Pv 3844

Hrvatski izvoz i dalje raste Rast izvoza za 11,7 posto ili za 4,6 milijardi kuna ipak još ne znači čvršći oporavak gospodarstva u cjelini

Ni droga ne pomaže U izračun BDP-a uvršteno je čak i tržište prostitucije i droge, ali ni to ukupne brojke ne mijenja puno na bolje

Kohezijski forum S čak 352 milijarde eura u idućih šest godina EU će poticati investicije i zapošljavanje

tema tjedna Str. 4-5

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 4 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 15. rujna 2014.

Godina LXI / Broj 3844. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

novo ulaganje u opatiji / lider optike / bjelovarski sajam / kraljica smokva / turizam / svijet financija

Gospodarstvo otoka

Cilj razvoja otoka: održivost i više stanovnika

Nedostatak radne snage te problem povezanosti odražava se na konkurentnost proizvoda otočnih tvrtki, tako da većina njih jedva održivo posluje >>16-17

Intervju: Lukša Novak

jesmo li spremni za halal goste?

>> 12-13

>> 20-21

Ulažemo 450 milijuna kuna u rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala, najavljuje direktor Zračne luke Split

Samo halal turističko tržište lani je vrijedilo 140 milijardi dolara, dok se u sektoru hrane zavrti i po 635 milijardi godišnje

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova | info | 01/56 000 05 | marketing@privredni.hr |

400 Najvecih hrvatskih tvrtki u 2013. godini

400 najvecih tvrtki po zupanijama

UVOD

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

SINIŠA VARGA, MINISTAR ZDRAVLJA:

Transparentnije znači i povoljnije Kao ministar želim omogućiti da novcem koji nam je na raspolaganju ostvarimo najviše za naše građane. Nikome u sustavu ne bi smjelo biti u interesu da se taj novac rasipa na nepotrebne troškove. Cash pooling je samo jedna u nizu mjera koje ćemo realizirati kako bismo hrvatskom zdravstvu omogućili održivo financiranje. Upravo će izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice, u kombinaciji s mjerama poput cash poolinga, omogućiti transparentnije trošenje novca. Transparentnije znači i povoljnije, kako bismo hrvatskim građanima omogućili bolju zdravstvenu njegu.

GORDANA TOMIČIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE SUNČANOG HVARA:

Operativna profitabilnost Već drugu godinu ostvarujemo operativnu profitabilnost na razini internacionalnih standarda hotelske industrije, naši hoteli su odlično pozicionirani u odnosu na najbolje hrvatske hotele, a osnovna plaća naših radnika usklađena je s nacionalnim kolektivnim ugovorom.

Sunčani Hvar je svojom politikom poslovanja izravno utjecao na repozicioniranje Hvara kao turističke destinacije, na unapređenje turističke ponude grada te na promijenjenu strukturu turista. Iako je tijekom organizacijskog restrukturiranja smanjen broj stalnih zaposlenika, Sunčani Hvar u sezoni zapošljava oko 700 radnika te uspješno surađuje sa svim dobavljačima.

BORIS ŽGOMBA, PREDSJEDNIK UHPA-e:

Standardi za unapređenje struke Dobivanje ISO standarda znači i preuzimanje obveze, ne samo na održavanju visoke razine usluga, kvalitete i internih sustava upravljanja nego i njihovog stalnog poboljšavanja. Certifikat ISO 9001:2008 koji je dobila UHPA sa svojim članicama oznaka je profesionalnosti i međunarodno prepoznatljivih normi kvalitete. Drago mi je da su kolege, agencije, prepoznale važnost ISO normi i što smo svi zajedno, putem udruge, pristupili certificiranju. Ovi standardi su za dobrobit svih nas i unapređenje struke. To je još jedan iskorak u podizanju konkurentnosti Hrvatske kao destinacije.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

3

pvinfo

G(h)ost komentator: RatOmir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice

Sinergijom do uspjeha Sustav razvoja proizvoda i promocije destinacije pripast će regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama, dok će se HTZ konačno usmjeriti na razvojne projekte i nacionalnu promociju

H

rvatski turizam iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate, što je zasigurno rezultat kvalitetnih proizvoda koje nudimo. Novi turistički trendovi i turisti traže drugačiji način provođenja odmora. Boravak u destinaciji je kraći, putovanja su češća, a turisti sve zahtjevniji i traže vrijednost za novac. Kako bi hrvatski turizam - koji je unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, kako u regiji, tako i u cijelome svijetu, zadržao kontinuitet i uspješno godinama bilježi sve bolje rezultate ostao konkurentan, nužne su promjene, i to u načinu razmišljanja, ponašanju, ali i u promociji. U tom smislu, a u skladu s ciljevima definiranim u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. i smjernicama koje donosi novi strateški marketinški plan hrvatskog turizma (SMPHT) čija je izrada u finalnoj fazi, i Hrvatska turistička zajednica usmjerava svoje poslovanje. SMPHT-om će se definirati novi, konkretni marketinški ciljevi hrvatskog turizma i donijeti smjernice za kreiranje novog vizualnog i tekstualnog identiteta, dakle, dugoočekivani rebranding.

Paralelno s njime HTZ bi se trebao transformirati u krovnu turističku marke-

tinšku agenciju koja će usmjeravati i samim time koordinirati razvoj novih turističkih proizvoda i tailor made komunikaciju na relevantnim tržištima.

Hrvatska turistička zajednica već je intenzivno, pilot-projektom PPS Hrvatska 365 kojim će se destinacije u razdoblju prije i nakon sezone na ključnim geotržištima predstaviti kroz šest više nego propulzivnih proizvoda današnjice, kulturnim proizvodom, biciklizmom, aktivnim odmorom, eno-gastro,

Potencijal Hrvatske je velik, destinacija smo različitosti, a ne samo sunca i mora wellness i zdravstvenim proizvodom te poslovnim turizmom, krenula u realizaciju zacrtanih ciljeva. Potencijal Hrvatske je velik, destinacija smo različitosti, a ne samo sunca i mora. Osobito veseli interes koji su destinacije iskazale u ovoj pilot-fazi projekta Hrvatska 365.

Njih čak 22 pokazale su da spremnost za formiranje destinacija bez obzira na administrativne granice doista i postoji, a raduje i činjenica da konačno govorimo o kreiranju proizvoda, što je uostalom i jedna od smjernica

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Strategije. Hrvatska 365 jak je vjetar u leđa cijelom sektoru i pokazatelj da je sinergija svih sfera turističkoga gospodarstva ključ privlačenja gostiju u određene destinacije.

Za uspjeh ovoga projekta, ali i hrvatskog turizma u cjelini, potrebne su i promjene. Dosadašnji sustav turističkih zajednica u više od 20 godina postojanja uvelike je ispunio svoju ulogu, a konkurencija i novi trendovi, očekivanja tržišta, zahtijevaju prilagodbu. U tom smislu novi zakon o turističkim zajednicama regionalne turističke zajednice transformira u destinacijske menadžment organizacije koje će aktivno koordinirati razvoj turizma u samim destinacijama, dok će, para-

lelno, destinacijske menadžment kompanije, čiji razvoj HTZ i potiče, proizvode pakirati i prodavati.

Iz toga jasno proizlazi da će sustav razvoja proizvoda i promocije destinacije pripasti regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama, dok će se HTZ konačno usmjeriti na razvojne projekte i nacionalnu promociju.

Paralelno sa svim promjenama i novim projektima - od kojih će, uz projekt Hrvatska 365, zasigurno koristi imati cjelokupan turistički sektor - realizirat će se i projekt stvaranja informacijskog sustava za prijavu i odjavu turista. Ovaj vrlo zahtjevan i složen projekt omogućit će nam praćenje trendova dolazaka i broja gostiju u gotovo realnom vremenu, ispunjenja preuzetih konkretnih zadataka, postavljenih tržišnih ciljeva i financijskih parametara turističkih ureda na svim razinama. Na samome kraju, u novoj ulozi direktora Glavnog ureda HTZa pozdravljam cjelokupnu turističku zajednicu i pozivam sve da se aktivnim radom uključe u kreiranje budućnosti hrvatskog turizma i stvaranja kvalitetnog i konkurentnog turističkog proizvoda. Samo sinergijom i zajedništvom svih dionika u turizmu možemo uspjeti!

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 59%

( više od 64% izvoza

pokrivenost uvoza izvozom (ili 4,1% bolja nego lani)

*vijesti Rekordni kolovoz Zračne luke Zagreb Zračna luka Zagreb zabilježila je rekordne rezultate prometa i broja putnika u kolovozu, s povećanjem od 10 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Sa 269.500 putnika, kolovoz je ujedno postao i rekordan mjesec u povijesti ove luke, a pozitivan trend nastavlja se i u rujnu. Već u prvih 10 dana ovog mjeseca, a u odnosu na lanjski rujan, ZL Zagreb bilježi rast veći od sedam posto.

20. rođendan Weber Escala

Tvrtka Weber Escal obilježila je 20. godina uspješnog rada. Nakon što ju je 2007. preuzela Austrijska pošta, snažno širi poslovanje. Već godinu kasnije, Austrijska pošta počinje graditi veliki logistički centar u Hrvatskom Leskovcu. U posljednje dvije godine u razvoj poslovanja uloženo je 460.000 eura. U Hrvatskoj tvrtka ima 57 distributivnih centara.

Upravljanje u energetici Društvo za oblikovanje održivog razvoja i Forum za slobodu odgoja u Europskom domu Zagreb organizirali su okrugli stol Dobro upravljanje u hrvatskoj energetici – kako se donose i provode propisi? Glavni cilj bio je raspraviti trenutačno stanje oko prijenosa Direktive o energetskoj učinkovitosti, kao i donošenje odgovarajućeg zakona.

Događanjem se željelo okupiti sudionike u području energetske učinkovitosti te otvoriti prostor za diskusiju, kao i iznijeti prijedloge koji će se moći upotrijebiti u budućim aktivnostima oko prijenosa ove te drugih direktiva.

ostvaruje se sa zemljama Europske unije

Porast za 11,7 posto ili za 4,6 milijardi kuna u odnosu na isto lanjsko ra

Hrvatski izvoz i dalj Statistika bilježi rast izvoza, ali i uvoza, no ti podaci još ne znače čvršći oporavak gospodarstva u cjelini financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić, problem je dub desetljećima zanemarivala industriju, odnosno osnovni gospodarski subjekt - poduzeće Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H

rvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine veći je za 11,7 posto ili za 4,6 milijardi kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje te je dosegnuo 44,7 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. S druge strane, vrijednost uvoza je 75,8 milijardi kuna, odnosno 3,9 posto ili 2,9 milijardi kuna više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Statistika tako bilježi rast izvoza, ali i uvoza.

Na kraju srpnja vanjskotrgovinski deficit bio je veći od 31 milijarde kuna, što je u odnosu na prošlogodišnje razdoblje smanjenje za 5,4 posto ili za 1,7 milijardi kuna.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 59 posto, što je 4,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

“U objavljene podatke još nije uključena procjena vrijednosti trgovine ispod praga za srpanj, te će stope po objavi rezultata za mjesec dana biti nešto veće”, ističe direk-

godine smanjivati utjecaj promjena u metodologiji praćenja (korekcije od srpnja prošle godine) pa će stope rasta i po toj osnovi prema kraju godine biti manje.

Oporavak ovisi o više faktora “Nažalost, ovi podaci još uvijek ne znače čvršći oporavak izvoza ni gospodarstva u cjelini jer to ovisi o više faktora kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Problem robnog izvoza je s makroekonomskog aspekta taj što je njegov udio u BDP-u (22 posto) daleko niži u odnosu na prosjek EU-a (46 posto), a da ne govorimo u odnosu na razvijenije članice EUa”, kaže Savić te podsjeća kako je sam problem dublji i proizlazi iz ekonomske politike koja je godinama i desetljećima zanemarivala industriju, odnosno osnovni gospodarski subjekt - poduzeće, kojem nije bila prilagođena ni fiskalna, ni monetarna, ni ine politike.

I dalje se glavnina robne razmjene ostvaruje s članicama Europske unije, na koje se od-

I dalje su glavni vanjskotrgovinski partneri zemlje Europske unije tor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić, koji napominje da će se do kraja

nosi 64,2 posto ukupnog hrvatskog izvoza u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci odnosno 28,7 milijardi kuna te 74,7 posto uvoza, odnosno 56,6 milijardi

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u kunama (000 kn) I.- VII. 2013.

I.- VII. 2014.

40.068.176 44.763.970 Izvoz2) 25.087.948 28.758.123 Zemlje članice EU-a2) Zemlje nečlanice EU-a Uvoz2) Zemlje članice EU-a2) Zemlje nečlanice EU-a Saldo robne razmjene Pokrivenost uvoza izvozom, %

14.980.228 72.926.188 54.064.080 18.862.109 -32.858.012 54,9

16.005.847 75.839.691 56.664.987 19.174.704 -31.075.722 59,0

1) Privremeni podaci 2) Uključena je procjena vrijednosti trgovine ispod praga uključivanja za razdoblje od srpnja 2013 do lipnja 2014. Procjena vrijednosti trgovine ispod praga uključivanja za srpanj 2014. bit će uključena u podatke za razdoblje od siječnja do srpnja 2014. koji će biti objavljeni 9. listopada 2014. u Priopćenju 4.2.1/7.

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom od lipnja 2013. do lipnja 2014.

(milijuni kn)

14.000 uvoz

12.000 10.000 8.000

izvoz

6.000 4.000 2.000 0 -2.000

saldo

-4.000 -6.000 -8.000

VI. Izvor: DZS

VII.

VIII.

IX. 2013.

kuna što je povećanje za 4,8 posto.

U prvih sedam mjeseci rastao je i izvoz hrvatskih roba u zemlje izvan EU-a, i to za 6,8 posto, na 16 milijardi kuna, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 1,6 posto, na 19,17 milijardi kuna.

Kada se pogledaju detaljniji podaci o hrvatskom izvozu u prvom polugodištu ove godine, vidimo da je dosegnuo 37,7 milijardi kuna, što je 14,3 posto ili 4,2 milijarde više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je uvoz dosegnuo 64,5 milijardi kuna te je bio je 5,1 posto ili 3,1 milijardu

X.

XI.

XII.

I.

viši. Treba podsjetiti da je Državni zavod za statistiku revidirao prve polugodišnje podatke objavljenje u kolovozu na više za 300 milijuna, a uvoz za 900 milijuna kuna, pa je i vanjskorgovinski deficit veći za 600 milijuna kuna u odnosu na prvu procjenu.

Italija na prvom mjestu U prvom polugodištu najviše se izvozilo u zemlje Europske unije, 24,2 milijarde kuna ili 19,8 posto više. Na prvom mjestu je Italija s više od 5,6 milijardi kuna, slijedi Njemačka u koju je izveze-

II.

III. IV. 2014.

V.

VI.

no 4,3 milijarde, koliko i u Sloveniju, a slijede Austrija sa 2,4 milijarde i Mađarska sa 1,2 milijarde kuna.

U zemlje Cefte (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija i Srbija) hrvatski izvoz bio je veći za 11,7 posto, odnosno 7,37 milijardi kuna.

I dalje se najviše izvozi u Bosnu i Hercegovinu.

Izvoz u BiH dosegnuo je vrijednost od 4,3 milijarde kuna, a izvoz u Srbiju 1,6 milijardi kuna.

Kada se pogleda uvoz u prvih šest mjeseci iz zemalja EU-a, on je porastao za 6,6 posto u odnosu

5

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 75% uvoza

( oko 0,28% BDP-a

također dolazi iz zemalja Unije

zdoblje

Ni siva ekonomija ne poboljšava trend BDP-a

je raste . Kako napominje direktor Sektora za lji i proizlazi iz ekonomske politike koja je na isto lanjsko razdoblje, na 48,4 milijarde kuna, dok je uvoz iz zemalja Cefte smanjen za 8,9 posto, na 3,4 milijarde kuna.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007), najveći rast izvoza u prvom polugodištu 2014. ostvaren je u opskrbi električnom energijom, parom i klimatizacijom, za velikih 113,8 posto, na 1,25 milijardi kuna.

Izvoz prerađivačke industrije porastao je na 32,7 milijardi kuna ostvarivši rast za 11,4 posto.

Slijedi izvoz odjeće koji je rastao na 2,22 milijarde kuna, što je skok od za 64,8 posto. I sam izvoz tekstilnih proizvoda porastao je za 43,9 posto, na 494 milijuna kuna.

Rasla je i industrija računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 46,6 posto, na 1,03 milijarde kuna.

renom u prvih šest mjeseci lani. Iako bilježimo rast izvoza električne energije, možemo također primijetiti i porast uvoza za 72,6 posto, na 1,85 milijardi kuna.

“Gotovo sve grupacije proizvoda bilježe rast izvoza pri čemu osobito ohrabruje podatak o rastu izvoza prerađivačke industrije koja u ukupnom izvozu čini udio preko 87 posto, a bilježi godišnji rast izvoza od 10,4 posto u prvoj polovini godine, ističu analitičari Raiffeisen banke te dodaju kako je snažniji zamah izvoza ograničavao razmjerno snažan pad u kategoriji proizvodnje brodova, od čak 61,4 posto, te proizvodnje duhanskih proizvoda koja bilježi pad od 42,8 posto.

“S druge strane oslabljena domaća potražnja bit će ograničavajući čimbenik rasta uvoza. Ipak,

I izvoz u zemlje Cefte bio je veći za 11,7 posto, odnosno 7,37 milijardi kuna

Parcijalni skokovi uvoza S druge strane, najveći skok uvoza - na 243 milijuna kuna - zabilježen je kod opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Riječ je o iznosu koji je čak 123 posto veći u odnosu na vrijednost uvoza u tom području ostva-

obuhvaća sivo tržište

na razini cijele 2014. godine očekujemo pozitivne stope rasta i izvoza i uvoza pri čemu bi stopa izvoza mogla nadmašiti stopu uvoza”, zaključuju analitičari RBA napominjući kako podaci o rastu robnog izvoza ohrabruju, međutim, izvoz i dalje ostaje ograničen niskom konkurentnošću domaće proizvodnje.

BDP-u ne pomaže ni seks ni droga Nova metodologija prema Eurostatovom modelu ESA 2010 obuhvatila je prvi put ilegalno poslovanje: prostituciju, krijumčarenje droge, cigareta i alkohola. Analize i znanstvene studije pokazale su da sivo tržište povećava razinu BDP-a za oko 0,7 posto ili dvije milijarde kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

i uvrštavanje nelegalnih djelatnosti u obračun nije promijenilo negativni trend BDP-a.

Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj pala je 0,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, objavio je Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Sezonski prilagođeni BDP realno je bio manji za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i manji za jedan posto u odnosu na drugo tromjesečje 2013.

Nova metodologija prema Eurostatovom modelu ESA 2010 obuhvatila je prvi put ilegalno poslovanje: prostituciju, krijumčarenje droge, cigareta i alkohola. Analize i znanstvene studije pokazale su da sivo tržište povećava razinu BDP-a za oko 0,7 posto ili dvije milijarde kuna. Sivo tržište obuhvaća oko 0,28 posto BDP-a.

Oštriji pad BDP-a u drugom kvartalu od onog u prvom kvartalu (-0,4 posto) bio je očekivan jer su mnoge ekonomske varijable tijekom drugog kvartala pokazivale slabljenja trenda, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

Na pad osobne potrošnje, bitne sastavnice BDPa, ukazivao je pad prometa u trgovini na malo koji je u drugom kvartalu iznosio 0,5 posto, dok je u prvom kvartalu zabilježen

Industrijska proizvodnja u drugom kvartalu stagnira, za razliku od prvog kvartala kada je porasla za 1,5 posto isto toliki rast. Odraz je to nepovoljnog stanja zaposlenosti, raspoloživog do-

hotka te pesimizma potrošača. Savić podsjeća da je nastavljen i pad investicija, a time i građevinarstva, od 7,8 posto. Industrijska proizvodnja u drugom kvartalu stagnira, za razliku od prvog kvartala kada je porasla za 1,5 posto.

Rast robnog izvoza Pozitivan doprinos rastu BDP-a dolazi od rasta robnog izvoza. Međutim, mogućnost daljnjeg rasta izvoza ovisit će o tempu oporavka najznačajnijeg partnera, Europske unije.

Trenutačna situacija u Europskoj uniji ne ukazuje na stabilan oporavak već na usporavanje rasta. Najveći rizik predstavlja usporavanje rasta Njemačke i Francuske u drugom kvartalu te usporavanje rasta izvoza roba i usluga dodatno otežanog sukobom Ukrajine i Rusije, ističe Savić.

Za hrvatsku međunarodnu razmjenu bitne su aktivnosti u Italiji, BiH, Njemačkoj, Sloveniji, Austriji i Srbiji, na koje se

odnosi gotovo 60 posto robnog izvoza Hrvatske i oko 52 posto ostvarenih noćenja turista. Stabilan, ali relativno nizak rast za sada ostvaruju Austrija i BiH, nakon dvije godine pada Slovenija se relativno dinamično oporavlja.

Rast Njemačke ponovno usporava, a u Italiji i Srbiji bilježi se pad BDP-a.

Takva situacija sugerira da Hrvatska ne može računati na stabilan rast inozemne potražnje, zaključio je Savić.

Analitičari Raiffeisen banke istaknuli su da je bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju niža za 0,4 posto pri čemu ohrabruje rast prerađivačke industrije od 2,7 posto, povezan s rastom inozemne potražnje i izvoza u tom razdoblju.

Oni ostaju kod svojeg predviđanja da će BDP na razini cijele godine završiti s realnim padom od 0,8 posto. Kao i Savić, nepovoljan utjecaj očekuju i od usporavanja na tržištima Europske unije.

6

AKTUALNO

(

na 40.000 m2

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 70 mil kn

prostirat će se centar s hotelom i brojnim sadržajima

vrijedna nova investicija tvrtke

30 GODINA COLOR EMAJLA

Austrijska investicija

Jedina kriza Što se hrvatske krize tiče, mi ne znamo što je to jer oko 95 pos osnovni recept uspješnog poslovanja, kaže Goran Šutalo, pred kuna prometa Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U Riviera Center u Opatiji ulaže se 120 milijuna eura Cilj nam je poslati poruku da su investitori dobrodošli u naš kraj i da se mogu osjećati sigurno u realizaciji investicija, izjavio je gradonačelnik Ivo Dujmić Riviera Center, projekt multifunkcionalnog centra u koji austrijski MOF Immobilien AG i tvrtka kći Kuk Projekt planiraju uložiti više od 120 milijuna eura, predstavljen je danas u Opatiji.

Riječ je o realizaciji projekta na području Kuk u Opatiji, koji će na 40.000 četvornih metara raspolagati sa suvremenim hotelom, zdravstvenim i lječilišnim centrom, uredskim i trgovinskim prostorom te mnoštvom restorana. Dva manja nogometna igrališta za različite vrste sportova loptom na krovu čine posebnost Centra.

Grad Opatija, ističe gradonačelnik Ivo Dujmić, preuzeo je i dio obveza koje će ispuniti kako bi potom investitor mogao započeti s realizacijom svojih obveza preuzetih ugovorom, odnosno krenuti u investiciju na Kuku. Grad Opatija tako će odraditi nužne pripremne administrativne radnje, te krenuti u izgradnju tzv. Treće ceste. Riječ je o prometnici koja će se graditi iznad POS-ovih sta-

nova na Tošini, a koja će povezati naselje Sunčani brijeg, POS naselje i spajati se na prometnicu prema Rijeci, odnosno zaobilaznicu na Kuku, a koja je prilazna cesta i lokaciji gradnje. Austrijski partner sufinancira dio pripremnih radnji na izgradnji ove ceste, kao i Grad Opatija. U projekt su uključeni i drugi subjekti poput Hrvatskih cesta. Lokalna i regionalna samouprava učinit će sve što je moguće da promptno i kvalitetno odradi sve preuzete obveze. Cilj nam je poslati poruku da su investitori dobrodošli u naš kraj i da se mogu osjećati sigurno u realizaciji investicija, izjavio je gradonačelnik Ivo Dujmić.

Prve dozvole su već tu U projekt su uključeni i austrijski Generali Versicherung, Raiffeisen Oberösterreich, Volksbank, Immofinanz, Oberösterreichische Lebensversicherung kao i BOP Immobilienholding.

Upravo BOP Immobiliengruppe djeluje kao međunarodni poduzetnik za nekretnine, odgovoran

za razvoj Riviera Centra.

Raspon dosadašnjih investicija iznosi više od 300 milijuna eura, a projekt koji se planira u Opatiji s opsegom investicije od preko 120 milijuna eura predstavlja trenutni investicijski vrhunac Grupe, istaknuto je na predstavljanju.

Dva manja nogometna igrališta na krovu čine posebnost Centra Projekt je trenutačno u fazi planiranja, pri čemu su već dostupne prve dozvole. Realizacija slijedi u dvije godine od početka gradnje, istaknuo je Martin Kutschera, izvršni direktor investicijskog fonda MOF Immobilien AG. No, prije samog početka radova moraju se pribaviti i sve ostale potrebne dozvole, a Grad započeti dogovorenu izgradnju prometnice. Brzina realizacije će, u konačnici, ovisiti upravo o nastavku odlične suradnje investitora i gradske uprave. (D.B.)

J

edna od perjanica prilično očerupane hrvatske metaloprerađivačke industrije, požeški Color Emajl ove godine obilježava 30 godina od osnutka. Više od 500 radnika ove proizvodne tvrtke svoj je rođendan obilježilo otvaranjem no-

Od osnivanja Color Emajla prije 30 godina do danas ni jedna plaća nije kasnila vog pogona iz segmenta proizvodnje dimovodnih cijevi. Kako je za Privredni vjesnik objasnio Goran Šutalo, predsjednik Uprave i vlasnik Color Grupe, riječ je o investiciji vrijednoj oko 70 milijuna kuna. Otvoren je novi pogon emajlirnice – pogon za emajliranje polugotovih dimovodnih elemenata, kao i automatskog regalnog skladišta. Riječ je o prvom takvom skladištu u Hrvatskoj koje je u potpunosti automatizirano i robotizirano, a u kojem se zadavanjem određe-

nih funkcija izdvaja roba.

Ovaj novi pogon i skladište protežu se na oko 6000 četvornih metara.

Kako je počelo Inače, Color Emajl je nastao 1984. godine kao mala zanatska radionica, odnosno servis za popravak kućanskih aparata.

“Brzo se pokazalo kako valja nešto i proizvoditi, te je započela proizvodnja protutegova i kada za veš-mašine. U završnoj obradi te je proizvode trebalo emajlirati i otuda naziv tvrtke –

kolor emajl. S vremenom smo zapostavili emajlirnicu i s proizvodnjom otišli u drugom smjeru. Započeli smo s proizvodnjom dimovodnih cijevi, a kada smo upoznali to tržiše – počeli smo raditi kamine”, objašnjava Šutalo.

Sada u Color Emajlu, koji je u međuvremenu prerastao u Color Grupu, proizvode više od 60 različitih modela kamina koji se razlikuju po nizu dizajnerskih, ali i tehnoloških elemenata. Tako veliki asortiman rezultat je tržišnih zahtjeva budući

Skupi apsurdi hrvatskih pravila Među inim apsurdima hrvatskog zakonodavstva i raznih pravila, Šutalo izdvaja primjer gdje se određenim pravilima građevinska dozvola za objekt odgovarajuće kvadrature nekog proizvodnog pogona uvjetuje izgradnjom pripadajućih parkirališnih mjesta.

“Naše regalno skladište ima nekoliko tisuća kvadrata, ali ono je potpuno automatizirano i u njemu ne radi ni jedan čovjek. Kome će onda trebati ta silna uvjetovana mjesta za parking? Pa, gospodo, ja ne radim trgovački centar nego proizvodnju! Istovremeno, to isto skladište mora imati toliko i toliko hidranata. Tko će se njima koristiti kada u to isto skladište zbog automatiziranosti i robotiziranosti ne smije ući čovjek?

To su samo neki od apsurda autora hrvatskih propisa koji uopće ne prate konkretnu situaciju nego se slijepo drže nekih pravila koja u stvarnom životu zaista nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, to sve skupa silno košta”, kaže Goran Šutalo.

7

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 532 radnika 30 god

Hrvati na najznačajnijem sajmu

Brodograditelji u Hamburgu

zaposleno u Color Grupi

- topla zima to proizvoda plasiramo u izvoz gdje se sve isporučeno na vrijeme plaća. U tome je sjednik Uprave i vlasnik Color Grupe koja je prošlu godinu završila sa 150 milijuna recept uspješnog poslovanja. Najjači kupci su nam Skandinavci, potom Njemačka i Francuska, a sada idemo i na englesko tržište. Prema tom kriteriju, Color Emajl je u Europskoj uniji prisutan već 15 godina”, ističe Šutalo.

da svako tržište ima svoje specifične zahtjeve, a u Color Emajlu ih nastoje maksimalno ispuniti. U Francuskoj i Italiji preferiraju kamine s ložištima od keramike, dok Englezi, Nijemci i Skandinavci više vole prirodni kamen ili kamen u imitaciji drveta. Nedugo nakon prvih proizvodnih početaka, u Color Emajlu su stjecajem tadašnjih okolnosti bili priseljeni baviti se i trgovačkom djelatnošću.

“U vremenima velike inflacije potkraj osamdesetih godina, spasili smo

se otvaranjem trgovine kako bi od inflacijskog obezvređivanja koliko-toliko izvukli vrijednost već plasiranih proizvoda. Kasnije sam shvatio da proizvodnja ne može ići zajedno s trgovinom pa smo osnovali posebnu tvrtku – Color Trgovina. Danas imamo šest maloprodajnih objekata u Slavoniji, a kada dođu bolja vremena, planiramo širiti trgovačku mrežu”, kaže Šutalo.

Na pitanje, kako je moguće pozitivno i još razvojno poslovati u segmentu proizvodnje u da-

našnjim hrvatskim kriznim gospodarskim uvjetima, Šutalo kaže kako je jedina kriza koja pogađa Color Emajl – topla zima!

“Kada bi se dogodile zaredom dvije tople zime, onda bi vjerojatno doživjeli puna skladišta. Čim je hladno, naši proizvodni kapaciteti ne uspiju pokriti potražnju. Što se hrvatske krize tiče, mi ne znamo što je to, jer oko 95 posto proizvoda plasiramo u izvoz gdje se sve isporučeno na vrijeme plaća. U tome je osnovni

Nema razvoja proizvodnje bez dobrog školstva

Ako želimo u Hrvatskoj razvijati proizvodnju, onda bi prvi i temeljni potez trebao biti približavanje znanosti i proizvodnje. Odnosno, školstvo približiti struci. Nedopustivo je da se neki budući majstor, tokar, alatničar ili zavarivač, u strukovnoj školi tri ili četiri dana u tjednu bavi teorijom, a samo jedan dan provede u praktičnom radu. Takvo školovanje ne koristi ničemu. Slično vrijedi i za buduće inženjere. Ako oni tijekom studiranja nisu u neposrednom kontaktu s modernom tehnologijom i proizvodnjom – to nije dobro. Tako se ne radi u razvijenim europskim društvima kojima je stalo do razvoja proizvodnih djelatnosti, upozorava Goran Šutalo.

Najbolja prezentacija na sajmovima Budući da se radi o specifičnim proizvodima koji ne spadaju u robu široke potrošnje, najbolja mjesta prezentacije i promocije kamina su nastupi na specijaliziranim sajmovima u Frankfurtu i Veroni koji su ujedno i najveći europski sajmovi kada je riječ o grijanju i pratećim proizvodima.

“Ovi specijalizirani sajmovi su mjesta gdje se okupljaju naši kupci i gdje možemo prezentirati svoje proizvode. Najbolje se promoviramo u neposrednoj usporedbi s drugim proizvođačima.

Tamo se jasno vide sve naše prednosti, kvalitete i dizajn naših proizvoda”, ističe Šutalo dodajući kako su u Color Grupi prošlu godinu zaključili s oko 150 milijuna kuna prometa. Naravno, ostvarena dobit uložena je u novu tehnologiju, u nove strojeve, ali i u nova radna mjesta. Trenutačno su u Color Grupi zaposlena 523 radnika, a nakon punog početka rada novih pogona zaposlit će se još najmanje 20 radnika. Pored odličnih izvoznih rezultata, o dobrom radu ove požeške tvornice najbolje govori podatak kako od njena osnivanja prije 30 godina do danas - ni jedna plaća nije kasnila.

Na SMM-u, najvećem i najznačajnijem europskom sajmu brodogradnje i pomorske industrije, od 9. do 12. rujna u njemačkom Hamburgu svoje je proizvode predstavilo 10 hrvatskih tvrtki, a usluge prezentirao i Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod iz Zagreba Ruđer Friganović održao je kratki sastanak s izvršnim tajnikom brazilskog udruženja brodograditelja Sinaval Sergiom Lealom u vezi s nastavkom suradnje započete posjetom brazilskih brodograditelja Hrvatskoj i organizacije uzvratnog posjeta hrvatskih brodograditelja Brazilu. Tijekom tog posjeta očekuje se potpisivanje sporazuma o suradnji dviju organizacija, priopćeno je iz Službe za komunikacije i

izdavaštvo HGK-a.

Važno je spomenuti kako je brazilsko tržište iznimno interesantno jer njihove potrebe višestruko nadmašuju njihove brodograđevne proizvodne kapacitete, posebice u dijelu off-shore objekata.

I direktori prodaje u tvrtkama TTK i Adria Winch ističu kako su im specijalizirani sajmovi kao što je SMM, uz dobru pripremu izlaganja, od iznimne važnosti za poslovanje jer na jednom mjestu u nekoliko dana obave poslovne razgovore s partnerima iz cijelog svijeta i uspostave nove kontakte. (B.O.)

sajam investicija, industrije i usluga

Gradovi i regije – generatori razvoja

Na Zagrebačkom velesajmu od 17. do 20. rujna održava se međunarodni sajam investicija, industrije i usluga Gradovi i regije – generatori razvoja.

Misija tog summita je umrežavanje tržišnih i javnih sudionika u cilju poticanja hrvatske izvozne i investicijske konkurentnosti te pozicioniranja u europskim i globalnim okvirima.

Ovaj skup je i match making mjesto na kojem će se povezati investicijska ponuda i potražnja, razmijeniti iskustva najbolje europske prakse i prezentirati razvojni projekti jedinica lokalne samouprave i poduzetnika.

Za vrijeme sajma održat će se nekoliko međunarodnih panela i konferencija čije su središnje teme investicijski projekti, industrijske i regionalne razvojne politike, programi zaustavljanja trenda iseljavanja radno sposobne populacije, učinkovito korištenje energetskih resursa, mogućnosti i načini korištenja sredstava EU fondova...

Marina Pavković, direktorica Zagrebačkog velesajma, istaknula je kako se ovim trodnevnim događajem Zagreb želi pozicionirati na karti europskih metropola u kojima se raspravlja o relevantnim poslovnim temama.

Sajam se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i ministarstava gospodarstva, poduzetništva i obrta te regionalnog razvoja i fondova EU-a. (B.O.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 8,5 mlrd € do 2020. god

mogli bi potrošiti hrvatski građani i poduzetnici (uz dobre programe)

( više od 50 mlrd € plasirano lani preko fondova

Kohezijski forum u Bruxellesu

I dalje vrijedi: pomozi si sam, pa će i Europa pomoći Proračun kohezijske politike Europske unije za idućih šest godina iznosit će oko 352 milijarde eura. Tim novcem EU će poticati investicije, konkurentnost, podupirati otvaranje radnih mjesta, a financirat će se i brojni programi za pomoć malim i srednjim tvrtkama te ulagati u razvoj i istraživanje pojedinih proizvoda i inovacija Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ad sa strane slušate dvojicu stručnjaka za europske fondove kako govore o svom poslu, pomislit ćete: ovi nisu s ovog svijeta. Alokacija, konvergencija, akreditacija... i slični pojmovi brzo će dosaditi svakome izvan tog društva.

Ljude treba još više potaknuti da se aktiviraju, pripreme projekte i jave na natječaje No isplati se naučiti taj “sleng”. Proračun kohezijske politike Europske unije, u što spadaju europski fondovi, za idućih šest godina iznosit će oko 352 milijarde eura.

Prilika za nezaposlene Tim novcem EU će nastojati smanjiti razlike u razvijenosti među europskim regijama. Poticat će investicije, konkurentnost, podupirati otvaranje radnih mjesta, osobito za mlade radnike. Financirat će se brojni programi za pomoć malim i srednjim tvrtkama, ulagat će se u razvoj i istraživanje pojedinih proizvoda i inovacija. Pripreme li dobre programe, hrvatski građani i poduzetnici do 2020. godine mogu na taj način prikupiti i potrošiti 8,5 milijardi eura. Šalu o nerazumljivom rječ-

Partnerski sporazum s Hrvatskom u završnoj fazi Europska komisija potpisala je već 16 “partnerskih sporazuma” s članicama. U sporazumima se definiraju strateška područja u kojima će se dodjeljivati novac iz fondova. Ministar Grčić je u Bruxellesu razgovarao o hrvatskom sporazumu koji je u završnoj fazi i trebao bi biti dovršen za nekoliko tjedana. Uz ostalo razgovaralo se o cestovnoj infrastrukturi pa se doznaje da EU podupire spajanje dubrovačkog područja cestovnim spojem. No hoće li to biti mostom do Pelješca, još nije sigurno. Radit će se dodatne studije, iako je preliminarna analiza pokazala prednosti gradnje mosta. Sporazum i modeli korištenja fondova otvorit će i brojne druge mogućnosti za projekte koji mogu povećati zaposlenost i pridonijeti ekonomskom rastu. niku fondovskih stručnjaka ispričala je Vera Jourova, ministrica za regionalni razvoj Češke, na prošlotjednom 6. kohezijskom forumu koji je u Bruxellesu organizirala Europska komisija. Forum se organizira svake tri godine i tu se analiziraju efekti investiranja europskog novca, raspravlja o sektorima koji bi trebali imati prioritet... Uz vodeće ljude Europske komisije, s Joseom Barrosom i

njegovim timom na odlasku - jer stiže novi sastav s Jean-Claudeom Junckerom na čelu - na Forumu su sudjelovali i brojni ljudi s terena: čelnici regija, agencija, predstavnici nacionalnih ministarstava preko kojih se dodjeljuje fondovski novac...

Dotakli su se i potrebe za jednostavnijim rječnikom. Ljude treba još više potaknuti da se aktiviraju, pripreme projekte i jave se na natječaje. U Europi

25 milijuna ljudi traži posao i ovo im može biti jedna prilika. Neki forumaši smatraju da bi trebalo pojednostaviti i procedure za povlačenje novca, dok se drugi boje da bi to moglo povećati prilike za prijevare. “Poduzetnik sa 50 zaposlenih vrlo često nema vremena ispunjavati sve te formulare. A takvi si poduzetnici često ne mogu priuštiti skupog konzultanta”, rekao je Garrelt Duin, ministar gospodarstva i

energetike njemačke regije Sjeverne Rajne i Vestfalije.

Dosadašnji europski povjerenik za regionalnu politiku i fondove Johannes Hahn kaže da će uvijek biti pogrešaka u dodjeli i korištenju novca, no vjerojatnost velikih prevara vrlo je niska. U odjelima za fondove gotovo 20 posto ljudi radi na provjeri kako se troši novac. “U velikim poduzećima u kojima sam nekad radio, na kontrolama tokova novca nije radilo više od nekoliko postotaka zaposlenih”, rekao je Hahn.

Europski kohezijski fondovi odigrali su važnu ulogu u proteklim kriznim godinama. Javne investicije u EU-u pale su od 2009. za 20 posto, pa je u mnogim zemljama dotok novca iz fondova nadomjestio manjak državnih investicija. Primjerice, u Slovačkoj je u prošle dvije godine 90 posto javnih investicija isplaćeno iz kohezijskih fondova, u Mađarskoj 80 posto, u Portugalu više od 50 posto. Od 270 milijardi eura javnog novca investiranog prošle godine u EUu, preko fondova je plasirano više od 50 milijardi eura.

Hrvatski problemi U idućem razdoblju posebna će se pažnja posvetiti ulaganju u programe razvoja i istraživanja, jačanja konkurentnosti, učenja za poduzetništvo i slične vještine. Taj prijelaz s investicija u fizičku infrastrukturu prema ulaganju u kvalitetu poslovanja po-

zdravio je u svojoj raspravi na Forumu i Branko Grčić, hrvatski ministar za regionalni razvoj. Opisao je i neke od teškoća s kojima se Hrvatska susreće u privlačenju novca: od nedostatka iskustva i znanja za pisanje programa, do odljeva stručnih ljudi na bolje plaćena radna mjesta. Nije to samo hrvatski problem. I Vera Jourova je iskreno izjavila da je Češka prošlih godina jako kasnila u apsorpciji (još jedan fondovski termin!) i to želi popraviti u idućem razdoblju.

U razgovorima s predstavnicima Europske komisije i tijela nadležnih za fondove stječe se dojam da nisu pretjerano kritični prema hrvatskim sposobnostima za pisanje programa i privlačenje novca.

Ističu pozitivne primjere

Europski kohezijski fondovi odigrali su važnu ulogu u proteklim kriznim godinama i podsjećaju da su i druge zemlje imale svojih neprilika u tom procesu. Pri kreiranju i ocjenjivanju sektora koji će se financirati Hrvatskoj se daju ocjene, primjedbe, požurnice... slično kao i tijekom pretpristupnih pregovora.

Stoga bi se mogla ponoviti izreka koja se mogla čuti među pregovaračima na početku tog procesa. Glasila je: “Pomozi si sam, pa će ti i Europa pomoći”.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 85.000 radnih mjesta trebalo bi se otvoriti do 2020.

Sjednica hrvatske vlade

Prehrana i namještaj među strateškim industrijama Domaća će industrija proizvoditi proizvode veće dodane vrijednosti. Time će se postizati veća konkurentnost i na inozemnim tržištima što je od iznimne važnosti u uvjetima globalizacije, navodi se u industrijskoj strategiji Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rehrambena i industrija namještaja ipak su u industrijskoj strategiji uvršteni u skupinu pokretača, odnosno, strateških industrija koje će se posebno poticati i od kojih se očekuje da svake godine ostvare rast poslovanja od barem pet posto.

Predstavljajući novu industrijsku strategiju na prošlotjednoj sjednici Vlade, ministar gospodarstva Ivan Vrdo-

Deficit proračuna u prvih šest mjeseci od 7,9 milijardi kuna predstavljao je 2,4 posto BDP-a ljak rekao je da prehrana i namještaj prema svim djelatnostima koje obuhvaćaju možda ne ulaze u cijelosti u skupinu pokretača gospodarstva. Ali nakon primjedbi upućenih u devetomjesečnoj raspravi o strategiji, uočena je njihova uloga u hrvatskom gospodarstvu, osobito u rastu izvoza pa su

uvršteni u strateške industrijske grane.

Rast industrije 2,8 posto godišnje Ostale strateške grane, od kojih se očekuje pokretanje industrijske renesanse, su farmaceutska industrija, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda. Na njih se naslanja i djelatnost računalnog programiranja. Među strateškim djelatnostima su i proizvodnja strojeva i opreme te proizvodnja električne opreme.

Nakon detaljne analize pojedinih djelatnosti, u industrijskoj strategiji se objašnjava da su među pokretače uvrštene djelatnosti koje odlikuje značajna razina izvoza. Mjerama industrijske politike koje će se na njih usmjeriti postići će se pozitivni utjecaji i na cjelokupnu strukturu industrije, navodi se u strategiji. Dodaje se da će domaća industrija proizvoditi proizvode veće dodane vrijednosti. Time će se postizati veća konkurentnost i na inozemnim tržištima što je od iznimne važnosti u uvjetima globalizacije.

Prema Vrdoljakovim

riječima, usmjeravanje industrijske politike na temelju prihvaćene strategije trebalo bi do 2020. godine dovesti do otvaranja 85.000 radnih mjesta.

Očekuje se da bi 30 posto novih radnika imalo visoku stručnu spremu. Industrija bi trebala rasti 2,8 posto godišnje. A godišnji izvoz bi na kraju idućeg šestogodišnjeg razdoblja trebao biti 30 posto veći, s modernijom strukturom.

Hrvatski drvni klaster izrazio je zadovoljstvo uvrštavanjem industrije namještaja među strateške industrije. “To je veliki poticaj da radimo još bolje. Ove godine je drvna industrija ostvarila rast od 23 posto i suficit od 334 milijuna dolara. Finalni proizvodi sada čine 55 posto izvoza”, priopćeno je iz Klastera.

Podbacili prihodi od PDV-a Kako se i male promjene u gospodarskim kretanjima odražavaju na prihode državnog proračuna, pokazao je ministar financija Boris Lalovac. U prvih šest mjeseci ukupni prihod državnog proračuna iznosio je 55,9 milijardi kuna, a rashodi 63,8

HGK pozdravlja konačnu verziju strategije Drago nam je da je Vlada prehrambenu industriju i industriju namještaja svrstala među strateške djelatnosti. Cijenimo napore Ministarstva poljoprivrede koje je svojim stavovima i prijedlozima tome pridonijelo, rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. Radi se o proizvodnjama temeljenim na nacionalnim resursima, izvozno orijentiranim, koje moraju biti prioritet državne ekonomske politike. Osim proizvodnje hrane i namještaja, dobrim rezultatima cijelog sektora pridonose i djelatnosti proizvodnje pića, duhanskih proizvoda te prerada drva i proizvoda drva (proizvodnja parketa, stolarije...), koje nisu uvrštene u strateške djelatnosti. Očekujemo da će se kod revizije industrijske strategije pratiti i ove djelatnosti i na osnovi mjerljivih pokazatelja kreirati nacionalne gospodarske politike te provoditi zajedničke politike EU-a, rekla je Božica Marković. milijardi kuna. Deficit proračuna od 7,9 milijardi kuna predstavljao je 2,4 posto BDP-a. Da nije bilo prebacivanja novca iz mirovinskog fonda za beneficirane korisnike te nešto većeg prihoda od trošarina, jaz prihoda i rashoda bio bi i veći. Znatno je, za 6,8 posto, podbacio najvažniji prihod, onaj od poreza na dodanu vrijednost.

No u kolovozu je i proračunu zasjalo malo sunca. Prihodi su bili veći od rashoda. Uz taj suficit počeo je i snažniji priljev PDV-a pa je i zaostatak smanjen na samo 0,8

posto. Nakon osam mjeseci deficit je porastao na prihvatljivijih 8,4 milijarde kuna. Lalovac je otkrio još jedan zanimljiv podatak: prihodi lokalnih proračuna u prvom dijelu godine ostvarili su suficit od ukupno milijardu kuna. Tako se i Vlada može sigurnije upustiti u promjenu poreza na dohodak kojim će povećati neoporezivi dio plaće. Rast plaća ostvarit će se na račun prihoda lokalnih jedinica, ali prema Lalovčevim riječima, one imaju pristojan rast prihoda kojim mogu amortizirati dio gubitka.

9

*vijesti Pola stoljeća Metroa Tvrtka Metro Cash&Carry, usmjerena na razvoj malog i srednjeg poduzetništva, proteklog je tjedna proslavila 50. obljetnicu poslovanja. U Hrvatskoj je počela poslovati krajem 2001., a trenutačno ima 10 veleprodajnih centara. Metro planira daljnje širenje u nas, ponajprije s konceptom veleprodajnih centara usmjerenih prema HoReCa kupcima. U povodu pola stoljeća poslovanja, Metro je napravio projekt Zvijezda zajednice, čime se htjelo ukazati na poduzetnički duh pojedinaca koji se bave i humanitarnim radom. Između 10 finalista najboljim je proglašen Miroslav Vrankić iz tvrtke E-glas.

Rast broja zaposlenih U srpnju je Hrvatska imala ukupno 1,370.291 zaposlenu osobu ili za 0,6 posto više (8781 osoba) u odnosu na lipanj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj razini nastavljen je pad broja ukupno zaposlenih u nas, i to po stopi od 1,9 posto. Tako je njihov broj u srpnju bio manji za 27.164 zaposlene osobe u odnosu na isti mjesec u 2013. godini. Srpanj je peti mjesec zaredom u kojem je rasla zaposlenost na mjesečnoj razini.

Startup osigurao investiciju Zagrebački startup Madbarz (fitness aplikacija za treniranje) osigurao je in-

vesticiju od mađarskog fonda Traction Tribe kojom potvrđuju procjenu vrijednosti od 6,8 milijuna kuna. Dobivena sredstva namjeravaju utrošiti na proširenje tima, gdje će prioritet imati programeri. Planovi Madbarza u najbližoj budućnosti su globalni izlazak na sve web i mobilne platforme, osvajanje tržišta kao i razvoj cjelokupnog Madbarz brenda.

10 PREDSTAVLJAMO

( 2010. god

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 3 zaposlena

započeo Zimo portal

ima Atelier Estetica

ZIMO DIGITAL, VARAŽDIN

Atelier Estetica, Zagreb

U biznisu treba biti strpljiv

Ostat ću lijep i mlad Hrvatska je relativno jeftina zemlja za outsourcing, a nudimo kvalitetnu uslugu. Stoga je vanjskim klijentima dobro raditi u Hrvatskoj, smatra Saša Fišter

T

vrtka Zimo Digital bavi se razvojem web stranica i mobilnih aplikacija, te pod sobom ima tehnološki portal www.zimo. dnevnik.hr, koji odnedavno surađuje s medijskom kućom NovaTV. Saša Fišter, glavni izvršni direktor Zimo Digitala, kaže kako su u tvrtki sada zaposlene tri osobe. “No radimo s više kompanija s kojima zajednički nudimo usluge iz tih područja. Sa Zimo portalom započeli smo 2010. godine. Kasnije smo krenuli s razvojem web stranica, te na kraju mobilnih aplikacija. U međuvremenu smo imali i nekoliko vlastitih proizvoda. U prosincu 2012. osnovana je tvrtka Zimo Digital kao nastavak tadašnje udruge Communication”, ističe.

Ideja o razvoju web stranica, kaže Fišter, razvila se u samim počecima poslovanja. I sam je radio na prvoj inačici Zimo portala, a ubrzo su uslugu razvoja web stranica ponudili i drugima, što je u početku donijelo novac dostatan za održivost tadašnje udruge.

“Kasnije smo se ozbiljnije počeli baviti razvojem weba. Danas iza sebe imamo velik broj projekata među kojima bih izdvo-

Rast poslovanja Fišter vidi jedino u IT sektoru jer je najjednostavnije izvoziti softver jio Golf Park Dubrovnik, te agenciju IM&C, meni možda dva najdraža projekta”, dodaje. Širenje u svijet Kao i svaka tvrtka koja postoji već nekoliko godina na tržištu, tako i Zimo Digital nastoji surađivati s inozemnim tvrtkama. “A to nam je ove godine pošlo za rukom, pa ćemo tako uskoro početi s razvojem mobilnih aplikacija za jednu veliku francusku kompaniju”, naglašava Fišter dodajući kako su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj prilično teški.

“No ako se nauči održati posao u Hrvatskoj, vjerujem da se to može učiniti i bilo gdje u svijetu”, smatra on.

Rast poslovanja Fišter vidi jedino u IT sektoru jer je najjednostavnije izvoziti softver. “Hrvatska je relativno jeftina zemlja za outsourcing, a nudimo kvalitetnu uslugu. Stoga mislim kako je dobar potez raditi u Hrvatskoj za vanjske klijente. Plaćanje je puno bolje, zarada je veća i svi imaju korist od toga”, kaže.

Fišter nastavlja kako valja pratiti što radi konkurencija, ali se ne treba previše oslanjati na nju jer to može snažno utjecati na poslovanje. “Dakle, treba raditi svoj posao i pustiti njih da rade svoj”, naglašava.

Među planovima tvrtke ističe širenje na inozemna tržišta te neke veće poslovne aktivnosti o kojima zasad ne može reći ništa više. “Kao sve drugo u životu, tako i razvoj tvrtke traje godinama. Zapošljavat ćemo po potrebi. Nećemo se zaletavati u neke stvari koje ne trebamo. Jednom smo već napravili tu grešku i nećemo je ponoviti. U biznisu treba biti strpljiv, a to nikad nije lako ni jednostavno”, zaključuje Fišter. (B.O.)

Ciljano tržište nisu samo klijenti kozmetičkih salona, nego i sami kozmetičari. Upravo njima namijenjena je čitava paleta aparata za nekirurško pomlađivanje

U

samom središtu Zagreba, u slikovitom prolazu Sestara Baković, osvanula je još jedna ploča s natpisom tvrtke. Atelier Estetica osnovala je u lipnju Slavica Bosnić, inače diplomirana pravnica. Nakon 17 godina rada u Italiji odlučila je pokrenuti poslovanje u domovini, koje će ujedno biti ishodište za regionalno poslovanje njezine tvrtke.

No, ovu poduzetnicu u Hrvatsku nije privukla nostalgija nego uvjerenje da naša zemlja nudi izvrsnu priliku za širenje posla. Posebice u domeni koju obuhvaća njezin posao – a to je ponuda estetskih tretmana uz pomoć najmodernije aparature.

“U Zagrebu sam posao pokrenula nakon što sam dobila zastupstvo tvrtke Estetica Italia, i to za sve zemlje bivše Jugoslavije. Estetica Italija se već 30 godina bavi aparatima za estetiku, medicinu i fizioterapiju”, objašnjava Slavica Bosnić.

Neinvazivne metode su postale jako popularne, kaže, jer daju izvrsne rezultate, a jednako im se

često podvrgavaju i muškarci i žene.

“Imperativ je ovoga doba ostati što dulje lijep i mlad. Pogledajte samo koliko je svuda pala potrošnja, a istodobno je sektor ljepote u ekspanziji! Nije to neobično, jer vani vas danas i za posao traže fotografiju. Važno je da ste njegovani”, kaže vlasnica Ateliera Estetica.

I sredstva iz EU-a Budući da je u Zagrebu već imala prostor na atraktivnoj lokaciji, ulaganja u pokretanje tvrtke nisu premašila 50.000 eura i u najvećoj su se mjeri svela na troškove za kupnju opreme te uređenje interijera. “Registracija tvrtke je išla jako brzo.

Namjeravamo se uskoro natjecati i za bespovratna sredstva Europske unije.

Hrvatska je zbog ulaska u EU postala vrlo zanimljiva jer nudi i takve prilike”, kaže Slavica Bosnić.

Njezino ciljano tržište nisu samo klijenti kozmetičkih salona, nego i sami kozmetičari. Upravo njima namijenjena je čitava paleta aparata za nekirurško pomlađivanje lica i ti-

jela, uklanjanje suvišnih naslaga masnoće, celulita, strija i slično.

Kroz prezentacije aparata za mikrodermoabraziju, ultracontour, radiofrekvenciju, presoterapiju Atelier Estetica približit će se tržištu koje čine profesionalci s područja ljepote. A salon za “obične”

Neinvazivne metode daju izvrsne rezultate, a koriste ih jednako i muškarci i žene klijente već uspješno radi.

Tu je već troje zaposlenih, a taj broj će, najavljuje vlasnica, uskoro rasti. “U Hrvatskoj ima puno pozitivnih stvari”, smatra ona.

Kaže kako joj je obrazovanje u Hrvatskoj, gdje je položila i pravosudni ispit, veoma pomoglo u karijeri u inozemstvu, a sada će joj iskustva iz inozemstva pomoći na domaćem tržištu. Na koje je Slavica Bosnić, uz mnogo ljepote, odlučila unijeti i dozu toliko potrebnog optimizma. (A.M.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 50 domaćih optičara ( oko 80 mil € tvori grupaciju Lider Optike

prihodi od maloprodaje optike u Hrvatskoj prije krize

Udruženje obiteljskih optika u Hrvatskoj

Zbijanje redova pred stranom konkurencijom Grupacija je osnovana s ciljem zajedničkog djelovanja na tržištu, kao i prema dobavljačima i kupcima.

Koordinator je tvrtka Malens, a svi ostali vlasnici očnih optika odlučuju o svim bitnim stvarima za grupaciju, i to po demokratskom principu - jedan subjekt, jedan glas Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

edeset obiteljskih optika koje djeluju na području cijele Hrvatske početkom lipnja udružile su se u grupaciju pod nazivom Lider Optike. Cilj tog udruživanja bilo je zajedničko djelovanje na tržištu, zatim zajedničko djelovanje prema dobavljačima kao i kupcima za koje optike žele osigurati povoljne cijene, visoku kvalitetu proizvoda i usluga te im omogućiti korištenje ostalih pogodnosti poput zajedničkih jamstava na kvalitetu optičkih proizvoda.

Govoreći o nastanku ideje o objedinjavanju obiteljskih optika, Marko Teodorović, direktor Lider Optika, rekao je kako su analizom hrvatskog tržišta vlasnici svih tih optika zaključili kako bi se u Hrvatskoj mogao primijeniti već iskušani model tzv. buying grupe koja postoji na stranim tržištima. Takav model uspješno funkcionira već gotovo 50 godina na francuskom tržištu. “Naša analiza je pokazala da preduvjeti za to postoje, primjerice usitnjenost tržišta koje stvara prostor za objedinjavanje proizvođača kroz koje se pak stvara i jača pregovaračka pozicija s dobavljačima koji imaju relativno zamjenjivu robu”, istaknuo je Teodorović. Dodao je kako su Lider Optike grupacija, ali ne u klasičnom smislu gdje po-

stoji jedna pravna osoba koja je vlasnik svih članica. U slučaju Lider Optika riječ je o jednoj pravnoj osobi, a to je tvrtka Malens koja ima ulogu koordinatora grupe, a svi ostali vlasnici očnih optika odlučuju o svim bitnim stvarima za grupaciju, i to po demokratskom principu - jedan subjekt, jedan glas. Teodorović je pojasnio kako su ugovorima definirana osnovna pravila grupacije kao i prava i obveze svake članice.

Dva smjera djelovanja na stranim tržištima Lider Optike na domaćem tržištu namjeravaju i dalje harmonizirati i integrirati svoj marketing, a sve to kako bi postali prepoznatljivi na tržištu. “U planu su neke inovacije koje će pružiti još više vrijednosti našim kupcima, pored

već ponuđenih povoljnosti, primjerice mogućnosti reklamacije proizvoda u bilo kojoj Lider Optici, bez obzira u kojoj je obiteljskoj optici kupljen, ali ona mora biti u sastavu naše grupacije”, istaknuo je Teodorović. Na upit Privrednog vjesnika na koji će način nastupati na stranim tržištima, rekao je kako će na tom području ići u dva smjera.

Pojasnio je kako su tržišta regije u sličnoj situaciji poput hrvatskog, te postoje jednaki strateški razlozi da se i tamo dogodi udruživanje obiteljskih optika.

Iz te perspektive smatraju kako poslovna logika nalaže širenje Lider Optika u regiji prema već iskušanom receptu u Hrvatskoj.

Time namjeravaju postići daljnje jačanje grupacije, što je nužno za tržišnu

Pad prihoda maloprodaje optike Lider Optike imaju oko 10 posto tržišnog udjela, a taj udio namjeravaju povećati na 30 posto. To bi ovu grupaciju pozicioniralo na dobro mjesto na tržištu te joj omogućilo učinkovitiju zaštitu od stranih lanaca. Na francuskom tržištu optike te “buying” grupe drže više od 50 posto udjela te se vrlo učinkovito bore protiv lanaca multinacionalnih korporacija. Nažalost, zasad još uvijek ne postoji jedinstveni izvor statističkih podataka za hrvatsko tržište optike. Ipak, zadnja procjena tržišta prihoda od maloprodaje optike u našoj zemlji, prema raznim izvorima i iz doba prije gospodarske krize, iznosi oko 80 milijuna eura. Lider Optike procjenjuju kako se trenutno uprihođuje oko 60 posto od toga iznosa.

utakmicu s velikim stranim lancima.

Na ostalim stranim tržištima, posebice onima u Zapadnoj Europi, Lider Optike vide veliki izvor potencijalnih kupaca u kontekstu medicinskog turizma. “Činjenica je da su naši optičari jednako stručni kao kolege iz Zapadne Europe, ali su naše cijene bitno povoljnije od njihovih. Dakle, radit ćemo na tome da privučemo strane turiste u obiteljske optike iz sastava Lider Optika te im kroz suradnju s njihovim zdravstvenim osiguranjima smanjiti prepreke za ostvarivanje njihovih prava”, naglasio je Teodorović.

Prijetnja su velike kompanije No na malom tržištu poput hrvatskog problem je konkurencija. Tako je kod nas već prisutan jedan veliki talijanski lanac optika koji djeluje kao franšiza. S obzirom na to da je taj lanac u vlasništvu jednog od najvećih svjetskih proizvođača dioptrijskih okvira i sunčanih naočala - Luxottica Grupe, koja osim toga ima više od 7000 optika u svijetu, u Lider Optikama smatraju kako se situacija na tržištu može vrlo brzo promijeniti. No ta će promjena, prema mišljenju Teodorovića, biti vrlo nepovoljna za male obiteljske optike koje se neće moći nositi s tako velikom i jakom tvrtkom. Osim toga, prijetnja poslovanju Lider Optika

je i drugi lanac, Grand Vision, koji ima gotovo 5000 optika u svijetu i prakticira kupovinu lokalnih optika. “Te kompanije bi vrlo brzo mogle pokoriti hrvatsko tržište jer imaju sve preduvjete za to, a to su veliki financijski resursi, uhodani poslovni mo-

Jedina šansa za opstanak hrvatskih obiteljskih optika upravo je ujedinjavanje, kaže Teodorović del, jaki brendovi i marketing te neusporedivo jača pregovaračka snaga s dobavljačima. Jedina šansa za opstanak hrvatskih obiteljskih optika upravo je ujedinjavanje kroz Lider Optike”, kaže Teodorović.

Iako donekle pratimo svjetske trendove u području optike, ipak u nekim dijelovima prilično zaostajemo, dodaje Teodorović. Pritom napominje kako se to posebice odnosi na prilagođavanje novim europskim tržišnim uvjetima. Naime, u zadnjem desetljeću došlo je do značajnog okrupnjavanja proizvođača optičkih proizvoda. Zbog toga su se i maloprodajni lanci počeli okrupnjavati kako bi zadržali pregovaračku poziciju s dobavljačima.

Nažalost, napominje Teodorović, na našem tržištu svijest o tome zasad je još uvijek vrlo niska.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

Konferencija o održivoj energetskoj i ekološkoj budućnosti

Ključ je u rukama lokalne zajednice

( 216 mil kn

uprihodila Zračna luka Split u 2013.

Lukša Novak, direktor Zračne luke Split

Rekordni rezult Budući da postojeći terminal može primiti 1,2 milijuna putnika, dogradnju putničkog terminala koji će se nadograditi za još 35.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Jedan od rezultata projekta RE-SEEties je integrirana strategija i provedbeni projekti gospodarenja energijom i otpadom u Ivanić Gradu

G

radovi imaju dužnost da odgovornim odlukama omoguće budućim generacijama sigurnu i održivu energetsku i ekološku budućnost, zaključak je to završne konferencije Energija i zaštita okoliša – Ususret održivoj budućnosti održanoj proteklog tjedna u Zagrebu. Na konferenciji su se predstavili i rezultati projekta održivog strateškog planiranja u gradovima Jugoistočne Europe - RESEEties. U dvogodišnjem projektu vrijednom 2,25 milijuna eura sudjelovalo je osam zemalja uključujući i Hrvatsku s ciljem rješavanja problema

Prema procjenama, u EU-u 75 posto ukupne energije potroši se u urbanim područjima neučinkovitog korištenja prirodnih resursa u europskim gradovima. Projekt se provodio uz potporu Europske unije u sklopu Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu.

Jedan od rezultata je integrirana strategija i provedbeni projekti gospodarenja energijom i otpadom u Ivanić Gradu.

Stopa recikliranja u nas samo četiri posto U Hrvatskoj je u 2013. godini bilo proizvedeno oko 370 kilograma komunalnog otpada po stanovniku godišnje, a europski prosjek je oko 500 kilograma. Iz usporedbe stope recikliranja koja u EU-u iznosi 39 posto s hrvatskim prosjekom od četiri posto vidljivo je da je pred gradovima i općinama još dug put do ispunjenja obveza iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

“U sklopu ovog projekta provodi se razdvajanje, odvojeno sakupljanje, recikliranje i oporaba otpada”, pojasnio je ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac koji je istaknuo kako je cilj da se iskustva i rješenja repliciraju i na ostale gradove, ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

Za projekte održive energije 23 milijarde eura “Prema procjenama, u EU-u 75 posto ukupne energije potroši se u urbanim područjima i lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u optimizaciji korištenja energije”, naglasila je Mirela Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. ”U programskom razdoblju 2014.-2020. oko 23 milijarde eura predviđeno je za projekte u području održive energije EU-a i prvi put za zele-

nu infrastrukturu, pa je pet posto resursa namijenjeno integriranim, održivim mjerama urbanog razvoja čime se može financirati zelena infrastruktura”, rekla je Mirela Rašić ocijenivši da Hrvatska u potpunosti provodi pravnu stečevinu EU-a u ovim područjima s jednakom kvalitetom kao i sve ostale zemlje članice.

Uz razvrstavanje otpada Hrvatsku čeka još jedan izazov - regionalni centri za gospodarenje otpadom koji su u raznim fazama realizacije, rekao je predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk posebno ističući problem ponovne upotrebe reciklirane sirovine.

Postizanje ciljeva iz strategije Europa 2020 izravno je vezano uz lokalne vlasti i njihov utjecaj na poticanje promjena u ponašanju građana, te su zato donositelji odluka na lokalnoj razini bili ključni dionici RE-SEEties projekta.(I.G.)

Z

račna luka Split i ove godine bilježi rekordne rezultate tako da je u kolovozu po broju putnika bila vodeća zračna luka u regiji. Zbog sve većih potreba prijama putnika i zrakoplova te zbog pozicije koju ima i nastoji učvrstiti ta je zračna luka pred velikim investicijskim ciklusom. S Lukšom Novakom, direktorom Zračne luke Split, razgovarali smo o poslovanju i poslovnim rezultatima tvrtke, ulaganjima te novim projektima. Također smo razgovarali o načinima produljenja turističke sezone i značaju suradnje s destinacijom.

Kao predsjednik Hrvatske udruge zračnih luka govorio nam je i o trendovima u Europi te poziciji i perspektivi hrvatskih aerodroma.

Kakvi su poslovni rezultati Zračne luke Split u prošloj godini?

- Zračna luka Split, koja je nakon Zračne luke Pleso druga hrvatska zračna luka po prometu putnika, tijekom sezone posluje sa 52 zrakoplovne kompanije, od kojih 10 ostvaru-

je 80 posto prometa. Valja naglasiti da smo povezani sa 80 destinacija. Prošle godine uprihodili smo 216 milijuna kuna i ostvarili bruto dobit od 47 milijuna kuna. U tvrtki je tijekom zime zaposleno 340,

U kolovozu smo srušili rekord od 392.000 putnika i imali rast od 14 posto a u ljetnim mjesecima 480 radnika. Na prostoru Zračne luke zaposleno je, inače, oko 800 radnika.

Prošle godine ukupno su prevezena 1,582 milijuna putnika. Što ste planirali ove godine? Kakvi su rezultati u prvih osam mjeseci?

- Imali smo plan rasta od četiri posto, ali smo ostvarili dvoznamenkasti rast koji se do kraja godine, na osnovi podataka kojima raspolažemo, ne može značajnije poremetiti. U prvih osam mjeseci ove godine prevezli smo 1,330 milijuna putnika, što je rast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Riječ je o 134.000 putnika više, što je najveći apsolutni rast kad je ri-

ječ o hrvatskim zračnim lukama. U kolovozu smo srušili rekord od 392.000 putnika i imali rast od 14 posto. Znači približili smo se brojci od 400.000 putnika u kolovozu što je najveći mjesečni promet zabilježen u regiji u zračnim lukama. Osim toga, imali smo odličan i srpanj zahvaljujući, između ostalog, i Ultra festivalu.

Rekordan kolovoz pokazuje da nije samo u pitanju jedan događaj nego se radi o velikom potencijalu ovog područja. Trend je nastavljen jer očekujemo odličan rujan, pa i listopad. Jasno je da je volumen prometa u zimskim mjesecima slabiji i iznosit će manje od 300.000 putnika mjesečno, ali je godina zaista odlična.

Kakva je situacija s povezivanjem?

- Ove smo godine uveli desetak novih linija, a upravo smo u pregovorima kako bismo iduće godine povećali broj linija i povezali se s nekim novim destinacijama. Također je važno da iz godine u godinu, tjedan po tjedan aviokompanije produžuju sezonu i to je put kojim treba ići. Naime, teško je očekivati veliko povećanje prometa u

Rast prometa treba pratiti i razvoj infrastrukture Kakva je situacija s hrvatskim zračnim lukama?

- Tri naše veće zračne luke - Zagreb, Dubrovnik i Split - imaju 85 posto prometa u Hrvatskoj i tu je ostvaren rast prometa o kojem sam govorio. Inače, ukupni rast broja putnika u našim zračnim lukama je oko 300.000 godišnje tako da smo u zadnjih 10 godina gotovo udvostručili promet. No, taj rast treba pratiti i razvoj infrastrukture. Manje zračne luke moraju ulagati u kvalitetu usluge više u smislu korekcije i adaptacije, dok ove naše tri veće zračne luke ulažu u podizanje kapaciteta te širenje putničkih terminala i pripadajuće infrastrukture. Imamo određene zahtjeve i zbog ulaska u Schengen, tako da su neophodna ulaganja i prema tim zahtjevima. U naredne tri do četiri godine naše tri veće zračne luke dovršit će ulaganja u proširenje terminala. Za nekoliko godina imat ćemo priliku vidjeti i efekte koje će imati ulaganje koncesionara Zračne luke Pleso.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 47 mil kn ( za čak 30% lanjska bruto dobit

*vijesti

povećan promet u zadnje 3 godine

ati zahtijevaju i ulaganja a ta brojka je odavno premašena, Zračna Luka Split ulaže 450 milijuna kuna u rekonstrukciju i 000 četvornih metara šena, Zračna Luka Split ulaže 450 milijuna kuna u rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala. Naime, postojeći terminal nadogradit će se za još 35.000 metara četvornih. Projekt uključuje i uređenje dodatnog parkinga kako bi se na ruku išlo rent-a-car tvrtkama kojih na području Zračne luke trenutačno posluje 13 jer sve veći broj putnika koristi fly-drive uslugu. Do sada su uložena određena sredstva u kupnju zemljišta i dobivanje dozvola. Uskoro raspisujemo natječaj za početak građevinskih radova.

Uglavnom, ulažemo vlastiti novac, a svaka pomoć bi nam dobro došla u zatvaranju financijske konstrukcije. Inače, Zračna luka Split je zahvaljujući dobrom poslovanju

Potreban nam je terminal za prihvat 2,5 milijuna putnika zimskim mjesecima jer se mora naći razlog za putovanje. Za vrijeme zimskih mjeseci potrebni su nam kongresi, sajmovi i slična događanja, a dok toga ne bude, moramo manjim koracima produžavati sezonu tjedan po tjedan. To je lakše i zbog aviokompanija jer im nije problem produžiti letove tjedan dana. Poznato je da low cost kompanije ukidaju linije kada im popunjenost padne ispod 75 posto. Neke kompanije koje su letjele od svibnja najavljuju za iduću godinu uvođenje letova od početka travnja. Ono što treba

uzeti u obzir jest činjenica da je aviokompaniji lakše produžiti koji tjedan nego uvoditi zimske letove što, uz rizik, zahtijeva i drugačiju organizaciju. Što je utjecalo na bolje rezultate?

- Uzmemo li u obzir da smo u zadnje tri godine povećali promet za čak 30 posto, očito je da imamo uzlazni trend. Iskoristili smo svoj položaj i raznovrsnost ponude destinacije. Na ruku nam ide to što tvrtka European Coastal Airlines hidroavionima povezuje otoke te što otoke, osim redovitih lini-

ja, povezuju i mali brodari. European Coastal Airlines omogućuje da turisti vikendom dođu na otoke, pa tako za sat-dva mogu doći primjerice na Hvar.

Transfer hidroavionima na Hvar iz obližnjih Divulja, recimo, traje 15 minuta.

Zračna luka Split je u investicijskom ciklusu.

U što se ulaže?

- U Zračnoj luci Split ulaganja su zbog povećanja broja putnika neophodna. Budući da postojeći terminal može primiti 1,2 milijuna putnika, a ta brojka je odavno prema-

sposobna sama izvući ovu investiciju. Potreban nam je terminal za prihvat 2,5 milijuna putnika. Ove godine vršno opterećenje nam je bilo 27.000 putnika i u toj nam situaciji, ako ne investiramo, pada kvaliteta usluge.

Kakvi su rezultati poslovanja hrvatskih zračnih luka?

- Kada govorimo o rezultatima na razini hrvatskih zračnih luka, vidljivo je da kumulativno imamo rast između pet i šest posto što je više nego u europskim zračnim lukama kojima je ove godine izgle-

dan rast oko 3,5 posto, a prošle im je godine bio 2,8 posto. Naravno, u našem rastu ne pridonose svi jednako i o tome treba voditi računa. Ohrabrujuće je i to da od ove godine prvi put u Hrvatskoj funkcionira program povezivanja zračnih luka unutar zemlje što podupire hrvatska vlada. To je put kojim bi trebalo rješavati problem otočnih zračnih luka koje ne mogu održivo poslovati samo na osnovi ostvarenog prometa.

Kakva je situacija sa zračnim lukama unutar Europske unije?

- Činjenica je da oko 45 posto zračnih luka u EU-u ostvaruje gubitke. Kada promatramo kategoriju zračnih luka ispod tri milijuna putnika u koju spadaju sve hrvatske zračne luke, onda je čak 57 posto njih u gubitku ili 64 posto kada bi se ukinule neke specijalne subvencije koje određene zračne luke imaju. Većina zračnih luka u Europi ima poteškoća s poslovanjem.

Imaju li low cost kompanije kod vas posebne uvjete?

- Low cost kompanije već donose polovinu prometa Zračnoj luci Split i to je segment koji u Europi ima stalan i najveći rast. Zato je za poslovanje zračne luke suradnja s njima vrlo važna. Mi imamo jednak odnos prema svim aviokompanijama s kojima poslujemo, odnosno one uvjete dobivaju prema prometu, tako da one kompanije koje nam dovoze najviše putnika ostvaruju bolje uvjete. Tu su pravila jasna i transparentna.

Manje poštanskih usluga U drugom tromjesečju broj poštanskih usluga pao je za nešto više od dva posto u odnosu na prethodno tromjesečje. No, na godišnjoj razini, ipak, ostao je gotovo nepromijenjen, objavila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Najveći dio usluga, njih oko 70 posto, ostvarila je HP Hrvatska pošta, dok je ostatak ostvarilo 20 drugih davatelja poštanskih usluga.

Isplata za solarnu elektranu Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, a za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.

Tako je korisniku, tvrtki Super Samita, isplaćeno 774.983,47 kuna za ulaganje u postrojenje za korištenje obnovljivih izvora energije, u mjestu Reka u Koprivničko-križevačkoj županiji. Solarna elektrana podignuta je na krovištu poslovnog objekta, a proizvedena energija predaje se izravno u niskonaponsku mrežu HEP-a.

Milijuni za razminiranje

Između Hrvatskog centra za razminiranje i tvrtki Istraživač, Terrafirma, Dok-Ing Razminiranje, Titan i MKA Deming kao vodećih partnera u zajednicama ponuditelja potpisani su ugovori o razminiranju u vrijednosti 31,6 milijuna kuna. Navedeni poslovi financiraju se u sklopu IPA 2013 programa Europske unije, prema kojem bespovratna sredstva EU-a iznose gotovo 3,2 milijuna eura, dok je ostatak sredstava odnosno učešće Hrvatske osiguran iz proračuna.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 16 mlrd kn ( oko 20.000 težak lanjski uvoz hrane

posjetitelja obišlo sajamski prostor

22. jesenski međunarodni bjelovarski sajam

Nezaobilazna tema prekomjerni uvoz Kako je ovaj sajam ponajprije stočarski, najveći broj izlagača predstavio je najbolja grla iz hrvatskog uzgoja goveda, svinja, konja, ovaca i koza, a održan je i niz predavanja i okruglih stolova. Na 235.000 četvornih metara predstavilo se više od 500 izlagača iz Hrvatske i 15 zemalja, a prvi put nastupila je Turska Goran Gazdek

di. “Cilj nam je doseći tristotinjak grla i vlastiti tov te manju preradu u finalni proizvod kako bi ovo visokokvalitetno meso sami ponudili krajnjim potrošačima u Zagrebu i Splitu”, kaže Kušeković.

U

Bjelovaru je održan 22. jesenski međunarodni bjelovarski sajam, najveće okupljanje nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvođača hrane, prehrambene industrije i proizvođača agroopreme u Hrvatskoj. Na 235.000 četvornih metara predstavilo se više od 500 izlagača iz Hrvatske i 15 zemalja, a prvi put nastupila je Turska. U tri dana tra-

Ne možemo dobiti državnu zemlju, a ne tražimo je zbog poticaja jer nam oni ne trebaju, ističe Dražen Čikvar janja Sajam je obišlo oko 20.000 posjetitelja, a gužve su bili tolike da u špicama nije bio dozvoljen pristup automobilom nego su posjetitelje od kontrolnih punktova prevozili autobusi.

Kako je ovaj sajam ponajprije stočarski, najveći broj izlagača predstavio je najbolja grla iz hrvatskog uzgoja goveda, svinja, konja, ovaca i koza. Osim visokoproizvodnih, konvencionalnih pasmina, na Sajmu su bila izložena i grla hrvatskih autohtonih pasmina koja su rezultat uzgojnih i ekoloških uvjeta pojedinog područja. Predstavljeno je 164 grla goveda, 170

grla ovaca, četiri kolekcije koza dviju najmlječnijih pasmina na svijetu, alpske i sanske, te 42 grla svinja.

Predstavljeno belgijsko plavo govedo U suradnji s udrugama uzgajivača i njihovim središnjim savezima, stočarsku izložbu, natjecanje i ocjenjivanje te niz predavanja i okruglih stolova s ciljem iznalaženja kvalitetnih rješenja u pojedinom sektoru i kvalitetnog izravnog informiranja već 22 godine organizira Hrvatska poljoprivredna agencija. “Izložbom predstavljamo dosege u uzgojnom radu, prije svega grla visokogenetskog potencijala kao jamstvo i pokazatelj da imamo vrijednih grla koja bi trebala biti osnova za povećavanje bitnih ekonomsko proizvodnih svojstava”, kaže ravnatelj Agencije Zdravko Barać.

Prema mišljenju stručnog povjerenstva za ocjenjivanje ovaca i koza, najbolja grla imali su uzgajivači Dražen i Katarina Čikvar iz Velike Barne kod Grubišnog Polja čije su ovce romanovske pasmine osvojile prva dva mjesta. “Trud koji ulažemo u uzgoj ovaca se isplatio i drago nam je da je to prepoznala i struka.

Kvalitetu našeg uzgojnog materijala iz nulte reprodukcije već je prepoznalo tržište Italije i Turske te našeg Gorskog kotara pa sve janjce rasprodamo i godinu dana prije nego što se ovca ojanji”, kaže Dražen Čikvar razočaran što se u lokalnoj zajednici ne potiču dobri proizvođači. “Ne možemo dobiti državnu zemlju, a ne tražimo je zbog poticaja jer oni nam ne trebaju. Treba nam zemlja za proizvodnju vlastite hrane za prehranu ovaca”, ističe on.

Na ovom je sajmu prvi put u Hrvatskoj bilo

izloženo belgijsko plavo govedo. Naime, na prostoru Veterinarske stanice Križevci bila su izložena dva rasplodna bika iz belgijskog Centra za umjetnu oplodnju. “Riječ je specijalnoj pasmini koja služi samo za oplodnju. Kod nas se ne uzgajaju zbog problema s teljenjem - jer 90 posto teljenja završava carskim rezom - nego služe za sparivanje s mliječnim pasminama gdje je teljenje lakše a prirast je

veća nego u standardnim pasminama”, kaže ravnatelj Veterinarske stanice Križevci Ivan Zemljak.

Mladen Kušeković iz Udbine predstavio je svoju farmu krava pasmine Auborac, podrijetlom iz Francuske, koje su posebno pogodne za križanje s drugim pasminama. Počeo ih je uzgajati 2008. kada je uvezao 66 grla. Danas u matičnom stadu ima 200 krava i šest bikova, a svake godine dobije 180 tela-

Puno proizvoda ima šansu na EU tržištu Pomoćnica ministra poljoprivrede Snježana Španjol izrazila je zadovoljstvo viđenim na Sajmu. “Imamo puno različitih proizvoda koji imaju šansu na tržištu Europske unije. Poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane nego i proizvodnja medicinskih proizvoda, čajeva i kozmetike. Sve su to inovativni proizvodi nastali na osnovi tradicije i kulture proizvodnje. Već bilježimo pozitivne rezultate: od 2013. godine bilježimo porast proizvodnje. U prvom polugodištu ove godine imamo porast čak i u proizvodnji mlijeka od četiri posto. Selo je dugo zanemarivano i prikazivano u negativnom svjetlu kao proizvođač koji stalno nešto traži, a zapravo su to vrijedni ljudi koji puno rade, uče, stvaraju novu vrijednost i ulažu”, izjavila je Snježana Španjol.

Isplativiji uvoz nego proizvodnja Kušeković sa žaljenjem konstatira kako je većina onih koji su planirali ulagati u govedarsku proizvodnju odustala od projekata. “Da imamo 100 uzgajivača kakvi smo mi i još 1000 manjih do 50 grla, Hrvatska bi zadovoljila potrebu za domaćom teladi. Na žalost, određeni lobiji su pridonijeli tome da je isplativiji uvoz nego proizvodnja, pa danas 11 posto ukupnog uvoza hrane čini meso i mesne prerađevine u vrijednosti od 1,8 milijardi kuna, a ja tvrdim da je najjeftiniji proizvod onaj koji nastaje u Hrvatskoj samo to treba doći do svijesti potrošača”, smatra Kušeković.

Prekomjerni uvoz bio je nezaobilazna tema svih razgovora. U zadnjih 20 godina u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatska bilježi deficit od 800 milijuna do 1,2 milijarde dolara. Prošle godine uvezeno je hrane u vrijednosti 16 milijardi kuna; uvoz goveđeg mesa u samo godinu dana povećan je za 142 posto, dok je uvoz trajnih kobasica, konzerviranih i ostalih suhomesnatih proizvoda povećan sa 2500 na više od 9000 tona.

15

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 240 sajamskih izložbi

hrvatskim obrtnicima sufinancirao HOK od 1995. do sada

( 12.221 izlagač predstavio se upravo na taj način

Hrvatski obrtnici na 47. MOS-u u Celju

Tradicionalno dobra suradnja sa slovenskim obrtnicima Na Celjskom sajmu svoje su proizvode predstavila 43 hrvatska obrtnika i četiri vlasnika tvrtki raznih grupacija proizvodnje, primjerice obrade metala, plastike, obnovljivih izvora energije, građevinarstva, drvne i elektroindustrije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a prošlotjednom 47. međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju u 15 sajamskih dvorana i vanjskih izložbenih površina predstavilo se više od 1500 izlagača iz 30 zemalja. Svoje su proizvode, među ostalima, predstavili i izlagači iz Hrvatske. Tako su se predstavila 43 hrvatska obrtnika i četiri vlasnika tvrtki raznih grupacija proizvodnje, primjerice obrade metala, plastike, obnovljivih izvora energije, građevinarstva, drvne i elektroindustrije.

Nastup obrtnika financijski je potpomogla Hrvatska obrtnička komora (HOK), dok je poduzetnicima Hrvatska gospodarska komora (HGK) osigurala besplatan posjet s e-ulaznicom.

Na Celjskom sajmu predstavilo se i obrtništvo

HOK pomaže obrtnicima u sajamskom nastupu Kako bi se što bolje predstavili u inozemstvu, HOK pomaže domaćim obrtnicima u nastupu na inozemnim obrtničkim sajmovima. Tako je od 1995. do zaključno ovogodišnjeg MOS-a u organizaciji i uz sufinanciranje HOK-a održano 240 sajamskih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Pritom je na ukupno 91.411 četvornih metara površine svoje proizvode predstavio 12.221 izlagač.

Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, a prvi je put u suradnji s Obrtničkom komorom Brodsko-posavske županije Slovencima i njihovim gostima predstav-

ljen slavonski turistički klaster Slavonska košarica. Poslovni dio ovog sajma obilježili su brojni stručni događaji i međunarodni poslovni susreti.

Predsjednik Obrtno-po-

djetniške zbornice (OZS) Branko Meh je istaknuo kako već godinama postoji dobra suradnja između te komore i HOKa koji je i dugogodišnji part­ner Celjskog sajma.

Mogućnosti poslovne suradnje U sklopu MOS-a održani su poslovni razgovori poduzetnika iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Srbije, Kosova i BiH. U organizaciji HOK-a i HGK-a na razgovorima je bilo 11 obrtnika i pet poduzetnika. O poslovnim planovima, mogućnostima suradnje i izvoza u ostale zemlje s kolegama iz inozemstva razgovarali su predstavnici hrvatskih tvrtki: Genesis, OPG Ivan Marčević, Pun gas 3 i Tasali. Tako se primjerice Genesis Grupa bavi računalima i perifernim uređajima, a Pun gas 3 nudi didaktičku opremu s područja strojarstva i elektrotehnike. Tvrtka Tasali zastupnik je indonezijske tvrtke Indomie i njene prehrambene robne marke - instant tjestenine, dok su predstavnici OPG-a Ivan Marčević iz Rešetara razgovarali o distribuciji sadnica jago-

da. Kako su istaknuli u HOK-u, o ishodima razgovora i eventualnom početku poslovne suradnje s inozemstvom više će se znati za nekoliko tjeda-

Nastup obrtnika financijski je potpomogao HOK, dok je poduzetnicima HGK osigurao besplatan posjet na. No, Dražen Horvat iz Odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju HOK-a je naglasio kako su hrvatski obrtnici bili vrlo zadovoljni poslovnim razgovorima s inozemnim partnerima u proteklim godinama. Pritom je naveo primjer Ljevaonice obojenih metala Duni koja je upravo na MOS-u dogovorila poslovnu suradnju s desetak inozemnih partnera.

Osniva se Cemeko

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora

Obrazovanje metalaca

Još bolja suradnja

U hrvatskom metalskom sektoru još uvijek nedostaju obrazovani stručni kadrovi, a neke od takvih poslova zasad rade priučeni konobari i pekari koji to ne mogu niti znaju raditi.

Kako bi se osnažila konkurentnost tog sektora kroz poticanje i priznavanje znanja radnika, osnovat će se centar metalskih kompetencija (CEMEKO) koji će, među ostalim, razvi-

Stotinjak gostiju okupilo se prošli tjedan na otvaranju novih prostorija Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u novom poslovnom centru u Strojarskoj ulici u Zagrebu.

“Iako gospodarska situacija u Hrvatskoj nije dobra, mi smo optimisti i vjerujemo da dolaze bolja vremena. Tome želimo pridonijeti još boljom suradnjom hrvatskih i njemačkih tvrtki”, rekao je

ti edukativne programe usklađene sa zahtjevima industrije i tržišta, rečeno je proteklog tjedna u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). U sklopu tripartitne suradnje na

projektu cjeloživotnog učenja u metalskom sektoru, uz HUP sudjeluju Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat (SMH-IS) i ministarstva rada i mirovinskog sustava te znanosti, obrazovanja i sporta. Projekt CEMEKO trajat će dvije i pol godine, a kroz njega će se povezivati metalski sektor i obrazovne institucije kako bi se verificirala dosad stečena znanja radnika. (S.P.)

Gunther Neubert, direktor ove komore. Najavio je i da će Komora uskoro organizirati tečajeve za europskog energetskog menadžera na kojem će se stjecati znanja za poboljšanje energetske učinkovitosti i štednje na troškovima. Njemačko-hrvatska komora ima 350 članova.

Među njima su njemačka poduzeća koja posluju na hrvatskom tržištu, a i hrvatske tvrtke koje s njima surađuju ili rade na nje-

mačkom tržištu. Komora za njih organizira poslovne susrete, stručne skupove i seminare te preporučuje članove tvrtkama iz Njemačke i Hrvatske.

(I.V.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( više od 3,4 mlrd €

država je namijenila otocima u programu 2014.-2020.

( do 31. listopada

vrijedi poziv za dodjelu potpora otočnim poslodavcima

Gospodarstvo otoka

Cilj razvoja otoka: održivos

Nedostatak radne snage te problem povezanosti odražava se na konkurentnost proizvoda otočnih tvrtki, tako da većina nj znatna sredstva u bolje i jeftinije povezivanje otoka, kao i u izgradnju prometne, komunalne i društvene infrastrukture. Važ Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H

rvatskoj pripadaju gotovo svi otoci istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela i čine drugo po veličini otočje Sredozemlja. Hrvatska ima 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena.

Naši otoci zauzimaju oko 3300 četvornih kilometara što je 5,8 posto površine hrvatskog kopna.

Od 6176 kilometara hrvatske morske obale 4398 kilometara otpada na obale otoka. Od ukupnog broja

Od 6176 kilometara hrvatske morske obale 4398 kilometara otpada na obale otoka otoka naseljeno ih je 67, od čega je samo 50 stalno naseljeno.

Nedostatak radne snage te problem povezanosti - od nedovoljnog broja linija do cijene prijevoza - odražava se na konkurentnost proizvoda otočnih tvrtki, tako da većina njih jedva održivo posluje. Činjenica je da je turizam osnovna djelatnost i da se on donekle nadopunjuje s poljoprivredom, pa je prokušana formula opstanka otočnog stanovništva kombinacija turizma i poljoprivrede. Ipak, unatoč tome što su mnoge tvornice i tvrtke na otocima prestale s radom, s otoka dolazi niz prepoznatljivih brendova koji osvajaju i najprestižnije svjetske nagrade.

Otočno gospodarstvo se može pohvaliti i jednom značajnom velikom investicijom izvan turizma. To je 250 milijuna kuna vrijedna investicija u novi pogon postirske Sardine čija uprava je odoljela i odbacila sve ponude za preseljenje pogona na kopno.

Od gospodarskih djelatnosti, nakon prevladavajućeg turizma, slijede trgovina, brodarstvo i nešto industrije u kojoj su najznačajniji remontna brodogradnja, prerada ribe, kamenarstvo, vinarstvo i proizvodnja vinskih destilata.

Turistička ponuda otoka razlikuje se od otoka do otoka. Udio vinograda u otočnim obradivim površinama pao je u posljednjih 20 godina sa 26,5 po-

sto na 19,8 posto. Unatoč tome, vinogradarstvo je još uvijek najvažnija otočna poljoprivredna aktivnost. Proizvodnja vina na otocima sudjeluje u ukupnoj proizvodnji Hrvatske s udjelom od 10 do 15 posto. Osim vinogradarstva, značajno je i maslinarstvo, koje se vrlo brzo razvija.

Poticaji i mjere Kroz niz mjera i aktivnosti država nastoji zaustaviti trend opadanja broja otočnog stanovništva i ulaže znatna sredstva u bolje, kvalitetnije i jeftinije povezivanje otoka s kopnom, ali i otoka međusobno, zatim u izgradnju prometne, komunalne i društvene infrastrukture te u zaštitu i upravljanje prostorom.

Za ostvarenje tih ciljeva razvila je programe potpore, subvencije i povoljnije kredite za otočane, radi na poboljšanju porezne i kreditne politike prema jedinicama lokalne samouprave na otocima, nudi potpore u poljoprivredi, ribarstvu, turizmu, kulturi...

Prema podacima Zavoda za statistiku iz 2011. godine, na otocima živi 132.703 stanovnika, što je uspoređujući podatke iz 2001. povećanje za 7883 stanovnika. Upućeniji tvrde da ključ porasta stanovništva nije natalitet, već činjenica da je na otocima zbog niza subvencija prijavljen dio građana koji tu imaju vikendice.

Za razliku od ostalih, građani otoka imaju sub-

vencioniran pomorski i otočni javni cestovni prijevoz, subvencionirane cijene vode te ukapljenog naftnog plina čime se stvaraju uvjeti za bolji životni standard.

Potpore za očuvanje radnih mjesta na otocima dodjeljuju se u visini do jedne prosječne bruto plaće Mjere i aktivnosti financirane na otocima ponajprije su usmjerene na cilj održivog razvoja i smanjenje depopulacije. Prema zadnjim ažuriranim podacima, onima iz 2012. godine, u otoke je uloženo

1,777 milijardi kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1,125 milijardi kuna bespovratna sredstva, a 652,378 milijuna kuna ulaganja u obliku kreditiranja, dok su - usporedbe radi 2011. uložene 1,423 milijarde kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba, od čega su 1,054 kune bespovratna sredstva, a 369,1 milijun kuna ulaganja u obliku kreditiranja.

Kroz program održivog razvoja lokalne zajednice ove godine je za 35 projekata dodijeljeno 8,5 milijuna kuna. U 2013. je otočnim projektima, temeljem provedenog natječaja, odobreno oko 352.000 kuna.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Eu-

17

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 8,5 mil kn

dodijeljeno ove godine za 35 projekata na otocima

st i više stanovnika

jih jedva održivo posluje. Nizom mjera i aktivnosti država nastoji zaustaviti trend osipanja otočnog stanovništva i ulaže žno mjesto u mjerama poticaja zauzimaju također zaštita i upravljanje prostorom ropske unije objavilo je na svojim internetskim stranicama Javni poziv za dodjelu državnih potpora male vrijednosti u 2014. godini otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta.

Rok za podnošenje zahtjeva i propisane dokumentacije je 31. listopada 2014. godine. Korisnici potpora su otočni poslodavci, odnosno fizičke osobe - obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na otocima i djelatnost obavljaju na otocima.

Potpore za očuvanje radnih mjesta na otocima dodjeljuju se u visini jedne prosječne mjesečne bruto plaće na slabo razvijenim i nerazvijenim, te polovine tog iznosa na razvijenim otocima, za svakog zaposlenika koji ima prebivalište na otoku i zaposlen je kod istog poslodavca duže

od godinu dana. U 2012. godini takvim je potporama potpomognuto poslovanje 157 otočnih poslodavaca, čime se pridonijelo opstanku 2486 radnih mjesta na otocima, dok je u

i prednosti i nedostatke.

“Prednost je svakako bolja povezanost i to što put do Splita trajektom kraće traje, a nedostatak je to što mojoj tvrtki konkuriraju tvrtke iz Splita; ako ja po-

da normalno radim. Mogli bi nas tada barem osloboditi ili donijeti odluku da plaćamo pola zdravstvenog i socijalnog za ta četiri mjeseca”, ističe Nigoević.

đača radova angažira neku otočnu tvrtku”, kaže Nigoević.

“ Mi na otoku imamo zabranu izvođenja građevinskih radova tijekom četiri ljetnja mjeseca, što je zbog turizma razumljivo, ali mi nije razumljivo da u tom periodu plaćam sve obveze prema državi kao da normalno radim. ” Slobodan Nigoević, vlasnik građevinske tvrtke Berica iz Nerežišća

2013. njih 189 dobilo potpore za 2496 radnika.

Pogled s otoka Slobodan Nigoević, vlasnik građevinske tvrtke Berica iz Nerežišća koja zapošljava stotinjak radnika te ima i svoj prodajni centar, kaže kako poslovanje na otoku koji je bliže kopnu, kakav je Brač, ima

dignem cijenu svojih usluga, onda naši kupci i korisnici nađu u Splitu robu koja im je jeftinija. Osim toga, mi na otoku imamo zabranu izvođenja građevinskih radova tijekom četiri ljetnja mjeseca što je zbog turizma razumljivo, ali mi nije razumljivo da u tom periodu plaćam sve obveze prema državi kao

Nigoević ukazuje na problem poslovanja otočnih građevinskih tvrtki i u zimskim mjesecima jer investitori daju posao tvrtkama s kopna koje otočne tvrtke koriste kao podizvođače. “Nerijetko je slučaj da nam naš posao takve tvrtke ne plate. S druge strane, prava je rijetkost da netko na kopnu kao izvo-

Osim toga, on smatra kako bi inspekcijske službe na otocima mogle malo više reda uvesti u poslovanje u sivoj zoni, pri čemu ne misli na radnike nego na djelatnosti kojih je puno i koje legalnim tvrtkama otežavaju poslovanje. Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja,

ističe kako je na otoku Lošinju u tijeku veliki investicijski ciklus. “Investira se u podizanje kvalitete turističke usluge što je između ostalog i rezultiralo time da smo ljetos dobili prvi hotel s pet zvjezdica.

Ogromna sredstva se ulažu u turističku infrastrukturu, dok lokalna uprava uporedo investira u komunalnu. Do iduće sezone završit će se produženje piste u zračnoj luci što bi trebalo olakšati razvoj otoka koji želi cjelogodišnji turizam. To je cilj koji bismo trebali postići razvojem destinacije u kvaliteti i ponudi te umrežavanjem svih turističkih aktera. Lošinj ima veliki potencijal u zdravstvenom, sportskom i kulturnom turizmu te u održivom razvoju”, ističe Đurđica Šimčić.

kako okrupniti otočne potencijale?

prepoznatljivost i kvaliteta

Ključna je lokalna inicijativa

Hrvatski otočni proizvod

Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska priprema dva operativna programa, jedan iz područja konkurentnosti i kohezije vrijedan oko 6,881 milijarde eura i drugi iz područja učinkovitih ljudskih resursa vrijedan oko 1,516 milijardi eura.

“Hrvatska je namijenila visoki udio ulaganja, više od 3,4 milijarde eura, za zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i mrežnu infrastrukturu. Želimo okrupniti potencijale otoka, potaknuti otočane na suradnju, ugradit ćemo mehanizme koji će otocima

davati prednost u pojedinim programima, ali ključna je i lokalna inicijativa u pokretanju projekata. U Programu ruralnog razvoja bit će najviše mogućno-

sti za financiranje potreba koje se iskazuju na otocima. Znatna sredstva su na raspolaganju, ali je i puno onih koji imaju potrebe.

Ulažite u mlade kadrove,

koji će nositi EU projekte”, ističe zamjenik ministra regionalnog razvoja Jakša Puljiz.

Na sjednici Otočnog vijeća koja se u lipnju održala na Pagu prezentiran je Projekt Otoci koji će trajati 24 mjeseca od potpisivanja ugovora. Riječ je o stvaranju baze projektnih ideja na otocima koje će biti prihvatljive za sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Cilj je učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova na otocima podizanjem kapaciteta javnog i civilnog sektora.

Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod (HOP) pokrenut je početkom 2007. godine sa 14 proizvođača i 22 proizvoda. Temeljni mu je cilj identificiranje, proizvodnja, distribucija i promidžba izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda koji će kao takvi biti prepoznati u Hrvatskoj i izvan nje.

Oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod do sada je dobilo 145 proizvođača (od kojih je 11 eko-proizvođača i 15 proizvođača s oznakom

zemljopisnog podrijetla) za 409 proizvoda i proizvodnih linija sa 19 otoka i poluotoka Pelješca. Riječ je o prehrambenim, kozmetičkim, odjevnim proizvodima te suvenirima i nematerijalnoj baštini.

18 aktualno INDONEZIJSKO IZASLANSTVO U Splitu

Gospodarstvenici stižu u siječnju

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 1,7 mil stabala raslo u Hrvatskoj 50-ih godina

Golemi potencijal voća na koje se gleda gotovo kao na ko

Smokva je hit prošlo Zbog maćehinskog odnosa prema voću koje je othranilo mnoge generacije Hrvata, se, mijenja na bolje - niču novi nasadi, pokreću se projekti otkupa, ali i podizanja svi U organizaciji Hrvatske gopodarske komore-Županijske komore Split u Splitu je proteklog tjedna boravilo izaslanstvo Indonezije koje su domaćini upoznali s ulagačkim i turističkim potencijalima Splitskodalmatinske županije.

Poslovno izaslanstvo indonezijskog grada Semaranga susrelo se i s predsjednicom HGKŽK-a Split Katjom Buličić. U indonezijskom izaslanstvu su bili gradonačelnik Semaranga Hendrar Prihadi, predsjednik gospodarske komore toga grada Heru Isnawan te veleposlanik Republike Indonezije Agus Sardjana. “Uskoro očekujemo i njihovo gospodarsko iza-

slanstvo. Suradnja s Indonezijom je moguća u području brodograđevne industrije, turizma, prerađivačke industrije te na sveučilišnoj razini”, istaknula je Katja Buličić.

Veleposlanik Indonezije Agus Sardjana najavio je posjet gospodarske delegacije iz indonezijske regije Central Java (Središnja Java) koja bi u Split trebala doći u siječnju iduće godine. Indonezijsko izaslanstvo posjetilo je tvrtke Cemex i Adria čelik, a gradonačelnici Semaranga Hendrar Prihadi i Splita Ivo Baltasar potpisali su pismo namjere u želji da se uspostavi komunikacija za promicanje međusobnog razumijevanja. (J.V.)

Weekend Media Festival 2014.

Skup komunikacijske industrije

Weekend Media Festival sedmi će put ove godine okupiti regionalnu komunikacijsku industriju, ali i druge poslovne sektore. U Rovinju, na pedesetak predavanja i panela od 18. do 21. rujna, raspravljat će se o nizu tema vezanih uz poslovnu problematiku i komunikacijsku industriju.

Direktor festivala Tomo Ricov ističe kako Weekend Media Festival sve više postaje ne samo

okupljalište svih koji nešto znače u komunikacijskoj industriji, nego i mjesto na kojemu se na radionicama mogu steći konkretna znanja i u ležernoj atmosferi sklapati novi poslovi. Zadnjih nekoliko godina ta manifestacija otvara prostor i za teme izvan komunikacijske industrije, što za predsjednika Uprave T-HT-a Davora Tomaškovića potvrđuje da se poslovna zajednica okuplja na razgovorima koji otvaraju nove perspektive. Jedan od takvih izazova, ali i prilika je veliko restrukturiranje hrvatskih kompanija. Na 7. Weekend Media Festivalu očekuje se oko 4000 sudionika. (B.O.)

Goran Gazdek

D

esetljećima je u Hrvatskoj stablo smokve bilo omalovažavano, a slatki i sočni plodovi zanemarivani. Uglavnom se sadila na rubovima vinograda, pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, služila je za vlastite potrebe, a tek su je rijetki brali, sušili i prerađivali za tržište.

Pedesetih godina prošlog stoljeća bilo je 1,7 milijuna stabala, a danas se pretpostavlja da ih ima oko 700.000 s kojih se godišnje obere između 4000 i 5000 tona ploda. U svijetu se godišnje uzgoji 1,5 milijuna tona smokava, a gotovo 80 posto proizvodi se u zemljama Sredozemlja. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska.

Zbog maćehinskog odnosa prema voću koje je othranilo mnoge generacije od Istre do Dubrovnika, Dalmatinske zagore i doline Neretve, hrvatske trgovine preplavile su smokve uvezene iz Turske, Sirije, Italije, Grčke, Islanda, Kine, Mađarske i drugih zemalja, uglavnom druge i treće klase. Međutim, unazad nekoliko godina stvari se polako mijenjaju, sade se novi nasadi, ulaže u tehnološke linije za preradu i pakiranje sušene smokve, a počelo se ozbiljno raditi na otkupu.

Tako je i u sklopu Vladinog Operativnog programa podizanja trajnih nasada (2004.-2011.) Zadarska županija podigla 25 hektara nasada smokve ili 12.500 stabala. “Puno brojnija su pojedinačna stabla, poglavito po okuć-

nicama, u sklopu maslinika ili vinograda. Takvih prema procjeni struke ima približno 30.000, a najbrojnija su na otocima”, kaže Gordana Dragun, rukovoditeljica Savjetodavne službe u Zadru.

Smokvarstvom se u Zadarskoj županiji bavi jedna zadruga, dvije tvrtke i dvadesetak OPG-ova.

“Smokva je hit prošlosti i budućnosti. U prošlosti je kao takvu nismo prepoznali, a u budućnosti bismo od nje mogli stvoriti megahit”, kaže i Radoslav Bobanović, direktor i voditelj projekta MasVin, poljoprivredne zadruge Masline i vino iz

U punoj rodnosti jedna smokva može dati i stotinu kilograma ploda Polače koja se uz masline i vino, po kojima je već etablirana na tržištu, bavi uzgojem i preradom triju sorti smokava na 2,5 hektara.

Unosan plod Trenutačno pod nasadima imaju 600 stabala, a cilj je posaditi još 2000 jer interes za hrvatsku smokvu postoji. “Tržište je široko, voli ih istočni, zapadni i središnji svijet. Ona je svima draga bez obzira na vjeru, naciju i boju, a od svih kultura smokva najbrže može vratiti uloženo”, tvrdi Bobanović.

U PZ-u Masline i vino to objašnjavaju ovako: osim redovnog održavanja, smokva u polju ne traži puno, zaštita se provodi jedanput godišnje bakrom. Kod nje nema škar-

ta, jedna je od rijetkih voća 100 posto iskoristiva; od kilograma zelenih smokava dobije se 25 dekagrama suhih, od oštećenih plodova mogu se raditi medenjaci, smokvenjaci, džemovi, napici, kompoti, rakije, likeri i drugi gotovi proizvodi; u svojoj punoj rodnosti jedna smokva može dati 50 do 60 pa i stotinu kilograma ploda.

Računica je vrlo jednostavna, to treba pomnožiti sa šest do 10 kuna koliko ove godine u otkupu vrijedi kilogram svježih smokava.

Prepoznali su to supružnici Sandra Babac i Alan Damjanić iz Poljica kod Zadra. Oni su 2004. godine podigli monosortne nasade s ekološkim certifikatima na više lokacija, a smokve sa 500 stabala prerađuju u druge proizvode, prvenstveno u pekmez već poznat pod brendom Šinjorina smokva. Višestruko nagrađivan pekmez na mnogim sajmovima i stručnim

okupljanjima proizvođača voćnih prerađevina i ekoloških proizvoda, skuhan na tradicionalni način, koji se prodaje u elitnim suvenirnicama i delikatesnim trgovinama, uvršten je i u ponudu nekoliko zadarskih restorana, a izvoze ga u Švedsku, Veliku Britaniju i Austriju. Ovisno o urodu, godišnje proizvedu i do 7000 staklenki. Plantaža im se prostire na tri hektara i više ne razmišljaju o širenju primarne proizvodnje jer su se orijentirali na preradu i suradnju s kooperantima pa su u pogon za preradu voća i povrća prema tehnološkim standardima EU-a uložili 1,1 milijun kuna.

Ipak se kreće “Zadarska županija je u ovom trenutku na prvom mjestu po broju posađenih smokvika što valja zahvaliti Uredu za poljoprivredu grada Zadra i Zadarske županije koji nam daju potporu u svim projektima vezanim uz smokvu”,

19

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( oko 700.000 stabala pretpostavlja se da danas ima u Hrvatskoj

rov

Eurochambres Economic Survey 2015

Ispunite Eurochambersov upitnik

sti i budućnosti domaće trgovine preplavile su uvozne smokve. Situacija se, čini jesti o tržišnoj vrijednosti tog stopostotno iskoristivog voća

kaže Sandra Babac, nositeljica OPG-a BabacDamjanić.

Tomo Ostojić iz Peračkog Blata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji još je 2008. godine kao apsolvent Agronomskog fakulteta u izgradnju i opremanje objekta za preradu smokvi uložio 150.000 eura. Na hektar zemlje ima 200 stabala smokava starih 30 godina, naslijeđenih od djeda, i nešto novog nasada. “Smokvarstvo u Peračkom blatu je dio života već stotinama godina pa su smokve bile

opcija u kojoj se najbolje snalazim. Smokve nisu voćke koje trebaju upotrebu kemijskih sredstava da bi dale kvalitetan plod, štoviše, nisu baš tolerantne na upotrebu pesticida i herbicida. Dosta su otporne na vremenske neprilike tako da je ekološki pristup uzgoju - poštivanje smokvinih načela”, ističe Ostojić.

Nasad smokvi u Kakmi u zaleđu Biograda podigao je bivši potpredsjednik Vlade, defektolog Slobodan Uzelac, a veći nasadi dobro napreduju i

Festival smokava Smokvin podređen status u posljednjih se nekoliko godina bitno mijenja zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinih uzgajivača. Već sedmu godinu OPG Babac-Damjanić u Zadru u drugom rujanskom tjednu organizira Festival smokava. Festival čini više zasebnih cjelina: Gastro smokva, Dan otvorenih vrata, Novinari u gostima i Sajam smokava. “Cilj festivala je vratiti smokvu na zasluženo mjesto, probuditi svijest o njezinoj vrijednosti i potaknuti ugostitelje na uvrštavanje smokve u gastro ponudu. Stvari se ne mogu promijeniti preko noći jer je to dugotrajan proces”, kaže Sandra Babac.

na području Posedarja, na otoku Visu, u Marini kod Trogira i Kistanjama. Da se nešto dobro događa na polju smokvarstva potvrđuje i slučaj iz šibenske okolice gdje je tvrtka Euro-partner polijepila velike plakate kojima zainteresirane poziva na otkup svježe sušenih nesumporenih smokava za proizvodnju džemova tvrtke Hermes International iz Turčina kod Varaždina koja je stvorila brend Dida Boža, nudeći 17 kuna po kilogramu sušene smokve.

Pokretač programa razvoja smokvarstva u Hrvatskoj Željko Prgomet, stručnjak za voćarstvo Mediterana s Veleučilišta u Rijeci, ističe kako rezultati strategije koju je napravio još sredinom devedesetih godina, iako sporo, dolaze upravo sada. “Trebalo je dobrih 15 godina da se o smokvi kao kulturi priča i da se stvore uvjeti za takve investicije. Velik problem je bilo nesređeno poljoprivredno zemljište, nepoznavanje uzgoja i prerade smokve i tradicionalni odnos prema smokvi koja je ljudima uvijek više bila kao korov nego voće od kojeg mogu živjeti”, zaključuje Prgomet.

Eurochambres kao središnja institucija europskih komora, udruženja 2000 europskih gospodarskih i trgovačkih komora, u čijem je sastavu više od 19 milijuna poslovnih subjekata iz 45 zemalja Europe, uz ostale aktivnosti provodi različita istraživanja i programe poticanja gospodarskog razvoja.

Jedno od njih je i Eurochambres Economic Survey (EES) – najveće europsko kvalitativno istraživanje o poslovnim očekivanjima za narednu godinu. Istraživanje provode gospodarske, trgovinske i industrijske komore u koordinaciji Eurochambresa, a izvješće

objedinjuje očekivanja oko 59.000 tvrtki u vezi sa šest ekonomskih indikatora: najveći izazovi poslovanja, prihodi od prodaje na domaćem i na inozemnom tržištu, broj zaposlenih, investicije i opći uvjeti poslovanja.

Hrvatska gospodarska komora, koja je od listopada 2000. članica Eurochambersa, sudjeluje u tom istraživanju izradom svog nacionalnog izvješća putem kojeg želi identificirati poslovnu klimu u Hrvatskoj te je prezentirati i usporediti s razvijenim tržištem Europe kojem Hrvatska prirodno konvergira. Istraživanje se provodi na slučajnom uzorku od oko 1600 indu-

strijskih i uslužnih tvrtki.

Kako kvaliteta rezultata hrvatskog nacionalnog izvješća ovisi i o sudjelovanju tvrtki, iz HGK-a pozivaju sve tvrtke da ispune EES upitnik koji se može naći na web stranici www. hgk.hr.

Upitnik treba popuniti najkasnije do 20. rujna 2014. pa ga poslati na adresu: Hrvatska gospodarska komora, Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize, Odjel za makroekonomske analize, Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb; putem telefaxa na broj 01/4828 380 ili skeniran putem maila makroekonomija@hgk. hr. Iz HGK-a napominju kako su dobiveni podaci strogo povjerljivi te da će se koristiti isključivo u svrhu izrade zbirnih pokazatelja.

Rezultati cjelokupnog EES istraživanja bit će dostupni na web stranici Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr i na web stranici Eurochambresa www.eurochambres.be krajem godine.

Čak 29 domaćih tvrtki u Istanbulu

Hrvatska najbrojniji strani izlagač na CeBIT-u Čak 29 hrvatskih tvrtki predstavilo se na sajmu CeBIT Bilisim Eurasia koji se od 11. do 14. rujna održavao u Istanbulu. Riječ je o najvećem zajedničkom nastupu na takvom sajmu u povijesti hrvatske ICT industrije.

Najuspješnije domaće tvrtke, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva te uz potporu HUP-a, predstavile su šezdesetak proizvoda poput mobilnih aplikacija i softvera za unapređenje poslovanja, većinom namijenjenih unapređenju učinkovitosti državnih i javnih službi te

velikih kompanija. “Mogućnosti za prodor hrvatskih tvrtki na tržište Istoka su iznimne, a partnerstvo s njima bitno olakšava izlazak na treća tržišta. Ova regija mnogo ulaže u nove tehnologije, ima snažan javni sektor i tu vidimo priliku za izvoz usluga i proizvoda domaćih ICT tvrtki”, kazao je Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus i potpredsjednik ICT Udruženja HGK-a. Očekuje se da će snažno rastuće ICT tržište Turske do 2023. doseći 160 milijardi dolara, istaknuo je direktor CeBITa Murat Ozer. “Ponosni smo što je Hrvatska ove godine najbrojniji stra-

ni izlagač na CeBIT-u, a voljeli bismo vas sljedeće godine vidjeti kao zemlju partnera”, napomenuo je.

Inače, sajam CeBIT Bilisim Eurasia fokusiran je na B2B razgovore pod motom Budućnost dolazi s ICT-em. (B.O.)

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( za 7-10% godišnje ( 2,8 mlrd funti raste potrošnja halal hrane u Francuskoj

vrijednost halal tržišta Velike Britanije

Pozicioniranje na najperspektivnijem brzorastućem tržištu

Halal tržište izazov za hrva

Svjetsko halal tržište procjenjuje se na čak trilijun američkih dolara, s tendecijom rasta. Riječ je o 44 zemlje s više od 1,5 mi 140 milijardi američkih dolara, dok se u sektoru prehrambene industrije na globalnoj razini godišnje zavrti 635 milijardi d Ilijana Grgić

H

rvatske tvrtke imaju mogućnost još jačeg pozicioniranja na najperspektivnijem brzorastućem tržištu - halal tržištu.

To tržište unatoč globalnoj krizi iz godine u godinu raste, a u idućih četiri do pet godina predviđeno mu je povećanje od velikih 40 posto. Za sada je teško trilijun američkih dolara (Thompson Reuters report), a samo sektor

Procjene su da će do 2020. arapski turisti činiti 25 posto svjetskog turističkog tržišta, kaže Leila Krešić Jurić prehrambene industrije na globalnoj razini doseže 635 milijardi američkih dolara godišnje.

Riječ je o 44 zemlje, s više od 1,5 milijardi stanovnika, čija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju. Halal je riječ arapskog podrijetla i znači dozvoljeno, a koristi se za označavanje proizvoda (hrana, kozmetika, lijekovi i predmeti opće upotrebe) i usluga (trgovina, ugostiteljstvo, bankarstvo…) koje su osobama islamske vjeroispovijesti dopuštene za uporabu.

U svijetu je prisutan trend da halal proizvode sve više koriste i oni koji ne prakticiraju islamsku vjeru jer im ta oznaka osigurava određenu kvalitetu.

Takva hrana, primjerice, ne smije sadržavati svinjsko meso, GMO ili alkohol.

Osim arapsko-islamskoga tržišta, u koje se ubrajaju bogate zemlje poput Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, halal tržište sve više raste i u Europskoj uniji gdje doseže 66 milijardi američkih dolara.

Halal Francuska Potrošnja halal hrane raste, a najveće tržište je u Francuskoj gdje godišnje raste za sedam do 10 posto. Zanimljivo je i halal tržište Velike Britanije koje se procjenjuje na oko 2,8 milijardi funti, a prema podacima britanske Agencije za sigurnost hrane, halal hranu na tom tržištu konzumira oko šest milijuna potrošača. Za Hrvatsku je važno to što i zemlje regije - Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Alba-

nija i Kosovo - pokazuju sve veći interes za halal proizvode.

Mnogi su proizvođači u Hrvatskoj odlučili biti jače prisutni na tom tržištu, za sada ih 51 ima halal certifikat, ali taj broj raste. Halal certifikatom mogu se pohvaliti Agro Croatia Nova, Agro Favorit, Aktival, Anamarija Company, Arbacommerce, Belje, Centar Škojo, Clarum, Delicia, Do-

minis, Ekovrelo, Elcon prehrambeni proizvodi, Eurovoće, Gavrilović, Gospodarstvo Moulis, Grbić, Hermes International, Kemo, Koka, Kraš, Kutrilin TPV, Luxury Cosmetics, Mirna Ribolov, Mlinar, Mlin Julia, Naše klasje, Papuk, Paška sirana, Pekarnica Latica, PIK Rijeka, Perutnina Ptuj Pipo, PIK Vrbovec, Podravka (Mesna industrija Danica, Tvornica

juha i Vegete, Tvornica dječje hrane i krem namaza, Tvornica Kalnik, Tvornica Voće), Poljoprivredna zadruga MasVin, Produkt komerc, Puris, Quarnero, Ragusa, Sardina, Sladorana, Svijet biljaka, Swisslion, Tvornica šećera Viro, Vindija, Vindon, Zdenka i Zvečevo.

Trenutno je halal najviše zastupljen u prehrambenoj industriji. Najveća kompanija među

njima, Podravka, od svibnja ove godine ima certifikate za proizvode iz četiri svoje tvornice, od dječje hrane do Vegete.

Samo u Podravki prošle su godine povećali izvoz za šest posto i napravili iskorake na tržišta gdje je preduvjet bio upravo halal certifikat, istaknuo je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić prilikom dobivanja certifikata, napomi-

Đurđica Protić, prokuristica cateringa Zvona: hranu počeli smo nuditi nakon “Halal što su nas za takvu ponudu pitali klijenti. Kontaktirali smo Islamski centar, a oni su došli provjeriti naše prostore i educirali nas. Veoma smo uspješno radili na otvaranju Islamskoga centra u Rijeci, gdje je bilo

puno uvaženih gostiju iz Katara, a poslije su nam stizale zahvale; čak su nas tražili i recepte. Mi u Hrvatskoj stvarno imamo što ponuditi.

S financijske strane gledano, pripremati halal hranu nije zahtjevno. Naime, mi smo već imali sve uv-

jete. Morate imati odvojene kuhinje, odvojena skladišta, educirano osoblje, a kada sve to imate, onda ništa nije problem. Tu je potrebno više volje nego financija. Edukacija je bitna - kod pripreme halala nema improvizacije; važno je da poštujete ta načela. Hrvatska ima velik potencijal, ljudi ovamo dolaze vidjeti povijest. Pokraj nas prolaze turisti koje moramo znati zadržati na ovom tržištu.

”

21

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( oko 20%

ukupne proizvodnje hrane obuhvaća halal

( 53,1 mlrd USD

očekivani uvoz hrane u zemlje Arapskog zaljeva 2020.

atske tvrtke

lijardi stanovnika čija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju. Samo halal turističko tržište, pak, lani je vrijedilo dolara Halal turizam u brojkama • oko 25 posto svjetske populacije do 2020. godine činit će muslimani • 5 0 posto muslimanske populacije mlađe je od 25 godina Zvonimir Mršić

Aldin Dugonjić

Leila Krešić Jurić

Stefanija Obradović

njući kako je riječ o tržištima koja su u porastu, a i struktura potrošača im je poželjna. “Želimo postati značajan ponuditelj na tim tržištima, ponuditi raznovrsnost marki proizvoda i učiniti im Podravku u cjelini prepoznatljivom”, istaknuo je Mršić.

dio je halal uslugu zdravstvenog turizma da bi povećao broj muslimanskih pacijenata.

Svjetsko halal turističko tržište u 2013. vrijedilo je 140 milijardi američkih dolara, što je 13 posto od cjelokupne svjetske turističke zarade, kaže rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu Aldin Dugonjić, napominjući kako na odmoru gosti s halal tržišta prosječno troše oko 1700 dolara, što je za 500 dolara više od prosječnih Europljana. “Govorimo o gostima koji su spremni više potrošiti, naravno ako im je to omogućeno”, kaže Dugonjić.

Istraživanje Muslim Travel Index Europe 2014 na uzorku od 401 ispitanika iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Malezije pokazuje kako njih 97 posto, kad putuju u Europu, očekuje destinaciju koja ima halal hranu, a 89 posto važnim smatra osigurane objekte za molitvu.

To istraživanje je pokazalo i da među top 15 destinacija kamo bi halal turist putovao - nema Hrvatske.

“Naravno da je arapski turist poželjan gost u Hrvatskoj. Procjene su da će do 2020. godine muslimani činiti 25 posto svjet-

skog turističkog tržišta”, kaže direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore Leila Krešić Jurić koja naglašava važnost certificiranja proizvoda i turističkih kapaciteta halal certifikatom.

“Mi za sada nismo dovoljno konkurentni, a radi se o jednoj ogromnoj tržišnoj niši. HGK je već napravio određene aktivnosti. Planiramo u 2015.

navia u Rijeci, Hotel Art u Slavonskom Brodu, Hotel Turist u Varaždinu, te u Zagrebu hoteli Aristos, Sheraton, The Westin i Esplanade.

Primjer iz Esplanade pokazuje da je od uvođenja halal standarda (2013.) hotel povećao dobit za šest posto, dok se broj noćenja povećao za četiri posto, kaže njihova predstavnica prodaje Stefanija Obradović koja je posebno ponosna na činjenicu da je saudijski princ Alwaleed bin Talal bin Abdulaziz al-Saud tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj također odsjeo u hotelu Esplanade.

Sve je više i restorana koji su se odlučili u svojoj ponudi imati hranu pripremljenu po halal standardima. U Dubrovniku halal certifikat imaju tri restorana: Konavoski dvori, Nautica i Proto riblji restoran, u Splitu ga ima İştah Kebab&Meze Bar, u Koprivnici Pdravska klet, a u Zagrebu restoran Les Ponts. Jedini koji pružaju halal catering usluge su Zvona iz Zagreba.

“Certifikat traje godinu dana, on nije jeftin”, kaže prokuristica cateringa Zvona Đurđica Protić koja je posebno ponosna na to što su upravo oni bili zaduženi za

Halal gosti I u turističkom sektoru sve je više gostiju koji traže halal kvalitetu, odnosno sve više turista ide prema destinacijama koje su “halal friendly”.

Za Hrvatsku su još uvijek najvažnija emitivna tržišta europskih zemalja, dok je i dalje zanemariv broj noćenja i dolazaka turista s dalekih tržišta, uključujući i GCC zemlje (Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate).

Pojedine svjetske destinacije već su uvelike krenule u privlačenje gostiju s tih tržišta. Australska Zlatna obala postala je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija zbog svoje jedinstvene ponude Ramazanskih salona, dok su tajlandski wellnessi i toplice ponudili posebne usluge za turiste muslimane. Indijski Chennai, inače globalni medicinski centar, ponu-

Od uvođenja halal standarda prošle godine, hotel Esplanade povećao je dobit za šest posto organizirati radionice u partnerstvu s Centrom za certificiranje i svim našim članicama i tvrtkama, bez obzira jesu li u turizmu ili su iz pratećih djelatnosti.

U toj sprezi gospodarske ponude trebamo se pokazati u najboljem svjetlu”, ističe Leila Krešić Jurić.

Certifikat koji osigurava dobit Halal certifikat imaju Hoteli Baška u Baškoj, Hotel Rixos Dubrovnik, Toplice Hotel u Krapinskim Toplicama, Hotel Spačva u Lipovcu, Grand hotel Bo-

3 posto muslimanske populacije putuje s obitelji 5 • 70 posto gostiju s halal tržišta dolazi iz 16 zemalja (iz 6 zemalja Arapskog zaljeva 37 posto, iz 3 zemlje Jugoistočne Azije 10 posto, iz Turske i Irana 16 posto, te iz 5 zemalja Zapadne Europe 7 posto)

•

Opseg halal tržišta • vrijednost svjetskog halal tržišta: 1 trilijun USD (Thompson Reuters report) • obuhvaća 20 posto ukupne proizvodnje hrane • samo zemlje Arapskog zaljeva 2010. godine uvozile su halal hranu u vrijednosti 25,8 milijardi američkih dolara, a predviđa se da će 2020. godine uvoziti halal hranu u vrijednosti 53,1 milijarde dolara (Economist Intelligence Unit) • industrija halal hrane u porastu je na Srednjem istoku i Sjevernoj Africi, Južnoj i Jugoistočnoj Aziji, gdje je Indonezija najveće halal tržište vrijedno 197 milijardi dolara; na drugom mjestu je Turska, čije tržište je vrijedno 100 milijardi dolara, s tendencijom rasta • EU halal tržište procjenjuje se na 66 milijardi dolara hranu na otvaranju Islamskoga centra u Rijeci.

Potencijal postoji “Imati halal certifikat lakše je uz kompanije koje proizvode namirnice po halal standardima, a u Hrvatskoj ih imamo, kao što imamo i proizvođače mesa s halal certifikatima, nastavlja Đurđica Protić.

Kako bi Hrvatska još snažnije krenula u osvajanje halal tržišta, potrebna je koordinirana zajednička akcija svih gospodarskih čimbenika. To drugim riječima znači kako je

nužno povezivanje i uspostava partnerstava između kompanija koje obuhvaćaju sve od industrije do turizma, te suradnja gradova, županija, agencija i ministarstava, ali i raznih udruga.

“Uloženo u certifikat vrati se i do sto puta.

Ključ je promocija, proširenje ponude kako bismo imali pokazatelje u rastu broja noćenja, broju potrošača i na kraju u rastu BDP-a”, zaključuje rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Aldin Dugonjić.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Namjenska industrija rasla 41 posto

Nakon stagnacije u proizvodnji namjenske industrije u prošloj godini, u Federaciji BiH je u šest mjeseci ove godine ostvarena rekordna proizvodnja i izvoz, izjavio je ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj. U tom je razdoblju zabilježen rast proizvodnje za 41 posto u odnosu na isti lanjski period. Prema Trhulju, ova godina će za tvrtke iz ovog sektora biti najuspješnija nakon rata. Daljnji rast proizvodnje bit će uvjetovan novim investicijama, a suradnja je ugovorena s više država, posebice sa SAD-om i Turskom. Jedna od najuspješnijih tvrtki u ovom sektoru je Igman iz Konjica, koja je šestomjesečno poslovanje završila s neto dobiti od 4,07 milijuna konvertibilnih maraka (KM), dok je u šest mjeseci lani ta dobit iznosila 1,75 milijuna KM. Igman je prošle godine potpisao ugovor s američkom kompanijom Howell Machine o izvozu oružja i preciznog streljiva vrijedan 30 milijuna eura što se odrazilo i na povećan polugodišnji prihod za oko 64 posto u odnosu na isti lanjski period. Realizacija je sa 17,3 milijuna KM povećana na 28,5 milijuna KM. Zahvaljujući povećanom obujmu posla povećan je i broj zaposlenika sa 764 na 842. Većinski vlasnik ove kompanije sa 51 posto dionica je vlada FBiH.

Rast prihoda od indirektnog oporezivanja

Unatoč katastrofalnim poplavama ovog proljeća, ali i ljeta, u osam ovogodišnjih mjeseci bruto prihodi od indirektnih poreza povećani su za 162,8 milijuna KM u odnosu na isto doba lani, priopćeno je nakon sastanka Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U priopćenju sa sjednice održane u Banjoj Luci navodi se da su neto prihodi bili veći za 74 milijuna KM, dok je ukupan dug tvrtki ovoj upravi iznosio 420 milijuna KM. Upravni odbor zadužio je menadžment ove uprave da pojača aktivnosti koje će pridonijeti naplati duga od PDV-a. Na sastanku je Upravni odbor usvojio izmjene i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na olakšice za domaće pivovare u konkurentskoj borbi s velikim inozemnim pivovarama.

Kontrola noćenja u Međugorju i Sarajevu

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u šest mjeseci zemlju je posjetilo 373.240 turista ili 4,1 posto manje nego u istom razdoblju lani, a noćenja je registrirano 751.782 uz pad od 7,3 posto. U te pokazatelje nitko u BiH ne vjeruje, pa ni sami statističari. Sarajevski hoteli bili su gotovo rasprodani zahvaljujući brojnim festivalima, međunarodnim konferencijama i sportskim priredbama. Isto se iz godine u godinu događa i u Međugorju. Čini se da su inspektori Porezne uprave Federacije BiH napokon odlučili uvesti reda u ovom sektoru. U protekla dva mjeseca obavljeno je 40 inspekcijskih pregleda u smještajnim i ugostiteljskim objektima u Sarajevu i Međugorju, te je zbog neposjedovanja dozvola za rad, neevidentiranja prometa putem fiskalnih blagajni i rada na crno zatvoreno osam objekata. Utvrđeno je da 21 porezni obveznik nije evidentirao promet, kod 14 ugostiteljskih objekata zatečena je 21 neprijavljena osoba i izdana su 44 prekršajna naloga.

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 809,2 mil €

prikupljena na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu

Bosna i Hercegovina

Štete od poplava dvije milijarde eura Svibanjske štete nisu sanirane, a padaline u kolovozu izazvale su nove.

Najgore su prošli poljoprivrednici, uzgajivači povrća i voća, posebice vinogradari i vinari Zdravko Latal latal@privredni.hr

Š

tete nastale svibanjskim katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini službeno su u Europskoj uniji procijenjene na dvije milijarde eura, dok su na donatorskoj konferenciji u Bruxellesu prikupljena 809,2 milijuna eura. Oko 40 posto tog

Urod grožđa je prepolovljen iako su vlasnici učinili goleme napore da spase što se spasiti može novca su grantovi, odnosno nepovratna sredstva, a 60 posto krediti - istina s dugim grace periodom i povoljnim kamatama, ali ipak je riječ o novcu koji jednom treba vratiti, procijenio je Renzo Daviddi, zamjenik šefa misije Delegacije EU-a u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, u tijeku je distribucija 42 milijuna eura, što znači da bi taj novac za obnovu zemlje trebao već biti dostupan oštećenim građanima i institucijama. Trebao bi i morao biti dostupan za korištenje jer je zima na pragu, a stotine obitelji su i danas bez krova nad glavom, brojne škole ne rade jer nisu obnovljene, kao i prometnice, jer bez konvertibilnih maraka i eura nema obnove. Naime, od svibnja je prošlo tri mjeseca, a tek nedavno je u Federaciji BiH registriran i započeo s radom Federalni fond za pomoć nastradalim od prirodne nepogode na čijem je računu, kako je priopćeno, 9,6 milijuna KM operativnih sredstava.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je izjavio da je šest milijuna KM već odobreno za sanaciju stambenih objekata, dva milijuna KM je namijenjeno za sanaciju šteta malim i srednjim tvrtkama, milijun KM bit će uloženo u obnovu infrastrukture, prometnica, dok će

600.000 KM biti rezerva za hitne slučajeve. U svibnju su najviše nastradale općine Zenica, Tuzla, Domaljevac-Šamac, Gračanica, Gradačac, Srebrenik, Lukavac, Žepče, Maglaj, Zavidovići, Kalesija, Orašje, Odžak, Sapna i Banovići. No, i više drugih općina pretrpjelo je štete.

Berba će se morati ubrzati Svibanjske štete nisu sanirane, a padaline u kolovozu izazvale su nove o kojima se vrlo malo govori.

Najveće štete i u svibnju i u kolovozu zadesile su sjeverne i srednje dijelove zemlje, ali nepogode nisu zaobišle ni Hercegovinu.

Najgore su prošli poljoprivrednici, uzgajivači povrća i voća, posebice vinogradari i vinari.

Prema sadašnjim saznanjima urod grožđa je više nego prepolovljen iako su vlasnici učinili goleme napore da spase što se spasiti može, rekao nam je Milan Lovrić iz Čitluka.

Isto tvrdi i Obrad Vukoje, vlasnik trebinjske vinarije

Vukoje i predsjednik Grupacije vina pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Dugotrajne kiše, krupa i grad ovog su ljeta izazvale i veliku bujnost loze i oštećenje grozdova. Malo je vinogradara koji su uspjeli u cijelosti sačuvati rod, a najčešće vijesti koje stižu s juga Hercegovine govore da je urod, posebice blatine i žilavke, prepolovljen. Pravo stanje tek se naslućuje jer je s dvadesetak dana zakašnjenja počela berba ranih sorti, a prava berba blatine i žilavke očekuje se krajem rujna. Tradicionalno, berba grožđa u Hercegovini traje skoro dva mjeseca, a ove jeseni će morati biti ubrzana, što zahtijeva angažiranje dodatne radne snage, ističe Vukoje. Kakva će biti kvaliteta grožđa, a time i vina, ovisit će o vremenskim prilikama u rujnu i broju sunčanih dana, kažu vinari iz Čitluka. Miroslav Čorić, vlasnik podruma Andrija također tvrdi da je godina bila loša. Od 1973. godine, tvrde vinari i vinogradari, ovo će biti najlošija godina.

23

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 132 mil €

*vijesti

vrijedna nova tršćanska kontejnerska obala

NADMETANJE TERMINALIMA

U Kopru zvoni tršćanski alarm U Kopru su zatečeni najavom gradnje novog kontejnerskog terminala u Trstu površine 125.000 četvornih metara. Trenutačno Luka Koper u pretovaru premašuje konkurenciju u Trstu za oko 150.000 kontejnera, ali je problem to što se ta razlika sve više topi Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

Kopru su se uznemirili na vijest iz obližnjeg Trsta da su predstavnici renomiranih tvrtki – Icop, Cosmo Ambiente, Interporto i Parisi – potpisima na ugovor potvrdili odlučnost da će izgraditi novi kontejnerski terminal na radnoj ploči, ukupne površine 125.000 kvadratnih metara. Trenutačno Luka Koper u pre-

Koliko će prometa skrenuti iz Trsta u Srednju Europu, nitko se ne usudi procjenjivati tovaru premašuje konkurenciju u Trstu za oko 150.000 kontejnera, ali je problem to što se ta razlika sve više topi. Lani je Trst povećao pretovar kontejnera za 11,5 posto, dok je Koper rastao samo pet posto.

Razumljivo je da su sada u Kopru zatečeni najavom novog terminala, posebno brzinom njegove gradnje. Radovi u Trstu imaju početi u prosincu, najkasnije početkom slje-

deće godine i ne smiju trajati dulje od dvije godine.

U Kopru se također spremaju nabildati infrastrukturne mišiće, ali im proširenje kontejnerske obale za novih 100 metara neće ići tako brzo kao konkurenciji sličan pothvat u Trstu. U Kopru investiciju vrijednu 78 milijuna eura mogu završiti tek 2018. godine, a u Trstu kontejnerska obala vrijedna 132 milijuna eura bit će gotova već početkom 2017. godine. Tršćani su u prednosti i zbog načina financiranja. Potpisnice ugovora, naime, iskeširat će samo 30 milijuna eura vlastitih sredstava, dok su 102 milijuna eura javna sredstva iz arsenala

Pretovar u pristaništima sjevernog Jadrana Prema godišnjim izvještajima što ih članice NAPA (North Adriatic Ports Association) dostavljaju svome udruženju, pet pristaništa sjevernog Jadrana obavilo je u 2013. godini sljedeći pretovar

UKUPAN PRETOVAR

KONTEJNERI

24,5

438.829

U MILIJUNIMA TONA

Venecija Trst Ravena

56

458.497

2,24

226.760

Rijeka

9

131.310

Koper

17,9

600.441

Izvor: NAPA

vladinih mjera za pokretanje javnih radova u Italiji.

Riječ je o Renzijevom dekretu Sblocca Italia.

Pomršeni slovenski računi Investicija u Trstu mogla bi, više nego Luku Koper, pogoditi intermodalni lo-

gistički terminal što ga u Ljubljani namjeravaju zajednički izgraditi BTC i Slovenske željeznice.

Osnovali su zajedničku tvrtku koja bi prema planu trebala početi s gradnjom prve faze terminala u 2015. godini. Cijeli projekt vrijedan 140 milijuna

eura bit će dovršen 2023. godine i tada će u njemu raditi 800 ljudi. Stručnjaci smatraju da tršćanski pothvat nije bezazlen za planove u Ljubljani. Sasvim je izvjesno da će Trst s većom žlicom u kontejnerskoj zdjeli sjevernog Jadrana pomrsiti račune na slovenskoj trasi robnih tijekova. Koliko će prometa skrenuti iz Trsta uz granicu Slovenije izravno u Austriju i dalje u Srednju Europu, nitko se ne usudi procjenjivati. Ljubljanske ambicije neće određivati samo veće pretovarne mogućnosti Trsta. Aleš Groznik s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani uvjeren je da će za Ljubljanu biti odlučujući terminali u Trstu, Klagenfurtu i Zagrebu. To su ujedno i granice unutar kojih će ponuđači logističkih usluga u sjevernom Jadranu voditi ljuti boj za korisnike.

Pristanište u Trstu inače prednjači u pretovaru tekućih goriva. Lani su pretovarili 41,3 milijuna tona goriva što je čak 18 posto više nego u 2012. godini. U borbi za proširenje kontejnerskih kapaciteta Trst je pretekao Veneciju koja se također kandidirala za gradnju sličnog terminala.

Poslovna zagonetka: Kamo leti Brnik?

Dvojbe o preraspodjeli putnika i tereta prate i prodaju Aerodroma Ljubljana njemačkom Fraportu – aerodromu u Frankfurtu koji je u 2013. godini imao 58 milijuna putnika,

a u vlasništvu je savezne pokrajine Hessen te holdinga grada Frankfurta na Majni. Kamo će Fraport preusmjeriti najnoviji, 11. aerodrom u svom vlasništvu? Na Brni-

ku dosad su preživljavali uglavnom servisirajući potrebe Ljubljane kao glavnog grada jedne od članica EUa. Trst, Venecija, Zagreb, Klagenfurt, Graz i Beč već dugo konkuriraju Brniku. Svakodnevno stotinjak putnika iz Slovenije putuje na aerodrome u okolici. Nešto susjeda također putuje i preko Brnika, ali ih je daleko premalo za ozbiljniju poslovnu računicu. Slovenska javnost želi stoga znati kako će Brnik izgledati za pet godina i što će biti

njegova glavna djelatnost. Stefan Schulte, predsjednik uprave Fraporta, bio je škrt na riječima kada je odgovarao na ključno slovensko pitanje. Rekao je za svoju tvrtku samo to da je dugoročni ulagatelj i da ne igra na brzu zaradu. “Nikako se ne namjeravamo usredotočiti samo na teretni promet. I u putničkom vidimo potencijal”, rekao je Schulte najavljujući da će zračna luka na Brniku biti veća i bolja u svim segmentima.

Borba za imućnije kupce Gorenje želi u četiri godine udvostručiti prihode od prodaje luksuznih kućanskih aparata robne marke Asko čija je proizvodnja prošle godine preseljena iz Švedske u Sloveniju.

U borbu za imućnije kupce krenuli su uz pomoć Mattea Camesasca kojem su povjerili upravljanje prestižnom markom.

Camesasco nije slučajan kadrovski izbor. U svojoj karijeri potvrdio se u Mercedesu kao skrbnik ključnih kupaca. Uz ostalo bio je i direktor prodaje u Maseratiju.

Talum u Argentini Suočen s krizom prodaje jedini slovenski proizvođač aluminija, Talum iz Kidričeva, pokušava preživjeti pojačanim pružanjem uslužnih djelatnosti.

Njegovi zaposlenici upravo su završili 4,5 milijuna eura vrijedan posao u Argentini gdje su američkoj korporaciji Exal pomogli preseliti proizvodnju iz Švicarske. Što je to traktor?

Europski sud u Luksemburgu na zahtjev Vrhovnog suda Slovenije koji je pitao što je traktor – radni stroj ili vozilo – protumačio je odgovarajuću europsku direktivu presedanskom odlukom da je traktor “povremeno stroj, a uvijek vozilo”. Takvo tumačenje postaje obveznim za sva nacionalna pravosuđa u EU-u, dakle i za Sloveniju gdje je i nastao inicijalni spor za takvu presedansku odluku. Osiguravateljsko društvo Triglav negiralo je traktoru status vozila slijedom čega je odbilo isplatiti štetu povrijeđenom građaninu kojeg je traktor u vožnji unatrag seoskim dvorištem oborio s ljestava. Sada će osiguravatelji biti obvezni plaćati naknade za štete koje počini traktor kao vozilo, ma gdje prometovao.

24 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 10,64 mil dolazaka ( 62,1 mil noćenja ili 5% više u 8 mjeseci 2014.

ili 2% više nego u istom razdoblju lani

turistički rezultati U prvih osam mjeseci ove godine Svjetski dan turizma Svjetski dan turizma svake se godine obilježava 27. rujna, a ove će se godine službena proslava s pratećom konferencijom održati na temu Turizam i razvoj zajednice u meksičkom gradu Guadalajari. Bit će riječi o potencijalu turizma kao i ulozi zajednice u promicanju održivog razvoja turizma.

Dobra sezona u kampovima Hrvatski kampovi su u kolovozu zabilježili 5,9 milijuna noćenja, što je dva posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

No, promatrajući kumulativno od ovogodišnjeg otvaranja kampova pa do kraja kolovoza ostvareno je oko 14,3 milijuna noćenja što je dva posto manje nego u istom razdoblju 2013., podaci su Kamping udruge Hrvatske (KUH).

U toj je udruzi više od 60 posto kampova registriranih u Hrvatskoj. Promatrajući prema regijama, u kolovozu su najveći rast noćenja od devet posto u odnosu na kolovoz 2013. zabilježili kampovi u Dalmaciji. Slijede istarski kampovi s povećanjem od dva posto. Kampovi na Kvarneru registrirali su pad broja noćenja od tri posto.

UHPA dobila certifikat ISO 9001 Ured Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i 40 turističkih agencija, članica te udruge, nedavno su uveli sustav upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001:2008.

Time je UHPA postala prva hrvatska strukovna udruga u turizmu koja je zajedno sa svojim članicama dobila taj certifikat. Posjedovanje ovakvog certifikata kvalitete važno je i pri apliciranju projekata na europske natječaje, a značajno je i s marketinškog aspekta.

Porast dolazaka, ali i nešto upitnika oko sezone Posebni uspjesi vezani su za austrijsko i talijansko tržište, a dobar rezultat bilježi se i sa slovenskog tržišta. Samo u kolovozu ukupno je bilo 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

prvih osam mjeseci 2014. godine sve su županije, osim Kvarnera koji je na razini prošle godine, ostvarile rast dolazaka. Ostvareno je 10,64 milijuna dolazaka ili pet

“Uz standardni proizvod - sunce i more oživljavaju i drugi proizvodi kao što su kulturna baština i slično”, kaže ministar turizma Darko Lorencin. “Gledano po županijama, najveću stopu rasta ima Splitsko-dalmatinska županija koja se po apsolutnim broj-

U HTZ-u je ostalo nepotrošeno devet milijuna kuna za turističku promidžbu, ističe Marko Hell posto više te 62,1 milijun noćenja ili dva posto više nego u istom razdoblju lani. U kolovozu je zabilježeno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od čak sedam posto u dolascima i četiri posto u noćenjima. Strani su turisti u osam mjeseci ostvarili rast od pet posto u dolascima i dva posto u noćenjima, dok su domaći ostvarili povećanje od jedan posto.

kama nalazi na drugom mjestu, odmah iza Istre.

Posebni uspjesi vezani su za austrijsko i talijansko tržište, koje se dobro oporavilo i ostvarilo rast.

Dobar rezultat zabilježen je i sa slovenskog tržišta koje je rastom noćenja od 2,3 posto samo potvrdilo veliko povjerenje koje ima u Hrvatsku. Trebamo ustrajati kako bismo sinergijske efekte, koje Hrvatska kao turistička destinacija ima, što bolje rasprostrli po cijelom te-

ritoriju”, zaključio je ministar te dodao kako kontinuirani rast dolazaka u našu zemlju dokazuje da popularnost Hrvatske kao destinacije i brenda u svijetu raste. Lorencin očekuje nastavak pozitivnog trenda i u posezoni.

Rusi ipak dolaze Kolovoz je svim županijama, osim Kvarnera koji je u noćenjima na razini prošle godine, donio značajan rast turističkog prometa.

Irena Perišić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, ne misli da je u kolovozu Primorsko-goranska županija stagnirala što se tiče turističkih rezultata budući da je prošlogodišnji kolovoz bio rekordan, te je uspjeh bio ponoviti taj rezultat.

“Mi smo u prvih šest mjeseci imali izuzetno dobre rezultate, a kako je 80 posto naših smještajnih kapaciteta u kampovima i privatnom smještaju, obilne kiše kroz čitavi srpanj rezultirale su lošijim rezultatima u tom mjese-

cu. U stvari, nama su turisti došli i u srpnju ali, kako su naši gosti u najvećem broju iz susjednih zemalja, oni su zbog lošeg vremena prekidali boravak. Poznato je da se boravak u kampovima ne mora platiti ranije, što je i rezultiralo podbačajem upravo kampova. Jako smo zadovoljni 10-postotno većim dolaskom Nijemaca, pet posto većim dolaskom Britanaca, porastom dolazaka ruskih turista od čak četiri posto, što je zbog problema s vizama izuzetan rezultat, a imamo i veliki rast dolaska turista iz dalekih zemalja”, kaže Irena Perišić Živadinov.

Upitna promidžba Član Turističkog vijeća Trogira i sveučilišni profesor Marko Hell, predstavnik Hotela Pašike, nije baš uvjeren kako smo imali bolju sezonu nego lani. Vjeruje da su fizički pokazatelji veći, međutim Hell smatra da smo možda dobili na masovnosti ali ne i na prihodu.

“Iz iskustva ovogodišnje sezone vidljivo je

da nam nedostaje sustavnog promišljanja turizma.

Slažem se da se na loše vrijeme nije moglo utjecati, ali je vrlo neozbiljno da je u HTZ-u ostalo nepotrošeno devet milijuna kuna namijenjenih turističkoj promidžbi, a HTZ je tek u srpnju dobio čelnog čovjeka. Taj nemar će svakako imati svoje posljedice. Turistički radnici ponekad su morali uvjeravati zainteresirane američke turiste da ovdje nije rat, što je dokaz da baš nemamo uspješnu promociju. Kako onda

Kontinuirani rast dolazaka dokazuje da popularnost Hrvatske raste očekivati od čelnih ljudi da preokrenu trend ogromnog porasta privatnih iznajmljivača, od kojih država vrlo malo uprihođuje, a jedina korist je to što tako kupuje socijalni mir kod jednog dijela stanovništva”, kaže Marko Hell.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

“Mobilne aplikacije u turističkom sektoru postaju nezaobilazan dio

ponude destinacije i takav se trend može primijetiti u cijelom svijetu.”

Iris Ojurović, voditeljica marketinga u Plavoj tvornici

Aplikacija Drava Papuk

Destinacija na dlanu U samo nekoliko koraka korisnici mogu dobiti informacije o kulturnim znamenitostima, prirodnim ljepotama, zabavnim sadržajima, turističkim rutama, smještajnim i ugostiteljskim objektima te aktualnim događanjima u Virovitičko-podravskoj županiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

dobar način prezentirati neko odredište. Ako se pak sjetimo situacije prije dvije do tri godine, definitivno možemo zaključiti kako mobile prezentacija hrvatskih destinacija ide u boljem smjeru. I mi u Plavoj tvornici imamo nekoliko sličnih projekata kao što su Križevci-Vrata Prigorja, Panonia Tour te Drava Bicycle Routes”, napominje ona dodajući kako ovakav tip aplikacija ima golem potencijal na međunarodnom tržištu, s obzirom na to da su strani klijenti u stalnoj potrazi za dizajnerski i funkcionalno naprednim rješenjima.

S

ve veći broj turista u Virovitičko-podravskoj županiji koje privlači čista priroda, tradicija i dobro organizirani projekti potaknuo je tamošnju turističku zajednicu da im putem mobilne aplikacije pruži sve potrebne informacije o tome.

Tako se odnedavno na App Storeu i Google Playu besplatno može preuzeti aplikacija Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije Drava Papuk. Ona je djelo Plave tvornice, virovitičke tvrtke, a njena izrada financirana je novcem koji su osigurali Ministarstvo turizma i TZ Virovitičko-podravske županije.

Iris Ojurović, voditeljica marketinga u Plavoj tvornici, kaže nam kako je ideja o aplikaciji nastala kao rezultat dobre suradnje s TZ-om Virovitičko-podravske županije, ali i praćenja tadašnje situacije na tržištu mobilnih aplikacija. “Danas posjetitelji prilikom svojih posjeta očekuju dostupnost različitih, svježih i relevantnih informacija te interaktivnu komunikaciju. Informacije trebaju biti servirane uz mnoštvo drugih alata poput povezivanja i dijeljenja sadržaja na društvenim mrežama, prepoznavanja lokacije korisnika te navođenja do tražene lokacije, podataka o aktualnim događanjima uz bilježenje takvih informacija u kalendar mobitela... Print u tom slučaju ne može zadovoljiti sve po-

trebe posjetitelja, ponajprije onih mlađih koji se sve više služe različitim aplikacijama kako bi došli do željenih informacija. S obzirom na tadašnje znanje te pregršt ideja za realizaciju nismo dugo razmišljali te je od ideje do pokretanja projekta prošlo vrlo kratko vrijeme”, objašnjava ona.

Cjelokupna ponuda tematski je strukturirana, što omogućava jednostavno i brzo snalaženje u aplikaciji. “U samo nekoliko koraka korisnici mogu dobiti sve informacije o kulturnim znamenitostima, prirodnim ljepotama, zabavnim sadržajima, preporučenim turističkim rutama, smještajnim i ugostiteljskim objektima te aktualnim događanjima. Aplikacija sadrži i interaktivnu kartu s lokacijama pomoću koje korisnici na jed-

nom mjestu mogu vidjeti što se sve oko njih nalazi.

Trenutačno je dostupna na četiri jezika - hrvatskom, engleskom, njemačkom i mađarskom, te na dvije najpopularnije platforme Android i iOS. Osim aplikacije, izradili smo i napredan sustav za upravljanje njenim sadržajem koji TZ-u omogućuje jednostavno i brzo ažuriranje sadržaja u bilo kojem trenutku”, ističe Iris Ojurović.

Ogroman potencijal Iako je razvoj aplikacije i popratnog sustava za upravljanje sadržajem trajao oko tri mjeseca, na njenom unapređenju radi se kontinuirano. “S obzirom na to da je riječ o prvom projektu Plave tvornice, ali i jednoj od prvih aplikacija u tadašnje vrijeme, izazova je bilo mnogo. Naime, željeli smo

napraviti jednu od najnaprednijih aplikacija u turističkom sektoru. Glavni izazovi su bili pametno raspodijeliti resurse te ispuniti očekivanja klijenta i budućih korisnika. Naime, kod ovakvih projekata nije dovoljno samo tehničko znanje već je potrebna i doza kreativnosti, poznavanja ponašanja korisnika te razmišljanje o tome kako će oni koristiti aplikaciju”, naglašava ona.

U Hrvatskoj, nastavlja Iris Ojurović, tržište mobilnih aplikacija neprestano napreduje što ne čudi s obzirom na trendove.

“Mobilne aplikacije u turističkom sektoru postaju nezaobilazan dio ponude destinacije i takav se trend može primijetiti u cijelom svijetu. Danas, ako pretražujete trgovine, možete naći više aplikacija ovog tipa koje će vam na dosta

Manjak IT stručnjaka Hrvatski IT sektor, smatra ona, jači je nego što mnogi misle i bez obzira na cjelokupno sivilo u dr-

cija u hrvatska IT poduzeća”, kaže.

S druge strane, njegov najveći problem je manjak IT stručnjaka što koči daljnji razvoj. “Što se trendova tiče, svako je tržište specifično. Generalno gledajući, tržište mobilnih aplikacija je trenutačno jedno od najbrže rastućih. Neka predviđanja govore da će do 2017. godine mobilne aplikacije doseći 268 milijardi preuzimanja uz generiranje 77 milijardi dolara prihoda.

Mobilne aplikacije sve češće postaju službeni kanal komunikacije između poduzeća i korisnika, kanal za zabavu, kupovinu, traženje informacija...”, ističe Iris Ojurović.

Hrvatska sve više radi na ulaganju u ovakve i slične ideje. “Jedan od primjera je Poduzetnički

Cjelokupna ponuda tematski je strukturirana, što omogućava jednostavno i brzo snalaženje u aplikaciji žavi ima veliki potencijal za razvoj hrvatskog gospodarstva. “Iako bi se Hrvatska trebala više okrenuti ovom sektoru nego što to sada čini, IT je trenutačno uvršten kao jedna od strateških industrija pa nam ostaje vidjeti koje će pozitivne efekte to donijeti. O stanju hrvatskog IT-a dovoljno govori stalni rast broja zaposlenika, sve veći izvoz, ali i porast broja stranih investi-

impuls putem kojeg poduzetnici mogu prijaviti svoju ideju odnosno projekt te na taj način dobiti bespovratna sredstva. Iako nije namijenjen isključivo IT-u, svakako je poticajna mjera za realizaciju poduzetničke ideje. Osim toga, moramo izdvojiti i Poduzetničke inkubatore u kojem IT poduzeća poput Plave tvornice mogu razvijati svoje poslovanje”, zaključuje ona.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Viktor Žmegač Europa x 10 Profil Knjiga

Već sam naslov upućuje na autorovu želju da europski identitet razmotri u esejima o 10 pojmova koje smatra ključnima za razumijevanje novovjeke Europe. Razmatranje pojedinih društvenih i duhovnih procesa otkriva golemi misaoni korpus po kojem je naš kontinent jedinstveno tlo moderniteta – umjetničkog, filozofskog, ekonomskog i političkog. Knjiga raspravlja, primjerice, o fenomenima individualizma, originalnosti, povijesne dinamike, utopizma, tehnologije...

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Gruzija - izgradnja morske luke Anaklia

Gruzijska vlada objavila je poziv za prikupljanje ponuda za izgradnju morske luke Anaklia. Anaklia bi trebala postati glavna luka i najveći logistički centar u južnom Zakavkazju. Rok za podnošenje ponuda je 1. listopada 2014. godine. Zainteresirane tvrtke molimo da za detaljne informacije kontaktiraju gospođu Mariju Vrdoljak Domljanović u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Gruziji, na email: marija.vrdoljak-domljanovic@mvep.hr.

tječaja u građevinarstvu, te potom šalje članicama samo one natječaje koji odgovaraju njihovom profilu. Više informacija na www.bauportaldeutschland.de.

Nabava radova

Austrija - Općina Tulln objavila je natječaj vezan uz nabavu radova za povezivanje prometnica te obnovu kanala. Rok za dostavu ponuda je 16. rujna 2014. godine. Tekst i uvjete natječaja (samo na njemačkom jeziku) možete pronaći na stranici: https:// www.pep-online.at/CP/ ShowTender.

Natječaji za građevinarstvo

Papa Franjo U potrazi za pravim blagom Verbum

Papin dan započinje prije pet sati ujutro, a dnevna misna čitanja su mu hrana koju želi dijeliti s vjernicima. Ne putem svečana slavlja u bazilici svetoga Petra nego u tihoj misi pred nekolicinom osoba u kapeli Doma svete Marte. Tu spontano nastaju jutarnje Papine propovijedi koje su srce njegova pastorala, poruke pune značenja koje se pozivaju na srž evanđelja. One sadržavaju i snažne riječi, često i vrlo određena “upozorenja”. No ponajprije vode kroz svakodnevne borbe u životnim izazovima.

Kuća Wittgenstein Alexander Waugh Vuković&Runjić

Cijena koju su platili Wittgensteini, jedna od najimućnijih židovskih bečkih obitelji s početka 20. stoljeća je velika: dva svjetska rata nisu ih lišila samo njihova neizmjerna bogatstva, već, u slučaju dva najglasovitija člana, filozofa Ludwiga i pijanista Paula, domovine i – desne ruke! Kuća Wittgenstein Alexandera Waugha pripovijeda priču o jednoj ni po čemu običnoj obitelji, u kojoj se bogatstvo, genijalnost i snaga karaktera prepliću s ludilom, tragedijama i pijanim hodom povijesti, koja nije štedjela nikoga.

Merita Arslani Pouzdan izvor Naklada Ljevak

Zanimljivo, uzbudljivo štivo. Priča koja vas uzbuđuje, uznemirava, vodi u svijet i odnose čudnovatih, gramzljivih prevaranata i sočnih dijaloga. Odlično ocrtan mračni svijet poslovnih ljudi, novinske redakcije, politike, tajnih službi, preljuba, prijateljstva. Tema koja korespondira sa sadašnjošću, vodi nas u svijet lažnog morala, bankovnih prevara, ljudske pokvarenosti, hrabre i odlučne mlade novinarke, ubojstva mlade poslovne žene, lokala s cajkama, potoka alkohola i kokaina...

Kjell Westö Privid 1938.

Fraktura

Nakon što ga je napustila supruga, Claes Thune otvara odvjetnički ured u kojem zapošljava tajnicu Matildu Wiik, a slobodno vrijeme provodi s prijateljima iz mladih dana okupljenima u Klubu sredaša. Helsinki 1938. još je ugodno mjesto za život. Ipak, prve naznake antisemitizma polako remete naizgled idiličnu sliku i nagrizaju odnose u Thuneovoj obitelji te među sredašima. Gospođa Wiik istodobno vodi borbu sa svojom traumatičnom prošlošću, a Thune ne može ni naslutiti kakvu će lavinu pokrenuti slučajni susret u njegovu uredu.

Njemačka - portal www. bauportal-deutschland.de Portal je online medij koji svakodnevno putem specijalnih programa pregledava stotine javnih natječaja u građevinarstvu koji se objavljuju u svijetu. Potom ih šalje tvrtkama koje su registrirane na portalu sa svojim profilima, a prema zadanim kriterijima. Portal se preporuča hrvatskim građevinskim tvrtkama zainteresiranim za izvođenje radova u Njemačkoj. Registracija i objava profila tvrtke se plaćaju, a ostale usluge su besplatne, odnosno u sklopu troška registracije. Prednost portala je u tome da ovisno o profilu građevinske tvrtke poseban softver radi selekciju objavljenih na-

Egzotično voće i povrće

Šulog, Donja Bistra, www. exotic-king.com. Tvrtka proizvodi egzotično voće i povrće - hokaido, muškatna tikva, kiwano, pepino, marakuja, tamarillo, passiflora, meksička chilli paprika, lubenica, jeju dinja, krumpir, rajčica, mrkva.

Kontakt: Martina Perešin Šulog, sulog@zg.t-com. hr, +385 1 3312582, +385 99 3312582.

Staro željezo

Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažemo kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavamo više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdajemo urednu dokumentaciju o zbrinjavanju. Između ostalog otkupljujemo stare neispravne elektromotore 1,5 kn/kg, staro željezo - E3 (prva klasa) 1,00 kn/kg; E1 (druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.tcom. hr, +385 44 882703, +385 98 376616.

Projektiranje i nadzor

Đuro Đaković inženjering, Slavonski Brod, www.dd-inzenjering.hr.

Tvrtka nudi usluge projektiranja, izvođačkog inženjeringa, izvođenja radova, tehničkog nadzora. Kontakt: Petar Borić, ddinzenjering@sb.t-com. hr, +385 35 448324.

Suradnja

Suradnja

Same Deutz Fahr, Županja. Tvrtka traži male i srednje poduzetnike u metalnoj industriji i preradi plastičnih materijala, zainteresirane za suradnju.

Kontakt: Vlado Matijašić, vlado.matijasic@sdfgroup.com, +385 32 820700, +385 98 269063.

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proizvodi pločasti namještaj (iverica): kuhinje, spavaće sobe... Traži partnere za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj.

Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.t-com. hr, +385 91 3510421.

iznosi 1,7 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 25. rujna.

rajevo nabavlja 100 pari taktičkih čizama. Rok dostave ponuda je 23. rujna.

Najam vozila

Računalna oprema

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Stolne svjetiljke

FINA Financijska agencija nabavlja LED stolne radne svjetiljke. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. rujna.

Obnova glazbenog paviljona

Grad Bjelovar nabavlja radove na obnovi glazbenog paviljona u Bjelovaru. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. rujna.

Istarska županija traži usluge najma osobnih vozila za potrebe Županije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Regija Goriva i maziva

Univerzitetski klinički centar Tuzla nabavlja goriva i maziva. Rok dostave ponuda je 7. listopada.

Transportna kolica

Zračna luka Split nabavlja transportna kolica. Procijenjena vrijednost nabave

Taktičke čizme

Državna agencija za istrage i zaštitu Istočno Sa-

Regulatorna agencija za komunikacije Sarajevo nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 6. listopada.

Vozila

Lutrija BiH nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 8. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Gradovi i regije

Prodaju se kuće, stanovi, šume, zemljišta...

Građevinsko zemljišteparkiralište, ukupne površine 1503,38 četvornih metara, Rešetari, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 120.000 kuna. Dražba se održava 16. rujna u 8.15 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 1680 četvornih metara, Radanovci, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 2520 kuna. Dražba se održava 17. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se na žiroračun Suda IBAN HR­95 239­0 001-1300­0 013­7 6, model HR02 26812.

Stan, ukupne površine 35,98 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 245.959,28 kuna. Dražba se održava 17. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Kuća i dvor, ukupne površine 500 četvornih metara, Tenja, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 262.500 kuna.

Dražba se održava 18. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Na

ročištu za dražbu mogu sudjelovati osobe koju su prethodno dale jamčevinu od 25.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR­352­39000­ 11300­000­419, s naznakom “jamčevina u predmetu broj Ovr-4627/13”, model HR05, poziv na broj odobrenja 140-46272013. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti prije nego sudac pristupi dražbi.

Gradilište, ukupne površine 419 četvornih metara, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 61.245,23 kune.

Dražba se održava 18. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se na broj 239­0 001-1300­0 00­1 54, poziv na broj: 05-19-02204213.

Stambena i gospodarske zgrade, dvorište i oranica, ukupne površine 4216 četvorna metra, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 420.000 kuna.

Dražba se održava 19. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 835 četvornih metara, Pušćine, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 3507 kuna. Dražba se održava 19. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Nekretnina se ne može prodati

ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti.

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 2463,68 četvornih metara, Ogulin, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 331.049,84 kune. Dražba se održava 22. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Ogulinu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 765 četvornih metara, Veprinac, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 889.083 kune. Dražba se održava 22. rujna u 10 sati na Općinskom sudu u Opatiji.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu su-

Međunarodni sajam investicija, industrije i usluga od 17. do 20. rujna, Zagreb

Gradovi i regije su nositelji snažnih gospodarskih promjena. Kao takvi izravno utječu na jačanje investicijske aktivnosti, rast izvoznih resursa, povećanje zaposlenosti i razvoj nacionalnih ekonomija. Misija ovog međunarodnog sajma je umrežavanje tržišnih i javnih dionika u cilju poticanja hrvatske izvozne i investicijske konkurentnosti, te uspješnog pozicioniranja u europskim i globalnim okvirima.

Interagro

Međunarodni poljoprivredni sajam od 17. do 20. rujna, Bijeljina, BiH

Sajam će ponuditi kvalitetnu izložbu poljoprivredne mehanizacije i alata, sjemenskog i sadnog materijala, hrane i pića, meda i proizvoda od meda, sredstava za zaštitu i uzgoj bilja, stočne hrane i mineralnih gnojiva, dosta značajnih privrednih susreta, stručnih savjetovanja, promocija, kao i kvalitetnu izložbu stočnog fonda.

Međunarodni festival čipke Sajam čipke

od 18. do 21. rujna, Lepoglava

Međunarodni čipkarski festival koji se održava od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima i izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara. Uz izlagače iz Hrvatske predstavit će se i najljepše čipke iz Slovenije, Italije, Mađarske, Njemačke, Španjolske, Belgije, Estonije i Rusije. U okviru festivala održava se i Sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata.

Barbanski obrtnički sajam Sajam proizvoda i usluga djelovati osobe koje su najkasnije do 18. rujna (uključujući i taj dan) dale osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovog suda broj IBAN HR 752­3 900­0 113­0 00­0 ­1 251, model 00, poziv na broj 1-430-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

od 19. do 21. rujna, Barban

Na sajmu se predstavljaju djelatnosti obrtništva i poduzetništva iz unutrašnjosti istarskog poluotoka, naročito manjih općina, povezivanje poduzetnika Istarske županije te poticanje poduzetništva i izgradnja poduzetničkih zona na gospodarski slabije razvijenim područjima te županije. Sajam omogućava manjim poslovnim subjektima izlaganje njihovih proizvoda i djelatnosti, bez većih financijskih opterećenja, s višestrukim koristima poslovnog povezivanja i umrežavanja.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 281,5 mlrd kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 1. do 7. rujna ukupno su bila 133 stečajna postupka, 43 postupka više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je zaključeno 27 postupaka, dok je 18 prijedloga odbijeno. Uloženih prijedloga i početaka postupaka bilo je 16. Izbrisana su 92 subjekta, a s likvidacijom je započelo njih 12. Osnovana su 203 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (96), zatim Rijeka (19). Na Trgovačkom sudu Split osnovano je 15 trgovačkih društava, a slijedi ga Varaždin sa 13 osnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (125), te ukupno 78 d.o.o.-a.

vrijednost plasiranih kredita potkraj srpnja

Smanjeno kreditiranje

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

11 5 3 3 95 15 5 75 18 41 16 7 18 16 27

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

116 92 12 12 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

203 78 125 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Petomjesečna nizbrdica Strukturno gledano na godišnjoj razini padu ukupnih kredita najviše je pridonio sektor nefinancijskih trgovačkih društava - poduzeća (sa 4,2 milijarde kuna nižim obvezama po kreditima)

U

natoč blagom mjesečnom rastu od 0,5 posto ukupni krediti kreditnih institucija zabilježili su i peti mjesec zaredom pad na godišnjoj razini. Naime, kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita

U nastavku godine analitičari RBA ne očekuju značajnije promjene kod kreditiranja

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

10 6 6 8 11 19 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

METAL PRODUCT d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

8 15 4 13 7 96

potkraj srpnja iznosila je 281,5 milijardi kuna što je za 2,3 posto ili 6,6 milijardi kuna manje u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U odnosu na kraj protekle godine ukupni krediti su manji za 1,8 posto ili 5,3 milijarde kuna. Potkraj ovogodišnjeg srpnja 26,6 posto ukupnih kredita bilo je čisto kunskih, dok je ostatak bio ili valutni ili vezan uz valutnu klau-

zulu. I dok u odnosu na kraj 2013. bitnijih promjena EUR/HRK nije bilo, na godišnjoj razini kuna je u odnosu na euro oslabjela za gotovo dva posto. Istodobno, kuna je u odnosu na švicarski franak u istom razdoblju oslabjela za 0,8 posto, odnosno 3,4 posto. S takvim tečajnim kretanjima ublažen je pad kredita izražen u kunama.

Strukturno gledano na godišnjoj razini padu ukupnih kredita najviše je pridonio sektor nefinancijskih trgovačkih društava - poduzeća (sa 4,2 milijarde kuna nižim obvezama po kreditima), dok su u odnosu na kraj 2013. godine potraživanja kreditnih institucija po osnovi kredita prema središnjoj državi smanjena za 2,3 milijarde kuna.

Ukupni krediti stanovništvu uz blago pozitivnu mjesečnu stopu rasta od 0,5 posto iznosili su 127,1 milijardu kuna.

Međutim, na godišnjoj

razini i 25. mjesec zaredom zabilježena je negativna stopa rasta od 0,3 posto odražavajući nastavak razduživanja sektora stanovništva uslijed produljene recesije i vrlo slabog tržišta rada. Sve ovo potvrđuje i usporedba s krajem prošle godine budući da su krediti stanovništvu u tom razdoblju niži za 0,2 posto.

Plasmani banaka manji jedan posto?

Nastavak recesije, neizvjesnost oko budućih uvjeta financiranja te početka oporavka gospodarstva nastavlja utjecati i na kreditiranje trgovačkih društava čije su obveze po kreditima banaka na kraju srpnja bile nešto manje od 107 milijardi kuna. Unatoč mjesečnom rastu od 494 milijuna, na godišnjoj razini taj iznos niži je za 3,8 posto, a u odnosu na kraj lanjskog prosinca za 1,2 posto. Valja napomenuti da je zadnji put pozitivna

godišnja stopa rasta kod sektora poduzeća zabilježena još u srpnju 2012. godine.

Naposljetku, krediti središnjoj državi nakon 14 mjeseci rasta zabilježili su pad na godišnjoj razini (-1,3 posto) te su iznosili 37 milijardi kuna što je 5,9 posto manje u odnosu na kraj prošle godine.

U nastavku godine analitičari RBA ne očekuju značajnije promjene kod kreditiranja. Ukupni plasmani banaka (koji isključuju središnju državu) potkraj ove godine mogli bi biti za oko jedan posto niži u usporedbi sa stanjem na kraju 2013. Kod sektora poduzeća kreditiranje je ograničeno teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom, dok razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada destimuliraju nova zaduženja ovog sektora, ocjenjuju analitičari.

29

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

( 68%

pravodobno plaćenih računa u Hrvatskoj

( 75%

isti udjel u 12 europskih zemalja (prosjek)

Navike plaćanja

Neprilagođeni apatični neplatiše Novi propisani uvjeti plaćanja nisu donijeli pozitivne promjene u navikama plaćanja, dok su predstečajne nagodbe imale čak i manji utjecaj na naplatu potraživanja. Kašnjenja u plaćanju imaju ozbiljne i široke posljedice za poslovanje tvrtke, posebice u sektoru trgovine Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ta procjenjuje da će se u tome razdoblju situacija donekle ili značajno popraviti. “Prema odgovorima ispitanika iz B2B segmenta, navike plaćanja mogle bi se dodatno popraviti kada bi Vlada promijenila zakone i propise te pokrenula ekonomiju.

Nadalje, kada bi se strože provodili zakoni, poboljšala likvidnost i navike plaćanja javnih poduzeća. B2C segment pak ističe smanjenje poreza i drugih nameta”, kaže.

H

rvatski građani i tvrtke jedni su od najnepouzdanijih platiša u Europi. Naime, prema istraživanju Navike plaćanja u Hrvatskoj tvrtke EOS Matrix, koje je u ljeto proveo neovisni institut za istraživanje tržišta Ipsos među

Pad dobiti najveći je problem koji se pojavljuje uslijed kašnjenja plaćanja 200 tvrtki u nas, udjel pravodobno plaćenih računa B2C (Business to Consumer) i B2B (Business to Business) klijenata iznosi 68 posto. Prosjek u 12 europskih zemalja (Velika Britanija, Španjolska, Francuska, Grčka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Bugarska, Poljska, Mađarska, Belgija i Njemačka), u kojima je također EOS Grupa provela istraživanje, iznosi 75 posto.

Najnepouzdaniji su pak poslovni klijenti, jer se čak 39 posto računa u B2B sektoru podmiruje s kašnjenjem ili se uopće ne uspijevaju naplatiti.

U ostatku Europe taj udio iznosi 27 posto.

Diana Franulić Šarić, voditeljica korporativnih komunikacija i marketinga EOS Matrixa, kaže kako ovogodišnje istraživanje poka-

zuje lošije rezultate od onih lani. Tako prema strukturi klijenata, prosječni odobreni rokovi plaćanja u B2C segmentu iznose 21 dan, što je za jedan dan dulje nego lani.

Među B2B klijentima, navode u ovoj tvrtki čija je glavna djelatnost naplata i otkup rizičnih potraživanja, prosječni odobreni rokovi plaćanja iznose 50 dana, dok su u 2013. oni iznosili 45 dana. “Među tvrtkama vlada apatija kad je riječ o prilagodbi, tj. skraćivanja rokova plaćanja. Jer one smatraju kako tim skraćivanjem neće uspjeti naplatiti potraživanje”, ističe ona.

Udio zakašnjelih i nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj je vrlo visok.

Posebice kod B2B kupaca, gdje iznose 39 posto.

Kod građana pak taj postotak iznosi 21 posto. K tomu, pravodobnih plaća-

nja kod B2C klijenata je 79 posto, a kod B2B ona iznose 61 posto.

Stroža provedba zakona Istraživanje pokazuje i to da prosječno kašnjenje podmirenja računa nakon isteka roka plaćanja iznosi 59 dana. “Najgore je u sektoru trgovine s kašnjenjem od 66 dana”, napominje ona dodajući kako u uslugama ono iznosi 62 dana, a u industriji 52 dana.

Diana Franulić Šarić naglašava kako su privremena nelikvidnost, nepodmirena potraživanja od vlastitih kupaca, trenutačna gospodarska situacija, namjerno neplaćanje i nedostatak u obradi faktura najčešći razlozi kasnih podmirenja ili nepodmirenja računa među B2B klijentima. “Kod B2C klijenata to su prezaduže-

nost ili osobna nelikvidnost, također gospodarska situacija, privremena nelikvidnost, nezaposlenost i namjerno neplaćanje tj. prevare”, kaže ona.

pojavljuje uslijed kašnjenja plaćanja. Zatim, slijede viši troškovi kamata, smanjenje likvidnosti te prijetnje opstanku poduzeća.

Udio zakašnjelih, nenaplaćenih potraživanja (u %)

Podmirenje računa NAKON isteka roka za plaćanje (u danima)

Udio zakašnjelih i nenaplaćenih potraživanja u Hrvatskoj je vrlo visok, pogotovo kod B2B kupaca

Dva mjeseca je prosječno kašnjenje podmirenja računa nakon isteka roka plaćanja

Hrvatska ukupno

32%

Hrvatska ukupno

59

B2C (n=115)

21%

B2C (n=115)

55

B2B (n=191)

39%

B2B (n=191)

60

Trgovina (n=58)

32%

Trgovina (n=58)

66

Industrija (n=80)

32%

Industrija (n=80)

52

Usluge (n=62)

32%

Usluge (n=62)

62

Izvor: EOS Matrix, Ipsos

Izvor: EOS Matrix, Ipsos

Valja naglasiti kako kašnjenja u plaćanju imaju ozbiljne i široke posljedice za poslovanje tvrtke, posebice u sektoru trgovine. Ispitanici navode kako je pad dobiti najveći problem koji se

Zbog svega toga tvrtke u Hrvatskoj nisu baš optimistične oko poboljšanja navika plaćanja svojih klijenata u iduće dvije godine. Tek 21 posto ispitanika iz B2C i 37 posto iz B2B segmen-

Odvjetnici najtraženiji Upravljanje potraživanjima uglavnom je interni proces u tvrtkama. Međutim, znatan broj tvrtki još uvijek nema standardizirani postupak pri kašnjenju plaćanja. “Najpopularniji vanjski pružatelji usluga za upravljanje potraživanjima su odvjetničke tvrtke te nešto rjeđe one za upravljanje potraživanjima”, napominje.

Zanimljivo je, pokazuje istraživanje, kako novi propisani uvjeti plaćanja nisu donijeli pozitivne promjene u navikama plaćanja, dok su predstečajne nagodbe imale čak i manji utjecaj na naplatu potraživanja.

Također, zanimljivo je kako su hrvatski poduzetnici usprkos teškoj ekonomskoj situaciji optimistični po pitanju vlastite budućnosti - više od polovine ispitanih vjeruje u šanse za vlastiti prosperitet u sljedećih pet godina.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3844, 15. rujna 2014.

Tržište novca Zagreb

Visoka ponuda i vrlo skromna potražnja Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rošle srijede započelo je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Početak novog razdoblja prouzročio je veću potražnju za kratkoročnim pozajmicama. Zahvaljujući iznimno obilnoj likvidnosti sudionika, povećana potražnja nije imala značajniji utjecaj na kretanje kamatne stope.

Stoga, unatoč povećanoj potražnji kamatna stopa se i dalje zadržava na izuzetno niskoj razini. Redovita mjesečna isplata mirovina dodatno je poboljšala likvidnost sustava uslijed

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

2

300

1,5

200

1

100

0,5

8.9.2014.

9.9.2014.

10.9.2014.

dotoka kuna od strane države. Ministarstvo financija je u protekli utorak održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj su upisane 1,044 milijarde kuna. Interes za trezorskim zapisima u kunama bio je iznimno

11.9.2014.

0

12.9.2014.

velik zbog oskudice ostalih oblika investicijskih ulaganja. Velika zainteresiranost sudionika omogućila je Ministarstvu povoljnije zaduživanje. Tako su prinosi na trezorske zapise s rokom dospijeća od

8.9. - 12.9. 2014.

1.9. - 5.9. 2014.

u%

400

0

ponedjeljak

utorak

182 dana manji za pet baznih bodova, a na jednogodišnje zapise za 11 baznih bodova i iznose 1,69 posto. Najviše je upisano zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, i to 934 milijuna kuna. Ovom aukcijom sal-

Hrvatsko devizno tržište

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

5,340645

CAD

kanadski dolar

5,337277

JPY

japanski jen (100)

5,500683

CHF

švicarski franak

7.622

6,30151

GBP

britanska funta

9,590704

USD

američki dolar

5,895748

EUR

euro

7,617896

franak za 0,3 posto. Vrijednost kune u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju također je uvećana za 0,04 posto.

ne, vrijednost domaćeg platnog sredstva ojačala je u odnosu na švicarski

ka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,1 posto. S druge stra-

AUD

USD

5.92

CHF

6.34

7.620

5.91

6.33

7.618

5.90

6.32

7.616

5.89

6.30

7.614

5.88

6.29

7.612 9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

5.87 8.9.

9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

6.28 8.9.

9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

Ulagači na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna bili su na oprezu zbog pada kineskog uvoza i japanskog BDP-a, slabijih nego što se očekiva-

lo podataka s tržišta rada u SAD-u te rasta podrške nezavisnosti Škotske (strah od mogućih političkih problema). Sredinom tjedna oprez im je bio povećan i

6850

17150 17120

4610

Dow Jones

4598

17090

6820

17060

4574

6810

17030

4562

4500 4484

9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

CAC40

4550 8.9.

9800 9764

9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

8.9.

16000

DAX

15920

4468

9728

4452

9692

15760

4436

9656

15680

4420 9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

9.9.

10.9.

11.9.

12.9.

NIKKEI 225

15840

9620 8.9.

NASDAQ

4586

17000 8.9.

Rast vrijednosti Mirexa Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošli je tjedan ponovno premašila prag od 200 bodova. Tako je na kraju obračunskog razdoblja Mirex B dosegnuo razinu od 201,6908 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,6 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 101,0813 bodova, a Mirexa C 100,6916 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

2,5%

0,8%

2,0%

0,6%

15600 8.9.

9.9.

0,4%

1%

0,2%

0,5%

0,0%

10.9.

11.9.

12.9.

8.9.

9.9.

10.9.

21.8.

fond

zbog geopolitičke napetosti između Rusije i Zapada (moguće gospodarske posljedice novih sankcija) te straha da bi Fed prije očekivanja mogao poveća-

6830

6800

do upisanih trezorskih zapisa povećao se za 223 milijuna kuna i iznosi 24,076 milijardi kuna.

Zanimanje sudionika za upisivanje trezorskih zapisa u eurima bilo je skromnije te je umje-

11.8.

Većini indeksa umanjena vrijednost

FTSE 100

petak

0,%

Međunarodno tržište kapitala

6840

četvrtak

1,5%

primjena od 13. rujna 2014. 8.9.

Izvor: HNB

srijeda

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjelj-

sto planiranih 10 milijuna eura upisano tek 4,1 milijun eura. O datumu održavanja sljedeće aukcije Ministarstvo će obavijestiti naknadno. Trgovanje sudionika u narednom razdoblju bit će pod utjecajem početka novog razdoblja održavanja obvezne pričuve. I dalje visoka ponuda novca podržava nisku kamatnu stopu te je trend na kraju trećeg kvartala godine na novčanom tržištu jednak dosadašnjem, a njegova glavna obilježja su visoka ponuda novca i vrlo skromna potražnja.

Teško je očekivati da će se u ostatku godine trend značajnije mijenjati.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

11.9.

12.9.

ti ključne kamate jer se poboljšava stanje u američkom gospodarstvu.

Stoga je vrijednost većine promatranih burzovnih indeksa umanjena na tjednoj razini. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 0,9 posto, Londonske burze FTSE za 0,4 posto, a američki Dow Jones za 0,5 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 1,2 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 0,4 posto. S druge strane, indeks Tokijske burze Nikkei uvećao je vrijednost za 1,5 posto.

1.9.

11.9

datum

8.9.

9.9.

10.9.

11.9.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2014 (%)

101,0813 100,9187 100,7230 101,3804 101,4813

-0.06 -0.05 0.15 -0.23 0.12

1.08 0.92 0.72 1.38 1.48

201,6908 206,3126 205,4907 185,3884 202,3885

0.05 0.02 -0.00 0.05 0.18

9.18 9.09 7.67 8.78 9.99

100,6916 100,3435 100,7118 100,4778 101,0690

0.08 0.04 0.08 0.08 0.07

0.69 0.34 0.71 0.48 1.07

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 10.09 196,0780 AZ Profit 11.09 231,6383 Croatia osiguranje 11.09 145,2601 AZ Benefit 11.09 213,4692 Erste Plavi Expert 11.09 169,7826 Erste Plavi Protect 11.09 171,6839

0.17 -0.03 0.02 0.05 0.02 -0.06

11.31 6.65 7.38 8.02 7.06 5.85

Obvezni mirovinski fondovi - OMF OMF - kategorija A MIREX A 11.09 AZ - A 11.09 Erste Plavi - A 11.09 PBZ CO - A 11.09 Raiffeisen OMF - A 10.09 OMF - kategorija B MIREX B 11.09 AZ - B 11.09 Erste Plavi - B 11.09 PBZ CO - B 11.09 Raiffeisen OMF - B 10.09 OMF - kategorija C MIREX C 11.09 AZ - C 11.09 Erste Plavi - C 11.09 PBZ CO - C 11.09 Raiffeisen OMF - C 10.09

31

www.privredni.hr Broj 3844, 15. rujna 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 618.364.483,19 kn

Rast dioničkog prometa devet milijuna kuna više nego u tjednu ranije, odnosno rast od 15 posto.

Indeks Crobex proteklog je tjedna, nakon dva negativna tjedna, ojačao za +0,88 posto te tjedan završio na 1.858,20 bodova.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 72 milijuna kuna što je Top 10 po prometu HT d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Podravka d.d.

AD plastik d.d.

SN holding d.d.

Imperial d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Hoteli Maestral d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Atlantic grupa d.d.

tjedna promjena +4,88% +5,86% -0,74% +2,74% +6,99% -8,82% +4,36% -26,39% -1,35% +1,17%

zadnja cijena 158,92 235,00 320,10 131,00 245,00 482,00 311,00 287,00 1.377,16 980,37

promet 14.265.907,83 6.943.526,26 4.139.057,33 3.788.700,35 3.746.118,82 2.979.689,63 2.670.068,20 2.115.186,58 2.111.927,55 2.068.342,99

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 72.059.953,18 kn

Crobex10 je nakon dva negativna tjedna također porastao, i to snažno, za čak +1,80 posto te je tjedan završio na 1.059,74 boda. Najlikvidnije izdanje je nakon dva tjedna ponovno Hrvatski Tele10 dionica s najvećim rastom cijene Jadran d.d.

Turbos WTI nafta short 4 Turbos HT long 4 Turbo certifikat zlato short 5 Hoteli Živogošće d.d.

Turbos zlato short 6 Maistra d. d.

Ilirija d.d.

Kutjevo d. d.

HTP Orebic d.d.

kom, s prometom od čak 14,3 milijuna kuna. HT je tjedan završio s cijenom od 158,92 kune što je tjedni rast od 4,88 posto.

Dobitnik tjedna je peti najlikvidniji SN Holding

tjedna promjena +32,36% +23,32% +23,26% +23,11% +19,95% +19,30% +18,10% +17,69% +14,10% +13,64%

zadnja cijena 40,00 193,25 30,47 233,05 30,00 112,50 156,48 825,00 16,10 75,00

promet 43.757,98 193,25 119.400,00 233,05 1.500,00 11.250,00 278.942,75 431.528,00 20.852,81 42.750,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.858,2000 1.059,7400 104,6890 134,8522

s rastom od 6,99 posto i prometom od 3,7 milijuna kuna. Među najlikvidnijih 10, četiri izdanja bilježe 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro long 8 Turbos DAX short B Hoteli Maestral d.d.

Turbos zlato long 6 Turbos H. Hub N. GAS long 5 Turbos HT short 3 Kaštelanski staklenici d.d.

Zvečevo d.d.

Termes grupa d.d.

Turbos WTI nafta long 5

tjedna promjena +0,88% +1,80% +0,39% +0,48%

pad. Najviše je cijena pala sedmom najlikvidnijem izdanju, Hotelima Maestral za čak 26,39 posto.

tjedna promjena -36,57% -31,32% -26,39% -20,36% -19,64% -18,84% -17,50% -15,07% -12,90% -12,77%

zadnja cijena 8,50 97,60 287,00 70,80 4,50 24,90 280,00 120,60 108,00 88,10

promet 227.401,70 30.816,60 2.115.186,58 39.190,00 3.335,00 24.900,00 139.072,94 57.522,00 107.308,45 17.620,00

*vijesti

Fondovi rasli peti tjedan Protekli je tjedan poraslo 55 od 72 aktivna otvorena investicijska fonda. To je peti uzastopni tjedan da su prevladali dobitnici.

Među 32 dionička porastao je 21 fond. Dobitnike predvode fondovi Crobex10 (prije VB Crobex10) i Capital Two, oba

s rastom od 1,89 posto.

Oni su tako postali dobitnici tjedna među svim fondovima. Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu su također prevladavali dobitnici te je poraslo šest od ukupno 10 fondova. Najviše je porastao fond Allianz Portfo-

Dobri rezultati Sunčanog Hvara lio za 1,66 posto. Zatim, poraslo je svih osam obvezničkih fondova. Najveći rast bilježi PBZ Bond fond (+0,41 posto).

Kod novčanih fondova, OTP euro novčani je tjedan završio s padom od 0,02 posto, dok je HPB Euronovčani tje-

dan završio bez promjene.

Ostalih 18 novčanih fondova poraslo je u rasponu od 0,01 do 0,03 posto.

Među novčanim fondovima najuspješniji su bili kunski novčani fondovi, a s rastom od 0,03 posto predvodi ih Locusta Cash.

(I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 4. do 11. 9. 2014. godine

HI-balanced

€

11,5208

*Tjedna promjena [%] 0,20

KD Victoria

kn

19,4701

1,01

ICF Balanced

kn

118,1805

-0,05

HI-growth

€

9,7008

0,33

HPB Global

kn

82,6676

1,13

Raiffeisen World

€

133,7600

-0,04

OTP uravnoteženi

kn

109,4339

1,44

ZB euroaktiv

€

130,3546

-1,09

KD Balanced

kn

8,5179

-0,02

ZB trend

$

190,1831

-0,91

Agram Trust

kn

52,5049

0,08

FIMA Equity

kn

68,5104

1,65

Allianz Portfolio

kn

139,1100

1,66

KD Prvi izbor

kn

13,0745

0,17

Raiffeisen Absolute

€

103,2500

-0,46

Ilirika JIE

€

131,9264

-2,06

Raiffeisen New Europe

€

53,2700

0,76

ZB bond

€

177,5288

0,20

PBZ Equity fond

€

10,0311

1,28

HI-conservative

€

13,2924

0,04 0,23

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

HPB Dionički

kn

90,8464

0,79

Raiffeisen Bonds

€

164,1100

Erste Adriatic Equity

€

79,9500

1,04

PBZ Bond fond

€

117,9557

0,41

NETA Global Developed

kn

101,9430

0,41

Capital One

kn

193,7012

0,09

ZB aktiv

kn

110,7767

1,15

HPB Obveznički

€

146,1985

0,29

Capital Two

kn

85,8538

1,89

NETA Emerging Bond

kn

70,2325

0,31

Ilirika Azijski tigar

€

45,1388

-1,48

Erste Adriatic Bond

€

108,5500

0,04

PBZ I-Stock

€

7,6321

-2,20

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

14,9580

0,02

PBZ Novčani fond

kn

141,9737

0,01

KD Nova Europa

kn

6,2784

-0,84

ZB plus

kn

173,8285

0,01 0,02

OTP indeksni

kn

40,8332

1,61

ZB europlus

€

149,2368

Platinum Blue Chip

€

95,4480

-0,41

PBZ Euro Novčani

€

137,8738

0,02

NETA Frontier

kn

567,4952

1,55

Raiffeisen Cash

kn

155,8000

0,03

OTP MERIDIAN 20

€

91,9185

0,64

Erste Money

kn

149,4900

0,02

A1

kn

77,8600

1,74

HI-cash

kn

149,8055

0,02

NETA US Algorithm

kn

166,5649

1,66

PBZ Dollar fond

$

129,2335

0,01

NETA New Europe

kn

77,6096

0,27

HPB Novčani

kn

141,9169

0,01

Ilirika BRIC

€

77,6310

-2,69

OTP novčani fond

kn

131,5749

0,02

CROBEX10 (VB CROBEX10)

kn

102,7665

1,89

Money One (VB Cash)

kn

127,3548

0,03 0,03

KD Energija

kn

10,3519

-0,70

Agram Euro Cash

€

12,1114

ZB BRIC+

€

99,3661

-1,84

Allianz Cash

kn

117,2173

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

119,4800

0,29

Erste Euro-Money

€

114,3000

0,03

Allianz Equity

€

134,3036

1,85

0,03

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity (VB SMART)

€

100,6438

-0,50

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,3500

0,11

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

146,3810

0,03

PBZ Global fond

€

13,2949

-0,19

Auctor Cash

kn

108,5078

Raiffeisen euroCash

€

104,9400

0,02

HPB Euronovčani

€

105,7074

0,00

Locusta Cash

kn

1321,6591

0,03

NETA MultiCash

kn

106,3535

0,03

OTP euro novčani

€

102,1508

-0,02

Na Glavnoj skupštini Sunčanog Hvara prihvaćena su financijska izvješća za 2013. godinu. Prema njima, Društvo je ostvarilo prihode od 140,9 milijuna kuna, što je rast od 10,6 posto u odnosu na 2012.

Ostvaren je i rast operativne profitabilnosti (GOP) od 13 posto te neto operativni rezultat (NOP - prije vlasničkih i financijskih troškova i amortizacije) u iznosu od 37 milijuna kuna, uz rast od 18,7 posto, što dokazuje da se Društvo u potpunosti operativno restrukturiralo.

Uđite na prava vrata Zagrebačka banka ponudu povoljnih uvjeta stambenog kreditiranja Uđite na prava vrata, koju u suradnji s portalom domosfera.hr od lipnja provodi na području Zagreba i okolice, širi na Istru i Kvarner.

Stambeni krediti se tako do 31. prosinca korisnicima nude uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,95 posto, uz EKS od 5,06 posto. Najveći iznos kredita je 250.000 eura, rok otplate do 30 godina, a mogućnost počeka do 12 mjeseci.

Kreditni zahtjev se obrađuje bez naknade, nije potreban status klijenta, a kao

instrument osiguranja dovoljna je nekretnina koja se kupuje.

Pad bruto premije Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za kolovoz, 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od gotovo 5,96 milijardi kuna, što predstavlja pad od 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 4,3 milijarde kuna i niža je 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi blizu 1,7 milijardi kuna, te nastavlja s kontinuiranim porastom koji za ovo razdoblje iznosi 4,2 posto.

Cash pooling bolnica Erste banka i šest zagrebačkih bolnica (KBC Zagreb i Sestre milosrdnice, KB Dubrava i Merkur, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i Klinika za dječje bolesti Zagreb) potpisali su ugovor o cash poolingu, tj. usluzi objedinjenog vođenja poslovnih računa. Godišnji promet tih bolnica je 2,8 milijardi kuna, a na taj će iznos u cash poolingu dobiti znatno bolje stope pasivne kamate, niži trošak prekoračenja po računu i međufinanciranja, te će im za 30 posto biti manji trošak platnog prometa. Erste banka odabrana je zbog najbolje ponude uvjeta.

61 godinu u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr