BRANITELJ NA[EGA PLANETA
MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG URE\ENJA I GRADITELJSTVA
U OVOM BROJU:
OZZY OBILAZI OTOKE
BRANITELJ NA[EGA PLANETA PRIZNANJA OVAJ STRIP SASTAVIO JE ODJEL UNEP-a ZA TEHNOLOGIJU, INDUSTRIJU I EKONOMIJU (UNEP DTIE), PROGRAM AKCIJA ZA OZON, U OKVIRU MULTILATERALNOGA FONDA ZA PROVEDBU MONTREALSKOGA PROTOKOLA
NA^ELNIK OGRANKA AKCIJE ZA OZON: RAJENDRA M. SHENDE
INFORMACIJSKI MENAD@ER: JAMES S. CURLIN UPRAVLJANJE PROJEKTOM: ANNE-MARIA FENNER
AUTOR: LUIS BETANZOS DE MAULEON ILUSTRATOR: NIKOS KOUTSIS WWW.KOUTSIS.COM POMO]NIK ILUSTRATORA: MIKE TORIS LIK OZZYJA OZONA JE REGISTRIRANI ZA[TITNI ZNAK VLADE BARBADOSA. UNEP BI @ELIO ZAHVALITI VLADI BARBADOSA ZA DOPU[TENJE DA SE KORISTI OVIM LIKOM. ISBN: 978-92-807-2912-2 GRAFI^KA PRIPREMA I TISAK: DENONA D.O.O., ZAGREB
OVA PUBLIKACIJA POVEZANA JE S UNEP-ovom STRATEGIJOM TUNZA ZA DJECU I MLADE.
Ozzy Ozon i njegovi prijatelji brane na{ planet Zemlju. Ove male molekule ozona uvijek su spremne {tititi i pomagati svim `ivim bi}ima na Zemlji.
U njihovim prija{njim pustolovinama Ozzy Ozon i njegovi prijatelji pomogli su svijetu da razumije va`nost za{tite ozonskog sloja od kemikalija koje ga uni{tavaju kao i u~inke na zdravlje ljudi. ‌tijekom najnovijih rasprava svjetskih vo|a u Montrealu re~eno je‌.
Zoe, slu{aj!
‌da smo, unato~ velikom napretku postignutom u za{titi ozonskog sloja, danas suo~eni s drugim velikim izazovom u borbi protiv klimatskih promjena. Neke od kemikalija koje se koriste kao zamjena za tvari koje uni{tavaju ozonski sloj pridonose klimatskim promjenama.
Jedna od posljedica je da su mali otoci i niskoobalne dr`ave do`ivjeli podizanje morske razine….
Slu{aj, Ozzy! Ovo smo nau~ili prilikom posjeta polovima. Nemamo vremena…
…a to utje~e na ljude, zdravlje, gospodarstva i ekosustave…
…trebamo oti}i na male otoke i pomo}i tamo{njim ljudima. Pripremi kupa}i kostim.
Da, nazvat }u svoju prijateljicu Alidu, morsku kornja~u. Ona `ivi u Karipskom moru.
Karipsko more
Hvala {to ste nazvali, Ozzy i Zoe, i dobrodo{li na Papegaai, mali otok u Surinamu. Vrlo nam je drago {to ste do{li.
Ovo je moj prijatelj Guno, pje{~ani rak. Surinam
^uli smo da klimatske promjene uzrokuju podizanje morske razine, {to utje~e na male otoke i niskoobalne dr`ave. Kakvo je ovdje stanje? Ne znam. Znam samo da sam od pijeska sagradio veliki lijepi dvorac blizu obale, najljep{i koji je ikada izgra|en.
Guno od tada neprestano pla~e. Ali Ozzy, mi Ni{ta ga ne mo`e ovdje u Papegaaiju utje{iti……… imamo nisku obalu.
Kad sam se jednoga dana vratio, dvorca vi{e nije bilo. Rekli su da su ga pojele klimatske promjene. Ozzy, Zoe, molim vas, recite mi tko su te ~uvene klimatske promjene i za{to su uni{tile moj dvorac. Ne, Guno…
…klimatske promjene nisu osoba ili `ivotinja, ve} su jedno od goru}ih pitanja za{tite okoli{a na{eg vremena. Radi se o porastu temperature Zemljine povr{ine zbog pove}ane koncentracije stakleni~kih plinova u atmosferi atmosferi. [to su, pak, stakleni~ki plinovi? plinovi
To su plinovi poput ugljikova dioksida (CO CO2) i metana.
Odakle potje~u ti plinovi?
Daljnji uzrok klimatskih promjena je ispu{tanje vrlo mo}nih stakleni~kih plinova HFC-a kao i tvari koje o{te}uju ozonski sloj poput CFC-a i HCFC-a HCFC-a, koji se koriste naro~ito u rashladnoj opremi i klimatizacijskim ure|ajima te za proizvodnju umjetnih pjena. Porast koncentracije stakleni~kih plinova u atmosferi potom uzrokuje globalno zagrijavanje, a to zna~i klimatske promjene.
Gledaj, atmosfera djeluje kao prirodni staklenik i osigurava razmjerno stabilnu i blagu temperaturu na Zemljinoj povr{ini. Problem nastaje jer se ljudskim djelovanjem u atmosferu ispu{ta sve vi{e stakleni~kih plinova….. plinova poput CO2 nastalog izgaranjem fosilnih goriva za pokretanje automobila ili proizvodnju elektri~ne energije za grijanje i hla|enje domova, zbog uni{tavanja tropskih {uma, ili metana koji potje~e s farmi na kojima se uzgaja stoka radi proizvodnje mesa.
Znamo da se uz sada{nju koncentraciju stakleni~kih plinova doga|aju klimatske promjene koje utje~u na okoli{. To }e utjecati na proizvodnju hrane, podizanje morske razine i promjene `ivog svijeta i krajobraza uz obale.
Upravo to se doga|a na Papegaaiju u Surinamu ~ije je obalno podru~je nisko; zbog podizanja morske razine potopljeni su veliki dijelovi otoka, u~estale su prirodne nepogode, {to je dovelo do nestanka `ivoga svijeta ili iseljavanja ljudi i {irenja odre|enih bolesti.
Ne brini se, Alida! Zaronit }u i poku{ati vidjeti je li dvorac jo{ uvijek tamo. Pri~ekaj, vratit }emo ti ga.
Oh, da! @ivjeli smo neko vrijeme u njemu. Po|i ovuda i na}i }e{ ga‌
Hej, Ronaldo, jesi li u okolici mo`da vidio veliki i lijepi pje{~ani dvorac?
Mo`da se to dogodilo i tvom dvorcu, Guno. Podizanje morske razine koje smo do`ivjeli ovdje vjerojatno je potopilo tvoj dvorac.
[to je ovo, Ronaldo? Ovo se zove izbjeljivanje koralja‌.
Ah, to je nekad bio prelijepi koraljni greben. Bio je dom tisu}ama mojih prijatelja, ali nedavno je pobijelio, kao da je od kamena.
‌.doga|a se kad koralji izgube svoje alge koje ih hrane i daju im boju.
Nismo vi{e u njemu mogli `ivjeti i morali smo preseliti na drugo mjesto blizu dvorca.
Nemoj mi re}i da su i tome uzrok klimatske promjene!
Gledaj, neodgovorni postupci ribarenja poput prekomjernog izlova, kao i one~i{}enje imaju svog udjela u tome, ali najve}a opasnost je {to oceani postaju topliji. Voda koja je toplija od uobi~ajenog mo`e izazvati smrtonosno izbjeljivanje koralja. Oceani su tako|er postali kiseliji jer su apsorbirali velik dio ugljikova dioksida, a ~ini se kako se koralji tomu ne mogu oduprijeti.
Tako|er, o{te}enje ozonskog sloja koje izaziva povi{ene razine ultraljubi~astih (UV) zraka mo`e doprinijeti o{te}enju koraljnih grebena. grebena
Uh, koliko je stanje lo{e?
Na svijetu je vi{e od 50 malih otoka sa sli~nim problemima i porastom broja prirodnih nepogoda. Sada klimatske promjene ove probleme jo{ pogor{avaju.
Pro{le je godine zbog zagrijavanja u Karipskom moru izbijeljelo vi{e od 90% koralja na mnogim grebenima. To je 9 od 10! Kao {to vidi{, stanje je kriti~no.
U~inak globalnog zagrijavanja prepoznatljiv je ne samo na polovima, nego i ovdje na obali.
U mnogim podru~jima temperatura ubrzano raste.
Dvorac je ovdje; idemo ga vratiti Gunu.
Evo ga, Guno, nadam se da vi{e ne }e{ plakati.
Slu{aj, Ozzy, svjetska mora isto tako pate zbog klimatskih promjena. Idemo sada na Fid`i, na otok Yadua Taba. Tamo nas ~eka Tau, krestasta iguana.
Pogledajmo {to se tamo doga|a.
Bok, Tau, kako si?
Bok, Ozzy, ho}u ti ne{to pokazati, to je zadnje {to sam uhvatila.
Tihi ocean
Fid`i
[to je to, Tau?
To je molekula klorofluorougljikovodika (HCFC).
Upravo sam je ulovila prije nego {to je ispu{tena u atmosferu.
Ova mala tvar koju dr`i{ u rukama stvorena je kako bi zamijenila CFC-e (klorofluorougljike)
ali ona tako|er ozlje|uje ozonski sloj.
Iako HCFC-i ne o{te}uju ozonski sloj koliko CFC-i CFC-i, najve}i problem s HCFC-ima je njihova sposobnost izazivanja klimatskih promjena…oni su do 2000 puta {tetniji od CO2. To je stra{no! To zna~i da kori{tenjem HCFC-a umjesto CFC-a….. CFC-a
…oni, ljudi, manje utje~u na ozonski sloj, ali istovremeno nastavljaju doprinositi klimatskim promjenama?
To je to~no! Treba{ razgovarati s ovom molekulom i zamoliti je da ne {teti na{em okoli{u.
Moramo sprije~iti da ne bude ispu{tena atmosferu. u atmosferu Ali, posvuda ima mnogo molekula HCFC-a i one se proizvode diljem svijeta – a proizvodnja se ubrzano pove}ava. [to mo`emo u~initi? Nasre}u, stranke Montrealskog protokola nedavno su odlu~ile da }e se brzo rije{iti HCFC-a HCFC-a.
Hajdemo posjetiti na{e prijatelje Maakanaa, sivu ~aplju i `apca Franka. Oni su na Maldivima, skupini malih otoka u Indijskom oceanu. Oni }e nam re}i {to treba u~initi. Maldivi Bok, Maakanaa i Frank, upravo smo vas tra`ili. [to radite?
Uz pomo} svih mojih prijatelja provodimo posebnu misiju kako bismo zaustavili ispu{tanje HCFC-a u atmosferu atmosferu.
Zatim, trebamo osigurati da kemikalije koje se koriste umjesto HCFC-a ne uzrokuju o{te}enje ozona ili klimatske promjene. Mo`emo li to stvarno u~initi, mo`emo li zaustaviti klimatske promjene?
Imamo globalni problem, a to su klimatske promjene, ali imamo i mo} u~initi promjene.
Da, mi to mo`emo! “Mi djelujemo, ne govorimo u prazno. Mi kontroliramo klimatske promjene.�
Ve}ina vlada ve} zajedni~ki radi na tra`enju rje{enja za klimatske promjene. U lipnju 1992. vi{e od 154 zemlje potpisalo je Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Sporazumjele su se da }e smanjiti koli~inu stakleni~kih plinova u atmosferi na razine koje ne }e prouzro~iti daljnju {tetu.
U prosincu 1997. u Kyotu je 160 zemalja usvojilo me|unarodni sporazum o klimatskim promjenama protokol nazvan Kyotski protokol….
Dok vlade rade svoj posao, svatko od nas mo`e puno u~initi. Trebamo razmotriti kako na{ na~in `ivota – kako `ivimo i putujemo, {to jedemo, {to kupujemo – pridonosi ovim problemima okoli{a, te preuzeti odgovornost za na{e pojedina~ne postupke.
…a nedavno su izradile planove pro{irenja svojih obveza radi obuzdavanja klimatskih promjena.
Tako|er, nalazimo se u Desetlje}u Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvoj (UNDESD 2005.–2014.), {to je globalna strategija usmjerena da doprinese boljem osposobljavanju gra|ana za suo~avanje s izazovima sada{njosti i budu}nosti, i donositelja odluka koji }e odgovorno djelovati u oblikovanju odr`ivoga svijeta.
Trebamo osigurati da je Zemlja u dobrom stanju za sada{nje i budu}e nara{taje.
Smanjenjem u~inaka na{ih osobnih postupaka i u{tedom energije u na{im domovima, {kolama i na radnim mjestima mo`emo dati veliki doprinos u spa{avanju planeta Zemlje.
Pogledaj! Evo nekoliko prijedloga.
JEDNOSTAVNE AKTIVNOSTI KOJE TI I TVOJA OBITELJ MO@ETE PODUZETI RADI SMANJENJA POSLJEDICA GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA I O[TE]ENJA OZONSKOG SLOJA (o svakoj od ovih aktivnosti razgovaraj s roditeljima kako biste prona{li najbolji na~in njihova ostvarenja)
domu: Recikliraj u svom da ti pomognu osmisliti ku}n Zamoli roditelje i zvrstavati otpad i reciklira sust a tako da mo`e{ ra t i plasti~ne boce, limenke i mat v rec su papir, staklene i or erij iklir i otpad biljnog a p Kompostiraj vlastit o drijgansk al kao nja, resursi. i odn prir de e {t i se etl Time a. otpad {to .
cija orma ampanju f n i i{e ik Za v mpaign, . O tm eca iC 2 08.h blo: e upijat lliontre }a: 0 a t 2 s / i b di st ve ns Posa e dok ra nep.org/ dnju dr campaig a / } u i s . ono ti: www nka za oensuu.f a e j posj apca Fr ://eno. p ` htt Odlu~i se za kori{tenje {tednih `arulja: Isklju~i rasvjetu kada ti nije potrebna i zamoli roditelje da ti pomognu zamijeniti stare `arulje s onima {tedljivijima. Ovom jedno stavnom radnjom u{tedjet }e se mnogo energije i emisije CO . Iznos na ra~unu za potro{enu 2 elektri~nu energiju bit }e manji. Ne zaboravi reciklirati stare `arulje, jer neke mo`da sadr`avaju `ivu.
}uju u tvari koje o{te Izbjegavaj uporab S): } roditelja ozonski sloj (TOO spr{iva~a. Uz pomo ra u ab or up aj av kupujete Izbjeg proizvodima koje na te ike et j va oj i klimu. provjera etni za ozonski sl {t su ni da an ur hladnjak ili kako bi bio sig avate kupiti novi er mj na a ol {k a sadr`ava Ako ti ili tvoj kupiti onaj koji ne te oj st na , aj e| klimatizacijski ur za ozon ili klimu. kemikalije {tetne
aj i ure| k s j i c tiza ma i klima ada se nji ~ u j l k k Is alicu da si i grij isti{ ili ka : ne kor svog doma dnjom izvan om ra n v a t s nogo jedno {tedjeti m m o v u O }e a bit er }e{ a tako| ije i CO 2, a un z energ i iznos ra~ i~nu r i manj {enu elekt o r t u ij ! po energ
Izbjegava j vi{estru ko zapakir Pri kupnji ane proizv poku{aj iz ode i plast bje}i vi{e Predlo`i r i~ne vre}ic struko zap oditeljima e: akirane pr da poneset kori{tenje oizvode. e vlastite plasti~nih torbe kako vre}ica. A mo`e{ u{t biste izbj ko smanji{ edjeti pun egli nastajanj o emisije C e otpada, O2 .
Tro{i manje vru}e v od Za zagrijavanje vo e: d kupaonici ima{ posta e potreb no j v e pun Pranjem odje}e u h ljen tu{ o , l p a o d t ro{it energije. Ako u{tedjet }e{ puno e noj ili u }e{ m lekt ri~ne lakoj, umj manje tople vode. esto energ u ije il i plina vru}oj vodi, u svom d omu!
ti: o puni i kadmija, n t a r k vi{e `ive mogu poput oli{a. e s e l e a j t a ok ti ije ko u te{ke me i{}enj ratno puni i bater ~ j e j a n u v o a p k u av K or i{e dr` zabor iki izv ogu v ije sa Bater postali vel a koje se m bitelji. Ne o u ij koji s jem bater i{a i tvoje eka en vij okol Kori{t a{titi e, po isteku z { e poma` te baterij klirati. i eci da se ogu r m , a j n traja
Isklju~i elektron i~ke ure| Isklju~i aje kojim i iskop~a j iz uti~ a se ne drugog e koristi{: n ice prikl le ju~ak te Ne ostav ktroni~kog ure| le aja, kad ljaj ih a se njim vizora ili nekog na Tijekom a ne kor jedne go prigu{enom na~in isti{. dine u{t edjet }e u rada (standby ). { puno e Vozi bicik nergije l: i C O2 . Potrudi s e {to vi{ e koristit u {kolu il i se svoj i nekamo im biciklo drugamo, Tako }e{ m za odl umjesto vje`bati azak vo`nje a i odr`ava utomobil ti svoje om. zdravlje . Doznaj vi{e o sustavu ranog uzbunjivanja ka za slu~aj prirod ko bi bio sprema ne nepogode u n tvojoj okolici: Razgovaraj s ro diteljima, nast avnicima ili s ne kako bi doznao kim iz mjesne up postoji li sustav rave, ranog uzbunjiv razine rizika, te anja ili pra}en prenesi ovu info ja rmaciju drugim stanovnicima. Reci svijetu: Ti mo`e{ bit i pokreta~ pr omjena. Pod poruku s drug ijeli ovu ima, neka se pro{iri glas! Desetlje}e Promi~i Ujedinjenih naroda o obr za odr`ivi r azovanju azvoj (UND ESD).
O! Ima toliko toga {to mo`emo u~initi. S na{im globalnim prijateljima mo`emo stvoriti svijest o va`nosti za{tite ozonskog sloja…..
…i smanjenja utjecaja na klimatske promjene, tako {to }emo ih nau~iti kako da na vrlo jednostavan na~in u svakodnevnom `ivotu daju svoj doprinos.
Svi mi mo`emo pokrenuti promjenu…. Hajdemo prenijeti ovu poruku diljem planeta. Nadamo se da }e sva djeca svijeta podijeliti ovu poruku sa svojim obiteljima i prijateljima. Jer, kad se radi o za{titi na{eg planeta Zemlje….
SVAKA JE AKCIJA VA@NA!!!!
Rje~nik Atmosfera slojevi zraka koji okru`uju Zemlju, a sastoje se od plinova i ~estica. Atmosfera: Ugljikov dioksid (CO2): negorivi plin bez boje i mirisa koji se nalazi u atmosferi. Nastaje sagorijevanjem ugljika i ugljikovih spojeva (poput fosilnih goriva i biomase) i disanjem koje je sporo sagorijevanje u `ivotinja i biljaka, te postupnom oksidacijom organskih tvari u tlu. CFC-i: klorofluorougljici su skupina tvari koje je stvorio ~ovjek i koje, ako su oslobo|ene, uni{tavaju ozonski sloj. CFC-i Nadziru se temeljem Montrealskog protokola, npr. CFC-12 (tako|er poznat kao R-12) HFC-i: fluorougljikovodici su plinovi iz iste skupine kao i HCFC-i, ali bez u~inka tvari koje o{te}uju ozonski sloj, HFC-i no ipak s vrlo visokim stakleni~kim potencijalom. Koraljni greben: greben sustav koji ~ine tvrdi kosturi koraljnih polipa. Kada koraljni polipi izrastu u skupinu, nazivaju se koraljnom kolonijom. Kako polipi ugibaju, novi rastu na vrhu starih praznih ljusaka. S vremenom nakupine ljusaka koje ostanu iza uginulih koraljnih polipa i uginulih koraljnih kolonija izgrade velike ~vrste strukture nalik stijenama koje nazivamo koraljnim grebenom. Fosilna goriva: goriva gorivo s visokim sadr`ajem ugljika i vodika koje se proizvodi od ostataka organizama o~uvanih u stijenama Zemljine kore. HCFC-i: tvari koje posjeduju znatno manji potencijal uni{tavanja ozona nego CFC-i. Zamjenske su tvari pod nadzorom HCFC-i Montrealskog protokola. Iako rokovi za njihovo povla~enje iz uporabe nastupaju znatno kasnije, neki HCFC-i imaju vrlo visok stakleni~ki potencijal, npr. HCFC-22 (tako|er poznat kao R-22). Globalno zagrijavanje: zagrijavanje opa`eni porast prosje~ne temperature zraka blizu Zemljine povr{ine i oceana. Stakleni~ki plinovi: plinovi plinovi koji zagrijavaju Zemlju zadr`avanjem topline u atmosferi {to uzrokuje globalno zagrijavanje. Neki stakleni~ki plinovi nalaze se prirodno u atmosferi, dok su ostali rezultat aktivnosti ~ovjeka. Stakleni~ki plinovi obuhva}aju ugljikov dioksid, metan, CFC-e i druge. Kyotski protokol: protokol me|unarodni ugovor Ujedinjenih naroda koji poma`e u borbi protiv klimatskih promjena i ljudima u prilagodbi njihovim neizbje`nim u~incima, posebno u siroma{nim zemljama. Montrealski protokol: protokol me|unarodni ugovor koji poma`e u obnovi i za{titi stratosferskog ozonskog sloja. Ozon: oblik kisika s tri atoma u jednoj molekuli koji nalazimo u stratosferi kao za{titni “ozonski sloj“ (“dobar ozon“), Ozon kao i blizu tla kao one~i{}uju}u tvar u smogu (“lo{ ozon“). O{te}enje ozona: ozona o{te}enje stratosferskog ozonskog sloja uzrokovano razgradnjom odre|enih tvari (npr. CFC-a). Tvar koja o{te}uje ozonski sloj (TOOS) (TOOS): spoj koji doprinosi o{te}enju stratosferskog ozona. Ove tvari obuhva}aju CFC-e, HCFC-e, metil bromid itd. UV zrake – ultraljubi~aste zrake: zrake nevidljiv oblik energije {tetan za ve}inu `ivih bi}a.
Pridru`i se internetskoj kampanji za preuzimanje obveza koju vodi `abac Frank - “Preuzmi obveze za bolji okoli{, uz jo{ tisu}e ostale djece koja su to u~inila u mojoj internetskoj banci obveza.“ www.joensuu.fi/eno/ pledges/bank.htm
Poziv svoj djeci Ozzy i Zoe `ele znati o svim idejama i projektima koje provodite u va{em domu, {koli ili zajednici kako biste pomogli u borbi protiv o{te}enja ozona i klimatskih promjena. @eljeli bismo da nam pi{ete i postanete dijelom obitelji Ozzyja Ozona.
Molimo te uputi nam poruku e-po{tom na: ozzy unep.fr, ili nam po{alji pismo na dolje navedenu adresu kako bi dobio sljede}e brojeve ovog stripa i najnovije vijesti o kampanji Ozzyja Ozona.
º
United Nations Environment Programme (Program Ujedinjenih naroda za okoli{) Division of Technology, Industry and Economics (Odjel za tehnologiju, industriju i ekonomiju) 15 Rue de Milan Tel.: +33 144 37 14 50 75441 Paris Cedex 09 Fax: +33 144 37 14 74 FRANCE E-mail: ozzy unep.fr Web: www.ozzyozone.org
º
© United Nations Environment Programme Ova publikacija mo`e se reproducirati u cijelosti ili djelomice i u bilo kojem obliku u obrazovne ili neprofitne svrhe, bez posebnoga dopu{tenja vlasnika izdava~kih prava, ali uz obavezno navo|enje izvora. UNEP zahvaljuje na dostavi primjeraka bilo koje publikacije kojoj je ovo izdanje bilo izvor. Ovo izdanje ne smije se koristiti za prodaju ili u bilo koje druge komercijalne svrhe, bez prethodne pisane dozvole Programa Ujedinjenih naroda za okoli{. Upozorenje: Kori{tene oznake i materijal predo~en u ovom izdanju ne izra`avaju slu`beni stav Programa Ujedinjenih naroda za okoli{ u odnosu na pravni status neke zemlje, teritorija, grada ili podru~ja ili njihovih vlasti, ili u odnosu na njihova grani~na razgrani~enja. [tovi{e, iznesena stajali{ta ne ozna~uju nu`no odluke ili slu`benu politiku Programa Ujedinjenih naroda za okoli{, niti navo|enje za{ti}enih naziva ili komercijalnih postupaka zna~i potporu istima.
www.unep.org United Nations Environment Programme (Program Ujedinjenih naroda za okoli{) P.O. Box 30552 Nairobi, Kenija Tel: (254 20) 762 1234 Fax: (254 20) 762 3927 E-mail: uneppub unep.org
º
IZRADU OVE PUBLIKACIJE FINANCIRALO JE MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG URE\ENJA I GRADITELJSTVA. WWW.MZOPU.HR
Za{titi Ozzyja, Ozzy {titi tebe!
Desetlje}e Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvoj (UNDESD, 2005.-2014.), Op}a skup{tina Ujedinjenih naroda usvojila je u prosincu 2002. godine Rezoluciju 57/254 o Desetlje}u Ujedinjenih naroda o obrazovanju za odr`ivi razvoj (2005.-2014.); UNESCO je odre|en kao vode}a agencija za promicanje Desetlje}a. Desetlje}e ima za cilj uklopiti vrijednosti svojstvene odr`ivom razvoju u sve aspekte u~enja, radi poticanja promjena u pona{anju koje }e omogu}iti odr`ivije i pravednije dru{tvo za sve. Tijekom ovog Desetlje}a, obrazovanje za odr`ivi razvoj unaprijedit }e pet vrsta temeljnog u~enja: u~enje za znanje, u~enje za djelovanje, u~enje samoga sebe, u~enje zajedni~kog `ivljenja, u~enje za vlastitu preobrazbu kao i preobrazbu dru{tva. www.unesco.org/education/desd esodecade©unesco.org