38 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015.
Privredni vjesnik
“ Naravno da smo trebali ući u EU, ali neke odluke trebamo donositi samostalnije i ne slušati bez pogovora sve što nam se servira.” Ivan Miloloža, Munja NEdJELJKO PINEzIć, dIrEKtOr tVrtKE QuANArIuS, KrK
tONČI gLAVINA, SuVLASNIK I ČLAN uPrAVE tVrtKE EKLAtA, SPLIt
Izuzetno dobra godina
zanemareni obrti te srednje i ma
Za nas je ova poslovna godina bila izuzetno dobra. Mi smo u trendu i primjećujemo sve veću potražnju za obiteljskim smještajem ne samo na obalnoj crti i u razvikanim ljetnim destinacijama nego i u većim gradovima i na kontinentu. Obiteljski smještaj omogućuje smještaj turista u svim dijelovima Hrvatske. U suradnji s institucijama poput Hrvatske gospodarske komore (HGK) možemo osigurati povećanje potražnje u malim destinacijama koje su zapravo u fokusu turista koji žele upoznati sve dijelove Hrvatske. U ovom trenutku većina nas malih iznajmljivača nismo dovoljno vidljivi pa želimo u suradnji s
Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) napraviti jedinstven portal, odnosno burzu ponude obiteljskog smještaja koja bi bila vezana na web stranicu HTZ-a. Na bazi takve burze kapaciteta mogli bi se stvarati dobri preduvjeti za poslovne subjekte, turističke agencije i portale, a i zainteresirane turiste da pri planiranju putovanja po Hrvatskoj odluče koristiti obiteljski smještaj koji ima ogromne kapacitete. Jedan od naših glavnih ciljeva u idućoj godini, kada zaokružimo strukturu povezivanja obiteljskog smještaja, jest taj da pokrenemo unutarnji promet 250.000 ljudi koji djeluju u 60.000 tvrtki i obrta obiteljskog smješta-
gospodarska politika (ako je uopće možemo tako nazvati) svela se na pom gospodarstvo te kroz neke kozmetičke promjene fingira nekakva strategija
ja, što je veliki tržišni potencijal. Možemo ponuditi atraktivna putovanja u jesen u unutrašnjost Hrvatske onima s mora, a u predsezoni možemo isto to ponuditi u suprotnom smjeru. Ako uspijemo mobilizirati taj potencijal i još tome pridodati razmjenu hrane i drugih dobara iz unutrašnjosti prema moru i obrnuto, bit će to veliki uspjeh.
IVAN MILOLOžA, PrEdSJdNIK uPrAVE tVrtKE MuNJA, zAgrEb
budimo realni, ne očekujmo rast Naše poduzeće prošlu je godinu doživjelo strašan udarac. Zbog rata u Ukrajini, a zatim zbog sankcija i kontrasankcija između Europske unije i Rusije zaustavljeni su nam poslovi koje smo razvijali u tim zemljama. Pretrpjeli smo veliku štetu. Poslovi s Ukrajinom i Rusijom predstavljaju gotovo 40 posto prodaje našeg poduzeća i svatko tko se bavi biznisom može jasno zamisliti kako se to razorno odražava na naše poslovne aktivnosti. I pri tome za našu djelatnost nisu predviđene nikakve kompenzacijske mjere. Nije nam se javio nitko iz naše gospodarske diplomacije da nas pita u kakvoj smo situaciji i kako nam može pomoći. Kod nas se puno riječi u javnosti troši o mnogim stvarima, pa tako i o gospodarskoj diplomaciji, ali se na tome baš previše ne radi.
Bez odgovora su ostali naši prijedlozi i drugim državnim institucijama. Unatoč svemu tome, nastojali smo krajnjim snagama zadržati razinu zaposlenosti, jer u našoj struci nije lako ponovo naći dobre radnike ako ih jednom izgubite. Osim Ukrajine, određeni udar na naše poslovne aktivnosti došao je i zbog izlaska iz Cefte. S druge strane, ulazak u punopravno članstvo EU-a nije nam previše značio u gospodarsko-poslovnom smislu. I ranije smo mi, a i drugi hrvatski poduzetnici, na zajednič-
kom europskom tržištu poslovali manje-više bez ograničenja. Naravno da smo trebali ući u EU, ali neke političke i gospodarske odluke trebamo donositi samostalnije i ne slušati bez pogovora što nam se servira. Velike promjene ne očekujem. U izbornim godinama ionako nema veli-
udar na naše poslovne aktivnosti došao je i zbog izlaska iz Cefte kih promjena i reformi. Bit će dobro ako zaustavimo daljnji pad gospodarske aktivnosti. Nisam pesimist, ali ako realno sagledamo situaciju, ne možemo očekivati snažniji rast gospodarstva ni u idućoj godini.
Ova 2014. godina je bila izazovna i teška. Stanje u gospodarstvu se mijenjalo, ali nažalost opet na gore. Nastavio se trend gospodarske stagnacije i pada BDP-a i svi ekonomski pokazatelji upućuju na to da nas, nažalost, vrlo slična situacija, pa možda čak i gora čeka u 2015. Već godinama gledamo istu sliku: gospodarska politika (ako je uopće možemo tako nazvati) svela se na poticanje i pomoć velikim tvrtkama i vrlo loš pokušaj da se javnim investicijama potakne gospodarstvo te kroz neke kozmetičke promjene fingira nekakva strategija i ideja. Obrti, malo i srednje poduzetništvo, koji čine više od 90 posto ukupne gospodarske aktivnosti, potpuno su zanemareni i zapostavljeni. Konstantne promjene u poreznom sustavu, vrludanje ideja i sporadični pokušaji bez jasne vizije i strategije rezultirali su stagnacijom gospodarstva te odustajanjem od ulaganja u razvoj kako domaćih investitora tako i stranih. Jedna stvar u gospodarskoj politici
koja uvijek i nedvojbeno signalizira da ne postoji ideja, strategija i u konačnici elementarno razumijevanje ekonomije, je priča o velikima stranim investicijama. Ako domaći poduzetnik ne vidi priliku i razlog da na vlastitom tržištu investira i širi svoju gospodarsku aktivnost, pa naravno da je onda ne vidi ni strani investitor. Svi se mi hrvatski poduzetnici hvatamo za glavu kada slušamo famu o tobožnjim velikim stranim investicijama, jer upravo tada znamo da se u gospodarskoj politici u dogledno vrijeme ništa neće promijeniti. Hrvatsko gospodarstvo je tu gdje jest najvećim dijelom zbog sustavnih problema i propusta te nedostatka vlastite gospodarske politike. Ukoliko sustavno ne promijenimo gospodarsku politiku, čak i kada statistički izađemo iz krize i zabilježimo kakav-takav rast BDP-a, to će biti naš maksimum. A u tim okolnostima ništa se značajnije neće promijeniti kako u gospodarstvu tako i u kućnim budžetima naših građana. Jedino
sustavno rješenje su ozbiljne reforme, ali ne reforme na način o kojima se u medijima i javnosti priča. Nama treba promjena paradigme. Reforma ne znači nužno masovna
Svi se mi hrvatski poduzetnici hvatamo za glavu kada slušamo famu o tobožnjim velikim stranim investicijama otpuštanja radnika. Reforma znači sustavnu promjenu načina vladanja i poslovanja čiji je cilj efikasnost i konkurentnost. Povući ću jednu paralelu i objasniti navedeno kroz jedan dobar primjer dugoročnog planiranja i razvoja jedne gospodarske grane – turizma. Iako će se profesori na fakultetima buniti i reći kako turizam nije gospodarska grana već gospodarska djelatnost, kako drugačije klasificirati djelatnost koja čini 17 posto BDP-a?! Kroz nekoliko godina očekujem da će turizam činiti