70
ANALIZA
Godišnje stope promjene cijene sirove nafte
HWWI indeks cijena na svjetskom tržištu (USD baza)
40,0
godišnje stope promjene
Godišnja stopa promjene cijene u USD
30,0
60,0 % 56,0
2006.
Godišnja stopa promjene cijene u kunama
20,0
2007.
50,0 40,0
10,0 30,0 20,0
-10,0 -20,0
16,0
13,4
12,3
10,4
10,0 2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Izvor: RBA, HNB, izračun HGK
0,0
obojeni metali
crni metali
sirova nafta
2007.
70,0 %
105,0
hrana
Naftni derivati
50,0
104,0
22,5
20,0 102,0
10,0
101,0
-10,0
0,0 -20,0
Izvor: DZS, HGK
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
-30,0
56,2
51,6
36,3
30,0
103,0
54,5
52,3
40,0
II
UKUPNO
poljoprivredne sirovine
Prehrana
60,0
I
13,3
Postotni utjecaj cijena prehrane na godišnji indeks potrošačkih cijena u 2007. godini
106,0
2006.
21,0
2007. godini ostvarena rekordna vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Kako je količinski uvezeno čak nešto manje tih roba (oko osam posto manje), a vrijednosno oko sedam posto više (u eurima), može se zaključiti kako je dio inflacije cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj bio uvezen. Vrijednosno, najveći porast uvoza je ostvaren kod žitarica (za oko 120%), no uz znatno povećanje uvezenih količina (za oko 103%). Kada bismo sveli vrijednosti na jedinične tone, okvirno je porast cijena uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio oko 16% s najvećim rastom cijena proizvoda mlinske industrije (CT 11), uljanog sjemenja (CT 12), pića (CT 22) te biljnih masti i ulja (CT 15) s rastom višim od 20%. U Hrvatskoj je, kao i u većem dijelu svijeta, 2007. godina bila sušna i klimatski nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju. To se odmah odrazilo na cijene domaćih proizvođača poljoprivrednih proizvoda čiji je rast značajno ubrzan u drugom dijelu godine. Tako je u zadnjih pet mjeseci pro-
Rast cijena poljoprivrednih i industrijskih prehrambenih proizvoda je postao globalni trend zabilježen u velikom broju zemalja svijeta te je bio osnovni činitelj rasta inflacije koja je dosegla višegodišnje maksimume potkraj godine. Uvozno ovisno hrvatsko tržište, u potpunosti je slijedilo takve globalne trendove. Snažniji rast inflacije započinje u rujnu i traje sve do kraja godine, kada indeks potrošačkih cijena u prosjeku raste gotovo jedan posto mjesečno. Tako je razina godišnje inflacije u zadnjem tromjesečju iznosila visokih 4,9%, pri čemu je samo u prosincu dosegla 5,8%, najvišu stopu unatrag sedam godina. No, zbog niže razine u većem dijelu godine, rast prosječne godišnje inflacije je iznosio 2,9%, najmanje u zadnje tri godine. Više od polovine rasta godišnje inflacije u zadnja četiri mjeseca bila je izravna posljedica samo rasta cijena prehrane, zbog vanjskih i unutrašnjih šokova na strani ponude. Tako statistički podaci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske pokazuju da je u
Godišnji indeks potrošačkih cijena
21,0 11,9
10,8
Izvor: HWWI, HGK
cijene nafte u kunama bio značajno niži i iznosio je samo 0,4%. Uporedo s naglim porastom cijena sirove nafte u nekoliko zadnjih mjeseci, ostvaren je i porast cijena hrane odnosno poljoprivrednih sirovina na svjetskom tržištu. Opet je, s jedne strane, riječ o visokoj svjetskoj potražnji koja stalno raste s rastom azijskih mnogoljudnih gospodarstava. S druge strane pak, došlo je do poremećaja u ponudi zbog nepovoljnih klimatskih prilika (suše) koje su možda bile jednokratne, ali mogu biti povezane i s dugoročnim poremećajima svjetske klime (globalno zatopljenje). Uz to, postoji sve veći interes svjetskih sila za biogorivima kako bi što manje ovisile o nafti i nestabilnom Bliskom istoku. Kako se biogoriva (etanol, biodizel) kao nadomjestak nafti proizvode najčešće iz kukuruza, a ponegdje i iz pšenice, ječma ili šećerne repe, to bi moglo imati dugotrajan efekt na cijenu svih žitarica zbog njihova pojačanog uzgoja u energetske svrhe na uštrb uzgoja u prehrambene svrhe. Ujedno to utječe i na cijenu mesa kroz više cijene stočne hrane.
100,0
24,8
21,0
0,0
20,3 13,8
12,8
3,4
1,7
3,2 -5,1
-4,0
I
-1,5
2,7
9,1
7,7
14,3
10,3
0,6
-1,8
-17,4 -25,4
II
Izvor: DZS, izračun HGK
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII