Pv 3942 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

29. kolovoza 2016., godina LXIII, broj 3942

tema tjedna

Hrvatska turistička košnica

Ove se godine od turizma planira uprihoditi više od osam milijardi eura

intervju

Cristian Serio Canicula

pv analiza: građevinci

Projekata ima, optimizma baš i ne

raste uzgoj ribe

Europa je uvijek gladna ribe

Što čini tvrtku uspješnom? Uspješni i zadovoljni zaposlenici.

Uplatite dobrovoljnu mirovinsku štednju za sebe i svoje zaposlenike i iskoristite poreznu olakšicu Srce svake tvrtke njezini su zaposlenici. Nagradite ih uplatom dobrovoljne mirovinske štednje u iznosu do 500 kuna mjesečno ili 6.000 kuna godišnje. Uplate poslodavca u III. stup su porezno priznati izdatak na koji se ne plaćaju dodatni porezi i doprinosi.

www.azfond.hr/dmf, besplatni info telefon: 0800 0099

sadržaj

3942 / 29. kolovoza 2016. TEMA TJEDNA 6

Hrvatska - turistička košnica Ove se godine od turizma planira uprihoditi više od osam milijardi eura

Cristian Serio, predsjednik Uprave i vlasnik tvrtke Canicula, Muć Uskoro u Muću gradimo još jedan pogon

Domagoj Borščak, zamjenik komercijalnog direktora tvrtke Bomark Pak Od inovativne ambalaže do Civilizacije ljubavi

INTERVJUI

6 16

PV ANALIZE 16

Uzgoj ribe globalno u porastu Europa je uvijek gladna ribe

Projekti za EU financiranje i graditeljstvo Građevinci: projekata ima, optimizma baš i ne

Financijska agencija

Prosječan Hrvat godišnje pojede 12 kilograma ribe, a Portugalac gotovo 57 kilograma

Na otocima raste i broj poduzetnika i broj zaposlenih Lani je na otocima poslovalo 3933 poduzetnika koji su zapošljavali 20.364 radnika

Farmeron – pet godine poslije Kopić: Tehnologija sama po sebi nije svrha

Tworek, Nova Gradiška Ozbiljnije je kad ste tvrtka

Aktualno

Priča s RAZLOGOM

Cristian Serio

HRWWWATSKA 40 Gamescom 2016

Imamo i iskustvo i znanje i kvalitetu

SVIJET FINANCIJA 52

Bisnode: polugodišnja analiza 2016. godine Zaustavljen rast broja novoosnovanih poduzeća

Visoka kvaliteta i odličan dizajn Hrvatski namještaj sve popularniji u inozemstvu

BUSINESS & LIFESTYLE

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Željka Sijerak Radas

Medicinski turizam izgubljen u problemima Ni jedna tvrtka ne može sama promovirati Hrvatsku kao destinaciju medicinskog turizma na stranim tržištima. Glavnu riječ tu moraju imati HTZ i Ministarstvo turizma

M Željka Sijerak Radas, suvlasnica i direktorica Enjoy Healtha, Split

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

edicinski turizam, iako predstavljen kao jedna od ključnih grana u Strategiji hrvatskog turizma 2020. godine, u stvarnosti nailazi na niz problema. Ponajprije je tu slaba, odnosno nedostatna promocija Hrvatske kao destinacije medicinskog turizma na stranim tržištima. Ni jedna tvrtka, odnosno gospodarski subjekt ne može taj posao odraditi sam jer on iziskuje velika financijska sredstva. Glavnu riječ tu moraju imati Hrvatska turistička zajednica, kao krovna kuća hrvatskog turizma, i Ministarstvo turizma. Popriličan nered vlada i na terenu, gdje svaka županija ili grad ima svoje udruženje medicinskog turizma te se organizacije međusobno gledaju kao konkurenti. U svom radu agencija Enjoy Health nastoji poticati kolege iz drugih dijelova Hrvatske na zajednički rad i zajedničko nastupanje na stranim tržištima jer smo i kao država mala destinacija, a da ne govorimo o tome koliko su pojedine regije mikro destinacije na tom izuzetno velikom i bogatom tržištu. Niz je prednosti ovakvog turizma. To je turizam koji traje tijekom cijele godine i nije trendovski. Potiče razvoj lokalne, organske poljoprivrede, visokoobrazovanom medicinskom kadru omogućuje dodatnu zaradu ili čak cjelokupno profiliranje na rad s turistima i zadnje, ali i najvažnije, njeguje mediteranski način života kojeg se nikako ne treba odreći. Dapače, treba ga na sve načine poticati. Enjoy Health specijalizirana je agencija za medicinski i wellness turizam na području Dalmacije. Promatrajući je kroz programe i usluge koje nudi svojim klijentima, jedan je od pionira na turističkom tržištu Hrvatske. Tvrtku smo osnovale nas dvije splitske poduzetnice, Anja Škulje Makjanić i Željka Sijerak Radas. Iako poslovno mlada, naša tvrtka je već profilirala svoje usluge u dva osnovna pravca: medicinski turizam – uzimajući u obzir samo najbolje što Dalmacija, poglavito Grad Split, ima te wellness programi pod brendom Enjoy Mediterranean, u kojem tvrtka nudi jednotjedne i dvotjedne pakete za sve one koji žele okusiti čari života u ovom dijelu svijeta nudeći im vrhunski smještaj, osobnog kuhara, kon-

4 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

dicijskog trenera, nutricionista, učitelja joge, programe detoksikacije, spa i beauty tretmane, opušteni mediteranski način života... Velik interes tržište pokazuje i za naše programe mršavljenja za koje, bez skromnosti, tvrdimo da su među najboljima na svjetskom tržištu ovog trenutka. U moru vikend ili jednotjednih paketa za mršavljenje koji se nude na zapadnoeuropskom i američkom tržištu, Enjoy Health okupio je u svojim programima, koji traju minimum četiri tjedna, niz vrhunskih profesionalaca iz područja kineziologije, nutricionizma, fizioterapije i drugih srodnih grana koji svojim znanjima i iskustvom jamče željene rezultate svim klijentima. Svi programi koje Enjoy Health nudi prilagođeni su željama klijenata i niti jedan nije identičan. Iako takvo poslovanje zahtijeva cjelodnevnu angažiranost i vrlo predan rad, u tvrtki kažu da drugačije niti žele niti mogu, jer upravo ta dodana, osobna vrijednost je ono što klijenti cijene i što su spremni platiti.

Medicinski turizam traje tijekom cijele godine i nije trendovski Problemi s kojima se tvrtka susreće odnose se na klasične probleme svih poduzetnika početnika u Hrvatskoj, a to je nemogućnost financiranja kako kroz kredite tako i kroz bespovratne programe od kojih velika većina zahtijeva da tvrtka prvo troši svoj novac, a tek potom dobiva povrat određenog dijela. Poduzetnice početnice najčešće nemaju taj financijski kapital. Enjoy Health imao je sreću zadovoljiti sve kriterije HGK-ŽK Split i kroz Poduzetnički inkubator za poduzetnice početnice dobiti ured i svu infrastrukturu na korištenje u trajanju od tri godine. Ta akcija HGK-ŽK Split nam je izuzetno olakšala, ali i uljepšala posao.

BROJKE, BROJKE

Poslovanje proizvođača piva u 2015.

oko 82 litre piva

38 poduzetnika

godišnje popije prosječni Hrvat

2,3 milijarde kn prihoda ukupno su ostvarili, što je povećanje za 7,7%

u 2015. godini proizvodilo je pivo u Hrvatskoj

1467 zaposlenih ukupno su imali u 2015., a u odnosu na 2014. to je smanjenje broja zaposlenih za 1%

9366 kuna

prosječna mjesečna obračunata neto plaća, što je za 6% više u odnosu na prethodno razdoblje

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u proizvodnji piva 2015. godine:

ZAGREBAČKA PIVOVARA

993,5 milijuna kuna prihoda

HEINEKEN HRVATSKA

682,9 milijuna kuna prihoda

CARLSBERG CROATIA 332,3 milijuna kuna prihoda PRVO HRVATSKO PIVO 1664

87.481 kuna prihoda

HEINEKEN ADRIA 70.234 kuna prihoda Izvor: Fina

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA TuristiÄ?ka sezona

6 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Hrvatska turistička košnica Prema riječima tehničkog ministra turizma Antona Klimana ovogodišnja turistička sezona je najbolja do sada. Do 20. kolovoza nije prošao ni jedan dan a da se u Hrvatskoj nije odmaralo više od milijun gostiju, a do kraja srpnja ostvareno je više od 45 milijuna noćenja što su svakako dobri pokazatelji, a vjerujem da će te brojke pratiti i kvalitetni prihodi piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vi turistički pokazatelji ukazuju na to da će ova turistička sezona biti vrlo uspješna. Preciznije, bit će rekordna i po fizičkim pokazateljima i po prihodu. Naime, porasli su gotovo svi segmenti turizma (jedino su kampovi imali lošiji start), a snižene su i cijene u obiteljskom smještaju. Ove godine povećala su se i dva već ranije uočena problema - nedostatak radne snage i infrastruktura, a sve ukazuje na to da će oni biti još izraženiji u narednim godinama. Prema riječima tehničkog ministra turizma Antona Klimana ovogodišnja turistička sezona je najbolja do sada. Do kraja srpnja ostvareno je više od 45 milijuna noćenja, od čega je više od 26 milijuna ostvareno samo u srpnju. “Do 20. kolovoza nije prošao ni jedan dan a da se u Hrvatskoj nije odmaralo više od milijun gostiju. To su svakako dobri pokazatelji, a vjerujem da će te brojke pratiti i kvalitetni prihodi, te da će oni debelo prijeći osam milijardi eura. Ako tome pribrojimo domaću potrošnju, koja će sigurno biti veća od 1,5 milijardi eura, svakako možemo govoriti o dobroj sezoni”, ističe Kliman.

Sve destinacije u porastu

U Istarskoj županiji u kojoj se ostvaruje najviše noćenja zadovoljni su sezonom.

“Kada analiziramo ovu turističku godinu, važno je imati na umu da je 2015. bila daleko najuspješnija turistička godina u povijesti Istre. Lani je ostvareno 23.670.000 noćenja što je šest posto više u odnosu na 2014. te 1.400.000 noćenja više nego godinu ranije, što je uistinu značajno povećanje. Jasno je da je veliki izazov iz godine u godinu povećavati noćenja bez povećanja broja smještajnih jedinica. Ova godina je također velika turistička godina i, po svemu sudeći, bit će rekordna. U Istri je prvi put tijekom srpnja realizirano sedam milijuna noćenja, dok ih je lani bilo 6,5 milijuna, a kako sada stoje stvari, u kolovozu će se prvi put realizirati osam milijuna noćenja, a lani ih je bilo 7,7 milijuna. Tako će se brojevi i simbolički poklopiti. Preciznije do 21. kolovoza realizirano je 5.860.000 noćenja, dok ih je prošle godine bilo 5.560.000, što je oko 300.000 noćenja ili 5,6 posto više u odnosu na 2015.”, ističe Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Od početka 2016. pa do 20. kolovoza Dubrovnik je ostvario 680.767 dolazaka što je 10 posto više i 2.372.317 noćenja što je rast od 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najviše gostiju je iz Velike Britanije, pa slijede Francuska, SAD, Njemačka, Hrvatska, Španjolska, Švedska, Norveška, Finska, Australija... 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

više od mlrd €

očekivani ovogodišnji prihodi od turizma

više od mlrd €

1,5

očekivana domaća potrošnja

Prema riječima Jelke Tepšić, voditeljice odjela za komunikacijske taktike u Turističkoj zajednici Dubrovnik, dvomilijuntno noćenje u Dubrovniku ove je godine ostvareno 6. kolovoza, četiri dana ranije nego 2015. što potvrđuje uspješnost ovogodišnje sezone. “Prema dosadašnjim rezultatima i najavama, do kraja turističke godine i tromilijuntno noćenje sigurno će se dogoditi ranije nego prošle godine”, predviđa Jelka Tepšić. Poznato je da Dubrovnik u Hrvatskoj prednjači po broju ticanja i putnika s brodova na kružnim putovanjima, te je treća luka na Mediteranu po popularnosti među gostima. “U srpnju ove godine bilo je 122.584 putnika, a lanjskoga srpnja 136.942 putnika na kružnim putovanjima. Od početka 2016. je bilo, pak, 385.983 putnika, dok je u prvih sedam mjeseci 2015. bilo 390.452 putnika, te možemo govoriti da je ova godina vrlo slična po ostvarenjima prošlogodišnjoj”, kaže Jelka Tepšić. I srpanjski rezultati ostvareni u Splitu potvrdili su sve najave o najuspješnijoj turističkoj sezoni do sada. Prema podacima eVisitora, sustava za prijavu i odjavu gostiju, na području Splita u srpnju je ostvareno 124.219 dolazaka i 424.184 noćenja, što je 29 posto više dolazaka i 31 posto više noćenja u odnosu na 2015. “Najbrojniji su nam bili turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Australije i SAD-a, dok su najveći broj noćenja u srpnju ostvarili turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske i Njemačke. U kumulativnom iznosu od siječnja do srpnja na

području Splita ostvareno je 298.060 dolazaka i 886.565 noćenja, što je 24 posto više u dolascima i 28 posto više u noćenjima u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Valja naglasiti da je milijuntno noćenje ove godine ostvareno

Iako će i oni završiti u plusu, nešto lošiji start sezone imali su kampovi gotovo mjesec dana ranije u odnosu na 2015. Ova sezona ostat će zapamćena po najvećem broju turista u gradu, najvećem interesu novinara i blogera, najvećem broju manifestacija za sve segmente turista i kao najuspješnija do sada”, ističe Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Split. Prošle godine na području Kvarnera bilo je određenih problema s dolascima gostiju, no ove godine je situacija puno bolja. Tako je u srpnju na Kvarneru boravilo čak 14 posto više gostiju, koji su ostvarili 10 posto više noćenja, nego u srpnju 2015. U sedam ovogodišnjih mjeseci Kvarner je posjetilo gotovo 1,4 milijuna gostiju, a realizirano je više od sedam milijuna noćenja. Riječ je o povećanju broja gostiju od pet posto i noćenja od šest posto, što znači da

Sean Lisak, predsjednik Udruge hrvatskih marina pri HGK-u

Nautički turizam potrebno je valorizirati kao specifični turistički proizvod, a ne kao izvor prihoda države kroz koncesijske naknade Ivica Buble, vlasnik i direktor Dalmacija chartera iz Trogira, jedne od najstarijih hrvatskih čarter tvrtki, smatra kako imamo uspješnu nautičku sezonu te da ćemo ostvariti rast u ovom segmentu turizma. “Dijelom to možemo zahvaliti i nestabilnoj situaciji na jugoistočnom Mediteranu. No, prostora za rast hrvatskog turizma ima najviše u nautičkom turizmu. Ni približno nismo iskoristili taj potencijal”, ističe Buble. Sean Lisak, član Uprave Tehnomonta zadužen za Marinu Verudu iz Pule, ujedno i predsjednik Udruge hrvatskih marina pri HGK-u, kaže da temeljem podataka o dosadašnjem tijeku turističke i nautičke sezone možemo reći da je nautički sektor zabilježio još jednu uspješnu godinu, iako potpuni podaci po pojedinim marinama još nisu dostupni. “U razgovorima s kolegama iz naših marina osjeća se zadovoljstvo dosadašnjim tijekom sezone, a budući da su i prognostičke karte za posezonu povoljne, sezona bi se u tom smislu mogla produžiti”, naglašava Lisak. Lisak kaže da se iz benchmark analize hrvatskih marina, koja se započela raditi potkraj prošle godine, vidi uočljiva razlika u pojedinim

8 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

promatranim kategorijama sjevera i juga. “To bi se moglo objasniti većom zainteresiranošću nautičara za južni, u nautičkom smislu atraktivniji dio Jadrana. Iz strukture prihoda marina vidljivo je da još uvijek veći udio prihoda dolazi od iznajmljivanja veza i to je ono na čemu treba poraditi. Potrebno je omogućiti marinama i koncesionarima na tim područjima da se stvore pretpostavke za nove sadržaje, nove usluge, kako bi se na taj način postigao dodatni rast ukupnog prihoda. Jedan od preduvjeta da bi se to moglo ostvariti je i donošenje strategije razvoja nautičkog turizma te krovnih zakona poput onoga o pomorskom dobru te koncesijama. Ujedno je nautički turizam, kako i sama riječ kaže, potrebno valorizirati kao specifični turistički proizvod, a ne kao izvor prihoda države kroz koncesijske naknade putem resornog ministarstva”, pojašnjava predsjednik Udruženja marina pri HGK-u.

je i vrijeme prosječnog boravka gostiju povećano. Da trend porasta turističkog prometa na Kvarneru uočen ranijih mjeseci nije slučajan, potvrđuje i ovogodišnji kolovoz. Tako je u ovaj dio Jadrana u prvom tjednu kolovoza došlo 173.917 gostiju, a ostvareno je 1.125.247 noćenja. “Samo tijekom srpnja Kvarner se povećao za 674.000 ljudi, što je više nego dvostruko od broja domicilnog stanovništva. Mislim da to govori o tome o kakvoj se turističkoj košnici radi, a nije teško zamisliti kako izgleda špica turističke sezone. Impresivno, ali ne i iznenađujuće. To je, naime, rezultat marketinških aktivnosti na najvažnijim emitivnim tržištima, s kojih nam je došlo gotovo 80 posto gostiju, a to su Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija, Mađarska i Češka, koje slijede Poljska i Slovačka. Pri tome moram naglasiti da su, uz Turističku zajednicu Kvarnera, neizmjeran trud u pripremi sezone uložili turistički gospodarski subjekti i lokalne turističke zajednice”, ističe Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera, koja očekuje da će Kvarner vrhunac sezone zaključiti impresivnim rezultatima. “Sa sigurnošću se može reći da smo u još jednoj odličnoj turističkoj godini, a prema najavama dolazi nam i izvrsna posezona”, naglašava ona.

Kampovi lošije startali

Iako će i oni završiti u plusu, nešto lošiji start sezone imali su kampovi. Prema podacima koje nam je iznio Adriano Palman, direktor

Kamping udruženja Hrvatske, od početka godine do kraja lipnja u kampovima je ostvaren pad broja noćenja od nekih devet posto. “No sezona je krenula u punoj snazi te su srpanj i kolovoz veoma dobri. Tako je u srpnju ostvareno oko četiri posto više noćenja u odnosu na 2015., a taj je rast bio dovoljan da se izjednači prethodni minus i postigne razina lanjskih rezultata. Točni podaci za kolovoz još nisu poznati, ali se računa kako će i oni biti pozitivni te da će se tijekom kolovoza u kampovima ostvariti oko šest milijuna noćenja. Kada tome dodamo prethodne rezultate, od otvaranja pa do kraja kolovoza, broj noćenja u hrvatskim kampovima dostići će solidnu brojku od oko 15 milijuna. U preostalom razdoblju, do kraja godine, računa se na ostvarenje od nešto malo više od dva milijuna noćenja”, kaže Palman. Prema njegovim riječima, struktura gostiju i dalje je standardna. “Većina gostiju su Nijemci s udjelom od čak 30 posto, slijede Slovenci, Austrijanci, Nizozemci te Talijani. Ove godine primjećuje se u našim kampovima i porast gostiju iz Istočne Europe, ali za točne brojke trebat će pričekati kraj sezone”, dodaje Palman. Palman naglašava da kampovi iz godine u godinu ostvaruju rast, pa su sadašnji rezultati oko 15 posto veći u odnosu na one prije pet godina ili 22 posto u odnosu na one prije 10 godina. “U KUH-u stalno ističemo kako su kampovi tijekom proteklog desetljeća konstantno ulagali u kvalitetu te da je to jedan od ključnih razloga zbog kojih je hrvatski turizam

Uspješnost jedne turističke sezone primarno se treba reflektirati kroz uspjeh hrvatskog turizma kao

gospodarske grane odnosno promatrati kroz činjenicu koliki je gospodarski i financijski učinak hrvatskog turizma, posebno organiziranog turizma, na ostale gospodarske grane. Goran Ražnjević, predsjednik Uprave biogradske Ilirije

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA

Turistički srpanj u brojkama dolasci

noćenja

4.084.721

26.620.260

TOP

županija

noćenja

Istra Kvarner Splitsko-dalmatinska Zadarska

7.063.725 5.283.309 5.104.540 3.805.257

Šibensko-kninska

2.045.002

zemlja

noćenja

Njemačka Slovenija

3.907.239 3.722.821

Češka Austrija Poljska

1.955.891 1.848.327 1.806.652

10 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

TOP

u zadnjem desetljeću ostvarivao dobre rezultate i svaku godinu završavao u plusu s barem nekoliko postotaka. To dokazuje da se kamping sektoru isplati ulagati u kvalitetu i da su gosti spremni platiti veću cijenu ako je ona prilagođena kvaliteti”, pojašnjava Palman. Obiteljski smještaj ove godine nastavlja s rastom, ali uz nešto niže cijene. “Snižavanje cijena u privatnim apartmanima direktna je posljedica sve većeg broja novih iznajmljivača na tržištu. S postizanjem ekonomski isplativih cijena nemaju problem iznajmljivači, koji su ulagali i dosegli visoku razinu kvalitete. Oni nemaju problema ni s bookingom. Zato bih i preporučila malim iznajmljivačima ulaganje u kvalitetu. Upravo su u tijeku natječaji koji im omogućuju dobivanje bespovratnih sredstava za ulaganje u podizanje kvalitete usluge”, ističe Anamarija Cicarelli, vlasnica tvrtke Interligo iz Splita koja se bavi savjetovanjem malih iznajmljivača. Ona dodaje kako je zadnjih godina izražen trend boravka gostiju po dan ili dva u privatnom smještaju. “Riječ je o mladim ljudima koji su odlični potrošači i koji obiđu nekoliko destinacija za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj”, pojašnjava Anamarija Cicarelli.

Hotelijeri zadovoljni

U Sunčanom Hvaru su, prema riječima predsjednice Uprave Gordane Tomičić, ostvarili povijesno najbolju predsezonu. “S obzirom na rezultate srpnja i kolovoza te stanje rezervacija za rujan i listopad, očekujemo najdužu i najuspješniju sezonu. Ostvareni rast noćenja zaključno sa srpnjem je 22 posto uz održavanje

iznadprosječnih cijena, što je posljedica dobro targetiranih ključnih tržišta i razvoja vlastitih direktnih kanala prodaje na tržištima više platne moći, kojima je Hvar postao nezaobilazna destinacija. Novoobnovljeni hotel Pharos značajno premašuje očekivanja i planom zadane financijske ciljeve, a naša hotelska kuća bilježi 15 posto više ukupne prihode”, ističe predsjednica Uprave Sunčanog Hvara. I u biogradskoj Iliriji, tvrtki koja objedinjuje tri turistička sektora - hotelijerstvo, nautiku i kamping, zadovoljni su ovogodišnjom sezonom. No, prema riječima predsjednika Uprave Gorana Ražnjevića, izvesti zaključke o turističkoj sezoni odnosno turističkoj industriji kao gospodarskoj grani, možda i najznačajnijoj u Hrvatskoj, kompleksno je pitanje, posebice za one koji se bave organiziranim turizmom. “Uspjeh turističke sezone trebalo bi promatrati u kontekstu sveukupnih gospodarskih i financijskih efekata koje hrvatski turizam ima na hrvatsko društvo i gospodarstvo na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj, posebno uzimajući u obzir sveukupni utjecaj turizma kao djelatnosti na razvoj cijele jadranske Hrvatske. Statistički podaci o broju dolazaka i noćenja, potom ostvarena turistička potrošnja, kojima se gotovo svakodnevno javnost bombardira, su samo osnovni, bolje reći minimalni pokazatelji uspješnosti turističke sezone. Riječ je o podacima, prema mom mišljenju, isključivo sekundarne prirode. Uspješnost jedne turističke sezone primarno se treba reflektirati kroz uspjeh hrvatskog turizma kao gospodarske grane odnosno promatrati kroz

činjenicu koliki je gospodarski i financijski učinak hrvatskog turizma, posebno organiziranog turizma, na ostale gospodarske grane”, ističe Ražnjević koji smatra da hrvatski turizam do sada nije do kraja iskoristio sve svoje razvojne potencijale bez obzira na to što za to postoje sve pretpostavke. “Turizam se nije uspio u potpunosti afirmirati kao poluga razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva, koja će značajno pridonijeti gospodarstvu u cjelini s efektima koji će biti mjerljivi i vidljivi 365 dana u godini, a ne samo 120 do maksimalno 150 dana godišnje. Nažalost, vrlo često se u hrvatskom turizmu stvara impresija uspjeha tamo gdje ga zapravo ni nema, niti će ga u doglednoj budućnosti biti. Nećemo uspjeti iskoristiti potencijal turizma ako ga budemo promatrali isključivo

više od mil

noćenja ostvareno samo u srpnju

U Istri je prvi put tijekom srpnja realizirano sedam milijuna noćenja, dok ih je lani bilo 6,5 milijuna, kaže Denis Ivošević kroz nekoliko statističkih podataka, a ne promišljamo o njemu kao gospodarskoj djelatnosti, što on u svojoj prirodi jest. Hrvatski turizam treba i mora poentirati u gospodarskom smislu na način kako to rade i druge turističke zemlje u turizmu, puno uspješnije i organiziranije od nas”, smatra čelni čovjek Ilirije. 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Cristian Serio, predsjednik Uprave i vlasnik tvrtke Ca

Uskoro u Muću gradimo još jedan pogon Odlučili smo se na razvoj vlastitog brenda, odnosno robne marke. Kakva je Hrvatska za poslovanje? Osobno nisam imao velikih problema i vrlo brzo sam se snašao i bio prihvaćen. Zadovoljan sam uvjetima života i poslovanja, kaže poduzetnik koji je unio poslovnu živost u samo središte Zagore razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

bitelj vlasnika tvrtke Canicula iz Muća, mladog talijanskog poduzetnika Cristiana Serija, više od 100 godina bavi se preradom ribe. Tvrtka Canicula posluje više od pet godina u Hrvatskoj. Krajem ožujka ove godine otvorila je novi pogon za preradu ribe u radnoj zoni Prisike smještenoj u Općini Muć. Do tada je proi-

Zadovoljni smo jer radimo sve dinamičnije. Radnike smo pronašli na području Muća te u Otoku kod Sinja zvodila u iznajmljenim i neuvjetnim pogonima u Tribunju gdje su proizvodili godinu dana te u Milni na Braču. Na Braču je Serio muku mučio s nedostatkom radne snage, a imao je i velike troškove transporta trajektom. U Milni je imao godišnji promet između 15 i 20 milijuna kuna 12 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

anicula, Muć

Slani inćuni Canicula u velikim posudama plasiraju se u talijanski pogon naše obiteljske tvrtke Pesce Azzuro, gdje se prepakiravaju i plasiraju u velike talijanske trgovačke lance, kaže Serio

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Podnijeli smo zahtjev za dobivanje izvoznog broja za Rusiju koja nam je jako zanimljivo tržište. Riblje konzerve ne podliježu embargu, što je dobro. U planu nam je proboj na kinesko i japansko tržište

investicija u prvi pogon u Muću (od toga 22 mil kn kredit HBOR-a)

da bi zadnjim danom 2015. godine Canicula prestala proizvoditi na Braču. S Cristianom Seriom razgovarali smo o planovima njegove tvrtke Canicula, o novim ulaganjima te o pozicioniranju na tržištu. Serio je komentirao i uvjete poslovanja u Hrvatskoj te stanje i kvalitetu ribljeg fonda u Jadranskom moru.

50 t ribe

n Koliko je vrijedna investicija u proizvodni pogon u Muću? - Investicija u pogon vrijedna je 32 milijuna kuna. Oko 10 milijuna kuna osigurano je sredstvima fonda Europske unije IPARD Mjera 103, dok je 22 milijuna kuna kredit HBOR-a. Pogon je površine gotovo 2000 metara četvornih i smješten je na parceli od oko 7000 metara četvornih. Upravo očekujemo isplatu, odnosno povrat sredstava.

32 mil kn

dnevno

sadašnji kapacitet prerade

više od

60%

proizvodnje odlazi u izvoz

n Što proizvodite?

- Canicula u najvećoj mjeri proizvodi slane inćune, od kojih najveći dio plasiramo na talijansko tržište. Slani inćuni Canicula u velikim posudama plasiraju se u talijanski pogon naše obiteljske tvrtke Pesce Azzurro, gdje se prepakiravaju i plasiraju u velike talijanske trgovačke lance. Tržište je osigurano jer tvrtka moje obitelji radi robnu marku za najveće talijanske trgovačke lance. Dio asortimana pakiramo pod vlastitom robnom markom u posebno dizajnirane staklenke i to plasiramo na hrvatsko tržište te tržišta još nekoliko zemalja. Osim slanih inćuna, konzerviramo slane srdele i marinirane kozice.

14 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Jeste li zadovoljni proizvodnjom? Jeste li osigurali dovoljan broj radnika? - Zadovoljni smo jer radimo sve dinamičnije. Radnike smo pronašli na području Muća te u Otoku kod Sinja. Svaki dan pedesetak radnika dovozimo i vraćamo autobusom. U pogonu zapošljavamo 70 radnika, imamo još desetak

Plan nam je da tvrtka dosegne promet od oko 35 milijuna kuna u komercijali i administraciji te vozače kamiona i radnice na plivaricama, odnosno ribare. Uglavnom, imamo gotovo 100 radnika. Canicula već ima tri kamiona prilagođena prijevozu svježe ribe.

n Znači, imate plivarice? - Imali smo jednu plivaricu od prije, a sada smo kupili još jednu. Vrijednost jedne plivarice je oko 200.000 eura. Inače, lovimo i prerađujemo srdele i inćune, a u novom pogonu smo započeli konzerviranje kozica. Ugovorili smo suradnju s dvije koče koje love kozice u blizini Palagruže. Kozice u pogonu čistimo i pakiramo. Započeli smo prodaju po ugostiteljskim objektima i zadovoljni smo.

n Ima li dovoljno ribe u Jadranu? - Ima je dovoljno i, što je najvažnije, radi se o vrlo kvalitetnoj ribi. Doduše, riblji fond je dosta oslabio, tako da Europska komisija određuje lovostaj na ulov ribe, što se pokazalo dobrim potezom. Otkada su uvedeni lovostaji, u vrijeme kada je dozvoljen ribolov imamo više ribe i veći su komadi. Zato je to, prema mojem mišljenju, dobar i koristan potez. Za vrijeme lovostaja imamo i manju nadoknadu u smislu osiguranja sredstava za plaće rad-

Problemi s naplatom u Hrvatskoj? Ma nije to toliko izraženo koliko se govori nike na plivaricama. Za vrijeme lovostaja na ulov inćuna, ukoliko se pokaže potreba, sirovinu planiramo osigurati iz Španjolske. Razvili smo model dostave, tako da bismo svježe inćune dopremali iz Španjolske za 16 sati. Sada već dobro funkcionira model s dva vozača kamiona koji se mijenjaju u vožnji. Ipak, riba iz Jadranskog mora je vrlo kvalitetna i prednost je to što je možete dobiti odmah nakon ulova. U pogonu je već u roku od dva sata nakon što je izvađena iz mora. Međutim, i ova iz Španjolske je vrlo zadovoljavajuća kada nema jadranske ribe.

n Koliki promet planirate ostvariti? - Plan nam je da tvrtka dosegne promet od oko 35 milijuna kuna. Kapacitet nam je prerada 50 tona ribe dnevno. Planiramo postati vodeći proizvođač slanih inćuna u Hrvatskoj. n Planirate li proširiti i proizvodni asortiman? - Krajem godine ili početkom iduće planiramo izgradnju još jednog proizvodnog pogona na susjednoj parceli. U njemu ćemo imati rashladne komore i opremili bismo pogon tehnologijom za brzo smrzavanje. Drugi dio pogona bio bi namijenjen dimljenju ribe, uglavnom lososa i tune. Na ovim prostorima nema većeg pogona za dimljenje ribe, tako da bismo time dobili značajan dio tržišta dimljene ribe i plodo-

va mora. Siguran sam da je to dobar projekt. Planiramo investirati između 25 i 30 milijuna kuna. I tu računamo na određena sredstva iz EU fondova. Uglavnom, prijavit ćemo projekt. HBOR i ostale institucije su se do sada uvjerile da smo ozbiljna tvrtka, tako da očekujemo lakše poslovanje i lakši dolazak do sredstava za investiciju.

n Gdje plasirate svoje proizvode?

- Dosta izvozimo u Italiju, a nešto i u Španjolsku. Započeli smo izvoz u Srbiju i Crnu Goru. Više od 60 posto proizvodnje izvozimo. Cilj nam je da sve manje izvozimo u velikim pakiranjima, te da sve veći udjel imaju staklenke. Pogotovo na domaćem tržištu. Na domaćem tržištu dio plasiramo kroz ugostiteljske objekte, a naši proizvodi su odnedavno i na policama trgovačkih lanaca. To su za sada Konzum, Tommy, Billa i Interspar. Mogu reći da su naši partneri jako zadovoljni kvalitetom naših proizvoda. Mi inače, za razliku od naše konkurencije, stavljamo maslinovo, a ne biljno ulje u naše konzerve.

n Na koja još tržišta planirate izvoziti? - Podnijeli smo zahtjev za dobivanje izvoznog broja za Rusiju koja nam je jako zanimljivo tržište. Riblje konzerve ne podliježu embargu, što je dobro. U planu nam je proboj na kinesko i japansko tržište. Uglavnom, imamo dosta planova vezanih uz izvoz. n Imate li problema s naplatom potraživanja? - Ma nije to toliko izraženo koliko se govori. Istina je da se malo duže čeka, ali se na kraju uspije naplatiti. Recimo, mi smo zadovoljni jer smo u travnju i svibnju uspjeli doći na police lanaca, a poznato je da oni u pravilu krajem godine sklapaju ugovore. Dosta smo uložili i u marketing, tako da dosta i očekujemo. n Zanima li vas proizvodnja vlastitih robnih marki za trgovačke lance? - Odlučili smo se na razvoj vlastitog brenda, odnosno robne marke. Naravno da smo fleksibilni i da ne odbacujemo mogućnost suradnje. Ipak, za sada razvijamo svoj, odnosno hrvatski brend. Već smo dosta uložili u marketing, vizualni identitet i prepoznatljivost brenda Canicula. Istina je da vlastite robne marke na Zapadu i u Ita-

liji imaju puno veći udjel na policama i da taj trend dolazi i u Hrvatsku. To su ozbiljni ugovori između proizvođača i trgovačkih kuća. Radi se i o ozbiljnim količinama. Međutim, ja u Hrvatskoj namjeravam izgraditi, odnosno već gradim vlastiti hrvatski brend Canicula.

n Imate problema zbog toga što poslovna zona nije potpuno opremljena. O čemu se radi? - Poslovna zona Prisika nema pročištač, tako da smo morali napraviti vlastiti. To nas je do sada koštalo oko dva milijuna kuna. Bili smo niz puta na razgovoru sa županom i načelnikom te smo dobili obećanje da će zona dobiti kanalizaciju, odnosno oni su obećali da će sve poduzeti da je dobije. n Imate li problema s konkurencijom? - Nemamo, jer smo kolege. Surađujemo. Druga stvar dobrih odnosa je to što je potreba za našim proizvodima velika i što za njih vlada veliki interes. Na europskom tržištu potražnja je još uvijek veća nego ponuda. n Kakva je Hrvatska za poslovanje? Što vas posebno smeta? - Osobno nisam imao velikih problema i vrlo brzo sam se snašao i bio prihvaćen. Zadovoljan sam i s uvjetima života i poslovanja. Mislim da bi se trebalo poraditi na smanjenju birokratskih barijera. Sve ostalo je slično kao i u Italiji. Naravno, Italija je veliko tržište i veća je potrošnja i potreba za ribljim prerađevinama nego u Hrvatskoj. Mogu reći da sam uglavnom zadovoljan.

n A kako ide obiteljski posao u Italiji? - Obitelj Serio se više od 100 godina bavi soljenjem i preradom ribe i morskih plodova. Od 1979. godine, kada smo registrirali tvrtku Pesce Azzurro, imamo moderan pogon i sjedište u gradiću Cefalù. Tvrtka ima pogone u Albaniji, Maroku i Tunisu. Pesce Azzurro lider je na talijanskom tržištu u preradi i skladištenju ribljih konzervi. Trenutno izvozimo u Australiju, Japan, Veliku Britaniju, Slovačku, Švicarsku, Rusiju, Cipar, Izrael, Njemačku, Nizozemsku i Maltu. U Italiji imamo veliki asortiman proizvoda od oko 200 artikala. U Italiji, Tunisu i Albaniji zaposleno je oko 400 radnika.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 15

PV ANALIZA Uzgoj ribe globalno u porastu

16 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Europa je uvijek gladna ribe Od 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodnja ribe u svijetu godišnje je u prosjeku porasla za gotovo devet posto, dakle dva puta više nego u mesnoj industriji. Svjetska potrošnja ribe dosegnula je rekordnu razinu od 20 kilograma po glavi stanovnika, pa UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu u svojoj statistici ističe kako ljudi - prvi put otkako se provode istraživanja - jedu više uzgojene nego divlje ribe piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

pće je poznato da je riba jedna od najzdravijih namirnica, bogata bjelančevinama i vitaminima te ostalim hranjivim tvarima. Iako je prva asocijacija na ribu njezin izlov, bilo iz mora ili slatkovodnih jezera i rijeka, uzgoj ribe, odnosno akvakultura, polako zauzima svoje mjesto kako bi zadovoljila rastuću potražnju za ribom diljem svijeta. Uzgoj ribe danas predstavlja jedan od najbrže rastućih prehrambenih sektora - gotovo polovina konzumirane ribe u svijetu dolazi iz uzgoja, a ta brojka i dalje raste. Prema podacima Europske komisije,

Prosječan Hrvat godišnje pojede 12 kilograma ribe, a Portugalac gotovo 57 kilograma više od 80.000 ljudi već je izravno zaposleno u području europske akvakulture, a očekuje se da će i ta brojka rasti budući da će sve više proizvoda ribarstva stizati iz ribogojilišta u EU. Prema statistici Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda - FAO, svaki europski građanin prosječno godišnje konzumira 23 kilograma ribe. Za Hrvatsku se procjenjuje prosječna konzumacija od oko 12 kilograma ribe po glavi stanovnika, dok je primjerice u Portugalu to 56,8 kilograma, u Litvi 43,4 kilograma te Španjolskoj 42,4 kilograma. Finski je prosjek 35,6 kilograma, a francuski

34,6 kilograma ribe godišnje. Svjetska potrošnja ribe dosegnula je rekordnu razinu od 20 kilograma po glavi stanovnika, pa FAO u svojoj statistici ističe kako ljudi - prvi put otkako se provode istraživanja - jedu više uzgojene nego divlje ribe. “Glavni pokretač globalne konzumacije je rast akvakulture”, rekao je direktor odjela za ribarstvo FAO-a Manuel Barange koji je također istaknuo da je globalna trgovina ribom vrednija od trgovine mesom, duhanom, rižom i šećerom zajedno. To je potkrijepio podatkom da je ukupna trgovina ribom u 1976. godini iznosila osam milijardi dolara, da bi u 2014. dostigla čak 148 milijardi dolara. U 2015. godini u Hrvatskoj je, prema službenoj statistici Ministarstva poljoprivrede, proizvedeno ukupno 11.244,47 tona morske ribe, 798,47 tona školjaka te ukupno 4832,40 tona slatkovodne ribe.

Jadransko more idealno

Važan dio akvakulture je marikultura - uzgoj morskih organizama u moru ili bočatoj vodi, osobito riba i školjkaša. U Hrvatskoj, najznačajnije vrste u uzgoju su lubin, komarča i atlantska plavoperajna tuna, a kod školjkaša dagnja i kamenica. Prema popisu Ministarstva poljoprivrede, u prošloj je godini ukupno bilo 159 uzgajivača, od toga se uzgojem školjaka bavilo njih 127, dok ih je 28 uzgajalo bijelu ribu, a navedena su četiri uzgajivača tune. Ukupan uzgoj tune u 2015. prema podacima Državnog zavoda za statistiku bio je 2603 tone, uzgoj lubina popeo se na 4488 tona, komarče ili orade 4075 tona, dok je uzgoj ostalih vrsta riba iznosio 78 tona. Uzgoj plave ribe odnosno tune čini 21,6 posto marikulture, na kamenice i ostale mekušce i školjkaše otpada 6,6 posto, a dominantan je uzgoj u kategoriji “ostale ribe”,

Nekih segmenata proizvodnje u marikulturi dotiče se više od 40 zakona! Takva kompleksnost

i propisani postupci značajno usporavaju dobivanje svih dozvola i suglasnosti za širenje industrije. Goran Markulin, direktor Cromarisa

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Površina ribnjaka u eksploataciji Šaranski ribnjaci, ha Pastrvski ribnjaci, m

2014.

2015.

Indeksi 2015./2014.

9942

9917

99,7

44.196

51.482

116,5

Izvor: DZS

Proizvodnja konzumne ribe (u tonama) 2014. Ukupno Šaran

2284

2015.

U šaranskim U pastrvskim ribnjacima ribnjacima 2284 -

Ukupno 3401

Indeksi 2015./2014.

U šaranskim U pastrvskim ribnjacima ribnjacima 3401 -148,9

Ukupno 148,9

U šaranskim U pastrvskim ribnjacima ribnjacima -

Som

123,7

Amur

288

132

45,8

Glavaš (bijeli i sivi)

713

469

65,8

Pastrva

378

679

179,6

Ostale ribe

107

104

97,2

3808

3430

378

4832

4153

679

126,9

121,1

179,6

Ukupno Izvor: DZS

uglavnom bijele, koji u postocima čini 71,8 posto. Najviše uzgajivača je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a pritom je uglavnom riječ o uzgajivačima školjki, zatim u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Cromaris osmi u svijetu za brancine i orade

Što se tiče plasmana ribe na domaćem tržištu, tu situacija i nije baš najbolja jer kod nas je potražnja jako mala, a i naplata nije jednostavna. Izvoz je sasvim druga priča. Tibor Petrovčić, direktor Ribnjačarstva Dubrava

“Hrvatska ima veliki potencijal za daljnji razvoj marikulture, prvenstveno zbog visoke čistoće i kakvoće mora”, smatra direktor Cromarisa Goran Markulin. Tvrtka Cromaris je od svog osnutka 2009. godine povećala proizvodnju za čak šest puta, te će u ovoj godini proizvodnjom premašiti 7000 tona, a sam će Cromaris time biti osmi po veličini proizvođač brancina i orade u svijetu. Većinu svoje proizvodnje izvoze - gotovo 90 posto ukupne prodaje ostvaruju na tržištima Europske unije. “Cilj nam je u što kraćem roku dostići ekonomiju obujma, odnosno 10.000 tona proizvedene ribe i iz godine u godinu povećavati profitabilnost. Naša je konkurentska prednost prepoznatljivost brenda Cromaris kao i ekstra svježina i premium kvaliteta naših proizvoda uz sve veću svijest o pozitivnom utjecaju konzumiranja kvalitetne ribe na zdravlje”, kaže Markulin, ističući kako uzgoj u čistom Jadranskom moru itekako ima svojih prednosti. “Institucije na lokalnoj i državnoj razini nastoje dati potporu razvoju ovog sektora. Hrvatska je počela prepoznavati potencijale razvoja akvakulture i ribarstva i na razini europskog tržišta. Najveći problem razvoja je komplicirano zakonodavstvo u segmentu razvoja mari-

18 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

kulture. Nekih segmenata proizvodnje u marikulturi dotiče se više od 40 zakona! Takva kompleksnost i propisani postupci značajno usporavaju dobivanje svih dozvola i suglasnosti za širenje industrije. Ali i taj problem je prepoznat i neke se procedure nastoje pojednostaviti”, kaže Markulin.

Ukupna trgovina ribom 1976. je iznosila osam milijardi dolara, a u 2014. čak 148 milijardi dolara Slakovodni uzgoj

Uzgoj slatkovodnih vrsta riba u Hrvatskoj provodi se na dva načina: kao uzgoj toplovodnih, odnosno ciprinidnih, šaranskih vrsta te uzgoj hladnovodnih tj. salmonidnih ili pastrvskih vrsta. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran i kalifornijska pastrva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, šaranski ribnjaci u 2015. godini prostirali su se na 9917 hektara, dok su pastrvski ribnjaci pokrivali prostor velik 51.482 četvorna metra. Razlika u uzgoju primarno se odnosi na temperaturu vode. Toplovodne ribe poput šarana uzgajaju se u ribnjacima s ljetnom temperaturom vode iznad 20 Celzijevih stupnjeva, pri

Uzgoj (proizvodnja) morske ribe, ljuskavaca, kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša u 2015. (u tonama)

čemu voda treba biti bogata sadržajem organskih tvari koje na dnu ribnjaka stvaraju produktivni sloj mulja. S druge strane, pastrvski ribnjaci se grade na visinskim bistrim vodama, gdje ljetna temperatura vode nije veća od 20 stupnjeva Celzijevih, a zimska ne pada ispod pet stupnjeva. Voda mora biti bistra, dobro obogaćena kisikom a siromašna organskim tvarima, pa se za te svrhe pripremaju ribnjaci s tvrdim i nezamuljenim dnom. Od ukupno 4832 tone slatkovodne ribe, koliko je statistika obuhvatila prošle godine, na uzgoj šarana otpada 3401 tona, na uzgoj soma 47 tona, dok je uzgoj amura dosegnuo 132 tone. Uzgoj glavaša (koji može biti bijeli i sivi) bio je 469 tona, dok je pastrve bilo 679 tona. Uzgoj ostale ribe lani je iznosio 104 tone. Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2015. povećana je za 1024 tone

Među gotovo 600 vrsta ribe, koje se uzgajaju u svijetu, proizvodnjom i dalje dominiraju šaran i som odnosno za 26,9 posto. Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima povećana je za 723 tone što predstavlja povećanje od gotovo 21,1 posto, a proizvodnja u pastrvskim ribnjacima narasla je za 301 tonu što znači porast od nevjerojatnih 79,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći postotak ukupno proizvedene slatkovodne ribe, od 70,4 posto, otpada na proizvodnju šarana, a 14,1 posto čini proizvodnja pastrve. Hrvatska ima sve uvjete biti vodeća na području uzgoja ribe među zemljama Srednje i Istočne Europe jer postoji stalna potražnja na europskim tržištima za slatkovodnom ribom. To iz prve ruke mogu potvrditi iz Ribnjačarstva Dubrava. Riječ je, naime, o privatnoj tvrtki u vlasništvu obitelji Petrovčić, koja se nalazi u registru uzgajivača objavljenom u Ministarstvu poljoprivrede gdje je evidentirano 45 uzgajivača slatkovodne ribe u Hrvatskoj.

Prostor za rast

Kada se uzme u obzir površina svih pet njihovih ribnjaka velikih od 17 do 120 hektara, Ribnjačarstvo Dubrava u Kostanju kod Vrbovca ima mogućnost proizvodnje oko 400 tona

ribe, pri čemu samo konzumnog šarana mogu proizvesti gotovo 250 tona. No situacija je danas, kad je riječ o uvjetima proizvodnje, puno lošija nego prije desetak godina, barem kad je riječ o cijeni, kaže direktor Ribnjačarstva Dubrava Tibor Petrovčić. “Potencijala za veću proizvodnju svakako ima. Mi ćemo ove godine imati oko 30 tona ribe. Naime, 2012. godine smo uslijed suše pretrpjeli velike gubitke, a da bi se obnovio jedan ciklus, odnosno proizvodni ciklus šarana od ličinke do konzumne ribe, potrebno nam je najmanje tri godine. Što se tiče plasmana ribe na domaćem tržištu, tu situacija i nije baš najbolja jer kod nas je potražnja jako mala, a i naplata nije jednostavna. S druge strane, izvoz je sasvim druga priča, pogotovo izvoz u sve okolne zemlje gdje nismo imali tih problema”, kaže Petrovčić navodeći kako riba iz njihovih ribnjaka odlazi na tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, ali i u Austriju.

vladavina šarana i soma

Uzgoj ribe nije nimalo jednostavan posao. Ipak je tu riječ o organizmima jako osjetljivim na promjene u njihovom okruženju, te je potrebno zadovoljiti mnogo varijabli da uzgoj bude uspješan i profitabilan. No kada se pogledaju podaci FAO-a, ipak se može zaključiti da je riječ o poslu koji ima budućnost. Naime, od 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodnja ribe u prosjeku je godišnje porasla za gotovo devet posto, dakle dva puta više nego u mesnoj industriji. Za domaće uzgajivače ohrabrujuće zvuči i podatak da među gotovo 600 vrsta ribe, koje se uzgajaju u svijetu, proizvodnjom i dalje dominiraju šaran i som. Treće mjesto po dominaciji na uzgojnim listama drži losos kojeg, jasno, u domaćim uzgojnim planovima ne treba ni očekivati.

Ukupno

12.043

Ribe

11.244

Plava riba Srdela Inćun Tuna Miješana sitna riba Ostale vrste

2603 2603 -

Ostala riba Oslić Trlja Cipal Ugor Lubin Komarča Gira Bukva List Ostale vrste

8641 4488 4075 78

Ljuskavci1) Jastog Škamp Kozice i ostali ljuskavci

Kamenice te ostali mekušci i školjkaši Kamenice, dagnje i ostali školjkaši1) Lignja i lignjun Sipa Hobotnica Muzgavci

799 799 -

1) Podaci se odnose na jestivu i nejestivu težinu ulova Izvor: DZS

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Financijska agencija

Na otocima raste i broj poduzetnika i broj zaposlenih Lani je na otocima poslovalo 3933 poduzetnika koji su zapošljavali 20.364 radnika, što je u odnosu na prethodno poslovno razdoblje povećanje broja poduzetnika za 2,7 posto (103 poduzetnika) i zaposlenih za 4,5 posto (886). No, ti su poduzetnici iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat od 67 milijuna kuna no poslovno razdoblje povećanje broja poduzetnika za 2,7 posto (103 poduzetnika) i zaposlenih za 4,5 posto (886).

Povećanje i izvoza i uvoza

2259 ili 57,4%

poduzetnika lani je ostvarilo dobitak

9,7 mlrd kn

njihov ukupni prihod u 2015.

epublika Hrvatska ima 1244 otoka koji se geografski dijele na 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena. Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine zabilježen je rast broja stanovnika na otocima na kojima u 344 naselja živi 132.756 stanovnika, što je za 7886 više u odnosu na rezultate popisa iz 2001. godine. Prema analizi podataka Financijske agencije iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika s područja otočnih gradova i općina, koja je obuhvatila 51 grad/općinu, lani je poslovalo 3933 poduzetnika koji su zapošljavali 20.364 radnika, što je u odnosu na prethod-

20 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

U 2015. ti su poduzetnici iskazali negativan konsolidirani financijski rezultat (67 milijuna kuna), te je neto gubitak povećan za 693,5 posto u odnosu na prethodnu godinu (neto gubitak u 2014. godini je iznosio 8,4 milijuna kuna). Od ukupnog broja poduzetnika s dobitkom je poslovalo njih 2259 ili 57,4 posto koji su ostvarili ukupan prihod od 9,7 milijardi kuna, što je povećanje od 9,9% u odnosu na 2014. Takvom su rezultatu najviše pridonijeli poduzetnici Grada Krka sa 1,3 milijarde kuna (13,2 posto udjela u ukupnim prihodima otočnih područja) te poduzetnici gradova Mali Lošinj (9,6 posto) i Cres (6,3 posto). Najveći prihod među poduzetnicima sa sjedištem u Krku ostvarilo je društvo GP Krk, sa sjedištem u Malom Lošinju Jadranka hoteli i sa sjedištem u Gradu Cresu, Autotrans. Izvoz je povećan za 18,2, a uvoz za 30,9 posto, te su poduzetnici s otočnih područja lani ostvarili trgovinski saldo od 1,3 milijarde kuna. Investicije u novu dugotrajnu imovinu, pak, bilježe smanjenje od 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analiza poduzetnika otočne Hrvatske prema veličini, pokazala je da su najbrojniji mali poduzetnici s udjelom od 98,8 posto u ukupnom broju poduzetnika registriranih na tom području. Mali poduzetnici zapošljavaju najveći broj radnika (62 posto), te najviše pridonose ostvarenim ukupnim prihodima (56,1 posto) otočnih gradova i općina. Prema djelatnosti poduzetnika, lani je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika otočnih područja u 2015. godini prema veličini (iznosi u tisućama kuna, udjeli u %) Opis

Ukupno

Mali

Srednje veliki

Iznos

Udio u ukup (%)

Iznos

Veliki

Udio u ukup. (%)

Iznos

Udio u ukup. (%)

Broj poduzetnika

3.933

3.887

98,8

1,0

0,2

Broj zaposlenih

20.364

12.632

62,0

4.640

22,8

3.092

15,2

Ukupan prihod

9.661.683

5.418.527

56,1

2.405.719

24,9

1.837.438

19,0

Ukupni rashodi

9.670.675

5.363.142

55,5

2.461.730

25,5

1.845.803

19,1

Dobit prije oporezivanja

711.107

440.113

61,9

200.962

28,3

70.032

9,8

Gubitak prije oporezivanja

720.098

384.728

53,4

256.973

35,7

78.398

10,9

Porez na dobit

57.971

65.306

112,7

-14.894

-25,7

7.558

13,0

Dobit razdoblja

652.787

374.994

57,4

215.319

33,0

62.474

9,6

Gubitak razdoblja

719.750

384.916

53,5

256.436

35,6

78.398

10,9

Konsolidirani financijski rezultat – dobit /gubitak razdoblja

-66.962

-9.921

14,8

-41.117

61,4

-15.924

23,8

Izvoz

1.775.172

499.195

28,1

710.225

40,0

565.752

31,9

Uvoz

485.845

167.783

34,5

135.545

27,9

182.517

37,6

1.150.661

402.361

35,0

249.374

21,7

498.927

43,4

Investicije u dugotrajnu imovinu

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

usluživanja hrane, zabilježila najveći ukupan prihod od 2,4 milijarde kuna ili 24,5 posto ukupnih prihoda svih otočnih područja. Slijede poduzetnici djelatnosti trgovine na veliko i malo (2,1 milijardu kuna), poduzetnici djelatnosti prerađivačke industrije (1,29 milijardi kuna), građevinarstva (1,26 milijardi kuna) te poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (677,2 milijuna kuna). Među poduzetnicima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, po visini ostvarenih prihoda izdvajaju se Sunčani Hvar (Hvar), Jadranka hoteli (Mali Lošinj) i Imperial (Rab). Unutar tih djelatnosti najveći je broj poduzetnika, njih 766, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, što je i očekivano s obzirom na zemljopisni položaj na kojem poduzetnici posluju te status Republike Hrvatske kao popularne turističke destinacije. Uz to, ta djelatnost zapošljava i najveći broj radnika, odnosno 29 posto od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima te su ostvarili najveći konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 80,8 milijuna kuna. U djelatnosti trgovine na veliko i malo poslovalo je 652 poduzetnika koji su zapošljavali 16,6 posto od ukupnog broja zaposlenih u svim djelatnostima otočnih općina.

Najviše poduzetnika na Krku

Promatrano na razini pojedinoga otoka, najveći je broj poduzetnika na Krku. Naime, u Gradu Krku i šest općina tog otoka ukupno je 783 poduzetnika. Krčki su poduzetnici na prvom mjestu i prema broju zaposlenih sa

4844 radnika. Iza Krka po broju poduzetnika slijedi Brač sa 581 poduzetnikom koji su zapošljavali 2556 radnika. Na trećem je mjestu Korčula, sa 323 poduzetnika i 1921 zaposlenim, a na četvrtom mjestu Mali Lošinj sa 303 poduzetnika sa 1902 zaposlena. Na Cresu je, pak, najviše zaposlenih u odnosu na broj poduzetnika. Kod 92 poduzetnika zaposleno je 1480 radnika ili u prosjeku 16,1 radnik po poduzetniku. Poduzetnik s najvećim brojem zaposlenih na otoku Cresu je Autotrans koji je lani zapošljavao 666 radnika. Prema produktivnosti (prihodu po zaposlenom), na prvom su mjestu poduzetnici na otoku Krku (Grad Krk, te općine Malinska Dubašnica, Omišalj, Punat, Dobrinj, Baška i Vrbnik), s prihodom od 575.900 kuna, najviše zahvaljujući prihodu po zaposlenom po-

2,4 mlrd kn

ostvareni prihod u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Najveće prihode ostvarili su na Krku GP Krk, u Malom Lošinju Jadranka hoteli, a u Gradu Cresu Autotrans duzetnika u Gradu Krku koji iznosi 680.900 kuna, dok je među poduzetnicima u tom gradu po produktivnosti na prvom mjestu GP Krk s prosjekom od 1,2 milijuna kuna po zaposlenom. (V.A.) 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 21

AKTUALNO Dovršavaju se dvije elektrane u Osijeku i Sisku

Ugrađene turbine i generatori U Osijeku i Sisku buduće bioelektrane-toplane za rad će koristiti šumsku biomasu, čiju je nabavu HEP osigurao potpisivanjem dugogodišnjih ugovora o dobavi drvne sječke piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U 35 mil €

vrijednost dviju bioelektrana-toplana

16,25 mil € vrijednost investicije BE-TO Osijek

prvoj polovini sljedeće godine proizvodni portfelj Hrvatske elektroprivrede bit će bogatiji za dvije elektrane. Naime, u Osijeku i Sisku su u završnoj fazi gradnje buduće bioelektranetoplane ukupno vrijedne više od 35 milijuna eura. Ujedno to će biti i prve elektrane ovog tipa u HEP Grupi u statusu povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Do sada je završena ugradnja glavne opreme u obje kogeneracijske bioelektrane-toplane (BE-TO) na šumsku biomasu. Na gradilištu BE-TO Sisak završena je ugradnja turbine i generatora buduće bioelektrane, dok su na gradilištu BE-TO Osijek nakon ugradnje turbine i generatora krajem srpnja u tijeku elektro i izolaterski radovi te radovi na povezivanju opreme, koji će uskoro započeti i u Sisku. Nova elektrana na biomasu BE-TO Osijek, snage tri MW električnih i 10 MW toplinskih, godišnje će proizvoditi 18.300 MWh električne energije te oko 65.800 MWh toplinske energije za centralizirani toplinski sustav. Vrijednost investicije BE-TO Osijek iznosi 16,25 milijuna

eura, odnosno oko 120 milijuna kuna. Značajno je istaknuti kako će prosječni godišnji stupanj iskorištenja postrojenja biti veći od 70 posto.

Oba projekta financiraju se kreditinim sredstvima njemačke KfW banke Za Osijek je to osobito važan energetski objekt budući da se na području grada, centraliziranim sustavom zagrijava oko 10.500 osječkih kućanstava i oko 1500 poslovnih subjekata. Prema podacima HEP Toplinarstva, njima je u prošloj 2015. godini isporučeno nešto više od 165.500 MWh toplinske energije.

Prijepori zaustavili izgradnju velike elektrane Prema ranijim najavama, u Osijeku je u ovo vrijeme trebalo biti puno veće gradilište. Naime, na istoj parceli gdje se sada završava ova “mala” elektrana, ali nekoliko stotina metara istočnije, trebala se graditi i puno veća bioplinska elektrana. Kako je rečeno 2013. godine kada je projekt predstavljen u Osijeku, Hrvatska elektroprivreda planirala je tada razvijati projekt zamjene i proširenja kapaciteta postojećeg energetskog postrojenja TE-TO Osijek, odnosno izgradnju novog suvremenog plinskog kombi kogeneracijskog proizvodnog objekta - KKE Osijek 500, predviđene instalirane snage

450 MWe električne i 160 MWt toplinske energije. Vrijednost ove velike elektrane je procijenjena na 450 milijuna eura. “Zamjena i proširenje postojeće TE-TO Osijek potrebni su zbog isteka predviđenog vijeka postojećih proizvodnih kapaciteta kao i vrlo niske pokrivenosti u proizvodnji električne energije te nedovoljnih proizvodnih kapaciteta za osiguranje pouzdane opskrbe u Osijeku i istočnoj Hrvatskoj. Izgradnjom novog objekta u Osijeku instalirana snaga HEP-ovih elektrana bi se povećala za 12 posto, a osječki bi objekt s godišnjom proizvodnjom od 3500 GWh pokrio 21 po-

22 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Velika elektrana još je uvijek samo u vizijama

sto potrošnje (godišnja je potrošnja u Hrvatskoj oko 17.000 GWh), rekao je tadašnji član Uprave HEP-a Perica Jukić. Nažalost, umjesto izgradnje, uslijedili su tek prijepori struke i politike koji još uvijek traju.

Ulaganja HEP-ODS-a

Više od 500 milijuna kuna za priobalje

H Ugradnja turbine u osječkoj elektrani

Gradilište ‘male’ elektrane

Nove elektrane u Osijeku i Sisku gradi konzorcij izvođača, predvođen Đuro Đaković Holdingom i nizozemskom tvrtkom HoSt B.V. HEP je izvođače radova izabrao na temelju međunarodnog nadmetanja provedenog prema proceduri njemačke KfW banke, čijim se kreditnim sredstvima financiraju oba projekta. Obje elektrane će za rad koristiti šumsku biomasu, čiju je nabavu HEP osigurao potpisivanjem dugogodišnjih ugovora o dobavi drvne sječke. Proizvedena električna energija će se isporučivati u elektroenergetski sustav, a izgradnjom novih HEP-ovih bioelektrana-toplana osigurat će se i pouzdani izvori tehnološke pare za industrijske proizvođače u Osijeku, kao i toplinske energije za centralizirane toplinske sustave Osijeka i Siska. Istovremeno, omogućit će se smanjenje gubitaka u sisačkom toplinarskom sustavu, ali i iskorištavanje postojeće infrastrukture na obje lokacije budući da se elektrane grade uz već postojeća HEP-ova energetska postrojenja.

EP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) značajan dio investicijskih sredstava ulaže u priobalju. Više od 500 milijuna kuna vrijedna ulaganja HEP ODS-a tako će omogućiti znatno sigurniju opskrbu potrošača na Jadranu. Elektroistra Pula je ove godine završila glavni investicijski projekt Pazin, vrijedan gotovo 35 milijuna kuna, kojim je cijeli pogon Pazin prešao na 20-kV mrežu, dok se godišnje ulaže oko 20 milijuna kuna na zamjenu dotrajale opreme. Tome treba dodati ulaganje od 20 milijuna kuna u opremanje, uređenje i sanaciju obračunskih mjernih mjesta te zamjenu dotrajalih kabela. Na distribucijskom području Elektroprimorja Rijeka provodi se višegodišnji Program Rijeka, vrijedan više od 150 milijuna kuna, koji uskoro ulazi u četvrtu fazu. Ukupno, ulaganja Elektroprimorja Rijeka u elektroenergetsku mrežu u 2016. iznose 100 milijuna kuna, dok se s ciljem osiguravanja sigurnije opskrbe na otocima dodatno ulaže više od 20 milijuna kuna. Na području podvelebitskog primorja Elektrolika Gospić je u prošloj i ovoj godini uložila gotovo 40 milijuna kuna kako bi se poboljšala kvaliteta opskrbe kupaca. Elektrolika ulaže i u elektroenergetske objekte u Senju i Novalji izgradnjom te rekonstrukcijom trafostanica Biluća i Novalja, vrijednom gotovo 13 milijuna kuna. Elektra Zadar će u pak ovoj godini uložiti gotovo 60 milijuna kuna. Jedna od njenih velikih investicija, čija realizacija počinje ove godine, transformatorska je stanica Zadar Istok iznad luke Gaženica. Elektra Šibenik je u pripremu ovogodišnje turističke sezone uložila gotovo 17 milijuna kuna. Osnovna pažnja posvećena je elektroenergetskoj mreži kako bi se osigurala nesmetana opskrba

dijelova te županije u kojima se u ljetnim mjesecima javlja povećan broj turista. Elektrodalmacija Split, koja pokriva područje Splitsko-dalmatinske i dijela Dubrovačko-neretvanske županije, u mrežu ulaže ove godine gotovo 36 milijuna kuna. Izgrađene su trafostanice na području Drvenika Velog i Šolte, rekonstruirane Grad 4, Baška Voda, Bol i Čiovo, a položeni su, odnosno zamijenjeni kabeli na području Nerežišća i Postira na otocima Braču i Čiovu, u Trogiru te između Starigrada i Jelse na Hvaru. U planu je ulaganje od oko 40 milijuna kuna kojim bi se osigurala nesmetana opskrba. U području Elektrojug Dubrovnik još 2010. pokrenut je Program Dubrovnik, jedan od najvećih zajedničkih investicija u elektroenergetski sustav HEP ODS-a i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), vrijedan gotovo 500 milijuna kuna. Tim projektom izgrađene su dvije velike 110-kV trafostanice, Plat i Srđ, a u staroj gradskoj jezgri nova transformatorska stanica vrijedna više od milijun kuna koja će pridonijeti sigurnijoj opskrbi Starog Grada.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 23

PV ANALIZA Projekti za EU financiranje i graditeljstvo

Građevinci: Tek se nedavno zaustavio drastičan ekonomski, kvantitativni i kvalitativni pad sektora koji je prethodno trajao više od 70 mjeseci uzastopce. Stoga ne čudi činjenica da je građevinska aktivnost otprilike ostala na razini 2014. godine piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U našoj državi godinama se provlači mit o graditeljstvu kao grani gospodarstva koja je neuništiva, temeljeći se na uspjesima u davnim 70im i na nekoliko uspješnih godina prije krize. Stvarnost graditeljstva danas je bitno drukčija, dijelom čak i bolna. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

uropska unija nedavno je Hrvatskoj odobrila 11 projekata iz instrumenata za povezivanje Europe (CEF) iz područja prometa koje će EU sufinancirati sa 306,9 milijuna eura od ukupno 456 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz ove omotnice. Ukupna vrijednost hrvatskog udjela u ovim projektima, od kojih se mnogi realiziraju na razini više država, iznosi 492,7 milijuna eura. Projekti se odnose na niz ulaganja u željezničku infrastrukturu, poboljšanje upravljanja u zračnom prometu, ugradnju inteligentnih transportnih sustava u željezničkom i cestovnom prometu, unapređenje infrastrukture u Luci Rijeka, gradnju mosta Svilaj preko Save pa i na implementaciju informacijskih usluga koja pridonosi učinkovitoj navigaciji na unutarnjim vodenim putevima. Važno je također napomenuti da, iako je infrastrukturni projekt, Pelješki most nije u okviru CEF-a. Naime, on ne povezuje dvije države, već teritorij unutar jedne države te će se financirati sredstvima regionalnog razvoja. Hrvatska realizacijom i uključivanjem u ovih 11 projekata može postati važno intermodalno čvorište koje će povezivati Europu sa svijetom i to će rezultirati nizom pozitivnih učinaka, od otvaranja radnih mjesta, preko stvaranja infrastrukturalnih uvjeta za daljnje privlačenje investicija, do rasta gospodarstva. Uz to, Hrvatskoj su odobrena četiri građevinska projekta u kojima ukupna vrijednost hrvatskog udjela iznosi 457,2 milijuna eura. Pritom sufinanciranje EU-a u tom iznosu sudjeluje sa 278,3 milijuna eura. Po iznosu EU sufinanciranja među njima je uvjerljivo najveći projekt gradnje dvokolosiječne željezničke pruge Križevci-Koprivnica-granica s Mađarskom (241,3 milijuna eura), dok je na drugom mjestu projekt tzv. Zagrebačke obale u

24 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Luci Rijeka, za koji je odobreno ukupno 26,8 milijuna eura nepovratnih europskih sredstava. Tu je i projekt gradnje 600-metarskog mosta između Hrvatske i BiH na koridoru Rajna-Dunav, ukupne vrijednosti 25,26 milijuna eura. Uz to financirat će se i rekonstrukcija obale Bršica na terminalu Raša u Istri, gdje ukupni hrvatski dio iznosi sedam milijuna eura, a sufinanciranje Europske unije je 3,1 milijun eura.

Rast narudžbi

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj ističe da bi sve navedeno trebalo radovati hrvatske građevinare. No, stanje na terenu ipak ne daje preveliki razlog za optimizam. “U pogledu stanja i trendova na proizvodnoj i prihodovnoj strani, hrvatsko graditeljstvo je posljednjih godina gotovo prepolovljeno i ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u nas, a pri tome se

Otvara se potencijal za pametni i održivi rast graditeljstva susreće i s problemom odljeva kvalitetne radne snage. Stanje na domaćem građevinskom tržištu rada karakterizira i najniža stopa aktivnosti i zaposlenosti u EU”, kaže ona. S obzirom na to da je graditeljstvo tek u oporavku, napominje, nužno je da Vlada odobri dodatne kvote za uvoz stranih radnika. Jer, u protivnom država treba biti svjesna da naša građevinska poduzeća neće dobiti ove poslove, a time ni prateća industrija, što je u konačnici vrlo loše za hrvatsko gospodarstvo. Potpredsjednica HGK iznosi podatke prema kojima je vrijednost narudžbi u 2015. iznosila

projekata ima, optimizma baĹĄ i ne

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 25

PV ANALIZA Indeksi kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama

Ukupno gospodarstvo

XII 2011.

XII 2012.

XII 2013.

XII 2014.

XII 2015.

Indeks

Ukupno

XII 2015./ XI 2015.

XII 2015./ XII 2014.

I–XII 2015./ I–XII 2014.

1.128.166

1.109.719

1.104.807

1.095.460

1.103.000

99,1

99,8

99,3

82.189

74.911

70.540

67.307

66.938

98,5

94,4

95,8

Graditeljstvo Izvor: HGK/DZS

Prikaz strukture broja zaposlenih u graditeljstvu

Ukupno gospodarstvo:

Ø 2010.

Ø 2011.

Ø 2012.

Ø 2013.

Ø 2014.

XI - 2015.

XII - 2015.

Ukupno

1.168.179

1.159.657

1.153.497

1.132.246

1.120.507

1 .112.850

1.103.000

Graditeljstvo

91.052

84.194

78.579

73.832

72.028

67.928

66.938

Gradnja zgrada

37.333

33.661

30.806

27.755

26.751

25.181

24.938

Gradnja građevina niskogradnje

28.463

26.760

24.857

24.214

23.053

21.282

20.721

Spec. građ. djelatnosti

25.256

23.773

22.916

21.863

22.224

21.465

Izvor: HGK/DZS

13,89 mlrd kn

vrijednost narudžbi u graditeljstvu u 2015.

13,89 milijardi kuna. Povećanje za više od 3,43 milijarde kuna, kolika je vrijednost tih građevinskih projekata, predstavljalo bi (uz postojeći trend rasta) oko 17,5 milijardi kuna, što znači da bi to bio porast narudžbi od otprilike 23 posto. Ukupni prihod u graditeljstvu bio bi tada, s ovim projektima, oko 44 do 45 milijardi kuna, dakle otprilike devet do 10 posto viši. Udio u BDP-u bi sa sadašnjih 4,4 posto skočio na otprilike 5,3 posto udjela u BDP-u, dakle povećanje za nekih 15 do 16 posto. A broj zaposlenih u graditeljstvu, procjenjuje, mogao bi skočiti na otprilike 80.000 do 81.000 zaposlenih, sa sadašnjih 67.000, što znači rast od 13.000 do 14.000, odnosno od oko 17 do 18 posto.

U svakoj priči postoji ali....

3,43mlrd kn vrijedni projekti koji će se dijelom financirati EU sredstvima

oko

23%

mogle bi porasti narudžbe u graditeljstvu

Privredni vjesnik donosi najvažnije detalje analize sadašnjeg stanja gospodarstva s osvrtom na stanje u graditeljstvu kroz usporedbu statističkih pokazatelja na području radne politike, objavljenim u publikaciji u kojoj HGK razmatra trenutno stanje i potrebe graditeljskih poduzeća, uz jasan pogled na mjesto u ukupnom gospodarstvu kao i ulozi kvota u mijenjaju stanja na građevinskom tržištu rada/usluga te korisnosti novih mjera koje su donesene za boljitak građevinskih tvrtki. Ocjenjujući da je zbog odsustva investicija najveći teret recesije u Hrvatskoj podnio sektor graditeljstva, Mirjana Čagalj naglašava da je upravo sada hrvatsko graditeljstvo na svojevrsnoj prekretnici jer se otvara potencijal za pametni i održivi rast graditeljstva koji je temeljen na njenim nekadašnjim prednostima i potencijalima. “Naime, u našoj državi godinama se provlači mit o graditeljstvu kao grani gospodarstva koja je neuništiva, temeljeći se na poslovnim

26 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

uspjesima u davnim 70-im prošlog stoljeća i na nekoliko uspješnih godina prije gospodarske krize, od 2005. do 2008. godine. Stvarnost graditeljstva sada je bitno drukčija, vrlo otrežnjavajuća, jednim dijelom čak i bolna, ako nikom dru-

Kvalitetne radne snage u građevini manjka, samo u Njemačku otišle su na tisuće građevinaca gome, onda onima koji životno ovise o njemu, ali i stručnoj javnosti”, kaže ona. U hrvatskome graditeljstvu kriza je nastupila nešto kasnije nego u drugim djelatnostima, sredinom 2009. godine. Jer, građevinari su u trenutku izbijanja krize još završavali radove ugovorene u prethodnom razdoblju. Od tada pa sve do 2014. godine graditeljstvo doživljava pad ukupnog prihoda, udjela u BDP-u, pad aktivnosti i produktivnosti, pad vrijednosti radova, smanjenje broja zaposlenih... Po pitanju stanja i trendova na proizvodnoj i prihodovnoj strani hrvatsko graditeljstvo je u spomenutom razdoblju gotovo prepolovljeno.

Odljev kvalitetnih radnika

Kada se govori o trenutnom stanju hrvatskog graditeljstva, može se govoriti o osciliranju gra-

đevinske aktivnosti kroz posljednjih nekoliko kvartala, s obzirom na činjenicu da se tek relativno nedavno zaustavio drastičan ekonomski, kvantitativni i kvalitativni pad sektora koji je prethodno trajao više od 70 mjeseci uzastopce. Stoga, ne čudi činjenica da je građevinska aktivnost otprilike ostala na razini 2014., budući da se posljednje dvije godine nije dogodio nikakav bitan razvojni niti investicijski zamah. “Nesporno je da su se financijska sredstva iz europskih fondova koristila u nedovoljnoj mjeri, a dinamiziranje investicijske aktivnosti i korištenje sredstava iz EU fondova nužan su preduvjet za održivi rast svakog europskog, pa tako i hrvatskog graditeljstva. Uz to, vrlo često infrastrukturni radovi rade se pretežno do i poslije turističke sezone, a graditeljstvo ujedno ima problema s odljevom kvalitetnih radnika pa se čini kako uskoro neće niti biti u stanju izvoditi ni takvu vrstu projekata”, napominje Mirjana Čagalj. Koliki je bio drastičan pad u sektoru graditeljstva u posljednjih sedam godina najbolje dočarava pokazatelj zaposlenosti. Primjerice, odnos ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama koji je pretkrizne 2008. iznosio 1.222.652, dok ih je 2015. bilo 1.103.000, samo je 9,79 posto manji. U usporedbi s time, u prosincu 2008. graditeljstvo je imalo više od 100.000 zaposlenih, točnije 101.120 zaposlenih, dok je krajem prosinca 2015. bilo njih tek 66.938, što čini pad od 33,8 posto. Taj statistički pokazatelj se u posljednjih godinu dana donekle poboljšao pa se u odnosu na prosinac 2014. broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama u 2015. povećao za 0,69 posto, dok je ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu pao za “samo” 0,55 posto. Ovu statističku činjenicu potkrepljuju podaci iz prosinca 2013., kada je ukupni broj zaposlenih pao za 0,16 posto, a ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu za značajnih 5,11 posto (70.540 krajem prosinca 2013.). Slični trend gubitka radnih mjesta proživio je sektor obrta i slobodnih profesija.

Hrvatski paradoks

Stanje na domaćem tržištu rada karakterizira najniža stopa aktivnosti i zaposlenosti u EU, jedna od najviših stopa nezaposlenosti uopće i nezaposlenosti mladih, ubrzano iseljavanje mladih i obrazovanih te činjenica da smo jedno od najstarijih društava u EU. “Graditeljstvo se tako susreće s problemom odljeva kvalitetne radne snage pa je, prema procjeni, nakon ukidanja zabrane zapošljavanja samo u Njemačku otišlo nekoliko tisuća građevinskih radnika”, napominje ona. Podsjeća da predstavnici sektora graditeljstva, resornih ministarstava, HGK, HOK-a, HUP-a, sindikata, HZZ-a, već dulje vrijeme ukazuju na hrvatski paradoks koji je jedan od velikih problema graditeljstva, ali i još nekih gospodarskih grana. “Taj paradoks sastoji se u

Kumulativni grafički prikaz statističkih pokazatelja u graditeljstvu RH, 2003.-2015. - zaposlenost, ukupni prohod, aktivne tvrtke, produktivnost i udio u BDP-u 2003.

2014.

120.000

2004.

100.000 80.000

2013.

2005.

60.000 40.000 20.000

2012.

2006.

2007.

2011.

2010.

2008. 2009.

Broj zaposlenih Broj aktivnih tvrtki BDP (%/mil) Ukupni prihod (mil HRK) Produktivnost (€)

Izvor: HGK/DZS

Broj zaposlenih u graditeljstvu u pravnim osobama u zadnjem desetljeću 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Izvor: HGK/DZS

tome da postoji nedostatak radne snage i pored velikog broja nezaposlenih na burzi rada. Činjenica je da su u Hrvatskoj u trenutku pisanja ovog rada ukupno 220.663 nezaposlene osobe, a istovremeno postoji problem nedostatka radnika u nekoliko glavnih kategorija. Problem leži u neskladu onoga što tržište rada nudi i onoga što traži. Ovo je razlog tome što broj traženih dozvola za uvoz radnika višestruko nadmašuje broj radnika određen kvotom i to pretežno u nekoliko gospodarskih grana - uglavnom je riječ o zanimanjima iz sektora graditeljstva, prometa, turizma i brodogradnje”, ističe Mirjana Čagalj. Vlada je ove godine išla s povećanom godišnjom kvotom za zapošljavanje stranaca, ali ne u

67.000 ljudi

trenutačno zaposleno u graditeljstvu

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 27

PV ANALIZA

Godišnja kvota radnih dozvola za strance za potrebe građevinskih poduzeća

Graditeljstvo

Djelatnost

Naziv zanimanja

Potrebne kvote za 2016.

Donesena kvota za 2016. *

Tesar

368

150

Zidar

294

Armirač

159

100

Betonirac

Krovopokrivač

Monter suhe gradnje

Keramičar

Fasader

Soboslikar-ličilac

Elektroinstalater

Ukupno

1039

Izvor: HGK/DZS

5,3%

mogao bi iznositi udio graditeljstva u BDP-u

44-45 mlrd kn

mogao bi iznositi ukupni prihod graditeljstva

500 * odluka Vlade RH 20.4.2016.

obujmu koji su tražila poduzeća. Ovo je razumljivo s obzirom na to da je godinu dana prije toga za neke struke nije niti bilo - primjerice, kvota za zapošljavanje stranaca za građevinske poslove u 2015. bila je nula (0). Nedavno donesene građevinske kvote razgrabljene su u roku od dva dana. “Primjedba mnogih građevinskih poduzeća je da rješavanje nije bilo pravedno jer se nije vodilo računa o veličini i potrebama pojedinog poduzeća. Kriterij je bio tko se prvi prijavio. Oni koji su na vrijeme imali informaciju, javili su se prvi, pa su tako neka od većih poduzeća ostala zakinuta, odnosno ili nisu dobili niti jednog ili su pak dobili nerazmjerno malo stranih radnika u odnosu na svoju veličinu i iskazane potrebe”, ističe ona.

Školski sustav

U svakom slučaju, s jedne strane, treba poduprijeti potrebe i prijedloge gospodarstvenika za uvoz radne snage, a s druge, mora se voditi računa o zaštiti svog tržišta rada. Zbog toga postoje

28 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

najave Ministarstva rada i mirovinskog sustava kako će se otvoriti prostor za otvorene razgovore o novim modelima angažiranja stranih radnika. U suštini, nije cilj uvoziti strane radnike - želja je zapošljavati domaću radnu snagu, s kojima je lakše raditi zbog više razloga, poglavito jezika, dodaje ona. Problem je također u školskom sustavu, ali i općenito u nacionalnoj radnoj politici. Dakle, riječ je o nacionalnom problemu koji nije vezan samo za sektor graditeljstva, stoga se može rješavati samo akcijom na nacionalnoj razini. Prvi uvjet je da vlast prepozna suštinu problema, dok je drugi postojanje političke volje da se taj problem kvalitetno riješi. Prvi nacionalni cilj, nastavlja Mirjana Čagalj, mora biti povećanje zaposlenosti, a početni korak izrada je sveobuhvatne nacionalne strategije razvoja i upotrebe ljudskih potencijala. S kratkoročnim mjerama - poput povećanja uvo-

Nedavno donesene građevinske kvote razgrabljene su u roku od dva dana znih kvota, izrade novog modela zapošljavanja stranaca, izmjena zakona o strancima, strožeg nadzora rada stranaca na crno - treba se krenuti odmah jer će one premostiti razdoblje dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj, a potom krenuti sa srednjoročnim mjerama poput uvođenja dualnog obrazovanja. U razdoblju koje uslijedi Hrvatska treba što prije ući u proces restrukturiranja gospodarstva i unapređenja njegove konkurentnosti, na način da u obrazovni sustav uvede više fleksibilnosti i slobode u cilju bržeg prilagođavanja.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

U šest mjeseci izdane 3624 građevinske dozvole U prvom polugodištu ove godine zabilježen je relativno visok rast broja izdanih građevinskih dozvola koji nije bio popraćen rastom predviđene vrijednosti radova, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

lipnju je izdano 636 građevinskih dozvola što je 8,7 posto manje nego u svibnju ove godine te 31,4 posto više nego lanjskoga lipnja. Time se na godišnjoj razini nastavlja rast broja izdanih dozvola kontinuirano prisutan u zadnja tri mjeseca, a ako se izuzme pad u ožujku ove godine, onda se međugodišnji rast proteže od studenoga 2015. Kontinuitet rasta izraženiji je kod ostalih građevina kod kojih je rast na godišnjoj razini prisutan od rujna prošle godine, dok kontinuitet rasta broja izdanih građevinskih dozvola na zgradama obilježava zadnja tri mjeseca. Rast broja izdanih građevinskih dozvola i dalje nije praćen odgovarajućim porastom predviđene vrijednosti radova, iako je u lipnju zabilježen njen rast od 10,2 posto na godišnjoj razini. U prvom polugodištu ove godine ukupno su izdane 3624 građevinske dozvole s predviđenom vrijednošću radova od 8,7 milijardi kuna. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje broj izdanih dozvola povećan je za 22,8 posto (19,6 posto kod dozvola za zgrade i 37,5 posto kod dozvola za ostale građevine), dok je u njima predviđena vrijednost radova smanjena za 14,1 posto (za 14,8 posto kod zgrada i za 12,6 posto kod ostalih građevina). Očit je porast interesa za investiranjem vidljiv u rastu broja izdanih građe-

vinskih dozvola kako na zgradama tako i na ostalim objektima. Relativno niska vrijednost predviđenih građevinskih radova sugerira da je većinom riječ o projektima relativno male vrijednosti, posebno u infrastrukturnim radovima u kojima dominiraju manji projekti na lokalnoj razini oslonjeni na sufinanciranje iz europskih fondova. I dalje izostaju veći infrastrukturni projekti što je dijelom posljedica suzdržane investicijske aktivnosti države i javnog sektora u okolnostima privremenog proračunskog financiranja na početku godine te ograničenih mogućnosti djelovanja tehničke vlade u nastavku godine.

Pozitivnija kretanja u stanogradnji

Naznake pozitivnijih kretanja naziru se u stanogradnji s obzirom na to da je u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, izdano 18,6 posto više građevinskih dozvola za stanove sa 18,8 posto većom korisnom površinom stanova. U prvom polugodištu ove godine ukupno je izdano 4005 građevinskih dozvola za stanove po čemu je riječ o najboljem prvom polugodištu nakon 2012. godine. Kontinuitet rasta broja izdanih građevinskih dozvola sugerira mogućnost nastavka oporavka građevinske aktivnosti. Blagu sjenu na tu mogućnost za sada baca niska

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

vrijednost predviđenih radova koja je niža nego u prvim polugodištima u prethodne dvije godine. Međutim, izdavanje građevinske dozvole za neki veći investicijski projekt, kao što je to najavljeno za Pelješki most, u nastavku bi godine rezultiralo i rastom predviđene vrijednosti radova. ”U prvom polugodištu ove godine zabilježen je relativno visok rast broja izdanih građevinskih dozvola koji nije bio popraćen rastom predviđene vrijednosti radova. Stoga nastavak oporavka građevinske aktivnosti ovisi o dinamiziranju gospodarskog rasta i investicijske aktivnosti javnog i privatnog sektora uz intenziviranje korištenja raspoloživih sredstava iz EU fondova”, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Farmeron – pet godine poslije

Kopić: Tehnologija sama po sebi nije svrha Tvrtka Farmeron prodana je američkoj tehnološkoj kompaniji specijaliziranoj za proizvodnju stočne hrane, no usprkos prodaji Farmeron će ostati zasebna kompanija unutar Virtus Nutritiona, a Matija Kopić ostaje na poziciji izvršnog direktora tvrtke piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Ako je moguće da se u Kaliforniji proizvodi 80 posto svjetskih zaliha badema, zašto na sličnom području Slavonije nije moguće postići nešto takvo, za neku kulturu primjerenu podneblju? To nije pitanje proizvođačima nego političkim vođama ove zemlje. Matija Kopić

rije točno pet godina, u kolovozu 2011. godine, Privredni vjesnik je bio jedan od prvih hrvatskih medija koji je predstavio priču o Farmeronu. U to vrijeme, završetak aplikacije i stavljanje Farmerona na svjetsko tržište tek se očekivao. Objašnjavajući za Privredni vjesnik, tada 24-godišnji Matija Kopić, suosnivač tvrtke Agerpreeo za proizvodnju poljoprivrednog softvera, rekao je kako je namjera bila - razviti alat koji farmerima pruža jednostavniji i pregledniji uvid u učinkovitost proizvodnje, te im pomaže u donošenju poslovnih odluka i smanjenju troškova. “Svaki farmer želi znati koliko ga košta litra proizvedenog mlijeka, kakva je struktura troškova, koliko u toj strukturi otpada na hranidbu, pa čak i koliki je udjel svake hranidbene komponete. To je važno, jer se iz tih podataka može saznati i koliko bi eventualna promjena neke hranidbene komponente mogla utjecati na konačan rezultat čitavog ciklusa proizvodnje mlijeka. Dakle, na temelju unesenih podataka, analizom se dolazi do brojnih korisnih informacija izuzetno važnih za dobivanje krajnjeg financijskog i kvalitativnog rezultata”, rekao je Kopić.

Zanimanje investitora i medija

Promocija ove web aplikacije dogodila se u srpnju 2011. na regionalnom Mini Seedcampu u Ljubljani, a potom i na uglednom londonskom Seedcampu - središnjem europskom mjestu okupljanja startupa i potencijalnih investitora. U Londonu je projekt Farmeron početkom kolovoza izazvao veliko zanimanje investitora i medija, nakon čega je uslijedila i zavidna ponuda za kupnju čitave tvrtke. Mladi poduzetnici tu su ponudu odbili, a Matija Kopić je već tada rekao kako je dugoročni plan da razvojni centar ostane u Osijeku. Zbog lakšeg pristupa kapitalu i kvalitetnim marketinškim stručnjacima, još tada su planirali osnivanje poslovnice ili čak preseljenje sjedišta tvrtke u neko od 30 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

središta svjetske softverske industrije što se ubrzo i dogodilo otvaranjem poslovnice u SAD-u. Danas, pet godina poslije, jedan od najuspješnijih osječkih i hrvatskih start-upa - tvrtka Farmeron koja je razvila cloud aplikaciju za praćenje i analizu poljoprivrednih aktivnosti na mljekarskim farmama - prodan je američkoj tehnološkoj kompaniji Virtus Nutrition, specijaliziranoj za proizvodnju stočne hrane. Vlasnik Virtus Nutritiona je Matt Swanson, poduzetnik i investitor koji je zajedno s nekoliko američkih tehnoloških investicijskih fondova već ranije ulagao u ovaj start-up. Swansonova tvrtka se bavi razvojem novih formula i sastojaka stočne hrane kako bi se povećala efikasnost proizvodnje mlijeka te su u stalnoj potrazi za inovativnim softverskim rješenjima na tom polju. Usprkos prodaji, Farmeron će ostati zasebna kompanija unutar Virtus Nutritiona, a Matija Kopić će ostati na poziciji izvršnog direktora tvrtke. O tome koliki se napredak očekuje u toj grani poljoprivrede, odnosno o tome kakve su procjene u vezi s tržištem IT aplikacija i softvera vezanog isključivo za vođenje tvrtki, zorno govori podatak analitičke kuće MarketsandMarkets prema kojem će vrijednost tržišta softvera za upravljanje farmama narasti sa 1,1 milijarde dolara u prošloj godini na više od četiri milijarde dolara do 2022. godine.

Nema pomaka bez strategija

Nedavno smo za Privredni vjesnik razgovarali s Matijom Kopićem o tome kako suvremena tehnologija može pomoći razvoju poljoprivrede. On objašnjava kako tehnologija prven-

stveno može pomoći boljoj proizvodnji - da se bude efikasniji u onome što se radi. “Tehnologija sama po sebi nije svrha. Naša tehnologija, naša softverska platforma, odnosno analitička platforma koju smo razvili pomaže nekima od najvećih stočara na svijetu da budu efikasniji u hranidbi svojih životinja, da budu bolji u osjemenjivanju i reprodukciji stoke, bolji prilikom donošenja odluka o rasporedu drugih resursa uključujući i ljudske resurse u proizvodnom procesu. Dakle, radi se o tome da tehnologija omogućuje da se proizvodi više s manje uloženog. U svijetu, gdje je snažno prisutan trend konsolidacije poljoprivredne proizvodnje i racionalizacije resursa zbog rastuće populacije, tehnologija jednostavno zauzima ključno mjesto u tom procesu”, kaže on. Hrvatska poljoprivreda, pak, i da-

Zašto može u SAD-u, a ne i u Hrvatskoj Farmeron se kao softverski proizvod na tržištu pojavio prije nešto više od pet godina i vrlo brzo se probio na američko i uopće svjetsko tržište. Nažalost, nema ga na hrvatskom tržištu. “Prije svega, radimo s velikim poslovnim subjektima, a budući da ih u Hrvatskoj u poljoprivrednoj proizvodnji ima tek dva ili tri, ovo tržište nam, nažalost, nije zanimljivo”, jednostavno objašnjava Kopić.

nas je na svojevrsnoj razmeđi 19. i 21. stoljeća. S jedne strane seljaci siju tavanušu, a s druge neki proizvođači koriste dronove i satelite u poljoprivrednoj proizvodnji. O tome kako prebroditi takav veliki tehnološki i poslovno-or-

Tehnologija omogućuje da se proizvodi više s manje uloženog, ističe Kopić ganizacijski jaz, Kopić tvrdi kako se to može riješiti pametnom specijalizacijom koja mora poteći s državne razine. Jer, ako ne postoje nužne strategije poput one za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta ili strategija pametnih poljoprivrednih specijalizacija, teško je da će se proizvođači bilo kojih dobnih razreda moći odlučiti samostalno specijalizirati za poslovne modele i proizvode koje u ovom trenutku traži europsko ili svjetsko tržište. Bez toga je gotovo nemoguć bilo kakav pozitivan pomak. “Ako je moguće da se na prostoru kalifornijske središnje doline proizvodi 80 posto svjetskih zaliha badema, zašto na veličinom sličnom području Slavonije nije moguće postići nešto slično? Naravno, za neku drugu kulturu primjerenu tom podneblju. To nikako nije pitanje koje se treba postavljati proizvođačima nego političkim vođama ove zemlje”, dodaje Kopić.

Praktično udruživanje

Rješenje je pametna specijalizacija

Objašnjavajući značaj “pametne specijalizacije”, Kopić ističe i važnost potrebe malih proizvođača da se udružuju, organiziraju kooperativu, da se snažno povezuju i kao takvi nastupaju na tržištu. “To nije nikakva znanstvena fantastika. To je nešto što su uspješna poljoprivredna tržišta napravila prije 70 ili 100 godina i rezultati su itekako vidljivi. To je pitanje međusobnog povjerenja

među malim proizvođačima. Okrupnjavanjem, s istovremenim zadržavanjem svoje autonomnosti u takvom poslovnom sustavu, može se ići naprijed. U ovim globaliziranim uvjetima unapređenje proizvodnog procesa i poslovnog modela može se dogoditi jedino ako ste dio nekih većih poslovnih udruženja. Primjerice, u Americi su to mljekarske kooperative s kojima mi jako puno radimo. One broje na tisuće članova od kojih svaki na uređenom tržištu dobiva benefite prilikom otkupa mlijeka, a istovremeno imaju autonomiju u odlučivanju o vlastitoj ekspanziji, uvođenju novih tehnologija ili novih poslovnih modela u čemu ova velika kooperativa kao svojevrsna majka itekako pomaže”, zaključuje Kopić.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 31

INTERVJU Domagoj Borščak, zamjenik komercijalnog direktora

Od inovativne ambalaže do Civilizacije ljubavi Varaždinski Bomark Pak, osim što je jedini proizvođač stretch folije u ovom dijelu Europe, postao je i proizvođač papirnih cijevi s jednim od najmodernijih postrojenja. Bomark trenutačno izvozi u više od 30 zemalja, svoje tvrtke ima u još tri države, a ističe se društveno odgovornim poslovanjem, dio kojega je i njihov portal za pomaganje potrebitima razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vrtka Bomark je osnovana 1992. godine, a danas se sastoji od niza tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu. Domagoj Borščak, zamjenik komercijalnog direktora tvrtke Bomark Pak, ističe dvije njene najvažnije članice - Bomark Ambalažu i Bomark Pak - koje zajedno broje oko 200 zaposlenih osoba. Bomark Ambalaža je distribucijski dio grupe zadužen za distribuciju ambalažnih proizvoda u Hrvatskoj, dok je Bomark Pak proizvodni dio koji se sastoji od dvije tvornice. Osim što je jedini proizvođač stretch folije u ovom dijelu Europe, Bomark Pak je postao od ove godine i proizvođač papirnih cijevi s jednim od najmodernijih postrojenja. Bomark trenutačno izvozi u više od 30 zemalja, a posjeduje distribucijske tvrtke u Bosni i Hercegovini, Sloveniji te Srbiji.

n Kako ocjenjujete hrvatsko tržište ambalažnih proizvoda? - Smatram da je razvijeno, međutim još smo uvijek inertni prema novim tehnologijama i specijaliziranim vrstama proizvoda koji su nešto skuplji, ali daju posebna svojstva. Pokušavamo educirati što veći broj kupaca te im ukazati na prednosti korištenja drugačijih vrsta folije. Smatram da nije bilo većih promjena na samom tržištu nakon ulaska u EU, ali postoji trend zelenih tehnologija, uštede energije i korištenja manje količine materijala koji mi uspješno pratimo svojim proizvodima.

Trenutno radimo na razvoju novih proizvoda i ako uspijemo, neki od tih proizvoda bit će jedinstveni u Europi, a možda i u svijetu n Koliko u vašim proizvodima ima i hrvatske komponente? - Nažalost, nema mnogo hrvatskih komponenti. Glavna komponenta u proizvodnji stretch folije je granulat koji je nusprodukt nafte te ga je potrebno uvoziti iz drugih zemalja budući da ni jedna tvrtka

32 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

u Hrvatskoj nema proizvodnju granulata. Uspješnu suradnju imamo sa svim velikim proizvođačima iz SAD-a, Južne Koreje i Bliskog istoka, a od zvučnih imena to su Sabic, ExxonMobil Chemicals, Dow Chemicals i Versalis.

n Što Hrvatska na području ambalažnih proizvoda može ponuditi Europi, ali i svijetu? - Hrvatska definitivno može ponuditi kvalitetan, cjenovno konkurentan proizvod. Kroz godine poslovanja to i dokazujemo. Trenutačno radimo na razvoju novih proizvoda i ako uspijemo u svojem naumu, neki od tih proizvoda će biti jedinstveni u Europi, a možda i u svijetu.

n Važan dio poslovanja Bomarka je i društveno odgovorno poslovanje, zarne? - Usudio bih se reći - i jedan od najvažnijih dijelova poslovanja Bomarka. Prije 13 go-

tvrtke Bomark Pak

Kroz rad zaklade Civilizacija ljubavi uvidjeli smo da postoji mnogo potrebitih, ali da isto tako postoji i mnogo ljudi koji žele pomoći, ali ne znaju kako i kome

dina moji su roditelji stvorili zakladu pod nazivom Civilizacija ljubavi kojoj je jedini cilj bio pomaganje potrebitima. Moj otac je pritom imao ideju koju zbog resursa, tehnologije i nekih drugih razloga nije bilo moguće realizirati ranije, a ta ideja je portal za pomaganje pod nazivom Civilizacija ljubavi. Kroz rad zaklade uvidjeli smo da postoji mnogo potrebitih, ali da isto tako postoji i mnogo ljudi koji žele pomoći, ali ne znaju kako i kome. Zbog toga smo krenuli u stvaranje ideje koja je već dvije godine u izradi i gdje smo s malim timom ljudi izradili portal Civilizacije ljubavi. Portal je zamišljen kao društvena mreža na kojoj se ljudi udružuju u grupe od dva do tri čovjeka, stvaraju projekte i pomažu ljudima kojima je pomoć potrebna. Naglasak cijele

ideje je na grupiranju ljudi i povezivanju ne samo u virtualnom već i u realnom svijetu.

n Jeste li zadovoljni zaposlenicima i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? Koliko oni sudjeluju u aktivnostima tvrtke? - Veoma smo zadovoljni zaposlenicima i smatram da nam je to i jedna od najvećih konkurentskih prednosti. Sve više zapošljavamo mlade, obrazovane ljude i mislim da se možemo pohvaliti da je u cijeloj grupi prosjek godina - 30! Ovim podatkom se ne mogu pohvaliti mnoge tvrtke i na to smo osobito ponosni. Volio bih spomenuti da su cijeli projekt portala Civilizacije ljubavi stvarali i vodili timovi zaposlenika Bomark Grupe koji i trenutno

rade na razvoju novih rješenja, kombinirajući svoj svakodnevni rad i volontiranje na projektu.

n Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake tvrtke? - Neki od planova su prijave na dodatne natječaje za europske fondove, širenje na nova tržišta Europe, povećanje proizvodnih kapaciteta i, naravno, razvijanje portala Civilizacija ljubavi. Veliki fokus je stavljen na taj projekt te se mnoge ideje o razvoju tvrtke temelje na kombiniranju portala, društveno odgovornog poslovanja i suradnje s partnerima. Smatram da je budućnost poslovanja tvrtki u društveno odgovornom poslovanju i širenju pravih vrijednosti.

Institucije ipak pomažu

Još samo da država shvati koliko je važna Luka Rijeka Kakav je odnos države prema vašoj djelatnosti? - Mislim da je odnos vrlo dobar kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj i europskoj razini. Tvrtka je uspješno financirala tri velika projekta, jedan iz pretpristupnih fondova te dva iz europskih fondova. Volio bih se zahvaliti na suradnji Gradu Varaždinu, Ludbregu, ali i institucijama poput HGK koji su nam omogućili potporu kada nam je bila potrebna. Što se pak tiče banaka, one su imale nevjerojatno razumijevanje i bez njih naši projekti koji su rezultirali dvjema modernim tvornicama ne bi bili ostvareni. Država može imati veoma važnu ulogu u razvoju naše djelatnosti, međutim još nismo dobili razumijevanje za jedan veoma važan problem, a to je uvoz mate-

rijala preko Luke Rijeka. Imali smo nekoliko pokušaja kojima smo željeli ukazati na stratešku poziciju Luke Rijeka kao distribucijskog i geografskog bisera Hrvatske koji bi utjecao na razvoj cijelog gospodarstva Hrvatske, međutim naši pokušaji nisu rezultirali uspjehom. To nerazumijevanje je velika šteta jer geografska lokacija Luke Rijeka je nevjerojatna te omogućuje opskrbu Srednje Europe u šest dana kraćem roku nego što je moguće kroz sjeverne europske luke. Ovom prilikom bih zamolio, ali i pozvao sve nadležne institucije da nas slobodno kontaktiraju u vezi s ovim problemom. Voljeli bismo prezentirati vlastitu analizu i ukazati na prednosti koje Luka Rijeka ima za hrvatsko gospodarstvo.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Tworek, Nova Gradiška

Ozbiljnije je kad Proizvodnja kulina iz obrta Marija Tworeka već pet godina raste po stopi od 40 pos proizvođači se još nisu navikli da smo dio zajedničkog tržišta Europske unije te da će i više obitelji koje kroz njegov biznis plasiraju svoje proizvode piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@pri

Ušli smo u ovu proizvodnju i zaštitu da bismo zadržali identitet i tradiciju Slavonaca. Da bismo dobili certifikat, morali smo ispuniti 13 parametara, što smo i napravili. Na žalbu Slovenije ne gledam negativno. Ne treba se na to ljutiti jer smo svi bili zajedničko tržište tako da su pojedine proizvode iz sada drugih zemalja potrošači doživljavali kao svoje. Mario Tworek

roizvođač slavonskog kulina Mario Tworek do kraja godine zamijenit će obrt tvrtkom. Kaže da mu je poslovanje u sklopu trgovačkog društva neophodno zbog njegovih planova vezanih uz izvoz. “Partneri, odnosno potencijalni kupci, ozbiljnije vas doživljavaju ako poslujete kao tvrtka. Mi smo najprije poslovali u sklopu OPG-a, pa obrta, a uskoro ćemo poslovati kao trgovačko društvo. Ove godine ću nabaviti veću količinu sirovine te povećati proizvodnju i polako krenuti u osvajanje inozemnog tržišta. Interes za naše proizvode postoji. U to sam se već uvjerio, tako da neće biti problema s plasmanom. Zadnjih pet godina rastemo po godišnjoj stopi od 40 posto, što je rezultiralo novim kupcima. Do sada sam u opremu uložio više od milijun kuna tako da sam se i tehnološki pripremio na taj iskorak. Uskoro ćemo zaposliti i dva nova radnika”, ističe Mario Tworek, vlasnik obrta Tworek iz Nove Gradiške. Tworek je dobio izvozni broj i za treće zemlje kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija… “Naši proizvođači se još uvijek nisu naviknuli na to da smo mi sada dio zajedničkog tržišta Europske unije te da svoje proizvode mogu prodavati u tim zemljama. Naši ljudi se još uvijek pribojavaju da će ih na njemačkoj granici zaustaviti carinik. Toga više nema. Potrebno se uskladiti s europskim standardima i ogromno tržište vam je slobodno”, kaže Tworek. Mario Tworek je diplomirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a proizvodnjom kulena se počeo baviti iz hobija 1997. godine. Prekretnica u radu mu je bilo opremanje i proširenje proizvodnog pogona te usklađivanje proizvodnje sa svim standardima. “Taj proces je bio dosta zahtjevan, ali se isplatilo ulaganje jer je sada on puno lakši i efikasniji. Proizvodni objekt ima čak 17 prostorija u kojima se odvijaju različite faze proizvodnje”, pojašnjava Tworek.

34 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Kobasice, mast, čvarci...

Svaki proizvođač kulena ima svoj recept tako da je svaki kulen specifičan. To je tradicionalan proizvod, ali ima i svoje tajne. Tajna dobrog kulena, osim u dobroj sirovini odnosno kvalitetnom svinjskom mesu, prema Tworekovom iskustvu leži i u kvalitetnim začinima, pogotovo u paprici. “Da bi kulen bio vrhunski, nužna je kvalitetna sirovina. Mi imamo dogovoren tov sa uzgajivačima svinja. Ti uzgajivači vode računa da svinje imaju genetiku koja je idealna za proizvodnju kulena. Najviše uzgajivača imam u Vrpolju, dakle 100 kilometara udaljene od svog pogona. Jedan od njih za moje potrebe uzgaja 35 teških svinja. Imam uzgajivače i na još nekoliko mjesta, tako da imam dovoljno mesa za proizvodnju svojih proizvoda. Osim svinja imamo ugovorenu proizvodnju bijelog luka te ljute i slatke paprike. Znači, uz našu proizvodnju vezano je više obitelji koje plasiraju svoje proizvode. Nekima od njih je to osnovni, a nekima dodatni posao”, otkriva Tworek. Tworek proizvodi slavonski kulin, kobasicu, slaninu, pancetu, mast, kulenovu seku, suha rebra, odimljene kosti, buncek, šunku i čvarke. Svi proizvodi su bez aditiva i sadrže sastojke poznatih proizvođača. “Ove godine smo imali poseban iskorak i ostvarili iznenađujuće rezultate sa šunkom. Očito je na tržištu velika potražnja za šunkom za kuhanje. Iako je u Dalmaciji prisutna duga tradicija konzumacije pršuta, mogu se pohvaliti da upravo u Dalmaciji imam veliki porast kupaca kulena i šunke”, ističe naš sugovornik.

Zaštita proizvoda

Mario Tworek kaže da će od iduće godine uvoditi i nove proizvode. “Registrirani smo i za proizvodnju proizvoda od junećeg i goveđeg mesa te divljači. Salame od divljači su jako tražene i mi u tom dijelu imamo velikih ambicija. Dosta potrošača traži salame i kobasice od divljači. To su proizvodi mase oko pola kilograma i prikladni su za kućnu upotrebu. Recimo, kulen i pršut je teško odjed-

d ste tvrtka to, pa se vlasnik obrta, a uskoro tvrtke Tworek, ne boji za plasman. “Naši svoje proizvode mogu prodavati u tim zemljama”, kaže. Širenje posla razveselit vredni.hr

nom potrošiti, a kada stoje načeti, gube svoju vrijednost. To je i razlog zašto potrošači vole kulenovu seku i kobasičaste proizvode. Goveđe i juneće proizvode planiramo plasirati u Bosnu i Hercegovinu”, dodaje Tworek. Tworek primjećuje da se na tržištu sve više traže manje papreni proizvodi. “Takav je trend i u Dalmaciji i na Kvarneru i u Istri, a sve je izraženiji i u Zagrebu. Potrošači u Slavoniji skloniji su paprenijim i ljutim proizvodima. Kako je Slavonija malo tržište u kojem je razvijena obiteljska proizvodnja suhomesnatih proizvoda, mi smo se okrenuli tržištima izvan Slavonije”, napominje on. Tworek je uključen i u udrugu koja je pokrenula zaštitu slavonskog kulina. “Ušli smo u ovu proizvodnju i zaštitu da bismo zadržali identitet i tradiciju Slavonaca. Slavonski kulin je neizostavan dio tradicije i identiteta. Da bismo dobili zaštitu, odnosno certifikat, zahtijevano je ispunjenje 13 parametara, što smo mi

Potrebno se uskladiti s europskim standardima i ogromno tržište vam je slobodno i napravili. Proces smo dovršili i predali dokumentaciju. U tijeku je žalbeni proces koji je podnijela Slovenija. Na tu žalbu ne gledam toliko negativno jer su Slovenci ušli u taj proces da bi zaštitili svoje interese i interese svoje dvije tvrtke. Ne treba se na to ljutiti jer smo svi bili nekada zajedničko tržište tako da su pojedine proizvode iz sada drugih zemalja potrošači doživljavali kao svoje. I mi smo isto tako doživljavali kranjsku kobasicu, kajmak, livanjski sir, šljivovicu…. Razgovorima i pregovorima može se sve riješiti. Tako su se Slovenci i povukli te mijenjaju naziv kulena u slovenski kulen”, pojašnjava Mario Tworek. 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Sljeme Autokoffer, Zagreb

Rukavice za znalce Ideja o pokretanju tvrtke usko je povezana s vremenom kada su ljudi počeli masovno putovati svim prijevoznim sredstvima i kada se započeo snažnije razvijati turizam kovčega tada je snažno raslo. Primjerice, u toj istoj godini osnovan je luksuzni brend Gucci. Ja sam preuzeo marku 2012. jer me neodoljivo privukla snaga brenda Sljeme i potencijal koji ima jedan luksuzni hrvatski brend”, napominje.

Baza kupaca

Sljeme u Hrvatskoj, nastavlja Tomičić, ima odlično mjesto na tržištu jer ima ekskluzivan status. “Polako gradimo bazu kupaca i razvijamo liniju proizvoda koju ćemo uskoro predstaviti. U Hrvatskoj ne postoji sličan brend, a i u svijetu ih ima svega nekoliko. U tom smislu imamo odličnu poziciju. Uvjeti poslovanja su teški zbog sveopće birokratiziranosti i korumpiranosti. Problem je i u tome što je Hrvatska

Uvjeti poslovanja su teški zbog sveopće birokratiziranosti i korumpiranosti. Problem je i u tome što je Hrvatska malo tržište. Tu je i problem s masovnom depresijom koja se uvukla u društvo i koja nas, kao narod, sprečava da napredujemo. Daniel Tomičić, vlasnik Sljeme Autokoffera Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtku Sljeme Autokoffer osnovao je Samuel Gati davne 1921. s ciljem proizvodnje luksuznih kovčega i kožnate robe. Gati je bio kovčar, majstor izrade kovčega, ili malletier, kako to zovu Francuzi. Zanat je izučio u Budimpešti, a raspadom Austro-Ugarske s obitelji se skrasio u Zagrebu. U tvornici u Medulićevoj ulici deseci majstora proizvodili su kovčege svih veličina, ženske torbice, aktovke, ruksake, rukavice… Danas Sljeme proizvodi luksuzne vozačke rukavice namijenjene ljubiteljima vožnje. Proizvodi ih majstor rukavičar, čiji otac je također bio majstor rukavičar Sljemena. Rukavice se mogu naručiti putem interneta, kupiti na događanjima gdje se prodaje luksuzna odjeća, obuća i modni dodaci te u Waftu (Antwerpen) - belgijskoj konceptnoj trgovini posvećenoj kulturi automobila. Daniel Tomičić, današnji vlasnik Sljeme Autokoffera, kaže kako je tvrtka najpoznatija upravo po autokovčezima. “Naime, prvi automobili nisu imali prtljažnik i stvari su se prevozile u kovčezima dizajniranim prema obliku karoserije uz koju su morali savršeno prianjati”, objašnjava nam on. Tvrtka od samih početaka poslovanja izvozi proizvode po Europi, a 1931. dobila je titulu Kraljevskog dobavljača. To je isprava kojom je kraljevska obitelj potvrdila da kupuje proizvode Sljemena. Ideja o pokretanju tvrtke usko je povezana s vremenom kada su ljudi počeli masovno putovati svim prijevoznim sredstvima i kada se započeo snažnije razvijati turizam. “Tržište

36 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Tvrtka od početaka poslovanja izvozi u Europu, a 1931. dobila je titulu Kraljevskog dobavljača malo tržište i to da je u njoj teško bilo što i proizvesti i prodati. Tu je i problem s masovnom depresijom koja se uvukla u društvo i koja nas, kao narod, sprečava da napredujemo”, naglašava on dodajući kako Hrvatska ima mnogo problema u poslovanju. “Gotovo sve predstavlja problem i zato nemate izbora. Jednom kada to shvatite, sve je lakše, jer nema razočaranja i sve što napravite je zapravo uspjeh. U poslu se još uvijek osjeća snažan komunistički mentalitet posljedica kojega je i neprofesionalnost koja Hrvatskoj nanosi ogromnu štetu. Rješenje je jednostavno - potpuno kopiranje sustava najrazvijenih zemalja svijeta koje su veličinom i tradicijom najsličnije Hrvatskoj”, smatra. Među planovima koje tvrtka namjerava ostvariti u budućnosti, on na prvo mjesto stavlja širenje palete proizvoda i, proporcionalno, širenje distribucijske mreže po svijetu. “Nakon toga slijedi otvaranje trgovine u Zagrebu”, zaključuje Tomičić. (B.O.)

Mala škola kvalitete dr. Krešimir Buntak

Kvaliteta upravljanja organizacijom Ako promišljate o kvaliteti svoje organizacije, ocijenite razinu dokumentiranosti, upravljivosti i kompetentnosti i stavite to u kontekst svojeg uspjeha na tržištu

ako procijeniti stanje kvalitete upravljanja organizacijom i koje su ključne karakteristike kvalitetno upravljane organizacije - pitanja su koja se često postavljaju. Upravljanje kvalitetom je proces koji prepoznaje i upravlja aktivnostima potrebnim da se dostignu ciljevi kvalitete jedne organizacije. Jedan od poznatih gurua kvalitete J.M. Juran u knjizi koju je objavio u suautorstvu s F.M. Grynom Planiranje i analiza kvalitete (prevedena je na hrvatski jezik i objavljena u nakladi Mate) koristi izraz “procjenjivanje kvalitete” za opisivanje kritičnog pregleda stanja kvalitete u cijeloj tvrtki. Procjenjivanje kvalitete prema njima obuhvaća četiri elementa: troškove loše kvalitete, položaj na tržištu, kulturu kvalitete u organizaciji i funkcioniranje sustava kvalitete u organizaciji. Analizom tih četiriju elemenata mogu se zamijetiti zahtjevi za praćenje unutarnjih i vanjskih čimbenika koji utječu na upravljanje organizacijom. Međutim, nabrojane elemente i nije tako lako provjeriti, posebno u smislu kvantificiranja, praćenja i uspoređivanja. S druge strane, nakon gotovo petnaestak godina bavljenja ovim područjem došao sam do zaključka da zapravo postoje tri ključne karakteristike svake kvalitetno upravljane organizacije: dokumentiranost, upravljivost i kompetentnost. Svaka od tih triju karakteristika ukazuje na to što bi oni koji provjeravaju kvalitetu organizacije, odnosno sukladnost sa zahtjevima norme, trebali pomno promatrati i provjeravati. Dokumentiranost ima veliki značaj jer, kako se u krugovima vezanim uz kvalitetu kaže - “što nije zapisano, nije se ni dogodilo”. Pritom je ključno znati da se dokumentacijom odgovara na dva ključna pitanja što? (u smislu što treba uraditi) i kako? (u smislu dokumentiranja onog što smo učinili). Dokumentacija kojom se odgovara na pitanje što u biti je dokumentacija

sustava (opisuje sustav i način rada u organizaciji), dok dokumentacija koja odgovara na pitanje kako zapravo je dokumentacija kojom se osigurava sljedivost i bilježe se ključni podaci i informacije o realizaciji posla. Bez dokumentacije i dokumentiranosti nemoguće je uspostaviti sustav.

a to je upravljivost u svim segmentima i razinama poslovanja. Glavnu ulogu u svemu tome ima menadžment tvrtke kao pokretač, organizator, nadzornik procesne strukture i vlasnici (menadžeri) poslovnih procesa. Treća karakteristika je kompetentnost koja ovdje predstavlja zapravo organiza-

Upravljanje kvalitetom je proces koji prepoznaje i upravlja aktivnostima potrebnim da se dostignu ciljevi kvalitete organizacije Druga karakteristika je upravljivost, a to znači da u dokumentiranom sustavu treba uspostaviti i sustav kvalitetnog upravljanja. Dugo se promišljalo kako i na koji način to osigurati, sve dok se nije shvatilo da je temelj upravljivosti zapravo procesni pristup i procesna orijentacija u organizaciji. Ključna pretpostavka za poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti organizacije, te skraćivanja ciklusa razvoja novog proizvoda je primjena procesnog pristupa i procesne organizacijske strukture. Uvođenjem procesnog pristupa i implementiranjem poslovnih procesa osigurava se ključna karakteristika kvalitetno upravljanih organizacija,

cijsku kompetentnost i odnosi se na sva znanja, vještine i sposobnosti organizacije da osigura konkurentnost. Ona upućuje na zaključak da sama kompetentnost ljudskog resursa nije dovoljna organizaciji da dugoročno osigura kompetentnost u funkciji konkurentnosti, te iz toga slijedi da je ljudski resurs jedna od sastavnica kompetentnosti organizacije, dok su ostale sastavnice: tehnička, tehnološka i strukturna (kompetentnost organizacijske strukture). Stoga ako promišljate o kvaliteti svoje organizacije, ocijenite razinu dokumentiranosti, upravljivosti i kompetentnosti i stavite to u kontekst svojeg uspjeha na tržištu.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Kampovi na kontinentalnom dijelu Hrvatske

Niču kampovi na seoskim imanjima U Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji nedavno su otvorena dva kampa na seoskim obiteljskim imanjima - jedan u sklopu obiteljskog izletišta Vinia u Bjelovaru, a drugi na samom rubu Parka prirode Lonjsko polje piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N oko

50.000 € investirano u kamp Bistrički

5000 m

površina tog kampa

40 kampista boravilo u njemu počevši od njegova otvorenja u srpnju

a seoskom imanju obitelji Bistrički koje se nalazi 10 kilometara od autoceste Zagreb-Beograd, na samom rubu Parka prirode Lonjsko polje, u mjestu Osekovu u Sisačko-moslavačkoj županiji nedavno je otvoren prvi autokamp na tom području. U kamp je investirano oko 50.000 eura, a na 5000 četvornih metara površine nalaze se parcele za 60 osoba. Opremljen je suvremenim sanitarnim čvorovima s perilicima i sušilicama rublja, te posebnim prostorom za njegu kućnih ljubimaca. No, kako je zapravo sve počelo? Prije 15 godina vlasnik imanja Vladimir Bistrički je od tadašnje Općine Popovača kupio napuštenu štalu bivše seljačke zadruge, izgrađene još 1948. godine. Nakon što je preuređena u restoran, uređeno je seosko imanje na kojem se odnedavno nalazi i spomenuti kamp. Obitelj Bistrički planira još izgradnju restorana za 200 osoba. “Autokamp je posebice zanimljiv turistima u tranzitu kao i onima koji dolaze na višednevne boravke i u obilazak Lonjskog polja. Na seoskom turizmu Bistrički nudi se domaća hrana i piće, a kampisti te ostali po-

sjetitelji mogu razgledati i znamenitosti u okolici”, rekla je Aleksandra Kuratko Pani, predsjednica Udruge ruralnog turizma Hrvatske. Seosko imanje Bistrički jedno je od članova te udruge. Ona je dodala kako je od otvorenja u srpnju do sada kroz taj kamp prošlo 40 kampista, uglavnom stranaca. Za sljedeću sezonu u planu je jačanje promocije tog kampa, ali i cijelog seoskog gospodarstva. U Udruzi ruralnog turizma pritom očekuju konkretnu suradnju s lokalnom i nacionalnom turističkom organizacijom, ali i turističkim agencijama.

Prvi kamp u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

No, nije to jedini kamp u tom dijelu kontinentalne Hrvatske. Naime, prije kampa u Osekovu otvoren je kamp koji se nalazi u sklopu obiteljskog izletišta Vinia u Bjelovaru, u vlasništvu obitelji Šapić. To izletište i vinotočje rekorder je u povećanju turističkog prometa u ruralnom turizmu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Naime, prošle godine na tom je izletištu ostvareno 1560 noćenja, a godinu ranije 840. U šest mjeseci ove godine u izletištu Vinia zabilježeno

Udruga ruralnog turizma Hrvatske

Pođimo na selo Udrugu ruralnog turizma Hrvatske osnovalo je u travnju ove godine dvadesetak OPG-ova i poljoprivrednih obrta koji se bave seoskim turizmom s ciljem popularizacije te vrste turizma u Hrvatskoj i inozemstvu. “Kod domaćih gostiju želimo promovirati naviku odlaska na selo, a strane turiste upoznati s našom domaćom kuhinjom i tradicijom. U zadnjih petnaestak godina država je kroz razne poticaje uložila

stotine milijuna kuna u proširenje turističke ponude i podizanje kvalitete proizvoda i usluga na selu, no ipak je ozbiljna promocija izostala”, rekla je Aleksandra Kuratko Pani. Dodala je kako će se udruga i dalje zalagati da zakonodavni okvir utječe na povoljno okruženje za bavljenje seoskim turizmom i plasiranje domaćih poljoprivrednih proizvoda. Naime, trenutni zakonodavni okvir zbog svoje kompleksnosti

38 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

destimulira male proizvođače, koji ni uz nešto pojednostavljene uvjete nisu u mogućnosti ispunjavati sve propisane uvjete.

Popularni kulturno-turistički proizvod u Varaždinu

Špancirfest postao punoljetan Festival se odvijao u gotovo svakoj od varaždinskih baroknih ulica koje su i same postajale pozornice za zanimljive glumačke performanse

O Seosko imanje Bistrički

Izletište Vinia u Bjelovaru

U šest mjeseci ove godine u izletištu Vinia zabilježeno je 1250 noćenja

smišljen kao ulični festival, popularni varaždinski kulturno-turistički proizvod Špancirfest, ove godine obilježio je svoj 18. rođendan te time proslavio punoljetnost i postao jedan od najposjećenijih takvih festivala kreativnosti u Hrvatskoj. Ovogodišnji događaji odvijali su se na šest pozornica od čega na tri glavne - u Starom gradu, kod Vile Bedeković i na Kapucinskom trgu. Jedan od noviteta bila je tzv. kraljevska zona u Starom gradu koja je tijekom noći postajala noćni klub na otvorenom. Špancirfest se odvijao u gotovo svakoj od varaždinskih baroknih ulica koje su i same postajale pozornice za zanimljive glumačke performanse. U sklopu Špancirfesta posebno mjesto imao je Vinski grad u kojem su najpoznatiji hrvatski vinari predstavljali svoju vinsku ponudu. Iako se ove godine Turistička zajednica grada Varaždina,

organizatora Špancirfesta, nije bavila statističkim podacima o tome koliko je domaćih i stranih posjetitelja u 10 dana posjetilo tu manifestaciju, očekuje se da je ove godine bilo više posjetitelja nego lani, kada je, prema podacima varaždinske policije, Špancirfest posjetilo 250.000 ljudi. Varaždin je 2015. od te manifestacije uprihodovao 33,7 milijuna kuna, od čega su najveću korist imali, naravno, ugostitelji. Jedan od ovogodišnjih projekata Špancirfesta koji je zaokupio pažnju posjetitelja bio je projekt pod nazivom Ormari čudnovatih stvari koji je napravila skupina uličnih performera iz Slovenije Third hand. Projekt je osmišljen na način da posjetitelji gledaju stvari na drukčiji način, ali da u svemu pokušaju naći nešto kreativno. Tako su se primjerice na ulici našli stari ormari u kojima su se skrivale neke čudne stare stvari. Ipak, središnji događaj ovogodišnjeg Špancirfesta bio je nastup glazbenika Manu Chaoa i njegova benda La Ventura. (S.P.)

je 1250 noćenja, gotovo kao i cijele 2015. godine. Kampistima je u izletištu Vinia u ponudi domaća bilogorska gastronomija, razne vrste vina, ali i mogućnost aktivnog odmora s ponudom konjičkog turizma. Govoreći o prvom kampu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, tamošnji župan Damir Bajs je izrazio nadu za skoro otvorenje još četiriju kampova u toj županiji, koji će dopuniti turističku ponudu na tom području. 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Gamescom 2016

Imamo i iskustvo i

Osam hrvatskih suizlagača dosadašnji je rekord, kao i broj novih igara koje prikazuju rekao je Ante Vrdelja, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara piše Boris O

sam hrvatskih informatičkih tvrtki koje se bave razvojem računalnih igara nastupilo je na Gamescomu 2016, najvećem svjetskom sajmu digitalne zabave u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara. Riječ je Rebootu, LGM Gamesu, Iron Wardu, Exordium Gamesu, Gamepiresu, Croteamu, 2×2 Gamesu i Lion Game Lionu koji su okupljeni u Grupaciji za računalne igre pri Udruženju za informacijske tehnologije HGK. Tako je na ovogodišnjem Gamescomu, koji se održavao od 19. do 21. kolovoza u Kölnu, nastupilo više od trećine tvrtki koje djeluju u ovoj brzorastućoj industriji. Tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara Ante Vrdelja istaknuo je kako hrvatska industrija igara nastavlja s rastom, što se vidi ne samo iz kvalitete predstavljenih naslova, već i po broju domaćih studija koji su izlagali na Gamescomu 2016. “Osam hrvatskih suizlagača dosadašnji je rekord, kao i broj novih igara koje prikazuju. Čak šest novih naslova najavljeno je ili prvi put predstavljeno europskoj publici”, rekao je. Andrej Kovačević, game director Exordium Gamesa, ocijenio je kako je ovogodišnji Gamescom dosad najuspješniji za hrvatsko izaslanstvo. “Taj je sajam jedna od rijetkih manifestacija, uz domaći Reboot Develop, gdje na jednome mjestu možemo ostvariti kontakt s goto-

Hrvatski proizvođači računalnih igrara na Gamescomu

HGK nam svake godine izlazi ususret i subvencionira dio cijene izlaganja na Gamescomu, kaže Zeno Žokalj vo cijelom svjetskom industrijom te promovirati vlastitu”, kazao je Kovačević dodavši kako su ove godine na sajmu strani mediji pokazali veliki interes za hrvatske proizvode, kako su najavljeni brojni novi naslovi iz hrvatskih studija te kako su

40 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

svakodnevno upoznavali nove potencijalne poslovne partnere. “Trend zadnjih godina pokazuje da domaći studiji rade sve bolji posao u plasiranju Hrvatske na svjetsku kartu kvalitetnih proizvođača igara”, naglašava Kovačević.

Razmjena ideja

Zeno Žokalj, community manager u Little Green Men Gamesu, smatra kako je sajam ponovno na jedno mjesto doveo golem broj stručnjaka iz industrije, medija i posjetitelja. “Za hrvatske tvrtke on konkretno znači - vidljivost. Hrvatskim game developerima je najbitnije predstaviti svoje proizvode široj publici, a za to su sajmovi poput Gamescoma, GDC-a u San Franciscu te E3 u Los Angelesu neprocjenjivi. Kad je riječ o našoj tvrtki, najvažnije nam je bilo ostvariti

znanje i kvalitetu . Čak šest novih naslova najavljeno je ili prvi put predstavljeno europskoj publici,

Odorčić odorcic@privredni.hr

nove kontakte s medijima, prezentirati trenutačno stanje igre te dobiti coverage uglavnom po europskim game portalima. Vrijeme će pokazati koliko će novinara zaista objaviti članke, ali raspored sastanaka je bio pun sva tri dana trajanja biznis dijela Gamescoma pa bismo ga mogli ocijeniti uspješnim. Uz to, ostvarili smo nove kontakte i s proizvođačima hardvera te razmijenili ideje s ostalim kolegama iz gaming industrije, kako iz Hrvatske, tako i iz ostatka Europe”, objašnjava nam. Gaming industrija, nastavlja Žokalj, najbrže je rastuća industrija u svijetu i proteklih godina po zaradi prelazi i holivudsku i glazbenu industriju, pa za hrvatske tvrtke koje imaju kvalitetan proizvod ima mjesta na tržištu. “Hrvatske tvrtke imaju i iskustvo i znanje i kvalitetu. Ostaje problem marketinga te predstavljanja na američkom i europskom tržištu. Dosad su igre hrvatskih proizvođača ostvarile vrlo dobre rezultate na američkom tržištu koje ima i najveću populaciju igrača, a ne kaskamo mnogo ni za Europom. Ovdje moramo pohvaliti HGK koji nam svake godine izlazi ususret i subvencionira dio cijene izlaganja na Gamescomu te pruža logističku podršku za trajanja sajma”, ističe on. Najveći problem, dodaje, i dalje ostaje dvostruko oporezivanje s obzirom na to da SAD nema nikakav sporazum s Hrvatskom te se sva dobit od prodaje oporezuje i na američkom i na hrvatskom

tržištu što značajno smanjuje proračune hrvatskih tvrtki za daljnje projekte. “Usprkos svemu, svjedočimo sve većem

Gaming industrija najbrže je rastuća industrija u svijetu i po zaradi prelazi i holivudsku i glazbenu rastu poduzeća hrvatskih proizvođača igara, novim zapošljavanjima te sve većim i složenijim projektima koji se plasiraju na svjetsko tržište”, naglašava Žokalj.

Platforma za promociju

Andrej Levenski, suosnivač i tehnički direktor u tvrtki Gamepires, kaže kako sajam Gamescom napreduje iz godine u godinu. Također, domaći studiji prate evoluciju tog događaja i ove su godine predstavili svoje radove na zadivljujućih 70 četvornih metara izložbenog prostora. “Konačno je štand vizualno bio na razini štandova drugih studija te smo tako Hrvatsku smjestili uz bok sa svjetskim

developerima i izdavačima. A osam hrvatskih suizlagača i šest prikazanih novih igara novi je rekord za naš klaster i Udruženje za razvoj računalnih igara u HGK”, ističe. Svjetska scena je ogromna, nastavlja Levenski, i sudjelovati na ovakvom sajmu više nije stvar prestiža nego obveza svakoga tko misli poslovati na globalnom tržištu zabavnog softvera. “Gamescom smo ove godine primarno koristili kao platformu za promociju i predstavljanje novog naslova za koji već imamo izdavača. Osim za sklapanje poslova, Gamescom je idealno mjesto za razgovor s novinarima i prezentaciju budućih projekata budući da se cijela industrija nalazi na jednom mjestu tijekom ta tri dana. Mi smo na sajmu ostvarili odličnu poslovnu suradnju s tvrtkama Epic games, Nvidia i Intel vezano za naš novi projekt”, napominje on dodajući kako je vladao veliki interes za više-manje sve naslove koji su se predstavljali na hrvatskom izložbenom prostoru. Inače, HGK sustavno prati i podržava informatičku i kreativnu industriju. S obzirom na to da je riječ o tvrtkama koje gotovo 100 posto svojih prihoda ostvaruju na svjetskom tržištu, a cijeli domaći sektor proizvodnje računalnih igara bilježi godišnju stopu rasta od čak 50 posto, promocije na internacionalnim sajmovima i inozemnim tržištima od izuzetne su važnosti.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO PREDSTAVLJENA DVA NATJEČAJA ZA EU FONDOVE

EU novcem smanjiti zaostatak za Europom Trenutačno su u Hrvatskoj otvorena dva velika natječaja u području znanosti, istraživanja i razvoja ukupne vrijednosti veće od 1,5 milijardi kuna piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

dok se u zemljama članicama Europske unije za istraživanje i razvoj prosječno izdvaja 2,07 posto bruto domaćeg proizvoda, u Hrvatskoj se za te namjene izdvaja preskromnih 0,8 posto. Takvo zanemarivanje toga sektora hrvatske znanstvene institucije čini manje konkurentnima i nedovoljno razvijenima, dok istraživanja i inovacije stagniraju. Taj veliki jaz Hrvatska sada pokušava nadoknaditi korištenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova i, u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., podići postotak ulaganja u istraživanja i razvoj. Trenutačno su u Hrvatskoj otvorena dva velika natječaja u području znanosti, istraživanja i razvoja ukupne vrijednosti veće od 1,5 milijardi kuna. Kroz otvoreni trajni natječaj Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja poduzetnicima je na raspolaganju 748 milijuna kuna iz EU fondova za istraživanje i razvoj poslovnog sektora s ciljem razvijanja nove usluge, proizvoda i tehnologije, poboljšanja poslovnih procesa i suradnje s institucijama za

Tomislav Panenić

Tomislav Tolušić

istraživanje te razvoj i jačanje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

inovacijama i novim tehnologijama, koji će biti specijalizirani za davanje podrške poslovnom sektoru u istraživačko-razvojnim aktivnostima i komercijalizaciji inovacija. U povodu otvaranja ovoga natječaja, protekloga tjedna u Osijeku je organizirano njegovo javno predstavljanje. Brojnim poduzetnicima, predstavnicima znanstvenih organizacija, resornih tijela državne uprave i jedinica lokalne i regionalne samouprave te svim ostalim sudionicima, obratili su se tehnički ministri gospodarstva i regionalnoga razvoja Tomislav Panenić i Tomislav Tolušić.

Suradnja znanosti i proizvodnje

Drugi, Podrška razvoju centara kompetencija ograničeni je natječaj vrijedan oko 786 milijuna kuna. Tim će se natječajem potaknuti suradnja znanosti i proizvodnje kako bi se osigurala poveznica između novih znanstvenih spoznaja i njihove uspješne primjene u gospodarstvu. Centri kompetencija su novi oblik istraživačke infrastrukture nužne za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju,

znakovi hrvatske kvalitete Rezanac šećerne repe jedno je od najpoznatijih krmiva, stočari ga već dugi niz godina primjenjuju u ishrani stoke. On je brzi izvor energije s visokim postotkom probavljivosti. Namijenjen je ishrani stoke, prvenstveno preživača.

hrvatska kvaliteta

Suhi rezanac šećerne repe Sladorana d. o. o.

42 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Županjci su se oduvijek prema zemlji odnosili s ljubavlju i poštovanjem, a zemlja im zato uzvraća uslugu, darujući im bogatstvo plodova poput šećerne repe iz koje vrhunskom preradom nastaje Sladonija šećer. 1942. godine - osnovano je dioničko društvo Sladorana d. d. Zagreb s ciljem izgradnje triju tvornica sladora u Hrvatskoj, a iste godine 28. rujna donesena je odluka o izgradnji Sladorane u Županji. Izgradnja tvornice trajala je do 1947. godine kada je 11. rujna započela prva kampanja prerade šećerne repe. Tijekom godina tvornica je prošla niz rekonstrukcija s ciljem postizanja većega kapaciteta. U 2012. godini Viro tvornica šećera postaje stopostotni vlasnik Sladorane.

Europska komisija

Izvanredne mjere za izvoznike u Rusiju Hrvatska je dobila mogućnost provedbe dodatnih mjera potpore proizvođačima jabuka za količinu od 600 tona i proizvođačima mandarina za 1000 tona robe

bog odluke Vlade Ruske Federacije od 25. lipnja o produljenju zabrane uvoza određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije za dodatnih godinu dana (do kolovoza 2016.), Europska komisija odlučila je nastaviti provedbu mjere sprečavanja i upravljanja krizama na tržištu u sektoru voća i povrća. Europska komisija je donijela Delegiranu uredbu komisije o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izradilo je Pravilnik o provedbi privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima jabuka i mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju kojim se osigurava provedba Delegirane uredbe. Mjera uključuje postupke povlačenja jabuka i mandarina za slobodnu distribuciju za razdoblje od 1. srpnja do datuma kada će količine dodijeljene Hrvatskoj biti iskorištene ili do 30. lipnja iduće godine - ovisno o tome što bude prije.

Ovom odlukom Europske komisije Hrvatska je dobila mogućnost provedbe dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima jabuka za količinu od 600 tona i proizvođačima mandarina za 1000 tona robe. Hrvatska tako može povući ukupno 2300 tona jabuka i 1300 tona mandarina s tržišta koje su bile namijenjene izvozu u Rusiju. Kao i prošle godine Ministarstvo poljoprivrede odlučilo se za provedbu postupka povlačenja s tržišta jabuka i mandarina za slobodnu distribuciju humanitarnim

organizacijama, centrima i ustanovama socijalne skrbi, ustanovama za predškolski odgoj te osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje koje ne sudjeluju u Shemi školskog voća i povrća, bolničkim ustanovama i kaznenim institucijama. Upute za proizvođače i primatelje proizvoda u okviru mjere povlačenja s tržišta proizvoda za slobodnu distribuciju u skladu s ovom uredbom Europske komisije nalaze se na stranicama Ministarstva www.mps.hr/default.aspx?id=17772.

Hrvatska može povući 2300 tona jabuka i 1300 tona mandarina koje su bile namijenjene izvozu u Rusiju

Nasadi lijeske rastu u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, u predjelu između rijeke Drave na sjeveru i padina Papuka i Krndije na jugozapadu, uz rubove Parka prirode Papuk. Iz takvog kraja najveće ljepote i prirodne raznolikosti dolazi orahovački lješnjak. Jezgra lješnjaka bogata je vitaminima C, B1 i E. Orahovački lješnjak bogat je izvor proteina, nezasićenih masnih kiselina i prirodnih antioksidansa. Suvremenim procesima obrade orahovački lješnjak u sebi zadržava sve vrijednosti te se odlikuje prepoznatljivom i jedinstvenim okusom.

Orahovački lješnjak PP Orahovica d.d.

Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. utemeljeno je 1963. godine. U proizvodnim jedinicama odvija se ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska te ribnjačarska proizvodnja. Danas PP Orahovica raspolaže s približno 10.760 hektara obradivih površina, a zapošljava više od 300 radnika. Najznačajniji je proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji, a u svom poslovnom sustavu ima najmoderniji pogon za doradu lješnjaka.

izvorno hrvatsko

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Meet&Match

Europske korporacije traže hrvatske start-upe

IT Digital, ABC accelerator i Zagrebački inkubator poduzetništva organiziraju tzv. Meet&Match - događaj s ciljem spajanja najboljih scaleup start-upa u regiji s europskim korporacijama kojima je interes širenje na nova tržišta kroz strateška ulaganja u start-upe. Scaleup startupi su oni koji su pred izlaskom na tržište ili u kratkom roku planiraju rast prihoda ili broj zaposlenika. Prvi u nizu ovih događaja održava se u Zagrebu 5. rujna, u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva, a u istome mjesecu slijede događaji u Beogradu i Sarajevu. Članovi regionalnih akceleratora moći će poslušati prezentacije najboljih start-

upa u svakom od gradova koji će odraditi selekciju. Najbolji finalisti prezentirat će se 1. prosinca u Ljubljani na finalnom Meet&Match događaju pred više od 20 svjetskih korporacija. Partneri za koje ABC Accelerator i EIT Digital traže najbolje start-upe su: IBM, Siemens, Philips, Huawei, Nokia, Cisco, Petrol, Triglav, BTC, Microsoft i drugi. Za zagrebački događaj start-upi prijave mogu slati do 3. rujna na e-mail tihana.marelja@zipzg.com. Zagrebački inkubator poduzetništva također otvara prijave za svoj inkubatorski program, o kojem se više može saznati na zipzg.com/prijavi-se, a za koji prijave traju do 30. rujna. (B.O.)

Novi start-up Political Data

EU politička scena nA jednom mjestu

eposredno prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj predstavljen je novi start-up Political Data. Riječ je o najvećoj komparativnoj bazi podataka o financiranju političkih stranaka i njihovim aktivnostima na društvenim mrežama u svih 28 država Europske unije. Political Data je namijenjen medijskim kućama i novinarima, zakonodavcima, konzultantima, strankama, odvjetničkim tvrtkama, agencijama i neprofitnim institucijama. Kako kažu u Political Dati, korištenjem njihovog alata može se dobiti detaljan uvid u političku konkurenciju, analizirati političku scenu ili dobro usmjeriti poslovanje tvrtki. U bazi postoje podaci o svim bitnim pitanjima vezanima za financiranje političkih stranaka. Kroz njega se može doznati kako se financiraju političke stranke u Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili Francuskoj ili tko

su najizdašniji donatori u Italiji. U bazi podataka su i podaci o najlojalnijim donatorima stranaka u Hrvatskoj, ali i o utjecajima predsjednika stranaka u, primjerice, Španjolskoj. Analizirajući podatke moguće je doznati i koliko privatne osobe pridonose prihodu stranaka u Nizozemskoj, daju li Šveđani više novca lijevim ili desnim strankama te kakav je utjecaj političkih stranaka u EU i na društvenim mrežama. Podaci objavljeni u Political Dati dobiveni su iz javno dostupnih izvora - dokumenata političkih stranaka, nacionalnih vlada, državnih izbornih povjerenstava, državne revizije, društvenih mreža, medija... Ova baza, koja daje dubinsku analizu izvora financiranja političkih stranaka, njihove profile i analizu više od 1300 financijskih izvještaja te popise više od 80.000 donatora u svim članicama EU-a,

44 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

može se koristiti putem pretplate. Drugom vrstom pretplate moguće je, pak, pratiti aktivnosti na društvenim mrežama više od 200 političkih stranaka 1100 političara, te pratiti rangiranja po popularnosti. (K.S.)

predstavljamo Ilički plac, Zagreb

Turisti vole Britanac Dio stana na adresi Britanski trg 1 je 2005. godine uređen s namjenom privatnog iznajmljivanja na kategoriju tri zvjezdice. Od 2013. usluge rezervacije smještaja pružaju se kroz sustav Booking.com

rivatni smještaj Ilički plac, kategorije tri zvjezdice, smješten je na Britanskom trgu u samom središtu Zagreba, u blizini najdulje zagrebačke ulice. Upravo je taj trg odlična polazišna točka za razgledavanje zagrebačkih znamenitosti. Popularni Britanac je jedan od rijetkih zagrebačkih trgova na kojima poljoprivrednici, još uvijek, slobodno trže sa svježim voćem, povrćem i drugim namirnicama koje uzgajaju. No, kako je zapravo počeo raditi privatni smještaj Ilički plac? “Ideja se rodila silom prilika prije 12 godina kada nisam imala stan i ukazala se mogućnost njegove povoljne kupnje na Britanskom trgu 1 i to od vlasnice koju sam poznavala iz mladosti, a koja je dugo neuspješno pregovarala o prodaji sa svojim prvim susjedom. Nakon razgovora, stan sam kupila na hipotekarni kredit, a imala sam status slobodne umjetnice”, rekla je Mu-

Privatni smještaj Ilički plac turistima pruža uslugu noćenja, uz besplatno korištenje bicikala i parkinga nira Serdarević, vlasnica privatnog smještaja Ilički plac. No, kako je kredit trebalo otplaćivati, a znala je da u Zagrebu postoji turistički potencijal za ostvarivanje prihoda u domaćinstvu, dio stana je 2005. uredila za tu namjenu i registrirala ga na kategoriju tri zvjezdice. Tako je nastao privatni smještaj Ilički plac s dvije dvokrevetne komforne sobe. Od 2013. usluge rezervacije smještaja pružaju se kroz sustav Booking.com.

Proširenje kapaciteta

S obzirom na to da su za iznajmljivanje namijenjene samo dvije sobe, obitelj Munire Serda-

rević imala je planove proširiti djelatnost kupnjom susjednog stana, ali to se nije realiziralo. Tako su ostali na iznajmljivanju dvije sobe, no ipak privatni smještaj Ilički plac bilježi dobru popunjenost. Više od 80 posto gostiju su stranci iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike te zemalja Dalekog istoka i Australije koji u prosjeku odsjedaju dvije do tri noći. Preostalih 20 posto su domaći gosti. Od 2005. do danas kroz privatni smještaj Ilički plac prošlo je više od 2500 turista i ostvareno je 5600 noćenja. Privatni smještaj Ilički plac turistima pruža uslugu noćenja, uz besplatno korištenje bicikala i parkinga. Govoreći o planovima za budućnost, Munira Serdarević je istaknula kako mašta o proširenju smještajnih kapaciteta jer je pružanje usluga u domaćinstvu prekrasan posao koji joj omogućuje komunikaciju s ljudima iz raznih krajeva svijeta. “Ujedno je to i zahtjevan posao, ali nam pruža zadovoljstvo. Bez obzira na kreditne obveze, moja obitelj i dalje se želi baviti privatnim iznajmljivanjem”, naglasila je Munira Serdarević. Dodala je kako za sada nemaju problema u poslovanju, a zagrebačka Turistička zajednica ih uredno prati i podržava u radu te redovito organizira savjetovanja za unapređenje poslovanja. (S.P.)

A SAD MALO O NAMA...

80% gostiju su stranci 20% gostiju domaći više od 2500 turista koristilo privatni smještaj Ilički plac od 2005. godine 5600 noćenja ostvareno u tom razdoblju

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA BiH: Autoceste i dalje čekaju međunarodne kr

Višak direktora i manjak novca Proljetos je izabran novi direktor Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH i njegov tim, ali nije smijenjen njegov prethodnik i njegov tim. Kadrovski problem prouzročila je politika jer čelne kadrove biraju vladajuće stranke, a ne struka piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

iše od pola građevinske sezone je prošlo, a Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH nije održalo obećanje i nije uspjelo ni krajem kolovoza intenzivirati radove na izgradnji koridora V.c. Opravdanja i ima i nema. Prvo, dugo vremena je trebalo da Vlada FBiH razriješi problem čelnih ljudi poduzeća. Na proljeće je izabran novi direktor i njegov tim, ali istovremeno nije smijenjen njegov prethodnik i njegov tim. Kadrovski problem prouzročila je politika jer u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina čelne kadrove biraju vladajuće stranke, a ne struka, pa vlade imenuju podobne, ali ne uvijek i stručne kadrove. Zato je dosta vremena izgubljeno dok Vlada Federacije BiH nije dala suglasnost Skupštini JP Autocesta Federacije BiH na imenovanje novog Nadzornog odbora poduzeća na razdoblje od četiri godine i suglasila se s imenovanjem novog menadžmenta do okončanja natječajne

procedure, a najduže za šest mjeseci. Za vršitelja dužnosti direktora izabran je Dženan Salčin. Zatim je Vlada FBiH dugo čekala na odobrenje zajma kod Europske investicijske banke u iznosu od 80 milijuna eura za nastavak radova na poddionicama autoceste Međugorje-Počitelj. Puštanjem u promet ove dionice, u koju će ukupna ulaganja dosegnuti 100 milijuna eura, ostvarit će se i puna funkcionalnost prometa na ranije puštenoj dionici od Međugorja do hrvatske granice. Radovi na 11 kilometara ove dionice i na mostu preko Neretve, najdužem na koridoru V.c, dugom oko kilometar, trebali bi početi u rujnu. Na sljedećoj dionici od Počitelja do Bune kod Mostara početak gradnje može se očekivati naredne godine.

Tunel Prenj dug 35,16 kilometara

Ovih dana se očekuje da “legnu” i krediti za nastavak radova na autocesti sjeverno od Zenice. Riječ je o dioni-

46 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

cama Donja Gračanica-tunel Pečulj (Zenica sjever) i tunel Pečulj-Klopče. U Autocestama FBiH tvrde da ovim radovima počinje novi intenzivan ciklus gradnje koridora V.c vrijedan 892 milijuna eura, odnosno više od 1,7 milijardi KM. Nastavljeni su i radovi na 10 kilometara najsjevernije dionice koridora V.c od Odžaka do Svilaja. Napokon, dogovoreno je da most preko Save kod Svilaja zajedničkim sredstvima i snagama grade dvije zemlje, Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Posao na gradnji mosta još 2011. godine dobila je austrijska kompanija Strabag, s kojom je raskinut ugovor, a zatim je posao povjeren Viaduktu, ali je nakon ponovnih žalbi i taj natječaj poništen. Na kraju licitacijske procedure gradnju mosta dugog 660 i širokog 29 metara dobio je konzorcij Viadukt-Hering. Rok za puštanje mosta u promet je 730 dana od uvođenja konzorcija u posao. Bilo kako bilo, više od pola građevinske sezone je

redite

Izvoz u BiH u padu

Napokon na red došla cesta Neum-Stolac

Rasterećenje za Metković na vidiku Nakon višegodišnjeg zastoja radova, ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Denis Lasić najavio je nastavak gradnje ceste od Neuma, jedinog BiH mjesta na moru, do Stoca. Ta cesta će, kada se pusti u promet, znatno rasteretiti granični prijelaz Metković jer će turisti i putnici koji putuju iz BiH prema Neumu i Dubrovačkoj rivijeri koristiti kraću prometnicu i prijelaz kod Neuma. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je kredit od 58 milijuna eura za realizaciju projekta modernizacije cesta u Federaciji BiH. Ovim sredstvima bit će sanirano, modernizirano i izgrađeno 178 kilometara cesta. Istim kreditom intenzivirat će se i radovi na izgradnji prometnice Neum-Stolac. Radovi na prvoj dionici Kiševo-Broćanac krenut će već ove godine, a koštat će oko šest milijuna eura. Istovremeno će se raditi i projektna dokumentacija za preostale dionice ove prometnice. Novi kredit omogućit će da se već ove jeseni pusti u promet i tunel Karaula i pristupne dionice na vrlo prometnoj cesti Sarajevo-Tuzla.

izgubljeno iz raznoraznih razloga, a u Javnom poduzeću Autoceste Federacije BiH Mostar tvrde da će zakašnjenje biti nadoknađeno. U kojem vremenu i u kojem broju kilometara će se to zakašnjenje nadoknaditi, to već nije rečeno. Iz ove trvtke novinarima su priopćeni novi projekti za šest dionica koje će se graditi u zeničkoj regiji i sjevernije, dok su na jugu spremna četiri projekta za novih 30 kilometara i to od Međugorja do Mostara-jug i Mostara-sjever.

U rujnu počinju radovi na dionicama autoceste Međugorje-Počitelj i na mostu preko Neretve U ovom ciklusu planirani su i radovi na gradilištu sjeverno od Mostara, od Salakovca do Ovčara, na pravcu prema Sarajevu, što podrazumijeva gradnju tunela kroz planinu Prenj u dužini od 35,16 kilometara, najduži tunel koji će biti izgrađen u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska treća po uvozu i izvozu

rema podacima Agencije za statistiku BiH o vanjskotrgovinskom prometu zemlje za razdoblje siječanj-srpanj ove godine, Hrvatska je na trećem mjestu po izvozu u Bosnu i Hercegovinu, a i po uvozu, i to iza prve Njemačke te Italije i Srbije koje dijele drugo mjesto. Hrvatski izvoz u BiH u proteklih sedam mjeseci iznosio je 878 milijuna konvertabilnih maraka, oko 439 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja pad od 7,5 posto. Taj pad je ipak nešto ublažen u odnosu na šest ovogodišnjih mjeseci kad je iznosio 8,21 posto. Istovremeno bosanskohercegovački izvoz u Hrvatsku povećan je za 5,5 posto i iznosio je 569,6 milijuna KM. Prvi vanjskotrgovinski partner BiH je već nekoliko godina Njemačka. Izvoz u ovu zemlju iznosio je 878,5 milijuna KM, uz rast od 8,2 posto, a uvoz 1,1 milijardu KM, uz rast od 3,3 posto. Italija je drugi vanjskotrgovinski partner. Izvoz u Italiju iznosio je 647,1 milijun KM uz pad od 8,5 posto, dok u uvozu u BiH Italija sa Srbijom dijeli drugo mjesto s vrijednošću od po milijardu KM. Na četvrtom mjestu se i po izvozu od 446,9 milijuna KM (uz rast od 6,9 posto) i po uvozu od 449,8 milijuna KM (rast od 4,8 posto) nalazi Slovenija. U bosanskohercegovačkom izvozu Srbija drži peto mjesto uz vrijednost od 418,5 milijuna KM i uz najveći pad od 10 posto. Još dvije zemlje su značajne za vanjskotrgovinske odnose Bosne i Hercegovine: izvoz u Rusiju ima velik rast od 19,5 posto, mada uz skromnih 49,7 milijuna KM, ali zato i uz veliki pad uvoza od 29,6 posto i iznosom od 409 milijuna KM koji se uglavnom odnosio na sirovu naftu i plin. Turske robe su sve prisutnije u zemlji zbog uvoza vrijednog 381,4 milijuna KM, uz rast od 5,2 posto, i izvoza od 191,8 milijuna KM, uz pad od četiri posto. Ukupan vanjskotrgovinski izvoz Bosne i Hercegovine u sedam mjeseci vrijedio je 5,2 milijarde KM uz rast od 1,8 posto, dok je uvoz vrijedio devet milijardi KM uz pad od 0,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, a robni deficit 3,7 milijardi KM. U trgovanju s članicama Europske unije BiH ima značajan rast - izvoz je vrijedio 3,9 milijardi KM uz rast od 3,8 posto, a uvoz 5,6 milijardi KM uz rast od 1,4 posto, što čini pokrivenost uvoza izvozom od 69,7 posto. Znatno lošiji rezultati su ostvareni u trgovanju s članicama Cefte, upravo zbog velikog deficita ostvarenog sa Srbijom. Izvoz u zemlje Cefte vrijedio je 737 milijuna KM, uz minus od 6,7 posto, dok je uvoz iznosio 1,1 milijardu KM, uz rast od 4,5 posto. (Z.L.) 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 47

Zračna luka Sarajevo

Srpanj bolji za 22 posto

Međunarodna zračna luka Sarajevo ostvarila je u srpnju ove godine do sada najveći obujam prometa putnika: njih više od 109.000, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja povećanje od velikih 22 posto. U sedam ovogodišnjih mjeseci ovu je zračnu luku koristilo 466.606 putnika ili šest posto više nego u istom vremenu 2015. godine. U istom razdoblju nije registriran niti jedan ozbiljniji incident. U Zračnoj luci Sarajevo očekuju da će do kraja godine ukupan broj putnika premašiti 800.000, čime će se dostići njezin gotovo maksimalni kapacitet koji iznosi milijun putnika. Zbog najavljenih dolazaka novih zrakoplovnih kom-

panija već ove jeseni, a posebice u narednoj godini, planira se pristupiti radovima na proširenju svih segmenata aerodroma, što će omogućiti proširenje njegovih ukupnih kapaciteta. Dio tih poslova je u tijeku, ali se veći dio planira obaviti tijekom idućih mjeseci i u 2017. godini. Među prioritetnim poslovima najavljena je gradnja brze izlazne piste, proširenje platforme za zrakoplove - posebno za one velike - te rekonstrukcija piste u ukupnoj dužini od 2600 metara. Uz to će se izgraditi ekskluzivni VIP salon i rekonstruirati restoran na terminalu A. Za potrebe kargo prometa pripremljen je projekt za gradnju montažne zgrade s rashladnim komorama potrebnim radi izvoza svježeg mesa, poljoprivrednih proizvoda i pošiljki velikih gabarita. U planu je i izgradnja nove pristanišne zgrade. (Z.L.)

Iz bankarstva u realni sektor

Mario Gadžić novi direktor Aluminija Mostar Mario Gadžić, nakon provedenog natječaja, imenovan je za novog direktora Aluminija Mostar na razdoblje od četiri godine. Ovo je odluka Nadzornog odbora kompanije, a Gadžić dolazi iz bankarskog sektora u kojem je obnašao više odgovornih dužnosti. Javnosti je priopćeno da je Gadžić ponudio izvrstan plan restrukturiranja mostarskog kombinata i predočio jasnu i uvjerljivu viziju provedbe novog razvoja Aluminija. Prema planu novog di-

rektora, koji će na dužnost stupiti u narednih 30 dana, odnosno nakon isteka otkaznog roka u banci, Aluminij će, tvrdi se iz te kompanije, ponovno postati pokretač gospodarstva u Hercegovini, ali i u čitavoj BiH. Gadžić se zahvalio dosadašnjoj upravi i izjavio da za njih i nadalje ima mjesta u kompaniji.

48 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

HRVATSKA&REGIJA BiH: Jedini prež

Energoinve

Iako potresen entitetskom podjelom i čestim štrajkovima radnika, sarajevski Energoinvest ipak još dobiva i završava poslove u inozemstvu, iako ne i kod kuće. U Alžiru je nedavno realizirao posao vrijedan četiri milijuna eura te dobio novi od 50 milijuna, a u Albaniji završio izgradnju dalekovoda vrijednu 29 milijuna eura piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

d predratnih gospodarskih giganata od kojih je umnogome ovisio razvoj Bosne i Hercegovine, ali i drugih jugoslavenskih republika i pokrajina - UNIS-a, nositelja vojne industrije, Šipada, nositelja drvne industrije, UPI-ja, nositelja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, zatim RMK Zenica, FAMOS-a, Hidrogradnje, Sokola, proizvođača vojnih zrakoplova i helikoptera, te drugih tvrtki poput EHOS-a s lancem hotela u BiH i Hrvatskoj - u životu i funkciji ostao je još jedino Energoinvest, čiji su godišnji izvozi u to zlatno doba poslovanja nadilazili iznose od 700 milijuna dolara. Neki od tih bivših giganata žive i da-

ivjeli od nekadašnjih poslovnih giganata

est je još živ da aktualna vlast - koju u Federaciji BiH, ali i u zemlji, čine SDA, HDZ BiH i SBB, Savez za bolju budućnost - ne želi financirati opasnog konkurenta - SDP. Što u sadašnjem trenutku Vlada FBiH planira s Energoinvestom i što će preostati od bivšeg giganta, javnosti je nepoznato. Uz sve te nedaće i nedefiniranu budućnost Energoinvest je, ali samo u inozemstvu, prisutan i uspješan. Ovog ljeta albanski premijer Edi Rama pustio je u rad dalekovod TiranaMorine, jednu od najvećih albanskih investicija u čijoj je realizaciji sudjelovao i Energoinvest. Zapravo se radi o 400-kilovatnom dalekovodu Tirana-Priština ukupne dužine 241 kilometar, a Energoinvest je izgradio dionicu od Tirane do granice s Kosovom u dužini od 151 kilometra. Vrijednost posla koji je realizirao Energoinvest iznosila je 29 milijuna eura, a sredstva je osigurala Njemačka razvojna banka KfW. Početkom ove godine Energoinvest je na jugu Albanije izgradio još jedan dalekovod.

Trafostanice za Alžir nas, ali samo na papiru, a neki, “zahvaljujući” tome što su podijeljeni na one u srpskom entitetu i one u Federaciji BiH - kao uostalom i Energoinvest - životare uz česte štrajkove radnika koji su ostali bez zdravstvene zaštite i mirovina. U malo povoljnijoj situaciji nalazi se sarajevski Energoinvest, koji još dobiva i završava poslove u inozemstvu, ali ne i kod kuće, u Bosni i Hercegovini.

Neizvjesna sudbina

Ove godine u više navrata zaposlenici ove tvrtke smještene u nekad prepoznatljivom “E” neboderu u sarajevskom naselju Pofalići izlazili su na ulice u potrazi za poslom u zemlji, plaćama i raznim neplaćenim osiguranjima. Vlada Federacije BiH je u privatizacijskom programu za ovu godinu najavila i privatizaciju Energoinvesta putem Sarajevske burze i prodaju svog udjela vlasništva u ovoj kompaniji. Uz to Vlada je najavila i mogućnost preseljenja iz sadašnje zgrade u Sarajevu koja se nalazi u vlasništvu predratnog CK (Centralnog komiteta Saveza komunista BiH), sada SDP-a BiH, u Energoinvestov neboder, a zaposlenici Energoinvesta bit će smješteni u preostale objekte. Navodno, do preseljenja će doći zbog Vladinih mjera štednje, ali bolji poznavatelji političke bosanskohercegovačke zbilje tvrde

Sarajevska kompanija angažirana je i na izgradnji više trafostanica u Alžiru. U srpnju u probni rad puštena je trafostanica El-Ghrous od 60/30 kilovata, a u sarajevskoj kompaniji

Vlada Federacije BiH je za ovu godinu najavila i privatizaciju Energoinvesta kažu da je uspjeh još veći ako se uzmu u obzir teški uvjeti rada u pustinji Tolga-Biskra. Sarajevska kompanija radi na još dvije trafostanice za istog investitora Sonelgaz GRTE - alžirski elektroprijenos. Alžirci su Energoinvestu povjerili izgradnju, zapravo proširenje, još šest trafostanica u vrijednosti četiri milijuna eura, a radovi trebaju krenuti tijekom ove godine. Kod istog investitora Energoinvest je dobio i najvredniji posao po principu ključ u ruke - izgradnju dvije trafostanice 400-220 i 60 kilovata El-Milia ukupne vrijednosti 50 milijuna eura.

700 mil $

godišnji izvoz Energoinvesta u godinama prije rata u BiH

50 mil €

dogovoreni novi posao Energoinvesta u Alžiru

29 mil €

dogovoreni novi posao Energoinvesta u Albaniji

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Kadrovski presing u Sloveniji

Ima li tko prodati NLB mora u prodaju koja ima biti zaključena do kraja 2017. godine. No, u završnoj godini prodaje vodeće slovenske banke sa svojih dužnosti otišli su njezini vodeći ljudi, a iznenada povukao se i Dušan Mramor, ministar financija piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

pripreme za prodaju zapele su na bizarnim kadrovskim pojedinostima

lovenija nema izbore pred vratima kao Hrvatska, ali ovo ljeto stalno nešto bira, pa daje dojam zemlje u permanentnoj izbornoj groznici. Slovenija, naime, prinuđena je birati zamjene onima koji su se odmetnuli s rukovodećih mjesta, poput onih u NLB-u, gdje su se demisije dogodile u najnezgodnije vrijeme. NLB mora u prodaju koja ima biti zaključena do kraja 2017. godine. To je bio uvjet Europske komisije kada je Sloveniji davala suglasnost da rupe u bilancama najveće slovenske banke plombira s više od 1,5 milijardi eura poreznog novca. Pripreme za prodaju po logici stvari trebale su biti već u krešendu, a zapele su na bizarnim kadrovskim pojedinostima. Janko Medja još proljetos napustio je NLB ne dajući objašnjenje za demisiju s dužnosti predsjednika Uprave. Javnost je stoga ljetos naveliko špekulirala o imenima ljudi koji bi

50 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

trebali voditi banku u završnom dijelu prodaje. Problem se dugo rješavao, a pratilo ga je i ponešto odbijenica. Na kraju je raspetljan ustoličenjem Blaža Brodnjaka, v.d. upravitelja. Sada se ubrzano traži još jednu ključnu osobu, onu koja bi pristala sjesti na čelo stola Nadzornog odbora. Vijek trajanja takvog čelnika bit će kratak, stoga je i kandidata malo, pa se i u slučaju ove popune već nude oklade da će se izabrati netko od onih koji su već bili u NLB-u u nekoj od ranijih kadrovskih postava i koji su spremni odraditi zadaću.

Odlazak bez objašnjenja

Ovog ljeta s dužnosti ministra financija “dezertirao” je i Dušan Mramor, još jedan važan dužnosnik kojeg se ima što pitati u prodaji ključne slovenske banke. Mramor je isto otišao neočekivano i bez objašnjenja. Bolji poznavatelji prilika smatraju da je Mramor vodio Ministar-

vijesti

NLB? stvo financija energično i s ciljem da konsolidira javne financije koje su inače pod režimom prekomjernog financijskog deficita. Mramor je još lani uspio potisnuti manjak ispod tri posto BDP-a. Dakako, uz držanje većeg dijela javnog sektora na kruhu i vodi čime se zamjerio sindikatima i brojnim interesnim skupinama. Stvorio je mnogo nezadovoljnih koji su ga stalno optuživali da je bio na popisu sveučilišnih nastavnika koji su platna ograničenja zaobilazili tako što su svoje plaće uvećavali isplatama dodataka za stalnu pripravnost. U izvornom obliku platna iznimka bila je predviđena samo za rijetke iznimke, na primjer, za laboratorije koji zbog forenzičkih i sličnih nalaza moraju biti stalno u pripravnosti – a iskorištena je za plaćanje rada preko uobičajene obveze širem krugu natprosječno radišnih ljudi. Među primateljima takvih naknada bio je i Dušan Mramor kao dekan i profesor Ekonomskog fakulteta. Najprije se ljutio što ga se povlači po novinama za posao koji je obavio i za nj dobio naknadu. Kasnije je pristao vratiti u ratama sav primljeni novac, ali prigovori svejedno nisu prestajali. Hajka se čak i povećala, na što je Mramor kratko poručio premijeru da podnese neopozivu ostavku.

Još bez odluke o prodaji

Alenka Smerkolj, ministrica nadležna za razvoj, navečer nije ništa znala o ostavci Mramora, a ujutro je već morala uslišati molbu pre-

Mercator prodao Modianu

mijera Cerara da privremeno preuzme i resor financija. “To je najteži resor, ali nisam mogla odbiti premijera kada je molio za pomoć”, rekla je dvostruka ministrica Smerkolj koja se u međuvremenu raspitala i o pripremama za pro-

Janko Medja još proljetos napustio je NLB ne dajući objašnjenje za demisiju s dužnosti predsjednika Uprave daju NLB-a. “Moja je ocjena da Slovenski državni holding i Deutsche Bank kao financijski savjetnik, dobro vode posao. Treba, međutim, znati da je tržište ove godine problematično te da će posebno biti na udaru banke i cijene dionica. Duhove uznemiravaju i neka kretanja u Italiji”, upozorila je Alenka Smerkolj, navodeći da treba brzo odlučiti kako dalje – ići u prodaju usprkos svemu ili cijelu prodaju usporiti do nekih boljih vremena.

Snažno razduživanje

Poduzeća sa sve više gotovine Dok su kadrovici ovog ljeta prosijavali imena mogućih kandidata za popunu rukovodećih mjesta u NLB-u i još nekim slovenskim bankama, pomalo nezapaženo prošao je u javnosti podatak Banke Slovenije da se slovenska poduzeća snažno razdužuju te da poboljšavaju strukturu svoga financiranja. Ukupni opseg kredita nefinancijskim društvima smanjio se u razdoblju 2010.-2015. za 8,8 milijardi eura, za više od četvrtinu. Istodobno slovenska poduzeća imaju sve više vlastite financijske imovine. Sredstva u gotovini i ulozima povećana su u pet godina sa 4,2 na 5,7 milijardi eura. Statistika središnje banke pokazala je da poduzeća u Sloveniji popravljaju financijske pokazatelje brže od prosjeka za euro područje. Krajem 2015. godine dug nefinancijskih društava (obveze umanjene za vlasnički kapital) dosegao je u Sloveniji 107 posto BDP-a, a prosjek za euro područje je 138 posto.

Mercator je prošlog tjedna potpisao ugovor s poduzećem EN Montecristo o prodaji Modiane odnosno njihovih trgovina tekstilom i parfumerija. Mercator fokusiranjem na svoje osnovno poslovanje uspješno ispunjava ciljeve strategije iz 2012. godine prodajom sporednih aktivnosti. Montecristo Holding pripada kompaniji EMKAY Hong Kong Industries. Trenutno zapošljava 45 ljudi sa sjedištem u Hong Kongu i uredima u Bangladešu i Kini. U Europi djeluje kao holding kompanija Montecristo Cipar s podružnicom Montecristo Rumunjska, koja upravlja trima markama: Lee Cooper, Kenvelo i Time Out.

Intereuropa ostvarila dobit Slovenska Grupa Intereuropa je u prvoj polovini ove godine ostvarila 69,3 milijuna eura prihoda od prodaje, što je četiri posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći rast prometa zabilježen je u području logističkih rješenja, nakon čega slijede zemljišta i interkontinentalni promet. Neto dobit iznosila je dva milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine tvrtka je značajno povećala profitabilnost prihoda od prodaje i to sa 3,1 na 5,2 posto.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA BISNODE: POLUGODIŠNJA ANALIZA 2016. GODINE

Zaustavljen rast broj poduzeća Iako u prvih šest mjeseci ove godine ukupan broj osnovanih poslovnih subjekata nadmašuje broj ugašenih za 52,70 posto, u ožujku je zaustavljen njihov dotad rastući trend. U svibnju je broj ugašenih tvrtki prvi put premašio broj novoosnovanih, a isto se nastavilo i u lipnju

U 7316

poslovnih subjekata osnovano u prvih 6 mjeseci 2016.

4791

poslovni subjekt ugašen u istom razdoblju

454

subjekta završilo u stečaju

14.364 novoblokirana računa poslovnih subjekata

prvih šest mjeseci ove godine ukupno je osnovano 7316 poslovnih subjekata što je za 7,34 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Međutim, uz blagi rast osnovanih subjekata, broj ugašenih je daleko veći. Prema polugodišnjoj gospodarskoj analizi koju je pripremila tvrtka Bisnode, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ugašen je 4791 subjekt ili čak 85,63 posto više u odnosu na prvo polugodište protekle godine. Trend kretanja broja novoosnovanih subjekata pokazuje kako je rast koji je zabilježen početkom godine zaustavljen u ožujku, kada je zabilježen najveći broj novoostvorenih subjekata, a uslijedio je kontinuirani tromjesečni pad broja osnovanih subjekata. S druge strane, broj ugašenih poduzeća kontinuirano je rastao tijekom čitavog polugodišta, da bi u zadnja dva mjeseca i premašio broj osnovanih subjekata. Stoga je u svibnju i lipnju bilanca osnovanih i ugašenih bila negativna. Ipak, kumulativno je u prvih šest mjeseci ove godine osnovano 52,70 posto više subjekata nego što ih je bilo ugašeno. Analiza pokazuje kako tzv. tvrtke za 10 kuna i dalje dominiraju kao najčešći pravni oblik. Njihov udio u broju novoosnovanih poduzeća u prvih šest mjeseci ove godine je 55,43 posto, dok 41,02 posto otpada na društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Ta dva najpopularnija pravna oblika zajedno čine 96,45 posto svih novoosnovanih poduzeća, dok je lani u istom razdoblju njihov udio bio još i veći te iznosio čak 98,34 posto.

tijekom analiziranog razdoblja izašla iz stečajnog postupka, što je unatoč maloj brojci ipak veliki napredak u odnosu na prvo polugodište prethodne godine, kada je samo pet subjekata uspješno okončalo stečajni postupak.

Kao najčešći pravni oblik i dalje dominiraju tzv. tvrtke za 10 kuna

Grad Zagreb prednjači

Tijekom prvog polugodišta ove godine u stečaju su završila 454 subjekta, što je rast od 20,42 posto u odnosu na isto razdoblje iz 2015. godine, kada je za njih 377 pokrenut stečajni postupak. Rekordan ovogodišnji mjesec po broju pokrenutih stečajnih postupaka bio je ožujak, kada je 116 subjekata ušlo u stečajni postupak. S druge strane, samo 34 subjekta su

52 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

U prvom polugodištu 2016. godine zabilježena su 14.364 novoblokirana računa poslovnih subjekata, što predstavlja rast od 1,29 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. S druge strane, odblokiranih žiro-računa bilo je 12.222, što je blagi porast od 0,64 posto u odnosu na prvo polugodište 2015. godine.

oja novoosnovanih Analizirajući te stavke po županijama, Grad Zagreb očekivano prednjači po brojnosti u svim stavkama. Tako skoro trećina osnovanih subjekata ima sjedište u Gradu Zagrebu, dok je svaki peti ugašeni subjekt bio iz glavnog grada. Gotovo jednu trećinu udjela Grad Zagreb ima i kod novoblokiranih te odblokiranih žiro-računa. S druge strane, prema navedenim pokazateljima, na začelju je Ličko-senjska županija, županija s najmanjim brojem stanovnika. Uspoređujući podatke s prvim polugodištem 2015. godine, najveći rast osnovanih poslovnih subjekata imala je Požeško-slavonska županija s rastom od 42,86 posto. Iza nje slijede Šibensko-kninska s rastom od 38,06 posto te Virovitičko-podravska gdje je u prvih šest mjeseci 2016. godine bilo osnovano 31,15 posto poslovnih subjekata u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, četiri županije imale su pad broja osnovanih subjekata. Riječ je o Brodsko-posavskoj, Koprivničkokriževačkoj, Krapinsko-zagorskoj te Osječkobaranjskoj županiji. Kod broja ugašenih subjekata samo su četiri županije imale pad ovog pokazatelja između dva polugodišta: Šibensko-kninska, Sisačkomoslavačka, Splitsko-dalmatinska te Krapinsko-zagorska županija. Kod ostalih županija broj ugašenih subjekata je porastao, a najveći višestruki porasti zabilježeni su u Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačkoneretvanskoj, Virovitičko-podravskoj te Brodsko-posavskoj županiji.

Trgovina dominira

U devet županija zabilježen je pad broja novoblokiranih žiro-računa poslovnih subjekata, pri čemu je najveći pad od 26,48 posto bio u Sisačko-moslavačkoj županiji. S druge strane, najveći porast broja novoblokiranih subjekata imala je Ličko-senjska županija, gdje je u odnosu na prvo polugodište 2015. godine broj novoblokiranih žiro-računa porastao za 32,11 posto. To je županija koja je istodobno imala najveći rast odblokiranih žiro-računa u istom razdoblju, 45,92 posto. Valja napomenuti da je u još 10 županija zabilježen rast ovog pokazatelja. Najveći pad broja odblokiranih žiro-računa od 18,96 posto bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji. Kod novoosnovanih subjekata, gledano po sektorima, dominirala je trgovina gdje je

Kretanje osnovanih i ugašenih poslovnih subjekata po mjesecima tijekom 2016. godine Osnovani

1600

1412

1244

1400

1259

1200 1000 800 600 400

1321 999

1256

Ugašeni

1278

1084

856 676

323 399

200 0

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

Izvor: Bisnode

Vodećih pet sektora prema porastu broja ugašenih subjekata u prvom polugodištu 2016. u odnosu na prvo polugodište 2015. 300% 250%

254,55%

200% 150%

174,74%

163,89% 133,33%

100%

115,38%

50% 0%

obrazovanje

ugostiteljstvo

poljoprivreda

rudarstvo

energetika

Izvor: Bisnode

osnovano više od petine subjekata, a slijedi je smještajno-ugostiteljski sektor s udjelom od 15,25 posto. Samo tri sektora imala su rast broja osnovanih subjekata u odnosu na prvo polugodište 2015. godine - prijevoz, financije i poslovanje nekretninama. S druge strane, najveći pad broja osnovanih subjekata od 62,50 posto zabilježen je u energetici. Broj ugašenih subjekata povećao se u svim sektorima, no najviše se ističu obrazovanje, ugostiteljstvo i poljoprivreda. Porast broja novoblokiranih žiro-računa između dva polugodišta zabilježen je kod 11 sektora; najveći od 46,51 posto u zdravstvu koje je istodobno imalo i najveći rast odblokiranih žiro-računa. Valja napomenuti da je još 12 sektora zabilježilo pozitivan rast ovog pokazatelja. (V.A.) 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Izazovi za ekonomsku politiku u Europskoj (monetarnoj) uniji iz perspektive središnje banke

Od monetarne politike se previše očekuje Kako bi se digla potencijalna stopa rasta BDP-a, nedostaju strukturne reforme. I to je situacija koja proizlazi iz političke ekonomije. Ako se ne riješi, onda ne možemo očekivati značajno više stope rasta BDP-a u budućnosti, istaknuo je guverner HNB-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

redsjednik središnje banke Nizozemske Klaas Knot održao je u Hrvatskoj narodnoj banci proteklog tjedan izlaganje Izazovi za ekonomsku politiku u Europskoj (monetarnoj) uniji iz perspektive središnje banke. U fokusu izlaganja je bila Europska središnja banka koja je, kao odgovor na krizu i okružje niske inflacije, poduzela i konvencionalne i nekonvencionalne mjere monetarne politike. Gospodarstvo europodručja oporavlja se, potpomognuto akomodativnom monetarnom politikom. Međutim, monetarna politika

I u Hrvatskoj i u eurozoni potencijalna stopa rasta BDP-a je niska, ocijenio je Vujčić ne može biti zamjena za strukturne prilagodbe, a dugoročno vođenje akomodativne monetarne politike može dovesti do rizika za financijsku stabilnost, istaknuto je u predavanju. Unatoč tome što su gospodarske ranjivosti u pojedinim zemljama smanjene, a monetarna je unija ojačala u ključnim područjima – jačanje monetarne unije još nije dovršeno. U izlaganju je istaknuto kako je poželjna daljnja europska integracija, uz

Monetarna politika pak uspjela je u smanjenju kamata, no nije uspjela u tome da iz toga proizađu više stope inflacije, viša potrošnja ili rast BDP-a. “Zašto? Zato jer ona nije ograničavajući faktor. Ako pokušavate riješiti nešto što nije ograničavajući faktor, onda ćete zaboraviti rješavati ono što jest ograničavajući faktor za ekonomiju. A to su strukturne stvari odnosno reforme koje treba provoditi”, istaknuo je.

Više izvozimo nego uvozimo Boris Vujčić i Klaas Knot

primjerenu ravnotežu između podjele rizika i gospodarske koordinacije.

I pozitiva i negativa

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić istaknuo je da je program monetarnog popuštanja ESB-a izazvao i pozitivne i negativne efekte, što je posebice vidljivo na tržištu državnih obveznica. Dodao je kako postoji puno sličnosti između situacije u eurozoni i u Hrvatskoj. “I u Hrvatskoj i u eurozoni potencijalna stopa rasta BDP-a je niska. Za eurozonu jedan posto, a za Hrvatsku je također procijenjena na jedan posto”, kazao je. Monetarna je politika, nastavio je Vujčić, preopterećena i od nje se previše očekuje. “Ono što nedostaje kako bi se digla potencijalna stopa rasta BDP-a su strukturne reforme. I to je situacija koja proizlazi iz političke ekonomije. Ako se ne riješi, onda, nažalost, ne možemo očekivati značajno više stope rasta BDP-a u budućnosti”, napomenuo je.

54 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Očekivanja HNB-a od svake nove vlade, prema riječima guvernera, uvijek su ista. “To je provođenje neophodnih strukturnih reformi kako bi se omogućilo povećanje produktivnosti, a time i potencijalne stope rasta BDP-a”, kazao je. Odgovarajući na novinarski upit bi li tečaj kune trebao biti ipak nešto niži nego što je sada, kako smatraju i neki analitičari, Vujčić je naglasio da je u ovom trenutku sezonski tečaj nešto ojačao zbog izuzetno visokih deviznih priljeva u Hrvatskoj. “Tako je svake sezone, posebice ove koja je vrlo uspješna”, istaknuo je dodajući kako je Hrvatska strukturno bitno drukčija ekonomija 2016. nego što je to bila 2008. godine kada je imala deficit tekućeg računa platne bilance. “Sada imamo suficit. Drugim riječima, Hrvatska u ovome trenutku više izvozi nego što uvozi i to isto pridonosi pritisku na jačanje tečaja. Zašto tečaj nije više ojačao? Zbog monetarne politike koja je izuzetno ekspanzivna i kreirala je ogromni višak likvidnosti kuna, pa to onda isto utječe na to da tečaj više ne aprecira”, zaključio je Vujčić.

Provjereni partner gospodarstva!

privredni vjesnik Tu smo zbog vas i vašeg posla

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan pred vama! godišnjA pretplatA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Svaki pretplatnik za JEDINSTVENO ! vrijeme trajanja pretplate dobiva ulaz u jedinu digitaliziranu bazu PV ARHIV, mjesto sa svim izdanjima Privrednog vjesnika od 1953. s mogućnošću pretraživanja po ključnim riječima. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

privredni vjesnik

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Povećana dobit Peveca Trgovački lanac neprehrambene robe Pevec u prvoj polovini ove godine ostvario je 622,5 milijuna kuna prihoda od prodaje što je za 21 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a neto dobit je porasla 12 puta, na gotovo 23 milijuna kuna. Kako kažu u kompaniji, ovi rezultati su posljedica širenja prodajne mreže pri zauzimanju tržišnih pozicija koje su osigurale velik porast prihoda i iskoraka u marketinškim ulaganjima kako bi se u poboljšala percepcija brenda Pevec u javnosti.

Erste: veći rast gospodarstva

Erste banka je revidirala svoju procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva, sa 1,8 na 2,2 posto, zbog poboljšanih izgleda domaće potražnje. Kako ističe glavni makroekonomist Erste banke Alen Kovač, rast gospodarstva ubrzao se u 2016. te je BDP zabilježio rast od 2,7 posto na godišnjoj razini u prvom kvartalu, potpomognut nastavkom oporavka domaće potražnje. Prema njegovim procjenama, možemo očekivati daljnju sličnu dinamiku, s daljnjom podrškom na strani domaće te inozemne potražnje.

Visoka likvidnost dominira tržištem nirano izdanje u iznosu od milijardu kuna. Izdana je 1,151 milijarda trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od jedne godine. Prinos na jednogodišnji trezorski zapis iznosi 0,91 posto. Ovom aukcijom smanjen je saldo upisanih trezorskih zapisa u kunama za 15 milijuna kuna. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa u kunama najavljena je ovog utorka kada se planira upisati 400 milijuna trezorskih zapisa u kunama i pet milijuna valutnih trezoraca i to sve na rok od godine dana. Likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka te ponuda kratkoročnih pozajmica značajno premašuje potražnju. Uz ovakav odnos ponude i potražnje novca zasigurno će kratkoročna kamatna stopa i dalje bilježiti minimalne razine. Stoga ni u idućem razdoblju ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu koje i dalje zadržava obilježje tromosti zbog zasićenosti ponudom novca.

Na novčanom tržištu protekli je tjedan započeo aktivnostima središnje banke koja je u ponedjeljak održala redovitu obratnu repo aukciju, 34. u ovoj godini, na kojoj je depozitnim institucijama plasirano 30 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. U odnosu na aukciju tjedan ranije, iznos repo kredita smanjio se za 20 milijuna kuna. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama na novčanom tržištu u ovome je razdoblju nešto intenzivnija. Unatoč tome, zbog međusobnih limita sudionika kao i kamatne stope koju su potencijalni korisnici spremni prihvatiti, potražnja često ostaje nepodmirena. Dio sudionika nije spreman svoje kratkoročne viškove plasirati uz tako nisku kamatnu stopu. Stoga je svakodnevno evidentirana visoka ponuda uz istodobno nepodmirenu potražnju za kratkoročnim pozajmicama. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je bilo pla-

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

0,4

300

0,3

200

0,2

100

0,1

22.8.

23.8.

24.8.

25.8.

15.8.-19.8.2016.

400

0,0

26.8.

pon.

uto.

22.8.-26.8.2016.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Male promjene tečaja Prema podacima srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke, protekli tjedan je, kad je riječ o odnosima kune i svjetskih valuta, bio veoma

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,058338

CAD kanadski dolar

5,140704

JPY japanski jen (100)

6,599307

CHF švicarski franak

6,855684

GBP britanska funta

8,749174

USD američki dolar

6,628538

EUR euro

7,482294

Izvor: HNB

primjena od 27.8.2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

EUR

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8.

miran. U tjednu je švicarski franak prema kuni izgubio dvije lipe i završio je na 6,56 kuna. Vrijednost eura na početku i na kraju tjedna bila je istih 7,48 kuna, a dolar se kretao od početne 6,62 lipe, preko pada od dvije lipe, do zaključne 6,63 kune na kraju tjedna. 7,484 7,482

USD

6,64 6,63

CHF

6,94 6,92

7,480

6,62

6,90

7,478

6,61

6,88

7,476

6,60

6,86

7,474

6,59

6,84

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Nova aviolinija za Zadar

Rast dionica u SAD-u Dionice su krajem prošlog tjedna na burzama u SAD-u blago počele rasti što je posljedica najniže vrijednosti dolara prema drugim valutama. Pad je proteklog tjedna predvodila korporacija Herbalife nakon što je objavljeno kako jedan od glavnih investitora u kompaniji smanjuje svoj udio i prodaje dionice. Zaustavljen je rast vrijednosti dvogodišnjih državnih obveznica, a dolar bilježi daljnji pad prema svim drugim važnijim valutama. Cijena barela nafte skoro je dosegla 47 dolara nakon što je energetski ministar Saudijske Arabije rekao kako trenutno smanjenje proizvodnje može biti dobro za stanje na tržištu. Nafta i njeni derivati na najvišim su razinama pa trgovci trljaju ruke jer je prošlo doba preživljavanja u tom biznisu, a procjene analitičara govore kako će cijene i dalje rasti. Najveći svjetski mirovinski fond Državni mirovinski i investicijski fond izgubio je proteklog tjedna gotovo četiri posto svoje vrijednosti što je oko 52 milijarde američkih dolara, nakon što su odlučili polovinu svojih ulaganja prebaciti u udjele društava u koje investiraju.

6840 6835

18500

6825

18475

6820

18450

6815

18425

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8. 5260

NASDAQ

5250 5240

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8. 4480 4460

5230

4420 4400

5210

4380

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8.

10650

CAC40

4440

5220

10700

Dow Jones

18525

6830

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8. 16600

DAX

16550

10600

16500

10550

16450

10500

16400

10450

16350

22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex u porastu

18550

FTSE 100

datum

NIKKEI 225 22.8. 23.8. 24.8. 25.8. 26.8.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Badel još bez partnera

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 224,0077 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,3628 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 119,3432 boda, a Mirexa C 114,0565 bodova.

MIREX A

25.08. 119,34320

0,0568

AZ - A

25.08. 121,16050

0,0516

4,56 6,16

Erste Plavi - A

25.08. 117,94800

0,1449

4,60

PBZ CO - A

25.08. 120,79030

0,0441

5,09

Raiffeisen OMF - A 25.08. 115,94530

0,0252

1,27

kategorija B MIREX B

25.08. 224,00770

0,0947

2,55

AZ - B

25.08. 229,86730

0,0817

3,34

Erste Plavi - B

25.08. 230,46500

0,0597

2,80

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

25.08. 204,81320

0,1027

1,90

0,20%

Raiffeisen OMF - B 25.08. 223,63740

0,1261

1,65

0,15%

kategorija C MIREX C

25.08. 114,05650

0,0721

3,76

AZ - C

25.08. 111,96130

0,0466

4,42

0,05%

Erste Plavi - C

25.08. 114,47420

0,0676

4,89

0,00%

PBZ CO - C

25.08. 113,57920

0,0630

3,52

Raiffeisen OMF - C 25.08. 116,56420

0,1047

2,90

0,10%

22.8.

23.8.

24.8.

25.8.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

25.08. 214,43380

0,0182

0,94

0,8%

AZ Profit

25.08. 254,42350

0,1386

1,03

0,6%

Croatia osiguranje 25.08. 151,94480

0,0791

1,36

0,4%

AZ Benefit

0,1269

3,88

0,2%

Erste Plavi Expert 25.08. 192,75060

0,1404

3,98

Erste Plavi Protect 25.08. 188,82790

0,0610

3,64

1,0%

0,0% 1.8.

Iako su od svibnja u Ministarstvu gospodarstva proveli već dva evaluacijska kruga u kojima su ocjenjivali ponude potencijalnih strateških investitora za Badel 1862, odluka još nije donesena. U Ministarstvu kažu kako još biraju između dvije ponude za strateško partnerstvo ovog proizvođača jakih alkoholnih pića - one đakovačke Meteor Grupe ili pak slovačkog proizvođača jakih alkoholnih pića St. Nicolausa.

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

25.7.

Njemački niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Eurowings najavio je uvođenje nove zračne linije na proljeće iduće godine, koja će povezati Zadar s Bečom. Jedan let tjedno svake subote na ovoj liniji će početi s prometom od 8. travnja 2017. godine. Na liniji će letjeti zrakoplovi tipa Airbus A320. Kroz Zračnu luku Zadar u prvih je sedam mjeseci prošlo 276.238 putnika, što je za 4,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, a do kraja godine mogao bi se dosegnuti promet od 500.000 putnika.

9.8.

17.8.

25.8.

25.08. 238,60450

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Jadran kreće u nova ulaganja

Crikvenička hotelskoturistička kompanija Jadran iduće godine kreće u novi investicijski ciklus, vrijedan više od 83 milijuna kuna, kojim će obuhvatiti šest objekata u svom sastavu, a realizacija će ovisiti o brzini ishođenja potrebnih dozvola te modelima financiranja, kažu u toj tvrtki. Suglasnost za novi investicijski ciklus Uprava Jadrana je dobila i od Nadzornog odbora tvrtke, čime se i u 2017. nastavlja s realizacijom ciljeva iz strateškog poslovnog plana za razdoblje 2016.-2025. godine.

Manje kredita stanovništvu Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti sektoru stanovništva krajem lipnja iznosili su 118,2 milijarde kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili blagi rast od 128 mililijuna kuna (0,1 posto), krediti stanovništvu nastavili su 12. mjesec zaredom bilježiti pad na godišnjoj razini. U odnosu na prošlogodišnji lipanj, ukupni krediti stanovništvu niži su za čak 9,4 milijarde kuna odnosno 7,4 posto. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, niži su za 6,3 milijarde kuna ili pet posto.

Manje akcije uz rast indeksa najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +5,45 posto do -1,82 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja. Ključni indeksi treći su tjedan zaredom zaključili porastom. Crobex je sa 1.792,81 boda porastao za 0,88 posto, prešao psihološki važnu granicu od 1.800 bodova te prošlotjedno trgovanje zaključio na 1.808,54 boda. Crobex10 je u tjedan dana porastao za 0,77 posto i trgovanje zaključio na 1.049,70 bodova. Obveznički indeksi tjedan su zaključili porastom; CROBIS je uvećan za ZAGREBAČKA BURZA 0,01 posto, a CROBIStr za 0,10 posto. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Najlikvidnije izdanje je Tankerska UKUPAN TJEDNI PROMET: 757.618.504,20 kn Next Generation (TNG) koja je sakupiTJEDNI DIONIČKI PROMET: 31.557.306,12 kn la gotovo šest milijuna kuna, 3,7 miliindex zadnja vrijednost tjedna promjena juna kuna u redovnom, a 2,3 milijuna CROBEX 1.808,5400 +0,88% u blok prometu, te zabilježila cjenovni CROBEX10 1.049,7000 +0,77% pad od 1,38 posto na 70,02 kune. HT je CROBIS 107,6304 +0,01% trgovan u iznosu od 4,5 milijuna kuna, CROBIStr 152,9296 +0,10% a cijena mu je uvećana za 1,49 posto na 146,10 kuna. Valamar Riviera je tjeTop 10 tjedna zadnja dan zaključila prometom od 2,8 milipromet po prometu promjena cijena juna kuna i porastom za 0,35 posto na -1,38% 70,02 5.960.497,02 Tankerska Next Gen. d.d. 29,05 kuna. +1,49% 146,10 4.509.537,47 HT d.d. Porast cijene dionice bilježi osam od 10 +0,35% 29,05 2.792.576,62 Valamar Riviera d.d. najlikvidnijih izdanja. Dobitnica tjedna +0,22% 404,10 2.628.600,52 Adris grupa d.d. - povl. je Jamnica s porastom od 5,45 posto +1,11% 365,00 1.922.628,70 Podravka d.d. na cijenu od 116.000 kuna, a sakupila +0,63% 795,00 1.499.091,47 Imperial d.d. +4,50% 208,99 1.204.823,80 je 1,2 milijuna kuna. Pevec je zabilježio PEVEC d.d. +5,45% 116.000,00 1.155.498,00 Jamnica d.d. porast od 4,50 posto na 208,99 kuna, -1,82% 269,99 697.914,98 Viadukt d.d. a tijekom tjedna je trgovan u iznosu od +1,96% 1.040,00 681.436,98 Ericsson Nikola Tesla d.d. 1,2 milijuna kuna. Deseti najlikvidniji Ericsson NT zabilježio je zadnju cije10 dionica tjedna zadnja nu od 1040 kuna, što predstavlja popromet s najvećim rastom cijene promjena cijena rast od 1,96 posto, i sakupio 681.000 +37,19% 156,40 31.280,00 Turbos WTI nafta short J kuna. Slijede HT (+1,49 posto) i Po+29,41% 17,60 5.280,00 Turbos E-mini S&P 500 l. L dravka kojoj je cijena uvećana za 1,11 +26,33% 7,58 3.155,20 Turbos H. H. N. GAS l. F posto na 365 kuna, a njenom je dioni+17,89% 188,50 37.700,00 Turbos WTI nafta short I com protrgovan iznos od 1,9 milijuna +14,77% 45,00 189.501,61 SNH GAMA d.d. kuna. Imperialu je dionica poskupjela +13,38% 25,50 33.136,50 Hidroelektra nisko. d.d. +11,58% 52,90 383.988,76 za 0,63 posto na 795 kuna, a njome se Đuro Đaković holding d.d. +11,32% 17,99 52.515,96 Varteks d.d. trgovalo u iznosu od 1,5 milijuna kuna. +9,90% 3.022,24 339.340,51 Zvijezda d.d. Cijena je rasla još Valamar Rivieri +9,74% 46,20 124.622,40 Turbos WTI nafta short N (+0,35 posto) i povlaštenom izdanju Adris Grupe (+0,22 posto) koje je tje10 dionica tjedna zadnja dan zaključilo cijenom od 404,10 kuna promet s najvećim padom cijene promjena cijena i prometom od 2,6 milijuna kuna. -30,65% 3,62 6.169,60 Turbos H. H. N. GAS sh. C

Ulagači na Zagrebačkoj burzi prošlog su tjedna bili znatno manje aktivni u usporedbi sa skraćenim tjednom ranije. Redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni umanjen je za 12,4 milijuna kuna odnosno za 28 posto te je iznosio 31,6 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 21 milijun kuna što predstavlja 66 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, osam izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene

Turbos srebro long C Elektroprojekt d.d. Turbos WTI nafta short M Viktor Lenac d.d. Turbos E. B. F. short L PIK d. d. Turbos DAX short S Turbos DAX long E Dukat d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

-24,04%

35,46

1.773,00

-19,99%

200,02

4.000,40

-19,24%

87,30

1.557,90

-14,26%

4,63

68.506,13 5.940,00

-12,61%

20,10

-12,23%

83,10

9.057,90

-10,58%

49,00

13.270,00

-8,69%

152,30

6.134,00

-8,47%

302,05

9.062,70

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Dokapitaliziran Hotel Medena

Deset tjedana pozitive Deseti uzastopni tjedan većina otvorenih investicijskih fondova zabilježila je porast. Od njih 78, pozitivnu postotnu promjenu proteklog su tjedna zabilježila 44 fonda, pao je 31 fond, a tri su tjedan zaključila bez postotne promjene. Porast veći od jedan posto zabilježila su dva fonda, a četiri su pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom ovoga se tjedna nalazi devet dioničkih te jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,41 do -1,44 posto. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 12. Najviše je vrijednost uvećana fondu Erste Adriatic Equity koji je s porastom od 1,41 posto i dobitnik tjedna. Ovaj fond najveći dio portfelja investira

u regiju, tako da je Hrvatska zastupljena sa 74 posto, Slovenija sa 13 posto, a Srbija s četiri posto portfelja. Među 14 mješovitih fondova našlo se šest fondova s porastom vrijednosti, a You Invest Solid bilježi tjedan bez promjene. Najviše je rastao ZB global, za 0,74 posto, a slijedi ga InterCapital Smart s porastom od 0,25 posto. Od 11 obvezničkih fondova poraslo ih je devet. Po porastu predvodi InterCapital Bond sa +0,20 posto, a slijede ga Addiko Conservative i PBZ Bond, oba s porastom za 0,18 posto. Poraslo je 17 od 19 novčanih fondova, Erste EuroMoney bilježi tjedan bez postotne promjene, a za minimalnih 0,004 posto pao je samo PBZ Euro Novčani.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 18.8.2016. do 25.8.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,3864 Addiko Growth € 11,2026 ZB euroaktiv € 130,3460 ZB trend $ 151,8441 Capital Breeder kn 87,6241 KD Prvi izbor kn 13,7003 Ilirika Europa € 115,2546 PBZ Equity fond € 10,9953 HPB Dionički kn 105,1923 Erste Adriatic Equity € 89,4300 Neta Global Developed kn 85,3526 ZB aktiv kn 118,7373 InterCap. SEE Equity (Cap. Two) € 98,0274 Platinum Global Opportunity $ 14,8440 KD Nova Europa kn 5,3060 OTP indeksni kn 43,1912 Platinum Blue Chip € 98,2715 Neta Frontier kn 504,1787 OTP Meridian 20 € 91,9895 A1 kn 89,2900 Alpen.Special Opportunity kn 146,0611 Neta New Europe kn 63,1924 Ilirika BRIC € 77,2102 Crobex10 kn 99,9907 KD Energija kn 8,0896 ZB BRIC+ € 91,0649 Allianz Equity € 154,4241 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 118,9900 Raiffeisen Harmonic € 103,5500 Raiffeisen zaštićena glavnica € 103,9700 ZB Future 2025 € 99,3276 ZB Future 2030 € 96,8583 ZB Future 2040 € 96,6030 ZB Future 2055 € 96,7006 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 171,7454 PBZ Global fond € 14,7713 Addiko Balanced € 12,9795 KD Balanced kn 125,3240 HPB Global kn 95,9781

tjedna promjena [%]

0,59 -0,37 0,30 -0,08 0,19 -0,50 -0,68 0,69 0,31 1,41 -0,41 0,85 1,19 -0,31 -0,87 0,95 -0,49 -0,65 -0,19 0,67 -1,01 -0,11 -1,04 0,99 -1,38 -1,44 0,07 -0,38 -0,91 0,00 -0,18 -0,20 -0,19 -0,20 0,74 -0,09 -0,19 0,08 0,24

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

OTP uravnoteženi kn 108,5554 Allianz Portfolio kn 158,4100 Smart Equity € 101,7933 PBZ Conservative 10 fond € 110,0470 You Invest Active € 99,4300 You Invest Balanced € 101,4900 You Invest Solid € 102,7000 InterCap. Smart (Smart Eq. II) € 100,9651 PBZ Flexible 30 fond € 101,1418 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 194,7681 Addiko Conservative € 14,3559 Raiffeisen Bonds € 175,7200 PBZ Bond fond € 129,1441 InterCapital Bond (Cap. One) € 210,7538 HPB Obveznički € 158,6754 Neta Emerging Bond kn 82,2194 Erste Adriatic Bond € 118,2900 Raiffeisen Classic € 105,5600 PBZ Short term bond fond kn 101,7657 PBZ Dollar Bond fond $ 102,0976 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,3780 ZB plus kn 175,6725 ZB europlus € 150,6824 PBZ Euro Novčani € 139,3210 Raiffeisen Cash kn 157,7900 Erste Money kn 151,5400 Addiko Cash kn 152,3180 PBZ Dollar fond $ 132,0160 HPB Novčani kn 143,7463 OTP novčani fond kn 133,2503 InterCap.Money (Money One) kn 129,8253 Allianz Cash kn 118,4638 Erste Euro-Money € 115,9900 Auctor Cash kn 110,9879 Raiffeisen euroCash € 105,9400 HPB Euronovčani € 106,3930 Locusta Cash kn 1359,7655 Neta MultiCash kn 107,7994 OTP euro novčani € 102,7774

0,10 -0,08 -0,01 0,12 -0,07 -0,04 0,00 0,25 -0,13

naziv(fond)

valuta

0,12 0,18 0,11 0,18 0,20 0,07 -0,37 0,14 0,10 0,11 -0,02 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 0,04 0,00 0,02 0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,02 0,00 0,00

Tvrtka Kermas Energija ispunila je svoj prvi zadatak iz predstečajne nagodbe za Hotel Medena iz Segeta Donjeg i dokapitalizirala ga s više od 89 milijuna kuna, a izdavanjem novih dionica Kermas je stekao i većinski vlasnički udjel. Kermas Energija sada posjeduje 686.620 dionica Hotela Medena ili 63,55 posto. Vlasnik tvrtke Danko Končar ranije je najavio kako će dati ponudu Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za preuzimanje preostalih 19 posto dionica Medene iz državnog portfelja.

Plavac za Finsku

Mediterra Natura, tvrtka koja se bavi izvozom i distribucijom hrvatskih i regionalnih vina te srodnih prehrambenih proizvoda, ovih je dana prvi put u povijesti izvezla Plavac mali finskom monopolu Alko koji je državni uvoznik i distributer alkoholnih pića za čitavu Finsku, i to najboljom ponudom na natječaju. Time je u marketinškom smislu otvoren put za promociju i plasman ostalih hrvatskih vina na tržište Finske, ali i promociju same Hrvatske kao poželjne enogastro destinacije.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Dino Milinović

Seuso - autopsija jednog slučaja A.G.M.

Putovati nekamo u suvremenom je svijetu postalo obveza. Gauß, jedan od najvećih suvremenih europskih esejista, obilazi sadašnje i bivše metropole, no najviše ga zanimaju prijestolnice duha. I kamo god da dođe, zapitkuje i zapisuje te otkriva zaboravljene ili zagubljene osobe i predmete. Pritom je sasvim svejedno vodi li nas u Beč ili Bruxelles, u Beograd ili Kočevje, po Šleskoj ili Siciliji, po trgovima, crkvama ili bibliotekama - u svakom odlomku sudaraju se povijest i sadašnjost i jedni drugima smiješe se pisci i političari.

John Grisham

Javorov drvored Znanje

U ovoj knjizi čitatelju se nudi prikaz kulturnog fenomena koji baca svjetlo na svijet kasnoga Rimskog Carstva, na namjenu bogato ukrašenih srebrnih predmeta te na njihove darovatelje i primatelje. Uvid u značenje i vrijednost Seusova blaga ujedno nam pomaže da shvatimo važnost nalaza bogate ostave srebrnih predmeta u Vinkovcima 2012., koja predstavlja jedan od najznačajnijih arheoloških nalaza te vrste u Europi.

Karl-Markus Gauß

U šumi prijestolnica Fraktura

Seth Hubbard je južnjački bogataš, a prije no što počini samoubojstvo, ostavlja novu, rukom pisanu oporuku. Time svoju već odraslu djecu, crnu kućepaziteljicu i odvjetnika Jakea Brigancea uvlači u sukob napet kao i suđenje za ubojstvo djevojčice koje je prije tri godine izazvalo trzavice između crnih i bijelih žitelja okruga Ford, a Brigancea i njegovu obitelj gotovo stajalo života. Hubbardova nova oporuka postavlja brojna pitanja, a uhvativši se njihova rješavanja Brigance postupno shvaća da će to iznijeti na vidjelo najmračniju tajnu rasno podijeljenoga okruga Ford…

60 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

Hillary Rodham Clinton

Teške odluke Profil Knjiga

Prošlost i sadašnjost, stvarnost i sjećanja, ustaše i partizani, lijevo i desno, podobni i nepodobni, kako preživjeti u svijetu u kojem se nalazimo, u koji se ne uklapamo, koji nas potapa čim podignemo glavu iznad površine? Ova knjiga je koloplet vedrine i gorčine, iskustva pisca, tj. spisateljice, ali i majke, “vesele raspuštenice”, kćeri i sestre, nezaposlene smušenjakinje koja pokušava u svemu pronaći dobro, dok je zlo ne tresne posred lica...

Maja Kefeček

Fermentirano Planetopija

U ovim memoarima Hillary Clinton opisuje svoja brojna putovanja i susrete sa svjetskim državnicima, otkriva kako je donosila, u dogovoru s predsjednikom Barackom Obamom, mnoge teške odluke te opisuje neke od najdramatičnijih situacija s kojima se kao ministrica suočavala. Njeno viđenje svijeta i američke međunarodne politike, njena predviđanja o tome kako će se razvijati međunarodni procesi i dinamika odnosa među svjetskim silama iznimno su važni i znakoviti, osobito u svjetlu činjenice da ima velike izglede postati predsjednica SAD-a. Slobodanka Boba Đuderija

Zovem u vezi posla Adamić

Knjiga nudi tridesetak recepata za razna jela i napitke pomoću kojih ćete osvježiti svoju prehranu. Fermentacijom hrana postaje puna probiotika, enzima i dobrih bakterija koji nam pomažu u održavanju zdrave crijevne flore, zdravlja i imuniteta. Ona djelomično razgrađuje sastojke hrane, čineći je lakše probavljivom, a hranjive sastojke lakše dostupnima, povećava nutritivnu vrijednost hrane, pomaže u regulaciji pH ravnoteže. Fermentirani proizvodi pomažu i kod detoksikacije, u borbi protiv alergija, pri regulaciji tjelesne težine...

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Digitalni marketing AGBS Yazilim Bilişim, Istanbul, Turska, www. agbs.com.tr. Tvrtka se bavi računalnim programima i specijalizirana je za digitalne marketinške tehnologije (softver i digitalni dizajn), mobilne aplikacije (IOS, Android, proširena stvarnost), razvoj prilagođenih softverskih rješenja. Kontakt: info@agbs.com.tr, +902163901228. Turbine Tvornica turbina, Karlovac, www.ttk.hr. Tvrtka dizajnira i proizvodi nove brodske uređaje, rezervne dijelove za brodove i industrijske pumpe i turbine, obnavlja brodove, radi vibracijsku dijagnostiku, dinamičko balansiranje i zvučne analize, te proizvodi turbogeneratorske agregate u kogeneraciji na biomasu. Svi proizvodi tvrtke su pod strogim nadzorom i kontrolom nacionalnih i internacionalnih institucija (CRS, BV, DNV, IRS, ABS, LRS, GL, RUSSIA REGISTER). Tim stručnjaka tvrtke sastoji se od kvalificiranih ljudi, rangiranih od konstruktora, crtača, ovlaštenih inženjera do specijalista

u vibrodijagnostici i planiranju. Kontakt: Ivica Mikšić, info@ttk.hr, +385 47648588. Generatori i motori Končar Generatori i motori, Zagreb, www. koncar-gim.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom generatora i motora koji su temelj u proizvodnji električne energije, ostalim elektroenergetskim postrojenjima, brodogradnji te

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Čišćenje prostorija

Državni ured za središnju javnu nabavu traži uslugu čišćenja prostorija. Procijenjena vrijednost nabave je 11,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. rujna. Hardver

Hrvatske ceste nabavljaju hardver. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. rujna. Vodovodna i kanalska armatura Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Grad Zagreb nabavlja vodovodnu i kanalsku armaturu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 14 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 29. rujna.

prerađivačkoj industriji. Kontakt: Josip Študir, jstudir@koncar-gim.hr, +385 13667499. Masivni hrastov parket Drvoproizvod, Jastrebarsko, www.drvoproizvod.hr. Tvrtka nudi masivni parket od hrasta - Divine parquet. Kontakt: Igor Josip Leščić, drvoproizvod@drvoproizvod.hr, +385 16281 066. Industrijska i brodska elektronika Uljanik Tesu elektronika, Pula, www.ute.hr. Tvrtka nudi razvoj, proizvodnju, implementaciju, puštanje u rad, inspekcijski nadzor i servis uređaja industrijske i brodske elektronike. Nudi se i razvoj, proizvodnja, implementacija i puštanje u rad sustava javnih gradskih bicikala. Kontakt: Kristijan Ivančić, info@ute.hr, +385 52385350, +385 992338864. Strojna obrada metala Prometal, Čakovec, www.prometal-ck.hr. Tvrtka nudi usluge strojne obrade: CNC tokarenje, CNC glodanje, konvencionalno glodanje i tokarenje, brušenje okruglo, plansko i alatno, varenje, obradu prokroma, brušenje i poliranje. Kontakt: Marko Marčec, prometal.ck@gmail. com, +385 40334171, +385 996762864. Proizvodi od drva MMM Vukelić, Novska, www.mmm-vukelic. hr. Tvrtka nudi prirodni furnir, masivne podove i parket vrhunske kvalitete te piljenu građu i elemente. Kontakt: Marijan Vukelić, vukelic @mmm-vukelic.hr, +385 44692171, +385 98261913.

Autobusi

Liburnija iz Zadra nabavlja autobuse. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. rujna. Klima-uređaji

MUP nabavlja klima-uređaje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Regija

Samohodni čistač ulica

JKP Gradska čistoća iz Beograda traži samohodni čistač ulica s četkama - pet komada. Rok dostave ponuda je 19. rujna. Cisterne

JKP Gradska čistoća iz Beograda nabavlja cisterne s rezervo-

arom zapremnine 10 metara - tri do pet komada. Rok dostave ponuda je 19. rujna. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekta

Specijalna bolnica za liječenje i rehabilitaciju Merkur, Vrnjačka Banja, nabavlja radove izgradnje, rekonstrukcije i opremanja objekta za zdravstveni turizam Specijalne bolnice za liječenje i rehabilitaciju Merkur. Rok dostave ponuda je 15. rujna. Hrana

Ministarstvo rada i socijalnog staranja u Podgorici nabavlja hranu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 96.000 eura. Rok dostave ponuda je 28. rujna.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Od vrtova i šuma do oranica i kuća Vrtovi, zgrade, dvorovi, stojne kuće, šume, vinogradi, pašnjaci, zapuštena zemljišta, u okolici Supetra na Braču, procijenjeni na 117 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja nekretnine ukupne površine 320.064 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 2. studenoga u 12.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru, Ulica hrvatskih velikana 6. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđenih vrijednosti i potrebno ju je uplatiti na račun depozita ovog suda br. HR6923900011300000195, šifra 88, model HR00, poziv na broj 10801-8939-15, i dostaviti na uvid uređujućem sucu najkasnije pola sata do početka održavanja dražbe. Stanovi, parkirališno-garažna mjesta, parkirališna mjesta, poslovni prostori, u Hrašću Turopoljskom pokraj Zagreba, procijenjeni na 72,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 22.995 četvornih metara prostora na adresama Dračevička 30, 32, 34, 36, 38, 40, 40A, 40B, Velikopoljska 9 A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K. Dražba za ovu nekretninu će se održati 14. rujna u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

nižu od 48 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 7. rujna u 10 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antona Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koja iznosi 7,2 milijuna kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiroračun Suda broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2903-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osigu-

62 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

ranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Industrijska nekretnina na Čulinečkoj cesti u Zagrebu, procijenjena na 58 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 16.074 četvorna metra prostora. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. listopada u 10.15 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđenokupljeno i ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati dan prije ročišta u podne uz sudskog ovršitelja. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti na žiroračun Suda broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-670-15, kod Hrvatske poštanske banke d.d. Oranica na kojoj je započeta gradnja trgovačkog centra u Slavonskom Brodu, procijenjena na 26,2 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu od 60.000 četvornih metara i nalazi se na adresi Vrbsko polje bb. Usmena javna dražba će se održati 15. rujna u 12 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka broj 2, soba broj 6 (prizemlje). Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto od početne cijene. Trgovački centar i skladišta u Rijeci, procijenjeni na 17,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovni prostor u poslovnoj zoni, na adresi Martinkovac 127, ukupne površine 29.266 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 14. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, 1. kat, sudnica 3. Razgledavanje je moguće uz dogovor na 051/650 624, 650 653, 650 559. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto početne cijene. Tri poslovne zgrade u Ludbregu, procijenjene na 15,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne prostore ukupne površine 10.000 četvornih metara. Drugo ročište za prodaju održat će se 21. rujna u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba 226/II., s početkom u 13.30 sati. Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na telefon 098/1863 124. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti do 19. rujna na račun Trgovačkog suda u Varaždinu.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com. Uniforme i korporativna odjeća Državno poduzeće Vojne šume i farme Češke Republike raspisalo je javni natječaj za isporuku dijelova korporativne odjeće sukladno trenutnim potrebama naručitelja. Predmet nabave je isporuka muških i ženskih sakoa, muških i ženskih hlača, suknji, muških i ženskih košulja, kravata te kožnih opasača, tijekom četiri godine od datuma sklapanja ugovora. Okvirna vrijednost nabave iznosi oko 96.000 eura bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda u natječaju je 5. listopada u 11 sati. Naručitelj: Vojenské lesy a statky ČR, s.p. Pod Juliskou 5 160 64 Prag, Češka Republika. Građevinski radovi

Uprava za građevinske radove Statsbygg Hovedkontor, Norveška, traži usluge građevinskih radova na izgradnji aneksa zgrade veličine 1980 m² (tri kata). Dokumentacija dostupna na linku: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/144701. Natječaj je otvoren do 5. rujna.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Sigurnosni sustavi Øresundsbro konzorcij, Norveška, traži nabavu CCTV opreme, sustava za nadzor prometa na Øresund mostu. Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc.

aspx?ID=106770&Goto=Docs. Natječaj je otovoren do 26. rujna. Radovi na toplinskoj izolaciji

Sysav, Sydskånes avfallsaktiebolag, Malmo, Švedska, traži uslugu izvođenja radova na sustavima grijanja - toplinske izolacije (npr. kotlova i cijevi). Dokumentacija dostupna na linku: https:// tendsign.com/doc.aspx?ID=109400&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 5. rujna. Radna odjeća Općina Halmstad, Švedska, tražu uslugu najma i održavanja radne odjeće. Dokumentacija dostupna na linku: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=107479&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 3. rujna. Modernizacija grijača na struju Poduzeće EDF Poljska objavilo je natječaj: Modernizacija pokretnih grijača za struju (OPP) u kotlovima br. K-1 i K-2 u elektrani EDF Poljska d.d. u Krakowu (Modernizacja obrotowych podgrzewaczy powietrza (OPP) na kotłach nr K-1 i K-2 w EDF Polska S.A. Oddział Kraków). Rok za dostavu ponuda je 8. rujna. Jezik na kojem ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni je poljski. Naručitelj/kontakt: EDF Polska S.A. Złota 59 Kontaktna točka: EDF Polska S.A. Oddział nr 2 CUW w Krakowie, 31587 Kraków, ul. Ciepłownicza 1. Papir, plastika i sredstva za čišćenje Nord-Trøndelag fylkeskommune, Norveška, nabavlja papir, plastične proizvode i sredstva za čišćenje. Vrijednost nabave je 8,5 milijuna kruna, a prijave na norveškom jeziku se predaju do 14. rujna na Nord-Trøndelag fylkeskommune (NordTrøndelag County), 938967091, Postboks 2560, Ellinor Fornes Nossum, 7735 Steinkjer. Norway. Više o natječaju na https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/CompanyInformation/Index/3526.

29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Visoka kvaliteta i odličan dizajn

Hrvatski namještaj sve popularniji u inozemstvu Domaća dizajnerska scena ima mnogo nagrađivanih proizvoda koji su već plasirani na europsko i svjetsko tržište. Među uspješnim dizajnerima eko namještaja su i Ivica Mamić i Vedrana Škalić, tandem iz zagrebačke tvrtke Dizajn i vizualizacija. Oni kažu kako kupci sve više naručuju namještaj s hrvatskim potpisom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatski ekološki namještaj sve je prepoznatljiviji po visokoj kvaliteti i dizajnu koji su napravili isključivo domaći dizajneri. Jedan od ciljeva u proizvodnji ekološkog namještaja je i smanjenje ekološkog opterećenja u svim fazama njegova nastajanja, razvoja, korištenja i recikliranja. Namještaj ima dugi jamstveni rok, a proizvodi se uglavnom od drva, što mu dalje iznimnu dugovječnost i prirodni miris i boju, bez dodatka kemikalije. Kao i u ostalim zemljama, tako su i u Hrvatskoj sazrele prilike za definiranje pojma ekološkog namještaja, a to je upravo drveni namještaj sa stogodišnjim trajanjem. Uvedena je i posebna oznaka kojom se ističe kako takav namještaj zadovoljava ekološke kriterije. Tako je nastao i projekt ERA, a ERA Grupa okuplja proizvođače namještaja, provodi njihovu edukaciju o značenju i važnosti posjedovanja eko oznake, te uključuje domaće dizajnere. ERA Grupa je nositelj i vlasnik Standarda ekološkog namještaja i ekološke oznake ERA. Neki od hrvatskih dizajnera za takvu vrstu namještaja su Ivica Mamić i Vedrana Škalić iz zagrebačke tvrtke Dizajn i vizualizacija. Oni kažu kako u projektima na kojima rade osjećaju da se povećala želja i potražnja za proizvodnjom namještaja s hrvatskim potpisom. “Surađujemo s našim proizvođačima i to nam je iznimno drago, jer su nakon dugo vremena

64 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

ideja, dizajn i proizvodnja – hrvatski. Nismo sigurni na kojem je mjestu po kvaliteti u Europi pozicioniran hrvatski namještaj, ali vidljivo je kako hrvatski namještaj ima visoku kvalitetu

Inovativnost, funkcionalnost, kvaliteta i kreativnost - to su posebnosti domaćeg suvremenog dizajna namještaja i odličan dizajn te dobro kotiramo i na europskom i na svjetskom tržištu”, rekla je Vedrana Mamić.

Prate trendove, ali ostaju svoji

Upravo je Vedrana počela dizajnirati namještaj i razne predmete još tijekom studija, jer je sudjelovala na raznim projektima – od oblikovanja stolica, sustava rasvjete do kućanskih aparata. Ivica Mamić se dizajnom također počeo baviti za vrijeme studija, kada je počeo raditi s kipa-

Ivica Mamić

Vedrana Škalić

Ivica Mamić diplomirao je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme školovanja i studiranja radio je s kiparima na projektima uređenja interijera, eksterijera i scenografijama. Nakon toga osnovao je tvrtku /DIZ//VIZ/ koja se bavi dizajnom interijera, produkt dizajnom i 3D vizualizacijama.

Vedrana Škalić diplomirala je na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon fakulteta bavila se fotografijom i produkt dizajnom. Kroz suradnju sa /DIZ//VIZ/-om, koja traje i danas, bavi se i dizajnom interijera te 3D vizualizacijom.

rima jer ga je privlačio rad rukom i oblikovanje raznih vrsta materijala, među ostalim i drva. “Izrađivali smo razne interijere i scenografije te pojedinačne komade namještaja”, istaknuo je Mamić. I on i Vedrana Škalić kažu kako danas uglavnom projektiraju interijere privatnih stanova i kuća, kafića i restorana, a izrađuju i 3D vizualizaciju te projektiraju namještaj. Tako su za 3D vizualizaciju pulta za poslovne prostore pod nazivom BO-450 nedavno dobili nagradu IDA International Design Award. Često se u javnosti postavlja pitanje o tome jesmo li konkurentni u proizvodnji dizajnerskog namještaja u odnosu na ostale europske zemlje. Vedrana i Ivica smatraju kako su hrvatski dizajneri namještaja definitivno konkurentni, a domaća dizajnerska scena ima mnogo nagrađivanih i kvalitetnih proizvoda koji su već plasirani na europsko i svjetsko tržište. U svom radu dizajnerski tandem iz tvrtke Dizajn i vizualizacija uglavnom koristi pri-

rodne materijale, a najviše drvo. Pritom prate trendove i novitete, međutim, kako kažu, ne drže ih se slijepo nego uvijek nastoje napraviti nešto jedinstveno, samo njima svojstveno, ali da bude u skladu s potrebama klijenta.

Linija namještaja za hotelske sobe

Među posebnostima hrvatskog dizajniranja namještaja, oboje naglašavaju inovativnost, funkcionalnost, kvalitetu i kreativnost. Dizajnerski komadi namještaja dvojca Mamić/Škalić mogu se kupiti u concept storeu tvrtke Era u Draškovićevoj ulici u Zagrebu. Naime, s Erom su počeli surađivati nakon što su se prijavili na njihov natječaj Kvrga gdje su osvojili drugo mjesto s kolekcijom namještaja pod nazivom Uni. “U suradnji s tvrtkom DI Čazma napravili smo liniju namještaja za hotelske sobe pod nazivom Linea koja se također može razgledati te ujedno naručiti u Erinom showroomu”, zaključili su Vedrana Škalić i Ivica Mamić. 29. kolovoza 2016. | broj 3942 | Privredni vjesnik | 65

Festival Club MTV Summerblast održan u Poreču

Još jedan veliki glazbeni spektakl Dovođenjem svjetskih zabavnih manifestacija Hrvatska se pozicionirala kao vrhunska turistička destinacija i nova zvijezda Mediterana, a festivalom MTV Summerblast zauzela je još čvršću poziciju na karti festivalskog turizma Više od 10.000 posjetitelja iz 17 zemlja posjetilo je premijerno izdanje festivala Club MTV Summerblast, koji se održao 20. i 21. kolovoza. Brojni zabavni sadržaji, poput Jägermeister boat partija, MTV villagea i adrenalinski izleti dodatno su pridonijeli festivalskoj atmosferi. Organizatori su mjesecima najavljivali da Istru očekuje najveće i produkcijski najbolje festivalsko izdanje, a slike s dosad neviđene mega 3D pozornice, vrhunski audio-vizualni efekti te vatromet pred svitanje, opravdali su visoka očekivanja posjetitelja koji odlaze iz Poreča s nezaboravnim uspomenama na ljeto 2016. U više od 20 sati vrhunske plesne glazbe na porečkoj Peškeri u dva festivalska dana nastupili su poznati izvođači. Steve Aoki, jedan on najzaposlenijih DJ-eva svijeta s adresom u Los Angelesu, predvodio je odličan line-up drugog dana festivala, a u Hrvatsku je stigao privatnim avionom. Na Forbsovoj ljestvici najplaćenijih umjetnika elektronske glazbe ovaj je osebujni DJ zasjeo na visoko peto mjesto, odmah iza Calvina Harrisa, Tiësta, Davida Guette te Zedda koji je također bio dio velikog porečkog spektakla. Dovođenjem svjetskih zabavnih manifestacija Hrvatska se proteklih godina pozicionirala kao vrhunska turistička destinacija i kao nova zvijezda Meditera-

Steve Aoki

na, a festivalom MTV Summerblast, kao još jednim vrhunskim glazbenim događanjem, zauzela je još čvršću poziciju na karti svjetskog festivalskog turizma. To danas predstavlja jedan od ključnih turističkih proizvoda Hrvatske. Organizatori festivala, Atlas, vodeća turistička agencija u Hrvatskoj, i tvrtka MPG, najveća agencija u regiji specijalizirana za evente i promociju, uskoro kreću s pripremama drugog izdanja festivala koje će, po najavama, biti još veće i sadržajnije.

Tvrtka MPG

Tvrtka MPG osnovana je 1997. u Zagrebu kao prva agencija u regiji specijalizirana za evente i promociju, s uredima u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji te godišnjom zaradom preko 15 milijuna eura i sa 350 stalnih zaposlenika. MPG godišnje

66 | Privredni vjesnik | broj 3942 | 29. kolovoza 2016.

organizira više od 3000 događanja uključujući Poreč Major FIVB turnir u odbojci na pijesku, MicroSoft WinDay’s, Coca-Cola FIFA prvenstvo u nogometu i mnoge druge. Od 2004. MPG Live organizira i promovira glazbena događanja i festivale uključujući Umagination, Big Beach i festival Ultra Europe, glazbeno događanje s preko 150.000 posjetitelja iz više od 143 zemalja. Taj je festival dobio i nagradu Hrvatske turističke zajednice za Turistički događaj 2015. godine. MPG prepoznaje potencijal u predstavljanju Hrvatske kao svjetske pozornice za međunarodna događanja te nastavlja razvijati glazbenu industriju u Hrvatskoj podupirući vodeće izvođače da nastupaju upravo u toj regiji. (J.V.)

U SVOJOJ BOJI, ŠKOLU OSVOJI!

S I T A R G vrecica s a t r a St

S I T A GR vrecica as

Star t

prirodni materijali prirodni materijali

ručna izrada ručna izrada

% 5 -3 PR

T MO

IVN

U OP

Program ekskluzivnog namještaja Voglauer. Program Alpin - postolje stola je od masivnog hrasta, a ploča u furniranom drvu četkanog hrasta daje izgled starog drveta. Postolje klupe je također od masivnog hrasta, a naslon i sjedište su presvučeni u goveđu nappa kožu ili vunenu tkaninu od 100% - tne runske vune. (01420040)

prirodno drvo ekskluzivni dizajn sofisticirano ekološki A od sada i na Instagramu: www.instagram.com/lesnina_inspiracija

Dio proizvoda možete pronaći u našem:

Svijet pogodnosti kartice Lesnina XXXL Card

Karticu potražite u najbližoj trgovini

ZAGREB Jankomir, Ulica Dušana Vukotića 7, radno vrijeme: pon. - nedjelja: od 10:00 - 20:00 | ZAGREB Sesvete, Slavonska avenija 106, radno vrijeme: pon. - nedjelja: od 10:00 - 20:00 | SPLIT, Dugopolje, Sv. Leopolda Mandića 2, radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 21:00, subota: od 9:00 20:00 | ČAKOVEC, (samo namještaj) Globetka b.b., radno vrijeme: pon. - petak: od 11:00 - 19:00, subota: od 9:00 - 19:00 | OSIJEK, (samo namještaj) Industrijska zona Jablanova 19, radno vrijeme: pon.-subota: 9:00 - 20:00 | RIJEKA, Kukuljanovo 345, radno vrijeme: pon. - subota: od 9:00 - 21:00 | VARAŽDIN, Gospodarska 37, radno vrijeme: pon. - subota: od 9:00 - 20:00 | ZADAR, Murvica Jug 16, radno vrijeme: pon. - subota: od 9:00 - 20:30. Ponuda vrijedi za sve vrste plaćanja od 29.08. do 12.09.2016. odnosno do rasprodaje zaliha. www.xxxlesnina.hr