64
ANALIZA
PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE Prijevoz, skladištenje i veze kao djelatnost i dalje čini nešto više od šest posto gospodarstva EU27 te isto toliko zaposlenih. Oko 62% BDV-a te djelatnosti ostvaruje se u četiri zemlje: Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Francuskoj, dok prema granama te djelatnosti, najveću vrijednost stvaraju telekomunikacije i kopneni prijevoz. U Hrvatskoj ta djelatnost ima neznatno veći značaj u odnosu na EU27, odnosno čini gotovo 9% BDP-a, dok zaposleni čine isto kao u EU27 nešto više od 6% ukupno zaposlenih. Pritom najveći BDV te djelatnosti stvaraju pošta i telekomunikacije te kopneni prijevoz, a najviše zaposlenih nalazi se u kopnenom prijevozu i cjevovodnom transportu (oko 35%). U 2007. godini bilježi se nastavak kontinuiranog petogodišnjeg trenda rasta broja prevezenih putnika. Tako je u 2007. godini prevezeno 140,1 milijun putnika, što predstavlja rast od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Iako se još uvijek najviše putnika preveze cestom, na rast ukupno prevezenih putnika u zadnje dvije godine daleko najveći utjecaj ima željeznički prijevoz putnika. Naime, pored toga što je u strukturi drugi po zastupljenosti, u zadnje dvije godine željeznički prijevoz bilježi najveće stope rasta u odnosu na ostale vidove prijevoza putnika. Konkretno, prošle je godine zabilježen najbrži rast tog vida prijevoza u zadnjih desetak godina. Takva kretanja u željezničkom prijevozu te dvogodišnji trend pada broja prevezenih putnika u cestovnom prijevozu dovela su do toga da se željeznički pri-
jevoz, svojom razinom znatno približio razini cestovnog prijevoza putnika. Slijedom toga je u prošloj godini, prvi put, cestom prevezeno manje od polovine ukupno prevezenih putnika. Glavnina željezničkog prijevoza putnika obavlja se u unutrašnjem gradskom prijevozu (oko 68%) koji bilježi međugodišnji rast od 55,8% (subvencionirani prijevoz učenika i studenata kao i povećanje kapaciteta vlakova). Također raste i broj prevezenih putnika u unutrašnjem međugradskom prijevozu, ali znatno sporijom dinamikom (3,1%). Zemljopisno gledano takva su kretanja prije svega rezultat povećanog prijevoza na području Zagreba i Splita. Prošla je godina bila prva godina poslovanja restrukturiranih Hrvatskih željeznica, gdje su četiri društva (od ukupno pet) poslovala s dobiti (izuzevši HŽ-Infrastrukturu). Zračni prijevoz putnika već petnaestak godina bilježi trend rasta, a do prije dvije godine u tom su se segmentu prijevoza bilježile i najveće stope rasta. Unatoč tomu što se u zadnje dvije godine bilježi usporenija dinamika rasta broja prevezenih putnika u odnosu na prijašnje godine, promet putnika u zračnim lukama (prispjeli i otpremljeni putnici domaćim i stranim zrakoplovima) i dalje raste dvoznamenkastima stopama rasta. Određeni utjecaj na takva kretanja zasigurno ima i dolazak niskotarifnih zračnih kompanija koje bilježe uzlazni trend broja prevezenih putnika, a ne ulaze u statističke podatke. Kao i kod putnika, cesta je dominantni vid prijevoza i roba jer se tim putem još uvijek obavlja više od polovine ukupnog prijevoza roba. Cestovni prijevoz roba već šestu godinu za redom bilježi trend rasta, što
Struktura prijevoza putnika
je ujedno i najdulji trend rasta u odnosu na ostale vidove prijevoza roba. Drugi po redu u strukturi prijevoza roba jest pomorski i obalni prijevoz, koji već dvije godine za redom bilježi trend rasta. Tržište telekomunikacija u Hrvatskoj i u prošloj godini nastavlja proces liberalizacije. Kao rezultat toga dolazi do daljnjeg jačanja konkurencije i smanjivanja cijena usluga u tom segmentu gospodarstva. Kretanja u segmentu pokretnih mreža i dalje su u snažnom uzlaznom trendu. Tako se broj utrošenih minuta u 2007. povećao za 23,5%, broj odaslanih SMS poruka za 10,9% te MMS poruka za 44,6% u odnosu na prethodnu godinu. Podaci triju mobilnih operatora u Hrvatskoj pokazuju da je potkraj 2007. godine stupanj penetracije mobilnih korisnika povećan sa 100% (u 2006. godini) na 114% stanovništva Hrvatske. Uporedo s time, segment nepokretnih mreža (fiksna telefonija) i dalje bilježi silazni trend, što se vidi iz podatka da je broj utrošenih minuta u tim mrežama manji za 11,5% u odnosu na prethodnu godinu. Karakteristike mobilnog tržišta u smislu jačanja konkurencije i snižavanja cijena, slične su i na tržištu interneta. Tako je prošla godina završila snažnim rastom broja korisnika širokopojasnog interneta, gdje je zabilježeno 51,4% više korisnika u odnosu na kraj 2006. godine.
TRŽIŠTE RADA
Osnovne determinante na tržištu rada su u 2007. godini zadržale pozitivan smjer kretanja. Naime, opadajući trend broja nezaposlenih formiran u prethodne četiri godine, ne samo da je održan, već je i ubrzan, a broj zaposlenih je ostao na putanji
Broj korisnika širokopojasnog interneta na 100 stanovnika
100 % Zračni 80
18 korisnici 16
Pomorski i obalni
60
Željeznički 40
Cestovni
20
Češka
14 12
Grčka
10 Hrvatska
8 6
Mađarska
4 2
0
2004.
Izvor: DZS, HGK
2005.
2006.
2007.
0
Slovenija 2004.
Izvor: DZS, MMPI, Eurostat, HGK
2005.
2006.
2007.