42 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Privredni vjesnik
“Puno naših gospodarstvenika ima obrazovanje, ali nedostaje im odgoja; moramo odgajati ljude da kada se nešto naruči, to se onda mora i platiti.” Damir Šajatović, Nezavisna auto mreža DAmIr ŠAJAtOVIć, DIrEKtOr tVrtKE NEzAVISNA AUtO mrEžA, SESVEtE
Ove godine jednostavno nije bilo kupaca Kako bi se u ovom našem sektoru, a to je prodaja rabljenih automobila, situacija pomaknula na bolje, očekujemo, naravno, da se financijske institucije uključe u cijelu priču Ova godina dobrih strana gotovo da i nema. Potencijal tržišta bio je jako slab, kupaca jednostavno nije bilo. Mi kao sektor shvaćamo te probleme, jer jednostavno novca nema, a oni koji imaju volje potrošiti za drugi automobil strahuju od budućnosti. Od 2015. godine očekujemo da će biti bar mrvicu bolja, ali moramo ipak reći da se sada radilo o prelaznom razdoblju od ulaska u Europsku uniju, jer se od 1. srpnja 2013. puno toga promjenilo. Novi zakoni su doneseni, a mi nismo imali dovoljno vremena da ih primijenimo ili da se prilagodimo. Također moram reći da institucije koje su nam to trebale pojasniti, nisu to napravile. Izuzetak je inicijativa HGK-a kada smo imali kontakte s ljudima iz Carinske uprave, i ovom prilikom ih moram pohvaliti jer su nam upravo oni razriješili neke dvojbe kad su u pitanju bile nove trošarine.
Kako bi se u ovom našem sektoru, a to je prodaja rabljenih automobila, situacija pomaknula na bolje, očekujemo, naravno, da se financijske institucije uključe u cijelu priču. S druge strane, potrebno je educirati i građane. Mnogi nisu ni svjesni što znači upustiti se u neki kredit, odnosno ići u bilo kakve investicije. Također, puno naših gospodarstvenika ima kvalitetno obrazovanje, ali na žalost nedostaje im odgoja; moramo odgajati ljude da kada se nešto naruči, to se onda mora i platiti. Mora posto-
U ovoj djelatnosti je 2009. bilo zaposleno 40.000 ljudi, a sada ih je oko 15.000 jati poslovni odgoj kojega je potrebno podići na višu razinu. Naravno, tu očekujemo pomoć HGK-a, ali se u taj proces moraju uključiti svi, ne samo gos-
podarstvenici. Treba raditi na suzbijanju crnog tržišta; u Hrvatskoj je 3100 tvrtki koje se bave trgovinom rabljenim automobilima. Samo za usporedbu, u ovoj djelatnosti je 2009. godine bilo zaposleno 40.000 ljudi, a sada ih je negdje oko 15.000 ova branša je uslijed krize desetkovana. Pala je frekvencija novca i radnih mjesta, a ono što očekujemo od države je upravo suzbijanje crnog tržišta. Poslove vezane uz autoindustriju teško je financijski pratiti i treba biti veliki umjetnik kako bi se u ovoj teškoj situaciji to uopće isplatilo. Velika je konkurencija tog sivog tržišta, oko 60 posto unosa rabljenih vozila u Hrvatsku je pojedinačnog tipa. Od tih 60 posto sigurno nisu pojedinačno došli na carinu prijaviti trošarine, to radi netko za njih, a taj netko nije pravna osoba. Crno tržište sada buja. Vozilo koje u Europi košta desetak tisuća eura, u Hrvatskoj je skuplje oko 1000
eura. Ako, pak, sami uvozite, onda je jeftinije 500, 600 eura. Zašto je to tako? Zato što mi, pravne osobe, plaćamo PDV, naknadu za zbrinjavanje otpada po kilogramu težine i pet posto
prijenosa od svake preprodaje. Očekujemo da u ovom slučaju reagira država kako bi suzbila crno tržište, i neka ne ide s represijom na legalne uvoznike, jer oni onda mora-
ju ići u sivilo, a to ne idu svojom voljom nego zato što ih životne potrebe za očuvanjem radnih mjesta i poslovanja tjeraju na to.
IVAN BIžANOVIć, VLASNIK tVrtKE LIKA NEKrEtNINE, OtOČAc
trgovalo se jako malo, kupci uglavnom stranci Najveći problem koji se može osjetiti u cijeloj Hrvatskoj je česta promjena zakona, ta jedna pravna nesigurnost, razne kočnice od strane politike i korupcija U našem sektoru - sektoru nekretnina - ova godina bila je relativno loša. Nije ispunila naša očekivanja. Jako se malo trgovalo i to su većinom bili strani kupci i strani investitori. Najveći problem koji se može osjetiti u cijeloj Hrvatskoj je česta promjena zakona, ta jedna pravna nesigurnost, razne kočnice od strane politike i korupcija. To su
tri osnovne kočnice koje strani investitori prepoznaju kao takve, a to su onda i osnovni razlozi za-
Kad se zakoni donesu, oni moraju vrijediti barem tri do pet godina što se ne ulaže u nekretninski fond.
Mislim da bi se u Hrvatskoj trebali stabilizirati zakoni, odnosno kad se zakoni donesu, oni bi morali vrijediti barem tri do pet godina. Ipak, da bi se ukupna situacija poboljšala, potrebno je otvarati radna mjesta. To je jedini zamašnjak u privredi, ali i u ovom našem nekretninskom biznisu. Jako je puno nekretnina koje stoje i nemaju se
kome prodati. Razlog stagnacije trgovanja nekretninama je jednostavan, a najlakše ga je opisati kao
zatvoreni krug: ljudi ne rade ili ako rade ne primaju plaće ili su na minimalcu, a ako je tako, onda banke ne odobravaju kredite i nekretnine se ne kupuju. Taj začarani krug trajat će ne samo iduću godinu već najmanje dvije do tri godine. Teško je očekivati neku pomoć države, kad je u pitanju aktiviranje tržišta nekretninama,
jer ona tu nema što pomoći. Situacija je takva da su i POS-ovi stanovi koji se nude po cijeni od 850 do 900 eura ili 1000 eura po kvadartu, cjenovno isti kao i većina ostalih nekretnina. Moram zaključiti da nema neke velike pomoći, u stvari najveća pomoć je zapošljavanje, ne samo mladih ljudi nego cijelog pučanstva.