81
ANALIZA
Udio kredita u BDP-u STANOVNIŠTVO TRGOVAČKA DRUŠTVA UKUPNO PRIVATNI SEKTOR UKUPNO SVI
Struktura pasive poslovnih banaka (glavne komponente)
2001. 18,2 23,1
2002. 23,8 25,9
2003. 27,7 24,9
2004. 30,4 24,8
2005. 34,0 26,8
2006. 38,2 31,2
2007. 41,1 31,4
2001. Devizni depoziti Kapitalski računi
2005. 50,4 Devizni depoziti 17,9 Inozemna pasiva
41,3
49,7
52,6
55,2
56,1
69,4
72,5
Inozemna pasiva
44,0
53,8
57,4
59,9
67,0
75,9
79,1
Depozitni novac
Izvor: HNB, DZS, HGK
Štedni i oročeni depoziti Depoziti središnje države Krediti primljeni od središnje banke
15,3 Kapitalski računi
2007. 34,0 Devizni depoziti 26,3 Inozemna pasiva i oročeni 12,8 Štedni depoziti
16,0
i oročeni 10,6 Štedni depoziti
11,0 Kapitalski računi
15,8
7,2 Depozitni novac
10,4 Depozitni novac
12,5
središnje 4,0 Depoziti države primljeni od 0,0 Krediti središnje banke
30,7 19,4
središnje 3,6 Depoziti države primljeni od 1,7 Krediti središnje banke
4,0 1,2
Izvor: HNB, HGK
i depozitni novac, ali dovoljno da se njegov udio u ukupnoj pasivi također poveća. Najveća promjena u dinamici je ostvarena kod kretanja deviznih depozita čija se vrijednost uvećala na godišnjoj razini za 16,8% što je najveći godišnji rast unatrag šest godina. Uzevši u obzir čiste devizne komponente pasive (devizni depoziti i inozemna pasiva), vidljivo je kako se njihov udio i dalje smanjuje: sa 54% iz 2006. godine, pao je na 50% u 2007. godini. S druge strane, udio inozemne aktive u ukupnoj aktivi poslovnih banaka, koji se značajno smanjivao posljednjih godina, u 2007. godini je neznatno porastao sa 13,2% na 13,8%. Najznačajnije stavke u strukturi aktive poslovnih banaka i dalje ostaju potraživanja od privatnog sektora, čiji je udio krajem 2007. godine dosegao rekordnih 61,1% ukupne aktive. Pritom je udio potraživanja od stanovništva povećan za 1,6 strukturnih bodova, dok je udio potraživanja od sektora trgovačkih društava neznatno smanjen (za 0,4 strukturna boda). Popratni efekt mjera monetarnih ograni-
čenja se reflektirao kroz znatno povećanje potražnje za kunama (odnosno veći nerazmjer ponude i potražnje za kunama) što je rezultiralo rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu. Kratkoročno je na manju ponudu kuna na tržištu utjecala i javna ponuda dionica T-HT-a u drugoj polovini rujna. HNB je u znatnoj mjeri u najvećem dijelu godine udovoljavao pojačanoj potražnji za kunama izdašnim tjednim redovitim repo obrnutim aukcijama koje su bile glavni tok kreiranja likvidnosti. Ukupno je održano njih 49 na kojima je emitirano 164,4 milijarde kuna, znači prosječno oko 3,4 milijarde kuna po održanoj aukciji, što je čak 3,2 puta više nego prethodne godine. Pritom je repo stopa bila stabilna na 3,5% sve do zadnja dva mjeseca. Tada je, uz izostanak nekoliko aukcija i znatni iznos neprihvaćenih ponuda na aukcijama koje su održane, repo stopa varirala od 3,6% do 4,1%. Naime, središnja banka je, u okolnostima rasta inflacije, odlučila prekinuti dotad siguran, obilan i sa stalnom kamatom izvor kratkoročne likvi-
Struktura aktive poslovnih banaka (glavne komponente)
Inozemna aktiva Potraživanja od stanovništva Potraživanja od središnje i lokalne države Pričuve kod HNB-a Izvor: HNB, HGK
Obrnute repo aukcije HNB-a
2005. od 30,1 Potraživanja stanovništva od trgo23,0 Potraživanja vačkih društava
2007. od 30,8 Potraživanja stanovništva od trgo26,2 Potraživanja vačkih društava
33,6
4,8
27,5
4,6
21,1 Pričuve kod HNB-a
16,4 Pričuve kod HNB-a
14,9
15,0 Inozemna aktiva
13,9 Inozemna aktiva
13,8
Potraživanja od 10,5 središnje i lokalne države
Potraživanja od 12,0 središnje i lokalne države
5,0 %
Repo stopa (desno)
Prihvaćeno
mil. HRK 7000,00
Ponude
4000,00
4,2
3000,00
4,0
2000,00
3,8 9,1
6000,00 5000,00
4,4
3,6
1000,00
3,4
0,00 4.1.2006. 25.1. 15.2. 8.3. 29.3. 19.4 10.5. 31.5. 21.6. 12.7. 2.8. 23.8. 13.9. 11.10. 2.11. 22.11. 13.12. 3.1. 24.1.2007. 14.2. 7.3. 28.3. 18.4. 9.5. 30.4. 20.6. 11.7. 1.8. 22.8. 12.9. 3.10. 14.11. 5.12. 27.12.
2001. Potraživanja od trgovačkih društava
dnosti kojeg su banke, računajući upravo na tu sigurnost, koristile za dugoročne plasmane. Suprotno tome, središnja banka je bila vrlo malo aktivna na deviznom tržištu održavši tek četiri devizne aukcije pri čemu je bila isključivo na strani kupca deviza, u cilju ublažavanja trenutačnih aprecijacijskih pritisaka na tečaj domaće valute. Tijekom održane četiri devizne aukcije, HNB je otkupivši 662 milijuna eura, emitirao 4,8 milijardi kuna u financijski sustav (gotovo dvostruko manje nego u prethodnoj godini). Devizne aukcije nisu češće održavane jer je tečaj kune bio izrazito stabilan na što je utjecalo znatno povećanje odobrenih kredita u kunama bez valutne klauzule te financijsko tržište na kojem forward transakcije imaju sve značajnije mjesto, a koje bolje raspoređuju sezonske pritiske na tečaj kune kroz cijelu godinu. Prosječan godišnji tečaj kune prema euru je, naime, promijenjen tek 0,2% (deprecirao) prema prethodnoj godini, što je najmanja međugodišnja promjena od kad je kuna uvedena kao nacionalna valuta.
Izvor: HNB, HGK