18
BANKARSTVO
Valutna struktura imovine bankarskog sektora 80 70 60
67 61
56
struktura u %
50
54
50
40
39
35
30
29
28
20 10 0
19 14
2005.
11
9
2006.
2007.
Kunski krediti s valutnom klauzulom Kunski krediti
12
15
2008.
9/2009.
Krediti u stranoj valuti
Izvor: HNB, Financijska stabilnost 4/2010
jer će one, kao i drugi dijelovi privrede, zasigurno osjetiti negativne konzekvence. Iako se ne može zagovarati smanjivanje bankarske osjetljivosti na rizike, može se postavljati pitanje koji su rizici primarni i veći. Je li, drugim riječima, bolje smanjivati kreditiranje i ugrožavati poslovni ciklus u gospodarstvu, a time odlagati izlazak iz recesije, ili dubljim racionalizacijama poslovanja u bankarstvu smanjivati troškove i kamatne stope, manje inzistirati na visokim prihodima u fazi recesije i krize, a uz to ohrabrivati gospodarske subjekte da razvijaju zdrave programe. Ovaj drugi scenarij čini se razumnijim u sadašnjoj situaciji. Posebnu
ulogu naše bi banke morale odigrati na planu smanjivanja rekordne nelikvidnosti koja, jednostavno rečeno, guši gospodarski život. Lani su banke više ulagale u državne papire, financirale državnu potrošnju, jer su tako više zarađivale, ali se i manje izlagale kreditnim rizicima. Takva poslovna filozofija je i danas dominirajuća. Međutim, postavlja se pitanje: je li takva strategija, u uvjetima krize i recesije, najbolji izbor na dugi rok? Negativne stope rasta depozita Ako se, makar i površno, analiziraju predviđanja za iduće godine dolazi se do dosta upozo-
ravajućih zaključaka. Tako renomirani izvor kao što je Global Stability Report procjenjuje kako će krediti u domaćim bankama rasti u 2010. godini za 3,4 posto, a u 2011. za 4,8 posto u odnosu na prethodne godine. Samo radi komparacije, isti izvor procjenjuje kako će krediti u istom vremenskom razdoblju u nekim drugim zemljama rasti po sljedećoj dinamici: Bugarska 3,5 i 7,5 posto, Rumunjska 7,5 i 9,5 posto, Češka 7,5 i 11 posto, Slovačka 8,1 i 11 posto, Slovenija 3,9 i šest posto, Srbija 6,2 i 7,3 posto. Razlike su vidljive - očekivana dinamika porasta kreditne aktivnosti hrvatskih banaka značajno je niža od one u susjednim zemljama. Samo po sebi je razumljivo kako je rast kredita ovisan o dinamici ekonomskog oporavka. Međutim, mora se postaviti i obrnuto pitanje: što će se događati ako, zbog nedovoljnog kreditiranja, gopodarska aktivnost bude dalje stagnirala? I u kretanju pasive bankarskih bilanci mogu se uočiti slične tendencije kao i na aktivnoj strani. Ukupni rast bankarskih depozita u 2009. godini bio je negativan - 0,1 posto. Prema tom pokazatelju, Hrvatska je rijetka zemlja u tranzicijskom krugu; negativne stope rasta depozita ostvarile su još samo banke u Slovačkoj (-8,9 posto) i Latviji (-0,9 posto). Strukturno gledano, depoziti privrede smanjeni su za sedam posto, a depoziti stanovništva su porasli za oko 4,5 posto na godišnjoj razini. Prema procjenama za nadolazeće godine, hrvatske banke će biti nešto aktivnije: depoziti bi trebali rasti po stopi od 2,5 posto u ovoj i 4,2 posto u idućoj godini. Kao i kod procjena o rastu kreditiranja, i očekivani rast depozita u