Pv 3927 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

9. svibnja 2016., godina LXII, broj 3927

Prijedlog Zakona o vinu

Umjesto vlastite, sada štitimo tuđu proizvodnju intervju

Ivan Macanić

v.d. ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

gospodarski razgovori hgk i pv-a

Transportni sustav kao švicarski sat

analitičari o reformama

Lijepe želje ili stvarni planovi?

sadržaj

3927 / 9. svibnja 2016.

140.000 teretnih vozila i 33.000 prikolica registrirano u Hrvatskoj

Gospodarski razgovori 6

Transportni sustav mora raditi kao švicarski sat Konferencija je otvorila širu raspravu i ponudila rješenja za izazove koji muče ovaj sektor

Kreditna linija vrijedna 60 milijuna eura Vlasnici kuća i stanova mogu dobiti kredit do 50.000 eura za energetsku učinkovitost, a proizvođači, instalateri trgovine do 2,5 milijuna

EBRD: REENOVA+

intervju 12

Ivan Macanić, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Mora se u lipu prikazati svaka isplata, sve površine i svako grlo stoke, kaže v.d. ravnatelja

Prognoze snižene na 1,8 posto Fiskalne projekcije su nam dobre, što znači da je Hrvatska na pravom putu, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić

ekonomske prognoze ek

analitičari o reformama

Uskoro i posve novi proizvodi iz Bellabeata

Lijepe želje ili stvarni planovi

Kako Vladine mjere komentiraju Hrvoje Stojić, Velimir Šonje i Damir Novotny, HGK i HUP

novi zakon o vinu? 28

Umjesto vlastite, štitimo tuđu proizvodnju Udruženje vinara predlaže promjene koje bi pomogle domaćem vinskom sektoru

hrwwwatska 40 Bellabeat: od start-upa do svjetske tvrtke

Bellabeat danas zapošljava više od 100 ljudi u Zagrebu, San Franciscu, Londonu i Shenzenu

svijet financija

Rast prometa u trgovini na malo: 3,5 posto Godišnji rast prometa nije iznenađenje, osim njegove dinamike koja je sporija od očekivane

Poduzetnici ostvarili neto dobit od 17,1 mlrd kn Lani je 106.569 poduzetnika ostvarilo prihod od 639,6 milijardi kuna i rashod od 617 milijardi

Ivan Macanić privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING voditelj marketinga

Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Željko Smodlaka

Održivost nije samo puka riječ

Proizvodnja i ostvarivanje više rezultata s manje sredstava bit će ključni za postizanje održivosti. Potrebna su nam rješenja koja omogućuju ljudima da dobro žive, a koriste sve manje materijala

Željko Smodlaka, predsjednik Uprave Henkela Adria

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

osljednjih desetljeća održivi razvoj česta je tema napisa u medijima, znanstvenih konferencija i strategija. Sve više govori se o tome kako na održiv način koristiti ograničene resurse kojima raspolažemo, a istodobno zadovoljiti potrebe rastuće svjetske populacije. Globalni utjecaj i potrebe stanovništva već danas su izazov za resurse planeta. Povećanje populacije, koja bi do 2050. trebala doseći približno devet milijardi, i s time povezano ubrzanje globalnih gospodarskih aktivnosti u nadolazećim desetljećima utjecat će na rast potrošnje i smanjenje resursa. No, takav razvoj nudi i veliki potencijal: proizvodnja i ostvarivanje više rezultata s manje sredstava bit će ključni za postizanje održivosti. Potrebna su nam rješenja koja omogućuju ljudima da dobro žive, a upotrebljavaju sve manje materijala. U suvremenom svijetu žrtvovanje kvalitete života i potrošnje nije realistično rješenje. Upravo iz ovog razloga tvrtka Henkel je kao temelj svoje strategije usvojila Viziju za 2050. Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj: Devet milijardi ljudi 2050. godine živjet će dobro i u okviru ograničenih resursa planeta. Tvrtka Henkel svoju strategiju održivosti temelji na ideji “ostvariti više s manje” i usredotočuje aktivnosti vezane uz održivost na šest središta interesa: učinkovitost, društveni napredak, energija i klima, materijali i otpad, voda i otpadne vode te sigurnost i zdravlje koji odražavaju izazove održivog razvoja, a povezana su s poslovanjem tvrtke. Želimo proizvesti veću vrijednost za svoje kupce i potrošače, za zajednice u kojima poslujemo i za tvrtku uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska tvrtke. Da bi se to ostvarilo, potrebne su inovacije. Postići više uz manje iskorištenih resursa i utrostručiti učinkovitost do 2030. - to su ciljevi Strategije održivosti kompanije Henkel. Do 2030. Henkel želi utrostručiti vrijednost koju tvrtka proizvodi poslovnim aktivnostima vezanima uz ekološki otisak tvrtke. Henkel je tu težnju nazvao Faktor 3. Jedan način na koji se to može postići je utrostručivanje vrijednosti koju Henkel proizvodi, pri čemu bi otisak tvrtke ostao na istoj razini. Ili Henkel može

4 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

smanjiti ekološki otisak na trećinu trenutačne razine te ostvariti Faktor 3 povećanjem učinkovitosti uz ostvarivanje jednake vrijednosti. U većini će slučajeva za ostvarivanje tog cilja Henkel primjenjivati oba pristupa: smanjenje potrošnje resursa uz istovremeno povećanje vrijednosti. Da bi ostvarila taj cilj, tvrtka Henkel morat će povećavati učinkovitost u prosjeku pet do šest posto na godinu.

Žrtvovanje kvalitete života i potrošnje nije realistično rješenje Tvrtka je prema svom 25. izvještaju o održivosti, koji je izdala u veljači, ostvarila velik napredak i premašila ciljeve za razdoblje od 2011. do 2015. godine, uključujući sljedeće: energetska učinkovitost se poboljšala za 18 posto, uporaba vode za 23 posto, obujam otpada smanjen je za 17 posto, zaštita na radu poboljšana za 33 posto a prodaja za 11 posto. Sveukupno, tvrtka je poboljšala odnos između stvorene vrijednosti i ekološkog otiska za 38 posto. No planovi su i dalje veliki: do 2020. tvrtka namjerava smanjiti emisije CO2 u proizvodnim pogonima, uporabu vode i obujam otpada za 30 posto po toni proizvoda u odnosu na vrijednosti iz 2010. Zaštita na radu trebala bi se poboljšati za 40 posto, a prodaja za 22 posto po toni proizvoda. Ostvarenje ovih ciljeva za rezultat će imati ukupno poboljšanje učinkovitosti od 75 posto do 2020. u odnosu na 2010. Održavanje ravnoteže između gospodarskog uspjeha, zaštite okoliša i društvene odgovornosti od ključne je važnosti, stoga će suradnja svih dionika duž cijelog lanca vrijednosti biti nužna pa makar to značilo da su zaposlenici zaduženi da “samo” isključe svjetlo kada izađu iz prostorije ili projektor kada završe s prezentacijom.

BROJKE, BROJKE

Kvote za strance * Vlada je donijela odluku o godišnjim kvotama dozvola za zapošljavanje stranaca u 2016. ukupno dozvola 3115

Brodogradnja: 1500

ravnač brusač brodomonter zavarivač brodocjevar brodotesar-skelar elektrozavarivač bojadisar/antikorozist

Prerađivačka industrija: 18

5 230 200 30 150 90 575 220

Graditeljstvo: 500

tesar zidar armirač knaufer soboslikar betonirac elektroinstalater krovopokrivač fasader keramičar

150 60 100 20 20 40 10 30 50 20

Kultura: 34

glumac balerina/baletan baletni pedagog operni pjevač instrumentalist dirigent

1 14 1 4 13 1

Izvor: Vlada RH/Narodne novine

5 5 5

5 5 5 2 1

Turizam i ugostiteljstvo: 85

animator turistički zastupnik nacionalni kuhari: Japan Koreja Srednja i Južna Amerika ostali maser posebnih vrsta masaža instruktor ronjenja

10 5 5 5 5 15 35 5

Promet: 123

vozač teretnih vozila: prijevoz u Rusiju, Ukrajinu, Kazahstan ostale zemlje pilot mehaničar zrakoplova kabinsko osoblje

20 50 24 19 10

Znanost i obrazovanje: 5

lektor stranog jezika - izvorni govornik

Zdravstvo: 15

liječnik specijalist zubar liječnik

programer za strojeve u pletionici mehaničar za strojeve u pletionici puhač stakla nadzornik sashimi kvalitete obrade proizvoda komercijalist za sashimi tržište

Poljoprivreda i šumarstvo: 20

pastiri

20 (+ 15 sezonskih cjepljara voćaka i vinove loze) 9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Gospodarski razgovori HGK i PV-a: Usklađenim djelo

6 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

ovanjem do konkurentnosti prometnih pravaca

Transportni sustav mora biti usklađen kao švicarski sat Ministarstvo, kao krovna institucija u prometnom sektoru, svoje će aktivnosti usmjeriti prema postizanju učinkovitije usklađenosti svih subjekata u transportnom sustavu. Zajednički cilj treba biti što bolja suradnja javne uprave i privatnog sektora kako bi postali što bolji promotori prometnih pravaca. Drugim riječima, hrvatskog gospodarstva, istaknuo je ministar Oleg Butković piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ez razvijene i moderne infrastrukture nema transporta. Bez suvemenog transporta nema trgovine ni proizvodnje. Drugim riječima, nema uspješne ekonomije. Transportni je sustav postao vrlo složen i ovisan o mnogim elementima, primjerice o infrastrukturi, o usklađenosti zakonske regulative i carinskim postupcima te o stručnosti zaposlenika, istaknuto je, među ostalim, na prošlotjednoj konferenciji Gospodarski raz-

Najveći multiplikativni učinci se ostvaruju upravo u prijevozima roba u kontejnerima, ocijenio je Karmelić govori: Usklađenim djelovanjem do konkurentnosti prometnih pravaca, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privrednog vjesnika. Cilj konferencije bio je otvoriti širu raspravu o aktualnim problemima u području prometa i ponuditi rješenja za izazove s kojima se suočava ovaj sektor. Susret je, među ostalim, otvorio pitanja i ponudio neke odgovore

o konkurentnosti na prometnom pravcu Rijeka-Zagreb-Budimpešta. Luka Burilović, predsjednik HGK, istaknuo je kako konkurentski pritisak tržišnih snaga unutar EU-a predstavlja breme s kojim se treba stalno hrvati. “Jedan od glavnih preduvjeta gospodarskoga rasta svakako je prometni sustav koji je u stanju suočiti se s tim pritiskom. Jedina smo država Središnje Europe koja je i dunavska i jadranska te spajamo jugoistok Europe s Malom Azijom. Ovdje želim istaknuti i pravac Jadran-Baltik-Crno more te Jadransko-jonsku autocestu koja prolazi kroz Hrvatsku”, kazao je Burilović.

Prednosti pomorskog transporta

Pomorskim se transportom danas obavlja više od 70 posto svjetske razmjene pa su njegove prednosti pred ostalim vidovima prometa izrazito velike. Ipak, brojni su uvjeti koje luka mora ispunjavati kako bi udovoljila potrebama suvremenoga brzog i ekonomičnog poslovanja. “Drago mi je da promet Luke Rijeka iz godine u godinu raste, premda je i dalje ispod razine iz 80-ih godina prošloga stoljeća. Na Brajdici se danas pretovari oko 160.000 kontejnerskih jedinica što je daleko od kapaciteta od 250.000 kontejnerskih jedinica, dok se u susjednom Kopru pretovari oko četiri puta više tereta”, naglasio je. Za razvoj pomorskog prometa, nastavio je, potrebna nam je modernizacija željezničke pruge, ali i učinkovitiji prijevoznici, operatori i špediteri. “S obzirom na potrebna ulaganja u razvoj prometnih pravaca nadam se da će Hrvatska uspjeti dogovoriti suradnju s ostalim

2400

oko tvrtki

u Hrvatskoj registrirano za međunarodni prijevoz

140.000 teretnih vozila i 33.000

raznih prikolica registrirano u nas

oko

160.000 TEU-a

trenutačno se koristi u Luci Rijeka (ukupni potencijal 600.000 TEU-a)

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Mislim da je vrijeme da prionemo poslu i počnemo razgovarati o rezultatima, a ne o potencijalu. Jer, dok se drugi razvijaju, mi smo na istoj meti i istom odstojanju, s minimalnim pomacima.

Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice za gospodarstvo

jadranskim zemljama – Italijom i Slovenijom, kako bismo zajedničkim snagama pridonijeli razvoju naših gospodarstava”, napomenuo je Burilović dodajući kako je pomorski promet jeftiniji i od željezničkog i cestovnog, a njegov rast može biti generator rasta željezničkog i cestovnog prometa. Usklađenost svih vidova prijevoza čini cjelinu koja sinergijom stvara najveće ekonomske učinke. “Potrebno je povećati konkurentnost naših cestovnih prijevoznika koji se, u usporedbi s prijevoznicima iz okolnih zemalja, bore s višim cijenama goriva, većim troškovima registracije i tehničkih pregleda, čestim izmjenama zakona i propisa, administrativnim barijerama, nemogućnošću naplate potraživanja, visokim cestarinama... Stoga HGK apelira na donositelje odluka da smanje administrativne prepreke i pokušaju olakšati poslovanje prijevoznicima”, istaknuo je on.

Poticati kontejnersko brodarstvo

Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo, ocijenio je kako je prometna infrastruktura temelj gospodarskog razvoja. A Hrvatska već 20 godina govori o potencijalima i svom vrlo konkurentnom geostrateškom položaju. “Mislim da je vrijeme da prionemo poslu i počnemo razgovarati o rezultatima, a ne o potencijalu. Jer, dok se drugi razvijaju, mi smo na istoj meti i istom odstojanju, s minimalnim pomacima”, kazao je Jurčić. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, naglasila je kako je samo usklađenim djelovanjem svih sudionika u kreiranju prometne politike i strategija te svih subjekata uključenih u transportni proces moguć brz, jeftin i pouzdan transport koji će jamčiti povećanje prijevoza na našim prometnim pravcima. Jakov Karmelić, direktor CMA CGM Croatia pomorske agencije, napomenuo je kako je kontejnersko linijsko brodarstvo izuzetno važno jer trendovi ukazuju na povećanje prometa u tom vidu prijevoza. “A po mnogim izračunima, najveći multiplikativni učinci se

ostvaruju upravo u prijevozima roba u kontejnerima”, napomenuo je on. Prometni pravac počinje i završava u luci u kojoj se isprepliću razni brodski, cestovni i željeznički promet. U luci djeluju brojne državne institucije i privat-

Usklađenost svih vidova prijevoza čini cjelinu koja sinergijom stvara najveće ekonomske učinke, istaknuo je Burilović ne tvrtke. “O kvaliteti njihove usluge, produktivnosti, tarifama i usklađenosti umnogome ovisi odluka brodara hoće li svojim brodovima ticati pojedinu luku”, objasnio je Karmelić. Važno je da u luci ima što manje operativnih restrikcija kao što je ograničen gaz ili nemogućnost dohvata lučkih dizalica do tereta. Brodaru je važna i kopnena povezanost luke sa zemljama u zaleđu. “Primjerice, iz Luke Rijeka nemamo nijedan najavljeni blok-vlak, to jest besprekidni kontejnerski vlak s točnim vremenom polaska i dolaska na odredište za zemlje Središnje Europe. Iz Luke Koper ima ih nekoliko svaki dan, a tjedno između 30 i 40 blok-vlakova”, naglasio je.

Minimalni pomaci

Žarko Acinger, direktor prodaje Jadranskih vrata, kazao je kako se od ukupnog potencijala od 600.000 TEU-a (standardna kontejnerska jedinica za teret) u Luci Rijeka trenutačno koristi oko 160.000 TEU-a. “Razlog je, naravno, tržište. Kontejnerski terminal u Rijeci trenutačno servisira Hrvatsku kao domicilno tržište i zemlje regije - BiH i Srbiju. Malo je poznato da smo više od godinu dana vezani

Virovitičko-podravskA županijA

Poduzetnici traže Panoniku Već godinama poduzetnici Virovitičko-podravske županije traže izgradnju cestovne prometnice Panonika, na prometnom pravcu: Vrbovec 2 – Bjelovar – Virovitica – Barcs. Ta županija je najudaljenija od najbližih izgrađenih suvremenih cestovnih prometnica, što izravno šteti gospodarstvu i razvoju - do Kutine 75 kilometara, Vr-

8 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

bovca 2 (Gradeca) 92 kilometra, Varaždina 110 kilometara, Osijeka 130 kilometara. Poduzetnici ističu potrebu izgradnje i dovršenja suvremene cestovne prometnice od Vrbovca 2 (Gradeca), preko Bjelovara do Virovitice i Barcsa, odnosno dovršetak Podravsko-bilogorsko-panonskog ipsilona Panonika.

izravnim brodskim servisom i s Turskom. No, teško je pronaći povratni teret. Tako da pomaka ima, ali ne u onoj mjeri u kojoj bismo htjeli”, istaknuo je. Boris Rosanda, komercijalni direktor Transagenta i član NO-a Crokombija, smatra kako je stvaranje brenda jako bitno. “Kada se spomene Luka Kopar, prva asocijacija su automobili. Naime, Kopar je druga luka, iza Barcelone, po broju pretovarenih automobila. Ako se govori o Trstu u sklopu Mediterana, svi odmah komentiraju kako je riječ o turskoj luci. Jer mislim da iz Turske prema Trstu plovi sedam brodova tjedno. Kada se pak govori o Rijeci, najčešći odgovor je da ona može sve. No, Rijeka nije brendirana i nije prepoznatljiva ni po kojem teretu”, smatra Rosanda. Ana Soldo, direktorica Milšpeda, je kazala kako je prema službenoj statistici u Hrvatskoj registrirano oko 2400 tvrtki za međunarodni prijevoz te više od 140.000 teretnih vozila i oko 33.000 raznih prikolica. “No, nakon analiza dolazimo do zaključka kako vlada opća nekonkurentnost hrvatskih prijevoznika na, može se reći, domaćem tržištu Europe”, ocijenula je ona, naglasivši da nema strategije kojom država štiti ovu granu industrije kako bi hrvatski prijevoznici stali uz bok stranim. Niz čimbenika, nastavila je, utječe na taj relativno nepovoljan položaj. Tako, uz već poznate namete, probleme s naplatom potraživanja i posebnim zakonima koji vrijede isključivo u Hrvatskoj, domaći se prijevoznici susreću s češćim intervalima registracije vozila. “Primjerice, vozilo u Hrvatskoj treba registrirati svake godine, a u EU svake dvije godine. Osim toga, jedino u Hrvatskoj postoji zakonska odredba prema kojoj vozila starija od tri godine idu na preventivne preglede svaka tri mjeseca. To je problem za prijevoznike koji posluju na EU tržištu jer moraju svaka tri mjeseca i gotovo bez tereta vraćati kamione u Hrvatsku kako bi obavili taj pregled i potom ponovno odlaziti na tržišta Zapadne Europe”, objasnila je ona, napomenuvši kako se na tržištu prijevoznici bore i s manjkom vozača. “Stoga, treba regulirati kvote za zapošljavanje stranih vozača. A u 2015. kvota za zapošljavanje stranih vozača bila je samo 20 vozača”, naglasila je ona.

Nedostatak tereta

Zoran Starčević, direktor međunarodne otpremničke tvrtke Cargo-partner, kazao je kako je osnovna pretpostavka za svakog kupca ta da roba ide najbržom i najpovoljnijom rutom. Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, ocijenio je nužnim da svi subjekti u transportnom sustavu budu usklađeni poput švicarskog sata jer je to jedini

način da se podigne konkurentnost hrvatskih tvrtki. “Neprestani razvoj novih tehnologija i njihova primjena te primjena novih načina organizacije industrijske proizvodnje i usluga dovode do značajnih promjena u načinu prijevoza putnika i roba”, istaknuo je. Država je gradila i gradi infrastrukturu u lukama Rijeka i Ploče, ali nedostaju tereti. Stoga, dodao je, svi oni koji se nalaze u tom procesu moraju mijenjati kurs. “Ministarstvo, kao krovna institucija u prometnom sektoru, svoje će aktivnosti usmjeriti prema postizanju učinkovitije

Vlada opća nekonkurentnost hrvatskih prijevoznika na, može se reći, domaćem tržištu Europe, smatra Ana Soldo usklađenosti svih subjekata u transportnom sustavu. Zajednički cilj treba biti što bolja suradnja javne uprave i privatnog sektora kako bi postali što bolji promotori prometnih pravaca. Drugim riječima, hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je on, najavivši kako bi već ove godine trebala biti donesena nova zakonska rješenja za intermodalni promet.

S obzirom na potrebna ulaganja u razvoj prometnih pravaca nadam se da će Hrvatska uspjeti dogovoriti suradnju s ostalim jadranskim zemljama – Italijom i Slovenijom, kako bismo zajedničkim snagama pridonijeli razvoju naših gospodarstava.

Luka Burilović, predsjednik HGK

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Prometni model za Hrvatsku

Temelji za još bolju strategiju

Model predstavlja bazu podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora i daje pregled postojeće situacije kretanja putnika i roba u svim vidovima prometa piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

nju rezultata projekta istaknuo je kako će se kroz nacionalni prometni model moći raditi različite projekcije, odnosno postavljati scenariji razvoja prometnog sustava ili pojedinog prometnog sektora. Na temelju tih projekcija odredit će se smjernice za postizanje funkcionalnog i dostupnog prometnog sustava, a na njima će se temeljiti buduća Strategija prometnog razvoja Hrvatske.

Ponašanje građana

Prikupljanje prometnih podataka u sklopu projekta pokazalo je kako oni nisu bili ujednačeni ni potpuni

inistarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u svibnju završava projekt Potpora u pripremi Strategije prometnog razvitka Hrvatske i izradi nacionalnog prometnog modela – Prometni model za Hrvatsku. U sklopu projekta, čija je vrijednost gotovo 1,03 milijuna eura i koji se sufinancirao iz fondova Europske unije, izrađen je prvi prometni model za Hrvatsku. Taj model predstavlja bazu podataka za strateško planiranje svakog prometnog sektora i daje pregled postojeće situacije kretanja putnika i roba u svim vidovima prometa – cestovnom, željezničkom, pomorskom (zajedno s lukama), riječnom, zračnom, intermodalnom i gradsko-prigradskom prijevozu. Miro Škrgatić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, na predstavlja-

10 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Marijo Klement napomenuo je kako je prikupljanje prometnih podataka pokazalo kako oni nisu bili ujednačeni ni potpuni. “U sklopu ovoga projekta tako su prikupljeni novi podaci kako bi se što bolje analiziralo postojeće stanje u sektoru”, kazao je. Važno je naglasiti kako se paralelno s izradom prometnog modela, koja je trajala dvije godine, radilo na izradi druge faze Strategije prometnog razvoja jer su nedostajali ti novi podaci kako bi postojeća Strategija bila potpuni nacionalni strateški dokument prometnog sektora koji se temelji na cjelokupnim i točnim prometnim podacima. Uwe Reiter, voditelj projektnog tima konzorcija koji čine PTV Transport Consult iz Njemačke s tvrtkama INECO Ingenieria y Economia del Transporte (Španjolska), PNZ svetovanje projektiranje (Slovenija), Promel Projekt (Hrvatska) te zagrebački Građevinski fakultet, istaknuo je kako tih nekoliko prognoza, tj. scenarija razvoja sektora obuhvaćaju razdoblja do 2020., 2030. i, na koncu, 2040. godine. “Svaki scenarij, među ostalim, pokazuje u što je potrebno ulagati kako bi se poboljšao prometni sustav”, napomenuo je. Osim prikupljanja i analize podataka za sve prometne sustave, u sklopu projekta provedena je anketa o prometnom ponašanju građana diljem zemlje. Tako su prikupljeni oni podaci koji otkrivaju kojim se prijevozom najčešće koriste građani ili kamo i zašto putuju.

EBRD predstavio program REENOVA+

Linija vrijedna 60 milijuna eura

Kroz program vlasnici kuća i stanova mogu dobiti kredit do 50.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih domova, a do 40 posto odobrenog kredita mogu upotrijebiti za uređenje doma, kupnju namještaja i slično piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

uropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je REENOVA+, novi program financiranja poboljšanja energetske učinkovitosti u stambenom sektoru Republike Hrvatske. Linija vrijedna 60 milijuna eura bit će realizirana u suradnji s hrvatskim partnerskim bankama. Erste&Steiermärkische Bank je prva financijska institucija koja se pridružila REENOVA+ programu, a uključivanje novih partnera očekuje se tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. “Projekti poboljšanja energetske učinkovitosti su strateška odrednica EBRD-a, a ciljanim investicijama u suradnji s hrvatskim financijskim institucijama želimo omogućiti mnogim kućanstvima financijska sredstva i tehničku pomoć za poboljšanje energetske učinkovitosti njihovih domova, uključujući smanjenje režijskih troškova”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju, dodavši da im je želja uključiti se i pomoći Hrvatskoj u iskorištavanju EU fondova, kako bi potakli što više investicija u energetsku obnovu. Model sufinanciranja s komercijalnim bankama su izabrali

zbog njihove razgranate mreže poslovnica i klijenata na terenu. “REENOVA+ program temelji se na europskim iskustvima s proizvodima visoke energetske učinkovitosti. Cilj je građanima omogućiti bolju povezanost i veći izbor dobavljača, ali prvenstveno kvalitetnu informiranost te prednosti investiranja u poboljšanje energetske učinkovitosti”, kazao je Ian Smith, voditelj EBRD-ovog Odjela za financiranje projekata održive energije, uz napomenu da se uspješni projekti energetske učinkovitosti ne razvijaju sami od sebe, već ponekad trebaju iskusne timove koji znaju sve detalje te bankare koji imaju novca.

Donatorski fond

Financiranje provedbe REENOVA+ programa osigurano je iz sredstava EBRD donatorskog fonda (Shareholders Special Fund). Kroz program vlasnici kuća i stanova mogu dobiti kredit u vrijednosti do 50.000 eura za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih domova, ali kako adaptacija stambenog prostora ne znači isključivo energetsku obnovu, korisnici mogu upotrijebiti do 40 posto odobrenog kredita za uređenje doma, kupnju namje-

štaja... Svaki klijent može podnijeti zahtjev za više kredita maksimalno do ukupnog iznosa od 150.000 eura po pojedinačnom korisniku kredita.

Proizvođači, instalateri i maloprodajne trgovine mogu dobiti kredit do 2,5 milijuna eura REENOVA+ također potiče dobavljače energetski učinkovitih proizvoda da prošire asortiman svojih usluga i proizvoda namijenjenih za stambeni sektor. Proizvođači, instalateri i maloprodajne trgovine energetski učinkovitih proizvoda mogu dobiti kredit do 2,5 milijuna eura kao pojedinačni kredit, a maksimalni iznos kredita kumulativno iznosi pet milijuna eura.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ivan Macanić, v.d. ravnatelja Agencije za plaćanje u

Svaka isplata mora se prikazati u lipu Bez lažne skromnosti, Hrvatska je u samom vrhu po kvaliteti informatičkih sustava. Od kada sudjelujemo na konferenciji Panta Rhei, dobivamo samo pohvale. Svi nam priznaju da imamo jedan od najboljih sustava. Doduše, u prednosti su države koje imaju sređen katastar. One ne moraju imati sofisticirane informatičke sustave razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Č 750 mil kn potpora

isplaćeno zimus kao predujam

oko mil kn

900

isplaćuje se u prvoj rati

ukupno mlrd kn

3,4

isplaćuje se ove godine

etrdeset devetu međunarodnu konferenciju informatičkih stručnjaka agencija za plaćanja u poljoprivredi – Panta Rhei, koja se nedavno održala u Šibeniku, organizirala je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Panta Rhei je ICT platforma informatičkih stručnjaka svih agencija za plaćanja iz zemalja članica EU-a, koja se dvaput godišnje održava u nekoj od zemalja članica EU-a. Svrha te platforme je učinkovita razmjena iskustava, znanja i najboljih praksi u području informacijskih tehnologija u agencijama za plaćanja. S Ivanom Macanićem, v.d. ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, razgovarali smo o samoj konferenciji ali i o potezima koje namjerava napraviti kako bi rad Agencije učinio efikasnijim.

n O čemu ste raspravljali na konferenciji? Kakva su vaša očekivanja od Pante Rhei? - Uspjeli smo okupiti respektabilan broj sudionika. Na trodnevnoj konferenciji sudjelovalo je 120 informacijskih stručnjaka iz 28 zemalja članica EU-a te predstavnici Makedonije i Turske, kao zemalja pristupnica EU-a. Pratili su nas i predstavnici Europskog revizorskog suda te Europska komisija. Na konferenciji se, između ostalog, razgovaralo o novim geoprostornim aplikacijama te upotrebi dronova u kontrolnim aktivnostima agencija za plaćanja. n Kakvi su konkretni učinci konferencije? - Ovakve konferencije uvijek iznjedre nešto novo, sofisticiranije i primjenjivije. Vrlo kvalitetnu raspravu proveli smo o najnovijim sof-

12 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

tverskim rješenjima u administriranju poljoprivrednih fondova i potpora. EU fondovi za poljoprivredu zauzimaju 40 posto godišnjeg proračuna Europske unije, a za isplatu tog novca svaka EU zemlja članica mora imati Agenciju za plaćanja te uspostavljen integrirani administrativni i kontrolni sustav preko

Svaka promjena u vrsti i opsegu poljoprivrednih potpora mora se provesti kroz računalni sustav kojeg isplaćuje taj novac. Zato i razgovaramo o načinima unapređenja tog sustava, što u konačnici podrazumijeva cjenovno prihvatljivije rješenje. To će unaprijediti suradnju kolega te pomoći daljnjem umrežavanju ICT stručnjaka i stvaranju novih rješenja za što učinkovitije korištenje novca iz EU fondova namijenjenog poljoprivredi.

n Gdje se, kad je riječ o informatičkim sustavima, nalazi hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi? - Bez lažne skromnosti, Hrvatska je u samom vrhu po kvaliteti informatičkih sustava. Od kada sudjelujemo na konferenciji Panta Rhei dobivamo samo pohvale. Svi nam priznaju

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Do sada smo Državnom proračunu uštedjeli oko 120 milijuna kuna jer smo novac za svoje poslovanje i za opremanje ureda povukli iz EU proračuna, kaže v.d. ravnatelja Agencije

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

Evolucija u podnošenju zahtjeva za potpore

Sve putem pametne kartice Koje ćete vi promjene uvesti u rad Agencije? - Osobno ću se truditi da korisnicima bude sve transparentno putem Agroneta. Nastojat ću što prije uvesti smart card. Putem pametne kartice ne samo da će korisnik moći popuniti obrazac za dobivanje potpore, nego će putem nje moći i aplicirati za potporu. To

bi moglo izazvati evoluciju u samom podnošenju zahtjeva za potpore, a vrlo je važno i to da će se smanjiti pritisak na zaposlenike Agencije. Korisnik će sa svog imanja moći podnijeti zahtjev i neće imati potrebu dolaziti u Agenciju i udaljene urede. Osim podnošenja zahtjeva za potporu, pametna kartica će poslužiti i za ostvarivanje prava za korištenje

da imamo jedan od najboljih sustava. Doduše, u prednosti su države koje imaju sređen katastar. One ne moraju imati sofisticirane informatičke sustave, već mogu koristiti jednostavnije. Agencija za plaćanja se još od 2009. pripremala za ulazak u EU, odnosno uspostavljala sustav kojim će povlačiti novac iz EU fondova.

Za jedan hektar zemljišta imamo čak sedam vrsta potpora, a jedna krava u proizvodnji mlijeka isplaćuje se kroz četiri vrste potpore od kojih se svaka isplaćuje iz različitog EU fonda. To je vrlo komplicirana procedura i vrlo delikatan posao.

n Na koji način? - Da bi mogla povlačiti oko šest milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Hrvatske, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima. Da bi dobila akreditaciju, morala je izgraditi vrlo složenu informatičku podršku za svoj rad te uspostaviti integrirani administrativni i kontrolni sustav, preko kojeg sve zemlje članice EU-a zaprimaju, obrađuju i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima. Tako je uspostavljen Upisnik poljoprivrednika, ARKOD, ISAP i Agronet. Sve ove sustave Agencija za plaćanja je uspostavila i potpuno je operativna, pa je 2013. godine dobila Odluku o akreditaciji. n Zašto EU nema jedinstven informacijski sustav plaćanja u poljoprivredi? - Okviri su zadani. Nije zadano kakav sustav pojedina regija ili država treba imati, ali se traži da sve bude jasno i transparentno u vezi s isplatom potpora. To je Europskoj komisiji i najvažnije. Naravno da izvještajni sustav prema EK mora biti transparentan i jasan. Mora se u lipu prikazati svaka isplata, sve površine i svako grlo stoke. Agencija za plaćanja stalno nadograđuje svoj informatički sustav, što se sufinancira iz EU proračuna. Svaka promjena u vrsti i opsegu poljoprivrednih potpora mora se provesti kroz računalni sustav. I najmanja promjena iziskuje izradu novih funkcionalnih specifikacija za nadogradnju ili izmjenu softvera. Europska unija je prošle godine reformirala Zajedničku poljoprivrednu politiku

14 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

plavog dizela i za identifikaciju. Znači, sve ćemo objediniti jednom karticom.

čime je kompletno izmijenjen sustav izravnih plaćanja poljoprivrednicima.

n Što je to značilo za Agenciju koju vodite? - Agencija je morala prijeći na novi sustav kontrole i odobrenja potpora, koje upravo sad isplaćuje. U ovoj opsežnoj zadaći, preko projekta Twinning, vrijednog 25 milijuna kuna, EU je uvelike pomogao Agenciji je da uspostavi taj novi sustav. Do sada smo državnom proračunu uštedjeli oko 120 milijuna kuna jer smo novac za svoje poslovanje i opremanje ureda povukli iz EU proračuna. n Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je započela s isplatama. Kako ide? - Isplata prve rate potpora još nije gotova, a i kad je završimo, odmah krećemo s pripremom druge rate za isplatu u svibnju. Naime, uz 750 milijuna kuna, koje smo isplatili ove zime kroz predujam, i oko 900 milijuna kuna u prvoj rati – tek smo na pola puta, jer ove godine isplaćujemo 3,4 milijarde kuna za proizvodnu 2015. godine. U drugoj rati isplate preostaje nam još isplatiti novac iz državnog proračuna i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a s time ćemo krenuti polovinom svibnja. Kompletna isplata će završiti do 30. lipnja 2016. godine. Naime, prešli smo na potpuno novi sustav potpora koji je donijela nova Zajednička poljoprivredna politika EU-a 2015.-2020., a koji obuhvaća 27 različitih potpora. Primjerice, za jedan hektar zemljišta imamo čak sedam vrsta potpora, a jedna krava u proizvodnji mlijeka isplaćuje se kroz četiri vrste potpore od kojih se svaka isplaćuje iz različitog EU fonda. To je vrlo komplicirana procedura koja zahtijeva detaljne izračune i to je vrlo delikatan posao. n Kako su korisnici reagirali na tu promjenu? - To možda malo zbunjuje korisnike. Riječ je o prvoj godini, pa je nesnalaženje bilo i za

očekivati. Međutim, imamo daljnje planove nastojat ćemo biti što transparentniji tako da korisnik u trenutku isplate može na Agronetu vidjeti koliko je i za što dobio. Uostalom, takvo nešto se od nas traži i to ćemo ostvariti. Nama je isto u interesu da 100.000 potencijalnih korisnika ne zove telefonski Agenciju u potrazi za informacijama, nego da sve što ih zanima mogu u svakom trenutku sami vidjeti u Agronetu.

n Bilo je pritužbi korisnika da su potpore iz Fonda ruralnog razvoja dodijeljene velikim sustavima, a da su male i srednje tvrtke oštećene. Možete li to malo pojasniti? - Uvijek će biti nezadovoljnih. Možda nekada s pravom, a možda i ne. Ipak, treba imati na umu da veliki i srednji sustavi generiraju male tvrtke koje posluju upravo zahvaljujući postojanju velikih. Znači, kada se u Hrvatskoj uspostavi sinergija između velikih i malih, svima će

Isplata prve rate potpora još nije gotova, a kad je završimo, krećemo s pripremom druge rate biti bolje. Bit će bolje i državi i poduzetnicima. Malima korist može biti od velikih u smislu educiranja jer veliki sustavi imaju zaposlene stručnjake, što malima nije moguće, a veliki mogu pomoći malima i u korištenju novih tehnologija. Doduše, država mora napraviti nešto i za male. Primjerice, da kroz određene mjere, što se i radi, nastoji zadržati male poduzetnike na ruralnom području.

n Koliko vama smeta to što kod nas katastar još uvijek nije sređen? - Istina je da je kod nas složena situacija s katastrom, ali je naša sreća što se potpore u poljoprivredi ne administriraju i ne plaćaju prema katastru, nego prema ARKOD-u – digitalnoj evidenciji zemljišnih parcela. Sustav se mora zanavljati novim satelitskim snimkama svake tri godine, a mi ga obnavljamo svake dvije godine. Ovaj sustav je vrlo dobar i njegove prednosti se vide. Iz njega se vidi točno što koji poljoprivrednik obrađuje, odnosno što na toj zemlji raste. Dokaz tome je da su ga počele koristiti i druge ustanove poput Agencije za poljoprivredno zemljište.

Plan objave natječaja do studenog 2016. godine Šifra i naziv postupka dodjele bespovratnih sredstava

Vrsta operacije

Mjesec

Mjera 05 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

Razminiranje poljoprivrednog zemljišta

svibanj

Mjera 03 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje

svibanj

Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu

Korištenje obnovljivih izvora energije

svibanj

Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu

Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu

Korištenje obnovljivih izvora energije

svibanj

Mjera 07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

svibanj

Mjera 08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumsko uzgojnim radovima

svibanj

Mjera 19 – LEADER – CLLD

Potpora za provedbu operacija u okviru strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice

svibanj

Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu

Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

lipanj

Mjera 08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

lipanj

Mjera 03 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

Potpora za troškove informiranja i promoviranja

srpanj

Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti

srpanj

Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

srpanj

Mjera 07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

srpanj

Mjera 07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta

kolovoz

Mjera 16 – Suradnja

Potpora za osnivanje operativnih skupina

kolovoz

Mjera 16 – Suradnja

Operativne skupine

kolovoz

Mjera 08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura

rujan

Mjera 09 – Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija

Uspostavljanje proizvođačkih grupa i organizacija

rujan

Mjera 01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike

listopad

Mjera 01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Radionice za subjekte koji su uključeni u kratke lance opskrbe i proizvođačke grupe i organizacije

listopad

Mjera 01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Demonstracijske aktivnosti

listopad

Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Potpora mladim poljoprivrednicima

listopad

Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

listopad

Mjera 08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda

listopad

Izvor: ruralnirazvoj.hr

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO PROCJENE EKONOMSKE KOMISIJE za hrvatsko gospodars

Prognoze snižene na 1,8 posto

Treba reći da su projekcije za ovu godinu rađene zaključno sa 22. travnjem, što znači da nije uzet u obzir Program konvergencije i Nacionalni program reformi koji je Hrvatska poslala Europskoj komisiji. Moramo reći kako su nam dobre fiskalne projekcije što znači da je Hrvatska na pravom putu i da je vratila povjerenje svoje fiskalne statistike, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

svojim proljetnim ekonomskim prognozama Europska komisija blago je snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, a glavni razlog za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama procjenjivala hrvatski rast u ovoj godini na 2,1 posto, a za 2017. godinu 2,1 posto, jednako kao i u procjenama od veljače. Inače, prosječni rast za svih 28 zemalja članica Komisija procjenjuje na 1,8 posto za ovu godinu, a 1,9 posto za sljedeću. “Hrvatska je u skupini zemalja kojoj je korigirana projekcija na niže sa 2,1 na 1,8 posto. Treba reći da su projekcije za ovu godinu rađene zaključno sa 22. travnjem, što znači da nije uzet u obzir Program

Budnim me po noći drže kamate koje plaćamo a iznose 3,6 posto BDP-a godišnje, kaže ministar Marić konvergencije i Nacionalni program reformi koji je Hrvatska poslala Europskoj komisiji. Moramo reći kako su nam dobre fiskalne projekcije što znači da je Hrvatska na pravom putu i da je vratila povjerenje svoje fiskalne statistike. Projekcija deficita Europske komisije je ista kao i Vladina. Kod projekcije javnog duga Europska komisija nije uzela u obzir ak-

tivnosti Vlade, a to je aktivacija državne imovine”, kazao je ministar financija Zdravko Marić te ocijenio kako možemo biti zadovoljni najnovijim prognozama Europske komisije. “Prognoza Europske komisije, bez obzira na to što je blago korigirana na niže, mislim da je još uvijek vrlo blizu one koju smo i mi uzeli u samom procesu planiranja proračuna za ovu godinu”, istaknuo je Marić te dodao kako ga budnim po noći drže kamate koje plaćamo a iznose 3,6 posto BDP-a godišnje. “Za ovu godinu naše projekcije su kompatibilne s projekcijama EU-a”, rekao je Marić.

Povratak povjerenja

Podsjetimo, Vlada je u ovogodišnjem proračunu projicirala gospodarski rast od dva posto, deficit opće države od 2,7

16 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

posto BDP-a ili 9,2 milijarde kuna uz stabilizaciju javnog duga, koji bi do kraja godine trebao iznositi 86,8 posto BDP-a. Europska komisija Hrvatskoj za ovu godinu predviđa također deficit od 2,7 posto BDP-a, a javni dug na 87,6 posto BDP-a. Važno je istaknuti da postoje i znatni rizici za projicirani deficit u ovoj godini, a oni se prije svega odnose na pregovore o kolektivnim ugovorima s javnim sektorom koji su u tijeku, kontinuiranu nesigurnost utjecaja konverzije kredita u švicarskim francima i moguće snažnije investicijske aktivnosti javnog sektora. Rast investicija bi trebao ubrzati s lanjskih 1,6 na 2,6 posto u ovoj godini, i to zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja. Europska komisija očekuje sporiji rast izvoza i postupno stabiliziranje dobiti hrvatskih

rstvo izvoznika u Europskoj uniji, te također očekuje nešto skromniji rast izvoza usluga u 2016. i 2017. godini. Predviđa se i umjereni rast zaposlenosti, te će stopa nezaposlenosti u ovoj godini biti 15,5 posto, a 14,7 posto sljedeće godine. Hrvatska tako i dalje ostaje država s jednom od najvećih stopa nezaposlenosti u EU, nakon Španjolske i Grčke, koje imaju stope nezaposlenosti iznad 20 posto. Najmanju stopu nezaposlenosti ove godine imat će Češka, 4,5 posto. Javni dug se prošle godine blago povećao na 86,7 posto, zahvaljujući tome što su vlasti financirale dio svojih zaduženja iz akumuliranih depozita. Europska komisija procjenjuje da će hrvatski javni dug dosegnuti 87,6 posto ove godine, a sljedeće bi se godine trebao blago smanjiti na 87,3 posto.

Skroman rast u Europi

Europska komisija očekuje da će gospodarski rast u Europi ostati skroman jer su se aktivnosti glavnih trgovinskih partnera usporile i neki od dosad povoljnih faktora počeli su slabjeti. Zbog toga se za BDP u euro području predviđaju skromne stope rasta od 2015. do 2017. Prema proljetnoj prognozi, nakon rasta BDP-a od 1,7 posto u 2015., u euro području očekuje se rast BDP-a od 1,6 posto u 2016. te 1,8 posto 2017. I u Europskoj uniji se očekuje umjereno usporavanje

rasta BDP-a s dva posto prošle godine na 1,8 posto 2016., prije nego što dostigne 1,9 posto 2017. ”Gospodarski rast u Europi nastavlja se, no globalno okruženje nije tako povoljno kao prije. Budući će rast sve više ovisiti o prilikama koje sami stvorimo. To znači da moramo ubrzati strukturne reforme kako bismo riješili dugogodišnje probleme u mnogim zemljama kao što su visoka razina javnog i privatnog duga, osjetljivost financijskoga sektora i smanjena konkurentnost. Odlučno političko djelovanje radi reformiranja i moderniziranja naših gospodarstava jedini je način da osiguramo snažan i održiv rast, više radnih mjesta i dobre socijalne uvjete za naše stanovnike”, istaknuo je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za euro i socijalni dijalog.

Sljedeća prognoza u studenom

Sljedeće godine bi sve zemlje članice EU-a trebale imati gospodarski rast, dok bi najveće stope ove godine trebale imati Irska sa čak 4,9 posto i Rumunjska sa 4,2 posto, te Malta sa 4,1 posto i Švedska sa 3,4 posto. Grčka je jedina članica kojoj Komisija ove godine predviđa pad BDP-a od 0,3 posto. “Rast u Europi nastavlja se unatoč otežanom globalnom okruženju. Postoje

naznake da napori u području politike otvaraju više radnih mjesta i potiču ulaganja. Međutim, moramo još dobro zasukati rukave da bismo riješili problem nejednakosti. Oporavak u euro području nije ravnomjeran, kako u pogledu država članica, tako i u pogledu razlika između najslabijih i najjačih u društvu. To je neprihvatljivo i od vlada zahtijeva odlučne mjere na pojedinačnoj i zajedničkoj razini”, istaknuo je povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Europske komisije Pierre Moscovici. Komisija će svoju gospodarsku prognozu ažurirati u studenome 2016.

Komentar HGK

U odnosu na prethodne projekcije, indikatori za Hrvatsku su znatno povoljniji Proljetne projekcije Europske komisije, kada je riječ o Hrvatskoj, vrlo su bliske onima sadržanim u Nacionalnom programu reformi, odnosno u našem Programu konvergencije, smatraju analitičari Hrvatske gospodarske komore. Europska je komisija tek nešto opreznija u projekciji gospodarskog rasta za ovu godinu i dinamici fiskalne konsolidacije u narednim godinama te naglašava rizike povezane s dinamikom provedbe predviđenih reformskih mjera uključujući rizik ishoda pregovora sa sindikatima oko plaća u državnim i javnim službama. Pritom su tendencije kretanja između Vladinih projekcija i sagledavanja Europske komisije praktički usklađene, a razlike vrlo malene. Projekcije Europske komisije su ohrabrujuće jer u načelu podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada RH. Posebno je važno to što su u odnosu na prethodne projekcije indikatori za Hrvatsku znatno povoljniji, a to pokazuje da je prepoznat napredak koji je u međuvremenu postao vidljiviji. Projekcije rasta BDP-a u ovoj godini za Hrvatsku se kreću na razini

prosjeka Europske unije čime je nakon dužeg vremena zaustavljeno nazadovanje zemlje u odnosu na europski prosjek. Naime, Hrvatska se po BDP-u po stanovniku spustila na razinu od 59 posto europskog prosjeka, iza čega slijede samo Rumunjska i Bugarska. Pri dinamičnom gospodarskom rastu tih zemalja realna je opasnost, ako se takve tendencije nastave, da nas po razini razvijenosti do 2020. godine prestigne Rumunjska, čime bi Hrvatska postala druga najnerazvijenija zemlja Europske unije, ispred Bugarske. Stoga, iako se projekcije na prvi pogled čine zadovoljavajućima, one ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi jer su projicirane stope rasta i dalje nedostatne za rješavanje naših razvojnih problema, a posebno su nedostatne za dinamiziranje konvergencijskih procesa koji bi omogućili približavanje zemlje prosjeku razvijenosti EU-a. Naime, trenutni se položaj Hrvatske u okviru prezentiranih projekcija realno ne poboljšava jer su za sve nama slične tranzicijske zemlje prognozirane više stope rasta nego za Hrvatsku.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Ekonomski analitiÄ?ari o Nacionalnom programu refor

18 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

rmi

Lijepe želje ili stvarni planovi mjera za slamanje javnog duga

Velimir Šonje smatra da je Vladin Program reformi usmjeren u prava područja, ali postavlja se pitanje brzine i kvalitete provedbe zacrtanih planova. I Hrvoje Stojić ocjenjuje da je Program usmjeren na prava područja i povratak povjerenja investitora i kreditnih agencija. Damir Novotny pak ističe da je Program “jedna obvezatna figura koju je od Vlade zahtijevala Europska komisija”, da je birokratski odrađen, bez duše i srca, i da neće biti dovoljan piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je uspjela u svojih prvih 100 dana javnosti predstaviti Nacionalni program reformi, te je jasno rekla kako bi se trebao početi provoditi u idućih 12 do najviše 18 mjeseci. Riječ je o ukupno 61 reformi podijeljenoj u četiri glavna područja: makroekonomska stabilnost i gospodarska sigurnost, lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima, učinkovitost i transparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada. Ključne reformske mjere koje bi trebalo koordinirati Ministarstvo gospodarstva odnose se na lakše uvjete poslovanja i bolju investicijsku klimu. To se želi postići uklanjanjem regulatornih i administrativnih prepreka te opterećenja poslovanja i investicija, i to mjerenjem administrativnog opterećenja gospodarstva Standard Cost Model metodologijom. Reformama se želi smanjiti administrativni trošak poslovanja u sedam regulatornih područja do kraja 2016. godine i to najmanje za 20 posto. Tu je i nastavak liberalizacije i reforme tržišta usluga, s naglaskom na sektor profesionalnih i poslovnih usluga, kao i razvoj i poslovanje putem elektroničke pošte.

Elektroničkim putem do jednostavnijeg poslovanja

Nadležna državna tijela bit će obvezna razviti elektronički postupak za jednostavno online pokretanje poslovanja i dobivanje dozvola za obavljanje uslužnih djelatnosti, sukladno Zakonu o uslugama. Do kraja 2016. konačno bi se omogućilo elektroničko osnivanje d.o.o.-a

i j.d.o.o.-a kao i revidiranje upisa djelatnosti. Provodit će se i EU načelo once-only prema kojemu nadležna tijela ne smiju isti podatak tražiti od poslovnih subjekata više od jednom,

do kraja godine bi se trebalo omogućiti elektroničko osnivanje d.o.o.-a i j.d.o.o.-a kao i revidiranje upisa djelatnosti nego bi te podatke trebala interoperabilno razmjenjivati. Pojednostavljenjem pokretanja poslovanja trebala bi se smanjiti visoka razina administrativnog opterećenja te osigurati jednostavniji, brži i jeftiniji pristup tržištu. Integriranjem informacija o regulatornim uvjetima i razvojem elektroničkih postupaka za započinjanje uslužne djelatnosti trebalo bi se skratiti vrijeme za prikupljanje potrebnih informacija za gotovo 80 posto te administrativne radnje za početak poslovanja. Značajan iskorak u pogledu olakšavanja poslovanja u 2016. predstavljat će i reforma javne nabave,

Ako ozbiljno prionu privatizaciji, ima potencijala za smanjenje omjera javnog duga i ubrzanje rasta. U tom kontekstu

brojke za 2019. o rastu BDP-a od 2,5 nisu toliko bitne, iako ih možemo označiti neambicioznima. Velimir Šonje, ekonomski analitičar

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO

Kako se budu racionalizirala razna socijalna prava i socijalni transferi, postupno će se mijenjati

struktura hrvatskog gospodarskog rasta koji se većinom bazirao na rastu osobne potrošnje. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HAAB-a

gdje se također uvodi elektronička dostava ponuda odnosno e-nabava, dok bi se do lipnja 2017. godine trebala uvesti Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, odnosno ESPD, a do rujna iste godine konačno bi trebalo funkcionirati i povezivanje ključnih javnih registara sa sustavom Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske - EOJN RH. Ono što su poduzetnici stalno isticali jest da je potrebno uvesti, kad je u pitanju javna nabava, kriterij ekonomski najpovoljnije ponude umjesto najniže cijene. Vlada također planira smanjenje i ukidanje neporeznih davanja za minimalno 0,1 posto vrijednosti BDP-a ili za oko 330 milijuna kuna. Provodit će se i umjerena kontrola deficita, javnog duga i državne potrošnje, uključujući umjerenu razinu racionalizacije mirovinskoga i zdravstvenog sustava, kolektivnih ugovora i plaća, administracije i materijalnih troškova. Pripremaju se promjene u pravosuđu, te bi konačno trebalo doći do spajanja zemljišnih knjiga i katastra. Nastavlja se već započeta kurikularna reforma, odnosno prilagodba obrazovanja i vještina tržištu rada. Pokreću se određeni privatizacijski procesi.

Dajmo im vremena da pokažu što znaju

Za ekonomskog analitičara Velimira Šonju Program reformi koji je predložila Vlada usmjeren je u prava područja. “No postavlja se pitanje brzine i kvalitete provedbe zacrtanih planova. Za sada je veoma teško procijeniti operativne i političke kapacitete ove vlade, pa mi se čini da je najviše fer zaključiti da im damo vremena da pokažu ili ne pokažu rezultate. Ako ozbiljno prionu privatizaciji, ima potencijala za smanjenje omjera javnog duga i ubrzanje rasta”, ocijenio je Šonje dodavši kako u tom kontekstu brojke za 2019. o rastu BDP-a od 2,5 nisu toliko bitne, iako ih možemo označiti kao neambiciozne. Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria-Banka Hrvoje Stojić za Nacionalni program reformi kaže da su uglavnom usmjerene u prava područja te prema povratku povjerenja investitora i kreditnih agencija. “Reforme sigurno idu u pravom smjeru. U njima ima baš strateških odluka, a tu mislim na mirovinski sustav. Smatram da je za održivost mirovinskoga sustava bitno podignuti stopu izdvajanja u 2. stupu na 10 posto. Kad je riječ o uvođenju poreza na nekretnine, to je preduvjet za porezno rasterećenje rada”, istaknuo je Stojić napomenuvši kako će dio tih reformi sigurno djelovati u smislu hlađenja domaće potrošnje. “Kako se budu racionalizirala razna socijalna prava i socijalni transferi, postupno će se mijenjati struktura hrvatskog gospodarskog rasta koji se većinom bazirao na rastu osobne potrošnje. Iako nam se

20 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

udio izvoza od 2009. godine povećao na nekih 15 postotnih bodova u BDP-u, to je još uvijek ispod prosjeka europskih zemalja”, smatra Stojić ističući da kada bismo imali strukturu rasta visoko okrenutu prema izvozu, brže bismo osjetili pozitivne impuse.

Neodrživa dominacija države u mnogim tvrtkama

Nacionalni program reformi ekonomski analitičar Damir Novotny smatra “jednom obvezatnom figurom koju je od Vlade zahtijevala Europska komisija”, da je birokratski odrađen, bez duše i srca, i da neće biti dovoljan. “Ali suštinski, politički gledajući, te su reforme daleko od dovoljnoga. Kako bi se ostvario novi ciklus ekonomskog rasta, potrebne su mnogo ambicioznije reforme od ovih što je Vlada predstavila”, naglasio je Novotny koji kaže da je “dojma kako nedostaje cjeloviti program koji bi donio zaokret kakav je Hrvatska

Pozitivno je to što se Programom prepoznaje potreba usredotočenja na razvoj poduzetničkog sektora, smatraju u HGK-u imala 1994. godine u tadašnjem programu stabilizacije vlade Nikice Valentića, koji je bio ambiciozan i u prvih nekoliko godina donio velike rezultate”. “Tada su se napravile važne reforme. Naravno da se to ne može usporediti s današnjim potrebama jer su vremena drugačija, ali po snazi bismo trebali otprilike takav cjeloviti paket reformi. Znači, potrebno je rješavati ona žarišta deficita koja su u mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom sektoru. Zabavljanje javnosti o broju jedinica lokalne uprave i takve teme osobno ne vidim kao prioritete - jer da se i sve te jedinice ukinu, neće se postići velike uštede, a stvara se gužva na terenu”, kaže Novotny. Novotny Vladi savjetuje da se fokusira na zdravstveni sustav koji je veliki izvor deficita kao i na socijalni i mirovinski sustav u kojima je dosta prava proizašlih po posebnim propisima. Također smatra da bi Vlada trebala raz-

mišljati i o mogućnosti vraćanja jednog djela umirovljenika na tržište rada, kao što su to napravili Nijemci. “Kad je riječ o privatizaciji, dominacija države u mnogim poduzećima je neodrživa. Uvijek ističem da ne mogu zamisliti da država ima dominantan položaj u tvrtki koja proizvodi juhe”, naglašava Novotny.

Fokus na područja gdje su reformski zahvati najpotrebniji

U Hrvatskoj gospodarskoj komori smatraju da je Nacionalni program reformi usmjeren na dobro odabrana područja za koja je već dulje razvidno da otežavaju održavanje makroekonomske stabilnosti zemlje i sputavaju mogućnost ostvarivanja bržeg i održivoga gospodarskog rasta. “Pozitivno je to što se Programom prepoznaje potreba usredotočenja na razvoj poduzetničkog sektora, i u mjerama koje bi trebale olakšati poslovanje, i u poticanju ulaganja u istraživanje i razvoj te u usklađivanju obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Ipak, reforme koje bi trebale osigurati povoljnije poslovno okruženje zasada nisu popraćene i poreznim rasterećenjem, osim orijentacije na smanjenje neporeznih davanja”, ističu u HGK-u te napominju da je riječ o dokumentu koji se fokusira na područja u kojima su reformski zahvati najpotrebniji. Hrvatska udruga poslodavaca pak ocjenjuje da Hrvatska ima sreću što je članica Europske unije i da je Europska komisija ta koja je potiče da rješava uočene probleme. “Kako bi Nacionalni program reformi zaživio i dao željene rezultate u ubrzanju gospodarskog rasta i oporavku standarda stanov-

ništva, važna je brza i kvalitetna provedba planiranih mjera i aktivnosti, koja se temelji na kontinuiranoj analizi i dograđivanju reformskih zahvata te koordinaciji u poduzimanju mjera, što podrazumijeva usklađenje djelovanja monetarne, fiskalne i strukturnih politika”, napominju u HUP-u te ističu da se strukturne reforme moraju dublje i brže provoditi kako bi se podigla potencijalna stopa rasta jer trenutačno sagledivi gospodarski rast ne osigurava kvalitetno rješavanje problema naraslih dugova, a ne osigurava u dovoljnoj mjeri ni potrebno jačanje konvergencijskih procesa, odnosno poboljšanje položaja Hrvatske unutar EU-a.

Strukturne se reforme moraju dublje i brže provoditi kako bi se podigla potencijalna stopa rasta, ocjenjuju u HUP-u Godinu i pol dana je relativno kratak rok za Vladu da slomi javni dug BDP-a i ubrza gospodarski rast, no relativno brzo će se pokazati je li to bio popis samo lijepih želja ili pak stvarnih i provedenih reformi.

Ali suštinski, politički gledajući, te su reforme daleko od dovoljnoga. Kako

bi se ostvario novi ciklus ekonomskog rasta, potrebne su mnogo ambicioznije reforme od ovih što je Vlada predstavila. Damir Novotny, ekonomski analitičar

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Sjednica Vlade

Pečat odlazi u prošlost

Samo mjerenjem administrativnog rasterećenja na primjeru ukidanja pečata za pokretanje poslovanja utvrđeno je da bi se uštedjelo 5.974.000 kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Do kraja lipnja pečat će biti uspomena

Tko god ga ima, može ga staviti u ladicu za uspomenu, rekao je Orešković

lada je na prošlotjednoj sjednici odlučila krenuti u realizaciju mjera iz Nacionalnog programa reformi, a među prvima je donošenje zaključka o ukidanju pečata kako bi se uklonile administrativne barijere poslovanja, odnosno poboljšala poslovna klima. Za ukidanje upotrebe pečata iz poslovne prakse ministar gospodarstva Tomislav Panenić je rekao kako će to pridonijeti modernizaciji poslovnih procesa i poboljšanju usluga tijela državne uprave prema građanima i prema poslovnom sektoru i da je to nastavak izgradnje elektroničkih usluga. “Implementacijom ove mjere predviđene su višestruke uštede u javnom i privatnom sektoru u procedurama koje u praksi zahtijevaju upotrebu pečata. Samo mjerenjem administrativnog rasterećenja na primjeru ukidanja pečata za pokretanje poslovanja utvrđeno je da bi se uštedjelo 5.974.000 kuna”, istaknuo je ministar Panenić. Do tih su ušteda došli mjerenjem Standard cost modelom u sklopu Akcijskog plana za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva, na primjeru ukidanja pečata u procesu pokretanja poslovanja, odnosno osnivanja 22.970 j.d.o.o-a i d.o.o.-a s jednim osnivačem u 2015. godini.

22 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Ministar je naknadno pojasnio kako je ovaj zaključak obvezan za sva ministarstva jer zahtijeva cijeli niz zakonskih izmjena te kako očekuje da će procedura vrlo brzo završiti i već bi do kraja lipnja svi akti trebali biti doneseni. Što bi značilo da se ukidanje pečata za poslovni sektor počinje primjenjivati od lipnja, dok će javni sektor i dio državne uprave vjerojatno čekati do kraja godine jer se radi o dosta velikoj i opsežnoj zakonskoj promjeni. Analize koje su potrebne za ukidanje pečata u tom segmentu su također dosta opsežne jer su pojedini pečati neophodni u međunarodnom poslovanju. Premijer Tihomir Orešković istaknuo je kako je pečat relikt prošlosti te da u postupku pokretanja poslovanja od svih članica Europske unije pečat uz Hrvatsku upotrebljavaju još samo Irska i Grčka. “Tko god ga ima, može ga staviti u ladicu za uspomenu”, rekao je Orešković. Vlada je osnovala i radnu skupinu za praćenje provedbe ukidanja pečata, koju će voditi Jakša Puljiz kao glavni koordinator za Europski semestar i strukturne reforme te predstavnici Ureda za zakonodavstvo, Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske udruge banaka te Hrvatske udruge poslodavaca. Radna skupina dužna je o učinkovitosti ukidanja pečata izvještavati Vladu svaka tri mjeseca.

Sustav povrata benzinskih para

Vlada je Uredbom propisala tehnički standard i zaštite okoliša čime se osigurava smanjivanje onečišćavanja zraka od emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja vozila benzinom na benzinskim postajama. Svaka postojeća benzinska postaja s protokom većim od 3000 metara prostornih godišnje mora biti opremljena sustavom za povrat benzinskih para najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.

Hrvatska dobila akreditaciju za sustav EU fondova

Akreditacijom do 6,8 milijardi eura Akreditacija je bila u opasnosti zbog tromosti bivše garniture koja je upravljala Ministarstvom. Razočaravajuće je da je od 1,5 milijardi kuna koje su nam bile na raspolaganju kroz natječaje za poduzetništvo ugovoreno samo 54 milijuna, rekao je ministar Tolušić piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

inistar regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić održao je konferenciju za novinare povodom dobivanja akreditacije za sustav EU fondova kroz koji nam je dostupno 6,8 milijardi eura, usput je ukratko rezimirao prvih 100 dana svog mandata, a dotaknuo se i nekih drugih tema vezanih za apsorpciju europskog novca. Što se tiče akreditacije, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije potvrdila je kako je sustav upravljanja i kontrole za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. usklađen s relevantnim propisima Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. U okviru spomenutog Operativnog programa Hrvatskoj je na raspolaganju 6,8 milijardi eura od čega 4,3 milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 2,5 milijardi eura iz Kohezijskog fonda. Tolušić je istaknuo kako je akreditacija bila u opasnosti zbog tromosti bivše garniture koja je upravljala Ministarstvom, ali da su uspjeli izazove riješiti na vrijeme. “Sad konačno možemo na pravi način koristiti EU sredstva, puno kvalitetnije i opuštenije jer nam je uvijek visio taj mač akreditacije nad glavom, bez nje bi cijeli sustav od preko šest milijardi eura došao u pitanje”, kazao je, dodavši da su problematične bile tehničke stvari u koje nije htio detaljno ulaziti, ali i sustav odlučivanja koji u zadnjih godinu dana nije optimalno funkcionirao. “Tijelo bez glave ne može funkcionirati; mi na nižim razinama dobro funkcioniramo, ali ono što je štekalo je bilo vodstvo Ministarstva. Odluke nisu donošene brzo, kvalitetno i na odgovarajući način”, naglasio je Tolušić, uz napomenu da je Ministarstvo pod njegovom upravom ubrzalo procedure za povlačenje sredstava u nekoliko faza, što dovodi do bržeg raspisivanja natječaja i evaluiranja projekata.

Olakšan put poduzetnicima

Poručio je kako žele EU sredstva spustiti na gradove i županije, odnosno deprivirana područja te da rade na rješavanju problema nedostatka ljudi u sustavu, na koji ih je upozoravao i EK. Požalio se i na loše iskorištavanje novca koji je kroz EU fondove dostupan poduzetnicima. “Razočaravajuće je da je od 1,5 milijardi kuna koje su nam bile na raspolaganju kroz natječaje za poduzetništvo ugovoreno samo 54 milijuna”, rekao je, napomenuvši da i tu uvode promjene u minimalnim i maksimalnim iznosima kredita, smanjuju broj koraka pri prijavi sa sedam na pet, a planiraju i skraćenje rokova za odabir ponuda na 90 dana te pojednostavljivanje procedure javne nabave. “U svakom od tih projekata većinu novca daje privatni poduzetnik, a mi smo ih kočili i određivali im kako će trošiti svoj novac. Sada smo, po meni, tu prijavu olakšali za 80 posto po pitanju uvjeta i prikupljanja dokumentacije. Potreba ima i veliki je potencijal za razvoj poduzetništva, nadam se da će gospodarstvenici to prepoznati i početi se javljati u puno većem broju”, zaključio je Tolušić.

Ministarstvo je sada ubrzalo procedure za povlačenje sredstava u nekoliko faza

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

Integracija katastra je reforma stoljeća Cilj reforme je ukidanje katastra i zemljišne knjige te da se formira nova državna uprava za nekretnine koja će objediniti sve podatke. To znači nove katastarske izmjene, vektorizaciju i digitalizaciju odnosno dizanje razine kvalitete tih geoprostornih podataka, istaknuo je ministar Lovro Kuščević piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

M Danas imamo nekoliko poreza po jednoj nekretnini i to se sve mora objediniti u ovaj porez na nekretnine koji mora biti u najgoru ruku jednak zbroju svih tih dosadašnjih poreza. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja

inistar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević najavio je nekoliko krupnih promjena koje će u sklopu reformskog paketa Vlade provesti njegovo ministarstvo. Objedinjavanje katastra i zemljišne knjige Kuščević je apostrofirao kao “reformu stoljeća”, a uz to se priprema uvođenje poreza na nekretnine te izmjena Zakona o najmu stanova.

Mapa Franje Josipa ide u muzej

Integracija katastra i zemljišne knjige prema Kuščevićevim riječima je dokaz odlične suradnje u vladajućoj koaliciji jer se ne može provesti bez suradnje i pomoći Ministarstva pravosuđa na čelu s Mostovim Antom Šprljom. “Cilj reforme je ukidanje tih dviju institucija i formiranje nove državne uprave za nekretnine koja će objediniti sve podatke. To znači nove katastarske izmjene, vektorizaciju i digitalizaciju odnosno dizanje razine kvalitete tih geoprostornih podataka”, istaknuo je Kuščević naglasivši kako mu je glavni cilj da mape koje je izradio Franjo Josip prije 150 godina, a na čijim se podlogama i danas temelji najveći dio prostornog planiranja i vlasničkih odnosa u Hrvatskoj, konačno odu u muzej. “Želim da se kompletno hrvatsko planiranje prostornim podacima i vlasničkim odnosima temelji na novim, modernim podacima primjerenima 21. stoljeću. To će nam pomoći da državne nekretnine što prije stavimo u funkciju i pokrenemo brownfield investicije”, smatra Kuščević najavivši da bi se ubuduće dio ovlasti nad procedurama mogao dati geodetima i javnim bilježnicima koji bi bili pod kontrolom državne uprave.

Bolje opteretiti imovinu nego rad

Cijela priča o sređivanju katastra trebala bi biti samo artiljerijska priprema za uvođenje dugo najavljivanog poreza na nekretnine oko kojeg su se lomila koplja u političkoj areni. Kuščevi24 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

ćeva stranka (HDZ) rezolutno je odbijala uvođenje takvog poreza dok su bili u oporbi, a na novinarski upit zašto ga sada podržavaju, šturo je odgovorio da su donijeli bolji model nego što je bio onaj prošle vlade, iako nikakve suštinske razlike zapravo nema. “Porez je zamišljen tako da zamijeni komunalnu naknadu. Danas ima-

Hrvatska ima obvezu riješiti problem zaštićenih zajmodavaca prema EU direktivama koje smo preuzeli mo nekoliko poreza po jednoj nekretnini i to se sve mora objediniti u ovaj porez na nekretnine koji mora biti u najgoru ruku jednak zbroju svih tih dosadašnjih poreza”, naglasio je. Novinare je opet zanimalo zašto se mijenja model naplate ako će njen iznos biti isti, a Kuščević je obrazložio da je razlog tome poboljšanje evidencije nekretnina i lakša kontrola naplate. “Na kraju krajeva, tada će se konačno znati koji je to nekretninski resurs s kojim Republika Hrvatska raspolaže i onda će se moći kvalitetno voditi fiskalna, gospodarska i stambena politika jer znate s čime raspolažete. Ovako su ti registri raštrkani, što u Poreznoj upravi, što u Fini, što u jedinicama lokalne samouprave i nitko živ ne zna što nam je na terenu”, rekao je poručivši kako je potrebno poreznom politikom rasteretiti rad koji je kod nas preskup što je jedan od bitnih razloga zašto nismo konkurentni kao država i gospodarstvo. “Imovina je statična kategorija i mislim da je bolje opteretiti nju nego rad. Uostalom, s tim su se složili i

a i zemljišne knjige

Vlada i ministar financija Zdravko Marić i svi financijski stručnjaci”, rekao je Kuščević, iako ostaje nejasno kako bi se to točno trebao rasteretiti rad ako je planirani iznos prinosa novog poreza u državni proračun isti kao i od dosadašnje komunalne naknade. Odgovor na to pitanje djelomično je dao Kuščevićev pomoćnik Milan Rezo koji smatra kako bi sređenom jedinstvenom bazom podataka na temelju koje će se razrezati porez na nekretnine u 2018. uprihodilo negdje između 300 i 400 milijuna kuna više od dosadašnje dvije milijarde koje se u proračun slijevaju kroz komunalnu naknadu.

Ili provedba zakona ili tužbe

Kuščević je izmjene Zakona o najmu stanova također istaknuo kao vrlo važan problem koji se povlači od 50-ih godina prošlog stoljeća, objasnivši kako Hrvatska ima obvezu riješiti problem zaštićenih zajmodavaca prema svim EU direktivama koje smo preuzeli. “Predlažemo rješenje na način da ćemo dati rok od pet godina unutar kojih će se zaštićena najamnina podizati dok ne dosegne punu tržišnu razinu, a nakon tog razdoblja najmoprimci će na zahtjev vlasnika morati seliti iz tih stanova”, kazao je Kuščević dodavši da će svi koji budu iseljeni jer

nisu htjeli sklopiti ugovor s tržišnom najamninom imati pravo prvenstva na listama POS-a. Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno ima 3734 privatna stana u kojima živi oko 9000 zaštićenih najmoprimaca. Prosječna površina tih stanova je 62 četvorna metra, a prema procjenama resornog ministarstva oko 20 posto

Porez na nekretnine je zamišljen tako da zamijeni komunalnu naknadu stanova koriste branitelji, odnosno osobe koje primaju stalnu socijalnu pomoć. Ako se na vrijeme ne provede taj zakon, Hrvatskoj prijete privatne tužbe vrijedne milijarde kuna i kazna EK, pogotovo nakon presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Statileo protiv Hrvatske iz 2014. koji otvara mogućnost tužbi svih 3000 vlasnika stanova.

Dat ćemo rok od pet godina unutar kojih će se zaštićena najamnina podizati dok ne dosegne punu tržišnu razinu, a nakon tog razdoblja najmoprimci će na zahtjev vlasnika morati seliti iz tih stanova. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO Drvna industrija

Hrvatske šume trebaju raditi za drvoprerađivače Novi predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u Ivić Pašalić iz Mundus Viridisa najavio je izradu strategije drvne industrije u kojoj će od Vlade tražiti rješavanje aktualnih problema drvoprerađivača

vić Pašalić, predsjednik Nadzornog odbora Mundus Viridisa, izabran je za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore sa 145 glasova od ukupno 227 tvrtki. Za mjesec dana bit će gotova strategija drvne industrije našeg Udruženja i nakon toga uputit ćemo svoje zahtjeve Vladi, najavio je Pašalić nakon izbora. “Tvrtke moraju biti partneri donositeljima odluka, a ne njihove sluge. Svi mi u gospodarstvu moramo surađivati, a kroz organizirano djelovanje i Komoru mogu se boriti za svoje interese odnosno boljitak cijele industrije”, ističe Pašalić. Novi predsjednik Udruženja se, kako kaže, kandidirao na to mjesto zbog odnosa države prema drvoprerađivač-

kom sektoru. “Dosta mi je neznanja i bahatosti zbog kojeg naše tvrtke svakodnevno propadaju i toga da ne vrijede jednaka pravila za sve. Ne smijemo više biti taoci i ništa ne činiti, zajednički možemo izboriti promjene. Ključni problemi su nabava sirovina i izvoz trupaca umjesto finalnih proizvoda, rabatna politika, niske kvote kogeneracije na biomasu, loš tečaj kune koji nije stimulativan za izvoznike te antipoduzetnička klima, a Hrvatske šume loše tretiraju domaće drvoprerađivače”, naglasio je Pašalić. Drvna industrija je najveći je neto izvoznik u Hrvatskoj, a u 2015. je izvezla proizvoda za 1,1 milijardu eura. Zapošljava 20.000 ljudi, a većina tvrtki posluje u nerazvijenim dijelovima Hrvatske. (K.S.)

uručena Nagrada “Hrvoje Mateljić”

Nagrade novinarima Najbolji gospodarski novinari po izboru žirija su Boris Mišević s RTL televizije i Željka Laslavić iz Lidera

oris Mišević, novinar RTL-a, i Željka Laslavić iz Lidera dobitnici su sedme Liderove nagrade “Hrvoje Mateljić” za najbolje gospodarske priloge u medijima. Po odluci stručnog žirija kojim je predsjedao izvršni urednik Jutarnjeg lista Marko Biočina, nagrade je dodijelio u dvije kategorije: najbolji radovi o gospodarstvu objavljeni u tiskanom ili digitalnom mediju, te za emisije emitirane u elektroničkim medijima. Boris Mišević, kome je nagradu uručila Darija Dretar,

direktorica korporativnih komunikacija Japan Tobacco Internationala, istaknuo je kako mu je velika čast dobiti ovu nagradu jer gospodarski novinari rade posao važan i za društvo i za gospodarstvo. Ove smo godine imali izuzetno izjednačenu konkurenciju, te smo nagradili najbolje od najboljih, ističe Viktor Vresnik, glavni urednik hrvatskog izdanja Forbesa koji je dodijelio nagradu za tiskani medij. “Ako je suditi po tome, stanje u gospodarskom novinarstvu izuzetno je dobro, što ovi radovi koje

26 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

smo ocjenjivali i potvrđuju”, naglašava Vresnik. Svjesna sam izazova ove profesije, no i dalje nastavljam vjerovati u plemenitost novinarstva, istaknula je Željka Laslavić. “Želim da bude što više kvalitetnih tekstova, a manje reklama u medijima u kojima radimo”, zaključila je Željka Laslavić. (K.S.)

Dodijeljena nagrada Zlatna košarica 2016. najboljim trgovcima

Trgovac godine je Konzum Za malog trgovca godine izabrana je tvrtka Tehno-Ron, dobavljač godine je tvrtka In2, društveno odgovorna kompanija godine je dm-drogerie markt

agazin Ja trgovac dodijelio je priznanja Zlatna košarica 2016. za najbolje trgovce u 2015. godini u šest kategorija. Najprestižnije priznanje u kategoriji Trgovac godine osvojio je Konzum, za malog trgovca godine izabrana je tvrtka Tehno-Ron, tehnološki dobavljač godine je tvrtka In2, društveno odgovorna kompanija godine je dm-drogerie markt, najbolji proizvod je Ožujsko pivo, dok je za najboljeg proizvođača izabrana Podravka. “Zlatna košarica je priznanje za svih 14.000 Konzumovih zaposlenika te na svoj način predstavlja šlag na torti uspješne prošle godine. Nagrada nas tjera dalje i stvara nam obvezu da nastavimo s inovacijama i novim trendovima u poslovanju te da pratimo najbolje svjetske prakse”, rekao je predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić. Dodjela je na trenutke podsjećala na pravu holivudsku svečanost, naročito kada je nagradu za najboljeg malog trgovca preuzimala Jelena Rončević koja je na trenutak ostala bez teksta, jedva se uspjevši zahvaliti žiriju na prepoznavanju dugogodišnjeg truda Tehno-Rona. Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2015. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unapređenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

“Maloprodaja u Hrvatskoj je već dugi niz godina jedno od najkompetitivnijih tržišta. Svi koji se prilagođavaju stalnim promjenama uvjeta i zahtjeva kupaca odavno su zaslužili priznanje jer su unapređujući svoje poslovanje pridonijeli ne samo trgovini, već i gospodarstvu u cjelini. Zato smo mišljenja kako je krajnje vrijeme da se taj trud prizna i prepozna nagradama. Zlatnoj košarici cilj je skrenuti pozornost na važnost sektora trgovine za sveukupno gospodarstvo, a dodjelom se žele istaknuti pozitivni primjeri kojih ima i koje treba slijediti i podržavati”, istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja trgovac, poručivši kako je potrošač zlata vrijedan, te da vjeruje kako će se s tim složiti svi trgovci. (M.S.)

Najbolji proizvod je Ožujsko pivo, a najbolji proizvođač Podravka

Sberbank

Agrokoru zajam od 350 milijuna eura

grokor i Sberbank of Russia potpisali su ugovor o dugoročnom zajmu u iznosu od 350 milijuna eura. Sredstva osigurana ovim zajmom namijenjena su refinanciranju postojećih kratkoročnih obveza s ciljem dodatnog jačanja financijskog položaja kompanije kao i učinkovitijeg upravljanja ročnošću

obveza. Ova transakcija predstavlja kontinuitet uspješne suradnje između Sberbanke i Agrokora koja je započela prije dvije godine potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i suradnji. Ovaj aranžman još je jedna potvrda povjerenja međunarodnih financijskih institucija u viziju i dugoročnu strategiju Agrokora. 9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Prijedlog Zakona o vinu

Umjesto vlastite, sada štitimo tuđu proizvodnju

Za uvozna vina nema kontrole, a za hrvatska je vina kontrola nužna i još se naplaćuje. Ta neobična činjenica osobito pogađa domaće vinare koji na tržište stavljaju vina za svakodnevnu konzumaciju, odnosno ona cjenovno niže kategorije piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H za

47%

porastao uvoz vina 2014.

za još

20%

porastao uvoz vina 2015.

rvatska gospodarska komora kroz Udruženje vinarstva okuplja hrvatske proizvođače vina radi ujedinjenog tržišnog nastupa, te uspostavljanja preduvjeta za povećanje prodaje na domaćem i izvoznim tržištima. Aktivnosti su usmjerene na povišenje konkurentnosti domaćih vina, odnosno stvaranje proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK-u Božica Marković otkriva da su predstavnici Udruženja vinarstva nedavno održali sastanak u Ministarstvu poljoprivrede te su, između ostalog, razgovarali o novom zakonu o vinu. Udruženje vinarstva odnosno vinari svoje prijedloge za izmjene postojećeg Zakona iznijet će na narednom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede koji je dogovoren za polovinu svibnja. Tada bi se trebalo osnovati povjerenstvo koje bi oblikovalo prijedlog tog zakona. Božica Marković napominje da su u sektor vina dosta uložili država i privatni proizvođači, te da ukoliko ovaj sektor na pravi način po-

vežemo s turističkim, tada ujedno podižemo vrijednost i atraktivnost turističke destinacije. “Puno smo truda i novca uložili u inozemne nastupe te u dovođenje gostiju, novinara i profesionalaca da bismo to tek tako prepustili slučaju. Postigli smo prepoznatljivost na način da

Uvozimo godišnje 28.920 tona, dok izvozimo 4932 tone se u Hrvatskoj proizvode vina visoke kvalitete. Previše je uloženo i u brendove da bi se olako prepustilo da pod tim brendovima na tržištu nastupaju vina u najmanju ruku sumnjivog podrijetla i lošije kvalitete, po niskoj cijeni. Vino je kompleksan proizvod po načinu proizvodnje, načinu označavanja kao i po načinu zaštite”, kaže Božica Marković.

Vina Croatia

Novi nacionalni vinski identitet Usvajanje vizualnog identiteta prvi je korak u izgradnji funkcionalnog i prepoznatljivog destinacijskog vinskog brenda Vina Croatia. Vizualni identitet predstavlja ovaj brend ističući regionalne, nacionalne i međunarodne raznolikosti. Osnovni cilj je pozicionirati Hrvatsku na vinsku kartu svijeta kao prepoznatljiv izvor raznolikih, visoko-

kvalitetnih vina. Vina Croatia će se isticati pred vinima Novog svijeta po svojoj povijesnoj baštini, pred vinima Starog svijeta po jednostavnosti, a od ostalih nastajućih izvorišta vina po pristupačnosti. U sprezi s interesima hrvatskog turizma cilj je Vina Croatia predstaviti svijetu kao novi nacionalni vinski identitet.

28 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 29

Prijedlog Zakona o vinu

Inicijativa s juga

Vinari žele akreditirani laboratorij u Dubrovniku Vinari iz Dubrovačko-neretvanske županije iznijeli su županu Nikoli Dobroslaviću prijedloge vinara za nadopunu postojećeg Pravilnika koji se odnosi na stavljanje vina u promet. Prema riječima Pave Miličića, predsjednika Dubrovačko-neretvanskih vinara, župan Dobroslavić se obvezao predočiti te zahtjeve ministru poljoprivrede i ostalim županima. Koliko znaju vinari iz ove županije, inicijativi su se već pridružili vinari

Prepoznatljivost zemlje

Prijedlog nas iz Udruženja vinarstva je da sva vina umjesto dosadašnje markice nose novi znak, odnosno žig. Slično kao u slučaju austrijskih vina. Nažalost, problem nije u vinarima nego u regulativi.

Ona ističe i da je vizualni identitet Vina Croatia i obveza njegovog stavljanja na boce dio prijedloga za izmjene tog zakona. Vizualni identitet Vina Croatia bit će tako vidljiv u svim nastupima na inozemnim i domaćim tržištima te u svim marketinškim i medijskim aktivnostima. “Brend Vina Croatia bit će temelj za buduće zajedničke tržišne aktivnosti. Radi se o žigu koji će biti otisnut na etiketu”, pojašnjava Božica Marković, koja kaže da je u travnju 2014. godine Udruženje vinarstva pri HGK-u Prijedlog zakona o vinu poslalo u Ministarstvo poljoprivrede. Ivica Kovačević, predsjednik Udruge Vina Dalmacije, kaže da svaka regija ima svoj znak i da krovni znak objedinjuje sve vinare. To je, kaže, nužno kako bi Hrvatska bila prepoznatljiva kao zemlja vina koja ima svoje regionalne posebnosti. Međutim, problem je, prema njegovom mišljenju, nastao kod implementacije znaka. “Nije riješena regulativa kojom bi se vinari obvezali da moraju staviti taj znak na bocu. Inače, prijedlog nas iz Udruženja vinarstva je da sva vina umjesto dosadašnje markice nose novi znak, odnosno žig. Slično kao i u slučaju austrijskih vina. Nažalost, problem nije u vinarima nego u regulativi. Doduše, održano je nekoliko sastanaka vinara u Ministarstvu poljoprivrede tako da je moguće da se to pokrenulo”, kaže Kovačević.

Sve lošija trgovinska bilanca Ivica Kovačević, predsjednik Udruge Vina Dalmacije

Ono što direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK-u ističe kao važno može se iščitati i u brojkama. Izvoz hrvatskih vina je povećan, ali je uvoz još više porastao. Što se tiče uvoza, prijelomna je bila 2014. godina kada je on narastao za čak 47 posto. Narastao je i prošle godine za 20 posto. S druge strane, izvoz je u prošloj godini porastao za šest posto u količini, ali i za 13 posto u vrijednosti. Vrijednost izvoza hrvatskih vina prošle

30 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

iz Međimurja. Osnovni zahtjevi ovih vinara su ukidanje organoleptičkog ispitivanja vina koje se stavlja u promet te ukidanje markica kojima je vino označeno u prometu i stvara dodatni parafiskalni namet vinarima. Markicu takve vrste nema niti jedna ozbiljnija vinska zemlja u EU. Vinari traže i decentralizaciju laboratorija u kojima se provodi analiza vina te otvaranje akreditiranog laboratorija u Dubrovniku.

godine iznosila je 12,4 milijuna eura dok je vrijednost uvezenih vina prešla 29 milijuna eura. To u količinama izgleda još lošije kad je riječ o bilanci. Uvozimo 28.920 tona, dok izvozimo 4932 tone vina. Brojke koje zorno prikazuju negativnu bilancu mogu se pripisati slobodi tržišta. Međutim, prije mjesec dana vodeći hrvatski vinari upoznati su s problemom u prometu vina koji ne proizlazi iz slobodnog tržišta, nego se radi o klasičnom diskriminiranju domaćih vinara na hrvatskom tržištu. Riječ je o nekontroliranom uvozu vina u rinfuzi - pri čemu takva vina, za razliku od domaćih vina, ne podliježu nikakvom nadzoru. Ta je informacija neugodno iznenadila i Ivicu

Žig Vina Croatia i obveza njegovog stavljanja na boce dio je prijedloga izmjene zakona Kovačevića. On kaže da je nužno pod hitno srediti stanje na tržištu u segmentu cjenovno niže kategorije vina. Priznaje da se tu događaju razne nepovoljne stvari za hrvatske vinare. “Bez obzira na to što tvrtka Jako vino koju vodim nema vina te kategorije, mi dajemo podršku svojim kolegama jer smatramo da Hrvatska mora imati vina za svakodnevnu konzumaciju, te da naši vinari moraju imati bar jednake uvjete kakve imaju uvozna vina. Pogotovo je situacija nesređena na policama trgovačkih lanaca u slučaju vina u bag in box ambalaži. Sva vina koja stižu u bag in box ambalaži iz uvoza navodno ne podliježu nikakvoj kontroli. Nije im potrebna čak ni dozvola za stavljanje u promet. Vina hrvatskih proizvo-

Promet vina u RH - količina (hL) Godina Ukupno

2013.

2014.

2015.

600.367,60

648.558,04

580.999,69

Proizvodnja grožđa i vina u 2015. Ukupno

Grožđe(t)

Vino c/r (hl)

Vino b (hl)

Vino (hl)

98.857,66

163.904,13

482.225,21

646.129,34

Izvoz i uvoz vina u 2014. i 2015. IZVOZ 2014. ZEMLJA NAMJENE Vino od svježeg grožđa đača u toj ambalaži podliježu kontroli, čekaju dozvolu i moraju je platiti, što je nelogično. Za mene to je čak i smiješno. Znam da neke države štite svoju domaću proizvodnju, ali nisam nikada čuo da štite tuđu proizvodnju”, ističe Ivica Kovačević.

Ugroženi niskom cijenom

Kovačević kaže kako je nelogično i da Zavod za vinogradarstvo traži da se čeka njihova dozvola za puštanje u promet onih vina koja u promet trebaju ići svježa. A dozvole se čekaju i po tri mjeseca. Priznaje da u kategoriji malo skupljih vina nema toliko nereda, vjerojatno zbog relativno malih količina tih vina na domaćem tržištu. Zabrinjava ga, kaže, što ne vidi volju da se situacija promijeni. Vlado Krauthaker, predsjednik Udruga proizvođača graševine Slavonije i Podunavlja-Graševina Croatica, kaže da je, unatoč želji i naporima koji su se ulagali, nezadovoljan onime što je Udruženje vinarstva postiglo jer se moglo puno više da je bilo podrške drugih institucija u državi. Pogotovo kaže da nisu zaštićene hrvatske vinarije koje proizvode vina u nižoj kategoriji. Radi se o vinima čija je prodajna cijena manja od 20 kuna. “Njih ozbiljno ugrožava uvoz vina u rinfuzi koja se potom prepakiravaju u jeftinu ambalažu. Mi se svi drugi solidariziramo s tim kolegama. Čak i ne znamo odakle ta vina dolaze. Tu temu smo načeli na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede, pri čemu smo mi vinari bili jasni u svojim zahtjevima”, pojašnjava Vlado Krauthaker. On ističe kako je neophodna suradnja između carinske uprave, svih vrsta inspekcija, Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo te Ministarstva poljoprivrede kako bi se taj nered regulirao. “Imam dojam da nitko ni s kim ne surađuje. U tom smislu i označavanje vina može imati svoju ulogu”, ističe Krauthaker dodajući kako ga žalosti i to što unatoč entuzijazmu vinara nisu napravljeni veliki pomaci u pozicioniranju hrvatskih vina u inozemstvu.

tona 3.658

EUR 11.740.112

UVOZ 2014.

ZEMLJA PODRIJETLA Vino od svježeg grožđa

IZVOZ 2015.

Indeks 15./14. tona EUR EUR (%) 4.932 12.398.328 106 UVOZ 2015.

Indeks 15./14. tona EUR tona EUR EUR (%) 22.428 24.126.749 28.920 29.006.754 120

Izvozna tržišta vina IZVOZ 2015. ZEMLJA NAMJENE Bosna i Hercegovina Njemačka Češka Crna Gora Srbija SAD Nizozemska Austrija Švicarska Singapur Slovenija Kina Kanada Japan Ostale zemlje

tona 1.619 683 1.680 144 126 94 19 147 47 6 57 17 23 16 254

EUR 4.393.716 1.675.768 1.092.048 901.809 665.913 566.586 522.353 485.000 227.067 225.230 206.638 164.111 109.969 79.642 1.082.478

Udio EUR 35% 14% 9% 7% 5% 5% 4% 4% 2% 2% 2% 1% 1% 1% 9%

Uvozna tržišta vina UVOZ 2015. ZEMLJA PODRIJETLA Makedonija Italija Francuska Njemačka Kosovo Bosna i Hercegovina Slovenija Španjolska Mađarska Austrija Crna Gora Češka Srbija Ostale zemlje

tona 14.228 5.771 510 922 3.607 1.209 271 428 508 114 548 243 267 294

EUR 10.992.860 4.604.763 4.078.387 2.101.270 1.908.160 1.192.427 789.290 754.380 342.864 336.794 327.977 322.542 290.844 964.196

Udio EUR 38% 16% 14% 7% 7% 4% 3% 3% 1% 1% 1% 1% 1% 3%

Izvor: HGK

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 31

Prijedlog Zakona o vinu INTERVJU: Đuro Horvat, direktor tvrtke Effectus iz Zagreba i konzultant za tržište vina

Novi zakon može riješiti probleme vinara

Nemogućnost formiranja profitabilno prihvatljivih prodajnih cijena te potreba za većim ulaganjima u razne marketinške aktivnosti dovest će vinare u ozbiljne financijske probleme

Đurom Horvatom, prvim predsjednikom Udruženja vinara pri HGK-u te savjetnikom za tržište vina, razgovarali smo o promjenama koje donosi novi zakon o vinu. Horvat kaže da se za te promjene vinari bore dugo i da je Udruženje u travnju 2014. godine uputilo Prijedlog zakona o vinu.

n Što donosi novi zakon o vinu? Kakve promjene predlažu vinari? - Udruženje vinarstva Hrvatske gospodarske komore izradilo je Prijedlog odredbi novog zakona o vinu u skladu s raspravama vođenim na Vijeću za praćenje i unapređenje stanja u vinogradarstvu i vinarstvu. Prijedlog je rezultat široke rasprave provedene među hrvatskim vinogradarima i vinarima koji su postigli konsenzus uz poštivanje zakonske regulative EU-a. Umjesto dosadašnje tri, vinorodno područje činile bi četiri regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner te Dalmacija. Nova podjela pozitivno bi utjecala na marketing, odnosno vizualnu prepoznatljivost hrvatskih vina koja dolaze iz različitih vinogradarskih regija. S obzirom na funkcioniranje zajedničkog EU tržišta te obveznu primjenu EU sustava zaštite zemljopisnog podrijetla vina nameće se potreba transformacije postojećeg sustava određivanja kvalitete vina. Predlaže se obvezno označavanje svih hrvatskih vina znakom Vina Croatia-Vina Mosaica, što bi također pozitiv-

razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

no utjecalo na vizualnu prepoznatljivost hrvatskih vina, kako na lokalnom tako i na zajedničkom EU, ali i tržištima trećih zemalja.

n Spominje se i decentralizacija postupka stavljanja vina u promet. O čemu se radi? - Inzistira se na provedbi postupka stavljanja vina u promet na tržišnim osnovama i stvarnim troškovima. Dosadašnji postupak puštanja vina u promet centralno je organiziran. Rješenja za puštanje vina u promet izdaje isključivo

Budimo svi ambasadori novog nacionalnog vinskog identiteta Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo kao nadležno tijelo, a postupku izdavanja rješenja prethode fizikalno-kemijska i organoleptička analiza te administrativna provjera. Propisima je definirano da fizikalno-kemijsku analizu može obavljati akreditirani laboratorij, dok organoleptičku analizu obavlja isključivo

32 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Zavod. Praksa pokazuje da je postupak puštanja vina u promet problematičan za proizvođače vina, i to zbog prevelike udaljenosti Zavoda od proizvođača, predugog trajanja postupka, spornih rezultata organoleptičke analize te visoke cijene provedbe postupka. Kako EU propisi nalažu, vina sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom moraju proći provjeru postupaka utvrđenih u proizvođačkim specifikacijama, što će predstavljati dodatni napor za nadležno tijelo. Nužna je decentralizacija samog postupka izdavanja rješenja o puštanju vina u promet, kao i postupaka koji mu prethode, vodeći pritom računa o tome da u službene postupke mogu biti uključeni samo oni subjekti koji udovoljavaju propisanim normama i nad kojima će nadležno ministarstvo obavljati upravni nadzor.

n Što je još važno za unapređenje sektora vina vezano uz njegovo brendiranje? - Dakle, vino se ne može brendirati samo za sebe odnosno pojedinačno, već kao dio veće cjeline ili regije. Stoga je važno snažnije sektorsko povezivanje, kao i sinergija s ostalim gospodarskim cjelinama radi stvaranja nove vrijednosti za sve sudionike. Udruženje vinara Vina Croatia-Vina Mosaica mora, osim svog primarnog zadatka brendiranja vinske Hrvatske u inozemstvu, u isto vrijeme biti podrška cjelokupnom vinskom biznisu u Hrvatskoj. Pod podrškom u

Prijedlog je rezultat široke rasprave provedene među hrvatskim vinogradarima i vinarima koji su postigli konsenzus uz poštivanje zakonske regulative EU-a. Umjesto dosadašnje tri, vinorodno područje činile bi četiri regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Bregovita Hrvatska, Hrvatska Istra i Kvarner te Dalmacija. Nova podjela pozitivno bi utjecala na marketing, odnosno vizualnu prepoznatljivost hrvatskih vina koja dolaze iz različitih vinogradarskih regija.

Hrvatskoj smatram da Udruženje treba raditi i na promociji vinske kulture, tržišnoj i statističkoj edukaciji proizvođača, i to ponajviše uz pomoć informiranja odnosno izdavaštva.

n Što donosi vizualni identitet hrvatskih vina? - Odabrani vizualni indentitet Vina Croatia-Vina Mosica treba staviti na svaku bocu hrvatskog vina jer je to jedan od učinkovitih alata komuniciranja i izgradnje funkcionalnog i prepoznatljivog destinacijskog vinskog brenda. Cilj je pozicionirati Hrvatsku na vinsku kartu svijeta kao prepoznatljivu domovinu raznolikih i visokokvalitetnih vina. Zato budimo svi ambasadori novog nacionalnog vinskog identiteta, s naglaskom

na sinergiji domaćih vinara i hrvatskog turizma, a rezultat će biti nova dodana vrijednost za sve dionike.

n Spomenuli ste krizu u sektoru vina. Možete li reći o čemu se radi? - Strateški gledano, ako se nepovoljni trend nastavi, domaća proizvodnja suočit će se s ozbiljnim problemima. Trenutni negativni trendovi su smanjivanje potrošnje domaćih vina uz istovremeni rast uvoza vina često niske kvalitete, dok naš izvoz sporo raste. Nepokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini iznosi -16,6 milijuna eura. Nemogućnost formiranja profitabilno prihvatljivih prodajnih cijena te potreba za većim ulaganjima u razne marketinške aktivnosti dovest će vinare u ozbiljne financijske probleme.

Tu ponajviše mislim na segment srednje do srednje-više cjenovne pozicije i kvalitete, a upravo taj segment je količinski i vrijednosno najveći i najvažniji.

n Kakva je situacija u segmentu vrhunske kvalitete? - Smatram kako u segmentu visoke odnosno vrhunske kvalitete, zahvaljujući posebnostima naših vinorodnih područja i educiranosti vinara, u skoroj budućnosti neće doći do većih problema. Međutim, problem je to što je taj segment premali, kako kod nas, tako i u svijetu, i on samostalno ne može riješiti sve poteškoće ove djelatnosti. Dakle, potencijalna opasnost prijeti cjelokupnom vinogradarstvu i vinarstvu koje ima višestoljetnu tradiciju u Hrvatskoj.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Petroni, Sesvete

Unajmite kamper i o

Jedina su tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi ovim poslom a da ima zaokruženu cjelok u kamp-vozila te surađuju sa svim vodećim dobavljačima dijelova i opreme piše Ilijana

U oko

6000

kamp odmorišta registrirano u Europi

manje od

registrirano u Hrvatskoj

Hrvati u kamperima su skoro kao neka endemska vrsta. Postoji jedan manji broj Hrvata koji bi to željeli, ali problem su financije. Naime, kampiranje više nije jeftin vid odmora. Ronald Petrović, vlasnik i direktor tvrtke Petroni

Europi, a posebno u Kanadi i SAD-u, jako je popularno za godišnjeg odmora ili praznika unajmiti kamper te u vlastitom ritmu osjetiti slobodu putovanja i ljepotu odmaranja. Kamperom se može putovati u bilo koje doba godine i bilo kamo. Još jedna prednost te kuće na kotačima je njezina opremljenost: vrhunski opremljeni kamperi imaju sve što modernom čovjeku treba za udoban odmor kao što je klima, toalet, opremljena kuhinja, tuš-kabina ili pak spavaća soba. Tvrtka Petroni iz Sesveta na tržištu je aktivna već 25 godina, od toga 10 godina žive “život kampista”. Njihova osnovna djelatnost je prodaja, iznajmljivanje i servis kampera te kamp-prikolica, a uz sve to prodaju i ugrađuju svu kamp-opremu i sve dijelove za kamp-vozila. “Po 16 sati dnevno znamo biti na raspolaganju strankama, a našim klijentima koji iznajmljuju kampere i po 24 sata na dan. Svakim danom činimo sve da kvalitetu naše usluge podignemo na još veću razinu, te vjerujemo da će i hrvatski građani uvidjeti čari takvog načina odmora”, kaže vlasnik i direktor tvrtke Petroni Ronald Petrović. Dodaje kako je Hrvatska iznimno popularna kamping destinacija, ali Hrvati kao nacija to još uvijek nisu u potpunosti prepoznali i u kampovima su vrlo rijetki gosti.

Endemska vrsta

“Hrvati u kamperima su skoro kao neka endemska vrsta. Postoji jedan manji broj Hrvata koji bi to željeli, ali problem su financije. Naime, kampiranje više nije jeftin vid odmora. Volim to uspoređivati s nautikom, ali po cesti. Samo što se, za razliku od prave nautike, u kampiranju može uživati cijele godine - bura i jugo kamperima ne smetaju. Osim ako su negdje oko Velebita pa su ceste zatvorene”, kaže Petrović te ističe kako su tijekom zime svjetska skijališta prepuna kampera, ali da odlazak kamperom na skijanje Hrvati još ne prihvaćaju. Petrović ističe kako je njihova specifičnost da su jedina tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi ovim poslom a da ima zaokruženu cjelokupnu ponudu. Kaže kako za njih više ne postoji

34 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

nerješiv problem na kamperu ili kamp-kućici. Educirani su za popravak i ugradnju svih uređaja koji se ugrađuju u kamp-vozila te

Minimalni tehnički uvjeti graniče s ludošću, ističe Petrović surađuju sa svim vodećim dobavljačima dijelova i opreme. Njihovu flotu čine 17 kampera i dvije kamp-prikolice za najam, a klijenti su im uglavnom strani turisti koji dođu u Hrvatsku i unajme kamper, te onda putuju po Hrvatskoj i regiji. Za sada sve to još uvijek uspijevaju odraditi s tri djelatnika, iako planiraju nova zapošljavanja.

osjetite slobodu

kupnu ponudu. Educirani su za popravak i ugradnju svih uređaja koji se ugrađuju

a Grgić grgic@privredni.hr

nosno popularnim stellplatzima kako ih nazivaju u Njemačkoj, pokušavao sam u Ministarstvu turizma nešto pokrenuti, ali ništa se nije napravilo. Minimalni tehnički uvjeti graniče s ludošću i u startu potencijalnoga investitora tjeraju na odustajanje”, ističe Petrović te navodi kako se s druge strane prijeti pečaćenjem

gotovo 90 posto kampova kod nas smješteno je duž obale ili na otocima, a ostatak se nalazi uz rijeke i jezera

“Kao stručne i efikasne partnere prepoznali su nas i klijenti iz regije, pa imamo sve više državljana Slovenije koji dolaze k nama na servis ili kupuju vozila i opremu. Naravno, dolaze i državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Surađujemo s francuskom Trigano Grupom koja je najjača grupacija za proizvodnju kamp-vozila u Europi”, ističe Petrović. Zastupaju kampere Knaus Tabbert Grupe i Weinsberga iz Njemačke te Pössl i Bürstner kampere, a od kamp-prikolica nude Sterckeman, Trigano šatorske prikolice, Knaus, Weinsberg te Bürstner. Kao i u većini slučajeva, probleme u poslovanju im uglavnom stvara birokracija te šuma zakona i pravilnika koje svatko tumači na svoj način.

Manjak kampova na kontinentu

“Moji strani klijenti me pitaju za kampove u kontinentalnoj Hrvatskoj, a ja ih - osim njih nekoliko kao što su Plitvice, Duga Resa i jedan spomena vrijedan u Zagrebu - nemam kamo poslati. Kad je riječ o kamp-odmorištima od-

kampera ako netko spava ili kampira na mjestu koje za to nije određeno. Naime, europski trendovi ukazuju na porast broja uređenih kamp-odmorišta pa tako trenutno postoji oko 6000 kamp odmorišta u Europi, dok ih je u Hrvatskoj registrirano manje od desetak. “Nemamo infrastrukturu, ali imamo rigidne zakone i jako puno kaznenih stavki. Za neke djelatnike Ministarstva turizma s kojima sam imao sastanke, vlasnici kampera su ljudi koji se žele skrivati i izbjegavati plaćanje boravka u kampu. To samo pokazuje da ti ljudi tamo ne poznaju tematiku. Naime, vlasnici kampera su ljudi koji imaju novca i koji traže mir i sigurnost. I to žele i platiti. Samo im to treba omogućiti. Međutim, u kontinentalnoj Hrvatskoj oni praktično nemaju gdje legalno prenoćiti”, smatra Petrović. Podatak Kamping udruženja Hrvatske pokazuje da je gotovo 90 posto hrvatskih kampova smješteno duž jadranske obale ili na otocima, dok se ostatak nalazi u blizini rijeka i jezera. Najrazvijenije regije prema broju kampova, njihovih kapaciteta i kvalitete usluga su Istra i Kvarner s otocima, a Dalmaciju mnogi smatraju najatraktivnijim dijelom Hrvatske zbog prirode, prekrasne obale i mnoštva otoka. Većina kampova smještenih duž obale nadomak je plaže.

Flota Petroni kampera

Prostor tvrtke u Sesvetama

Rezervni djelovi

A SAD MALO O NAMA...

25 godina postoji tvrtka Petroni 10 godina rade s kamperima 17 kampera i 2 kampprikolice dio su flote za najam

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Enso, Garešnica

Domaći strojevi za najbolje među najboljima Naši proizvodi su djelo vlastitog razvoja i testiranja, baziraju se na tehnološki naprednim tehnikama i visokom stupnju automatizacije, ističe direktor Ensa radnika uz dva djelatnika na stručnom osposobljavanju.

Nova zapošljavanja u planu

T A SAD MALO O NAMA...

više od 60% svoje proizvodnje Enso izvozi više od 1,6 mil kn godišnji prihod tvrtke 6 radnika trenutačno zapošljava Enso (uz 2 na stručnom osposobljavanju)

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtka Enso iz Garešnice isporučuje cjelovita rješenja industrijske automatizacije i proizvodi specijalne strojeve po zahtjevima kupaca među koje spadaju vodeće tvrtke u automobilskoj industriji poput BMW-a, Mercedesa i Audija. Više od 60 posto proizvodnje izvoze, s tendencijom daljnjeg rasta jer im je, kako ističe direktor Đuro Juretić, domaće tržište u svakom pogledu premalo. “Proizvodnja specijalnih strojeva za domaće i strano tržište podrazumijeva projektiranje, izradu, ožičenje, programiranje i puštanje u pogon. Izrađujemo aplikacije za vizualizaciju i obradu podataka, te pružamo usluge programiranja automatiziranih linija s PLC upravljanjem i SCADA vizualizacijom, najvećim dijelom u automobilskoj industriji“, objasnio nam je Juretić, dodavši kako kvalitetu jamče ISO 9001 certifikatom. Najznačajniji kupci na domaćem tržištu su im Elektro-kontakt, Emerson, Selk i EPCOS Croatia, dok na tržištu EU posluju sa slovenskom tvrtkom KEKO-Varicon i njemačkom SAR Elektronic GmbH preko koje i rade za spomenute automobilske gigante. U poslovanju ih najviše muči periodičnost investicijskih ciklusa kupaca zbog koje varira broj narudžbi i otežava se njihova naplata, ali to ih nije spriječilo u održavanju pozitivne bilance s godišnjim prihodima većim od 1,6 milijuna kuna. Trenutačno zapošljavaju šest

36 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Kontinuirano primaju i praktikante srednjeg, odnosno visokog obrazovanja kroz suradnju s VTŠ-om Bjelovar i Tehničkim fakultetom u Rijeci. “Naši proizvodi su djelo vlastitog razvoja i testiranja, baziraju se na tehnološki naprednim tehnikama i visokom stupnju automatizacije. Kontrola kvalitete proizvoda sve je prisutnija i kod nas jer su proizvođači uvidjeli da se uz nju postiže bolja cijena i lakši plasman na tržište EU-a. Ulaganjem u razvoj vlastitih uređaja za testiranje i kontrolu kvalitete želimo steći poziciju kvalitetnog i pouzdanog isporučitelja visokotehnoloških rješenja za kontrolu gotovih proizvoda”, ističe Juretić i dodaje kako planiraju nova zapošljavanja budući da postoje značajne potrebe za uslugama programiranja upravljačkih jedinica u automobilskoj industriji.

Ensove proizvode kupuju vodeće tvrtke u automobilskoj industriji poput BMW-a, Mercedesa i Audija “Aktivno sudjelujemo na izlaganjima naših strojeva i uređaja na sajmovima. Upravo završeni sajam u Hannoveru na kojem smo sudjelovali u sklopu štanda HGK je pokazao prijeku potrebu za pojavljivanjem i izlaganjem na tako važnom sajmu tehnike. Sljedeći sajam je 60. međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu gdje želimo prezentirati svoje uređaje i sposobnosti na tržištu regije”, zaključuje Juretić. (M.S.)

POGLED IZNUTRA

Miješanje privatnog i poslovnog IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Sebi i svom poslu činite medvjeđu uslugu nudeći prijatelju ili članu obitelji posao koji ne može napraviti kako treba. Štoviše, i toj osobi činite istu, ako ne i veću, medvjeđu uslugu

vrijeme kad je nezaposlenost prilično visoka, mnogi su sami sebi odlučili izgraditi poslovno carstvo. Kako i najveći pothvati započinju prvim korakom, tako je i njihov prvi korak bilo osnivanje tvrtke, nakon čega je uslijedila nabava najnužnije opreme. Oni ambiciozniji odlučili su pronaći poslovni prostor kako bi od prvog trenutka svojim potencijalnim klijentima dali do znanja koliko ozbiljno razmišljaju o svom poslu i tako povećali šanse za sklapanje ugovora. Nakon što se prevladaju dječje bolesti i riješe prve poteškoće, koje su im kao novopečenim poduzetnicima donijele puno nemira i sumnji u mogućnost ostvarivanja snova, slijedi odluka: širiti posao ili ga zadržati na postojećoj razini. Oba izbora imaju svoje prednosti i mane. Ako zadržimo posao na postojećoj razini, ulaganja su puno niža, baš kao i prihodi. Ako smo s njima zadovoljni, to je dobar izbor, no ako želimo veće prihode, nužno nam slijedi drugi izbor - širenje posla. Širenje posla, osim povećanih ulaganja i prihoda, pred nas stavlja još jednu priličnu kušnju. Naime, sami ne možemo obavljati toliki posao. Uz to, rastući posao ne znači samo povećanje osnovnog posla o kojem znate sve. Odjednom se pojavljuje potreba da zaposlite nove osobe koje znaju raditi bolje od vas određene poslove ili jednostavno imaju vremena za poslove koji nisu nužno vezani za djelatnost kojom se bavite. Unatoč visokoj nezaposlenosti teško je naći osobu koja će kvalitetno obavljati svoj posao i, uz to, imati slične vrijednosti kao vi. Stoga se kao idealno rješenje čini zapošljavanje nekog člana obitelji, rodbine ili prijatelja. Dobro se poznajete i dobro se slažete, a obično su i oduševljeni vašim potezima - uključujući i ovaj poduzetnički. Računate da će se ti ljudi, na koje možete računati u privatnim odnosima, sigurno pokazati kvalitetnima i kad trebaju profesionalno obaviti svoj posao, zar ne?

Na žalost, to nije slučaj. Sebi i svom poslu činite medvjeđu uslugu nudeći prijatelju ili članu obitelji posao koji ne može napraviti kako treba. Štoviše, i toj osobi činite istu, ako ne i veću, medvjeđu uslugu. Naime, kad uvidite da vam je potrebna osoba za neki posao u tvrtki, sigurno očekujete da ona svojim znanjem i angažmanom aktivno pridonosi njegovom održavanju i daljnjem razvoju. Kad trebate izabrati optimalnu osobu za to mjesto među brojnim nepoznatim osobama, vaša osjetila su izoštrena do krajnjih granica jer pokušavate prepoznati je li iskustvo koje navodi u životopisu ili razgovoru zaista takve razine koja vam je potrebna ili u toj priči postoje neke neja-

Uz to, zapošljavanje prijatelja ili rodbine može se, često i bez stvarnog povoda, odraziti na odnos postojećih članova vašeg malog tima. Netko tko je dio obitelji bit će percipiran kao osoba koja je bliža vama što će se automatski odraziti na ponašanje onih koji su duže s vama. Netko je uletio na njihovo mjesto bez imalo truda, s malo iskustva, bez škole... Pojedinci se mogu osjetiti ugroženim ili shvatiti zapošljavanje rođaka znakom da se njihovo znanje, iskustvo i dosadašnja ulaganja u vašu tvrtku ne isplate i… napustiti tvrtku! Ako mislite da bi se to moglo dogoditi, dobro odvagnite želite li izgubiti dobrog radnika zato što ste neki osobni problem, primjerice, odnos sa svojim bratom ili suprugom pokušali riješiti zapošljavanjem članova obitelji. Problem o kojem trebate možda i najviše razmišljati jest vaša reakcija u slučaju lošeg ponašanja ili slabe kvalitete rada prijatelja ili člana obitelji. Jer ako je vaša odluka bila da zaposlite tu osobu, vaša odluka će biti i hoćete li je otpustiti. U tom trenutku ćete možda ustanoviti da taj zaposleni, ali i neki drugi članovi vaše obitelji, misle da je otkaz osobni obračun s njim ili njima te da nije povezan s kvalitetom obavljenog posla. Stoga je jako važno da se od prvog trenutka zaposlenja prema njima ponašate kao prema bilo kojem drugom radniku te

Zapošljavanje prijatelja ili rodbine može se odraziti na odnos postojećih članova vašeg malog tima snoće i nelogičnosti. Vjerojatno biste ostali zaprepašteni kada biste ustanovili da osoba koju intervjuirate nema poslovno iskustvo koje navodi. Zanimalo bi vas odakle joj uopće ideja da se javi na natječaj. Možda biste to pripisali nekom hiru te bi razgovor za posao tu i završio. No, kada razmišljate o zapošljavanju članova obitelji ili prijatelja, taj se uvjet vrlo često zaboravlja.

da im sukladno tome dajete povratne informacije o njihovom radu. Naše vlastito ponašanje određuje hoće li miješanje osobnih i poslovnih odnosa donijeti više koristi ili štete za sve. Stoga budite iskreni i prema sebi i prema tim ljudima kako biste izbjegli moguće probleme i imali odlične poslovne odnose koji pridonose ostvarenju vaših snova.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Muzej Apoksiomena na Malom Lošinju

Povratak atlete na otok vitalnosti

Priča o Apoksiomenu započinje u plavoj sobi, a nastavlja se u devet vremenski i prostorno oblikovanih scena piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatski Apoksiomen jedan je od rijetkih sačuvanih grčkih kipova koji su u davna doba krasili grčka vježbališta i gradove. Našeg Apoksiomena 1997. pronašao je belgijski turist Rene Wauters roneći na dubini od 45 metara pored otoka Lošinja. Kip je izronjen dvije godine kasnije. Nakon opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova Apoksiomen je predstavljen javnosti 2006. na izložbi u Zagrebu. Nakon 10 godina kip se vratio na Lošinj, pa je nedavno u nekadašnjoj malološinjskoj palači Kvarner otvoren njemu posvećen muzej, Muzej Apoksiomena. Kip Apoksiomena proteklih godina privremeno je boravio u Arheološkom muzeju u Zagrebu i Osijeku, Muzeju antičkog stakla u Zadru, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, Etnografskom muzeju u Splitu, Muzeju i galeriji Grada Ljubljane, palači Riccardi u Firenzi, Musee de Louvre u Parizu, British Museumu u Londonu te u Paul Getty muzeju u Los Angelesu. Muzej Apoksiomena posvećen je statui tog grčkog atlete, visokoj 192 centimetra i teškoj 300 kilograma koja predstavlja grčki ideal muške ljepote. Priča o njemu započinje pri ulasku u muzej, u tzv. plavoj sobi, a nastavlja se u devet vremenski i prostorno oblikovanih scena

Najbolje sačuvani antički kip atlete Brončani kip atlete, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. stoljeća, kamo su ga tijekom jaka nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak putovanja kroz Osorski kanal. Kip predstavlja mladog sportaša u trenutku dok čisti strigil (strugaljku) kojim je sa svoga tijela očistio ulje, prašinu i znoj nakon natjecanja. Tijekom restauracije koja je trajala gotovo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2.-1. st. pr. Kr., a prototip na temelju kojega je izrađen znatno je stariji, iz sredine 4. st. pr. Kr. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomena (od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, otkriven 1896. u Efezu), lošinjski je kip najcjelovitiji i najbolje sačuvan. Autor kipa je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskom majstoru. (visitlosinj.hr)

u kojima posjetitelji prate Apoksiomenovu priču od njegova pronalaska do povratka na Mali Lošinj - otok vitalnosti.

Jedinstvena muzejska ustanova

“Apoksiomen je postao dio identiteta Malog Lošinja i hrvatskog Jadrana. Njegov muzej nije samo mjesto izlaganja jednog antičkog kipa, ovo je mjesto koje dokazuje da hrvatska struka dostiže svjetski vrh znanja i stručnosti”, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na svečanom otvorenju Muzeja, naglasivši kako još više treba unapređivati kulturni turizam. Zbog kvalitete izvedenih radova na Apoksiomenu, kazao je ministar kulture Zlatko Hasanbegović,

38 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Apoksiomen je postao dio identiteta Malog Lošinja, rekla je na otvorenju muzeja predsjednica Grabar Kitarović Restauratorski zavod dobio je europsku nagradu za zaštitu kulturne baštine. Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli je rekao da je zbog kvalitete ponude i smještaja Mali Lošinj primjer kako se upravlja turističkim odredištem, a borba za povratak Apoksiomena na njegov otok doprinos je sustavnom usmjeravanju Lošinja prema njegovom važnom mjestu u hrvatskom kulturnom turizmu.

Croatia Airlines širi mrežu europskih odredišta

Izravni letovi za Lisabon, Milano, Prag i Sankt Peterburg Tijekom ovogodišnje turističke sezone Hrvatska će letovima Croatia Airlinesa biti povezana sa 35 odredišta u 20 europskih zemalja

rvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines, koja je ujedno član svjetske udruge Star Alliance, prošli tjedan je predstavila novu mrežu letova iz Zagreba prema svjetskim odredištima. Tako će se uskoro hrvatska metropola izravnim letovima povezati s Lisabonom, Milanom, Pragom i Sankt Peterburgom. Kako je rečeno, time se putnicima nude još kvalitetnija putovanja iz i u Hrvatsku, a hrvatska nacionalna zrakoplovna kompanija ujedno učvršćuje svoju tržišnu poziciju. Zrakoplovi Croatia Airlinesa će od 20. svibnja tri puta tjedno, i to ponedjeljkom, srijedom i petkom, povezivati Zagreb i Lisabon, a istoga se dana uvode i letovi na liniji Zagreb-Milano.

Zrakoplovi će na toj liniji letjeti također tri puta tjedno, i to utorkom, petkom i nedjeljom. Od 21. svibnja izravnim letovima povezuju se Zagreb i Prag, a zrakoplovna veza održavat će se četiri puta tjedno i to utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom. Novost su i međunarodni letovi između Zagreba i Sankt Peterburga, a izravni letovi na toj liniji započinju 2. lipnja dva puta tjedno i to četvrtkom i nedjeljom. Letovi u sva navedena odredišta bit će dostupni i putnicima iz Splita, Dubrovnika, Zadra, Pule i Osijeka, a leti se preko Zagreba. Tijekom ovogodišnje turističke sezone Hrvatska će letovima Croatia Airlinesa biti povezana sa 35 odredišta u 20 europskih zemalja. Na predstavljanju novih letova

veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov je naglasio kako se nada da će se uskoro uvesti i izravna linija iz Zagreba za Moskvu. (S.P.)

Nove turističko-gastronomske manifestacije

Povratak zaboravljenih okusa

akon Legende o Picokima, popularno nazvane Picokijada koja se održava u Đurđevcu, te gastro izložbe u Ludbregu, Podravina je dobila još jednu turističko-gastronomsku manifestaciju - Virovsku prkačijadu. S ciljem očuvanja tradicije pečenja sitnih starinskih kolača, u mjestu Virje će se 13. i 14. svibnja održati ta posebna slastičarska manifestacija u organizaciji Općine Virje te suorganizaciji Osnovne škole Franje Viktora Šignjara i Društva žena Virje. Generalni sponzor je tvrtka Podravka.

“Virje se, kao i cijelo područje srednje Podravine, može pohvaliti tradicijom pečenja sitnih kolača, prkača”, kaže načelnik Općine Virje Mirko Perok, “a organizacijom Prkačijade nastoji se upravo očuvati ta gastronomska baština”. No, što su zapravo prkači? Ti sitni kolači se još nazivaju prkačeci, drobni prkači, prkanci ili prvkeci, rade se od tijesta s dodatkom raznih začina poput papra, cimeta, klinčića i ruma. Kako objašnjava Nada Matijaško, voditeljica Muzeja prehrane Podravka,

tijesto za prkače se tanko razvalja te se reže limenim kalupima u obliku srca, ribica, zečića i zvjezdica. U davno doba prkači su se spravljali za blagdane i svečane prilike, pa je želja organizatora Virovske prkačijade predstaviti ih i izvan granica Hrvatske. Stoga će se u sklopu Prkačijade održati natjecanje najboljih domaćih slastičara, članova Saveza slastičara Hrvatske koji djeluju pri Hrvatskom kuharskom savezu te slastičara iz Rusije, Češke, Moldavije i Slovenije. Uz to, održat će se i Mala prkačijada na kojoj će se u spravljanju tih tradicionalnih kolača natjecati učenici osnovnih škola iz Koprivničko-križevačke županije. (S.P.)

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Bellabeat - Od start-upa do svjetski priznate tvrtk

svijetu hrvatskih IT start-upa oko kojih se često digne kratkotrajna medijska fama, a onda padnu u zaborav, ističe se jedan koji apsolutno opravdava sav “hype” koji ga okružuje. Riječ je o Bellabeatu, tvrtki čiji pametni proizvodi ženama pomažu u praćenju kvalitete života i zdravlja u različitim životnim fazama. Njihov najpoznatiji proizvod je Leaf, a riječ je uređaju koji se spaja na aplikaciju na pametnom telefonu te pomoću njega žena može pratiti vlastitu aktivnost, san, menstrualni ciklus ili raditi vježbe disanja i opuštanja koje su ključne za smanjenje stresa. Naravno, sve to mogu i muškarci, osim ovog dijela s menstrualnim ciklusom, barem se nadamo. No da je Leaf prvenstveno namijenjen ženskoj klijenteli vidi se po njegovom privlačnom dizajnu, stoga ne čudi što mu tepaju da je zapravo pametni nakit. Kada su prošle godine najavili Leaf, zaprimili su više od tri milijuna narudžbi, ali ono što veseli

Najpoznatiji proizvod im je Leaf, a riječ je uređaju koji se spaja na aplikaciju na pametnom telefonu jest činjenica što to nije stalo na narudžbama i PR pričama, već je od početka službene prodaje, od svibnja 2015. pa do danas, prodano više od 250.000 komada. Bellabeat je u međuvremenu iz start-upa izrastao u ozbiljnu tvrtku koja zapošljava više od 100 ljudi u svoja četiri sjedišta: Zagrebu, San Franciscu, Londonu i Shenzenu. Surađuju s ukupno šest tvornica u Aziji s kojima imaju ugovore o proizvodnji i koje rade za njih. Pokušali su proizvoditi u Hrvatskoj, ali su vrlo brzo shvatili da ovdje neće moći doći do željene razine masovne proizvodnje, što zbog ograničenih mogućnosti i znanja, što zbog visokih cijena. Problem distribucije riješili su preko sestrinske tvrtke u SAD-u koja većinu proizvoda distribuira na područjima SAD-a i Kanade, ali isto tako i u Europi, Aziji, Australiji i Latinskoj Americi.

Prodaja preko web shopa

“Od svojih početaka nosiva je tehnologija bila orijentirana na muškarce i na vježbanje i fitness. Međutim, naš je cilj bio prebaciti fokus na žene i na njihovo zdravlje te je to okosnica svih naših proizvoda”, objasnila nam je Dea Vladilo iz Bellabeata, istaknuvši kako je kanal preko kojeg 40 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Nosiva tehnologija za žene, uskoro i za bebe Bellabeat danas zapošljava više od 100 ljudi u svoja četiri sjedišta: Zagrebu, San Franciscu, Londonu i Shenzenu. Surađuju sa šest tvornica u Aziji s kojima imaju ugovore o proizvodnji i koje rade za njih. Pokušali su proizvoditi u Hrvatskoj, ali su vrlo brzo shvatili da ovdje neće moći doći do željene razine masovne proizvodnje piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

se Leaf najbolje prodaje web stranica tvrtke. Za narudžbu je dostupan u dvije varijante, srebrnoj i boji crvenog zlata, a možete ga nositi i diskretno, ispod odjeće, iako je estetski vrlo privlačno osmišljen, čemu zasigurno i duguje dio tržišnog uspjeha. Na naše pitanje jesu li u kompaniji zadovoljni konverzijom narudžbi u konkretne prodajne rezultate, Dea Vladilo odgovara potvrdno i dodaje kako web shop postaje sve brža i pristupačnija platforma na svim razinama u većini zemalja, za razliku od fizičkih prodajnih mjesta. U njihovom slučaju se preko web shopa ostvaruje 65 prodaje, dok ostatak prodaju drugim kanalima. Tržišni uspjeh Leafa nije ih uljuljkao u san, dapače, trenutno rade na razvoju još dvaju novih proizvoda kojima namjeravaju požnjeti sličan, ako ne i veći tržišni uspjeh. Riječ je o Shellu i Sliceu, a što se krije pod tim nazivima objasnila nam je Dea Vladilo. “Bellabeat Shell je aplikacija s nastavkom za mobitel pomoću koje trudnice mogu čuti i pratiti otkucaje srca nerođenog djeteta. Shell je u razvoju godinu dana, a na tržištu bi se trebao pojaviti na ljeto, u početku samo za iOS smartphone uređaje”, najavila je uz napomenu kako trenutno traže 50 trudnica za testiranje proizvoda. “Testiranje će se provoditi iduća dva mjeseca, a individualno testiranje traje 20 minuta. Trudnice moraju biti minimalno u 25. tjednu trudnoće. Pošto smo u finalnoj fazi razvijanja novog Bellabeat proizvoda za praćenje trudnoće, trebamo mišljenje trudnica da vidimo kako naš proizvod može biti još uspješniji i prilagođeniji budućim majkama”, naglasila je Dea Vladilo osvrnuvši se, poprilično misteriozno, i na razvoj Slicea. “Ono što želimo postići svakim Bellabeat proizvodom jest inspirirati

ljude da svaki dan rade na sebi i osjećaju se bolje. Iduća faza u toj misiji osvještavanja tijela i preuzimanja osobne brige za zdravlje bit će posvećena energiji. Slice je fokusiran na imunitet, vitalnost i ljepotu. S Leafom smo izgradili jaku bazu za prikupljanje podataka o našem tijelu - sad je vrijeme da mu damo točno ono što treba”, najavljuje.

Kompliciranje oko imena

Osnivač Bellabeata Sandro Mur nedavno je oštro komentirao poslovnu klimu u zemlji požalivši se na prekomplicirane birokratske procedure zbog kojih je Bellabeat u Hrvatskoj registriran kao Bellasoft. Iz institucija su im tvrdili da ovo prvo ime nema ništa s informatikom, a mi pak tvrdimo da višemjesečno birokratsko kompliciranje oko imena nema veze sa zdravim razumom. Dea Vladilo također smatra da bi se puno toga moglo popraviti kako bi se poduzetnicima olakšao ionako težak život. “Kontrole su kod nas povećane do nekih banalnih razina koje tvrtke ograničavaju, umjesto da im olakšaju razvoj. Naša fiskalna politika nije prilagođena, malim poduzetnicima je teško. U SAD-u je priča potpuno drugačija. To je zemlja koja već dugi niz godina funkcionira po principu ‘koliko radiš, toliko zaradiš’. Procesi su puno brži, resursi pristupačniji te je samim time veća sloboda”, ističe ona. Ipak, ne daju se pokolebati, imaju ozbiljne planove za budućnost – udvostručiti broj zaposlenika, raditi na novim projektima i usavršavati postojeće. “Zdravlje je za Bellabeat najvažnija stvar: u tom ćemo smjeru uvijek ići i u tom smjeru razvijamo nove proizvode”, zaključuje Dea Vladilo.

više od

250.000

komada Leafa prodali u godinu dana

65% prodaje preko web shopa

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 41

Gospodarenje otpadom Hrvatska na samom europskom dnu po

Koncepti upitne ekološke i financijske održivosti Prelazak na kružno gospodarstvo, gdje otpad jedne industrije postaje sirovina druge, jedan je od najzahtjevnijih ciljeva Europske unije i dio rješenja makroekonomskih nestabilnosti, istaknuto je, među ostalim, na stručno-poslovnoj konferenciji Croatia Waste Expo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Uvjeren sam da ni jedan župan, gradonačelnik ni načelnik ne želi plaćati penale zbog neispunjavanja EU obveza – a još manje da građanima ispostavi račun za otpad koji će biti znatno veći od postojećeg. Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i prirode

rvatski sektor zaštite okoliša pred novim je izazovima. Dosadašnji regulatorni i strateški okviri gospodarenja otpadom morat će doživjeti preinake temeljem novog europskog Paketa o kružnom gospodarstvu, koji je Europska komisija usvojila u prosincu prošle godine. Spomenuti skup strateških dokumenata uključuje revidirane prijedloge zakona o otpadu kako bi se potaknula europska tranzicija prema kružnom gospodarstvu, što bi pak trebalo potaknuti globalnu konkurentnost, održivi gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta. Prelazak na kružno gospodarstvo, gdje otpad jedne industrije postaje sirovina druge, jedan je od najzahtjevnijih ciljeva Europske unije i dio rješenja makroekonomskih nestabilnosti, istaknuto je, među ostalim, na stručno-poslovnoj konferenciji Croatia Waste Expo - Gospodarenje otpadom. Događaj, koji već tradicionalno organizira Poslovni dnevnik, bio je posvećen biznisu gospodarenja otpadom i otpadnim vodama. Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i prirode, istaknuo je neke od brojnih prednosti kružnog gospodarstva. “Tako se smanjuje ovisnost o uvozu sirovina, a znamo da je Europa kontinent vrlo siromašan sirovinama. Zatim, manje se onečišćuje okoliš i stvaraju se nova radna mjesta. Naime, izračunato je kako u Europi postoji potencijal u gospodarenju otpadom od 600.000 radnih mjesta”, naglasio je.

Strah od penala

Novi europski paket o kružnom gospodarstvu ima vrlo ambiciozne ciljeve koji služe kako bi potaknuli takvo gospodarstvo. “Jedan od ciljeva je da do 2030. godine Europska unija reciklira 65 posto komunalnog otpada. Predlaže se i usvajanje obvezujućeg cilja 42 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

za smanjenje odlaganja otpada na najviše 10 posto čitavog otpada”, napomenuo je. Trenutačno, Hrvatska se po odvojenom prikupljanju otpada nalazi na samom europskom dnu. “Usvajaju se koncepti gospodarenja otpadom upitne ekološke i financijske održivosti, kasni se s donošenjem propisa koji bi građane stimulirali na odvojeno prikupljanje otpada, većina gradova i općina i dalje se opire primarnoj selekciji očekujući da će to odnekuda doći i biti nametnuto. To nas je dovelo do situacije u kojoj već sada ne ispunjavamo obveze koje se odnose na smanjenje količine biootpada koji odlažemo na odlagalištima”, naglasio je dodajući kako je upitno možemo li s postojećim konceptom gospodarenja otpada ispuniti obvezu da do 2020. odvojeno prikupljamo 50 posto papira, stakla, plastike i metala. “Stoga strahujemo i od penala koje bi plaćali gradovi i općine, odnosno na koncu građani. No, mislimo da se taj trend može okrenuti u smjeru koji se od nas i očekuje”, istaknuo je.

Unapređenje sustava

Koncept za koji se zalažemo, nastavio je, uvažava hijerarhiju postupanja s otpadom i u skladu je s načelima kružnog gospodarstva te je utemeljen na ekološkim principima. “Sustav je dokazan u praksi i omogućava gradovima i općinama održivu cijenu komunalne usluge, učinkovito gospodarenje resursima te stvaranje novih radnih mjesta”, kazao je. Kroz Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022., čija je izrada pri kraju, Dobrović izdvaja kućno kompostiranje kao jednu od zanemarenih metoda, a ima veliki potencijal i jednostavna je za primjenu. Zatim, sustav odvojenog prikupljanja s pripadajućim sortirnicama te centre za ponovnu uporabu. “Želimo povećati recikliranje na način da u planirane centre za gospodarenje

odvojenom prikupljanju otpada

financiranje investicija

Kako do kapitala? Prva radionica o mogućnostima financiranja investicija kombinacijom EU fondova i privatnog sufinanciranja održat će se 18. svibnja

srijedu 18. svibnja u Zagrebu će biti održana prva radionica o mogućnostima financiranja investicija kombinacijom EU fondova i privatnog sufinanciranja u suradnji regionalnog ureda Grant Thornton Corporate Finance International i hrvatske konzultantske mreže iCFO360. Radionica je namijenjena direktorima i vlasnicima malih

nosno partnera. Ulazak velikih privatnih equity fondova u projekte ne narušava status malog i srednjeg poduzeća koji je nužan za većinu prijava na EU fondove. U idealnom slučaju projekt, ili grupa projekata, trebao bi biti vrijedan najmanje pet milijuna eura, a poduzeće imati najmanje 30 milijuna kuna prometa u prošloj godini. Posebno su ciljani projekti u turizmu i ugo-

i srednjih tvrtki koje žele prijaviti projekte na EU fondove. Idealno je za poduzetnike koji imaju pozitivan EBITDA i iskazanu dobit, ali kojima je sufinanciranje dodatnim zaduživanjem nedostupno, bilo zbog nedostatka sredstava za vlastito učešće u projektu i kreditu, previsokih kamata ili prevelikog projekta za veličinu i rezultate poduzetnika. Tema je zanimljiva za poduzeća koja žele pronaći međunarodnog strateškog investitora od-

stiteljstvu, financijskom sektoru, proizvodnji, informatičko-komunikacijskim tehnologijama, građevini, zdravstvenom sektoru i uslugama u zdravstvu, energetici, transportu i logistici, prehrambenoj industriji, recikliranju i gospodarenju otpadom te automobilskom sektoru i maloprodaji. Za sudjelovanje na radionici ne plaća se kotizacija. Više podataka i prijave na http://www.icfo360.eu/ radionice/financije/6-financiranje-projekata.

otpadom ne ulazi više od 25 posto miješanog komunalnog otpada. Uvjeren sam da ni jedan župan, gradonačelnik ni načelnik ne želi plaćati penale zbog neispunjavanja EU obveza – a još manje da građanima ispostavi račun za otpad koji će biti znatno veći od postojećeg. Takve scenarije možemo spriječiti jedino unapređenjem postojećeg sustava. Kako bismo u tome uspjeli, moramo surađivati zajedno –

Većina gradova i općina i dalje se opire primarnoj selekciji, kaže Slaven Dobrović županije, gradovi, općine, oporabitelji, centri za gospodarenje otpadom, građani…Dakle, ne nudimo nešto apstraktno i neprokušano, već model koji se na razini Europske unije pokazao najisplativijim u financijskom i ekološkom smislu”, istaknuo je ministar Dobrović. Inače, Hrvatskoj je do 2020. samo iz EU fondova na raspolaganju oko 650 milijuna eura za unapređenje sustava gospodarenja otpadom. Ta sredstva predstavljaju veliku investicijsku priliku za privatni i javni sektor.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Sporazum HOK-a i HEP Opskrbe

Jeftinija struja za obrtnike Na primjeru jednog tipičnog obrtnika s godišnjom potrošnjom 6000 kWh, moguće je uštedjeti od 520 do 1800 kuna snog istraživanja Saveza za energetiku Hrvatske, prema kojem HEP Opskrba na tržištu nudi najbolji omjer cijene i kvalitete pružene usluge. Sporazumom između HOK-a i HEP Opskrbe, potpisanog krajem prošle godine u sklopu projekta Zajednička nabava - HOK ZNA, osigurana je pravna podloga za povoljnije uvjete opskrbe električnom energijom za sve članove Hrvatske obrtničke komore. Sporazumi s područnim obrtničkim komorama konkretizacija su dogovorene suradnje HOK-a i HEP Opskrbe, koja je spremna uključiti se u projekte kojima se potiče rast i razvoj poslovanja malog i srednjeg poduzetništva te očuvanje bogate obrtničke tradicije na ovim prostorima..

Podrška obrtnicima

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec je izjavio da kroz projekt zajedničke nabave HOK ZNA žele omogućiti članstvu kvalitetnije i povoljnije poslovanje te osigurati poticajno poduzetničko okruženje,

77.000 obrta

okuplja HOK

više od

68.500 kupaca

ima HEP Opskrba u kategoriji poduzetništvo i kućanstvo

vim obrtnicima u Hrvatskoj, temeljem Sporazuma Hrvatske obrtničke komore (HOK) s HEP Opskrbom, bit će osigurana niža cijena električne energije. Na primjeru jednog tipičnog obrtnika, s godišnjom potrošnjom od 6000 kWh, moguće je uštedjeti od 520 do 1800 kuna, ovisno o trenutnom opskrbljivaču, odnosno o tome je li obrtnik korisnik zajamčene usluge ili je odabrao opskrbljivača. Sama ušteda uvelike ovisi o visini i načinu potrošnje, a preciznu uštedu svaki obrtnik može saznati pozivom na besplatan telefon 0800 5255. Direktorica HEP Opskrbe Tina Jakaša naglasila je da HEP Opskrba, osim dobrih ponuda za velike kupce, ima i tržišno najpovoljnije uvjete za male i srednje poduzetnike, čime im dodatno pomaže da budu konkurentni u svom poslovanju. Pozvala je sve obrtnike, bez obzira jesu li već kupci HEP Opskrbe ili će to tek postati, da predaju do 31. kolovoza ove godine zahtjev za ugovor na internetskoj stranici HEP Opskrbe ili putem besplatnog telefona 0800 5255. Podsjetila je na rezultate neovi-

44 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Zahtjev za ugovor može se predati i putem besplatnog telefona 0800 5255 kako izmjenama zakonske regulative, tako i osiguravanjem raznih benefita i pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, s kojima HOK ima ugovore. Hrvatska obrtnička komora okuplja gotovo 77.000 obrta koji čine respektabilan udio u gospodarstvu Republike Hrvatske pa je povećanje konkurentnosti članova, kroz uštede koje će ostvariti, mjerljiv doprinos u ukupnim gospodarskim aktivnostima zemlje. HEP Opskrba, vodeći opskrbljivač na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj, svakodnevno jamči pouzdanu i sigurnu opskrbu energijom, a više od 68.500 kupaca je u kategoriji poduzetništvo i kućanstvo.

predstavljamo OPG ALFREDO COSSETTO, Kaštelir

Malvazija drugačija od drugih Zbog ograničene površine vinogradarskih nasada orijentirani smo na proizvodnju visokokvalitetnih vina, ističe vlasnik OPG-a Alfredo Cossetto

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Alfredo Cossetto ima sedam hektara zasađenih vinovom lozom te obrađuje još jedan unajmljeni hektar. Kako nam kaže Alfredo Cossetto, vlasnik imanja, to je za sada sasvim dovoljno za potrebe njihove vinarije koja godišnje proizvede oko 45.000 do 50.000 litara vina. Cossetto dodaje da u ovom trenutku ne namjerava otkupljivati grožđe jer im je urod dovoljan za potrebe partnera s kojima posluju. Vinogradi su smješteni na najboljim položajima u ovom kraju - na području Kaštelira. Primarna djelatnost ovog gospodarstva su vinogradarstvo i vinarstvo. Bijela vina u promet se puštaju polako, potkraj travnja, dok crvena odležavaju najmanje godinu i pol, a uobičajno je dvije godine. Cossetto priznaje da mu, kao i ostalim istarskim proizvođačima malvazije, prepoznatljivost ove sorte daje vjetar u leđa pogotovo izvan Istre. “U Istri ima puno proizvođača malvazije, a područje je ograničeno. Mi se nastojimo pozicionirati kvalitetom i svojom specifičnošću”, pojašnjava Cossetto.

Naša malvazija ima nešto više alkohola i niže ukupne kiseline, kaže Cossetto Više od polovine nasada u vinogradima ove obitelji zasađeno je malvazijom, tom dominantnom istarskom sortom, zastupljene autohtone sorte su još i teran i borgonja, a svjetski raširene sorte koje uzgaja ova obitelj su chardonnay, cabernet sauvignon i muškat bijeli.

Tržište - uglavnom Hrvatska

“Prednost u našem radu je svakako to što smo supruga i ja enolozi. Supruga Melinda se, doduše, posvetila znanosti, ali mi dobro dođe svaki njen savjet. Naša malvazija je zato i malo

drugačija od ostalih istarskih malvazija - ima nešto više alkohola i niže ukupne kiseline. Uspjeli smo postići njenu prepoznatljivost, a naglasak smo stavili na strukturu vina. Zbog ograničene površine vinogradarskih nasada, orijentirani smo na proizvodnju visokokvalitetnih vina”, naglašava Cossetto. Tržište za Vina Cossetto je uglavnom Hrvatska, najviše se plasira u Istri, Dalmaciji i na zagrebačkom području. Nešto malo proizvodnje izvozi se u Veliku Britaniju, Njemačku i Austriju. Cossetto kaže kako se primjećuju pozitivni pomaci na hrvatskom tržištu koje se polako stabilizira. Kaže da još uvijek ima neurednih platiša, ali ih je mnogo manje nego prije i uglavnom su prepoznati. Prije dvije godine obitelj Cossetto je uredila prostor za degustaciju tako da sada prima organizirane turističke grupe i korporativne goste po prethodnoj najavi. “Uz degustaciju možemo poslužiti nareske, pršut, sir, bakalar i fritule. Možemo naručiti i dostavu jednostavnijih kuhanih jela. Proizvode koje nudimo nabavljamo iz našeg okruženja”, pojašnjava on. Cossetto želi proizvoditi i maslinovo ulje. “Zasadit ćemo oko 500 stabala maslina, što bi uz postojećih 200 koje obrađujemo, bilo dovoljno za potrebe naših partnera, ali i za prodaju na kućnom pragu”, smatra on. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

8 ha vinograda obrađuje OPG Alfredo Cossetto od 45.000 do 50.000 l vina godišnja proizvedu oko 500 stabala maslina namjeravaju zasaditi (200 već obrađuju)

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA

Održan 7. Sarajevo Business Forum i Forum perspektive Kina+16 ze

Gradnja mostova gospodarske suradnje Ahmad Mohamad Ali, predsjednik Islamske razvojne banke, naglasio je da ova regija predstavlja jedan od europskih centara za proizvodnju energije, zdrave hrane, da je centar edukacije, posebno za inozemne studente te da je prepuna turističkih potencijala piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

N više od

1500

sudionika okupio ovogodišnji SBF

250 mil € kredita

stiže s Bliskog istoka za povratnike i poljoprivrednike

a prošlotjednom dvodnevnom 7. Sarajevo Business Forumu i Forumu perspektive Kina+16 zemalja Jugoistočne Europe održanim pod motom Jedna regija - jedna ekonomija, sudjelovalo je više od 1500 gospodarstvenika, vlasnika kapitala i visokih državnih dužnosnika iz tridesetak zemalja, a pratilo ga je oko 500 novinara. Na skupu je dogovoren početak intenzivne gradnje poslovnih mostova s Kinom, ubrzo i s Indijom, a možda i Malezijom. Već

Na skupu je istaknuto da regija mora napraviti jedinstvenu ekonomsku strategiju i predstaviti je ino investitorima prvog dana održavanja tog skupa potpisan je tehnički aneks ugovoru o izgradnji bloka 7 TE Tuzla, posao vrijedan 722,3 milijuna eura. U idućih nekoliko mjeseci trebalo bi se riješiti pitanje hoće li kredit biti otplaćen za 10 ili 15 godina, dok je petogodišnji poček već dogovoren. U Sarajevu se razgovaralo i izgradnji TE Banovići kod Tuzle. SBF je već ranije izgradio most gospodarske suradnje ove regije Europe s investitori-

46 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

ma s Bliskog istoka, dok je na ovaj skup stiglo gospodarsko izaslanstvo Kine vođeno visokim državnim dužnosnicima i u kojem su bili predstavnici 150 tamošnjih vodećih tvrtki. Kao posebni izaslanik kineskog premijera Li Keqianga, okupljenima se u velikoj dvorani Skupštine BiH obratio Ning Jizhe, ministar i predsjednik Komisije za razvoj i reformu u kineskoj vladi. Na SBF je također došla i desetočlana indijska delegacija gospodarstvenika na čelu s Asifom Iqbalom, izvršnim direktorom Azijsko-arapske gospodarske komore. U ovom izaslanstvu nalazili su se čelni ljudi državnih fondova i privatnih tvrtki koji su izrazili interes za suradnju u području proizvodnje hrane, energije, turizma i IT tehnologija.

Krediti povratnicima i poljoprivrednicima

S Bliskog istoka u Sarajevo je stigla vijest o novim kreditnim linijama od 150 milijuna eura za povratak izbjeglica i obnovu njihovih domova te od 100 milijuna eura za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava. Tursko izaslanstvo je pak u Sarajevo donijelo vijest da je vlada te zemlje odobrila nastavak uvoza mesa iz BiH. Također dvodnevnom skupu nazočili su predstavnici vlasti i vlasnici kapitala iz Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a, Njemačke, Malezije i Indonezije... Na otvaranju SBF-a sudionicima se obratio Ahmad Mohamad Ali, predsjednik Islamske razvojne banke, naglasivši da ova regija predstavlja jedan od europskih centara za proizvodnju energije, zdrave hrane, da je centar edukacije, posebno za inozemne studente te da je prepuna turističkih potencijala. Na plenarnom zasjedanju Darko Horvat, hrvatski ministar poduzetništva i obrta, zatim srbijanski i

emalja Jugoistočne Europe

crnogorski ministri ekonomije Nebojša Ćirić i Vladimir Kavarić predstavili su gospodarske potencijale svojih država te ukazali na mogućnosti objedinjavanja tržišta i unapređenja poslovne suradnje u regiji. Drugog dana SBF-a bilo je govora o izgradnji buduće strategije zajedničkog nastupa regije u području poduzetništva, a održano je i više bilateralnih poslovnih susreta te najavljeno i potpisano više investicijskih ugovora.

pripremljeno i inozemnim investitorima ponuđeno više od 200 projekata. U ove poslove uključile su se zapravo sve razine vlasti u zemlji, od Ministarstva inozemnih poslova BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, do odgovarajućih entitetskih ministarstava, a posebice poljoprivrede koja je imala posebno organizirane susrete poljoprivrednika, kupaca njihovih proizvoda i zainteresiranih investitora.

Ozdravljenje tvornica u stečaju

BiH je pripremila i inozemnim investitorima ponudila više od 200 projekata Na završetku SBF-a ocijenjeno je da je ovo bio do sada najbolje organiziran skup poslovnog svijeta čiji će efekti uskoro biti vidljivi. Oba dana skupa vlasnici kapitala su isticali da ova regija mora napraviti jedinstvenu ekonomsku strategiju i predstaviti je investitorima Bliskog istoka, Kine, Indije ili Rusije. Ovoga puta organizatori SBF-a, uz potporu Predsjedništva BiH kao pokrovitelja skupa i uz punu suradnju s Vanjskotrgovinom komorom BiH, dvjema entitetskim vladama, dvjema gospodarskim komorama i Agencijom za unapređenje inozemnih investicija (FIPA), prethodno su organizirali petnaestak radionica po većim mjestima u BiH na kojima je uz podršku struke i bankarskih stručnjaka

Rezultati ranije organiziranih SBF-a bili su, očito, ohrabrujući za najave novih investicija. Samo u Sarajevu je izgrađeno više hotela, potom poslovni centri Sarajevo City Centar i BBI Centar. Investitori iz Zaljeva su se fokusirali i na poljoprivredu, pa je tako osnovan fond od 100 milijuna eura za obnovu i osnivanje malih tvrtki. U Brčkom je upravo tim kapitalom kupljena propala i u ratu uništena tvrtka Bosnaplod u čije je obnovljene i nove pogone instalirana suvremena tehnologija te je započela probna proizvodnja sokova i zamrznutog povrća, izjavio nam je direktor BBI-ja i jedan od organizatora SBF-a Amer Bukvić. To je prvi uspjeli projekt u planu preuzimanja tvornica u stečaju i njihovo osposobljavanje za tržišnu utakmicu. Za BiH i regiju, kako je istaknuto na SBF-u, u zadnje vrijeme vlada poseban interes za ulaganja u kontinentalni i planinski turizam, ali i za onaj na moru, a trenutačno se najveće aktivnosti vode u Albaniji i BiH. Na Bliskom istoku vlada velik interes za izgradnju turističkih naselja, od kojih se neka već grade u blizini Sarajeva, a skori početak gradnje najavljen je na području federalne općine Trnovo, na obroncima Bjelašnice.

722,3 mil € stajat će izgradnja bloka 7 TE Tuzla

100 mil € težak fond za obnovu i osnivanje malih tvrtki

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Privatizacija Nove Ljubljanske banke

Prodaja za sitniš? Zbog svih sanacijskih peripetija u kojima je pola bankarskog sanacijskog novca završilo u NLB-u Europska komisija pritisnula je slovensku vladu da sistemsku banku proda najkasnije do kraja 2017. godine piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

2 mlrd €

loših kredita ima NLB

više od mil €

500

uložio belgijski KBC u NLB

a je bilo pameti (i vjerodostojnosti), slovenska vlada danas ne bi živjela u strahu da će Novu Ljubljansku banku morati prodati za sitniš. Mnogi u Sloveniji mogu danas žaliti za tim što je belgijska banka KBC bila svojedobno grubo istjerana iz (su)vlasništva najveće banke u Sloveniji. S kupninom za 25 posto vlasništva i s kasnijom dokapitalizacijom belgijska banka iskeširala je više od pola milijarde eura za udjel u NLB-u. Uz službeni ugovor KBC je dobio i usmeno obećanje da će kroz određeno vrijeme moći povećati svoj udjel u natpolovično vlasništvo.

Odbijena pomoć KBC-a

Kada je došlo vrijeme da se ispune obećanja, na vlasti nije bila više ekipa koja je dala obećanje. Nova garnitura dala je do znanja da se ne smatra obveznom ispuniti usmena obećanja svojih prethodnika. Središnjici u Belgiji nije ostalo drugo nego da povuče svoju ekipu iz Ljubljane. KBC otišao je iz Slovenije s desetak

48 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

milijuna eura “otpremnine”, a uložio je više od 500 milijuna eura. Koliko se KBC zauzimao za normalizaciju bankarskog poslovanja u Sloveniji može se naslutiti iz manje poznate činjenice da je belgijska skupina nudila Ljubljani novac za ispla-

Privatizacijski posao opasno je zaglavio - NLB je kadrovski raštiman po svim linijama tu deviznih štediša u BiH i Hrvatskoj. Neisplatu štednih uloga KBC je smatrao sramotom za banku. Slovenske vlasti odbile su ponuđenu pomoć uzdajući se u sukcesijsko rastezanje spora do iznemoglosti.

vijesti Prve (tromjesečne) laste

Što će tražiti mogući kupci?

Oslobađanje od balkanskih bankarskih orepaka Za banku kao što je NLB - s dvije milijarde eura loših kredita, v.d. upravom i nepotpunim nadzornim odborom te tako nekredibilnim vlasnikom kao što je Slovenski državni holding - bit će teško naći ozbiljnog investitora. Sve sluti da će se banku privatizirati na silu te da će se za NLB istržiti sitniš, otprilike kakav je dobiven i za NKBM koji nije kupio nikakav strateški ulagač nego strani fond. Njegov je interes da akviziciju opere i dotjera te proda prvom kupcu za veći iznos. Ništa bolje ne piše se ni NLB-u. Najvjerojatnije je da će mogući kupci zahtijevati da se NLB najprije oslobodi svojih balkanskih bankarskih orepaka. I prodaja NKBM-a zaključena je tek nakon što je iz njenih bilanci otkvačena podružnica u Srbiji. Isto će

kupci zahtijevati i od NLB-a za koji nitko živ ne zna kolike su mu dubioze na Balkanu. Posljednja sanacija s dokapitalizacijom izvedena je samo za NLB u Sloveniji. Loše kredite po Balkanu nije se diralo i svi sada s neizvjesnošću čekaju što će ispasti iz ormara banaka-kćeri na Balkanu. Matej Šimnic, analitičar Alta Investa, smatra da NLB neće imati operativnih poteškoća s obzirom na to da je uspostavio uhodane procese i da vozi po tračnicama. Mnogo veće probleme imat će nova uprava. Pitanje je tko će uopće voditi banku i može li to vodstvo pohvatati sve potrebne konce da bi znalo odgovarati i na neugodna pitanja stranih ulagača.

Nezahvalno je špekulirati “što bi bilo da je bilo”, ali je realno za pretpostaviti da bi KBC odveo NLB u bolje okolnosti od onih u kojima je danas. I sasvim je izvjesno da iznos koji su slovenski porezni obveznici morali izdvojiti za sanaciju cjelokupnog bankarskog sustava ne bi dosegao gotovo pet milijardi eura. Staru deviznu štednju, presudom Europskog suda za ljudska prava, vraća u ratama državni proračun. Zbog svih sanacijskih peripetija u kojima je pola bankarskog sanacijskog novca završilo u NLB-u Europska komisija pritisnula je slovensku vladu da sistemsku banku proda najkasnije do kraja 2017. godine.

predsjednik uprave otišao je bez objašnjenja, a potom su i tri člana no-a dali ostavke ovih dana

Ostavke kao spas

Privatizacijski posao koji je trebao biti već u punom zamahu opasno je zaglavio na nimalo bezazlenim događajima. NLB je kadrovski raštiman po svim linijama. Predsjednik Uprave Janko Medija otišao je s čelnog mjesta ne objasnivši razloge ostavke. Članovi Nadzornog odbora Janko Gedrih, Anton Ribnikar i Anton Macuha, pak, podnijeli su ostavke ovih dana čime su samo raspirili vatru pod jednom od težih afera u Sloveniji. Pola Slovenije pobunilo se protiv imenovanja ta tri člana u Nadzorni odbor NLB-a i to stoga što su u toj banci radili u vrijeme kada je potpisivana većina pro-

Iako se objava financijskih rezultata za prvo tromjesečje 2016. godine očekuje u svibnju, Luka Koper i Gorenje ipak su požurili s objavom svojih financijskih pokazatelja. Obje tvrtke imaju za to valjane razloge – Luka Koper kako bi se podičila s respektabilnim porastom pretovara, a Gorenje da obznani kako se stišava kriza na tržištu Rusije. Pretovar u Luci Koper bio je 11 posto veći pri čemu su prihodi matične tvrtke porasli za 13 posto. Gorenje je prvi kvartal završio sa 6,5 posto većom prodajom.

Ljevaoničke usporedbe

Matej Šimnic, analitičar Alta Investa

blematičnih kreditnih mapa. Na valu pobune stigao je ključni prijekor - smiju li banku voditi ljudi odgovorni za tako veliku financijsku rupu i kako su uopće mogli doći u priliku da se s upravljačkog mjesta brane od mogućeg sankcioniranja? Bankarska trojka imala je “debelu kožu” sve dok iz Europske središnje banke nije procurila informacija da kontaminirani bankari neće dobiti njenu pozitivnu ocjenu bez koje ne mogu ostati na upravljačkim mjestima. Shvativši da gube licencu, bankari u očiglednom sukobu interesa prikrili su se ostavkama. Tko je u takvim okolnostima spreman uložiti veliki novac u financijsku instituciju u kojoj važan udjel kani zadržati država? Realisti govore da se za NLB može izvući sitniš - svotu nekoliko puta manju od iznosa utrošenog u posljednjoj dokapitalizaciji.

Slovenija sa 198.000 tona raznih odljevaka zauzima sam vrh popisa zemalja s najvećom proizvodnjom po stanovniku. Njemačka je druga na tom popisu – sa 60 kilograma odljevaka po stanovniku poprilično zaostaje za Slovenijom koja prednjači sa 100 kilograma. Hrvatska se nalazi u drugom dijelu popisa 37 zemalja koje se bave proizvodnjom raznih odljevaka. Najveća slovenska poduzeća u toj branši istodobno su i veliki izvoznici. LTH Castings iz Škofje Loke izvezla je prošle godine proizvoda od ljeva za 200 milijuna eura, a Unior Zreče prodalo je raznih alata za 128 milijuna eura.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 49

Više od

350

sudionika

Let’s do even more business poslovno-povezivačka konferencija

Beč, 9. lipnja 2016. Pridružite nam se i saznajte: • kako biti dio velikih europskih projekata (primjeri dobre prakse), • kako se bolje integrirati u regiju na područjima logistike i opskrbnog lanca, • kako popuniti jaz između onoga što je učinjeno, i što se može učiniti za poboljšanje energetske učinkovitosti; planovi ušteda do 2020.

Povezivanje donositelja poslovnih odluka

Koga od sudionika iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Crne gore ili Makedonije želite upoznati? Pomoći ćemo vam! Organizirano umrežavanje sukladno vašim željama & Business Speed Networking

privredni vjesnik

Više informacija i prijave: www.b2b-connect.me

50 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

HRVATSKA&REGIJA 83. sajam poljoprivrede u Novom Sadu

Predstavljaju se i hrvatske tvrtke Hrvatski proizvođači predstavit će poljoprivredne strojeve i opremu, pumpe, rezervne dijelove za traktore, ambalažu, strojeve za pakiranje, laboratorijsku opremu, proizvode od plastike... piše Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@kombeg.org.rs

a 83. međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu koji će se održati od 14. do 20. svibnja predstavit će se i hrvatske tvrtke u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i HGK-Županijske komore Osijek, rekao je direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković. Na konferenciji za medije u Beogradu on je naveo da na Sajmu sudjeluje više od 1500 izlagača iz 60 zemalja od kojih svoje proizvode direktno izlažu 24 zemlje, dok ih 36 sudjeluje preko predstavništava tvrtki i distributera. Posjetiteljima sajma hrvatski proizvođači predstavit će poljoprivredne strojeve i opremu, pumpe, rezervne dijelove za traktore, ambalažu, strojeve za pakiranje, laboratorijsku opremu, proizvode od plastike te strojeve i opremu za prehrambenu industriju.

Italija je nedavno predstavila kreditnu liniju od 30 milijuna eura za srpske poljoprivrednike Nazočnost predstavnika obiju komora, pak, zainteresiranima će omogućiti pouzdan izvor informacija o svim hrvatskim tvrtkama i njihovim partnerima, preko propisa i zakona u gospodarstvu do poslovnog obrazovanja i usavršavanja, unapređenja kvalitete i zaštite životne sredine, istaknuli su organizatori kolektivnog nastupa hrvatskih izlagača u Novom Sadu.

Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede organizator je 2. regionalne konferencije Preko polja do Europe tijekom koje će se održati paneli Iskustva agrobiznisa lidera regije te IPARD program u Srbiji i iskustva Hrvatske s EU fondovima. Sudionici konferencije su predstavnici javnog sektora, vladinih i nevladinih organizacija, vodeći ljudi iz domaćih i stranih kompanija, kao i predstavnici medija. Cilj je promovirati mogućnosti i izazove poljoprivrednog i prehrambenog sektora te omogućiti potencijalnim poslovnim partnerima uspostavu suradnje i razmjenu iskustava. Osim toga u Kongresnom centru Master u okviru promocije tvrtki predstavit će se i hrvatska Petrokemija iz Kutine. Zemlja-partner ovogodišnjeg sajma je Italija, čijih se 10 tvrtki predstavlja na kolektivnoj izložbi, a prvi put će se organizirano predstaviti i kompanije iz Kine (njih 30), kao i jedna od najvećih poljoprivrednih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata - Al Dahra.

Kombajn od pola milijuna eura

Osim Hrvatske, Italije i Kine, koja će biti zemlja-partner iduće godine, kolektivnim izložbama predstavit će se i tvrtke iz Austrije, Nizozemske, Mađarske i Republike Srpske. Jedan od središnjih događaja sajma

je tradicionalna izložba poljoprivredne mehanizacije na kojoj su predstavljeni najsuvremeniji strojevi i oprema poput kombajna za repu vrijednog pola milijuna eura ili traktora koji stoji 250.000 eura. Na rasporedu 83. međunarodnog sajma poljoprivrede je i Nacionalna izložba stoke sa 1300 rasnih grla iz domaćeg uzgoja, kao i Dan stočara, Dan žitara te natjecanje u vožnji jednoprega, dvoprega i četveroprega. Ministrica poljoprivrede Srbije Snežana Bogosavljević Bošković naglasila je kako njeno ministarstvo, uz Nacionalnu izložbu stoke, posebno podupire i Izložbu organskih proizvoda i proizvoda s oznakama geografskog podrijetla. Talijanski veleposlanik u Srbiji Giuseppe Manzo na konferenciji za medije uoči sajma naglasio je potporu talijanske vlade razvoju poljoprivrede u Srbiji podsjetivši kako je nedavno Italija predstavila kreditnu liniju za pomoć malim i srednjim tvrtkama u Srbiji iz područja poljoprivrede, vrijednu 30 milijuna eura. Inače, Italija na sajmu u Novom Sadu nastupa treću godinu za redom. Predstavljaju se strojevima i opremom za mliječnu i mesnu industriju, sustavima za navodnjavanje... Italija je također i organizator seminara o održivoj upotrebi pesticida, ali i degustacije talijanskih vina.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT

PV REPORT mjesečni

STEČAJEVI 39 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



398 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka



357



417 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

417



21 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

Izbrisano 858 poslovnih subjekata

Broj brisanih subjekata

244



14 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

VII VIII IX

Broj započetih stečajnih postupaka

66 101 179 142

83 110

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih stečajnih postupaka 20

d.o.o.

115



j.d.o.o.

181





d.d.

Zagreb

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Pazin

Karlovac

Sl. Brod

Šibenik Split

Dubrovnik

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

1500

1500 1000 1000 500

500

0 VI

VII

VIII

Započela likvidacija

XII

III

Zaključena likvidacija

Osijek

2000

Zadar

Izvor podataka:

2016.

2500

Brisani subjekti

rast

Tvrtke osnovane po mjesecima

2016.

Sisak

III

Bjelovar

122

Varaždin Rijeka

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Osnovani subjekti po gradovima 33

XII

Predstečajne nagodbe

297 

Poslovni subjekti

2015. 2016.

Stečajevi

244 

Brisani subjekti

nih postupaka, što je 32,53 posto više u odnosu na ožujak, a uspješno je zaključeno njih 26. Ukupno su započele 22 predstečajne nagodbe, a nad njih 53 je postupak zaključen. S likvidacijom su započela 123 subjekta, a samo jedna je tijekom travnja uspješno zaključena.

mjesecu travnju 2016. godine ukupno je osnovano 1358 poslovnih subjekata. Najviše u Zagrebu (543), zatim u Splitu 149, Rijeci 129, Pazinu 119. Tijekom travnja ukupno je izbrisano 858 subjekata iz sudskog registra što je povećanje od 26,92 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na mjesečnoj razini ukupno je započelo 110 stečaj-

 bez promjene

52 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

V d.o.o.

VII j.d.o.o.

VIII

XII

III

ostali subjekti

N 3 56 + 41

U tjednu od 25. travnja do 1. svibnja u Hrvatskoj je osnovano 297 trgovačkih društava od čega 181 j.d.o.o., 115 klasičnih d.o.o.-a i jedno dioničko društvo. Nastavlja se trend otvaranja većeg broja jednostavnih d.o.o.-a nego klasičnih. Ukupno je iz sudskog registra izbrisano 244 subjekta, dok je 14 njih započelo s likvidacijom. Brzi stečaj zabilježen je kod 417 subjekata, početak stečajnog postupka kod 23 subjekta, a zaključeno je šest stečajnih postupaka. Zaključeno je i devet predstečajnih nagodbi. Najviše subjekata je osnovano u Zagrebu, njih 122, a potom u Varaždinu gdje je broj novoosnovanih društava porastao za 50 posto u odnosu na tjedan prije.

Osnovane tvrtke u travnju 2016.

1358 osnovanih

d.o.o. 40,58%

subjekata

ostali oblici 2,87%

j.d.o.o. 56,55%

SVIJET FINANCIJA Komentar HGK

Rast prometa u trgovini na malo U prva tri mjeseca ove godine realan promet u trgovini na malo u prosjeku je bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,2 posto veći na godišnjoj razini

ožujku ove godine realan promet u trgovini na malo bio je, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,5 posto veći u odnosu na lanjski ožujak. S obzirom na podatak o poboljšanju potrošačkog optimizma u ožujku te na to da su ove godine uskršnji blagdani bili u ožujku, taj godišnji rast prometa nije iznenađenje, osim njegove dinamike koja je sporija od očekivane. Realan rast prometa u ožujku na godišnjoj razini nastavak je pozitivnog trenda koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine, što je djelomično rezultat poboljšanja potrošačkog optimizma koje kontinuirano traje od listopada 2014. Osim toga, pozitivna kretanja prometa u prošloj godini djelomično su rezultat i realnog povećanja neto plaća koje su rasle uslijed promjene u oporezivanju dohotka.

U prva tri mjeseca ove godine realan promet u trgovini na malo u prosjeku je bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,2 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i oko 16 posto

manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Analitičari HGK u ovoj godini očekuju realni rast maloprodajnog prometa od oko dva posto, što je nešto sporija dinamika od lanjske (2,4 posto), a na usporavanje dinamike rasta djelomično bi moglo utjecati očekivano usporavanje dinamike realnog rasta neto plaća. “U ožujku je nastavljen pozitivan trend maloprodajnog prometa, što je, prema kalendarski prilagođenim podacima, rezultiralo rastom toga prometa u prvom kvartalu za 3,2 posto na godišnjoj razini. U nastavku godine očekujemo slične tendencije kretanja, s time da će na samu dinamiku rasta prometa u trgovini na malo i dalje utjecati loše stanje na tržištu rada”, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Suradnja HPB-a i Udruženja obrtnika Grada Zagreba:

Obrtnicima krediti uz fiksnu kamatu

rvatska poštanska banka i Udruženje obrtnika grada Zagreba potpisali su Ugovor o suradnji temeljem kojeg HPB obrtnicima nudi kredite uz fiksnu kamatnu stopu od četiri posto. Riječ je o kreditnoj liniji namijenjenoj financiranju obrtnih sredstava uz odobravanje kredita u roku od najduže tri dana, maksimalni iznos 40.000 kuna i otplatu do godinu dana. Ugovor su potpisali izvršni direktor Sektora poslovanja s gospodarstvom Boris Bekavac, direktorica Regionalnog centra Zagreb u ime HPB-a Antonija Zorić te Antun Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba.

“Ponudom povoljnijih i brzo dostupnih kredita uz kvalitetan financijski servis HPB želi postati banka-partner svim obrtnicima i poduzetnicima u Gradu Zagrebu i u Hrvatskoj. Naša poslovna suradnja s Udruženjem obrtnika Grada Zagreba dio je aktivnosti HPB-a kojima pridonosimo razvoju gospodarstva i potičemo zapošljavanje u Hrvatskoj”, kazao je Bekavac. Trojnar je pak istaknuo kako “obrtništvo kao važan segment gospodarstva ima jednu specifičnu karakteristiku, a to je da je 100 posto u hrvatskom vlasništvu. Drago nam je da će suradnja s HPB-om, jedinom većom bankom u hrvatskom i većinskom državnom vlasništvu, omo-

gućiti našim članovima kvalitetnu i brzu financijsku uslugu”. Udruženje okuplja oko 7000 obrtnika i najveće je u Hrvatskoj, a HPB je jedina banka s kojom je potpisan ugovor o kreditiranju njegovih članova.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Raste broj blokiran

Zbog dospjelog nepodmirenoga duga 29. veljače ove godine u blokadi je bilo 327.61

rema podacima Financijske agencije zbog dospjelog nepodmirenoga duga 29. veljače ove godine u blokadi je bilo 327.616 građana koji su ukupno dugovali 37,32 milijarde kuna. Na udio duga građana prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama kao vjerovnicima otpada 54,12 posto ukupnoga duga ili 20,2 milijarde kuna. Ako se tome doda i nepomireni dug prema leasing i factoring društvima, osiguravateljima i tvrtkama koje se bave kartičnim poslovanjem, dakle prema ostalim financijskim institucijama, udio duga se penje na 62,02 posto ili na 23,15 milijardi kuna.

Kad je riječ o dugu građana prema središnjoj državi te županijama, gradovima i općinama, na njega otpada 10,63 posto ukupnoga duga ili 3,97 milijardi kuna. Telekomunikacijskim tvrtkama građani duguju nesto više od milijardu kuna, odvjetnicima i sudskim vještacima 385,8 milijuna kuna, komunalnim tvrtkama 281,5 milijuna kuna, a svim ostalim vjerovnicima (ostale tvrtke, građani, obrti...) više od 8,5 milijardi kuna. Analizirajući dug građana prema iznosu duga, po segmentima, vidno je da je najviše građana čiji je nepodmireni dug veći od 2000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Tih je građana 29. veljače ove godine bilo 81.790. Pribroje li se

tom broju građana oni koji su blokirani za iznos manji ili jednak 2000 kuna, bilo je blokirano ukupno 129.513 građana zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna. Oni su ukupno dugovali 480,12 milijuna kuna

Najviše dugotrajno blokiranih

Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji je dug jednak ili manji od 2000 kuna i građana čiji je dug veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna. Dug građana čiji je iznos jednak ili manji od 2000 kuna, 29. veljače 2016. u odnosu na 31. prosinca 2015. godine, veći je za 4,85 posto (2,04 milijuna kuna), a dug građana čiji je iznos

Financijska agencija

Poduzetnici ostvarili neto d Prošle je godine 106.569 poduzetnika ostvarilo ukupni prihod od 639,6 milijardi

oduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravateljskih društava i drugih financijskih institucija), njih 106.569, u prošloj su godini imali 838.584 zaposlena (prema satima rada) što je 29.204 zaposlena više u odnosu na 2014. godinu, objavila je Financijska agencija. Ostvareni su ukupni prihodi od 639,6 milijardi kuna, ukupni rashodi od 617 milijardi kuna te 17,1 milijarda kuna neto dobiti. Dobit razdoblja, u iznosu od 35,9 milijardi kuna, u protekloj je godini ostvarilo 68.611 (64,4 posto) poduzetnika, dok je gubitak razdoblja u ukupnoj vrijednosti od 18,8 milijardi kuna iskazalo 37.958 (35,6 posto) poduzetnika. U odnosu na 2014. godinu, tih 106.569 poduzetnika povećalo je broj zaposlenih za 3,6 posto, ukupne prihode za 5,2 posto, ukupne rashode za 3,6 posto, dobit

54 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

razdoblja za 5,7 posto te smanjilo gubitak razdoblja za 26,1 posto. Smanjenje gubitaka i povećanje dobiti rezultiralo je povećanjem konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti za 100,2 posto u odnosu na pretprošlu godinu.

Trgovinski suficit 10,8 milijardi kuna

Od 639,6 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 115,3 milijarde ostvarene su prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 10,2 posto više nego 2014. godine. Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 15.385 ili 14,4 posto poduzetnika, kupljeno je robe u vrijednosti 104,5 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 10,8 milijardi kuna. U novu dugotrajnu imovinu u 2015. godini investiralo je 21.175 ili 19,9 posto poduzetnika i to 38,4 milijarde kuna što je povećanje od 14,3 posto u odnosu na

nih građana 6 građana koji su ukupno dugovali 37,32 milijarde kuna veći od 100.000 kuna, a jednak ili manji od 500.000 kuna, veći je za 3,59 posto (292,97 milijuna kuna). Broj blokiranih građana kao i iznos njihova duga promatrano po ostalim segmentima visine duga uglavnom se povećao u odnosu na stanje od 31. prosinca 2015. godine. Najviše je porastao broj blokiranih građana čiji je iznos duga jednak ili manji od 2000 kuna. Njih je 29. veljače 2016. bilo za 2643 (5,9 posto) više nego potkraj prošle godine. Za usporedbu, dug 4187 građana (1,3 posto udio u broju blokiranih građana) blokiranih za dug veći od milijun kuna, iznosi ukupno 19,56 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 52,4 posto) i

veći je od duga preostalih 323.429 blokiranih građana (udio u broju blokiranih građana 98,7 posto) čiji je dug manji od milijun kuna i iznosi ukupno 17,76 milijardi kuna (udio u ukupnome dugu građana 47,6 posto). U strukturi dospjelih nepodmirenih dugovanja prema trajanju blokade računa građana prevladavaju dugotrajne blokade i ona se, u dužem razdoblju, nije mijenjala. Dominiraju one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana, tako i po iznosu blokade. Tako je u blokadi duljoj od 360 dana posljednjeg dana ovogodišnje veljače bilo 264.469 građana koji su ukupno dugovali 35,53 milijarde kuna.

dobit od 17,1 milijarde kuna kuna i ukupni rashod od 617 milijardi kuna Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2015. godini (iznosi u milijunima kuna) Opis Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat (dobit ili gubitak razdoblja) Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom

2014.

2015.

809.380 607.876 595.333 38.111 25.568 3.982 33.999 25.438

838.584 639.648 616.954 41.858 19.164 5.554 35.926 18.786

Indeks 2015./2014. 103,6 105,2 103,6 109,8 75,0 139,5 105,7 73,9

8.561

17.140

200,2

104.631 98.648 5.984 33.640 4.897

115.314 104.465 10.849 38.445 5.019

110,2 105,9 181,3 114,3 102,5

Izvor podataka: Financijska agencija, Registar godišnjih financijskih izvještaja

prethodnu godinu. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u 2015. iznosila je 5019 kuna, što je nominalno 2,5 posto više u odnosu na 2014. godinu (uslijed smanjenja potrošačkih cijena od 0,5 posto riječ je o realnom povećanju od tri posto). Promatrano po veličini poduzetnika, najviše je malih poduzetnika 105.029, srednjih je 1192, a velikih 348. Sve skupine poduzetnika proteklu su godinu zaključile s dobiti. Dobit razdoblja malih poduzetnika iznosila je 3,1 milijardu kuna, srednji su poduzetnici ostvarili 3,5 milijardi kuna, a veliki 10,5 milijardi kuna. Promatrano po županijama, dobit poduzetnika najviše je rasla na razini Istarske županije 267,4 posto, na razini Primorsko-goranske županije 218,8 posto, Krapinsko-zagorske 115,7 posto i Zagrebačke županije 104,7 posto.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

HŽ infrastruktura poslovala s dobiti

HŽ Infrastruktura je u 2015. ostvarila neto dobit od 60,6 milijuna kuna, dok je 2014. završila s dobiti od 157.000 kuna, a u 2013. s gubitkom od 838 milijuna kuna. Prihodi HŽ Infrastrukture u 2015. iznosili su 1,37 milijardi kuna, a rashodi 1,31 milijardu kuna. Također, ostvaren je pozitivan novčani tok koji se u budućem razdoblju planira preusmjeriti na pojačano održavanje, što je u skladu sa smjerom koji je utvrđen u prethodnoj godini kada su u odnosu na 2014. pojačane aktivnosti na održavanju pruga uz niže operativne troškove.

Croatia osiguranje daje 224 kune dividende

Potražnja slaba, novca više nego dovoljno I početkom svibnja na novčanom tržištu nastavljaju se trendovi iz prethodnog mjeseca. Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu ostaje i dalje nepromijenjen. Ponuda kratkoročnih sredstava likvidnosti tijekom cijeloga razdoblja višestruko je veća od ionako izuzetno niske potražnje, što je i uzrok skromnog opsega organiziranog trgovanja sudionika na Tržištu novca. Prošlog ponedjeljka je održana redovita obratna repo aukcija na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala depozitnim institucijama 90 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od pola posto. U odnosu na prethodnu aukciju iznos je povećan za svega 10 milijuna kuna, što govori u prilog činjenici da banke kroz viškove na računima imaju dovoljno sredstva za održavanje obvezne pričuve. Dan kasnije, u utorak, održana je aukcija tre-

zorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je izdano 575 milijuna trezorskih zapisa u kunama na rok od 364 dana što je za 175 milijuna kuna više od planiranog iznosa izdanja. Kako je istodobno na dospijeću bilo 555 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za svega 20 milijuna kuna. Prinos na jednogodišnji trezorski zapis nije se mjenjao u odnosu na prošlu aukciju, te iznosi 0,97 posto. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je tek za 24. svibnja. Ove srijede započinje i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ali kako je na računima banaka prosječno dnevno više od devet milijardi kuna viška, teško je očekivati značajan porast potražnje sudionika za kratkoročnim pozajmicama, pa je za pretpostaviti da će se i kamatne stope na kraće rokove dospijeća zadržati na niskim razinama. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

25.4.-28.4.2016.

2.5.-6.05.2016.

5 4

300

3 200 2 100

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

6.5.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište Vlasnicima povlaštenih dionica Croatia osiguranja trebala bi biti isplaćena dividenda u ukupnom iznosu od 224 kune po dionici - i to 112 kuna po dionici za 2015. godinu, ali i 112 kuna za 2014. kada zbog gubitka dividenda nije mogla biti isplaćena. Odluka o isplati dividende na dnevnom je redu glavne skupštine Croatia osiguranja, koja će se održati 9. lipnja.

Dolar i švicarac promjenjivo, euro lagano raste Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, premda je švicarski franak tijekom prošlog tjedna bio skuplji dvije lipe u odnosu na početak tjedna, izgubivši dvije lipe zaključio

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,847861

CAD kanadski dolar

5,118105

JPY japanski jen (100)

6,14994

CHF švicarski franak

6,799119

GBP britanska funta

9,542957

USD američki dolar

6,576451

EUR euro

7,510307

Izvor: HNB

primjena od 7. svibnja 2016.

56 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

EUR

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5.

ga je na 6,82 kune. Dolar je započeo i završio tjedan na 6,57 kuna, no u tjednu je vrijedio i 10 lipa manje. Euro je lagano rastao i za dvije lipe porastao, pa je u petak vrijedio 7,51 kunu. 7,52 7,51

USD

6,70 6,65

CHF

6,900 6,875

7,50

6,60

6,850

7,49

6,55

6,825

7,48

6,50

6,800

7,47

6,45

6,775

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Hoteli Maestral poslovali s dobiti

Indeksi u silaznoj putanji 6300

FTSE 100

6250

Indeksi svih svjetskih burzi prošli tjedan imali su silaznu putanju. Najveći uzročnik ovog tjedna koji je burze zavio u crveno su podaci o zaposlenosti na američkom tržištu. Rast zaposlenih bio je manji od očekivanog, a u takvim tjednima samo državne obveznice kreću prema gore prateći isti smjer vrijednosti utočišta za kapital - zlata. Slični podaci dolaze i s rastućih tržišta poput Poljske, Turske i Južnoafričke Republike koji ovise o cijenama nafte koja je nastavila padati. Indeks Istanbulske burze tako je pao za čak devet posto, što je najgori pad od sredine 2011. godine. Velike zalihe nafte na američkom tržištu utjecale su na pad cijena crnog zlata ispod 44 dolara za barel, a i cijene metala pale su zbog smanjene potražnje na kineskom tržištu.

6200

4850

6150

4800

6100

4750

6050

4700

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5. 17900

NASDAQ

17850 17800

Dow Jones

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5. 4500

CAC40

4450 4400

17750

4350

17700

4300

17650

4250

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5. 10200

DAX

10100

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5. 17000

16600

9900

16400

9800

16200

9700

16000

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5.

fond

datum

NIKKEI 225

16800

10000

Mirovinski fondovi

Opet blagi pad Mirexa

4950 4900

2.5. 3.5. 4.5. 5.5. 6.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2016 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Samoborka želi Pevec

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 218,7736 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se pad od 0,2161 boda. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 114,4750 bodova, a Mirexa C 112,2535 bodova.

MIREX A

05.05. 114,47500

0,2876

0,29

AZ - A

05.05. 115,20360

0,3500

0,94

Erste Plavi - A

05.05. 112,94380

0,1759

0,17

PBZ CO - A

05.05. 115,90290

0,3270

0,84

Raiffeisen OMF - A 05.05. 113,22560

0,2044

-1,10

kategorija B MIREX B

05.05. 218,77360

0,1976

0,15

AZ - B

05.05. 223,93480

0,2378

0,67

Erste Plavi - B

05.05. 224,32890

0,1520

0,06

PBZ CO - B

05.05. 199,61140

0,1861

-0,69

0,2%

Raiffeisen OMF - B 05.05. 219,69330

0,1690

-0,14

0,1%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

05.05. 112,25350

0,0117

2,12

AZ - C

05.05. 109,91560

-0,0218

2,51

-0,1%

Erste Plavi - C

05.05. 111,84040

-0,0057

2,48

-0,2%

PBZ CO - C

05.05. 111,77360

-0,0223

1,87

Raiffeisen OMF - C 05.05. 115,25090

0,0662

1,74

0,0%

2.5.

3.5.

4.5.

5.5.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,2%

Raiffeisen DMF

05.05. 210,34710

0,2135

0,8%

AZ Profit

05.05. 247,04950

0,1147

-1,90

0,6%

Croatia osiguranje 05.05. 149,30560

0,0853

-0,40

0,4%

AZ Benefit

05.05. 233,31430

0,0236

1,57

0,2%

Erste Plavi Expert 05.05. 185,42350

0,1985

0,03

Erste Plavi Protect 05.05. 185,13040

0,0324

1,61

1,0%

0,0% 5.4.

12.4.

20.4.

27.4.

5.5.

Na glavnoj skupštini dubrovačkih Hotela Maestral, zakazanoj za 29. lipnja ove godine, dioničari bi trebali donijeti odluku o prijenosu cjelokupne prošlogodišnje neto dobiti, nešto iznad 2,5 milijuna kuna, za pokriće prenesenih gubitaka iz prethodnih godina. Ukupni preneseni gubitak Hotela Maestral iskazan u bilanci na kraju prošle godine iznosi više od 19,7 milijuna kuna. Prošlu je godinu, pak, ta hotelska kuća završila sa 2,6 milijuna kuna neto dobiti, a 2015. joj je bila treća uzastopna godina pozitivnog poslovanja.

-0,98

Tvrtka Samoborka odlučila je povećati vlasnički udjel u trgovačkom lancu Pevec sa sadašnjih 3,35 posto. Objavila je javnu ponudu za kupnju dionica te ponudila otkupnu cijenu od 105,8 kuna po dionici. Ponude dioničara primat će do 3. lipnja, a isplata svih kupljenih dionica bit će provedena tjedan dana kasnije. Sadašnji udjel u Pevecu Samoborka je stekla kroz stečaj i time je zapravo namirila manji dio svojih potraživanja.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Atlantic isplaćuje 13,5 kuna dividende?

Dioničari Atlantic Grupe na glavnoj skupštini 16. lipnja ove godine trebaju donijeti odluku o isplati 45 milijuna kuna dividende ili 13,50 kuna po dionici iz zadržane dobiti iz 2010. godine. U pozivu za skupštinu, Atlantic Grupa je prošlu godinu završila s neto konsolidiranom dobiti nakon manjinskih udjela od 242,3 milijuna kuna, a neto dobit Atlantic Grupe iznosi 83,4 milijuna kuna.

Podravka nagrađuje radnike

Nakon što je Uprava Podravke utvrdila prijedlog odluke za isplatu dividende dioničarima od sedam kuna bruto po dionici, što iznosi oko 50 milijuna kuna, donesena je i odluka o isplati kompanijske stimulacije. Prema Kolektivnom ugovoru Grupe, Uprava Podravke donijela je odluku o isplati posebne stimulacije radnicima zbog njihova doprinosa ostvarenju poslovnih rezultata za 2015. godinu. Radnicima će stimulacije biti isplaćene do kraja svibnja ove godine za što će biti izdvojeno više od šest milijuna kuna.

Crobexi crveni drugi tjedan zaredom najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +7,81 posto do -3,90 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je sa 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobexi su drugi tjedan zaredom zaključili negativnom postotnom promjenom. Crobex je sa 1.688,48 bodova pao za 0,12 posto, te je trgovanje zaključio na 1.686,40 bodova. Crobex10 je umanjen za 0,54 posto na 985,37 bodova. Sektorski indeksi završili su u raspoZAGREBAČKA BURZA nu od -1,16 posto koliko je umanjen THE ZAGREB STOCK EXCHANGE CROBEXnutris do +1,20 posto koliko UKUPAN TJEDNI PROMET: 179.932.832,20 kn je porastao CROBEXkonstrukt. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 37.899.626,34 kn Obveznički indeksi tjedan su zakljuindex zadnja vrijednost tjedna promjena čili padom; CROBIS je pao za 0,22 CROBEX 1.686,4000 -0,12% posto, a CROBIStr za 0,13 posto. CROBEX10 985,3700 -0,54% Najlikvidnije je povlašteno izdanje CROBIS 107,5621 -0,22% Adris Grupe sa sakupljenih 8,1 miCROBIStr 150,5668 -0,13% lijuna kuna, od čega se 7,4 milijuna odnosi na blok promet. Cijena povlaTop 10 tjedna zadnja štene dionice pala je za 0,76 posto na promet po prometu promjena cijena 392 kune. HT je trgovan u iznosu od -0,76% 392,00 8.086.235,42 Adris grupa d.d. - povl. 6,3 milijuna kuna, a cijena mu je pala -3,90% 138,77 6.299.028,18 HT d.d. za 3,90 posto na 138,77 kuna. +4,26% 343,00 3.122.199,77 Podravka d.d. Pozitivnu postotnu promjenu bilježi +7,81% 114,82 2.933.853,60 PEVEC d.d. šest od 10 najlikvidnijih izdanja. Do+2,73% 1.110,50 2.205.849,23 Ericsson Nikola Tesla d.d. bitnik tjedna je četvrti najlikvidniji -1,88% 24,04 2.196.702,82 Valamar Riviera d.d. +5,04% 44,99 2.104.663,67 Pevec s porastom od 7,81 posto na Đuro Đaković holding d.d. +5,67% 12,29 1.782.158,65 Dalekovod d.d. cijenu od 114,82 kune, a trgovan je u +5,01% 572,28 1.412.806,48 Imperial d.d. iznosu od 2,9 milijuna kuna. Daleko-2,21% 9.730,00 1.240.899,02 Ledo d.d. vodu je cijena uvećana za 5,67 posto na 12,29 kuna, a sakupio je 1,8 mili10 dionica tjedna zadnja juna kuna. Đuro Đaković tjedan je promet s najvećim rastom cijene promjena cijena zaključio porastom od 5,04 posto na +122,09% 11,06 33,18 Turbos H. H. N. GAS s. B 44,99 kuna i prometom od 2,1 milijun +75,34% 19,20 1.454,80 Turbos E. B. F. Long F kuna. +24,55% 54,80 37.968,95 Turbos WTI nafta short N Četiri izdanja tjedan su zaključila pa+22,74% 42,10 19.820,15 Turbos E. B. F. Long E dom cijene. Gubitnik tjedna je drugi +22,28% 14,16 6.756,00 Turbos srebro short 8 najlikvidniji HT s minusom od 3,90 +22,22% 77,00 50.346,00 Turbos DAX short U +14,61% 192,00 25.609,37 posto. Ledo je zabilježio pad od 2,21 Brodospas d.d. +11,93% 11,82 54.586,81 Petrokemija d.d. posto na cijenu od 9730 kuna i sakupio +11,30% 19,50 8.438,50 Kutjevo d.d. 1,2 milijuna kuna. Šestoj najlikvidnijoj +9,83% 19,00 5.217,96 Turbos E-mini S&P 500 s. Valamar Rivieri cijena je umanjena za 1,88 posto na 24,04 kune, a protrgo10 dionica tjedna zadnja vana je u iznosu 2,2 milijuna kuna. promet s najvećim padom cijene promjena cijena [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -37,80% 113,20 65.616,00 Turbos zlato short 8

Prošlog tjedna na Zagrebačkoj burzi ulagači su bili gotovo jednako aktivni kao i u tjednu prije. Redovni dionički promet u odnosu na prošlotjedni uvećan je za gotovo pola milijuna kuna odnosno samo jedan posto te je iznosio 37,9 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 24 milijuna kuna što predstavlja 63 posto ukupnog redovnog prometa. Od 10 najlikvidnijih, šest izdanja tjedan je završilo porastom cijene, a tjedne promjene

Vjesnik d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. RIZ-odašiljaći d.d. Turbos DAX long Q Turbos WTI nafta long Q Turbos E-mini S&P 500 l. L Lucidus d.d. Turbos E-mini S&P 500 l. F Turbos srebro short 6

58 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

-21,23%

5,01

794,61

-19,99%

80,01

4.720,59

-17,30%

82,70

210.428,97

-16,44%

73,70

112.504,04

-16,32%

84,10

65.326,35

-13,95%

7,40

124.080,00

-13,38%

12,04

2.022,72

-12,85%

21,98

1.072,50

-10,87%

26,58

262,30

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Izvrsna godina Viktora Lenca

Loš tjedan za dioničke i mješovite fondove Proteklog tjedna među 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova prevladavali su fondovi s negativnom postotnom promjenom, palo ih je 52, poraslo 25, a jedan je fond tjedan zaključio bez postotne promjene. Samo je KD Victoria porastao više od jedan posto, a 22 fonda su pala više od jedan posto. Na ljestvici od 10 fondova s najvećim rastom nalazi se šest dioničkih te po dva mješovita i novčana fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,52 do -5,40 posto. Prošloga tjedna od 28 dioničkih fondova poraslo ih je šest. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Victoria, za 1,52 posto. Palo je svih sedam posebnih fondova, a

devet od 10 obvezničkih fondova. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su HPB Dionički (+3,87 posto), Capital Two s porastom od 2,98 posto i Erste Adriatic Equity (+2,68 posto). Među posebnim fondovima nema fondova s porastom vrijednosti, dok najuspješnije mješovite fondove predvodi HPB Global sa +5,94 posto. Slijede ZB global s prinosom od 4,19 posto te KD Balanced (+3,81 posto). Kod obvezničkih fondova najveći je prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario Capital One (+4,84 posto). Novčane fondove predvodi Locusta Cash s prinosom od 1,43 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 28.4.2016 do5.5.2016. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,2545 HI-growth € 10,8139 ZB euroaktiv € 126,1327 ZB trend $ 149,0685 Capital Breeder kn 85,4926 KD Prvi izbor kn 12,9294 Ilirika Europa € 112,1116 PBZ Equity fond € 10,2092 HPB Dionički kn 101,8328 Erste Adriatic Equity € 85,8500 Neta Global Developed kn 80,1768 ZB aktiv kn 110,2976 Capital Two € 90,6403 Ilirika Azijski tigar € 42,1688 Platinum Global Opportunity $ 14,1526 KD Nova Europa kn 5,0666 OTP indeksni kn 39,7261 Platinum Blue Chip € 95,5136 Neta Frontier kn 456,0438 OTP Meridian 20 € 88,0445 A1 kn 85,1100 Alpen.Special Opportunity kn 134,7725 Neta New Europe kn 61,2283 Ilirika BRIC € 66,0650 Crobex10 kn 94,1404 KD Energija kn 7,6656 ZB BRIC+ € 78,8089 Allianz Equity € 142,0393 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic € 116,3400 Raiffeisen Harmonic € 100,2200 Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,5600 ZB Future 2025 € 94,4577 ZB Future 2030 € 91,9675 ZB Future 2040 € 91,5569 ZB Future 2055 € 91,6593 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 162,3517 PBZ Global fond € 14,0748 HI-balanced € 12,6213

tjedna promjena [%]

1,52 -1,44 -4,60 -1,98 -0,00 -3,10 -4,51 -0,04 -0,86 -0,09 -3,51 -0,04 0,20 -4,65 -0,86 -5,40 0,91 -3,18 -3,19 -0,43 0,38 -2,87 -0,46 -5,22 0,81 -5,17 -5,01 0,66 -1,05 -0,08 -0,28 -2,45 -3,24 -3,47 -3,52 -0,80 -1,99 -1,15

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

KD Balanced kn 121,4544 HPB Global kn 93,5904 OTP uravnoteženi kn 102,6715 Allianz Portfolio kn 153,6060 Smart Equity € 102,1369 PBZ Conservative 10 fond € 107,6766 You Invest Active € 97,2300 You Invest Balanced € 99,1100 You Invest Solid € 100,1500 Smart Equity II € 95,5304 PBZ Flexible 30 fond € 99,0691 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 192,3849 HI-conservative € 14,1632 Raiffeisen Bonds € 173,1000 PBZ Bond fond € 127,2249 Capital One € 207,7825 HPB Obveznički € 156,2295 Neta Emerging Bond kn 79,7706 Erste Adriatic Bond € 116,9600 Raiffeisen Classic € 104,1600 PBZ Short term bond fond kn 101,4603 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,2638 ZB plus kn 175,4572 ZB europlus € 150,5562 PBZ Euro Novčani € 139,2288 Raiffeisen Cash kn 157,6100 Erste Money kn 151,3700 HI-cash kn 152,1750 PBZ Dollar fond $ 131,5930 HPB Novčani kn 143,5688 OTP novčani fond kn 133,1727 Money One kn 129,5875 Allianz Cash kn 118,4176 Erste Euro-Money € 115,7600 Auctor Cash kn 110,6733 Raiffeisen euroCash € 105,7500 HPB Euronovčani € 106,2976 Locusta Cash kn 1354,6063 Neta MultiCash kn 107,9836 OTP euro novčani € 102,7821

-0,16 -0,12 0,63 0,42 -0,27 -0,60 -0,81 -0,57 -0,30 -0,81 -1,34

naziv(fond)

valuta

-0,18 -0,38 -0,20 -0,12 -0,15 -0,20 -0,41 -0,26 -0,27 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,04 0,01 0,03 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,02 0,00 0,00 0,02 -0,03 -0,02

Ukupni konsolidirani prihodi Grupe Brodogradilište Viktor Lenac u 2015. su 528 milijuna kuna, a neto dobit 26,2 milijuna kuna, što donosi 1,64 kune zarade po dionici. Na snažan rast poslovnih prihoda najviše je utjecao posao opsežne modifikacije zapovjednog broda američke 6. flote USS Mt. Whitney. Ukupna vrijednost radova na kraju je premašila 31 milijun eura, a tri projekta za američko tržište ukupno iznose oko 36 milijuna eura.

Raste dobit banaka

U prva dva mjeseca ove godine dobit domaćih banaka dosegla je 759,9 milijuna kuna, odnosno oko tri i pol puta više nego u istom lanjskom razdoblju kada je iznosila 209,7 milijuna kuna, pokazuje izvješće HNB-a. Dobit je porasla jer banke više nemaju trošak fiksiranja tečaja za kredite u švicarskim francima. Prema procjeni HNB-a, trošak je prošle godine iznosio otprilike 400 milijuna kuna, a u cijelosti je obračunat u siječnju prošle godine.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Vito Tanzi

Ruski medvjedi i somalski morski psi Mate

Kapetan bojnog broda Ljubiša Beara bio je aktivan, predan i zločinački kreativan u pogubljenju bošnjačkih ka iz Srebrenice. zarobljeni Djelovao je iz uvjerenja, a vjeru, koja se bazirala na ateizmu i ju goslavenstvu, zamijenio no, je onom koja je, uprošće bila ukorijenjena u mitu o izabranosti i povijesnoj važnosti srpske nacije preživjele zahvaljujući čudotvornim moćima pravoslavlja. No to je bio samo preduvjet da bi se pretvorio u ličnost koja osmišljava i praktično upravlja masovnim ubijanjem 8000 bošnjačkih zarobljenika.

Natalija Vorobjova Hržić

Zrnca pijeska na obalama vječnosti Mozaik knjiga

Ova knjiga obuhvaća sedam zemalja koje su u zadnjim desetljećima prošle radikalnu preobrazbu. Od tih zemalja, Rusija, Mađarska i Hrvatska prešle su iz modela centralnog planiranja i iz sustava prevlasti komunističkih partija u tržišna gospodarstva s demokratskijim režimima. Prvi dio ove knjige bavi se tim zemljama. Drugi dio pak bavi se četirima zemljama koje su prošle kroz druge vrste tranzicija. Riječ je o Portugalu, Somaliji, Libanonu i Maroku. Cilj knjige je da bude informativna, ali i da zabavi čitatelja

Ivica Đikić

Beara Naklada Ljevak

Riječ je o zbirci autobiografskih priča rusko-hrvatske književnice Natalije Vorobjove Hržić. Iako autorica smatra da nam upravo zaborav pomaže preživjeti i ići dalje, odlučuje zabilježiti neke trenutke svoga odrastanja, školovanja i postajanja jedne od najvećih ruskih filmskih zvijezda. Podsjeća nas i na svoja druženja s velikanima hrvatske i svjetske kulture, ali i otkriva ono što bi mnogi rado prešutjeli jer smatra da ličnost stvaraju i udarci i kušnje.

60 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Saskia de Coster

Mi i ja Hena Com

Daje si ime Ulf i jedino što traži je mjesto na kojem ga neće pronaći jedan od najzloglasnijih narkobosova Osla: Ribar za kojeg je radio kao plaćenik, ali ga je izdao. Kad stigne u Kasundu, mještani naizgled prihvaćaju Ulfovo objašnjenje da je došao u lov, iako nema oružja, a udovica i njen sin osiguravaju mu hranu, kolibu duboko u šumi i oružje. Ali čekanje dolaska Ribarovih ubojica - uz ponoćno sunce - tjera ga da se pita je li iskupljenje uopće moguće ili je, kako je vjerovao, “nada prava kurva”.

Cathy Marie Buchanan

Djevojke sa slika Lumen izdavaštvo

Vandersandenovi su pripadnici srednjestaleške flamanske klase. Mieke je bolesno pedantna kućanica aristokratskog podrijetla, posvećena svojim sagovima, koja pokušava kontrolirati sve u svojoj okolini. Njezin muž Stefaan, menadžer je u velikoj farmaceutskoj kompaniji sa skandalom koji uporno i revno zataškava. Njihova jedinica Sarah, pritisnuta snažnom majčinom paskom, bori se za svoje mjesto pod suncem i otkrivanje vlastita identiteta. Međutim, pod gustim naslagama prošlosti krije se prokletstvo koje prijeti Sari... Jo Nesbo

Ponoćno sunce Fokus Komunikacije

Nakon što im je umro otac, sestre Antoinette, Marie i Charlotte ostale su prepuštene same sebi. Znajući da najviše izgleda za bijeg iz siromaštva imaju u baletu, Antoinette, statistica u pariškoj Operi, odvede svoje mlađe sestre na audiciju i obje su primljene u početničku grupu. Marie pokaže iznimnu nadarenost te počne zarađivati i pozirajući slikaru Edgaru Degasu, a Antoinette dobije malu ulogu u Zolinoj Jazbini i zaljubi se u Émilea Abadieja. Čini se da su tragični ponori života za tri sestre prošlost…

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Mehaničke brtve Novoline Daruvar, Daruvar, www.novolinedaruvar.com. Tvrtka prodaje i servisira mehaničke brtve. Kontakt: Nikola Buzdum, info@ novoline.hr, 043/331 315. Čarape Makar, Samobor. Tvrtka nudi asortiman muških, ženskih i dječjih čarapa te proizvodnju privatnih brendova za kupce s dizajnom po narudžbi. Standardni asortiman uključuje razne specijalizirane sportske čarape (skijanje, biciklizam, trčanje, planinarenje...), dijabetičke čarape, lovačke, standardne pamučne čarape i slično. Kontakt: van Makar, info@makar.hr, +385 13326636, +385 98335331. Tube i vrećice Iplas, Osijek. Tvrtka se bavi proizvodnjom tuba za kozmetiku, izrada vrećica i folija raznih dimenzija od HD i LD materijala. Kontakt: Melita Ilakovac, iplas@os.t-com.hr, +385 31297188, +385 98253503. Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imamo i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike, tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Usluge tehničke, aplikativne podrške i unapređenje carnet ipis sustava

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet nabavlja usluge tehničke, aplikativne podrške i unapređenje carnet ipis sustava, te usluge nabave i sap enterprise podrške i održavanja sap licenci za potrebe sap ipis carnet sustava. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok za dostavu ponuda je 24. svibnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Održavanje i popravak klimauređaja i ventilacijskih sustava

HŽ Infrastruktura nabavlja usluge održavanja i popravka klima-

za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner - prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Tvrtka proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@hydromat.hr, 042/781 528. Klesarske usluge Klesarstvo Grgić, Gornji Stupnik, www.klesarstvo-grgic.hr. Tvrtka se bavi izradom nadgrobnih spomenika, prozorskih klupčica, stepenica te njihovom montažom. Bavi se i uređenjem interijera i eksterijera od prirodnog granita i mramora te umjetnog kamena. Kontakt: Darja Pezer, info@klesarstvo-grgic.hr, 01/6588 822. Rublje Nostro, Čakovec, www.nostro.hr. Tvrtka nudi kvalitetno donje rublje iz vlastite proizvodnje. Kontakt: Nataša Ilić, natasa@nostro.hr,+385 40865229, +385 98290366. Vatrogasna vozila Zeigler, Zagreb, www.zeigler.hr. Tvrtka se bavi projektiranjem, razvojem, proizvodnjom, održavanjem i obnavljanjem vatrogasnih vozila svih namjena - zapovjedna vozila; navalna vozila; autocisterne; vozila s vodom i pjenom; vozila s vodom, pjenom i prahom; vozila s vodom, pjenom, prahom i CO2; vozila za gašenje šumskih požara; tunelska vozila; vozila za tehničke intervencije; vozila za kemijske akcidente; vozila za kemijsku industriju i rafinerije; aerodromska vatrogasna vozila; specijalna vatrogasna vozila. Kontakt: Vedrana Vasilj, vvasilj@ziegler.hr, +385 12455929.

uređaja i ventilacijskih sustava. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. svibnja.

dijelovima stanice transportne trake. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,5 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 9. lipnja.

Regija

Povećanje kapaciteta vode

Izgradnja škola, dvorana i zgrade

Ministarstvo javne uprave Kosova nabavlja radove izgradnje sedam škola, dvije dvorane i zgrade. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15,2 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 13. lipnja. Remont

Energetska korporacija Kosova nabavlja radove mehaničke i električne popravke (remont) s

SO Prizrena nabavlja radove na povećanju kapaciteta vode u selu Zhur. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 693.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 8. lipnja. Izgradnja škole

Općina Grosuplje nabavlja radove izgradnje nove osnovne škole. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,3 milijuna eura. Rok dostave ponuda je 26. svibnja.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

i Poslovni prostori na bubnju Poslovni prostor u Zadru procijenjen na 71 milijun kuna. Nekretnina ima ukupnu površinu od 2627 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 8. lipnja u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ispod iznosa od 47,5 milijuna kuna. Kupci pobliže podatke o nekretnini mogu dobiti 2. i 3. lipnja od 9 do 12 sati u sobi 119/I. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine, odnosno 7,1 milijun kuna. Osiguranje se plaća na žiro-račun ovog suda broj HR2523900011300000793, model HR02 poziv na broj 1-1327-13. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu najmanje pet dana prije održavanja dražbenog ročišta, s time da se u opis plaćanja navede na koju etažu se odnosi uplata.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Poslovni prostor u Zagrebu procijenjen na 42 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 3779 četvornih metara poslovnog prostora u četiri zgrade u Banjavčićevoj ulici poduzeća Granat projekt u stečaju. Dražba za ovu nekretninu će se održati 24. svibnja u 11.10 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 88/II. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom uz prethodni dogovor. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 23. svibnja uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, IBAN HR 92 23900011300000460, model 05, poziv na broj 92214 uz opis plaćanja: Jamčevina za nekretninu. Dokaz o tome treba predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Jamčevinu koja zaključno s navedenim datumom ne prispije na označeni račun Trgovačkog suda smatrat će se neplaćenom. Stambeni prostor i okućnice u Zagrebu procijenjene na 25,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 13.042 četvorna metra

62 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

stanova, garaža, dvorišta i zemljišta na adresi Gorice 58 a,b,c,d,e,f,g,h,i. Dražba za ovu nekretninu održat će se 1. lipnja u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. kat. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 12,8 milijuna kuna. Razgledavanje je 20. svibnja u 14 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun depozita kod Hrvatske poštanske banke d.d., Općinski građanski sud u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-3157-14, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Građevinska zemljišta u Savudriji pokraj Umaga procijenjena na 23,9 milijuna kuna. Nekretnine predstavljaju četiri građevinske čestice turističke namjene ukupne površine 38.324 četvorna metra na području Borozija. Dražba za ovu nekretninu će se održati 20. svibnja u 13.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 24. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno za manje od 11,9 milijuna kuna. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu sa sudskim ovršiteljem. Dogovor o terminu razgledavanja moguć je svakim radnim danom u vremenu od 8 do 10 sati na broj telefona 052/725 233. Na javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 2,4 milijuna kuna na žiro-račun IBAN HR2923900011300002176, model i poziv na broj 202-1348-15 kod Hrvatske poštanske banke d.d. Motorna vozila, strojevi i oprema procijenjeni na 790.000 kuna. Pokretnine predstavljaju dva osobna vozila i strojeve koje prodaje Splitska banka. Javno otvaranje ponuda obavit će se 17. svibnja u 11 sati u uredu javnog bilježnika Jasne Žitko na adresi Amruševa 7/II u Zagrebu. Rok za dostavu ponuda je 12. svibnja, a razgledavanje je moguće uz dogovor na tel: 091/1867 988. Ponuđač je dužan uplatiti jamčevinu od 10 posto od početne cijene do 12. svibnja 2016. na račun stečajnog dužnika otvoren kod BKS Banka d.d., broj računa: HHR32 2488 0011 1001 3157 0.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Izgradnja pročišćivača Tvrtka Fischer Ingenieure AG raspisala je natječaj za izgradnju dodatnog kraka pročišćivača otpadnih voda za uklanjanje mikro onečišćenja. Radovi predviđaju projektiranje, izgradnju pogona, njegovo puštanje u rad te njegov servis. Rok za predaju ponude je 31. svibnja, a više podataka o nadmetanju možete pronaći na https:// www.simap.ch/shabforms/COMMON/search/searchresult.jsf. Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http://www.kelag.at i http:// kelag.vemap.com.

Informacijske tehnologije Češko ministarstvo financija objavljuje natječaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podrška. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na češkom jeziku se predaju na Česká Republika – Ministerstvo financí, 00006947, Letenská 525/15, Ministerstvo financí, Letenská 15, 118 10 Praha 1, 118 10 Praha, Češka Republika, verejne.zakazky@mfcr.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinske konstrukcije i metali Finske obrambene snage raspisuju natječaj za isporuku građevinskih konstrukcija i metala. Natječaj je otvoren do 19. svibnja, a prijave na finskom jeziku se predaju na Puolustusvoimat, PL 69, Puolustusvoimien logistiikkalaitos, FI33541 Tampere, Finland, contracts.fdflogcom@ mil.fi. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Vrećice za otpad

Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk, što podrazumijeva izgradnju dvaju industrijskih prostora uz most, u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25 m x 10,25 m (sedam etaža) i 18,95 m x 10,05 m (jedna etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai 1 20457 Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona +49 404 2847 2181, kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili http://www. hamburg-port-authority.de. Telefaks: +49 404 2847 2612. Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Namještaj Tiszántúli Református Egyházkerület objavljuje natječaj za nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 17. svibnja, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na Tiszántúli Református Egyházkerület, AK14657 Kálvin tér 17. Debrecen, 4026 Hungary. Szabó János, tiszantul@ reformatus.hu HU321. Više podataka o nadmetanju na http://www.ttre.hu.

Općina Asker, Norveška, traži 282.000 rola malih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 80 vrećica); - 15.000 rola velikih vrećica za odlaganje otpada (jedna rola 32 vrećice). Okvirni ugovor je za razdoblje od četiri godine. Natječaj je otvoren do 4. svibnja, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Asker kommune, 944382038, Postboks 353, Sølvi Rønnekleiv Haugedal, 1372 Asker, Norway, solviahu@ asker.kommune.no. Više podataka o nadmetanju https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/Documents/Folder/142269.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Bajkovite vjenčanice Ivice Skoke

Haljine u kojima se žene osjećaju posebno Vjenčana haljina treba biti unikatna poput žene koja je nosi. Takva je i ova kampanja s potpisom Mare Milin, opisuje dizajner Ivica Skoko svoju novu, vrlo glamuroznu i vrlo nježnu kolekciju

Zaštitno lice kampanje Into The Sun je prekrasna Mia Matić iz agencije Talia model. Za make-up i styling zaslužna je Ivana Bilandžija Billy, a frizuru potpisuje Katica Topčić za Kevin Murphy

akon što je na BIPA Fashion.hr-u pokazao raskošnu kolekciju koja je pokupila salve pohvala, Ivica Skoko predstavlja novu kampanju za večernje haljine i vjenčanice Into The Sun. Autorski potpis toj kampanji dala je poznata fotografkinja Mare Milin. Skokine haljine, među kojima u ovoj kampanji dominiraju vjenčanice, ona je zabilježila u toploj, nježnoj, sunčanoj i pomalo nostalgičnoj atmosferi. Mekano svjetlo koje se nježno rasipa po haljinama (nosi ih manekenka Mia Matić) dočaralo je posebnost i unikatnu ljepotu Skokinih modela. “U ovoj smo kampanji naglasak stavili na vjenčanice jer upravo je to u životu svake žene najposebnija haljina koju će odjenuti. A ja volim raditi haljine u kojima se žene osjećaju posebno. Svaka od njih zahtijeva individualan pristup našim klijenticama i ne postoje dvije iste haljine. Vjenčana haljina treba biti unikatna poput žene koja je nosi. Takva je i ova kampanja s potpisom Mare Milin”, izjavio je dizajner Ivica Skoko. Njegov zaštitni znak su prepoznatljive večernje toalete poznatih dama s crvenog tepiha, a tome se Skoko u potpunosti posvetio i svojom posljednjom kolekcijom. Vrhunski materijali poput svile, svilenih

64 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

Nezaobilazan dio svake ambiciozne biblioteke

Automobil. jedna povijest Što je doista radio Henry Ford, tko je bio Raymond Loewy, kakva je veza automobila i umjetnosti te koja su pravila oglašavanja automobliske industrije, sve to objašnjava ova jedinstvena knjiga

satena i čipke u pastelnim bojama pudera, vanilije, zlata ili nježne roze boje evociraju glamur četrdesetih godina prošlog stoljeća. Posebnost ove kolekcije su različite vrste čipki koje dizajner odlično kombinira koristeći pritom 3D čipke cvjetnog uzorka koje daju

utomobil i kultura automobilizma već su dulje vrijeme dio opće kulturne povijesti zapadnoeuropske civilizacije i to na svim razinama, od povijesnih pregleda u knjigama do specijaliziranih muzejskih institucija. Taj važan segment industrijske modernizacije prepoznat je danas kao bitan čimbenik ekonomske, gospodarske i kulturne slike svijeta u kojem živimo, odnosno upravo je automobil jedan od najvažnijih elemenata moderne kulture. Svaka zemlja koja se smatra dijelom zapadnoeuropske civilizacije već ima, kao dio opće kulture, objavljenu povijest automobila. Sada je to i Hrvatska! Knjiga Automobil. Jedna povijest koju je napisao dr.sc. Feđa Vukić jest prvi popularno znanstveni pregled opće povijesti automobila izvorno napisan na hrvatskom jeziku, pa time čini nezaobilazan dio svake ambiciozne biblioteke kao najbolji antologijski uvod

Posebnost kolekcije su različite vrste čipki posebnu teksturu, lakoću i živost njegovim ženstvenim krojevima. Haljine Ivice Skoke u kolekciji proljeće/ljeto 2016. odlikuje bezvremenska ljepota i senzualnost koju dizajner reinterpretira na originalan i moderan način.

Feđa Vukić

AUTOMOBIL. JEDNA POVIJEST knjiga u nakladi: Upi2mBooks, Arhitektonski fakultet, Studij dizajna, Sveučilište u Zagrebu

u taj važan segment moderne povijesti. Knjiga je napisana jasno i koncizno, na temelju dugačkog i međunarodno prepoznatog znanstvenog iskustva i ekspertize autora. Bogato ilustrirana, u 10 poglavlja, knjiga objašnjava zašto je automobil bio i jest toliko značajan čimbenik kulture te završnim poglavljem opisuje što bi mogla biti budućnost automobila. Što je doista radio Henry Ford, tko je bio Raymond Loewy, zašto su automobili nekada bili tako veliki, tko su šampioni autosporta, kakva je veza automobila i umjetnosti te koja su pravila oglašavanja automobilske industrije, sve to objašnjava ova jedinstvena knjiga u Hrvatskoj. U njoj je moguće naći obilje korisnih podataka te veliki broj kvalitetnih crno-bijelih i kolor ilustracija od kojih se mnoge prvi put objavljuju u Hrvatskoj. Rijetko viđene snimke poznatih povijesnih modela zaintrigirat će kako ljubitelje automobila, tako i opću javnost.

9. svibnja 2016. | broj 3927 | Privredni vjesnik | 65

Održan treći Tjedan dizajna u Zagrebu

Dizajnerski proizvodi imaju dodanu vrijednost U sklopu trećeg Tjedna dizajna, koji je proteklog tjedna održan u Kući za ljude i umjetnost - Lauba u Zagrebu, svoje dizajnerske radove predstavili su članovi Zajednice za industrijski dizajn (ZzID) pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na izložbi dizajna sudjelovali su domaći dizajneri, među kojima su mnogi dobitnici domaćih i svjetskih nagrada za najbolji dizajn, ali i hrvatske tvrtke, proizvođači raznih dizajnerskih proizvodnih programa, koji su nastali suradnjom njih i dizajnera. Partneri ovogodišnjeg Tjedna dizajna bile su Švedska, Danska, Finska i Norveška. Suradnja s veleposlanstvima tih zemalja rezultirala je izložbom nordijskog dizajna u posebno osmišljenoj Kući nordijskog dizajna. Tjedan dizajna održan je s

ciljem povezivanja dizajnera i gospodarstvenika te popularizacije dizajna u javnosti. Osim toga, dizajnerska manifestacija promovirala je Zagreb kao regionalno središte kreativnih industrija, pridonijela je proširenju njegove turističke ponude, a ujedno je na neizravan

način sudjelovala u brendiranju hrvatskog glavnog grada. Svoje radove, među ostalima, predstavile su dizajnerice Tea Janković, Nikolina Jelić, Ksenija Jurinec, Željka Kavran, Ada Kezić i Zrinka Nedeljković. Inače, zajedničku izložbu članova ZzID-a pratila je te-

matska panel-rasprava pod nazivom Dizajnom do proizvoda s višom dodanom vrijednošću. (S.P.)

Dida Boža

Ekološka kava, pa još bez kofeina Dida Boža, brend koji je na domaćem tržištu a i ponegdje u svijetu, poznat po proizvodima originalne dalmatinske recepture, razveselit će domaće kavoljupce ukusnim novitetom, ovaj put s Papue Nove Gvineje. Naime, Dida Boža na našem tržištu predstavlja brend instant kave Mount Hagen, a promovira je kao ekološku kavu profinjenog i bogatog okusa. Kava Mount Hagen dolazi s plodnog vulkanskog područja planine Hagen u Papua Novoj Gvineji, gdje je na nadmorskoj visini od 1500 do 1600 metara nastala prva ekološka plantaža kave na svijetu. Brend Mount Hagen no66 | Privredni vjesnik | broj 3927 | 9. svibnja 2016.

vitet je na našem tržištu, a kako su specijalizirani upravo za proizvodnju kofeinske i beskofeinske ekološke kave, suradnja dvaju brendova logičan je slijed, smatraju u hrvatskoj kompaniji koja se tržištu nametnula upravo svojim ekološkim proizvodima poput namaza i sokova. Što je ekološko u beskofeinskoj kavi, objašnjavaju iz tvrtke Dida Božo podatkom da se kod Mount Hagena kofein izdvaja novom i ekološki prihvatljivom metodom, uz pomoć ugljikovog oksida. To je inovativan i siguran tehnološki postupak za razliku od klasičnog postupka izdvajanja kofeina za koji se koristi metilen-klorid, toksičan i opasan za zdravlje i okoliš.

sada imam malo

mira za sebe.

Gotovinski krediti Dođite i razgovarajmo o tome što Zaba može učiniti za vas. Odaberite gotovinske kredite: • u kunama • s fiksnom kamatnom stopom • bez naknade za obradu zahtjeva kredita.

www.zaba.hr /ZagrebackaBanka

SA ZABOM MOGU