040
ANALIZA
kretanja. Prvih 40 poduzetnika tog sektora ostvarilo je 65,5 posto ukupnog prihoda sektora, što ukazuje na prilično veliku koncentraciju na manji broj većih poduzetnika, posebno u proizvodnji hrane i pića. Od 40 najvećih u djelatnosti proizvodnje hrane i pića, 31 tvrtka je istodobno svrstana i među 400 najvećih u hrvatskom gospodarstvu, dok je u ostalim obuhvaćenim djelatnostima riječ o nekoliko tvrtki s takvim ostvarenjima, što znači da se u poljoprivredi i drvnoj industriji pretežno, a kod ribarstva u cijelosti, radi o srednjim i malim tvrtkama. Sektor industrije je također zabilježio smanjenje udjela u stvaranju ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva kao cjeline u usporedbi s prethodnom godinom, što je suprotno svim razvojnim ciljevima, mjerama i poticajima koji se daju upravo za brže dostizanje barem prijeratne razine industrijske proizvodnje. Naime, udjel cijelog sektora industrije u ukupnom prihodu hrvatskog gospodarstva od 23 posto u 2006. smanjen je na 22 posto u 2007. godini, ali uz povećanje udjela u broju zaposlenih. Posebno je nepovoljno što je smanjenje zabilježeno u našim tradicionalno najjačim granama, kao što su brodogradnja, energetika, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava te tekstilnoj industriji. Energetika odskače Jedina djelatnost koja odskače u sektoru za industriju je energetika, koja ovdje obuhvaća djelatnosti vađenja energetskih sirovina, proizvodnju nafte i naftnih prerađevina te opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom. Ovdje su, naime, svrstane naše najveće tvrtke, kao što su Ina, društva u sastavu HEP-a, Crosco naftni servisi, TE Plomin, INAGIP, plinare...). Udjel energetike u stvaranju ukupnog prihoda cijelog gospodarstva u 2007. bio je 7,6 posto, ali također manje nego godinu dana ranije (8,1 posto), pri čemu je bilo angažirano 3,2 posto svih radnika gospodarstva (2006. godine 3,5 posto). U cijelom industrijskom sektoru prvorangiranih 40 tvrtki po djelatnostima ostvaruje visokih 81,9 posto ukupnog gospodarstva, ali je zanimljivo da je relativno mali broj tvrtki s tih popisa uspio ispuniti kriterij ukupnog prihoda za svrstavanja na rang-ljestvicu 400 najvećih. Najveći broj takvih je u djelatnosti energetike (njih 15 od 40 prema visini ukupnog prihoda), dok je u ostalim tradicionalnim industrijskim granama uglavnom ispod 10. Iznimka je proizvodnja električne i optičke opreme gdje je 11 poduzetnika s aspekta ostvarenog ukupnog prihoda i po 10 s aspekta broja zaposlenih
i dobiti nakon oporezivanja steklo uvjete za skupinu 400 najvećih. U sektoru prometa i veza također visokih 83,4 posto ukupnog prihoda i 77,6 posto broja zaposlenih otpada na prvorangiranih 40 tvrtki, među kojima su tvrtke nastale preustrojem Hrvatskih željeznica, zatim veliki prijevoznici u cestovnom, pomorskom, riječnom, zračnom i cjevovodnom transportu, fiksni i mobilni operatori, Hrvatske pošte... Iznenađuje, međutim, da se udjel ovog sektora u ukupnom gospodarstvu također smanjio u usporedbi s prethodnom 2006. godinom (prema ukupnom prihodu od 6,4 posto na 6,1 posto i prema broju zaposlenih od 6,9 posto na 5,5 posto). I u ovim granama manje od 10 prvorangiranih 40 poduzetnika ispunjava kriterije za svrstavanje u skupinu 400 najvećih. Za razliku od ovih djelatnosti, u sektoru trgovine udjel 40 najvećih u ukupnom prihodu iznosi samo 27,4 posto ili broju zaposlenih 34,8 posto, što je rezultat znatno veće disperziranosti te djelatnosti. Inače u sektoru trgovine, koji obuhvaća i poslovanje nekretninama, zaposleno je 24,5 posto svih radnika hrvatskog gospodarstva (od toga u poslovanju nekretninama 1,7 posto), pa je sudeći prema broju zaposlenih sektor trgovine nešto jači od sektora industrije. Prema ukupnom prihodu trgovina vodi znatno više, ali prvenstveno zbog različite strukture prihoda i rashoda u odnosu na proizvodne tvrtke. Koliko je trgovina jaka u našim uvjetima pokazuje i podatak da se svih 40 najvećih tvrtki iz te djelatnosti nalazi i na rang-ljestvici 400 najvećih. U djelatnosti poslovanja nekretninama takve su samo tri tvrtke. Sektor za graditeljstvo je četvrti sektor po veličini udjela u ukupnom prihodu i broju zaposlenih gospodarstva kao cjeline (8,8 odnosno 11 posto), što je također manje nego godinu dana ranije. Koncentracija ove djelatnosti na prvih 40 tvrtki pokazuje da se u njima ostvaruje također samo 34 posto ukupnog prihoda i zapošljava 25,4 posto radnika hrvatskog gospodarstva, što znači da je velik broj srednjih i malih poduzetnika koji obavljaju ovu djelatnost. Međutim, čak 37 od prvih 40 su istodobno i u skupini 400 najvećih, što potvrđuje da osim brojnih manjih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj postoji i određeni broj zaista respektabilnih. Djelatnosti hotela i restorana, odnosno turizam, koji se u svim strategijama ističe kao jedan od temeljnih pravaca razvoja, u ukupnom gospodarstvu sudjeluje sa samo dva posto kada se gledaju ostvareni ukupni prihodi, odnosno 4,6 posto kada se gleda broj zaposlenih, što je na razini udjela koji su ostvareni i u prethodnoj 2006. godini. Ovdje je u prvorangi-
ranih 40 tvrtki skoncentrirano nešto više od trećine svih ostvarenja ove djelatnosti, a u skupinu 400 najvećih uspjelo se popeti samo njih sedam, što sve potvrđuje da se i najveći dio turističke djelatnosti odvija u manjim tvrtkama. Poduzetnička snaga županija Osiguranje ravnomjernog regionalnog razvoja cilj je svake nacionalne ekonomije, jer od toga u velikoj mjeri ovisi i daljnji ukupan razvoj zemlje. Činjenica je da u Hrvatskoj postoje veliki razvojni dispariteti, koji su dijelom naslijeđeni iz bivše države, ali i dodatno produbljeni kao posljedica okupacije, ratnih razaranja, gubitka stanovništva... Neravnomjeran regionalni razvoj nije specifičnost samo hrvatskog gospodarstva. S tim se problemom susreću i mnoge druge pa i visoko razvijene zemlje svijeta, što naravno, ne može biti alibi za učinkovitost ili, bolje rečeno, neučinkovitost naše regionalne politike.
Broj županija ovisno o ostvarenom udjelu prema pojedinim kategorijama u ukupnom gospodarstvu u 2007. (u %) Udjel u %
do 1,0
Broj županija Ukupni prihod
Broj zaposlenih
Dobit Vrijenakon dnost poreza bilance
3
3
5
od 1,1 do 2,0
11
4
6
7 6
od 2,1 do 3,0
-
5
5
2
od 3,1 do 5,0
3
5
2
2
od 5,1 do 10,0
3
3
2
3
od 30,1 do 50,0
-
1
-
-
od 50,1 do 60,0
1
-
1
1
Nažalost, podaci godišnjih financijskih izvješća poduzetnika za 2007. potvrđuju reproduciranje neravnomjernog rasporeda gospodarstva i izostanak ozbiljnijih znakova koji bi ukazivali na promjenu postojećih odnosa. Očito je da mjere i aktivnosti koje se poduzimaju, posebno razni poticaji u područjima posebne državne skrbi, otvaranje poduzetničkih zona... ne daju još zadovoljavajuće rezultate i da će u sklopu strategije regionalnog razvoja biti nužni ozbiljniji zahvati. U 2007. godini u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, dakle, Zagrebu i prstenu oko njega koncentrirano je i dalje 39,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, a od prvorangiranih 400 čak njih 244 (dva manje nego prethodne godine) ili 60,9 posto tu ima svoje sjedište.