15
BANKARSTVO Nastupajuća turistička sezona, ako bude zadovoljavajuća, mogla bi donijeti kratki pozitivni predah, ali strukturni ekonomski problemi ostaju čekati jesen. Zato bi ljetni polet i optimizam trebalo iskoristiti da se Program oporavka kompletira i počne stvarno provoditi. Bez upotpunjavanja Programa mjerama za otklanjanje strukturnih nesklada neće biti moguće svladati najgoru krizu od uspostavljanja hrvatske državnosti. Zbog toga se stanje bankarskog sektora može procjenjivati samo u okvirima ukupnog ekonomskog stanja zemlje i funkcioniranja njena gospodarstva.
Udio financijskog sektora i bankarstva u BDP-u Hrvatske 137,8
116,2
120 107,5
Udio u postocima (%)
100
Bankarskoj stabilnosti prijeti porast udjela loših kredita u ukupnim kreditima
78,1
80
Državna riznica - glavni korisnik kredita Premda je takva bila i prošla 2009. godina, čini se kako treba opreznije procjenjivati kvalitativne pokazatelje poslovanja bankarstva. Lani je bankarska aktiva rasla po stopi od 2,30
76,7
60 40 23,3
21,9
20
U javnosti, pa i u stručnim krugovima prevladava stajalište kako je hrvatsko bankarstvo stabilno i dobro kapitalizirano. Takva ocjena mogla bi se prihvatiti na temelju dosadašnjeg funkcioniranja sektora, a posebice u usporedbi s bankarstvima zemalja u okruženju. Dosadašnji tijek financijske krize hrvatske banke su relativno dobro svladale. Doduše, u vrhu svjetske financijske krize - u jesen 2008. godine - zaprijetila je opasnost od povlačenja depozita iz banaka, koja je umirena povećavanjem cenzusa osiguranih štednih uloga. Nakon toga, vidljivih znakova krize nije bilo: bankarski sustav je, uglavnom, zadovoljavajuće funkcionirao.
151,5
0 2008.
2009.
udio bankarstva u financijskom sektoru udio nebankarstva u financijskom sektoru
udio bankarstva u BDP-u udio financijskog sektora u BDP-u
Izor: HANFA
posto, koja je nekoliko puta niža od ostvarene godinu dana ranije. U istom razdoblju, aktiva svih velikih banaka osim Raiffeisena (- 2,16 posto) i Hrvatske poštanske banke (- 4,75 posto) rasla je po približno istim, uglavnom vrlo niskim, stopama. Ako se uzme u obzir da je BDP zemlje opao za punih 5,8 posto, ukupan porast bankarske imovine čak može izgledati zadovoljavajuće. Međutim, malo dublja analiza upozorava na značajne probleme: bankarski krediti porasli su za samo 1,80 posto, i to državi za 23,72 posto, gospodarstvu za 3,15 posto, dok su krediti stanovništvu smanjeni
za 2,44 posto. Takav raspored bankarskog kreditiranja ukazuje na činjenicu da je državna riznica bila glavni korisnik ukupnog porasta kredita u zemlji. Gotovo jedna četvrtina povećanja kreditne mase, koju je Hrvatska narodna banka oslobodila smanjivanjem stope obvezne rezerve, završila je u financiranju javne potrošnje. Kao veoma nepovoljnu činjenicu treba još jednom istaknuti minimalan rast kredita privredi i negativnu stopu rasta kredita stanovništvu. Jednostavno govoreći, ne može doći do oporavka gospodarstva ni izvlačenja iz recesije realnog sektora bez zadovoljavajućeg
Struktura imovine financijskog sektora u Hrvatskoj 0,5 6,0
100% 95%
0,5 6,3
90%
2,9 1,8
3,7 1,8
85%
5,2
5,1
2,0 3,1
80%
0,5
0,5
1,8
1,8
6,9
7,0
7,5
6,8
4,2 1,6
4,4 1,4
5,0
5,1
4,8 1,4
6,2 1,3
5,6
5,7
2,2
2,8
76,7
75,4
5,5
7,9
75% 81,5
70%
78,8
76,3
73,5
65% 60%
2004. Banke
2005.
Investicijski fondovi
2006. Osiguranja
Štedionice
2007. Mirovinski fondovi
Izvor: ECB - Occasional Paper Series No. 95/September 2008.; HNB: Financijska stabilnost 4/2010
2008. Leasing
2009. Ostalo