BANKARSTVO
51
IGOR ČIČAK, PREDSJEDNIK UPRAVE VABA BANKE
Nastavak proaktivne uloge Provodimo vrlo opreznu i selektivnu politiku kreditiranja fizičkih i pravnih osoba, a uz to konstantno radimo na povećanju kvalitete usluge klijentima i unutarnje efikasnosti >> Kad je riječ o razvoju događaja u bankarskom i financijskom sustavu, očekujemo daljnje pogoršanje postojeće kvalitete kreditne aktive banaka te rast rezervacija za potencijalne gubitke po osnovu kredita. Također, očekujemo visoku stopu likvidnosti bankarskog sektora tijekom cijele godine te zadržavanje kamatnih stopa (aktivnih i pasivnih) na sadašnjim razinama. Vjerujemo da će banke i dalje kreditiranju pristupati vrlo selektivno i oprezno te očekujemo vrlo umjereni rast neto kredita tijekom 2010. godine. Bankarski sektor će ostati stabilan s vrlo visokom stopom adekvatnosti kapitala. Općenito, smatramo kako će i drugi dijelovi financijskog sustava (fondovi, osiguravateljska društva) poslovati u otežanim uvjetima i sa smanjenom profitabilnošću, ali da će sustav u cijelosti, unatoč otežanim uvjetima, zadržati solidnu stabilnost. Zadržavanje restriktivne monetarne politike Otkako je Hrvatska narodna banka ukinula mjere zabrane rasta plasmana bankama, pogotovu manjim, što je vrlo važno za Vaba banku Varaždin, bitno nam je lakše upravljati poslovanjem i voditi kreditnu politiku. Koncept monetarne politike koju provodi HNB pokazao se jako dobrim, te je upravo on u velikoj mjeri osigurao sigurnost, stabilnost i visoku likvidnost bankarskog sustava, što je nužan preduvjet za oporavak gospodarstva. S obzirom na daljnje negativne trendove u gospodarstvu i javnim financijama (pritom ističemo daljnji rast proračunskog deficita koji se financira novim zaduženjima, nelikvidnost, neplaćanje i razinu duga javnog sektora, neefikasnost i neodržive troškove državne i javne administracije, pad direktnih stranih ulaganja...), smatramo kako će
HNB zadržati postojeću restriktivnu monetarnu politiku. Kod devizne politike također ne očekujemo promjene te smatramo da će tečaj kune prema euru ostati na razinama iz prošlih godina. Na dan 31. prosinca 2009. ukupna bilanca Vaba banke Varaždin iznosila je 1.211,625 milijuna kuna, ostvarena je neto dobit u iznosu od 5,1 milijun kuna. Istodobno neto kamatni prihodi su u 2009. godini porasli za 16,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je uz porast prihoda od trgovanja i ostalih prihoda, glavni generator rasta prihoda iz poslovanja. Rast neto kamatnih prihoda rezultat je promjene strategije upravljanja aktivom i pasivom koja je bila nužna uslijed turbulentnog stanja na međubankarskom tržištu u prvoj polovini 2009. godine. Ukupni prihodi su porasli za čak 53,6 posto. Kamatni rashodi iznosili su 61,5 milijuna kuna što predstavlja rast od 15,4 posto. Uvođenjem racionalizacije i povećanjem efikasnosti poslovanja unutar Banke u 2009. godini smanjeni su opći administrativni troškovi za 14,8 posto. Unatoč visokoj konkurenciji među bankama za depozite građana, Vaba banka Varaždin prošlu je godinu završila s povećanjem depozita građana od 32,5 posto u odnosu na godinu dana ranije. Posebno bih istaknuo i odličnu du-
Lani smo ostvarili neto dobit od 5,1 milijun kuna gogodišnju suradnju naše Banke s lokalnom samoupravom, koja je uspješno nastavljena i lani. Tu su se posebno uspješnima pokazali programi mikrokreditiranja i kreditiranja ulaganja obrtnika i malih poduzetnika čija je važnost za razvoj lokalnog gospo-
darstva, posebice u ovim kriznim vremenima, nemjerljiva. Time smo nastavili proaktivnu ulogu Banke u ponudi što kvalitetnijih i povoljnijih izvora financiranja za male poduzetnike te kao i do sada društveno odgovorno djelovali kako bismo pomogli lokalnoj zajednici i time pridonijeli razvoju gospodarstva. Ukupno gledajući, ostvareni rast poslovanja kao i poslovni rezultati, unatoč krizi i otežanim uvjetima poslovanja, u skladu su s ciljevima zacrtanima za 2009. godinu, tako da možemo reći da smo zadovoljni njihovom realizacijom. Usmjerenje na gospodarstvo U 2010. godini očekujemo nastavak uspješnog poslovanja unatoč otežanim uvjetima. Banka provodi vrlo opreznu i selektivnu politiku kreditiranja fizičkih i pravnih osoba, a uz to se konstantno radi na povećanju kvalitete usluge klijentima i unutarnje efikasnosti. Na prvoj aukciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak po Programu kreditiranja obrtnih sredstava (model A), ušli smo u prvih šest banaka koje su izlicitirale kreditne kvote. Nastavit ćemo i sa značajnim ulaganjem u vlastiti informacijski sustav te vjerujemo kako ćemo do kraja 2010. godine u cijelosti migrirati poslovanje na novu aplikaciju, kako bi našim klijentima osigurali još višu kvalitetu proizvoda i usluga. Cilj Banke je u 2010. godini dodatno povećati dugoročne izvore pasive, prije svega kroz rast depozita građana, ali i dokapitalizacijom Banke. Kreditna politika u dijelu poslovanja s pravnim osobama za 2010. godinu fokusirana je na daljnje jačanje primarne poslovne aktivnosti postojećih klijenata te akviziciji novih. Ciljani klijenti su, u pravilu, klijenti Sjeverozapadne regije, ponajprije Varaždinske i Međimurske županije, srednje veličine te proizvodno i izvozno orijentirani.
U Sjeverozapadnoj regiji, kao glavnom segmentu tržišnog djelovanja, očekuje se u skorije vrijeme postupno oživljavanje gospodarskih procesa, postupni izlazak iz krize te jačanje postojećih poduzeća proizvodnih djelatnosti i izvoznika, daljnja inozemna ulaganja, nove poslovne zone, pa su to i ciljani segmenti na koje će se usmjeriti poslovanje Sektora poslovnog bankarstva. Kreditna politika prema gospodarstvu u 2010. godini temelji se, između ostaloga, na korištenju subvencioniranih namjenskih HBOR-ovih linija za poticanje razvoja malih i srednjih poduzetnika, na uključivanju u mjere gospodarskog oporavka na razini države kroz programe i modele Vlade, na sudjelovanju na aukcijama te uključivanju lokalne i nacionalne garancijske agencije kao i na subvencioniranim kreditima ministarstava. Posebno se to odnosi na praćenje izvoza i izvoznih poslova postojećih izvoznika naše osnovne regije kao pomoć u izlasku iz krize te kvalitetno kreditiranje i poticanje rasta klijenata koji svoju aktivnost ponajprije ostvaruju u proizvodnji.