BANKARSTVO
61
Posljedice krize u Hrvatskoj osjetile su se kasnije Hrvatsko gospodarstvo još nije u stanju profitirati zbog povoljnijeg međunarodnog okruženja, no nacionalni dug je ostao nizak, dok je lanjski deficit povećan unutar granica dogovorenih prema Ugovoru iz Maastrichta. Stoga se Hrvatska neće morati suočiti s bolnim procesima prilagodbe fiskalnih pravila u dolazećim godinama, što bi moglo pridonijeti stvaranju dobrih temelja za gospodarski rast i oporavak >> OTP Grupa je uspješno održala iznimno visoku i stabilnu razinu adekvatnosti kapitala bez vanjskih intervencija. IFRS stopa adekvatnosti kapitala je iznosila 17,5 posto potkraj ožujka 2010., što predstavlja rast od 2,3 posto na godišnjoj razini. Tier 1 omjer porastao je za 13,8 posto (3,6 postotnih bodova na godišnjoj razini). Oba rezultata su značajno premašila rezultate konkurenata. Nekonsolidirani samostalni CAR temeljen na HAS-u dosegnuo je 17,6 posto, što je 5,3 postotna boda više nego prije godinu dana. BDP u Rusiji je smanjen za 7,9 posto u 2009. Narušena ravnoteža u trgovini nastala kao posljedica značajnog pada cijena ugljikovodika, u kombinaciji sa strogom monetarnom politikom s ciljem održavanja režima kvaziutvrđenog tečaja, rezultirala je još dubljom recesijom nego što se predviđalo. Sve sastavnice BDP-a su pale. Povećanje nezaposlenosti i blagi pad plaća doveli su do pada potrošnje građana od 8,5 posto. Niska iskoristivost kapaciteta, slaba potražnja te iscrpljenost financija banaka doveli su do pada od 15,5 posto u segmentu investicija. Ruske javne financije su se bazirale na politici anticiklične ekonomije prošle godine (kada je deficit iznosio šest posto BDP-a), trošeći fiskalne rezerve akumulirane kao višak u proračunu u vremenu prije 2009. godine. Recesija je ublažena u zadnjem kvartalu na razini od minus dva posto zahvaljujući državnoj potrošnji i ubrzanom rastu cijene ugljikovodika. Rusija se dokazala kao jedna od najdinamičnijih rastućih zemalja u regiji u 2010., s potencijalnim
rastom BDP-a od 3,5 posto ove godine. Blago jačanje rublje moglo bi pridonijeti smanjenju inflacije s lanjskih 11,7 na osam posto, dok će ravnoteža proračuna nastaviti iskazivati deficit, slično podupirući rast. Stopa kreditiranja unutar bankarskog sustava, slijedeći pad od lanjskih jedan posto, mogla bi dosegnuti tri posto BDP-a u 2010. godini, no i na taj način će se pokazati znatno nižom od dvoznamenkastih vrijednosti ostvarenih u ranijim razdobljima. Plasiranje novih depozita gospodarskih institucija moglo bi premašiti pet posto BDP-a. Kao posljedica niske penetracije unutar bankarskog sustava rast prodanih bankarskih proizvoda i usluga mogao bi dosegnuti 10 do 20 posto. Recesiju u Ukrajini ublažio MMF Veliki pad ekonomije u Ukrajini za 15,2 posto u 2009. godini predstavlja jednu od najdubljih recesija među zemljama u regiji. Pad tečaja za 60 posto na kraju 2008. godine negativno je utjecao na rast bilance privatnog sektora čija su zaduženja u stranim valutama, dok je 50-postotni pad cijena čelika kao glavnog izvoznog proizvoda podjednako negativno utjecao na prihode poduzeća i građana, rezultirajući padom domaće potrošnje za više od 20 posto. Recesija u Ukrajini ublažena je zajmom MMF-a vrijednim 10,6 milijardi dolara (iskorišten za financiranje deficita i povećanje rezervi središnje banke ). Oporavku je pomogao pozitivan priljev operativnog kapitala kao i puno veći omjer stranih sredstava poslovnih banaka (većinom u vlasništvu stranih banaka) obnovljen tada nego u vrijeme prijašnjih kriza
kada je riječ o bilanci plaćanja (Azijska kriza 1997. godine). U 2010. godini očekujemo rast BDP-a od 3,7 posto. Tečaj slabo praćen devalvacijom grivnje (hrivnja) mogao bi značiti početak oporavka međunarodne po-
OTP banka Hrvatska je lani ostvarila godišnju neto dobit od 3,2 milijarde forinti tražnje te ekonomskog rasta u Ukrajini. Znaci ekonomskog oporavka su vidljivi u industrijskoj proizvodnji. Izvoz bi se mogao povećati za četiri posto u 2010. godini što bi značilo da se konkurentnost cijena izvoznih proizvoda značajno povećala. Iskorištavanje stranih sredstava u bankarskom sustavu, slijedeći dvoznamenkaste valute prošlih godina, ostvarilo je negativan predznak u 2009. godini, što bi moglo rezultirati i daljnjim odljevom sredstava u 2010. godini. Bugarska je zabilježila pad BDP-a od pet posto u 2009. godini, što predstavlja prosjek regije. Moguće je da će ekonomske aktivnosti zemlje stagnirati ili se blago smanjiti i u 2010. godini. S obzirom na politiku fiksnog tečaja izvoz bi se mogao povećati za samo 4,5 posto (nakon što je u 2009. pad bio 9,8 posto) što je i dalje prilično nisko s obzirom na regionalne standarde. U međuvremenu, domaća potražnja će stagnirati s daljnjim skromnim kreditiranjem, rastom nezaposlenosti i čvrstom fiskalnom politikom. Zbog toga se može očekivati dodatan pad
od jedan posto u potrošnji građana (nakon pada od 6,2 posto u 2009.), dok će se investicije smanjiti za tri posto (pad od 27 posto u 2009.) Ekonomska struktura Bugarske sprječava ponovan ekonomski rast, dok u dolazećim godinama turizam, graditeljstvo i financijski sektor, na kojima se razvoj ranije bazirao, mogu pridonijeti u mnogo manjoj mjeri nego prije početka krize. Održivost valute u Bugarskoj nije upitna zbog niske razine državnog duga, visoke razine rezervi stranih valuta i stroge fiskalne politike. Deficit proračuna Bugarske u omjeru s BDP-om iznosio je 0,8 posto prošle godine na novčanoj osnovi, dok je ESA 95 deficit bio 3,9 posto što je ujedno bila i jedna od najnižih razina u Europskoj uniji. U okviru trenutačne situacije, režim fiksnog deviznog tečaja imao je moćan učinak pa se očekuje da će prosječna inflacija, nakon razine od 2,8 posto ostvarene u 2009., iznositi 1,5 posto u 2010. godini. S obzirom na kolebljive kapitalne tokove, proračunski deficit je pao sa 25 posto u 2008. na 8,6 posto prošle godine, a ne
OTP banka planira iskoristiti val konsolidacije na tržištu Srednje i Istočne Europe očekuje se više od sedam posto u 2010., koji će se financirati kapitalom od redovnih aktivnosti i pozitivnom bilancom transfera unutar EU-a.