26
BANKARSTVO
BANKARSTVO U SREDIŠNJOJ EUROPI
Začarani krug se nastavlja Jučer je trebalo spašavati banke, a sada se čini kako će trebati spašavati državne financije. EU je osnovao poseban fond za intervencije te vrste, a potrebna sredstva mogu biti namaknuta samo novim opterećenjem gospodarstva i stanovništva. Stoga se čini kako je sadašnji pritisak na EU i euro samo drukčije izražavanje financijske krize Značajno su povećani makroekonomski rizici, na koje se naslanjaju oni financijski
dr. Žarko Primorac NAKON DRAMATIČNE PROŠLE GODINE činilo se kako je najgore prošlo. Dosta ekonomskih pokazatelja upućivalo je na početak oporavka u zemljama Središnje Europe. Većina zemalja regije izlazila je iz recesije; najgore krize u nekima od njih, kao što su primjerice Mađarska i baltičke zemlje, bile su za nama; bruto domaći proizvod u većini zemalja zahvaćenih recesijom počeo je rasti; živnuli su trgovina, izvoz, burzovni indeksi. Bankarstvo se držalo relativno dobro, premda su mnogi procesi i u tom sektoru upućivali na to da mogu doći nove nevolje.
U cjelini, činilo se kako je najgore izbjegnuto te da je započeo oporavak. A onda je došlo do novog udara: zaprijetila je grčka dužnička kriza; tmurni oblaci se gomilaju nad još nekoliko zemalja dugogodišnjih članica Europske unije; uzdrmao se euro - nesumnjivo najuspjeliji projekt te integracije; ljutite poruke su upućivane iz europskih središnjica na adrese nekih mediteranskih prijestolnica. Strah se počeo vraćati na velika vrata. Živci financijskog tržišta, ali ne samo njega, ponovno su bili napeti do te mjere da je neoprezan nalog jednog anonimnog brokera doveo gotovo do potpunog urušavanja međunarodnog financijskog sustava.