e-pv 3776 by NEstar

Jačanje energetske industrije Hrvatske tvrtke žele graditi termoelektranu Plomin C: pet najjačih iz sektora iz tog se razloga okupilo u udrugu

Hit: javna rasvjeta i transport Fond za zaštitu okoliša sufinancirat će projekte koji koriste obnovljivu energiju i čišći cestovni transport

Mirovinska reforma Obvezni mirovinski fondovi od svoga su osnutka članovima ipak zaradili 10 milijardi kuna

aktualno Str. 8

aktualno Str. 10-11

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 7 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 6. svibnja 2013. Godina LIX / Broj 3776. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

brodosplit / (ne)legalna gradnja / klaster konkurentnosti / huka / stil / regija / svijet financija

Odblokirano više ulagačkih projekata

U prvom kvartalu investicije porasle 11 posto Najveći doprinos kakvom-takvom rastu BDP-a očekuje se od privatnog sektora >>4-5

SEBAN OGfo PO PRIL in i ork EENto donopse Netw Š uro se E rpri e t En

Intervju: Ivan Matejašić

u Kamping turizmu među najskupljima

>> 6-7

>> 16

Ova kriza traži radikalne mjere: skratimo radno vrijeme! - kaže suvlasnik i direktor Spin informatičkog inženjeringa

Prema analizi ADAC-a, Hrvatska je u ovoj godini na četvrtom mjestu među europskim kampovima po visini cijena boravka

UVOD

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Reprogram umjesto deložacije Da ne bismo morali prodavati kuće građana, donijeli smo Zakon o otpisu duga. Nećemo tjerati ljude iz kuća, nego im nudimo reprogram duga. Objavili smo četiri liste poreznih dužnika i mnogi ljudi koji su skinuti s liste platili su svoj dug. Na listi više nema ni poduzeća koja su ušla u predstečajnu nagodbu. Situacija u državi je teška i svi teško plaćaju porezne obveze, ali ih ipak plaćaju. Veliki dužnici, vlasnici i direktori poduzeća, nisu mogli sakriti bogatstvo od Porezne uprave jer dug naplaćujemo iz njihove imovine pa smo dosad proveli više od tisuću takvih postupaka. Cilj su bili poduzetnici koji su osnovali više povezanih poduzeća da bi izbjegavali plaćanje poreza.

Damir Skender, HUP:

Dijalogom afirmirati poduzetništvo S obzirom na veliki raskorak sa stvarnim potrebama gospodarstva i još nedefiniranim strateškim mjerama gospodarske politike nužan je dijalog koji bi nam zajamčio ukupni društveni napredak. Godina u kojoj pristupamo EU-u za nas predstavlja veliki izazov ali i veliku priliku. Važno je nastaviti s aktivnostima na stvaranju zdravije i konkurentnije poduzetničke klime u tripartitnom dijalogu sa socijalnim partnerima – Vladom i sindikatima. Samo suradnjom možemo afirmirati poduzetništvo, kao jedino rješenje izlaska iz gospodarske krize.

Mladen Pejnović, Ured za državnu imovinu:

Međunarodni natječaji za direktore I za upravljačke pozicije u tvrtkama u državnom vlasništvu treba koristiti prijedloge headhunting agencija. Dodatnu opciju čine javni natječaji, koji će ulaskom u EU dobiti i međunarodnu dimenziju. Tim modelima ćemo proširiti bazu kandidata od kojih ćemo odabrati najkompetentnije kadrove. Te opcije pomoći će državnim tvrtkama i Vladi da dođu do kvalitetnih predsjednika uprava i menadžera.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(H)ost komentator: Krešimir Bračić, Managing Partner, Corporate Performance Advisory

Nada Čavlović-Smiljanec, Porezna uprava:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Radije domaći kapital Da bi se učinkovito unaprijedila dioničarska kultura, smatram potrebnim uvesti profesionalno ovlaštenje za računovođe, te osnažiti tu profesiju ekskluzivnim pravom na ovjeru financijskih izvještaja

ožete li zamisliti hrvatska mala i srednja poduzeća u neobuzdanom rastu u regiji? Croatia osiguranje ili Hrvatsku poštansku banku u većinskom vlasništvu malih dioničara? Možete li zamisliti što bi značilo da se pola poduzeća koja kandidiraju za predstečajnu nagodbu spasi unosom duga u kapital? Možete li zamisliti što bi za gospodarstvo i buduće generacije značilo da je domicilno stanovništvo priobalja svoju djedovinu, umjesto prodaje po cijenama poljoprivrednog zemljišta (ili jednokratnog inkasiranja građevinskog), konvertiralo u dionice novog uspješnog turističkog poduzeća? Ili što bi za gospodarstvo i za dug države značilo da su autoceste građene kapitalom hrvatskih građana i iseljeništva umjesto kreditima i proračunskim sredstvima? Sve navedeno je moguće u gospodarstvima s visokorazvijenom kulturom dioničarstva, a o tome kakva je u Hrvatskoj najbolje govore podaci Visokog trgovačkog suda: u sudskom je registru upisano 114.884 subjekta s članovima društva. Među njima samo 25.594 ili 22,7 posto ima više od jednog osnivača – člana, dakle jednog is-

ključivog vlasnika. Prema podacima iz SKDD-a među dioničkim društvima oko 60 posto ima jednog većinskog vlasnika, među kojima jedna trećina posjeduje više od 75 posto dionica. Dodatna zanimljivost, u uzorku koji je promatran, među dioničkim društvima bez većinskog vlasnika skoro 40 posto ih je u likvidaciji ili u stečaju! Kultura dioničarstva bi se mogla odrediti kao stanje svijesti subjekata uključenih u gospodarstvo, u kojem s voljom

Najbolji učinak bi bio taj da se bitni gospodarski potencijali zadrže u vlasništvu hrvatskih građana i s povjerenjem uključuju kapitalna sredstva u zajedničke ulagačke pothvate. Volja i povjerenje su ključne riječi. Volja se očituje kroz prijenos dijela kontrole na druge sudionike, a povjerenje u očekivanju da će sudionici pažnjom dobrog gospodara skrbiti o zajedničkoj dobrobiti sudionika. Prijenos kontrole odvija se na nekoliko razina. Prije svega, uključenjem kapitalnih partnera. Druga razina je uključenje profesionalnog menad-

žmenta tj. osoba koje nisu nužno dioničari/udjeličari. Treća razina se pojavljuje kad menadžment pripremu financijskih izvještaja prebacuje na treću osobu, najčešće računovođu. Kad su u pitanju investitori, ključno je pitanje povjerenja. Prema mom iskustvu, do realizacije zajedničkih ulaganja najčešće ne dolazi upravo zbog premalo povjerenja ili zbog prekomjerne želje za zadržavanjem kontrole. Ravnotežu može donijeti financijska funkcija koja, kad je odgovarajuće postavljena, sudjeluje u odlučivanju određujući prihvatljivost troškova za društvo, predlažući računovodstvene politike i provodeći ih. Osobni in-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

tegritet, profesionalna etika te pravila za eskalaciju problema rješavaju većinu operativnih izazova koji se u praksi moraju pojaviti. Tako rijetki pozitivni primjeri pokazuju kako je moguće naći dobru mjeru. Za veće poduhvate odnos dioničari - revizor - financijski direktor - računovođa, za srednje financijski “controller” - računovođa, a za manje samo računovođa. Definitivno u svakom od ovih primjera oni funkcioniraju kao stup na kojem se može graditi povjerenje. Zato, da bi se to osiguralo i u primjeni, te da bi se učinkovito unaprijedila dioničarska kultura, smatram potrebnim uvesti profesionalno ovlaštenje za računovođe, osnažiti tu profesiju ekskluzivnim pravom na ovjeru financijskih izvještaja, promovirati visoka etička načela struke te kontinuirano obrazovati članove. Kad se govori o mogućim učincima unapređenja kulture dioničarstva, najbolji učinak bi bio taj da se, umjesto realizacije ulaganja putem stranog kapitala koji se uporno zaziva, odgovarajuće angažira domaći kapital te da se bitni gospodarski potencijali zadrže u vlasništvu hrvatskih građana na korist budućim generacijama.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

TEMA TJEDNA

Regionalni skup televizijskih i medijskih stručnjaka

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 773 mil €

vrijednost desetak odblokiranih ulagačkih projekata

Inozemni ulagači još nisu u većoj mjeri osjetili blagodati

NEM u Dubrovniku Jedno od najvećih medijskih okupljanja u ovom dijelu Europe New Europe Market (NEM) održat će se od 8. do 11. svibnja u Dubrovniku. Na tom će se događanju okupiti profesionalci s područja televizije, produkcije, marketinških agencija, kabelske distribucije te stručnjaci iz svijeta medija. U sklopu NEM-a održat će se i niz panel diskusija na kojima će sudjelovati 77 panelista i moderatora iz cijeloga svijeta. “NEM je mjesto na kojem će se susresti i razmijeniti ideje medijski profesionalci, a istodobno će oni učiti jedni od drugih te tako stjecati iskustva”, rekla je Sanja Božić Ljubičić, direktorica NEM-a i tvrtke Mediavision, organi-

zatora NEM-a. Dodala je kako je Dubrovnik bio logičan izbor za mjesto održavanja tog događanja jer je, prema njezinim riječima, jedini hrvatski grad o kojem nikome u inozemstvu ne treba objašnjavati gdje se nalazi. Na NEM-u će sudjelovati i predstavnici Eutelsata. “Eutelsat je dobro prihvaćen u Hrvatskoj i vjerujemo u ovo tržište. Audiovizualno tržište osnova je našeg poslovanja, o čemu dovoljno govori podatak da smo već 30 godina na tržištu. Hrvatska je zapravo bila dioničar u Eutelsatu kada je on bio međudržavna tvrtka, a i danas još uvijek ima jedan manji udio”, istaknuo je Apostolos Triantafyllou, predstavnik Eutelsata, dijamantnog sponzora NEM-a. (S.P.)

*vijesti Otpremnina u Brodosplitu 4000 kuna Prema dogovoru sindikata i vlasnika Brodosplita, više od 3000 radnika tog brodogradilišta dobit će otpremnine od 4000 kuna po godini radnog staža za prvih 20 godina i po 1500 kuna po godini radnog staža za više od 20 godina provedenih u Brodosplitu. Poslodavac će potom u tijeku otkaznog roka u svojim tvrtkama zaposliti minimalno 1500 radnika na neodređeno vrijeme. Ukupno će se zaposliti 2000-2500 radnika, uz tendenciju porasta broja zaposlenih, priopćeno je iz Brodosplita. Gredelj isporučio lokomotive Zagrebačka tvornica željezničkih vozila Gredelj isporučila je prošli tjedan dvije obnovljene dizelske lokomotive za američku kompaniju NREC. Lokomotive će voziti po prugama Maroka. Prema ugovoru s NREC-om Gredelj će za Maroko obnoviti uku-

pno 20 lokomotiva, namijenjenih prijevozu teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama. Obnovom se starim lokomotivama produžava rok eksploatacije za još 25 godina. Svjetska banka pomaže inovacije

Svjetska banka dodijelila je Hrvatskoj 20 milijuna eura u sklopu projekta podrške znanosti i inovacijama. Novac će dobiti projekti znanstvenih institucija, istaknuti znanstvenici kao i mladi istraživači. Moći će ga koristiti i mala i srednja poduzeća pri ulaganju u razvoj i istraživanje. Iz darovnice će se podupirati i sudjelovanje u projektima koji će se sufinancirati iz europskih kohezijskih fondova.

U prvom kvartalu porasle 11 posto

Najveći doprinos kakvom-takvom rastu BDP-a očekuje se od privatnog sektora. iznosit će 50,2 milijarde kuna, dok su lani bile 48,5 milijardi kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

ako već godinama posluje u Slavonskom Brodu, u slobodnoj zoni Đure Đakovića, francuska tvrtka Saint-Jean Industries imala je problema pri realizaciji nove investicije u proširenje proizvodnje. Uz intervenciju Vladine Radne skupine za privatne investicije, problemi su na kraju otklonjeni. Saint-Jean je iskoristio i subvencije iz Zakona o promicanju investicija pa je 10. travnja svečano otvoren novi pogon, uz gostovanje potpredsjednika Vlade Branka Grčića i ministra Ivana

Investicija u Slavonskom Brodu vrijedna je pet milijuna eura, a posao je našlo 80 radnika Vrdoljaka. Investicija je vrijedna pet milijuna eura, a posao je našlo 80 radnika, koji će izrađivati dijelove kućišta za automobilske turbo-punjače. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak zato je prošli tjedan izdvojio Saint-Jean kao primjer uspješne investicije provedene uz asistenciju radne skupine. Dosad su na sličan način otkočene još tri investicije, među njima i projekt termoelektrane E-Two Energy u Koprivničkom Ivancu. Ukupno su te investicije vrijedne

152,8 milijuna eura, a u njima će se zaposliti 770 radnika. Oči uprte u privatni sektor Vrdoljakova radna skupina rješava još 10 takvih blokiranih ulagačkih projekata. Vrijednost im je 773 milijuna eura, a trebaju zaposliti približno 1230 radnika. U prva tri mjeseca ove godine ukupne investicije u Hrvatskoj porasle su 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, istaknuo je prošli tjedan potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Investicije javnih poduzeća dosegnule su 1,4 milijarde kuna, a ukupno bi ove godine javne tvrtke trebale uložiti oko 14,3 milijarde kuna. No najveći doprinos kakvom-takvom rastu BDP-a očekuje se od privatnog sektora. Prema Grčićevim prognozama, investicije privatnog sektora iznosit će 50,2 milijarde kuna, dok su lani bile 48,5 milijardi kuna. Inozemni ulagači još nisu u većoj mjeri osjetili blagodati Vladinih mjera. Nedavno su udružene gospodarske komore, koje predstavljaju strane tvrtke, uputile Vladi i javnosti apel za ubrzanjem izdavanja dozvola i uvođenjem centralnog tijela za rješavanje prigovora ulagača. Komore, na čelu s AmChamom, predložile su da javna nabava bude vođena online aukcijama na kojima bi se ponuđači natjecali anonimno. Zahtijevaju i da

porezna rješenja budu obvezujuća, jer su često suprotna mišljenja različitih državnih tijela otežavala podmirivanje i planiranje poreznih obveza. Najgori imovinskopravni odnosi Rješavajući probleme konkretnih ulagačkih projekata, u Vladi su za-

ključili da prepreke najčešće počinju zbog složenih imovinsko-pravnih odnosa. Postoje brojni sporovi između jedinica lokalne samouprave i centralne države, a u mnogim područjima, posebice uz obalu, vlasnike treba identificirati u dugotrajnim upravnim postupcima. Stoga će u tom

Logistika i industrija Made in Croatia Pregled investicijskog potencijala u logističkom sektoru i drugim industrijskim sektorima donosi publikacija Made in Croatia, Investor’s Guide. Zajednički su je, na engleskom jeziku, izdali Agencija za investicije i tvrtke Jones Lang LaSalle, KPMG i Antal International. Publikacija je predstavljena prošlog tjedna, a uz ostalo daje iscrpan pregled hrvatskih poreznih propisa, radnog prava, opise procedura za zakup logističkih kapaciteta te olakšava potencijalnim stranim ulagačima razumijevanje poslovnog okvira u Hrvatskoj. Publikacija će se dijeliti na sajmovima i poslovnim forumima, slati inozemnim tvrtkama, a dostupna je i na internetskim stranicama Agencije za investicije i konkurentnost.

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 14,3 mlrd kn

Izaslanstvo Europskog parlamenta u Brodosplitu

očekivana ulaganja javnih tvrtki ove godine

Vladinih mjera

investicije

Prema Grčićevim prognozama, investicije privatnog sektora je nastavit će ujednačavati provedbu zakona, najavio je Grčić. S nesređenim sustavom ministri su se suočili i u vlastitim redovima. Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa, kaže da mnoga javna poduzeća u njegovu resoru uopće ne znaju kako napraviti poslovni plan. Projekti su izrađivani bez financijske utemeljenosti i strategije razvoja. Toleriralo se

Vlada priprema uredbu o načinu određivanja cijena zemljišta kad ga kupuje država pravcu biti oblikovan zakon o strateškim investicijama, koji bi trebao ubrzati upravne korake. U Vladi su svjesni i sporosti donošenja detaljnih planova uređenja prostora, nepredvidljivosti procedura (primjerice, pri ishođenju ekoloških dozvola). Koordinacija za gospodarstvo i investici-

kašnjenje izvođača radova, a radovi su se naručivali bez ujednačena cjenika. Ponegdje je zemljište za ceste otkupljivano po većoj cijeni od vrijednosti građevinskih radova na toj dionici. “Toga više nema. Natjerali smo javna društva da se ponašaju kao privatne tvrtke i ako izvođač radova kasni,

mora platiti penale”, istaknuo je ministar. Vlada priprema uredbu o načinu određivanja cijena zemljišta kad ga kupuje država. Cijene bi trebale biti ujednačene u skladu s namjenom u prostornom planu, kategorizacijom, budućom namjenom, tržišnom vrijednošću... Više ugovora U okviru Koordinacije za gospodarstvo i investicije djeluje i Radna skupina za europske fondove. Njen predsjednik Jakša Puljiz, inače Grčićev zamjenik, kaže da se ove godine očekuje ugovaranje projekata vrijednih oko 204 milijuna eura te plaćanje krajnjim korisnicima, za ranije ugovorene projekte, u vrijednosti od 212 milijuna eura. To će biti i najveći dosad godišnji iznos ugovorenih i isplaćenih sredstava iz EU fondova. Ugovaranje je u odnosu na prošlu godinu povećano 28 posto, a isplaćeni novac bit će čak 90 posto veći nego u 2012. godini.

Parafiskalnih nameta ima 572 U državnom registru iz 2009. godine bilo je utvrđeno 245 neporeznih prihoda, tzv. parafiskalnih nameta. No skupina za analizu i preispitivanje registra otkrila je da u Hrvatskoj zapravo ima 572 takva nameta. “Ili je bivša vlada lagala kad je tvrdila da ih ima 245 ili nije dobro obavila posao koji je trebala”, ocijenio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Radna skupina za namete predložit će uskoro mjere za smanjenje ovih neporeznih prihoda. Razmatra se i mogućnost smanjenja eskontne stope, kako bi se mogla utvrditi maksimalna ugovorna kamatna stopa. Dio je to projekta za poboljšanje poslovne klime u Hrvatskoj prema preporukama iz istraživanja Doing business Svjetske banke.

Hökmark: Brodogradnja je iznimno važna industrija za Hrvatsku Predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta u Zajedničkom parlamentarnom odboru Gunnar Hökmark sa suradnicima, šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren i Andrej Plenković, predsjednik Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru, uz nazočnost saborskih zastupnika, održali su proteklog tjedna radni sastanak s Upravom Brodosplita. “Brodogradnja je iznimno važna industrija za Hrvatsku. Nadamo se da će proces restrukturiranja biti uspješno okončan te da će novi vlasnik moći održati ovu industrijsku granu”, rekao je Hökmark. Predsjednik Uprave Brodosplita Darko Pappo predstavio je neke od novijih projekata s naglaskom na aktualnu suradnju s nizozemskom tvrtkom Jumbo te najavio

niz novih poslova iz sfere brodogradnje i energetike. Predstavnici Brodosplita posebno su naglasili svoju namjeru da iskoriste dodatne mogućnosti za financiranje budućih projekata kroz strukturne fondove EU-a koji potiču investicije u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta. “Premda je ovom trenutku Brodosplitu dovoljno i 1000 zaposlenih, možemo najaviti da bi prema planovima i najavljenim poslovima u 2015. godini trebalo biti više od 4000 radnika”, istaknuo je Tomislav Debeljak, većinski vlasnik Brodosplita.

Predstavnici Zajedničkoga parlamentarnog odbora upoznali su se s proizvodnim mogućnostima tvrtke, doznali u kojoj je fazi proces restrukturiranja u tvrtki te kakvi su planovi Brodosplita za daljnje uspješno pozicioniranje na međunarodnom tržištu. Susreli su se i s radnicima te se informirali o trenutnom stanju na navozima i tijeku izgradnje dvaju brodova za prijevoz teških tereta. Izrazili su zadovoljstvo viđenim, uz snažnu podršku što uspješnijoj privatizaciji Brodosplita. (J.V.)

Legalizacija bespravno izgrađenih objekata

Kuće iz postratne obnove su - legalne

Do krajnjeg roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata preostalo je još manje od dva mjeseca, stoga u Ministarstvu graditeljstva i prostornog planiranja nastoje što učinkovitije riješiti određene nepoznanice. Tako je u izjavi za Privredni vjesnik ministrica Anka Mrak-Taritaš, pojasnila sadržaj na-

putka koji je nedavno upućen svim uredima. “Pojavio se problem oko legalizacije kuća i objekata koji su izgrađeni u poslijeratnoj obnovi. Dakle, sve kuće koje je obnavljala država - ne podliježu legalizaciji. Svi oni koji imaju rješenja da je država ili napravila kuće ili dala kredit ili građevinski materijal, a imaju odgovarajuće rješenje, smatraju se legalnim objektima. Tema legalizacije su jedino u slučaju da je nešto nadograđivano ili prošireno u odnosu na izdano rješenje”, objasnila je Anka Mrak-Taritaš. Nadalje, smatra se kako je legalno sve što je napravljeno do 15. veljače 1968. godine. Među-

tim, ustanovljen je problem koji se odnosi na one dijelove Hrvatske koji su bili zahvaćeni ratom. “Dio karata koje služe kao dokaz o izgrađenosti čitavih naselja bivša vojska je odnijela u Beograd. Sada smo dobili čvrsta obećanja kako će, vjerojatno do kraja svibnja, biti vraćena sva ta dragocjena dokumentacija presudna za priznavanje legalnosti objekata izgrađenih do 15. veljače 1968. godine, uključujući karte i zračne snimke Hrvatske iz 1968. godine prema kojima će biti olakšano legaliziranje bespravno sagrađenih objekata”, istaknula je ministrica graditeljstva. (S.S.)

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 150 sudionika

( 12 mil kn

Klaster konkurentnosti hrvatskog turizma

Ivan Matejašić, suvlasnik i direktor Spin info

na inicijalnom sastanku o osnivanju klastera

Lakše do novca iz europskih fondova Cilj osnivanja klastera je poboljšanje domaće proizvodnje, razvijanje novih projekata i promoviranje hrvatskih proizvoda i usluga

bog jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva posljednjih godina u našoj zemlji sve veći značaj imaju udruživanja u klastere. Naši klasteri konkurentnosti predstavljaju tzv. triple helix (trostruka spirala) prin-

ciljem učinkovitijeg korištenja fondova Europske unije. Taj je klaster pokrenulo Ministarstvo turizma u suradnji s ministarstvima regionalnog razvoja i fondova EU-a te gospodarstva. Turistički klaster okupit će stručnjake iz privatnog, javnog, civil-

Turistički klaster okupit će stručnjake iz privatnog, javnog, civilnog i znanstvenog sektora cip umrežavanja, i to privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike te akademskih i znanstveno istraživačkih institucija. Cilj osnivanja klastera je poboljšanje domaće proizvodnje povezivanjem svih sudionika, dijeljenje znanja i iskustva, razvijanje novih projekata i promoviranje hrvatskih proizvoda i usluga na nacionalnim i međunarodnim tržištima. Među mnogim klasterima posebice se izdvaja i nedavno pokrenut Klaster konkurentnosti hrvatskog turizma, nastao s

nog i znanstvenog sektora. Na nedavno održanom incijalnom sastanku o pokretanju tog klastera, gdje se uz predstavnike triju ministarstava okupilo oko 150 sudionika iz turističkog i pratećih sektora, predstavljen je proces programiranja za korištenje sredstava iz strukturnih fondova EU-a. Jačanje turističkog sektora “Turistički sektor je karakterističan zbog svoje horizontalnosti te doticaja s mnogim drugim sektorima, što u organizacijskom smislu predstavlja

određeni izazov. Stoga će klastersko udruživanje omogućiti jasnije, jednostavnije i konciznije apliciranje turističkih projekata i korištenje sredstava iz europskih fondova čime će pridonijeti jačanju kvalitete destinacija i konkurentnosti cjelokupnog turističkog sektora”, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma. Pritom je pojasnio kako je Klaster konkurentnosti hrvatskog turizma model za kreiranje strateških i projekata od nacionalnog interesa preko tzv. turističkih platformi koje su u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine definirane ključnim proizvodima našeg turizma. Turističke platforme su zapravo segmenti u turizmu, a to su primjerice nautički, zdravstveni, poslovni, kulturni ili golf turizam. U Ministarstvu turizma kažu kako će svaka od tih platformi na svome području i u suradnji s relevantnim sudionicima na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama definirati strateške projekte, ali i mreže projekata od nacionalnog interesa. (S.P.)

godišnji prihodi Spin informatike

Ova kriza tra skratimo rad Vidio sam na djelu sve velike svjetske korporacije, kako izgledaju jednako dobre, ako ne i bolje proizvode i u softverskoj i u bilo Drago Živković zivkovic@privredni.hr

etiri partnera krenula su prije 22 godine iz potkrovlja njegove kuće. Danas su četvrti najveći isporučitelj poslovnih rješenja u Hrvatskoj. Ivan Matejašić sudjelovao je i u razvoju prvog domaćeg osobnog računala Galeb, a 1986. napisao je prvu koncepciju razvoja poslovnih informacijskih sustava na PC platformi. Danas je na čelu osječke Spin informatike čiji softver Jupiter koristi više od 180 tvrtki. Hrvatsko tržište softvera, prema zadnjim procjenama, vrijedi oko 4,9 milijardi kuna, zapošljava oko 8800 ljudi, a izvoz je oko milijardu kuna. To znači da izvoz softvera ima udjel od 1,38 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, gotovo kao izvoz plina. - Spin nije izrazito izvozno orijentiran, ali iz oportunističkog razloga. Naša je procjena da su potrebe hrvatske privrede za softverskim konzultantima i inženjerima toliko velike da cijela naša softverska industrija ne može zadovoljiti hrvatske potrebe u sljedećih pet do deset godina. Posla na hrvatskom tržištu ima strahovito puno. Naravno da kad Žito, Agrokor i drugi naši partneri idu u regiju, mi ih pratimo sa svojim

softverom, tako da imamo instalacije u Makedoniji, Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini. Mislim

Naše kompanije, kao što su Žito ili Agrokor, moraju dati šansu domaćoj industriji, biti poligon za razvoj drugih da bismo ovu pamet koju sad imamo prvo trebali iskoristiti na domaćem tržištu. Naravno, ne opiremo se da to radimo i vani. Mi s Jupiter softverom ne pretendiramo na sve industrije. Imamo šest niša u koje smo se smjestili. To su poljoprivreda, prehrambena i kemijska industrija, usluge, trgovina i komunalne djelatnosti. Tu imamo jaka rješenja. Za bankarstvo i hotelijerstvo nismo se specijalizirali, to rade drugi ljudi koji imaju iskustva, ali mi želimo u ovih šest niša biti dominantni. Kad ste spomenuli velike sustave koji se šire ne samo u regiji nego i izvan nje, što je s ekonomskim patriotizmom? Nijemci će za svoje tvrtke poticati SAP-ova rješenja, Amerikanci će u svakom slučaju tražiti da softversko rješenje bude Oracle. Zašto i mi ne bismo tako činili? - Sad ulazimo u domenu politike. Ideja slobod-

nog tržišta je samo ideja. Apsolutno slobodno tržište ne postoji. Kad dođete u Njemačku, Austriju ili Ameriku, ne možete prodati rješenje koje nije njemačko ili američko. Ono što bih ja volio, ali to je samo moja želja, jest da malo više koristimo hrvatski patriotizam u tom smjeru i da ako imamo dva proizvoda koja su jednako dobra i cjenovno usporediva, uzimamo hrvatski. Poznata akcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko, iako je naišla i na neke primjedbe Europske unije, pogodila je bit stvari. Ne moramo reći ‘Kupuj-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( više od 180 tvrtki ( 70% koristi Jupiter softver

bruto profit Spin informatike

ormatičkog inženjeringa

ži radikalne mjere: no vrijeme! i kako rade. Vjerujte mi, mi smo bolji, po pameti, po poštenju, po inteligenciji i po moralnom kapacitetu. Možemo napraviti kojoj drugoj industriji

Marko Mrkonjić/PIXSELL

meti, po poštenju, po inteligenciji i po moralnom kapacitetu. Možemo napraviti jednako dobre, ako ne i bolje proizvode i u softverskoj i u bilo kojoj drugoj industriji.

mo hrvatsko’, možemo to i drugačije, na primjer ‘Volim hrvatsko’, i dati prednost hrvatskom proizvodu, pa tako i softveru. Ove svjetske korporacije koje ste spomenuli

isto su tako prije 10 ili 20 godina dobile šansu od njemačkog ili američkog gospodarstva da rastu s njima. Naše kompanije, kao što su Žito ili Agrokor, isto tako moraju dati

šansu domaćoj industriji, biti poligon za razvoj drugih. Vidio sam na djelu sve velike svjetske korporacije, kako izgledaju i kako rade. Vjerujte mi, mi smo bolji, po pa-

Predsjednik ste Strukovne skupine za informatiku, prve takve osnovane u sklopu jedne komore na županijskoj razini u Osijeku. Skupina okuplja 109 kompanija, s oko 130 milijuna kuna ukupnog prihoda. Nastupate i na sajmovima? - Za bilo kakav rast, širenje na tržištu je presudno. Ideja je te interesne skupine koja postoji na razini Hrvatske, kao i na razini Osječko-baranjske županije, otvoriti mogućnost da se hrvatski softverski proizvod predstavi na raznim tržištima, bile to arapske, dalekoistočne ili zapadnoeuropske zemlje. Iako to internet puno bolje radi, ideja je da se i kroz sajmove stvori šansa, jer moje je

načelo uvijek bilo da ljudi čine posao. Kad god imate osobni kontakt, stvara se odnos povjerenja. Znači, namjera je otvoriti ljudima mogućnost da izađu na strana tržišta, da bi se tamo prezentirali i usput učili. Imamo puno malih startup tvrtki u IT sektoru. Kako njih poduprijeti? - Naša se paradigma od 1990. godine, kad smo osnovali tvrtku, sastoji od tri riječi: dugoročno, pametno i pošteno. U

S Jupiter softverom ne pretendiramo na sve industrije, imamo šest niša u koje smo se smjestili tim trima riječima sadržano je sve, kroz njih valoriziramo svaki svoj potez. Uvijek se pitamo ima li neka poslovna odluka dugoročnog smisla. Mi smo se odlučili za onaj

Zašto ne bi ova ideja krenula iz Hrvatske? Imate i jednu radikalnu ideju vezanu za radno vrijeme. O čemu je riječ? - Ova kriza koja nas sad pritišće, ne samo Hrvatsku nego i cijeli svijet, ona traži radikalne promjene i radikalne ideje. Imamo problem s radnim mjestima. Radna mjesta su nestala ne zato što su nam Kinezi za to krivi, nego zbog razvoja tehnologije. Moja industrija je kriva što su mnoga radna mjesta ugašena. Prije ste u manufakturnoj proizvodnji trebali puno ruku, danas su to istisnuli roboti i informatika. Razvoj tehnologije će ići u tom smjeru da će nam trebati sve manje ljudi za proizvodnju. Stoga,

ako već nemamo toliko velik broj radnih mjesta, idemo skratiti radno vrijeme s osam na šest sati. Time ćemo stvoriti 15 do 20 posto novih radnih mjesta. Druga implikacija te ideje je da će nam javni servisi – bolnice, škole, ustanove – biti na raspolaganju ne više osam, nego 12 sati. Građani će imati bolju uslugu, a imat ćemo 20 posto više radnih mjesta. Kao što kroz socijalna davanja sada ionako plaćamo nezaposlene, ti ljudi će raditi i plaćat će poreze. Ono što je potrebno za tu promjenu jest da svi mi koji smo na strani kapitala malo prignemo glave i kažemo da ćemo skratiti radno vri-

jeme za 20 posto, ali plaće ćemo smanjiti za 10 posto. Deset posto profita ćemo se odreći, a ovih drugih 10 posto država će kroz naša socijalna davanja moći nadoknaditi. Mislim da ćemo tako imati zanimljivije društvo. Treća implikacija je da ljudi koji rade šest sati imaju dva sata više slobodnog vremena, pa će se i potrošnja pokrenuti. Otvara se ogroman prostor. To jest radikalno. Takav prijedlog nisam našao nigdje, ni u stranoj literaturi, nitko još o tome ne priča. Sredozemlje je kolijevka civilizacije, zadnjih 2000 godina odavde kreću sve promjene. Zašto ne bi ova ideja krenula iz Hrvatske?

teži dio industrije, prehrambenu proizvodnju i poljoprivredu, gdje i dugoročno gradimo poziciju. Gradimo svoje poslovanje na pameti, ne na načelu ‘kupi jeftino-prodaj skupo’, nego pokušavamo napraviti proizvod koji ne može svatko napraviti, proizvod koji se temelji na puno pameti, rada i znanja. Dat ću vam primjer. Mi smo naš stari softver mogli jednostavno prepisati u novo Windows odijelo. Odlučili smo, međutim, ugraditi pamet u njega. To je bilo teško, tri godine je trajao razvoj Jupiter softvera prije nego je ugledao svjetlo dana. Od 1997. do 2000. godine nismo imali nijednu instalaciju. Tri godine smo radili, istraživali, borili se s tehnologijom, dok nismo došli do razine gotovog proizvoda. Koji vam je plan za 2013.? Vrtite se oko 12 milijuna kuna prihoda, a zadnje tri-četiri godine ostvarujete i dobit. - Premašit ćemo 50 zaposlenih. Prihod od 12 milijuna nam je stabilan, ali struktura tog prihoda se mijenja. Nekad nam je 1997. i ranije - trgovački kapital bio u visokom postotku, a profit je tu 10 do 20 posto. Međutim, danas kad ostvarujemo 12 milijuna kuna prihoda, bruto profit nam je 70 posto jer radimo sa svojim proizvodom.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( oko 800 mil €

( oko 275 mil €

vrijedan projekt gradnje Plomina C

ukupni prihod članica Udruge

Jačanje hrvatske energetske industrije

Hrvatske tvrtke žele graditi Plomin C Nakon završetka projekta članice udruge nastavile bi pružati usluge servisiranja i unapređenja objekta, čime bi osigurale stalne prihode, a time i radna mjesta, davanja u proračun te izdvajanja za lokalnu zajednicu dokumentacije te isporuke i montaže strojarske opreme. Kada bi se to ostvarilo, procjenjuje on, njihovi godišnji prihodi narasli bi za 100 milijuna eura. Također, uvećali bi se prihodi njihovih domaćih dobavljača i podizvođača, a time i plaće zaposlenika te davanja u proračun i izdvajanja za lokalnu zajednicu. To bi bio važan poticaj za domaću potrošnju oko 2500 zaposlenika tvrtki članica angažiranih na

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

odeće hrvatske tvrtke u pružanju usluga i opreme za izgradnju velikih termoenergetskih postrojenja osnovale su Udrugu strojograđevne industrije Hrvatske za izgradnju termoelektrane Plomin C. Udruga je osnovana s ciljem ostvarivanja punog potencijala domaće strojogradnje na projektu modernizacije i povećanja kapaciteta te termoelektrane. Riječ je o najvećem investicijskom projektu u povijesti Hrvatske, čija je očekivana vrijednost oko 800 milijuna eura. To ga čini iznimno važnim za stvaranje preduvjeta za jačanje hrvatske energetske industrije, a time i pokretanje čitavog gospodarstva. Članice Udruge trenutačno su tvrtke Elektroprojekt, Đuro Đaković TEP, Bilfinger Đuro Đaković Montaža, Monting

i Zagreb-Montaža. One zajedno ostvaruju godišnje prihode od gotovo 275 milijuna eura i zapošljavaju više od 4400 radnika. Predsjednik Udruge Kazimir Grgurić kaže kako oko 111 milijuna eura, odnosno 40 posto njihova godišnjeg prihoda, donose upravo veliki i složeni termoenergetski projekti usporedivi s TE Plomin C snage 500 megavata (MW). “Imamo bogato domaće i međunarodno iskustvo zbog

kojeg smatramo da smo najbolji partner za uspješnu realizaciju ovog projekta. Naravno, otvoreni smo za suradnju i uključivanje drugih domaćih tvrtki. Stoga ih ovim putem pozivamo da nam se jave i uključe u rad Udruge kako bismo zajedničkim snagama omogućili rad domaće industrije na izgradnji energetskih postrojenja”, ističe Grgurić. A te tvrtke, tj. moguće nove članice kojima Udruga otvara vrata, trebaju biti

one koje imaju najmanje 100 zaposlenika, posjeduju reference za izgradnju termoenergetskih postrojenja toplinske snage iznad 100 megavata i ostvaruju prihod ne manji od 50 milijuna kuna godišnje. Poticanje domaće komponente Članice su, nastavlja Grgurić, već sada spremne sudjelovati u otprilike 50 posto investicije. Točnije, u onom dijelu poslova projektiranja i pripreme

Udruga je otvorena za suradnju i uključivanje drugih domaćih tvrtki projektu, 3600 zaposlenika dobavljača, ali i dodatnih 6000 djelatnika drugih poslovnih subjekata povezanih u opskrbni lanac. “Osim kratkoročnih, postoje i dugoročni učinci suradnje. Naime, nakon završetka projekta izgradnje TE Plomin C, članice

Udruge bi nekoliko desetljeća nastavile pružati usluge servisiranja, unapređenja objekta..., čime bi osigurale stalne prihode, a time i radna mjesta, davanja u proračun, izdvajanja za lokalnu zajednicu...”, napominje on. Inače, većina svjetskih zemalja na neki način nastoji poticati snažnije sudjelovanje domaće komponente u takvim projektima. “Međutim, to se ne može izravno uvjetovati”, naglašava Grgurić. Uvjerena u svoje znanje, iskustvo i konkurentnost, Udruga se već predstavila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), Ministarstvu gospodarstva, a pismom i Vladi. K tomu, kontaktirala je japanski Marubeni, kompaniju koja je ušla u uži izbor za gradnju TE Plomin C. Predsjednik Udruge kaže kako očekuje susret s predstavnicima korejskog KOSEP-a koji je također u igri za gradnju ove termoelektrane.

Operativna učinkovitost poboljšala rezultate poslovanja

Već u prvom kvartalu prihod premašio milijardu kuna

Ina ostvarila dobit od 367 milijuna kuna

Srbija postala najveće tržište Atlantica

Ina je u prvom tromjesečju ostvarila prihod od sedam milijardi kuna i neto dobit od 376 milijuna kuna. S obzirom na podjednaki prihod iz istog razdoblja prošle godine, poboljšana operativna učinkovitost, izražena

u smanjenju rashoda poslovanja, snažno je pridonijela rezultatu, stoji u priopćenju iz kompanije. U prvom tromjesečju Ina je održala razinu proizvodnje rafinerijskih proizvoda, usprkos padu domaće potražnje. Izvoz derivata povećan je 25 posto, u BiH, Sloveniju i na ostala tržišta, a taj je izvoz činio više od polovine prodaje rafiniranih proizvoda. Istodobno je smanjen uvoz gotovih proizvoda.

“Napori menadžmenta za unapređenje efikasnosti i kontrolu troškova postaju sve važniji kako produljeno gospodarsko usporavanje u Hrvatskoj i ostatku Inine ciljne regije nastavljaju ograničavati rezultat”, istaknuo je predsjednik Uprave Zoltan Aldott. Kapitalna ulaganja u rafinerije iznosila su 21 milijun kuna, a u maloprodajnu mrežu 24 milijuna kuna. Neto zaduženost Ine na dan 31. ožujka iznosila je 6,7 milijardi kuna. (I.V.)

Atlantic Grupa je u prvom kvartalu ove godine ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 1,09 milijardi kuna, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 3,2 posto. U prvom kvartalu je tržište Srbije ostvarilo 24,4 posto ukupnih prihoda od prodaje te je postalo najveće Atlanticovo prodajno tržište. Hrvatska je na drugom mjestu sa 23,1 posto, slijede Slovenija sa 12,7

posto, BiH sa osam posto te ostala regionalna tržišta sa 5,8 posto. Ključna europska tržišta donose 14,2 posto prihoda od prodaje, Rusija i ZND 5,1 posto, a ostala tržišta 6,8 posto. Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 72,5 posto, distribucija proizvoda robnih marki principala sa 13,4 posto, dok ljekarnički lanac Farmacia i proizvodi koje Atlantic proizvodi kao privatne robne

marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu u ukupnom prihodu od prodaje sudjeluju s po sedam posto. Atlanticova dobit prije kamata i poreza (EBIT) smanjena je u prvom kvartalu na 75,6 milijuna kuna ponajprije zbog privremene obustave distribucije pojedinim lancima na hrvatskom tržištu jer se pregovora o novim komercijalnim uvjetima, priopćeno je iz kompanije. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 57 mlrd kn

dodijeljeno državnih potpora u pet godina

( 21 mlrd kn

*vijesti

samo za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu

Sjednica hrvatske vlade

Milanović o potporama: Više nema varanja Od 1. srpnja na snazi će biti novi zakon o državnim potporama, usklađen s politikom Europske unije. Nadzor nad dodjelom i korištenjem potpora dobiva Europska komisija, a asistirat će joj AZTN i Ministarstvo financija Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatska je od 2006. do 2011. godine dodijelila 57 milijardi državnih potpora poljoprivredi, željeznicama, brodogradnji i drugim gospodarskim granama. Samo za subvencije poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu utrošena je 21 milijarda kuna. “Postignuti rezultati, to svi vidimo, ispod su očekivanja. To je zato što se 80 posto potpora davalo po sektorima, a samo dvadesetak posto je išlo na horizontalne potpore koje trebaju podići konkurentnost gospodarstva”, ustvrdio je ministar financija Slavko Linić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Stoga će od 1. srpnja u Hrvatskoj na snazi biti novi zakon o državnim potporama, usklađen s politikom Europske unije. Nadzor nad dodjelom i korištenjem potpora dobiva Europska komisija, kojoj će u tome asistirati hrvatska Agencija za tržišno natjecanje i Ministarstvo financija. “Više nema varanja i potkradanja novca

U HŽ Cargu ulagači će moći preuzeti do 75 posto udjela, a država bi zadržala ostatak

ske komisije. AZTN će prosljeđivati zahtjeve Komisije za dodatnu dokumentaciju i obavještavati davatelja potpore, ako Komisija naloži povrat potpore.

poreznih obveznika”, istaknuo je premijer Zoran Milanović. U Europi je stanje upravo obrnuto: na horizontalne potpore odnosi se 80 posto svih dodijeljenih potpora, koje u manjoj mjeri narušavaju tržišnu utakmicu i imaju pozitivniji učinak na cijelu ekonomiju. Kriteriji za dodjelu postat će stroži, a davatelji državnih potpora neće moći dati potporu prije odobrenja Europ-

Potencijalni kupci HŽ Carga Vlada je pozvala četiri kompanije na podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju udjela u tvrtki HŽ Cargo. Potencijalni kupci su domaći konzorcij koji čine Đuro Đaković i fondovi Quastus i Nexus, zatim češki AWT, rumunjski Feraval i Rail Cargo, tvrtka-kći Austrijskih željeznica. Njihove ponude vrednovat će se prema predloženom planu

restrukturiranja i volji za preuzimanjem državnih jamstava, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Ulagači će moći preuzeti do 75 posto udjela u HŽ Cargu, a država bi zadržala ostatak. HŽ Cargo bi bez dokapitalizacije morao u stečaj jer je u 11 mjeseci 2012. godine ostvario gubitak od 51,2 milijuna kuna. Ukupno duguje više od milijardu kuna: kratkoročne obveze tvrtke iznose 556,2 milijuna kuna, a dugoročne 481 milijun kuna. Hrvatska će slijediti upute Europske komisije i na području elektronske javne nabave. Prema strategiji razvoja do 2016. godine, velike državne javne

Nagrade za suradnju s Kanadom Za vrijeme posjeta hrvatske poslovne delegacije Kanadi dodijeljene su i nagrade za doprinos međusobnoj suradnji. Nagradu su dobili Pliva, Podravka i Kraš koji u Kanadu izvoze već 20 godina. Nagrađeni su i najznačajniji kanadski investitori u Hrvatsku, tvrtke Axium, Caristrap, Molson Coors, Dr. Škobić, Importanne i Hidro-Watt. Nagrade su dodijelili ministar obrta Gordan Maras i Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore.

nabave trebale bi se provoditi elektroničkim putem, što će poboljšati nadzor i očuvati jednake šanse za sve natjecatelje. Obveza prema EU-u je i preuzimanje poduzeća ovisnih o brodogradilištu 3. maj. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, četiri poduzeća (3. maj Motori i dizalice, Tvornica opreme, Ugostiteljstvo i STM) preuzet će bez naknade Agencija za upravljanje državnom imovinom. Prema dogovoru s Europskom komisijom provest će se restrukturiranje i privatizacija tih poduzeća.

Gospodarstvenici u Kazahstanu HGK je u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova organizirao posjet gospodarskog izaslanstva Kazahstanu, u kojem je sudjelovalo desetak hrvatskih tvrtki iz sektora brodogradnje, farmaceutike, proizvodnje i distribucije medicinskih proizvoda i opreme, prehrambene industrije, proizvodnje opreme za restorane i ho-

Nove osobne Od 1. srpnja stranci iz Unije koji budu radili u Hrvatskoj dobivat će elektronske osobne kartice na kojima će biti njihovi biometrijski podaci. Nove osobne iskaznice uvode se i za hrvatske građane. Evelin Tonković, zamjenik ministra unutarnjih poslova, objasnio je da će na njima biti i OIB. Osobne iskaznice moći će dobivati i maloljetnici pa roditelji za njih, kad putuju u zemlje EUa, neće morati nabavljati skuplje putovnice.

tele te graditeljstva. Zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović kao jedan od važnih gospodarskih potencijala istaknuo je hrvatske građevinske tvrtke koje bi se mogle uključiti u izgradnju nekih od mnogih infrastrukturnih projekata.

Milanović ne mijenja smjer

EK podupire pelješki most

Premijer Milanović poručio je sindikatima da neće mijenjati politički smjer svoje vlade. Na sindikalne poruke upućene s proslave 1. svibnja Milanović je odgovorio da je Vlada “na pravom putu koji nema alternativu”. Borit će se za svako radno mjesto i razvoj, ali neće gurati zemlju u dužničko ropstvo, dodao je Milanović. Zaposlenima u Croatia Airlinesu, koji su naglo u velikom broju otišli na bolovanje i ugrozili red letenja, poručio je da imaju pravo na štrajk, ali prema propisanim pravilima. Rekao je da Vlada želi opstanak CA, koji se zato mora restrukturirati.

Europska komisija ocijenila je da je most najbolja varijanta za povezivanje dubrovačkog primorja, odnosno Pelješca, s ostatkom zemlje, objavila je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Studija o izvodljivosti pokazala je da je to rješenje najbolje i ekonomski i politički. O gradnji mosta i sufinanciranju iz europskih fondova premijer Zoran Milanović i suradnici razgovarali su i s potpredsjednikom Europske komisije Siimom Kallasom, koji je prošli tjedan posjetio Zagreb.

Novo katastarsko mjerenje Vlada je najavila da će u idućih pet do 10 godina provesti Nacionalni program katastarskih izmjera. Projekt je vrijedan 140 milijuna kuna godišnje, a trebao bi pomoći ubrzanju budućih investicija, povećati vrijednost privatnih i državnih nekretnina te potaknuti razvoj tržišta nekretnina. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić rekao je da se traže izvori financiranja za projekt, a pri tome se računa da će većina novca stići iz europskih fondova.

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

Hrvatska udruga koncesionara za autoceste

( do 800.000 kn

mogućnost subvencije kamate kredita

Novi natječaji Fonda za zaštitu okoliša i ene

Hit su javna ra Manji promet, a veći prihodi od cestarina

Uz projekte koji koriste obnovljive izvore energije, sufinancirat aerodinamičnosti teretnih vozila, izgradnja punionica za električ samouprave, javne ustanove, trgovačka društva, obrtnici, zadru

U izgradnju novih autocesta u ovoj bi godini trebalo biti uloženo oko 2,2 milijarde kuna, a u već izgrađene dionice nešto manje od 422,4 milijuna kuna

ruštva koja gospodare s oko 1250 kilometara autocesta i poluautocesta u Hrvatskoj, Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Autocesta Zagreb-Macelj (AZM), Bina-Istra te Hrvatske autoceste (HAC), u 2012. ukupno su ostvarila nešto više od 2,1 milijarde kuna prihoda bez PDVa od naplate cestarina, što je 3,01 posto više nego u 2011. godini. Važno je pritom naglasiti kako svako od tih društava bilježi rast prihoda. Tako je HAC lani ostvario nešto manje od 1,3 milijarde kuna prihoda od naplate cestarina ili 2,02 više u odnosu na prethodnu godinu. ARZ je lani uprihodovao 480 milijuna kuna od cestarina, što je bilo za 1,61 posto više nego u 2011. godini, a Bina-Istra oko 182,8 milijuna kuna ili za čak 8,46 posto više. Također, AZM je u 2012. ostvario 180,4 milijuna kuna od cestarina ili gotovo devet posto više. Među razlozima ovih poslovnih pluseva svakako je povećanje cijena cestarine od 15 posto na autocestama kojima upravljaju HAC i ARZ, osim za vozila čiji vozači imaju uređaj za elektroničku naplatu cestarine (ENC). K tomu, AZM je za isti postotak povećao cijenu za tranzitni promet na relaciji Zaprešić-Trakošćan.

Unatoč većim prihodima, ukupan promet svih vozila na autocestama lani je bio za 1,64 posto manji u odnosu na 2011. godinu, pokazuju podaci Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Drugim riječima, HAC i ARZ lani su zabilježili pad prometa, dok je na kilometrima autocesta pod kapom BinaIstre i AZM-a on ipak bio uvećan. Prioritet je sigurnost U ovoj godini u promet će biti pušteno ukupno 29,5 kilometara novih autocesta i 10 kilometara spojnih cesta. Na autocesti A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit

Ove će godine u promet biti pušteno 29,5 kilometara novih autocesta će dovršena dionica Vrgorac-čvor Ploče (11 kilometara). Potom će se taj čvor spojiti s Metkovićem (šest kilometara). Nadalje, do listopada bi trebao biti završen spoj Metković s granicom Bosne i Hercegovine (1,5 kilometar), dionica Buševec-Lekenik (11 kilometara) na autocesti A11 Zagreb-Sisak te do lipnja spojna cesta Zagvozd-Baška Voda i tunel Sveti Ilija (10 kilometara). Investicije u izgradnju novih autocesta u 2012.

iznosile su ukupno 1,6 milijardi kuna, a ulaganja u dionice u prometu 320,04 milijuna kuna. U izgradnju novih autocesta u ovoj godini pak trebalo bi biti uloženo oko 2,2 milijarde kuna, a u već izgrađene dionice nešto manje od 422,4 milijuna kuna. Nadalje, prema podacima HUKA-e, čiji su članovi ova četiri društva, na autocestama je lani bilo ukupno 2214 ili 6,42 posto manje prometnih nezgoda. U njima je smrtno stradalo 45 osoba, što je 45 posto više nego u 2011. godini. Kristian Santaleza, direktor tvrtke BinaIstra upravljanje i održavanje te član Upravnog odbora HUKA-e, kaže kako je sigurnost prioritet u sektoru autocesta. “Povećanjem razine sigurnosti na novim i postojećim dionicama želimo se približiti razinama u Europskoj uniji”, istaknuo je na prošlotjednom okruglom stolu Stanje sigurnosti prometa na autocestama i pripreme za turističku sezonu. Cilj skupa bio je prikazati stanje sigurnosti na autocestama te aktivnosti i mjere koje ta četiri društva poduzimaju i razmatraju radi daljnjeg poboljšanja. Razgovaralo se i o pripremama autocesta i pratećih uslužnih objekata za ovogodišnju turističku sezonu. (B.O.)

Trgovačkim društvima, obrtnicima i drugim pravnim osobama FZOEU će dodjeljivati zajmove do 1,4 milijuna kuna

društva. Sredstva će im se dodjeljivati za projekte energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete, korištenje obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost u industriji, čistiji transport te zaštitu okoliša. Dinko Polić, direktor FZOEU-a, kaže kako očekuje veliki interes za natječaje. “Naročito ako se uzme u obzir da nam je na natječaje koje smo raspisali u prosincu prošle godine pristiglo oko 550 ponuda”, ističe. Najviše pak prijava, kažu nam u Fondu, očekuju na natječaje za energetski učinkovitu javnu rasvjetu i čistiji transport.

štenja obnovljivih izvora energije za koje su planirana sredstva u iznosu od 86 milijuna kuna. Projekte na natječaje mogu prijaviti jedinice regionalne i lokalne samouprave, javne ustanove, trgovačka društva, obrtnici, zadruge hrvatskih branitelja te organizacije civilnog

Na raspolaganju 20 milijuna kuna Valja naglasiti kako je do sada FZOEU u projekte modernizacije javne rasvjete uložio više od 82 milijuna kuna. Stoga su gradovi i općine s nestrpljenjem čekale objavu novog natječaja. Jer, osim pozitivnih ekoloških uči-

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr ond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) nedavno je objavio nove natječaje za sufinanciranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i kori-

naka, nisu zanemarive ni energetske uštede koje iznose od 30 do 50 posto, što u konačnici predstavlja i manje financijske troškove. Nadalje, na temelju natječaja za sufinanciranje projekata čistijeg transporta, trgovačkim društvima, obrtnicima i drugim pravnim osobama za ovu namjenu na raspolaganju će biti 20 milijuna kuna. Oni će sredstva moći dobiti za,

Najnovija procjena nešto je nepovoljnija od one otprije tri mjeseca

Europska komisija: hrvats Europska komisija prošli je tjedan procijenila da će hrvatski BDP u 2013. pasti jedan posto, a da će u 2014. porasti slabih 0,2 posto. Time je snizila prognozu otprije tri mjeseca, po kojoj je ovogodišnji pad trebao biti 0,4 posto, dok je rast u idućoj godini trebao dosegnuti 1,4 posto. EK podsjeća da će Hrvatska postati punopravna članica EU-a u srpnju što će pri-

donijeti oporavku, no u kratkom roku još će bitno prevladavati negativni pritisci. Prije svega, ne očekuje se osjetan rast osobne potrošnje, koja će na kraju godine zabilježiti minus od dva posto. Razlog tome je vjerojatan rast nezaposlenosti, prezaduženost kućanstava te daljnje smanjenje plaća i inflacija koja će se držati na oko tri posto. Negativni utjecaj

osobne potrošnje od 0,5 posto može se očekivati i u 2014. godini. Nigdje rasta EK ove godine ne očekuje ni rast privatnih investicija. Pad bi ipak trebao biti nešto sporiji, a na pozitivne brojke vratit će se 2014. U tom je smislu među pozitivnim promjenama navedena najava novog zakona o strateškim investicijama. Spo-

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 40 do 80% ukupne investicije bespovratna pomoć za regionalne i lokalne jedinice

rgetsku učinkovitost

svjeta i transport će se i projekti čistijeg transporta - kupnja eko vozila, eko guma, poboljšanje na i plinska vozila... Projekte mogu prijaviti jedinice regionalne i lokalne ge hrvatskih branitelja te organizacije civilnog društva, a rok je 10. lipnja

primjerice, nabavu eko guma, poboljšanje aerodinamičnosti teretnih vozila te izgradnju punionica za vozila na električni pogon i stlačeni prirodni plin. Sufinancirat će se i nabava novih električnih i hibridnih vozila te onih koja za pogon koriste ukapljeni naftni plin (UNP), stlačeni prirodni plin (SPP) ili dizel plin (DFD). Također, sredstva će se moći dobiti za ona vozila koja zadovo-

ljavaju EURO 5 ili EURO 6 standarde dizelskih goriva. “Više od 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova dolazi iz transporta. Želimo da ovih 20 milijuna kuna koje će Fond podijeliti budu poticaj za daljnja ulaganja u projekte čistijeg transporta. I prije smo poticali ulaganje u ovo područje pa smo sa 81 milijun kuna autoprijevoznicima pomogli u kupnji 1159 cestovnih teretnih

vozila standarda EURO 5”, napominje Polić. Za sufinanciranje po ovom natječaju nisu predviđeni projekti koji uključuju nabavu vozila poduzetnika koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu i naknadu, priopćeno je iz FZOEU-a.

U modernizaciju javne rasvjete FZOEU je uložio 82 milijuna kuna

Mogućnost subvencije kamata Javne ustanove te jedinice regionalne i lokalne samouprave od Fonda će moći dobiti bespovratnu financijsku pomoć koja će iznositi od 40 do 80 posto ukupne investicije. Trgovačkim društvima, obrtnicima i drugim pravnim osobama FZOEU će dodjeljivati zajmove do 1,4 milijuna kuna, na rok od pet godina i s odgodom povrata sredstava od dvije godine. K tomu, postoji mogućnost subvencije kamate kredita do 800.000 kuna po projektu. A do 200.000 kuna FZOEU će odobravati za projekte koje kandidiraju zadruge hrvatskih branitelja. Isti

Uz dostavu tražene dokumentacije koja je propisana u svih šest natječaja, kriteriji za ocjenjivanje ponude i određivanja prednosti pri dodjeli sredstava bit će pripremljenost projekta, stupanj povoljnog utjecaja na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kvaliteta ponuđenog tehničkog rješenja, veća ušteda energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova za manja uložena sredstva te financijska sposobnost korisnika na ulaganja i povrat sredstava. Sve upute i obrasci za prijavu projekata mogu se pronaći na web stranici Fonda. Rok za dostavu ponuda je 10. lipnja.

iznos po projektu moći će dobiti i udruge civilnog društva.

ki BDP past će jedan posto minje se i najava javnih investicija, no njihova provedba je još upitna, ocjenjuju u Komisiji. Privatne investicije ugrožavat će i proces razduživanja banaka i slaba domaća potražnja. Ulaskom u EU hrvatske tvrtke izložit će se snažnijem konkurentskom pritisku europskih kompanija. Nije bolje ni na inozemnom planu gdje se nastavljaju teškoće u zemljama koje su glavni

trgovinski partner. Izlazak iz Cefte donijet će i probleme u razmjeni na regionalnim tržištima. Nezaposlenost na 19 posto Analitičari EK procjenjuju da bi zbog slabe ekonomske aktivnosti stopa nezaposlenosti u 2013. mogla dosegnuti 19,1, a u 2014. čak 20,1 posto. Deficit proračuna povećat će se na 4,7 posto

BDP-a na kraju 2013., a u 2014. na 5,6 posto. Ino dug u 2014. mogao bi

nadmašiti 60 posto BDPa. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke, smatra da ocjene nisu iznenađenje jer su smanjene prognoze i za cijelo europsko gospodarstvo. Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, ostaje pri svojoj ranijoj procjeni da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti za dva posto. (I.V.)

Sjednica Odbora za turizam Hrvatskog sabora

Treba nam omladinski turizam Hrvatska treba više učiniti za pozicioniranje dječjeg i omladinskog turizma na svjetskom tržištu jer taj segment turizma čini oko jednu četvrtinu međunarodnih putovanja. Prema procjeni Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u svijetu se bilježi od 160 do 200 milijuna turističkih dolazaka mladih što je 20 posto od ukupnih turističkih dolazaka. Turistička potrošnja mladih povećala se u zadnjih pet godina za oko 40 posto, pa sada ona godišnje iznosi od 140 do 160 milijardi američkih dolara. Obrazovne i ostale institucije u Hrvatskoj trebaju se jače uključiti u profilira- nje dječjeg i omladinskog turizma te veći razvoj hostelinga, rečeno je na

tematskoj sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora. Tom je prigodom predsjednik Odbora Goran Beus Richembergh rekao kako je naša zemlja zbog svog geografskog položaja, prirode, dostupnosti i mogućnosti za avanturističke, sportske i ostale aktivnosti zanimljiva mladima iz Europe i svijeta, ali se to, nažalost, u Hrvatskoj ne primjećuje u dovoljnoj mjeri. “Mladi koji danas borave u Hrvatskoj u sklopu odgojno-obrazovnih aktivnosti, upoznavanja novog ili u potrazi za zabavom naši su potencijali gosti koji će u budućnosti u našu zemlju dolaziti sa svojim obiteljima na odmor. Ako u svojoj mladosti ne steknu dobar dojam o našoj zemlji, pitanje je hoće li ponovno doći”, istaknuo je Beus Richembergh. (S.P.)

19. forum o poslovanju nekretninama

O nelegalnim građevinama Više od 210 sudionika okupilo se u Savudriji na 19. forumu o poslovanju nekretninama, koji organizira Hrvatska gospodarska komora. Jedna od glavnih tema bila je problematika nezakonito izgrađenih zgrada o kojoj je govorila ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Razgovaralo se i o najavama uvođenja poreza na nekretnine, suzbijanju sive ekonomije pri trgovanju nekretninama te o primjeni izmjena Zakona o posredovanju u prometu nekretnina. “Povećanje stručnosti i kvalitete usluge uvjet je opstanka na tržištu i povećanja konkurentnosti, a osobito sada kada Hrvatska postaje članicom

EU-a i ulazi na veliko europsko tržište”, istaknula je Martina Velnić Župić, glavna tajnica HGK-a. HGK potiče poboljšanje kvalitete usluge trgovaca nekretninama i nastoji afirmirati etičnost njihova poslovanja. Stoga su dodijeljene potvrde posrednicima koji su se obvezali pridržavati kodeksa etike u prometu nekretninama koji je 2011. godine donijelo Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u. (I.V.)

12 PRIČA S RAZLOGOM

( 1 mil litara

okvirna godišnja proizvodnja PP-a Orahovica

*vijesti Manje zaposlenih u industriji Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u ožujku ove godine smanjen je u odnosu na veljaču za 0,5 posto, dok je na godišnjoj razini bio niži za 5,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je proizvodnost rada u industriji u prva tri mjeseca ove godine povećana za 6,9 posto. Tako je nastavljen višegodišnji trend smanjivanja broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, koji se na godišnjoj razini neprekidno bilježi još od studenog 2007. godine. Obrisani s liste dužnika S posljednje liste poreznih dužnika objavljene 30. travnja, Porezna uprava obrisala je 26 dužnika koji su svoj dug podmirili u cijelosti. Oni su u državni proračun uplatili ukupno 3,2 milijuna kuna. Uz to, 51 obveznik uplatio je dio duga (ukupno 2,5 milijuna kuna) tako da je njihov pojedinačni dug postao manji od kriterija za objavu popisa. Prosječna satnica 33,71 kunu

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 33,71 kunu, što je u odnosu na siječanj više za 10,4 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine više je za 5,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviša prosječna neto satnica isplaćena je u reklamnim djelatnostima u iznosu od 62,24 kune. U zračnom prijevozu iznosila je 56,03 kune, a u računalnom programiranju 52,26 kuna. Najniža satnica je u proizvodnji odjeće, a iznosi 17,50 kuna.

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 40 do 50% veću cijenu postižu njihova vina na kineskom tržištu

Zeleni silvanac PP-a Orahovica dobio oznaku Izvorno hrvatsko

Znak izvornosti za još bolju poziciju Hrvatski su vinari prošle godine predstavili svoja vina na kineskom tržištu, koje je, tvrde stručnjaci, neograničeno. U odnosu na druge hrvatske vinare PP Orahovica prednjači jer su vina tamo plasirali godinu dana prije ostalih Goran Gazdek

mljama - kao što su Italija, Francuska, Čile, Argentina, Južna Afrika, Kalifornija ili Australija - zbog nedostatnih kapaciteta teško možemo biti konkurentni. Planiramo pripremiti i izraditi zajedničku izvoznu strategiju”, ističe Tokić.

utelje vrhunskog vina Silvanac zeleni Poljoprivrednog poduzeća Orahovica od ožujka 2013. godine krasi znak Izvorno hrvatsko. Prestižno priznanje ovo vino dobilo je zbog iznimne kakvoće, jedinstvenih osobina i kontinuiranog ulaganja u povećanje kvalitete proizvoda. Sortu zeleni silvanac u PP-u Orahovica uzgajaju od 1978. godine. Danas se površine prostiru se na 23,5 hektara, a nasadi se nalaze na lokalitetu Jezerac, jedinstvenom mikroklimatskom području na 235 metara nadmorske visine, na blagim podnožjima planina i brežuljaka Papuka i Krndije, uz ravnicu izloženu laga-

U Kini već imamo razrađenu prodajnu mrežu i za sada smo zadovoljni, kaže Tokić nom strujanju zraka s rijeke Drave što daje optimalnu količinu oborina, topla ljeta i umjereno hladne zime. “Proizvodi sa znakom Izvorno hrvatsko imaju posebnu vrijednost. Riječ je o kvalitetnim proizvodima i uslugama koji podrazumijevaju hrvatsku tradiciju, razvojno-istraživački rad i inovacije, jednom riječju - proizvode s neponovljivim i jedinstvenim osobinama. Ze-

leni silvanac, naša najpoznatija sorta vina, ovime je dobila vrijednu potvrdu”, kaže Josip Tokić, voditelj Poslovne jedinice Voćarstvo i vinogradarstvo PP-a Orahovica. PP Orahovica trenutačno obrađuje 200 hektara vinograda, od kojih 70 posto otpada na bijele sorte među kojima je najzastupljenija graševina. Nešto manje udjela imaju rajnski rizling, chardonnay, sauvignon i sivi pinot. Od crnih sorti zastupljena je isključivo frankovka, koja se uzgaja na 32 hektara i predstavlja najveću plantažu te sorte u Hrvatskoj. Promocija graševine Elementarne nepogode 2012. umanjile su prinos za 30 posto, ali je taj manjak nadomješten kvalitetom. “Godina je već u startu bila loša. Počela je s izrazito niskim temperaturama, i do -25 stupnjeva,

Stalno obnavljanje vinograda Prije tri godine na plantažama PP-a Orahovica počeo je proces obnavljanja vinograda. Svake godine posade pet do 10 hektara novih nasada. “Sadimo iste sorte jer se jako dobro uzgajaju u našem kraju, ali u nešto drukčijem uzgojnom obliku. Prošle godine smo imali u planu posaditi sedam hektara, ali smo odustali zbog proljetnih suša pa ćemo to učiniti ove godine”, kaže Tokić. što nam je nanijelo veliku štetu, pogotovo na bijelim sortama. Nakon toga imali smo dvije oluje od kojih je jedna bila praćena ledom. Zbog dugotrajne suše bobica je dehidrirala, ali su šećeri bili jako dobri, čak i više od očekivanog. Uspjeli smo na vrijeme obrati pa smo zadržali kiseline i tako dobili idealan omjer sladora i kiselina, što je rezultiralo izvrsnom kakvoćom”, kaže Tokić. Ali na tome je, barem na domaćem tržištu, teško postići bolju cijenu i dodatnu zaradu jer je moraju prilagođavati kupovnoj moći građana. Kapacitet podru-

ma PP-a Orahovica je 1,8 milijuna litara, a okvirna godišnja proizvodnja milijun litara. Zbog lakšeg plasmana na domaćem i stranom tržištu PP Orahovica je s ostalim većim proizvođačima osnovala udrugu Graševina Croatica. “Udružili smo se kako bismo promovirali naše tipične sorte među kojima je graševina najzastupljenija. Europskom i svjetskom tržištu graševinu pokušavamo predstaviti kao poželjnu sortu. Želimo zajedno izaći na inozemna tržišta jer kao pojedinci u usporedbi s vinarima u razvijenim vinarskim ze-

Kinesko tržište Hrvatski vinari prošle godine predstavili su svoja vina na kineskom tržištu koje je, tvrde stručnjaci, neograničeno. U odnosu na druge hrvatske vinare PP Orahovica prednjači jer su vina tamo plasirali godinu dana prije ostalih. Izvoze frankovku, poluslatki sauvignon i zeleni silvanac za koji su prošle godine na jednom od najvažnijih sajmova u Kini dobili prvu nagradu u kategoriji najbolje bijelo vino što im je uvelike olakšalo prodaju. “U Kini već imamo razrađenu prodajnu mrežu i za sada smo zadovoljni. Vina izvozimo u luksuznim buteljama i pakiranjima s posebnim etiketama. Zeleni silvanac prodajemo po 40 do 50 posto većoj cijeni nego u Hrvatskoj. Kinesko tržište se još razvija, Kinezi tek sada uče konzumirati vino. Oni poznaju samo jeftina i skupa vina, ne postoji sredina kojoj mi težimo u Europi. Jeftina vina uvoze iz Australije i tu ne možemo konkurirati zbog cijene transporta, a kod skupih vina transport je zanemariv”, objašnjava Tokić iskustva s kineskim tržištem.

enterprise europe

info

Broj 84, 6. svibnja 2013.

Vodič za investitore

Izložba Solid Acts Design from Croatia

Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore otvara u srijedu 8. lipnja u svojim prostorima izložbu hrvatskog produkt dizajna Solid Acts - Design from Croatia koja je prošlog mjeseca predstavljena na Tjednu dizajna Milano 2013 u Italiji. Kako kaže Luka Mjeda iz Centra za dizajn, u vremenu tranzicije hrvatskog gospodarstva iz centralno-planirane u tržišno-orijentiranu ekonomiju dizajn se pojavio kao doista pogodan i ključan alat u stvaranju novih proizvoda za globalno gospodarstvo. “Novi Studij dizajna iznjedrio je visokoeducirane dizajnere koji pokazuju da su tržišno orijentirani, slobodna duha, živahni, kvalitetni i, smatramo, dostojni odobravanja svjetske dizajnerske zajednice. U godini u kojoj se Hrvatska pridružuje Europskoj uniji naši su dizajneri na Tjednu dizajna u Milanu pokazali da je EU naše prirodno okruženje. Cjelokupni nastup te pojedinačni radovi hrvatskih dizajnera izazvali su velik interes dizajnerske zajednice, medija i velikog broja posjetilaca Temporary Museum for New Design”, ističe Mjeda.

Skladištenje, logistika i industrija Made in Croatia U publikaciji Made in Croatia ulagači mogu pronaći i sažetak procesa kupnje ili zakupa nekretnina, pregled poreza i uputstva za osnivanje tvrtki u Hrvatskoj Potencijalnim ulagačima u Hrvatskoj na raspolaganju je novi vodič – publikacija Made in Croatia - Investor’s Guide to Manufacturing and Logistics. Na jednom mjestu prikupljene su informacije o tržištu ljudskog kapitala, poticajima za investicijske projekte te tržištu industrijskih i logističkih nekretnina. Ulagači tu mogu pronaći i sažetak procesa kupnje ili zakupa logističkih i industrijskih nekretnina, pregled porezne strukture i način osnivanja trgovačkih društava u Hrvatskoj. Publikacija, predstavljena prošlog tjedna, nastala je suradnjom Agencije za investicije i konkurentnost i tvrtki Jones Lang LaSalle, KPMG Croatia te Antal International. Dijelit će se na sajmovima i poslovnim forumima, a dostupna je i na internetskim stranicama Agencije za investicije i konkurentnost. “Ovakvi materijali su od velike važnosti za poticanje ulaganja i promicanje Hrvatske kao destinacije za inozemne poduzetnike”, izjavio je Tomislav Gregurić, direktor tvrtke Jones Lang LaSalle. Zdenko Lucić, direktor Sektora za investicije u AIK-u, kaže da je publikacija važan alat u aktivnostima ciljanog privla-

čenja ulagača te promicanju Hrvatske kao investicijske destinacije. AIK priprema još jedan, sveobuhvatni investicijski vodič, s prezentacijom svih važnijih propisa i procedura za ulaganje te online bazu poduzetničkih zona. “Stopa poreza na dobit od 20 posto je konkurentna, a širok raspon poreznih poticaja može značajno smanjiti taj postotak”, istaknuo je Paul Suchar, partner u KPMG-u Croatia. “Izuzeće od plaćanja PDV-a za uvoz robe iz trećih zemalja, ako je konačno odredište za uvezenu robu jedna od zemalja EU-a, osigurat će Hrvatskoj značajnu konkurentsku prednost”, dodao je. “Iako nesređeno zemljišnoknjižno stanje u Hrvatskoj još predstavlja prepreku za investitore, uspostavljanje sustava eprostornih planova i e-dozvola trebalo bi donijeti značajan pomak za olakšanje investicija”, ocijenila je Marinela Mostić, direktorica KPMG-a Croatia. Ulagački rizik moguće je smanjiti provođenjem dubinske analize uz pomoć stručnjaka.

“Visoka stopa nezaposlenosti omogućava investitorima veći izbor kvalitetno obrazovane radne snage, posebice u sektoru tehničkih profesija”, ocjena je Nine Anđal, direktorice poduzeća Antal International. Visoki potencijal logističkog sektora potvrđuju i podaci da u Zagrebu ima 806.745 četvornih metara skladišno-logističkih prostora od kojih se za tek oko 360.000 četvornih metara može smatrati da zadovoljavaju moderne europske standarde. Prema svim istraživanjima, Zagreb zaostaje za drugim glavnim gradovima Srednje i Istočne Europe po količini skladišno-logističkih prostora.

enterprise europe Logistika i distribucija u EU-u

Povećanje trgovine i lakši pristup stranim tržištima Prema istraživanju, većina logističkih kompanija očekuje povećanje svojih prihoda po ulasku u Europsku uniju. No samo polovina ispitanih je optimistična oko budućnosti logističkih djelatnosti se željela podići svijest o važnosti trenutka ulaska Hrvatske u EU, kako bi se sve tvrtke sudionice iz područja trgovine, maloprodaje, logistike, transporta... mogle pripremiti i bolje iskoristiti sve potencijale članstva. Na konferenciji je istraživanje o očekivanjima tvrtki iz sektora predstavila Sandra Mihelčić, glavna urednica Poslovnog savjetnika. O Supply Chain Managementu – kariki koja nedostaje govorio je Antonio Zrilić, trener i konzultant u tvrtki Logiko, a predsjednik udruge cestovnih prijevoznika i lobist za prava prijevoznika Marijan Banelli održao je predavanje Izazovi i potencijali prijevozništva nakon ulaska u EU.

U ožujku ove godine Poslovni savjetnik je u suradnji s konzultantskom tvrtkom Proago proveo online istraživanje Potencijali logistike i distribucije prilikom ulaska u EU. Istraživanje je provedeno na uzorku od 421 ispitanika, a željelo se doznati što misle hrvatski poslovni ljudi o promjenama koje očekuju u sektoru logistike. Gotovo pola ispitanika ovog istraživanja smatra kako će ulazak u EU povećati prihode logističkih kompanija u Hrvatskoj, a više od pola ih smatra kako će ulazak u Eu-

ropsku uniju neznatno ubrzati i postupak provoza kroz Hrvatsku. Tek 13 posto ispitanika zna detalje procedure za, primjerice, prolazak koridora Neum. Jedno od često spominjanih prednosti ulaska u EU je i ubrzanje carinske procedure, što većina ispitanika i očekuje, njih 85 posto. Više od 80 posto ispitanika očekuje povećanje logističkih kapaciteta, kao i dolazak stranih logističkih igrača u Hrvatsku, a više od 60 posto smatra kako će doći do povezivanja slovenskih i hrvatskih podružnica u jedan sustav. Uz ovo se veže i vjera u povećanje trgovine te

lakši pristup izvoznim tržištima, no treba spomenuti da je u konačnici ipak manje od pola ispitanika optimistično u vezi poboljšanja položaja logističke djelatnosti. Upravo o stvarima koje muče ljude iz sektora (što nam donosi ulazak u EU i što nakon 1. srpnja) govorilo se na konferenciji Logistika i distribucija u Europskoj uniji. Profesionalci su detalje o tome što ih čeka od sredine ove godine saznali od stručnjaka iz prve ruke, odgovornih i mjerodavnih ljudi iz Carinske uprave i logističkih profesionalaca. Konferencijom

Na konferenciji se govorilo i o olakšavanju trgovine i transporta, transformaciji špeditera u logističkog profesionalca, sourcingu robe u svjetlu ulaska u EU, te otvaranju granica i provedbi carinskih postupaka danom pristupa u EU. U sklopu konferencije održan je i okrugli stol pod nazivom Kako se dovesti do EU i ostat živ? na kojem su govorili Antonio Zrilić, Marijan Banelli, Darko Vukadinović iz tvrtke LaLog, Renata Čirjak, direktorica prodaje i marketinga u Kuehne&Nagel, Tatjana Horvath, partner u tvrtki Sense Consulting, Marko Galić, direktor nabave i voditelj B2B projekata u Studio Moderni, i Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Republike Hrvatske.

Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije Europska komisija u svibnju raspisuje natječaj za financiranje projektnih prijedloga iz programa CIP Eko-inovacije. Tim povodom u organizaciji Europske poduzetničke mreže HGK-a i Ministarstva poduzetništva i obrta 15. svibnja s početkom u 9.30 sati održat će se Nacionalni info dan CIP Eko-inovacije u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Na info danu će se predstaviti projekt ECO Sandwich, nagrađen na Natječaju CIP Eko-inovacije 2011. ECO Sandwich je ventilirana montažna zidna ploča napravljena od recikliranog građevinskog otpada (CDW) i mineralne vune proizvedene korištenjem inovativnih i održivih ECOSE ® tehnologija za sma-

njenje potrošnje primarne energije u zgradama. Ovaj će se revolucionarni proizvod prvi put primijeniti na sveučilišnom kampusu u Koprivnici. Predstavit će se i još jedan nagrađeni projekt Greenblast – kojim se u dvije faze reciklira otpad stakla; prva faza kao početak procesa za pjeskarenje u pripremi površine metala u brodograđevnoj industriji, i druga faza, u kojoj se dobiveni otpad koristi kao sirovina za industriju teške gline.

Principi održivosti zidnog sustava ECO-SANDWICH

Organizirana je i posebna panelna rasprava na temu svladavanja prepreka pred kojima se nalaze projekti u svim fazama provedbe i o završnim postignućima u njihovoj primjeni. Orga-

nizatori očekuju zanimljivu raspravu panelista koji će prezentirati svoja iskustva i ukazati na teškoće na koje su nailazili, kako bi potencijalnim dobitnicima nagrade pomogli u traženju puta

za dobivanje izglednih prilika u procesu daljnjeg razvoja njihovih proizvoda. Info dan je i ove godine besplatan i dostupan svim hrvatskim poduzetnicima.

www.een.hr

6. svibnja 2013.

2 3

Hrvatska u EU

Veća konkurencija ali i mogućnosti

Ulazak u Europsku uniju povećat će konkurentski pritisak na hrvatskom tržištu, no izvoznicima će olakšati poslovanje i omogućiti im jednostavniji dolazak na nova tržišta. Velik je i značaj europskih fondova i HGK će po otvaranju pristupa za njih za hrvatska poduzeća i institucije raditi na stalnoj edukaciji potencijalnih korisnika te pomoći Europski fond za regionalni razvoj za Hrvatsku od 2014. najvažniji je za promicanje poduzetništva, razvoj i implementaciju novih modela poslovanja malog i srednjeg poduzetništva, a ujedno je i podrška razvoju kapaciteta MSP-a za razvoj usluga i proizvoda. Hrvatska gospodarska komora će pomoći u stvaranju poslovnih planova te poduzimanju svih nužnih koraka kako bi, osobito male i srednje tvrtke, mogle realizirati svoje poslovne ideje, istaknula je potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta. “Programi Unije služe za ostvarivanje ciljeva zajedničkih politika u pojedinim područjima, prvenstveno u članicama EU-a, a koristi za Hrvatsku su dobivanje bespovratnih i poticajnih sredstava, izravno povezivanje tvrtki i hrvatskih institucija s institucijama i tvrtkama iz zemalja članica EU-a na konkretnim projektima te pristup europskim bazama, zajednička istraživanja, edukacije i umrežavanja”, kazala je Vesna Trnokop Tanta. Hrvatska od 1. srpnja ove godine plaća članarinu za sudjelovanje u 17 programa Unije. HGK sudjeluje u ukupno 144 projekta, od kojih je uspješno implementirao 29 iz programa Unije.“Koristili smo niz mogućnosti za sudjelovanje u programima, a osobito je zapaženo sudjelovanje u programu CIP – Program

za konkurentnost i inovacije u kojem se ističu dva uspješna primjera iz Hrvatske, i to projekt Ruconbar, o korištenju recikliranih materijala u sustavu prometnica, a koji EU predstavlja u Europi kao dobar primjer uspješnog projekta te program Erasmus za poduzetnike početnike. To je program prekogranične suradnje koji omogućuje razmjenu iskustava, učenja, umrežavanja mladih i iskusnih poduzetnika, čime se stvaraju novi poslovni dogovori i poslovne veze te u konačnici i bolja gospodarska atmosfera u Hrvatskoj”, rekla je Vesna Trnokop Tanta dodavši kako su najtraženije destinacije u tom projektu Velika Britanija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija i Nizozemska. Za Hrvatsku je iznimno važna i suradnja sa zemljama koje s EU-om pregovaraju o novim ugovorima o slobodnoj trgovini. Tome u prilog govori i nedavni uspješan posjet gospodarskog izaslanstva Kanadi, a važna je i promocija za suradnju s trećim zemljama jer zajedničko tržište EU-a proizvodi petinu svjetskog BDP-a, najveći je izvoznik i uvoznik roba te pruža mogućnost plasmana roba i usluga na najveće integrirano tržište na svijetu koje broji 500 milijuna potrošača.

Vesna Trnokop Tanta

Ružica Gelo

koliko i hrvatski izvoz u ostale zemlje. Iz EU-a u Hrvatsku se uvozi 62 posto ukupnog uvoza koji iznosi 16,1 milijardu eura, iz Cefte šest posto, te iz ostalih zemalja 31 posto.U području sektora usluga pružatelji usluga s registriranim sjedištem poslovanja u Hrvatskoj mogu pružati svoje usluge na cijelom europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nastana. Pružatelji usluga iz Republike Hrvatske imat će i slobodu prekograničnog pružanja usluga (bez registracije poslovnog nastana), a poduzetnici mogu sve poslovne informacije besplatno dobiti putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge u Centru za poslovne informacije pri HGK-u.

Već ovog tjedna u srijedu 7. svibnja održat će se konferencija Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU-a u hotelu Westin u Zagrebu. Na konferenciji će se razmotriti politički i diplomatski izazovi ulaska u EU, te izazovi korištenja fondova nakon ulaska. Slijedi obilježavanje Dana Europe na Cvjetnom trgu 10. i 11. svibnja, konferencija CIP EkoInovacije 15. svibnja, te Erasmus 4. lipnja, na kojima će se predstaviti i raspisivanje novih natječaja.

No ulazak u Uniju donosi i rast konkurentskog pritiska na domaćem tržištu. Izvoz će biti jednostavniji, što je dobro za hrvatske izvoznike jer se čak 58 posto našeg izvoza plasira na to tržište. Izvoz u zemlje Cefte iznosi 21 posto,

HGK će i dalje raditi na besplatnim edukacijama za komorske članice, a održavat će se niz konferencija i događanja vezanih uz skori ulazak Hrvatske u EU, najavila je direktorica Centra za EU pri HGK-u Ružica Gelo.

Održat će se i seminar o EU servisima za olakšavanje poslovanja na unutarnjem tržištu 14. svibnja, konferencija za novinare o Jedinstvenoj kontaktnoj točki za usluge pri HGK-u, te sudjelovanje u provedbi IPA projekta Jačanje hrvatskih administrativnih kapaciteta za provedbu Direktive o uslugama. Konferencija Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini održat će se 3. srpnja s temama lobiranja u Europi te učinkovitosti strukovnih udruženja.

enterprise europe Nagrade Greenovation 2013

Najbolji projekti zel gospodarstva Odabrani su najbolji projekti, pojedinci i tvrtke u zelenom gospodarstvu. Dobitnici nagrade dobili su pravo na isticanje oznake Green Mark Povodom Dana planeta Zemlje, Savez za energetiku Zagreba i tvrtka Energo Media Servis, nakon provedenog drugog po redu godišnjeg javnog natječaja za dodjelu Prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva Greenovation 2013, a uz stručnu pomoć partnera i članova, odabrali su i objavili najbolje projekte hrvatskog zelenog gospodarstva u 2013. godini. Nagradom se želi sustavno poticati poslovne zajednice na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva, a sustavom nagrađivanja izdvojeni su vodeći nacionalni programi i projekti hrvatskih poduzetnika i novinara. Nagrade će se dodijeliti tijekom 4. zagrebačkog energetskog tjedna koji počinje 16. svibnja, i to u ukupno 10 kategorija. Bit će dodijeljena i posebna nagrada na ovogodišnju temu natječaja - zelena gradnja. Prvi put će se održati i Godišnji susret nositelja oznake Green Mark - Sign of Excellence. Dobitnici nagrade Greenovation 2013. ostvarili su pravo na besplatno petogodišnje korištenje i isticanje oznake Green Mark - Sign of Excellence, pravo na po-

voljnije uvjete sudjelovanja na Prvom hrvatskom green-tech i green-lifestyle sajmu Greenvest: Home Edition 2013, te pravo na besplatno sudjelovanje na 38. hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem - INOVA 2013. Na-

ukupni program učinkovitog korištenja resursa u turističkim objektima tvrtke Riviera Adria. U blizini naselja Tar-Vabriga i samo desetak kilometara sjeverno od Poreča nalazi se poluotok Lanterna na kojem već dugi niz godina u sklopu društva

Nagradom se želi sustavno poticati poslovne zajednice na razvoj štednog, zelenog i konkurentnog gospodarstva, a sustavom nagrađivanja izdvojeni su vodeći nacionalni programi i projekti hrvatskih poduzetnika i novinara tječaj za iduću godinu bit će otvoren 15. studenoga te objavljen na portalu croenergo.eu. Po izboru Saveza za energetiku Zagreba te nakon provedenog javnog natječaja za dodjelu nagrade Greenovation odabrani su sljedeći projekti hrvatskog zelenog gospodarstva u 2013. godini: Najbolji ukupni program hrvatskog zelenog gospodarstva je Green Lanterna:

Riviera Adria posluje veliki turistički kompleks s hotelom, apartmanskim naseljima i kampovima. Cijeli poluotok Lanterna otvoren je više od 180 dana godišnje, dnevno može smjestiti više od 17.000 gostiju i ostvaruje više od 1,5 milijuna noćenja. Ovako velika protočnost turista je veliki izazov za svaku tvrtku koja želi djelovati odgovorno prema okolišu, odnosno biti aktivnim sudionikom održivog razvoja uz očuvanje okoliša, prirodnih resursa i biološke raznolikosti.

Najbolji start-up hrvatskog zelenog gospodarstva je Brokula&Ž - odjeća od organski uzgojenih sirovina. Trenutačno kolekciju čine donje rublje i majice za žene i muškarce, a radi se na proširenju kolekcije na dječju kolekciju, posteljinu, ručnike... Na razvoju Brokula&Ž proizvoda, točnije jedinstvene Brokula&Ž tkanine, radilo se više od dvije godine u suradnji sa stručnjacima iz tekstilne tvrtke Lacuna, specijalizirane za odjeću s posebnim certifikatima. Za razliku od ostalih modnih brendova, kod Brokula&Ž sve bitno dolazi iznutra – visokokvalitetna tkanina iz organskog uzgoja, šivaju ga iskusne domaće radnice i printevi se nalaze s unutarnje, umjesto s vanjske strane odjeće. Najbolju uslugu hrvatskom zelenom gospodarstvu daje Bor-Plastika projektom Sojenica: Kolijevka civilizacije postaje turističko središte. Promatrajući današnje društvo zatrpano obvezama, izloženo mnoštvu informacija i stresu, s manjkom i nemogućnošću kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, autori projekta došli su do zaključka kako bi kuća-sojenica bila idealno rješenje za te probleme. Vlasnik kuće-sojenice ima priliku uživati u ljepoti prirode, ne odričući se pritom životnog standarda današnjeg doba. Briga o okolišu, odnosno očuvanje prirode, neizostavan je segment

www.een.hr

6. svibnja 2013.

4 5

lenoga Sign of Excellence. Nagrade će biti dodijeljene tijekom 4. zagrebačkog energetskog tjedna, a novi natječaj najavljen je za kraj ove godine u životu svakog ekološki osviještenog ljudskog bića koje razmišlja o budućnosti, kako svojoj tako i budućih generacija. Autori navode kako ovim projektom žele promovirati posebnost ovoga kraja u obliku kućice smještene na rijeci, dostupne turistima tijekom cijele godine. Cilj projekta je obogaćivanje cjelokupne turističke ponude proizvodom moderne zelene tehnologije. Najbolji proizvod hrvatskog zelenog gospodarstva je Telemetrijski hidrant tvrtke EDC. Telemetrijski hidrant je uređaj implementiran u klasični protupožarni hidrant i služi za dojavu informacija o tlaku u vodovodnoj mreži, kao i informacija o korištenju hidranta u centar za daljinsko upravljanje i nadzor. Za svoj rad koristi struju dobivenu pretvorbom sunčeve energije u električnu putem fotonaponskih ćelija smještenih na kućištu hidranta, kao i punjivu bateriju za rad u uvjetima slabe insolacije ili noći. Primjenom telemetrijskog hidranta moguće je nadzirati stanje u vodoopskrbnoj mreži, spriječiti nastanak puknuća cjevovoda, detektirati puknuće cjevovoda i neovlašteno korištenje hidranta. Tim aktivnostima smanjuje se gubitak pitke vode iz vodovodne mreže, ostvaruje se ušteda energije potrebne za pumpanje vode i održavanje tlaka u sustavu. Telemetrijski hidrant je jedinstve-

no tehničko rješenje i prvo takvo na svjetskom tržištu.

Dobitnici nagrade Greenovation 2013. ostvarili su pravo na besplatno petogodišnje korištenje i isticanje oznake Green Mark - Sign of Excellence, pravo na povoljnije uvjete sudjelovanja na Prvom hrvatskom green-tech i greenlifestyle sajmu Greenvest: Home Edition 2013, te pravo na besplatno sudjelovanje na 38. hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem INOVA 2013 Najbolja tehnologija hrvatskog zelenog gospodarstva je projekt stambenih zgrada na Trsatu-Rijeka u okviru pilot-projekta Inovativna stambena gradnja za Mediteran - primjena Med načela tvrtke Dogma nekretnine. Projektom se želi promovirati kvaliteta stanovanja i prostora grada temeljenog na njegovoj povijesti, kulturi i baštini uz suradnju svih dionika u gradnji i primje-

nom suvremenih tehnologija – implementacijom odnosno primjenom Smjernica za inovativnu stambenu gradnju na Mediteranu primjenom Med načela – utvrđenih na temelju pregleda inovativnih tehnologija. Projekt stambenih zgrada na Trsatu provodi Dogma nekretnine u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i Institutom Hrvoje Požar iz Zagreba (izgradnja 22 stana i dva poslovna prostora, smještenih u dvije zgrade na kampusu Sveučilišta u Rijeci) u okviru projekta Inovativna stambena gradnja za Mediteran primjenom Med načela.

lji web program hrvatskog zelenog gospodarstva je projekt elen.hep.hr – Izvor električne energije – Portal za popularizaciju emobilnosti, HEP-opskrbe, članice HEP Grupe. Osnovu projekta čini ideja da se električna energija iz obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila. U korak s energetskom strategijom EU-a (20/20/20) HEP želi biti vodeći u regiji na području elektromobilnosti u izgradnji infrastrukture za punjenje električnih vozila, temeljene na konceptu naprednih elektroenergetskih mreža.

Najbolja marketinška kampanja hrvatskog zelenog gospodarstva je CroEcoSeat: ekološko prijenosno kartonsko sjedalo s inovativnim držačem za napitke Ice studija. CroEcoSeat je novo i ekološki prihvatljivo prijenosno sjedalo s držačem za napitke. Može se koristiti za sve vrste aktivnosti na otvorenom – svečanosti, festivale, izlete... Ovaj proizvod rješava problem dugotrajnog stajanja na raznim događanjima na otvorenom, gdje umorni korisnici često sjedaju izravno na pod. Ovim proizvodom prepoznat je i potencijalni problem neželjenog prolijevanja napitka odlaganjem na neravno tlo. Proizvod je načinjen od recikliranog materijala i višekratno je upotrebljiv. Najbo-

Najbolji menadžer hrvatskog zelenog gospodarstva je David Burcar, voditelj projekta primjene mjera energetske učinkovitosti na rasvjetnom sustavu pogona Elke Zagreb. Najbolji novinar hrvatskog zelenog gospodarstva je urednica Branka Suvajac iz web izdanja Poslovnog dnevnika, portala Poslovni.hr, a najbolji tim hrvatskog zelenog gospodarstva Zavod za materijale Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za svoj projekt Eco-sandwich: Održivi predgotovljeni zidni panelni sustav od recikliranog agregata. Posebnu nagradu Zelena gradnja dobiva tvrtka Pjer za SQE tehnologiju gradnje energetski učinkovitih objekata.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Farmaceutski proizvodi JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija, Skopje, Makedonija, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 11. lipnja, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na JZU Univerzitetska Klinika za Hematologija - Skopje, 17 Vodnjanska, For the attention of: Igor Ivanov, Magda Dokovska, 1000 Skopje, FYR Macedonia, UKHematologija@t-home.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge čišćenja Mazowiecka Spółka Gazownictwa sp. z o.o. Oddział Zakład Gazowniczy, Mińsk Mazowiecki, Poljska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 24. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na Mazowiecka Spółka Gazownictwa sp. z o.o. Oddział Zakład Gazowniczy Mińsk Mazowiecki, ul. Szczecińska 4, Contact point(s): Dział Przetargów, For the attention of: Justyna Włodarczyk, 05-300 Mińsk Mazowiecki, Poland, justyna.wlodarczyk@ msgaz.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski strojevi i oprema PKP Polskie Linie Kolejowe S.A. Varšava, Poljska, traži nabavu građevinskih strojeva i opreme. Natječaj je otvoren do 23. svibnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na PKP Polskie Linie Kolejowe S.A., Targowa 74, Contact point(s): Warszawa, ul. Targowa 74, pokój 101, I piętro, Segment E, For the attention of: Agnieszka Polska, 03-734 Warszawa, Poland, a.polska@plk-sa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinske usluge İBA Elektrik Üretim Madencilik ve Sanayi Ticaret A.Ş., Ankara, Turska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na turskom jeziku predaju se na İBA Elektrik Üretim Madencilik ve Sanayi Ticaret A.Ş., Ceyhun Atif Kansu Cad. No:106 Başkent Plaza Kat:8 Balgat/Ankara, For the attention of: Murat Ersungur, Yasemİn Eken, 06520 Ankara, Turkey, yasemin.eken@enerjisa.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge u građevini Javna tvrtka za upravljanje cestama, Skopje, Makedonija, traži arhitektonske, projektantske, konstrukcijske i inspek-

cijske usluge. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Public Enterprise for State Roads - Skopje, Str.Dame Gruev, No. 14, Contact point(s): Preparation of Project Documentation for Rehabilitation of Motorway A1 Section Miladinovci – Kumanovo (Two Carriageways), 1000 Skopje, FRY Macedonia, zaklinab@roads. org.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge tiska Centar za gradsku mobilnost, Sofija, Bugarska, traži usluge tiskanja i pripreme materijala za tiskanje. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na Centar za gradska

mobilnost EAD202218735, bul. Kn. Marija Luiza, 84, otdel Obwestveni poricki, for attention Veselina Dibova, Rozalina Georgieva, 1202 Sofia, Bulgaria. Više podataka na istoj adresi. Prijevoz specijalnih tereta Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Mechelen, Belgija, traži nabavu usluga prijevoza specijalnog tereta. Natječaj je otvoren do 21. svibnja, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Het Lijnhuis - Motstraat 20, For the attention of: De Schutter Charis Désiré 2800 Mechelen, Belgium, mail: charis.deschutter@ delijn.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Električni vodovi Swissgrid AG, Frick, Švicarska, traži nabavu nadzemnih električnih vodova. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Swissgrid AG, Dammstrasse 3, Postfach 22, Contact point(s): Zentraleinkauf Asset Management, 5070 Frick, Switzerland, peter.binder@swissgrid.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=770465.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Obrada metala (20130403038) Poljska tvrtka specijalizirana za obradu metala traži tvrtke koje žele outsourcing proizvodnje metalnih elemenata. Tvrtka se nudi kao podizvođač, a proizvodi ventile za vodu (promjer veći od 100 mm), prototipove strojeva i opreme za preradu, alat i instrumente za brodske motore. Klaster MSP i obrazovnih institucija (20130403020) Srpski klaster osnovan 2011., koji okuplja mala i srednja poduzeća i obrazovne institucije s područja naprednih tehnologija, čija je misija usmjerena na to da tvrtkama i zajednici pruža kvalitetne usluge u području profesionalnih treninga, standardizacije, nacionalnog i međunarodnog marketinga u cilju po-

većanja konkurentnosti. Klaster traži partnere za joint venture.

Injekcijsko prešanje plastike (20130402009) Slovenska tvrtka s više od 20 godina iskustva u proizvodnji tehnološki zahtjevnih proizvoda od svih vrsta termoplastike injekcijskim oblikovanjem/ prešanjem (injection moulding production), nudi svoje usluge kao podizvođač. Tvrtka nudi cijeli niz usluga razvoja proizvoda od ideje do proizvodnje, mogućnost popravka, izmjene ili dorade na postojećim alatima. Usluge se izvode na modernim strojevima za injekcijsko prešanje od 50 do 150 tona, sa svom opremom za stabilan i kvalitetan proizvodni proces. Vino (20130403045) Tvrtka iz sjeverne Grčke, specijalizirana za proizvodnju široke palete vina od lokal-

nih i regionalnih vrsta grožđa, kao i međunarodnih, traži partnera koji nude usluge trgovačkog posrednika (distribuciju).

Sustavi za filtriranje vode (20130403006) Grčka tvrtka za proizvodnju širokog raspona sustava za filtriranje vode koji daju čistu i zdravu vodu najbolje kvalitete, zainteresirana je za pronalaženje distributera, veletrgovaca i/ili agenata. IT rješenja (20130403039) Poljska tvrtka, specijalizirana za razvoj IT rješenja, pruža kompleksne usluge. Područje njihove stručnosti obuhvaća: online poslovanje, komponente reklamnih kampanja i rješenja za poslovne korisnike. Raspon njihove ponude uključuje dizajn i razvoj mobilnih i internet platformi, pružajući napredne e-usluge u svim novim tehnologijama. Tvrtka bi željela djelovati kao podizvođač za tvrtke iz svih europskih zemalja. Ručno izrađeni namještaj (20130408009) Grčka tvrtka specijalizirana za proizvodnju ručno izrađenog namještaja traži veletrgovace i/ili distributere, kao i dizajnere interijera i arhitekte koji se bave kućnim ili uredskim namještajem, kako bi surađujući proširili svoje poslovanje.

Biljni čajevi, ekstrakti, sirupi za kašalj (20130405007) Srpska tvrtka specijalizirana za proizvodnju biljnih čajeva i ekstrakata, sirupa za kašalj, dodataka prehrani, za aromaterapiju i biljnu kozmetiku, traži distributera. Alat za upravljanje poslovnim procesima u lučkim terminalima (20130405014) Njemačka ICT tvrtka nudi učinkovit alat za upravljanje, planiranje te kontrolu troškova i poslovnih procesa u lučkim terminalima. Alat omogućuje optimiziranje procesnih tokova, učinkovito korištenje resursa i donosi visoku razinu transparentnosti u operativnom postupku. Ponuda potencijalnim poslovnim partnerima u zemljama EU-a i Turskoj uključuje sklapanje ugovora franšiznog poslovanja, kao i distribuciju i nadzor (podugovaranje) logističkih sustava, pogotovo za upravljanje, planiranje i kontrolu poslovnih procesa u lučkim terminalima na domaćim tržištima partnera. Makadamia orasi u prahu i sušene borovnice (20130408036) Danski distributer različitih namirnica traži dobavljače prženih makadamia oraha u prahu i suhih (dehidriranih) borovnica.

www.een.hr

6. svibnja 2013.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm.

Glazbena igračka - traktor s prikolicom i životinjama, brend Happy Farm, model Activity Tractor, barkod 8499660211307. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer ga je lako oštetiti pri čemu se raspada na malene dijelove koje je moguće inhalirati ili progutati. (slika 1)

korisnike jer koža od koje je napravljen sadrži previsoku razinu kroma koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 2)

Dječje sandale, brend Lucky Joe, model Art. No 150712.401, barkod 4752062020002. Proizvod je rizičan za

Kamp prikolice, brend Hymer, modeli Eriba Nova i Eriba Nova-S proizvedeni 2011 i 2012. godine. Proizvod

9 predstavlja rizik za korisnike jer zbog pogreške u dizajnu grijač poda nakon uporabe ili vožnje može doći u kontakt s plastičnom izolacijom i zapaliti je. (slika 3) Automobili, brend Toyota, modeli Corolla, Corolla Matrix i Voltz, proizvede-

6 7

ni između 28. prosinca 2001. i 3. svibnja 2004. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer se zatezač pojaseva i zračni jastuk mogu pokvariti zbog kratkih spojeva na matičnoj ploči kontrolera koje izazivaju druge električne komponente automobila. (Slike 4,5) Univerzalni adapter za laptop, brend basicXL, model Universal notebook adapter BXL-NBT-U03, barkod 5412810149995. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer razmak između zavojnica transformatora nije dovoljno velik pa može doći do električnog udara. (slika 6) Zvečka, brend Jabadabado, model M14031, barkod 7332599140311. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je drška zvečke predugačka pa može biti progutana i izazvati gušenje djeteta. (slika 7) Motocikli Triumph, modeli Street Triple, Street Triple R, Daytona 675 i 675R, Thunderbird i Thunderbird Storm, proizvedeni 2002. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike zbog moguće greške u kugličnim ležajevima koji mogu otežati upravljanje motociklom. (slike 8, 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit na een@bicro.hr

Informacijski i marketinški sustav za primjenu u multimodalnom transportu (Ref: 13 ES 22C4 3S6P) 03/14 • Španjolska tvrtka koja se bavi redovitim prijevozom putnika i ima flotu od 305 vozila opremljenih sustavom za iskorištavanje i upravljanje transportom, traži dopunske funkcije za korisnike informacijskih sustava, uključujući i nove aplikacije kao što su vodič za kretanje, informacije o polascima i cijenama, naručivanje karata... Tvrtka je zainteresirana za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom i sporazum o zajedničkom ulaganju i prilagodbi specifičnim potrebama. Integrirani sustav upravljanja teretom (Ref: 13 ES 22C4 3S7Z) 03/2014 • Špa njolska tvrtka traži tehnološka rješenja koja bi mogla olakšati zajedničku logistiku, razmjenu, prijenos, skladištenje i zajedničku distribuciju tereta. Tvrtka traži organizaciju koja može analizirati problem, istražiti i razviti tehniku i aktivnosti kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje za specifične potrebe tvrtke. Prilagođeni visokokvalitetni prozirni elementi (Ref: 13 FR 35k9 3RRU) 01/2014 • Mali proizvođač opreme za robotiku u pomorskom sektoru traži visokokvalitetnog dobavljača prozirne

opeke, stakla ili lakih materijala. Prilagođeni jednodijelni element bit će integriran unutar daljinske konzole uređaja u podmornici u svrhu omogućavanja bolje vizualne kontrole. Visoka preciznost proizvodnje i mogućnost oblikovanja nužni su uvjeti za postizanje optimalne kvalitete vidljivosti. Kod proizvodne industrije očekuje se sporazum o podugovaranju. Tehnologija, znanje i iskustvo za suho recikliranje baterija (Ref: 13 TR 99PB 3S2B) 12/2013 • Tvrtka iz Turske traži rješenje za suho recikliranje baterija. Rješenje se može temeljiti na potpuno novoj tehnologiji ili na poznatoj i već razvijenoj kemijskoj obradi ili drugim tehnologijama. Ovisno o pregovorima i fazi/razini tehnologije, turska tvrtka je otvorena za ugovor o licenciranju ili zajedničkom ulaganju, kao i za ugovor o proizvodnji i prijenosu znanja i iskustva. Traži se strateški partner za proizvodnju vrećice klase 2A za dvosmjerni ventil za raspršivanje (Ref: 13 FR 38n0 3RV2) 06/2013 • Francuska farmaceutska tvrtka, specijalizirana za alternativnu medicinu i fitoterapiju, razvila je izotonično rješenje za oralnu i nazalnu njegu. Kako bi se proizvod odvojio od propulzivnog sredstva, sačuvao kvalitetu i omogućio korištenje raspršivača u bilo

kojoj poziciji, tvrtka traži partnera koji je u mogućnosti proizvesti vrećicu za dvosmjerni ventil za raspršivanje za oralnu i nazalnu njegu. Traži se ugovor o proizvodnji ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom.

Izolacijski materijal visoke vrijednosti s temperaturom otpora 90C (Ref: 13 NL 60FI 3RRC) 01/2014 • Nizozemska tvrtka aktivna u projektiranju montažnih zgrada traži partnere za sudjelovanje u industrijskom proizvodnom procesu toplinske izolacije velikog spremnika za skladištenje solarne energije. Tvrtka traži proizvođača izolacijskog materijala visoke vrijednosti s otporom od 90C koji bi se primjenjivao u toplinskoj izolaciji vodenog spremnika. Tvrtka traži ugovor o licenciranju uz tehničku podršku. Tehnologija zagrijavanja vode u kombinaciji sa solarnom energijom i prirodnim plinom (Ref: 13 RO 78EE 3S1X) 12/2013 • Rumunjska tvrtka koja nudi inženjerska rješenja traži tehnologiju zagrijavanja vode. Tvrtka želi optimizaciju troškova za grijanje 70 kubika vode na dan uvođenjem plina i solarnog sustava. Operativni princip tražene tehnologije je pokretanje plinskog bojlera u slučaju nedostatka solarne energije. U ovom trenutku postojeći bojler na prirodni plin je 645 kW.

Nove tehnologije za brzu online inspekciju hrane, pića i pakiranja (Ref: 13 GB 4103 3S0R) 03/2013 • Britanska tvrtka s tehničkim resursima i potporom velike skupine traži novu tehnologiju za online inspekciju u proizvodnji hrane, pakiranju i srodnim tehnologijama u sektoru hrane i pića. Posebno su zainteresirani za tehnologiju inspekcije folijom zapečaćenih proizvoda. Tvrtka traži partnere za ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom, licencni sporazum, zajedničko ulaganje, ugovor o proizvodnji i tehničku podršku. Tehnologija za podizanje hidroponskih staklenika za povrće (Ref: 12 MK 82EX 3OUY) 10/2013 • Makedonska tvrtka traži partnera koji može pružiti odgovarajuću tehnologiju za podizanje hidroponskog staklenika za povrće. Tehnologija bi već trebala biti uvedena na tržište ili u testnoj fazi, ali spremna za korištenje. Tvrtka traži partnera za tehnički ugovor i/ili ugovor o komercijalizaciji s tehničkom podrškom.

enterprise europe

6. svibnja 2013.

Radionica Strategija na A4 Europska poduzetnička mreža poziva na sudjelovanje na radionici Strategija na A4 - Kako napraviti jednostavan, a djelotvoran strateški plan na jednoj stranici. Radionica će se održati u četvrtak, 9. svibnja 2013. godine u prostorima Znanstvenotehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže (European Enterprise Network-EEN http://www. een.hr/)

svakodnevno provoditi, mjeriti rezultate i povremeno ih korigirati. Strateško planiranje još uvijek je jedan od najkorisnijih alata za upravljanje jer održava fokus organizacije na onome što je zaista bitno za poslovni uspjeh.

Radionica je namijenjena onima koji trebaju dobar poslovni plan ili strategiju, ali nemaju ni vremena ni energije tjednima razmišljati i pisati nešto što će, unatoč dobrim idejama, na kraju ipak završiti u ladici.

Strategija na A4 je djelotvoran način izrade strateškog plana koji je: kratak – na samo jednoj stranici, jasan i jednostavan – lako ga je razumjeti, objasniti i vidjeti vezu između plana i aktivnosti, provediv i mjerljiv – svaka provedbena aktivnost ima odgovornu osobu, rok i pokazatelj rezultata.

Većina strateških planova su preopširni dokumenti koje je nemoguće provesti jer se svode na previše preopćenitih preporuka, postavljaju previše prioriteta, nerazumljivi su pa djelatnici ne znaju što se od njih očekuje te su toliko komplicirani da ih je nemoguće

Proces stvaranja strategije na A4 temelji se na dva jednostavna pitanja: što i kako. Što je uspjeh i kako ćemo ga ostvariti? I tjera nas da donesemo teške odluke: da se ograničimo na opis uspjeha u jednoj rečenici i izbor

Energetska učinkovitost u zgradarstvu

Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža partner je u organizaciji bilateralnih poslovnih susreta gospodarstve-

manjeg broja ključnih ciljeva, da odredimo listu onoga što moramo i onoga što nećemo raditi, a sve s ciljem da ostanemo fokusirani na one ideje, poslove i strategije koje donose uspjeh. Osim za izradu djelotvornih strateških planova za velike tvrtke, postupak izrade strategije na A4 je primjenjiv i kod planiranja projekata te izrade strategija za radne grupe, odjele, mala poduzeća, obrte ili udruge. Radionica Strategija na A4 namijenjena je poduzetnicima, rukovoditeljima svih razina i voditeljima projekata.

Predstavljanje programa “Erasmus za poduzetnike početnike” Europska poduzetnička mreža i Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj 22. svibnja s početkom u 14 sati u Autonomnom centru-ACT u Ulici dr. Ivana Novka 38 u Čakovcu organizira predstavljanje međunarodnog programa mobilnosti među europskim poduzetnicima Erasmus za poduzetnike početnike. Poduzetnici početnici i oni koji to žele postati imat će priliku pro-

nika na temu energetske učinkovitosti u zgradarstvu, koji će se održati u Udinama, u Italiji, 17. svibnja ove godine. Više informacija o susretima možete pronaći na www.b2match. eu/energy-efficient-buildings. Pozivamo Vas da iskoristite priliku za uspostavu poslovne suradnje i prijavite svoje sudjelovanje. Dodatne informacije i pomoć na afilipovic@hgk.hr, ili telefon 385 (0)51 209-154.

širiti svoje radno iskustvo, u trajanju od jednog do šest mjeseci, uz iskusnijeg i već etabliranog poduzetnika iz neke druge zemlje Europske unije, te će naučiti kako voditi i razvijati vlastiti biznis. U projekt se mogu uključiti i hrvatski uspješni poduzetnici koji bi bili domaćini poduzetnicima početnicima iz drugih europskih zemalja, a time im se pruža mogućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja.

Zelena ekonomija u organizaciji Tera Poziv na međunarodnu konferenciju “Poduzetništvo i inovacije” Tehnopolisa u Osijeku Tera Tehnopolis organizira u Osijeku radionicu Zelena ekonomija: EMAS sustav, biootpad i sektor površinske obrade kroz prava, obveze i usklađivanje s EU regulativom, namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima koji svoje poslovanje ulaskom u Europsku uniju moraju uskladiti s obvezama i normama EU regulative u području gospodarenja otpadom i sektoru površinske obrade materijala. Radionica će se održati 22. svibnja, a teme koje će biti prezentirane sudionicima obuhvaćaju EMAS sustav upravljanja okolišem i usklađivanje s EU zakonima, ishođenje

potrebnih certifikata i dozvola, korištenje biootpada kao obnovljivog izvora energije, te primjere dobre prakse.

Za sudjelovanje u radionici ne plaća se kotizacija, a program, prijavnica i detaljne informacije bit će objavljene na stranicama www.tera.hr i dostupne upitom na e-mail: akordek@tera.hr.

Ministarstvo poduzetništva i obrta i Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) organiziraju međunarodnu konferenciju Poduzetništvo i inovacije, koja će se pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske održati od 23. do 24. svibnja 2013. u Dubrovniku u hotelu Dubrovnik Palace. Konferencija je posvećena promociji inovativnog poduzetništva. Sudjelovanje je otvoreno svim zainteresiranim stranama iz zemalja članica UNECE-a, kao i ostalim zemljama članicama Ujedinjenih naroda. Zanimljivi i iskusni govornici, svjetski priznati stručnjaci s područja poduzetništva

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 7. svibnja - Konferencija Koliko smo spremni za EU fondove, Zagreb 9. svibnja - Radionica Strategija na A4, Rijeka 10. i 11. svibnja - Dan Europe, Zagreb 14. svibnja - Seminar o EU servisima za olakšavanje poslovanja na unutarnjem tržištu, Zagreb 15. svibnja - Info dan CIP Eko-Inovacije, Zagreb 17. svibnja - Poslovni susreti Energetska učinkovitost u zgradarstvu, Udine, Italija 22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija

22. svibnja - Radionica Zelena ekonomija, Osijek 22. svibnja - Erasmus za poduzetnike početnike, Čakovec 23.-24. svibnja - Konferencija Poduzetništvo i inovacije, Dubrovnik 4. lipnja - Erasmus info dan, Zagreb 24.-28. lipnja - Online Green Economy & Sustainable Energy in Croatia Summit, Zagreb 3. srpnja - Konferencija Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini, Zagreb

i inovacija garantiraju da će konferencija potaknuti raspravu o politikama i dobrim praksama koje se provode vezano za promociju inovacija i potražiti odgovore na pitanje kakvu ulogu ima inovacijska politika u kreiranju boljeg okruženja za poduzetništvo, poboljšanju financiranja inovativnog razvoja i olakšavanju pristupa poduzetnika relevantnim znanjima i vještinama. Više informacija na: http:// www.minpo.hr/default.aspx?id=282. Za dodatne informacije možete se obratiti voditeljici odjela Snježani Ivić Pavlovski na tel.: 01/6109 243; e-mail: snjezana. ivic-pavlovski@minpo.hr.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 30.000 čitatelja mjesečno ima Auto-Info.hr

Auto-Info, Križevci

( 10 ha površina imanja Šimanović

Turističko-seljačko gospodarstvo Šimanović, Donja Zdenčina

Netaknuta priroda u blizini metropole

Online mjesto za limene ljubimce Portal je pokrenut s ciljem kvalitetnog informiranja javnosti o zbivanjima u automobilskoj industriji, ponajprije u segmentu automobila i lakih teretnih vozila

ortal Auto-Info. hr s radom je počeo 2006. godine. Njegov izdavač je tvrtka Smart Media iz Križevaca. O portalu trenutačno brinu tri zaposlenika, uz nekoliko vanjskih suradnika, a ima otprilike 30.000 čitatelja mjesečno. Danijel Tomić, glavni urednik, kaže nam kako je portal pokrenut s ciljem kvalitetnog informiranja javnosti o zbivanjima u automobilskoj industriji, ponajprije u segmentu au-

Tekstovi na portalu pisani su kako bi ih mogli shvatiti i muškarci i žene tomobila i lakih teretnih vozila. Portal stoga prikuplja najzanimljivije vijesti i novitete iz te industrije na jednom mjestu. “Osim toga, radimo i samostalne recenzije novih i rabljenih automobila kako bi se potencijalni kupci mogli informirati o njima prije kupnje”, ističe Tomić. Premda mnogi misle kako je portal usmjeren na muški dio čitateljske publike, to nije tako. “Naši

su tekstovi uglavnom razumljivo pisani kako bi ih mogli shvatiti i muškarci i žene svih godišta”, napominje. Mjestom koje portal zauzima na našem tržištu je zadovoljan, ponajprije zbog toga što je izgrađen dobar odnos s čitateljima. “Problemi u poslovanju dolaze isključivo od odnosa oglašivača prema internetskim medijima općenito. Premda imamo dosta oglašivača, i dan-danas, iako je 2013. godina, često moramo objašnjavati prednosti internet medija naspram klasičnih specijaliziranih tiskovina. Drugi problem je ekonomska depresija koja već godinama traje i koja je stvorila začarani krug u gospodarstvu – manje se troši i manje ulaže, pa tako i u marketing od kojeg se mi financiramo”, objašnjava. Nema mjesta netrpeljivosti Mogući rast, nastavlja, trenutačno vidi u videooglašavanju na njihovu YouTube kanalu. Jer kroz taj kanal kombinira se klasično banner oglašavanje i ono u videozapisima. “Smatramo da će se

u skoroj budućnosti sve više oglašivača okrenuti ovom načinu komuniciranja s potencijalnim kupcima zbog toga što konzumenti nemaju dovoljno slobodnog vremena na raspolaganju za gledanje TV emisija u određeno vrijeme ili čitanja novina od početne do zadnje strane. Stoga željeni sadržaj traže preko interneta u razdoblju kada ulove vremena.” Odnos s konkurencijom je, dodaje, odličan. “U ovoj se branši više-manje svi znamo i družimo pa mjesta netrpeljivosti jednostavno nema.” Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju ne očekuje značajnije promjene u poslovanju portala. “Možda neki strani mediji dođu na naše tržište. Međutim, smatramo kako je konkurencija zdrava i dobra za napredak”, kaže Tomić. Osim YouTube kanala AutoInfoTV, koji je predstavljen nedavno, ekipa koja stoji iza portala trenutačno radi na novom projektu - magazinu o modernim uređajima poput tableta i pametnih telefona. (B.O.)

Gosti na imanju imaju mogućnost izbora bogatog rekreacijskog programa koji, među ostalim, uključuje mogućnost rada na polju s domaćinima te šetnju netaknutom prirodom

prigorskoj ravnici, na pola puta od Zagreba do Karlovca, nalazi se mjesto Donja Zdenčina i u njoj Seljačko-turističko gospodarstvo Šimanović. To je gospodarstvo osnovano 1997. godine kako bi njegovi vlasnici mogli prodavati višak vlastitih proizvoda, posebice vina, ali i domaćih poljoprivrednih proizvoda. Na imanju površine 10 hektara zaposlena je cijela obitelj Šimanović majka, otac, sin i snaha. “Na osam hektara površine proizvodimo autohtone poljoprivredne proizvode. Od svih naših proizvoda, čak 90 posto njih koristi se za hranu i piće za naše goste”, rekao nam je Božidar Šimanović, vlasnik imanja. Ovo seljačko-turističko gospodarstvo pruža gostima niz usluga boravka na tom imanju. Domaćini goste dočekuju domaćim aperitivima i vinom vlastite proizvodnje, a u gastro ponudi posjetiteljima nude domaće specijalitete. Gosti na imanju imaju i mogućnost izbora bogatog rekreacijskog programa koji, među ostalim, uključuje

mogućnost rada na polju s domaćinima te šetnju netaknutom prirodom. Za zainteresirane goste organizira se jednodnevni izlet u šumu u kojoj se nalazi poučna staza. Mogućnost lovnog turizma “Osim vikendaša koji nam dolaze na odmor, najviše se bavimo organiziranjem škole u prirodi, ali radimo i razne domjenke do 50 osoba. Najčešće nam dolaze Zagrepčani, ali i gosti iz cijele Hrvatske. Oni koji žele, mogu i prespavati na našem imanju”, istaknuo je Šimanović. Dodao je kako se u kući nalaze jedna dvokrevetna, dvije trokrevetne i jedna peterokrevetna soba, a sve imaju svoj sanitarni čvor i zasebni ulaz. Sve sobe imaju kategoriju tri zvjezdice. Za djecu je napravljena posebna ponuda, pa tako ona mogu razgledati domaćinstvo te upoznati domaće životinje, posebice rode i lastavice koje su se nastanile na njihovom imanju. Govoreći o planovima za budućnost, Šimanović je rekao kako bi njegova obitelj željela da njihovo seljačko-turističko

gospodarstvo u budućnosti posjećuje više stranaca nego do sada. Za sada na to imanje najčešće dolaze Talijani i to zbog lovnog turizma. Za posjetitelje se organiziraju i tečajevi tkanja kako bi oni mogli vidjeti, ali i naučiti kako se od lana proizvodi platno. Tako gosti mogu razgledati prostor s tkalačkim stanom na kojem se mogu okušati u izradi narodnih nošnji i ručnim radovima iz Zdenčine i okolice. Vlasnici seljač-

Gosti se na tkalačkom stanu mogu okušati u izradi narodnih nošnji i ručnim radovima ko-turističkog gospodarstva Šimanović rade isključivo prema najavama zbog toga što, kako kažu, dosta vremena provode na poljoprivredi pa ne žele da ih gosti čekaju. Božidar Šimanović kaže kako je njihovo imanje vrlo lako naći jer je ono jedan kilometar udaljeno od prvog izlaza s autoceste od Zagreba do Karlovca. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA Moody’s spustio ocjenu za dvije razine

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 65,8 mil KM ( 44:44:12 lanjski gubitak Aluminija

njegova nova vlasnička struktura

Mostarski Aluminij

I Sloveniji rejting na razini “smeće” Američka bonitetna agencija Moody’s snizila je prošloga utorka kreditni rejting Slovenije za dvije razine, s Baa2 na Ba1, svrstavši je time u “smeće”, odnosno među rizične dužnike s negativnim izgledima. Negativni izgledi znače da će Moody’s ovaj rejting u srednjem roku možda još i sniziti. Razlog loše ocjene je stanje u slovenskim bankama i pogoršanje javnih financija. Loši krediti u slovenskim bankama, koje uglavnom kontrolira država, iznose gotovo petinu ekonomije - financijski sektor, uglavnom u vlasništvu Nove Ljubljanske banke, Nove KBM i Abanka Vipa, trenutačno se guši u oko sedam milijardi eura loših kredita. Rejting je Sloveniji srozan nakon tjedana kri-

tika investitora, Europske unije i analitičara koji su upozoravali da je vlada premijerke Alenke Bratušek spora u donošenju strogih mjera kojima bi se riješili problemi u bankama. Ranije tijekom dana, Ljubljana je na tržištu dobila šest milijardi dolara u ponudi za petogodišnje i desetgodišnje dolarske obveznice denominirane s prinosom od oko 5 i 6,125 posto. No, odluka američke agencije prisilila je slovenske vlasti da na brzinu odustanu od emisije državnih obveznica. Druge agencije nisu toliko stroge prema Sloveniji. Fitch Ratings i Standard & Poor’s dale su joj ocjenu više, “A-”, što je i dalje u “investicijskoj” kategoriji rezerviranoj za pouzdane dužnike. (A.M.)

*vijesti Prijelazi Bijača i Gradiška do kraja lipnja Međunarodni granični prijelaz Bijača kod Ljubuškog bit će završen na vrijeme, prije nego što Hrvatska i službeno uđe u EU, ustvrdili su predstavnici Vijeća ministara BiH i vlade Federacije BiH nakon što su obišli gradilište i razgovarali s predstavnicima izvođača JP Autoceste FBiH i financijera radova Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Granični prijelaz Bijača i sve pristupne ceste bit će pušteni u promet prije 1. srpnja. Istovremeno će biti okončana rekonstrukcija i proširenje međunarodnog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška. Ukoliko se ove prognoze ostvare, izvoznicima će posao biti znatno olakšan.

Dobit Solane Tuzla 1,3 milijuna KM Solana Tuzla je prema revidiranom izviješću prošlu godinu završila s neto dobiti od 1,32 milijuna konvertibilnih maraka (KM), što je bolji rezultat nego 2011. godine kada je profit iznosio 1,05 milijuna KM. U 2012. godini Solana je ostvarila ukupni prihod od 27,5 milijuna KM, što je manje nego u 2011. godini kad su prihodi iznosili 28,8 milijuna KM, ali su zato rashodi lani bili nešto manji u odnosu na godinu ranije i iznosili 26,2 milijuna KM.

Vlasnici Federacija BiH, mali dioničari i Republika Hrvatska Vlada FBiH i mostarski Aluminij nadomak dogovora o definitivnoj strukturi vlasništva što će, između ostalog, donijeti nižu cijenu struje, brži rast i financijski oporavak tog najvećeg bosanskohercegovačkog izvoznika Zdravko Latal latal@privredni.hr

prava mostarskog Aluminija i vlada Federacije Bosne i Hercegovine nadomak su rješenja 16 godina dugog vlasničkog spora i potpisivanja dogovora o strukturi vlasništva najvećeg izvoznika u BiH. Kako je priopćio direktor Aluminija Ivo Bradvica nakon Skupštine dioničara, na kojoj su usvojeni poslovni rezultati za 2011. i 2012. godinu, na sastanku s predsjednikom vlade FBiH Nerminom Nikšićem usuglašena je struktura vlasništva tvrtke prema kojoj bi vlada FBiH i mali dioničari postali vlasnici po 44 posto udjela, dok bi Vladi Republike Hrvatske pripalo preostalih 12 posto dionica. Time će prvi put od obnove rada kombinata 1997. godine biti omogućen normalan rad i rast proizvodnje, jer neće više postojati opterećenja koja nisu imala nikakve veze s poslovanjem. “Točku na i” trebaju još staviti vlada i parlament FBiH. Nakon toga će, ako sve prođe prema dogovoru, Agencija za privatizaciju FBiH napraviti potrebne vla-

sničke korekcije i omogućiti Registru vrijednosnih papira BiH da odmah registrira dionice i dioničare Aluminija. Dogovorom je učinjen još jedan veliki korak prema stabilizaciji i unapređenju poslovnih aktivnosti nakon prošlogodišnjeg gubitka od 65,8 milijuna konvertibilnih maraka. Učinjen prvi korak, čeka se vlada Naime, vlada FBiH će preko nadležnog ministarstva utjecati na federalni FERK da se snizi i

Hrvatske su vlasti poslale jasnu poruku kako su odlučne zaštititi svoj kapital u BiH ujednači cijena električne energije za sve velike potrošače kod Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali i na područjima Federacije koji se strujom opskrbljuju kod EP BiH. Na pomolu je rješenje još jednog ne malog spora, a to je problem prava bivših djelatnika Aluminija koji su nakon izbijanja rata bili otpušteni i više

nisu bili primljeni na posao. Prvi korak prema međusobnom razumijevanju je učinjen, ali je neizvjesno kada će se taj dogovor naći na sjednici vlade koja se, zbog političkih svađa i međusobnih tužbi ministara Ustavnom sudu, podijelila na dva tabora i sastaje se u punom sastavu samo kad su u pitanju izvanredne okolnosti, kao što je to nedavno bilo izglasavanje zakona o povoljnijem odlasku u mirovinu branitelja, što je bio uvjet za nastavak stand-by aranžmana s MMF-om. U suprotnom bi, kako su tvrdili predlagatelji zakona, bankrotirala ne samo Federacija BiH nego i srpski entitet i BiH u cijelosti. Jasna poruka Hrvatske Ako se sve završi “miroljubivo” na vladi i parlamentu, te ako se prihvati dogovor menadžmenta Aluminija i premijera Nikšića i ako njihovi prijedlozi, posebice oni vezani za cijenu struje, budu prihvaćeni, ne bi trebalo doći do najavljenog gašenja dijela elektrolitičkih ćelija i smanjenja proizvodnje, pada izvoza i otpuštanja radnika.

U paketu rješenja ne malo mjesto zauzima i Hrvatska. Iz Aluminija je priopćeno da su hrvatske vlasti poslale jasnu poruku kako su odlučne zaštititi svoj kapital u Bosni i Hercegovini i kako je Zagreb spreman iznaći način za reguliranje odnosa s Aluminijem i nakon ulaska Hrvatske u EU. No, iz Aluminija je odgovoreno da ako Hrvatska ne želi izgubiti ovaj kombinat kao kupca struje, odnosno opskrbljivača sirovinom za šibenski TLM, te velikih poslovnih aranžmana brojnih hrvatskih tvrtki, kao što su Luka Ploče i HŽ, ponajprije bi morala sniziti cijenu struje koju HEP prodaje Aluminiju gotovo po istim cijenama koju kupuju od EP-a HZ HB i EP-a BiH. Naime, realizacijom dogovora između Aluminija i vlade FBiH o smanjenju cijene struje EP HZ HB i HEP bi na osnovi zakonskih odredbi morao uravnotežiti cijenu električne energije s onom u BiH. Po porukama iz Aluminija u odnosima s Hrvatskom ima i niz drugih rješenja, od prijenosa 12 posto vlasničkog udjela Aluminija s države na HEP, do poticaja HBOR-a preko TLM-a.

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 7000 zaposlenih ( 83% prihoda u Cimosu (od toga 3000 u Sloveniji)

*vijesti

ostvaruje poslovima za automobilsku industriju

Slovenija: slučaj Cimos

Stižu računi za politička posredovanja Slovenija je došla u obvezu pomagati onima koji su pomagali kada je trebalo spašavati još veće pogorelce godine, koji se tada lako financirao dostupnim kreditima.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

riča o tome kako je Cimos došao u položaj tražiti od države spas od sloma dodjelom tako osebujne financijske pomoći da će na nju prethodno trebati pribaviti pristanak Europske komisije, djeluje gotovo nestvarno. Cimos je konglomerat sa 7000 zaposlenih, od toga 3000 u Sloveniji. Većinu prihoda (83 posto) ostvaruje poslovima za automobilsku industriju. Dok je

Cimosova tvornica ima toliko narudžbi da Grupa ostaje i dalje među vodećim slovenskim izvoznicima tržište gutalo automobile, bilo je dobro i za etabliranog liferanta sklopova i ugradbenih dijelova. Toliko je bilo dobro da je država upregnula Cimos u spašavanje posrnulih poduzeća u srodnim djelatnostima. Dobra vremena, loša vremena U 2001. godini Cimos je dokapitalizirao ljevaonicu tvornice Titan te otvorio proizvodnu liniju u Mariboru, na zgarištu TAM-a. Godinu dana kasnije konvertirao je potraživanja prema Ljevaonici Vuzenica u kapital. U svim tim “sanatorskim dilovima” s državom bilo je očito i ne-

kih usputnih pogodnosti koje su se tadašnjem vodstvu Cimosa počele sviđati, pa su s istovjetnom praksom krenuli i u prostore bivše zajedničke države. Cimos je 2014. godine preuzeo dvije trećine velike ljevaonice u Kikindi. Zatim je na red došla ljevaonica Krušik - precizni lijev iz Mionice kraj Valjeva. Uslijedilo je i otvo-

renje tvornice u Vojvodini - Sečanj. Prije toga Cimos je iz stečajne mase kupio Litostroj E.I. Nova akvizicija postala je Litostroj Power, koji se u 2006. ojačao kupnjom ČKD Blansko Engeneeringa. Početak investicijske groznice seže u 2001. godinu kada je Cimos u okviru hrvatske privatizacije preuzeo Labinprogres TPS.

Nažalost, cijeli taj akvizicijski zanos prošao je bez ikakve korelacije s očekivanim financijskim rezultatima. Investicije od Dravograda do Kikinde i Valjeva nisu bile plodonosne. Štoviše, zavile su Cimos u crne brojke. Financijski dug skupine Cimos iznosi 408 milijuna eura. Današnji dug peterostruko je veći od duga 2005.

Mura opet u financijskom škripcu Odvjetnica Mojca Lukančić i njezin partner Nigel Buxton zajednički su kupili 2011. godine iz stečajne mase zdravu jezgru Mure. Država je novim vlasnicima tom prigodom odobrila 5,8 milijuna eura subvencija, uz uvjet da sljedećih pet godina zadrže na poslu približno 1500 radnika. U Muri sanacijski džoker nisu uspjeli iskoristiti. Zaposlenici AHA Mure prekinuli su rad 25. travnja na dva sata u znak prosvjeda što nisu dobili polovicu obećane plaće. Najavili su da će štrajkati 6. svibnja ne dobiju li do tada drugu polovicu plaće. Zbog pomanjkanja narudžbi uprava razmišlja o otpuštanju dijela radnika. “Dugoročno toliki broj zaposlenika, koliko ih danas radi u Muri, nije održiv”, potvrdio je direktor Matjaž Hudopisk. Mura je bila više puta na finacijskoj infuziji. U siječnju 2003. Muru je sanirao Borut Meh sa 10 milijuna eura državne pomoći. Paradržavni fond SOD dao je Muri u kolovozu 2009. godine 1,5 milijuna eura za isplatu plaća, nakon čega je nekoć poznata odjevna tvrtka s više od 4000 zaposlenih otišla u stečajno restrukturiranje koje je država potkrijepila sa 5,8 milijuna eura subvencija.

Porezni obveznici daju 35 milijuna Banke su u međuvremenu zatvorile slavinu. Uspjele su smijeniti šefa uprave te pridobiti državu za oblik sanacije u kojem će porezni obveznici sudjelovati sa 35 milijuna eura kredita radi ublažavanja problema likvidnosti. Prva faza smije trajati najdulje šest mjeseci. U drugoj fazi Cimos vraća 35 milijuna eura zajma bankama i državi, koje taj isti iznos odmah pretvaraju u dokapitalizaciju. Vlada Alenke Bratušek u financijskim problemima do guše bila je prinuđena na sanacijski ustupak zbog velikog broja zaposlenika koji imaju što raditi. Cimosova tvornica ima toliko narudžbi da Grupa ostaje i dalje među vodećim slovenskim izvoznicima. Cimos je dobio novu priliku. Međutim, oprezni se pitaju - znaju li u tvornici i oni oko nje iskoristiti novu mogućnost? Odmah i odgovaraju - prilika je iskoristiva samo uz odlučnost da se cijeli postupak izvede u skladu sa sljedećim načelima: vlasnici koji su doveli poduzeće u insolventnost gube sve, vjerovnici pretvaraju dugove ili dio njih u kapital i time preuzimaju odgovornost za daljnju sudbinu poduzeća. Državni ulog vraća se prihodima od kasnije prodaje.

Najbolje plaćena uprava Krke Među tvrtkama prve kotacije na Ljubljanskoj burzi najbolje je plaćena uprava farmaceuta iz Novog Mesta. Uprava Krke imala je lani 2,29 milijuna eura primitaka. Upravi je isplaćeno 1,4 centa na svaki euro dobitka. Prema takvom mjerilu, najjeftinija bila je uprava Triglav osiguranja. Njeni članovi dobili su na euro dobiti 1,1 cent plaće. Nasuprot tome, Gorenje je imalo “skupu” upravu. Ukupno nije stajala mnogo (1,17 milijuna eura), ali je zbog iznimno skromne dobiti (0,3 milijuna eura) upala u nepovoljan omjer dobiti i plaća. Na svaki euro dobiti imala je četiri eura bruto primitaka. Opet o birokratskim preprekama Predsjednik Slovenije Borut Pahor morao je u Berlinu odgovarati na pitanja Angele Merkel koja se najviše zanimala za odnos nove slovenske vlade prema stranim ulagačima. Njemačku je kancelarku najviše zanimalo misli li vlada ozbiljno s privlačenjem stranih investicija te što kani učiniti na uklanjanju birokratskih prepreka za koje Angela Merkel smatra da ih je još uvijek previše.

Pošta Slovenije u dobitaškim gabaritima Pošta Slovenije, izrazito prodorna u širenju e-poslovanja, ostvarila je u siječnju i veljači 1,7 milijuna eura dobiti prije oporezivanja. Pošta očekuje u 2013. godini oko tri milijuna čiste dobiti. Toliko je dobiti bilo preklani na ukupnim prihodima od 228 milijuna eura.

16 STIL *vijesti Ovogodišnji dobitnici Zlatne penkale Dobitnici grand prix nagrade Zlatna penkala za 2012. godinu koju Hrvatska turistička zajednica dodjeljuje stranim novinarima za najveći doprinos promidžbi hrvatskog turizma u svijetu su Marie Claire Digby, novinarka The Irish Times Magazina i Verica Marušič, novinarka slovenske TV postaje Vaš kanal. Mary Claire Digby često piše o enogastronomiji, a ima i svoju tjednu kolumnu pod nazivom Food File. Zlatnom penkalom nagrađena je za tekst objavljen u The Irish Times Magazineu u kojem opisuje gastronomsku ponudu Istre. Verica Marušič dobila je Zlatnu penkalu za polusatnu emisiju V objemu hrvaških mest. Suradnja ACI-ja i Lega Navale Italiana Predsjednik Uprave ACIja Bruno Bonifačić i nacionalni predsjednik talijanske nautičke udruge Lega Navale Italiana Franco Paolo potpisali su dokument o strateškoj suradnji tih dvaju velikih nautičkih sustava. Tim će sporazumom članovi ACI Cluba i Lega Navale Italiana moći ostvarivati poseban sustav pogodnosti u čak 107 marina s više od 14.000 vezova na obje strane Jadrana. Loreko sajam u Bjelovaru U Bjelovaru se 25. i 26. svibnja održava Sajam lova, ribolova, ekologije i ruralnog turizma Loreko. Sajam sadrži niz atraktivnih sadržaja koji su na bilo koji način vezani uz lov, ribolov, prirodu, ekologiju i turizam. Tijekom sajamskih događanja organiziraju se razne izložbe i natjecanja, primjerice izložba žive divljači, konja i opreme za konje.

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 16,2 mil noćenja lani zabilježeno u našim kampovima

Kamping turizam

Još smo među najskupljima Prema analizi ADAC-a, Hrvatska je u ovoj godini na četvrtom mjestu među europskim kampovima po visini cijena boravka. Prosječna cijena boravka u hrvatskim kampovima iznosi 34,19 eura gu Europe, te je to sada postala Švicarska s prosječnom dnevnom cijenom od 46,27 eura, što je 35 posto više nego u Hrvatskoj. Zanimljivo je da su cijene u kampovima u zemljama nama važnog njemačkog govornog područja na samom kraju lista skupoće. Tako se Austrija nalazi na devetom mjestu s dnevnom cijenom od 31,20 eura, dok je Njemačka na 10. mjestu sa 27,90 eura”, rekao je Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske (KUH).

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

hrvatskim kampovima je tijekom protekle godine zabilježeno 16,2 milijuna ili 25,9 posto od ukupnih turističkih noćenja u našoj zemlji. Od toga, jednu trećinu ii 33,4 posto ostvarili su Nijemci. Ako se tome dodaju noće-

Italija je ove godine izgubila primat najskuplje zemlje u kampingu Europe nja austrijskih turista koji također dolaze s njemačkog govornog područja, dolazi se do 42 posto od ukupnih noćenja koja su ostvarili turisti iz tih dviju zemalja. Za Hrvatsku je posebice značajna objava analize cijena kampiranja u europskim zemljama koju redovno godišnje objavljuje ADAC, jedan od najpriznatijih kamping vodiča njemačkog govornog

područja. Tako je prema analizi ADAC-a, Hrvatska u ovoj godini na četvrtom mjestu među europskim zemljama po visini cijena boravka u kampovima. Prosječna cijena boravka u hrvatskim kampovima iznosi 34,19 eura. Konkurentski talijanski kampovi nalaze se na drugom mjestu prema visini cijena jer su 21 posto skuplji od naših, pa tako tamo prosječna dnevna cijena

boravka iznosi 41,49 eura. Cijene boravka kampista u ostalim konkurentskim mediteranskim zemljama niže su od hrvatskih, pa se tako Španjolska nalazi na petom mjestu s dnevnom cijenom od 32,89 eura, dok je Francuska na sedmom mjestu s dnevnom cijenom boravka u kampu od 32,09 eura. “Italija je ove godine izgubila primat najskuplje zemlje u kampin-

Oprezno s cijenama Pojašnjavajući ovogodišnje cijene boravka u kampovima, Palman je istaknuo kako će dvije odrasle osobe s desetogodišnjim djetetetom u glavnoj sezoni prosječno morati izdvojiti 32,74 eura za noćenje u nekom od europskih kampova. Ta cijena obuhvaća parcelu, vozilo, dodatna davanja, struju, toplu vodu za tuširanje i boravišnu pristojbu. Zanimljivo je i to što

je - promatrajući ADACove analize kretanja cijena u kampovima u Europi - Hrvatska u razdoblju od 2010. do 2013. prosječno godišnje povećala cijenu kampova tek za jedan posto, ali ipak i s tako skromnim postotkom zemlja smo koja je na Mediteranu najviše povećala cijene kamping usluga. Tako je primjerice prosječna godišnja promjena cijena kampiranja u Italiji u zadnje tri godine nula posto, što znači da su cijene u teoriji ostale nepromijenjene. U Francuskoj je prosječna godišnja cijena boravka u kampovima u tom razdoblju pala dva posto, a u Španjolskoj tri. Naime, kako je rekao Palman, te su zemlje zbog tržišnih problema bile primorane snižavati cijene kampiranja. “Očito je da su, unatoč investicijama, svi bili veoma oprezni s cijenama što je rezultat opće krize i stoga opreznijeg pristupa cjenovnoj politici i poskupljenjima smještaja u kampovima”, zaključio je Palman.

li 979,8 milijuna kuna te su bili 11 posto veći u odnosu na godinu ranije. U Valamarovim turističkim objektima u 2012. zabilježeno je 4,09 milijuna noćenja, osam posto više nego 2011. Pritom se u njihovim hotelima u Poreču i Dubrovniku bilježio rast noćenja od devet posto, u Rapcu pet posto, a

na Krku dva posto. Kako kažu u Valamar Adria holdingu, ove će se godine uložiti oko 170 milijuna kuna u podizanje kvalitete poslovnih objekata. Pritom će se u objekte tvrtke Riviera Adria uložiti 120 milijuna kuna, a u objekte iz sastava tvrtke Dubrovnik-Babin Kuk oko 50 milijuna kuna. (S.P.)

Financijski rezultati Valamar Adria holdinga

Prihodi i dalje rastu Turistička tvrtka Valamar Adria holding od siječnja do ožujka ove godine ostvarila je 28,3 milijuna kuna konsolidiranog prihoda što je 40 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno su konsolidirani prihodi od prodaje iznosili 22,6 milijuna kuna i bili su 43 posto veći nego u tri mjeseca 2012., objavili su iz Valamar Adria holdinga. U turističkim objektima iz tvrtkina sastava u promatranom je

ovogodišnjem razdoblju zabilježeno 64.557 noćenja ili 97 posto više nego lani. Razlog tome je bolja popunjenost kapaciteta i prodajna aktivnost u segmentu sportskih grupa, ali i dolazak grupa tzv. specijalnog interesa te ranije otvaranje objekata zbog drukčijeg rasporeda ovogodišnjih blagdana, posebice Uskrsa. Promatrajući bez konsolidacije, Valamar Adria holding je u tri ovogodišnja mjeseca ostvario dva milijuna

kuna ukupnih prihoda što je 34 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi su manji zbog smanjenja financijskih prihoda. Tijekom protekle godine, konsolidirani prihod Valamar Adria holdinga iznosio je 1,05 milijardi kuna što je 14 posto više nego 2011. Pritom je konsolidirana neto dobit iznosila 63,6 milijuna kuna, a operativna dobit 47 milijuna kuna. Lani su prihodi od prodaje iznosi-

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 238 mil kn

*vijesti

neto dobit (34,7% manja nego u prvom kvartalu lani)

Hrvatski Telekom

Manja dobit, ali i prihodi Poslovanje vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u nas ponovno je bilo pod utjecajem usporenog gospodarstva te pojačanog pritiska regulative i konkurencije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

eto dobit Hrvatskog Telekoma u prvom tromjesečju iznosila je 238 milijuna kuna i bila je za 34,7 posto manja u odnosu na isto razdoblje u 2012. godini. U promatranom je razdoblju HT, vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u nas, zabilježio pad prihoda: oni su iznosili 1,69 milijardi kuna te su bili za 6,1 posto manji u odnosu na isto tromjesečje lani. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, kaže kako je poslovanje ovog telekoma ponovno bilo pod utjecajem usporenog gospodarstva te pojačanog pritiska regulative i konkurencije. “U takvom teškom okruženju pojačali smo napore na održavanju i rastu baze korisnika te promoviranju proizvoda za širokopojasni pristup i televiziju”, ističe on.

Ukupni konsolidirani troškovi redovnog poslovanja HT-a prije amortizacije povećani su za 5,2 posto, na 1,12 milijardi kuna. Ponajprije, to je rezultat rezerviranja troškova za isplatu otpremnina (60 milijuna kuna) u ovoj godini koji su tretirani kao jednokratne stavke i većih materijalnih troškova. Ukupni troškovi zaposlenika pak povećani su za 14,5 posto i iznosili su 326 milijuna kuna. Ako se isključe otpremnine, troškovi zaposlenika bili su manji za 19 milijuna kuna, zahvaljujući provedbi programa smanjenja broja radnika u prvom tromjesečju, navodi se u nerevidiranim rezultatima kompanije za prvi kvartal. Više usluga u oblaku Kapitalna ulaganja HT-a u prva tri mjeseca bila su znatno veća nego u istom razdoblju 2012., ponajprije kao posljedica tekućih strateških projekata (uvođenja širokopojasnih

usluga u pokretnoj mreži...) koji su u tom kvartalu lani bili odgođeni ili im je bio promijenjen raspored. Prvi čovjek HT-a dodaje kako kompanija nastavlja s provođenjem strateške vizije s ciljem rasta, razvoja inovativnih proizvoda i tarifa kojima se zahtjevi privatnih i poslovnih korisnika stavljaju u središte svih njenih aktivnosti. “To uključuje tarife prilagođene korisnicima, kombinirane ponude, pilot-projekt mobilnog plaćanja na temelju NFC tehnologi-

je koji je u tijeku i sve veći broj usluga u oblaku”, napominje Mudrinić dodavši kako se nastavlja s provedbom pilot-pro-

Ako se isključe otpremnine, troškovi zaposlenika bili su manji za 19 milijuna kuna jekta TeraStream, najnaprednijeg koncepta uspostavljanja mreže koja omogućuje jednostavnu implementaciju i integraciju naprednih usluga te

mnogostruko veće pristupne brzine. 4G mobilna mreža HT će istovremeno ulagati u 4G mobilnu mrežu nove generacije i migraciju korisnika nepokretne mreže na onu koja se temelji na internetskom protokolu (IP). Inače, glavna skupština dioničara sazvana je za 17. lipnja kada će se, među ostalim, odlučivati o isplati dividende u ranije predloženom iznosu od 20,51 kune po dionici. Vlasnicima jednog paketa od 69 dionica to će popraviti budžet za 1415,19 kuna.

HAKOM

Italija i dalje “odašilje” smetnje Talijansko ministarstvo zaduženo za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom, što uključuje i uklanjanje smetnji stranim državama, nedavno je izvijestilo Hrvatsku agenciju za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) o poduzetim radnjama. Te radnje bi trebale dovesti do uklanjanja prisutnih smetnji i osiguravanja kvalitetnog prijama hrvatskih televizijskih programa na području Istre. U dopisu je

navedeno kako su određeni odašiljači u sjevernom dijelu Italije ugašeni ili su im sustavi prilagođeni kako bi prema Hrvatskoj

zračili manjom snagom. Mjerenjem su potvrđeni navodi talijanske strane, priopćio je HAKOM, ali je i zaključeno kako je

učinak navedenih aktivnosti nedostatan za smanjenje ometanja prijama hrvatskih programa. Valja spomenuti i to da talijanska administracija u slučajevima smetnji u frekvencijskim područjima koja nisu radio i televizija postupa u skladu s međunarodnim pravilima. Nedavna smetnja na pomorskom kanalu namijenjenom sigurnosti plovidbe i spašavanju, koja je prijavljena talijanskoj strani nakon što ju je HA-

KOM utvrdio kao smetnju iz te zemlje, uklonjena je u rekordnom roku - isti dan po slanju prijave. Podsjetimo, problemi sa smetnjama hrvatskim multipleksima digitalne televizije traju od kraja 2010. godine, kada je Italija započela svoj prelazak na digitalno odašiljanje programa. Inače, samo u 2012. godini HAKOM je poslao 196 prijava smetnji hrvatskim televizijskim odašiljačima. (B.O.)

Priprema, pozor – sat! Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet pokrenula je natjecanje Priprema, pozor - sat!, koje je namijenjeno svim nastavnicima u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Cilj natjecanja je unaprijediti proces učenja i poučavanja korištenjem digitalnih nastavnih materijala. Za sudjelovanje u njemu nužno je objaviti barem jedan digitalni nastavni materijal na Portalu za škole. Nastavnici koji to imaju mogu se prijaviti odmah. Oni pak koji do sada nisu izradili i objavili materijale mogu to učiniti do 16. rujna. Pametnim telefonom do kampa Kamping udruženje Hrvatske (KUH) izdalo je novu, poboljšanu inačicu aplikacije Camping Croatia na hrvatskom jeziku. Aplikacija, koja je namijenjena za korištenje na iPhone i Android mobilnim uređajima, na jednom mjestu objedinjuje podatke o većini hrvatskih kampova i kamp naselja. Inače aplikacija je, osim na hrvatskom, dostupna na još pet jezika - engleskom, njemačkom, talijanskom, slovenskom i nizozemskom. Usluge za bolju zaštitu

Vipnet je povodom 10. obljetnice strateškog partnerstva s tvrtkom Vodafone na domaće tržište uveo pet novih usluga koje služe za zaštitu korisnika pametnih telefona i tableta. Posebna je pažnja posvećena zaštiti najmlađih uz besplatnu aplikaciju Vodafone Guardian koja roditeljima i djeci omogućava korištenje pametnih mobilnih uređaja na siguran i odgovoran način te štiti svakoga tko je žrtva mob binga ili prima neželjene pozive i poruke. Ostale usluge su Vodafone Protect, Vodafone Contacts, Vodafone Discover i Vodafone My Web.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Iris Murdoch ODRUBLJENA GLAVA Naklada Ljevak

U ovom romanu Iris Murdoch iznosi zamršenu priču o ljubavi, preljubu, incestu, prevari, samozavaravanju, ljubomori i pokušaju samoubojstva - stilom prožetim ironijom i satirom te zapletom i brojnim preokretima. U većini njezinih romana glavni lik je i najveći manipulator, no ovdje ne znaš tko koga pokušava izmanipulirati – počevši od glavnog junaka Martina Lynch – Gibbona, njegove supruge Antonije i njezinog ljubavnika i psihoanalitičara Palmera Andersona te Andersonove sestre, antropologinje Honor Klein.

Ivan Pavao II. Muško i žensko stvori ih Verbum

“Muško i žensko stvori ih” prvobitni je naslov koji je Ivan Pavao II. dao svojem djelu o tjelesnoj dimenziji ljudske osobnosti, spolnosti, braka i celibata. Objavljivanjem ovog drugog sveska hrvatski čitatelji imaju dostupnu cjelovitu Teologiju tijela Ivana Pavla II. Dok se u prvom svesku iznosi teološka i antropološka pozadina naučavanja o spolnosti, u upravo objavljenom drugom svesku zahvaća se u konkretno življenje spolnosti.

Katarina Luketić BALKAN: OD GEOGRAFIJE DO FANTAZIJE Algoritam

Budući da je prva sveobuhvatna studija balkanizma, ova knjiga donosi sažeti pregled discipline, povijesne resemantizacije pojma Balkan i njegovih izvedenica, da bi se koncentrirala na hrvatsku balkansku traumu. U zaključnom poglavlju Katarina Luketić pokazala je kamo su esencijalizacije i narativizacije - odreda na tragu demonizacije te pojednostavljivanja i banaliziranja Balkana i svega balkanskoga - dovele i kamo opet mogu voditi.

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Metalni proizvodi

CMC Sisak, Sisak, www. cmccroatia.com. Tvrtka nudi usluge na području crne metalurgije u strojogradnji, brodogradnji, graditeljstvu, naftnoj industriji, mostogradnji, kao i u ostalim granama gospodarstva. Imaju ISO 9001 standard i API standard, licencije API 5L i API 5 CT za čelične bešavne cijevi koje se primjenjuju u naftnoj industriji. Kontakt: Dragutin Bauman, dbauman@vcs. hr, +385 44 565450. Ulična rasvjeta

Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sustava za kontrolu i nadzor ulične rasvjete. Nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Rabbit posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit. pl, +48 71 3285065, +48 508 344645. Suradnja u stakleničkom uzgoju

KGP Greenhouses, Lodz, Poljska, www.kgpgreen houses.com. Tvrtka se bavi gradnjom staklenika u cijelome svijetu. Rade i na dobavi materijala za grijanje, ekraniranje, sjenčanje, osvjetljavanje, navodnjavanje, zamagljivanje, gnojenje, auto-

matiziranje, upravljanje klimom, uređaja za sortiranje, pakiranje, njegu, prijevoza unutar zemlje te mnogo drugih komponenti i materijala koji se koriste u staklenicima. Tvrtka gradi i oprema staklenike, a daju i savjetodavne usluge o stakleničkom uzgoju povrća. Za klijente iz Hrvatske nude pomoć u prikupljanju sredstava iz Europske unije za gradnju staklenika u suradnji s konzalting tvrtkama koje će pripremiti potrebnu dokumentaciju te poslovni plan na hrvatskom jeziku. Kontakt: info@kgpgreenhouses.com, info@kgpgreenhouses.com. Autooprema

Auto Kontakt, Zagreb, w w w. a u t o k o n t a k t . h r, je hrvatski proizvođač, izvoznik, uvoznik i distributer u području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt. hr, +385 1 2921976. Suradnja

Terra, Stumi, Ukrajina, www.terrapumps.com. ua. Tvrtka je proizvođač pumpi, kompresora, re-

zervnih dijelova za pumpe tipa PE, SE, D, zrakopraznih pumpi... Rade na zamjeni dijelova i detalja, obavljaju remont električnih motora i njihovih rezervnih dijelova (koluta, radnih kotača, rotora, ležaja s unutarnjim promjerom od 50 do 750 mm). Tvrtka želi naći poslovnog partnera za isporuku opreme i rezervnih dijelova toplocentralama, tvrtkama metalne i kemijske industrije, šećeranama... Kontakt: terranasos2007@yandex. ru, +380 542 640432. Sadnice

Geront, Kaštel Novi, www.rasadnik-geront. hr. Tvrtka je proizvođač sadnica voćaka i maslina. Proizvodi visokokvalitetni sadni materijal, sukladno pravilima struke, koristeći suvremene metode uzgoja. Nudi veliki izbor sorti šljive, višnje, trešnje, marelice, jabuke, kruške i masline. Tvrtka nudi stručnu i tehničku pomoć prilikom planiranja i podizanja višegodišnjih nasada (voćnjaka), kao i usluge obrade tla, pripreme za sadnju, sadnju i održavanje voćnjaka. Kontakt: Mate Žanić, info@ rasadnik-geront.hr, +385 21 230169, +385 99 3333884.

IZBOR IZ NADMETANJA Katja Lange-Müller Bijesne ovce Fraktura

Soja Krüger, kći jedne od najistaknutijih partijskih funkcionarki u Istočnom Berlinu, prebjegla je u zapadni dio grada. Proživjevši prilično buran život s “one strane”, na pragu četrdesete Soja nalijeće na dva razuzdana mladića i privlači njihovu pozornost. Nakon zajedničkog izlaska poziva ih u svoj stančić, a jedan od njih, Harry, više nikad neće otići iz njezina života. Harry skriva mnoge tajne i očekuje da će mu Soja pomoći da izbjegne povratak u zatvor...

Lena Jurić, Darko Jurić SNAGA SIROVOG

Hrvatska Plastični kontejneri

Čistoća Zadar nabavlja plastične kontejnere zapremnine 1100 litara. Rok dostave ponuda je 20. svibnja. Termos posude

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja termos posude. Rok dostave ponuda je 17. svibnja.

Planetopija

Računalna oprema

Sirovo je konačno i kod nas pronašlo svoje mjesto visoko na ljestvici zdravih načina prehrane, a sve to uvelike zahvaljujući i Leni i Darku Juriću koji su svoju ljubav prema sirovojelstvu pretvorili u kulinarsku čaroliju. Svoju umješnost u osmišljavanju neodoljivih sirovih jela odlučili su podijeliti s čitateljima koje svojim savjetima pozivaju da i sami isprobaju raznovrsne delicije pripremljene sa živom hranom, čiji su pozitivni učinci na zdravlje i opće dobro stanje nadaleko poznati.

Oprema za videokonferencije

Jadrolinija nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 21. svibnja. Hrvatski zavod za telemedicinu nabavlja opremu za videokonferencije. Rok dostave ponuda je 16. svibnja.

Uredski namještaj

Ministarstvo gospodarstva nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 21. svibnja. Soboslikarski radovi

Nacionalni park Brijuni nabavlja soboslikarske radove. Rok dostave ponuda je 17. svibnja. Regija Održavanje IBM opreme

Hrvatske Telekomunikacije u Mostaru nabavljaju usluge održavanje IBM opreme. Rok dostave ponuda je 27. svibnja. Videokasete

Radiotelevizija BiH nabavlja profesionalne videokasete. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Ugradnja i nabava klimauređaja

Metalurško-tehnološki fakultet u Podgorici nabavlja usluge održavanje i ugradnje klima-uređaja. Rok dostave ponuda je 13. svibnja. Uniforme

Sekretarijat Sudskog Saveta Kosova nabavlja uniforme za sudove. Rok dostave ponuda je 10. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

TV emisija pretočena u knjigu

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Vrijeme je za gospodarstvo:

24 priče o uspjehu Na prodaju bolnica, šuma i dio ulice Park, zgrada stare bolnice i parkiralište prodaju se u Kraljevici za 16,4 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 4770 četvornih metara. U naravi je to parkiralište površine 498 kvadrata, park od 1066 četvornih metara, okoliš površine 1647 četvornih metara i bolnica od 1542 kvadrata. Objekt je zatvoren i izvan funkcije. Dražbovno ročište održat će se 7. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V., u sobi 31. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto procijenjene vrijednosti uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002256, s pozivom na broj 1157-13. Četiri peradarnika, zgrada za pakiranje jaja, zgrada za uredske prostore i jedna stara urušena kamena kuća te pripadajuće zemljište u naselju Gata-Blato na Cetini. Sve zajedno pro-

cijenjeno na četiri milijuna kuna. Dražba će se održati 13. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, u sobi 53/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti treba uplatiti na račun Suda br. 2390001-1300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 201-562-09. Livada, dvorište i poslovna zgrada u Pustodolu Začretskom, u Općini Sveti Križ Začretje,

vrijedni šest milijuna kuna. Površina nekretnine je 7632 četvorna metra. Dražba će se održati 8. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, u sobi 12. Jamčevina iznosi 10 posto, a nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Dio ulice, stambeno-poslovni objekt i dvorište u Virovitici, procijenjeni na 2,1 milijun kuna. Površina nekretnine je 644 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 10. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, u sobi 12. Nekretnina se ne može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Šuma u naselju Krnica, u Općini Marčana, u Istarskoj županiji, prodaje se za 10,9 milijuna kuna. Ukupne je površine 73.339 četvornih metara. Dražba će se održati 13. svibnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi 4. Šuma se na ovom ročištu može prodati najmanje za jednu trećinu procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti račun Suda broj 23900011300002176, s pozivom na broj 2-2591-10 i predočiti sucu prije dražbe. Zgrada, skladište i pripadajuće zemljište u Petrijevcima, Osječko-baranjska županija, za 1,6 milijuna kuna. Površina nekretnine je 5742 četvorna metra. Ročište za dražbu održat će se 13. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi 40/II. Dodatne informacije o nekretnina-

ma mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj 098/373 128. Jamčevina iznosi 10 posto. Upravna zgrada, zgrade za proizvodnju i skladištenje te dvorište i građevinsko zemljište u Valpovu, procijenjeni na 15,2 milijuna kuna. Površina nekretnine iznosi 12.538 četvornih metara. Budući da predstavlja gospodarsku cjelinu, nekretnina će se i prodavati kao cjelina. Dražba će se održati 13. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Zemljište, poslovni objekt i hale za proizvodnju u Zagvozdu za 13,4 milijuna kuna. Površina cijele nekretnine iznosi 20.703 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će 15. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sudnici 22. Jamčevina je 10 posto. Kuća i dvorište u Hruškovcu, Općina Rakovec, u Zagrebačkoj županiji, prodaje se za 2,4 milijuna kuna. S okućnicom nekretnina se prostire na 4859 četvornih metara. Dražba će se održati 14. svibnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Jastrebarskom, braće Kazića 6, u sobi 11. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun Suda broj 23900011300000339, s pozivom na broj 04-35-45110-6548. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ovo je drukčiji pristup gospodarstvu od onog prevladavajućeg u hrvatskim medijima, lišen površnosti, žutila i aferaštva

vremenu u kojem živimo, puna informacija - posebno o svemu što se događa u gospodarstvu i oko njega - vrijedi više. Otvoren razgovor o gospodarstvu i njegovim uspjesima, planovima i problemima, na žalost gospodarstvenika, rijedak je primjer u elektroničkim medijima. TV emisija Vrijeme je za gospodarstvo, koja se u 2012. počela prikazivati na više televizijskih postaja, ušla je eto i u svoju drugu godinu emitiranja. Često se pitamo tko su ljudi koji nas mogu izvući iz krize i recesije? Odgovor je gospodarstvenici – svi mali i veliki poduzetnici, obrtnici. Taj se odgovor mogao iščitati i iz odabira gostiju prve sezone gospodarskih razgovora Darka Bukovića, poduzetnika iz različitih djelatnosti koji su dokazali da znaju, koji su se svemu lošem oduprli i odupiru znanjem i radom. Sada su televizijski razgovori sa 24 ugledna hrvatska poduzetnika objedinjeni u knjizi istoimena naslova, kao putokaz i podsjetnik svima koji se bave privatnim poduzetništvom da postoje teški dani, ali da treba uvijek

imati vjere u sebe. I donositi odluke. Sam naziv knjige i emisije – Vrijeme je za gospodarstvo – poruka je za koju autor vjeruje da svima nama mora postati mantra. Jer, gospodarstvo je svima izvor, bez njega se ne može razvijati ni država ni društvo, a istodobno to gospodarstvo i ljudi koji rade, napose vlasnici, marginalizirani su u javnosti. Doza optimizma Sugovornici Darka Bukovića su pokretači pozitivnih ekonomskih promjena, ljudi koji su se svemu oko nas, pa i recesiji, oduprli radom. Razgovori s njima razotkrivaju ne samo kako se probijati kroz gustiš svakodnevnih poslovnih izazova koje pred njih baca konkurencija, nego i kako unatoč svim teškoćama napredovati, zapošljavati, ostvarivati dobit i isplaćivati plaće kojima će radnici biti zadovoljni. Čitajući knjigu, čovjek osjeća dozu optimizma koja je itekako potreb-

na ne samo hrvatskom gospodarstvu, nego i cijelom hrvatskom stanovništvu, kako to ističe i recenzentica Mirjana Čižmešija s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Jednostavno, ovo je drukčiji pristup gospodarstvu od onog prevladavajućeg u hrvatskim medijima, lišen površnosti, žutila i aferaštva. Knjiga je to za čitanje, ponovno iščitavanje i stalno podsjećanje, te svakako preporuku prijateljima, kaže recenzent dr. Božo Skoko. Darko Buković u ovoj je knjizi okupio tek dio dobrih priča kakvima obiluje hrvatsko poduzetništvo. Njihova je poruka jasna: vrijeme je za gospodarstvo. Trajno. (D.Ž.)

Sugovornici Darka Bukovića • Vlado Krauthaker, vlasnik i direktor Vinarstva i podrumarstva Krauthaker • Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa • Tomislav Galović, vlasnik tvrtke Kulin • Dubravka Lekić, vlasnica Termi Jezerčica • Mirko Tunjić, predsjednik Uprave EHN Croatia • Petar Lovrić, suvlasnik Ekusa i Kadusa • Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan • Zoran Šimunić, vlasnik tvrtke Naše klasje • Jadranka Boban Pejić, vlasnica Biovege • Vitomir Klasić, vlasnik Ivanićplasta • Frane Franičević, predsjednik Uprave RASCO-a • Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda

• Nikola Nemčević, predsjednik Uprave Spider Grupe • Tomislav Knezović, vlasnik Kvadre • Mario Lešina, predsjednik Uprave Midala • Murat Pašić, osnivač Sheriff Ex-Im • Mirko Jakopčić, vlasnik Javora i Svetoivančanke • Goran Šutalo, vlasnik Color Emajla • Nenad Nizić, vlasnik Vestibul Palace hotela • Zlatko Ravlić, vlasnik Ravlić mesne industrije • Marin Bosotina, vlasnik tvrtke Chrono i medicinskog centra Analiza • Stjepan Getoš, vlasnik OTOS-a • Ljubo Glibota, vlasnik tvrtke Ma.Co.T • Ivan Slamić, glavni direktor Tvina

20 SVIJET FINANCIJA

( 1,2%

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( oko 2%

rast BDP-a u 2014.

inflacija iduće godine

Ekonomski institut, Zagreb

Ove godine pad BDP-a od 0,5 posto Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi iduće godine osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje, koja će i dalje ostati slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti

obzirom na to da u gospodarstvu i dalje prevladavaju negativni trendovi, Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem je broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, snizio prognoze rasta i za ovu godine očekuje pad od 0,5 posto BDP-a (prije tri mjeseca očekivao se pad od 0,2 posto), a za iduću godinu rast od 1,2 posto. U ovoj se godini očekuje nastavak smanjenja domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko dva posto, državna jedan posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina. Iduća bi godina ipak trebala

pružiti povoljnije međunarodne okolnosti budući da se očekuje ubrzavanje rasta globalnog gospodarstva te jačanje oporavka u eurozoni. Osim toga, očekuje se intenziviranje domaćih investicija po-

Nezaposlenost će ostati na stopi iznad 20 posto u ovoj i idućoj godini taknutih Vladinim aktivnostima, ali i članstvom u Europskoj uniji. Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi osnažiti rast koji, međutim, neće donijeti oporavak osobne potrošnje.

Ona će i dalje ostati slaba, prije svega zbog visoke nezaposlenosti koja će ostati na stopi iznad 20 posto u ovoj i idućoj godini. Inflacija bi se trebala nastaviti snižavati na oko dva posto u 2014., a

tečaj bi trebao ostati stabilan. Nužan sveobuhvatan paket reformi Nakon uravnoteženja salda tekućeg računa bilance plaćanja u prošloj godi-

ni, u ovoj i idućoj godini očekuje se pozitivan saldo od oko 0,5 posto BDPa, i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta prihoda od turizma. Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb navode kako su prognoze pripremljene pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i potencijala rasta hrvatskog gospodarstva. S priključivanjem EU-u hrvatski bi izvoz u zemlje Cefte mogao biti smanjen zbog gubitka preferencijskog statusa, dok će se na domaćem tržištu hrvatski proizvođači suočiti s pojačanom konkurencijom. Pozitivni učinci zbog pojačanog interesa ulagača i

turista mogli bi biti snažniji nego što je pretpostavljeno u sadašnjim prognozama. Procjenjuje se da je nedostatak stabilnih i održivih izvora rasta ključan izazov za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji. Ocjenjuje se da ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni postojeće prepreke rastu. Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja. Takav bi paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska komisija i MMF, a mogao bi omogućiti i povoljnije financiranje.

Industrijska proizvodnja

Hrvatska narodna banka

U ožujku rast 4,1 posto

Bruto inozemni dug 44,6 milijardi eura

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za ožujak, industrijska je proizvodnja zabilježila rast na godišnjoj razini od 4,1 posto prema kalendarski prilagođenim indeksima. Razmjeno visokoj stopi rasta zasigurno je pridonio i učinak baznog razdoblja te kontinuirani pad industrijske proizvodnje koji, uz iznimku kolovoza prošle godine i ovogodišnjeg siječnja, traje još od siječnja 2012. U razdoblju od siječnja do ožujka, industrijska proizvodnja zabilježila je rast u odnosu na isto lanjsko razdoblje od 1,1 posto, što je prvi put od 2010. godine. Nadalje, prema desezoniranim indeksima na mjeseč-

Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupan bruto inozemni dug potkraj ovogodišnjeg siječnja iznosio je 44,6 milijardi eura, što je za 335 milijuna eura manje nego krajem prosinca, čemu je pridonio ponajprije nastavak smanjenja duga banaka i javnih trgovačkih društava. U odnosu na siječanj 2012. godine, bruto inozemni dug u apsolutnom je izrazu niži za 1,2 milijarde eura ili za 2,6 posto. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka potkraj siječnja je iznosio 9,1 milijardu eura, što je za 2,6 milijardi eura ili

noj je razini industrijska proizvodnja povećana za dva posto. Promatrajući prema GIG-u, rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u prošlogodišnjem ožujku zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 10,2 posto godišnje, dok je u ožujku 2012. ostvaren pad od 14,2 posto, proizvodnja energije porasla je za 13,8 posto, dok je godinu dana ranije pala za 16,7 posto. Ostale kategorije GIG-a zabilježile su pad, kapitalni proizvodi od 8,2 posto, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 5,6, a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju 2,3 posto.

Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla je za 1,6 posto godišnje, pri čemu je snažan rast zabilježen u kategorijama proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (91,9 posto), proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (22,3 posto) te proizvodnje strojeva i uređaja (43,2 posto). Kod rudarstva i vađenja zabilježen je pad po godišnjoj stopi od 2,9 posto, dok je kod opskrbe električnom energijom zabilježen rast od 20,6 posto.

za 22,5 posto manje nego na kraju lanjskog siječnja. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. Na rast inozemnog duga na godišnjoj razini, pak, najviše je utjecala država, čiji je vanjski dug na kraju siječnja iznosio 8,3 milijarde eura, što je za 1,4 milijarde eura, odnosno za 19,4 posto, više nego na kraju siječnja prethodne godine. Uz izdanje euroobveznice (1,5 milijardi dolara) u travnju, lani je dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio

programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su na godišnjoj razini smanjila stanje inozemnog duga za 595 milijuna eura ili za 11,1 posto koji je na kraju siječnja iznosio 4,8 milijardi eura. Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je potkraj siječnja iznosio 10,9 milijardi eura, što je za 487 milijuna eura više nego krajem siječnja 2012. godine.

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013.

( 5,48%

U tri mjeseca 1,3 milijarde kuna više

prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova

Mirovinska reforma: priča o uspjehu?

Obvezni mirovinski fondovi zaradili 10 milijardi kuna Mirovinska reforma u Hrvatskoj bila bi još uspješnija da je izdvajanje u drugi stup, kao što je to isprva i planirano, povećano na 10 posto Drago Živković zivkovic@privredni.hr

ako je od uvođenja mirovinske reforme prošlo više od 10 godina, informiranost među građanima i dalje je razmjerno niska, kako o iznosima na vlastitim računima, tako i radu mirovinskih fondova kojima svi zaposleni silom zakona plaćaju pet posto svoje bruto plaće. Stoga je Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravateljskih društava krenulo u medijsku ofenzivu kako bi građanima približili svoje poslovanje i prednosti ulaganja u mirovinsku štednju. Kada je 2002. godine pokrenuta mirovinska reforma razdvajanjem prvog stupa međugeneracijske solidarnosti od drugog stupa osobne obvezne mirovinske štednje i trećeg stupa dobrovoljne mirovinske štednje, optimisti su predviđali da bi obvezni fondovi mogli ostvarivati prinose oko dva posto iznad stope inflacije. Podaci Udruženja govore da su optimistična očekivanja nadmašena: u obvezne mirovinske fondove

do kraja 2012. uplaćena je 41 milijarda kuna, a imovina fondova iznosila je 51 milijardu kuna. Drugim riječima, obvezni mirovinski fondovi su u 10 godina svojim članovima zaradili okruglih 10 milijardi kuna. Visok prinos Prosječni godišnji prinos od osnivanja fondova iznosi 5,48 posto, dok su prošle godine, recesiji unatoč, fondovi zaradili čak 12,34 posto. Članovi Udruženja u tim podacima nalaze potvrdu da obvezni fondovi u potpunosti ispunjavaju ključne ciljeve mirovinske reforme: s jedne strane osiguravaju sigurnost uplaćenog novca, a s druge strane relativno visok prinos koji jamči uvećanje mirovinske štednje. Mirovinska reforma u Hrvatskoj bila bi još uspješnija, tvrdi predsjednik Uprave Allianz ZB-a Dinko Novoselec, da je izdvajanje u drugi stup, kao što je to isprva i planirano, povećano na 10 posto. Čelni ljudi fondova u više su navrata predlagali da se definira postupno povećavanje stope izdvajanja za jedan postotni bod, nakon godine

u kojoj je zabilježen rast BDP-a od jedan posto, ali dosad se to nije dogodilo. Razlog je, naravno, kriza, pad BDP-a i manjak u proračunu, zbog kojega je

Gotovo polovina građana ne zna ni približno stanje svog računa, a čak 95 posto ne zna koji je prinos njihovog fonda svaka kuna iz prvog stupa mirovinskog sustava državi zlata vrijedna, kako bi mogla isplatiti postojeće mirovine. Slabo informirani Iako svjesni tih problema mirovinci se nadaju, kaže Petar Vlaić iz Erste fonda, da će se u dogledno vrijeme ipak povećati izdvajanja za drugi stup jer isplata mirovina isključivo iz fondova međugeneracijske solidarnosti postaje sve veći teret. Da je hrvatski model obvezne kapitalizirane individualne mirovinske štednje dobar pokazuje, tvrdi Vlaić, i primjer Velike Britanije, koja je također uvela

mogućnost da poslodavci svojim zaposlenicima plaćaju mirovinski doprinos. Unatoč dobrim rezultatima drugog stupa mirovinskog sustava, građani su slabo informirani o prinosima na osobnoj štednji i radu fondova u kojima štede. Prema istraživanju koje je za Udruženje provela agencija Ipsos puls na uzorku od 200 zaposlenih građana, gotovo polovina (47 posto) ne zna ni približno stanje svog računa, a čak 95 posto njih ne zna koji je prinos njihovog fonda. Gotovo petina građana čak ne zna ni kako doći do informacije o stanju na svom računu. Kampanja koju pokreću fondovi to bi trebala promijeniti, kako bi građani redovitije pratili rad fondova i stanje na svojim računima, nada se predsjednik Uprave Raiffeisen fonda Damir Grbavac. A to stanje, vjeruju mirovinci, s ulaskom u Europsku uniju bit će još bolje, posebno ako se dogode i očekivane izmjene Zakona o radu mirovinskih fondova, koje bi trebale omogućiti i formiranje različitih potportfelja, ovisno o primjerenom riziku za dob svakog osiguranika.

Nastavlja se rast štednje Depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) na kraju ožujka iznosili su 194,5 milijardi kuna, što je za 373 milijuna kuna više nego na kraju veljače, pokazuju posljednji podaci HNBa koje prenose RBA analitičari. Tijekom prvog tromjesečja, u odnosu na kraj 2012. godine, štedni i oročeni depoziti porasli su za 1,3 milijarde kuna, čemu je pridonijela i deprecijacija kune u odnosu na euro za 0,54 posto. Više od 80 posto štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. U odnosu na kraj 2012. porasli su kunski depoziti, dok su valutni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni. Depoziti stanovništva, koji čine 83 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na kraju ožujka iznosili su 161,6

milijardi kuna, što je za gotovo dvije milijarde kuna više nego na kraju 2012. Time je nadoknađen pad depozita nefinancijskih trgovačkih društava od 1,1 milijarde kuna, koji su na kraju ožujka iznosili 23,4 milijarde kuna. Na godišnjoj razini štedni i oročeni depoziti nastavljaju blagi rast. U ožujku su oni bili za 6,1 milijardu kuna ili 3,2 posto viši nego u istom mjesecu prošle godine, čemu je pridonio i rast tečaja eura prema kuni od 1,1 posto godišnje, navode RBA analitičari koji očekuju da će u uvjetima neizvjesnosti stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih i manje važnih dobara te će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. (I.V.)

Od dana ulaska u Europsku uniju

Štednja osigurana do 750.000 kuna Danom pristupanja Europskoj uniji u Hrvatskoj će se iznos osiguranih depozita povećati sa sadašnjih 400.000 kuna na iznos do 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Predviđa se to u Nacrtu prijedloga izmjena Zakona o osiguranju depozita, o kojem je Ministarstvo financija prošli tjedan otvorilo javnu raspravu. Javna rasprava o radnoj verziji prijedloga zakona bit će otvorena do 17. svibnja, izvijestilo je Ministarstvo financija na svojoj web stranici. Predloženim se zakonom povećava zaštita depozita vjerovnika kod kreditnih institucija utvrđenih važećim zakonom u

slučaju kada Hrvatska narodna banka dostavi rješenje o nedostupnosti depozita ili kada sud donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad kreditnom institucijom, objašnjavaju iz Ministarstva financija. Prema sadašnjem Zakonu o osiguranju depozita, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka osigurava depozite vjerovnika (fizičkih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih institucija) u kreditnim institucijama do uključivo visine od 400.000 kuna u stopostotnom iznosu, neovisno o broju vjerovnikovih bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode. (I.V.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3776, 6. svibnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Obilna ponuda novca smanjuje kamatu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ovčano tržište ovih dana obiluje likvidnošću. Depozitne institucije više ne deponiraju svoje dnevne viškove likvidnosti krajem dana u središnju banku, budući da je stupila na snagu odluka temeljem koje je kamatna stopa na prekonoćni depozit smanjena sa 0,25 posto na 0 posto. Iako je ponuda novca visoka, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb svakodnevno dio potražnje sudionika ostaje nenamiren zbog ograničenja koje sudionici imaju jedni prema drugima.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

29.4.’13. - 3.5.’13.

22.4.’13. - 26.4.’13.

u% 4

500 400

300 2 200 1

100 0

29.4.2013.

30.4.2013.

1.5.2013.

Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,39 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila 0,33 posto. U prošlom je tjednu održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je privukla izuzetno veliko zanimanje

2.5.2013.

3.5.2013.

sudionika. Zato je umjesto planiranih 700 milijuna kuna ponuđeno 2,015 milijardi kuna. Upisano je 1,890 milijardi kuna i to najviše s rokom dospijeća od 364 dana na koji je upisno 1,215 milijuna kuna. Prinosi na trezorske zapise s rokom dos-

ponedjeljak

utorak

pijeća od 91 dan smanjen je s jedan posto na 0,9, dok su prinosi na zapise s ostalim rokovima dospijeća ostali nepromijenjeni. Kod trezorskih zapisa u eurima odaziv sudionika je bio znatno skromniji pa je umjesto planiranih 30 milijuna eura upisano

srijeda

četvrtak

petak

samo 6,28 milijuna eura, koliko je iznosila i ponuda sudionika. Ministarstvo financija najavilo je iduću aukciju trezorskih zapisa za 7. svibnja, a planirani iznos izdanja je 300 milijuna zapisa u kunama i 10 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Održa-

vanje aukcija trezorskih zapisa omogućuje sudionicima da barem dio viškova kratkoročne likvidnosti usmjere u zapise te je najava aukcije i u ovom tjednu zasigurno dobra vijest. Iza nas je skraćeni radni tjedan u kojemu je trgovanje sudionika bilo razmjerno skromnije radi neuravnoteženog odnosa ponude i potražnje novca. Sličan trend očekujemo i u idućem razdoblju, iako depozitne institucije ulaze u zadnju dekadu razdoblja održavanja obvezne pričuve. Zbog obilne ponude novca kratkoročna kamatna stopa mogla bi biti još povoljnija.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Jačanje kune prema euru

Nastavak rasta

Pojačana ponuda deviza s bankarskog i institucionalnog tržišta potaknula je prošli tjedan valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,718737

JPY

japanski jen (100)

5,885263

EUR

7.62

5,930393

CHF

švicarski franak

6,195571

GBP

britanska funta

8,986296

USD

američki dolar

5,776709

EUR

euro

7,579042

Izvor: HNB

ju tjedna bilo je dovoljno 7,57 kuna. I prema dolaru je kuna ojačala za četiri lipe na tjednoj razi-

rast tečaja kune u odnosu na euro. Na početku tjedna za euro je trebalo dati 7,6 kuna, a na kra-

ni. Švicarski franak na tečajnici u petak se ponovno spustio ispod 6,20 kuna.

USD

5.84

30.4.

1.5.

2.5.

6.22

7.61

5.82

6.21

7.60

5.80

6.20

7.59

5.78

6.19

7.58

5.76

6.18

7.57

primjena od 4. svibnja 2013. 29.4.

CHF

3.5.

4.74 29.4.

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

6.17 29.4.

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

Međunarodno tržište kapitala

Dow Jones preskočio 15.000 bodova Svjetske burze zazelenjele su se potkraj prošlog tjedna nakon vijesti s američkog tržišta rada i odluke Europske središnje banke da smanji referentnu

kamatnu stopu sa 0,75 na 0,50 posto. Američki indeks Dow Jones probio je granicu od 15.000 bodova nakon objave da se broj zahtjeva za naknade no-

vonezaposlenima u prošlom tjednu smanjio više od očekivanja analitičara. Stopa nezaposlenosti na američkom tržištu pala je tako na 7,5 posto što je

6500

15100

3450

6480

FTSE 100

15000

Dow Jones

3410

6460

14900

3370

6440

14800

3330

6420

14700

3290

14600

6400 29.4. 3900 3890

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

3250 29.4.

8200

CAC40

8120

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

29.4. 14000

DAX

13900

3880

8040

13800

3870

7960

13700

3860

7880

13600

3850

7800 29.4.

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

NASDAQ

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

NIKKEI 225

13500 29.4.

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

29.4.

30.4.

1.5.

2.5.

3.5.

najmanje u posljednje četiri godine. Mario Draghi, predsjednik ECB-a, poručio je da su moguće i druge mjere za podršku gospodarstvima eurozone. Podrška će sigurno trebati jer je Europska komisija objavila da će eurozona ove godine ostvariti pad BDP-a od 0,4 posto. Prognoza je za 0,1 postotni bod lošija nego prije tri mjeseca. Unatoč tome, aukcija francuskih desetogodišnjih obveznica realizirana je uz povijesno najniži prinos od 1,81 posto. I španjolski je desetgodišnji prinos pao na 4,05 posto, a talijanski na 3,78 posto.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, dosegnula je prošlog tjedna 183,4948 bodova. To je 0,3028 bodova više nego potkraj prethodnog tjedna. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

184

183

182

181

181 2.4.

12.4.

22.4.

2.5.

29.4.

30.4.

1.5.

2.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 2.5.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

188,4144 189,5509 167,3193 182,9643 183,4948

198,7089 220,3367 135,7600 159,1086 160,4438 174,2644 108,1073 122,5659 210,9569 206,3209 222,4144 103,7544 161,6048 140,5584 119,2415 182,8973 125,3490 135,5015 197,4258 168,1785 137,3004 120,5366 156,5984

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3776, 6. svibnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 241,032 milijuna kuna

Promet siromašniji 33 posto pao za 24 milijuna i iznosio 48,193 milijuna kuna, što predstavlja pad od 33 posto. Indeks Crobex tjedan je završio s rastom od 0,18 posto te je ostao ispod 1.950 bodova. Posljednja vrijednost mu je

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog, skraćenog tjedna, redovni je promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Ledo d.d. Turbo certifikat DAX short Viro tvornica šećera d.d. Adris grupa d.d. (povl.) INA-industrija nafte d.d. Valamar Adria Holding d.d. Petrokemija d.d. Atlantska plovidba d.d.

tjedna promjena -2,13% +3,28% +0,58% -42,22% -5,96% 0,00% +1,18% +2,80% -0,64% +2,88%

zadnja cijena 209,50 1.549,20 8.700,00 29,70 600,00 295,50 4.299,99 147,01 232,00 321,00

promet 13.732.433,00 2.834.882,96 2.392.985,00 2.176.524,36 2.005.919,78 1.842.609,37 1.474.032,71 1.430.857,26 679.835,01 624.290,36

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.192.917,32 kn

bila 1.945,60 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.093,44 boda što predstavlja rast od 0,24 posto. Obveznički indeksi su zabilježili velike poraste, Crobis je rastao za 0,67 posto, a Crobi10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Podgora d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Varteks d.d. Saponia d.d. Hoteli Cavtat d.d. Turbo certifikat nafta long 1 Hrvatska poštanska banka d.d. Siemens d.d. Uljanik Plovidba d.d. Turbo certifikat DAX long 1

str za 0,74 posto. Cjenovne promjene najlikvidnijih izdanja su proteklog tjedna ovisile o tromjesčnim rezultatima koje su tvrtke objavile. Ericsson Nikola Tesla rastao je 3,28 posto, Atlantska plovidba 2,88

tjedna promjena +50,15% +35,22% +35,14% +25,62% +23,26% +17,63% +14,42% +11,11% +9,03% +8,41%

zadnja cijena 20,00 83,70 14,69 161,00 106,00 75,28 1.500,00 500,00 204,98 100,60

promet 180,00 269.248,27 83.919,84 22.807,00 15.052,00 224.207,45 18.000,00 25.000,00 84.056,94 86.827,10

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna od ukupno 84 aktivnih, 59 fondova ostvarilo rast vrijednosti, jedan je tjedan završio bez promjene, a 24 fonda su zabilježila pad. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od 11,63 do -1,57 posto. Ukupno je šest fondova poraslo za više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalaze se dva mješovita

te osam dioničkih fondova. Od ukupno 40 dioničkih fondova, proteklog je tjedna njih 26 poraslo. Najviše za 8,63 posto rastao je KD Nova Europa. U grupi dioničkih fondova palo je 14 fondova, a najviše Ilirika Gold za 1,57 posto te time postao i gubitnik tjedna. Devet mješovitih je poraslo, a najuspješniji bio je KD Balanced s tjednim ra-

stom od 11,63 posto. U grupi mješovitih šest fondova bilježi pad, a najviše je pao HPB Global za 0,71 posto. Iza obvezničkih je također uspješan tjedan u kojem je njih sedam ostvarilo pozitivne rezultate; najviše, za 0,53 posto, porastao je Raiffeisen Bonds. Na negativnoj strani ljestvice nalazi se samo OTP euro obveznič-

ki s minusom od 1,25 posto. Od 21 novčanog, njih 17 ostvarilo je pozitivne rezultate. Njihove promjene kretale su se u rasponu od +0,004 do +0,07 posto. Najuspješniji bio je Agram Euro Cash, a Raiffeisen euro Cash je tjedan završio bez promjene. Pala su tri novčana fonda; najviše Platinum Cash (-0,11 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 25.4. do 2.5.2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,7253 8,9239 119,2100 120,6000 132,2200 52,7699 12,0648 129,4169 48,5500 71,6441 89,2536 78,3300 94,9444 104,1400 47,7263 27,1092 21,2250 68,2005 49,7130 60,6234 71,8137 104,6097 12,5668 6,9434 40,0734 90,7926 488,6045 81,3271 85,2600 133,1766 105,9289 8,9761 113,6951 80,7687 100,6844 9,2577 85,6800 61,1452 112,3400 117,2699

0,68 0,31 0,52 0,84 -0,14 0,11 0,89 0,71 -0,74 -0,47 -0,98 -0,11 0,51 0,03 0,48 1,14 0,42 -0,34 -0,23 0,37 -1,12 0,32 1,78 8,63 -0,31 0,73 0,68 -0,11 0,58 -0,73 1,53 0,18 0,24 0,08 -0,31 0,74 -0,28 -1,57 0,96 0,43

€ kn

143,2400 96,3146

0,06 -0,08

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.945,6000 1.093,4400 104,2244 124,8821

posto, Valamar Adria Holding 2,80 posto, Ina 1,18 posto te Ledo 0,58 posto. Gubitnik tjedna je, kao i u 10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Brela d.d. Turbo certifikat DAX short Magma d.d. Sunčani Hvar d.d. Puljanka d.d. Turbo certifikat nafta short Finvest Corp d.d. Termes grupa d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Zvijezda d.d.

tjedna promjena +0,18% +0,24% +0,67% +0,74%

tjednu ranije, Turbo certifikat DAX short (-42,22 posto) s prometom od 2,177 milijuna kuna.

tjedna promjena -56,75% -42,22% -18,89% -15,66% -11,64% -10,63% -10,52% -10,14% -8,65% -8,53%

zadnja cijena 16,99 29,70 0,73 21,00 24,74 99,97 85,00 190,05 2.050,00 3.805,00

promet 66.962,82 2.176.524,36 1.876,13 6.300,00 2.474,00 162.385,97 3.060,00 168.062,44 2.050,00 264.374,12

*vijesti

Tjedni plusevi veći i od 10 posto

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,6165 120,8600 100,0634 80,0631 95,2290 8,8887 77,1365 4,9386 56,9742 8,7623 125,5319 96,5300 98,8349

*Tjedna promjena [%] 0,34 -0,17 1,02 -0,71 -0,48 11,63 0,74 -0,11 0,13 -0,04 0,70 0,61 0,33

€ € € € € kn € €

176,6700 12,0770 167,4500 108,1689 126,0600 179,3022 134,4627 120,3930

0,18 0,12 0,53 0,15 0,11 0,23 0,35 -1,25

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,2135 171,9773 146,8683 134,7905 153,5200 147,1700 146,7656 127,7467 139,9462 129,8668 123,8330 11,6220 115,7489 80,4984 112,5800 105,8385 103,6400 103,7406 1277,4544 103,3068 100,1621

0,02 0,02 0,02 0,04 0,03 0,02 0,04 0,01 0,02 -0,02 0,05 0,07 0,02 -0,11 0,02 0,05 0,00 0,03 0,04 0,00 -0,04

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Centar banka povećala rezerve Centar banka je u 2012. godini iskazala gubitak od 76,2 milijuna kuna, što je rezultat visokih troškova rezerviranja, povećanih troškova financiranja i manjih prihoda. Međutim, planirana dodatna dokapitalizacija povećat će znatno više kapitaliziranost Centar banke te omogućiti otpornost na povećane rizike čime će se stvoriti uvjeti za daljnji rast banke, kao i unapređenje postojećih proizvoda i usluga, priopćeno je iz Centar banke.

2012. koja iznosi 26,5 milijuna kuna. Ukupni poslovni prihodi u prvom kvartalu 2013. iznose 135,2 milijuna kuna što, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, predstavlja smanjenje od 4,9 posto. Prihodi od internetskih usluga rasli su za 24 posto, od multimedijalnih usluga za 65,3 posto, dok su podatkovne usluge zabilježile rast od 159,4 posto. Prihodi Optime od interkonekcije iznose 29,8 milijuna kuna i bilježe rast od 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Veća dobit Croatia osiguranja Croatia osiguranje je u prvom tromjesečju 2013. godine iskazala bruto dobit od 35,6 milijuna kuna, što je 34,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Konsolidirana bruto dobit Grupe, koju uz Croatia osiguranje obuhvaća još 13 društava, iznosila je 56,9 milijuna kuna što je 9,6 posto više nego krajem ožujka 2012. godine. U prva tri mjeseca 2013. godine CO je ostvario ukupnu zaračunatu premiju od 899 milijuna kuna što je 5,5 posto manje nego u istom razdoblju lani. Usprkos krizi zabilježen je rast premija životnih osiguranja od 12,1 posto.

ENT povećao dobit

Manji prihod Optime Optima Telekom je u prvom kvartalu 2013. ostvario rast operativne dobiti (EBITDA) od 23 posto u odnosu na isto razdoblje

Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvom je tromjesečju ostvario 25 posto veću dobit nego u isto vrijeme prošle godine. Dobit je iznosila 48,9 milijuna kuna. Prihodi od prodaje dosegnuli su 330,2 milijuna kuna. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 24 posto, izvoz na Ericssonovo tržište 42 posto, dok izvoz na ostala tržišta sudjeluje sa 34 posto. Na domaćem tržištu ukupno je ostvareno 77,8 milijuna kuna prihoda od prodaje, 21 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.