Pv 3871

Sud časti HGK-a Prigovori se pokreću i zbog štete od 10 kuna, a najviše prijava je iz područja bankarstva i osiguranja

Mandatorna kvota za žene?

Rodne kvote povlače i rast udjela žena u upravnim odborima. Kod nas taj udio iznosi 10 posto

HAAB: Hrvatski hod po žici Očekuje nas blagi rast BDP-a i fiskalna konsolidacija, ali reforme će opet izostati

aktualno

aktualno

Svijet financija

Str. 11

Str. 12

Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 1

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 6. travnja 2015.

Godina LXI / Broj 3871. www.privredni.hr

za poljoprivredu 7,4 milijarde eura do 2020. / brod-graditelj za 54,3 milijuna kuna / predstavljanja / turizam

Europska unija nakon više od 30 godina napušta kvote za mlijeko

Mljekari prepušteni tržišnim uvjetima

Podizanje konkurentnosti mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes Hrvatske, kao i proizvodnja hrane općenito >>4-5

POS EBAN PRILOG EEN info Št

Ente rpris o dono e Eu s rope i Ne

twor k

uskrsna košarica od 647 do 1580 kuna HGK ne očekuje povećanje blagdanske potrošnje jer brojni građani moraju štedjeti i na osnovnim životnim namirnicama

>> 12

intervju: sergey Yeskov

U proteklih osam godina naš udio na tržištu piva kontinuirano raste, kaže prvi čovjek Zagrebačke pivovare

>> 7

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

AKCIJA "KUPUJMO HRVATSKO HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM" POREČ, 23. i 24. travnja 2015.

(Sportska dvorana Žatika) Želite li i ove godine iskusiti najbolje od hrvatskih proizvođača: vidjeti, degustirati i kupiti najkvalitetnije domaće proizvode? Prilika se pruža u Poreču 23. i 24. travnja. Na čak 2500 četvornih metara hrvatski proizvođači predstavit će svoje najbolje proizvode i usluge.

Cilj akcije Hrvatske gospodarske komore koju ovoga puta organizira u suradnji s Gradom Porečom jest potaknuti što bolji plasman domaćih proizvoda i usluga u turizmu i to povezivanjem turističkog sektora i domaćih proizvođača.

KUPUJMO HRVATSKO

HGK već 18 godina provodi akciju "Kupujmo hrvatsko" kako bi naglasila važnost promocije domaćih proizvoda vrhunske kvalitete, nositelja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta". Osim što boljeg plasmana hrvatskih proizvoda, na ovaj se način potiče konkurentnost i čuvaju radna mjesta. Turizam, kao jedan od najvažnijih stupova hrvatskoga gospodarstva, prirodni je nositelj hrvatskog identiteta.

Poreč će biti mjesto u kojemu će akcija poprimiti nove oblike. U sajamskom okruženju održavat će se B2B susreti, paneli i prezentacije, edukacije najmlađih i građanstva o postojanju kvalitetnih hrvatskih proizvoda, identificirat će se teškoće i pronalaziti rješenja.

Službeno otvorenje je u četvrtak, 23. travnja 2015. u 10 sati, dok će građanstvo, uz besplatan ulaz, sajam moći posjetiti od 15 sati.

U organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije od 26.-29.03.2015. u hotelu Medena održana je sedamnaesta Međunarodna manifestacija maslinara i uljara NOĆNJAK 2015.

ŠAMPIONI NOĆNJAKA 2015.

1907

Šampion za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja sorte rosulja SPLIT

OPG FLEGO - Pazin Šampion za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja sljubljenih sorti

OPG SILVANO PUHAR - Pula Šampion za izgled pakovine maslinovog ulja

OPG MAJIĆ-BRAČ PREMIUM - Supetar, otok Brač

Nocnjak

R

2015

Preko tisuću sudionika našlo se u hotelu Medena, kako bi sudjelovali u bogatom programu, koji je ponudio aktualne i stručne teme, brojne radionice i degustacije, te sajam i izložbu maslinovih ulja i proizvoda od maslina. Uz najbrojnije maslinare i uljare, svoj interes za sudjelovanjem na Noćnjaku pronašli su i znanstvenici, političari, mediji, te tvrtke koje su predstavljale mehanizaciju, zaštitna sredstva i drugu opremu i alate za maslinarstvo i uljarstvo.

Noćnjak je završio svečanim uručenjem nagrada za kvalitetu i izgled ambalaže maslinovih ulja i proizvode od maslina, te proglašenjem šampiona i vice šampiona u ovim kategorijama.

Šampion proizvoda od maslina šoltanski paprenjak

DANICA LISTEŠ - Stomorska, Šolta Vice šampion za kvalitetu pakovine ekstra djevičanskog maslinovog ulja sljubljenih sorti

AZIENDA AGRICOLA FIOR ROSSO DI ZERIUL ADRIANA - San Dorligo della Valle Vice šampion za kvalitetu otvorenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja sorte levantinka

IVO LUČIĆ - Poljica, otok Hvar Vice šampion za izgled pakovine maslinovog ulja

U.O. BUDDY - Zadar

UVOD

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Zoran Pejović, suvlasnik i direktor tvrtki Fiat Lux i Paradox Hospitality, Split

Darko Lorencin, ministar turizma:

Osobni razlozi jačaju turizam Prihodi od turizma 2014. porasli su u odnosu na 2013. te su istodobno pri­ hodi od turista koji su u našu zemlju došli iz osob­ nih razloga čak i premaši­ li rekordnu 2008. godinu.

Osim toga, u segmentu osobnih razloga znatno je ojačano razdoblje pred i posezone te je 2014. ostva­ reno čak 30 milijuna eura više prihoda nego rekordne 2008. To je u skladu sa svim našim aktivnostima i pro­ gramima usmjerenima prema produljenju turističke se­ zone. Hvala svim turističkim djelatnicima na doprinosu u ostvarenju tih brojki jer bez uspješne suradnje privat­ nog i javnog sektora ovi rezultati ne bi bili mogući.

Bruno Mazurkiewicz, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb:

Putnički terminal je značajna investicija Ponosni smo što je projekt izgradnje novog putnič­ kog terminala Međuna­ rodne zračne luke Zagreb prepoznat kao jedna od najvažnijih investicija jer će Zagrebu omogućiti da u potpunosti iskoristi svoj potencijal i postane zna­ čajno čvorište zračnog prometa u ovom dijelu Europe.

Drago mi je što mogu potvrditi da radovi na izgradnji napreduju prema planu. Trenutno je na gradilištu anga­ žirano oko 1000 radnika dnevno iz hrvatskih građevin­ skih tvrtki, a sinergija međunarodnog i domaćeg znanja i iskustva zasigurno će pridonijeti ostvarenju planira­ nog rasta putnika u Zagrebu.

Mark Gero, voditelj projekta u Hrvatskoj:

Hrvatska u projektu Build Upon Hrvatska je pripremila i pokrenula projekte ener­ getske obnove za jav­ ne, komercijalne i privat­ ne zgrade. Uključivanjem Hrvatske uz još 12 zema­ lja u dvogodišnji projekt Build Upon vrijedan 2,35 milijuna eura, koji će se financirati iz programa Europske unije Horizon 2020, nadamo se unaprijediti posao koji je već napravljen za­ jedničkim radom svih relevantnih sudionika na hrvat­ skom tržištu nekretnina uz razmjenu iskustava 14 eu­ ropskih zemalja.

Znanje je osnova poslovanja

Split sam izabrao za razvijanje svojih projekata jer smatram da taj grad ima najveću perspektivu u gastronomiji

U

lazak na­ šeg restora­ na u Jeunes Restaurateurs d’Eu­ro­ pe, naj­pre­sti­žn­iju ga­stro­ nomsku udrugu prisut­ nu u Hrvatskoj, jedan je korak u ostvarivanju na­ šeg cilja - a to je podi­ zanje razine gastronom­ ske ponude na najvišu svjetsku razinu. Riječ je o međunarodnoj udruzi kojoj su osnovni kriteri­ ji kvaliteta i inovativnost.

Udruga trenutačno oku­ plja oko 360 restorana u 11 europskih zemalja.

Među njima je 12 resto­ rana iz Hrvatske. Član­ stvo u toj udruzi nam je bitno i zbog ostvariva­ nja mog osobnog cilja, a to je da restoran Paradi­ gma dobije Mischelinovu zvjezdicu. Smatra se da će restorani iz Jeunes Re­ staurateurs d’Europe biti prvi na oku Michelina kad se odluče na pokreta­ nje hrvatskog vodiča.

Vjerujem da Hrvat­ ska ima određeni broj re­ storana koji uz neke ko­ rekcije i unapređenje ponude mogu biti tu uvr­ šteni, što je najveće dosti­ gnuće u ovom poslu.

Moramo uzeti u ob­ zir činjenicu da Hrvat­ ska ima nekoliko gastro­ nomskih regija koje se razvijaju na različite na­ čine. Zagreb je primjeri­ ce imao dobru poslovnu

klijentelu i restoranska ponuda razvijala se pre­ ma njihovim zahtjevima.

Tu bih citirao jednog od legendarnih američkih chiefova koji je rekao da je za vrhunski restoran potrebno imati vrhunsko osoblje, vrhunsku opre­ mu koja je vrhunski odr­ žavana, ali - što je najvaž­ nije - i vrhunske goste.

Znači sve je povezano, ali

Svoju ponudu kanimo razvijati u savjetodavnom smjeru se u Zagrebu do sada nije uspio izdvojiti niti jedan restoran koji bi imao sve ove komponente. Bilo je razvikanih restorana, ali ni jedan nije ozbiljno iskočio. Najviše je u tom smislu napravio Apetit.

Istarska gastronom­ ska ponuda je najvećim dijelom bazirana na po­ nudi konoba. Iako je ko­ noba nešto simpatično i između ostalog nudi pri­ kaz načina života lokal­ ne sredine, smeta me što se kod nas još ni u zako­ nodavnom dijelu nije ra­ zlučilo što je konoba a što restoran. Hrana, servis i ambijent je to što pred­ stavlja razliku, a u kono­ bama servis nije baš na nekoj zavidnoj razini.

U Dalmaciji je isto tako razvijen kult ma­ rende, što je različito od ozbiljnog restoraterstva, iako imamo već desetke restorana koji su napravi­ li ozbiljan iskorak u kva­ liteti. Usporedbe radi, naš restoran Paradigma koji ima 80 mjesta zapošlja­ va 25 radnika te ima ve­ liku zalihu pića i hrane, a da ne govorim o opre­ mi i priboru za jelo te po­ stavi stolova, dok kono­ ba takve veličine inače ima šest-sedam radnika i osrednju opremu. Gastro­ nomsku ponudu treba ka­ tegorizirati i onda će svat­ ko imati svoje mjesto, a turist će znati što može očekivati. Možda će ne­ kome zvučati smiješno,

ali gosti koji odsjedaju u boljem hotelu na recep­ ciji često pitaju da im se preporuče tri najbolja ta­ lijanska, tri najbolja fran­ cuska, dva najbolja do­ maća restorana u gradu...

Split sam izabrao za razvijanje svojih proje­ kata ponajviše stoga što smatram da taj grad ima najveću perspektivu u ga­ stronomiji ali i perspek­ tivu općenitog razvoja u odnosu na druge hrvatske gradove. Do sada smo otvorili wine&cheese bar Paradox, restoran Para­ digmu, vodimo slastičar­ nicu Creme de la creme, a dajemo i savjetodav­ ne usluge za jedan split­ ski i jedan trogirski ugo­ stiteljski objekt. Upravo u tom savjetodavnom di­ jelu namjeravamo razvi­ jati svoju ponudu. Nai­ me, moj partner Marko Sučić i ja završili smo fa­ kultet hotelijerskog me­ nadžmenta, a ja sam stje­ cao iskustva i u najboljim svjetskim tvrtkama i turi­ stičkim objektima diljem svijeta. Upravo u Splitu smo svjedoci da se grad razvija u turističkom i gastronomskom smislu.

Ostvaruje se rast i po­ mak, ali ipak ima dosta stihije i nepromišljenih ulaganja u ugostiteljstvo i hotelijerstvo. Edukacija i znanje su osnove poslo­ vanja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

tema tjedna

*vijesti HGK na međunarodnom sajmu SEEBBE U sklopu promocije hrvatskog gospodarstva HGKSektor za industriju, pododjel za industriju nemetala i kemijsku industriju, od 15. do 19. travnja organizira info pult na 41. SEEBBE Međunarodnom sajmu građevinarstva u Beogradu. SEEBBE je jedan od najznačajnijih specijaliziranih sajmova iz ove djelatnosti u Jugoistočnoj Europi, a održava se od 1996. godine. Na 17.832 četvorna metra izložbene površine nalazi se šest hala i otvoreni izložbeni prostor.

Na sajmu nastupa više od 500 izlagača iz 24 zemlje.

Sedmi europski gospodarski kongres

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

( oko 10.000 ljudi ( 9231 farmer zapošljava mljekarska industrija u Hrvatskoj

isporučuje mlijeko (registar iz prosinca 2014.)

Europska unija nakon više od 30 godina napušta kvote za mlijeko

Mljekari prepušteni trž Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao proizvodnje od uvoznog lobija, upozorava predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača ml Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Sedmi europski gospodarski kongres održat će se od 20. do 22. travnja u gradu Katowice u Poljskoj.

Na tom gospodarskom sastanku međunarodnog karaktera sudjelovat će i hrvatsko izaslanstvo predvođeno zamjenikom ministrice vanjskih i europskih poslova Joškom Klisovićem. Među ostalim, na kongresu će se raspravljati o aktualnim europskim gospodarskim pitanjima važnim za gospodarsku budućnost Europe. Kako je najavljeno, bit će riječi o izgradnji LNG terminala na otoku Krku i njegovom povezivanju s LNG terminalom na sjeveru Poljske.

Hrvatski dan u Lisabonu Hrvatsko veleposlanstvo u Portugalu u suradnji s Agencijom za internacionalizaciju trgovine i gospodarstva Portugala 20. svibnja organiziraju Hrvatski dan u Lisabonu na kojem će se predstaviti hrvatsko gospodarstvo te mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Na tom susretu, uz predstavnike hrvatskih institucija, sudjelovat će i predstavnici hrvatskih tvrtki zainteresiranih za to tržište.

K

vote za mlijeko u čitavoj Europskoj uniji ukinute su sa 31. ožujkom 2014. godine, a mljekari su tako potpuno prepušteni tržišnim uvjetima.

Kvote za mlijeko u Europskoj uniji uvedene su 1984. godine jer je proizvodnja bila daleko veća od potražnje, te se tako željelo riješiti viškova.

Sada se otvara mogućnost neograničene proizvodnje

koja bi mogla ići na ruku velikim europskim proizvođačima, ali i potrošačima mlijeka jer će cijene biti niže. S druge strane, mali proizvođači mlijeka nisu s oduševljenjem dočekali ukidanje kvota, čak su i prosvjedovali ispred sjedišta Europskog parlamenta u Bruxellesu prije stupanja odluke o ukidanju kvota.

“Zbog viška mlijeka sada će veliki proizvođači diktirati uvjete više nego ranije. Cijene će se strmoglaviti jer će europski

farmeri imati manje tržišne moći da bi postigli cijenu koja bi pokrila troš-

Hrvatskom mljekarstvu nužna je financijska pomoć, kaže Rašeljka Maras kove proizvodnje”, rekao je je predsjednik krovne Europske udruge proizvođača mlijeka (European Milk Board EMB) Romuald Schaber.

U Hrvatskoj je broj mliječnih krava u posljednjih pet godina u padu, no proizvodnja mlijeka ipak raste. Prošle je godine rasla je za oko četiri posto, odnosno isporučeno je 522,69 milijuna kilograma sirovog mlijeka.

“Ukidanje mliječnih kvota za domaći je mljekarski sektor prilika da povećaju vlastitu proizvodnju i budu konkurentni europskoj proizvodnji. Za to će svakako biti potreban puno snažniji angažman nadležnih

institucija u zemlji”, kaže predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk Rašeljka Maras te dodaje kako mljekarski sektor ima veliki potencijal.

Komotna kvota U pregovorima s Europskom komisijom hrvatska nacionalna mliječna kvota iznosila je 765 milijuna kilograma, što je znatno više od ukupne proizvodnje, a primjenjivala se od 1. travnja 2012. pa sve do

HRVATSKI MLJEKARSKI SEKTOR

U 2014. GODINI PROIZVODNJA SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA RASLA JE OKO 4%

522,69

167.490

4%

27%

9231

20%

milijuna kilograma isporučenog mlijeka u 2014. godini Porast ukupne proizvodnje mlijeka na domaćim farmama u odnosu na 2013. godinu Broj isporučitelja kravljeg mlijeka u RH u prosincu 2014. godine

52.256

Prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka u kg po isporučitelju (2014.)

Broj mliječnih krava u Hrvatskoj Pad broja mliječnih krava u Hrvatskoj u posljednjih pet godina Svih zaposlenih u Hrvatskoj je u prehrambenoprerađivačkom sektoru

9,1%

Udio prehrambeno-prerađivačkog sektora u BDP-u RH Izvor: CroMilk

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

( 167.490 mliječnih krava registrirano na hrvatskim farmama

HGK - VAŠ GLAS

KAKO OLAKŠATI POSLOVANJE

žišnim uvjetima i općenito proizvodnja hrane. Jedna od ključnih stvari je zaštita domaće ijeka CroMilk Rašeljka Maras ukidanja kvota 31. ožujka 2015. godine.

“Ovo neće biti jednokratni udar, godinama se zna da će sustav kvota biti ukinut. S jedne strane moramo podići konkurentnost i bolje proizvoditi, a s druge strane moramo kod potrošača stvoriti svijest da kupovinom domaćih proizvoda podupiremo domaću proizvodnju”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te dodao kako će se kroz izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu osigurati potrebno zemljište koje stočari nemaju.

Hrvatski proizvođači i prerađivači mlijeka od države očekuju da se jasnije odredi kad je u pitanju mljekarska proizvodnja, te da se sukladno tome postavi strategija i politika proizvodnje mlijeka.

“Naši istočni i zapadni susjedi imaju puno snažniji fokus na mljekarsku proizvodnju, nego što je on na institucionalnoj razini vidljiv kod nas.

Slovenski farmer plaća međustopu PDV-a na troškove poljoprivredne proizvodnje 11 posto, a imali su budžet za potpore u iznosu od 850 milijuna eura. Isplatili su ih

Broj zaposlenih u mljekarskom sektoru INDUSTRIJA PROIZVOĐAČI

10.000 22.000 Izvor: CroMilk

na vrijeme. Naš farmer ne dobiva potpore na vrijeme, nego se s potporama kasni i tako dovodi u pitanje likvidnost farmera”, napominje Rašeljka Maras. Hrvatskom mljekarstvu, smatra ona, nužna je financijska pomoć.

Rješenje: zadruge?

Proizvođači smatraju kako bi rješenje bilo u spuštanju stope PDVa na poljoprivrednu proizvodnju, kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskim kolegama, te da je potrebno educirati farmere, kako o poslovanju na farmama, tako i o upravljanju sredstvima, te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje velika

većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a.

“Mljekarstvo treba biti sam vrh prioriteta. Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao i općenito proizvodnja hrane. Jedna od ključnih stvari na strateškoj razini je zaštita domaće proizvodnje od uvoznog lobija”, napominje Rašeljka Maras.

Najveći europski proizvođač mlijeka je Njemačka s oko 30 milijardi kilograma godišnje, a slijede Francuska sa 25 milijardi kilograma, Velika Britanija sa 13 milijardi te Nizozemska sa 11 milijardi kilograma. Europska

mliječna industrija godišnje otkupljuje oko 150 milijardi litara sirovog mlijeka za razne mliječne proizvode te predstavlja oko 13 posto ukupne industrije, a zapošljava 10 posto ukupne radne snage industrije hrane i pića u Europi. U Hrvatskoj mljekarska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi; iz vlastite proizvodnje podmiruje se oko 80 posto godišnje potrebe za mlijekom i mliječnim prerađevinama.

Mliječni sektor u Europi prolazi kroz velike promjene posljednjih godina. Prema podacima Europske komisije, u posljednjih šest godina broj mliječnih farmi u Europskoj uniji smanjen je za oko 200.000. Hrvatska je u prosincu prošle godine imala 9231 isporučitelja kravljeg mlijeka koji su na svojim farmama imali 167.490 mliječnih krava. U Europskoj komisiji ističu da ukidanje kvota ne mora automatski značiti teži položaj za manje proizvođače, kojima se preporučuje da se udruže u zadruge i tako kolektivno pregovaraju s otkupljivačima, ali i da se usmjere na mliječne proizvode s većom dodanom vrijednošću, kao što je sir.

U želji da svojim članicama pruži dodatnu potporu, Hrvatska gospodarska komora osvježila je internetsku stranicu (www.hgk.hr) gdje na jednome mjestu nudi sve informacije nužne za poslovanje.

Dobar dio njih odnosi se na zakonsku regulativu. Naime, svatko tko je pokušao poslovati u Hrvatskoj, zna da šuma propisa i zakonskih odredbi može ponekad biti prava noćna mora. No HGK ima odgovor.

Stručni tim svakodnevno prati, analizira i obavještava svoje članice o promjenama. Iako poduzetnici, kao, uostalom, i svi drugi, zakone moraju poštovati, HGK im nudi mogućnost da budu i njihovi sukreatori. Svaka njihova sugestija, prijedlog ili primjedba dobro je došla jer ih Komora artikulira i upućuje državnim institucijama.

Osim zakonske regulative, važan oslonac u poslovanju jest i lobiranje. Jeste li znali da, zahvaljujući lobiranju stručnjaka HGK i Ministarstva poljoprivrede, hrvatski proizvođači kranjskih kobasica zadržavaju pravo korištenja imena još 15 godina?!

HGK je, putem svojih predstavništava u Bruxellesu i Moskvi, glas hrvatskih poduzetnika u cijeloj Europi.

besplatni info telefon

0800 1852

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

( oko 30 hrvatskih tvrtki ( 60.000 predstavilo se kineskim ulagačima

dolazaka kineskih turista u Hrvatsku u 2014.

veliki investitori iz kine u posjetu Zagrebačkoj komori

Kinezi žele ulagati i u kulturu P

redstavnici kineskih kompanija koje se bave ulaganjem u nekretnine te različite kulturne i medijske djelatnosti posjetili su prošli tjedan Hrvatsku. U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Komori Zagreb razgovarali su s predstavnicima tridesetak hrvatskih potencijalnih poslovnih partnera. Među gostima su bili predstavnici pekinške podružnice velike investicijske kompanije Warburg Pincus i poduzeća Ling Shenk, koje gradi stadione, hotele, škole, sveučilišta, bol-

nice... Uz njih su u razgovorima sudjelovali i izaslanici Cable 8 Cultural Groupa, grupe koja u Pekingu vodi industrijski park u kojem se razvija dizajn, moda, umjetnička i srodna djelatnost. Bili su tu i ljudi iz tvrtke Beijing 3i Culture media koja se bavi izdavaštvom i djelatnostima u kulturi. Izdaju časopis koji se bavi životom zaposlene žene i modom. Moglo se razgovarati i s voditeljima China Oriental Performing Arts Group, glazbenog teatra koji se osim scenskim nastupima bavi i izdavaš-

tvom te TV i filmskom produkcijom.

Posjet kineskog gospodarskog izaslanstva organizirali su Komora Zagreb i Kinesko vijeće za promociju međunarodne trgovine (CCPIT) iz Pe-

kinga.

Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich podsjetio je da su komore Zagreba i Pekinga još 2001. godine potpisale ugovor o suradnji, čime su postavljeni temelji za dalj-

nji razvoj poslovnih veza dvaju gradova na gospodarskom planu, u kulturi, znanosti i sportu. Gospodarske veze Kine i Hrvatske trebale bi dodatno jačati nakon što je Hrvatska ušla u EU, čime se kineskim ulagačima posredno otvara i tržište s više od 500 milijuna stanovnika, rekao je Fröhlich.

Liu Yang, potpredsjednik Međunarodne trgovačke komore Pekinga, potvrdio je da raste interes kineskih tvrtki za uspostavljanje različitih oblika suradnje i širenje ekonomskih odnosa s hr-

vatskim partnerima. Sve veći je i interes kineskih turista za dolazak u Hrvatsku, tako da je u 2014. zabilježeno više od 60.000 dolazaka i oko 90.000 noćenja kineskih turista.

Kineska je vlada najavila da će sa 10 milijardi dolara kreditirati ulaganja svojih poduzetnika u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe. Na nedavno održanom 3. sastanku šefova vlada NR Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe najavljeno je da će se tom fondu za ulaganje dodijeliti i dodatne tri milijarde dolara. (I.V.)

Graševina Croatica

Krauthaker i dalje predsjednik Na sastanku Udruge Graševina Croatica, održanom u HGK-Županijskoj komori Osijek za njenog predsjednika opet je izabran Vlado Krauthaker. Za dopredsjednike su imenovani Josip Tokić (PP Orahovica) i Goran Miličević (Belje), a za predsjednika Nadzornog odbora izabran je

Udruzi stižu pozivi za niz vinskih manifestacija Slavko Kalazić iz istoimene baranjske vinarije. Svi oni imaju mandat od dvije godine.

Vinogradari i vinari iz ove sve agilnije udruge raspravljali su o detaljima sudjelovanja na ocjenjivanju crvenih (crnih) vina Slavonije i Podunavlja na ovogodišnjim Danima vina i turizma u Osijeku koji će se održati

u svibnju. Organizator je Udruzi ponudio da bude suorganizator okruglog stola o tim vinima. O sve većem ugledu ove specijalizirane udruge svjedoče i upućeni im brojni pozivi za sudjelovanje na nizu vinskih manifestacija kao što je Adriatic wine exchange, sajam Vino u Ljubljani, Festival slatkih vina u talijanskoj Mantovi... Iako sudjelovanje na takvim manifestacijama ima veliku promotivnu ulogu, zbog financijskih razlo-

ga Udruga nije u mogućnosti samostalno organizirati odlaske i nastupe, nego je prepušteno članovima da samostalno, sukladno svojim mogućnostima, dogovaraju takvu suradnju.

Ipak, izvjesno je da će Udruga Graševina Croatica organizirano sudjelovati na prezentaciji delicija od svinjetine u zagrebačkoj Esplanadi. Naime, vinari će na toj zanimljivoj manifestaciji prezentirati svoja vina uz ponuđene delicije. (S.S.)

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

7

( više od 111 mil € ( 38 mil kn investirano u Hrvatsku od 2004. do 2014.

uloženo u logistički, distributivni i komercijalni centar

SERGEY YESKOV, PREDSJEDNIK UPRAVE ZAGREBAČKE PIVOVARE

Kvaliteta hrvatskih piva je na svjetskoj razini Stalnim ulaganjem u najnovije tehnologije proizvodnje te implementacijom sustava upravljanja kvalitetom ostvareni su značajni rezultati u postizanju trajne kvalitete proizvoda i procesa. Naš udio na tržištu piva kontinuirano raste proteklih osam godina Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

nog centra u Zaprešiću, investicije vrijedne 38 milijuna kuna. S obzirom na to da kao vodeća pivovara na hrvatskom tržištu predvodimo i u inovacijama te da sustavno osluškujemo želje i potrebe naših potrošača, za ovu godinu smo pripremili još neke inovacije, no u ovom trenutku ipak ne možemo otkriti o čemu se točno radi.

Program pripravnika Zagrebačke pivovare je program koji sustavno provodimo već dugi niz godina i putem kojeg mladi ljudi, kroz strog i dugotrajan selekcijski postupak, dobivaju priliku za osobni i profesionalni rast i razvoj unutar međunarodnog

Z

agrebačka pivovara osnovana je davne 1892. godine. Tijekom stogodišnje tradicije u spravljanju piva izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Od 2012. godine u vlasništvu je Molson Coorsa, jedne od vodećih pivarskih industrija u svijetu. Sergey Yeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare, kaže nam kako je unatoč padu pivskog tržišta u zadnjih osam godina zadovoljan rezultatima koje postiže kompanija.

Kako ocjenjujete poslovanje i koliko ste dosad uložili u Hrvatsku?

- Poslujemo vrlo uspješno. Naš udio na tržištu piva kontinuirano raste proteklih osam godina.

Kompanija Molson Coors hrvatsko tržište doživljava interesantnim za ulaganje i razvoj. U zadnjih 10 godina, točnije od 2004. do 2014., uloženo je nešto više od 111 milijuna eura kapitalnih investicija u Hrvatsku.

Koji su glavni trendovi u europskoj pivarskoj industriji i prati li ih hrvatsko tržište?

- Naravno da pratimo međunarodne trendove, posebice one europske. Iako je i hrvatsko tržišta piva zrelo, ono ima svoje specifičnosti kao što su povratne boce te rast valuea - cjenovno osjetljivog segmenta zbog ekonomskih okolnosti.

Postaje li pivarska industrija danas sve više obiteljski biznis?

- I da i ne. Većina korporacija je naravno na burzi, no i dalje se zna koje obitelji stoje iza njih.

Molson Coors je vrlo dobar primjer jer je riječ o kompaniji koja je nastala spajanjem dviju obiteljskih pivovara, a danas je izlistana na burzi. Dodatna zanimljivost je ta što su članovi obitelji Molson i Coors i dalje aktivni i u nadzoru i u menadžmentu kompanije.

Preuzimaju li veliki proizvođači piva male, tj. okrupnjava li se europsko pivarsko tržište?

- Veliki dio procesa okrupnjavanja je iza nas, tako da možemo očekivati minimalne pomake. Za primjer možemo

uzeti Interbew, kompaniju u čijem vlasništvu je nekad djelovala i Zagrebačka pivovara. Točnije, Zagrebačka pivovara je bila druga pivovara koju je Interbrew kupio 1994. godine, a Interbrew je danas sastavni dio najveće industrije piva na svijetu.

S kojim se problemima u poljoprivredi susreće pivarska industrija?

- Oscilacije cijena sirovina u regiji svakako su jedan od najvećih izazova.

Mi smo veliki proizvođač, koristimo ogromne količine sirovina, posebice slada koji se proizvodi od ječma te kukuruzne krupice. Skokovi cijena na svjetskom tržištu imaju ogroman utjecaj na naše poslovanje i na neki način ih je potrebno apsorbirati.

Koja tržišta rastu, a koja su u padu po potrošnji piva i gdje stagnira ta potrošnja?

- Zrela tržišta, u koje spadaju ona Zapadne Europe i Sjeverne Amerike u blagoj su stagnaciji, dok Kina, Indija i Latinska Amerika predstavljaju tržišta u razvoju. Pad je osjetan na tržištima Ukrajine i Rusije, očekivano uslijed ekonomskih, ali i geopolitičkih problema s kojima su suočene.

Kakav odnos ima Zagrebačka pivovara s dobavljačima u Hrvatskoj?

- Odnos s dobavljačima Zagrebačke pivovare je ponajprije partnerski budući da je naš interes na domaćem tržištu dugoročan. Sve što možemo nabavljamo lokalno, uključujući sirovine.

Što možete reći o hrvatskom pivu, može li ono stajati uz bok europskim i svjetskim konkurentima?

- Apsolutno. Kvaliteta naših piva na svjetskoj je razini. Sustavno ulaganje u kvalitetu dovelo je do toga da je Ožujsko pivo, najprodavanije pivo u Hrvatskoj, tijekom godina osvojilo niz nagrada za kvalitetu. Međutim, najveće priznanje je ipak ono koje redovito dobiva od svojih potrošača koji Ožujsko pivo smatraju svojim najomiljenijim pivom i koji ga svakodnevno biraju.

Možete li nam otkriti neke od budućih planova Zagrebačke pivovare?

- U lipnju je planirano otvaranje logističkog, distributivnog i komercijal-

Sve što možemo nabavljamo lokalno, uključujući sirovine okruženja. Stalnim ulaganjem u najnovije tehnologije proizvodnje te implementacijom sustava upravljanja kvalitetom ostvareni su značajni rezultati u postizanju trajne kvalitete proizvoda i procesa. Posljednjih nekoliko godina uložili smo značajna sredstva u tehnička rješenja kojima se osigurava ekološki djelotvornija proizvodnja, zaštita prirode i prirodnih resursa, optimalna potrošnja sirovina, manja potrošnja energenata, sprečavanje onečišćenja tla, vode i zraka, te time i sprečavanje ugrožavanja zaposlenika, okolnog stanovništva i šire zajednice.

8

AKTUALNO

Trendovi u građevinarstvu

Slijedi teška godina

U Hrvatskoj je u siječnju zabilježen blagi rast građevinske aktivnosti na mjesečnoj razini i to 0,8 posto prema desezoniranim podacima. Primjetan je i skroman pad na godišnjoj razini, od također 0,8 posto, prema kalendarski prilagođenim podacima. Kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, riječ je o najnižem godišnjem padu građevinske aktivnosti još od prosinca 2013. Radovi na zgradama zabilježili su pad od 2,8 posto na godišnjoj razini. U HGK‑u objašnjavaju kako takav trend kretanja građevinske aktivnosti u siječnju pokazuje blagi otklon od uobičajenih tendencija koje su obilježavale cijelu prošlu godinu, a karakterizirala ih je znatno

povoljnija situacija s radovima na zgradama u odnosu na radove na ostalim građevinama, koji su bilježili visoki pad. U Europskoj uniji se, pak, nastavlja tendencija blagog oporavka građevinske aktivnosti. Naime, u siječnju je na razini Unije građevinska aktivnost na godišnjoj razini porasla za 1,4 posto. Izraženiji pad građevinskih aktivnosti zabilježen je u Bugarskoj i to 4,2 posto, Velikoj Britaniji 3,3 posto te Belgiji i Italiji po 2,4 posto. Građevinska aktivnost najsnažnije je porasla u Švedskoj i to 11,3 posto, Rumunjskoj 12,8 posto i Španjolskoj 14,4 posto. Analizirajući te podatke, Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, kaže kako je pred građevinarima u Hrvatskoj vjerojatno još jedna teška godina s obzirom na stagnaciju gospodarskog rasta i izostanak oporavka investicijske aktivnosti. (S.P.)

pet posto tvrtki može ispuniti uvjete

Građevinci više ne trebaju certifikate Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nedavno je predstavilo nacrte prijedloga zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji te o komorama arhitekata i inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Smisao novih zakona je olakšati poslovanje inženjerskoj struci i građevinskim tvrtkama. “Ne želimo biti maćeha svojim inženjerima, želimo im olakšati posao odnosno omogućiti da inženjeri u Hrvatskoj rade pod uvjetima kao i u drugim zemljama EU-a. Što se tiče zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, odlučeno je da se iz njega isključi tema certificiranja jer je vidljivo da je to veliki problem”, rekla je ministrica

graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Intencija je, dodala je, da zakoni prođu saborsku proceduru do ljetne stanke. U vrijeme velike ekspanzije gradnje uvelo se certificiranje, a građevinske tvrtke morale su zadovoljiti brojne uvjete poput broja zaposlenih, mehanizacije i plaćenih davanja državi. Prema riječima ministrice, trenutačno tek pet posto tvrtki može ispuniti uvjete za produživanje certifikata iz jednostavnog razloga - gotovo sve su u predstečajnim nagodbama. (I.G.)

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

( 300 mil € težak zajam EIB-a

Zajam EIB-a za sufinanciranje projekata iz EU fondova

Grčić: Snažna poluga za gospodarski oporavak Krajnjim korisnicima smo osigurali i pomoć u sufinanciranju i predfinanciranju, pri čemu zajam EIB-a ima značajno mjesto u realizaciji projekata, rekao je potpredsjednik Vlade Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

M

inistar financija Boris Lalovac i potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco potpisali su prošloga tjedna Ugovor o zajmu od 300 milijuna eura za nacionalno sufinanciranje projekata iz fondova Europske unije u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Zajmom se zemljama članicama

Zajmom će se sufinancirati projekti iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija EU-a omogućava osiguranje domaće komponente za financiranje projekata sufinanciranih iz EU fondova. U prosincu prošle godine Odbor direktora EIB-a odobrio je okvirni zajam u iznosu od 600 milijuna eura, tako da je otvorena mogućnost ugo-

varanja i druge tranše od 300 milijuna eura prema potrebi i dinamici kako se budu koristila sredstava iz prvog zajma.

Poboljšanje kvalitete života “Zajmom Europske investicijske banke sufinancirat će se prioritetni projekti koji će pridonijeti poboljšanju kvalitete života hrvatskih građana. Financijska sredstava EIB-a olakšat će apsorpciju sredstava iz EU fondova te pridonijeti povećanju gospodarskog rasta, jačanja konkurentnosti i otvaranju novih radnih mjesta”, rekao je potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco koji je pohvalio hrvatsku administraciju ocijenivši da je Vlada znatno unaprijedila administrativni kapacitet za prihvat novca iz EU-ovih fondova.

Sa 300 milijuna eura zajma EIB-a sufinancirat će se projekti iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i to iz područja prometa, energetike, okoliša, zdravlja, istraživanja i razvoja, zaštite prirode, socijalne in-

frastrukture, ICT tehnologija te gradske obnove, prvenstveno obnova studentskih domova. Ukupna vrijednost Operativnog programa Konkuretnost i kohezija 2014.-2020. procijenjena je na 8,1 milijardu eura od čega je 6,8 milijardi iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić izjavio je da se prva tranša sredstva zajma koristi primarno za sufinanciranje ključnih infrastrukturnih projekata, prije svega u željeznici, a onda i u drugim prometnim područjima te vodnom gospodarstvu, zbrinjavanju otpada, zdravstvu i obrazovanju.

“Ovo je izuzetno povoljan kredit za Hrvatsku, kamatna stopa je vrlo niska, s najvišom indikativnom kamatnom stopom od 1,3 posto. Krajnjim korisnicima smo osigurali i pomoć u sufinanciranju i predfinanciranju, pri čemu zajam EIB-a ima značajno mjesto u realizaciji projekata. Sve to će biti snažna poluga za gos-

podarski oporavak i rast”, rekao je Grčić i dodao da Hrvatska kao članica EU-a može očekivati još jaču suradnju kako s EIBom tako i s drugim institucijama.

EIB do sada odobrio 4,4 milijarde eura Kad je riječ o dosadašnjoj suradnji s EIB-om, od 2001. odobreno je oko 4,4 milijarde eura za financiranje 54 projekta u Hrvatskoj, od čega su 33 projekta u javnom sektoru financirana zajmovima vrijednim 3,3 milijarde eura, dok su za 21 projekt u privatnom sektoru dani globalni zajmovi bankama u vrijednosti od 713,2 milijuna eura.

U javnom sektoru EIB uglavnom financira velike infrastrukturne projekte poput obnove infrastrukture i modernizacije u sektoru željeznica, komunalne infrastrukture na područjima posebne državne skrbi, obnove i izgradnje cesta, autocesta i plinovoda, te financiranje malog i srednjeg poduzetništva kroz kreditne linije putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

( više od 64% turista

Najbolji FDI projekt u Istočnoj Europi

Nagrađen projekt Zračne luke Zagreb

u Dubrovnik stiže zrakom

Sjednica hrvatske vlade

U dubrovačku zračnu luku 220 milijuna eura Vlada će uložiti i 250.000 kuna u osnivanje Hrvatske agronomske komore, koja će članovima davati status ovlaštenih agronoma i zastupati ih pred državnim tijelima, a financirat će se, među ostalim, članarinom Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

svibnju ove godine trebali bi početi radovi na proširenju i modernizaciji Zračne luke Dubrovnik.

Do 2019. godine u razvoj tog aerodroma uložit će se oko 220 milijuna eura, najavio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Na prošlotjednoj sjednici Vlade donesena je odluka o sufinanciranju gradnje tako da će se moći početi realizirati ugovori s izvođačima radova koji su već odabrani. Vlada najavljuje da će najveći dio novca stići iz europskih fondova. Točan iznos sufinanci-

U dubrovačku zračnu luku uložit će se novca kao u zagrebačku, kaže Milanović ranja znat će se nakon što Europska komisija donese odluku o tome. “U dubrovačku zračnu luku uložit će se gotovo isto toliko novca kao u zagrebačku, a glavnina novca bit će iz europskih izvora”, naglasio je premijer Zoran

Milanović. Prema europskim pravilima, Zračna luka Dubrovnik iz svojeg poslovanja morat će osigurati oko 75 milijuna eura za provedbu ovog projekta.

Prema razvojnom planu u ZL-u Dubrovnik gradit će se nova uzletno-sletna staza i postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom. Rekonstruirat će se i dograditi kompleks putničkog terminala koji treba prilagoditi zahtjevima šengenskog graničnog režima. Nove objekte dobit će i spasilačko-vatrogasne službe te uprava zračne luke.

Znatan dio investicije otići će na obnovu sustava vodoopskrbe, odvodnje

i gospodarenja otpadom, gradnju pristupnih cesta i parkirališta za automobile i autobuse. Kvaliteta postojeće infrastrukture ne udovoljava sigurnosnim zahtjevima, a mora se obnoviti i zbog razaranja još iz vremena Domovinskog rata.

Budući da više od 64 posto dubrovačkih turista stiže zrakom, obnova će dati doprinos i razvoju te djelatnosti. Ukupni godišnji kapacitet Zračne luke Dubrovnik tako će sa sadašnjih 1,5 milijuna putnika do 2019. narasti na 5,5 milijuna putnika.

Agronomska komora Vlada je u Hrvatski sabor poslala i Konačni pri-

jedlog zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori. Ta će komora svojim članovima davati status ovlaštenih agronoma i voditi njihov popis. Zastupat će njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

Status ovlaštenog agronoma pomoći će članovima u dobivanju poslova na natječajima i korištenju EU fondova. Agronomska komora financirat će se upisninom, članarinom, donacijama, naplatom usluga i drugim zakonskim načinima. Za prve korake u osnivanju Hrvatske agronomske komore hrvatska će vlada u iduće tri godine izdvojiti 250.000 kuna.

Agencija za ugljikovodike još nema sektor za eksploataciju Agencija za ugljikovodike u prošloj je godini imala prihod od 13,9 milijuna kuna i rashode od 4,7 milijuna kuna. Sva zarada ostvarena je vlastitim poslovanjem, odnosno u najvećem dijelu naplatom usluga od kompanija koje su zainteresirane za istraživanje potencijalnih ležišta naf-

te i plina na hrvatskom području. Vlada je podržala izvještaj o radu agencije u 2014. godini. U agenciji je zaposleno 16 osoba, uglavnom ekonomisti, pravnici, inženjeri geologije, rudarstva i naftnog rudarstva te profesori geologije i geografije. Agencija će se popunjavati osobljem kako

9

bude rastao obujam rada. Sada, primjerice, još nema sektora za eksploataciju jer još nisu započela ni istraživanja koja bi mogla dovesti do korištenja pronađenih ležišta. U Agenciji procjenjuju da bi sektor za eksploataciju mogao biti ustrojen za tri do šest godina.

Agencija za investicije i konkurentnost je na jednoj od najvećih investicijskih konferencija u svijetu Annual Investment Meeting, u Dubaiju, drugu godinu za redom dobila nagradu za najbolji investicijski projekt u Istočnoj Europi. Ove godine nagradu je dobila za projekt Međunarodne zračne luke Zagreb. Investicijski projekt izgradnje novog putničkog terminala te zračne luke vrijedan je 265 milijuna dolara. Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić je prilikom preuzimanja nagrade izjavio kako je to veliko priznanje Hrvatskoj, ali i pokazatelj da u našoj zemlji ne nedostaje pravih investicijskih projekata. “Iznimno sam ponosan što smo dvaput zaredom osvojili nagradu za najbolji FDI projekt. Prošle godine do-

bili smo nagradu za investicijski projekt Plive, članice Teva Grupe”, istaknuo je Novinić. Dodao je kako je to zaista velika nagrada jer je dobivena u iznimno jakoj konkurenciji projekata iz ostalih zemalja, primjerice Češke, Poljske i Turske. Te države svake godine ulažu znatna sredstva u promociju svojih projekata na stranim tržištima, a posebice na tržištima Bliskog istoka i UAR-a.

Inače, u dvije godine u izgradnju novog terminala uloženo je gotovo 130 milijuna eura, a do kraja 2016. očekuje se investiranje još bar 100 milijuna eura. (S.P.)

Sjednica Nadzornog odbora Ine

Uprava imenovana na godinu dana

Nadzorni odbor Ine je ponovno imenovao Zoltana Aldotta za predsjednika Uprave Ine, te Niku Dalića, Gabora Horvatha, Ivana Krešića, Davora Mayera i Petera Rataticsa za članove Uprave. No imenovani su samo na godinu dana, za razdoblje do 31. ožujka 2016. godine.

U javnost su stigle informacije da su na sjednici NO-a četiri hrvatska predstavnika tražila da uprava bude izabrana na četiri godine, ali su ih preglasala petorica predstavnika MOL-a.

Izbor na godinu dana ne sviđa se ni ministru gospodarstva Ivanu Vr-

doljaku. “Vlada je preporučila da se hrvatski članovi Ine izaberu na četiri godine. Odluka da se ne prihvati preporuka drugog velikog dioničara sigurno nije dobra poruka investitorima i poslovnim partnerima”, rekao je Vrdoljak. MOL je odgovorio da je reizbor članova Uprave na godinu dana u najboljem interesu Ine, s obzirom na pregovore dvaju Ininih dioničara i dva arbitražna postupka koji su u tijeku. Izbor na godinu dana pruža fleksibilnost NO-u za razdoblje nakon novog sporazuma ili okončanja arbitraže. Stoga se ne isključuje reizbor članova Uprave u 2016. godini, na novi mandat, poručio je MOL. NO je dao i suglasnost na revidirana financijska izvješća za 2014., a razmatrao je i izvješće o stanju Ina Grupe za 2014.

(I.V.)

10 AKTUALNO

( 5,2 mlrd €

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

predviđeno za resor poljoprivrede do 2020.

( 2,2 mlrd €

nacionalno sufinanciranje u tom razdoblju

ZAJEDNO DO EU FONDOVA: za poljoprivredu 7,4 milijarde eura do 2020.

Šansa za veliki iskorak Govoreći o mogućnostima poljoprivrede, potpredsjednik Vlade Branko Grčić je istaknuo kako je cilj da europski fondovi postanu najvažniji izvor javnih investicija i značajni pokretač privatnih investicija Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Hrvatske vode koriste EU fondove

Z

U radu osječke konferencije sudjelovao je i Ivica Plišić, direktor Hrvatskih voda koje aktivno koriste EU sredstva za intenzivni razvoj vodnog sektora.

“Direktno u funkciji poljoprivrede su sustavi navodnjavanja, a te poslove vodimo u ime i za račun županija jer su one, po slovu zakona, formalni investitori. Ukupno se priprema 48 projekata, a u ovom programskom razdoblju bit će novca za 24 projekta. Riječ je o godišnjim ulaganjima od 100 milijuna kuna, odnosno do 2020. oko 100 milijuna eura za projekte vezane uz sustave navodnjavanja. Aktivni smo i u tzv. vodnokomunalnom sektoru, a to je vodoopskrba i odvodnja. Za to je, kad je riječ o vodnom sektoru, predviđen i najveći novac - 1,1 milijarda eura u sedam godina. Trenutačno se u tom sektoru, ‘vrti’ 99 projekata. Prema sadašnjoj viziji, samo u vodnom sektoru imat ćemo do 2026. oko 300 konkretnih projekata”, rekao je Plišić.

a ostvarivanje strateških ciljeva zapošljavanja, stvaranja konkurentnog gospodarstva, ravnomjernog razvoja svih hrvatskih krajeva do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 96 milijardi kuna, od čega 81 milijarda iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, te 15 milijardi kuna nacionalnog sufinanciranja.

“Primarni cilj Vlade je iskoristiti ta sredstva za stvaranje novih radnih mjesta, jačanje gospodarstva i ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske”, rekao je proteklog tjedna Branko Grčić, potpred-

Vlada je povukla dobar potez kada je lani otvorila prve natječaje iz Programa ruralnog razvoja, rekao je Jakovina sjednik Vlade, u Osijeku na drugom skupu iz serije promotivnih skupova Zajedno do EU fondova.

Govoreći o mogućnosti-

ma poljoprivrede, Grčić je istaknuo kako je cilj da europski fondovi postanu najvažniji izvor javnih investicija i značajni pokretač privatnih investicija te da se može očekivati da, u najboljim godinama privlačenja sredstava, EU fondovi pridonesu i do dva posto većoj stopi rasta BDP-a nego što bi to bilo bez tih sredstava.

Prema procjenama, EU fondovi bi na taj način svake godine pridonijeli

očuvanju radnih mjesta i novom zapošljavanju između 15.000 i 20.000 ljudi.

Priprema odrađena, stižu rezultati Konkretno, kada je riječ o agraru u širem smislu, kroz Program ruralnog razvoja godišnje je predviđeno 2,7 milijardi kuna, a za izravne potpore poljoprivrednicima osigurano je 9,2 miljarde kuna.

“Čeka nas veliki posao, ali i uspjeh u godinama koje dolaze. Ova vlada je odradila ogroman posao pripreme, a sada dolaze rezultati”, rekao je Grčić, dok je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo kako je za resor poljoprivrede do 2020. godine predviđeno 5,2 milijarde eura, što uz 2,2 milijarde eura nacionalnog sufinanciranja, čini ukupan iznos od 7,4 milijarde eura.

Jakovina je naglasio kako se pokazao dobrim potez Vlade kada je krajem prošle godine otvorila prve natječaje iz Programa ruralnog razvoja.

Naime, Europska komisija je prije tjedan dana prihvatila hrvatski program, a čeka se još samo formalna pisana potvrda. “Podsjećam kako su nam u tom segmentu na raspolaganju 2,4 milijarde eura. U tijeku je natječaj za Mjeru 4, odnosno

ulaganja u fizičku imovinu i moram reći da je interes iznad svih očekivanja. Natječaj traje do 10. travnja, a do sada je već za tri podmjere pristiglo više od 1200 prijava, od kojih je 135 već uneseno u sustav. Ukupna vrijednost te mjere koja ima nekoliko podmjera iznosi 640 milijuna kuna tako da će, ako ostane novca, novi natječaj biti raspisan u rujnu”, rekao je Jakovina.

Brlošić: Previše smo rascjepkani

Kraljičak: Selo je ostalo bez mladih

Dok ne shvatimo da se moramo udruživati, neće biti puno pomaka u poljoprivredi. Umjesto kvalitetnog i učinkovitog udruživanja na temelju sličnih djelatnosti, nas su unatrag 10-15 godina upućivali na osnivanje silnih udruga, a time su nas zapravo rascjepkavali. Danas imamo oko 1100 udruga s područja poljoprivredne djelatnosti. To govori koliko smo razjedinjeni. Dok to ne shvatimo, neće biti pomaka.

Evo primjera iz mljekarstva: u selu imate pet proizvođača mlijeka po koje dolazi pet različitih otkupljivača mlijeka. To je nerazumno. Prvo što nam je činiti, treba se udružiti, istaknuo je Matija Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore.

Sada imamo mogućnosti, imamo financijska sredstva, imamo okvir i procedure kako doći do njih. Međutim, ne znamo u kakvoj su kondiciji oni koji trebaju biti nositelji tih programa. Kada je u pitanju poljoprivreda, onda vidimo da je naše selo ostalo bez mladih, odnosno bez osposobljenih ljudi koji mogu biti nositelji te proizvodnje.

Naša realnost je da su na selu korisnici socijalne pomoći, a kao takvi ne mogu biti nositelji razvoja ni korisnici projekata. Naravno da ih onda ni banke ne mogu prepoznati kao nekoga tko može nositi takve investicije, ocijenio je osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak.

11

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

( oko 1/3 postupaka ( od 2005. g. završi nagodbom

nagodbe imaju i status ovršne isprave

Iz prakse Suda časti HGK

Za rad i popravke iznad 500 kuna izdati ponudu i radni nalog Najviše prijava potrošača odnosi se na područja poput bankarstva i osiguranja, a sve ih je više iz područja online trgovine. Prigovori se pokreću katkad i zbog štete od 10 kuna, a postupak pred Sudom časti je besplatan Igor Vukić vukic@privredni.hr

Trgovac ne može tako postupati s potrošačem, posebno kada se prijava podnosi usmeno. Dužan je omogućiti potrošaču podnošenje prigovora odnosno reklamacije pa u slučaju neslaganja i povišenih tonova, u skladu s dobrim poslovnim običajima, treba potrošača uputiti da pisano podnese prijavu na adresu trgovca u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, ocijenili su suci. Tvrtka koja upravlja prodavaonicom kažnjena je opomenom, a u međuvremenu su i kupci dobili natrag novac za gojzerice koje nisu smatrali ispravnima.

E

uropska unija donijela je nove smjernice za alternativno rješavanje potrošačkih sporova koje bi trebalo ugraditi u nacionalna zakonodavstva zemalja članica. Hrvatska već ima dugogodišnje iskustvo u takvim postupcima koji se provode u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pri njezinu Centru za mirenje i Sudu časti.

Prema riječima tajnice Suda časti HGK Zdravke Kezele Kokorić, najviše prijava potrošača odnosi se na po-

Trgovac je dužan omogućiti potrošaču podnošenje prigovora odnosno reklamacije dručja poput bankarstva i osiguranja, a sve ih je više iz područja online trgovine. Prigovori se pokreću katkad i zbog štete od 10 kuna, a postupak pred Sudom časti je besplatan. U slučaju mirnog rješenja spora, postupak završava za najviše 30 dana što je i preporuka EU-a. Prosječno oko trećine pokrenutih postupaka završi nagodbom.

Od 2005. godine nagodbe su dobile i status ovršne isprave.

Iz prakse Suda časti izdvojili smo tri primjera koji oslikavaju prirodu

potrošačkih sporova, a i međusobnih poduzetničkih sukoba zbog narušavanja poslovnog morala, odnosno, dobrih poslovnih običaja.

Nemoralna konkurencija Sudu se obratila tvrtka A, uvoznik vina iz jedne inozemne vinarije. Primijetila je da je druga hrvatska tvrtka, nazovimo je B, također počela uvoziti vina iz te vinarije. Prijavitelj je surađivao s vinarijom od 1996. godine, od 2001. imao je ugovor za koji je smatrao da mu jamči ekskluzivna prava na uvoz i prodaju vina u Hrvatskoj. Budući da je u obradu tržišta od 1996. uložio prilično novca, smatra da mu prijavljena tvrtka predstavlja nemoralnu konkurenciju. U odgovoru

na prijavu tvrtka B ističe da je s vinarijom sklopila ugovor o distribuciji 2011. godine. Nakon upozorenja koje im je poslala tvrtka A, pitali su vinariju postoji li ekskluzivni ugovor. Iz vinarije je stigao odgovor da više nisu u ugovornom odnosu s tvrtkom A. Ta je tvrtka sudu potvrdila da se pred sudom u inozemstvu vodi spor vezan za raskid ugovora.

Pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pokrenut je i postupak radi naknade štete, zbog kršenja ugovora iz 2001. godine.

Polazeći od činjenice da obje tvrtke imaju svaka svoj ugovorni odnos s vinarijom, Sud časti zaključio je da tvrtka B nije počinila povredu koja joj je stavljena na teret.

U sporu se može raditi samo o eventualnom ne-

poštivanju prava i obveza koje proizlaze iz ugovornog odnosa prijavitelja, tvrtke A i vinarije, zaključio je Sud. Povodom toga se vode i drugi postupci pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Presudu Suda časti potvrdilo je i drugostupanjsko, žalbeno vijeće.

Ponašanje trgovca Drugi slučaj odnosi se na prijavu kupaca na ponašanje trgovca. Kupci su došli u prodavaonicu reklamirati planinarske cipele, gojzerice, od kojih jedna navodno propušta vodu. Trgovac je odgovorio da ne može odmah zamijeniti cipele, odnosno isplatiti iznos koji je prijavitelj uplatio jer, s obzirom na istrošenost pete na obući, mora provesti vještačenje. Ono će trajati 15 dana. Dodao je i da ne

može privremeno uručiti prijavitelju drugu obuću dok se vještačenje ne provede. Na to su prijavitelj i njegova supruga vrlo glasno reagirali, na što ih je trgovac upozorio da moraju tiše razgovarati ili se povući u drugu prostoriju ili ih moli da napuste prodavaonicu.

Sud časti je na kraju zaključio da je voditelj poslovnice postupio neprofesionalno, upozorivši kupca da će morati napustiti prodavaonicu ako se ne stiša. “Nije bitno na koji način, odnosno koji je izraz uporabljen (morat ću Vas zamoliti da napustite prodavaonicu ili izbacit ću Vas iz prodavaonice), a da bismo utvrdili da takvo ponašanje voditelja poslovnice predstavlja neprofesionalno ponašanje”, zaključio je Sud časti.

Snaga usmenog dogovora Javnu opomenu zaslužio je i trgovac-stolar koji je kupcu ugrađivao kuhinju po mjeri. Kupac je bio nezadovoljan rezultatom i brojnim nedostacima.

Dogovorena cijena bila je 1000 eura, a dogovor je sklopljen usmeno. Tu je Sud časti našao temelj za opomenu. Prema Zakonu o zaštiti potrošača za usluge popravka i održavanja proizvoda, čija je vrijednost veća od 500 kuna, trgovac mora ispostaviti potrošaču ponudu i radni nalog s opisom radova te upotrijebljenog materijala i dijelova za popravak.

Radni nalog potpisuju trgovac i potrošač. Zato što nije bilo radnog naloga, Sud je zaključio da je namjerno zaključen nejasan i nepotpun ugovor, koji je povrijedio i dobre poslovne običaje.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

( 35,5% žena

HGK: procjena blagdanske potrošnje

Uskrsna košarica od 647 do 1580 kuna

Poznato je kako tijekom blagdana raste potrošnja, što je vidljivo i u vrijeme Uskrsa koji ujedno obilježava i početak turističke predsezone. Uskrsna košarica prati potrošnju i sadržaj blagdanskog stola od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka i to kroz tri kategorije - skromniju, srednju i bogatu. U Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore procjenjuje kako ove godine skromnija košarica iznosi oko 647 kuna, srednja oko 1205 kuna, a bogata 1580 kuna.

Cijene se razlikuju u vrsti i količini proizvoda, ali i u cijeni glavnih proizvoda u košarici. Tako skromnija košarica uključuje srdelice ili oslić za večeru na Veliki petak ili svinjetinu za uskrsni ručak dok bo-

gatija uključuje bakalar za Veliki petak i janjetinu za uskrsni ručak.

Iz dobivenih podataka može se zaključiti kako će više od 50 posto hrvatskih građana kupovati u hipermarketima, 31 posto njih u manjim prodavaonicama, a 26 posto na tržnicama. Za Uskrs se kupuje približno 42 posto namirnica iz domaće proizvodnje. U HGK-u predviđaju kako će potrošnja za uskrsne blagdane biti u skladu s prošlogodišnjom.

“Ne očekujemo značajniji rast potrošnje s obzirom na to da veliki dio građana još mora štedjeti čak i na osnovnim životnim namirnicama poput hrane. Pozivamo na kozumiranje hrvatskih namirnica jer time čuvamo naša radna mjesta i potičemo potrošnju, koja je uz investicije i izvoz ključni faktor u poticanju gospodarske aktivnosti i rasta gospodarstva”, naglasila je Sanela Vrkljan, direktorica Sektora za trgovinu HGK. (S.P.)

Brodosplit za Plovput

Brod-graditelj za 54,3 milijuna kuna U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata položena je kobilica za Novogradnju 482. Riječ je o gradnji radnog broda betonare, ugovorenoj za domaćeg naručitelja, tvrtku Plovput iz Splita.

Vrijednost investicije je 54,3 milijuna kuna, a gradi se prema projektno-tehničkoj dokumentaciji Brodarskog instituta, koju je odobrio Hrvatski registar brodova. Brod je dužine 48,20 metara, širine 11,30 metara i visine na boku četiri metra, a imat će nosivost 705 tona. Specifičnost broda je to što ima vlastitu pramčanu rampu putem koje, neovisno o ukrcaju vode i građevinskog materijala, ulazi i jedan građevinski stroj kamion, bager ili autodizalica.

Njegova je namjena, uz izgradnju novih objekata sigurnosti plovidbe, i održavanje postojećih u području signalizacije, kao i obavljanje najsloženijih hidrograđevinskih poslova na moru te opskrba svjetionika pitkom vodom.

Brod je jednotrupni, elektrolučno zavaren, s dva pogonska dizel motora i dva brodska vijka s fiksnim krilima, dva kormila u struji brodskog vijka i s dodatnim poprečnim pramčanim i krmenim porivnicima. (J.V.)

u upravnim i nadzornim odborima već ima Norveška

U Hrvatskoj premalo žena u upravnim i nadzornim odborima

Žene: treba li nam mandatorna kvota?

Rodne kvote postoje u devet europskih zemalja, a za sobom uvijek povlače rast udjela žena u upravnim odborima. Kod nas taj udjel izosi oko 10 posto Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

O

d 2008. do 2013. broj poduzetnica u Hrvatskoj se uvećao sa 18 na 25 posto, no prostora za napredak i dalje ima, rečeno je na konferenciji Poslovnog dnevnika Žene poduzetnice. Jedna od tema skupa bilo je i uvođenje mandatornih kvota za žene u upravnim i nadzornim odborima trgovačkih društva. Kako bi potakle uključenost žena u

Europski parlament već je izglasao regulativu o zapošljavanju žena u upravnim odborima poslovni svijet, neke europske države odlučuju se za modele pozitivne diskriminacije: trgovačkim društvima određuje se obveza angažmana određenog udjela žena u upravljačkim strukturama. Dok jedni smatraju da je riječ o dobrodošlom modelu poticanja veće ravnopravnosti spolova, drugi ističu kako ta mjera neće riješiti problem zastupljeno-

sti žena u korporativnim strukturama ispod razine upravnih odbora. U Hrvatskoj se postotak žena u upravnim i nadzornim odborima kreće između 10 i 20 posto, ovisno o vrsti tvrtke. I same žene iz svijeta biznisa podijeljene su kad su u pitanju kvote.

Za i protiv kvota Članica Nadzornog odbora Agrokora Ljerka Puljić, koja je najveći dio karijere provela na upravljačkim pozicijama, osobno je za uvođenje kvota.

Smatra kako su u Hrvatskoj promjene vidljive ali i prespore te bi nam ovim tempom trebalo 80 godina da postignemo punu ravnopravnost.

“Kad bi kvote postojale, onda bi kolege koje upravljaju ljudskim resursima vodile računa i o pripremanju kolegica unutar tvrtke koje bi mogle preuzeti određene funkcije.

Pratilo bi ih se kroz karijeru, treniralo, i mislim da bi to dugoročno unaprijedilo poziciju žena”, rekla je Ljerka Puljić. Istaknula je kako postojanje tzv. staklenih stropova u društvu nije tako vidljivo jer nitko neće otvoreno diskriminirati zbog spola. “Postoje drugi kriteriji kada se procjenjuju kolege, a

kada kolegice, a za to smo u određenoj mjeri i same odgovorne”, naglasila je Ljerka Puljić.

Iako je na jednom od prijašnjih poslova i sama osjetila što znači stakleni strop, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Zagreba Mirka Jožić smatra da uvođenje kvota nije najbolje rješenje.

“Nikad ne bih nekome dala prednost samo zato što je žena. Ulazak u upravne odbore treba ovisiti samo o kompetenciji, a ne o tome jeste li muškarac ili žena. Uvođenje kvota neće nam pomoći.

Stvar je u svijesti i u odgoju, a žene se same moraju promijeniti”, stav je Mirke Jožić.

Direktorica HEP Opskrbe Tina Jakaša u svojem 15-godišnjem iskustvu u energetici kaže da se nikad nije susrela s neravnopravnošću spolova.

“HEP je državna tvrtka i vezana je uz politiku.

Sve političke elite daju naznake da će tražiti stručne kadrove, te je nebitno jesi li muško ili žensko. Ne znam tko bi pristao na poziciju u upravnom odboru ako zna da je tu došao samo zbog kvote”, istaknula je Tina Jakaša.

Europski parlament prošle je godine izglasao regulativu kojom bi velike europske tvrtke koje kotiraju na burzi bile do 2020. obvezne na 40 posto pozicija u svojim upravnim odborima zaposliti žene.

Europski primjeri Njemačka je već napravila prvi korak usvajanjem zakona kojim se od iduće godine 30 posto mjesta u nadzornim odborima u stotinjak velikih tvrtki mora dodijeliti ženama. Kada se pogledaju zemlje u Europi koje najbolje kotiraju po tom pitanju, Norveška je prva na listi sa 35,5 posto žena u upravnim i nadzornim odborima, slijede Švedska, Finska, Francuska koje imaju nešto manje od 30 posto, te Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Nizozemska s iznad 20 posto. Norveška je bila prva koja je usvojila rodnu kvotu 2008. godine, nakon čega su isto učinile i Francuska, Finska, Belgija, Nizozemska i Danska. Kvote su prisutne i u Španjolskoj, Islandu i Italiji. Najveći porast udjela žena u upravnim odborima u Europi ostvaren je u zemljama koje su uvele zakonodavne mjere u tom području.

enterprise europe

info

Broj 128, 6. travnja 2015.

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta

Digitalno tržište na razini cijele Europe Europska komisija pokrenula je aktivnosti kojima će se i u digitalnom svijetu porušiti postojeće barijere u prekograničnom poslovanju ili korištenju usluga i na taj način i na internetu stvoriti jedinstveno europsko tržište Digitalna tehnologija dio je svakodnevnog života. Od učenja ili gledanja filmova, kupovine ili prodaje na internetu do povezivanja s prijateljima ili liječnikom - mnoštvo je prilika u digitalnom svijetu.

No svakoga dana u Europskoj uniji ljudi i tvrtke koji se koriste internetom nailaze na prepreke, od geografskog blokiranja sadržaja preko prekograničnih parcijalnih usluga do nemogućnosti korištenja sadržaja iz druge zemlje članice. Digitalne usluge prečesto ostaju ograničene nacionalnim granicama.

Europska komisija je upravo stoga donijela odluku da se te i takve prepreke uklone i stvori jedinstveno digitalno tržište kojim će Europska unija svoje pravilo jedinstvenog tržišta prenijeti i u digitalnu sferu. Posljedica takve odluke trebao bi biti veći gospodarski rast kao i stvaranje novih radnih mjesta na našem kontinentu.

Prva diskusija povjerenika o ovoj temi i stvaranju strategije jedinstvenog digitalnog tržišta održat će se u svibnju i na njoj će se definirati glavna područja na kojima će Europska komisija fokusirati svoj rad kako bi potaknula stvarne promjene za potrošače i poslovni svijet.

Europski povjerenik za Digitalnu ekonomiju i društvo Günther H. Oettinger ističe kako Europa ne može biti prva u digitalnoj revoluciji s mrežom od 28 različitih pravila za komunikacijske usluge, autorska prava, računalnu sigurnost i zaštitu podataka. “Mi trebamo europsko tržište koje će dozvoliti novim poslovnim modelima da procvjetaju, start-upima da rastu i industriji da iskoristi prednost interneta. Istovremeno, ljudi također moraju ulagati u svoja računalna znanja, bilo to na svom poslu ili u slobodno vrijeme”, smatra Oettinger.

Pomaknimo te ograde i zidove koji nas blokiraju na internetu, rekao je potpredsjednik EK zadužen za Jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip. “Ljudi moraju imati mogućnosti slobodno prelaziti granice i na mreži kao što to jednostavno čine u stvarnosti. Inovativni poduzetnički pothvati moraju se podržati i moramo im omogućiti da rastu diljem Europske unije, a ne samo unutar granica pojedine članice. To će biti veliki posao za nas, no mi trebamo krenuti s velikom ambicijom. Europa mora iskoristiti sve što nam pruža digitalno doba - bolje usluge, više sudjelovanja i nova radna mjesta”, ističe Ansip.

Orijentacijska debata koja je održana krajem ožujka pokazala je tri glavna područja na koja će Komisija fokusirati svoj rad tijekom svog mandata. Prvo je bolji pristup gospodarstvenicima i potrošačima digitalnim uslugama i dobrima.

Tu će se podržati jačanje prekograničnog internetskog trgovanja, posebice za mala i srednja poduzeća, kroz harmonizaciju potrošačkih i ugovornih prava te stvaranjem efikasnije i jeftinije dostave naručenog. Danas samo 15 posto kupaca kupuje u online dućanima drugih zemalja članica Unije - što je posljedica toga da cijena dostave i poštarine često doseže vrijednost robe koja se kupuje. Drugo područje fokusa Komisije bit

će rješavanje problema geo-blokiranja.

Jako mnogo Europljana ne može koristiti internetske usluge koje su dostupne u drugim zemljama članicama, često bez pravog razloga, ili se njihovi zahtjevi za kupovinama preusmjeravaju na lokalne dućane koji imaju drugačije cijene.

Takva diskriminacija ne smije postojati na zajedničkom tržištu Europske unije.

Moderniziranje zaštite autorskih prava također treba osigurati pravu ravnotežu između interesa stvaratelja i onih koji njihove proizvode koriste. To će građanima svakako poboljšati pristup kulturnim dobrima i na taj način podržavati kulturnu raznolikost, dok će se istovremeno otvoriti nove mogućnosti za umjetnike i stvaratelje sadržaja i osigurati bolje korištenje tih prava.

Digitalnom tržištu trebala bi pomoći i inicijativa za pojednostavljenje plaćanja poreza na dodanu vrijednost, kako bi se pojačale prekogranične poslovne aktivnosti, posebice malih i srednjih tvrtki. Cijena i kompleksnost rješavanja problema s plaćanjima stranih poreza su veliki problem upravo za takve tvrtke. Troškovi vezani uz različite zahtjeve pri plaćanjima poreza na dodanu vrijednost u zemljama članica procjenjuju se na čak 80 milijardi eura.

enterprise europe Novi pogon Euro Vite

EU sredstva za visoku kvalitetu dodataka prehrani

Europskim novcem mala istarska tvrtka povećala je proizvodne kapacitete i pojačala proizvodnju dodataka prehrani te zaposlila 30 novih radnika. Projekt je financiran sa 115.000 eura iz IPA programa, komponente Regionalna konkurentnost Marko Percan Projektom Modernom i efikasnom proizvodnjom do bolje konkurentnosti tvrtka Euro Vita dobila je bespovratna sredstva od Europske unije koja je uložila u novi prostor i proizvodnju. Projekte su svojim partnerima predstavili direktor tvrtke Denis Ivančić i voditeljica projekta Andrea Pančur.

Euro Vita se bavi razvojem, proizvodnjom, distribucijom i izvozom farmaceutskih proizvoda, a zahvaljujući bespovratnim sredstvima Europske unije tvrtka je preselila u veći prostor i investirala u proizvodni pogon. Svoj projekt ostvarila je u sklopu natječaja Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva koji je financiran u okviru IPA programa, komponente Regionalna konkurentnost.

U konkurenciji više od 1000 zaprimljenih projekata Euro Vita je kao jedina tvrtka iz Istre postala korisnik sredstava, zajedno s još 52 hrvatske tvrtke. Na svečanoj do-

djeli ugovora koja je održana 19. lipnja 2013. u Ministarstvu gospodarstva direktor tvrtke Denis Ivančić primio je darovnicu u iznosu od 155.000 eura.

“Tvrtka je osnovana 2008. godine i do sada su za nas proizvodnju radile druge tvrtke, iz SAD-a, Švedske i Kine, a sada krećemo s vlastitom proizvodnjom koja će pokrivati naše potrebe, ali kojom ćemo pokrivati i male i srednje tvrtke iz Hrvatske, regije i Europske unije”, kaže Ivančić. “Osim proizvodnje, također ćemo pokrenuti dva internetska portala i tiskati knjigu na hrvatskom i engleskom jeziku, a za te proizvode razvit ćemo i aplikacije. Osim sjedišta u Pazinu, podružnice tvrtke postoje i u Sloveniji, BiH, Srbiji i Švicarskoj, a izvozimo u Slovačku, Češku, Albaniju, Makedoniju i Crnu Goru”, kaže Ivančić.

U idućih šest mjeseci, kada proizvodnja

krene, tvrtki je cilj otvoriti se prema regiji i Europskoj uniji kao i prema afričkom tržištu. Trenutno u ponudi imaju 14 proizvoda, a planiraju na tržište plasirati još 36 novih te zaposliti još 30 ljudi. Od proizvoda uvoze jedino tigrovu mast, a sve ostale su sami razvili.

“Ovim projektom pokrenuli smo vlastitu proizvodnju. Vodili smo se idejom da proizvodimo male serije proizvoda kojima bismo pokrivali male i srednje tvrtke. Problem tih tvrtki je da pri narudžbama često moraju naručiti preveliku količinu koja se čeka do pola godine. To jednostavno nije dobro za manje tvrtke. Zato ovdje imamo veliki prostor u kojem možemo plasirati manje količine proizvoda, što je vrlo praktično, jer se na taj način najprije može vidjeti prolaznost proizvoda na tržištu. Što se konkurencije tiče, za nas definitivno ima mjesta. Strojeve smo uvezli iz

Italije i imamo kapacitet od 72.000 kapsula dnevno”, kaže Ivančić. U tvrtki ističu kako ne bi išli u proizvodnju da nisu dobili sredstva Europske unije.

“Proizvodnja nije samo nabava strojeva, nego je to i opremanje prostora, priprema uvjeta, zapošljavanje stručnih ljudi… dakle, velika investicija s mnogo komponenti - prevelika da bi se pokrenula samo vlastitim sredstvima. Kad je riječ o projektu, suradnja s resornim ministarstvom bila je odlična i imali smo punu podršku.

Ipak, problem kod poslovanja u Hrvatskoj je svakako birokracija. Primjerice, mi smo svake godine poslovali s prosječnim porastom prometa od 50 posto, sve do 2014., kada nam je promet pao i to zato što iz Ministarstva zdravstva još ni danas nismo dobili rješenje koje potvrđuje da su naši proizvodi usklađeni s regulativama Europske unije. To nas je zakočilo. Da je procedura dobivanja rješenja brža i efikasnija, i mi bismo bolje i efikasnije poslovali. Zato nam je cilj sve više se orijentirati prema izvozu”, zaključuje Ivančić.

www.een.hr

6. travnja 2015.

2 3

Operativni program Promet 2007.-2013.

Završen EU projekt kojim se jača kapacitet prometnog sektora u Hrvatskoj Program tehničke pomoći vrijedan je četiri milijuna kuna, a u godinu dana njegova trajanja provedeno je više od 50 različitih projektnih aktivnosti poput procjenjivanja prometnih projekata i 16 trening modula za 300 sudionika U Zagrebu je obilježen dovršetak EU projekta namijenjenog jačanju kapaciteta prometnog sektora u Hrvatskoj, koji je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture provodilo kako bi osiguralo učinkovito upravljanje i korištenje fondova Europske unije te ojačalo kapacitete prometnog sektora u Hrvatskoj.

Projekt Tehnička pomoć Operativnoj strukturi za promet za upravljanje Operativnim programom i provedbu projekata treći je segment Operativnog programa Promet 2007.-2013. za čiju je provedbu predviđeno više od 278 milijuna eura od čega gotovo 237 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, te nešto više od 41 milijun iz nacionalnih sredstava. Program Tehničke pomoći vrijedan je četiri milijuna kuna, a u godinu dana njegova trajanja provedeno je više od 50 različitih projektnih aktivnosti poput procjenjivanja prometnih projekata i 16 trening modula za 300 sudionika.

Edukacije za provedbu projekata Polaznici treninga su ujedno i korisnici projekata koji se sufinanciraju iz Operativnog programa Promet, kao što su HŽ infrastruktura, Hrvatske ceste, Zračna luka Dubrovnik te predstavnici tijela iz sustava upravljanja EU fondovima poput Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Polazili su treninge iz područja javne nabave, državnih potpora, kohezijske politike, projektnog menadžmenata i programiranja za financijsko razdoblje 2014-2020. Njih tridesetak je sudjelovalo na studijskim putovanjima u Belgiju, Češku i Poljsku kako bi se upoznali s primjerom dobre prakse korištenja novca iz europskih fondova i provedbom projekata. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić istaknuo je da će provedba projekta Tehnička pomoć koristiti sektoru prometa u pripremi dokumentacije za povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i u segmentima javne nabave, državnih potpora, kohezijske politike i programiranja za iduće financijsko razdoblje.

“Samo iz EU operativnog programa Konkurentnost i kohezija Hrvatskoj je u razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju 1,3 milijarde eura, od čega 500 milijuna za željeznicu, 100 milijuna eura za Zračnu luku Dubrovnik, 170 milijuna eura za gradski i prigradski promet, 60 milijuna eura za unutarnju plovidbu i osam milijuna eura za povezivanje kopna i otoka”, rekao je Antešić. Pozvao je hrvatske tvrtke da prijave prometne projekte jer ima još neiskorištenog novca iz EU fondova.

Modernizacija željeznice Hrvatska su na raspolaganju sredstva iz europskih strukturnih investicijskih fondova koji znatnu potporu pružaju modernizaciji prometne infrastrukture i to stvaranjem prometne mreže koja će koristiti resurse u svim prometnim segmentima te nadopunjati prometne povezanosti. Projekt obnove željezničkih pruga, cestovne mreže, riječnih i zračnih luka i izrade projektne dokumentacije Ministarstvo provodi kroz Operativni program Promet 2007.-2013., a on se pak provodi kroz tri prioritetne osi - modernizacija željezničkog sustava u Hrvatskoj i priprema projekata u sektoru prometa, unapređenje sustava unutarnje plovid-

be u Hrvatskoj te tehnička pomoć. Prvi prioritet Hrvatske je modernizacija željezničkog sustava i priprema projekata u prometnom sektoru. Cilj je poboljšanje željezničke mreže na TEN-T koridorima, regionalne i prigradske mreže te izrada potrebnih studija i priprema infrastrukturnih projekata za sljedeće programsko razdoblje. Hrvatska mreža željeznica obuhvaća 2604 kilometra i predstavlja dobar omjer kilometara i stanovništva zemlje - 1556 osoba po kilometru, a što Republiku Hrvatsku stavlja u rang s razvijenim europskim zemljama, primjerice Švicarskom.

Razvoj unutarnje plovidbe No, 90 posto željezničke mreže čine jednokolosiječne pruge, samo 36 posto pruga je elektrificirano, a problem su i ograničenja brzine, zastarjela prometna kontrola i signalizacijski sustavi. Dodatne mogućnosti za modernizaciju željezničkog sustava otvorile su se Hrvatskoj kroz pretpristupne programe Europske unije (ISPA i IPA) te nakon pristupanja kroz strukturne i investicijske fondove, tim više što gotovo 55 posto željezničke mreže u Hrvatskoj čine linije važne za međunarodni promet.

Drugi prioritet je unapređenje sustava unutarnje plovidbe. Cilj mu je poboljšanje hrvatskog sustava unutarnjih plovnih putova stvaranjem uvjeta za sigurnu unutarnju plovidbu te usklađivanje s minimalnim plovidbenim zahtjevima i poboljšanje lučke infrastrukture. Ukupna duljina unutarnjih plovnih putova u Hrvatskoj je 1016,80 kilometara, a povoljan zemljopisni položaj u srcu Europe daje vrlo značajan potencijal.

Međutim, zbog različitih uvjeta plovidbe, tehničke zastarjelosti i potkapacitiranosti hrvatski sustav luka na unutarnjim plovnim putovima nedovoljno je iskorišten i obilježava ga neuravnotežena potražnja za prijevozom robe na rijekama Savi i Dunavu. Stoga je cilj poboljšati i obnoviti sustav unutarnje plovidbe u Hrvatskoj kako bismo ga učinili privlačnijim i konkurentnijim u usporedbi s drugim oblicima prijevoza. Treći je prioritet tehnička pomoć upravljanju Operativnim programom te jačanju kapaciteta upravljačkog tijela i drugih tijela uključenih u provedbu ovog operativnog programa i potencijalnih korisnika kao i priprema strateških dokumenata za područje prometa.

enterprise europe Moj Zaba start

Nagrađeni inovativni

Deset projekata dobilo je 12 financijskih potpora najveće hrvatske banke ukupnog iznosa milijun kuna. Devet nagrada dodijelila je stručna k Dodjelom nagrada završen je projekt Moj Zaba Start u kojem je sudjelovala i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u okviru natječaja Moja prilika – za inovativne poduzetničke i start-up projekte.

tri po odabiru javnosti s time da su komisija i javnost u dva natječaja odabrali isti pobjednički projekt.

Značajna je činjenica da projekti koji su se plasirali u finale te osvojili potpore dolaze iz različitih sektora i industrija. Zastupljeni su dizajn, kultura, web portali, IT aplikacije i tehnologije, zaštita okoliša, prijevoz, proizvodnja, rekao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić.

“To pokazuje da Hrvatska ima širok poduzetnički potencijal i da kao društvo moramo nastaviti činiti puno više u osiguravanju uvjeta za realizaciju tog potencijala.

Naravno, za svaki dobar početak važni su i krajnji kupci proizvoda pa značajnim smatramo i velik angažman šire javnosti koja je putem naše web stranice s čak 30.000 glasova pomogla odabrati tri dobitnika financijskih potpora. U poduzetništvu je hrvatska sadašnjost i bolja budućnost. Ve-

Na svečanoj dodjeli održanoj u prostorima Vidikovca u Zagrebu predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić te članovi Uprave Daniela Roguljić Novak i Lorenzo Ramajola uručili su nagrade pobjednicima natječaja Moja prilika za inovativne poduzetničke koncepte, Moja zelena zona za zeleno poduzetništvo i Moja kreativna crta za kreativnu industriju i kulturu. Ova tri natječaja dio su projekta Moj Zaba Start 2014./2015., odnosno doniranja Zagrebačke banke koje je usmjereno poticanju poduzetništva. Deset projekata dobilo je 12 financijskih potpora ukupnog iznosa milijun kuna – devet po izboru stručne komisije, a

Potpore u poljoprivredi

RAPEX

Počelo podnošenje jedinstvenog zahtjeva

Sustav za opasnih

Temeljem novog Zakona o poljoprivredi donesen je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja kojim se propisuje podnošenje jedinstvenog zahtjeva za potporu od ove godine.

Na jedinstvenom zahtjevu korisnici mogu zatražiti potporu iz programa

izravnih plaćanja – osnovno plaćanje, plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, preraspodijeljeno plaćanje, proizvodno vezanu potporu, plaćanje za mlade poljoprivrednike i program za male poljoprivrednike. Na istom zahtjevu traži se i potpora za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima - maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplod-

ne krmače, kao i za potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja koje se financiraju iz državnog proračuna – za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja te potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja predviđenu Programom ruralnog razvoja, i to za: mjeru 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, mjeru 11 Ekološki uzgoj i mjeru 13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima.

Prošle je godine zabranjen ulazak na tržište EU-a ili je s njega povučeno gotovo 2500 proizvoda, od igračaka do motornih vozila, koji su opasni za potrošače u EU, pokazuju novi podaci koje je objavila Europska komisija. Europska komisija i države članice već 12 godina zajedničkim snagama nastoje zaštititi europsko tržište od opasnih proizvoda široke potrošnje.

U tu se svrhu koriste sustavom brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode.

Podnošenje jedinstvenog zahtjeva u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započelo je 30. ožujka.

Svaki proizvod u Europi mora biti siguran za naše građane, kaže Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova.

“Potencijalno škodljivi pro-

Popunjavanje jedinstvenog zahtjeva u Agronet aplikaciji (www.apprrr.hr) moguće je ispuniti još od 28. ožujka, a popunjeni zahtjev potrebno je isprintati, potpisati i poslati poštom u nadležni regionalni ured Agencije za plaćanja ili ga tamo dostaviti osobno.

www.een.hr

6. travnja 2015.

projekti

4 5

Poduzetnički impuls

komisija, a tri su dodijeljene po izboru javnosti selim se svakom koraku u tom smjeru koji ćemo napraviti zajedno”, istaknuo je Živaljić.

Natječaji su raspisani 1. listopada 2014., a zaprimljeno je 600 prijava (Moja prilika – više od 200; Moja zelena zona – više od 150; Moja kreativna crta – gotovo 240). Nakon što je stručna komisija svakog od triju natječaja odabrala po 10 finalista (30 ukupno), svi su prošli edukaciju o poslovnom planiranju kojoj su polaznici dali visoku ocjenu: 4,8. Nakon prezentacije pred komisijom odabrano je devet pobjednika, a stručna javnost je glasovima putem stranice www.mojzabastart.hr odabrala tri pobjednička projekta.

U natječaju Moja prilika projekti Nogar za bicikl s pumpom V-Pump, Samoljepljiva tkanina Gearskin i Web aplikacija Rentlio dobili su nagradu stručne komisije od po 100.000

kuna, a web aplikacija Rentlio osvojila je i nagradu javnosti u iznosu od 33.000 kuna.

U natječaju Moja zelena zona projekti iCat – zero emission island catamaran, Organska olovka Fabula i Sustav za obradu, pročišćavanje i dezinfekciju balastnih voda i drugih tekućina dobili su nagradu stručne komisije od po 100.000 kuna, a iCat – zero emission island catamaran dobitnik je i nagrade javnosti u iznosu od 33.000 kuna.

U natječaju Moja kreativna crta projekti Boya bojice/pastele za crtanje, FreeDA, Multiartistički projekt - predstava, izložba, dokumentarni film i pametnica – radni materijali za rano poticanje intelektualnog razvoja dobili su nagradu stručne komisije od po 100.000 kuna, a internetski portal o vizualnim umjetnostima i kulturi Vizkultura. hr dobitnik je i nagrade javnosti u iznosu od 33.000 kuna.

Održane informativne radionice Poduzetnički impuls u ovoj godini dijeli 4,37 milijardi kuna za jačanje konkurentnosti. Većina tog novca, 88 posto, dolazit će iz Europske unije

aštite štiti od proizvoda izvodi moraju se što prije povući s tržišta.

Iz tog smo razloga uspostavili sustav brzog uzbunjivanja. S godinama se pokazalo da je taj sustav vrlo učinkovit u zaštiti europskih potrošača. Riječ je o vrlo praktičnom primjeru suradnje u EU na dobrobit naših građana”, ističe Věra Jourová.

Sustavom brzog uzbunjivanja - RAPEX-om omogućuje se brzo širenje informacija između država članica i Eu-

ropske komisije o opasnim neprehrambenim proizvodima koji su povučeni i/ili opozvani s tržišta u bilo kojem dijelu Europe. Na temelju tih informacija poduzimaju se odgovarajuće mjere (zabrana/ obustava prodaje, povlačenje, opoziv ili odluka carinskih tijela o zabrani uvoza) te obavještavaju potrošači u EU-u. U 2014. poduzeto je ukupno 2755 takvih mjera koje su zabilježene u sustavu.

Web stranica sustava brzog uzbunjivanja (http://ec.europa.eu/consumers/safety/rapex/alerts/main/index. cfm?event=main.listNotifications) prošle je godine imala gotovo dva milijuna posjetitelja, a zahvaljujući novim alatima za pretraživanje potrošači i poslovni subjekti mogu se bolje informirati o otkrivanju opasnih proizvoda i njihovom opozivu.

Trenutačno u sustavu sudjeluje 31 zemlja (sve članice EU-a, Island, Lihtenštajn i Norveška).

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 19. veljače Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2015. vrijedan 4,37 milijardi kuna.

Ovogodišnji program namijenjen razvoju i povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika najvredniji je od 2012. godine, od kada se provodi. Do sada su u Poduzetničkom impulsu dodijeljene 7123 potpore, vrijednost financiranih projekata je veća od 5,7 milijardi kuna, a otvoreno je gotovo 12.000 novih radnih mjesta.

Riječ je o paketu mjera koje Vlada objedinjuje svake godine u program koji olakšava pristup financiranju za male i srednje poduzetnike.

Poduzetnički impuls 2015. u najvećoj će se mjeri, ukupno 88 posto, financirati sredstvima iz proračuna Europske unije, dok će ostatak sredstava biti raspoloživ iz državnog proračuna. Ove godine program se provodi u tri osnovna programska područja: Mikro i malo poduzetništvo i obrt, Sredstva iz fondova EU-a te Lakši pristup financiranju.

Poticanje razvoja mikro i malog gospodarstva glavni je cilj niza mjera sadržanih u prvom stupu programa Poduzetnički impuls za 2015. godinu. Aktivnosti su usmjerene na jačanje poduzetničkog

kapaciteta Republike Hrvatske i poticanje njegova rasta i razvoja.

Najniža potpora poduzetnicima i obrtnicima unutar programa Poduzetnički impuls je 10.000 kuna, a najveća čak 15.000.000 kuna. Očekuje se da će biti dodijeljeno 1300 potpora.

Poduzetnički impuls namijenjen je povećanju konkurentnosti sektora, povećanju poslovnih aktivnosti istraživanja i razvoja, povećanju investicija, komercijalizaciji inovacija, razvoju malih i srednjih poduzeća temeljenih na znanju te povećanju poduzetničkih znanja kao i prijenosu znanja.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije kao provedbena agencija Ministarstva poduzetništva i obrta ima aktivnu ulogu u provođenju mjera predviđenih Poduzetničkim impulsom za 2015. godinu, pa je održala informativne radionice o Poduzetničkom impulsu za 2015. godinu namijenjene poduzetnicima i obrtnicima. Radionice su održane u Zagrebu, Varaždinu, Krapini, Karlovcu, Sisku, Gospiću, Zadru, Šibeniku, Splitu, Puli, Požegi, Slavonskom Brodu, Rijeci, Bjelovaru, Vinkovcima, Virovitici, Čakovcu, Koprivnici, Senju, Kutini, Kninu, Osijeku, Daruvaru, Delnicama, Opatiji, Novoj Gradiški i Ludbregu.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Streljivo Ministarstvo obrane RH traži nabavu streljiva. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 66486182714, Kralja Zvonimira 12, Samostalni sektor za javnu nabavu, Milan Sučić, 10002 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+017-0010781.

Popravci i održavanje pružnih vozila

Hrvatske željeznice traže nabavu usluga održavanja i popravaka pružnih vozila. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a

prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HŽ Putnički prijevoz, 80572192786, Strojarska cesta 11, HŽ Putnički prijevoz, Služba nabave, Strojarska cesta 13, Zagreb, Željko Bjelčić; Marina Jelić, 10000 Zagreb, zeljko.bjelcic@hzpp.hr, marina. jelic@hzpp.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+005-0010609.

Električna energija KBC Rijeka traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Krešimirova 42, Služba za poslove nabave KBC Rijeka, Vanja Šušnjar, 51000 Rijeka, nabava-vanja@kbcrijeka.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0010630.

Materijali za kliničku forenziku Ministarstvo unutrašnjih poslova traži nabavu potrepština za kliničku forenziku. Natječaj je otvoren do 12. svibnja,

a prijava ne hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Služba(e) za kontakt: Sektor za nabavu, Ilica 335, HR-10000 Zagreb, Ljubica Bogić Pupavac, 10000 Zagreb, ljbogic@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak aDokumenta=2015%2fS+002-0013299.

Tehnički nadzor Zagrebački holding traži nabavu usluge tehničkog nadzora. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding, 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, 10000 Zagreb, nabava.nadmetanja@zgh.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0013323.

Savjetodavne usluge Ministarstvo pomorstva, prometa i veza traži nabavu savjetodavnih tehničkih usluga. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, 22874515170, Prisavlje 14, Služba za javnu nabavu, Mirela Kovačević, 10002 Zagreb, mirela.kovacevic@mppi.hr, www.mppi.hr.

Više podataka o nadmetanju https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0013281.

Medicinski materijal Klinička bolnica Dubrava traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Klinička bolnica Dubrava, 32206148371, Avenija Gojka Šuška 6, Nabavna služba, Draženka Fiolić, 10000 Zagreb, nabava@kbd.hr, dfiolic@kbd.hr. Više podataka o natječaju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2015%2fS+002-0013337.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Distribucija energetski učinkovitih proizvoda na britanskom tržištu (BRUK20150130001) Britanska tvrtka s više od 10 godina iskustva u sektoru obnovljivih izvora energije, koja opskrbljuje organizacije energetski učinkovitim i obnovljivim proizvodima, nudi svoje usluge kao distributer za nove i inovativne proizvode inozemnih proizvođača koji žele proširiti svoju distribucijsku mrežu na utvrđenom i značajnom novom tržištu. Tvrtka je također otvorena za zajedničko ulaganje (joint venture) u razvoj novih proizvoda.

Haljina s patentnim zatvaračima (BOBE20150223001) Belgijska tvrtka izrađuje jedinstvene haljine napravljene s modularnim dijelovima pričvršćenim različitim patentnim zatvaračima. Haljina ima šest patentnih zatvarača. To omogućuje korisnicima da nose haljinu po svom ukusu, raspoloženju i ovisno o sezoni. Transformacija je jednostavna i brza. Zatvarači su posebno dizajnirani da budu ugodni i da se izbjegnu bilo kakve neugodnosti.

Osim toga, materijal korišten za izradu je visokootporan i održiv, a svi materija-

li su europskog porijekla. Koncept haljine je vrlo moderan jer haljina može mijenjati formu po želji osobe koja ju nosi.

Usluge projektiranja namještaja (BOIT20150112001) Talijanska tvrtka specijalizirana za projektiranje namještaja (kućnog, uredskog, hotelskog) kao i za marketinške aktivnosti vezane uz namještaj nudi svoje arhitektonske konzalting usluge koje idu od projekta do realizacije, slijedeći nekoliko koraka s ciljem da se zadovolje potrebe kupca s estetske, funkcionalne i ekonomske točke gledišta.

Tvrtka traži partnere (arhitekti, građevinari, agencije za nekretnine) kako bi ponudila svoje usluge kao podizvođač. Čokolada s tekućim punjenjem od piva ili likera (BOBE20130909001) Belgijska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju čokolade s tekućim punjenjem od piva ili likera, traži distributera za svoje proizvode. Razvili su međunarodno priznatu raznolikost okusa te su također otvoreni za suradnju s pivovarama koje žele da njihov vlastiti proizvod bude obrađen jedinstvenom čokoladom. U suradnji s drugim proizvođačima čokolade mogla bi se razviti vlastita čokolada od likera ili piva pod privatnim brendom.

Distribucija španjolskih prehrambenih proizvoda (BOES20150212001) Španjolska tvrtka posvećena izvozu prehrambenih proizvoda - ulja, vina, šampanjca, konzervirane ribe, džema, španjolskog nugata i čokolade te unaprijed pripremljenih jela - nudi distribuciju tih proizvoda u Španjolskoj i traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda na drugim tržištima.

Poljska tvrtka traži dobavljača repičinog ulja (BRPL20131210001) Poljska tvrtka koja se bavi prodajom hrane traži dobavljača repičinog ulja. Tvrtka ima rasprostranjene prodajne kanale u Poljskoj te opskrbljuje restorane i prodavaonice hrane svim vrstama prehrambenih proizvoda. Traži dobavljača repičinog ulja namijenjenog za kuhanje za dugoročnu suradnju.

Pomoć tvrtkama pri ulasku na španjolsko tržište (BRES20140331001) Španjolska tvrtka, specijalizirana za poslovno savjetovanje i konzultantske usluge kao što su prodaja, marketing, oporezivanja ili pravni savjet, nudi komercijalnu pomoć tvrtkama koje su zainteresirane za ulazak na španjolsko tr-

žište u vidu zajedničkog ulaganja (joint venture) ili komercijalnog zastupanja.

Proizvodi za oralnu higijenu i dentalni proizvodi (BOUK20150209003) Britanski proizvođač dentalnih i proizvoda za oralnu higijenu razvio je niz pasti za zube i proizvoda za ispiranje usta čiji su aktivni sastojci potpuno prirodni. Tvrtka potencijalnim novim partnerima nudi prvoklasni trening za upoznavanje proizvoda, stalnu tehničku podršku i nove proizvode koji su trenutno u razvoju. Tvrtka traži partnere za distribuciju svojih proizvoda, a koji imaju pristup tržištu stomatoloških proizvoda i onih namijenjenih očuvanju oralnog zdravlja.

Distribucija i komercijalizacija medicinskih i ortopedskih pomagala (BOES20150210002) Španjolska tvrtka posvećena prodaji, distribuciji i komercijalizaciji medicinskih i ortopedskih pomagala, točnije, medicinskih materijala/opreme i zdravstvenih proizvoda u specijaliziranim prodavaonicama, traži partnere koji bi pružili trgovačko-posredničke usluge (distribuciju).

www.een.hr

6 7

6. travnja 2015.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca.

Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ck2p3kd Motocikli BMW, model R1200GS, R1200GS Adventure, HP2 Mega Moto, HP2 Enduro, R1200RT, R900RT, R1200R, R1200ST, R1200S, HP2 Sport, pojedini modeli proizvedeni između 2002. i 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se pri izmjeni kotača vijci kočionog diska moraju pritegnuti određenom snagom, pa ako su previše stegnuti, može doći do pucanja diska i gubitka kočnice. (slika 1, 2) Dječja igračka Ho-Ho, model Baby Toys Happy. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer maleni dijelovi ovih zvečki

1

5

2

3

6

mogu otpasti, biti inhalirani ili progutani. (slika 3) Višefunkcijska utičnica, brend A.I & E, model ALL Ride 3-Way Socket, oznake 36436.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacijski materijali nisu dovoljno kvalitetno izvedeni pa postoji opasnost od izazivanja požara. (slika 4)

4

7 Automobil Fiat, modeli Panda i 500, proizvedeni 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sidrište pojasa može puknuti u slučaju ozbiljne nesreće. (slika 5, 6) Detektor ugljičnog monoksida, brend ORNO, model Carbon Monoxide Detector OR-DC-605. Proizvod predstavlja ri-

8 zik za korištenje jer nije dovoljno osjetljiv pa može zakazati. (slika 7) Metalni karabinjer, brend XIANGFU, model Mosquetones 09221. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno kvalitetno napravljen i ne odgovara standardima o zaštiti. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr

Traže se partneri koji se bave sustavima specijaliziranih senzora za inovativno i integrirano upravljanje teretnim vagonima (TRIT20141128001) · Talijanski MSP traži partnere specijalizirane za senzore za sektor željeznice kao što su: kamere za eksternu kontrolu, senzori za detektiranje prepreka, pozicioniranje rasvjete. Senzori bi trebali biti integrirani u inovativni sustav upravljanja mrežom vlakova. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o zajedničkom ulaganju.

Traži se partner s ekspertizom u razvoju novih web aplikacija za mobilne komunikacije (TRUK20140602002) · MSP sa sjeverozapada Velike Britanije razvija nove glasovne i podatkovne roaming servise i traži partnera, po mogućnosti iz Španjolske, s ekspertizom u razvoju mobilnih aplikacija koji bi omogućio pristupni portal. Predviđeno je da se posao odradi u okviru aranžmana zajedničkog ulaganja.

Uklanjanje prašine unutar elektromehaničkog uređaja (TRUK20140610002) · Britanski ogranak europskog proizvođača traži inovativnu tehnologiju za prevenciju naseljavanja čestica plastične prašine na optičke

komponente. Alternativno se traži i način kako tretirati ili obući komponente kako bi ih se učinilo otpornim na prašinu kroz dulji vremenski period. Nema posebnog naputka za tehniku koja bi se koristila, ali mora postojati dokaz koncepta. Priroda ugovora ovisit će o stupnju razvoja tehnologije, a može uključivati licencu i daljnji zajednički razvoj.

Traži se partner sa znanjem okluzijske tehnologije za zajednički razvoj prenosivog sustava za zaštitu od požara (TRNL20141209001) · Nizozemski MSP želi surađivati u razvoju specifičnog prijenosnog zida za zaštitu od požara, plinova, vode i topline. Potrebno je razviti zaštitnu plombu za zaštitu od vatre. Ona bi trebala štititi od vatre, biti nepropusna za plin i vodu te otporna na temperature. Predviđeno partnerstvo uključuje komercijalni ugovor s tehničkom pomoći ili ugovor o tehničkoj suradnji.

Grčki MSP traži tehnološkog partnera za razvoj testera za prenamjenu digitalnih sadržaja kroz govornu aplikaciju (TRGR20141216001) · Grčki MSP traži tehnološkog partnera koji ima ekspertizu u razvoju web aplikacija za kreiranje male testne platforme koja omogućuje miksanje dokumentiranih i javno dostupnih materijala iz različitih izvora.

Sadržaj će biti korišten za kreiranje fleksi-

bilnih obrazovnih materijala koji odgovaraju obrazovnim ciljevima i programima srednjoškolskog obrazovanja. Predviđeno je sklapanje ugovora o tehničkoj suradnji ili komercijalnog ugovora s tehničkom suradnjom.

Traži se rješenje za separator kontaminacije sirovine s početnom fragmentacijom i usitnjavanjem biomase za novu energanu (TRPL20140624001) · Poljska tvrtka planira implementirati patentiranu aplikaciju za proizvodnu liniju pulveriziranog organskog goriva iz biomase, pokretanjem postrojenja za proizvodnju biogoriva od mikronizirane prašine. Traže partnera koji nudi rješenje za separator kontaminacije sirovine s početnom fragmentacijom i usitnjavanjem biomase. Tvrtka traži komercijalni ugovor s tehničkom pomoći.

Traži se automatizirana linija za pakiranje limova (TRAT20140428001) · Austrijski MSP želi investirati u automatiziranu liniju za pakiranje limenih ploča.

Posjeduju patent za specifičnu metodu pakiranja koja treba biti unaprijeđena s manualnog na automatizirani proces. Ta metoda omogućuje zaštitno zatvaranje metalnih ploča, otvaranje i ponovno zatvaranje pakiranja bez dodatnih napora.

Oni traže partnera s ekspertnim znanjem automatiziranog procesa pakiranja. Prvi

zadatak je razvoj i izrada ovakve linije pakiranja. Drugi zadatak je instalacija.

Traži se tehnologija čišćenja za izmjenjivač topline koji koristi otpadne plinove (TRBE20150128002) · Belgijska tvrtka specijalizirana za dizajn i proizvodnju nove generacije izmjenjivača topline koji za dobivanje topline koristi otpadni plin traži automatiziranu tehniku čišćenja kako bi unaprijedila svoju tehnologiju. Traže se rješenja koja su već na tržištu ili koja se trebaju razviti u okviru ugovora o tehničkoj suradnji, komercijalnog ugovora s tehničkom suradnjom ili suradnje u istraživanju i razvoju.

Traži se rješenje za potpunu zamjenu antibiotika u životinjskom sjemenu za umjetno osjemenjivanje (TRFR20140130001) · Inovativna francuska tvrtka specijalizirana za umjetno osjemenjivanje životinja ima cilj zamijeniti upotrebu antibiotika u životinjskom sjemenu. Ova istraživačko-razvojna tvrka traži aktivne molekule ili rješenje s mehaničkim efektom koje bi imalo citotoksičnu ulogu ili bi moglo spriječiti razvoj bakterija ili njihov metabolizam. Francuska tvrtka traži partnera koji ima knowhow, iskustvo ili metodu kako bi se razvilo prikladno rješenje. Traži se tehnička suradnja, zajedničko ulaganje ili ugovor o licenci.

enterprise europe

6. travnja 2015.

Misija za rast u Tajvanu

Sajam franšiza - FEC

U organizaciji Europske komisije od 3. do 5. lipnja 2015. organizira se odlazak Misije za rast (Mission for Growth) u Taipeiju u Tajvanu. Glavni cilj ove misije je intenzivirati poslovnu suradnju Europe i Tajvana.

Više informacija o Misiji za rast možete pronaći na službenim stranicama EK http://ec.europa.eu/growth/ industry/international-aspects/ missions-for-growth/additional/ index_en.htm.

HGK-Županijska komora Rijeka prvi put organizira Međunarodni sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC (Franchising Exhibition Croatia) koji će se održati 29. i 30. svibnja u Milenij hotelima u Opatiji.

U istom razdoblju održava se najveći sajam informacijskih tehnologija Computex, a upravo zbog iznimne važnosti ICT tehnologija u poslovanju mnoge EU tvrtke izrazile su zanimanje za posjet tom sajmu na kojem se očekuje više od 38.000 posjetitelja.

registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sajam se organizira u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Opatija, Hrvatskom obrtničkom komorom-Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije, Turističkom zajednicom Kvarnera, Turističkom zajednicom grada Opatije, Unioncamereom Veneto, Hrvatskom udrugom za franšizno poslovanje i Surf´n´friesom, riječkim fast food lancem, najbrže rastućom franšizom u Hrvatskoj. Iako je prisutno godinama, franšizno poslovanje u Hrvatskoj nije dovoljno poznato i promovirano pa je iz tog razloga ova manifestacija organizirana u našoj zemlji. U sklopu sajma planira se i znanstveno-stručna konferencija o temama vezanim za franšizu, financijske, savjetodavne i ostale djelatnosti koje će se predstaviti na ovoj manifestaciji. Cilj sajma je da se potencijalnim franšizerima u dva dana održavanja sajma prezentiraju uspješne hrvatske i međunarodne franšizne tvrtke te pružatelji financijskih i konzultantskih usluga. Na taj bi način poduzetnici, na jednom mje-

Ciljani sektori: · ICT · nanotehnologija · elektronika · zaštita okoliša · energija i biotehnologija

Dodana vrijednost ovome sajmu bit će poslovni razgovori u organizaciji Europske poduzetničke mreže koji će omogućiti tvrtkama da unaprijed dogovore sastanke s potencijalnim poslovnim partnerima. Poslovni razgovori će se održati 4. i 5. lipnja 2015.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca.

Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registraciju možete obaviti najkasnije do 25. svibnja 2015. na ovim internet stranicama https:// www.b2match.eu/m4g-taiwan2015.

Poslovni razgovori Baltic Fashion & Textile Riga 2015 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Baltic Fashion & Textile Riga 2015 koji će se održati 17. travnja u Rigi, Latvija.

Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke iz tekstilne i modne industrije koje traže potencijalne poslovne partnere u Latviji i drugim zemljama te za istraživanje posljednjih trendova i najnovijih tehnologija na ovome području.

Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisu-

je područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registraciju možete obaviti najkasnije do 15. travnja na ovim internet stranicama: https://www.b2match. eu/baltic-fashion-textile2015.

stu, dobili cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja.

Europska poduzetnička mreža Hrvatske i HGK–Županijska komora Rijeka u sklopu Sajma organiziraju poslovne susrete koji će se održati 29. svibnja. Dobrodošli su svi koji razmišljaju o kupnji ili prodaji franšize ili namjeravaju investirati u isprobani poslovni model te svi koji se žele upustiti u poduzetničke pothvate, a posebice tvrtke koje nude financijske ili intelektualne usluge. Iako je sajam tematski vezan za franšizu, financijske i konzultantske usluge, poslovni susreti namijenjeni su i poduzetnicima iz ostalih djelatnosti koji žele: · pronaći poslovne partnere · razmijeniti poslovna iskustva · plasirati svoje proizvode i usluge na novim tržištima.

Za detaljnije informacije možete se obratiti na telefon ++385 51 209 116, 209 139 i 209 119, na e-mail: info-fec@ hgk.hr, a svakako posjetite web stranicu sajma http://fec.hgk.hr.

Poslovni razgovori na Infopolu

Europska poduzetnička mreža Flandrije, Bruxellesa i Wallonije tijekom održavanja Sajma Infopol organizira poslovne razgovore pod nazivom International matchmaking Security and Emergency Response Days. Poslovni razgovori će se održati 22. travnja 2015. u gradu Kortrijk u Belgiji. Svake dvije godine na Infopolu se okupljaju tvrtke i ostale zainteresirane strane iz područja sigurnosti, osiguranja i hitnih situacija kako bi raspravljali o posljednjim trendovima na području: · opreme za policiju, vatrogasce i hitnu pomoć · sigurnosnih i hitnih službi

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 13. travanj - Poslovni razgovori na sajmu Hannover, Hannover, Njemačka 15. travnja - Poslovni razgovori na Sajmu Seafood, Bruxelles, Belgija 17. travnja - Poslovni razgovori Baltic Fashion & Textile Riga 2015, Riga, Latvija 22. travnja - Poslovni razgovori na Sajmu Infopol, Kotrijk, Belgija

8

29. svibnja - Poslovni susreti u sklopu Sajma franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC, Opatija 3 - 5. lipnja - Mission for Growth, Taiwan, Taipei, Tajvan 11. lipnja - Poslovni razgovori HORIZON 2020, Ostrava, Češka

· nadzora · mobilnosti, parkinga i sigurnosti na cestama.

Više o Infopolu možete pronaći na internet stranicama: http://www.infopol.be/ en/home/. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registraciju možete obaviti najkasnije do 15. travnja na ovim internet stranicama: https:// www.b2match.eu/infopol2015.

Kontakt osoba za sva ova događanja: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

( 3 god

( oko 1000 maslina

postoji agencija More ideja

posjeduje obitelj Marević

More ideja, Zagreb

OPG MAREVIĆ, KRK

Snaga za dobro, bolje ljude i bolji svijet

Maslinovo ulje od 24 karata Lijepe priče obogaćuju život, pa zato u agenciji More ideja žele što više senzibilizirati korisnike na važnost pozitivnih priča koje mogu biti snažni nositelji poruke

Punjenje od 0,1 litre maslinovog ulja obogaćenog listićima zlata doseže cijenu od 100 kuna, prodaje se kao suvenir i s njegovom prodajom nema problema

U

O

činiti svijet boljim mjestom... bila je to iskrena želja koja je potaknula Marijanu Batinić da prije tri godine osnuje agenciju za odnose s javnošću i savjetovanje More ideja. Tada je počela kreirati, kako sama kaže, svoj mali

Snagom vjere i optimizma možemo pokrenuti more dobrih promjena, kaže Marijana Batinić svijet optimizma, dobrih vijesti i pozitivnih priča o ljudima koji je istinski nadahnjuju. Nakon završene Londonske škole za odnose s javnošću i petnaestogodišnjeg rada u domaćim i međunarodnim tvrtkama, Marijana Batinić stekla je dragocjena iskustva iz područja marketinga, odnosa s javnošću i novinarstva. Agencija More ideja nastala je na tim iskustvima i iz želje da se pomogne tvrtkama u razvoju, posebice u izgradnji poslovnog zajedništva i osmišljavanja kreativnih

ideja za bolje poslovanje.

“Odnosi s javnošću imaju vrlo važnu ulogu, posebice u ovim izazovnim vremenima jer ljudima trebaju donositi novu nadu i veliku količinu optimizma. Vjerujem da jedino motivirano društvo može ići naprijed”, rekla je Marijana Batinić. Dodala je kako u agenciji vole biti svoji i drukčiji te na taj način i pristupaju klijentima.

Kaže kako želi što više senzibilizirati javnost i korisnike na važnost lijepe riječi i pozitivnih priča.

One mogu biti snažni nositelji poruke te istodobno toplo i emotivno komunicirati vrijednost brenda. U agenciji More ideja savjetuju pojedince i tvrtke te im pomažu u definiranju temeljnih vrijednosti poslovanja. Poslovanje agencije Marijana Batinić temelji i na suradnji i podršci poslovnih partnera.

Važno je umrežavanje Govoreći o uslugama koje nudi, ističe kako je strpljivo gradila mrežu kontakata te se povezala s utjecajnim osobama iz poslovnog svijeta.

Radi na izgradnji brenda agencije i njenog prepoznatljivog stila, a u tome joj pomaže pisanje motivacijskih priča na jednoj od poslovnih mreža - LinkedInu. Dodala je kako je raduje što su mnogi od tih kontakata oplemenjeni dobrom suradnjom. “I u najtežim trenucima nismo izgubili vjeru i optimizam. Izazovna vremena su nas osnažila i motivirala da budemo još kreativniji. No ipak smo najviše naučili iz tzv. poslovnih padova dok smo istodobno ulagali u edukaciju i razvoj svojih potencijala. Sada nas iskreno raduje sve veće prepoznavanje našeg rada i to što klijenti sve više cijene važnost dobre priče i pozitivnog PR-a”, naglasila je. Dodala je kako More ideja u budućnosti vidi kao nositelja pozitivnih promjena. “U odnosima s javnošću svatko može biti ta mala kapljica u moru koja čini razliku. Svatko je važan. Snagom vjere i optimizma zajedno možemo pokrenuti more dobrih promjena”, zaključila je Marijana Batinić. (S.P.)

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marević iz Krka postalo je poznato javnosti kada je njegov vlasnik Goran Marević u suradnji s Turističkom zajednicom Krka odlučio u ulje dodavati listiće 24-karatnog zlata. Punjenje od 0,1 litre maslinovog ulja obogaćenog listićima zlata doseže cijenu od 100 kuna i prodaje se više kao suvenir. “S obzirom na to da otok Krk posjećuje gotovo trećina turista Primorsko-goranske županije, s prodajom ovih suvenira i ulja nemam problema. Sva stabla su domaće sorte - drobnica, slatka, rošulja i debela, a to su jako otporne vrste od kojih se dobiva ulje visoke kvalitete pogodno za duže čuvanje”, ističe Marević.

Naime, obitelj Marević je početkom devedesetih kupila stoljetne maslinike i danas ima oko 1000 maslina, što znači da su među najvećim maslinarima otoka Krka.

“Masline uglavnom obrađujemo ručno jer su nam maslinici raspršeni na 20 parcela od kojih su

samo dvije dostupne mehanizaciji. Nakon ručnog branja, masline prerađujemo isti dan u pogonima uljara Punat i Nono Krk”, kaže vlasnik OPG-a.

Goran Marević je tajnik krčke udruge maslinara Drobnica, koja ima 140 članova. Već 2008. godi-

Za krčke maslinare izradili smo aplikaciju kojom ih obavještavamo o naletima štetnika, kaže Marević ne otkrivena je autohtona krčka sorta rošulja koja je potom i zaštićena. “Sve što je bilo moguće odraditi u maslinarstvu, od zaštite pa sve do povlačenja sredstava iz fondova, mi smo kao udruga odradili.

Za krčke maslinare izradili smo aplikaciju kojom ih obavještavamo o naletima štetnika i nametnika te kada, u kojoj mjeri i kojim sredstvom ih treba tretirati. Tako smo se i lani uspješno zaštitili od nametnika. Međutim, pola otoka je poharala tuča koja je na maslinici-

ma napravila štetu. Tamo gdje nije bilo tuče, urodi su bili odlični. Svi maslinari dobiju sms-poruku kada i čime tretirati maslinik”, pojašnjava Marević.

Nema više turistaberača U narednu turističku sezonu Marević će ući s jednom opremljenom starom kućom u kojoj će turisti moći degustirati maslinova ulja i u kojoj će biti smještajni kapaciteti. Planira opremanje još jedne takve kuće, a kupio je i teren u blizini Vrbnika gdje namjerava izgraditi treću.

Dio novca namjerava osigurati iz različitih fondova. U projekt namjerava uključiti i jednog vrbničkog vinara.

Marević kaže da teško uspijeva sve stići.

“Do prije nekoliko godina imali smo organiziranu berbu maslina s turističkim agencijama. Turisti bi obrali masline, ali bi kupili i ulje. Nakon izmjene zakona i uvođenja vaučera za berače, takav način nam je postao neprimjenjiv. Zato se moramo sami snalaziti”, ističe Marević.

(J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Mostarska Ruža u sastavu Hiltona U Mostaru je nastavljena obnova u ratu devastiranog hotela Ruža. Obnova najpoznatijeg mostarskog hotela kroz koji je do rušenja protjecala rijeka Radoboja povjerena je građevinskoj tvrtk MIP iz Mostara, a vrijednost posljednje faze radova se procjenjuje na 40 milijuna eura. Otvaranje hotela koji će, kako se tvrdi, biti uvršten u lanac hotela Hilton planirano je za 18 mjeseci.

Radovi na sarajevskoj obilaznici Počeli su radovi na sarajevoj obilaznici autoceste V.c, zapravo trećoj vezi grada sa sarajevskom zaobilaznicom. Posao na izgradnji četiri kilometra dionice autoceste ButilaBriješće-Stup, vijadukta Briješće, sporednih prometnica i obilaznice, vrijedan 23,3 milijuna KM, dobila su građevinska poduzeća Euro-Asfalt i ŽGP iz Sarajeva. Završetak radova i puštanje u promet očekuje se za 11 mjeseci, a gradnja se financira kreditom EIB-a.

Uvoz iz Hrvatske manji 18 posto

U prva dva mjeseca ove godine uvoz iz Hrvatske iznosio je 210,6 milijuna KM ili 18 posto manje na godišnjoj razini.

Istodobno, iz BiH izvezeno je roba u vrijednosti od 136,3 milijuna KM što je smanjenje od 5,6 posto. Prvi vanskotrgovinski partner BiH je i dalje Njemačka kamo je izvezeno roba za 222 milijuna KM što predstavlja pad od 2,3 posto. Uvoz je iznosio 262,6 milijuna KM uz pad od tri posto. Ukupni bosanskohercegovački izvoz u prva dva mjeseca iznosio je 1,3 milijarde KM uz rast od 2,6 posto, a uvoz je iznosio 2,1 milijardu KM uz pad od 3,8 posto u odnosu na isti lanjski period.

( oko 500

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

stanovnika Srebrenice je zaposleno

( 10 mil €

do sada investirali Britanci u Rudnik Sase

Bosna i Hecegovina

Kako danas živi Srebrenica?

Prije rata Općina Srebrenica se nalazila među 10 najrazvijenijih općina u Bosni i Hercegovini, a danas među 10 najnerazvijenih. No ipak ova će godine u novim pogonima i od zatvaranja sačuvanim tvornicama posao dobiti više od 200 ljudi Zdravko Latal latal@privredni.hr

da za ugostiteljstvo. Lani je u Skelanima otvoren i pogon za preradu ljekovitog bilja koji namjerava preuzeti sarajevski Klas, jedna od najvećih pekarskih i prehrambenih tvrtki u BiH. Započela je i proizvodnja vina od malina i kupina s privatnih plantaža koje su našle tržišta u Europi. U tri nova pogona u Skelanima posao je dobilo, ili će uskoro dobiti, više od 50 zaposlenika.

Rudnik olova i cinka Sase prošle godine je iskopao 304.000 tona rude čime je premašio godišnji plan za 8,66 posto. U modernizaci-

D

o kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća u Srebrenici posla nije bilo samo za - neradnike. Ova općina se tada svrstavala među 10 najrazvijenijih u Bosni i Hercegovini. Nositelji gospodarskog razvoja bile su Tvornica industrijskih akumulatora, autodijelova, namještaja, zatim Rudnik olova i cinka Sase, te Rudnik boksita. Toplice i ljekovita voda za slabokrvne Crni guber bila je poznata još iz rimskih vremena, dok se u vrijeme AustroUgarske u svim boljim apotekama prodavao flaširani Crni guber. Što je nekad bilo, sad se samo sa sjetom spominje, budući da se ova općina nakon ratnih razaranja našla u društvu 10 najnerazvijenijih općina u BiH. Prevent Grupa preuzela Cimosovu tvornicu Danas je Srebrenica, nažalost, najpoznatija kao mjesto gdje je počinjen najveći genocid u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Službeno, u Srebrenici je ubijeno više od 8000 ljudi, isključivo muškaraca muslimana, a prema nekim podacima, ona je mjesto grobnice 10.000 ljudi. U memorijalnom kompleksu Potočari, podignutom u znak sjećanja na genocid počinjen 11. srpnja 1995. go-

dine, sahranjena je 6241 žrtva rata. Ovogodišnjeg 11. srpnja spokoj će naći još najmanje 200 žrtava jer identifikacija posmrtnih ostataka još traje.

Koliko ljudi živi u Srebrenici danas bit će poznato ovoga ljeta kada Zavod za statistiku BiH službeno objavi podatke prošlogodišnjeg prvog poratnog popisa stanovništva. Zadnjim popisom iz 1991. godine Općina Srebrenica je imala 37.221 stanovnika. Prema podacima lokalne uprave, u Srebrenici je danas zaposleno oko 500 stanovnika. Među tvrtkama koje su poslovale bila je Cimosova tvornica autodijelova otvorena 2005. godine s više od 200 radnika. No, prije nekoliko godina ova slovenska grupacija našla se u go-

lemim financijskim problemima pa je srebreničkom Cimosu prijetilo zatvaranje. Spas je došao u zadnji čas - najveći bosanskohercegovački izvoznik, Prevent Grupa BiH za proizvodnju autodijelova i presvlaka, ovog ožujka je od Cimosa preuzela srebreničku tvornicu čime je sačuvana egzistencija nešto više od 100 obitelji. Predsjednik Uprave Preventa Almir Jazvin izjavio je novinarima da će Prevent Grupa nastaviti s investicijama kako bi se dugoročno osnažio privredni razvoj ovog područja, a time i zemlje u cjelini.

“Preuzimanjem tvornice proširit ćemo proizvodni asortiman, diverzificirati strukturu kupaca i proizvoda te time ojačati naše prisustvo na svjet-

skom tržištu”, rekao je Jazvin. I to nije sve. Općina Srebrenica u suradnji s UNDP-om u najvećoj mjesnoj zajednici Skelani financira gradnju nove tvornice koja će proizvoditi alate za proizvodnju specijalne tehničke plastike koja se koristi u automobilskoj industriji. U toj tvornici proizvodit će se i roba za široku potrošnju. Proizvodnja, kako je rečeno, započet će u svibnju.

Ipak se ulaže Srpska tvrtka Rolomatik kupila je devastirane hale predratne tvornice Limko, proizvođača limene ambalaže, a koje će se preurediti u hladnjače za otkup voća te u pogone za proizvodnju sokova, džemova i zamrznutih prehrambenih proizvo-

Turizam je još na čekanju jer su vlasti iz Banje Luke zaustavile gradnju lječilišnog centra Crni guber ju tog rudnika britanska tvrtka Mineco Ltd, njegov vlasnik, investirala je do sada 10 milijuna eura, a planira uložiti još dva milijuna eura za proširenje proizvodnje čime će se stvoriti uvjeti za zapošljavanje još pedesetak radnika. Turizam, jedna od razvojnih šansi ove općine, još je na čekanju zahvaljujući vlastima iz Banje Luke koje su, iz samo njima znanih razloga, zaustavile gradnju lječilišnog centra Crni guber po kojoj je Srebrenica i bila najpoznatija.

15

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

( više od 5 mlrd €

( čak 71%

trošak sanacije slovenskih banaka

diskont prijenosa loših potraživanja

Slovenska javnost nepovjerljiva prema DUTB-u kao sanatoru

Nagazne mine u lošoj banci Slovenski revizori ne taje da su išli svojim kolegama u Irsku raspitati se o revizijskim metodama, usput i o njihovim iskustvima. Ono što su čuli u Irskoj samo je potvrdilo njihove sumnje u moguće zloporabe u postupku čišćenja kontaminiranih potraživanja vima te da se u sljedećem krugu sve sanirano jeftino vrati preko raznih poslovnih veza u vlastiti džep.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Č

išćenje Augijevih štala slovenskog bankarstva zaudara na zametak nove afere s mnogo interesno upletenih i tangiranih. Na deponij tzv. loše banke istovareno je više od 3,5 milijardi eura nenaplativih potraživanja iz banaka, što zajedno s državnim jamstvima cijeli trošak sanacije diže na više od pet milijardi eura. Računski sud Slovenije, inačica Državne revizije ka-

Slovenski revizori posebno su se bavili raščlanjivanjem izdataka s kojima se DUTB galantno uvodio u posao kvu ima Hrvatska, s nešto više ovlasti od onih s kojima rade kolege u Zagrebu, prevrnuli su DUTB, kao modus operandi sanacijske operacije, pri čemu su otkrili mnogo nagaznih mina. Društvo za upravljanje potraživanjima banaka nekim svojim postupcima i odlukama natjeralo je Računski sud na dugotrajne pretrage koje su završi-

le pisanjem izvještaja i sugestijama vladi da ljudima iz loše banke stalno gleda pod prste.

Plaće veće od 20.000 eura Slovenski revizori posebno su se bavili raščlanjivanjem izdataka s kojima se DUTB poprilično galantno uvodio u posao.

Javnost su posebno iritirale velike plaće tako da je vlada u međuvremenu morala prepoloviti zarade vodećih ljudi čiji su mjesečni bruto iznosi premašivali i 20.000 eura.

No, više nego visoke plaće slovenske revizore zaokupili su neuobičajeno

visoki diskonti uz koje su nenaplativa potraživanja prenesena na lošu banku.

Prosječni diskont uz koji su prenesena loša potraživanja u EU dramatično se razlikuje od diskonta u Sloveniji. U Europskoj uniji čistili su banke od loših potraživanja s prosječno 24 posto diskonta.

Loša potraživanja iz slovenskih banaka upakirana su poreznim obveznicima uz čak 71 posto diskonta.

Tomaž Vesel, šef Računskog suda Slovenije, pobliže je u Delu objasnio zašto treba pomno pratiti sve postupke upravljača lošim potraživanjima.

Slovenski revizori ne taje

da su išli svojim kolegama u Irsku raspitati se o revizijskim metodama, usput i o njihovim iskustvima.

Ono što su čuli u Irskoj samo je potvrdilo njihove sumnje u moguće zloporabe u postupku čišćenja kontaminiranih potraživanja. Irski revizori upozorili su slovenske kolege na sklonost poslovnog svijeta da raznim kanalima i svakojakim smicalicama opet dođe u posjed tvrtki koje su s dugovima završile prije toga na financijskoj dijalizi. Budite oprezni, rekli su irski revizori, objašnjavajući da je prijenos potraživanja dobra prilika za rastanak s dugo-

Ne ide se bos u trnje Bivši vlasnici dobro poznaju imovinu prenesenu s dugovima na lošu banku i spremni su poslije koristiti sve kanale prikrivanja vlasništva te poslužiti se svim mogućim trikovima za sniženje cijene, ne bi li vratili rasterećenu tvrtku opet pod svoje okrilje. “Nešto o tome i sami znamo, a dobivamo i korisne signale iz zainteresirane javnosti tako da ne idemo bosi u trnje”, rekao je Tomaž Vesel dodajući da će Računski sud stoga posebno motriti postupke za imenovanje prokurista i financijskih vještaka te kamo i kako cure informacije.

Vlada bi se uskoro trebala izjasniti o nalazima Računskog suda te posebno o zahtjevu da se utvrdi odgovornost pojedinaca iz vlade i Ministarstva financija koji su određivali početne regule za ulazak u sanacije. “Izostane li odziv, u sljedećem kontaktu s policijom posredovat ćemo informacije o našim spoznajama iz procesa prenosa potraživanja”, bio je kategoričan šef Računskog suda.

Idrijski kolektor prvi na rešetu Stojan Petrič donedavno je vodio Kolektor, uspješnu multinacionalku sa sjedištem u Idriji.

U međuvremenu kandidirao se za dužnost izvršnog direktora u DUTB-u, ali se naknadno “predomislio” zbog negodovanja javnosti koja se oštro pobunila saznavši da njegov Kolektor želi kupiti ACH, privlačnu skupinu po-

duzeća iz DUTB izloga. Poduzeća iz skupine ACH vrijede znatno više nego što iznose njihove obveze prema lošoj banci. Sumnje javnosti prvo je izazvao kratak rok od samo dva tjedna za prikupljanje ponuda i drugo – neskrivena namjera DUTB-a da cijeli posao izvede do kraja travnja dok je na okupu upravni od-

bor u pretežno švedskom sastavu. Lošu banku vode Šveđani, odabrani kao neutralni prema slovenskim sanacijskim specifičnostima. Vlada je u ožujku imenovala tri nova neizvršna direktora kojima mandat počinje 1. travnja. Petrič uporno ponavlja da Kolektor želi tvrtke iz sustava ACH zbog postizanja siner-

gijskog učinka. Javnost Petriču uzvraća da je uskočio u igru po pravilima “nenačelne koalicije”, u stvarnosti da bi pomogao tajkunskom kolegi iz ACH Hermanu Rigelniku. Istodobno, premijer Miro Cerar povjerio se austrijskom Der Standardu da njegova vlada zna za korupcijske rizike u vezi s lošom bankom.

*vijesti Autocesta DraženciGruškovje Preostalo “slijepo crijevo” autoceste DraženciGruškovje na phyrnskom pravcu s vezom na Macelj bit će uklonjeno do srpnja 2018. godine. Prvi dio – 7,26 od ukupno 13 kilometara nedostajuće autoceste planira se dovršiti do srpnja 2017. godine, objavio je DARS, nakon što je Državna revizijska komisija odbila pritužbu TGG-a na natječaj za odabir izvođača. Na raspisani natječaj javilo se 13 ponuđača iz sedam zemalja, između ostalih i Viadukt s partnerima iz Celja i Krka. Cijenu za osnovni dio (7,26 kilometara) DARS je limitirao na 80 milijuna eura, a ponude se kreću između 50 i 70 milijuna eura. Žito pred prodajom Slovenske Finance objavile su da je prodaja Žita ušla u završnu rundu pregovora s Podravkom. Navodno se za Žito nudi 60 milijuna eura. Prodavatelji pokušavaju dobiti više, oko 185 eura za dionicu koliko Žito trenutačno

vrijedi na burzi. Ocjenjuje se da su takva očekivanja pretjereno optimistična.

Krađa štednih uloga Prodaju Nove kreditne banke Maribor dodatno je zakomplicirala afera s krađom novca u kćerinskoj tvrtki, KBM Srbije, nekadašnjoj Credy banci u Kragujevcu. Portal Blic. rs otkrio je da su službenici ispostave u Lazarevcu pokrali nekoliko desetaka štediša za više od 200.000 eura. Policija sada istražuje koliko je doista nestalo novca s računa građana i tko ga je pokrao – službenici ili ljudi iz vodstva banke. Špekulira se da država kao prodavatelj za cijeli NKBM neće dobiti više od 200 milijuna eura.

Zadnjih godina u sanaciju NKBM-a potrošeno je više od milijardu eura.

16 TURIZAM

( 200 sorti ( 70% vina

*vijesti Ljetni red letenja Croatia Airlinesa Zrakoplovi Croatia Airlinesa od nedjelje lete prema ljetnom redu letenja.

Tako će ta tvrtka do 24. listopada izravno povezivati Hrvatsku sa 30 odredišta u 18 europskih država, a u suradnji s partnerima iz udruge Star Alliance i s cijelim svijetom. Osim toga, tijekom turističke sezone izravno će se povezivati Zagreb sa šest hrvatskih zračnih luka.

Novost su redoviti međunarodni letovi RijekaMünchen, koji će se do 28. travnja obavljati nedjeljom, a nakon toga zrakoplovi će na toj liniji letjeti utorkom, četvrtkom i nedjeljom.

TipTravel i na njemačkom Prvi hrvatski digitalni i interaktivni online magazin o turizmu i putovanjima tipTravel magazine, uz postojeća izdanja na hrvatskom i engleskom jeziku, pokrenuo je i izdanje na njemačkom.

Tako će čitateljima iz Austrije, Švicarske i Njemačke biti još jednostavnije otkrivati doživljaje i priče iz hrvatskih primorskih i kontinentalnih odredišta te njihovu raznoliku turističku ponudu koju magazin predstavlja u svakom broju.

Počeo prvi MBA iz turizma Prvi MBA studij iz turizma u regiji koji je formirala IEDC Poslovna škola iz Bleda u suradnji s Termama Tuhelj pod nazivom Advanced managment in tourisam počeo je u ožujku u Termama Tuhelj. Program koji okuplja vrhunske stručnjake iz cijelog svijeta, sastoji se od pet modula koji obrađuju različite teme vezane uz trendove i novitete u turizmu. Polaznici programa su menadžeri u turizmu koji žele utjecati na razvoj kompanija u kojima rade, ali i na razvoj turizma u svojoj okolini.

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

vinove loze uzgaja se u nas

koje kupe turisti je domaće

2. G.E.T konferencija: Eno-gastro turizam

Je li zaista u vinu istina?

Gastronomski i enološki turizam jedan je od novijih oblika turizma, sve više se razvija, pa je napredak tih oblika ponude u lokalnom okružju bio i tema konferencije u Ludbregu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

opularnost kulinarstva sve više raste, a vrhunski majstori kuhinje postaju međunarodno poznate zvijezde. Sve je više specijaliziranih gastronomskih sajmova i enoloških natjecanja, a ljudi sve više gledaju emisije i čitaju časopise gastro-enološke te-

Tri su kategorije potrošača vina: ljubitelji vina, zainteresirani za vino i znatiželjni turisti, kaže Romana Lekić matike. Kako bi se dobili odgovori na pitanja na koji način unaprijediti hrvatsku eno-gastro scenu, u Ludbregu je proteklog tjedna održana 2. G.E.T konferencija pod nazivom Eno-gastro turizam u organizaciji zagrebačke Udruge za kulturu sto-

la G.E.T. Kako je rečeno tom prigodom, eno-gastro turizam je jedan od novijih oblika turizma koji se sve više razvija, a poveznica svih predavanja na konferenciji bila je - komunikacija.

Strategija Šeherezade Kako bi komunikacija u eno-gastro turizmu bila što bolja, taj je oblik turizma zauzeo važno mjesto i u Strategiji razvitka turizma do 2020. Iako je dosad zadovoljeno mnogo preduvjeta za razvoj gastro i eno turizma, ti oblici još nisu dovoljno razvijeni, a pod pojam eno-gastro ne može se svesti svaka konzumacija hrane i pića koju neki turist ostvari tijekom boravka u nekoj destinaciji. Tako je Romana Lekić, profesorica na zagrebačkom Veleučilištu Vern, ista-

Traže se domaća bijela vina U svijetu postoji 10.000 sorti vinove loze, a u Hrvatskoj ih je oko 200. Da su u našoj zemlji velike mogućnosti razvoja eno-gastro turizma dokazuje i podatak kako je prošle godine proizvedeno 60 milijuna litara vina što je za nas poprilična količina dok je u svjetskim omjerima to zanemarivo. Osim toga, od ukupno prodanog vina 70 posto odnosi se na domaća, a 30 posto na strana vina. Isto tako, 70 posto je prodano bijelih, a 30 posto crnih vina što sve navodi na zaključak kako hrvatsko stanovništvo, ali i naši gosti predstanost daju domaćim, bijelim vinima, ako se ona nalaze u cjenovnom i kvalitativnom razredu sa stranim vinima. Pritom se najbolje prodaju autohtone sorte dok je još uvijek vidljiv nedostatak domaćih pjenušaca. knula kako turisti novog doba idu na odmor zbog osobnog razvoja, da se na tim putovanjima žele obrazovati i zabaviti, a to podrazumijeva i konzumaciju jela i pića. Među raznim kategorijama turista, Romana Lekić je izdvojila i tri kategorije potrošača vina, a to su ljubitelji vina, zainteresirani za vino i znatiželjni turisti. I dok je pritom ženama važnija atmosfera u vinarija-

ma ili kušaonicama, muškarcima je važnija sama kvaliteta vina. No, jednima i drugima iznimno je važna konzumacija hrane. “Vinski turistički doživljaj često je kombiniran s gastronomskim kao i s uživanjem u ambijentu”, rekla je Romana Lekić.

Dodala je kako je u enogastro i vinskom turizmu bitna tzv. strategija Šeherezade ili storytelling.

To su očaravajuće priče, koje zavode goste i daju im mogućnost novih doživljaja. Takvih bi priča u eno-gastro turizmu trebalo biti još više, smatra Romana Lekić.

Mjerenje kvalitete usluge u sezoni

Svaki treći gost ne dobije osmijeh Heraklea, agencija za mystery shopping u Hrvatskoj, provela je mjerenje kvalitete usluga na vrhuncu turističke sezone - od 1. lipnja do 31. kolovoza 2014., a rezultati su objavljeni prošlog tjedna. Tajni gosti mjerili su kvalitetu usluge u ugostiteljskim objektima i popratnim turističkim sadržajima. Posjetili su hotele, kampove, restorane, barove, noćne klubove, kava-

ne i slastičarne. Tajni gosti su obišli i wellness i sportske sadržaje, muzeje, vinarije, agroturizme, banke, pošte, mjenjačnice, benzinske postaje i sve ostalo što prosječan turist posjeti prilikom dolaska u određenu destinaciju. Pritom su mjereni osnovni elementi kvalitetne usluge, a to su početni pozdrav, osmijeh, zahvala i pozdrav na odlasku. Tajni gosti su pri-

likom spomenutog istraživanja obišli svih sedam jadranskih županija te posjetili gotovo 1700 raznih turističko-ugostiteljskih objekata. Istraživanje je pokazalo da je 83,34 posto turističkih radnika pozdravilo gosta na dolasku što je najbolje ocijenjeno, dok je na odlasku gosta pozdravilo 76,73 posto djelatnika. Najlošijim segmentom je kao i u prethodne dvije godine ocije-

njen osmijeh turističkih djelatnika, pa je tako zaključeno kako bez osmijeha i zahvala domaćina prođe svaki treći turist, bez pozdrava na odlasku

svaki četvrti, a bez pozdrava na dolasku svaki peti turist. Uspoređujući s rezultatima istraživanja u prethodnim godinama, u Heraklei su zaključili kako je ipak primjetan pomak na bolje, ali i dalje se ne bismo trebali zadovoljiti rezultatom zadovoljstva gostiju ispod 95 posto, kojem se doduše nije približio niti jedan mjereni segment kvalitete usluge. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

se ide preko platformi Kickstarter ili Indiegogo, pristup investitorima je “ Kada ujedno i pristup vašim novim kupcima i širenje saznanja o vašem proizvodu ili usluzi. Čak kada i nemate proizvod, vi ga već prodajete. ” Mihovil Barančić, inicijator više crowdfunding kampanja

Crowdfunding

Drugačiji načini ostvarenja ideje U svijetu postoji nekolicina platformi za grupno financiranje - crowdfunding. Za onog tko želi napraviti uspješnu kampanju privlačenja novca za svoj projekt, nužno je da testira svoje sposobnosti motivirajući ljude oko sebe za inicijalno ulaganje u projekt Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

da vam pomogne u stvaranju baze korisnika ili vjernih kupaca vaših proizvoda”, ističe Barančić.

No ostvariti uspješnu kampanju i privući svojom idejom male investitore nije lako. Jedna od najčešćih grešaka je ta da mnogi očekuju investitore u svoje proizvode na internetu, a da na takvo investiranje nisu motivirali ni one ljude koje poznaju. “Takva kampanja kre-

G

rupno financiranje (crowdfunding) je alternativan pristup financijskim sredstvima za različite vrste projekata pomoću specijaliziranih internet stranica. Prema definiciji, grupno financiranje predstavlja proces kojim se od građana traže donacije koje služe kao početni kapital za nove poslovne pothvate. Upotrebom raznih tehnika poduzetnici mogu izravno doći do investitora među korisnicima interneta koji žele ulagati u njihove projekte. Koristeći internetske web stranice poput Kickstartera i Indiegogoa, izrađuju web stranicu na kojoj se nalaze informacije, promotivne slike i videomaterijali o projektu ili usluzi za koje traže sufinanciranje, a posjetiteljima stranica ponuđene su nagrade u zamjenu za njihovu financijsku pomoć.

Zagrebački inkuba-

tor poduzetništva u suradnji s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela Crane tijekom svoje prošle Startup srijede organizirao je predavanje o prikupljanju novčanih sredstava putem crowdfunding platformi platformi grupnog financiranja. O tome je govorio jedan od osnivača inkubatora i inicijator nekoliko crowdfunding kampanja Mihovil Barančić. Do sada je sudjelovao u tri i to sve redom uspješno završene crowdfunding kampanje. Prikupljao je sredstva za ZIP-ov akcelerator-

ski program putem equity crowdfunding platforme Seedrs, zatim je za udrugu Šapica pomogao prikupiti preko 15.000 dolara za pomoć u izgradnji azila za napuštene pse i mačke, a nedavno je sudjelovao i u kampanji Ive Špigela za izdavanje knjige The European Startup Revolution. Ukupno su sve tri vrlo različite kampanje prikupile više od 800.000 kuna.

Ništa bez prijatelja Crowdfunding je jedan od modernih načina prikupljanja sredstava, ističe

Barančić. “Interesantan je poduzetnicima zbog toga što kada se ide preko platformi Kickstarter ili Indiegogo, pristup investitorima je ujedno i pristup vašim novim kupcima i širenje saznanja o vašem proizvodu ili usluzi. Čak kada i nemate proizvod, vi ga već prodajete. Dobivate informaciju o njemu s tržišta i dobivate sugestije, te prave povratne informacije koje će vam biti korisne u razvoju proizvoda.

Osnovna stvar kod svih tih kampanja je da morate iskoristiti zajednicu

kaže da ste spremni nešto uložiti, nekoga nagovoriti i stvoriti zajednicu oko toga. Treba stvoriti neku priču koja će potaknuti vaše prijatelje da preko društvenih mreža dijele i guraju taj sadržaj, i tek tada se dobije zamah”, upozorava Barančić.

ne s nula posto prikupljenih sredstava i isto tako završi. U svim knjigama i svim analizama uvijek vam kažu: pronađite nekakvo početno učešće, od prijatelja i rodbine, ili posudite nekakva inicijalna sredstva samo da se po-

Različiti modeli Najpoznatije platforme za grupno financiranje, uz Kickstarter (www.kickstarter.com) i Indiegogo (www.indiegogo.com), na kojima se sufinacijeri nagrađuju za svoje donacije su Crowdrise (www. crowdrise.com) koji je utemeljen na novčanim donacijama bez povratne nagrade, Zopa (www. zopa.com) koji se temelji na posuđivanju financijskih sredstava, slično zajmu, gdje se po završetku projekta novčana svota vraća uz odgovarajuću kamatu, te Crowdfunder (www.crowdfunder.com) gdje investitori postaju vlasnici projekta razmjerno veličini donacije.

i prilagodljive”, dodala je Sonja Popović.

U SAP-u najavljuju kako će u Hrvatskoj osnaživati svoju poziciju zaokreta u poslovanju kroz cloud, te nove aplikacije SAP Hana i Big Data. “Želimo svoje korisnike i potencijalne korisnike

upoznati s aplikacijama koje im brzo, jednostavno, u realnom vremenu, uz učinkovito i kvalitetno izvještavanje pomažu ostvarivanju vlastitih poslovnih ciljeva, a da pri tome ne moraju biti fokusirani na IT temelje koje neko rješenje obilježava, već samo na poslovne funkcionalnosti koje su definirane upravo za njihove potrebe”, zaključila je Sonja Popović. (K.S.)

Kickstarter, Indiegogo, Zopa i Crowdfunder najpoznatije su platforme za grupno financiranje

SAP

Budućnost u oblaku SAP - tvrtka poznata po aplikacijskim softverima za poduzeća na globalnoj razini lani je porasla za osam posto u odnosu na 2013. godinu i imala je prihode od 4,7 milijardi eura, dok je u Hrvatskoj porasla za gotovo trećinu (32 posto).

Najveći porast SAP je globalno ostvario u cloudu sa čak 72 posto posljednjeg prošlogodišnjeg kvartala ili za 45 posto u

cijeloj godini. U području clouda SAP do kraja 2020. godine predviđa porast od 28 milijardi eura.

U prošloj godini hrvatska podružnica rast je temeljila na novim klijentima među kojima je jedan od većih Hrvatska elektroprivreda. U idućoj godini očekuju dobre rezultate. Poslovna i informatička funkcija unutar kompanija poprimila je novu dimenziju uz predu-

vjet da dostupna rješenja i aplikacije na tržištu moraju biti kreirani kako bi bili razumljivi za krajnjeg korisnika i dizajnirani na način da odgovaraju upravo korisničkim potrebama poslovanja, istaknula je Sonja Popović, direktorica

SAP-a. “Aplikacije moraju biti jednostavne, oku ugodne, razumljive, lako dostupne

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

A. D. Sertillanges Kako biti intelektualac Verbum

U napasti smo pomisliti da je intelektualni život nešto što se zadobije diplomom ili pak iznenadan uvid. Sertillanges ne poriče da neki uvid može doći na taj način, ali normalan slijed stvari prije će zahtijevati nastojanje da se traži istina, da se spoznaje, da se bude znatiželjan. Ovo je knjiga koja čitatelju pomaže da bude slobodan i neovisan, da kritički sagledava medijske informacije ili ideologije. To je knjiga koja poučava kako se baviti znanjem, kako kontinuirano spoznavati i kako u znanju rasti.

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Trgovinsko posredovanje

Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...).

Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode... Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf.com.

Naklada Ljevak

Ivica Ivanišević, Renato Baretić Split za početnike Znanje

Ovaj nepretenciozni i poučno-zabavni vodič nastao zajedničkim snagama iz pera novinara i pisaca Renata Baretića i Ivice Ivaniševića dobrohotni je pokušaj uravnoteženja odnosa prema gradu koji i obožavatelji i mrzitelji tretiraju s podjednakim manjkom zdrava razuma. O Splitu je već napisano mnogo ozbiljnih, temeljitih, učenih i mudrih knjiga, no autori poručuju da Split za početnike nije jedna od njih. Radi se tek, kako i naslov sugerira, o priručniku za početničko, površinsko snalaženje u jednom starom, vazda vrijućem gradu.

Grupa autora Rim Noir Durieux

Nova zbirka originalnih krimi priča kotrlja se tisućljetnim ulicama Vječnoga grada, po njegovim brežuljcima i getima.

Pogled ponajboljih talijanskih autora žanra seže dalje od turističkih vidika, preskače antičke zidine, zaviruje iza znamenitih rimskih veduta, otkrivajući mračno naslijeđe slavne, nasilne prošlosti. Rim Noir donosi uzbudljiva iskustva metropole koja je i danas, kao u vrijeme kad je bila središte svijeta, uzavrela arena ljudskih sudbina čija je jedina konstanta neizvjesnost.

Michio Kushi KNJIGA MUDROSTI Planetopija

Michio Kushi, jedan od osnivača pokreta makrobiotike, možda je bolje od bilo koga u 20. stoljeću poznavao preobražajnu moć hrane i njenu vezu sa zdravljem, okolišem i svjetskim mirom. Smatrao je da nenasiljem prema vlastitom organizmu čovjek može ostvariti visoku kulturu življenja te da je to preduvjet nenasilnog suživota ljudi na Zemlji.

Ova knjiga je zbirka njegovih najznačajnijih citata, izvadaka iz njegovih knjiga, članaka i predavanja o življenju, makrobiotici i hrani kao sredstvu za postizanje svjetskog mira.

Savjetodavne usluge

ConQuest Consulting, Varšava, Poljska. Tvrtka se bavi pružanjem savjetodavnih usluga za poslovanje, što uključuje: istraživanje tržišta i konkurencije, marketinška istraživanja, komercijalizaciju znanstvenih istraživanja te pomoć pri traženju poslovnih partnera.

Tvrtka jamči kreativan i individualni pristup svakoj zainteresiranoj stranci, što približava uspjehu

ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva.

Kontakt: 01/3843 816 ili marina@ provizija.hr.

Trgovinsko posredovanje

WDF, Globočec Ludbreški, www.wdf.hr. Tvrtka je zainteresirana za suradnju distribucije proizvoda europskih kompanija na području Hrvatske. Kontakt: Franjo Gal, franjo.gal@ wdf.hr, +38542 818 151, +38591 1181 909.

Papirnate čaše i tanjuri

Laurence Plazenet JEDINO LJUBAV Roman govori o strastvenoj ljubavi između gospođice d’Albrecht i njezina učitelja Augustina de Ramóna y Cordobe, koja je započela kad je Cordobinoj učenici bilo tek 15 godina. Pigmalionski odnos između De Ramóna i njegove učenice koju podučava zadovoljstvima tijela i duha nailazi na vanjske i unutarnje prepreke, pa se ljubavnici rastaju i ponovno sastaju, sve do konačnog tragičnog kraja – kad gospođica d’Albrecht izgubi kćer koju je dobila s De Ramónom i posvećuje se asketskom životu.

i brzom razvoju svakog zainteresiranog klijenta.

Tvrtka je zainteresirana za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište.

Kontakt: Filip Bicki, fbicki@conquest.pl, +4822 8255 645.

Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura. Od 1995. nudimo proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. Koristimo najkvalitetniji eco-friendly papir u proizvodnji naših proizvoda. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Poslovno vođenje knjiga

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno,

Nakit

Arkada Art, Gdanjsk, Poljska, www.amberjewerly.com.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom srebrnog nakita s jantarom.

Izvoz čini 85 posto cjelokupnog prometa. Tvrtka surađuje s mnogim domaćim i stranim tvrtkama (Tk Maxx u Velikoj Britaniji, W.Kruk S.A. u Poljskoj...), a članica je International Amber Associationa (Międzynarodowe Stowarzyszenie Bursztynników) te je 2003. godine primila njihov certifikat kvalitete.

Ponudu tvrtke čini jedinstven, ručno rađeni nakit modernog dizajna, ali i jeftiniji nakit originalnih oblika. Tvrtka je zainteresirana za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Grzegorz Pietrzyk, arkada@amberjewelry.com.pl, +4858 3408 060.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Informatička oprema

Zagrebačka županija nabavlja informatičku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 320.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. travnja.

Letačka oprema

Ministarstvo obrane RH nabavlja letačku opremu.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 537.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. travnja.

Regija Kotačići za kontejnere

Komunalno stambeno javno preduzeće Budva nabavlja 1000 komada kotačića za kontejnere.

Rok dostave ponuda je 14. travnja.

Potrošni forenzični materijal Soboslikarski i ličilački radovi

Grad Zagreb nabavlja soboslikarske i ličilačke radove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Najam kemijskih WC-a

Hrvatske autoceste, održavanje i naplata cestarine nabavljaju usluge najma kemijskih WC-a. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 16. travnja.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja potrošni forenzični materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. svibnja.

Hrana za službene pse

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja hranu za službene pse. Rok dostave ponuda je 20. travnja.

Usluge tiskanja i tiskani materijal

Sveučilište u Zagrebu nabavlja usluge tiskanja i tiskani materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 650.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

100 % natural

Na prodaji kuće, oranice i mlin Kuća s oranicom i vinogradom, ukupne površine 8077,97 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 156.800 kuna, nalazi se u naselju Plavšinac, Općina Novigrad Podravski u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 9. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 32/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 5448,85 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3100 kuna, nalazi se u naselju Kuzminec, Općina Rasinja u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 18/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća s dvorištem i oranicom, ukupne površine 2810 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 163.465 kuna, nalazi se u naselju Čepinski Martinci, Općina Čepin, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, koja u naravi predstavlja dvije kuće koje su zapravo gospodarske zgrade, dvorište i voćnjak, nalazi se u ulici M. Gupca 1 u naselju Nard, Općina Valpovo u Osječko-baranjskoj županiji, ukupne površine 1624 četvorna metra, procijenjene vrijed-

nosti 435.292 kune, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu Valpovo, K.P. Krešimira IV., broj 3, soba broj 11/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 442,15 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 722.248,94 kune, nalazi se u Dugom Selu, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, Zagrebačka 22, soba 2. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 494 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 910.364,53 kune, nalazi se u Koprivnici na adresi Grgura Karlovčana 12, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 32/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Zgrada, ukupne površine 510 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,98 milijuna kuna, nalazi se u naselju Komunal u Puli, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 16. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 5023 četvorna metra, procijenjene vrijednosti

10,9 milijuna kuna nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 9. travnja u 9 sati na Općinskom sudu Osijek, Europske avenije 10, soba broj 6a, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Mlin, ukupne površine 1.920,59 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 30.000 kuna, nalazi se u Severinu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 10. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 572 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 55.000 kuna, nalazi se u naselju Brest Pokupski u Petrinji, prodaje se na dražbi 10. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba broj 21. Na prvom ročištu, nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 67,4 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 686.700 kuna, nalazi se na adresi A.G. Matoša 14 u Sesvetama, prodaje se na dražbi 10. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, Zagrebačka 22, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Međunarodni sajam ekologije od 9. do 12. travnja, Rijeka Sajam se održava u TowerCentru i prvi put je međunarodnog karaktera. Zamišljen je po uzoru na svjetske sajmove i cilj mu je okupiti izlagače iz Hrvatske i regije. Podijeljen je u tri dijela: hrana iz prirode (eko placa; proizvodi i usluge s eko certifikatom), udobnost življenja (prirodni materijali i ukrasi, energetska učinkovitost, recikliranje) i ljepota i zdravlje (prirodni proizvodi za njegu kože, kose, aromaterapija, prirodna kozmetika, sport i rekreacija).

Cosmetic News

Međunarodni sajam kozmetike 11. i 12. travnja, Opatija Najstariji sajam kozmetike u Hrvatskoj. Namijenjen je profesionalcima u službi ljepote – kozmetičarkama, wellness terapeutima, fizioterapeutima, dermatolozima, kozmetičkim školama, zastupnicima proizvoda i opreme, ljekarnicima i stručnoj javnosti. Uz stručne seminare i tematske radionice održavat će se natjecanja u šminkanju i dizajniranju noktiju.

Mineral expo

Međunarodni sajam dragog i poludragog kamenja 11. i 12. travnja, Split Deveti sajam održava se u Domu hrvatske vojske na Poljudu. Ima najveću ponudu unikatnog nakita izrađenog od gotovo svih poznatih vrsta poludragog kamena anorganskog i organskog podrijetla: brušeni rubini, safiri, smaragdi, turmalini, topazi te opali iz Australije i Etiopije. Tradicionalne su i zanimljive izložbe koje se postavljaju svake godine u suradnji s geološkim i speleološkim društvima ili renomiranim znanstvenicima.

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar Sajam gospodarstva, turizma, vinarstva i vinogradarstva od 14. do 18. travnja, Mostar

Zajednički interes umrežavanja ovih gospodarskih djelatnosti utjecao je na Upravu sajma da ih objedini. Mjesto je to povezivanja turističke ponude s turističkim agencijama, turoperaterima, destinacijama i posjetiteljima, mjesto prezentacije i populariziranja vinogradarsko-vinarskih proizvoda.

Croatia Boat Show

Međunarodni nautički sajam od 15. do 19. travnja, Split Već dugi niz godina potvrđuje svjetske standarde u nautičkom sajmovanju zauzimajući poziciju jedne od 10 vodećih manifestacija u svijetu. I ove godine bit će predstavljen niz noviteta iz inozemne i hrvatske nautičke industrije, proizvođači motora i brodske opreme te različite usluge za ljubitelje plovidbe i mora.

Sajam ekologije

od 16. do 18. travnja, Budva Ova tradicionalna manifestacija okuplja vladine i nevladine organizacije, institucije, kompanije, strukovne asocijacije i specijalizirane medije iz područja ekologije s posebnom pažnjom na zaštiti životne sredine. Sajam je namijenjen izlagačima koji kreiraju proizvode i usluge iz područja životne sredine uključujući i promociju zdravih stilova života.

SALORI

Sajam lova, ribolova i turizma od 17. do 19. travnja, Osijek Veličinom, brojem izlagača i značajem u razvoju lovnog, ribolovnog, seoskog i kontinentalnog turizma prerasta u najznačajniju priredbu te vrste u Hrvatskoj. Sastojat će se od velike revije i predstavljanja brojnih lovačkih i ribolovnih društava i saveza uz izložbu trofeja i ponudu pribora za lov i ribolov. U sklopu sajma održat će se već tradicionalna izložba lovačkih pasa te obilje stručnih, zabavnih i sportskih sadržaja.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA

( 286,4 mil € ili 0,7% BDP-a

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 23. do 29. ožujka nije bilo značajnijih promjena u postupcima pravnih subjekata u odnosu na prethodni tjedan. Ukupno su bila 162 stečajna postupka, što je šest postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka - 46. Za predstečajnu nagodbu je zaključeno 28 postupaka, dok je uložen 21 prijedlog i započeo postupak. Izbrisano je 87 subjekata što je 13 više nego prethodnog tjedna, dok je s likvidacijom započelo njih šest. Osnovano je 355 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (162), zatim Rijeka (37), na Trgovačkom sudu u Splitu su osnovana 33 trgovačka društva, a slijedi ga Pazin sa 31 novoosnovanim subjektom. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (206), te ukupno 149 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

25 9 5 11 4 0 4 46 46 86 21 6 11 20 28

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

87 87 6 6 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

355 149 206 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 10 3 23 31 37 0

REJTING TJEDNA

SVIJET MEDIJA d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

12 33 4 22 14 162

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

suficit na tekućem računu bilance plaćanja u 2014.

Analiza RBA

Suficit na tekućem računu bilance plaćanja U 2015. također očekujemo ostvarenje suficita tekućih transakcija, ali uz nastavak trenda njegovog blagog smanjenja pri čemu glavninu promjena odnosno smanjeni intenzitet pozitivnih kretanja očekujemo kod neto izvoza od roba i usluga, zaključuju analitičari RBA

P

rema podacima Hrvatske narodne banke, manjak na računu platne bilance u posljednjem tromjesečju 2014. iznosio je 601,5 milijuna eura što je 26,8 posto ili 220,5 milijuna eura manje na godišnjoj razini. Štoviše, deficit na računu tekućih transakcija u tom je kvartalu bio najniži od 2001. godine. Smanjenje manjka posljedica je smanjenja deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni te povećanja suficita na računu usluga. Smanjenje deficita na računu roba na 1,3 milijardu eura (6,4 posto) posljedica je, pak, snažnijeg rasta izvoza od uvoza roba (6,1 nasuprot 1,6 posto) pa su ukupni priljevi na podračunu roba ostvareni u visini od 2,58 milijardi eura, dok je odljev od uvoza roba iznosio 3,88 milijardi eura. Suficit na računu usluga iznosio je 621 milijun eura što je povećanje od 38 posto, a posljedica je rasta prihoda od sedam posto uz istodobni pad rashoda od 10 posto. Pozitivan saldo na računu sekundarnog dohotka gotovo da se zadržao na razinama iz četvrtog tromjesečja 2013. te je iznosio 204 milijuna eura što je povećanje od 1,7 posto.

S druge strane, veća dobit poduzeća i banaka u inozemnom vlasništvu utjecala je na povećanje manjka na računu primarnog dohotka koji je u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 133,5 mi-

lijuna eura te je bio za 47 posto ili gotovo 43 milijuna eura veći u odnosu na isti kvartal 2013.

Promatrano na razini cijele godine, Hrvatska je drugu godinu za redom zaključila sa suficitom na tekućem računu bilance plaćanja. On je u 2014. iznosio 286,4 milijuna eura odnosno 0,7 posto BDP-a. Tako je zaustavljen kontinuirani trend poboljšanja salda tekućeg računa koji traje od 2009.

Na godišnjoj razini višak tekućeg računa je smanjen za 72,5 milijuna eura ili više od 20 posto, a posljedica je dominantnog pogoršanja na računu primarnog dohotka, ali i u manjoj mjeri kretanja na računu sekundarnog dohotka.

Višak na računu usluga Manjak na računu primarnog dohotka dosegnuo je lani gotovo 1,4 milijar-

de eura što je 463 milijuna eura ili 49,6 posto više u odnosu na 2013., a što je posljedica veće dobiti poduzeća i banaka u ino vlasništvu. Prema podacima HNB-a, ukupni troškovi inozemnog financiranja neznatno su porasli.

Pri tome je rast troškova inozemnog financiranja u sektoru opće države pratio pad takvih troškova kod drugih sektora. Neto naknade zaposlenima s osnove rada u inozemstvu su se povećale. Rashodi na računu sekundarnog dohotka od 2,3 milijarde eura naposljetku su zabilježili godišnji rast veći od 508 milijuna eura ili 28 posto, dok su prihodi sa 909 milijuna eura bili viši za 5,2 posto.

Višak na računu sekundarnog dohotka iznosio je 782,2 milijuna eura i bio je 288 milijuna ili 27 posto niži u odnosu na 2013. Takva kretanja, kažu analitičari RBA, po-

vezujemo s time što je korištenje sredstava iz EU fondova bilo slabije od uplata Republike Hrvatske u proračun EU-a.

Naposljetku ohrabruju podaci na podračunima roba i usluga, budući da je manjak na računu roba pod utjecajem snažnijeg priljeva deviza od izvoza (godišnji rast 9,3 posto) od odljeva na temelju uvoza (rast od 3,7 posto) zabilježio godišnje smanjenje od 3,9 posto ili 254,9 milijuna eura te je u 2014. iznosio 6,3 milijarde eura.

Višak na računu usluga dosegnuo je najvišu vrijednost od 2000. godine od kada imamo raspoloživu statistiku te iznosi

Lani je zaustavljen kontinuirani trend poboljšanja salda tekućeg računa koji traje od 2009.

7,2 milijarde eura. U odnosu na 2013. taj je iznos veći za 424 milijuna eura ili za 6,2 posto, a posljedica je istodobnog rasta prihoda i pada rashoda na računu usluga. U 2015. također očekujemo ostvarenje suficita tekućih transakcija, ali uz nastavak trenda njegovog blagog smanjenja pri čemu glavninu promjena odnosno smanjeni intenzitet pozitivnih kretanja očekujemo kod neto izvoza od roba i usluga, zaključuju analitičari RBA.

21

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

( 0%

( 0,5%

prognizirani gospodarski rast u 2015.

prognoze rasta BDP-a u 2016.

Makroekonomska očekivanja HAAB-a

Hrvatski hod po žici Prema procjenama analitičara Hypo Alpe-Adria Banka očekuje nas blagi rast BDP-a, blago smanjenje nezaposlenosti i fiskalna konsolidacija, no zaduženost će rasti, a dugoočekivane reforme će opet izostati Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Očekivanja HAAB-a 2,5 2 1,5 1 0,5 0 -0,5 -1 -1,5

U

ovoj godini očekuje nas deflacija od pola posto, gospodarski rast će biti na nuli, a nezaposlenost bi trebala pasti za 0,1 posto pokazuju podaci procjene Macroeconomic Outlook 2015.-2016. analitičara Hypo AlpeAdria Banka. U idućoj godini možemo očekivati inflaciju od 1,5 posto i rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5 posto, dok bi nezaposlenost trebala pasti na 16,8 posto, a tečaj kune trebao bi porasti na prosječne 7,72 kune, najavio je direktor Odjela ekonomskih istraživanja te banke Hrvoje Stojić.

Svoju gospodarsku procjenu nazvao je “hodom po žici”, a najznačajnija procjena je konačan izlazak iz recesije, ali samo statistički jer se ne očekuje rast nego stagnacija gospodarstva.

Jačanje ino potražnje Poboljšanje prognoze možemo zahvaliti ponajviše jačem izvozu, procjenjuje Stojić. “Inozemna potražnja ojačala je uslijed snažnije, no očekivane monetarne stimulacije ECBa, odnosno snažne deprecijacije eura u korist naših glavnih trgovinskih partnera”, pojasnio je Stojić.

“Općenito gledano, kretanje BDP-a je i dalje glavni uteg za ekonomiju uslijed razduživanja u privatnom sektoru, fiskalne konsolidacije putem procedure prekomjernog deficita i pada zaposlenosti. Pri tome je monetarna transmisija prigušena re-

2013.

2013.

BDP Osobna potrošnja

2015.* Inflacija

2016.* Platna bilanca

Vanjski dug (% BDP-a)

lativno visokom averzijom prema riziku, nedostatkom kvalitetne potražnje od strane privatnog sektora, produljenim predstečajevima i regulatornom neizvjesnošću”, rekao je Stojić.

Prognoze za sljedeću 2016. godinu i u godinama poslije pokazuju kako održiv oporavak baš i nije

Naša bi se gospodarska situacija mogla opisati kao bolja od loše, ali lošija od dobre, smatra Tea Martinčić vjerojatan jer bi se fiskalna konsolidacija trebala ubrzati nakon izbora, a želja za smanjivanjem dugova još neko vrijeme će ograničavati utjecaj monetarne politike na ekonomska kretanja.

“Zabrinjava i činjenica da bi prema procjenama javni dug trebao dosegnuti visokih 85 posto BDP-a

što je dobrih 25 posto iznad maastrichtskih kriterija. Visoka razina javnog duga opterećuje jer je za njegovo refinanciranje nužno izdvojiti čak petinu BDP-a, a na kamate moramo utrošiti oko četiri posto. Olakotna okolnost je činjenica da nam je, zahvaljujući svježim eurima iz Europske središnje banke, zaduživanje najjeftinije u povijesti, no još uvijek skuplje od svih susjeda. Pozitivno je i to što smo u plusu na tekućem računu platne bilance i tako će i ostati zahvaljujući rastu izvoza. Upravo taj izvoz jedini je pokretač gospodarskog oporavka jer je inozemna potražnja ojačala kao posljedica monetarne stimulacije europske središnje banke i slabljenja eura u korist naših glavnih trgovinskih partnera”, naglasio je Stojić. Neposredan pozitivan utjecaj se ipak osjeća i kroz smanjenu premiju na rizik ugrađenu u cijene hrvatskih obveznica, a pozitivno djeluje i snažan pad

cijena nafte koji, osim poboljšavanja u robnoj bilanci, poput poreznog rasterećenja pozitivno djeluje i na kupovnu moć građana.

Prema procjenama rizici na tržištu su i političke prirode. “Ekonomske politike su sve odreda, bez obzira na to tko je na vlasti, podržavale agoniju sedmogodišnje recesije, no politika je i snažno razduživanje banaka koje nije djelovalo nimalo antirecesijski. Pozitivne strane priče su snažan oporavak u eurozoni, ECB-ovo monetarno labavljenje, otvaranje većih infrastrukturnih projekata i olakšavanje financiranja za male i srednje tvrtke”, zaključuje Stojić.

Dolazak boljih vremena Ocjenjujući stanje u gospodarstvu predsjednica Uprave Hypo banke Tea Martinčić se zapitala jesmo li potaknuli oporavak ili se on već događa.

“Odgovor je i jedno i drugo, ali istovremeno ni jed-

116 114 112 110 108 106 104 102 100

2013.

2013.

2015.*

2016.*

2013.

2015.*

2016.*

Nezaposlenost 17,4 17,3 17,2 17,1 17,0 16,9 16,8 16,7 16,6 16,5

2013.

Izvor: HAAB

no. Naša bi se gospodarska situacija mogla opisati kao bolja od loše, ali lošija od dobre. No sretna sam što naš glavni analitičar ipak procjenjuje dolazak boljih vremena”, kaže Tea Martinčić. “Stanje u ekonomiji lako možemo usporediti sa sportom u kojem je Hrvatska u samom svjetskom vrhu.

Hrvatska je zato pobijedila Norvešku prije nekoliko dana pet naprema jedan. Da smo izgubili od Norveške, to bi bila katastrofa jer je Hrvatska 19. na Fifinoj ljestvici, a Norveška je tek 70. reprezen-

tacija svijeta. S druge strane, prema konkurentnosti gospodarstva Norveška je 11. u svijetu, a Hrvatska tek 79., no nas to, na žalost, nimalo ne zabrinjava”, zaključila je Tea Martinčić.

Izglede za eurozonu predstavio je viši ekonomist Goldman Sachsa Lasse Nielsen koji je procijenio da eurozonu u ovoj godini čeka solidan rast od 1,7 posto koji se temelji na jačoj inozemnoj potražnji, jeftinom financiranju, manjem fiskalnom pritisku, slabom euru i jeftinoj nafti.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3871, 6. travnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Zasićenost ponudom novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

ri kraju smo razdoblja održavanja obvezne pričuve, ali napetosti na novčanom tržištu nema. Potkraj mjeseca došlo je do smanjenja likvidnosti u sustavu za oko 1,4 milijarde kuna zbog plaćanja obveza prema državi. Smanjenje likvidnosti nije imalo nikakav utjecaj na kretanje kamatne stope koja se zadržava na minimalnim razinama. U srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija koje, prema sadašnjim pokazateljima, neće donijeti značajniju promje-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

u%

300 250 200

2

150 100

1

50 0

30.3.2015.

31.3.2015.

nu kretanja na novčanom tržištu.

Ministarstvo financija je prošli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa.

Na dospijeću je bilo 1033 milijuna trezorskih zapisa u kunama, te dva milijuna zapisa u eurima. Planirani iznos izdanja bio je 850

1.4.2015.

0

2.4.2015.

milijuna kuna. Ostvareni iznos izdanja trezorskih zapisa bio je 1114 milijuna i Ministarstvo financija prihvatilo je sve ponuđene iznose. Upisani su trezorski zapisi s rokom dospijeća od 182 dana i 364 dana. Prinosi na zapise ostali su nepromijenje-

ponedjeljak

utorak

srijeda

ni. Nakon izdanja tih trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 1114 milijuna kuna, uz istodobno dospijeće 1033 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 81 milijun kuna. Datum održavanja sljedeće aukcije objavit će se naknadno.

AUD

(HNB) srednji tečaj eura potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,640947 kuna.

No, hrvatska je valuta na

Srednji tečaj za devize australski dolar

EUR

kanadski dolar

5,599404

JPY

japanski jen (100)

5,904905

CHF

švicarski franak

7,335779

GBP

britanska funta

10,448444

USD

američki dolar

7,059264

EUR

euro

7,640947

tjednoj razini pala prema švicarskom franku. Srednji tečaj švicarske valute potkraj prošlog tjedna na 7.648

5,341825

CAD

petak

Imajući na umu činjenicu da u bankarskom sustavu dnevni višak likvidnosti trenutačno iznosi čak 7,8 milijardi kuna, na novčanom tržištu očekujemo i sljedećih dana snažnu ponudu novca i vrlo nisku potražnju za kratkoročnim pozajmi-

USD

tečajnici HNB-a iznosio je 7,335779 kuna. Proteklog tjedna pao je američki dolar prema kuni i to za neznatnih 0,001 posto na 7,059264 kune.

7.12

CHF

7.34

7.644

7.10

7.33

7.640

7.08

7.636

7.06

Porasla vrijednost Mirexa Mirex B, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog tjedna porasla je za 0,54 posto. Tako je Mirex B potkraj prošlog tjedna iznosio 216.8175 bodova. Vrijednost Mirexa A bila je 112.0988 bodova, a Mirexa C 106.5143 boda.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,2%

0,6%

7.32

0,8%

0,4%

7.31

0,4%

0,2%

0,0%

0,0%

7.632

7.04

7.30

7.628

7.02

7.29

-0,4%

primjena od 3. travnja 2015. 30.3.

Izvor: HNB

četvrtak

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

valuta

30. 3. - 2. 4. 2015.

23. 3. - 27. 3. 2015.

3

Hrvatsko devizno tržište

Kuna je proteklog tjedna ojačala prema euru za 0,04 posto. Na tečajnici Hrvatske narodne banke

cama. Budući da u srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, izvjesno je blago povećanje potražnje za novcem, ali visina kamatne stope kretat će se u sadašnjim okvirima. Ukratko, novčano tržište je i dalje zasićeno ponudom novca koju može ublažiti samo značajniji rast potražnje koji još nije na vidiku.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

31.3.

1.4.

2.4.

30.3.

31.3.

1.4.

2.4.

30.3.

31.3.

1.4.

-0,4% 2.3.

2.4.

12.3.

fond

22.3.

1.4

datum

30.3.

31.3.

vrijednost (kn)

promjena (%)

1.4.

2015 (%)

Međunarodno tržište kapitala

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Mirno trgovanje uoči Uskrsa

MIREX A

01.04.

112,0988

0,1871

7,16

AZ - A

01.04.

110,4733

0,1795

6,16

Erste Plavi - A

01.04.

111,04

0,0311

5,59

PBZ CO - A

01.04.

115,2431

0,1711

8,32

Raiffeisen OMF - A

01.04.

113,8351

0,2827

9,06

Uoči uskrsnih blagdana protekli se tjedan trgovalo mirno na svim svjetskim burzama, a na većini njih u petak se nije radilo. Ipak, u četvrtak su na 6950 6900

europskim burzama cijene dionica blago pale nakon njihova porasta u sredini tjedna. Središnji interes ulagača i dalje je bila Grčka kojoj prije18100

FTSE 100

kategorija A

18000

ti bankrot i izlazak iz eurozone jer bez nove financijske injekcije više neće moći otplaćivati svoje dugove. Na američkom tržištu ulagači su proteklog 5000

Dow Jones

4975

6850

17900

4950

6800

17800

4925

6750

17700

4900

6700

17600

4875

30.3.

5125 5100

31.3.

1.4.

2.4.

30.3.

12150

CAC40

12100

31.3.

1.4.

30.3.

2.4.

19500

DAX

19400

5075

12050

19300

5050

12000

19200

5025

11950

19100

5000

11900

19000

30.3.

31.3.

1.4.

2.4.

30.3.

31.3.

1.4.

2.4.

NASDAQ

31.3.

1.4.

2.4.

NIKKEI 225

30.3.

31.3.

1.4.

2.4.

tjedna trgovali oprezno zbog pada cijena dionica na tom tržištu. Osim toga, uznemirilo ih je i usporavanje rasta američkog gospodarstva. Svi su iščekivali objavu izvješća o zaposlenosti u SAD-u jer to znatno utječe na gospodarsku situaciju u toj zemlji. Mnogi su postavili pitanje i hoće li Središnja banka SAD-a mijenjati svoju monetarnu politiku. Na drugom pak kraju svijeta, na azijskim burzama, cijene dionica u četvrtak su porasle jer su se ulagači ponadali novim poticajnim mjerama u toj regiji.

kategorija B MIREX B

01.04.

216,8175

0,2753

5,4

AZ - B

01.04.

221,4508

0,3205

5,14

Erste Plavi - B

01.04.

220,3173

0,1949

4,82

PBZ CO - B

01.04.

198,4792

0,2955

5,67

Raiffeisen OMF - B

01.04.

218,933

0,2418

5,89

MIREX C

01.04.

106,5143

-0,0211

3,47

AZ - C

01.04.

103,7832

-0,1297

1,98

Erste Plavi - C

01.04.

106,9376

-0,0258

3,59

PBZ CO - C

01.04.

106,664

-0,0339

3,57

Raiffeisen OMF - C

01.04.

109,3646

0,0767

4,96

kategorija C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

01.04.

211,0083

0,2777

5,82

AZ Profit

01.04.

248,2188

0,3147

5,12

Croatia osiguranje

01.04.

152,7435

0,2259

4

AZ Benefit

01.04.

228,3623

0,0383

4,43

Erste Plavi Expert

01.04.

181,8102

0,0815

4,83

Erste Plavi Protect

01.04.

180,3336

0,0089

2,78

23

www.privredni.hr Broj 3871, 6. travnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 350,908 milijuna kuna

Nakon šest tjedana Crobex u plusu iznosio 46 milijuna kuna, što je rast od 13,8 milijuna kuna odnosno uvećanje za 43 posto. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 24,8 milijuna kuna prometa što je 54 posto ukupnog tjednog prometa. Od tih 10 izdanja, pet ih je tjedan završilo u plusu. Tjed-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi, u prošlom skraćenom radnom tjednu, porasla je u odnosu na tjedan ranije, te je redovni dionički promet Top 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d.

Opeka d.d.

Dalekovod d.d.

MIV d.d.

Adris grupa d.d. - (povl.)

Zagrebačka banka d.d.

Optima Telekom d.d.

Valamar Riviera d.d.

Jadroagent d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

+0,72% -14,75% +14,51% +40,00% -2,93% -0,11% -36,91% +1,52% -0,53% +0,19%

zadnja cijena 163,21 260,00 17,52 7.000,00 331,00 37,96 2,00 19,40 774,91 1.330,00

ne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +40 posto do -36,91 posto. Dvanaest izdanja sakupilo je promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 16 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex je proteklog tjedna u

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 45.862.839,46 kn

odnosu na tjedan ranije zabilježio rast od 0,69 posto na 1.721,49 bodova. Crobex10 je također porastao za 0,85 posto na 1.007,20 bodova. Kod sektorskih indeksa najviše je porastao CROBEXkonstrukt za 3,45 posto, dok najveći

promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

5.491.939,29 4.576.000,00 3.521.255,18 2.545.300,00 1.857.200,32 1.838.696,35 1.577.443,16 1.252.447,07 1.171.202,33 1.028.225,58

Infosistem d.d.

MIV d.d.

Turbos WTI nafta short C KentBank d.d. - (povl.)

Dalekovod d.d.

Turbos DAX long M Turbos WTI nafta short F Viktor Lenac d.d.

Tisak d.d.

ACI d.d.

+63,91% +40,00% +22,91% +21,62% +14,51% +10,38% +6,96% +6,81% +5,57% +5,18%

zadnja cijena 100,00 7.000,00 105,70 4.500,00 17,52 78,70 61,50 5,80 180,00 5.889,99

promet 300,00 2.545.300,00 10.570,00 27.000,00 3.521.255,18 200.205,90 9.412,50 61.138,00 85.334,53 29.449,95

INVESTICIJSKI FONDOVI

ju pozitivni tjedni rezultati, a od 13 tjedana samo su dva bila negativna. Inače su fondovi u zadnjih 55 tjedana zabilježili 48 pozitivnih tjedana.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se osam dioničkih, jedan obveznički te jedan mješoviti. Tjedne promjene svih fondova kretale su

Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 60 poraslo, od čega ih 14 bilježi rast veći od jedan posto.

Ukupno je 18 fondova tjedan završilo u crvenom, a tri su pala za više od jedan posto. Promatrano od početka godine kod fondova prevladava-

se u rasponu od +4,89 do -1,68 posto. U proteklom tjednu od 30 dioničkih fondova 21 je porastao, a ostalih devet bilježi pad.

Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB BRIC+ koji je ostvario tjedni rast od čak 4,89 posto te postao dobitnik tjedna među svim fondovima. Na ljestvici tjed-

nih prinosa slijedi Ilirika BRIC s tjednim rastom od 4,68 posto i NETA US Algorithm koji je porastao za 3,52 posto. Među dioničkim fondovima najviše je vrijednost pala fondovima ZB trend - 1,68 posto i KD Victoria 1,09 posto. Od pet posebnih fondova, četiri ih bilježi rast. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 25. 3. do 1. 4. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,4495 11,3779 149,5117 179,7537 86,8499 15,5132 132,1808 10,0664 95,5249 80,1000 115,6554 106,2756 85,9888 53,2341 8,2926 16,1741 6,0609 38,6618 110,0895 597,5578 90,5772 80,7000 192,6817 71,0765 84,5235 96,1035 9,8351 100,6628 123,9600 132,5107

-1,09 1,54 0,26 -1,68 0,72 2,38 -0,16 0,55 -0,18 0,41 0,69 0,46 -0,26 2,34 3,47 -0,14 1,52 0,79 1,42 1,75 0,50 -0,16 3,52 -1,04 4,68 0,36 2,23 4,89 0,01 -0,53

€ € € € €

102,9400 103,0681 103,2763 103,2658 103,3184

-0,09 0,91 0,84 0,86 0,84

€ € € kn

154,8265 14,8994 12,9225 115,3569

0,59 0,61 1,07 1,68

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced

zadnja vrijednost 1.721,4900 1.007,2000 107,9539 142,9963

pad bilježi CROBEXtransport s tjednim minusom od -2,89 posto. Obveznički indeksi tjedan su završili rastom, pa je Crobis uvećan za 0,13 posto, 10 dionica s najvećim padom cijene Optima Telekom d.d.

Turbos € Bund Fut. short C Kaštelanski staklenici d.d.

TLM d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long C Turbos srebro long D Turbos srebro short 8 Turbos DAX short I Jadranska banka d.d.

Dukat d.d.

tjedna promjena +0,69% +0,85% +0,13% +0,22%

a Crobistr za 0,22 posto.

Najlikvidnije izdanje bio je HT koji je trgovan u iznosu od 5,5 milijuna kuna s rastom cijene za 0,72 posto na 162,57 kuna.

tjedna promjena -36,91% -32,44% -31,68% -29,90% -28,03% -23,29% -17,53% -16,72% -16,67% -14,85%

zadnja cijena 2,00 8,85 110,00 7,01 9,86 13,04 22,02 56,30 500,00 281,00

promet 1.577.443,16 10.717,35 118.562,33 4.451,68 48.029,08 38.249,76 7.622,58 331.347,58 25.000,00 66.125,00

*vijesti

Fondovi ponovno u tjednom plusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn kn kn € € € € € €

86,2083 108,6774 9,2090 149,5676 107,3134 104,4200 105,9784 103,3600 102,8100 102,1700

*Tjedna promjena [%] 0,15 0,15 -0,05 0,54 0,22 -0,06 0,19 -0,22 -0,13 -0,04

€ € € € kn € kn € €

186,8961 14,1044 168,6800 123,5367 197,4289 150,4485 82,8771 113,2100 101,5800

0,08 0,68 0,01 0,14 -0,02 -0,04 2,57 0,23 -0,01

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,5083 174,4807 149,7262 138,6439 156,5000 150,1000 150,8664 130,2164 142,5693 132,4070 128,2798 12,2611 117,6760 114,9000 109,2820 105,1500 106,0505 1334,2743 107,2303 102,5396

0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,03 0,02 0,02 0,01 0,04 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,09 0,03 0,00

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Prihodi od turizma 7,4 milijarde eura Hrvatska je u 2014. godini ostvarila 7,4 milijarde eura turističkog prihoda, što je 2,8 posto više nego 2013. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prošle je godine udio prihoda od putovanja u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio 17,2 posto što je 0,6 posto više nego godine ranije. Prihodi od turizma koje obračunava i objavljuje HNB zbroj su prihoda nastalih iz osobnih i poslovnih razloga. Prihodi ostvareni od turista koji su u Hrvatsku 2014. godine došli iz osobnih razloga iznosili su 7,2 milijarde eura, što je u odnosu na 2013. godinu više 3,3 posto ili 231 milijun eura, a u odnosu na rekordnu 2008. godinu dva posto ili 135 milijuna eura više.

prvo mjesto i po preporukama svojih klijenata tj. po broju onih koji bi drugima sigurno preporučili banku s kojom posluju.

HPB prvi po povjerenju i preporukama svojih klijenata Klijenti Hrvatske poštanske banke iskazali su najviše povjerenja u Hrvatsku poštansku banku, potvrdilo je godišnje izvješće GfK u kojem su objedinjeni rezultati istraživanja tržišta bankovnih usluga tijekom 2014. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 4000 ispitanika. Tako je HPB zadržao najvišu ocjenu povjerenja svojih klijenata koju je ostvario i godinu ranije. HPB zauzima

Prosječna neto plaća 5656 kuna Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za siječanj iznosila je 5656 kuna i bila je nominalno jedan posto, a realno 0,5 posto niža nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle godine, prosječna je neto plaća za ovogodišnji siječanj nominalno porasla za 1,9 posto, a realno za 2,8 posto.

Porast industrijske proizvodnje u veljači Nakon četiri mjeseca rasta, u siječnju ove godine zabilježen je pad proizvodnje, ali već se u veljači ponovno ostvario rast. Naime, u tom je mjesecu industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,9 posto viša u odnosu na isti mjesec prošle godine. Unatoč pozitivnim kretanjima u veljači ove godine, razina industrijske proizvodnje niža je za oko 15 posto u odnosu na razinu iz veljače 2008. Prema desezoniranim podacima, u veljači je industrijska proizvodnja bila viša za 3,4 posto u odnosu na siječanj.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Kupujmo Hrvatsko

Crowdfunding

Najpoznatija akcija Hrvatske gospodarske komore mijenja svoj koncept - manje sajamske prodaje, a više poslovnih susreta i edukacija

Kako sakupiti novac na neuobičajeni način od mnoštva malih investitora, kako pripremiti kampanju i koje stvari nikako ne učiniti

Kredit za infrastrukturu Hrvatska je s Europskom investicijskom bankom potpisala zajam od 300 milijuna eura za sufinanciranje infrastrukturnih projekata

Konkurentnost

Drvna industrija velik je hrvatski potencijal.

Dosegli su prijekrizne izvozne brojke, a bolju poziciju na tržištu osiguravaju radom Klastera konkurentnosti

Upravljanje poslom SAP - jedan od najvećih proizvođača softvera za upravljanje poslovanjem predstavlja nove inovativne aplikacije i rješenja za svoje korisnike