkim svjedočenjem privukao brojne mlade u Franjevačku mladež. Životni put odveo ga je u Rim, gdje je danas član Konferencije generalnih asistenata FSR-a i Frame. On je jedna od malobrojnih osoba koje su upoznale svjetovne franjevce u raznim krajevima svijeta, ali uvijek se rado vraća u Domovinu u želji da ostane prisutan i da svojom potporom osnaži naše hrvatsko bratstvo. O njegovim dosadašnjim iskustvima, razgovarali smo na Nacionalnom kapitulu FSR-a na kojem smo slavili i deset godina preustroja Hrvatskoga nacionalnog bratstva FSR-a. Vi ste prije gotovo deset godina otišli u Rim. Služite franjevcima diljem svijeta. Možete li u nekoliko rečenica sažeti svoje dosadašnje iskustvo? Iskreno rečeno, nisam znao koliko je to veliko područje djelovanja. Ja sam već ovdje u Hrvatskoj radio s FSR-om i Framom na poseban način, međutim kasnije, od 2000. godine, otkada sam došao u Rim i vidio koje se područje otvara djelovanju, zaista sam ostao iznenađen i prepoznao da tu mogu biti u posebnom svakodnevnom kontaktu s 32

franjevačkom zajednicom u cijelom svijetu. Ne zaboravite da je FSR prisutan u 111 država u svijetu, od kojih je 65 bratstava koja su dobro organizirana, i ostali koji su tek u nastajanju. S druge strane, to je 450.000 zavjetovanih članova, a postoje i mnogi drugi za koje nismo dobili informacije da postoje. U deset godina neke sam države prošao više puta i većinu ih dobro znam. U Međunarodnom vijeću radimo zajedno, a tu su i članovi koji su odgovorni za različite jezične skupine, dok mi kao asistenti imamo mogućnost pomoći, no moram reći kako i sami u isto vrijeme i učimo. Jesmo li dovoljno svjesni snage i veličine našega Reda? Kada razmišljamo u hrvatskim okvirima često previdimo važnost toga zajedništva? Upravo je to ljepota ovoga poziva. Mi smo kao članovi Crkve s posebnom franjevačkom karizmom dio jedne zaista čudesne obitelji i to treba javno reći. U drugom kontemplativnom redu postoje sestre koje naša djelovanja prate molitvom u svakom trenutku. Franjevaštvo pronosi evanđelje i dotiče sve kulture te ih onda iznutra mijenja. Čudesno je vidjeti franjevce koji djeluju u džunglama Latinske Amerike i pronose evanđelje na potpuno drukčiji način nego

Nama je poziv živjeti evanđelje. A to je poziv svakog kršćana. Mi trebamo živjeti evanđelje da nas njegova snaga zahvati i da sve više i više postajemo Radosna vijest. Evanđelje je Isus Krist, a ako smo njime zahvaćeni onda ćemo itekako drugima pronositi Krista, a ne sebe. Franjevac mora pronositi Krista, Radosnu vijest. Tako ćemo na kraju obnoviti Crkvu, ali i društvo u kojem živimo. mi u Europi ili u bilo kojem drugom dijelu svijeta. Hvala Boga da kroz tu raznolikost poziva i poslanja unutar naše obitelji možemo mnogima donijeti radost.

Poticaj i osnova za javno djelovanje moraju biti u molitvi I u Hrvatskoj se puno toga promijenilo u deset godina. Imali smo preustroj bratstva, mnogo mladih iz Frame je prešlo u FSR. Nikada prije u povijesti FSR-a nismo imali javne – društveno odgovorne akcije, poput javnih aktivnosti protiv projekta Družba Adria, brige za zaštitu okoliša, pokretanja novih palijativnih programa, brige za beskućnike. Imamo dojam da se Red zaista razgranao. Kako Vi gledate na sve te događaje?

Treba reći da i mi na međunarodnoj razini vidimo kako svjetovni franjevci u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, nastoje kroz svojestven i specifičan poziv svjetovnih franjevaca u svijetu pronositi evanđeosku poruku, a ona treba zahvatiti svako područje u kojem čovjek živi. Područje obitelji, kulture, politike i odgoja, sporta. Evanđelje treba biti novost u svim tim područjima i mi smo pozvani to pronositi. I ovo što se događa, da FSR i Frama postaju aktivno prisutni u Crkvi i društvu, znak je zahvata Duha Božjega u ljudima koji su kao vjernici laici, ali i kao vjernici franjevci otvoreni za djelovanje i pronošenje evanđelja tamo gdje oni žive. Inicijativa protiv Družbe Adria odjeknula je i u svijetu jer je i na samom generalnom kapitulu ta inicijativa podržana, tako da je bratstvo u Hrvatskoj dobilo važan poticaj. Mi želimo živjeti u društvu u kojem se poštuju prava građana i prirodne ljepote, jer su to ljepote i naše Domovine. Često se naše djelovanje promatra kroz dvije riječi: akcija i kontemplacija. Bogatstvo FSR-a su, s jedne strane braća i sestre molitelji, koji ne mogu djelovati aktivno u javnosti, ali postoji i snaga onih koji bi se trebali otisnuti u svijet i doslovno biti – poziv u svijetu. FSR osnovu i poticaj za djelovanje nalazi u molitvi. Srce djelovanja je molitva. I svatko od nas kao osoba i bratstvo treba biti u molitvi, u osluškivanju što Duh Sveti od nas traži, koji su njegovi poticaji za nas danas i onda odgovoriti njegovu pozivu. To je pitanje vjere. Vjerujemo li zaista da mi kroz osluškivanje poticaja za danas možemo istom tom snagom Duha dati odgovore koji 33

su dragocjeni u smislu poštivanja dostojanstva osobe i u smislu odgoja mladih, djece i u svemu onomu što je čisti poziv na duhovnu obnovu, obitelji i naroda?

Duhovni asistent je svjedok ljubavi Kako gledate na današnji odnos između FSR-a i Frame. Od 2000. godine oko 115 mladih je iz Franjevačke mladeži prešlo u Franjevački svjetovni red. Vidi li se to i prepoznaje li se i na međunarodnoj razini? Iz dana u dan je sve bolje i bolje. Ulazak onih koji su prošli formaciju i kasnije otkrili poziv izrazito je važan. Ja blagoslivaljam Gospodina za to jer sam bio na njihovim počecima i pratio sam skupine mladih iz Frame koje su se oduševljavale za FSR i postali na neki način most –svjedoci drugima da je moguće biti u FSR-u i da mlad čovjek, obiteljski čovjek, kao onaj koji profesionalno radi ili studira, može živjeti kršćansku i franjevačku karizmu u staležu u koji je pozvan kao svjetovni franjevac. Mi vidimo da je to zaista moguće! Sve ovo ne može se ostvariti bez duhovnih asistenata. Njih nema puno, a postoje čak i bratstva u kojima ih gotovo ni nema, pa braća i sestre nemaju duhovno 34

vodstvo na koje bi se mogli osloniti. Koliko je njihova aktivnost važna za bratstvo, uz sve druge aktivnosti koje oni imaju? Uloga duhovnog asistenta je od velike važnost za svako bratstvo. On je svjedok ljubavi Prvog ili Trećeg samostanskog reda sv. Franje prema FSR-u. On prenosi iskustvo redovnika ovih dvaju redova te pomaže svjetovnim franjevcima i mladeži da otkrivaju ono što je njihova karizma. U tom smislu je on onaj koji asistira, pomaže, a inicijativa i odgovornost mora biti od svjetovnih franjevaca. Oni moraju doći do odgovornosti da sami predlažu incijative, da donose i predlažu nove projekte. Međutim, asistent jamči povezanost s karizmom, a to je veoma važno. On pomaže da se otkriju poticaji Duha Božjega za njih, za cijelo bratstvo. On pomaže u smislu formacije, na osobit način, govoreći prvenstveno iz svoga iskustva. Konačno, on posebno mora pomoći mladima i drugima da otkriju imaju li zaista poziv ili je to samo simpatija prema franjevaštvu. Uz sve navedeno, on pomaže i u razlučivanju duhovnog zvanja. Ne zaboravite da svjetovni franjevci od Boga dobivaju posebnu milost poziva da postaju franjevci u svijetu. To treba naglasiti. Zamislite se nad silnim mnoštvom ljudi koji su po duhovnom pozivu diljem svijeta franjevci!

naslov rubrike

Indijsko franjevaštvo PišE: Ana Fruk, FSR Zagreb-Kaptol

ndija – druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika koji govore više od sto različitih jezika, službeni su hindi i engleski; ima 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status. Oko 58 puta je veća od Hrvatske. Veličanstvene Himalaje na sjeveru, čudesna “sveta rijeka” za hinduse, Ganges. Mahatma Gandhi i blažena Majka Terezija... To su neke stvari o Indiji koje više ili manje znamo. Možda i manje od toga. Ipak je Indija daleko. I još znamo da nema mnogo kršćana u odnosu na druge religije. No, ipak ih ima više od 24 milijuna. Ove neke stvari koje sam ovdje navela o Indiji saznala sam prije polaska u tu zemlju

u svibnju 2010. Tamo sam išla na III. kongres FSR-a Azije i Oceanije kao predstavnik za Framu. No, ovi podaci su samo činjenice koje se svugdje mogu pročitati. Iskustvo je uvijek osobno i dragocjeno. Tako je bilo i moje iskustvo 8 dana Indije provedeno u državi Kerali, u gradu Kochiju, mjestu koje je tako malo u odnosu na cijelu Indiju, ali koje je meni odškrinulo vrata Indije i njezinih ljudi. Osobito braće i sestara iz Franjevačkog reda. Naš franjevački susret održan je na jugozapadnoj obali Indije u mjestu Karukuttyju, odmah blizu gore spomenutog Kochija. Na III. kongresu Azije i Oceanije sudjelovalo je 70-ak predstavnika FSR-a i Frame iz spome-

nutog područja, a cijelo vrijeme bili su prisutni i članovi domaće Frame. Osim petodnevnog kongresa, održane su i nacionalne izborne skupštine FSR-a i Frame te tečaj za duhovne asistente FSR-a i Frame. Bio je to jedan intenzivan i bogat program.

Neponovljiva indijska iskustva Zbog dugog puta do tamo, ja sam, nažalost, malo zakasnila na otvorenje koje je bilo, kažu, jedinstveno. Ispunjeno njihovim tradicionalnim plesovima, glazbom, odjećom, pokretima, pjesmama... Srećom pa sam dio toga ipak mogla iskusiti u danima koji su slijedili. Osim što je jedan takav kongres zamišljen da bismo se međusobno više upoznali, kao i naše kulture, kongres je imao i formacijske elemente. Iako je kongres održan u Indiji on je bio namijenjen predstavnicima različitih zemalja tog dijela svijeta pa je vrijedilo poslušati različita iskustva življenja franjevaštva i franjevačkih svjetovnih bratstava u Aziji i Oceaniji. Sa strane Predsjedništva Međunarodnog vijeća FSR-a održali smo nekoliko izlaganja bitnih za život naših bratstava koja su uvijek aktualna i potrebno ih je produbljivati – osjećaj pripad36

nosti Redu, zavjetovanje u FSR-u, duhovna asistencija, Franjevačka mladež... Kako to i priliči zajedničkom životu franjevaca, svakodnevno smo slavili euharistiju, i svakodnevno dijelili kruh za stolom, kako bismo mi kod nas rekli. Tamo ne bismo tako rekli jer oni uglavnom ne jedu kruh. Ali zato smo dijelili rižu. Imaju rižu pripremljenu na tisuću i jedan način i svu silu neobične hrane i začina koje jednostavno ne možete odbiti, pa makar samo da probate. Tako smo pili sok iz kokosovog oraha, jeli ribu zamotanu u list banane, piletinu s curryjem (izvrsno za pročišćavanje sinusa i suznih kanala! Svakako preporučam ako niste gastroenterološki bolesnik!), zatim nešto kao lepinje i još mnogo drugih neidentificiranih stvari. Neki bi rekli, i bolje da tako ostane! No, u svakom slučaju, bilo je zanimljivo isprobati drugačiju kuhinju za koju su se domaćini brinuli. Svaka im čast! Tekućina je isto tako uvijek bila na raspolaganju. Uvijek je bilo vode, ali u onoj franjevačkoj jednostavnosti: bila je čuvana na sobnoj temperaturi. A sobna temperatura jer tijekom dana bila “ugodnih” 40-41 stupanj, dok je noću bilo “svježih” 30-ak stup-

njeva. No, vjerujte mi, vrlo brzo se čovjek prilagodi temperaturi i vlazi, glavno da ima štogod za piti. A znamo da to mnogi nemaju.

Jedno posve drugačije siromaštvo Možda da malo objasnim zašto je voda čuvana na sobnoj temperaturi i zašto sam to nazvala franjevačkom jednostavnošću ili, može bolje, siromaštvom. Naime, kao što znate, Indija je siromašna zemlja. Pa tako i kraj u kojem smo i mi bili (iako država Kerala ima najveću stopu pismenosti). Da bi frižideri mogli raditi, potrebna je struja. Da bi bilo struje u tom centru gdje smo bili smješteni, potreban je generator. Da bi generator radio potreban je benzin (jer generator koji proizvodi struju radi upravo na benzin). A za benzin je potreban novac. A novca nema puno, barem ne među malim ljudima, a time i franjevcima. I tu se zatvara taj krug s tekućinom čuvanom na sobnoj temperaturi. Generator odnosno količina benzina utječe i na struju koje ima ili nema, ovisno u kojem

dijelu dana se štedi ili u kojem dijelu kuće. To je, dakle, jedna od stvari koja pokazuje (franjevačko) siromaštvo. Namjerno ili ne, ali ono je tu. Razmišljam malo o stvarima koje sam tamo vidjela, a koje po nekim našim mjerilima predstavljaju siromaštvo jer nema tog nekog luksuza koji mi sad već uzimamo zdravo za gotovo. Struju sam već spomenula, odnosno piće, tu je i rashlađivanje. Očekivali bismo da nas na takvim vrućinama rashlađuju klima uređaji. Toga nema jer je i za to potrebna struja. Mnogo struje. Kuće svojim zidovima ne mogu baš jako rashlađivati jer nisu građene od takvih materijala. Ceste nisu asfaltirane, osim glavnih (napominjem još jednom da je ovo moje iskustvo temeljeno na onome što sam ja vidjela, a podsjećam da je to jako mali dio Indije; možda je drugdje bolje, možda lošije, možda jednako). Ljudi hodaju bosi (iako vjerujem da je to više stvar kulture nego siromaštva). Auta ima raznih, od onih modela iz ‘60-ih godina prošlog stoljeća (a takvih ima mnogo) do relativno modernih auta. Autobusi i kamioni nisu toliko moderni, a motori su prilično popularni. Sva ta prijevozna sred-

stva imaju više cilj ispuniti svoju pravu svrhu, odnosno prevesti od točke A do točke B, nego pokazivati kakav tko auto ima, i ima li ga uopće. Ali imaju oni i jedno veliko bogatstvo. Ljude. Možda to ima veze s indijskim podnebljem, možda s religijama nenasilja koje su toliko prisutne, ali ljudi zrače vedrinom i mirom. Jednostavno se ne zamaraju time što imaju ili nemaju. Sigurno im nije svejedno, ali oni ljudi koje sam ja upoznala odišu mirnoćom i radošću. To je još jedna odlika indijskog franjevaštva. Djeca radosno pružaju ruke, bilo da bi se upoznali s nekim tko je drukčiji od njih, bilo da bi ih se fotografiralo. Velike i vesele crne oči i bijeli osmijeh nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Naravno da smo ih svi fotografirali!

Posebno mjesto za Majku Tereziju Još jedno bogatstvo indijskog franjevaštva je siro-malabarski liturgijski obred. Njemu smo imali priliku prisustvovati zadnji dan kongresa. Radi se o obredu koji postoji samo u Indiji i to među franjevcima kapucinima, a odobrila ga je Sveta Stolica. Vrlo je jaki osjećaj razlike između vjernika rimokatoličkog i siro-malabarskog obreda, no kao što rekoh, to je još jedno bogatstvo Crkve i indijskog franjevaštva. Franjevaštvo je u Indiji već dugo prisutno, a tijekom našeg boravka u Indiji posjetili smo u mjestu Edathua i grob franjevca laika, koji je jako cijenjen i štovan u Kerali, a radi se o Puthenparampilu Thommechanu koji je tamo započeo s Franjevačkim svjetovnim redom još u drugoj polovici 19. st. Bez brige, nisam uspjela upamtiti cijelo njegovo ime, ali sam ga marljivo zapisala da bih ga mogla vjerno pre-

nijeti. Franjevci, kao uostalom i cijeli svijet jako štuje i Majku Tereziju koja je živjela i djelovala u Indiji. Ta je ljubav bila uzajamna jer je Majka Terezija jako voljela sv. Franju, a čak je i neke njegove molitve znala napamet. I dan-danas redovnice njenog reda svaki dan mole molitvu sv. Franje. Zato i tamošnji franjevci jako vole i cijene rad njezinog reda. Da ne bih izostavila spomenuti i one zbog kojih sam prvenstveno išla tamo, reći ću ukratko nešto i o indijskim članovima Frame. Oni su bratstvo u nastajanju, a ima ih po čitavoj Indiji što može (kao uostalom i članovima FSR-a) predstavljati poteškoću jer zamislite da morate po nekoliko dana putovati vlakom da biste došli na kratak susret sa svojom braćom. Za to je zaista potrebna volja! Mladi su bili prisutni tijekom cijelog kongresa i upijali su ono što su čuli, a osobito ih je zanimalo ono što je njima najbliže, a to su mladi u ostatku svijeta. Kroz razgovore i druženja izmijenjivali smo iskustva o životu u Frami i društvu i mogu zaključiti da smo na kraju ipak svi, koliko god različiti, toliko opet i jedinstveni. Mladi su nam svaku večer pripremili program predstavljajući tradicionalnu kulturu, pjesmu i plesove, ali isto tako i one moderne. I vjerujte mi, sve su nas ostavili bez daha! Za kraj bih spomenula i meni najposebniji trenutak cijelog kongresa, a to je bilo prilikom posjeta Edathui, koju sam već spomenula. Tada smo se susreli i s mjesnim bratstvom FSR-a. E, to je ono zbog čega je vrijedilo ići u Indiju! Prekrasan i dirljiv trenutak susreta generalne ministre i članova mjesnog bratstva. Bile su to sve mahom

starije žene, visine metar i žilet, crne, tihe, samozatajne, nasmješene. Nisu govorile niti jedan jezik osim svog, ali unatoč tome oči, ruke i zagrljaji govorili su više od svake riječi! U tom trenutku osjećala sam najveću blizinu s tim mojim, našim sestrama u Indiji. Ima nešto u čovjeku što ruši sve zapreke. Arapsko more, jednostavni i lijepi sariji koje nose i muškarci i žene, palme, male banane, ljudi iz Australije, Novog Zelanda, Filipina, Singapura, Filipina, Vijetnama, Kine,

Malezije, Indije..., vrućina, radost, trokolicataksiji, promet bez reda i pravila, straćare odmah pokraj dobrostojećih kuća, katolička kapelica odmah pokraj džamije... Sve to ima u Indiji i još više, no ne stane sve na ovih par stranica. A mnoge stvari nisam ni vidjela (indijske slonove, svete indijske krave i sl.). To ću ostaviti vama da jednom otkrijete sami, uživo, nadam se, i iskusite ono malo indijskog franjevaštva kojeg sam ja imala milost iskusiti. A do tada, nek nam ove riječi Majke Terezije budu poticaj: kada je Majka Terezija dobila nagradu, bila je upitana: “Što možemo učiniti za promicanje mira u svijetu?” Ona je odgovorila: “Idite kući i volite svoju obitelj.” 39

kaj s ovim? Dali trebam dobit joĹĄ neĹĄto vezano za ovo?