Pv 3860 by NEstar

Vanjskotrgovinski odnosi Većina glavnih hrvatskih partnera ojačat će u 2015. godini, što će ojačati i hrvatske izvozne prilike

Antonija Mišura, LNP Mi uhodamo brodsku liniju, država nam je uzme i dodijeli Jadroliniji - a mi možemo samo u stečajnu nagodbu

Domaće gospodarstvo Prema ukupnim prihodima, Kontinentalna Hrvatska gospodarski je čak dvostruko jača od Jadranske

tema tjedna Str. 4-5

intervju Str. 12-13

aktualno Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 19. siječnja 2015. Godina 61 / Broj 3860. www.privredni.hr

privredni vjesnik

produljene povlastice slobodnim zonama / rast izvoza / hangar 7 / putničke agencije / hrwwwatska

fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Apsolutni hit bio je program energetske obnove kuća i zgrada Donosimo godišnji program raspisivanja javnih poziva i natječaja u 2015. godini >>16-17

intervju: Richard Weber, EUROCHAMBRES

kocke zbog kojih zovu i iz hong konga

>> 14-15

>> 18-19

Što manje upletanja državne vlasti, to bolje, kaže predsjednik krovnog udruženja europskih gospodarskih komora

Damir Samardžić i Margareta Lekić u Osijeku razvijaju proizvodnju edukativnih ekoloških igračaka od drveta

Prva godišnja razvojno-financijska konferencija

FINANCIRANJE PROJEKATA DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE IZ FONDOVA EU 4. i 5. veljače 2015. godine, Esplanade Zagreb Hotel Grand Place / Grote Markt - glavni trg u Bruxellesu Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. organizira Prvu godišnju razvojno-financijsku konferenciju „Financiranje projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova EU-a“, koja će se održati 4. i 5. veljače 2015. godine u Esplanade Zagreb hotelu. Na Konferenciji će sudjelovati više od 500 sudionika, a predavati preko 100 predavača. Poslovni i stručni partner Konferencije je Razbor d.o.o. Glavni Institucionalni Pokrovitelji Konferencije su Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Pokrovitelji Konferencije su Udruga gradova, Hrvatska zajednica županija, Udruga općina u Republici Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Brončani sponzori su Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Sense savjetovanje d.o.o. Sponzori Konferencije su Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Refreshment Partner

je Nescafé, a Zeleni partner je Hrvatski savjet za zelenu gradnju. Na ovome razvojno-financijskome skupu sustavno će se prezentirati sredstva iz EU fondova koja su na raspolaganju korisnicima u Republici Hrvatskoj u razdoblju do 2020. godine, i to prema 11 tematskih ciljeva kohezijske politike EU. Europska komisija je 12. prosinca 2014. godine odobrila hrvatski Operativni program Konkurentnost i kohezija, što otvara put za povlačenje 6,81 milijarde eura europskih sredstava u razdoblju 2014.-2020. godine. Operativni program bit će detaljno prezentiran na Konferenciji. Na Konferenciji će se posebno prezentirati područje poljoprivrede i ruralnog razvoja te različiti modeli sufinanciranja EU projekata, a bit će prezentirani i konkretni projekti. Predstavit će se ključni elementi planiranja projekata kod kori-

štenja EU fondova, kao i iskustva uspješnih korisnika. Vrhunski hrvatski stručnjaci prezentirat će pojedine vrste projekata i njihovo financiranje. Uz individualne konzultacije s predavačima Konferencije, bit će organizirani i okrugli stolovi na kojima će sudionici Konferencije moći u manjim skupinama, uz vodstvo moderatora, raspravljati o nizu zanimljivih tema vezanih uz EU fondove. Na Konferenciji će sudjelovati svi relevantni sudionici razvoja projekata: župani, gradonačelnici, načelnici, pročelnici i predstavnici nadležnih državnih tijela, tijela jedinica regionalne i lokalne zajednice, predsjednici, članovi uprava i direktori državnih i privatnih poduzeća, ravnatelji i drugi predstavnici nadležnih državnih agencija i institucija, predsjednici i članovi uprava banaka i drugih financijskih institucija, savjetnici za EU fondove, izvođači radova, isporučitelji opreme, voditelji projekata, urbanisti, arhitekti, inženjeri i svi drugi zainteresirani stručnjaci i poslovni ljudi.

Detaljne obavijesti o Konferenciji pogledajte na www.filipovic-savjetovanje.hr

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

BORIS LALOVAC, MINISTAR FINANCIJA:

Nema jednostavnih rješenja za franak Nažalost, nema jednostavnih rješenja za ovakve udare na svjetskim deviznim tržištima. U udruzi Franak i Hrvatskoj narodnoj banci razgovarali smo o tome je li rast vrijednosti franka kratkotrajnog karaktera. Znači, je li to jednodnevni, sedmodnevni ili desetodnevni šok ili dugoročni problem koji će imati građani sa zaduženjima u švicarskom franku? Ako se radi o kratkoročnom šoku, nadam se da ne bismo trebali raditi brojne interventne mjere ukoliko bi se tečaj vratio. Međutim, ako to bude dugoročni problem, vjerojatno će Vlada probati naći neka zakonska rješenja.

NIKOLA DUJMOVIĆ, DIREKTOR SPAN-a:

Na dobrom putu Udruživanje SPAN-a i InfoCumulusa ponajprije nas jako veseli jer smo dobro surađivali osobno i profesionalno dugi niz godina. SPAN udruživanjem čini iskorak u područje u kojem dosad nismo poslovali, a naslanja se na naše osnovno poslovanje. Poslovni rezultati SPAN-a su izvrsni, imamo rast prihoda veći od 30 posto, isto tako i proporcionalni rast EBITDA-e i dobiti. Izvoz nam raste i značajnije, veći je gotovo 80 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zaposlili smo i puno ljudi, tako da znamo da smo na dobrom putu.

TOMISLAV POPOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE MAISTRE:

Dodatno opterećenje poslovanja Iako su izrazito nepovoljne vremenske prilike tijekom sezone utjecale na pad potražnje u kampovima za oko dva posto, Maistra je u 2014. godini ostvarila rast broja ostvarenih noćenja u čvrstim objektima za šest posto, pri čemu se posebice ističu rezultati hotela u luksuznom segmentu ponude. Na žalost, porast stope PDV-a i drugih parafiskalnih nameta (komunalna naknada, povećanje doprinosa za zdravstvo, vodne naknade) u 2014. godini dodatno je opteretio poslovanje Maistre i negativno će utjecati na poslovni rezultat za gotovo 25 milijuna kuna.

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: IVANA NIKOLIĆ, HRVATSKI KLASTER KONKURENTNOSTI KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA

Prepoznajemo li potencijale novih industrija? Razvojne strategije neophodno je osuvremeniti kako bi se mogle nositi s kulturnim i tehnološkim pomacima u našem društvu

lobalizacija i povezanost je nova realnost koja je unijela korjenite promjene kako u stil života ljudi, tako i u sve ekonomske grane. Postalo je veliki izazov osmisliti ostvarive koncepte razvoja koji uzimaju u obzir specifičnosti tržišta, a pogotovo s obzirom na nestašicu potrebnih vještina i kompetencija koje se nude uz nedostatak osnovne infrastrukture i stranih investicija. U svim razvojnim strategijama nastoji se dati odgovor na pitanje kako osmisliti razvoj koji je ujedno održiv i uključiv. Ekonomski modeli više ne mogu funkcionirati u izolaciji i sve je veći trend prema holističkim pristupima koji uključuju različite kulturne identitete, ekonomska nastojanja, socijalne nejednakosti i tehnološke nedostatke. Razvojne strategije neophodno je osuvremeniti kako bi se mogle nositi s dalekosežnim kulturnim i tehnološkim pomacima koji su u tijeku u našem društvu. Razvijeni svijet pa tako i svaka država mora se naviknuti na novi okoliš postavljajući pitanja koja se odnose na kulturu i tehnologije koje direktno utječu na gospodarski razvoj. Inteligentna država koja želi aktivno ra-

diti na razvoju, s jedne strane mora osigurati tom naprednom kreativnom potencijalu prostor za razvoj, a s druge strane treba istodobno razvijati mehanizme i strukture neophodne za integraciju tih novih dosega i produkata kako bi cijelo društvo lakše ostvarilo napredak i harmoniziralo se u tim kulturnim, sociološkim, tehnološkim i ekonomskim promjenama. Značaj kreativnih i kulturnih industrija potvrđuje podatak najnovijeg istraživanja da 2014. godine radna snaga s klasifikacijama u kreativnim zanimanjima čini čak 3,3 posto ukupne radne snage EU-a (7,1 milijun radnog stanovništva) (EY, 2014).

Kreativna radna snaga na prostoru EU-a bilježi trostruko brži rast u odnosu na rast ukupnog aktivnog stanovništva Kreativna radna snaga na prostoru EU-a je tako zabilježila trostruko brži rast u odnosu na rast ukupnog aktivnog stanovništva, i to čak unatoč krizi. Kreativne i kulturne industrije jesu pokretači društvene i teritorijalne

kohezije, pokreću zrele industrije, akcelerator su razvoja urbanih cjelina, imaju velik izvozni potencijal, a razvijaju i ljudski potencijal kroz razvoj kreativnosti u obrazovnom sustavu s pozitivnim učincima prelijevanja na društvo u cjelini. Velike postojeće industrije su trome i sporo i teško implementiraju inovacije u sustave za koje im je, i onda kada intenzivno rade na razvoju inovacija, potrebno dugo razdoblje od ideje do realizacije. Iz tog razloga se konstantno intenzivno potiče razvoj inovacija i rade inovacijske strategije koje sustavno zaobilaze sektor kreativ-

nih i kulturnih industrija koje nedvojbeno imaju najbrži put od ideje do gotovog proizvoda. Važno je naglasiti kako kreativne i kulturne industrije kao sektor koji prožima sve ostale sektore stvara učinak dodane vrijednosti i konkurentnosti svakog proizvoda. Na žalost, u Hrvatskoj kreativna i kulturna industrija nije potpuno prepoznata kao sektor za sebe te i samim time nije uvrštena u strateške razvojne dokumente. Proizvodi kreativnih i kulturnih industrija danas prožimaju naš život i oblikuju nove paradigme industrijskog razvoja koje prije 20 godina nisu postojale niti su bile prepoznate. Kako bi državni sustavi pratili brzi napredak europskog i regionalnog okruženja u kojem se nalazimo, neophodno je razumjeti ekonomski i razvojni potencijal novih industrija kao što su kreativne i kulturne industrije koje su u razvijenom svijetu već odavno prepoznate kao jedan od glavnih pokretača i akceleratora razvoja gospodarstva. Stoga je apsolutni prioritet što prije definirati ovaj sektor u svojoj specifičnosti za Hrvatsku i razviti ga u legitimni gospodarski sektor.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( 9,1 mlrd kn

hrvatski izvoz u Italiju u 10 mjeseci 2014. (rast 6,1%)

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 7,4 mlrd kn

vrijedan izvoz u Sloveniju (rast od 21%).

Vanjskotrgovinski odnosi

Većinu glavnih hrvatskih par gospodarski rast u ovoj godin

Rizici koji okružuju projekciju rasta glavnih vanjskotrgovinskih partnera eurozone proizlaze iz daljnjega mogućeg pogoršav sada uglavnom negativno djelovale na izravne vanjskotrgovinske partnere Rusije, a svako daljnje zaoštravanje trgovinskih eurozone, a time i Hrvatske, podsjećaju analitičari HNB-a Igor Vukić vukic@privredni.hr

ećina zemalja glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske ove bi godine trebala zabilježiti postupno jačanje gospodarskog oporavka, najavili su analitičari Hrvatske narodne banke. Među glavnim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske iz europodručja, povoljna ostvarenja realne gospodarske aktivnosti već u 2014. mogle bi zabilježiti Njemačka i Austrija. Rezultat Italije za prošlu godinu mogao bi pokazati kontrakciju gospodarske aktivnosti, iako bi ona trebala biti manja u odnosu na 2013. U usporedbi s prethodnom projekcijom, izgledi za rast znatno su se poboljšali za Sloveniju, pa su tako očekivane stope rasta slovenskoga gospodarstva za 2014. i 2015. korigirane naviše za 1,1 postotni bod, odnosno 0,4 postotna boda. Kada je riječ o vanjskotrgovinskim partnerima izvan eurozone, nešto sporiji rast u prošloj godini imala je Bosna i Hercegovina, ponajviše zbog šteta od poplava koje su pogodile zemlju sredinom godine. Negativne prognoze rasta u tekućoj godini predviđaju se za Srbiju, slično kao i kod BiH, zbog štetnih vremenskih činitelja i akumuliranih unutarnjih neravnoteža, nakon čega se očekuje postupan oporavak.

U Italiji se očekuje rast stope BDP-a Rizici koji okružuju projekciju rasta glavnih vanjskotrgovinskih partnera eurozone proizlaze iz daljnjega mogućeg pogoršavanja trgovinskih odnosa s Rusijom. Trgovinske su sankcije do sada uglavnom negativno djelovale na izravne vanjskotrgovinske partnere Rusije, a svako daljnje zaoštravanje trgovinskih odnosa s Rusijom moglo bi usporiti

U eurozoni Slovenija, Njemačka i Austrija bi mogle u 2014. ostvariti rast, dok bi Italija bila u blagom minusu oporavak zemalja članica eurozone, a time i Hrvatske, podsjećaju analitičari HNB-a. U Italiji bi stopa promjene realnog bruto domaćeg proizvoda mogla iznositi -0,2 posto u 2014. godini, uz rast od 0,9 posto u 2015. Nepovoljna kretanja zabilježena u prvom polugodištu nastavila su se i u trećem tromjesečju 2014., što stagnaciju gospodarske aktivnosti čini posebno zabrinjavajućom budući da je zadnji rast BDP-a na tromjesečnoj razini ostvaren prije tri godine. U prvom polugodištu zabilježen je pad investicija zbog rastuće neizvjesnosti koja je nepovolj-

no utjecala na očekivanja i investicijske odluke ulagača u kratkoročnom razdoblju. Građevinski sektor i dalje je slab, unatoč sporijem padu cijena nekretnina. Nešto povoljniji razvoj gospodarske aktivnosti uočen je kod osobne potrošnje koja je porasla u prvoj polovini prošle godine zbog blagog poboljšanja pokazatelja na tržištu rada. Očekivanja buduće potrošnje i dalje su prigušena. Usporavanje realne gospodarske aktivnosti u eurozoni i niska inflacijska očekivanja bit će dodatni rizici koji bi mogli ograničavati brži oporavak talijanskoga gospodarstva. U 10 prošlogodišnjih mjeseci izvoz hrvatskih roba u Italiju vrijedio je 9,1 milijardu kuna, uz rast od 6,1 posto. Njemačka ubrzava Slovensko bi gospodarstvo u 2014. moglo zabilježiti rast realnog BDP-a od 1,4 posto, što je promjena naviše od 1,1 postotnog boda u odnosu na očekivanja iz srpnja. Nakon pada u 2013. slovensko se gospodarstvo oporavilo, zabilježivši rast od 1,0 posto i 0,7 posto u drugom i trećem tromjesečju. Glavni činitelji rasta u prvom polugodištu bili su snažan izvoz, rast investicija i zaliha. Međutim, slabljenje inozemne potražnje iz glavnih vanjskotrgovinskih partnera i rastuća nesigurnost potaknuta ru-

sko-ukrajinskom krizom usporili su rast slovenskog izvoza sredinom godine. Zahvaljujući dobrim pokazateljima na tržištu rada i izvoznoj orijentiranosti domaćih poduzeća, Slovenija bi u 2015. mogla ostvariti stopu rasta na razini očekivanja za tekuću godinu. Izvoz u Sloveniju vrijedan je 7,4 milijarde kuna, a u 10 mjeseci ostvaren je rast od čak 21 posto. Njemačka bi na razini 2014. godine mogla ostvariti stopu rasta realnog BDP-a od 1,4 posto, a u 2015. ubrzati se na 1,5 posto. Najveće europsko

gospodarstvo u drugom i trećem tromjesečju nije zabilježilo rast realne aktivnosti, unatoč dobrim ostvarenjima u prvom tromjesečju. Rast potrošnje kućanstava i državne potrošnje i nešto povoljnija ostvarenja kod kretanja neto izvoza u trećem tromjesečju poništio je pad investicija. Nedavno usporavanje njemačkoga gospodarstva djelomice je posljedica slabih ostvarenja gospodarstava europodručja, ali i pogoršanih trgovinskih odnosa s Rusijom. Hrvatski poduzetnici lani su do kraja listopada u Njemačku ispo-

ručili robe za 7,2 milijarde kuna (rast od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine). Austrija u plusu Austrija bi nakon usporavanja u 2013. mogla ostvariti stopu realnog rasta od jedan posto kad se podvuče crta na kraju 2014. godine. Podaci za treće tromjesečje upućuju na stagnaciju gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje, čime austrijsko gospodarstvo prati dinamiku promjene BDP-a svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, poglavito

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 7,8 mlrd kn

izvoz u BiH u lanjskih 10 mjeseci (rast od 6,6%)

rtnera čeka ni

vanja trgovinskih odnosa s Rusijom. Trgovinske su sankcije do h odnosa s Rusijom moglo bi usporiti oporavak zemalja članica

Njemačke. U HNB-u ističu da je negativnim kretanjima u trećem tromjesečju najviše pridonio snažan pad bruto investicija u fiksni kapital i pad realnog izvoza robe i usluga koji se smanjuje već drugo tromjesečje zaredom. Osobna i državna potrošnja ostvarile su pozitivne stope rasta, što odražava povoljne uvjete na tržištu rada i stabilnost državnih financija. U 2015. realni rast u Austriji mogao bi se ubrzati na 1,9 posto. Hrvatski izvoz u Austriju u 10 mjeseci 2014. bio je vrijedan 4,04 milijarde kuna, a rastao je 6,9 posto.

Kad je riječ o vanjskotrgovinskim partnerima izvan eurozone, Bosna i Hercegovina bi u 2014. mogla ostvariti gospodarski rast unatoč štetama od poplava koje su značajno djelovale na smanjenje realne gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju. U skladu s takvim kretanjima snižena je projekcija za rast u 2014. u odnosu na očekivanja iz srpnja s dva na 0,7 posto. U prvoj polovini godine tekuća kretanja bila su vrlo nepovoljna odražavajući spomenute vremenski uzrokovane činitelje, ali i naslijeđene strukturne neravnoteže domaće privrede, poput visoke stope nezaposlenosti (iznad 30 posto) i dugotrajnog manjka na tekućem računu platne bilance. Tijekom 2015. očekuje se godišnji realan rast iznad 3,5 posto, procjenjuju analiti-

BiH bi mogla ostvariti gospodarski rast, dok se u Srbiji očekuje pad realne gospodarske aktivnosti čari HNB-a. Izvoz u BiH u 10 mjeseci dosegnuo je 7,8 milijardi kuna, s rastom od 6,6 posto. U Srbiji postupan oporavak U Srbiji se u 2014. očekuje pad realne gospodar-

ske aktivnosti od 0,5 posto i postupan oporavak u 2015. Kao i Bosna i Hercegovina, Srbija je u drugom tromjesečju zabilježila kontrakciju realne gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje, ponajviše zbog negativnih učinaka poplava na kretanje industrijske proizvodnje koja se kontinuirano smanjuje od svibnja. Preliminarni podaci o padu realne gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju upućuju na daljnje slabljenje domaće privrede, što ograničava oporavak domaće potražnje i stvara negativne pritiske na plaće. Zbog stanja javnih financija Srbija je sredinom studenoga postigla dogovor s MMF-om o trogodišnjem aranžmanu u vrijednosti oko milijardu eura. Kako bi dovela proračunski manjak unutar održivih vrijednosti, srpska se vlada obvezala na provođenje fiskalnih reformi u nadolazećem razdoblju, a one uključuju reformu javnih poduzeća, smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, bolju naplatu poreza i nastavak borbe protiv sive ekonomije te je najavljeno linearno smanjenje plaća u javnom sektoru i progresivno smanjenje mirovina iznad određenog iznosa. Hrvatski izvoz u Srbiju do listopada prošle godine iznosio je 3,1 milijardu kuna, uz snažan rast od čak 31 posto.

( 62,2%

udio izvoza u prihodu korisnika slobodnih zona

Slobodne zone

Olakšice za ulaganja vrijede do 2016. Udruga slobodnih zona nastoji s Ministarstvom poduzetništva i obrta ispregovarati još neka poboljšanja u uvjetima poslovanja u slobodnim zonama Igor Vukić vukic@privredni.hr

orisnici slobodnih zona većinom su mali i srednji poduzetnici s prosječno 36 zaposlenih. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika iznosi visokih 62,2 posto, stoji u Izvještaju o radu slobodnih zona, o kojem je nedavno raspravljala Vlada.

U Hrvatskoj djeluje 14 slobodnih zona, a na kraju 2013. u njima je poslovao 221 korisnik U Hrvatskoj djeluje 14 slobodnih zona, a na kraju 2013. godine, otkad datiraju posljednji objavljeni podaci, u njima je ukupno poslovao 221 korisnik, što je za 5,6 posto manje nego u 2012. godini. Ukupno su zapošljavali 8075 radnika što je 1,8 posto više nego prethodne godine. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji došlo je do promjena u poslovanju slobodnih zona. Nakon 1. srpnja 2013. korisnici slobodnih zona imaju obvezu vođenja posebnih carinskih evidencija vezanih uz unos i iznos roba iz područja slobodnih zona. Roba koja se smješta u slobodne zone radi izvoza izvan granica EU-a i nadalje je oslobođena poreza na dodanu vrijednost, dok se roba čije je krajnje odredište Europska unija tretira kao “domaća”, odno-

sno na nju se plaća porez na dodanu vrijednost. Olakšice za poslovanje u slobodnim zonama i olakšice za izvršena ulaganja u iznosu većem od milijun kuna ostaju na snazi do iskorištenja, a najduže do 31. prosinca 2016. godine. Stare povlastice za poslovanje izvan EU-a Na području 10 kopnenih slobodnih zona ukupno je ostvarena 4,01 milijarda kuna prihoda ili 4,58 posto manje nego u 2012. godini. Dobit je jako smanjena i iznosila je 4,25 milijuna kuna, ili čak 97,5 posto manje nego u prethodnom razdoblju. Njihov ukupni izvoz iznosio je 2,44 milijarde kuna što je za 17,8 posto manje nego u 2012. godini. Udio izvoza u ukupnom prihodu u 2013. godini dosegnuo je 61 posto. Plasman roba i usluga na tržište EU-a u navedenom razdoblju iznosio je 2,08 milijardi kuna ili 19,4 posto manje nego 2012. Korisnici lučkih slobodnih zona ostvarili su ukupni prihod u iznosu od 804 milijuna kuna ili 18,1 posto manje nego u 2012. godini. Dobit je bila 26,6 milijuna kuna, d o k je god i n u dana ranije ostvaren gubitak od 27,5 mili-

juna kuna. Ukupni izvoz lučkih zona dosegao je 544,9 milijuna kuna, što je pad od 26,1 posto. Na tržište EU-a plasirano je roba za 81,5 milijuna kuna, ili 32,8 manje nego 2012. godine. Udruga slobodnih zona nastoji s Ministarstvom poduzetništva i obrta ispregovarati još neka poboljšanja u uvjetima poslovanja u slobodnim zonama. “Smatramo da za to imamo uporište i u postojećim europskim pravilima”, rekla je Privrednom vjesniku Dubravka Maras, predsjednica Udruge slobodnih zona. Prema njezinim riječima, poslovanje u slobodnim zonama i dalje ima niz pozitivnih elemenata, poput razvijene infrastrukture, blizine carinskih ispostava i odjela drugih državnih tijela. Zbog razvijenih usluga mogu biti zanimljive i inozemnim ulagačima. Poduzetnici koji posluju na tržištima izvan EU-a i dalje uživaju sve ranije povlastice, što je posebno značajno za zone koje se nalaze u blizini granica BiH i Srbije.

AKTUALNO

Hrvatska gospodarska komora upozorava

Oprez pri odgovaranju na upis u inozemne adresare Hrvatska gospodarska komora potaknuta pozivima poduzetnika kojima učestalo pristižu ponude za uvrštavanje njihovih podataka u različite međunarodne, ali i domaće adresare, upozorava na veliki oprez pri davanju podataka i pažljivo čitanje onoga što se nudi, pa i onoga što piše najsitnijim slovima. Poduzetnici nemaju nikakvu obvezu upisivati se u poslovne adresare, a ponukani navodno besplatnim upisom, naknadno shvate da su preuzeli obvezu koja primjerice stoji 480 eura godišnje tijekom nekoliko godina, kakav je slučaj s adresarom European Business Number, koji je dobilo više poduzetnika. HGK prenosi i obavijest Porezne uprave o obveznicima poreza na dodanu vrijednost u kojoj se izrijekom tvrdi da ne postoji obveza davanja (uz naknadu ili bez naknade) registracijskih podataka u svrhu prikupljanja i njihove obrade bilo kojoj privatnoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja

Projekt Moj Zaba Start, u sklopu kojeg je Zagrebačka banka 1. listopada 2014. raspisala natječaje Moja prilika za inovativne poduzetničke i startup projekte, Moja zelena zona za zeleno poduzetništvo i Moja kreativna crta za kreativnu industriju s ciljem potpore poduzetničkim idejama koje nude inovativni pristup poslovanju, ulazi u drugu fazu objavom najuspješnijih projekata. Stručna komisija svakog od natječaja izabrala je po 10 projekata koji će se natjecati za devet financijskih potpora od 100.000 kuna i

( 45,6 mlrd kn

vijednost izvoza u zemlje EU-a u 11 mjeseci 2014.

Izvoz roba i usluga iz Hrvatske u 11 mjeseci 2014.

Iz mjeseca u mjesec izvoz sve veći to zatraži od poreznih obveznika. “Registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji uključuju status valjanosti PDV identifikacijskih brojeva za promet roba i usluga unutar EUa, naziv poreznog obveznika i adresu poslovnog sjedišta nalaze se u bazi podataka Porezne uprave. Putem EU sustava za razmjenu informacija registracijski podaci obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju dodijeljene PDV identifikacijske brojeve dostupni su na web servisu Europske komisije http://ec.europa. eu/taxation_customs/ vies/?locale=hr (VIES On The Web) svim poreznim obveznicima PDV-a iz EU-a koji žele provjeriti registracijske podatke svojih poslovnih partnera iz Europske unije”, navodi Porezna uprava.

*vijesti Odabrano 30 finalista

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

za potporu javnosti koja za svaki natječaj iznosi 33.000 kuna. Financiranje komercijalizacije inovacija Primorsko-goranska županija i Zaklada za financiranje izradbe prototipova (FIPRO) objavile su javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava iz projekta Komercijalizacija inovacija. Cilj projekta je razvoj i promocija inovatorstva, novih proizvoda, postupaka i usluga ili poboljšanje već postojećih za što će se izdvojiti 320.000 kuna. Sredstva su namijenjena mikro i malim tvrtkama PGŽ-a, a zahtjevi se podnose do 28. veljače.

Vrijednost izvoza na potkraj studenoga 2014. godine dosegnula je 71,5 millijardi kuna, za 5,7 milijardi kuna više nego u isto vrijeme godinu ranije. Gotovo jednako - za 5,8 milijardi, porastao je i uvoz

zvoz roba i usluga iz Hrvatske u 11 mjeseci prošle godine bio je veći za punih 5,7 milijardi kuna, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku. Ukupna vrijednost izvoza na kraju studenoga 2014. godine dosegnula je 71,5 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju 2013. godine izvan hrvatskih granica prodano roba za 65,9 milijardi kuna. Riječ je o porastu ukupnog robnog izvoza od značajnih osam posto. Najveći dio izvoznog kolača, kao što je i uobičajeno, upućen je u zemlje Europske unije. Na to područje, koje se od srpnja 2013. godine smatra zajedničkim tržištem, izvezeno je robe za 45,6 milijardi kuna. U 11 mjeseci 2013. godine izvoz u ostatak Unije vrijedio je 41,04 milijarde kuna. To znači da je članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj donijelo rast od devet posto. Veći rast izvoza u zemlje Europske unije najvažnija je posljedica punopravnog članstva u toj asocijaciji, podsjeća potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Nešto manji rast izvoza ostvaren je na tržištima izvan Europske unije. Do kraja studenoga 2014. godine izvan granica Unije prodano je roba za 26,2 milijarde kuna, dok je u istom razdoblju 2013. zabilježen robni izvoz od 24,8 milijardi kuna. Prošle godine istodobno se povećao i uvoz iz Europske unije. Do kraja studenoga uvezeno je robe za 90,9 milijardi

kuna. U istom razdoblju u 2013. godini uvoz iz EU-a vrijedio je 85,1 milijardu kuna. Uvoz iz zemalja izvan EU-a lani se smanjio za šest posto, a iznosio je u 11 mjeseci 29,2 milijarde kuna.

Veći izvoz ostvaren je u svim zemljama koje predstavljaju glavne hrvatske trgovinske partnere Minus u ukupnom saldu robne razmjene s inozemstvom iznosio je 48 milijardi kuna, dok je u 11 mjeseci 2013. bio za milijardu kuna veći. Lani se zbog toga povećala i pokrivenost hrvatskog uvoza izvozom. Sa 57,2 posto u 2013. godini, pokrivenost uvoza izvozom porasla je lani na 59,7 posto. Suficit sa Ceftom Sa zadnjim podacima izvoznih rezultata za studeni nastavljen je trend

zabilježen i u prvih 10 mjeseci prošle godine. Zapravo je u svim mjesecima prošle godine zabilježen veći izvozni rezultat nego u prethodnoj godini. U razdoblju do kraja listopada, za koje postoje podrobniji podaci, hrvatska prerađivačka industrija povećala je svoj izvozni rezultat za 8,4 posto. Najbolje je išlo proizvođačima odjeće koji su prodaju u inozemstvu pojačali za čak 45 posto (sa 2,4 na 3,5 milijardi kuna). Sličan rezultat zabilježen je i u preradi drva (u što nije uključen namještaj): izvozni proizvodi od prerađenog drva prodani su u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna, gotovo 600 milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2013. godine. Pozitivan trend bilježi i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda s rastom od 5,5 posto: u 10 mjeseci izvezeno je kemijskih proizvoda za 3,9 milijardi kuna. Izvo-

zni rast ostvaren je i u proizvodnji metala, tekstila te gume i plastike. Manji izvoz zabilježen je pak kod izvoza duhanskih i farmaceutskih proizvoda te električne opreme. Veći izvoz ostvaren je u svim zemljama koje predstavljaju glavne hrvatske trgovinske partnere. Izvoz u Njemačku rastao je 2,4 posto, u Austriju 6,9 posto. Rast robnog izvoza od 6,1 posto postignut je i u Italiji, iako je ta zemlja istodobno zabilježila negativnu stopu gospodarskog rasta. Trgovci iz Hrvatske bili su uspješni i u Sloveniji gdje su prodali 21,5 posto više roba nego u 10 mjeseci 2013. godine. Nastavljen je i rast izvoza u zemlje Cefte, od 13,4 posto. Budući da je u istom razdoblju smanjen uvoz iz Cefte za sedam posto, robnom razmjenom s tom skupinom zemalja ostvaren je u 10 mjeseci 2014. godine suficit od 7,4 milijarde kuna. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 1,2%

rast u 2016. (ranija procjena 1,8 %)

( 1,5%

rast BDP-a u 2017.

Svjetska banka smanjila prognozu hrvatskog gospodarskog rasta

Ove godine rast samo 0,5 posto Ako i dođe do blagog rasta ove godine, to ne znači da je Hrvatska došla u fazu oporavka. Rast od 0,2 ili 0,5 posto ne znači ništa. Da bismo došli do neke faze gospodarskog oporavka, Hrvatska mora ostvarivati godišnje stope rasta od najmanje tri do četiri posto, smatra Zvonimir Savić iz HGK-a

vjetska banka smanjila je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva na 0,5 posto u ovoj godini. Prema ranijim prognozama, objavljenima u lipnju prošle godine, Banka je očekivala da će hrvatski bruto domaći proizvod rasti 1,2 posto. Sporiji rast, od 1,2 posto, Banka Hrvatskoj prognozira i u 2016. godini. Ranija procjena govorila je o 1,8 posto. Nešto bolju gospodarsku aktivnost Banka očekuje u 2017. godini, kada bi hrvatski BDP trebao rasti 1,5 posto, stoji u zimskim prognozama Svjetske banke. Prema procjeni Svjetske banke, hrvatska bilanca plaćanja po tekućem računu iskazana udjelom u BDPu trebala bi u ovoj godini iskazati višak od 1,3 posto, čime je Banka snizi-

la lipanjsku prognozu za 0,7 postotni bod. U 2016. godini višak bi se trebao smanjiti na 1,2 posto, u odnosu na 1,8 posto prognoziranih u lipanjskom izvješću. U 2017. višak bi prema procjenama Svjetske banke trebao kliznuti na samo 0,5 posto BDP-a. “Ako i dođe do blagog rasta ove godine, to ne znači da je Hrvatska došla u fazu oporavka. Rast od 0,2 ili 0,5 posto ne znači ništa. Da bismo došli do neke faze gospodarskog oporavka, Hrvatska mora ostvarivati godišnje stope rasta od najmanje tri do četiri posto”, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne

informacije i ekonomske analize HGK-a. Pritisak zbog nižih cijena nafte Svjetska banka upozorava i na neujednačen oporavak svjetskoga gospodarstva u cjelini, pod pritiskom posrtanja eurozone i Japana. Oporavak je neravnomjeran, konstatiraju u Banci, ukazujući na sve brži rast u američkom i britanskom gos-

podarstvu, obilježen oporavkom tržišta rada i vrlo blagom monetarnom politikom.

U Svjetskoj banci očekuju da će skupina tranzicijskih europskih zemalja s visokim dohotkom koja obuhvaća Hrvatsku, Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Rusku Federaciju u cjelini u ovoj godini ostvariti rast od tri posto, koji bi iduće godine trebao ubrzati na 3,6 posto, te na četiri posto u 2017. Predsjednik Svjetske banke Jin Yong Kim smatra kako je ključno da zemlje uklone nepotrebne zapreke ulaganjima privatnog sektora. Privatni sektor najveći je izvor radnih mjesta, koja mogu milijune ljudi izvući iz siro-

maštva, smatra Yong Kim. Kao jedan od rizika za rast Svjetska banka izdvaja i mogući pritisak niskih cijena nafte na bilance ze-

Predsjednik Svjetske banke smatra ključnim da zemlje uklone nepotrebne zapreke ulaganjima privatnog sektora malja-proizvođača, dok bi zemlje-potrošači mogle od njega imati koristi. “Niže cijene nafte rezultirat će značajnim pomacima realnog dohotka iz zemalja u razvoju izvoznica nafte u zemlje u razvoju koje uvoze naftu”, procijenio je direktor Odjela za razvojne prognoze Ayhan Kose. (I.V.)

Deloitteova predviđanja

Mobilni novčanik još neće zamijeniti tradicionalni Plaćanje pametnim telefonima u trgovinama u 2015. prvi put će dostići rast veći od 1000 posto u odnosu na 2014. godinu. Iako mobilni novčanik još neće zamijeniti tradicionalni, 2015. godina označit će zaokret prema sve većoj uporabi pametnih telefona za plaćanje u trgovinama. Naznake su to 14. izdanja Deloitteovih Globalnih predviđanja u TMT sektoru (tehnologije, mediji i telekomunikacije). Uz to, predviđa se da će tiskane knjige i dalje dominirati u svijetu izdavaštva, s udjelom od 80

posto u ukupnoj prodaji knjiga. “Pametni telefoni već se koriste za provjeru sta-

Oko 80 posto ukupne vrijednosti svih trodimenzionalnih pisača bit će u rukama poduzetnika, a ne potrošača nja na računima, prijenos sredstava i online transakcije, ali globalno još

nisu dosegnuli potpuni status mobilnog novčanika”, ustvrdio je Ivica Perica, direktor Deloitteovog Odjela za poslovno savjetovanje. “Predviđamo da će 2015. biti prva godina u kojoj će biti riješeni svi ključni preduvjeti koji se odnose na korištenje mobilne tehnologije, što će olakšati plaćanja putem pametnih telefona”, istaknuo je. Dulji vijek baterije Prošla godina označila je i odmak od desetogodišnjeg trenda konzumerizacije informatičke tehnolo-

gije, uz umjeren rast broja potrošača koji koriste nosivu tehnologiju kao što su pametne naočale. No, Deloitte za 2015. predviđa da će se fokus nastaviti pomicati u zonu prevlasti poduzeća u segmentu nosivih tehnologija, trodimenzionalnog (3D) ispisa, dronova te da će internet stvari (Internet of Things, IoT) udovoljavati sve većem broju potreba i donijeti veću prodaju poduzećima. Među ostalim detaljima iz predviđanja trendova u tehnologiji, Deloitte navodi kako će dulji vijek

baterije vjerojatno ostati jedan od glavnih kriterija kojima će se potrošači voditi pri izboru idućeg pametnog telefona. Zatim, globalno gledano, broj kućanstava sa širokopojasnim internetom porast će za oko dva posto, na 725 milijuna kućanstava. Također,

u svijetu će u 2015. biti prodano gotovo 220.000 trodimenzionalnih pisača u vrijednosti 1,6 milijardi američkih dolara, no malo je vjerojatno da će se “svaki dom pretvoriti u tvornicu”. Deloitte procjenjuje da će oko 80 posto ukupne vrijednosti svih trodimenzionalnih pisača biti u rukama poduzetnika, a ne potrošača, što znači da će se stvarna revolucija zbiti na poduzetničkom tržištu. (B.O.)

AKTUALNO

( 15 i 20%

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

doprinosi za mirovinsko osiguranje

( 5% doprinos

za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

Savjet više: Kako iskoristiti pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu?

Plaća se samo doprinos za mirovinsko osiguranje Za korištenje olakšice ne postoji uvjet da je mlada osoba bila prethodno prijavljena na zavodu za zapošljavanje, ni ima li ili nema prethodno evidentiran staž u mirovinskom osiguranju Darko Buković bukovic@privredni.hr

dredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 143/14) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. godine proširen je institut oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu, pa će među

Za mladu osobu poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme ostalim i poslodavac koji s mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme kroz razdoblje do pet godina biti dužan obračunavati samo doprinose iz osnovice i to: 1. doprinos za mirovinsko osiguranje – po stopi od 20, odnosno po stopi od 15 posto za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, 2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) – po stopi od pet posto, odnosno u razdoblju do pet godina neće postojati obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa na osnovicu i to: 1. doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 posto,

2. doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5 posto, 3. doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 posto. Tko se smatra mladom osobom? Mladom osobom smatra se fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem. Ove odredbe Zakona primjenjuju se i na osiguranike po osnovi radnog odnosa i na osiguranike po osno-

vi radnog odnosa - izaslane radnike. Iz Porezne uprave napominju da odredbe Zakona o doprinosima ne sadrže nikakve druge uvjete koje je potrebno ispuniti radi ostvarivanja prava na ovu olakšicu, osim: 1. da se ugovor o radu sklapa s osobom do 30 godina života, 2. da ugovor o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme, 3. da mlada osoba do 30 godina života nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem. Dakle, za korištenje olakšice ne postoji uvjet da je mlada osoba bila prethodno prijavljena na zavodu za zapošljavanje, ni ima li ili nema

prethodno evidentiran staž u mirovinskom osiguranju i slično. Također, poslodavac nije dužan izvijestiti ni jednu instituciju prije početka korištenja prava. Ako je mlada osoba s poslodavcem imala sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, a nakon 1. siječnja 2015. sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, poslodavac može početi koristiti pravo na oslobođenje od plaćanja doprinosa na osnovicu od prvog dana zaključenja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Dokaz čuva poslodavac Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima (Narodne novine, broj 157/14) propisano je da je

za mladu osobu poslodavac dužan o tome osigurati dokaz. Dokaz je ugovor o radu sklopljen na neodređeno radno vrijeme. Dokaz (presliku ugovora o radu) poslodavac ne mora dostavljati ni jednoj instituciji, već ga mora čuvati u svojim evidencijama i pokazati ga na eventualno traženje poreznog tijela u postupku poreznog nadzora ili posebnog postupka. Odredbama Pravilnika također se dodatno uređuje pitanje prava na korištenje olakšice za zapošljavanje mlade osobe kada se radi o s poslodavcima povezanim osobama, kao i kada zbog statusnih promjena dosadašnjeg poslodavca mlada osoba nastavlja raditi kod novog poslodavca. Ako dva poslodavca obavljaju djelatnost u supoduzetništvu ili se smatraju povezanim osobama u smislu odredbi propisa koji uređuju porez na dobit, a jedan od tih poslodavaca sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s mladom osobom, koja je prethodno bila u radnom odnosu kod poslodavca supoduzetnika, odnosno povezane osobe, i za koju je taj poslodavac već koristio olakšicu zbog zapošljavanja mlade osobe, novi poslodavac (supoduzetnik ili povezana osoba) može koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobračunavanja doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina računajući od prvog dana

korištenja olakšice kod prvog poslodavca. Obveze novog poslodavca U slučaju da mlada osoba zbog provedenog spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije dosadašnjeg poslodavca nastavlja raditi kod novog poslodavca, ta osoba zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Novi poslodavac može koristiti olakšicu nastavno, u obliku neobračunavanja doprinosa na osnovicu, do isteka razdoblja od pet godina računajući od prvog dana korištenja olakšice kod prvog poslodavca. Odredbama Pravilnika propisuje se da se za mladu osobu, koja za vrijeme trajanja pet godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu plaće na teret državnog proračuna ili joj radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske, produžuje tijek pet godina zaposlenja kod istog poslodavca razmjerno broju dana za koje je ostvarivala pravo na naknadu plaće, odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( oko 3 mlrd kn

trebalo bi biti u sanacijskom fondu

Zahtjev Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci

Udruga Franak traži moratorij na tečaj

Sjednica hrvatske vlade

Sanaciju banaka plaćat će njihovi vlasnici Za financiranje sanacija osnovat će se poseban fond kojim će upravljati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Novac će se u sanacijski fond prikupljati redovitim godišnjim uplatama iz banaka Igor Vukić vukic@privredni.hr

anaciju banaka umjesto poreznih obveznika ubuduće će plaćati njihovi vlasnici, dioničari i vjerovnici. Sadržaj je to prijedloga novog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava koji je Vlada prošli tjedan uputila u saborsku proceduru. Za financiranje sanacija osnovat će se poseban fond kojim će upravljati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Novac će se u sanacijski fond prikupljati redovitim godišnjim uplatama iz banaka. Do kraja 2024. godine ukupan iznos uplaćen u fond mora dosegnuti najmanje jedan posto iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Hrvatskoj. Fond bi tako trebao raspolagati s oko tri milijarde kuna. Sanacije opterećenje za proračun Koliko su ranije sanacije bile veliko opterećenje za državni proračun, opisao je s nekoliko primjera ministar financija Boris Lalovac. Od 1995. do 2000. godine za sanaciju šest banaka iz proračuna je isplaćeno 18 milijardi kuna. Kasnijom prodajom imovine i naplatom zaostalih potraživanja vratilo se oko osam milijardi kuna. To znači da je neto odljev iz proračuna bio oko 10 milijardi kuna. Nakon 2000.

Nakon što je prošloga tjedna tečaj švicarskog franka skočio za oko 15 posto i gotovo se izjednačio s eurom, udruga Franak održala je tiskovnu konferenciju kako bi upozorila na dosadašnju inertnost sustava koja je dovela do iznimno negativnih posljedica po korisnike kredita u švicarcima. Ovakav razvoj situacije, smatraju, potvrdio je da je donošenje sadašnjeg Zakona o potrošačkom kreditiranju samo “privremena vatrogasna mjera”, koja nije riješila glavni problem kredita u švicarcima: izloženost dužnika

visokom valutnom riziku. Franak traži od Vlade i HNB-a hitan moratorija na tečaj, koji bi se odnosio na sve kredite s valutnom klauzulom u švicarcima, sve do donošenja dugoročnih mjera. Udruga traži i donošenje uredbe sa zakonskom snagom, kojom će intervenirati i odrediti tečaj konverzije kredita u francima po početnom tečaju. U uredbi trebalo bi biti definirano da se nadalje primjenjuje fiksna kamata jednaka početnoj. Traže i zabranu ovrha nekretnina dužnika s kreditima u švicarcima, sve do donošenja odluke Vrhovnog suda o reviziji uloženoj na presudu Visokog trgovačkog suda u kolektivnom postupku. Franak traži da se dužnicima vrati preplaćen novac uplaćivan na temelju nezakonitih promjena kamata. (B.O.)

Izvoz na razini Europske unije

Sanacijski sustav primjenjivat će se i na financijske holdinge, mješovite holdinge i povezana društva-kćeri godine sanaciju banaka i isplatu štediša obavlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Do sada je DAB morao isplatiti osiguranu štednju za 200.000 štediša. Ukupno je isplatio pet milijardi kuna ispravljajući krive poteze koji su doveli do stečaja 28 štedionica, banaka i drugih kreditnih institucija. Radi usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije u području financijskih usluga određeno je da će se sanacijski sustav primjenjivati i na financijske holdinge, mješovite holdinge i povezana društva-kćeri. Kriza je pokazala da insolventnost društva povezanog s gru-

pom može vrlo brzo utjecati na solventnost cijele grupe. Vlada je krenula i u realizaciju projekta Kupari. Dala je suglasnost za pokretanje natječaja za koncesiju za gradnju i korištenje pomorskog dobra, točnije plaža, na lokaciji Kupari I. Ukupna površina pomorskog dobra koje će se dati u koncesiju iznosi 78.830 četvornih metara, od čega nešto više od polovine pripada kopnenom dijelu, a ostalo je površina akvatorija. U obuhvatu koncesije je i luka javne namjene, sanitarni čvorovi, sportski i ugostiteljski sadržaji. Koncesija za plažu može trajati do 99 godina. Pri biranju koncesionara, vrednovat će se visina ponuđene koncesijske naknade, kao i namjeravana visina ulaganja. Otpis duga za 60.000 građana Vlada je prihvatila informaciju o sporazumu kojim će se otpisati dio du-

gova prezaduženim građanima. U sporazumu će sudjelovati banke, telekomunikacijski operatori, državna poduzeća i četiri velika grada. Sporazumom o jednokratnom otpisu duga bit će obuhvaćeno oko 60.000 građana. Otpisat će se 10.000 kuna duga prema bankama i teleoperatorima, a prema vjerovnicima iz državnog portfelja otpis može dosegnuti 25.000 kuna. Prema riječima potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, pravo na otpis imat će građani koji su doista socijalno ugroženi. Morat će dokazati da primaju naknade iz sustava socijalne skrbi (pomoć za uzdržavanje, osobna invalidnina), odnosno da ostvaruju mjesečna primanja najviše do 2500 kuna za samca ili 1250 kuna po članu obitelji. U vlasništvu ne smiju imati ni jednu nekretninu osim one u kojoj žive, niti drugu imovinu koju bi mogli prodati ili iznajmiti bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba.

Manji suficit robne razmjene U drugoj polovini 2014. bilježio se trend usporavanja pada ukupnog izvoza Europske unije, pa je kumulativni pad u prvih 10 mjeseci iznosio 2,9 posto. U odnosu na isto razdoblje 2013., najviše je smanjena vrijednost izvoza plemenitih metala u Švicarsku te izvoza energenata, u skladu s padom njihovih cijena na globalnom tržištu, priopćeno je iz HGK-a. Kod najvažnijih izvoznih proizvoda EU-a (strojevi, uređaji i vozila) zabilježen je tek lagani pad vrijednosti izvoza od 0,6 posto. Najveći pad vrijednosti izvoza prema najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima zabilježen je prema Švicarskoj te, zbog sankcija EU-a, prema Rusiji. Istodobno je znatno povećana vrijednost izvoza u SAD i Kinu. Vrijednost uvoza nakon listopada bila je samo 0,1 posto manja

nego u 2013. Znatan pad uvoza zabilježen je kod sirovina i energije, i to uglavnom zbog pada njihovih cijena. Naime, prema podacima Eurostata, uvozne su cijene sirove nafte i električne energije u listopadu bile oko 20 posto niže nego godinu ranije, a plina oko 10 posto. Istodobno je vrijednost uvoza ostalih grupa proizvoda više-manje povećana. Zbog takvih kretanja izvoza i uvoza ostvaren je suficit u robnoj razmjeni EU-a od 0,9 milijardi eura, no to je znatno manje nego u istom razdoblju u 2013. godini (41,1 milijarda eura). (B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 140 zaposlenika ima splitska tvrtka Manas

Manas, Split

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 15 godina iskustva

u mentalnom treningu sportaša ima Miroslav Rajh

Budi leptir, Zagreb

Četiri djelatnosti jedne uspješne tvrtke

Sportska motivacija za poslovni uspjeh Tvrtka se bavi informatičkim uslugama, vinarstvom i graditeljstvom. Od prošlog ljeta ima i hotel Cornaro sa četiri zvjezdice u koji je investirano pet milijuna eura

Inicijativa Leptir zahvaljujući iskustvima u mentalnom treningu za sportaše radi na programima namijenjenim poduzetnicima za bolje ostvarenje poslovnih rezultata

plitska tvrtka Manas započela je s radom 2000. godine, a njeni zaposlenici su tada radili consulting software za jednu američku tvrtku. Tvrtka je u početku zapošljavala pet radnika da bi do danas narasla na 140 zaposlenika. Uz uspješno realizirane proizvode po narudžbi inozemnih kupaca - kao što su baze podataka i mobilne aplikacije - tvrtka Manas ima i niz uspješno odrađenih vlastitih projekata prepoznatih na globalnom tržištu. Informatički dio tvrtke nudi cjelovita integrirana poslovna rješenja na području desktop, web i mobilnih aplikacija, uključujući poseban odjel za testiranje. Od 2003. godine tvrtka razvija još jednu djelatnost - graditeljstvo. Do sada je uspješno izgradila četiri objekta sa 118 stanova. “Napravili smo četiri zgrade u razdoblju od 2004. do 2012. godine. Dio stanova i poslovnih prostora smo namijenili prodaji, a dio smo ostavili za svoje potrebe. Za dvije godine planiramo i gradnju nove poslovnostambene zgrade”, ističe

Stjepan Radović, direktor Manasa. Na Pelješcu, s kojeg i potječe, obitelj Radović ima imanje s oko 17.000 loza u vinogradu smještenom na najatraktivnijem položaju Dingač. “Bili smo prisiljeni proizvoditi vino jer je Poljoprivredna zadruga Dingač koja je otkupljivala grožđe upala u probleme. Vinariju smo uredili u Splitu, a vino nam nadgleda tvrtka Vinolab iz Zagreba. Na tržište plasiramo vino pod imenom Nikolica, što je naš obiteljski nadimak. Vino prodajemo poznatim kupcima, a dosta očekujemo i od prodaje hotelskim gostima te od vlastitog restorana koji u sklopu hotela namjeravamo otvoriti do početka iduće godine”, kaže Stjepan Radović. Hotel u centru Od lipnja 2014. tvrtka ima još jedna segment poslovanja - hotel Cornaro koji je kategoriziran sa četiri zvjezdice i u koji je Manas investirao pet milijuna eura uključujući i kupnju zgrade bivšeg Studenskog centra. Hotel ima 31 dvokrevetnu sobu, tri jedno-

krevetne i dva hotelska apartmana, a dvije sobe su prilagođene osobama smanjene pokretljivosti. “Relativno brzo smo

Na Pelješcu, s kojeg i potječe, obitelj Radović ima imanje s oko 17.000 loza realizirali investiciju jer smo poštovali pravila koja je postavilo Ministarstvo turizma o kategorizaciji. To se pokazalo ispravnim, a nismo imali dileme u izboru jer je poznato da savjetodavne usluge našeg ministarstva u tom dijelu koriste i druge države”, pojašnjava Radović. “Mogu reći da je gradnja hotela dosta zahtjevnija od gradnje zgrade jer je hotel živi organizam. Mora se paziti na niz detalja koji su vrlo važni. Istina je da hotel u središtu grada zahtijeva veća ulaganja po sobi nego hotel koji se gradi izvan središta, ali je središte grada i prednost i može podnijeti veću cijenu sobe”, ističe Radović, koji ne skriva da je ambicija tvrtke dodatno proširiti hotel Cornaro. (J.V.)

vaki poslovni čovjek želi biti u svom poslu bolji. Na tom putu mogu mu pomoći i oni koji su u stanju motivirati sportaše na bolje rezultate. Inicijativa Leptir pokrenula je Program za razvoj timova Poslovanje u zoni kojom želi pomoći poslovnim ljudima u suočavanju s mentalnim i emotivnim obrascima te njihovim fizičkim aspektima. Na taj način žele razviti pozitivnu atmosferu u poduzećima kojom će se osim razvoja tima osigurati i ostvarenje strategije i ciljeva tvrtke. Svi mi u ovom životu želimo nešto ostvariti, kaže Miroslav Rajh iz inicijative Leptir. “To vrijedi jednako za sportaše, poduzetnike i obiteljske ljude. Uvijek postoji rezultat kojem svi stremimo i prema kojem idemo. Njegovo ostvarivanje čini nas sretnima”, ističe Rajh, inače dugogodišnji trener motivator sportaša. “Petnaestak godina sam sa sportašima radio mentalnu pripremu i mentalnu higijenu te sam vidio kako svi ti treninzi do-

vode čovjeka kada zabije gol, ostvari pobjedu ili osvoji prvenstvo u stanje svijesti koje je nemoguće na drugačiji način ostvariti ili kupiti”, naglašava Rajh. Kako do što boljih rezultata? Ta iskustva moguće je prenijeti i na poslovnu sferu. “Taj život u zoni, taj trenutak koji sportaš osjeća kada ostvaruje rezultat, prvo mjesto, pobjedu u ringu ili zabije gol je stanje svijesti u kojem si bez misli. Upravo time sam se bavio petnaestak godina i sada krećem u smjeru da omogućim i poslovnim ljudima da dobiju priliku ili informaciju, znanja i alate kako da u poslovnom svijetu ostvare što je moguće bolje rezultate”, dodaje Rajh. Kroz program radionica i alata koji su prilagođeni osobnom razvoju pojedinca osvještava se odgovornost na osobnoj razini pa onda i na razini tima. No posebne radionice Ženstvenost – pogled iznutra inicijativa Leptir prilagođava tvrtkama jer

se u njima obrađuje ženski princip koji nije vezan za spol već za model djelovanja, te se proširuje i na komunikaciju između kolega i kolegica, kaže Ana Krpan iz ini-

Radionicama i alatima prilagođenih razvoju pojedinca osvještava se odgovornost na osobnoj razini i razini tima cijative Leptir. “Posebice je to očito u procesu odlučivanja. Dobri i kvalitetni lideri znaju primijeniti i reciptivnost u svojemu procesu odlučivanja, ali sam ovu radionicu namijenila ženama jer sam i kroz vlastito iskustvo imala potrebu riješiti konflikt između toga kako biti žena u poslovanju, odnosno istodobno zadovoljti svoje poslovne i privatne potrebe”, ističe Ana Krpan. Više informacija o ovim programima moguće je dobiti na budi@leptir.info. (K.S.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 2008. god osnovan Hangar 7

(

na 636 stranica izlazi Titan

Hangar 7: Ljubav i posao

Uspjeh može biti i znanstvena fantastika

Mala zagrebačka tvrtka osvojila je posebnu nišu na domaćem tržištu i već niz godina bavi se izdavanjem, prodajom i organizacijom događanja vezanih uz ono što znalci zovu horrorom, fantasyjem i SF-om Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

nogi od nas sanjaju da se bave poslom koji vole. Jedna mala inovativna tvrtka pronašla je svoju nišu na tržištu u nečemu što voli njena vlasnica i osnivačica Ivana Vukelić. Iako se u početku Hangar 7 bavio marketingom i promocijom, organizacijom događanja i osiguravanjem hostesa, pomalo je prešao u izdavaštvo i organizaciju događanja vezanih uz znanstvenu fantastiku i horrore. Tvrtka je osnovana u loše vrijeme - na početku krize 2008. godine. No, pronalaskom svoje pozicije na tržištu preživjela je, a Ivana Vukelić spada među one malobrojne koji su ono u čemu sami uživaju i što vole pretvorili u posao. Prva ljubav znanstvena fantastika “Znanstvena fantastika je moja prva ljubav, još

od vremena kada sam se po noći skrivala od roditelja kako bih gledala film Osmi putnik koji su oni smatrali neprimjerenim mom tadašnjem uzrastu. Filmovi, serije i čitanje bili su mi glavni hobi. Nakon malo dužeg vremena, došlo je doba da se osamostalim. Počela sam raditi. Nakon nekoliko godina u kojima sam se bavila različitim stvarima i različitim projektima došao je Sirius i neki vezani projekti, kao i portal Inverzija.net koji se bavi žanrovima SF-a, horrora i fantasyja”, kaže Ivana Vukelić Jedan od najvećih projekata tvrtke je Sirius B. “Većina ljudi koja nas prati zapravo se čudi što izlazimo prilično redovito, za sada u ritmu svaka dva mjeseca jedan broj. Na žalost u sadašnjim uvjetima nije moguće izlaziti češće iako sam se nadala da ću već do sada ustaliti mjesečni ritam. No polagano stižemo taj tempo i možda ove 2015. dosegnemo tu razinu”, ističe ona. Ljubi-

telji znanstvene fantastike ipak su zadovoljni time što Sirius B redovito izlazi. “Što smo duže prisutni na tržištu, to nam je sve lakše prodati pretplate jer su ljudi sigurni da ćemo izlaziti i dalje. Prodajemo svoje proizvode i u knjižarama i tamo smo prisutni s očitom namjerom da opstanemo na tržištu”, dodaje Ivana Vukelić. Nekad kultni SF almanah Sirius koji je imao snažnu poziciju na tržištu bivše Jugoslavije dobio je nasljednika, za sada, samo na hrvatskom tržištu. Geekovi su dobili nešto čemu se mogu radovati, a nekadašnji urednik u žanru također kultne Future Davorin Horak postao je glavni urednik Siriusa. “Zapravo, tu su nam se stvari u potpunosti poklopile. Suradnja u Društvu za znanstvenu fantastiku Sfera i konvencije na koje smo išli doveli su do toga da smo odlučili napraviti posao od SF-a i nadograđivati ga te svake godine na tržište doći

s nekim novim proizvodom”, kaže Ivana Vukelić. Potencijala za razvoj ima Vrijeme krize još nije omogućilo ekspanziju. Ono što je potrebno jest krenuti s većim nakladama, najavljuju u Hangaru 7. “Za veću nakladu potrebno nam je osigurati bolju likvidnost. Jer kada bismo, umjesto sporog plaćanja prodane robe

Izdaju i Titan, almanah SF-a, i Nebulu u kojoj prvi put na hrvatskom objavljuju nagrađena SF djela s naših prodajnih mjesta, imali brzu i dobru naplatu, mogli bismo krenuti u veće naklade i više novih proizvoda”, kaže Ivana Vukelić. Za sada im redovno izlazi i Titan - almanah znanstvene fantastike

u kojem izlaze najbolje SF, fantasy i horror priče i novele - sve u jednoj velikoj i debeloj knjizi od 636 stranica, te Nebula - koja prvi put na hrvatskom jeziku objavljuje znanstveno-fantastična djela nagrađena najprestižnijom nagradom SF književnosti kojom pisci nagrađuju pisce i - nosi ime Nebula. “Za sada za ekspanziju i veći tisak nemamo dovoljno novca. Reklamiranje kojim bismo postali još prepoznatljiviji također je skupo. Da potencijala i na našem tržištu ima, pokazuje i činjenica kako u knjižarama još uvijek najbolje prodajemo prvi broj Siriusa B, a najnoviji je broj onaj 18. Vjerojatno nije riječ o tome da netko želi kupiti broj jedan da bi imao na polici nekoliko komada ili da kupuje svojim prijateljima, iako kod fanova ni to ne isključujem. Mislim da ipak još nismo došli do svih ljudi koje ovakvi proizvodi zanimaju”, zaključuje Ivana Vukelić.

*vijesti Počele prijave za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti Od prošloga četvrtka vlasnici ribarskih plovila, koji su odlučili trajno izaći iz ribolovne djelatnosti, mogu zatražiti sredstva koja im je u tu svrhu namijenila Europska unija. Prijave za bespovratna sredstva mogu se predati do 2. ožujka putem internetske aplikacije Agronet. Trajna obustava ribolovne aktivnosti provodi se uništavanjem ili prenamjenom ribarskog plovila, a novac iz Europskog fonda za ribarstvo zatražiti mogu vlasnici koča i vlasnici plovila za ribolov mrežama plivaricama. Označavanje emisije štetnih plinova Za strane kamione u Austriji 1. siječnja uvedena je obveza označavanja razine emisije ispušnih plinova. Prema austrijskom zakonu, sva teretna vozila, pa i ona u tranzitu, obvezna su imati naljepnice kojima se ističe kojeg je emisijskog razreda vozilo (euro 3, 4, 5 ili 6). Naljepnice se mogu na-

baviti u Austriji, u ispostavama automobilskog kluba ÖAMTC i ovlaštenim servisima za teretna vozila. Kazna za vozila koja nemaju naljepnicu iznosi 2180 eura. Više tražene cijene nekretnina Tražene cijene nekretnina u prosincu 2014. bile su više za 0,7 posto u odnosu na studeni. Na godišnjoj razini, prema Indeksu cijena nekretnina, one su niže za 0,3 posto. Cijene na zagrebačkom tržištu, prema podacima internet oglasnika Centarnekretnina.net, u prosincu 2014. bile su više za 1,5 posto u odnosu na studeni u istoj godini. Na godišnjoj razini cijene nekretnina u Zagrebu i okolici pale su 0,9 posto, dok su na Jadranu u laganom rastu (0,5 posto).

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 388 mil kn

“ Gotovo 15 godina traje poslovna i pravna borba

brodove, financira gubitke iz proračuna i na para

hrvatski izvoz u Albaniju u prvih 10 mjeseci 2014.

Antonija Mišura, direktorica Linijske nacionalne plov

Kako se probiti na albansko tržište?

Zbog Jadrolinije Politikom je dodatno ojačan monopol Jadrolinije, koji sada drži Jadroliniju, kao što je prodala banke, telekomunikacije i ostalu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Trajektna linija Drač-Šibenik kao dodatni okidač U pripremi je sastanak Albansko-hrvatske međuvladine gospodarske komisije koja bi u Tirani razgovarala o većoj suradnji na području infrastrukture, turizma, poljoprivrede i energetike Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatski izvoz u Albaniju od siječnja do listopada 2014. godine bio je nešto viši od 388 milijuna kuna što je u odnosu na isto razdoblje u 2013. povećanje od 3,5 posto. Istodobno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz iz Albanije u

Učinit ćemo sve da dobre političke odnose pretvorimo u puno kvalitetnije gospodarske odnose, kaže Ilir Melo Hrvatsku iznosio je gotovo 16,8 milijuna kuna što je za oko 1,3 posto više u odnosu na prvih 10 mjeseci 2013. godine. “Željeli bismo vidjeti više hrvatskih tvrtki u Albaniji kao investitore, ali i kao izvođače radova, izvoznike i partnere albanskim tvrtkama. Učinit

ćemo sve da naše dobre političke odnose pretvorimo u puno kvalitetnije gospodarske odnose”, istaknuo je albanski veleposlanik Ilir Melo na prošlotjednom sastanku s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem. Veleposlanik Melo se tada također susreo i s uspješnim hrvatskim poduzetnikom koji radi u Albaniji Stjepanom Šafranom iz Metal Producta, te s predstavnicima tvrtke Cro-Team Albanija, koji zastupaju interese nekoliko hrvatskih tvrtki u toj zemlji i koji su svjedočili o uistinu velikom potencijalu tog tržišta. Također, Melo je napomenuo kako se za ožujak priprema sastanak Albansko-hrvatske međuvladine gospodarske komisije koja bi u Tirani razgovarala o većoj suradnji na području infrastrukture, turizma, poljoprivrede i energetike. K tomu, istaknuo je kako će svoj diplomatski napor usmjeriti prema lobiranju za uspostavu trajektne lini-

je Drač-Šibenik, koja bi mogla biti dodatni okidač za kvalitetniju razmjenu među državama. Suficit robne razmjene Predsjednik HGK-a Luka Burilović složio se s potrebom poduzimanja većega napora da se hrvatskim tvrtkama približi albansko tržište i potencijali koje ono pruža posebice izvoznicima te se založio za niz pomno planiranih i koncentriranih aktivnosti, kojima bi se povećao obostrani interes za gospodarskom suradnjom. “Postojećim stanjem uistinu ne možemo biti zadovoljni iako imamo na umu kako Hrvatska s Albanijom ima suficit u robnoj razmjeni, koji je 2013. godine premašio 55 milijuna eura. No, brojke su još uvijek premale prema potencijalima koji očigledno postoje i moramo učiniti sve da poduzetnicima osvijetlimo mogućnosti i prostore za povećanje te razmjene”, naglasio je Burilović.

Antonijom Mišurom, direktoricom Linijske nacionalne plovidbe (LNP) iz Splita razgovarali smo o poslovanju ove privatne brodarske tvrtke te o problemima koje imaju linijski brodari. Direktorica Antonija Mišura, koja predvodi tim od oko 50 zaposlenih u ovoj tvrtki, mišljenja je kako će zbog dugogodišnjeg protežiranja državnog brodara Jadrolinije Hrvatska u konačnici ostati bez linijskih brodara. Koliko je njezina zabrinutost bila opravdana, pokazalo se vrlo brzo nakon razgovora koji smo vodili za Privredni vjesnik, kada ona još nije znala koji se novi izazov sprema ovoj splitskoj tvrtki. Naime, prošloga ponedjeljka, 12. siječnja, otvoren je postupak predstečajne nagodbe nad Linijskom nacionalnom plovidbom, što je izravna posljedica svega onoga na što je čelnica Linijske nacionalne plovidbe upozoravala posljednjih mjeseci. Prema njezinim rječima, i ova je predstečajna nagodba rezultat maćehinskog odnosa države prema privatnim brodari-

ma kao i, u slučaju njezine tvrtke, oduzimanja linije Krk-Rab koju je od LNP-a preuzela državna Jadrolinija. Kako je poslovala Linijska nacionalna plovidba prošle godine? - Tijekom 2014. godine smo prevezli 176.000 putnika i 32.452 vozila, dok je godinu prije promet bio veći, 191.839 putnika i 38.229 vozila. Vidljiv je pad na koji je utjecala ekonomska situacija te nepovoljni vremenski uvjeti. Flotu LNP-a čine dva trajekta Moli i Nosač te tri katamarana Bišovo, Broč, Komiza, a ugovorene poslove sada imaju samo dva katamarana. Sa zaposlenošću jednog trajekta i dva katamarana vrlo teško smo poslovali zbog stalnog pritiska i nerazumijevanja državne administracije koju predvodi Agencija za obalni linijski pomorski promet, ali s takvom situacijom se suočavamo još od 1998. otkada se i bavimo ovom djelatnošću. Koliko imate radnika? - Linijska nacionalna plovidba zapošljava pedesetak djelatnika, među kojima je najviše pomoraca. Gubitkom trajektne linije

Lopar-Valbiska minimalno 20 ljudi će ostati bez posla. Što je po vašem mišljenju razlog zašto niste dobili koncesiju na ovoj liniji? - Riječ je o liniji koju je LNP održavao trajektom Nosač od 2008. godine kada je linija uspostavljena. LNP je svojim trudom, znanjem i znatnim ulaganjem uspostavio liniju Lopar-Valbiska i iz godine u

Posljednji udarac razvoju privatnog brodarstva Kakva je situacija u brodskom prometu? - Iako se oduvijek hvalimo da smo pomorska zemlja, u posljednjih pedesetak godina broj brodova koji plovi pod hrvatskom zastavom je prepolovljen. Pri ulasku u EU bili smo obvezni liberalizirati pomorski linijski promet u Hrvatskoj, što se nije dogodilo, jer Jadrolinija i danas drži više od 90 posto tržišta. Privatnicima su ostavljene linije koje Jadrolinija ne želi, a najzaslužnije za takvo stanje u pomorskom prijevozu su redom sve dosadašnje vlade, a sadašnja postava, na čelu s ministrom, predsjednikom Upravnog vijeća i ravnateljem Agencije za obalni linijski pomorski promet, svojim je neznanjem i neracionalnim ponašanjem zadala posljednji udarac razvoju privatnog brodarstva u Hrvatskoj.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

Linijske nacionalne plovidbe s državom i monopolom Jadrolinije, kojemu država gradi avan-natječajima dodjeljuje koncesije za trajektne i brzobrodske linije.

”

ovidbe (LNP)

ostajemo bez linijskih brodara više od 90 posto tržišnog udjela. Cilj je jasan: kada prođe zaštićeni period do kraja 2016. godine, država će prodati i imovinu hrvatskih građana drolinija je ponudila da će održavati liniju za samo 2,7 milijuna kuna godišnje fiksno, uvećano za varijabilnu naknadu za prodaju otočnih karata. Prije sedam godina, kada se natjecala na istoj liniji, tražila je milijun kuna veću državnu potporu za znatno stariji brod od ovoga.

godinu povećavao promet te liniju učinio prepoznatljivom. Kada se linija ustalila i promet se polagano počeo povećavati, postala je zanimljiva državnom brodaru Jadroliniji, “velikom” brodaru koji je upravo izgradio četiri nova broda bez potrebnog velikog kapaciteta i bez garantiranog posla. Bilo je za očekivati da će jedan od svojih novih brodova pokušati zaposliti na ovoj liniji jer bi u protivnome brod ležao negdje na vezu, a ovako su na već utabanu liniju zaposlili brod i pokušali opravdati bespotrebno veliku investiciju. Kakve će posljedice po vašu tvrtku imati gubitak linije? - Posljedice su pogubne po našu tvrtku i po naše zaposlenike. Naime, nelogično je da naša dva

trajekta neće imati gdje ploviti, a s druge strane Jadrolinija državnim novcem naručuje gradnju novih i prekapacitiranih trajekata. Stalno smo na udaru priča o racionalizaciji poslovanja i o tržišnim zakonima, a ni u šta od toga se nismo uvjerili. Gradnja bespotrebno velikih brodova koji iziskuju velike troškove sigurno nije racionalizacija, a tržišni zakoni se ne poštivaju pogodovanjem jednom brodaru. Prilikom natječaja za liniju Lopar-Valbiska, tvrdite da država stvara monopol i favorizira Jadroliniju, te tako stvara neravnopravnu tržišnu utakmicu. Imate li argumente za to? - Na raspisivanje natječaja se čekalo gotovo godinu dana, do dana kada je iz brodogradilišta izišao novi

Jadrolinijin brod kapaciteta 600 putnika. Kapacitet Nosača je 321 putnik i 75 vozila, što je dovoljno za ljetni prosjek na toj liniji koji iznosi stotinjak putnika i 40 vozila, dok je zimi pro-

Vlada i dužnosnici će se otrijezniti kada više ne budu imali od koga ubirati poreze sjek 13 putnika i pet vozila. Nadalje, natječaj je trajao samo 45 dana. To je prekratak rok za prikupljanje dokumentacije, a kamoli za kupnju novog broda. Subvencija je u natječaju, sa 3,6 milijuna kuna, planski povećana na četiri milijuna kuna. Kako su sindikati javno iznijeli razlog povećanja subvencije - a to je novi brod i veći troškovi održavanja i posade - Ja-

Hoće li ta linija biti isplativa Jadroliniji? - Minimalni godišnji troškovi za održavanje linije u idealnim uvjetima i bez otplate kredita iznose 12,2 milijuna kuna. Znači, da im subvencija od 2,7 milijuna kuna, naknada za prodaju otočnih karata i prihodi od karata ne mogu biti dostatni za pokriće troškova, a kamoli za minimalno dopuštenu dobit. Pored toga, prema mišljenju pomorskih stručnjaka, riječ je o brodu upitnih manevarskih sposobnosti za luke Lopar i Valbiska, pogotovo za vrijeme olujnog nevremena u Senjskim vratima. Sve upućuje na to kako je novi brod paravan za dobivanje linije, te da će Rabljani ploviti na nekom drugom i starijem brodu Jadrolinije. Kakve su posljedice te odluke? - Država je drugog po veličini brodara u Hrvatskoj dovela na rub propasti i time jasno dala do znanja Europskoj uniji da neće provesti potpisanu liberalizaciju pomorskog prijevoza na Jadranu. Politikom je dodatno ojačan monopol Jadrolinije, koji sada drži više od 90 posto tržišnog udjela. Cilj je jasan, kada prođe zaštićeni period do kraja 2016. godine, država će prodati i

Jadroliniju, kao što je prodala banke, telekomunikacije i ostalu imovinu hrvatskih građana. Je li se dogodila liberalizacija brodskog prijevoza na domaćem tržištu i kako će biti ubuduće? - Za liberalizaciju pomorskog prijevoza izravno je zadužena Agencija za obalni linijski pomorski promet, osnovana 2006. godine, u čije smo plaće do danas potrošili više od 17 milijuna kuna. Trebalo im je sedam godina da raspišu natječaje za trajektne linije. Raspisali su ih u posljednji trenutak, prije ulaska u EU 2013. godine. Rezultat tih natječaja, kojima je cilj bio liberalizacija pomorskog prijevoza i jačanje malih brodara, jest to da je od ukupno 25 trajektnih, 15 brzobrodskih i 11 klasičnih brodskih linija Jadrolinija dobila 23 trajektne, osam brzobrodskih i tri klasične brodske linije. Održavat će ih sve do početka 2017. godine kada se na natječaje mogu javljati i strani brodari. To ujedno znači da u sljedeće dvije godine više nema ni jednog natječaja za linije. Posljedica toga je gašenje brodarskih tvrtki i postojećih radnih mjesta u pomorstvu. Imate li argumente za takve tvrdnje? - Slijedom navedenog gotovo 15 godina traje poslovna i pravna borba Linijske nacionalne plovidbe s državom i monopolom Jadrolinije, kojemu država gradi brodove, financira gubitke iz proračuna i na paravan-natječajima dodjeljuje koncesije

za trajektne i brzobrodske linije, dok se LNP-u i ostalim privatnim brodarima ne dopušta razvoj, minira ih se na svakom koraku, zamjeraju im se i stari ali tehnički ispravni brodovi, ostavljaju samo nerentabilne linije, tjera da probijaju nova tržišta, ali čim se linija stabilizira, dolazi opet Jadrolinija... Nebrojeno je primjera njihovog neracionalnog ponašanja, ali o obrascu ponašanja najbolje svjedoči

Stalno smo na udaru priča o racionalizaciji poslovanja i o tržišnim zakonima, a ni u šta od toga se nismo uvjerili primjer linije Split - Rogač za koju su u natječaju uvjetovali veliki brod sa 300 mjesta, iako je dnevni prosjek po putovanju 30 putnika. Veći brod vuče veće troškove i traži veće izdvajanje države za subvenciju po liniji, a s druge strane riječ je o potpuno neopravdanom trošku. Zašto se to događa? - Vlada, ali i lokalni dužnosnici, nisu svjesni da je sve više privatnika na rubu propasti, ali otrijeznit će se kada više ne budu imali od koga ubirati poreze i od čega financirati skupu i neefikasnu državnu adminsitraciju. LNP-u je jedina nada Europska komisija koja će, nadamo se, istražiti i sankcionirati zaštitu monopola te inzistirati na tržišnoj konkurenciji u pomorskom prijevozu. Pitanje je hoće li to LNP i doživjeti.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

mjesec smo razgovarali s kancelarkom Merkel. Rekla nam je da ni jedan “ Prošli biznismen ne smije zaboraviti da je uvijek rizično poslovati sa zemljama koje imaju znatan udio komunističke ideologije u svom sustavu. ” Richard Weber, predsjednik Eurochambresa

Što manje upletanja državne to bolje za ulagačku klimu i

Mislim da stvari kod vas bolje izgledaju kad se gledaju izvana nego što ih vi ocjenjujete iznutra. Možda je to dio vašeg men Rusa. Svi se žale i prigovaraju, a zapravo su proteklih godina napravili mnogo dobroga za svoje građane, kaže predsjednik Igor Vukić vukic@privredni.hr

redsjednik Sabora Josip Leko dao mu je na susretu nekoliko darova. Kravatu, penkalu, model padobrana Fausta Vrančića... Sve djela hrvatskih izumitelja. “Prekrasno, to su pravi simboli hrvatskog duha, ta inovativnost i domišljatost koja vas je održala kroz stoljeća. Sve to pokazuje da možete napraviti sjajne stvari, samo se ne trebate obeshrabrivati. Uz dobar zakonodavni okvir i vaši poslovni ljudi doći će do pravog izražaja...” Govorio je to Richard Weber, predsjednik Eurochambresa, krovnog udruženja europskih gospodarskih komora, za vrijeme prošlotjednog posjeta Zagrebu. Eurochambres nije samo Europska unija, jer okuplja i komore iz Turske i promovira snažnu podršku poduzetnicima i investitorima koji imaju slične ciljeve i na Zapadu i na Istoku. Svi žele ulagati, stvarati nove vrijednosti, zapošljavati i otvarati nova radna mjesta. I činiti to sa što manje upletanja državnih vlasti. Politika treba dati okvir i otvarati vrata, a ulagači će napraviti ostalo, često Richard Weber ističe u razgovoru. U Zagreb je došao reći hrvatskim političarima i svoj stav o promjeni zakonskog statusa Hrvatske

gospodarske komore. - Moja glavna poruka je da zemlje koje imaju obvezno članstvo u komorama imaju najmanju stopu nezaposlenosti. Pogledajte stanje u Njemačkoj ili Austriji gdje je članstvo obvezno i na drugoj strani zemlje poput Italije ili Španjolske s dobrovoljnim članstvom. To se osobito ogleda u velikoj nezaposlenosti mladih u zemljama s dobrovoljnim članstvom. Turska, primjerice, također ima komorski sustav s obveznim članstvom. Slijedili su njemačka i austrijska iskustva pa je i u Turskoj vrlo niska nezaposlenost među mladima. Vjerujem

Založite se da sustav bude stabilan i jačajte svoju nezavisnost od države. Ulaganja će doći kad budemo sigurni da ih vrijedi pokretati da je to zbog toga što su u zemljama s obveznim članstvom u komorama i poduzetnici odgovorniji i prema institucijama i prema svojim građanima. Kriza je još dodatno poduprla ideju obveznog članstva. U dijalogu koji se odvijao preko komora dolazilo se do boljih rješenja za društvene probleme. Također, komore

moraju biti neovisne od vlade i politike. O tome sam govorio vašim političkim predstavnicima, predsjedniku Sabora Josipu Leki i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Istaknuo sam koliko je to važno u zemlji koja nema dugi demokratski staž i koja je iz starog jednostranačkog sustava izašla tek prije dvadesetak godina. Hrvatska je i novi član Europske unije i treba vidjeti koji model organiziranja poslovnog sustava joj najbolje odgovara. Političari mogu tu i tamo otvoriti svojim odlukama po koje radno mjesto. Ali to ni izdaleka nije dovoljno da bi društvo napredovalo. Otvaranje radnih mjesta glavni je zadatak poduzetnika i treba ih

pustiti da rade to u čemu su dobri. Što su vam na to rekli hrvatski sugovornici? - Mislim da su i oni svjesni da je Europska unija velika prilika za hrvatske tvrtke. I da treba primjenjivati rješenja koja su se i u Europi pokazala uspješnima. EU i njegov demokratski sustav katkad ima rješenja koja nije lako prihvatiti. Ulaskom u EU niste ušli u raj, ali sustav je dovoljno širok da svima omogući napredak. Godinama ste bili u upravi gospodarske komore u njemačkoj Saarskoj oblasti. Kako su se komore u Njemačkoj ponašale u vrijeme izbijanja krize?

- Prije svega, nismo očekivali veliku pomoć od države. Na državnoj razini govorilo se o mjerama štednje, ali mi smo znali da kao poduzetnici od toga nećemo imati prevelike koristi u kraćem roku. Stoga smo raspravljali što poduzeti kako bismo poboljšali svoje pozicije. U komorskim forumima i na sastancima različitih tijela pitali smo se što možemo učiniti za poboljšanje zapošljavanja mladih. Ako se loše reagira na taj problem, on kasnije donosi mnogo više štete cijelom društvu. Zapošljavanje mladih, i zapošljavanje uopće, u središtu je rasprava među njemačkim privrednicima. Kad komore izlaze u javnost s inicijativama za zapo-

šljavanje mladih, tada dobivaju i posebno uvažavanje državnih tijela. A još važnije je to što dobivaju i poštovanje ostalih građana. Dakle, komore trebaju imati na umu ne samo uski interes članica, već i potrebe šire društvene zajednice. Znam da tako nastojite raditi i u Hrvatskoj. Kad se poslovni ljudi pozabave kreiranjem poslova, poticanjem strukovnog obrazovanja, kreiranjem inovativnih proizvoda dobit će i priznanje šire zajednice. Kako su na te prijedloge komora reagirali njemački poduzetnici? - Zanimanje za naše usluge uvijek je veliko, a u vrijeme krize još se znatno povećalo. Znam da katkad

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

lideri u suradnji s komorama moraju uložiti dodatni trud da “ Politički stvore povjerenje kod poduzetnika da vrijedi ulagati. I svari će krenuti s mrtve točke. Samo poduzetnici mogu stvoriti nove poslove. ”

ne vlasti, poduzetnike

ntaliteta, možda je nasljedstvo iz ranijeg sustava. Primjećujem to i kod Poljaka ili Eurochambresa, krovnog udruženja europskih gospodarskih komora

Weber: Politici nije mjesto u Komori “Komore postoje kako bi služile gospodarstvu odnosno poduzetnicima pa sam u tom kontekstu izuzetno zabrinut u kojem se smjeru razvija rasprava o Hrvatskoj gospodarskoj komori odnosno prijedlog novog zakona o HGK-u jer je stvar otišla predaleko. Konkretno, rasprava je potpuno izvan etabliranih europskih standarda. U toj raspravi svako političko uplitanje ne dolazi u obzir”, poručio je Richard Weber, predsjednik Udruženja europskih trgovinskih i industrijskih komora Eurochambresa koji je došao u posjet Hrvatskoj. Weber se susreo i s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i predsjednikom Sabora Josipom Lekom kojima je naglasio važnost komorskog sustava i europskih vrijednosti u predlaganju novih zakona te apelirao kako sve rasprave o novim zakonima moraju biti argumentirane. Ministru Vrdoljaku ponudio je pomoć Eurochambresa putem HGK-a za izlazak iz krize, odnosno

potporu na svim razinama. Predsjednik HGK-a Luka Burilović rekao je kako su oba prijedloga zakona u suprotnosti sa Zakonom o procjeni učinaka propisa po kojemu se pri donošenju svakog novog zakonskog rješenja trebaju konzultirati i oni na koje se taj zakon odnosi. Naglasio je kako upravo stalne izmjene zakona najviše tište hrvatske gospodarstvenike jer im otežavaju poslovanje. Podsjetio je i na reforme koje su započete dolaskom novog rukovodstva, a koje idu u smjeru stvaranja moderne, fleksibilne, kvalitetnije i učinkovitije komorske organizacije. “Za potpunu i cjelovitu provedbu reforme potrebno je dati nam vremena i dopustiti da donesemo ispravne poslovne odluke. Da ih donesemo u razumnom vremenskom roku. Jedino ćemo na taj način Komoru učiniti istinskim servisom poduzetnika bez rušenja vrijedne i potrebne institucije”, poručio je Burilović.

u zemljama koje nemaju snažnu tradiciju ili koje su mijenjale svoje društvene sustave, poput Istočne Europe, postoji pomalo rezignirani odnos prema uslugama javnih tijela. Ali ne treba gubiti volju. Poduzetnici trebaju istraživati koje usluge mogu dobiti i trebaju ih zahtijevati. U Njemačkoj imamo 82 lokalne i regionalne komore te krovnu organizaciju koja ih okuplja. To je naš most do političara, do ministara i kancelarke Angele Merkel koja ih vodi. I ako ozbiljno prionemo zalaganju za naše interese, naš glas se i čuje. Dosta radim u Francuskoj pa vidim da su i tu radili na sličan način. Poduzetnici su preko komora jasno uobličili svoje interese pa ih

sam ih. Gdje da to čine u ovoj političkoj i ekonomskoj klimi na koju utječu državne vlasti? I našli su se u čudu, nisu znali odgovoriti. Zato sam im rekao da politički lideri u suradnji s komorama moraju uložiti dodatni trud da stvore povjerenje kod poduzetnika da vrijedi ulagati. I stvari će krenuti s mrtve točke. Samo poduzetnici mogu stvoriti nove poslove. Čak ne trebamo razgovarati o poticajima koje države mogu davati poduzećima. Zapravo, poticaji nam ni ne trebaju kad budemo uvjereni da se isplati ulagati, da je stvoren zakonodavni sustav koji omogućava nesmetano ulaganje. Mnogo više od poticaja poslovnim ljudima treba povje-

je i francuski predsjednik Hollande počeo više uvažavati. Predsjednik ste Eurochambresa od 2013. godine. Kakva su vaša iskustva u suradnji s vodećim političarima Unije, koja se često u medijima prikazuje kao vrlo birokratiziran sustav? Nailaze li i tamo vaše inicijative na odaziv kao u nacionalnim državama? - Pitao sam nedavno ljude iz ureda Jean-Claude Junckera, novog predsjednika Europske komisije, što poduzetnici mogu napraviti da poboljšaju situaciju na europskom tržištu. Oni kažu, tako da investiraju i stvaraju nove inovativne proizvode. Ali gdje da investiraju, pitao

renje, stabilan ekonomski sustav, zakoni koji se ne mijenjaju zbog volje i hira ovog ili onog ministra. To želimo poručiti i poduzetnicima iz Hrvatske. Založite se da sustav bude stabilan i jačajte svoju nezavisnost od države. Ulaganja će doći kad budemo sigurni da ih vrijedi pokretati. Kakva je uloga komora u privlačenju inozemnih ulaganja u pojedine zemlje? - Eurochambers ima tri glavna cilja. Prvi je promocija profesionalnog obrazovanja, drugi je razvoj inovativnog poslovanja i industrije, a treći stvaranje nove europske energetske mreže i energetske politike. U našim

prijedlozima za unapređenje zapošljavanja mladih nezaobilazna je uloga investitora, bez kojih nema radnih mjesta. Zalažemo se za poticanje ulaganja, ukidanje administrativnih barijera i jednostavnije procedure. Biznis naravno treba i mnogo pratećih usluga i tu uskaču komore informiranjem, savjetovanjem, organiziranjem poslovnih foruma... I zbog toga im je potreban stabilan izvor financiranja koji se ne smije mijenjati preko noći. Imate li savjet za hrvatsku ekonomiju koja je već šest godina u recesiji? - Mislim da stvari kod vas bolje izgledaju kad se gledaju izvana nego što ih vi ocjenjujete iznutra. Možda je to dio vašeg mentaliteta, možda je nasljedstvo iz ranijeg sustava. Primjećujem to i kod Poljaka ili Rusa. Svi se žale i prigovaraju, a zapravo su proteklih godina napravili mnogo dobroga za svoje građane. Kako će se po vašem mišljenju na europsko gospodarstvo odraziti konflikt s Rusijom? - Prošli mjesec o tome smo razgovarali s kancelarkom Merkel. Rekla nam je da ni jedan bizni-

Mnogo više od poticaja poslovnim ljudima treba povjerenje, stabilan ekonomski sustav, zakoni koji se ne mijenjaju smen ne smije zaboraviti da je uvijek rizično poslovati sa zemljama koje imaju znatan udio ko-

munističke ideologije u svom sustavu. Odnosno, one koje su netom napustile takav sustav, a znatni su utjecaji ostali u njihovoj praksi i mentalitetu. Tu ćete uvijek morati računati na veće miješanje politike u poslovne odnose. S druge strane, ne možete svu odgovornost baciti na ostatke komunističkog sustava. Svjestan sam da svaki novčić ima dvije strane pa se mogu djelomično složiti sa stavovima da demokratska Europa ima pravo braniti svoje interese i embargom prema Rusiji. No kad zbog toga izgubite znatan novac, nije vam svejedno. Nadam se da će se uskoro postići određena ravnoteža i oko zaštite demokratskih interesa i želje poduzetnika da međusobno trguju i ostvaruju profite. Kao dugogodišnji proizvođač piva (menadžer u Karlsbergu Breuerei), kakva je vaša ocjena kvalitete hrvatskih piva? - O, izvrsna su. Ne govorim to iz kurtoazije, već smo to potvrdili i svojedobnim ulaganjem u Zagrebačku pivovaru. Sviđa mi se što se kvaliteta neprestano poboljšava, što slijedi europske trendove i stvara nove potrošače lansiranjem novih proizvoda. Istodobno zadržava se i postotak onih koji uživaju u vinu, po čemu je Hrvatska također poznata. Vjerujem da će i mladi potrošači piva biti otvoreniji prema novim markama jer kao i svagdje, ne žele piti isto kao i njihovi očevi i djedovi, već hoće nešto novo, hoće biti cool. Tržišta nikad nisu statična iako znam da u Hrvatskoj i dalje dobro idu stare, prokušane vrste piva i da dobro drže svoj tržišni udjel.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( više od 1 mlrd kn

bespovratnih sredstava odobrio Fond 2014.

( 1,7 mlrd kn

vrijednost projekata pokrenutih tim novcem

Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Apsolutni hit bio je progra energetske obnove kuća i

Za 180 lokalnih jedinica Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) odobrio je 160 milijuna kuna za energe nastavlja s provedbom programa energetske obnove zgrada – obiteljskih i višestambenih, s time da proširuje program i na posebice zanimljivo za turistički sektor i obnovu hotela, kampova i apartmana Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) od 2004. godine financijski i stručno podupire projekte zaštite okoliša (uspostavu primarne selekcije, sanaciju odlagališta, izgradnju centara za gospodarenje otpadom...) te energetske učinkovitosti.

Sven Müller, direktor Fonda, kaže kako je zadovoljan odzivom korisnika za njihove programe Tako je u 2014. godini FZOEU ukupno odobrio nešto više od milijardu kuna bespovratnih sredstava koja će pokrenuti projekte vrijedne 1,7 milijardi kuna. Sven Müller, direktor Fonda, kaže kako je zadovoljan odzivom potencijalnih korisnika za njihove programe u 2014. godini, a posebice ističe javne pozive za sufinanciranje energetske obnove u zgradarstvu. “U 2014. smo zaista nastojali maksimalno izići u susret svim prijavama i osigurali sredstva za gotovo sve projekte koji su zadovoljili naše uvjete sufinanciranja. Ukupno smo u energetici odobrili 36 posto više sredstava nego što smo inicijalno planirali, a

realizacija tih projekata je sada u tijeku i nastavit će se u 2015. godini. Velik dio tih projekata izravno potiče gospodarstvo kroz angažman stručnih osoba i tvrtki”, ističe on. S obzirom na ranija iskustva, nastavlja, s nekim smo programima bili oprezniji, poput onoga za energetsku učinkovitost u industriji. Međutim i tu je odaziv nadmašio očekivanja FZOEU-a. “Na posljednjem natječaju zaprimljeno je više od 50 prijava i ako se projekti pokažu kvalitetnima, vjerojatno ćemo opet razmatrati mogućnost odobrenja sufinanciranja svima onima koji zadovolje uvjete. Redovito pratimo reakcije korisnika, na raspolaganju smo im i telefonom i e-mailom, a za energetsku učinkovitost obiteljskih kuća imali smo otvorenu i info liniju. Sve nam to pomaže da osluškujemo prijedloge korisnika i kasnije radimo na unapređenju”, napominje. Komunalna oprema i vozila Apsolutni pak hit bio je program energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada te sufinanciranje energetski učinkovitih vozila. Naime, Fond je za 180 lokalnih jedinica odobrio 160 milijuna kuna za energetsku obnovu oko 6000 kuća. “Građani su zapravo dugo čekali ovakve programe i poticaje na na-

cionalnoj razini jer se radi o većim investicijama, a osim toga sve su svjesniji važnosti i prednosti energetske učinkovitosti. Vjerujem da nas slična situacija očekuje i u 2015. godini, s tim da ćemo na temelju ovogodišnjeg iskustva u suradnji s nadležnim ministarstvima poraditi i na unapređenjima postojećih modela”, naglašava. Fond je posebice ponosan i na rad na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, gdje u suradnji s nadležnim mini-

starstvom pruža stručnu i financijsku pomoć jedinicama lokalne samouprave da uvedu sustav na svom području. Tako je u zaštiti okoliša više od 220 milijuna kuna odobreno za projekte uvođenja primarne selekcije, poput nabave komunalne opreme i vozila te izgradnju reciklažnih dvorišta. “Propisi i rokovi su postojali od 2005. godine, ali donedavno nije bilo nikakvih pomaka u razvrstavanju otpada, sanacijama ili izgradnji centara za gospodarenje otpadom.

Gradovima i općinama smo osigurali financiranje od 40 pa čak do 100 posto te smo samo u protekle dvije i pol godine pokrenuli projekte vezane za primarnu selekciju vrijedne 512 milijuna kuna. Radi se o izgradnji reciklažnih dvorišta, uređenja zelenih otoka, nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i ostale komunalne opreme i vozila, a u 2015. nas očekuje njihov daljni razvoj, ali i novi natječaji”, objašnjava on.

Građani su važna karika U sljedećim mjesecima Fond će u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode krenuti i s izobrazno-informativnom kampanjom o gospodarenju otpadom na nacionalnoj razini. “Kako bi sustav funkcionirao, vrlo važna karika su sami građani koji su svjesni važnosti odvajanja otpada i spremni su to primjenjivati u svakodnevnom životu”, ističe. Isto tako, Fond je upravo objavio popis javnih po-

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

am i zgrada

etsku obnovu oko 6000 kuća. Fond komercijalne zgrade, što može biti

ziva i natječaja za 2015. godinu, sa 32 javna natječaja i poziva koja su namijenjena različitim korisnicima, od

Velik dio projekata izravno potiče gopodarstvo kroz angažman stručnih osoba i tvrtki jedinica lokalne samouprave, preko poslovnog sektora pa do građana. “To je praksa koja se pokazala zaista uspješnom. Na taj na-

čin svi naši korisnici mogu planirati svoje aktivnosti i na vrijeme osigurati potrebna sredstva te početi raditi na dokumentaciji”, ističe. U ovoj godini Fond nastavlja i s provedbom Vladinih programa energetske obnove zgrada – obiteljskih i višestambenih, s time da proširuje program i na komercijalne zgrade, što može biti posebice zanimljivo za turistički sektor i obnovu hotela, kampova i apartmana. “Radimo i na unapređenju pojedinih programa, primjerice na tome da eko vožnja bude namijenjena i građanima i na tome kako unaprijediti sustav apliciranja za energetsku obnovu obiteljskih kuća. U zaštiti okoliša ćemo i dalje pomagati jedinicama lokalne samouprave u uspostavi sustava gospodarenja otpadom, od sufinanciranja nabave komunalne opreme i vozila, preko reciklažnih dvorišta pa sve do sanacija i centara za gospodarenje otpadom”, naglašava direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stoga, u 2015. očekuje isto tako dobar odaziv na natječaje, ali i uspješnu realizaciju dosad ugovorenih projekata. “To znači aktivnost svih uključenih, od projektanata, proizvođača, inženjera do izvođača radova. I tu leži velika dodana vrijednost svih naših aktivnosti, značajan poticaj našem gospodarstvu”, zaključuje Müller.

Godišnji program raspisivanja javnih poziva i natječaja u 2015. godini Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (maksimalno po pojedinačnom ugovoru u kn / mjesec u kojem se raspisuje natječaj/javni poziv) Sektor energetske učinkovitosti PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA  J avni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda sustava javne rasvjete - 50.000 - ožujak  J avni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete - 200.000 - ožujak  J avni poziv za sufinanciranje projekata rekonstrukcije/ izgradnje energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete - 1.400.000 - siječanj  J avni natječaj za sufinanciranje projekata energetski učinkovitih elektromotornih pogona i ostalih mjera energetske učinkovitosti u proizvodnim procesima - 1.400.000 *(13.000.000) - travanj  J avni poziv za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja - 500 - svibanj PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I DEMONSTRACIJSKIH AKTIVNOSTI  J avni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u velikim poduzećima - 50.000 - ožujak  J avni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u malim i srednjim poduzećima 50.000 - ožujak POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE  J avni poziv za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru - 1.400.000 * (13.000.000) - siječanj  J avni natječaj za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije - 1.400.000 *(13.000.000) - ožujak POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE  J avni natječaj za sufinanciranje energetske obnove nestambenih zgrada - 1.400.000 *(13.000.000) siječanj POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA  J avni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za građane - 70.000 - veljača  J avni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za trgovačka društva i obrtnike - 70.000 veljača  J avni poziv za sufinanciranje treninga eko vožnje - 200.000 - travanj  J avni poziv za sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu - 1.400.000 - travanj POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH AKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI  J avni poziv za provedbu obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti - 200.000 - veljača  J avni pozivi za izradu programa i planova energetske učinkovitosti JLP(R)S - 80.000 - veljača PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - PROVEDBA  J avni natječaj za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada - 1.400.000 - siječanj  J avni poziv za ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije u višestambenim zgradama - 2.000.000 siječanj

PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA - SUFINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA, ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE  J avni poziv za izradu energetskih pregleda i energetskih certifikata višestambenih zgrada - 200.000 - siječanj  J avni poziv za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada - 200.000 - siječanj PROGRAM OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA  J avni poziv za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u

obiteljskim kućama - 2.000.000 - veljača sustava obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama - 2.000.000 - veljača

 J avni poziv za sufinanciranje

MEĐUNARODNA SURADNJA  J avni poziv za sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima EU - 200.000 - travanj

Zajednički natječaj Sektora zaštite okoliša i Sektora energetske učinkovitosti  J avni natječaj za sufinanciranje projekata u području

zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije - 100.000 - veljača

Sektor zaštite okoliša Poticanje izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada  J avni poziv za sufinanciranje nabave komunalne opreme 500.000 - siječanj  J avni poziv za sufinanciranje nadogradnje postojećeg sustava prikupljanja otpada - 300.000 - siječanj  poraba otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada O  Javni poziv za izradu projektne dokumentacije i izgradnju reciklažnih dvorišta - 1.800.000 - travanj Zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti  J avni poziv za projekte zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti - 400.000 - veljača Poticanje održivog razvoja ruralnog prostora  J avni natječaj za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva branitelja radi zajedničkog financiranja projekata zadruga hrvatskih branitelja u području zaštite okoliša - 100.000 - ožujak  J avni poziv za sufinanciranje projekata iz područja ekološke poljoprivrede i održivog razvoja - 100.000 - svibanj Poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa i projekata u području zaštite okoliša i prirode  J avni poziv za sufinanciranje projekata poticanja obrazovnih, istraživačkih, razvojnih studija, programa i projekata u području zaštite okoliša i prirode - 100.000 - siječanj  J avni poziv za sufinanciranje projekata poticanja obrazovnih i informativnih programa i projekata u području zaštite okoliša i prirode - 200.000 - veljača  J avni poziv za istraživačke projekte u području klimatskih promjena - 200.000 - lipanj Ostali projekti i programi zaštite okoliša  J avni poziv za nabavu komunalnih vozila -

1.200.000 - siječanj

 J avni poziv na nabavu mobilnih reciklažnih

dvorišta - 300.000 - siječanj

* Po javnom pozivu/natječaju moguće je dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 1.400.000 kn ili beskamatni zajam u iznosu do 13.000.000 kn

18 AKTUALNO Informacijske tehnologije

Poduzetnicima oko 12 milijuna kuna

Potpisivanjem ugovora dodijeljena su bespovratna sredstava iz projekta Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa za 24 hrvatska poduzetnika. Radi se o ugovorima ukupne vrijednosti 11,98 milijuna kuna. “Natječaj je još u tijeku, stoga još jednom pozivam poduzetnike da se uključe i iskoriste ovu priliku da uvedu napredne eposlovne modele u svoje tvrtke”, istaknuo je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Na ovaj po-

ziv na natječaj koji provode Ministarstvo poduzetništva i obrta i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) do 31. prosinca 2014. stiglo je 400 prijava. Poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, odnosno od 30. lipnja 2015. Visina pojedinačne potpore iznosi od 150.000 do 750.000 kuna. “Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija te korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije neki su od prioriteta ulaganja koje smo zacrtali u našim operativnim programima. Cilj nam je ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, dati potporu projektima istraživanja i razvoja za poslovni sektor, a u tu svrhu namijenjeno je gotovo dvije milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. (I.G.)

Potpora strateškim ulaganjima

Fond protiv krize Svega 50 dana nakon najave ambicioznog plana ulaganja za Europu kojim se potiču zapošljavanje i rast, Europska komisija donijela je zakonodavni prijedlog o Europskom fondu za strateška ulaganja, koji će se uspostaviti u bliskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB). Fond je okosnica ulagačkog plana predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera kojim će se diljem Europske unije mobilizirati privatna i javna ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura. Time će se posebice osigurati potpora strateškim ulaganjima, primjerice u širokopojasne i energetske mreže te poduzeća s manje od 3000 zaposlenika. Prijedlogom se uspostavlja i Europski savjetodavni centar za ulaganja,

kojim će se osigurati pomoć u utvrđivanju, pripremi i razvoju projekata u EU-u. Kao posljedica gospodarske i financijske krize razina ulaganja u EU-u pala je za oko 15 posto od 2007. Financijska sredstva su dostupna, no prepreka ulaganjima su nesigurni ekonomski izgledi i visoki javni i privatni dug u dijelovima EU-a. Upravo zato planom ulaganja za Europu može se osigurati pomoć tako što će se projekti povezati s postojećim sredstvima, a novac usmjeriti u područja u kojima je potreban. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

“ Didaktičke igračke su premalo zastupljene na policama trgov

je velika. Roditelji žele da im se djeca kroz igru razvijaju i

Nove kreativne poduzetničke ideje u Osijeku

Igračkama do p uspjeha

Dvoje mladih Osječana samostalno razvija proizvodnju edukativnih ekoloških igrač certifikat izvrsnosti i može ih prodavati na tržištu čitave Europske unije, a akademsk proizvodnji, kaže da je zanimanje tržišta već izuzetno veliko; upiti dolaze čak iz Hon Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

gospodarskom smislu prve asocijacije na Osijek su prehrambena industrija ili odnedavno – IT sektor. Naravno, ako se zanemare asocijacije na nezaposlenost, uništenu industriju i pljačkašku privatizaciju unatrag dvadesetak godina. No, to je neka druga priča. Odnedavno se u Osijeku, skromno ali ustrajno, razvija poduzetnička priča na temu proizvodnje dječjih igračaka. I to ne bilo kakvih, nego ekoloških didaktičkih igračaka od drveta. Osječka akademska kiparica Margareta Lekić ideju proizvodnje igračaka u sebi nosi još od djetinjstva. Za razliku od većine nas koji smo u djetinjstvu maštali da ima-

zini želje, nego se itekako ostvaruje. S druge strane, Osječanin Damir Samardžić

venih igračaka Ponge koja proizvodi drvene kockice nazvane Hrvatska slovarica.

do ideje proizvodnje dječjih igračaka došao je kroz ranije poduzetničke vode baveći se tiskarskim uslugama. Godine 2011. osnovao je Malu tvornicu dr-

Hrvatska slovarica “Dugo mi se u glavi vrtjela ta ideja drvenih kockica, ali htio sam da to bude, kako se kaže, po PS-u, odnosno da imamo sve potrebne certifikate za proizvodnju i plasman vrhunskih kvalitetnih proizvoda. Probao sam kod nas, ali nije išlo, pa sam saznao za jednu od tri europske tvrtke za certificiranje dječjih igračaka - Eurofins Product Testing Services Limited iz Manchestera u Engleskoj. Naše kockice sada imaju

Set Margareta sastoji se od drvenih geometrijskih oblika koji se pretvaraju u 3D oblike poput drveća, kuća, planina mo, ako ne baš tvornicu, ono barem prodavaonicu igračaka, Margareta je tu želju zadržala do danas. No, u njenom slučaju to nije ostalo samo na ra-

certifikat izvrsnosti, nose oznaku CE i možemo ih prodavati na tržištu čitave Europske unije”, objašnjava Samardžić. Hrvatska slovarica se sastoji od 20 drvenih kockica obojenih živim jasnim bojama i oznakama hrvatske abecede. Radi se u potpunosti o hrvatskom proizvodu. Kockice su od drveta lipe, obojene bojama koje zadovoljavaju najstrože zahtjeve EU-a, a usmjerene su na razvoj motoričkih, logičkih i didaktičkih sposobnosti djece. Kockice su trajne, jednostavne za igru i učenje, te nisu štetne za okoliš. Na tržištu su nešto više od pola godine, a do sada je

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

ina. Potražnja za njima uče. ” Margareta Lekić, kiparica

Hrvatski klaster konkurentnosti drvoprerađivačkog sektora

Dizajnerski namještaj jamči rast izvoza

poslovnog

aka od drveta: Damir Samardžić za svoje proizvode ima ka kiparica Margareta Lekić, čije 3D kockice još nisu u punoj g Konga bi željeli svoje nacionalne slovarice. Jedan od projekata koji žele ostvariti već ove godine drvene su kockice s brajicom (Brailleovim pismom) za slijepe osobe.

plasirano nekoliko stotina kompleta Hrvatske slovarice. U maloprodaji se kockice mogu naći u nekoliko zagrebačkih trgovina i knjižara, mogu se nabaviti putem popularnih web shopova, a Ponge ima i vlastitu internetsku trgovinu. Želja im je da pronađu kvalitetnog distributera koji bi se bavio prodajom, dok bi se Samardžić s još dvoje zaposlenih u tvrtki kvalitetnije posvetio novim idejama i širenju asortimana drvenih igračaka. Priča sa slovaricom nije završena jer već su se javili zainteresirani iz nekih drugih zemalja koji

Dizajnerske slagalice Nekako istovremeno svoju ideju proizvodnje dječjih edukativnih igračaka ostvarila je Margareta Lekić. Nakon višegodišnjeg umjetničkog i pedagoškog iskustva s različitim uzrastima djece, uspjela je spojiti svoju ljubav prema umjetničkom i logičkom, i to je, uz mrvicu poduzetničkog duha, rezultiralo proizvodom nazvanim Margareta didaktičke igračke za djecu. Kako se službeno navodi, Margareta je hrvatski brend koji proizvodi visokokvalitetne ručno izrađene i ekološki prihvatljive igračke za djecu. Ovaj raznobojni set drvenih geometrijskih oblika koji se iz didaktičkih slagalica pretvaraju u 3D oblike poput drveća, kuća, planina i slično idealan je za djecu u razvoju. Margareta igračke izrađene su od laganog i kvalitetnog lipovog drveta, bojene ekološkim bojama neškodljivim za zdravlje koje su primjerene za zaštitu dječjih igračaka. Dolaze u kartonskim kutijama zajedno s uputama. Ove jedinstvene edukativne dizajnerske igrač-

ke za sada se mogu nabaviti na specijaliziranim sajmovima dizajna u Zagrebu, Rijeci, Ljubljani, Budimpešti, Osijeku. Margareta slagalice mogu se kupiti i u neko-

Hrvatska slovarica namijenjena je razvoju motoričkih, logičkih i didaktičkih sposobnosti djece liko dizajnerskih trgovina, uglavnom u Zagrebu. Puni iskorak na tržište Margareta očekuje nakon rješavanja nužne prateće dokumentacije i certificiranja. “Pored toga, za punu proizvodnju su potrebna još i dodatna ulaganja. Jedva čekam da sve krene punim intenzitetom jer za sada je zanimanje tržišta izuzetno. Javilo mi se nekoliko zainteresiranih iz Nizozemske, Engleske, Rusije, pa čak i iz Hong Konga”, kaže Margareta Lekić. Inače, Margareta vidi budućnost u istraživanju i razvijanju novih kreativnih i poticajnih igračaka za djecu. Jer, kako kaže: “Didaktičke igračke su premalo zastupljene na policama trgovina. Potražnja za takvim igračkama je velika. Roditelji žele da im se djeca kroz igru razvijaju i uče. To im moje igračke mogu pružiti.”

Drvoprerađivači su lani izvezli robe u vrijednosti 1,1 milijarde dolara, što je više od prijekrizne 2008. godine Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatski namještajci u prošloj godini izvezli su na njemačko tržište robe u vrijednosti 120 milijuna eura što je povećanje u odnosu na godinu prije za više od 30 posto. I u ovoj godini očekuju nastavak tog trenda koji bi trebali predvoditi visokokvalitetni, inovativni i izvrsno dizajnirani proizvodi. Upravo na razvoju i promociji takvih proizvoda rade u Hrvatskom klasteru konkurentnosti drvoprerađivačkog sektora, jednom od 12 klastera konkurentnosti koji je

Uvođenje dizajna u sve segmente prozvodnje jamči vidljivost i položaj na tržištu, kaže Radeljković osnovala Agencija za investicije i konkurentnost, kaže njen ravnatelj Damir Novinić. “Klastere smo osnovali kao jedne od najboljih alata za povećanje konkurentnosti te za povlačenje sredstava iz EU fondova. Agencija administrativno, tehnički, a manjim dijelom i financijski podržava klastere kao tijela koja lakše mogu privući investicije”, ističe Novinić.

Ivana Mezak, koja u Agenciji vodi Službu za klastere konkurentnosti, ističe kako je Klaster konkurentnosti drvne industrije najaktivniji od svih njihovih klastera. “Taj je klaster pokrenuo 26 projektnih ideja, od kojih je šest prepoznato kao projekti od nacionalnog interesa. Jedan od njih, Panonski drvni centar kompetencija, već je krenuo u realizaciju u Virovitici, a uskoro možemo očekivati i početak ostvarenja centra kompetencija za slavonski hrast u Vinkovcima”, ističe ona. I dok je robni izvoz u prošloj godini rastao za 10 posto, drvna industrija koja čini čak 10 posto ukupnog izvoza industrije, svojim brojkama prestiže razine od prije krize. Prema procjenama, u prošloj godini je drvna industrija izvezla robe za 1,1 milijardu američkih dolara. Način na koji su te brojke ostvarene pojašnjava član Uprave Prostorije, donedavno znane kao Kvadra, Tomislav Knezović. Pop-up kuhinja “Izvoz nam je rastao impozantnih 100 posto jer su svi segmenti našeg rada spojeni u želji da povećamo izvoz. Glavni alat na tom putu je izlaganje na sajmovima, no i sami dobro dizajnirani proizvodi moraju biti pre-

zentirani na upečatljivo dizajniranom štandu, kvalitetno pripremljenim promotivnim materijalima i uz pomoć educiranih ljudi koji će promovirati naše međunarodno nagrađivane proizvode”, ističe Knezović. Alenka Kostanjević Špiljarić, direktorica Inkee, tvrtke koja se snažno naslanja na kvalitetu i dobar dizajn, najavljuje novu izvoznu inicijativu. “Strana tržišta su nam prioritet, a na njima vrlo brzo krećemo s predstavljanjem naše pop-up kuhinje koja štedi prostor. Ona ima opremu normalne kuhinje, ali zauzima 1,6 četvornih metara. Za nju smo već dobili nagradu njemačkog dizajnerskog vijeća i već imamo izvrstan povratni interes tamošnjih arhitekata”, dodaje ona. Dizajner Nikola Radeljković iz grupe Numen kaže kako je sretan što se i druge tvrtke pridružuju onima koji stvaraju proizvode visoke dodane vrijednosti. “Uvođenje dizajna u sve segmente prozvodnje jamči vidljivost i samostalan položaj na tržištu. Nikada nećemo moći proizvoditi jeftino, no zato imamo i ljude i kvalitetu s kojima možemo visokokvalitetnim, dizajnerskim i tehnološki naprednim proizvodima naći mjesto na tržištu”, naglašava Radeljković.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

Klimatske promjene i strategije upravljanja rizicima

( 2,3 mlrd kn neto dobiti

ostvarili gospodarstvenici Kontinentalne Hrvatske

Gospodarska Hrvatska u 2013. godini

Važnost izvješćivanja o održivosti Utjecaji na okoliš, kao što su klimatske promjene, nestašice vode, krčenje šuma i zakonske promjene, sve više utječu na korporativne poslove

Važnost nefinancijskih podataka u poslovnim analizama sve više prepoznaju mnoge vlade

korporativnog utjecaja na okoliš, pozvao je 100 najvećih tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi, a koje kotiraju na Varšavskoj burzi, da objave svoje podatke o upravljanju okolišem te ispitaju rizike i prilike. Duboka promjena u upravljanju korporativnim rizicima u posljednjih nekoliko godina postala je više nego očita. “Utjecaji na okoliš, kao što su klimatske promjene, nestašice vode, krčenje šuma i zakonske promjene, sve više utječu na korporativne poslove. Mnoge tvrtke u Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Američkim Državama odavno su primijetile kako upravljanje tim okolišnim rizicima koristi njihovoj učinkovitosti”, kaže Paul Simpson, glavni izvršni direktor CDP-a.

ge Report 2014, koje je pripremila međunarodna neprofitna organizacija CDP i tvrtka za globalno poslovno savjetovanje Ernst&Young (EY). U izvješću se analiziraju oni izazovi koji se odnose na gospodarstva s niskim udjelom ugljika, a koja su specifična upravo za Srednju i Istočnu Europu. CDP, koji pruža jedini globalni sustav za tvrtke i investitore za analizu

Potencijali ušteda Stručno upravljanje rizicima koji se tiču klimatskih promjena i prirodnog kapitala bitan je uvjet kako bi tvrtke osigurale dugoročan uspjeh. Također, ono pomaže da se utvrde novi potencijali ušteda. “Tvrtke koje koriste sustav izvješćivanja CDP-a mogle su pronaći više od 10.000 mogućnosti koje koriste njihovu prosperitetu. To je razlog

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

obro upravljanje poslovnim rizicima koji su povezani s klimatskim promjenama i propisima o zaštiti okoliša može biti prilika za tvrtke u Srednjoj i Istočnoj Europi koje nastoje poboljšati svoju učinkovitost i privući strane ulagače, navodi se u izvješću Klimatske promjene i strategije upravljanja rizicima - perspektiva tvrtki i investitora CEE 100 Climate Chan-

zašto veliki investitori pri donošenju odluka posebnu pozornost posvećuju korporativnim podacima o okolišu”, dodaje Simpson. Europska unija u rujnu 2014. prilagodila je direktivu koja obvezuje velike europske tvrtke da od 2017. u svoja godišnja izvješća, među ostalim, uključe one podatke koji se odnose na zaštitu okoliša. Važnost nefinancijskih podataka u poslovnim analizama sve više prepoznaju i mnoge vlade. CDP ima 767 velikih institucionalnih investitora-potpisnika s imovinom od 92 milijarde dolara koji predstavljaju više od trećine uloženog kapitala u svijetu. Ulagači će tražiti da ta poduzeća u portfeljima prate i otkrivaju okolišne podatke putem te međunarodne neprofitne organizacije. “Mnoge europske zemlje, primjerice, Francuska i Njemačka već zahtijevaju da tvrtke objavljuju informacije o održivosti. Krajnje je vrijeme da izvještavanje o održivosti postane sve prisutnije u Poljskoj i Srednjoj i Istočnoj Europi, kao i standard na Varšavskoj burzi, najvećem tržištu kapitala u tom dijelu Europe”, kaže Steven Tebbe, direktor CDP-a za Europu. (B.O.)

Kontinentalna Hr dvostruko jača od U Kontinentalnoj Hrvatskoj ostvareno je 79,6 posto ukupnih pr razdoblja te 65,5 posto neto dobiti svih poduzetnika Hrvatske, posto dobiti i 24,9 posto gubitka razdoblja te 34,5 posto neto d Darko Buković bukovic@privredni.hr

Kontinentalnoj su Hrvatskoj u 2013. godini 61.993 poduzetnika imala registrirano sjedište i zapošljavala 603.821 radnika, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj bilo 39.198 poduzetnika sa 227.107 zaposlenih. Ti podaci pokazuju gospodarsku Hrvatsku podijeljenu na dvije statističke regije po klasifikaciji NUTS-a. Podsjetimo, Europska unija uspostavila je zajedničko razvrstavanje teritorijalnih jedinica za statistiku - NUTS - radi lakšeg prikupljanja, obrade i objavljivanja usklađenih regionalnih statističkih podataka u Europskoj uniji. Taj sustav također služi za društveno-ekonomsku analizu regija i usmjeravanje intervencija u kontekstu kohezijske politike Europske unije. Kontinentalna Hrvatska obuhvaća prostor na kojem živi 2,96 milijuna stanovnika, pri čemu bruto domaći proizvod po stanovniku ove regije čini 64,1 posto prosjeka EU27. Na području Jadranske Hrvatske živi 1,47 milijuna stanovnika

te je BDP po stanovniku na 62,1 posto EU prosjeka. Oba podatka pokazuju da obje regije spadaju u tzv. manje razvijene regije čiji je BDP po stanovniku manji od 75 posto EU prosjeka. Poduzetnici ostvarili dobit u obje regije Gospodarstvenici Kontinentalne Hrvatske, po podacima Financijske agencije, ostvarili su u poslovnoj 2013. godini 487,4 milijarde ukupnih prihoda, 482,1 milijardu ukupnih rashoda, 22,5 milijardi dobiti razdoblja, 20,2 milijarde gubitka razdoblja te 2,3 milijarde neto dobiti. Prosječna mjesečna obračunata plaća iznosila je 4909 kuna što je 2,7 posto više od plaće svih poduzetnika Hrvatske (4778 kuna). Istodobno, poduzetnici Jadranske Hrvatske ostvarili su 125,1 milijardu kuna ukupnih prihoda, 122,9 milijardi ukupnih rashoda, dobit razdoblja od 7,9 milijardi, gubitak razdoblja od 6,7 milijardi i ostvarili neto dobit od 1,2 milijarde kuna. Prosječna mjesečna obračunata plaća iznosila je 4430 kuna što je bilo za 9,8 posto manje od plaće podu-

zetnika Kontinentalne Hrvatske i 7,3 posto manja od prosječne plaće svih poduzetnika Hrvatske. Usporedimo li podatke o poslovanju poduzetnika Kontinentalne Hrvatske s ukupnim rezultatima gospodarstva Hrvatske, uočavamo da je u njoj bilo 72,7 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu koji su ostvarili 79,6 posto ukupnih prihoda gospodarstva, 79,7 posto ukupnih rashoda, 74 posto dobiti razdoblja, 75,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti svih poduzetnika Hrvatske. Ukupno 39.198 poduzetnika Jadranske Hrvatske zapošljavalo je, slijedom

Registar godišnjih financijskih izvještaja RH/NUTS 2 razina

KONTINENTALNA HRVATSKA JADRANSKA HRVATSKA Ukupno RH

Broj poduzetnika

61.993 39.198 101.191

Ukupni prihodi 2013.

487.379.558 125.061.407 612.440.965

Indeks

101,9 101,0 101,7

Ukupni rashodi 2013.

482.062.626 122.934.896 604.997.522

Indeks

101,9 100,8 101,7

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 1,2 mlrd kn

lidl: Više nego uspješna godina

neto dobit gospodarstvenika u Jadranskoj Hrvatskoj

rvatska gospodarski d Jadranske Hrvatske ihoda gospodarstva, 79,7 posto rashoda, 74 posto dobiti i 75,1 posto gubitka a u Jadranskoj Hrvatskoj 20,4 posto ukupnih prihoda, 20,3 posto rashoda, 26 obiti svih poduzetnika Hrvatske

tih podataka, 27,3 posto zaposlenih, a ostvarili su 20,4 posto ukupnih prihoda, 20,3 posto ukupnih rashoda, 26 posto dobiti razdoblja, 24,9 posto gubitka razdoblja i 34,5 posto neto dobiti svih poduzetnika Hrvatske. Ekonomičnost poslovanja veća u Jadranskoj Hrvatskoj Fina je analizirala i niz pokazatelja iz kojih zaključuje da je za poduzetnike Kontinentalne Hrvatske 2013. godina bila povoljnija od 2012. jer je povećana produktivnost rada mjerena dobiti po zaposlenom, odnosno ostvareno je povećanje neto do-

biti od 36,3 posto. Blago je povećana i ekonomičnost ukupnog poslovanja pa je na 100 kuna ukupnih rashoda u 2013. ostvareno 101,10 kuna prihoda prema 101,05 kuna prihoda u 2012. godini. Poduzetnici Jadranske Hrvatske smanjili su dobit razdoblja u odnosu na prethodnu godinu za 11,4 posto, ali i gubitak razdoblja za 14,7 posto te je ostvarena neto dobit veća za 12,6 posto. Produktivnost rada mjerena ukupnim prihodom po zaposlenome veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske u odnosu na poduzetnike Jadranske Hrvatske, dok je

produktivnost rada mjerena dobiti po zaposlenom i ekonomičnost ukupnog poslovanja veća u Jadranskoj Hrvatskoj. Najveći broj poduzetnika kako u Kontinentalnoj tako i u Jadranskoj Hrvatskoj u 2013. godini zabilježen je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Poduzetnici prerađivačke industrije Kontinentalne Hrvatske ostvarili su neto dobit od 1,6 milijardi kuna što je smanjenje od čak 50,1 posto, dok su poduzetnici ostalih triju djelatnosti iskazali neto gubitak. Najveći neto gubitak

Mali su poduzetnici najbrojniji u obje regije i zapošljavaju najveći broj radnika bio je u djelatnosti građevinarstva i to 1,3 milijarde kuna što je ipak smanjenje od 37,9 posto prema 2012. godini. Najviše malih poduzetnika Mali su poduzetnici najbrojniji u obje regije i zapošljavaju najveći broj

radnika. Kad je riječ o ostvarenim financijskim rezultatima (neto dobit/ gubitak), kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske najveću neto dobit, 2,9 milijardi kuna, ostvarili su veliki poduzetnici koji su ujedno obračunali i najveće prosječne mjesečne neto plaće (6026 kuna). Mali poduzetnici Kontinentalne Hrvatske iskazali su gubitak razdoblja od 768 milijuna kuna koji je u odnosu na 2012. godinu smanjen za 17,3 posto. Mali poduzetnici Jadranske Hrvatske ostvarili su najveću neto dobit u odnosu na srednje i velike poduzetnike, koja je u 2013. godini iznosila 933 milijuna kuna, što je znatno bolji rezultat od ostvarenog u 2012. godini kada su iskazali neto gubitak od milijardu kuna. Plaća malih poduzetnika nije pratila ostvarene rezultate te je bila znatno manja u odnosu na srednje i velike poduzetnike i iznosila je 3886 kuna što je smanjenje od 0,3 posto u odnosu na usporednu 2012. godinu. Srednji poduzetnici Jadranske Hrvatske iskazali su neto gubitak od 284,4 milijuna kuna, a veliki dobit od 568,4 milijuna kuna. iznosi u tisućama kuna

Dobit razdoblja 2013.

22.495.253 7.896.265 30.391.518

Indeks

103,0 88,6 98,9

Gubitak razdoblja 2013.

20.183.046 6.678.980 26.862.026

Indeks

100,2 85,3 96,1

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 2013. Indeks

2.312.207 1.217.285 3.529.492

136,3 112,6 127,1

Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada 2013. Indeks

603.821 227.107 830.928

102,2 104,3 102,7

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kunama 2013. Indeks

4.909 4.430 4.778

99,9 99,8 99,8

Bruto promet četiri milijarde kuna Za trgovački lanac Lidl 2014. godina bila je i više nego uspješna - ostvarili su bruto promet od četiri milijarde kuna. Iako im obračunska godina završava krajem veljače, po dosadašnjim ostvarenim planovima očekuju rast prihoda od osam posto te gotovo udvostručenje dobiti. U Hrvatskoj imaju 86 trgovina, sa 1700 zaposlenih s prosječnom bruto plaćom trgovca od oko 6200 kuna. Planiraju otvorenja novih dućana, no o kojem se broju radi nisu željeli otkriti. Od ove godine u ovom trgovačkom lancu pokreću poseban projekt Razvoj potencijala, namijenjen individualnom usavršavanju i educiranju za voditelje svojih 86 trgovina diljem Hrvatske. “Napravit ćemo snimku sadašnjeg stanja, a na temelju toga svakom voditelju kreirati individualni plan za razvoj kompetencija. Oni koji prođu postupak, uz veće odgovornosti potpisat će nove ugovore, te dobiti veću plaću i

službeni automobil na korištenje 24 sata”, istaknuo je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska Boris Lukšić, dodavši kako će ovim programom biti jasno i transparentno strukturirana propusnost odnosno mogućnost napredovanja u tvrtki. Vrijednost ovog programa kreće se, prema riječima predsjednika Uprave, između četiri i pet milijuna kuna na razini Hrvatske. Ukoliko neki od voditelja “od prve” ne završi program, nakon devet mjeseci imat će mogućnost ponovnog testiranja. Razvoj potencijala Lidlov je međunarodni projekt ulaganja u zaposlenike kojim će biti obuhvaćeno 10.000 voditelja trgovina u Europi. (I.G.)

Brodosplit gradi vrata za obranu Venecije

Posao od oko 55 milijuna eura

Brodograđevna industrija Split potpisala je s tvrtkom Costruzioni Mose Arsenale u Veneciji ugovor o gradnji 41 čeličnih vrata na prolazu Malamocco i Chioggia. Radi se o dva od tri prolaza što kroz Venecijansku lagunu vode prema Veneciji. Cilj projekta je zaustavljanje utjecaja plime na taj grad. Nakon provedenog međunarodnog natječaja, odlukom konzorcija Venezia Nuova, Brodos-

plit je u jakoj konkurenciji potvrđen kao najbolji ponuditelj i službeno izabran za graditelja. Ukupan projekt koji će Brodosplit odraditi obuhvaća više od 12.000 tona ugrađenog čelika ukupne vrijednosti (radovi i logistika) oko 50 milijuna eura. “S prijetnjama podizanja mora, ugroženom arhitekturom i silnim poplavama po Trgu Svetog Marka i okolnim ulicama, Venecija bi, da nije ovog projekta, mogla postati umiruća relikvija”, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. Radovi na izgradnji čeličnih vrata počinju odmah, a na njima će biti angažirano više stotina radnika tijekom dvije godine. (J.V.)

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti UIO ostvario prihod od 6,2 milijarde KM Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) priopćila je da je u 2014. ostvarila 6,241 milijardu KM prihoda, najviše od osnivanja 2005. godine. Prihodi od PDV-a, trošarina i carina lani su u odnosu na 2013. bili veći za 359 KM ili 6,1 posto. Poreznim obveznicima lani su vraćene 1,172 milijarde KM što je 175 milijuna KM više nego u 2013. Prihodi od 5,069 milijardi KM podijeljeni su državi, entitetima i Distriktu Brčko, dok je ostatak prihoda najvećim dijelom otišao na zatvaranje inozemnog duga države od 846 milijuna KM. Počinje gradnja HE Vranduk Nakon više godina odlaganja ove godine počinje gradnja prve hidroelektrane na rijeci Bosni HE Vranduk. Vlada Federacije BiH je prihvatila da za njenu gradnju podigne kredit kod EIB-a od 37,5 milijuna eura, a u skladu s ugovorom o projektu o obnovljivoj energiji između EIB-a i BiH. Vlada FBiH će taj novac prenijeti na Elektroprivredu BiH kao krajnjeg korisnika i dužnika. U toku je evaluacija konačnih ponuda dostavljenih na međunarodni javni poziv EP-a BiH za izgradnju te hidroelektrane. Nijemci kupili Kapis Njemačka tvrtka Athabasca Investment kupila je za 5,5 milijuna eura Tvornicu kablova Kapis

iz Tomislavgrada. Njemački investitori ušli su u posjed, obavljena je primopredaja i nastavljena proizvodnja energetskih kablova, aluminijske i bakrene užadi, te instalacijskih kablova pod kontrolom njemačkog vlasnika.

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 80 km

autoceste uključit će se u promet ili graditi u 2015.

Bosanskohercegovačka cestogradnja

Grade se novi kilometri Na koridoru V.c ove će godine započeti radovi na dionicama od Međugorja do Počitelja, zatim Zenica jug-Zenica sjever, Tarčin-Konjic i Žepče-Doboj jug. U RS-u se ubrzano gradi prva dionica autoceste Doboj-Banja Luka Zdravko Latal latal@privredni.hr

Bosni i Hercegovini su intenzivirani poslovi na izgradnji mreže autocesta. Što ranijih godina, a što lani, na koridoru V.c izgrađena su i u promet puštena 102 kilometra autoceste, a prema planovima tvrtke Autoceste FBiH ove godine će se u promet uključiti ili će se graditi još 80 kilometara. Konkretno, u promet su puštene autocesta od Zenice do Sarajeva, sarajevska zaobilaznica i dionica do Tarčina. Za promet je otvorena i 12 kilometara duga dionica od Međugorja do graničnog prijelaza Bijača kojom je Bosna i Hercegovina na jugu prvi put povezana s mrežom hrvatskih autocesta. Tako je sada Split od Međugorja udaljen sat vožnje ili 120 kilometara, a Makarska 70 kilometara. Početkom ove godine, prema riječima generalnog direktora Autocesta FBiH Ensada Karića, započeli su radovi na vrlo

zahtjevnom terenu na 20 kilometara autoceste Tarčin-Konjic. Projektna dokumentacija je napravljena, a u tijeku je proces eksproprijacije. Trenutačno se radi na dobivanju kredita. Raspisan je i natječaj za izgradnju dionice od Međugorja do Počitelja, a za njenu gradnju je osigurano 100 milijuna eura. Na ovoj dionici, kod Počitelja, bit će izgrađen najveći i najviši most na cijelom koridoru koji će premostiti Neretvu. Ukupna dužina mosta iznosit će jedan kilometar, a bit će visok 90 metara. U Autocestama FBiH očekuju da će poslovi na ovoj dionici početi potkraj proljeća. Priključne autoceste za Tuzlu i Travnik Već se uveliko grade prva tri kilometra dionice Zenica jug-Zenica sjever, a radovi se financiraju kuvajtskim kreditom od 30 milijuna eura. Inače radovi na cjelokupnoj zeničkoj zaobilaznici stajat će, kako se predviđa, 250 milijuna eura. Donesena

je i odluka o raspisivanju koncesije za dionicu Žepče-Doboj jug do teritorija srpskog entiteta. U planu je i izgradnja priključnih autocesta Žepče-Tuzla-Brčko čime bi šira tuzlanska industrijska regija

jedne dugoročne poslove. Na postojećih 609 gradilišta bosanskohercegovačke tvrtke bile su ili nositelji ili članovi međunarodnih konzorcija koji su bili nositelji radova. Samo na tri gradilišta tvrt-

Na koridoru V.c do sada su izgrađena i puštena u promet 102 kilometra autoceste dobila suvremene prometnice koje bi je povezale s Europom. Također se planira i povezivanje srednje Bosne, odnosno Travnika, Viteza i Busovače autocestom ili jednom brzom cestom s državnom magistralom sjever-jug. Lani je počela gradnja i dionice Svilaj-Odžak, ali zbog problema nastalih zbog financiranja mosta na Savi što su zajedno trebale učiniti BiH i Hrvatska radovi nisu intenzivirani. Ipak, njihov završetak očekuje se ove godine. Građevinari iz BiH dobili su značajne i vri-

ke iz BiH nisu bile nositelji ni glavni izvođači radova. Inače, na svim ovim poslovima do sada je bilo angažirano više od 5000 bosanskohercegovačkih radnika što u vrijeme opće krize i oko 500.000 nezaposlenih nije bila beznačajna podrška očuvanju standarda i preživljavanja. Mostovi na Savi Službeno Sarajevo podržalo je i hrvatsku incijativu o izgradnji pravca koji bi autocestom povezao Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru i Albaniju do Grčke, a napose

Dubrovačko-neretvansku županiju. Dio prometnice dijelom bi prolazio kroz južnu Hercegovinu. Intenzivirani su radovi i na gradilištima autoceste Doboj-Banja Luka, a u Republici Srpskoj planiraju i gradnju autoceste Banja Luka-Mrkonjić Grad-Srpski Kupres s ciljem da se ta prometnica poveže s jadranskom autocestom. No, prema mišljenjima stručnjaka ova ideja će zasigurno morati pričekati bolja vremena, što zbog nedostka investicija, što zbog odluke Federacije BiH da prihvati gradnju prometnice do granice s Hrvatskom. Mostovi na Savi ostali su, kako tvrde investitori u BiH, problem jer Hrvatska nije mogla osigurati svoj dio sredstava potrebnih za gradnju mostova, priključnih prometnica i graničnih prijelaza. Tako u Republici Srpskoj tvrde da je prvobitna cijena mosta na Savi između dviju Gradiški bila procijenjena na 27 milijuna eura, dok se lani popela na 42 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 18.000 ljudi

*vijesti

iz Apača svaki dan odlazi u Austriju na posao

Novi pokušaj prodaje Adria Airwaysa

Gdje curi slovenski bruto?

Pobuna slovenskih Apača Slovenski građani zaposleni u Austriji plaćaju poreze austrijskoj državi, ali zarađeni dohodak moraju prijaviti i slovenskim dacarima. Od slovenskog izračuna odbije se iznos koji su već platili u Austriji, a preostalu razliku moraju platiti Sloveniji očavanje s nezgodnom istinom. Slovenski bruto veći je od bruta u Austriji koja tako “šiša” Sloveniju u netu. Sada je Slovenija zaokupljena pitanjem: zašto Austrija s manjim brutom može svojim građanima dati znatno kvalitetnije javne usluge nego što su usluge u skupljoj Sloveniji? Što je naopačke u slovenskom javnom upravljanju (public governance) da Slovenci usprkos tome što državi plaćaju veće poreze žive lošije nego susjedi u Austriji? Dakako, zbog ekonomije

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

pače je ime mjestašca na krajnjem sjeveroistoku Slovenije po kojem je i pripadajuća dolina uz rijeku Muru dobila ime Apaško polje. Kraj poznat po vinogradima i čuvenom pjenušcu iz obližnje Radgone ne može dati posla za sve pa 18.000 ljudi svako jutro prelazi Muru da bi došlo na radna mjesta u susjedstvu. Nakon što odrade posao u Austriji, svi se vraćaju kućama u Sloveniju gdje provedu ostatak dana, prespavaju i ujutro opet preko mosta na lijevu stranu Mure. Takvo dnevno migriranje traje godinama i izrazito je svojstveno za žitelje Apaške doline, ali ga sve više prakticiraju i ostala slovenska pogranična mjesta, na žalost uz jedan veliki nesporazum. Slovenski radni migranti u poreznom su ratu s domicilnom državom. Zaratili su prije više godina – tuku se papirima, a nakon što su izgubili bitku na Ustavnom sudu Slovenije prijete da će nezadovoljstvo pokazati i na

ulici. I dalje protive se poreznoj presiji koju nad njima provodi slovenska država i koju doživljavaju kao izrazitu nepravdu. Kvaka u dvostrukom oporezivanju Kvaka je u dvostrukom oporezivanju. Slovenski građani zaposleni u Austriji plaćaju uobičajene poreze austrijskoj državi, ali imaju i obvezu tamo zarađeni dohodak svake godine prijaviti i slovenskim dacarima. Svi njihovi prihodi iz porezne prijave oporezuju se po slovenskim regulama.

Od slovenskog izračuna odbije se iznos koji su dnevni migranti već platili u Austriji. Preostalu razliku imaju platiti slovenskim poreznim vlastima. A taj resto nije mali. Svih 18.000 dnevnih migranata mora doplatiti poreza domicilnoj državi u prosjeku po 2000 eura. Plaćanje te razlike toliko uzrujava migrante da su se udružili u Civilnu udrugu Apače posredstvom koje pojačavaju izraze neposluha. Dakako, dnevni migranti nisu u pravu. Žive u Sloveniji sa svojim obiteljima, koriste

usluge slovenske države i sve to – školu, ambulantu, policajca i vatrogasca – treba platiti. Dnevni migranti u tom pogledu nisu u ništa težem položaju od sugrađana koji rade u Sloveniji. To je stajalište Ustavnog suda Slovenije koje u “prirezu” na austrijske plaće ne vidi ništa protuustavno ili nezakonito. Poniranje u neracionalnosti Pobuna slovenskih Apača u rezervatu slovenske porezne politike, svemu usprkos razlog je za su-

Subotič: Slovenija je za zemlje Istočne Europe - Švicarska Nije neobično što Slovenci žele živjeti barem tako kao njihovi susjedi u Austriji. Stoga je i dobrodošao spor s Apačima koji će Sloveniju potaknuti na intenzivnije bavljenje pitanjem zašto se troši više bruta za manje kvalitetne usluge nego što su one u Austriji. U novonastaloj debati Slovenci su dobili još jedno zrcalo koje im je postavio Tomaž Subotič, uspješni slovenski poduzetnik koji u Češkoj ima poduzeće od 1991. godine, a u međuvremenu je postao i suvlasnikom tvrtke kćeri skupine Moravia Steel. Češka skupina upravo je ušla u postupak preuzimanja Štore Stee-

la, slovenske željezare s oko 500 zaposlenih. Subotič tvrdi da je Slovenija sa stajališta kupovne moći i prosječne bruto plaće za zemlje Istočne Europe još uvijek svojevrsna Švicarska. U Češkoj je zajamčena minimalna bruto plaća od 400 eura, a Slovenija jamči svojim građanima 789 eura. Subotič tvrdi da je srednja klasa u Sloveniji jača od srednje klase u Češkoj. To potkrepljuje podacima o najnižoj satnici. U Njemačkoj najniža propisana satnica iznosi 8,5 eura, u Sloveniji 4,5, a u Češkoj samo dva eura.

Pobuna slovenskih Apača u rezervatu slovenske porezne politike razlog je za suočavanje s nezgodnom istinom

Potpisom sporazuma o zajedničkom nastupu prošli tjedan počeo je novi postupak prodaje 91,58 posto dionica slovenske zrakoplovne tvrtke Adria Airways. Neuspjelu prvu privatizaciju vodila je švicarska tvrtka Barons, a ni drugi pokušaj neće proći glatko. Izvršni direktor Lufthanse Carsten Spohr sredinom prosinca izjavio je da njemački zračni prijevoznik ne planira nikakva nova preuzimanja, a i sve ponude arapskom rastućem tržištu zasad su ostale bez odgovora. Elan pod pritiskom EK-a Nakon što su slovenske vlasti saznale da se u Bruxellesu ozbiljno pripremaju sudskim putem utjerati od Slovenije 10 milijuna eura tzv. nedopuštene državne pomoći Elanu, vlada intenzivno provjerava je li moguće i prihvatljivo za EK da Elan umjesto novcem podmiri obveze – nekretninama. Elan inače posluje pozitivno, a u 2015. godini priprema se zaposliti 50 novih radnika. Trupci na licitaciji

ponude (Slovenija je otprilike četvrtina Austrije). Za istu uslugu treba platiti više. No, cijelu razliku između dva bruta ne može se opravdati samo tim razlogom. Usluge u Sloveniji su lošije, benzin je skuplji i Austrija provodi poreznu reformu o kakvoj Slovenija može samo sanjati. Susjedi preko Mure dobit će nakon reforme još više neta uz manji bruto. Slovenski Apači nisu u pravu kada zahtijevaju oslobađanje od slovenskih poreza, ali su itekako zaslužni za podizanje svijesti o tome da slovenski bruto još uvijek ponire u brojne neracionalnosti, i to je problem u čije se razmatranje moraju uključiti i sindikati, posebno oni iz javnog sektora.

Vlasnici visokokvalitetnog drva mogli su do kraja proteklog tjedna dopremiti trupce na izložbeni prostor u Slovenj Gradecu gdje se u sljedećih mjesec dana očekuje kupce iz Italije, Portugala, Njemačke, SAD-a i drugih zemalja. Zbog skromnije ponude visokokvalitetnog drva iz Europe očekuje se veće zanimanje za predstojeću licitaciju u Sloveniji na kojoj trupce nude na prodaju vlasnici iz Slovenije, Hrvatske i Austrije. Najveće zanimanje kupci pokazuju za planinski javor rebraš te za orah.

24 TURIZAM *vijesti Maistra nastavlja s investicijama

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 41,7%

poduzetnika u ovoj djelatnosti iskazalo neto gubitak

Poslovanje putničkih agencija i turoperatora Turistička tvrtka Maistra, koja posluje u sastavu Adris Grupe, uz dosad uloženih gotovo tri milijarde kuna planira investirati dodatnih 1,4 milijarde kuna, s namjerom da do 2017. godine više od 95 posto hotelskih kapaciteta bude na razini kategorije četiri i pet zvjezdica. Tako će ove godine Maistra investirati više od 150 milijuna kuna, od kojih će se 25 milijuna uložiti u rekonstrukciju rovinjskog hotela Adriatic. Investicije u hotelskoj industriji Konferencija Adria Hotel Forum održat će se 11. i 12. veljače u zagrebačkom Hotelu Sheraton, a tema konferencije bit će Investicije u hotelskoj industriji: Uspješni modeli. Na njoj će se održati i forum na kojem će sudjelovati više od 50 panelista od kojih više od 25 međunarodnih turističkih stručnjaka. Cilj tog foruma je poticanje na komunikaciju i razmjenu mišljenja te predstavljanje svjetskih primjera koji su omogućili razvoj u svojim matičnim gradovima i zemljama. Nagrada Falkensteinerovim hotelima

Tri Falkensteiner hotela u Hrvatskoj i ove su godine dobili nagrade HolidayCheck Award. Dva hotela se nalaze na poluotoku Punta Skala pored Zadra – Falkensteiner Hotel&Spa Iadera te Falkensteiner Family Hotel Diadora koji su treći put zaredom dobili tu nagradu. Falkensteiner Club Funimation Borik dobio je nagradu HolidayCheck Awards drugu godinu za redom.

Unatoč gubitku Atlas dobro posluje Ukupno ostvareni neto prihod najboljih 10 poduzetnika u ovoj branši, rangiranih prema dobiti, iznosio je 1,4 milijarde kuna, a pritom je najveći prihod u 2013. iskazala agencija Atlas, u iznosu od 393,2 milijuna kuna Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

posljednjih nekoliko godina zatvara se sve više obrta, a većina malih i srednjih poduzetnika - vlasnika tvrtki, teško po-

Srednje veliki poduzetnici su jedina skupina koja je ostvarila neto dobit u iznosu od 12,4 milijuna sluje. Razlog tome je naravno gospodarska kriza, ali i nedostatak investicija te premalo poticajnih sredstava koji poduzetnicima mogu olakšati poslovanje. Među poduzetnicima iz turističke djelatnosti posebice se izdvajaju vlasnici putničkih agencija, organizatori putovanja (turoperatori) kao i poduzetnici koji se bave rezervacijskim uslugama. Prema posljednjim statističkim podacima Fine, u 2013. godini poslovalo je 1547 poduzetnika u toj branši od čega je njih 902 ili 58,3 posto poslovalo s dobiti, dok ih je 645 ili 41,7 posto iskazalo neto gubitak. Ukupno ostvareni neto prihod najboljih 10 poduzetnika rangiranih prema dobiti iznosio je 1,4 milijarde kuna što je 32,5 posto ukupno ostvarenog prihoda u tim djelatnostima. Pritom je najveći ukupni prihod u 2013. iskazala putnička agencija Atlas u iznosu

Top 10 poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija i turoperatora, rangirani prema ukupnom prihodu u 2013. godini (Iznosi u tisućama kuna) Naziv ATLAS d.d. UNILINE d.o.o. KATARINA LINE d.o.o. KOMPAS d.o.o. MEETING POINT CROATIA d.o.o. KOMPAS ZAGREB d.d. BAN-TOURS d.o.o. IBCI d.o.o. GULLIVER TRAVEL d.o.o. BALTIK d.o.o. UKUPNO

Broj zaposlenih 323 117 30 75 17 82 32 25 114 16 831

Ukupan prihod 393.192 241.622 133.642 128.462 98.390 96.233 83.153 78.857 78.454 75.633 1.407.638

Dobit

Gubitak - 69.526

6.007 5.790 - 3.040 - 1.978 344 1.131 21 4.759 810 18.862

- 74.544

Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

od 393,2 milijuna kuna, a prema veličini ostvarene neto dobiti najuspješnija tvrtka je bila Adriatic.hr koja je ostvarila 7,5 milijuna kuna neto dobiti. No, iako je najbolje rangiran prema ukupnom prihodu, Atlas je iskazao i veliki neto gubitak u visini od 69,5 milijuna kuna. Broj zaposlenih u putničkim agencijama i turoperatorskoj djelatnosti povećan je za 9,6 posto u odnosu na 2012. U tom su turističkom sektoru ti-

jekom 2013. bila zaposlena 5124 radnika. Njihova prosječna mjesečna plaća iznosila je 4586 kuna što je 1,5 posto manje nego 2012. Smanjena dobit razdoblja Tijekom 2013. smanjena je tzv. dobit razdoblja za 21,5 posto te gubitak razdoblja za 1,6 posto što je na kraju godine rezultiralo neto gubitkom u iznosu od 88,8 milijuna kuna. Promatrajući Finine sta-

tističke podatke vidljivo je kako su svi poslodavci u djelatnosti putničkih agencija, organiziranja putovanja te ostalih rezervacijskih usluga i djelatnosti povezanih s njima iskazali neto gubitak. Tako su putničke agencije u 2013. iskazale neto gubitak u visini od 50,8 milijuna kuna. U toj je djelatnosti poslovalo 1378 poduzetnika i 4649 radnika, a prihodi su iznosili 3,8 milijardi kuna. Prosječna plaća iznosila je

4600 kuna. U 2013. godini u Hrvatskoj je poslovalo 98 organizatora putovanja sa 381 zaposlenim radnikom, a prihodi u toj djelatnosti bili su u visini od 493,8 milijuna kuna. Istodobno je zabilježen neto gubitak u visini od 36,4 milijuna kuna. Prosječna neto plaća iznosila je 4730 kuna. Ujedno je to 3,1 posto više od prosjeka djelatnosti, ali i jedan posto manje od hrvatskog prosjeka. U sektoru ostalih rezervacijskih usluga i djelatnosti povezanih s njima poslovao je 71 poslodavac i 94 radnika. Prihod u toj djelatnosti iznosio je 35,1 milijun kuna, a neto gubitak 1,5 milijuna kuna. Radnicima je u tom razredu djelatnosti obračunata najmanja prosječna mjesečna plaća u iznosu od 3331 kune. To je očekivano s obzirom na to da su poduzetnici iz toga razreda djelatnosti ostvarili najmanje prihoda po zaposlenom, i to 373.510 kuna. Promatrajući prema vlasničkoj strukturi u djelatnostima putničkih agencija i turoperatora, najuspješnije su bile tvrtke u mješovitom vlasništvu koje su ostvarile neto dobit u iznosu od 940.000 kuna. S druge pak strane, promatrajući prema veličini, srednje veliki poduzetnici su jedina skupina koja je ostvarila neto dobit u iznosu od 12,4 milijuna kuna, dok su mali i veliki poduzetnici zabilježili neto gubitak.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

je istaknuti kako aplikacija pazi na svaki detalj, pa se tako “ Važno primjerice pri izračunu može izabrati i prebivalište, o čemu ovisi visina prireza i konačan iznos plaće. ” Katarina Dijan, izvršna direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja EY-a

EY salary calculator

Jednostavan izračun poreznog opterećenja plaće Aplikacija je namijenjena zaposlenim osobama u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i BiH te poslodavcima, a uz ponudu jednostavnog izračuna bruto i neto plaće te ukupnog troška plaće za poslodavca u obzir uzima i osnovne porezne parametre poput poreznih olakšica Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

prvim danom siječnja na snagu je stupila izmjena Zakona o porezu na dohodak koja je zaposlenim osobama u Hrvatskoj osigurala nešto veća primanja. Tim povodom revizorsko-konzultantska tvrtka Ernst&Young osmislila je i proizvela besplatnu mobilnu aplikaciju EY salary calculator namijenjenu izračunu poreznog opterećenja plaća. Tako uz osnovnu ponudu jednostavnog izračuna bruto i neto plaće te ukupnog troška plaće za poslodavca, aplikacija u obzir uzima i osnovne porezne parametre poput poreznih olakšica za uzdržavane članove obitelji. Salary calculator dostupan je na operativnim sustavima Android i iOS, vrlo je jednostavan, pregledan te prilagođen potrebama korisnika. Posebnost aplikacije je mogućnost njene primjene za sustave poreza na dohodak u Hrvatskoj, ali i Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, a korisnici mogu odabrati njenu inačicu na lokalnom te engleskom jeziku. Katarina Dijan, izvršna direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja EY-a, kaže nam kako se tvrtka za razvoj aplikacije odlučila iz praktičnih razloga. “Gotovo na dnevnoj razini primali smo pozive klijenata, kolega i prijatelja koji u

različitim životnim situacijama trebaju informaciju, primjerice o tome koliki je iznos neto plaće u odnosu na ugovorena bruto primanja ili koliki je trošak plaće za poslodavca koji radniku želi ponuditi određenu neto plaću. Aplikacija omogućava porezne izračune u svim tim smjerovima. Pitanja o poreznim učincima su se naravno jako aktualizirala s najavama, a onda i pro-

Salary calculator dostupan je na operativnim sustavima Android i iOS mjenom poreznih propisa u Hrvatskoj koji su stupili na snagu 1. siječnja, a što je i požurilo naše planove o izdavanju ove aplikacije”, ističe ona dodajući kako je salary calculator namijenjen svim zaposlenim osobama u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, ali i poslodavcima kojima ona može poslužiti i kao praktično sredstvo za određeno planiranje. Biranje prebivališta Razvoj aplikacije trajao je nekoliko mjeseci. “Osim našeg

lokalnog EY tima, u razvoj su bili uključeni i kolege iz Srbije, Slovenije i BiH. Sam softver je izradio tim mladih stručnjaka iz zagrebačke agencije Virtualni atelier”, pojašnjava Katarina Dijan. Salary calculator nije jedinstven proizvod, a prema saznanjima EY-a slične aplikacije postoje u užoj i široj regiji. “Ipak, EY salary calculator ističe se kako u broju zemalja gdje je primjenjiv, tako i u detaljiziranim stavkama koje su dostupne pri svakom izračunu. Važno je istaknuti kako aplikacija pazi na svaki detalj, pa se tako primjerice pri izračunu može izabrati i prebivalište, o čemu ovisi visina prireza i konačan iznos plaće”, naglašava Katarina Dijan. Danas IT inovacije, dodaje,

nisu više samo one u obliku računovodstvenih programa ili elektroničke komunikacije s Poreznom upravom i drugim institucijama. “Razni interaktivni programi koji omogućavaju brzu tekstualnu i vizualnu komunikaciju, a povezani su i s raznim bazama podataka, polako postaju realnost za veliki broj kompanija u Hrvatskoj”, ocjenjuje Katarina Dijan. Pozitivna percepcija poduzetništva Kako je EY kompanija koja kao globalni prioritet ističe izgradnju boljeg poslovnog okruženja,

tako joj je jedan od ciljeva pridonijeti razvoju zajednice i poslovnog okruženja u Hrvatskoj. “U isto vrijeme želimo istaknuti kako EY danas zapošljava mlade i inovativne ljude koji su željni novih ideja i rješenja čime svakodnevno pridonose razvoju poslovnog okruženja”, kaže ona. Kada pak govori o novim projektima tvrtke, Katarina Dijan spominje program EY-a Poduzetnik godine, koji je pokrenut protekle godine u Hrvatskoj. “Radi se o svjetskoj nagradi za poduzetnike koja se dodjeljuje u više od 60 svjetskih država. Nagrada koja se dodjeljuje već 28 godina osmišljena je kako bi promovirala uspješne poduzetničke prakse, a jedan od razloga njena pokretanja u Hrvatskoj je želja da pridonesemo stvaranju pozitivne percepcije poduzetništva. Veliki finale programa događa se u ožujku, kada ćemo dobiti prvog hrvatskog EY poduzetnika godine koji će nas predstavljati na izboru EY svjetskog poduzetnika godine koji će se u lipnju održati u Monte Carlu. Kao što je bio slučaj s EY salary calculator aplikacijom, ali i programom EY Poduzetnik godine, nastavit ćemo osluškivati želje i potrebe okoline te naših klijenata i kolega, a sve kako bismo dali vlastiti obol izgradnji boljeg i uspješnijeg društva u cjelini”, zaključuje Katarina Dijan.

*vijesti Strateško povezivanje Tvrtke SPAN i InfoCumulus objavili su strateško povezivanje, čime će osnažiti ponudu na domaćem i na stranim tržištima gdje već ostvaruju značajni dio prihoda. SPAN pruža usluge projektiranja i izgradnje informacijskih sustava, tehnološkog školovanja i tehničke podrške za korisnike Microsoftove serverske tehnologije. InfoCumulus je IT tvrtka specijalizirana za rješenja, procese i sustave u upravljanju odnosima s korisnicima, strateško planiranje ICT tehnologija i poslovne društvene mreže. Testiranje LTE tehnologije

Crnogorski Telekom i Ericsson Nikola Tesla demonstrirali su u Crnoj Gori LTE (Long Term Evolution) Advanced tehnologiju. Ovim testiranjem prvi put u Crnoj Gori dostignute su brzine prijenosa podataka do 300 megabita u sekundi. LTE Advanced tehnologija omogućava visoke podatkovne brzine – povećanje kapaciteta mreže i unapređenje korisničkog doživljaja. Inače, danas 50 posto svjetskog prometa LTE pametnim telefonima ostvareno je u mrežama koje rade na temelju Ericssonove tehnologije i usluga. Trendovi u telekomunikacijama Hrvatski poslovni tjednik Lider u zagrebačkom hotelu Esplanade 6. veljače organizira konferenciju Trendovi u telekomunikacijama u 2015. godini. Na konferenciji će se predstaviti najnovije istraživanje o industriji koje će formulirati ključne trendove u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija. Događaj će obuhvatiti i teme poput novih smjerova razvoja i globalnog pogleda na telekome.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Slobodan Prosperov Novak Knjiga o teatru AGM

Fenomen kazališta autor prati kao slijed povijesnih događaja koji su od najstarijih vremena povezani s pisanjem dramskih tekstova; temeljem dokumentacije opisuje redoslijed prikazivanja tih tekstova na scenama inzistirajući na društvenim grupama koje su u tim predstavama kao glumci, naručitelji ili publika sudjelovali. Pisana vrlo jednostavnim stilom, tekstura knjige sastavljena je od funkcionalno različitih cjelina. U cijelom tekstu posebnim “kapsulama” osvjetljava iskustva hrvatskog kazališta.

Haruki Murakami Bezbojni Tsukuru Tazaki i njegove godine hodočašća Vuković&Runjić

Tsukuru Tazaki upoznao je ženu koja mu se istinski sviđa, ali da bi je mogao do kraja voljeti, mora se suočiti s vlastitom prošlošću i mračnom tajnom iz mladosti koja mu je odredila život. Uz zvukove Lisztove skladbe Godine hodočašća, otiskuje se na putovanje u stvarne i imaginarne krajeve, u potrazi za rješenjem zagonetke i odgovorima na važna pitanja o ljubavi, prijateljstvu, strasti, gubitku i vlastitom identitetu… ´ Wiesław Mysliwski Traktat o ljuštenju graha Naklada Ljevak

Glavni junak ovog romana, u monologu upućenom tajanstvenom došljaku tijekom jednoga dana provedenog u zajedničkom ljuštenju graha, svodi svoj životni račun. Pritom opisuje traumatične doživljaje iz vremena rata, razdoblje mladenačkih iluzija i strasti, godine učenja i potucanja, traženje zarade u tuđini i sviranje saksofona te napokon – povratak u zemlju. Ovaj roman u kojemu se prepleću vremenske perspektive pokušaj je pronicanja skrivenih smislova ljudske sudbine.

Mikal Hem Kako postati uspješan diktator TIM Press

Tko nije sanjao o tome da vlada državom? Taj je san bliži ostvarenju nego što mislite. Ova knjiga naučit će vas svim trikovima zanata te vam pokazati kako osvojiti najvišu točku i ostati na vlasti. Učit ćete na primjerima sadašnjih i bivših diktatora, na primjerima njihovih uspjeha i padova. U 10 jednostavnih lekcija naučit ćete sve što trebate znati, od toga kako lažirati izbore i stvoriti vlastiti kult ličnosti do toga što se smatra ukusnim i neukusnim stilom odijevanja diktatora te kako diktatorsku palaču učiniti što kićenijom.

Karmela i Miroslav Kiš PERMAKULTURA Planetopija

Briga za Zemlju i ljude te mudar nadzor populacije i potrošnje materijalnih dobara tri su osnovna načela permakulture. Iako u njenom srcu leži vrtlarstvo, ona se bavi i proizvodnjom zdrave hrane, smanjenjem stvaranja otpada i zagađenja planeta, održivom gradnjom, zdravorazumskim oblikovanjem ljudskih obitavališta i dizajnom ljudskih zajednica. Odlikuje je održivost, bioraznolikost i stvaranje stabilnih prirodnih eko sustava. Pojedinca ohrabruje da prepozna i ostvari promjenu u sebi i tako mijenja svijet.

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160. Vatrogasne cijevi

IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208. Konferencijski prostor u Bruxellesu

Factory Forty, Forest Bruxelles, Belgija, www. factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom. Kontakt David Sdika, +32/497-943474, hello@fatcoryforty.be, projects@factoryforty. be.

Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: marina@provizija.hr, + 385 1 3843 816

izvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042. Elektrooprema za dizala

Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577-115.

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085. Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Servis hladnjaka

Proizvodni kapaciteti

iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. siječnja.

nabavlja čelik i broncu za 2015. Rok dostave ponuda je 23. veljače.

Usluge čišćenja

Perfuzione pumpe

Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih pro-

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Računala

Hrvatska radiotelevizija nabavlja računala po grupama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 913.000 kuna. Rok dostave ponuda je 16. veljače. Materijal za čišćenje i higijenske potrebe

Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić nabavlja materijal za čišćenje i higijenske potrebe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 342.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. siječnja. Laboratorijski potrošni materijal

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo nabavlja laboratorijski potrošni materijal. Procijenjena vrijednost nabave

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja usluge čišćenja prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. veljače. Usluge zamjene brojila

HEP-Operator distribucijskog sustava nabavlja usluge zamjene brojila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 43 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Regija Čelik i bronca

Elektroprivreda BiH, Rudnik uglja Gračanica

Zdravstveni centar Brčko nabavlja perfuzione pumpe. Rok dostave ponuda je 26. siječnja. Gorivo i naftni derivati

Zavod zdravstvenog osiguranja USK-a nabavlja gorivo i naftne derivate. Rok dostave ponuda je 30. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Ekonomija nacionalizma Deset tisuća kvadrata za 50.000 kuna dr. Uroš Dujšin

Zemljište, ukupne površine 10.799 četvornih metara, Štaglinec, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Dražba se održava 20. siječnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/407 337. Automehaničarska radionica, ukupne površine 8484 četvorna metra, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 451.699,20 kuna. Dražba se održava 21. siječnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem i pozivom na broj mobitela 091/7276 561. Obiteljska kuća, dvorišni stan i pomoćna zgrada, ukupne površine 496 četvornih metara, Đakovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 499.781,06 kuna. Dražba se održava 21. siječnja u 12 sati na Općinskom sudu u Đakovu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto od ukupne vrijednosti nekretni-

ne. Osiguranje se uplaćuje na račun Općinskog suda Đakovo, broj HR7023 900011300001341. Kupac je potvrdu o uplati dužan predočiti Sudu prije početka dražbe. Oranice, livade i šuma, ukupne površine 5020,86 četvornih metara, Fužine, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 1.141.775,40 kuna. Dražba se održava 20. siječnja u 11 sati na Općinskom sudu u Delnicama. Nekretnine se prodaju po načelu viđeno-kupljeno. Također, ne mogu se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zemljište, ukupne površine 2064,45 četvornih metara, Šenkovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 687.365,18 kuna. Dražba se održava 22. siječnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na mobitel 098/407 337. Poslovno-stambeni objekt, ukupne površine 3000 četvornih metara, Maljevac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 391.484,48 kuna. Treće ročište za prodaju održava se 22. siječnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće uz prethod-

ni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 091/6100 024. Građevinsko zemljište, ukupne površine 1940 četvornih metara, Rovinjsko Selo, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 800.000 kuna. Dražba se održava 23. siječnja na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 80.000 kuna. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091/5451 875. Oranica, ukupne površine 291,33 četvorna metra, Veliko Trojstvo, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 500 kuna. Dražba se održava 26. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovoga suda, broj računa primatelja HR6623 900011300001122, model HR 05, s pozivom na broj primatelja 2306-1127-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu najkasnije prije pristupanja dražbi. Zemljište, ukupne površine 5016 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Dražba se održava 27. siječnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 091/7635 324.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

d 1946. do danas se broj suverenih država naglo povećao - od 76 na 197. Stalno smanjivanje veličine država nužno postavlja pitanje - koja je veličina države s ekonomskog stajališta idealna. Katalonski

separatisti kao i oni s juga Filipina moraju povesti računa o tome da stanovništvo jedne države znatno utječe na ekonomsku politiku države, od veličine državnih izdataka do otvorenosti prema svijetu. Motivi separatista su brojni, no ekonomija u pravilu igra značajnu ulogu u izboru alternative - otići ili ostati. U svojoj knjizi The Size of Nations A. Alesina i E. Spolaore izložili su troškove i koristi samostalnosti. Veličina neke države ima niz prednosti: velike države je lakše braniti od agresora; k tome, veće domaće tržište omogućava efikasniju podjelu rada - pogotovo u vrijeme visokih barijera trgovini. Veličina Sjedinjenih Američkih Država omogućila je toj zemlji potkraj 19. stoljeća razvoj novih i visokoproduktivnih djelatnosti, koji manje europske zemlje nisu mogle slijediti sve do 20. stoljeća. Ekonomija razmjera Doduše, padanje vanjskotrgovinskih barijera je smanjilo troškove razvoja

u malim državama i silno povećalo interes za odcjepljivanje. Naročito je potakla separatizam upravo Europska unija; tako primjerice katalonski separatisti smatraju da, kada bi se odvojili od Španjolske koju sada subvencioniraju time što u državni proračun uplaćuju više no što

iz njega dobivaju, mogu i nakon odcjepljenja ostati u Uniji, čime se ideja o odcjepljenju čini utoliko atraktivnijom. No samostalnost nameće i određene troškove.

Padanje vanjskotrgovinskih barijera je smanjilo troškove razvoja u malim državama i silno povećalo interes za odcjepljivanje Činjenica je da male države izdvajaju veći dio BDP-a na državu, i to iz dva razloga. Prvi je taj što u pružanju određenih usluga države postoji ekonomija razmjera. K tome je u većim privredama trošak financijske regulacije i sudovanja raspoređen na veći broj poreznih obveznika. Kod socijalnih izdataka su ekonomije razmjera znatno manje, no u malim državama su takvi izdaci opet daleko veći nego

u velikima. To proizlazi iz znatno veće homogenosti u malim državama. U jednom članku Alesina je sa suradnicima propitivao socijalnu politiku u Americi i Europi. Ustanovili su da razlike u socijalnoj nejednakosti i mobilnosti nisu mogle utjecati na povoljnije stanje u Europi; razlike, međutim, potječu iz rasnih animoziteta. Bijeli Amerikanci, udio kojih je nerazmjerno veći među bogatašima, manje su skloni preraspodjeli dohodaka, dok je među siromasima daleko najviše crnaca. Nedavno je jedna analiza R. Warcziaga i suradnika pokazala da su homogenije države sklonije preraspodjeli i pružanju javnih usluga poput obrazovanja i infrastrukture. U homogenoj Danskoj državni izdaci čine 60 posto BDP-a, dok u etnički raznolikoj Americi državni izdaci čine tek 39 posto. U višejezičnom Singapuru taj postotak iznosi tek 14 posto. Kad je svima bolje Ali granice, ma koliko porozne, isto tako guše trgovinu. Usprkos pripadnosti zoni slobodne trgovine, jednakosti jezika - ali različitih telefonskih kodova - trgovina između Amerike i Kanade čini tek desetinu trgovine među američkim saveznim državama. S obzirom na troškove nacionalne podjele, decentralizacija je katkada povoljnija od potpune nezavisnosti - tvrdi Spolaore u jednom članku iz 2008. No unutar takvih veza, međuregionalni transferi državnog novca mogu postati problem. Autor smatra da je važna sama priroda preraspodjele koliko i veličina iznosa. Isplate koje služe za zadovoljavanje stanovnika područja s različitim političkim prioritetima mogu dovesti do toga da je svima bolje nego ranije.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 5. do 11. siječnja bilo je ukupno 87 ste‑ čajnih postupaka što je za 87 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bio je ulo‑ žen 31 prijedlog, dok je zaključeno 28 postupa‑ ka. Odbijeno je 15 pri‑ jedloga. Izbrisano je 97 subjekata, a s likvida‑ cijom su započela 23 subjekta. Osnovano je 108 trgovačkih društa‑ va pri čemu prednjači Zagreb (32), zatim Rije‑ ka (15), na Trgovačkom sudu Osijek je osnova‑ no 14 poduzeća, a slijedi ga Split sa 12 novoosnova‑ nih subjekata. Od pravnih oblika podjednako je osnova‑ no j.d.o.o.‑a i d.o.o.-a., ukupno 108. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

2 0 0 2 0 0 0 2 2 83 31 4 15 5 28

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

97 97 23 23 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

108 54 54 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

2 4 3 14 7 15 0

REJTING TJEDNA

PETROKOV, d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

1 12 2 10 6 32

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

( 82,1% udio

udio depozita stanovništva (13 % udio depozita tvrtki)

Hrvatska narodna banka

Depoziti dosegnuli 246,1 milijardu kuna Smanjenju ukupnih štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini najviše je pridonio pad depozita nefinancijskih trgovačkih društava i stanovništva

rema zadnjim podacima HNB-a, ukupni depoziti poslovnih banaka potkraj lanjskog studenoga iznosili su 246,1 milijardu kuna. Premda su zabilježili blagi pad od 0,2 posto na mjesečnoj razini, na godišnjoj su zabilježili solidan rast od 3,9 posto. U usporedbi s krajem 2013. depoziti su porasli za 8,6 milijardi kuna ili 3,6 posto. Smanjenju ukupnih štednih i oročenih depozita na mjesečnoj razini najviše je pridonio pad depozita nefinancijskih trgovačkih društava (čiji su depoziti u odnosu na listopad niži za 635 milijuna kuna) te pad depozita stanovništva koji su na mjesečnoj razini smanje-

ni za 290 milijuna kuna. Ipak, na razini godine oba su sektora zabilježila rast depozita za 2,7, odnosno dva posto. Moguće je da se dio depozita tih sektora na mjesečnoj razini pretočio u tekuću potrošnju i/ili plaćanje dospjelih obveza, no njihov rast na godišnjoj razini upućuje na to da visoka razina

potrošačkog pesimizma uz prisutne neizvjesnosti na tržištu rada i dalje podržavaju preferiranu sklonost štednji, smatraju analitičari RBA. Potkraj studenoga udio depozita stanovništva u ukupnim oročenim i štednim depozitima iznosio je visokih 82,2 posto, dok je udio depozita poduzeća zadr-

žao drugo mjesto s udjelom od oko 13 posto. U studenome su povećani i depoziti pomoćnih financijskih institucija koji su dosegnuli 1,2 milijarde kuna što je 57,6 posto više u odnosu na listopad te 18,7 posto više na godišnjoj razini. Također, porasli su i depoziti društava za osiguranje i mirovinskih fondova koji su iznosili 4,4 milijarde kuna što je povećanje od osam posto na mjesečnoj i 63,5 posto na godišnjoj razini. S obzirom na to da ova dva sektora čine manje od tri posto ukupnih štednih i oročenih depozita, njihov snažan dvoznamenkasti rast ipak nema značajnijeg utjecaja na kretanje ukupne visine depozita.

Hrvatski ured za osiguranje

Lanjska bruto premija 8,56 milijardi kuna Tijekom prošle godine 25 društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju u iznosu od 8,56 milijardi kuna, što je za 5,7 posto manje u odnosu na premiju iz 2013. godine, a u cijelosti je posljedica smanjenja premije u neživotnim osiguranjima, i to ponajprije autoosiguranja, pokazuju kumulativni podaci Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO). U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 69,2 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosila je 5,922 milijarde kuna što je na godišnoj ra-

zini smanjenje od 9,4 posto. Najzastupljenija vrsta osiguranja u ovom segmentu je i dalje Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila s premijom od 2,434 milijarde kuna uz pad od 18,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 28,4 posto te 41,1 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. Posljedica je to pada premije u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgo-

vornosti za štete nanesene trećim osobama od čak 20,1 posto, na 2,3 milijarde kuna. Inače tijekom prošle godine sklopljene su 1.969.802 police obveznog autoosiguranja, odnosno 1,6 posto više nego u 2013. Potkraj prošlogodišnjeg prosinca prosječna premija u obveznom autoosiguranju bila je 1196 kuna, što je za 21,3 posto niže u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupni životnih osiguranja, pak, lani je zaračunata bruto premija iznosila 2,63 milijarde kuna te je veća za 3,9 posto u od-

nosu na 2013. U ukupnoj premiji životna osiguranja imala su udio od 30,8 posto. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 2,322 milijarde kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 4,19 posto. Udio ove vrste osiguranja u skupini životnih osiguranja je 88,1 posto, a u ukupnoj premiji 27,1 posto.

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015.

(281 mlrd kn

ukupni krediti u studenome 2014.

( 126,8 mlrd kn

čine krediti odobreni stanovništvu

U studenome nastavak kontrakcije ukupnih kredita na godišnjoj razini

Pad se nastavlja Smanjena domaća potražnja dalje će utjecati na kreditnu kontrakciju sektora stanovništva, dok će izostanak gospodarskog oporavka nastaviti podržavati neizvjesnosti o budućim uvjetima financiranja što će utjecati na nižu apsorpciju kredita od sektora poduzeća, procjenjuju analitičari RBA

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, potkraj prošlogodišnjeg studenoga kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 281 milijardu kuna što je 0,4 posto više u odnosu na lanjski listopad. Međutim, na godišnjoj razini, ukupni krediti zabilježili su pad od 2,4 posto što je već deveti mjesec zaredom otkako se bilježi kreditna kontrakcija ukupnih kredita na godišnjoj razini. U odnosu na kraj 2013. godine, ukupni kreditni plasmani zabilježili su pad od dva posto što također

potvrđuje nastavak trenda razduživanja koji je snažnije započet još od kraja 2012. godine. Godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je ublažilo slabljenje tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 0,6 odnosno tri posto), s obzirom na to da se krajem studenoga 73,2 posto ukupnih kredita odnosilo na kredite denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu. Za iskazani rast kredita na mjesečnoj razini (u iznosu od 1,2 milijarde kuna) ponajprije je zaslužan rastući iznos kre-

dita danih državi koja je u odnosu na listopad na središnjoj i lokalnoj razini ukupno povećala iznos kredita za 440 milijuna kuna. Ostatak od 780 milijuna kuna mjesečnog povećanja ukupnih kredita odnosi se na kredite nefinancijskim trgovačkim društvima. Trend razduživanja Više od 45 posto ukupnih kredita čine krediti odobreni stanovništvu (126,8 milijardi kuna) koji su u lanjskom studenome zabilježili nastavak trenda razduživanja: na mjesečnoj razini smanjeni su za 0,1

posto, dok su na godišnjoj razini pali za 0,7 posto. Godišnji rast kredita da-

Na godišnjoj razini ukupni krediti zabilježili su pad od 2,4 posto što je već deveti mjesec zaredom nih stanovništvu posljednji put je zabilježen u lipnju 2012. godine. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili blagi rast od 0,7 posto, krediti poduzećima nastavljaju s negativnim

trendovima u razduživanju promatrajući na godišnjoj razini: u studenome su ukupni krediti dani sektoru poduzeća iznosili 106 milijardi kuna (čineći 38 posto ukupno danih kredita) te su već 28. mjesec zaredom zabilježili godišnji pad (-3,9 posto). U odnosu na prosinac 2013. smanjili su se za 2,1 posto. Zadnji podaci o distribuciji kredita kreditnih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima pokazuju kontinuirani godišnji pad koji datira od svibnja 2012. godine. Tako su u studenome krediti za

obrtna sredstva poduzeća zabilježili značajan godišnji pad od 5,3 posto, dok su krediti za investicije za 3,5 posto niži nego u istom mjesecu 2013. godine. Smanjena domaća potražnja uvjetovana negativnim kretanjima na tržištu rada i u narednom razdoblju će utjecati na kreditnu kontrakciju sektora stanovništva, dok će izostanak gospodarskog oporavka i dalje podržavati neizvjesnosti o budućim uvjetima financiranja što će posljedično utjecati na nižu apsorpciju kredita od sektora poduzeća, procjenjuju analitičari RBA.

Na što banke moraju upozoriti klijente

Tečaj o bankarstvu prije uzimanja kredita HNB je propisao posebne obrasce pomoću kojih će banke korisnicima objašnjavati pojedine usluge

azlika između rate i anuiteta ili prednosti relativnog ili konformnoga kamatnjaka, neke su od informacija koje će bankari ubuduće morati detaljno objasniti svojim klijentima, prije nego bude konačno sklopljen ugovor o kreditu. Odluku o sadržaju informacija kojima treba opskrbiti potrošača donijela je Hrvatska narodna banka na temelju izmijenjenog Zakona o kreditnim informacijama. Potrošaču, uz ostalo, treba prikazati primjer otplatnog plana za anuitetsku otplatu te za otplatu u ratama (ako postoji mogućnost izbora načina ot-

plate). Osim detaljnih podataka o načinu obračuna kamata, potrebno je pojasniti i razliku između primjene relativnoga ili konformnoga kamatnjaka (ako banka nudi takve mogućnosti). Jedna od važnih obavijesti klijentu odnosi se na promjenu redovnih i zateznih kamatnih stopa

za vrijeme trajanja ugovornog odnosa. Službenici u bankama moraju precizno navesti parametre o čijem kretanju ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope. Pri tome se mora prikazati konkretan primjer kako bi na anuitet ili ratu utjecala promjena kamatne stope za dva postotna boda u odnosu na

početnu kamatnu stopu. Kod kredita koji u početku imaju fiksnu, a kasnije promjenjivu kamatnu stopu, simulira se utjecaj povećanja promjenjive kamatne stope. Zatim treba demonstrirati utjecaj mogućeg jednokratnog slabljenja kune. Obvezno je klijentu pokazati model u kojem bi kuna oslabjela za 10 posto u odnosu na euro, odnosno 35 posto ako je glavnica kredita vezana za neku drugu valutu. Upozoriti i na posljedice Ne smije se zaboraviti i zamišljeni slučaj po kojem rastu i kamate, a kuna gubi na vrijednosti.

Ako je kredit nominiran u stranoj valuti, kreditna institucija dužna je potrošaču dati informacije za isti rok dospijeća kao da je kredit dodijeljen i u domaćoj valuti. Korisnika kredita treba također upoznati i s visinom naknada koje banka zaračunava pri odobravanju i otplati kredita. Na kraju je potrošača važno upoznati i s posljedicama neispunjavanja obveza iz ugovora. Valja ga upozoriti na predviđeni redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja. Kad se radi o poslovanju s oročenim depozitima, klijent mora biti upoznat i s mogućnošću isplate oročenog depozi-

ta prije isteka ugovorenog roka te biti opskrbljen informacijom o uvjetima raspolaganja depozitom maloljetnih osoba. HNB je propisao posebne obrasce pomoću kojih će banke korisnicima objašnjavati pojedine usluge. Banke će morati HNB-u dostavljati i obrasce s popisom kredita u kunama koje odobravaju te maksimalnim iznosima i rokovima na koje mogu biti odobreni. Na temelju tih obrazaca HNB će na svojim internetskim stranicama objavljivati informativne liste ponude kredita u domaćoj valuti za sve kreditne institucije. (I.V.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3860, 19. siječnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Trguje se skromno i uz iznimno niske kamate Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetak protekloga tjedna započeo je iznimno mirno. Razdoblje održavanja obvezne pričuve završilo je sredinom tjedna, a kako je likvidnost i dalje iznimno dobra, depozitne institucije ispunile su obvezu održavanja računa na zadanim razinama. U prošlu srijedu započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje u uravnoteženom odnosu ponude i potražnje novca redovito utječe na jačanje potražnje za novcem. U okolnostima velike dominacije ponude novca,

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Promet

250

200

150

100

12.1.2015.

13.1.2015.

14.1.2015.

smjena razdoblja održavanja nema gotovo nikakav utjecaj na kretanje pokazatelja novčanog tržišta. Potražnja za kunama i dalje je oskudna, a trguje se skromno uz iznimno niske kamatne stope. Sredinom prote-

15.1.2015.

16.1.2015.

klog tjedna Ministarstvo financija najavilo je izdavanje nove obveznice zaduživanjem na međunarodnom tržištu u iznosu od milijardu eura. Obveznica će investitorima biti predstavljena sljedećeg mjeseca, a točan

12.1.-16.1.2015.

5.1.-9.1.2015.

300

snike kredita s valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak. Ministarstvo financija prošli utorak nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Najavljena je aukcija za ovaj tjedan i to samo za trezorske zapise u kunama u ukupnom iznosu od 550 milijuna kuna. Iako je protekli tjedan bio zanimljiv, na hrvatskom novčanom tržištu nije bilo promjene pokazatelja. Sličan trend zadržat će se i u narednom razdoblju. Stoga je realno očekivati i dalje vrlo visoku ponudu novca i stabilnu nisku kratkoročnu kamatnu stopu.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

ponedjeljak

utorak

srijeda

iznos i dospijeće ovisit će o interesu investitora. Prošli četvrtak obilježio je rast tečaja švicarskog franka uzrokovan neočekivanom odlukom Švicarske središnje banke (SNB) o odustajanju fiksiranja vrijedno-

četvrtak

petak

sti franka prema euru. Švicarska središnja banka neočekivano je odustala od obrane minimalne razine tečaja u odnosu na euro. Ova odluka je snažno uzdrmala svjetska novčana tržišta te neugodno iznenadila kori-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar oslavaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,438707

CAD

kanadski dolar

5,520039

JPY

japanski jen (100)

5,678022

CHF

švicarski franak

7,538362

GBP

britanska funta

10,061358

USD

američki dolar

6,617101

EUR

euro

7,677822

7.680

6.60

7.5

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 208,8477 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od gotovo 0,6 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 106,7106 bodova, a Mirexa C 104,2190 bodova.

7.675

6.57

7.0

MIREX - mjesečni

7.685

umanjila vrijednost za 0,05 posto.

USD

6.63

CHF

8.0

7.670

6.54

6.5

7.665

6.51

6.0

7.660

6.48

5.5

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

12.1.

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

12.1.

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

0,5% 0,3%

1,0% 0,1%

0,0% -1,0%

-0,1% 15.12.

Međunarodno tržište kapitala

23.12.

fond

Pola u plusu, pola u minusu skih rezultata kompanija. Sredinom tjedna Svjetska banka smanjila je prognozu rasta globalnog gospodarstva. Tržišta su bila pod određenim pritiskom

zbog primjetnog rasta tečaja švicarskog franka. Dašak optimizma vratilo je ulagačko uvjerenje da će Europska središnja banka olabaviti monetar-

6700

17800

4800

FTSE 100

17680

Dow Jones

4740

6500

17560

4680

6400

17440

4620

6300

17320

4560

17200

6200 12.1.

4500 4420

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

10100

CAC40

10030

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

12.1.

17600

DAX

17420

4340

9960

4260

9890

17060

4180

9820

16880

4100 13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

NIKKEI 225

17240

9750 12.1.

NASDAQ

4500 12.1.

16700 12.1.

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

2.1.

15.1.

datum

9.1.

11.1.

13.1.

15.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015. (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Ulagači na svjetskim burzama na početku protekloga tjedna bili su oprezni zbog nastavka pada cijena nafte i iščekivanja kvartalnih financij6600

MIREX - tjedni

3,0% 2,0%

primjena od 17. siječnja 2014. 12.1.

Izvor: HNB

nak za nešto manje od 18 posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju

bjela za 1,7 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na švicarski fra-

13.1.

14.1.

15.1.

16.1.

nu politiku s ciljem poticanja rasta gospodarstva u eurozoni. Na tjednoj razini polovini promatranih burzovnih indeksa je uvećana vrijednost, a drugoj polovini umanjena. Tako je indeks Londonske burze FTSE uvećao vrijednost za 0,3 posto. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za tri posto, a frankfurtski DAX za 2,9 posto. Naprotiv, američki Dow Jones je umanjen za 1,8 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 1,8 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei (od utorka do petka) za 1,3 posto.

kategorija A MIREX A AZ - A Erste Plavi - A PBZ CO - A Raiffeisen OMF - A

15.01. 15.01. 15.01. 15.01. 14.01.

106,71060 106,19400 106,30790 108,46760 106,55950

0.18 0.11 0.21 0.05 -0.01

2,01 2,05 1,09 1,95 2,09

kategorija B MIREX B AZ - B Erste Plavi - B PBZ CO - B Raiffeisen OMF - B

15.01. 15.01. 15.01. 15.01. 14.01.

208,84770 213,85100 213,04380 190,17940 209,84790

0.11 0.01 0.27 0.04 -0.01

1,52 1,53 1,36 1,26 1,50

kategorija C MIREX C AZ - C Erste Plavi - C PBZ CO - C Raiffeisen OMF - C

15.01. 15.01. 15.01. 15.01. 14.01.

104,21900 102,44160 104,61410 104,24220 105,92750

0.12 0.06 0.14 0.11 0.04

1,24 0,66 1,34 1,22 1,66

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 15.01. 202,57770 AZ Profit 15.01. 239,48870 Croatia osiguranje 15.01. 148,45880 AZ Benefit 15.01. 222,03930 Erste Plavi Expert 15.01. 175,61010 Erste Plavi Protect 15.01. 177,17960

0.18 0.05 0.16 0.10 0.26 0.16

1,59 1,42 1,08 1,54 1,25 0,98

www.privredni.hr Broj 3860, 19. siječnja 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 543.795.543,75 kn

HT ponovno najlikvidnije izdanje rast od milijun kuna, odnosno uvećanje od 1,4 posto. Indeks Crobex ostvario je rast od 0,44 posto i tjedan je završio na 1.779,88 bodova. Najlikvidnije izdanje

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je 61 milijun kuna, što je Top 10 po prometu HT d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Dalekovod d.d. Valamar Riviera d.d. Ledo d.d. Jadranska banka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Đuro Đaković holding d.d. Opeka d.d. Podravka d.d.

tjedna promjena +1,44% +0,57% +20,17% +3,81% 0,00% -20,25% -0,11% +2,78% 0,00% +2,06%

zadnja cijena 156,22 350,00 15,43 20,70 8.200,00 650,00 1.306,00 37,00 305,00 295,00

promet 7.061.097,95 4.680.327,43 4.388.675,94 4.291.300,39 3.270.193,02 2.722.390,12 2.103.861,81 2.019.017,89 1.830.000,00 1.827.346,24

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.930.248,69 kn

ponovno su bile povlaštene dionice HT-a s ostvarenim prometom od 7,1 milijun kuna, uz rast cijene od 1,44 posto, na 156,22 kune. Slijede, kao i u tjednu ranije, povlaštene dionice Adrisa, s prometom 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 7 Turbos srebro long D Croatia airlines d.d. Turbos E-mini S&P 500 short A Turbos DAX long G Hidroelekta niskogradnja d.d. Dalekovod d.d. Maistra d. d. Suncani hvar d.d. Jadransko osiguranje d.d.

od 4,7 milijuna kuna, uz tjedni rast cijene od 0,57 posto na 350 kuna. Treći najlikvidniji je Dalekovod, dobitnik tjedna, s tjednim rastom od čak 20,17 posto, na cijenu od 15,43 kune, uz promet od

tjedna promjena +38,14% +35,63% +30,00% +29,24% +28,04% +24,75% +20,17% +19,53% +18,75% +11,48%

zadnja cijena 2,68 15,38 130,00 21,66 116,90 24,95 15,43 163,99 21,53 3.400,00

promet 28.373,00 2.037,10 6.760,00 34.440,90 286.447,65 8.653,05 4.388.675,94 430.810,38 26.709,03 20.133,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.779,8800 1.025,6800 106,2575 139,2713

4,4 milijuna kuna. Gubitnik među 10 najlikvidnijih je šesta najlikvidnija Jadranska banka, čija je 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short A Elektropromet d.d. (u stecaju) Turbos DAX short B Brionka d. d. Podravska banka d.d. Turbos zlato short 8 Bilokalnik-IPA d.d. Turbos zlato short 7 Turbos E-mini S&P 500 long 7 Jadranska banka d.d.

tjedna promjena +0,44% +0,55% +0,84% +0,92%

cijena pala za 20,25 posto na 650 kuna, a trgovanje je ostvareno u iznosu od 2,7 milijuna kuna.

tjedna promjena -55,84% -46,61% -33,91% -26,57% -24,99% -23,33% -22,56% -21,31% -20,45% -20,25%

zadnja cijena 21,00 3,70 57,30 12,27 210,02 155,08 55,00 96,36 12,06 650,00

promet 1.246.837,90 3.817,50 787.187,20 2.238,60 5.460,52 18.214,38 110,00 430,54 5.652,30 2.722.390,12

*vijesti Beskontaktna kartica HPB-a

OTP uravnoteženi je dobitnik tjedna Protekli tjedan je od 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova, njih 52 poraslo. Time je nastavljen niz pozitivnih tjednih rezultata. Od 32 dionička fonda, 10 ih je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu Ilirika Azijski tigar koji je ostvario tjedni rast

od 2,82 posto. Dioničke fondove koji bilježe najveći pad predvodi NETA US Algorithm (-4,93 posto). Istovremeno, 12 mješovitih fondova ostvarilo je rast cijene. Najviše je vrijednost porasla fondu OTP uravnoteženi (+3,15 posto) koji je postao i dobitnik tjedna među svim

fondovima. U grupi mješovitih fondova najviše je pao ZB global, čija je cijena umanjena za 0,27 posto. Svi obveznički fondovi su drugi tjedan uzastopno ostvarili pozitivne tjedne rezultate. Najveći rast bilježi NETA Emerging Bond (+0,84 posto). Najmanji rast od 0,34 posto

bilježi HPB Obveznički. Od 20 novčanih fondova, jedino je HPB Euronovčani tjedan završio bez postotne promjene, dok su ostali porasli u rasponu od 0,01 do 0,04 posto. Među njima je najuspješniji bio dolarski Agram Euro Cash s rastom od 0,04 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 8.1. do 15.1. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 3,15

OTP uravnoteženi

KD Victoria

19,3223

-0,70

KD Balanced

8,8651

0,17

HI-growth

€

10,3100

-0,37

Agram Trust

51,7139

0,56

ZB euroaktiv

€

126,3813

-1,02

Allianz Portfolio

146,8435

1,21

ZB trend

169,9772

-2,54

Raiffeisen Harmonic

€

102,2300

0,17

FIMA Equity

83,8033

-0,96

PBZ Conservative 10 fond

€

101,9584

0,80

110,0729

KD Prvi izbor

13,8967

-0,70

You Invest Active

€

100,3600

0,26

Ilirika JIE

€

131,5272

0,49

You Invest Balanced

€

100,4700

0,26

PBZ Equity fond

€

9,8765

-0,56

You Invest Solid

€

100,4500

0,24

HPB Dionički

94,8345

0,50

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Erste Adriatic Equity

€

79,0300

-0,50

ZB bond

€

182,3676

0,73

NETA Global Developed

103,5678

1,21

HI-conservative

€

13,6970

0,56

ZB aktiv

103,9544

-1,67

Raiffeisen Bonds

€

166,7700

0,43

Capital Two

84,7331

-0,52

PBZ Bond fond

€

120,9981

0,59

Ilirika Azijski tigar

€

48,0657

2,82

Capital One

196,3619

0,54

PBZ I-Stock

€

7,5412

1,09

HPB Obveznički

€

148,4191

0,34

Platinum Global Opportunity

14,8651

-4,12

NETA Emerging Bond

76,2423

0,84

KD Nova Europa

5,4908

-2,28

Erste Adriatic Bond

€

110,5700

0,54

OTP indeksni

39,6952

0,71

Raiffeisen Classic

€

100,6500

0,45

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Blue Chip

€

96,5721

1,29

NETA Frontier

581,7200

-0,77

PBZ Novčani fond

142,3189

0,01

OTP MERIDIAN 20

€

85,9583

-0,15

ZB plus

174,2558

0,01

ZB europlus

€

149,5897

0,01

PBZ Euro Novčani

€

138,3908

0,02

80,2900

0,19

NETA US Algorithm

161,6632

-4,93

NETA New Europe

72,3194

0,04

Raiffeisen Cash

156,2800

0,01

Ilirika BRIC

€

76,5574

1,30

Erste Money

149,9000

0,01

CROBEX10

97,6431

-0,72

HI-cash

150,4599

0,02

KD Energija

8,7778

-3,07

PBZ Dollar fond

129,7973

0,03

ZB BRIC+

€

88,7480

-0,30

HPB Novčani

142,3202

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

119,6800

-0,53

OTP novčani fond

132,0852

0,03

Allianz Equity

€

132,1463

-0,22

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity

€

101,3952

-0,04

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,3700

0,11

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Money One

128,0027

0,02

Agram Euro Cash

€

12,1999

0,04 0,01

Allianz Cash

117,5410

Erste Euro-Money

€

114,7000

0,01

Auctor Cash

109,0210

0,03

ZB global

€

145,6766

-0,27

Raiffeisen euroCash

€

105,1000

0,02

PBZ Global fond

€

13,8126

0,47

HPB Euronovčani

€

105,9354

0,00

HI-balanced

€

12,0627

-0,10

Locusta Cash

1329,9946

0,03

ICF Balanced

114,2204

1,90

NETA MultiCash

106,9169

0,01

HPB Global

85,7076

0,23

OTP euro novčani

€

102,2893

0,01

Hrvatska poštanska banka proširila je kartičnu ponudu uvođenjem beskontaktne Debit MasterCard kartice. Radi se o kartici tekućeg računa koja zadržava sve funkcionalnosti postojećih debitnih kartica uz dodatnu mogućnost beskontaktnog plaćanja. Omogućuje plaćanje u nekoliko sekundi prislanjanjem kartice na čitač, opremljena je čipom i pruža najviši stupanj sigurnosti. Kartica se može koristiti na MasterCard prodajnim i isplatnim mjestima, kao i za podizanje gotovine na bankomatima. Krenuo You Invest Jedinstveni koncept ulaganja u investicijske fondove You Invest započeo je s radom te je u upisnom razdoblju u sva tri fonda uplaćeno 38,2 milijuna kuna. Riječ je, naime, o tri nova investicijska fonda - Solid, Balanced i Active - koji uglavnom ulažu na globalna tržišta obveznica. Razlikuju se po maksimalnim limitima izloženosti prema dioničkim tržištima (Solid do 10 posto, Balanced do 30 posto i Active do 50 posto). Novi koncept ulagateljima omogućava interaktivnu komunikaciju s fond

menadžerima, jednostavno izvještavanje, informiranje putem web-stranice i transparentnost ulaganja. HPB i e-Građani Hrvatska poštanska banka prva je banka čija infrastruktura (token i mToken) građanima omogućava dobivanje vjerodajnice potrebne za korištenje sustava e-Građani i pristup brojnim e-uslugama. HPB je potpisala sporazum s Ministarstvom uprave i Finom o ulasku u projekt e-Građani te je korisnicima svog internetskog bankarstva omogućila bržu komunikaciju s javnom upravom i besplatno zaprimanje i provjeru brojnih dokumenata koje izdaju tijela javnog sektora. Riječ je o izvodima iz matičnih knjiga i, primjerice, mogućnosti provjere porezne kartice. Priznanje UniCreditu UniCredit je u istraživanju Trade Finance 2015. časopisa Euromoney proglašen najboljim pružateljem usluga financiranja trgovine Best Trade Finance Provider u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE) i najboljim pružateljem usluga financiranja trgovine u 10 država SIE – BiH, Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj i Turskoj. U istraživanju UniCredit je također ocijenjen vodećim pružateljem usluga na području financiranja trgovine u kategorijama proizvoda za jamstva i plaćanja na otvorene račune.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija