Pv 4019

Page 1

| BDP U 2017. | GAST | AGROKOR | CIKLOTURIZAM | SVIJET FINANCIJA |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

U prošloj godini pad, u ovoj rast Lanjsko smanjenje je dijelom posljedica promjene politike Venecije prema kruzerima, ali i broja kružnih putovanja po Mediteranu

INTERVJU

Dubravko Ponoš POSEB

AN PR

I LO G

fo n i N E E Enterprise nosi Što do e Network Europ

POSLOVANJE TVRTKI U 2017.

Dinamična godina prepuna izazova

1953.-2018.

5. ožujka 2018., godina LXV, broj 4019

KRUŽNA PUTOVANJA INOZEMNIH BRODOVA U HRVATSKOJ

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

GODINA

PIVOVARA CRAFTER’S

Što se to kuha u Dugom Selu?


Sve gospodarske informacije na jednom mjestu

x 48 (tjednik)

x4

(3-mjesečnik)

x4

(3-mjesečnik)

više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu

x2

(polugodišnjak)

SAMO!

x1

(godišnjak)

...telefonski u našu redakciju na broj 01 / 560 00 00

x1

(godišnjak)

750 kn + PDV

Kako se pretplatiti... 1

x1

(godišnjak)

Više od poslovne informacije

2

...ili pošaljite upit na email pretplata@privredni.hr

3

... ili mobitelom odskenirajte QR kôd

PRIVREDNI VJESNIK


SADRŽAJ

4019 / 5. ožujka 2018. TEMA TJEDNA

18

6

Financijska izvješća za 2017. Dinamična godina prepuna izazova

10

Hrvatsko-malteški gospodarski forum Jačati obostranu trgovinu

11

Hrvatsko-iranski gospodarski forum Sve bolja suradnja dviju zemalja

17

Državni zavod za statistiku BDP na kraju 2017. usporio na dva posto

36

HTI konferencija o zdravstvenom turizmu Ništa se ne događa preko noći

AKTUALNO

INTERVJU 12

26

Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Želimo dijalog i uvažavamo mišljenje struke

PV ANALIZA

U dugoselskoj pivovari Crafter’s trenutačno proizvode šest pivskih stilova koji pokrivaju različite ukuse

18

Kružna putovanja inozemnih brodova u Hrvatskoj U prošloj godini pad, u ovoj rast

26

Pivovara Crafter’s Što se to kuha u Dugom Selu?

31

Vizija kao nadahnuće Kod velikog broja rukovoditelja vizija vrlo često nalikuje maglovitom sanjarenju

PRIČA S RAZLOGOM

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA

SAJMOVANJE 38

23. međunarodni sajam GAST 2018 Prilagoditi se trendovima u turizmu

43

Financijska agencija Raste broj blokiranih građana, ali i njihov dug

54

Vina obitelji Bocelli u Zagrebu Andrea Bocelli - tenor i vinar

SVIJET FINANCIJA

12 Dubravko Ponoš

BUSINESS & LIFESYLE

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR KATARINA PRANJIĆ

UTJECAJ VIRTUALNIH VALUTA NIJE ZANEMARIV Europolov podatak kaže da je tri do četiri milijarde funti prljavog novca oprano preko kriptovaluta na području Europe

S Katarina Pranjić, menadžerica za usklađenost i kontrolu rizika u PwC-u Hrvatska

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

vijet već neko vrijeme intenzivno radi na rješenjima kojima bi se smanjila izloženost financijskom kriminalu. Neke zemlje čak su u tome prepoznale i trenutak za vlastiti profit. New York je prva savezna država u SAD-u koja je prepoznala potrebu za reguliranjem virtualnih valuta, kasnije prozvana bitlicence. Bolivija, Ekvador, Bangladeš i Kirgistan zabranili su virtualne valute. Kanada je oglasila da virtualne valute nisu nacionalno zakonsko sredstvo plaćanja, ali su podložne oporezivanju i zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. EU je izdao upozorenja o rizicima i najavio kako će na njih imati utjecaj regulativa vezana uz sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Europski ministri financija već raspravljaju o reguliranju i mjerama opreza koje će primjenjivati. Iako je broj transakcija u Hrvatskoj zanemariv, ona je također prepoznala važnost i potrebu da građane upozori na rizike, pa je objavila objašnjenja građanima o tome što su virtualne valute, o tome da ih država ne nadzire, o ulaganjima i rizicima povezanim s ulaganjima, pozivajući se na prethodno objavljeno upozorenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i ostale objave koje se mogu pronaći na njihovoj stranici. Potencijalne opasnosti proizlaze iz brzine i lakoće prijenosa sredstava i osiguranja anonimnosti osoba, izvora i odredišta sredstava te nedostatka nadzora, gdje su transakcije u virtualnim valutama javne, ali njihovi izvršitelji i primatelji nisu. Dosadašnje tipologije pokazale su da je najčešća metoda u procesu pranja novca preko virtualnih valuta bila tzv. money mules metoda koja podrazumijeva strukturiranje prljavog novca stečenog iz kriminalnih aktivnosti, često ga pretvarajući u kriptovalute, a zatim ga prenoseći u manjim iznosima na veći broj sudionika (“mule”). U reguliranim institucijama takve transakcije bi se nadzirale,

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

a sudionici provjerili na raznim listama sankcioniranih, traženih ili osoba osuđenih za terorizam ili financijski kriminal. Iz perspektive financijskog kriminala utjecaj virtualnih valuta sve je samo ne zanemariv. Europolov podatak kaže da je tri do četiri milijarde funti prljavog novca oprano preko kriptovaluta na području Europe. Nove tehnologije i brze promjene zahtijevaju brze i stručne reakcije i mjere prevencije, neovisno u kojem se smjeru kretala budućnost virtualnih valuta.

ČAK I AKO NE POSLUJETE VIRTUALNIM VALUTAMA, MORATE PROVESTI POJAČANE MJERE AKO VAŠ KLIJENT POSLUJE S NJIMA Tvrtke danas moraju prilagoditi svoje procjene rizika kojima identificiraju razinu rizika kojem su izloženi i na temelju kojih određuju mjere što će ih provoditi u svrhu kontrole ili izbjegavanja rizika. Čak i ako ne poslujete virtualnim valutama, morate provesti pojačane mjere ako vaš klijent posluje s njima. Kao i do sada, morate upoznati svoje klijente, znati s kime radite, gdje im je sjedište, koja je stvarna svrha vašeg poslovnog odnosa i koji je izvor sredstava koji jest ili će biti predmet neke transakcije, a onda i učestalo pratiti taj poslovni odnos. Sudionici programa za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma moraju biti u tijeku s tipologijama i preporučujem kontinuirane edukacije zaposlenika jer oni su ti koji pomažu identificirati rizike da bi se oni uopće mogli kontrolirati i umanjiti.


BROJKE, BROJKE

GODIŠNJI OTKUP I PRODAJA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U 2017. 7.370.366.002 kune ukupna vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2017.

4.703.108.344 kune

2.667.257.658 kuna

proizvodnja poslovnih subjekata

obiteljska poljoprivredna gospodarstava

TOP PET VRIJEDNOST OTKUPLJENIH I PRODANIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA:

1.156.674.510 kuna žitarice

1.106.650.811 kuna sirovo kravlje mlijeko

947.023.072 kune svinje

894.442.112 kuna uljano sjemenje

851.606.166 kuna goveda

U STRUKTURI VRIJEDNOSTI OTKUPA I PRODAJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA U 2017.

15,7% žitarice

15% sirovo kravlje mlijeko

12,9% svinje

12,1% uljano sjemenje

11,6% goveda

6,7% perad

6,4% vino

4,7% šećerna repa i sjemenje šećerne repe

4% kokošja jaja

3,3% ostalo svježe povrće, dinje i lubenice

1,6% ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće

1,4% neprerađeni duhan

1,2% krumpir

3,4% ostali proizvodi

Izvor: DZS

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2017.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.


DINAMIČNA GODINA PREPUNA IZAZOVA Ono što se može iščitati iz dosada objavljenih financijskih izvještaja jest to kako su se stabilne kompanije dobro nosile s problemom Agrokor pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

I

zuzetno zahtjevna, dinamična i izazovna bila je za mnoge gospodarske subjekte bila je protekla 2017. godina, koju je u najvećoj mjeri obilježila kriza u Agrokoru. No ono što se može iščitati iz dosada objavljenih financijskih izvještaja jest to kako su se stabilne kompanije dobro nosile s tim problemom, dok je kod nekih taj udar bio puno veći. Tako je na negativan rezultat poslovanja Tehnike posebno utjecao otpis potraživanja od društava u sustavu koncerna Agrokor. Prošlu godinu, kad je Petrokemija u pitanju, obilježio je proces priprema za dokapitalizaciju te borba za održanje stabilnosti sustava, održanje kontinuiteta proizvodnje i opskrbe kupaca. Ova kutinska tvrtka nada se

kako bi u ovoj godini konačno trebalo okončati proces dokapitalizacije. Kompanije iz financijskoga i energetskog sektora po dobrom starom običaju mogu biti zadovoljne s prošlogodišnjim financijskim rezultatima, kao i one iz turističkog sektora. Sve u svemu, u ovoj se godini očekuje blago usporavanje gospodarskog rasta. Tako HNB i Vlada očekuju rast gospodarstva od 2,9 posto, dok je u zimskim prognozama Europska komisija procijenila da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast hrvatskog BDP-a iznositi 2,6 posto. I dalje kao najveći rizik ostaje rješavanje situacije vezane uz Agrokor.

PETROKEMIJA: GUBITAK 146,8 MILIJUNA KUNA

je porasla i neto dobit te kompanije. EBITDA je dosegnula 3,2 milijarde kuna, što je 52 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Tako snažan operativni rezultat odrazio se i na neto dobit koja je porasla na 1,22 milijarde kuna u protekloj godini.

Petrokemija je lani godišnji gubitak svela na 146,8 milijuna kuna. Tijekom prošle godine ostvareni su značajni pozitivni učinci - proizvodnja gnojiva povećana je 11,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, prodaja na domaćem tržištu za 10,1 posto, a izvoz za 6,6 posto.

MEDIKA: NETO DOBIT INA GRUPA: PRIHODI PORASLI 43,5 MILIJUNA KUNA Medika je u 2017. godini ostvarila dobit po20 POSTO

Ina Grupa ostvarila je u prošloj godini 20 posto više prihoda nego godinu dana ranije, a snažno

slije oporezivanja od 43,5 milijuna kuna, što je 21,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Ukupni prihodi iznosili su 2,86 milijardi kuna, 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Dobit prije oporezivanja iznosila je 37,84 milijuna kuna, 44 posto manje nego prethodne godine. 5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA 2017. OPTIMA TELEKOM: GUBITAK OD 58,9 MILIJUNA KUNA

posto veći od planiranog. Pri tome su prihodi od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata u 2017. godini iznosili 696,1 milijun kuna.

DUKAT: NETO DOBIT SAMO 40,3 MILIJUNA KUNA Optima telekom 2017. godinu zaključio je s gubitkom od 58,9 milijuna kuna. Negativan saldo rezultat je pripajanja H1 telekoma. Taj je poslovni potez povećao trošak amortizacije i umanjenja vrijednosti imovine za dva puta u odnosu na 2016. te je dosegnuo 150,3 milijuna kuna. Iz Optima telekoma ističu kako su baš zahvaljujući pripajanju H1 telekoma povećali prihod za devet posto na 495,1 milijun kuna što mu je omogućilo da zadrži istu razinu operativne dobiti kao godinu prije na 105,4 milijuna kuna.

ČAKOVEČKI MLINOVI: REKORDNI PRIHODI

Grupa Čakovečki mlinovi poslovnu 2017. godinu završila je s rastom ukupnog nekonsolidiranog prihoda od 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, čime je ukupni prihod Grupe prvi put prešao 1,4 milijarde kuna. Rashodi su porasli za 16,5 posto, no amortizacija na novonabavljenoj imovini je bila veća za 20 milijuna kuna nego godinu ranije te je EBITDA za 2017. nadmašila rekordnu 2016. godinu.

JANAF: NETO DOBIT 290,7 MILIJUNA KUNA

Tijekom 2017. godine Dukat je ostvario poslovne prihode od 1,77 milijardi kuna, što je rast od 9,4 posto u odnosu na go-

16,1 posto više u odnosu na godinu ranije, a ostvaren je i snažan rast neto dobiti. Neto dobit lani je iznosila 68,2 milijuna kuna, što je skok od 37,3 posto u odnosu na 2016. godinu. Uslijed povećanja proizvodne efikasnosti i racionalizacije troškova, EBITDA je u odnosu na godinu prije porasla 15,8 posto te iznosi 157,4 milijuna kuna.

VIKTOR LENAC: ZNATAN RAST PRIHODA I NETO DOBITI Brodogradilište Viktor Lenac u 2017. godini ostvarilo je ukupne prihode od 514 milijuna kuna, što je 70 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, uz značajan porast neto dobiti koja

dinu ranije. Povećani su i prihodi od prodaje za 9,8 posto na 1,76 milijardi kuna. Neto dobit Dukata u 2017. godini iznosila je 40,3 milijuna kuna i bila je 71,9 posto manja nego u prethodnoj godini.

ERICSSON NT: PRIHODI PALI GOTOVO SEDAM POSTO Prihodi od prodaje Ericssona Nikole Tesle iznosili su u prošloj godini 1,48 milijardi kuna, što je 6,9 posto manje nego godinu dana prije, a posljedica je pada prodaje na

je, nakon oporezivanja, iznosila 36,8 milijuna kuna (neto dobit u 2016. iznosila je 1,5 milijuna kuna). Povezano društvo Viktor Servisi poslovalo je s gubitkom od 150.000 kuna. I novoosnovano društvo VL Steel je ostvarilo gubitak od 133.000 kuna.

LOŠINJSKA PLOVIDBA: PRIHODI PORASLI 27 POSTO izvoznim tržištima, bez Ericssonova, dok je neto dobit pala po dvoznamenkastim stopama. Neto dobit iznosila je lani 67,9 milijuna kuna, što je 38,7 posto manje nego godinu dana prije.

AD PLASTIK: DVOZNAMENKASTI RAST PRIHODA I DOBITI AD Plastik Grupa u 2017. godini ostvarila je 1,08 milijardi kuna prihoda što je

Neto dobit Janafa za prošlu godinu iznosi 290,7 milijuna kuna i na razini je 2016. godine, dok je u odnosu na plan veća za 41,7 posto. Ukupni prihodi Janafa lani su iznosili 780,8 milijuna kuna i veći su za 3,7 posto u odnosu na 2016. godinu te 14,3 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

Lošinjska plovidba holding je ostvario konsolidirani dobitak prije poreza u iznosu od 3,29 milijuna kuna. Imateljima kapitala matice pripisan je dobitak

u iznosu od 2,84 milijuna kuna, prema nerevidiranom konsolidiranom izvješću objavljenom na stranicama Zagrebačke burze. To je značajan preokret u odnosu na prethodnu godinu kada je Društvo poslovalo s gubitkom. Poslovni prihodi su čak 27 posto viši u odnosu na prethodnu godinu i premašili su planirane. U 2017. godini obveza poreza za dobit je 368.286 kuna.


KONČAR D&ST: NETO DOBIT 41,5 MILIJUNA KUNA

Agrokor, navodi se u financijskom izvješću te tvrtke. Kompanija je u razdoblju od siječnja do prosinca 2017. godine ostvarila ukupan prihod od gotovo 610 milijuna kuna ili 81,7 milijuna eura što je 0,71 posto manje od prihoda u 2016. godini

VIPNET: RAST PRIHODA OD 2,6 POSTO Končar Distributivni i specijalni transformatori u 2017. su ostvarili 41,5 milijuna kuna neto dobiti, što je 15,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Ukupni su prihodi tvrtke u prošloj godini iznosili 906,6 milijuna kuna što je rast od četiri posto u odnosu na 2016. Pritom je izvoz u usporedbi s 2016. porastao za četiri posto, na 746 milijuna kuna te čini 84 posto prihoda od prodaje. Porasli su i ukupni rashodi za 3,8 posto te su iznosili 863,58 milijuna kuna.

HT: PRIHODI PORASLI, NETO DOBIT PALA

Telekom VIPnet prošle je godine ostvario 434,9 milijuna eura prihoda što je 2,6 po-

ULJANIK PLOVIDBA: PORAST PRIHODA OD 10 POSTO

sto više nego u 2016. godini, dok je EBITDA porasla za 9,6 posto na 108 milijuna eura. Poslovni rezultati VIPneta objavljeni su u sklopu rezultata matične Telekom Austria Grupe, a u VIPnetu ističu da je prošla godina za njih bila godina rasta. Taj je operator lani ukupno investirao 84,7 milijuna eura ili 4,6 posto više nego godinu ranije.

LRH: DOBIT OD 16,3 MILIJUNA KUNA Hrvatski Telekom je u 2017. godini ostvario prihode veće od 7,7 milijardi kuna što je 11 posto više nego u 2016., dok je neto dobit smanjena za 7,5 posto na 863 milijuna kuna. EBITDA prije jednokratnih stavki veća je od 3,1 milijardu kuna ili 11,2 posto više u odnosu na 2016. godinu, dok je EBIDTA marža porasla za 0,1 postotni bod na godišnjoj razini, na 40,5 posto.

TEHNIKA: GUBITAK VEĆI OD 141 MILIJUN KUNA Tehnika je u 2017. godini zabilježila gubitak od 141,8 milijuna kuna, u odnosu na 926 milijuna kuna neto dobiti ostvarene godinu ranije, a na negativan rezultat poslovanja posebno je utjecao otpis potraživanja od društava u sustavu koncerna

nosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima. Neto dobit Zagrebačke banke iznosila je lani 839 milijuna kuna što je 50,9 posto manje nego godinu dana prije, pokazuje objavljeno poslovno izvješće te banke.

Liburnia Riviera Hoteli ostvarili su lani devet posto više noćenja nego u 2016. i dobit od 16,4 milijuna kuna, što je 27,3 posto više nego prethodne godine kada je

Uljanik plovidba u protekloj je godini ostvarila je rast poslovnih prihoda za 10,6 posto na 204 milijuna kuna te konsolidiranu neto dobit od 4,3 milijuna kuna, izvijestila je ta brodarska kompanija, najavljujući i dalje stabilno poslovanje, uz višu razinu vozarina i veću vrijednost brodova. Uprava ističe da su u 2017. godini za-

bilježeni i značajno niži poslovni rashodi koji su iznosili 152,6 milijuna kuna, za razliku od 2016. kada su oni iznosili 191,7 milijuna kuna.

TNG: POVEĆANI PRIHODI NA 257 MILIJUNA KUNA

iznosila 12,9 milijuna kuna. Ukupni prihodi bili su 323,4 milijuna kuna, što je 9,7 posto više nego u 2016. Ostvaren je ukupni financijski rezultat, odnosno EBITDA od 122,8 milijuna kuna, što je nešto više nego prethodne godine kada je EBITDA bila 122,3 milijuna kuna.

Brodar Tankerska Next Generation prošlu je godinu završio sa 256,5 milijuna kuna prihoda što je blagi porast u odnosu na 2016. godinu, objavljeno je u nerevidiranom financijskom izvještaju tvrtke za četvrto tromjesečje prošle godine. EBITDA, odnosno dobit prije

ZABA: NETO DOBIT PALA 50 POSTO Zagrebačka banka ostvarila je u 2017. godini poslovne prihode u iznosu od 4,2 milijarde kuna što je 9,1 posto manje nego godinu dana prije, dok je neto dobit pala više od 50 posto zbog rasta troška vrijed-

kamata, poreza i amortizacije, za 2017. iznosila je 110,1 milijun kuna, što je u odnosu na 2016. smanjenje od 13,8 posto. Neto dobit TNG-a iznosila je 32,1 milijun kuna.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


AKTUALNO HRVATSKO-MALTEŠKI GOSPODARSKI FORUM

JAČATI OBOSTRANU TRGOVINU Zajednički smo prepoznali inicijative usmjerene prema moru i pomorstvu što posebno naglašavam, jer je turistički sektor u obje države vrlo važan za gospodarstvo, ističe Kolinda Grabar Kitarović piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr napredovati samo poslovni sektori, već će jačati i naša tržišta te investicije”, ocijenila je Marie-Louise Coleiro Preca.

GOSPODARSKA SURADNJA NE ZADOVOLJAVA

T

rgovinska razmjena između Hrvatske i Malte u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosila je 67,6 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu je više nego udvostručena. Na naš izvoz na Maltu otpada čak 63 milijuna eura. Najviše izvozimo naftna ulja, jahte, kukuruz i obrađeno drvo, a najviše uvozimo strojeve za premještanje i kopanje, jahte i ostala plovila, lijekove te instrumente i alate za mjerenje. O mogućnosti daljnjeg razvoja gospodarske suradnje tih dviju zemalja razgovaralo se na Hrvatskomalteškom gospodarskom forumu koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora i agencija Trade Malta. “Zajednički smo prepoznali inicijative usmjerene prema moru i pomorstvu što posebno naglašavam, jer je turistički sektor u obje države vrlo važan za gospodarstvo. Europski turizam susreće se sa sve većim izazovima, od sigurnosnih do gospodarskih pa je stoga Hrvatska

inicirala osnivanje fonda i radne skupine za turizam na razini EU-a čime bi se omogućio lakši pristup kapitalu iz EU fondova. Stoga pozivam poduzetnike da bilateralnu suradnju i perspektivu prošire na sve sektore ekonomije i tržišta trećih zemalja”, istaknula je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, izdvojivši pritom i potencijal luka Rijeka i Ploče koje mogu poslužiti kao vrata za malteški izvoz prema Europi. Državni posjeti poput ovog ciljaju na stvaranje prilika da se dobra gospodarska i politička suradnja dodatno poboljša, dodala je predsjednica Republike Malte Marie-Louise Coleiro Preca. “Malta je duboko posvećena očuvanju prijateljstva naših dviju zemalja i stoga želim vidjeti konkretne plodove ovog posjeta u vidu jačanja obostrane trgovine. Malta je most koji spaja razne kulture, a njihova geografska pozicija otvara mnoge prilike za širenje na nova tržišta. Radeći zajedno neće

TRGOVINSKA RAZMJENA IZMEĐU HRVATSKE I MALTE PORASLA JE U 2017. ZA 112 POSTO NA 67,6 MILIJUNA EURA 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

“Unatoč odličnim odnosima Hrvatske i Malte, gospodarska suradnja dviju zemalja već neko vrijeme nije na zadovoljavajućoj razini”, ocijenio je predsjednik HGK Luka Burilović. “Stoga nas nakon pada trgovinske razmjene u 2016. godini raduje njen rast od 112 posto u prvih 11 mjeseci prošle godine. Dodatni prostor za rast i suradnju vidimo u mnogim gospodarskim djelatnostima: građevinskoj industriji, brodogradnji, turizmu, prometu i infrastrukturi, energetici, IT-u, ali i u strateškim partnerstvima te zajedničkim nastupima na trećim tržištima”, smatra Burilović. Naše komore dijele ambiciju da nastavimo graditi dobre odnose Hrvatske i Malte, a ovaj forum svjedoči toj posvećenosti, kazao je predsjednik Malteške komore za trgovinu, poduzetništvo i industriju Frank Farrugia. “Želimo utrti put novom razvoju odnosa na obostrani interes naših dviju zemalja. Moram pohvaliti popravak poslovne klime u Hrvatskoj i ubrzavanje birokratskih procedura. Naša, malteška ekonomija otvorena je i dinamična te može poslužiti kao baza za širenje na tržišta Sjeverne Afrike”, naglasio je Farrugia. U okviru Foruma potpisan je Sporazum o suradnji između Hrvatske gospodarske komore i Malteške komore za trgovinu, poduzetništvo i industriju, a održani su i poslovni susreti gotovo 80 predstavnika hrvatskih i malteških tvrtki i institucija iz područja građevinske industrije, turizma, industrije namještaja, prometa, energetike, zaštite okoliša te poslovnog savjetovanja.


HRVATSKO-IRANSKI GOSPODARSKI FORUM

SVE BOLJA SURADNJA DVIJU ZEMALJA Za bolju suradnju i povećanje izvoza potrebna je izravna zračna komunikacija, rješavanje kompliciranog viznog sustava i uspostavljanje platnog prometa između dvije zemlje piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

natoč znatnim problemima koji onemogućavaju poslovanje dviju zemalja, Hrvatska i Iran su u prošloj godini zabilježili značajan rast gospodarske razmjene. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Irana za prvih 10 mjeseci 2017. godine iznosila je 5,4 milijuna američkih dolara. U tom razdoblju hrvatski izvoz u Iran iznosio je 4,7 milijuna američkih dolara, što je povećanje od 53,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Uvoz iz te zemlje iznosio je 600.000 dolara što je također više, i to za 45 posto. Potencijal za rast postoji, no ono što nedostaje je izravna zračna komunikacija, kompliciran vizni sustav i nepostojanje platnog prometa između dvije zemlje. O mogućnostima rješavanja tih problema i potencijalima suradnje Hrvatske s tržištem Irana u kojemu živi više od 82 milijuna stanovnika govorilo se na prošlotjednom Hrvatskoiranskom gospodarskom forumu u okviru kojega su u Zagrebu održani razgovori više od 70 predstavnika hrvatskih i iranskih tvrtki i institucija iz sektora poljoprivrede, prehrambene industrije, graditeljstva, petrokemijske industrije, medicine, zdravstvenog turizma, medicinske opreme, trgovine, IT industrije, metaloprerađivačke industrije i rudarstva. Bilateralni odnosi Hrvatske i Irana su prijateljski, a zajednički nam je cilj jačanje gospodarskih odnosa, iskorištavanje potencijala kroz konkretne gospodarske dogovore i projekte, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić. “Za hrvatske tvrtke značajna prilika su planovi Irana za obnovu elektroenergetske, prometne i pomorske infrastrukture, a potencijali su i u području prehrambene industrije, osobito za hrvatske

prepoznao je potencijal za suradnju u području brodogradnje, naftne industrije i energetike, proizvodnje električne energije, a moguća su i zajednička ulaganja te suradnja za nastup na trećim tržištima”, kazao je Zarif. Ova je godina prekretnica u odnosima Hrvatske i Irana, a ovaj će forum udariti temelje novim poslovnim inicijativama na obostranu korist naših zemalja, rekao

UKUPNA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE I IRANA ZA PRVIH 10 MJESECI 2017. IZNOSILA JE 5,4 MILIJUNA AMERIČKIH DOLARA tvrtke s halal certifikatom, u obnovi željezničke infrastrukture, lokomotiva i vagona, brodogradnji, turizmu, farmaceutici te drugim područjima”, istaknula je Martina Dalić.

NOVE POSLOVNE INICIJATIVE Treći poslovni susret gospodarstvenika Irana i Hrvatske pokazuje važnost političke inicijative iz 2016. godine i posjeta hrvatske predsjednice Iranu, a ta inicijativa sada donosi plodove, rekao je ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif, podsjetivši na dugu tradiciju poslovne suradnje hrvatskih i iranskih tvrtki, koja je u prošlosti dosezala i do milijardu dolara. “Privatni sektor

je na skupu predsjednik HGK Luka Burilović. “Očekujemo bitno drugačiji saldo u našoj međusobnoj robnoj razmjeni koja posljednjih godina nije bila na zadovoljavajućoj razini. Hrvatske tvrtke u Iranu trenutačno imaju značajne poslove te se natječu i za dobivanje milijunskih ugovora u sektorima elektroenergetike i metalne industrije. Uz niz poslovnih susreta u zadnje vrijeme, rezultati ne smiju izostati”, naglasio je Burilović. Potpredsjednik Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Masoud Khansari dodao je kako su odnosi Hrvatske i Irana uvijek bili dobri, a sada je došlo vrijeme za nove korake i još veći zamah gospodarskih odnosa.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU DUBRAVKO PONOŠ, DIREKTOR FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I EN

ŽELIMO DIJALOG I UVAŽAVAMO MIŠLJENJE STRUKE Paralelno se djeluje na svim segmentima sustava – saniraju se i zatvaraju dosadašnja odlagališta otpada, gradit će se pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, pripremaju se projekti za centre, nabavljat će se potrebna komunalna infrastruktura, no cijeli sustav ne može zaživjeti bez neprekidne edukacije i angažmana svih naših građana razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

roblemi s odlagalištem otpada, razvoj reciklažnih dvorišta, provedba programa energetske učinkovitosti u zgradarstvu samo su neki od prioritetnih projekata Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. I dok je proteklih godina taj fond bio dosta zatvoren, dolaskom novog direktora mijenja se njegov način poslovanja i više se otvara javnosti. O tome što se sve do sada napravilo i koji su planovi Fonda porazgovarali smo s njegovim direktorom Dubravkom Ponošem.

85% nabave spremnika sufinancirat će se iz Kohezijskog fonda

214,5 5milkn bespovratnih sredstava osigurano za izgradnju reciklažnih dvorišta

oko mil kn

900 0

vrijedni projekti energetske obnove zgrada i korištenje OIE

 Nedavno je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio javni poziv jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Kakva će biti provedba takvog načina prikupljanja otpada? - Fond je objavio najavu, odnosno kratki sažetak javnog poziva, kako bi se jedinice lokalne samouprave upoznale s mogućnostima sufinanciranja takvih vrsta spremnika. Ta im najava služi kao svojevrsna priprema, mogućnost da nam postave pitanja i daju svoje komentare kako bi u konačnici sadržaj samog poziva bio što kvalitetnije napravljen. Fond želi biti mjesto dijaloga, uvažavati u što većoj mjeri struku i potrebe na terenu kako bi gradovima i općinama pomogao da što optimalnije i učinkovitije poslože sustav gospodarenja otpadom. Imamo dobru suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebice s njenim Udruženjem za komunalno gospodarstvo, zatim udrugama županija, gradova i općina. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike daje pravni okvir te

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

zajedno s Fondom osigurava sredstva, no jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna društva trebaju sustav operacionalizirati na terenu te ga učiniti dostupnim građanima. Nabava spremnika u iznosu od 85 posto sufinancirat će se iz Kohezijskog fonda. No upravo radi

NADAM SE DA ĆE GRAD ZAGREB USKORO USVOJITI NOVI PLAN GOSPODARENJA OTPADOM pojednostavljenja procedura, ali i zbog mogućnosti postizanja povoljnije cijene spremnika s obzirom na veliku količinu posuda koje će se nabavljati, Fond će za sve jedinice lokalne samouprave, koje će udovoljavati uvjetima poziva, provesti objedinjenu nabavu.

 Stanovnici Zagreba negoduju zbog te nove odluke jer smatraju kako im se nameće dužnost prikupljanja otpada u razne spremnike. Tko to neće učiniti, dobit će novčanu kaznu dok istodobno još uvijek nije riješeno pitanje odlagališta na Jakuševcu. Kad će se riješiti taj problem? - Ne bih se složio da stanovnici Zagreba negoduju što će morati razvrstavati otpad. Mislim da su oni itekako svjesni činjenice da su


ERGETSKU UČINKOVITOST

Ova godina će biti godina investiranja u sustav i stvaranja pretpostavki da će on u budućnosti biti učinkovit i održiv

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

odvajanje otpada i recikliranje moderne tekovine suvremene civilizacije te da s otpadom treba početi pametnije gospodariti. No ono što ljuti Zagrepčane jest činjenica da dosta izdvajaju za razne komunalne doprinose, a to ne osjete na standardu svoje komunalne usluge. U Zagrebu je malo spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, većinom su to spremnici za miješani komunalni otpad i odnedavno spremnici za papir. Ostale frakcije, kao što su staklo, plastika i biorazgradivi otpad, ne skupljaju se u dovoljnoj mjeri jer ispred zgrada i okućnica nedostaje spremnika za te vrste otpada. Zato se nadam da će Grad Zagreb uskoro usvojiti novi plan gospodarenja otpadom kako bi mogao konkurirati i na javni poziv koji će Fond raspisati. I reciklažnih dvorišta je malo. Kad odem tamo odložiti neke stvari koje ne želim baciti u smeće, uvijek zateknem u njima mnogo ljudi. Rekao bih da je u nekima čak i velika gužva. I po tome mogu zaključiti da su Zagrepčani itekako zainteresirani za odvajanje otpada. Odlagalište Jakuševac je u prošlosti već bilo sanirano, no tamo se i dalje odlaže jer Zagreb nema kamo s otpadom. Nedavno je potpisan Sporazum o suradnji na pripremi projekta zajedničkog centra za gospodaranje otpadom između Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom. To je sigurno jedan od važnih koraka da se pitanje odlaganja otpada počne uspješno rješavati.

 Kako će se riješiti problem odlaganja raznih vrsta otpada u cijeloj Hrvatskoj? - Važeći Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO), novi Plan gospodarenja otpadom (PGO) zajedno s Odlukom za njegovo uvođenje te potrebni podzakonski akti dali su pravni okvir koji definira sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Nakon nekoliko godina mijenjanja koncepata imamo jasan stav i smjer kojim idemo. Sustav gradimo na što većem stupnju sprečavanja nastanka te odvojenog prikuplja-

vrlo uspješno uhvatio ukoštac sa svim izazovima koji su ga u resoru dočekali i vodi proaktivnu politiku zaštite okoliša. Ova godina će biti godina investiranja u sustav i stvaranja pretpostavki da će on u budućnosti biti učinkovit i održiv. Zato se paralelno radi na svim segmentima sustava – saniraju se i zatvaraju dosadašnja odlagališta otpada, gradit će se pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, pripremaju se projekti za centre, nabavljat će se potrebna komunalna infrastruktura, no cijeli sustav ne može zaživjeti bez neprekidne edukacije i an-

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE I NJIHOVA KOMUNALNA DRUŠTVA TREBAJU SUSTAV OPERACIONALIZIRATI NA TERENU nja i iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. No i otpad koji nam nakon toga ostane i koji ne možemo više iskoristiti moramo negdje kvalitetno i prema ekološkim standardima zbrinuti, a za to će služiti centri za gospodarenje otpadom. Nijedna država takav sustav nije izgradila preko noći i iluzorno je očekivati da će to uspjeti Hrvatskoj. No i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je, kao i Fond, nakon stagnacije uvjetovane prošlim promjenama koncepata ubacilo u petu brzinu. Ministar Ćorić se

Etabilirali smo se kao institucija koja je nezaobilazna karika u uspješnom povlačenju EU sredstava Kakav je plan Fonda do kraja ove te u 2019. godini? - Fond je nezaobilazna institucija u provedbi strategija i planova zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a upravlja i cijelim sustavom gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Sve je to zahtjevan posao, no Fond ima financijske, a i stručne resurse da te zadaće uspješno odradi. Prelaskom s nacionalnog na EU sufinanciranje Fond je dobio i novu ulogu, a to je pomagati prijaviteljima da što kvalitetnije pripreme dokumentaciju za javne pozive. S obzirom na to da je odobreno više od 95 posto projekata koji su pripremani uz našu stručnu pomoć, etabilirali smo se i kao institucija koja je nezaobilazna karika u uspješnom povlačenju EU sredstava. U ovoj i sljedećoj godini prioritet će nam biti sufinanciranje sanacija odlagališta komunalnog otpada, projekata koji rezultiraju sprečavanjem i ublažavanjem klimatskih promjena, a stimulirat ćemo i čistiji transport te veće korištenje obnovljivh izvora energije. Ukratko, nastavit ćemo s financiranjem već ugovorenih projekata, no razvijat ćemo i nove, a sve s ciljem da sredstva Fonda učinimo dostupnijima što širem krugu korisnika.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

gažmana svih naših građana. U tijeku je i edukativna nacionalna kampanja pod nazivom Nisam za bacit, a uskoro će krenuti i edukativne kampanje na lokalnoj razini za što su gradovima osigurana EU sredstva. Hrvatskoj je, prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, na raspolaganju samo u području gospodarenja otpadom 475 milijuna eura.

 Hoće li se u Hrvatskoj povećati broj reciklažnih dvorišta te odlagališta otpada? - Jedan od prioriteta u poboljšanju komunalne infrastrukture svakako je i izgradnja većeg broja reciklažnih dvorišta. Fond je tijekom prošle godine sufinancirao pripremnu dokumentaciju, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je iz EU fondova osiguralo 214,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava za njihovu izgradnju. Dosad je ugovoreno 46 projekata vrijednih gotovo 140 milijuna kuna. Još je 11 reciklažnih dvorišta u fazi ugovaranja te desetak u fazi evaluacije.  Što je s posebnim kategorijama otpada? - Kad analiziramo uspješnost sustava posebnih kategorija otpada, mogu reći da tu ostvarujemo zavidne rezultate, pogotovo kada je u pitanju prikupljanje plastičnih i staklenih boca, limenki pića, guma, električnog i elektroničkog


SPORAZUM IZMEĐU FZOEU-a I HGK

Suradnja na provedbi energetske učinkovitosti

Hrvatska gospodarska komora već godinama ima dobru suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a potpisivanje Sporazuma o suradnji između tih dviju institucija samo je okvir kojim će se ta suradnja i aktivnosti još snažnije razvijati u budućnosti, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK, na prošlotjednom potpi-

otpada. Tvrtke koje se bave preradom tog otpada dobivaju kvalitetnu sirovinu koju koriste za proizvodnju novih proizvoda te su s istima vrlo konkurentne na domaćem i europskom tržištu. Nedavno je i Europska komisija predstavila Strategiju za plastiku kojom se pojačavaju napori za bolju i održiviju proizvodnju, upotrebu i reciklažu plastike. Ključ uspjeha su i inovacije koje treba poticati, a i u tom segmentu EU najavljuje dodatno povećanje potpora. Rekao bih da ekološko promišljanje budućnosti nudi vrlo opipljive poslovne prilike koje bi naši poduzetnici morali iskoristiti.

 Fond ima bogato iskustvo u provedbi programa energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Što je sve po tom pitanju do sada napravio? - Fond ima bogato iskustvo u provedbi programa energetske učinkovitosti u zgradarstvu koji su se do 2016. sufinancirali nacionalnim sredstvima te je u to područje, samo u stambenom sektoru, uloženo više od 700 milijuna kuna. Prelaskom s nacionalnog na EU sufinanciranje Fond je dobio dvojaku ulogu – naš sektor za energetsku učinkovitost pomaže prijaviteljima da što kvalitetnije pripreme dokumentaciju za javne pozive. S druge pak strane, evaluiraju se pristigli projekti te se nakon donošenja odluke o odabiru nastavlja pratiti

sivanju Sporazuma između FZOEU-a i HGK. Dodao je kako je cilj Komore da gospodarstvenicima pruži cjelovito razumijevanje, posebice vezano uz energetski sektor, što se prije svega odnosi na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i gospodarenje otpadom. Burilović je naglasio kako će jedna od prvih zajedničkih aktivnosti koju će Fond realizirati sa Sektorom za energetiku i zaštitu okoliša HGK biti informiranje budućih prijavitelja na natječaje iz područja gospodarenja otpadom, ali i informiranje gospodarskih subjekata o novim obvezama, poput ambalažnog otpada. “HGK kroz svoja udruženja može najlakše doznati što poduzetnike muči, a potom kroz institucije utjecati na legislativu i olakšati poslovanje

njihov odabir. Fondovo iskustvo u provođenju projekata energetske obnove pomoglo je prijaviteljima te smo zajednički s upraviteljima zgrada i jedinicama regionalne i lokalne samouprave pripremili i ugovorili za sufinanciranje oko 820 projekata obnove višestambenih zgrada te odgojno-obrazovnih institucija koji se sufinanciraju kroz Operativni program Konkurentnost i

našim članicama. U pogledu energetike, kroz ovu suradnju moći ćemo učinkovitije uključiti gospodarstvenike u korištenje obnovljivih izvora energije i postići da načela energetske učinkovitosti primjenjuju u svom poslovanju u što većoj mjeri”, istaknuo je Burilović. Direktor FZOEU-a Dubravko Ponoš je ocijenio kako su se pozitivni učinci suradnje HGK i Fonda pokazali već u prvoj kampanji vezanoj uz elektronički otpad. “To je najbolji, najbrži i najučinkovitiji način da dođemo do svih onih koji su na neki način vezani uz Fond”, naglasio je Ponoš i zaključio kako će suradnja tih dviju institucija na provedbi energetske učinkovitosti pridonijeti razvoju domaćeg gospodarstva i iskoraku u regiji. (S. P.)

zajednice, udruge koje imaju javne ovlasti i slični prijavitelji s projektima energetske obnove zgrada u svom vlasništvu. U sklopu tog poziva osigurano je 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a iznosi koji su se mogli sufrinancirati su bili od 80.000 do 40 milijuna kuna. Poziv je privremeno obustavljen jer je iznos zatraženih sredstava dosegnuo 200 posto

JEDAN OD PRIORITETA U POBOLJŠANJU KOMUNALNE INFRASTRUKTURE JE I IZGRADNJA VEĆEG BROJA RECIKLAŽNIH DVORIŠTA kohezija. Energetska učinkovitost dala je zamah ponovnom usponu građevinskog sektora koji je u tome našao svoju novu poslovnu priliku.

 Nedavno je otvoren novi poziv Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora. Tko se sve javio na taj poziv? - Na taj poziv mogle su se javiti lokalne ili regionalne jedinice, tijela državne vlasti, javne ustanove, vjerske

predviđene alokacije. Uspostavili smo suradnju s više od 300 prijavitelja te smo izdali 224 izjave o spremnosti projektnih prijedloga. Projekti za koje smo izdali izjave vrijedni su oko 900 milijuna kuna, a zatraženo je 490 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava za njihovu provedbu. Najveći broj projekata, čak polovina od onih koji su dobili izjave, su osnovne škole, ali tu su i vrtići, srednje škole, zdravstvene ustanove, upravne zgrade, kazališta, pa čak i vatrogasne djelatnosti.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO AGROKOR

PERUŠKO - NOVI IZVANREDNI POVJERENIK Peruškova zamjenica je Irena Weber, a njihov dosadašnji rad u Agrokoru bio je vezan za funkcioniranje ili koordiniranja pojedinih dijelova rada tvrtke piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

mjesto Ante Ramljaka na funkciju izvanrednog povjerenika u trgovačkom društvu Agrokor zasjeo je Fabris Peruško, koji neće biti sam već će imati i zamjenicu Irenu Weber, odlučila je Vlada, a tu njenu odluku potvrdio je Trgovački sud u Zagrebu. Riječ je o stručnjacima koji su i dosada bili angažirani na poslovima unutar sustava Agrokor. “Ono što je nama kao Vladi važno jest to da opći smjer i kronologija aktivnosti koja sada slijedi budu sukladni zakonu i da se postigne ono što je najvažnije za nas, a to je nagodba kojom, naravno, možda neće baš svi biti zadovoljni”, rekao je premijer Andrej Plenković koji je istakno da je njihov dosadašnji rad u Agrokoru bio vezan za funkcioniranje ili koordiniranje pojedinih dijelova rada kompanije.

VELIKO RADNO ISKUSTVO Novi izvanredni povjerenik dolazi s pozicije člana Uprave Tiska. Diplomirao je na Fakultetu za elektrotehniku Sveučilišta

u Ljubljani, magistrirao na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, a u nastavku svog školovanja 2007. godine stekao je naziv MBA na Babson Collegeu u Bosto-

NJAVAŽNIJE JE POSTIĆI NAGODBU KOJOM, NARAVNO, MOŽDA NEĆE BAŠ SVI BITI ZADOVOLJNI, ISTIČE PLENKOVIĆ nu. Proveo je pet godina kao konzultant u konzultantskoj tvrtki McKinsey&Co., gdje je fokus njegova rada bio na projektima restrukturiranja u različitim industrijama, od bankarstva do FMCG i tehnologije, na području Europe i Rusije, radio je kao samostalni savjetnik uprava nekoliko regionalnih tvrtki.

LUKA BURILOVIĆ, PREDSJEDNIK HGK

Dobavljači nemaju vremena za zastoje Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ocijenio je kako se odabirom ljudi koji poznaju sustav može osigurati nastavak restrukturiranja Agrokora. “Važno je da je novi tim svjestan važnosti svoje uloge kao i lex Agrokora, čija je svrha očuvanje hrvatskoga gospodarstva,

odnosno sprečavanje sistemskog rizika. Odabirom ljudi koji poznaju sustav može se osigurati neometan nastavak dinamike restrukturiranja. Novi povjerenik svakako mora jasnije i odlučnije ići prema rješavanju tog ključnog pitanja. Dobavljači nemaju vremena za zastoje”, rekao je Burilović.

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

“Situacija u Agrokoru za šire hrvatsko gospodarstvo je ozbiljna da biste mogli u trenutku da vam netko ponudi tu odgovornost reći - ne”, kazao je Peruško na upit zašto je prihvatio dužnost izvanrednog povjerenika. Njegova zamjenica Irena Weber bila je savjetnica Ante Ramljaka za non-core poslovanje i imovinski portfelj. Bila direktorica tvrtke KHA četiri, čiji su osnivači Agrokor, Karisma Resorsts International i fond Nexus. Radila je i kao izvršna direktorica investicijskog bankarstva u Hypo-Alpe-Adria Banku. U Banci je najprije radila na poslovima savjetovanja iz područja korporativnih financija te kao zamjenica izvršnog direktora sektora Poslovanja s pravnim osobama. Također je radila u investicijskoj banci CAIB gdje je bila i zamjenica direktora. Sudjelovala je i vodila brojne projekte restrukturiranja i privatizacije, spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj i regiji kao i savjetovanja Vlade Republike Hrvatske u procesu restrukturiranja i privatizacije sektora brodogradnje.


DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

BDP NA KRAJU 2017. USPORIO NA DVA POSTO U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, što je usporavanje u odnosu na 3,2 posto rasta u 2016. i manje je od očekivanja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

četvrtom tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je za dva posto na godišnjoj razini, što je najsporiji rast od drugog kvartala 2015. godine, a što je posljedica blagog usporavanja rasta osobne potrošnje te usporavanja rasta investicija, pokazuje to prva procjena BDP-a Državnog zavoda za statistiku. “To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto”, rekao je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof. U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, što je usporavanje u odnosu na 3,2 posto rasta u 2016. i manje je od očekivanja. Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski BDP je u četvrtom tromjesečju ojačao za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto. “Usporavanje BDP-a u četvrtom kvartalu zbog rastuće cikličnosti hrvatskog gospodarstva na koju utječu rezultati u turizmu i trgovini u trećem kvartalu je očekivano, ali zabrinjavajuće je da sektori koji ovise o mjerama ekonomske politike imaju bitno pogoršanje u rezultatu”, rekao je direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, koji je dodao kako samo potpuna posvećenost neodgodivim strukturnim reformama s jasnim mjerljivim ciljevima poboljšanja poslovne i ulagačke klime može dinamizirati nužan i potrebit rast bruto investicije u fiksni kapital i revitalizirati ukupnu industrijsku proizvodnju.

SPORIJI RAST U ODNOSU NA EUROPSKU UNIJU Hrvatsko gospodarstvo na kvartalnoj razini poraslo je sporije u odnosu na

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Ukupan doprinos razmjene roba i usluga s inozemstvom u rastu BDP-a bio je negativan Hrvatska gospodarska komora usporavanje rasta BDP-a u 2017. godini smatra rezultatom usporavanja rasta bruto investicija, izvoza usluga i snažnijeg rasta uvoza te toga da ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta. “Naime, iako je povećana domaća i inozemna potražnja generirala rast vrijednosti domaće proizvodnje roba i usluga, generirala je i znatan rast vrijednosti uvoza te je ukupan doprinos razmjene roba i usluga s inozemstvom u rastu BDP-a bio negativan”, stoji u komentaru HGK.

HRVATSKO GOSPODARSTVO NA KVARTALNOJ RAZINI PORASLO JE SPORIJE U ODNOSU NA PROSJEK U EUROPSKOJ UNIJI prosjek u Europskoj uniji, u kojoj je u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježen rast od 0,6 posto. I na godišnjoj je razini hrvatski BDP porastao sporije jer je

prosjek u Uniji bio 2,6 posto. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za potrošnju kućanstava od 3,4 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast i z n o s i o 3,7 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, a doprinos inozemne potražnje negativan. Još je oštrije usporio rast investicija, na 1,7 posto godišnje, dok je u prethodnom tromjesečju iznosio 3,4 posto. Izvoz roba i usluga porastao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 3,6 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz roba i usluga ojačao za šest posto. Bruto dodana vrijednost u četvrtom tromjesečju 2017. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je veća za 1,3 posto. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u četvrtom tromjesečju 2017. ostvaren je u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, dok je najveće smanjenje stope rasta od pet posto bilo u sektoru poljoprivrede.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.


KRUŽNA PUTOVANJA INOZEMNIH BRODOVA U HRVATSKOJ

U PROŠLOJ GODINI PAD, U OVOJ RAST Lanjsko smanjenje je dijelom posljedica promjene politike Venecije prema kruzerima, ali i broja kružnih putovanja po Mediteranu s obzirom na političke i sigurnosne okolnosti u dijelu Mediterana, ističe Maja Markovčić Kostelac piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

razdoblju od siječnja do prosinca protekle godine ukupno je u hrvatskim lukama ostvareno 691 kružno putovanje stranih brodova. U tom razdoblju u hrvatske morske luke uplovila su 82 strana broda na kojima je bilo 947.000 putnika koji su u Hrvatskoj boravili 1506 dana. Tijekom protekle godine bilo je manje putovanja, putnika i dana boravka stranih brodova za kružna putovanja u Hrvatskoj, pa je tako broj

SAULOVIĆ NAPOMINJE KAKO SE PROŠLOGODIŠNJI PAD BROJA DOLAZAKA NAJVIŠE ODNOSI NA KOMPANIJE S AMERIČKOG TRŽIŠTA

putovanja manji za 16,2 posto, broj putnika za 13,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2016, dok je ukupan broj dana boravka brodova manji za 16,9 posto. Najveći broj putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, 165 putovanja, i Bahama sa 163 putovanja, dok je najveći broj putnika pristigao brodovima pod zastavom Italije koji su prevezli 256.000 putnika, Bahama s prevezena 193.000 putnika i Paname sa 191.000 putnika. Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac potvrdila je da je broj kružnih putovanja u hrvatskim lukama u 2017. godini nešto pao.

“Pad je jednim dijelom posljedica promjene politike Venecije prema kruzerima, ali i uopće broja kružnih putovanja po Mediteranu s obzirom na političke i sigurnosne okolnosti u dijelu Mediterana. Taj trend nije nešto što bi nas trebalo zabrinjavati jer imamo jako dobre najave za ovu i sljedeću godinu. Osobito su dobre najave u splitskoj, šibenskoj i zadarskoj luci. Nama je i interes disperzirati luke dolazaka te dane dolazaka. Veliki pritisak samo na jednu luku, u našem slučaju Dubrovnik, nije dobar za tu destinaciju, a ni za razvoj cruising turizma kod nas. S obzirom na to da su najave odlične, za sada nemamo razloga za zabrinutost”, ističe Maja Markovčić Kostelac.

OČEKUJE SE VEĆI BROJ TICANJA Prema mišljenju stručnjaka za kružna putovanja i cruising turizam Mare Saulovića iz dubrovačke agencije Gulliver Travel koja je dio Intercruisesa, hrvatska obala je dobrim dijelom ovisna o situaciji u Veneciji gdje se ograničava veličina brodova kojima je dozvoljen ulazak u venecijansku lagunu. “Samim time određene kompanije, a pogotovo američke koje imaju velike kruzere, na neki način su reducirale ticanja u Veneciji. Za Hrvatsku je dobro to što je

82 strana broda uplovilo lani u hrvatske morske luke

947.000 putnika bilo na njima

691 kružno putovanje prošle godine ostvareno u hrvatskim lukama

Najviše kruzera u Dubrovačkoneretvanskoj županiji Od ukupno 691 kružnog putovanja, najviše putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 63,5 posto, i Splitsko-dalmatinskoj županiji, 18,8 posto, što je ukupno 82,3 posto. Ostalih 17,7 posto putovanja ostvareno je u sljedećim županijama: Zadarskoj, gdje je ostvareno 5,9 posto, Istarskoj 5,4 posto, Šibenskokninskoj 3,8 posto, Primorsko-goranskoj 2,5 posto i Ličko-senjskoj 0,1 posto. Najposjećenija luka je Dubrovnik, slijede luke Split i Korčula. Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je luka Dubrovnik, njih 536, a slijede luke Split sa 233 posjeta i Korčula sa 136 posjeta.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Najposjećenije morske luke u Republici Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do prosinca 2017. Dubrovnik Split Korčula Hvar Zadar Šibenik Rovinj Stari Grad Pula Vis Trogir Pomena POSJETI

0

100

200

300

400

500

600

Izvor: DZS

već četvrtu godinu Dubrovnik polazišna luka za kompaniju Marella Cruises koja je sljednica nekadašnjeg Thomson Cruisesa. Ta kompanija ima homme port u Gružu, a njeni putnici su 99 posto iz Velike Britanije. Marella Cruises je kao stratešku destinaciju odabrao našu stranu Jadrana. Već dvije godine zaredom dolaze s dva kruzera, dok će u 2019. godini to biti tri broda te će se broj ticanja povećati na 100 dolazaka. Osim Dubrovnika, ticanja brodova ove kompanije su u lukama Korčula, Hvar, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Pula i Rovinj. Pokrivaju praktički čitavu našu obalu. Zanimljive su još europske kompanije poput TUI Cruisesa i Aida Cruisesa koja pokriva njemačko tržište, a kojima su luke ticanja Dubrovnik, Split, Zadar...”, pojašnjava Maro Saulović. Saulović napominje kako se prošlogodišnji pad broja dolazaka najviše odnosi na kompanije s američkog tržišta. “U ovoj godini očekujem da će broj ticanja biti veći nego u 2017. Razlog tome su nova ticanja kompanije TUI Cruises koja prvi put dolazi u Split i Zadar. Isto tako, Costa Crociere koja je lani izbacila Split kao jednu od luka ticanja, ove se godine ponovno vraća u Split, tako da se prošlogodišnji pad neće ponoviti. U 2018. godini bit ćemo u plusu u odnosu na 2017. godinu”, dodaje on. Pad dolazaka kruzera nije novost i nije prvi put.

Dogodio se bio i prije četiri godine kada je Venecija također odlučila ograničiti broj dolazaka većih brodova u svoju luku. Radilo se o brodovima kompani-

AKO SE ODREĐENE GODINE DOGODI PAD, NE TREBA BRINUTI, ON ĆE SE NADOKNADITI U NAREDNIM GODINAMA, ISTIČE HORAK je Carnival Cruise čiji jedan brod prima 4500 putnika. Imali su redovite ture, ali nakon te odluke više nisu uplovljavali u Mediteran.

PAD DOLAZAKA I 2014. Maro Saulović smatra i da trend polarnih krstarenja neće ugroziti poziciju Mediterana. “Mediteran je Mediteran i uvijek će biti najatraktivniji. Može se pojaviti neki prolazni trend, ali će brzo doći do

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

zasićenja. Ništa ozbiljnije neće ugroziti Jadran i Mediteran. Čisto sumnjam da bi se nešto ozbiljnije moglo dogoditi u tom smislu. Ono od čega je u određenom trenutku Hrvatska, a pogotovo Crna Gora, profitirala je, nažalost, nestabilna situacija u Turskoj. Veliki broj kompanija je otkazao ticanja u Turskoj, a njih oko 80 posto se preselilo u Grčku. Dobar dio se preselio u Kotor, a nešto malo i u Dubrovnik i Split”, kaže Saulović. Podsjetimo, kod nas je pad broja dolazaka bio zabilježen i 2014. godine. Te je godine u odnosu na isto razdoblje 2013. broj putovanja bio manji 11,2 posto, dok je broj putnika bio manji za 15,4 posto. Takvi slučajevi nisu zabrinjavajući jer se događaju neovisno o nama. Ono što je sigurno, a to je nedavno potvrdio i Siniša Horak iz Instituta za turizam a sada i Maro Saulović, Mediteran i Jadran će uvijek biti atraktivna destinacija za goste na kruzerima. “Što se tiče kruzing turizma, trendovi su uzlazni tako da trenutačni pad dolaska kruzera ne znači ništa. Ako se određene godine dogodi pad, ne treba brinuti, on će se nadoknaditi u narednim godinama”, istaknuo je na jednom okruglom stolu o kruzerima održanom u Splitu prošle godine Siniša Horak. Doduše, Siniša Horak je tada naglasio da je nužno napraviti novije istraživanje o kruzing turizmu te o njegovim učincima.


Kružna putovanja stranih brodova, dani boravka i putnici prema zastavi broda u razdoblju od siječnja do prosinca 2017. Zastava broda

Putovanja

Dani boravka brodova

Putnici na brodu

XII.

I. – XII.

XII.

I. – XII.

XII.

I. – XII.

Bahami

-

163

-

310

-

193 348

Belgija

-

30

-

192

-

5 011

Bermudi

-

54

-

69

-

99 363

Francuska

-

23

-

62

-

4 897

Grčka

-

17

-

65

-

619

Italija

4

105

4

143

10 374

255 654

Malta

10

165

65

504

451

137 394

Maršalovi Otoci

-

16

-

16

-

15 849

Nizozemska

-

15

-

20

-

25 341

Norveška

-

20

-

30

-

17 756

Otoci Wallis i Futuna

-

1

-

4

-

348

Panama

-

77

-

79

-

190 514

Portugal

-

3

-

3

-

1 043

Sveti Vincent i Grenadini

-

2

-

9

-

169

14

691

69

1 506

10 825

947 306

Ukupno Izvor: DZS

NAUTIČKE LUKE U 2017.

Hrvatska - raj za najam jahti bez posada Hrvatska je jedna od vodećih svjetskih destinacija za najam jahti bez posada. Tako je, prema statističkim podacima, u hrvatskoj floti 2017. godine bilo registrirano 121.977 brodica, od čega 2655 jahti. Od toga je 55 jahti bilo dulje od 24 metra i tri od 40 metara. Registriranih brodica duljih od sedam metara s motorom jačim od 15 kw bilo je 13.312. Od tog broja za prijevoz putnika bile su registrirane 1273 brodice, za iznajmljivanje 1849, a za osobne potrebe 8447. Komentirajući statističke podatke, Boško Ercegovac, načelnik Sektora upravnih i stručno-tehničkih poslova Ministarstva pomorstva, prometa i insfrastrukture, je rekao kako je lani bilo zabilježeno 18.211 dolazaka stranih jahti i brodova, od čega je njih oko 7000 trebalo vez u špici turističke sezone. Inače, prošle je godine u

Hrvatskoj bilo 139 luka nautičkog turizma, a 13.422 plovila su bila na stalnom vezu, od kojih 11.756 na vezu u moru. Promatrajući prihod u nautičkom turizmu vidljivo je kako je u nautičkim lukama tijekom 2017. ostvaren prihod od 769 milijuna kuna. Uspoređujući podatke o čarter kompanijama u prošloj godini s onima iz 2016., vidljivo je kako se prošle godine njihov broj povećao, pa je tako poslovalo 879 tvrtki sa 4108 aktivnih jahti i brodica, a ostvarena su 75.884 najma brodica. Pretprošle godine bilo je registrirano 719 aktivnih čarter tvrtki i 3056 aktivnih jahti i brodica, dok je bilo zabilježeno 48.260 najmova brodica. Zbog toga što naša zemlja sve više razvija nautički turizam, potrebno je regulirati novi pomorski zakonik kao i zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. (S.P.) 5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


AKTUALNO KONFERENCIJA O BIOMASI I OIE

GRAĐANI BOLJI OD JAVNIH USTANOVA

K

orištenje drva kao energenta, nove tehnologije, centri kompetencija, proizvodnja energije iz biomase, izazovi u sektoru OIE, poticanje ulaganja u kogeneracije i dostupnost sirovine bile su neke od tema 8. međunarodne energetske konferencije o biomasi i obnovljivim izvorima energije. Konferencija, koju su organizirali Hrvatska udruga biomase i Hrvatski drvni klaster, održana je prošli tjedan u Zagrebu. Remigijus Lapinskas, predsjednik Svjetskog udruženja za bioenergiju (World Bioenergy Association), ističe kako je Hrvatska savršena zemlja za razvoj bioenergije jer ima mnogo biomase koja se može iskoristiti za razne bioenergetske potrebe. Pred Hrvatskom je, kaže, jasnije razumijevanje o tome da biomasa, primjerice, može značajnije pridonijeti proizvodnji topline i električne energije u gradovima. Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, kaže kako je ta tvrtka glavni dobavljač sirovine za

drvoprerađivače, pilanare, ali i za kogeneracije, proizvođače peleta, briketa, cijepanog ogrjevnog drva... “Prodaja drvnih sortimenata zadnjih godina kontinuirano raste, da bi kroz njih i obnovu šuma za 2018. godinu planom predvidjeli 5,2 milijuna kubika neto mase koja je ponajprije namijenjena domaćoj drvnoj industriji”, naglasio je on. Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge biomase CroBiom, kaže kako se u Hrvatskoj godišnje proizvodi oko 280.000 tona peleta od čega u izvozu završi više od 80 posto jer u Hrvatskoj nema velikog interesa za njega. “Tražimo da se pelet bolje pozicionira u energetskim bilancama i strategiji. Nakon toga će sigurno rasti njegova uporaba na hrvatskom tržištu”, kaže on. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, ističe kako treba jačati svijest o dobrim stranama uporabe peleta. To je dobrim dijelom i učinjeno među građanima, no u javnom sektoru dosad se nije išlo značajnije u tome smjeru”, naglasio je.

Zanimljivo je istaknuti kako se u NPu Plitvička jezera koriste kotlovi na fosilna goriva. “Plitvička jezera već sada rade na projektu zahvaljujući kojem bi dio energenta koji trenutačno koriste zamijenili upravo peletom. Dakle, svaki put počinje prvim korakom, a svi moramo promišljati o tome kako se orijentirati na korištenje OIE. Sunce, vjetar i biomasa su komparativna prednost Hrvatske”, zaključio je. (B.O.)

TOMISLAV ĆORIĆ, MINISTAR ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE

Godina izgradnje infrastrukture Svi gradovi i općine do kraja godine moraju donijeti plan gospodarenja otpadom temeljem Zakona o gospodarenju otpadom i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Stoga su se na šestom izdanju konferencije Croatia Waste Expo 2018. u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, prošloga tjedna u Zagrebu, okupili predstavnici izvršnih i lokalnih vlasti, servisnih kompanija, projektnih developera, financijskih institucija i proizvođača industrijske opreme kako bi razmijenili iskustva na području gospodarenja otpadom,

otpadnim vodama i novih državnih okolišnih politika. Tomislav Ćorić, ministar

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

zaštite okoliša i energetike, istaknuo je kako je 2018. izazovna godina, a gospodarenje otpadom jedan od prioriteta djelovanja Ministarstva. Obveza Hrvatske do 2020. je, dodao je, dostići razinu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. A Hrvatska je na kraju 2016. godine odvojeno prikupila 27 posto otpada. “Pred nama je nužan jako veliki iskorak. Za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 2018. je godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom i koncepta cirkularne ekonomije”, napomenuo je, među ostalim, Ćorić. (B.O.)


MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA

Tri natječaja vrijedna 53,2 milijuna kuna Najvažnije je pomoći gradovima, općinama i županijama da što kvalitetnije upravljaju i planiraju svojim prostorom kako bi ga očuvale kao važan zajednički resurs, ali i omogućile razvoj, ističe Štromar piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

cilju poboljšanja infrastrukture i unapređenja standarda građana u onim općinama i gradovima koji nemaju dostatne proračune, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja raspisalo je tri natječaja ukupne vrijednosti 53,2 milijuna kuna. Raspoloživa su sredstva, uglavnom, prikupljena od legalizacije objekata. Riječ je, naime, o javnim pozivima za sufinanciranje izrade prostornih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za sufinanciranje projekata sanacije klizišta te za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2018. godini. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar istaknuo je kako je javni poziv za sufinanciranje izrade prostornih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave otvoren 16. veljače. Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo 3,1 milijun kuna, a rok za podnošenje zahtjeva je 30. rujna. “Ministarstvo sufinacira do 50 posto troška izrade ili izmjene planova. U svemu tome najvažnije je pomoći gradovima, općinama i županijama da što kvalitetnije upravljaju i planiraju svojim prostorom kako bi ga očuvale kao važan zajednički resurs, ali i omogućile razvoj budući da bez kvalitetnog upravljanja prostorom nema ni investicija”, naglasio je Štromar.

IZNOS OVISI O INDEKSU RAZVIJENOSTI Javni poziv za sufinanciranje projekata sanacije klizišta u 2018. otvoren je prošloga tjedna i traje 30 dana. “Prihvatljivi

RASPOLOŽIVA SU SREDSTVA, UGLAVNOM, PRIKUPLJENA OD LEGALIZACIJE OBJEKATA podnositelji su općine i gradovi, a otvoren je u cilju sanacije i sprečavanja štetnih posljedica klizišta. Radi se o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije te izvođenju radova na sanaciji klizišta”, napomenuo je dodajući kako će Ministarstvo sufinancirati do 80 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekata, dok raspoloživa sredstva iznose 10 milijuna kuna. Za javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i

ujednačavanje komunalnog standarda u 2018. u proračunu je osiguran 40,1 milijun kuna. Poziv je raspisan prošli tjedan u svrhu osiguravanja financijske potpore za projekte jedinica lokalne samouprave koji potiču ili pridonose boljem obavljaju komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga, kao i aktivnosti na projektima koji će pridonijeti podizanju razine javnih usluga i većoj kvaliteti življenja stanovnika. Najviši iznos sufinanciranja Ministarstva po JLS-u može biti do 450.000 kuna, tj. od 30 do 80 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o indeksu razvijenosti. “Time više pomažemo onima u ruralnim krajevima”, naglasio je Štromar pojasnivši kako je uglavnom riječ o asfaltiranju nerazvrstanih cesta, dogradnji vrtića ili ambulanti, javnoj rasvjeti, sportskim igralištima, obnovi domova... dakle, o sufinanciranju svega onoga što je potrebno građanima. Prijave na ovaj poziv također se podnose u roku od 30 dana.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

Održivo gospodarenje šumama Pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod manji od tri milijuna kuna oslobađaju se plaćanja općekorisnih funkcija šuma piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je u saborsku proceduru uputila tekst novog zakona o šumama kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima, kako bi se njima upravljalo prema načelima održivog gospodarenja. Novim zakonom se pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i koje ostvaruju ukupni godišnji prihod manji od tri milijuna kuna oslobađaju plaćanja općekorisnih funkcija šuma. Riječ je o naknadi koju je do sada plaćalo više od 202.000 obveznika i iznosi 0,0265 posto njihovih ukupnih prihoda. “Novim bi se zakonom, od plaćanja oslobodilo 90 posto dosadašnjih obveznika, što znači da više od 181.000 dosadašnjih korisnika neće plaćati ovu naknadu”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao kako se novim zakonom produlje rok u kojem će gradovi opožareno zemljište moći prenamijeniti u građevinsko. “Prema važećem zakonu, gradovi mogu prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko nakon pet godina od požara, a prema prijedlogu novog zakona to će moći tek nakon 10 godina i to ako

dobiju suglasnost Ministarstva graditeljstva”, dodao je Tolušić.

UREDBOM VLADE DO ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA Novim će se zakonom, uz ostalo, skratiti i ubrzati administrativni postupci kod ostvarivanja prava ili utvrđivanja obveza, kako za šume i šumska zemljišta u državnom tako i onih u privatnom vlasništvu. Uvodi se i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, s time da će mali i srednji biti oslobođeni određenih troškova. Omogućuje se korištenje šumskog zemljišta za ispašu stoke i proizvodnju biomase. Sam način dodjele šumskog zemljišta bit će uređen uredbom Vlade, a najvažniji kriterij kada je riječ o stočarima jest taj da će se zakup dati korisniku temeljem domicilnosti i broja stoke koji posjeduje. Uvodi se elektronička evidencija cijelog šumskog gospodarskog područja Hrvatske, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara. Novim se zakonom uređuje i postupak izdvajanja pojedinog šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. “To je do sada stvaralo veliki problem jer je dobar dio zemljišta, koji je imao

ANDREJ PLENKOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE

Gospodarski rast nešto niži od očekivanja Premijer Andrej Plenković, komentirajući objavljenje podatke o rastu BDP-a u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju od dva posto te 2,8 posto u cijeloj 2017., istaknuo je kako je gospodarski rast nešto niži od očekivanja te da se nije osjetio u proračunu. “Ono što posebno ohrabruje jest podatak da je ekonomska klima u Hrvatskoj na najvišoj razini otkad EK prati taj pokazatelj. Dakle, iznad smo čak i drugih članica EU-a, indeks nam je 118,8 bodova, što je jako dobro i moramo nastaviti sa svim aktivnostima koje će pridonijeti gospodarskom rastu”, rekao je premijer Plenković.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

OMOGUĆIT ĆE SE KORIŠTENJE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ZA ISPAŠU STOKE I PROIZVODNJU BIOMASE poljoprivrednu namjenu, obrastao i pretvorio se u šumsko zemljište i sada se opet može privesti poljoprivrednoj svrsi”, pojasnio je Tolušić.

CERP-u otpisano 1,48 milijardi kuna obveza Uz Vladinu suglasnost Ministarstvo financija će otpisati veći dio obveza Centra za restrukturiranje i prodaju, a riječ je o oko 1,48 milijardi kuna. CERP, kao pravni sljednik bivšeg AUDIOa odnosno HFP-a, u svojim poslovnim knjigama i bilanci knjiži više od 1,76 milijardi kuna obveza prema Ministarstvu financija, od čega je većina nastala prije petnaestak godina.


AKTUALNO AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA

e-Žalba korak do potpune digitalizacije

A

merička gospodarska komora u suradnji s Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave održala je predavanje na temu sustava e-Žalba. Od 1. siječnja ove godine Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave moguće je izjaviti žalbu elektroničkim putem. “Možemo reći da je uvođenje digitalnih tehnologija baš kad je javna nabava u pitanju primjer kako to treba izgledati. Nakon javne objave nadmetanja i dostave ponuda elektroničkim sredstvima komunikacije, elektronička žalba predstavlja daljnji korak do potpune digitalizacije postupka javne nabave”, rekao je predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Goran Matešić, koji je istaknuo kako je pred Državnom komisijom izazov i zadatak koji podrazumijeva žalbeni postupak, u cijelosti bez papira jer će takav digitalni postupak s komunikacijom među svim strankama dovesti do skraćenja rokova.

Kad je riječ o žalbenom postupku za odabir izvođača za gradnju Pelješkog mosta, Matešić je istaknuo kako se on nalazi u završenoj fazi. “Postupak do danas traje 39 kalendarskih dana. Odabrani ponuditelj je zajednica ponuditelja iz Kine pa je dostava koja se u ovom trenutku obavlja poštom prijetila da će ‘odvući’ žalbeni

postupak. Međutim, odabrani je imenovao opunomoćenika za prijem pismena tako da je ta komunikacija postala jednostavna bez trošenja suvišnog vremena”, rekao je Matešić koji je istaknuo kako slijedi faza analize žalbenih navoda, ocjena postupanja naručitelja, njihovih odluka i radnji te vijećanje i donošenje odluke. (I.G.)

DAN OTVORENIH VRATA

Otvoreni podaci u Hrvatskoj Hrvatska udruga za otvorene sustave i internet (HR Open) i njezina ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku te neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama Povjerenik za informiranje, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu i udruga Gong obilježili su globalni Dan otvorenih vrata organizirajući vikend građanskih inicijativa Open Data Day Hrvatska 2018., koji su se održavali od 2. do 4. ožujka u Zagrebu. U sklopu tih događaja održana je i konferencija Pet godina otvorenih podataka u Hrvatskoj, Praksa i izazovi. Zoran Bekić, ravnatelj Središnjeg računskog centra (SRCE), ističe kako otvoreni podaci pridonose većoj

transparentnosti, bez obzira na to je li riječ o javnom sektoru ili specifičnim područjima poput znanosti i obrazovanja. Otvoreni podatak je svaki podatak koji je dostupan i koji je moguće lako

pronaći; osim nekih osobnih i zakonom zabranjenih podataka. “Vrlo je važno istaknuti da se otvoreni podatak može ponovno iskoristiti. U tom smislu oni koji generiraju informacije i stvaraju podatke moraju voditi računa o tome da te podatke koje stavljaju u otvoreni pristup opišu na odgovarajući način kako bi ih oni koji im pristupaju mogli što lakše ponovno koristiti”, objašnjava on dodajući kako ima još puno prostora za sve one koji bi željeli otvorene podatke koristiti više. Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, ističe kako je Hrvatska u proteklih pet godina postala otvorenije i dostupnije društvo upravo zbog otvorenih podataka. (B.O.)

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


PRIČA S RAZLOGOM PIVOVARA CRAFTER’S

ŠTO SE TO KUHA U D Craft scena je dosta živa, okruženje je poticajno, no na žalost većina domaćih proizvođača, po našim kriterijima, ne zadovoljava moderne tehnološke standarde proizvodnje, što rezultira neujednačenošću kvalitete proizvoda, ističe Andrej Andrlić piše Jozo Knez knez@privredni.hr svojoj ponudi imaju pivo koje će lako prihvatiti široke mase, kuhaju i piva za zahtjevnija nepca.

POSVEĆENI VRHUNSKOJ KVALITETI

Uvjeren sam da na tržištu ima prostora za daljnji rast i razvoj malog pivarstva, posebno onih proizvođača koji će željeti plasirati svoje proizvode isključivo u svojoj regiji ili čak samo gradu, po uzoru na njemački model. Andrej Andrlić, direktor Crafter’sa

K

ultura ispijanja piva i craft scena svakim se danom sve više šire i uključuju neke nove ljubitelje domaćeg piva. Istočno od Zagreba, u Dugom Selu, od 2016. godine djeluje pivovara Crafter’s. “Otvorili smo pivovaru u ljeto 2016. godine, simbolično na 500. obljetnicu Reinheitsgebota, čuvenog njemačkog zakona o čistoći piva. Pivovaru smo osnovali s ciljem proizvodnje različitih visokokvalitetnih craft piva s naglaskom na njihovoj pitkosti i konkurentnim cijenama, za razliku od mnogih craft pivovara. Sve recepte osmislio je naš master brewer Silvije Boroša Sergo, najnagrađivaniji hrvatski kućni pivar i osvajač medalja na različitim domaćim i inozemnim natjecanjima”, kaže Andrej Andrlić, direktor Crafter’sa. Posebna pažnja posvećena je pitkosti svih piva koje proizvode, tj. lakoći konzumacije, jer većina njihovih piva ima manje od pet posto alkohola. “Trenutačno proizvodimo šest stalnih pivskih stilova koji pokrivaju različite ukuse, pa tako nudimo i klasično lager pivo na kakvo smo navikli u srednjoeuropskoj tradiciji, primjerice u Češkoj i Njemačkoj, kao i različita ale piva vezana uz englesku i američku tradiciju proizvodnje - kao što su trenutačno popularni ipa, stout i slični stilovi”, pojašnjava Andrlić. Iako u

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

TRENUTAČNO PROIZVODIMO ŠEST STALNIH PIVSKIH STILOVA KOJI POKRIVAJU RAZLIČITE UKUSE, KAŽE ANDRLIĆ

Foto: Marko Čižmešinkin

Foto: Marko Čižmešinkin

Sva imena piva su anglizirana čime se cilja na urbanu mladu publiku, ali i na turiste željne dobrog hrvatskog craft piva. “U ponudi imamo pivo Escape, koje je English ipa, zatim Hopper Session ipa, Glider pilsner, Swing american red ale, Pumpker pumpkin ale, Chimney oatmeal stout, Spirit scotch ale, Switch i Saint koji se proizvodi u ograničenim količinama, posebno za Dan svetog Patricka, ali i još poneko sezonsko pivo”, dodaje on. Izdvojiti se od konkurencije nije lako, osim ako točno znate što radite i što želite postići svojim pivom. “Prije svega, posve-

ćeni smo vrhunskoj kvaliteti što je najvidljivije u tehnološkom segmentu naše proizvodnje, gdje koristimo najmodernije strojeve za proizvodnju odnosno pakiranje proizvoda, kako u bačve


DALJNJE OSVAJANJE TRŽIŠTA Na ruku malim pivarima idu i uvjeti koji su veoma poticajni budući da male pivovare država stimulirana nižom trošarinom na alkohol u odnosu na velike industrijske proizvođače, ali ipak jedan problem se provlači kod svih malih poduzetničkih pothvata. “Najveći problem je birokracija i njena sporost pri izdavanju različitih dozvola”, ističe direktor Crafter’sa. Ipak, usprkos sporosti birokracije i samostalnom financiranju cijelog projekta, Crafter’s je uspio isplivati. “Čitav projekt smo financirali vlastitim sredstvima što nam danas omogućuje veću fleksibilnost u poslovanju, no također smo participirali u natječajima za EU fondove. Banke su standardno

BANKE SU STANDARDNO AUTISTIČNE U PREPOZNAVANJU I STIMULIRANJU POTENCIJALA START-UP PROJEKATA, ISTIČE DIREKTOR CRAFTER’SA autistične u prepoznavanju i stimuliranju potencijala start-up projekata, odnosno u ovom slučaju ulaganja u domaću proizvodnju, barem što se naših iskustava tiče”, naglašava on. U Crafters’su je trenutačno zaposleno šestero ljudi, no nadaju se da će uskoro još rasti i zaposliti nove ljude. “Kad je riječ o radnoj snazi, relativno je teško pronaći radnika ako tražite već formirane kadrove sa specifičnim pivarskim znanjima, no uz programe mentorstva i obrazovanja mlađih asistenata u proizvodnji i ti se problemi mogu uspješno nadići”, smatra Andrlić. Kako sada stvari stoje, Crafter’su se smiješi svijetla budućnost, a i njihovi planovi to pokazuju. “Planovi su nam daljnje osvajanje tržišta i približavanje krajnjim kupcima kroz maloprodajne i ugostiteljske kanale te nastavak razvoja izvrsnosti naših proizvoda. Uz to plan je i kontinuirani rad na razvoju recepata i kvasaca te poboljšavanju i optimiziranju proizvodnih procesa”, zaključuje direktor Crafter’sa. 5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 27

Foto: Marko Čižmešinkin

tako i u boce. Asortimanski gledano drugačiji smo jer nudimo piva koja su redom vrlo pitka i s umjerenim udjelom alkohola, što s craft pivima često nije slučaj, ali i širinom same ponude”, ističe Andrlić koji smatra da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal i prostor za rast craft scene. “Craft scena je dosta živa, okruženje je poticajno, no na žalost većina domaćih proizvođača, po našim kriterijima, ne zadovoljava moderne tehnološke standarde proizvodnje, što rezultira neujednačenošću kvalitete proizvoda. No nadamo se da će se i u tom smislu u Hrvatskoj stvari pomaknuti nabolje jer, uzimajući u obzir veličinu naše zemlje, imamo velik potencijal kako u već komercijaliziranom malom pivarstvu, tako i unutar stalno rastuće zajednice kućnih pivara od kojih će se u budućnosti još neki sigurno upustiti i u komercijalno djelovanje. Uvjeren sam da na tržištu ima prostora za daljnji rast i razvoj malog pivarstva, posebno onih proizvođača koji će željeti plasirati svoje proizvode isključivo u svojoj regiji ili čak samo gradu, po uzoru na njemački model. Skraćivanjem puta do krajnjeg potrošača može se smanjiti utjecaj tehnoloških manjkavosti koje pivu skraćuju rok trajanja i srozavaju kvalitetu, što bi po meni trebao biti smjer djelovanja mnogih malih pivara. Naime, za širu distribuciju potrebna je daleko veća investicija u tehnološke procese odnosno strojeve za punjenje, što pivarima početnicima može predstavljati veliki problem”, smatra Andrlić.

Foto: Marko Čižmešinkin

UGOM SELU?


PREDSTAVLJAMO BIOPOTENT, Zagreb

KONOPLJA U SLUŽBI ZDRAVLJA CBD Direct inovativni je proizvod u kategoriji funkcionalnih h pripravaka koji svojim djelovanjem utječu na kvalitetu života stabilizirajući imuno sustav

O CBD DIRECT JE OD 1. OŽUJKA DOSTUPAN I PREKO WEBSHOPA

duvijek je poznato da ideje mijenjaju svijet, a inovatori su oni koji svojim idejama unapređuju i stvaraju nove proizvode. Ivo Bačlija, osnivač tvrtke Matičnjak sativa i autor niza funkcionalnih pripravaka, već je dugo poznat u stručnim krugovima, ali i među potrošačima. Njegov novi proizvod CBD Direct potpuni je novitet na tržištu, nastao kao plod dvogodišnjeg marljivog razvoja, a proizveden je od najbolje hrvatske industrijske konoplje kontroliranog uzgoja s domaćih polja i domaćeg meda. CBD Direct inovativni je proizvod u kategoriji funkcionalnih pripravaka koji svojim djelovanjem utječu na kvalitetu života stabilizirajući imuno sustav, osobito kod autoimunih bolesti, multiple... Sam razvoj proizvoda kao i njegov plasman na tržište omogućila je, za hrvatske prilike ipak rijetka poslovna politika udruživanja, odnosno stvaranja svojevrsnog klastera. Pokretač klastera je centar Drugo mišljenje iz Zagreba, Matičnjak je proizvođač, a Biopotent distributer preko webshopa i drugih kanala.

VELIKI INTERES

Ivo Bačlija

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

CBD Direct svojevrsna je kruna inovatorskog rada Ive Bačlije. Njegovi raniji proizvodi koji su već dugo prisutni na tržištu, poput općepoznatih vrhunskih hladno prešanih ulja, su: crni kim, bolji divlji lan, konoplja, orah... te macerata 12 različitih proizvoda, potom praškastih i proizvoda i granulata od sikavice, piskavice, proteina i brašna konoplje, boljeg divljeg lana te proizvoda na bazi meda s raznim dodacima.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

Ono o čemu drugi mogu samo sanjati Ivo je uspio, iz Canabisa je ekstrahirao dobri kanabinoid CBD bez THC-a koji nije poželjan jer ima psihotropna svojstva i zakonski je zabranjen. CBD je posebnom metodom uspio pomiješati s medom koji mu čuva svojstva, pomaže recepciju, čini ga stabilnim i daje mu dodanu vrijednost. Ovaj proizvod je već sad izazvao zanimanje na domaćem tržištu, a i partneri iz inozemstva iskazuju veliki interes za otkup. Prodaja putem web shopa www.biopotent. hr počela je 1. ožujka sa željom da visokovrijedni proizvodi budu dostupni u svim krajevima Hrvatske. Funkcionalni pripravci se ne mogu zvati lijekovima jer nisu prošli klinička istraživanja i nisu kao takvi registrirani, ali činjenica je da jako utječu na prevenciju i očuvanje zdravlja. Također, pokazuju odlične rezultate kao nadopuna klasičnim terapijama te smanjuju ili u određenim slučajevima uklanjaju tegobe nastale raznim oboljenjima. Riječ je o proizvodima koji nastaju kontroliranim procesima hladnog prešanja sjemenja biljaka koje onda zadržava sve bitne sastojke bez devijacija toplinskom ili kemijskom obradom. Upravo zbog toga ovi proizvodi imaju višestruko jače djelovanje od čajeva, tinktura i sličnih pripravaka. Cjenovno su dostupni, a primjenjuju se kod raznih indikacija, od autoimunih bolesti,

RAZVOJ PROIZVODA I NJEGOV PLASMAN NA TRŽIŠTE OMOGUĆILA JE ZA HRVATSKE PRILIKE RIJETKA POSLOVNA POLITIKA UDRUŽIVANJA alergija, povišenih masnoća i šećera do reumatidnih problema, pri detoksikaciji i mršavljenju, te kao nadopuna klasičnim terapijama koje zbog prevelikih unosa raznih kemijskih spojeva opterećuju funkcioniranje organizma. (S.P.)


enterprise europe

info

Broj 164, 5. ožujka 2018.

FOND EUROPSKOG GOSPODARSKOG PROSTORA NORVEŠKE ZA REGIONALNU SURADNJU

Novi fond za međunarodnu suradnju Fond Norveške, Islanda i Lihtenštajna za regionalnu suradnju sa 34,5 milijuna eura podržava razmjenu znanja, dobre prakse i izgradnju kapaciteta, prekogranične i transnacionalne suradnje triju država donatora, 15 država članica EU-a koje su korisnice fonda Europskog gospodarskog prostora te Albanije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Moldove, Crne Gore, Rusije, Srbije, Turske i Ukrajine U prostorijama Norveške kuće u Bruxellesu predstavljen je novi Fond Europskog gospodarskog prostora (Norveške, Islanda i Lihtenštajna) za regionalnu suradnju. Fond u iznosu od 34,5 milijuna eura podržava suradnju u obliku razmjene znanja, razmjene dobre prakse i izgradnje kapaciteta. Cilj Fonda je jačanje prekogranične i transnacionalne suradnje triju država donatora, 15 država članica EU-a koje su korisnice fonda Europskog gospodarskog prostora i 10 država koje nisu EU članice (Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldova, Crna Gora, Rusija, Srbija, Turska i Ukrajina). U prvom

pozivu za dostavu projektnih prijedloga s rokom za prijavu do 1. srpnja 2018. određena su sredstva u iznosu od 15 milijuna eura (očekivana vrijednost projekta je minimum jedan milijun eura). Početak provedbe je planiran za 2019.

. okoliš, energetika, klimatske promjene i ekonomija niskog ugljika . kultura, civilno društvo, dobro upravljanje te temeljna prava i slobode . pravosuđe i unutarnji poslovi

U sklopu Fonda za regionalnu suradnju financira se pet prioritetnih područja: . inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost . društvena uključenost, zapošljavanje mladih i smanjivanje siromaštva

Pravila, procedura i sve druge informacije vezane uz Fond za regionalnu suradnju i prvi poziv dostupni su na sljedećim poveznicama: https://eeagrants.org/The-EEA-andNorway-Grants-Fund-for-RegionalCooperation i https://eeagrants.org/Media/Files/TheEEA-and-Norway-Grants-Fund-forRegional-Cooperation.


enterprise europe

IZGRADNJA I OPREMANJE PROIZVODNIH KAPACITETA MSPa

Novac za razvoj malih i srednjih poduzeća Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga za izgradnju i opremanje poduzeća namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Na raspolaganju je 200 milijuna bepovratnih kuna

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP-a namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima (MSP) za poboljšanje njihova poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-a kroz početna ulaganja u izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijava s rokom prijave od 3. travnja do 28. prosinca 2018. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 200 milijuna kuna. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 500.000 kuna,

a ukupna potpora ne može prijeći prag od 15.000.000 kuna. Pozivu je cilj jačanje regionalne konkurentnosti MSP-a kroz razvoj identificiranih strateških djelatnosti industrije. Svrha poziva je poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP-a koji djeluju u identificiranim prihvatljivim djelatnostima. Potiču se ulaganja u kapacitete MSP-a, kroz početna ulaganja u izgradnju i/ili opremanje poslovnih jedinica. Poticanjem aktivnosti koje stvaraju dodatnu vrijednost i učinkovitim pozicioniranjem malog i srednjeg poduzetništva u globalnim lancima vrijednosti omogućit će se razvoj novih kompetencija, povećanje proizvodnje, povećanje izvoza i stvaranje novih radnih mjesta. Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem OP-a Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći putem poveznice http://bit. ly/2BMynpo.

Započeo Smart Factory Hub Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije počela je provoditi projekt Smart Factory Hub početkom 2017. godine s ciljem unapređenja proizvodnje malih i srednjih poduzetnika te edukacije novih metoda u Industriji 4.0. Projekt se provodi pod programom Interreg Danube, a u projektu sudjeluje još devet zemalja na dunavskom području: Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Mađarska, Rumunjska,

Srbija, Slovačka i Slovenija. U sklopu projektnih aktivnosti napravljena je interaktivna platforma za male i srednje poduzetnike – Smart Factory Cooperation Platform (SFCP) – koja pruža geografski pregled svih ustanova na dunavskom području koje se bave Industrijom 4.0. Iz Huba pozivaju sve zainteresirane poduzetnike da registriraju svoja poduzeća te pronađu uspješne priče, aktualne projekte i facilitatore.


5. ožujka 2018.

www.een.hr

2 3

POGLED U PLAVO

Podržan projekt promocije hrvatskog turizma Malim zajmom vrijednim 50.000 eura podržan je projekt Pogled u plavo kroz jedinstven pristup promociji Hrvatske kao turističke i ronilačke destinacije Prigodom otvorenja Sajma nautike na Zagrebačkom velesajmu predstavljen je projekt Pogled u plavo koji je podržala i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), odobrivši za modernizaciju projekta ESIF Mali zajam u iznosu od 50.000 eura. Sredstva su namijenjena kupnji montažnog bazena promjera 10 metara i dubine jedan metar, ronilačku opremu i bazensku automatiku te tehničku opremu, a u sklopu projekta zaposlena je osoba koja vodi projekt. HAMAG-BICRO prepoznao je autentičnost projekta Pogled u plavo kroz jedinstven pristup promociji Hrvatske kao turističke i ronilačke destinacije. Posebnost ovogodišnje manifestacije je akcija Ne dišem u sklopu koje je Budimir Šobat Buda, ronilac Društva za podvodne sportove Zagreb, zaronio u montažni bazen projekta Pogled u plavo i oborio rekord u držanju daha ne dišući 24 minute i 11 sekundi. Učinio je to za svu djecu koja svaki dan hrabro savladavaju prepreke koje im postavlja autizam, a ponekad i nerazumijevanje zajednice. HAMAG-BICRO podržava humanitarnu komponentu projekta za senzibiliziranje javnosti o potrebama djece i odraslih koji žive s autizmom.

kaže Mario Turalija, član Uprave HAMAGBICRO-a. “Potrebno je samo imati kvalitetno definiran poslovni plan. Malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju su mikro zajmovi do 25.000 eura i mali zajmovi do 50.000 eura uz više nego povoljne uvjete financiranja. Iščekujemo njihove prijave”, ističe Turalija.

Na primjeru projekta Pogled u plavo vidljivo je kako su ESIF zajmovi brz i efikasan izvor financiranja kojim je u relativno kratkom roku moguće postići zadane ciljeve,

Do sada je u okviru projekta bazen montiran 43 puta u raznim gradovima, a tijekom 2018. godine planira se ljetna turneja kroz više gradova duž jadranske obale.

Rene Cipovec, idejni začetnik projekta, zahvalio se Agenciji koja je omogućila zajmom pravi uzlet projekta Pogled u plavo. “Druge financijske institucije pokazale su malo interesa za kreditiranje specifične opreme potrebne za projekt. Zahvaljujući HAMAG-BICRO-u ove godine planiramo obilazak 15 gradova”, kaže Cipovec

Bazen se trenutačno nalazi na Zagrebačkom velesajmu gdje će posjetitelji u sklopu Sajma nautike moći isprobati i osjetiti čari ronjenja s ronilačkom opremom. Zainteresiranima će uz osnovnu poduku iz ronjenja biti omogućen prvi uron i obilazak podvodne izložbe fotografija poznatog hrvatskog podvodnog fotografa Marjana Radovića. Pogled u plavo jedini je hrvatski projekt povezan s plavetnilom morskih dubina koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Projekt se provodi od 2009. godine te je do sada u sklopu njegova održavanja besplatno zaronilo više od 12.000 osoba. Manifestacija Pogled u plavo odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske.


enterprise europe

GOSPODARSKI SUSRET BIOTECH SEKTORA U ŠVICARSKOJ

Prilike za razvoj BIOTEHNOLOŠKE suradnje U okviru programa Eurostars kojom se financiraju međunarodni istraživačko-razvojni projekti organiziran je gospodarski susret u Zürichu za tvrtke iz biotehnološkog sektora U suradnji Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i švicarskih partnera iz Državnog tajništva za obrazovanje, istraživanje i inovacije organiziran je sredinom veljače gospodarski susret u Zürichu za tvrtke iz biotehnološkog sektora. Događaj je organiziran i financiran u okviru sporazuma o suradnji sa Švicarskom kroz program Eurostars – platformu za financiranje međunarodnih istraživačko-razvojnih projekata. U sklopu susreta pet hrvatskih tvrtki te predstavnici BioCentra imali su priliku čuti više o švicarskim inicijativama za suradnju, načinima poticanja njihovih tvrtki te njihovim primjerima dobre prakse u međunarodnoj istraživačko-razvojnoj suradnji. Hrvatske tvrtke koje su sudjelovale na susretu su: Proteus Mirabilis, Genos Glycoscience, Institute for Neuroeconomics, Orange&Green, Binaria te poduzetničko potporna institucija BioCentar. Tijekom su-

sreta realizirali su 25 sastanaka s potencijalnim švicarskim partnerima za suradnju kroz program Eurostars. Gospodarski susret uključio je i sastanak na razini državnih tajnika Hrvatske i Švicarske. Državni tajnik i visoki predstavnik za RH u programu Eurostars Mario Antonić predstavio je aktivnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za poticanje istraživanja i inovacija. Tijekom bilateralnog susreta predstavnici švicarskog Državnog tajništva za obrazovanje, istraživanje i inovacije, te predstavnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta razgovarali su o mogućnostima daljnje suradnje i to u područjima razvoja vještina te sudjelovanja u Eureka-klasterima. Tomislav Pokrajčić iz tvrtke Binaria ističe kako je priprema kvalitetnog Eurostars projekta složen posao. “S obzirom na to da Švicarska ima iznadprosječne uspjehe u ovim natječajima, savjeti i kontakti sa švicarskim

kolegama su izuzetno vrijedni. Dostupnost informacija temeljenih na konkretnim iskustvima je ključan motivator za intenzivnije uključivanje domaćih tvrtki u suradničke EU projekte. Ovakvi događaji su stoga važni te zahvaljujem hrvatskom i švicarskom uredu Eurostarsa na pozivu za sudjelovanje i odličnoj organizaciji gospodarskog susreta. Delegacija hrvatskih tvrtki je bila izuzetno kvalitetna i vjerujem da će se ostvariti konkretne suradnje”, ističe Pokrajčić. Nakon odrađenih sastanaka organiziran je posjet ETH-u Zürich gdje je delegaciji predstavljen Pioneer Fellowship Program koji ETH nudi svojim studentima za razvoj tržišno primjenjivih inovativnih rješenja kao i dva primjera iz prakse tj. dvije ideje koje se razvijaju kroz taj program. Za kraj je održan sastanak s uglednim prof. Nenadom Banom koji radi i djeluje na ETH-u, a koji je prisutnima predstavio najaktualnija istraživanja kojima se bavi njegov tim.

Baltic Fashion&Textile 2018 Baltic Fashion&Textile Riga 2018 najveći je događaj baltičkih zemalja koji okuplja modne i tekstilne stručnjake koji traže potencijalne partnere u Latviji i drugim zemljama kako bi osigurali održivi razvoj poslovanja i rast. U sklopu događanja održat će se poslovni susreti, a HGK-Europska poduzetnička mreža jedan je od suorganizatora. Su-

sreti će se održati 13. travnja od 11 do 16 sati na International Exhibition Company BT 1 (Ķīpsalas 8, Riga). B2B omogućuje izlagačima pronalaženje novih prodajnih tržišta za svoje proizvode jer im također pomaže u planiranju modernizacije poslovanja, pristupu novih i inovativnih tehnologija i prijenosa iskustava iz drugih zemalja. Sudjelovanje se ne naplaćuje. Registrirajte se putem poveznice https://balticfashiontextile20 i odaberite svoje sugovornike/poslovne partnere za razgovore! Tvrtka mora izraditi svoj online profil, opisujući svoju djelatnost, oblik surad-

nje koji traži ili nudi te potencijalnog poslovnog partnera. Što detaljnije izradite svoj profil, imate više mogućnosti da će ostale prijavljene tvrtke tražiti sastanak s vama. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te dva do tri dana prije početka događanja svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Kontakt osoba u HGK: Vesna Torbarina, Tel: 01/ 4561 671, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, e-mail: vtorbarina@ hgk.hr.


5. ožujka 2018.

www.een.hr

4 5

PPI2INNOVATE

Javna nabava INOVATIVNIH RJEŠENJA Na treningu javne nabave sudionici će dobiti priliku isprobati inovativna rješenja te putem obrasca voditi javne naručitelje kroz proceduru postupka Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) poziva sve javne naručitelje na trening javne nabave inovativnih rješenja, koji će se održati 14. ožujka u prostorima Tehnološkog parka Zagreb.

magbicro.hr, a kako bi trening bio što uspješniji, potrebno je popuniti obrazac na http://hamagbicro.hr/wp-content/ uploads/2018/02/JAVNI-NARUCITELJI_OBRAZAC-PPI2INNOVATE_za-objavu. docx.

Na skupu će se predstaviti tri tematska vodiča javne nabave inovativnih rješenja koje je HAMAG-BICRO izradio: Pametno zdravstvo, Pametna IKT i Pametna energetika. Glavni predavač Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), polaznicima će približiti tematiku javne nabave inovativnih rješenja (PPI) te putem obrasca voditi javne naručitelje kroz proceduru postupka.

U sklopu redovnih aktivnosti na projektu objavljen je novi newsletter koji možete preuzeti na http://hamagbicro.hr/ wp-content/uploads/2018/02/PPI2Innovate-2.-Newsletter.pdf. HAMAG-BICRO provodi projekt PPI2Innovate od lipnja 2016. godine s ciljem poticanja korištenja javne nabave inovativnih rješenja od strane javnih naručitelja diljem Srednje Europe. Pozivamo sve javne naručitelje da nas kontaktiraju za pomoć u podršci i provedbi PPI postupka, od skiciranja potreba i tehničkih specifikacija do sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

Na poveznici http://hamagbicro.hr/wpcontent/uploads/2018/02/Trening-jav-

ne-nabave-program.pdf možete preuzeti dnevni red događanja. Trening je namijenjen svim obveznicima Zakona o javnoj nabavi u Hrvatskoj, a sudjelovanje je besplatno s najviše dvoje predstavnika po instituciji. Dolazak je potrebno potvrditi najkasnije do ponedjeljka, 12. ožujka 2018. godine, na ppi2innovate@ha-

Poslovni razgovori na AgroB2B @ NSFair Novosadski sajam i Enterprise Europe Network Srbija - Trgovinska i industrijska komora Srbije i poslovni inkubator Novi Sad organiziraju Međunarodne poslovne razgovore AgroB2B @ NSFair koji će se održati na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu 16. svibnja 2018. godine. Ključne prednosti sudjelovanja za tvrtke: • atmosfera pogodna za međunarodni razvoj poslovanja

• personalizirana pomoć pri planiranju zahtjeva za sastanak • pristup regiji i industriji Fokus ovog događaja su proizvođači i trgovci hranom, no i drugi povezani sektori se mogu prijaviti: • Poljoprivredni strojevi i oprema • Kemijski proizvodi za poljoprivredu • Ambalaža • Obnovljiva energija • Obrada i oprema za staklenike

• Primijenjena znanost i istraživanje Sudjelovanje za tvrtke članice Enterprise Europe Network partnera je besplatno. Za više informacija o događaju i prijavu za poslovne razgovore posjetite službenu web stranicu događaja: http:// agrob2b2018.talkb2b.net/. Kontakt osoba u HGK: Vesna Torbarina, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, vtorbarina@hgk.hr, 01/4561 671


enterprise europe PROMINENT MED

Inovativna obnova Grad Koprivnica u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjever provodi EU projekt Prominent MED kojim se obnavljaju zgrade kroz javnu nabavu inovacija Miro Soldić Grad Koprivnica u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjever krajem 2016. godine započeo je s provođenjem međunarodnog EU projekta Prominent MED čiji je cilj provesti projekte cjelovite obnove zgrada u četiri partnerske zemlje (Hrvatskoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj) korištenjem relativno novog postupka javne nabave inovacija. U Hrvatskoj će projekt biti proveden u suradnji s Dječjim vrtićem Tratinčica. Tijekom provođenja projekta u 2017. godini rodila se ideja da se ovim pilot-projektom istovremeno uz energetsku obnovu provede i unutarnja rekonstrukcija prostora kako bi 35 godina star montažni objekt i funkcionalno unaprijedili. Grad Koprivnica kao naručitelj odlučio je za ovakvu opsežnu transformaciju vrtića osigurati dodatna sredstva i među prvima omogućiti doista cjelovitu obnovu jednog odgojno obrazovnog objekta koja će omogućiti ne samo uštedu energenata, već i osuvremeniti okolinu za rast i razvoj djece. Specifični zahtjevi projekta su, osim energetske obnove, prošireni i onima dovođenja dnevnog svjetla u unutarnje prostore, vizualnog povezivanja prostorija, uključivanja didaktičkih elemenata u pla-

Jedino ovakva dubinska transformacija vrtića može stvarno unaprijediti prostorne uvjete za razvoj djece Ida Šipek, ravnateljica vrtića Tratinčica

nirana rješenja te korištenja prirodnih, recikliranih i održivih materijala. Ovaj pilot-projekt potencijalnim dobavljačima omogućuje međusobno povezivanje, a od njih traži inovativne ideje, rješenja te pristup projektu na način design&build isporuke. Da bi ustanovio interes potencijalnih dobavljača za ovaj projekt, Grad Koprivnica početkom ožujka pokreće postupak savjetovanja s tržištem. Na ovaj način potencijalni dobavljači dobit će priliku predstaviti svoje proizvode i usluge, povezati se s ciljem kasnije isporuke cjelovitog rješenja i utjecati na okvire postupka javne nabave inovacija. Savjetovanje s


5. ožujka 2018.

www.een.hr

6 7

INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

Dodijeljeno 14,5 milijuna kuna potpora poduzetnicima

zgrada tržištem započinje objavom prethodne informacijske obavijesti s tržišnim prospektom u Elektronskom oglasniku javne nabave (EOJN). Na stranici pilot-projekta https://ppi.koprivnica.hr/ potencijalni dobavljači pronaći će sve ostale informacije, temeljnu dokumentaciju zgrade vrtića te će putem stranice moći iskazati svoj interes. Interes mogu iskazati svi gospodarski subjekti, uključujući proizvođače, inovatore, izvođače, projektante, arhitekte, edukatore. Objavom u EOJN-u još ne započinje postupak nabave već je ovo prilika da potencijalni dobavljači stupe u kontakt s naručiteljem, predstave mu svoje kapacitete i moguća rješenja. Budući da će ovaj pilot-projekt biti model za buduće slične projekte, ovo je prilika za dobavljače da kreiranjem i testiranjem rješenja dođu do novih tržišnih mogućnosti. Kvalitetu i korist projekta davanjem svoje podrške prepoznali su Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatski savjet za zelenu gradnju i Hrvatska gospodarska komora. Iskazivanje interesa traje do 11. travnja, a 25. travnja u Zagrebu će u organizaciji HGK biti održana radionica na kojoj će se svi subjekti koji su zainteresirani imati priliku sresti s naručiteljem i njegovim timom stručnjaka razmijeniti ideje i prijedloge. Postupak nabave započet će u kolovozu 2018., a provedba projekta planirana je u ljeto 2019. godine.

Potpisana su 23 ugovora s malim i srednjim poduzećima, a sredstva su namijenjena predstavljanju domaćih poduzeća na globalnim tržištima s ciljem povećanja udjela malih i srednjih poduzeća u ukupnom izvozu roba i usluga Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić i predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Vjeran Vrbanec dodijelili su ugovore o bespovratnim sredstvima hrvatskim poduzetnicima unutar trajno otvorenog poziva Internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća.

ukupno 1791 potporu za poduzetnike i poduzetničku infrastrukturu vrijednu 2,23 milijarde kuna”, istaknula je Martina Dalić. Također je dodala kako je u posljednjem istraživanju, koje su proveli među korisnicima bespovratnih potpora, čak 83 posto poduzetnika istaknulo da su dosadašnji natječaji obuhvatili njihove potrebe, a 79 posto poduzetnika ponovno bi se javilo na natječaje.

Ukupna vrijednost 23 potpisana ugovora u okviru poziva iznosi 14,5 milijuna kuna, a sredstva su namijenjena predstavljanju domaćih poduzeća na globalnim tržištima s ciljem povećanja udjela malih i srednjih poduzeća u ukupnom izvozu roba i usluga.

Svečana dodjela ugovora upriličena je na okruglom stolu pod nazivom EU fondovi i izvoz. Na okruglom stolu su sudjelovali državna tajnica iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec te predstavnici poduzeća koji su korisnici EU fondova – Miroslav Poljak, član Uprave Končar Elektroindustrija, Zoran Vujčić, direktor tvrtke Multicom, i Marijan Pojatina, direktor tvrtke Olival.

“Tijekom protekle godine značajno se intenzivirao postupak dodjele bespovratnih EU sredstava te je tako tijekom 2017. godine Ministarstvo dodijelilo


enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0004358. Dodatne informacije dostupne su na: Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb 10020, javna.nabava@zagreb.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. USLUGE ODRŽAVANJA I POPRAVAKA Hrvatske autoceste traže nabavu usluge održavanja i popravaka tunelskih ventilatora. Natječaj je otvoren do 27. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/

MEDICINSKE NAPRAVE Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, traži nabavu medicinskih naprava. Natječaj je otvoren do 3. travnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F20004500. Dodatne informacije dostupne su na: Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, 86937855002, Bolnička cesta 32, Zagreb 10090, Ljiljana Vukšić, ljiljana.vuksic@ bolnica-vrapce.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. BOLNIČKI KREVETI Grad Zagreb nabavlja bolničke krevete. Natječaj je otvoren do 23. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

ELEKTRIČNA ENERGIJA Grad Kutina nabavlja električnu energiju. Natječaj je otvoren do 28. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F20004384. Dodatne informacije dostupne su na: Grad Kutina, 41888874500, Trg Kralja Tomislava 12, Kutina 44320, Mladen Lisak, lisak@kutina.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. ULJA I MAZIVA ZA VOZILA

S+0F2-0004446. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske autoceste d.o.o., Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Zagreb 10000, Marin Lozančić, marin.lozancic@hac.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. DIZELSKO GORIVO Splitski Promet nabavlja dizelsko gorivo. Natječaj je otvoren do 29. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F5-0004495. Dodatne informacije dostupne su na: Promet d.o.o., 13421314997, Hercegovačka 20, Split 21000, Irena Vidović, Diana Perdić, javnanabava@prometsplit.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja ulja i maziva za vozila. Natječaj je otvoren do 29. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2018/ S+0F2-0004499. Dodatne informacije dostupne su na: Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Zagreb 10000. Vlatka Počinok, vpocinok@mup.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.


5. ožujka 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na ibobek@hgk.hr

Makedonska konditorska tvrtka traži dobavljače sirovina (BRMK20171115001) · Makedonski proizvođač slatkiša koji već 16 godina posluje na nacionalnom tržištu te proizvodi sve tipove slatkiša različitih sastojaka i okusa (sendvič biskvite, kekse od meda, čajne i kekse od đumbira), traži proizvođače mlijeka u prahu, permeata sirutke, palminog ulja i kakao praha, za suradnju u sklopu sporazuma o proizvodnji. Makedonska tvrtka osnovana je 2001. godine i trenutno proizvodi vrhunske konditorske proizvode uglavnom za domaće tržište, ali i za nekoliko zemalja u regiji i Europi. Tijekom proizvodnje tvrtka koristi jedinstvenu tehnologiju uz korištenje visokokvalitetnih prirodnih sastojaka. Tvrtka po-

svećuje veliku pažnju sirovinama koje se koriste u proizvodnom procesu, čime surađuje s pouzdanim i renomiranim dobavljačima i proizvođačima sirovina i sastojaka kako bi se postigla najbolja kvaliteta. Finska inženjerska radionica traži dobavljače kuglastih ventila i pneumatskih aktuatora (pogona) (BRFI20170223001) · Finska tvrtka traži nove dobavljače kuglastih ventila, pneumatskih aktuatora (pogona) i graničnih sklopki. Tvrtka je također zainteresirana za pronalaženje europskog kooperanta za proizvodnju metalnih vrpci. Partner bi trebao biti pouzdan u isporukama i iskusan na terenu. Sustavi i ventili obično se koriste u elektranama, postrojenjima za paru i toplu vodu, industriji celuloze i papira, metalurškoj industriji i postrojenjima za spaljivanje otpada. Tvrtka isporučuje po cijelom svijetu, a njihovi su sustavi široko prihvaćeni zbog brzog i jednostavnog puštanja u rad, pouzdanosti i dugog vijeka

trajanja. Kako bi proizvodnja bila isplativija, tvrtka traži nove europske dobavljače. Dizajnerski studio iz Nizozemske traži suradnju s proizvođačem malih ukrasnih predmeta od porculana (BRNL20171206001) · Dizajnerski studio iz Nizozemske traži proizvođača porcula-

na koji može proizvesti male porculanske posude za cvijeće. Trenutno studio surađuje s malim lokalnim proizvođačem, ali zbog ograničenog kapaciteta proizvodnje tvrtka želi istražiti mogućnost novih suradnji s proizvođačima porculana u EU. Proizvodi tvrtke mogu se opisati kao skulpture visoke kvalitete, napravljeni za međunarodni, high-end segment tržišta. Tegle su dostupne u tri različite visine (17, 22 i 27 cm) te pet različitih boja visokog sjaja. Posude su izrađene od (obojenog) porculana, s prozirnom glazurom visokog sjaja. Partner bi trebao biti u stanju proizvesti porculanske posude korištenjem odljeva i ručnog rada. Nizozemski distributer traži inovativne proizvode za proširenje ponude u području higijene i dezinfekcije (BRNL20180102001) · Tvrtka sa sjedištem u Nizozemskoj snažno je povezana s mrežom mikrobiologa, organizacijama koje se bave prevencijom infekcija te profesionalcima za čišćenje objekata. Njihovi kupci uglavnom su iz zdravstvenh ustanova te onih koje se bave dugoročnom njegom, a tvrtka je od 2015. aktivna kao međunarodni konzultant i prodajni agent. Potencijalni partneri su dobavljači ili proizvođači higijenskih i/ili dezinfekcijskih (srodnih) proizvoda koji žele prodati svoje proizvode i rješenja putem distribucijskog partnera u Nizozemskoj. Traže se proizvođači anodiziranih aluminijskih listova (BRPL20180202001) · Tvrtka iz sjeverozapadne Poljske koja je

već 15 godina aktivna u industriji za životinje radi povećanja konkurentnosti traži proizvođače anodiziranih aluminijskih listova za izradu identifikacijskih oznaka za kućne ljubimce. Listovi trebaju imati sljedeće dimenzije (u mm): 1000x500x1 (dužina, visina i širina) te anodizirani sloj debljine 15-18 μm. Traženi su listovi sa zlatnim, zelenim, crvenim, mornarsko plavim i ljubičastim anodnim slojevima, a tvrtka nudi suradnju i ugovor o proizvodnji. Očekuje se da će partner godišnje osigurati oko 500 listova u 2-3 pošiljke. Početnu suradnju planiraju ostvariti tijekom 2021. godine prema sljedećem rasporedu: 2018. - zlatni listovi; 2019. - zeleni listovi; 2020. - crveni listovi; 2021. - mornarsko plavi. Određeni broj ljubičastih anodiziranih aluminijskih listova bit će naručen svake godine, a tvrtka želi biti odgovorna za proizvodnju i distribuciju oznaka. Nizozemski uvoznik, dobavljač i veletrgovac kvalitetnih srednjoistočnih i mediteranskih prehrambenih proizvoda nudi distribucijski ugovor (BRNL20180212002) · Nizozemski uvoznik, dobavljač i veletrgovac kvalitetnih bliskoistočnih i mediteranskih prehrambenih proizvoda zainteresiran je za zastupanje prehrambenih proizvođača. Tvrtka je poznati dobavljač na nizozemskom tržištu za supermarkete, delikatesne dućane, restorane i ugostiteljske objekte, sa 25-godišnjim iskustvom i mrežom klijenata, te želi proširiti poslovne aktivnosti. Tvrtka trenutačno distribuira mediteranske delikatese, kavu, čaj, masline, suho

voće, bezalkoholna tropska pića, začine i arome, vrhunsko maslinovo ulje i slastice (halva, marmelade, paste od sezama i melase). Stoga traži kvalitetne proizvode koji ispunjavaju ISO 9000, HACCP, halal i GFSI standarde, odnosno partnere s područja Bliskog istoka i Mediterana koji su zainteresirani za područje Beneluksa.


enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE 1

2

6

3

4

7

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

5

8

9

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Stol za presvlačenje, brend Béaba, model Camélé’o. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ga dijete može lako srušiti i ozlijediti se pri tome. (slika1) Držač za telefon u automobilu, brend iDeal, naziva iDeal car mount. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je napravljen od plastike s previsokom razinom kratkolančanih kloriniranih parafina koji su zabranjeni za korištenje. (slika 2) Električni uvijač za kosu, brend UKI, model Conic. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kućište nije napravljeno dovoljno čvrsto pa dijelovi pod naponom mogu biti otvoreni na dodir. (slika 3) USB punjač, brend Kooltech, model USB Power Adapter. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer električna izolacija na njemu nije dobro izvedena i postoji opasnost od izazivanja požara ili električnog udara. (slika 4) Prijenosna LED svjetiljka, brend JH, model Camping Lantern. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav punjenja

nije adekvatno izveden i izolacija je pretanka pa može doći do pregrijavanja i požara. (slika 5) Automobil BMW, model serija 1, proizvedeni u lipnju i srpnju 2017. godine. Sustav za lakše ulaženje na stražnja sjedala može biti neispravno postavljen pa u slučaju sudara može doći do ozljeda. (slika 6) Motocikl TM Racing, model SMR, proizveden između 2015. i 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može doći do pucanja prednjeg kočionog cilindra i time se smanjiti efikasnost kočnica. (slika 7) Motocikl MV Augusta, modeli F4 RR, F4 RC, proizvedeni između 2004. i 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može doći do oštećenja u prednjem kočionom cilindru. (slika 8) Automobil Aston Martin, model DB11, proizveden između 2015. i 2017. godine. Elektrostatičko pražnjenje može dovesti do neispravnosti vozačeva zračnog jastuka. (slika 9)


5. ožujka 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na Lada.BenzonKrsnjavi@hamagbicro.hr

[EUROSTARS2] Korejska tvrtka traži partnere za razvoj integrirane platforme za analizu korištenjem blockchain tehnologije za sprečavanje cyber napada i upravljanje prijetnjama IoT (Internet of Things) uređajima (RDKR20171201001) · Korejska tvrtka specijalizirana za procjenu IT sigurnosti i sigurnosnih rješenja temeljenih na cloud sistemu, priprema prijedlog projekta za Eurostars2 natječaj. Projekt se odnosi na daljnji razvoj i dizajn integrirane analize platforme koja bi mogla spriječiti i upravljati cyber napadima korištenjem blockchain tehnologije u cloudu. Traže se pouzdane tehnološke tvrtke, sveučilišta ili instituti koji se bave cloud sistemima da se priključe projektu. Rok za prijavu projekta je 28. kolovoza. [H2020-SC1-BHC-23-2018] Španjolska tvrtka traži partnere s ekspertizom u analizi bio markera i farmakoekonomici, proizvođače prirodnih prehrambenih dodataka te IT programere za aplikacije namijenjene zdravlju (RDES20180124001) · Španjolska tvrtka specijalizirana za projektiranje i upravljanje strateškim kliničkim ispitivanjima piše

prijedlog projekta za natječaj H2020-SC1BHC-23-2018. Cilj projekta je procijeniti učinkovitost određenog prirodnog spoja kao dodatka prehrani u smanjenju nuspojava povezanih s liječenjem raka. Tvrtka traži partnere koji imaju ekspertizu u ana-

lizi biomarkera i farmakoekonomici, proizvođače prehrambenih dodataka te IT programere s iskustvom kreiranja aplikacija u području zdravlja, a također traže koordinatora projekta. Rok za prijavu projekta je 18. travnja. H2020-ICT-26-2018-2020: Technology providers sought for an AI (Artificial Intelligence) on-demand platform (DES20180215001) · Španjolska tvrtka koja se bavi robotikom priprema prijedlog projekta za natječaj H2020ICT-26-2018-2020 Artificial Intelligence (AI). Cilj projekta je stvoriti europsku AIon-demand platformu s ciljem mobilizacije europske AI zajednice koja bi omogućila poduzetnicima pristup ekspertizi, znanju, algoritmima i alatima za uspješnu primjenu AI s utjecajem na tržište. Traže se tvrtke koje se bave pružanjem tehnoloških usluga vezanih za AI (Artificial Intelligence). Rok za prijavu projekta je 17. travnja. Španjolski institut za istraživanje traži partnere (tvrtke i istraživačke institucije) s ekspertizom u hidrogenizaciji procesa CO2 i pretvorbom metanola u benzinske procese kako bi zajedno prijavili prijedlog projekta (CE-SC3NZE-2-2018) (RDES20171222002) · Španjolski tehnološki centar priprema prijedlog projekta (H2020-CE-SC3NZE-2-2018) koji za cilj ima razvoj novih bifunkcionalnih katalizatora na temelju metalnih Nano oksida kao i poboljšanih i prilagođenih zeolita koji će se koristiti u procesu pretvorbe CO2 u tekuća goriva. Centar traži tvrtke ili istraživačke institute koji rade na području transformacije CO2 u metanol i na pretvorbi metanola u benzin. Rok za prijavu projekta je 6. rujna. Belgijska tvrtka je u potrazi za isplativom tehnikom kojom bi se razvio kućanski uređaj za hidroponsku akvakulturu (aquaponics) (TRBE20171108001) · Dva belgijska poduzetnika razvili su prototip za opremu za akvaponike koji se prodaju za urbano kućanstvo, ali žele smanji-

ti troškove proizvodnje. Aquaponics ili hydroponic aquaculture podrazumijeva uzgoj povrća i biljaka u simbiozi s akvakulturom. Razvijena oprema treba biti poticajna za lokalnu održivu proizvodnju hrane na razini kućanstava. Tvrtka traži partnere s kojima bi sklopila ugovor o tehničkoj suradnji ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Španjolski start-up traži inovativna IT rješenja kako bi poboljšao svoju logističku platformu za isporuku pošiljaka svojim klijentima (TRES20180115001) · Španjolski start-up razvio je inovativnu digitalnu logističku platformu koja optimizira isporuke klijentima u posljednjoj fazi procesa (the last mile). Kako bi poboljšala svoju tehnologiju, tvrtka je u potrazi za integracijom inovativnih komplementarnih IT add-on rješenja: Distance matrix builders, route optimizers, AI (Artificial Intelligence), big data, machine learning, and IoT applications. Tvrtka traži partnera za potpisivanje licencnog ugovora. Tvrtka iz Velike Britanije je u potrazi za baby video monitorima izrađenim u Europi (TRUK20180201001) · Tvrtka iz Velike Britanije specijalizirana za proizvode za bebe traži tvrtku koja proizvodi baby video monitore koji rade putem wifi-ja. Monitor bi trebao biti u mogućnosti komunicirati s različitim mobilnim uređajima koji roditeljima omogućavaju direktni video i zvučni nadzor bebe u svakom trenutku. Tvrtka dosadašnju paletu proizvoda nastoji proširiti inovativnim rješenjima, a od partnera/proizvođača žele ugovoriti isporuke u white label obliku. Francuska tvrtka traži partnere za razvoj tehnika montaže drvnih materijala (TRFR20171214001) · Francuska tvrtka, iz zrakoplovne domene, traži partnera za razvoj tehnika montaže i tehnologija drvnih materijala za razvoj prototipa ekološki prihvatljivog inovativnog tipa zrakoplova. Tvrtka je spremna potpisati ugovor o tehničkoj suradnji s partnerima iz industrije, istraživačkim ustanovama i tvrtkama.


enterprise europe

5. ožujka 2018.

12

LEAP Summit Zagreb Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) u suradnji s Hrvatskim uredom za kreativnost i inovacije (HUKI) Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) te Europskom komisijom poziva Vas na B2B razgovore 16. ožujka koji će se održati u sklopu međunarodne konferencije LEAP Summit u Zagrebu. Ovaj B2B događaj okupit će tvrtke iz sektora kreativne industrije i ICT-a, a otvoren je za sve koji žele stvoriti nove suradnje sa stranim partnerima i pronaći nova tržišta. Uz mogućnost dogovaranja sastanaka s drugim tvrtkama (matchmaking of companies), sudionici će moći dogovoriti sastanke i s pojedin-

cima, studentima i stručnjacima različitih područja u ICT-u i kreativnoj industriji kako bi pronašli vještine i osobe koje im nedostaju u timu i u projektima na kojima rade (matchmaking of skills). LEAP Summit je trodnevna konferencija (15.17. ožujka 2018.) koja okuplja više od 2000 ljudi iz 35 zemalja. Uz više od 60 vodećih govornika iz različitih polja, cilj Summita je razvoj vještina budućnosti te edukacija o informacijskim tehnologijama, poduzetništvu i modernim trendovima. Svake godine na LEAP Summitu uključeno je više od 60 vodećih govornika iz različitih područja, tu su paralelne pozornice i programi, različite radionice te natjecanja za sudionike. Sudjelovanje

na B2B razgovorima i LEAP Summitu je besplatno. Za više informacija, molimo posjetite: https://leapsummit-face-toface-meetings.b2match.io/.

* Za prijavu na B2B razgovore potrebno je ispuniti Google obrazac nakon čega ćete primiti mail s daljnjim uputama za završetak prijave.

Meet4Business MEGRA 2018 Razvojna agencija Maribor organizira međunarodni susret Meet4Business MEGRA 2018 na Pomurskom sajmu u Gornjoj Radgoni u Sloveniji u okviru Međunarodnog sajma za graditeljstvo, energetiku, komunalne usluge i trgovinu Megra 2018. Međunarodni poslovni razgovori na sajmu MEGRA ponudit će poslovne, profesionalne i tehničke odgovore na izazove infrastrukturnih projekata, kao što su izgradnja željezničke veze, autocesta i elektronska cestarina. Spojit će pružatelje najnovijih građevinskih strojeva, materijala,

alata i usluga. Doprinijet će se učinkovitijoj realizaciji komunalnih i zelenih infrastrukturnih projekata. Sajam graditeljstva, energetskih, komunalnih usluga i obrtništva postao je središnji državni i najvažniji sajam takve vrste u regiji. Uz pridruženi sajam održivih tehnologija u 2016. godini na površini od 10.000 četvornih metara sudjelovalo je 150 izlagača iz pet zemalja te 10.000 ciljanih posjetitelja. Poslovni razgovori imaju za cilj pokretanje poslovnih i tehnoloških suradnji nudeći unaprijed dogovorene 20-minutne sastanke. Temelj za sastanke je online katalog koji sadrži

sve profile prijavljenih sudionika. Poslovni razgovori će se održati 4. travnja 2018. Pomurski sejem Cesta na stadion 2 9250 Gornja Radgona, Slovenia. Tematski fokus je izgradnja, energetika, komunalne usluge, trgovina. Online prijave do 26. ožujka na: http://meet4businessmegra2018. Na ovom linku možete vidjeti koje su se tvrtke prijavile za razgovore i odabrati one s kojima želite razgovarati. Sudjelovanje se ne naplaćuje, no nedolazak nakon prijave naplaćuje se 50 eura. Kontakt osoba u HGK: Vesna Torbarina, vtorbarina@hgk.hr, Europska poduzetnička mreža, tel: 01/4561 671.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. ožujka - Ecobuild, poslovni razgovori, London, Ujedinjeno Kraljevstvo 12. i 13. ožujka - TAVOLA 2018 - poslovni susreti, Kotrijk, Belgija 16. ožujka - LEAP Summit - B2B razgovori, Zagreb 4. travnja - Meet4Business MEGRA 2018, Maribor, Slovenija

10. travnja - B2B sastanci Mostar 2018, Mostar, Bosna i Hercegovina 13. travnja - Baltic Fashion & Textile Riga 2018, Riga, Latvija 23.-27. travnja - B2B, HANNOVER MESSE, Njemačka 16. svibnja - AgroB2B @ NSFair, Novi Sad, Srbija

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO ODIT, Zagreb

POVJERENJE JE NOVA VALUTA Naši klijenti bili su iznenađeni time što u konkurentnom roku mogu dobiti internacionalnu uslugu, ali i jedinstveno kreativno-digitalno-tehnološko rješenje, ističe Andrea Štimac

K

onzultantsku tvrtku Odit Andrea Štimac osnovala je 2006. i od tada radi kao savjetnica na raznim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. “Donedavno su to bili samo povremeni projekti uz moj stalni agencijski rad i doktorski studij, a danas se bavim isključivo savjetničkim projektima. Sigurna sam da se s tržišnim komunikacijama može napraviti puno više u poslovanju svake kompanije te da se uspješno može primijeniti tako da marketinške komunikacije više pridonose strategiji tvrtke”, objašnjava ona dodajući kako već dulje vrijeme surađuje sa stručnja-

ŽELIMO BITI NAJBOLJA VERZIJA SEBE KAO STRUČNJAKA I RADITI POSAO KOJI VOLIMO, KAŽE ANDREA ŠTIMAC cima različitih znanja i specijalizacija. “Potkraj prošle godine pokrenula sam Collaborative Expertise. To je novi, agilni model organizacije koja osigurava rješenja u području tržišnih komunikacija i novih strategija poslovanja. Pomažemo tvrtkama da brže dolaze do inovativnih rješenja i održe kreativnost unutar organizacije”, ističe Andrea Štimac. Brze promjene u konkurenciji, potražnji, tehnologiji i propisima, nastavlja ona, pridonijele su više nego ikad tome da su za dobru uslugu zapravo važne različite vrste znanja, brzina reakcije i prilagođavanje. “Prije nešto manje od godinu dana, u razgovoru s kolegama s kojima danas radim, uvidjela sam da imamo ista razmišljanja i potrebu za novim načinima poslovanja u industriji oglašavanja. Uz dugogodišnje iskustvo i dobru reputaciju u industriji, imali smo nevjerojatnu želju za novim rješenjima u poslovanju. Dosta smo formalno-karijernih stvari prerasli i više nas

ne zanima titula i položaj, želimo biti najbolja verzija sebe kao stručnjaka i raditi posao koji volimo”, naglašava ona.

GRANICA NEMA, NEMOGUĆE NE POSTOJI Sva tržišta su, prema njezinim riječima, različita, ali ciljane promjene i potrebe su gotovo iste. “Razlika je u veličini, brzini promjena i proračunima. Ipak bih izdvojila nekoliko značajki za hrvatsko tržište. To je izazov u smislu rada s agilnom organizacijom kao što je naša, što je za klijente bilo pozitivno iznenađenje da u konkurentnom roku mogu dobiti internacionalnu uslugu, ali isto tako jedinstveno kreativno-digitalno-tehnološko rješenje. Drugi izazov, koji ovo tržište mora prihvatiti prije ili kasnije, jest taj da su znanje, stručnost i informacija vrijednost te da se njima ne trguje u vremenskim jedinicama nego uvažava ekonomija vrijednosti. Ono što je definitivno prepoznato na svim tržištima pa tako i na hrvatskom jest da je povjerenje nova valuta naše suradnje jer je to ključni sastojak svih uspješnih odnosa”, smatra Andrea Štimac. Tvrtka je svoje poslovanje započela kao klasični start-up u uslužnoj djelatnosti, pa nije imala ulaganja u infrastrukturu i zahtjevnije početne financijske investicije. “Nama je pomogla digitalna transformacija internacionalnog poslovanja, rješenja i tehnologije koje su dostupne za sve segmente i veličine tvrtki”, pojašnjava ona. Andrea Štimac vjeruje kako je ovakav način rada budućnost mnogih poslovnih rješenja. “Upravo zbog toga želimo i hrvatskom tržištu ponuditi najsuvremenija dostignuća, modele i tehnologiju, kako bismo dokazali da ne postoje granice i da ne postoji nemoguće. Spremni smo na suradnju sa svim tvrtkama koje vide rješenja svojih problema i potrebu za kreativno-digitalnim rješenjima, komunikacijskim strategijama, menadžmentom promjena, digitalnom i agilnom transformacijom”, zaključuje ona. (B.O.)

Ovo tržište mora prihvatiti prije ili kasnije da su znanje, stručnost i informacija vrijednost te da se njima ne trguje u vremenskim jedinicama nego uvažava ekonomija vrijednosti. Andrea Štimac, Odit

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO NATJEČAJ “POKRENI NEŠTO SVOJE”

SEDAM NAJBOLJIH Odabrani projekti izdvojili su se prema inovaciji koju donose, društvenom utjecaju koji će projekt imati te prema potencijalu rasta i održivosti projektne ideje

P

redstavnici ACT Grupe i tvrtke Philip Morris Zagreb predstavili su dobitnike drugog natječaja programa potpore poduzetničkim projektima u Hrvatskoj. “U drugoj godini provedbe programa zabilježili smo veoma dojmljiv odaziv, ne samo po broju prijava već i zbog činjenice da su prijavljeni projekti vrlo dobro osmišljeni i razrađeni. Pred nama je bio težak zadatak izabrati one najbolje, što govori koliko je u našoj sredini prisutno izvanrednog poduzetničkog potencijala u kojemu ne nedostaje snažne volje, odličnih ideja i

entuzijazma”, rekao je Teo Petričević, direktor ACT Grupe. Na natječaj je pristiglo 316 prijava iz cijele Hrvatske, od kojih je 20 projekata ušlo u finalni krug, dok je pobjedu odnijelo sedam najboljih. To su Brlog zadružna pivovara, OmoLab - obrt za vizualne komunikacije, Savez izviđača Hrvatske, Vilko Klein, Vollo tehnologije, Zelena energetska zadruga i Prostor rodne i medijske kulture K - zona. Odabrani projekti izdvojili su se prema inovaciji koju donose, društvenom utjecaju koji će projekt imati te prema potencijalu rasta i održivosti projektne ideje.

“Ponosni smo na to što i kroz drugu generaciju ovog programa vidimo velik i kvalitetan odaziv, ali i stvaran utjecaj koji ovaj program omogućuje”, ocijenio je Stanko Kršlović, voditelj korporativnih poslova Philip Morrisa Zagreb. Program Pokreni nešto svoje namijenjen je poduzetnicima početnicima te direktno odgovara na njihove potrebe za početak i razvoj poslovanja. Za sufinanciranje projekta u drugoj godini osigurano je 536.295 kuna, dok je svaki pobjednik dobio do 80.000 kuna, koje financira Philip Morris Zagreb. (J.K.)

KONGRES PODUZETNICA 2018. U ZAGREBU

Uspješne poduzetnice - izvor naše motivacije ili frustracije

Kongres poduzetnica 2018., jedno od najvećih poslovnih okupljanja žena u poduzetništvu Jugoistočne Europe, održat će se na Dan žena, 8. ožujka u Zagrebu u organizaciji Virtualnog ženskog poduzetničkog centra, a u suradnji s Gradom Zagrebom te pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Na kongresu će se održati nekoliko panela i predavanja pod sloganom Uspješne poduzetnice - izvor naše motivacije ili frustracije. To je istodobno i naziv jednog od panela koji će voditi Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika. Kongres će okupiti petstotinjak poduzetnica iz svih krajeva Hrvatske, uz gošće i goste iz Jugoistočne Europe. Privredni vjesnik jedan je od medijskih pokrovitelja kongresa, a tom će se prilikom predstaviti njegovo novo izdanje Poslovna žena. Najavljujući kongres, njegova idejna začetnica i direktorica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra Sanela Dropulić je istaknula kako je žensko poduzetništvo postalo značajan zamašnjak gospodarstva Jugoistočne Europe, posebice Hrvatske koja predstavlja

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

svojevrsnog lidera u tom dijelu gospodarstva regije. “Cilj je smanjenje marginaliziranosti žena u poslovnom svijetu i njihove diskriminacije u društvenom djelovanju te poticanje zajedničkog rada i suradnje žena u poduzetništvu. Dok se političari svađaju na ovim prostorima, poduzetnice će dokazati koliko surađuju”, naglasila je Sanela Dropulić. Među brojnim govornicima bit će i Marie-Luise Dött, zastupnica vladajuće stranke CDU u njemačkom Bundestagu. U sklopu svog predavanja govorit će o tome kako je uspješno spojila karijeru u poduzetništu s visokom politikom jer ove godine obilježava 20 godina neprekidnog zastupničkog staža. Na kongresu će se uručiti i Povelja - grad prijatelj ženskog poduzetništva, koju će dobiti gradovi Vukovar, Pakrac i Petrinja. (S.P.)


POGLED IZNUTRA

VIZIJA KAO NADAHNUĆE

IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Kod velikog broja rukovoditelja vizija vrlo često nalikuje neodređenom i maglovitom sanjarenju. Tada nastaje priličan problem

V

eć mjesecima traje trakavica o spašavanju Agrokora. Po promjenama prioriteta, izmjenama radnje i novim likovima više sliči nekoj televizijskoj sapunici nego spašavanju tvrtke. Očiti je problem to što svima koji su u tu sapunicu uključeni nedostaje – vizija! Vizija o tome što se želi postići i s kojom bi jedno dobro vodstvo upoznalo sve zainteresirane. Jedan nedavni primjer je izdavač knjiga Thomas Nelson Books, koji je na rubu propasti zaposlio Michaela Hyatta kojemu je bilo jasno da ponajprije mora imati jasnu viziju onoga što želi postići. Povukao se u osamu kako bi potpuno iskristalizirao svoju viziju budućnosti tvrtke. Kako sam kaže, ljudi često mogu zapeti u načinima kako nešto ostvariti, ograničavajući sami sebe smatrajući kako moraju biti realni. Hyatt se nije ograničavao, njegova vizija bila je uistinu velika. Kada ju je posložio i stavio na papir, vratio se i izložio je svim radnicima. Bez uljepšavanja stvarnosti, opisao je viziju s puno detalja, s iskrenim entuzijazmom i predanošću. Budući da je sam bio oduševljen vizijom i vjerovao u nju, i ostale je zarazio njome. Takvo vodstvo oblikuje budućnost prema svojoj viziji. Jesmo li uistinu svjesni značaja koju dobra vizija može imati za poduzeće? Prema nekim istraživanjima, radnici koji viziju svoje tvrtke smatraju smislenom ostvaruju prosječne ocjene angažiranosti od 68 posto. Kod onih koji je ne smatraju smislenom ta ocjena je tek oko 18 posto. Također, oko 70 posto radnika uopće ne razumije viziju tvrtke u kojoj radi! U većini slučajeva vodstvo ima neku viziju onoga što želi postići. Kod velikog broja rukovoditelja vizija vrlo često nalikuje neodređenom i maglovitom sanjarenju. Tada nastaje priličan problem. Kako je ne znaju jasno uobličiti i izraziti, teško je mogu prenijeti svojim ljudima. Vizija je kompas, pokazuje nam smjer kamo trebamo ići. To je mentalna slika

rezultata koje želimo ostvariti. Vizija je sposobnost da se vidi dalje od sadašnjosti, stvarajući ono što još ne postoji. Sportaši koriste vizualizaciju kao izuzetno moćan alat u ostvarivanju svojih rezultata. Baš poput njih uspješni poduzetnik, menadžment ili vodstvo često imaju vrlo jasne vizije cilja i rezultata koje žele ostvariti.

mogućnosti i omogućiti razvoj najvećih potencijala. Jasna i snažna vizija omogućit će nam da oko nje ispredemo priču koju će svatko tko je čuje doživjeti kao nadahnuće. Ona će nadahnuti naše radnike na djelovanje u svrhu ostvarenja našega cilja. Ali ne samo njih, već i mnoge druge, poput naših dobavljača, ulagača i ostalih dionika naše tvrtke. Motivirat će ih da budu predani i uporni, da daju najbolje od sebe. Bit će im misao vodilja u svim njihovim djelovanjima, planovima i odlukama. Dobro vodstvo uspješne organizacije uvijek je svjesno situacije u kojoj se organizacija nalazi. Svjesno je i jasno govori o svim poteškoćama i preprekama. Unatoč tome sposobno je vidjeti unaprijed i svojom snažnom pozitivnom vizijom nadahnuti druge da ih slijede. Snažna vizija će ujediniti tim u zajedničkim naporima i pomoći mu da održi fokus na bitnim stvarima, naročito u razdobljima većih napora i izazova. Uspješan rukovoditelj može provesti svoju viziju zato što je njegova predanost izuzetno velika. Nadam se da vaše poduzeće nema baš puno veze sa zbivanjima u

SNAŽNA VIZIJA ĆE UJEDINITI TIM U ZAJEDNIČKIM NAPORIMA I POMOĆI MU DA ODRŽI FOKUS NA BITNIM STVARIMA Uspjeh rukovoditelja najčešće se može pripisati upravo njihovoj snažnoj i jasnoj viziji. Za poticanje na akciju važno je da vizija bude jasna, specifična i jednoznačna. Tako ćemo prije svih mi imati jasnu sliku onoga što želimo postići. Baš stoga vizija treba doći prije svega ostaloga, prije misije, strategije i ciljeva. Jednom kada nam je potpuno jasno što želimo ostvariti, način kako ćemo to ostvariti često dolazi sam od sebe. Jasna vizija otvorit će nam beskonačne

Agrokoru jer je to u ovom trenutku brod koji, čini se, besciljno luta. Ako i ima, važno je, kao i za bilo koju drugu tvrtku, da mu osmislite viziju – jasnu i jednostavnu i inspirativno je prenosite ljudima oko sebe. Samo tako uspjet ćete njihovo znanje, energiju, inovativnost, poduzetništvo i motivaciju usmjeriti prema cilju koji ste osmislili. Razlika je u tome što na tom putovanju nećete biti sami već ćete imati potporu svih onih koje je vaša vizija inspirirala.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


TURIZAM MINISTARSTVO TURIZMA

ZA CIKLOTURIZAM PET MILIJUNA KUNA Kroz Program razvoja cikloturizma te osiguravajući bespovratne potpore pružamo podršku javnom sektoru i jedinicama regionalne samouprave u jačanju ovog sve važnijeg oblika turizma, ističe Cappelli piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

turističke sezone i pozicioniranju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude. Cikloturizam ima iznimno značajnu ulogu i gotovo 60 milijuna poklonika diljem Europe koji u potrazi za aktivnim odmorom sve češće biraju Hrvatsku kao glavno odredište. Važno je stoga sustavno i organizirano okrenuti se razvoju cikloturizma na kontinentu, a kroz Program razvoja cikloturizma te osiguravajući bespovratne potpore aktivno pružamo podršku javnom sektoru i jedinicama regionalne samouprave u jačanju ovog sve važnijeg oblika turizma”, istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.

JAVNI POZIV OTVOREN DO 16. OŽUJKA

M MINIMALNI IZNOS SREDSTAVA KOJI JE MOGUĆE OSTVARITI PO PROJEKTU JE 100.000, A MAKSIMALNI 500.000 KUNA

inistarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora u okviru Programa razvoja cikloturizma na kontinentu za koji je to ministarstvo osiguralo pet milijuna kuna. Sredstva Programa razvoja cikloturizma na kontinentu namijenjena su jačanju bike turizma na kontinentu kroz trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta, a na raspolaganju su javnom sektoru - jedinicama područne samouprave, odnosno Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Zagrebačkoj županiji. “Program razvoja cikloturizma na kontinentu ima važnu ulogu u razvoju kontinentalnog turizma što u konačnici pridonosi ravnomjernijem turističkom razvoju, produljenju

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

Dok je u 2017. godini Ministarstvo turizma kroz taj program sufinanciralo izradu operativnih planova razvoja cikloturizma kojima su definirane optimalne trase biciklističkih ruta i postavljeni temelji za razvoj cikloturizma na kontinentu, i ove se godine, kroz potpore, slijedi Operativni plan razvoja cikloturizma županija od 2017. do 2020. Ove će se godine sufinancirati izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta, potom izrada i postavljanje signalizacije odnosno info ploča duž cikloturističkih ruta, uključujući oznaku EuroVelo rute, uređenje i opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica za popravak bicikala duž cikloturističkih ruta, izrada karata, zakup zajedničke web domene na razini županije, izrada ili dorada web stranice na razini županije, izrada ili dorada županijske mobilne aplikacije, izrada standarda za bed&bike smještajne objekte... Ministarstvo sufinancira do 90 posto opravdanih odnosno prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta. Minimalni iznos sredstava koji je moguće ostvariti po projektu je 100.000, a maksimalni 500.000 kuna. Javni poziv otvoren je do 16. ožujka 2018. godine.


ZAJEDNICA KULTURNOG TURIZMA HGK

BAŠTINA U FUNKCIJI TURIZMA Europska godina kulturne baštine i u našoj zemlji proslavit će se pod sloganom “Naša baština: Gdje prošlost susreće budućnost” piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ulturni turizam jedan je od dominantnih proizvoda hrvatskog turizma, a još je 2003. godine Vlada donijela Strategiju razvitka kulturnog turizma s njegovom vizijom razvoja, rečeno je na prošlotjednoj izbornoj sjednici Zajednice kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore. “Kako bi se unaprijedio kulturni turizam u našoj zemlji, u turističke svrhe trebaju se, među ostalim, staviti kompleksi dvoraca i kurija koje treba obnoviti te industrijska baština koja se može pretvoriti u turističke objekte”, rekla je Vesna Rajković iz Ministarstva turizma. Predstavljajući Akcijski plan razvoja kulturnog turizma, ona je naglasila osnivanje međuresorne Radne grupe za provedbu toga plana. Upravo se Akcijskim planom te djelovanjem takve radne grupe želi postići zajedničko djelovanje svih sudionika u kulturnom turizmu, uz ostvarivanje pet strateških ciljeva: infrastrukture, paketa proizvoda, marketinga, partnerstva te edukacije u toj djelatnosti.

EUROPSKA GODINA KULTURNE BAŠTINE O razvitku kulturnog turizma u Hrvatskoj govorila je Anuška Deranja Crnokić iz Ministarstva kulture koja je rekla kako je Europska komisija 2018. proglasila Europskom godinom kulturne baštine. Ta će se godina i u našoj zemlji proslaviti pod sloganom “Naša baština: Gdje prošlost susreće budućnost”. Time se obuhvaća inicijativa na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, a očekuje se sinergija svih europskih inicijativa na području kulture. “Jedna od inicijativa u sklopu te godine je upravo inicijativa pod nazivom Turizam i baština. Ministarstvo kulture podupire dvadesetak kulturnih događanja i manifestacija na nacionalnoj razini”, rekla je Anuška Deranja Crnokić. Dodala je kako se u razdoblju od 20. rujna do 10. listopada organiziraju Dani europske baštine na temu Umjetnost dijeljenja. U tu su manifestaciju uključene sve kulturne ustanove, od muzeja i galerija do udruga građana

NOVA PREDSJEDNICA ZAJEDNICE KULTURNOG TURIZMA PRI HGK-u JE SUZANA MARKOVIĆ koje će također organizirati događanja takvog tipa. Inače, na izbornoj sjednici Zajednice kulturnog turizma pri HGK-u odlučeno je da će nova predsjednica te zajednice biti Suzana Marković, direktorica marketinga i prodaje Ban toursa iz Zagreba, a za njezine zamjenice izabrani su Josipa Kovačić iz turističke agencije Illyricum iz Splita te Renata Nevidal iz tvrtke Globtour Event iz Zagreba. Poslovnom tajnicom Zajednice kulturnog turizma imenovana je Saša Zrnić iz Sektora za turizam HGK. Suzana Marković 5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


HRWWWATSKA

CARNet

ČETVRT STOLJEĆA NACIONALNE DOMENE

H

rvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet nedavno je obilježila 25 godina otkako je Hrvatska dobila svoju nacionalnu domenu te tako postala priznata i u globalnom internetskom prostoru. Rečenica “Please go ahead with the new top level domain

HR for Croatia”, koja je bila upućena današnjem zamjeniku Srca Ivanu Mariću 1993., označila je početak formalnog priznavanja.hr domene, a prva registrirana domena bila je srce.hr. Od tada broj domena konstantno raste i trenutačno ih je registrirano više od 100.800. Važno je napomenuti kako je Hrvatska jedina europska zemlja koja nudi mogućnost registracije besplatne nacionalne domene za svoje građane i pravne osobe. Tako najveći broj registriranih domena upravo čine one besplatne, njih više od 70 posto. Naplatne.hr domene moguće je registrirati preko ovlaštenih registara, objavljeno je na internetskim stranicama CARNeta. U odnosu na mnoge druge vršne domene,.hr domena je u velikoj mjeri vjerodostojna jer čvrstom politikom

upravljanja utječe na točnost podataka o korisnicima, što je bitan čimbenik u poslovanju na internetu. “Nacionalna domena važan je nacionalni resurs i zahtijeva trajnu pažnju u tehničkom i u administrativnom smislu”, izjavio je Gordan Gledec, predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom.hr. “U domenskom svijetu, pa tako i kod. hr domene, iznimno je važno da korisnici vode računa o podacima na domeni i zato pozivam sve da brinu o ažurnosti kontakt podataka na svojoj domeni, bez obzira ima li ona besplatni ili naplatni status”, naglasila je Vanja Radojević, voditeljica Registra.hr domena, dodajući kako je cilj uvesti potpunu automatizaciju registracije, za što je preduvjet povezivanje sa svim nadležnim registrima. (B.O.)

COMBIS TECHNOLOGY DAY

VAŽNOST POVEZANOSTI IT-a I POSLOVANJA Combis je u suradnji s tvrtkom Cisco organizirao šesti Combis Technology Day. Naglasak događanja bio je na digitalizaciji poslovanja i poslovnom razvoju uz pomoć IT-a. Combis je, već tradicionalno, proveo istraživanja pred ovogodišnje događanje, ovog puta na temu planiranih i realiziranih poslovnih ciljeva, ali i ulaganja u IT projekte tijekom 2017. Prema ovogodišnjim rezultatima istraživanja sudionici su u 2017. bili fokusirani na realizaciju strateških poslovnih ciljeva poput unapređenja/redizajna poslovnih procesa, razvoja novih proizvoda i usluga te digitalne transformacije poslovanja, jačanja

povezanosti između IT-a i poslovanja te smanjenja IT troškova. osljedni svojim “Naši korisnici bili su dosljedni ciljevima iz 2017. i većim dijelom su se pridržavali svojih planova, no vidljivo je đu IT-a i pojačanje povezanosti između ena poslovna slovanja, odnosno određena ženju. Kompaprilagodba tržišnom okruženju. ako se njihovi nije postaju sve svjesnije kako strateški ciljevi ostvaruju upravo kroz ala zajednički IT, a digitalizacija je postala nazivnik za sva poslovna unapređenja”, č k poslovna l komentirala je Tatjana Peček, konzultantica u Combisu. Na Combis Technology Dayu prezentirane su i teme poput osiguravanja

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

najboljeg korisničkog iskustva bez obzira na geografsku lokaciju korisnika uz poć virtualizacije i t li ij i primjena i j C bi moć Combisove Big Data platforme Husky za potrebe digitalnog marketinga u financijskoj industriji. (B.O.)


BJELOVAR STARTUP 2018

Prijave za najbolju projektnu ideju do 1. travnja

G

rad Bjelovar organizira natječaj za najbolju projektnu ideju Bjelovar Startup 2018. Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizičke osobe bez obzira na lokaciju, vrstu ideje, dob ili neke druge ograničavajuće faktore, uz uvjet da se nagrada može efektuirati tek nakon što se osnuje start-up, odnosno inkorporira u odgovarajuću pravnu osobu. Za glavnu nagradu, pobjedniku natjecanja Grad Bjelovar u proračunu osigurao je 100.000 kuna, a Hrvatsko udruženje menadžera HUM-CROMA punu stipendiju za pohađanje CROMA EDUcare mini MBA programa u jesenskom ciklusu 2018. godine u vrijednosti 22.500 kuna. Također, za trojicu finalista ovog natjecanja Poslovni anđeli – CRANE i HUM-CROMA odobravaju besplatno

mentoriranje, ekspertni konzalting iskusnih menadžera i poduzetnika u prvoj go-

dini poslovanja, objavljeno je na internetskim stranicama Grada Bjelovara. Priliku

za predstavljanje i prezentaciju imat će petero finalista, ali nakon detaljne analize pristiglih projektnih ideja komisije koju čine Saša Cvetojević, Hrvoje Prpić, Davorin Štetner (CRANE), Vladimir Ferdelji, Esad Čolaković (HUM-CROMA), Tajana Kesić Šapić (HGK), Edin Hodžić (IN2), Danijela Sokolić (Ekonomski fakultet Rijeka), Zrinka Puharić (Veleučilište u Bjelovaru), Vedran Vujčić (Zagrebačka banka) i Igor Topljak (Erste&Steiemärkische banka). Finalisti će o tome biti pravdobno obaviješteni, a najkasnije tri dana prije određenoga termina. Natječaj traje do 1. travnja. Ispunjene obrasce potrebno je poslati Ivani Jurković Piščević, direktorici Tehnološkog parka Bjelovar, na e-mail: direktor@tpbj. hr. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj telefona 098/9234 385. (B.O.)

STORM INFORMATIKA

PROŠIRENJE PORTFELJA Prateći revoluciju na području korisničkih usluga koju pokreće nova generacija potrošača i novi načini komunikacije, Storm informatika, tvrtka članica Storm Grupe, proširuje portfelj proizvoda za komunikaciju s korisnicima putem digitalnih kanala. Tako je nedavno postala zastupnik novog softvera pomoću kojega se vode društvene mreže. Riječ je, naime, o softveru za korisničku podršku Brand Embassy koji je stvoren kako bi pomogao tvrtkama u izravnoj komunikaciji s korisnicima putem digitalnih kanala. Alat omogućuje složeno praćenje,

komunikaciju i izvješćivanje kroz digitalne kanale komunikacije (društvene mreže, e-poštu, live chat, forume, blogove i obrasce za kontakt, WhatsApp i Viber). Rješenje Brand Embassy lako se integrira u postojeću infrastrukturu i sustave bez potrebe za velikim angažmanom unutarnjih resursa IT odjela. Rješenje se nudi kao cloud usluga (SaaS), dostupno je kroz sve glavne internetske preglednike te se neprekidno ažurira i održava. Inače, poslovanje Brand Embassyja pokrenuto je u Češkoj. U glavnom uredu u Pragu zaposleno je više od 70 osoba. Tvrtka ima urede u Londonu i San

Franciscu, a partnere u 12 zemalja. Ovim alatom više od 200 tvrtki širom svijeta dnevno komunicira sa 100 milijuna svojih klijenata. (B.O.)

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


AKTUALNO HTI KONFERENCIJA O ZDRAVSTVENOM TURIZMU

NIŠTA SE NE DOGAĐA Većina usluga zdravstvenog turizma ima visoku dodanu vrijednost, a zajedničkim djelovanjem sektora zdravstva i turizma stvara se klima koja omogućuje daljnji razvoj Zagreba kao destinacije medicinskog turizma, ističe Martina Bienenfeld piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

sma HTI (Health Tourism Industry) europska konferencija o zdravstvenom turizmu, održana proteklog tjedna u zagrebačkom Hotelu Westin, osigurala je odlične prilike za sklapanje poslova na najvažnijim svjetskim tržištima. Na konferenciji je bilo više od 400 sudionika iz više od 35 zemalja, među kojima i neki od najvažnijih svjetskih stručnjaka iz područja zdravstvenog turizma te predstavnici najvećih globalnih osiguravatelja - Cigne, United Health Care i Protecti. Središnji dio konferencije bio je B2B skup Buy Croatia - zdravstveni turizam, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice u partnerstvu s organizatorima HTI konferencije, na koji je došlo 50 kupaca zdravstvenih usluga iz Europe i svijeta. Martina Bienenfeld, direktorica zagrebačke Turističke zajednice, je ocijenila da brojne privatne i javne poliklinike te zdravstveni centri sa stručnim osobljem i iznimnom kvalitetom usluge, uz konkurentne cijene, čine Zagreb središtem medicinske izvrsnosti. “Komparativnu prednost našeg grada stvara blizina velikih emitivnih tržišta, odlična prometna

TREBA DUGOROČNO ULAGATI JER, U SUPROTNOM, REZULTATI ĆE IZOSTATI, NAGLAŠAVA RADOVČIĆ povezanost, ali i cjelogodišnja ponuda koja zadovoljava i najzahtjevnije goste. Većina usluga zdravstvenog turizma ima visoku dodanu vrijednost, a zajedničkim

djelovanjem sektora zdravstva i turizma stvara se klima koja omogućuje daljnji razvoj hrvatskog glavnog grada kao destinacije medicinskog turizma”, istaknula

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Klasični i medicinski ležaji – madraci Klasični madraci imaju ugrađenu Bonnell opružnu jezgru, dok medicinski madraci imaju džepičastu jezgru čije su opruge obavijene u džepove od sirove pamučne tkanine ili lutrasila. Individualno prilagođavanje prema tijelu spavača svrstavaju madrace s džepičastom jezgrom u red medicinskih madraca. BERNARDA D.O.O.

Društvo je sradom započelo na današnjoj lokaciji 1. rujna 1998. godine u iznajmljenom prostoru. Na početku je u tvrtki radilo 13 radnika i proizvodilo se samo pet tipova kreveta za izvoz u sistemu lohn posla. Uvidjevši nedostatak kvalitetnog domaćeg proizvoda iz branše na tržištu, društvo je krenulo u vlastitu proizvodnju. Početkom 1999. godine počinje proizvodnja madraca i obrada domaćeg tržišta, tako da je te godine na domaćem tržištu ostvareno 30,39 posto od ukupnog prihoda te godine.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.


PREKO NOĆI je Martina Bienenfeld. Dodala je kako je 8. HTI konferencija odlična platforma za umrežavanje te za razmjenu ideja i iskustava dobre poslovne prakse s nekim od najutjecajnijih predstavnika javnog i privatnog sektora zdravstvenog turizma iz svijeta.

BOLJE POZICIONIRANJE HRVATSKE Zdeslav Radovčić, jedan od osnivača te konferencije koju je prije osam godina organizirao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a ta se suradnja nastavila do danas, kazao je kako je glavna tema konferencije tržište i povezivanje tržišta. No, naglasio je, u zdravstvenom turizmu ništa se ne događa preko noći. “Treba dugoročno ulagati jer, u suprotnom, rezultati će izostati. Treba pohvaliti Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravstva, HTZ i TZ Grada Zagreba koji su zaista prepoznali važnost pozicioniranja destinacije na karti svjetskog zdravstvenog turizma. Samo tako ćemo se mnogo lakše pozicionirati na toj karti”, rekao je Radovčić. Prema rezultatima istraživanja tvrtke Deloitte, Hrvatska se ne nalazi na visokom mjestu na svjetskoj karti zdravstvenog turizma. Na upit kako komentira tu činjenicu, Radovčić je kazao da “doduše situacija nije bajna, ali da pomaka ipak ima. To je, primjerice, pozicioniranje Hrvatske na Googleu, zatim prvi dokument koji je Europski

Martina Bienenfeld

parlament donio u kolovozu prošle godine, a to je istraživanje u kojem je vidljivo kako je Hrvatska među tri najspomenutije zemlje od svih članica EU-a u zdravstvenom turizmu”. Sve su to dobre predispozicije da se vrlo brzo pozicioniramo na svjetskoj mapi zdravstvenog turizma, smatra Radovčić. Odličan primjer razvitka zdravstvenog turizma svakako je Mađarska u kojoj se posebice razvio dentalni turizam. Prema Radovčićevim riječima, i Mađarska i Hrvatska su zamah zdravstvenog turizma temeljile na dentalnom turizmu, no Mađarska je vrlo brzo reagirala i počela podupirati taj selektivni oblik turizma.

Slično se dogodilo u Hrvatskoj, ali to nije imalo odjeka u javnosti, smatra Radovčić. Naime, prije sedam do osam godina u Hrvatskoj je bilo oko 75 stomatologa koji su se uključili u dentalni turizam, ali o tome se nije toliko pričalo. “Prije dvijetri godine prepoznat je njihov značaj, pa mislim da ćemo se vrlo brzo pozicionirati i u dentalnom turizmu. Na tuđim dobrim i lošim primjerima možemo dosta naučiti”, zaključio je Radovčić. Inače, HTI konferencija je postala hrvatski izvozni proizvod. Prije dvije godine se održala u Beču, a već 26. i 27. studenoga ove godine održat će se u Bruxellesu.

Paprenjak – tradicionalni hrvatski kolač Taj aromatični kolač, spravljan u doba renesanse, specifičan je po pravokutnom obliku i reljefima s folklornim motivima. Paprenjaci osvajaju finoćom gotovo filigranskog rada. Za svakoga valja rukom utisnuti kalup u tijesto, obrezati, ispeći. Počelo ga je potiskivati vrijeme i zaprijetio mu zaborav! Kreativnost, osjećaj za dobro, poslovnost, pretvorili su taj krhki kolačić u jestivi suvenir Paprenjak – tradicionalni hrvatski kolač. Osuvremenjen modernim dizajnom i jednostavnom ekološkom ambalažom, proizvod je s autorskim pravom, a njegovi su proizvođači nosioci prava na patent. PAPRENJAK D.O.O.

Autorica Sanja Opačak je za svoj rad nagrađena priznanjima “Hrvatski suvenir” HTZ-a i “Kristalno zvono “ Hrvatskog oglasnog zbora.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


SAJMOVANJE 23. MEĐUNARODNI SAJAM GAST 2018

PRILAGODITI SE TRENDOVIMA U TURIZMU Imamo neupitnu prirodnu ljepotu, bogatu kulturnu i arheološku baštinu te gastronomsku ponudu. Naši proizvođači gastro delicija su vrhunski, ali, nažalost, malo radimo na njihovoj promociji u inozemstvu, naglasio je Blaženko Boban piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr turizma, poljoprivrede i gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitskodalmatinske županije i Grada Splita.

SADA GOVORIMO O TURISTIČKOJ GODINI

O

vogodišnji 23. međunarodni sajam GAST 2018 održao se protekloga tjedna u splitskoj Spaladium areni, a okupio je 704 izlagača iz osam zemalja. Sajam je obuhvatio niz specijaliziranih sajmova: 23. međunarodni sajam prehrane, 23. međunarodni sajam pića, 23. međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 23. međunarodni sajam vina - Dionizijana te 3. međunarodni sajam sladoleda i slastica. GAST je održan pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, potom ministarstava

CILJ JE DA DOMAĆI PROIZVOĐAČI PLASIRAJU SVOJE PROIZVODE KROZ TURIZAM, A HGK STALNO RADI NA TOM POVEZIVANJU, ISTIČE VESNA FRIEDL 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

Kao izaslanik hrvatske predsjednice Sajam je otvorio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je ocijenio kako je turizam od najveće važnosti za gospodarstvo. “Nije više upitno imati odličan lipanj, srpanj, kolovoz i rujan, nego je potrebno raditi na tome da i ožujak ili studeni budu odlični turistički mjeseci. Imamo neupitnu prirodnu ljepotu, bogatu kulturnu i arheološku baštinu te gastronomsku ponudu. Naši proizvođači gastro delicija su vrhunski, ali, nažalost, malo radimo na njihovoj promociji u inozemstvu”, istaknuo je Boban. “Nekada su more, sunce i plaže imale udio od 75 posto u odluci dolaska turista, a sad je taj motiv pao na 55 posto. Gastronomija, aktivni odmor i neki drugi oblici su među motivima dolaska na visokom mjestu. Kad je riječ


Proglašeni šampioni Dionizijane Šampion Dionizijane, 23. međunarodnog ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pića, je vino Dingač barrique iz 2011. godine proizvođača Matuško vina iz Potomja na Pelješcu. Šampion bijelih vina je Rajnski rizling iz 2016. godine proizvođača Ivana Sokača. Šampion predikatnih vina je Ledeno vino 2012. proizvođača OPG Đurinski, šampion rose vina je Rose 2016. proizvođača OPG Borna Reljić iz Drniša, dok je šampion u kategoriji pjenušaca Penina sauvignon iz Ormoža. Šampion u kategoriji jakih alkoholnih pića je Morač proizvođača Natura Antunović.

o lojalnosti, imamo čak 35 posto novih gostiju s time da smo zadržali isti broj gostiju koji se vraćaju u destinaciju. Potrošnja je također porasla, pa su tako ugostiteljstvo i izleti veći za oko 30 posto. To govori da se naš turizam mijenja i da se moramo prilagođavati tim promjenama te da se kreira nova perspektiva hrvatskog turizma. Možemo s pravom reći, na osnovi pokazatelja koje imamo, da smo šampion turizma na Mediteranu. Zato moramo naći odgovore na pitanja kako se dalje razvijati a da ne ugrozimo kvalitetu života i naš način života u destinaciji. Rast pred i posezone je naš imperativ. U tom smislu napravili smo dosta posla, tako da više ne govorimo o turističkoj sezoni nego o turističkoj godini”, istaknuo je Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma. Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, ocijenila je kako je GAST dokazao da je ustrajan, žilav i dobro vođen. “To su, uostalom, osobine koje krase poduzetnike i obrtnike. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta provodi niz mjera kojima nastoji poduzetnicima olakšati poslovanje. Na nama je da osiguramo poticajni zakonodavni okvir te da poduzetnicima olakšamo poslovanje smanjivanjem parafiskalnih nameta. Posebno smo se angažirali kako bismo olakšali pristupe izvorima financiranja bilo kroz EU fondove bilo da smo preko HAMAG-a osigurali kredite po povoljnim kamatnim stopama”, naglasila je Ana Mandac.

PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split, istaknula je da je GAST postao središnje mjesto za pripremu turističke sezone. “Bilježimo rast od 20 posto i jako smo zadovoljni time što su najbolje tvrtke iz Hrvatske i regije odlučile svoje proizvode predstaviti na ovom sajmu. I ove godine smo okupili najbolje od najboljih iz gastronomije, sve one koji žele opremati svoje objekte, koji žele kreirati svoje vinske liste

kako bi još više pridonijeli turističkoj i gastronomskoj ponudi Splita i Dalmacije. Sajam je obilovao prezentacijama, degustacijama i bogatim stručnim programom”, kazala je Sanja Vuković Veić. “Hrvatska gospodarska komora je sve ove godine uz sajam GAST. Ove godine smo organizirali zajednički nastup proizvođača na našem štandu iz čitave Hrvatske. Turizam raste i zato je jako važna kvalitetna priprema

RAST PRED I POSEZONE JE NAŠ IMPERATIV, KAZAO JE GLAVINA sezone. Cilj je da domaći proizvođači plasiraju svoje proizvode kroz turizam, a HGK stalno radi na tom povezivanju”, naglasila je Vesna Friedl, direktorica HGK-Županijske komore Split. Nino Vela, zamjenik gradonačelnika Splita ustvrdio je kako sve više gostiju želi boraviti u Splitu, tako da Split više nije samo tranzitni grad. “GAST je najbolji oblik pripreme turističke sezone, a turizam je jedna od najznačajnijih grana, ne samo u Splitu nego i u Hrvatskoj”, smatra Vela. Partner sajma GAST 2018 je Dalmacijavino, dok je jedan od medijskih pokrovitelja bio Privredni vjesnik. 5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRVATSKA&REGIJA SRPSKO-IRANSKI POSLOVNI SKUP

OD 8. OŽUJKA NOVA AVIOLINIJA BEOGRAD-TEHERAN Ovi razgovori su prilika da utvrdimo na koju bi robu carina mogla biti ukinuta, a na koju smanjena. Od gospodarstvenika očekujem da ukažu na sve prepreke na putu prema većim ulaganjima i boljoj ekonomskoj suradnji dviju zemalja, rekao je Zarif piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

N

ajvažnija vijest sa Srpsko-iranskog poslovnog skupa u Privrednoj komori Srbije kojem je nazočilo 70 iranskih i 40 srpskih gospodarstvenika jest nova zrakoplovna linija BeogradTeheran o kojoj je samo rečeno da se otvara 8. ožujka, bez mnogo detalja. To možda znači da se tog datuma to neće i ostvariti, ali je izvjesno da će prvi zrakoplov poletjeti u ožujku jer se očekuje da će ga popuniti oni koji obilježavaju Iransku novu godinu. I tu bi se već mogao pojaviti prvi problem jer bi neki putnici iz Irana mogli poći na put s namjerom da od Nove godine okrenu novi list te promijene i zemlju. Sumnje su opravdane s obzirom na to da se od rujna, kada su Srbija i Iran međusobno ukinuli vize, povećao broj

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

Iranaca koji odmah po dolasku u Srbiju traže azil s namjerom da nastave put zapada.

SURADNJA JE MOGUĆA NA BROJNIM PODRUČJIMA Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić najavio je zajedničko rješavanje ovog problema, dok se iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif na vizne zloporabe u svom govoru nije ni osvrnuo. On je na Poslovnom forumu, na kojem su sudjelovala obojica ministara u plenarnom dijelu, podsjetio da je prvi važan korak u uspostavljanju bolje suradnje sa Srbijom bilo upravo ukidanje viza, dok će drugi biti obnavljanje avionske linije nakon 28 godina, što će realizirati kompanija Iran Air.


Treći korak je suradnja u bankarstvu, rekao je iranski ministar i pozdravio prijedlog Srbije za potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini. “Ovi razgovori su prilika da utvrdimo na koju bi robu carina mogla biti ukinuta, a na koju smanjena. Nadam se i da će konačna odluka o slobodnoj trgovni biti donesena vrlo brzo, ti-

ZA MINISTRA LJAJIĆA USPOSTAVLJANJE PLATNOG PROMETA KLJUČNO JE ZA USPJEŠNIJU SURADNJU

suradnje dviju većih tvrtki, ocijenio je Ljajić, podsjetivši kako je bivša država u Iran izvozila roba i usluga u vrijednosti 800 milijuna dolara, dok sada sve zemlje koje su nastale na njenom prostoru izvoze za manje od 200 milijuna. On je naveo da Iran ima potrebu za uvozom hrane i poljoprivredne mehanizacije, a moguć je i izvoz autodijelova jer je Iran veliki proizvođač automobila. Ljajić također ocjenjuje da će razmjeni značajno pridonijeti zaključenje sporazuma o slobodnoj trgovini s Iranom koji je Srbija inicirala i za što su dale suglasnost sve nadležne institucije i privrednici. Dodao je i kako se po naznakama ministra Zarifa može ustvrditi da je Iran spreman zaključiti takav sporazum.

VAŽAN JE I DOLAZAK STRANIH KOMPANIJA

jekom 15. sjednice zajedničkog komiteta. Od gospodarstvenika očekujem da ukažu na sve prepreke na putu prema većim ulaganjima i boljoj ekonomskoj suradnji dviju zemalja”, rekao je Zarif, dodajući kako Srbija i Iran mogu surađivati u područjima poljoprivrede, građevinarstva, energetike, zdravstva, turizma, ali i u vojnoj industriji. Za ministra Ljajića uspostavljanje platnog prometa ključno je za uspješniju suradnju. “Za sada srpske banke nisu pokazale veći interes da sudjeluju u tome, ali se pregovara sa šest banaka i očekujem da će platni promet s Iranom biti uspostavljen u prvoj polovini ove godine”, rekao je Ljajić podsjetivši kako je Slovenija osam mjeseci pregovarala s Iranom o uspostavi platnog prometa, nakon čega je naglo povećala izvoz koji je sada sedam puta veći od izvoza Srbije u Iran. Robna razmjena Srbije i Irana u 2017. godini bila je manja od 22 milijuna dolara, od čega na srpski izvoz otpada 8,9 milijuna dolara, a najviše se izvozilo sjeme kukuruza i poluproizvodi od kartona i papira. To je na razini

Poslije sklapanja Sporazuma o slobodnoj trgovini s Turskom, trgovinska razmjena Srbije s tom zemljom povećana je tri puta. Osim toga, za razvoj suradnje presudan je i dolazak stranih kompanija, rekao je Ljajić i podsjetio da Srbija ima najveću trgovinsku razmjenu s Italijom i Njemačkom jer je iz tih zemalja najveći broj tvrtki koje rade u Srbiji. Potrebno je i da Iran investira u srpsku privredu, istaknuo je Ljajić i pozvao iranske gospodarstvenike da Beograd bude čvorište njihovih ulaganja, odnosno da trgovinski centar Irana u Beogradu pokriva zapadni Balkan i omogući širenje iranskih kompanija u susjedne zemlje. Potpredsjednik Gospodarske komore Irana Masoud Khansari na poslovnom sastanku iranskih i srpskih gospodarstvenika kazao je kako je Iran 28. najveća svjetska ekonomija u usponu s bogatim izvorima nafte i plina, profesionalnom i obrazovanom radnom snagom, koja ima zdrav bankarski sustav, turizam, autoindustriju te da proizvode čelik i hranu. On je istaknuo i da je Gospodarska komora Irana spremna proširiti bilateralne odnose sa Srbijom, što može biti kroz sajmove, razmjenu trgovinskih izaslanstava, stručne skupove, sudjelovanje na međunarodnim izložbama...

ROBNA RAZMJENA SRBIJE I IRANA U 2017. GODINI BILA JE MANJA OD 22 MILIJUNA DOLARA

(Bez)vizne muke “Interes Srbije je zadržati bezvizni režim s Iranom zbog privlačenja većeg broja iranskih turista i gospodarstvenika, ali i da istodobno spriječi zloporabe bezviznog režima. Uistinu bi bila šteta da se ponovo vratimo na vizni režim. To ne bi ponajprije bilo politički korisno, a s druge strane, ekonomski bi bilo štetno jer želimo privući što veći broj iranskih turista i olakšati privred-

nicima dolazak u Srbiju”, poručio je ministar Ljajić. On je naveo da je od ukidanja viza prije pola godine 7000 Iranaca došlo u Srbiju odakle su neki od njih pokušavali otići u zapadnoeuropske zemlje u kojima su tražili boravište ili azil. “U ovom trenutku u Srbiji je 485 tražitelja azila iz Irana, od kojih je većina došla zloporabivši bezvizni režim putovanja”, ustvrdio je Ljajić.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


SVIJET FINANCIJA OSNOVE MEĐUNARODNE TRGOVINE I FINANCIRANJA

Stjecanje temeljnih praktičnih znanja Najzanimljiviji sektori klijentima su brodogradnja, prehrambena industrija, šumarstvo te industrijska oprema i energetika, kaže glavna bankarica EBRD-a Ivana Miličić

I

CC Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora u suradnji s EBRD-om i London Instituteom of Banking and Finance, a uz podršku Europske unije, održali su radionicu Osnove međunarodne trgovine i financiranja. Ova dvodnevna interaktivna radionica razvijena je u okviru EBRD-ova Programa za olakšavanje trgovine radi pružanja temeljnog znanja iz područja međunarodne trgovine i financiranja sudionicima opskrbnog lanca međunarodne trgovine kako bi proširili svoje poslovanje na međunarodnim tržištima. “Teme pokrivaju vrlo široko područje, od međunarodnih ugovora i načina plaćanja do modela financiranja, a uz sve to ćemo obavljati i pripreme za stjecanje certifikata za sve zainteresirane. Prezentacije su temeljene na slučajevima iz prakse pa će radionica biti vrlo korisna, a očekujemo i interaktivnost”, istaknula je glavna tajnica ICCa Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić, dodajući kako je ovo samo jedna u nizu edukacija koje organiziraju sa svrhom jačanja konkurentnosti gospodarstva i internacionalizacije poslovanja domaćih poduzetnika.

RAZVOJ NOVIH PROIZVODA I USLUGA U dva dana trajanja radionice razrađene su brojne aktualne teme iz područja međunarodne trgovine i financiranja poput pregleda metoda plaćanja u međunarodnoj trgovini, prihvaćanja međunarodnog ugovora i Incoterms 2010 pravila, uloge komercijalnih i prijevoznih dokumenata, garancija za obveznice i stand-by akreditiva, a govorilo se i o različitim tehnikama financiranja trgovine “Najzanimljiviji sektori klijentima su brodogradnja, prehrambena industrija, šumarstvo te industrijska oprema i energetika. Naša sredstva prilika su za razvi-

Sunčanica Skupnjak Kapić

Ivana Miličić

Vincent O’Brien

TEME POKRIVAJU VRLO ŠIROKO PODRUČJE OD MEĐUNARODNIH UGOVORA I NAČINA PLAĆANJA DO MODELA FINANCIRANJA, ISTIČE SUNČANICA SKUPNJAK KAPIĆ janje novih proizvoda i usluga, a kroz ovu radionicu ćemo približiti mogućnosti njihovog korištenja”, rekla je glavna bankarica EBRD-a Ivana Miličić ističući kako su međunarodna trgovina i financiranje izuzetno bitni za Hrvatsku i regiju kojoj je EBRD posvetio posebnu pažnju kroz svoj program kreditiranja. Do danas je EBRD uspostavio suradnju s tri banke u Hrvatskoj s kojima kontinuirano surađuju, a volumen transakcija dosegao je 100 milijuna eura. Vincent O’Brien, član Izvršnog odbora Bankarske komisije ICC-a i zamjenik predsjednika Bankarske komisije ICC-a UAE, prezentirao je rezultate istraživanja o globalnim trendovima u trgovini i financijama za 2018. godinu. “Utjecaj krize iz 2008. na trgovinu je bio izrazito negativan, došlo je do pada od

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

40 posto. U idućoj godini je došlo do blagog oporavka i mislili smo da su negativni trendovi završili, ali nisu. Taj rast je bio isključivo na krilima kineskih investicija”, rekao je O’Brien. Tako je u 2015. volumen svjetske trgovine rastao za 2,7 posto, ali je vrijednost pala za 14 posto. “Prošle godine je volumen narastao za 3,7 posto, isti rast je planiran i za ovu godinu, ali prije krize su te stope rasta bile dvostruko veće od stopa rasta BDP-a, a sada su tu negdje“, upozorio je O’Brien. Sudionici su mogli iskoristiti ovu radionicu kao pripremu za stjecanje važne međunarodne kvalifikacije - Certifikata iz međunarodne trgovine i financija koju je razvio Londonski institut za bankarstvo i financije u partnerstvu s Međunarodnom trgovačkom komorom. (I.G)


FINANCIJSKA AGENCIJA

RASTE BROJ BLOKIRANIH GRAĐANA, ALI I NJIHOV DUG Na dan 31. siječnja u blokadi je bilo 324.959 građana koji su dugovali 42,96 milijardi kuna. Mjesec dana ranije bila su blokirana 319.752 građana s dugom od 42,76 milijardi kuna

P

rema podacima Financijske agencije zbog nepodmirenih osnova za plaćanje, 31. siječnja ove godine u blokadi je bilo 324.959 građana. Od toga najveći broj građana ima dug prema teleoperatorima, njih nešto manje od 160.000. Dug građana iz osnova iznosio je 42,96 milijardi kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na prošlogodišnji prosinac, a od toga, najveći dio duga odnosi se na financijske institucije (banke, štedionice, kreditne unije, društva za osiguranje, leasing, faktoring...), 21,5 milijardi kuna. Građana čiji je dug veći od milijun kuna je 4694 (udio 1,4 posto), i na njih se odnosi više od polovine duga, točnije 51,4 posto ili 22,07 milijardi kuna, a od toga najviše otpada na dug prema financijskim institucijama, 13 milijardi kuna. Posljednjega dana protekle godine pak bila su blokirana 319.752 građana koji su ukupno dugovali 42,76 milijardi kuna. Analiza građana čiji su računi blokirani zbog dospjelih, a nepodmirenih osnova za plaćanje, prema rodnom kriteriju, pokazala je da je u apsolutnom broju bilo najviše muškaraca, 198.610 (udio u ukupnom broju blokiranih građana od 62 posto), dok je žena bilo 121.142 (udio u ukupnom broju blokiranih građana od 38 posto). Od 42,76 milijardi duga na muškarce su se odnosile 31,23 milijarde kuna (udio

73 posto), a na žene preostalih 11,53 milijarde kuna (udio 27 posto).

NAJZADUŽENIJI MUŠKARCI GRADA ZAGREBA Promatrano na razini županija prema broju blokiranih građana najveći udio muškaraca je bio u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj (66 koj posto), a najmanji u Koprivničko-križevačkoj županiji, a shodno tome najveći udio žena u blokiranim građanima je u Koprivničko-križevačkoj županiji (41 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj. Prema nominalnoj visini duga najzaduženiji su bili muškarci u Gradu Zagrebu (9,16 milijardi kuna), a najmanje zaduženi muškarci u Ličko-senjskoj županiji. Najveći udio u ukupnome dugu na razini županije imaju blokirani građani – muškarci u Zadarskoj županiji (82 posto). Prema nominalnoj visini duga najzaduženije su žene, stanovnice Grada Zagreba (3,14 milijarde kuna), a najmanje zadužene žene u Požeško-slavonskoj županiji. Najveći udio u ukupnome dugu na razini županije imale su žene u Međimurskoj županiji (50 posto). U odnosu na stanje od 31. prosinca 2016.,,godinu dana kasnije udio muškaraca u ukupnom broju blokiranih građana ostao je isti 62 posto, a u iznosu duga je veći za jedan posto.

PREMA PROSINAČKIM PODACIMA I RODNOM KRITERIJU U APSOLUTNOM BROJU BLOKIRANIH BILO JE NAJVIŠE MUŠKARACA

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


SVIJET FINANCIJA JAVNI DUG VEĆI OD 300 MILIJARDI KUNA

SMANJENE POTREBE ZA Bez obzira na privremeni porast razine javnog duga u studenome prošle godine, kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna, procjenjuje Zvonimir Savić

T

ijekom prošle godine kretanja razine javnog duga bila su obilježena pozitivnim utjecajem smanjivanja proračunskog manjka i njegova prelaska u suficit, što je umanjilo potrebu za zaduživanjem te istodobno nastavkom razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa na domaćem i inozemnom tržištu, što je otvorilo prostor povoljnijem refinanciranju državnog duga. U takvim je okolnostima u studenome prošle godine država bila aktivna u zaduživanju na domaćem i stranom tržištu, pa je tako na domaćem tržištu izdana obveznica u iznosu od 5,8 milijardi kuna uz kamatnu stopu od 1,75 posto s dospijećem u 2023. godini, dok je na inozemnom tržištu izdana obveznica od 1,275 milijardi eura uz kamatu

od 2,75 posto s dospijećem u 2030. godini. Sredstva dobivena izdavanjem tih obveznica u najvećem su dijelu iskorištena za otplatu dospjele domaće obveznice kao i za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim

ANALITIČARI HGK PROCJENJUJU DA SE RAZINA JAVNOG DUGA NA KRAJU 2017. KRETALA U VISINI OD OKO 80 POSTO BDP-a

jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a. U tom su kontekstu nova zaduživanja praktički neutralna za razinu javnog duga te imaju samo privremeni učinak na kretanje javnog duga. Stoga je tijekom studenoga prošle godine iznos javnog duga povećan za 9,3 milijarde kuna na razinu od 300,2 milijarde kuna. Najveći dio rasta duga odnosi se na povećanje inozemnog duga za 8,9 milijardi kuna pod utjecajem rasta duga po inozemnim obveznicama, dok je domaći dug povećan za 0,4 milijarde kuna, također pod utjecajem rasta obveza po izdanim obveznicama. To se odrazilo i na rast javnog duga na godišnjoj razini, pa je u studenome prošle godine u odnosu na isti mjesec 2016. godine dug povećan za 10,5 milijardi kuna ili za 3,6 posto.

BRUTO INOZEMNI DUG

SVE VEĆI PAD Međugodišnji pad razine inozemnog duga je kontinuirano prisutan u zadnja 24 mjeseca pod utjecajem razduživanja opće države, kažu analitičari HGK Tijekom studenoga prošle godine povećana je razina bruto inozemnog duga za 998 milijuna eura na razinu od 41 milijarde eura ponajprije kao rezultat zaduživanja opće države putem izdavanja euroobveznice od 1,275 milijardi eura. Unatoč tome, na godišnjoj je razini nastavljena tendencija smanjivanja razine zaduženosti, pa je inozemni dug na kraju studenoga prošle godine bio 2,8 milijardi eura ili 6,4 posto niži nego preklanjskog studenoga. Riječ je o nastavku međugodišnjeg pada razine inozemnog 44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.


FINANCIRANJEM ZADUŽIVANJE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU S obzirom na to da se tijekom prošle godine država u većoj mjeri fokusirala na zaduživanje na domaćem tržištu, u zadnjih je godinu dana znatnije povećana razina unutarnjeg duga (za 6,3 milijarde kuna) od razine inozemne komponente duga koja je povećana za 4,2 milijarde kuna. Analitičari HGK procjenjuju da se razina javnog duga na kraju prošle godine kretala u visini od oko 80 posto bruto domaćeg proizvoda, čime se nastavlja njegovo smanjenje prema dinamici koja zadovoljava kriterije Europske komisije. Istodobno to povoljno utječe na kreditni rejting zemlje te podupire namjeru i spremnost zemlje za ulazak u tečajni mehanizam ERM II radi uvođenja eura i ulaska u eurozonu. “Bez obzira na privremeni porast razine javnog duga u studenome prošle godine, kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se pri uravnoteženom državnom

duga koji je kontinuirano prisutan u zadnja 24 mjeseca pod utjecajem razduživanja opće države, monetarnih financijskih institucija i ostalih domaćih sektora. Pritom i dalje prema visini godišnje stope pada prednjači bruto inozemni dug monetarnih financijskih institucija (u studenome prošle godine za 17,2 posto) koji se kontinuirano smanjuje još od svibnja 2012. godine, s time da je u zadnjih 26 mjeseci taj pad dvoznamenkast. Kontinuitet smanjivanja inozemne zaduženosti bilježe i ostali domaći sektori (tvrtke) čiji se dug smanjuje u zadnja 23 mjeseca, s time da se u zadnja tri mjeseca stopa pada stabilizirala na oko devet posto godišnje. Takve tendencije, uz skromne pomake u kreditnoj aktivnosti, rezultat su veće usmjerenosti tvrtki na financiranje na domaćem financijskom tržištu na kojem se bilježi pad kamatnih stopa, stoga se smanjuje atraktivnost i potreba inozemnog zaduživanja. Istodobno je u studenome na godišnjoj razni dug opće države smanjen za dva posto, a dug središnje banke za 24,2 posto, dok

Dug opće države 5%

300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

4% 3% 2% 1% 0% -1% -2% -3% I

II

III

IV

V

VI

VII VIII

IX

X

XI

2016. INOZEMNI DUG

XII

I

II

III

IV

V

VI

VII VIII

IX

X

XI

2017. UNUTARNJI DUG

GODIŠNJA STOPA PROMJENE (desno)

Izvor: HNB; Obrada: HGK

proračunu smanjuju potrebe za financiranjem, koje se obavlja po sve povoljnijim uvjetima”, zaključuje Zvonimir Savić,

direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

je istodobno porastao dug na temelju izravnih ulaganja za 6,8 posto.

U PRVIH 11 MJESECI PROTEKLE GODINE BRUTO INOZEMNI DUG UKUPNO JE SMANJEN ZA 660,3 MILIJUNA EURA

NASTAVAK SLIČNIH TENDENCIJA U prvih 11 mjeseci protekle godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 660,3 milijuna eura, pri čemu su smanjeni dugovi ostalih domaćih sektora (za 941,9 milijuna eura), drugih monetarnih financijskih institucija (za 676,9 milijuna eura) i opće države (za 116,5 milijuna eura), dok je dug središnje banke povećan za 680,1 milijun eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 394,8 milijuna eura. U takvim okolnostima u strukturi bruto inozemnog duga na kraju studenoga prošle godine dominiraju ostali domaći sektori sa 34,6 posto, slijedi opća država sa 35,8 posto, izravna ulaganja sa 15 posto, druge monetarne financijske institucije sa 9,5 i središnja banka sa 5,1 posto. I u narednom razdoblju očekujemo nastavak sličnih tendencija u kretanju bruto inozemnog

duga u smjeru smanjivanja inozemne zaduženosti, čemu će pridonositi smanjena potreba države za financiranjem pri uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji te povoljni uvjeti za financiranje tvrtki na domaćem financijskom tržištu, kažu analitičari HGK. A Zvonimir Savić, dikrektor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK dodaje: “Očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, što će pozitivno djelovati na smanjivanje rizika, osobito tečajnog, te pridonijeti mogućnosti poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje”.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

ZABA PREDLAŽE DIVIDENDU OD 2,62 KUNE Uprava i Nadzorni odbor Zagrebačke banke predlažu da se na Glavnoj skupštini te banke, koja će se održati 11. travnja, donese odluka

o isplati dividende imateljima redovnih dionica oznake ZABA-R-A u iznosu od 2,62 kune po dionici, koja će se isplatiti iz dobiti ostvarene u 2017. godini. Prema prijedlogu, dividenda bi se isplatila dioničarima koji su upisani u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) na dan 18. travnja ove godine.

Bez promjene u kretanjima na novčanom tržištu Na početku ožujka nema promjene u kretanjima na novčanom tržištu, višak likvidnosti ponovno doseže rekordne visine. U prošlom tjednu je dnevni višak likvidnosti prešao razinu od 28 milijardi kuna. Ovaj tjedan slijedi redovita mjesečna isplata mirovina koja će pridonijeti dodatnom porastu viška likvidnosti u sustavu. Prošli ponedjeljak je održana obratna repo aukcija središnje banke na kojoj nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti, što proizlazi iz okolnosti na novčanom tržištu. Zbog velikih viškova u sustavu banke nisu zainteresirane uzimati dodatnu likvidnost ni po vrlo povoljnim uvjetima. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je planirani iznos izdanja bio 1,3 milijarde kuna. Ovoga puta pristiglo je 1,498 milijardi kuna ponude koja je prihvaćena

u potpunosti po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 0,09 posto. Kako je prošlotjedno dospijeće trezorskih zapisa iznosilo 1,5 milijardi kuna, ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio se za dva milijuna kuna. Sljedeća aukcija najavljena je za 6. ožujka s planiranim iznosom izdanja od 850 milijuna kuna i rokom dospijeća od godine dana, dok je istodobno na dospijeću 864 milijuna kuna. Prva dva mjeseca ove godine novčano tržište vrvi viškovima likvidnosti kojima je potrebno učinkovito upravljati što je u sadašnjim okolnostima veliki izazov. Općenito je u ovome dvomjesečju godine ukupno financijsko tržište relativno tromo i u iščekivanju dinamičnijeg trgovanja koje će pokrenuti sve njegove segmente. Za sada je teško prognozirati kada će uslijediti promjena kretanja. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

INDEKS OČEKIVANJA POTROŠAČA U POZITIVNOM OZRAČJU Indeks očekivanja potrošača (IOP), koji pokazuje što građani očekuju u vezi s promjenama financijske situacije u njihovom kućanstvu,

300

150

0 26.2.

27.2.

28.2.

1.3.

2.3.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela prema svim valutama

kao i s ukupnom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj u sljedećih godinu dana, u veljači je dosegnuo vrijednost od 0,8 bodova. To je prvi pozitivni rezultat još od 2007. godine. Taj je indeks u veljači zabilježio poboljšanje od 2,7 bodova u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu na euro, švicarski franak i američki dolar. Prema tečajnici Hrvatske narodne banke objavljenoj prošlog petka, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku valutu euro oslabjela valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,697175

CAD kanadski dolar

4,709652

EUR

JPY japanski jen (100) 5,739424 CHF švicarski franak

6,471065

GBP britanska funta

8,355102

USD američki dolar

6,056854

EUR euro

7,446902

Izvor: HNB

primjena od 3.3.2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

0,08 posto. Srednja vrijednost eura u petak je iznosila 7,446902 kune. Vrijednost hrvatske valute pala je 0,2 posto u odnosu na švicarski franak na 6,471065 kuna, a na američki dolar za 0,5 posto na 6,056854 kune. 7,450

6,12

7,448

6,10

7,446

6,08

6,50

7,444

6,06

6,48

6,04

6,46

6,02

6,44

7,442 7,440 26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 2.3.

USD 26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 2.3.

CHF

26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 2.3.

6,54 6,52


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA ULJANIK PLOVIDBA PRODALA BROD LEVAN

Oštar pad cijena dionica na burzama Iako su svjetske burze početkom prošlog tjedna poslovale u pozitivnom ozračju, potkraj tjedna oštro su pale cijene dionica na svim burzama. Zbog straha investitora od globalnog trgovinskog rata u petak su korigirane cijene na azijskim tržištima, no japanski indeks Nikkei 225 našao se među najvećim gubitnicima. Oštar pad cijena dionica posljedica je i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25 i aluminija od 10 posto. To je kod ulagača izazvalo veliki strah od rasta inflacije i povećanja kamatnih stopa. Inače, već je takva najava početkom veljače uzdrmala Wall Street. Prošlog tjedna na Wall Streetu cijene dionica pale su više od jedan posto. I cijene dionica industrijskih kompanija pale su više od dva posto, poput dionica Boeinga i Caterpillara. Pojavile su se i neke najave kako bi Središnja američka banka u ovoj godini mogla povećati kamate i to već od ovog mjeseca. Kao i na ostalim svjetskim burzama, tako su se i na europskim burzama cijene dionica strmoglavile potkraj prošlog tjedna.

7300

Sukladno Strategiji razvoja Uljanik Plovidbe do 2030. godine, proteklog tjedna je u kineskoj luci Zhoushan

26500

FTSE 100 7250

Dow Jones 26000

7200

25500

7150

25000

7100

24500

7050

24000

26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 7500

2.3.

NASDAQ

26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 5400

7400

5350

7300

5300

7200

5250

7100

5200

7000

2.3.

CAC40

5150

26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 12800

2.3.

DAX

12600

26.2. 27.2. 28.2. 1.3. 23500

2.3.

NIKKEI 225

23000

12400

22500

12200

22000

12000

21500

11800

21000

26.2. 27.2. 28.2. 1.3.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

2.3.

datum

26.2. 27.2. 28.2. 1.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2.3.

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Porasli svi Mirexi

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 239,9300 bodova i bila 0,21 posto viša u odnosu na pretprošli petak. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,4715 bodova što je 0,30 posto više. I Mirex C je potkraj prošlog tjedna dobio na vrijednosti i to 0,11 posto, a njegova vrijednost iznosila je 126,5891 bod.

MIREX A

01.03.

133,47150

0,0394

0,02

AZ - A

01.03.

132,42900

0,0880

-0,25

Erste Plavi - A

01.03.

133,52100

-0,0714

-0,34

PBZ CO - A

01.03.

135,84540

-0,0952

-0,58

Raiffeisen OMF - A

01.03.

133,97580

0,0817

0,98

MIREX B

01.03.

239,93000

0,0657

-0,34

AZ - B

01.03.

236,97170

0,0782

-0,49

Erste Plavi - B

01.03.

253,32010

0,0127

-0,58

PBZ CO - B

01.03.

222,05530

-0,0085

-0,60

Raiffeisen OMF - B

01.03.

247,07610

0,1082

0,06

MIREX C

01.03.

126,58910

0,0532

1,04

AZ - C

01.03.

124,32950

0,0125

1,85

-100%

Erste Plavi - C

01.03.

128,14630

0,0493

0,68

-150%

PBZ CO - C

01.03.

124,48660

0,0670

0,42

Raiffeisen OMF - C

01.03.

129,70920

0,0931

0,55

MIREX - tjedni 50%

kategorija B

predan MB Levan, brod namijenjen za prijevoz rasutih tereta. Investicijski program obnove flote započet je 2005. godine i teži oko 540 milijuna američkih dolara. U sklopu programa preuzeto je devet novogradnji izgrađenih u domaćim brodogradilištima i tri broda s tzv. secondhand tržišta, a u sljedećih godinu dana očekuje se i isporuka još dvaju novih brodova. Time je društvo zaslužilo titulu hrvatskog brodara s najmlađom flotom, prosječne starosti brodova od četiri godine.

RYANAIR UKINUO LINIJU ZADAR-HAHN Irski niskotarifni avioprijevoznik Ryanair povukao je iz prodaje ponudu karata na liniji Zadar-Hahn. Budući da

kategorija C

0% -50%

27.2.

28.2.

1.3.

28.3.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0%

Raiffeisen DMF

01.03.

234,89190

0,2113

0,45

-40%

AZ Profit

01.03.

252,48430

0,0330

-1,31

-60%

Croatia osiguranje

01.03.

160,89790

0,0081

-0,42

-80%

AZ Benefit

01.03.

254,89760

0,0431

-0,69

-100%

Erste Plavi Expert

01.03.

213,11010

0,0371

-0,82

-120%

Erste Plavi Protect

01.03.

209,50200

0,0290

4,19

-20%

1.2.

8.2.

15.2.

22.2.

28.3.

je u ljetnom redu letenja za 2018. godinu već najavljena linija ZadarFrankfurt sa slijetanjem u glavnu frankfurtsku zračnu luku, neko vrijeme bile su u ponudi karte za obje linije i to istim danima - ponedjeljkom i petkom.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

MEĐIMURJE MEĐU 10 NAJBOLJIH REGIJA ZA ULAGANJE Međimurje je u specijaliziranom izdanju Financial Timesa “fDi Magzine”, koje prati i uspoređuje investicijska kretanja na svjetskoj ra-

zini, svrstano među prvih 10 odredišta među regijama s manje od milijun i pol stanovnika, u kategoriji kvalitete strategije za privlačenje stranih ulaganja. Međimurje je sedmo, u konkurenciji od 146 lokacija koje imaju manje od 1,5 milijuna stanovnika.

ZAGREB DOBIVA DVA LUKSUZNA HOTELA Dva nova luksuzna hotela, iza kojih su investitori iz Hrvatske i Albanije, otvorit će se do kraja godine u strogom središtu Zagreba. Iza hotela na uglu Palmotićeve i Jurišićeve ulice stoji Ugo Grupa, hrvat-

ska tvrtka u vlasništvu poduzetnika Veljka Župana, a investicija je teška 14,5 milijuna eura. Drugi hotel otvorit će se u Praškoj, a iza njega je, pak, hrvatska tvrtka Abau koju je osnovala albanska grupacija Gener 2 koja se bavi građevinom i energetikom. Ta je tvrtka jedan od sudionika u projektu izgradnje Jadranskog plinovoda.

Nakon tri tjedna u crvenom Crobexi u zelenom Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu značajno porasla u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet uvećan je za gotovo 66 posto ili 18,6 milijuna kuna te je iznosio 46,8 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 27,6 milijuna kuna, što predstavlja oko 59 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,13 do +8,99 posto. Promet

veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je ukupno 14 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su nakon tri tjedna pada zabilježili porast veći od jedan posto. Crobex je sa 1.823,61 bod uvećan za 1,45 posto na 1.850,05 bodova. Crobex10 je porastao za 1,16 posto na 1.067,41 bod. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,53 posto koliko je pao CROBEXtran do +7,93 posto koliko je uvećan CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili različitim predznacima; ZAGREBAČKA BURZA CROBIS je umanjen za 0,06 posto, a THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBIStr uvećan za 0,02 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 51.875.704,68 kn Najlikvidniji je u proteklom tjednu TJEDNI DIONIČKI PROMET: 46.790.132,49 kn bio HT čijim je dionicama ostvaren index zadnja vrijednost tjedna promjena promet od 6,8 milijuna kuna, a cije1.850,0500 +1,45% CROBEX na mu je ostala nepromijenjena, 163 1.067,4100 +1,16% CROBEX10 kune. Valamar Riviera bilježi promet 112,1595 -0,06% CROBIS od 6,3 milijuna kuna i rast cijene od 170,2216 +0,02% CROBIStr 3,68 posto na 42,30 kuna. Dionice Podravke trgovane su u iznosu od 4,1 Top 10 tjedna zadnja milijun kuna, a cijena im je uvećapromet po prometu promjena cijena na za 4,74 posto na 265 kuna. Od 10 0,00% 163,00 6.758.467,00 HT d.d. najlikvidnijih izdanja rast cijene bi+3,68% 42,30 6.273.419,20 Valamar Riviera d.d. lježi ih šest. Najveći porast zabilježi+4,74% 265,00 4.136.705,00 PODRAVKA d.d. la je Atlantic Grupa s poskupljenjem -2,11% 418,00 3.065.974,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. od 8,99 posto i zadnjom cijenom od -3,13% 620,00 1.757.974,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 970 kuna te prometom od 1,2 miliju+1,15% 440,00 1.543.279,00 Arena Hospitality Group d.d. na kuna. Dionicama Zagrebačke ban+8,99% 970,00 1.218.295,00 ATLANTIC GRUPA d.d. ke cijena je porasla za 1,37 posto na +1,37% 59,20 1.075.549,40 Zagrebačka banka d.d. +1,66% 490,00 987.808,00 ADRIS GRUPA d.d. - red. 59,20 kuna, a njima je tijekom tjedna -0,52% 191,50 817.697,00 AD PLASTIK d.d. protrgovan iznos od 1,1 milijun kuna. Arena Hospitality Grupa bilježi rast od 10 dionica tjedna zadnja 1,15 posto na 440 kuna i 1,5 milijuna promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kuna prometa. Tjedan bez postotne +30,43% 60,00 86.503,00 RIZ-ODAŠILJAČI d.d. promjene bilježi najlikvidniji HT. Pad +28,00% 320,00 6.400,00 Agromeđimurje d.d. cijene dionice bilježe tri izdanja. Naj+17,35% 199,50 206.888,00 INSTITUT IGH d.d. više je cijena umanjena dionicama +14,71% 19,50 585,00 MEDORA HOTELI I LJET. d.d. Atlantske plovidbe, one su pojeftinile +9,62% 114,00 97.588,00 TEHNIKA d.d. za 3,13 posto na 620 kuna uz promet +8,99% 970,00 1.218.295,00 ATLANTIC GRUPA d.d. od 1,8 milijuna kuna. Povlaštenim di+8,33% 13,00 1.275,00 PETROKEMIJA d.d. +7,50% 12,90 53.929,40 PROFICIO d.d. onicama Adris Grupe cijena je pala za +6,42% 11,60 527.198,30 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. 2,11 posto na 418 kuna, a trgovane su +5,71% 18,50 456.477,45 Dalekovod d.d. u iznosu od 3,1 milijun kuna. Dionice AD Plastika zabilježile su minus od 10 dionica tjedna zadnja 0,52 posto na 191,50 kuna, a njima je promet s najvećim padom cijene promjena cijena ostvaren promet od 818.000 kuna. -28,83% 200,00 409.000,00 PODRAVSKA BANKA d.d. Hoteli Haludovo Malinska d.d. TERMES GRUPA d.d. ZVEČEVO d.d. AUTO HRVATSKA d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. SNH ALFA d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. INA d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

-17,27% -15,03% -10,22% -7,91% -5,88% -5,56% -5,11% -5,04% -4,38%

2,30 65,00 40,40 640,00 160,00 68,00 130,00 16,00 3.060,00

5.160,10 9.448,50 8.010,00 140.210,00 135.392,00 89.284,00 65.436,00 76.485,10 194.880,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI PORASLI PRIHODI DALEKOVODA

Čak 50 fondova u padu Među 84 otvorena investicijska fonda nakon dva tjedna vladavine dobitnika prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježe 34 fonda, a 50 ih bilježi pad. Jedan je fond zabilježio rast veći od jedan posto, a pet ih je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sedam su mjesta zauzeli dionički, dva mješoviti fondovi, a jedno mjesto obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,93 do +2,34 posto. Poraslo je 10 od 27 dioničkih fondova. Najveći rast bilježi KD Victoria, od 2,34 posto. KD Victoria 72 posto portfelja ulaže u Hrvatskoj. Najveći dio portfelja, 34 posto,

investira se u hotele i restorane, dok je autoindustrija zastupljena s devet posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. Najveći minus, od 0,77 posto, zabilježili su ZB Future 2055 i ZB Future 2040. Poraslo je šest od 16 mješovitih fondova. OTP uravnoteženi bilježi uvećanje od 0,77 posto, dok je KD Balanced porastao za 0,44 posto. Od 15 obvezničkih fondova rast bilježi pet fondova. Najviše je vrijednost porasla fondu Alta Emerging Bond, za 0,67 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 13 od 20 novčanih fondova. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondovima PBZ Dollar i Locusta Cash. [Iva Skorin]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 22.2.2018. do 1.3.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,4280 KD Victoria € 12,3181 InterCapital Global Equity $ 197,3430 ZB trend kn 14,8825 KD Prvi izbor € 140,1168 ZB euroaktiv kn 101,6450 Capital Breeder € 129,7969 KD Europa € 11,5965 PBZ Equity fond kn 113,0931 HPB Dionički € 76,2473 Erste Adriatic Equity kn 86,9227 Neta Global Developed kn 111,9869 ZB aktiv € 111,9482 InterCapital SEE Equity $ 15,6638 Platinum Global Opportunity kn 6,5161 KD Nova Europa kn 43,8471 OTP indeksni € 99,7452 Platinum Blue Chip kn 475,6699 Neta Frontier € 102,5192 OTP Meridian 20 kn 76,3300 A1 kn 153,3276 Alta Special Opportunity kn 58,9850 Neta New Europe € 94,8159 KD BRIC kn 8,6584 KD Energija € 117,4442 ZB BRIC+ € 164,5847 Allianz Equity $ 21,0977 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 125,7580 Raiffeisen Dynamic € 108,9195 Raiffeisen Harmonic € 104,0764 ZB Future 2025 € 103,3145 ZB Future 2030 € 102,9418 ZB Future 2040 € 103,3904 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 159,6082 ZB global € 15,6471 PBZ Global fond € 14,1438 InterCapital Balanced kn 127,3281 KD Balanced kn 106,7670 HPB Global € 14,4817 OTP uravnoteženi kn 165,8144 Allianz Portfolio € 117,9862 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

2,34 -0,38 -1,05 -0,55 -1,40 -0,20 -1,32 0,21 -0,15 -0,26 -0,41 -0,69 0,21 -1,93 -0,32 0,99 -1,68 0,69 0,02 0,25 -0,53 0,52 0,20 -0,98 -0,47 0,23 -0,21 -0,64 -0,73 -0,42 -0,63 -0,77 -0,77 -0,80 -0,28 -0,08 0,44 -0,34 0,77 0,01 -0,15

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 103,8012 You Invest Active € 104,4402 You Invest Balanced € 104,6824 You Invest Solid € 104,4015 PBZ Flexible 30 fond € 95,2862 OTP Absolute € 105,6194 InterCapital Income Plus € 99,5776 PBZ Int. Multi Asset fond € 99,4480 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,2247 ZB bond € 15,1469 InterCapital Global Bond € 137,7840 PBZ Bond fond € 224,9973 InterCapital Bond € 167,9527 HPB Obveznički kn 77,7256 Alta Emerging Bond € 123,0819 Erste Adriatic Bond € 108,7277 Raiffeisen Classic kn 104,6252 PBZ Short term bond fond $ 105,5499 PBZ Dollar Bond fond $ 102,8541 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,5493 Erste Local Short Term Bond € 101,2879 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,1529 OTP Short-term bond $ 98,7756 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4923 PBZ Novčani fond kn 175,9592 ZB plus € 150,8490 ZB europlus BE € 150,8490 ZB europlus BK € 128,7370 PBZ Euro Novčani kn 158,0363 Raiffeisen Cash kn 152,0998 Erste Money $ 134,0498 PBZ Dollar fond kn 144,0394 HPB Novčani kn 133,5245 OTP novčani fond kn 130,6175 InterCapital Money kn 1380,3014 Locusta Cash kn 118,7554 Allianz Cash € 115,9979 Erste Euro-Money kn 111,6956 Auctor Cash € 106,1400 Raiffeisen euroCash € 106,4017 HPB Euronovčani kn 106,5670 Alta Multicash € 102,1503 OTP euro novčani kn 1004,0352 Zodaks Cash

-0,05 -0,00 0,05 0,04 -0,25 -0,20 0,00 -0,18

naziv(fond)

valuta

-0,11 0,17 -0,08 -0,13 -0,11 0,67 -0,04 -0,12 -0,06 0,05 0,05 -0,02 -0,06 0,02 -0,09 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,01 0,02 -0,00 0,00 0,01 0,01 -0,00 -0,00 0,00 0,01

Tvrtka Dalekovod je u prošloj godini ostvarila poslovne prihode od 1,18 milijardi kuna, 33 posto više nego godinu ranije. Rast prihoda

temelji se na povećanju aktivnosti te građevinske kompanije na inozemnom, ali i na domaćem tržištu. Udio prihoda Dalekovoda na inozemnom tržištu iznosio je 75 posto ukupnih prihoda, pri čemu je tvrtka najviše radila u Norveškoj, Ukrajini i Finskoj. Neto dobit Dalekovoda iznosila je u prošloj godini 16,6 milijuna kuna, što je 34 posto manje nego godinu ranije i to je posljedica utjecaja jednokratnih stavki koje su povećale dobit u 2016. godini.

PORASLA NETO DOBIT KOESTLINA Bjelovarska konditorska tvrtka Koestlin završila je 2017. godinu s neto dobiti od 5,5 milijuna kuna, što je devet posto više nego godine ranije. Ukupni tvrtkini prihodi dosegnuli su 191 milijun kuna, što je jedan posto manje nego 2016. Prema privremenom, nerevidiranom financijskom izvješću te tvrtke u prošloj godini prodaja te tvrtke na domaćem tržištu porasla je za dva posto, dok je za isti postotak istodobno smanjena prodaja u inozemstvu.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


KNJIGOMETAR Laszlo Bock

Poslovna pravila Mate

Kada se Inokentij Platonov probudi u bolnici, ispostavi se da je izgubio pamćenje. Liječnik ga potiče da zapisuje u dnevnik svaki detalj ili sliku koja mu se pojavi u glavi. Dnevnik mu je napeto štivo koje čitatelja fascinira kaotičnim, kaleidoskopskim slikama, licima, riječima i događajima koji čine potku životne priče ruskoga mladića s početka 20. stoljeća. Ali kako se Inokentij može sjećati svojega života početkom 20. stoljeća ako su tablete koje uzima iz 1999. godine? I koja ga je to sila vratila u život, a sada ga pokušava ponovno ubiti?

Francesca Melandri

Eva spava Fraktura

Oslikavajući najnovija istraživanja u bihevioralnoj ekonomiji i potpuno shvaćanje ljudske psihologije, ova knjiga pruža i nastavne primjere iz niza industrija, uključujući hvaljene kompanije koje su se pokazale kao loša mjesta za rad te slabije poznate tvrtke koje postižu spektakularne rezultate vrednovanjem i slušanjem svojih zaposlenika. Bock nas vodi u Google kako bi otkrio zašto se ta kompanija dosljedno svrstava među najbolje tvrtke za rad u svijetu. Pretače 15 godina intenzivnog istraživanja i razvoja (R&D) zaposlenika u načela koja se lako primjenjuju u praksi.

Jevgenij Vodolazkin

Avijatičar Naklada Ljevak

Nakon neočekivanog telefonskog poziva, Eva sjeda u vlak i kreće na gotovo 1500 kilometara dug put iz svojeg rodnog Südtirola/Alto Adigea do Kalabrije. Tajnoviti odlazak ispravlja 30 godina staru nepravdu, kad je njezina majka Gerda poštaru vratila paket ustvrdivši da Eva spava. No Gerdu ne treba prestrogo suditi – odrasla je uz bezosjećajnog oca, bivšeg nacista, i brata, južnotirolskog terorista, a rano je započela i raditi. I dok su Gerdin život obilježila povijesna previranja na sjeveru talijanske države, Eva ima priliku poravnati račune na njenu krajnjem jugu...

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

Vilim iz Saint Thierryja

Zlatno pismo Verbum

Sve što znamo o Yeong-hye, junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj osobi, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.

Madeleine L’Engle

Nabor u vremenu Stilus

Djelo je svojevrsna sinteza Vilimove duhovne misli, a nastalo je u obliku poslanice kartuzijanskim monasima iz samostana Mont-Dieu. Učenja o duhovnom životu u njemu sadržana dragocjena su za sve one koji žele rasti u duhovnosti, tako da je Epistola aurea postala jedno od najznačajnijih dijela kršćanske duhovnosti na Zapadu. Iako tekst dolazi iz 12. stoljeća, on može ponuditi mnoge važne odgovore na pitanja koja si postavljaju suvremeni tragatelji za duhovnim, posebice stoga, što na jezgrovit način upućuje na introspekciju i duhovno razlučivanje.

Han Kang

Vegetarijanka HENA com

Meg Murry, njenog malog brata Charlesa Wallacea i njihovu mamu posjećuje neobične strankinje. Meg je, kao i njezina majka i braća, zabrinuta za sudbinu svoga oca znanstvenika koji je nestao prije više od godine. Kada se u blizini njezine kuće pojave tri neobične stare gospođe, Meg, Charles i novostečeni prijatelj Calvin O’Keefe bit će pozvani na neobično putovanje. Kroz prostor i vrijeme, teserirajući od planeta do planeta, Meg će pokušati pronaći oca i spasiti ga od najgadnijeg zla u svemiru – Crnila koje guta svjetove...


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Cvijeće Marigold Plant, Marathonas, Grčka, www.marigoldplants.gr. Tvrtka proizvodi cvijeće. Kontakt: marigold@marigoldplants.gr, +30 22940 63574. Suradnja Meduza, Karlovac, www.meduza-doo.hr. Tvrtka se bavi uvozom i izvozom svježe i smrznute ribe. Traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu. Kontakt: Igor Jurković, meduza@ ka.t-com.hr, +385 47432400. Metalni otpad Meltal SL, Veliko Trgovišće, www.meltal.hr. Tvrtka otkupljuje i prodaje metalni otpad. Kontakt: Mirta Macanga, mirta.macanga@meltal.hr, +385 49237804, +385 913731541. Strojevi Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijski-pogoni.hr. Tvrtka nudi efikasna tehnička rješenja u procesnoj industriji te ugrađujemo samo najkvalitetniju opremu renomiranih svjetskih proizvođača. Fokus djelovanja u području je manipulacija rasutim materijalima i

sirovinama: pužni i lančani transporteri, elevatori, dozatori, izuzimači te filterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiraju renomirane svjetske brandove:

IZBOR IZ NADMETANJA

WamGroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation i ostale. U mogućnosti su projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji. Posjedujemo lager reduktora, elektromotora do 250 kW i pretvarača frekvencije do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@industrijskipogoni.hr, 0038516701300, 00385954006677. Obojeni metali Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda od obojenih metala na bazi bakra. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi u poduzeću je 2002. godine certificirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi. Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Marko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr, +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32. Sifoni, prozori i stepenice Lož metalpres, Plešce, www.loz-metalpres.hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Kontakt: Niko Ožbolt, niko. ozbolt@loz-metalpres.hr, +385 51825162, +385 992725939.

HRVATSKA

Maziva i ulja

Kopirni papir

Poštanske usluge

MUP nabavlja maziva i ulja za vozila. Procijenjena vrijednost nabave je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 29. ožujka.

Elektroprivreda BiH nabavlja kopirni papir. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.

Hrvatska elektroprivreda nabavlja poštanske usluge. Procijenjena vrijednost je 57,9 miilijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. ožujka.

Šumski zglobni traktori Posuđe

Studentski centar u Zagrebu nabavlja posuđe. Procijenjena vrijednost nabave je 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatske šume nabavljaju šumske zglobne trakore – skidere. Procijenjena vrijednost iznosi 26.450.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. ožujka.

Motorna vozila

REGIJA

Državni ured za središnju javnu nabavu nabavlja motorna vozila. Procijenjena vrijednost je 33 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. ožujka.

Lugarske uniforme

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju lugarske uniforme. Rok za dostavu ponuda je 19. ožujka.

Ulja i maziva

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne nabavlja ulja i maziva. Rok dostave ponuda je 23. ožujka. Fizička zaštita objekta

Federalni zavod za statistiku nabavlja usluge fizičke zaštite objekta. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Održavanje javnih satova

Grad Banja Luka nabavlja usluge održavanja javnih satova. Rok dostave ponuda je 15. ožujka.

5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZGRADE, ŠUMA I LIVADA Kuća, ukupne površine 1903 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 153.849 kuna, nalazi se u naselju Bresnica, Općina Pleternica u Požeško-slavonskoj županiji, prodaje se na dražbi 8. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, soba br. 9. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Dvorište i stambena zgrada, ukupne površine 502 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,31 milijun kuna nalazi se u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 7. ožujka u 14.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava br. 36, soba br. 6. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje u visini od 10 posto od vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor i dvorište, ukupne površine 2356 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 13,02 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebačkoj ulici 162 b u Sesvetama u Zagrebu, prodaje se na dražbi 8. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu Novi Zagreb, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Zgrada, ukupne površine 1175 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,85 milijuna kuna, nalazi se u Samoboru, prodaje se na dražbi 8. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, sudnica br. 7/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod trećine procijenjene vrijednosti. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrada i benzinska crpka, ukupne površine 4635 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 7,89 milijuna kuna, nalazi se u Imotskom, prodaje se na dražbi 9. ožujka u

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

9.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Imotskom, Ante Starčevića 23, sudnica br. 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Zgrada, dvorište i garaža, ukupne površine 647 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,16 milijuna kuna, nalazi se u mjestu Runovići u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 9. ožujka u 10.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Imotskom, Ante Starčevića 23, sudnica br. 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamstvo iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 34,96 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 425.000 kuna, nalazi se u Skalinskoj 2 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 9. ožujka u 13 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 12/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 672 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,25 milijuna kuna, nalazi se u Dugom Selu, prodaje se na dražbi 12. ožujka u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 203/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 1097 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 532.485 kuna, nalazi se u naselju Satnica Đakovačka u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 13. ožujka u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. F. Tuđmana 2, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Livada, ukupne površine 2038 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 351,28 kuna, nalazi se u Murskom Središću, prodaje se na dražbi 13. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića br. 18, soba 51. Šuma, ukupne površine 4869 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,04 milijuna kuna, nalazi se u naselju Grohote, na otoku Šolti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 13. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51/ II. Početna cijena iznosi dvije trećine utvrđene vrijednosti nekretnine.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Željezo Islandsko državno tijelo za nabavu traži nabavu željeza. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Dokumentacija o nabavi je besplatna i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na https://www.rikiskaup.is/utbod/utb/20708. Dodatne informacije dostupne su na prethodno navedenoj adresi. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: Rikiskaup (The Central Public Procurement) 660169-4749, Borgartun 7c, Reykjavik 105, Island, Anna Soley Sveinsdottir, utbod@rikiskaup.is. Nadzor nad radovima Eidsberg kommune, Mysen, Norveška, traži nabavu usluga nadzora nad radovima. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/159803. Dodatne informacije dostupne su na: Eidsberg kommune, Innkjøpssamarbeidet Indre Østfold 944 345 035, Ordfører Voldensv. 1, Mysen 1850, Norway, Nina Mathiassen, nina. lund.mathiassen@eidsberg.kommune.no. Izvođač radova Grad Zürich traži izvođača radova na građevinama. Natječaj je otvoren do 22. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1005625. Dodatne informacije dostupne su na Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Postfach, Zürich 8021, Swizterland, AHB-Beschaffungswesen@zuerich.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu. Pokusno bušenje Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag Aarau, Švicarska, traži usluge pokusnog bušenja i sondiranja. Natječaj je otvoren do 20. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1006141. Dodatne informacije dostupne su na Rothpletz, Lienhard + Cie AG Subplaner: vzp ingenieure ag, Schiffländestrasse

35, Aarau 5001, Switzerland, werner.kradolfer@ rothpletz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: National Cooperative for the Storage of Nuclear Waste, NAGRA, Hardstrasse 73, Wettingen 5430, Switzerland, A&V Drilling technology TBO - DO NOT OPEN, george.wewerka@nagra.ch. Izvođač građevinskih radova Zračna luka Zürich, Švicarska, traži nabavu izvođača radova na izgradnji poslovnih zgrada, skladišta i industrijskih građevina i građevina vezanih za prijevoz. Natječaj je otvoren do 4. travnja. Adresa profila kupca: www. flughafen-zuerich.ch. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1008445. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: steigerconcept ag AUSSCHREIBUNG WERKHOF - bitte nicht öffnen P16AW003.06, Staffelstrasse 6, Zürich 8045, Switzerland, kontakt_werkhof@steigerconcept.ch. Građevinski radovi Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji zgrada. Natječaj je otvoren do 5. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1008307. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: Stadt Zürich Amt für Hochbauten, Postfach, Zürich 8021, Switzerland, AHB-Beschaffungswesen@zuerich.ch. Usluge popravaka i održavanja Canal de Isabel II, S. A., Madrid, Španjolska, traži uslugu popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 9. travnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je kod: Canal de Isabel II, S. A., C/ Santa Engracia, 125, AREA DE MANTENIMIENTO DE EDIFICIOS, 28003 Madrid, Espana, www.canaldeisabelsegunda.es. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje šalju se na: Canal de Isabel II, S. A.C/ Santa Engracia, 125, edificio 9, planta baja SUBDIRECCIÓN DE CONTRATACIÓN, 28003 Madrid, Espana. 5. ožujka 2018. | broj 4019 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


PRIVREDNI VJESNIK

VINA OBITELJI BOCELLI U ZAGREBU

ANDREA BOCELLI TENOR I VINAR

T

alijanski tenor Andrea Bocelli, jedan od najvećih svjetskih pjevača, 10. ožujka održava koncert u zagrebačkoj Areni, a kao popratni događaj u hrvatskom glavnom gradu predstavit će se vina iz podruma Bocelli 1831, koji je u vlasništvu njegove obitelji. U jeku priprema za glazbeni spektakl godine stručnjaci Vinologa i podrum Bocelli 1831 dogovorili su distribuciju njihovih glasovitih vina. Obitelj Bocelli još je od davne 1831. godine poznata po vinima i vinovoj lozi. Ljubav i strast prema vinima koju Andrea Bocelli njeguje, naslijedio je od oca koji je njihovu obiteljsku vinariju uzdigao na višu razinu od tadašnjih lokalnih okvira. Nakon smrti oca, podrum i vinograde naslijedili su Andrea i njegov

mlađi brat Alberto te njihovi sinovi. Životnu strast Andree prema vinima simbolično oslikava jedna njegova nedavna

izjava: “Kada opisuješ vino, ne možeš izbjeći romantične riječi jer je vino sama esencija romantike”. Danas vina iz Bocellijeva podruma vinski znalci i ljubitelji vina diljem svijeta uvrštavaju među najbolja talijanska vina. Vina iz Bocellijeva podruma u kojima će hrvatska publika uživati su: Bocelli Chianti Docg, ukusno crno vino cvjetnih i voćnih okusa, s prepoznatljivim blagim mirisom čokolade i slatkog voća, Bocelli Pinot Grigio delle Venezie Igt, jedinstveno bijelo suho vino svježe arome limuna, metvice i livadnog cvijeća, Bocelli Prosecco Doc, vrhunsko bijelo pjenušavo vino cvjetnog mirisa i Bocelli Tenor Red Toscana Igt, toskansko crno vino s aromom crnog ribizla, tamnog voća i šljiva. (S.P.)

STANIĆ BEVERAGES HRVATSKA

Širenje na tržište Sjeverne Afrike

Brend Juicy predstavio se drugi put u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na jednom od najvećih i najutjecajnijih prehrambenih sajmova, Gulfood, koji okuplja 5000 izlagača iz cijelog svijeta.

Brend Juicy prisutan je na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata od 2015. godine, a dvije godine nakon ulaska na novo tržište prodaja Juicy sokova povećala se 3,5 puta. Ukupan izvoz Stanić Beveragesa u zemlje MENA regije, konkretno u Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Oman i Katar porastao je devet puta u odnosu na 2016. godinu. Uz rast prodaje sokova na ovim tržištima, rezultat sudjelovanja Stanić Beveragesa Hrvatska je daljnje širenje izvoza u Bahrein, Jemen i Egipat. “Izvoz je vrlo važna stavka u prodajnoj strategiji Stanić Beveragesa. Dvije godine intenzivno radimo na osnaživanju pozicije brenda Juicy u MENA regiji te s ponosom mogu reći kako smo zaslužni

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4019 | 5. ožujka 2018.

i za općenito jačanje imidža hrvatskih tvrtki u vidu vrhunske kvalitete proizvoda i visokog stupnja poslovne profesionalnosti. Kako bi određeni proizvod na novom tržištu postao brend, vrlo je važno brendirati i zemlju iz koje on dolazi, stoga je podrška državnih institucija i gospodarskih udruženja vrlo važna za uspješan plasman hrvatskih tvrtki na Bliskom istoku”, kazao je Svjetlan Stanić, direktor i vlasnik Stanić Beveragesa Hrvatska pri povratku iz Dubaija. Činjenica da se Juicy nalazi na policama dvaju najvećih maloprodajnih lanaca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Carefoura i Union Koopa, potvrđuje njegovu poziciju relevantnog brenda na tržištu.


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Naa

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.


9. svibnja 2018.

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01 uprava@privredni.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.