15
www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.
( 35,2 mil €
lanjski prihod Krke u Hrvatskoj
( 21,6 mil €
*vijesti
vrijednost Heliosove robe prodane u Hrvatskoj
SLOVENSKA RATIFIKACIJA
Iz Ceftine surke u EU trenirku Ulazak Hrvatske u Europsku uniju najnestrpljivije očekuju slovenski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nuditi mesne prerađevine južnom susjedstvu. Mlinotest iz Ajdovščine ima dva kćerinska poduzeća u Hrvatskoj (Umag i Karlovac). Ima i dva mlina, jedan u Sloveniji, drugi u Karlovcu.
Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
N
evjerojatna je angažiranost kojom slovenska poduzeća, posebno ona iz prehrambenog sektora, odbrojavaju dane do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Čelništva tvrtki otvoreno govore o novim mogućnostima koje im se otvaraju padom formalnih i neformalnih prepreka, a kojima Hrvatska – prevladavajuće je stajalište u Sloveniji – štiti lokalnu ekonomiju. Vodstva rado govore, a mediji ih još poletnije propituju kako su se pripremila i znaju li što im je činiti u trenutku presvlačenja Hrvatske iz Cefta surke u EU trenirku. Žito iz Ljubljane dosad nije opskrbljivalo tržište pekarskim proizvodima. Uz 10 posto carine, plus 8,3 eura prelevmana na svakih 100 kilograma brašna, to je bio neisplativ posao. Od 1. srpnja, me-
đutim, kalkulacije izgledaju bitno drukčije. Žito se stoga sprema slati pekarske proizvode na hrvatsko tržište iz Dolenjskih pekarn te iz pekarne Tezno.
Izidor Krivec, direktor Celjskih mesnin, jedva čeka ulazak Hrvatske u EU. Odmah im se ukida 40 posto carine bez koje će sasvim sigurno celjski prerađivač uspješnije
Bez carina i prelevmana Predsjednik uprave David Nebergoj javno je potvrdio da će tvrtka u novim okolnostima jedan mlin zatvoriti, a drugi osposobiti za podmirenje potreba obaju tržišta. Vinari jednako tako zadovoljno trljaju ruke. Dušan Brejc, direktor Vinske družbe Slovenije, smatra da nakon 1. srpnja “ni jedan laboratorij u Hrvatskoj neće moći preimenovati kvalitetno slovensko vino u obično stolno”, što se, tvrdi Brejc, često prakticiralo kao mjera necarinskog ometanja. Najveće pogodnosti od ulaska Hrvatske u EU očekuje slovenska prehrambena industrija. Pre-
staje obveza plaćanja carina i prelevmana, osim na pšenicu, još i na trajno mlijeko (pet posto carine plus 14 eura prelevmana na 100 kilograma),
Hrvatska je spretno ispregovarala s EU-om određene povlastice za svoje robe, upozorava Aleš Kuhar čokoladu (13,2 eura prelevmana na 100 kilograma), povrće (15 posto carine i 15 eura prelevmana) te na svježe voće (10 posto carine). Poznati slovenski agrarni ekonomist dr. Aleš Kuhar unoseći dozu realnosti u rasprave o novim tržišnim okolnostima, upozorio je javnost na činjenicu da je Hrvatska “spretno ispregovarala s EU-om određene povlastice za svoje robe”, pa su se poduzeća mogla dobro pripremiti za prelazak na nove uzuse trgovanja.
Neravnoteža u međusobnoj razmjeni
Hvale sporazum, drže se - pragme
Industrijska poduzeća ne očekuju neke naročite promjene od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Nestaje trošak carinskog i špediterskog nadzora. Sve drugo bit će po mjeri pojedinačne sposobnosti za brze prilagodbe. Prioritetno slovenska poduzeća bavit će se razduživanjem. Sva su prezadužena, kao i njihove banke kojima također predstoji bolan prolaz kroz kreditno čistilište. U takvim okolnostima većina etabliranih tvrtki na hrvatskom tržištu bit će zadovoljna i skromnim porastom poslovnih rezultata. Skupina Gorenje ostvaruje u Hrvatskoj četiri posto ukupnog prihoda, a Paloma 10 posto. Krka ima u Hrvatskoj proizvodno-distribucijski centar preko kojega je lani ostvarila 35,2 milijuna eura prihoda. Helios koji ima u vlasništvu Chromos prodao je roba u vrijednosti od 21,6 milijuna eura. Ovog ljeta na svoje dolaze slovenski turisti koji rado ljetuju u Hrvatskoj. Njima će se znatno sniziti cijene poziva u mobilnom prometu. Slovenski Telekom i Simobil kriju procjene o neizbježnom gubitku, ali se nadaju da će ga ublažiti povećanim prometom. Uz nove, niže cijene (0,288 eura za odlazni i 0,084 eura za dolazni poziv, te 0,096 eura za SMS) operatori očekuju znatno povećanje prometa u mobilnom telefoniranju.
U trenutku dok je Državni zbor izglasavao dokument o potvrđivanju Ugovora o pristupu Hrvatske u članstvo EU-a, u vijećnici su se nalazila 82 zastupnika. Gosti na galeriji, Zoran Milanović i Vesna Pusić, vjerojatno su bili iznenađeni ishodom glasovanja. Za ratifikaciju su se izjasnili svi nazočni zastupnici. Bez glasa protiv prošla je odluka koja je desetak dana prije izgledala dramatično beznadno. Dogovor o načinu rješavanja problema sa starom deviznom štednjom nije ni približno tako uvjerljiv kao što je uvjerljiva vanjskotrgovinska pragma kojoj se Slovenija očito i dalje predaje bez ostatka.
Pad povjerenja u slovenske obveznice Zahtijevani prinos na slovenske osmogodišnje obveznice naglo je porastao sa 4,76 (15. ožujka 2013.) na 6,33 (27. ožujka 2013.). Neočekivana promjena protumačena je u Sloveniji na način da su inozemna financijska tržišta “sita raznih ocjena i špekulacija”. Ulagači žele znati stvarnu cijenu sanacije slovenskih javnih financija i, također, vidjeti konkretne provedbene odluke. Znakovito je da takve poruke stižu u Sloveniju kao prethodnica radnog izaslanstva Europske komisije koje dolazi sredinom travnja. Cimos, zasad, izbjegao stečaj Nakon što je Franc Krašovec, predsjednik uprave Cimosa, dao ostavku, dvadesetak slovenskih banaka odmah je produljilo moratorij na otplatu dospjelih dugova do kraja svibnja. Skupina Cimos inače duguje bankama oko 400 milijuna eura. Pristane li vlada hitno pomoći sa 20 milijuna eura, Cimos može izbjeći stečaj, uvjerena je njegova nova uprava koju predvodi Jerko Bartolič.
SŽ: zaposleni optužili upravu i nadzorni odbor Skupina zaposlenika na Slovenskim željeznicama koja sebe predstavlja “stručnom sferom SŽ-a” na desetak je adresa poslala prijavu za korupciju i zloporabu položaja kojom se terete uprava i nadzorni odbor. U prijavi se navodi 18 konkretnih primjera zloporaba i koruptivnog ponašanja. Među protagonistima takvog ponašanja posebno se spominje Silvo Berdajs, predsjednik Sindikata strojovođa koji je ujedno i potpredsjednik nadzornog odbora te viđeniji član SDS-a. U javnosti se SŽ doživljava kao leno Janšinog SDS-a.