12 POSLOVNA OČEKIVANJA 2015. nastavak sa str. 10
oko 16 posto tvrtki više ili puno više počelo financirati vlastitim sredstvima. Povećanom korištenju vlastitih sredstava prvenstveno su se okrenule građevinske, srednje velike tvrtke i pružatelji usluga, dok su ih malo manje koristile tvrtke s područja Jadranske Hrvatske. Fondove EU-a dosadašnji korisnici, njih oko 54 posto, koristili su i tijekom 2014. godine s time da je broj onih koji su bitno smanjili korištenje ovih sredstava s prošlogodišnjih 22 posto porastao na oko 32 posto, tako da je općenito alokacija ovih sredstava tijekom 2014. godine bila malo manja nego prethodne godine. Tome su ponajviše pridonijele velike tvrtke kod kojih je, uz 54 posto kompanija koje su podjednako nastavile koristiti ova sredstva, njih oko 39 posto tijekom 2014. godine odlučilo ova sredstva koristiti puno manje. I u grani građevinarstva je bila podjednaka situacija, gdje je oko 56 posto građevinara nastavilo u podjednakom volumenu alocirati ova sredstva, ali ih je istovremeno osjetno reduciralo oko 38 posto. I u većini ostalih grupa, ako je i zabilježena promjena u korištenju EU fondova, ona je prvenstveno bila u smislu njihovog smanjenja. Korištenje sredstava iz kredita banaka tijekom 2014. godine nastavila je većina od oko 76 posto ispitanika, ali nastavio se i dosadašnji trend smanjenja alociranja ovih sredstava, jer ih je oko sedam posto anketiranih gospodarstvenika koristilo malo manje, a oko osam posto čak puno manje nego 2013. godine. Anketa pokazuje da je većina nastavila kontinuitet korištenja ovih sredstava, ali i da raste postotak onih koji puno manje koriste kredite banaka, pa je u industriji to oko 24 posto anketiranih tvrtki, kod građevinara to je oko 19 posto, a kod malih tvrtki oko 18 posto. Ukupno, anketa pokazuje da je ovogodišnje korištenje kredita banaka bilo u prošlogodišnjim okvirima ili možda malo manje od toga.
S obveznicama i dionicama je tijekom ove godine situacija bila vrlo slična situaciji s kreditima, osim što je trend smanjenja bio izraženiji. Oko 79 posto nastavilo je koristiti ova sredstva kao i prethodne godine, a oko 19 posto ih je bitno reduciralo tijekom 2014., tako da je ukupno korištenje ovih sredstava tijekom godine malo smanjeno. Smanjenje korištenja ovih sredstava zabilježeno je ove godine u svim grupama, a najveće smanjenje zabilježile su tvrtke Jadranske Hrvatske među kojima je nastavljen prošlogodišnji trend smanjenja, pa je tako ove godine sa 52 na 42 posto spao udio kompanija koje su nastavile podjednako koristiti ova sredstva, a sa 47 na čak 57 posto narastao je udio kompanija koje su odlučile ova sredstva osjetno smanjiti. Slijedi grana trgovine gdje se prošle godine 77 posto kompanija financiralo ovim sredstvima u podjednakom iznosu, dok se ove godine obveznicama i dionicama podjednako financiralo oko 50 posto trgovaca. Istovremeno je postotak onih koji će smanjiti korištenje ovih sredstava s oko 17 porastao na oko 40 posto. Postotak financiranja iz drugih izvora tijekom 2014. u odnosu na 2013. godinu porastao je sa 71 posto na oko 78
Puno većoj neto dobiti u 2015. nada se manje od pet posto kompanija posto kompanija koje su ovaj izvor nastavile koristiti u približno jednakom volumenu, dok je za oko tri postotna poena smanjen udio onih koji su više koristili ova sredstva. S obzirom na činjenicu da je oko 19 posto kompanija koje su malo manje ili puno manje koristile druge izvore financiranja, možemo zaključiti da je njihovo korištenje tijekom 2014. ukupno bilo malo manje nego u 2013. godini. Najveće smanjenje financiranja iz
Privredni vjesnik
Koji su prioriteti? Sedam prioriteta je vrlo tijesno posloženo u samom vrhu. Iako je svaka od sedam odluka ponuđenih kao prioritet među sudionicima pronašla svoje zagovornike, ni jedna od njih nije apsolutni favorit. Isto pitanje koristimo već nekoliko godina, a odgovori se ove godine donekle razlikuju. I dok su zadnjih nekoliko godina gospodarstvenici prvim prioritetom smatrali rješavanje pitanja nelikvidnosti, nakon toga smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu (ta su dva odgovora uvijek bila na prva dva mjesta), na prvom mjestu prioriteta po ovogodišnjem istraživanju nalazi se potreba osiguranja jeftinijih poduzetničkih kredita. Drugo mjesto pri-
palo je potrebi znatnog smanjenja državne administracije, a treću poziciju zauzela je uvijek prisutna potreba smanjivanja poreza i doprinosa na radnu snagu. Iako je vidljivo da je riječ o malim razlikama, četvrti prioritet, po postotku osvojenih glasova, je ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja. Rješavanje nelikvidnosti je stalno prisutan problem, ali gospodarstvenici smatraju da je za njihov opstanak i rast te razvoj potrebno učiniti nešto drugo, a ne samo riješiti nelikvidnost. Za primijetiti je da privlačenje inozemnih investicija, kao put za izlazak iz krize, kroz godine u PV-ovom istraživanju gubi zagovornike, pa je ove godine zauzelo
posljednje mjesto na listi prioriteta za 2015. i time smijenilo dugogodišnjeg ‘posjednika’ zadnje pozicije opciju ograničenja trajanja sudskih postupaka kod stečaja. Gledano po grupama, velike tvrtke, Kontinentalna Hrvatska i pripadnici 400 najboljih najprioritetnijim smatraju osiguravanje jeftinijih poduzetničkih kredita; prerađivačka industrija i male kompanije bi se najradije riješile viška državne administracije, a pružatelje usluga i tvrtke srednje veličine najviše tište porezi i doprinosi na radnu snagu. Tvrtke s područja Jadranske Hrvatske, građevinarske i trgovačke kompanije još uvijek prioritetnim smatraju problem nelikvidnosti.
Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2015. godini ? 20,15% 19,69% 18,56%
14,28%
jeftiniji poduzetnički krediti
znatno smanjivanje državne administracije
drugih izvora zabilježeno je u trgovini, gdje je oko 32 posto sudionika ankete puno manje koristilo druge izvore financiranja, a slijede građevinari gdje ih je ova sredstva tijekom 2014. godine malo manje koristilo 43 posto, a puno manje 12 posto sudionika ankete. U ostalim grupama također je mahom zabilježeno smanjenje korištenja drugih izvora financiranja tijekom 2014. godine. Izvoz ostaje prioritet I dok bi se uvoz trebao zadržati u granicama prošlogodišnjeg s iznimkom uslužnog sektora koji namjerava smanjiti uvoz, izvozni planovi prerađivačke industrije, srednje velikih tvrtki i pružatelja usluga najavljuju povećanje, a većina ostalih grupa planira ostvariti približno
smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu
jednake izvozne rezultate u 2015. godini. Poslovni plan nekolicine velikih tvrtki za 2015. godinu u trgovačkoj branši mogao bi utjecati na smanjenje izvoza cijele grane, a sličan scenarij proizlazi i iz izvoznih planova tvrtki s područja Grada Zagreba. Prema navedenim projekcijama sudionika ankete, za očekivati je da gospodarstvo u 2015. godini ostvari podjednak izvoz, sa željom da bude veći. No, za to treba smanjiti uvoz, a kako su tu slični planovi, da se zaključiti da će pokrivenost uvoza izvozom ostati ista. Nešto bolju pokrivenost očekuje prerađivačka industrija, a nešto lošiju tvrtke s područja Grada Zagreba, dok uz mala odstupanja podjednaku pokrivenost uvoza izvozom planiraju
rješavanje nelikvidnosti
15,10% 12,22%
ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja
ostvariti ostale grupe. Prihod od izvoza u 2015. godini trebao bi ostati u ovogodišnjim okvirima. Naravno, uz uvjet da tvrtke koje najavljuju manje ili veće povećanje ostvare svoj plan (tako planira oko 38 posto većinom srednje velikih kompanija), te da oni koji planiraju smanjenje izvoznih prihoda ne prebace svoj plan (tako planira oko 44 posto mahom velikih kompanija). Analiza uvoza za 2014. godinu pokazuje da je on u odnosu na 2013. godinu bio otprilike jednak ili malo manji. U ukupnoj ocjeni sudjeluje 52 posto kompanija koje su ostvarile malo manji uvoz, 28 posto ih je imalo podjednak, a oko 16 posto malo veći uvoz nego 2013. godine. Malo povećanje uvoza u odnosu na
privlačenje inozemnih investicija
prethodnu godinu ostvarile su uslužne tvrtke, prerađivačka industrija i tvrtke srednje veličine, dok su u otprilike istim uvoznim gabaritima ostale male tvrtke. Malo smanjenje uvoza u istom razdoblju ostvarile su male tvrtke, Kontinentalna Hrvatska i kompanije s područja Grada Zagreba. Osjetnije smanjenje uvoza ostvarile su građevinske tvrtke, pripadnici Grupe 400, velike tvrtke, Jadranska Hrvatska, a ponajviše je uvoz smanjila trgovačka branša predvođena većinom velikim igračima iz svojih redova. Izvozni rezultati su, na žalost, ostali u granicama prošlogodišnjih, ali je njihova struktura malo drukčija. Uz 49 posto kompanija koje su imale malo manje izvozne rezultate i oko 17 posto onih koji-