Unsko-sanske novine Krajina

CAMELIJA osiguranje

Vi nama povjerenje - Mi Vama sigurnost www.camelija-osiguranje.com â&#x20AC;˘ info@camelija-osiguranje.com

PETAK, 22. februara/velja~e 2019. godine

Biha}

Godina XXIII

Broj: 1191

cijena 1 KM

www. usnkrajina.com.ba e-mail:usnovine@bih.net.ba e-mail:usnovine.marketing@bih.net.ba

GRADSKO VIJE]E BIHA]

Poziv MIGRANTSKA KRIZA: Predsjedni{tvu PREDSTAVNICI UN-a POHVALILI LOKALNU I KANTONALNU VLAST Uo~i novog migrantskog vala BiH za odr`avanje o~ekuje se sna`nija pomo} dr`ave sjednice u Biha}u

str 2

U kabinetu premijera USK-a Mustafe Ru`ni}a u ~etvrtak, 21. februara, odr`an je sastanak s predstavnicima UN-a u BiH, UNPFA fonda pri UN-u i {efom misije IOM u BiH Peterom Van der Auweraertom. Kako je kazala Sezin Sinanoglu, regionalna koordinatorica UN-a u BiH, sastanak je bio dobar i konstruktivan, te da potpuno shvataju da se izbjeglice i migranti koji se nalaze u pokretu i koji se kre}u cijelim svijetom predstavljaju teret za lokalne zajednice koje ih primaju. - O~igledno je, shodno tome i da Unsko-sanski kanton podnosi veliki dio tereta. Mnogi ljudi koji dolaze ovdje predstavljaju problem za lokalne zajednice koje ne znaju {ta oni nose sa sobom. Oni stvaraju veliki pritisak

na lokalne zajednice i na lokalne vlasti. UN i agencije UN-a su predane radu zajedno s vlastima u USK-a kako bi se ovi problemi ublaìli i rije{ili - kazala je Sinanoglu. Sinanoglu je naglasila da pitanje migracija ima dva aspekta, da je prvo potpuno humane prirode i da se ove agencije bave time kako podràti one ljude koji se nalaze u vrlo ranjivom i osjetljivom poloàju, kako podràti maloljetnike bez pratnje i ène koje putuju bez pratnje. Drugo, a veoma bitno je kako moèmo podràti vlasti i lokalne zajednice da se nose s ovim velikim prilivom ljudi, problemima i pitanjima i svega onoga {to se pred njih sada stavlja kao veliki zahtjev, a koji nisu o~ekivali, kazala je Sinanoglu. U tom smislu, ona se zah-

valila svim gra|anima USKa koji su do sada bili jako dobro organizirani i pruìli podr{ku ovim ljudima, ali i vlastima u USK-a koje su podràle rad humanitarnih organizacija. - @elim prenijeti jasnu poruku dràvnim vlastima da ova kriza koju su donijele izbjeglice i migranti, nije kriza koja treba da se slama samo na USK-u, nego da cijela zemlja treba na svakom nivou pruìti relevantnu podr{ku da se ovo pitanje rije{i - istaknula je predstavnica UN-a. Ona je dodala i da }e UN nastaviti pomagati u svojim okvirima rje{avanje migracijske krize putem razli~itih projekata, upo{ljavanja lokalnih stanovnika na njihovoj realizaciji, kao i drugim vidovima pomo}i sve do prestanka migracijske krize. Naglasila je i da svi projekti

lokalnoj zajednici ostavljaju dio financija sa strane kako bi se podr`ala lokalna zajednica u rje{avanju ranijih problema ili onih nastalih tokom krize. Spomenula je tako nabavku kamiona za odvoz sme}a i ambulantno vozilo kazav{i da }e sve to ostati na kori{tenje lokalnoj zajednici kada migracijska kriza pro|e. Ali, kada }e migracijska kriza pro}i, nije re~eno. - Podr{ka je dobrodo{la, na{ cilj je da upravljamo migrantskom krizom, da postoji visok nivo koordinacije na svim nivoima, pa i me|unarodnih organizacija. Zahvalni smo na podr{ci, ali u i{~ekivanju novog migracijskog vala mi i dalje o~ekujemo anga`man nadle`nih dr`avnih institucija kako bismo svi zajedno nosili teret ove krize kazao je Ru`ni}. / N. D`. N.

VLADA USK-a USVOJILA NACRT BUD@ETA ZA 2019. GODINU

Ve}i grantovi privredi, poljoprivredi, kulturi i sportu Vlada Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici usvojila je i u skup{tinsku proceduru uputila Nacrt Budèta Unsko-sanskog kantona za 2019. godinu. Budèt u visini od 224 660 000 jednoglasno je podràn, a

Mustafa Ru`ni}, kantonalni premijer, kazao je da je ovo prvi realan bud`et u posljednjih deset godina koji predvi|a zna~ajna pove}anja grantova za privredu, poljoprivredu, kulturu i sport.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

aktualnosti

www.usnkrajina.com.ba

ZBOG NEPOVE]ANJA PLA]A

Preko 350 doktora medicine i stomatologije u generalnom {trajku

GRADSKO VIJE]E BIHA]

Poziv Predsjedni{tvu BiH za odràvanje sjednice u Biha}u S obzirom na te{ku situaciju u kojoj se grad Biha} nalazi posljednjih godinu dana pogo|en migrantskom krizom, Gradsko vije}e Biha}a na svojoj tridesetoj sjednici odrànoj 20. februara, na inicijativu vije}nika Armina Amidì}a donijelo je zaklju~ak da pozove sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH da odrè radnu sjednicu u Biha}u s jednom ta~kom dnevnog reda o migrantskoj krizi u Krajini. - Grad Biha} i Bi{}ani ve} su godinu dana dobri doma}ini hiljadama nepoznatih osoba koje su se silom prilika na{le u na{em gradu. Iako oni ne èle ostati ovdje, zbog neure|enosti na{e, a ure|enosti drugih dràva, sve je izglednije da }e se te osobe ovdje zadràti duè nego {to smo mislili. Iz dana u dan Bi{}ani pomaù, hrane i obla~e pokazuju}i da smo dobri doma}ini velikog srca. Me|utim, situacija je, naàlost, obrnuto proporcionalna na{im naporima. U na{em gradu svaki je dan vi{e kra|a, tu~a, prljav{tine i osje}aja nesigurnosti. Bilo je uredu biti dobar doma}in jedno vrijeme, i bit }emo to i dalje jer druga~ije ne znamo, me|utim, ~ovjeka vrije|a kada nakon godinu dana vapaja koji dolaze iz ovog grada prema onima koji trebaju da rukovode i u red dovedu situaciju koja je davno izmakla kontroli, ~uje samo muk. U takvoj situaciji prirodno je zapitati se pravi li vas neko budalom. Iz dana u dan ja

se kao gra|anin ovog grada osje}am sve ve}om budalom. Bude trenutaka kada se zapitam postoji li ova dràva i gdje je patriotizam vode}ih dràvnika u situacijama kao {to su ovakve, krajnje alarmantne, ali valjda kad molbe dolaze iz Biha}a, zabitog djela Bosne i Hercegovine, one ne zvu~e tako. Po ko zna koji put ostavljeni smo sami da se brinemo o problemima koji nisu isklju~ivo na{i, po ko zna koji put smo samo ostavljeni. S obzirom da je ovo ipak dràva koju volim i u kojoj ìvim èlim joj dati jo{ jednu priliku i pozvati upomo}. Prijeti nam sigurnosna, zdravstvena i ekolo{ka katastrofa, a turizam kao najpotencijalnija grana mogao bi ostati samo jedno sje}anje na priliku koju smo nekad davno imali. Zbog svega navedenog traìm da Gradsko vije}e uputi pismeni poziv novim ~lanovima Predsjedni{tva dràve BiH da odrì sjednicu Predsjedni{tva na temu migrantske krize u na{em gradu zajedno s gradona~elnikom i premijerom. Isto tako èlja mi je da posjete sve "privremene" prihvatne centre koji se ovdje trenutno nalaze. Neka nam barem na taj na~in pokaù da nismo ostavljeni i sami, i neka se fokus problema BiH i migracije pod hitno prebaci na grad Biha}, jer ovdje je bez la`nog pretjerivanja alarm uzbune odavno upaljen- isti~e se u tekstu inicijative vije}nika Armina Amidì}a.

indikat doktora medicine i stomatologije Unsko-sanskog kantona stupio je u generalni {trajk zbog nepo{tovanja Kolektivnog ugovora, odnosno izostanka drugog pove}anja njihovih pla}a koje je bilo dogovoreno jo{ za novembar pro{le godine. - U ponedjeljak, 18. februara, po~eo je {trajk u svim zdravstvenim ustanovama USK-a. Iako su kolege u nekim ustanovama dobili dogovoreno drugo pove}anje pla}e, oni su u duhu sindikalne i kolegijalne solidarnosti u potpunosti podr`ali {trajk. Drugo pove}anje pla}e nije ukalkulirano doktorima u Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijanki}", Op}oj bolnici u

Sanskom Mostu i Domu zdravlja u Biha}u, {to je oko 70 posto doktora koji rade na podru~ju kantona - rekao je Nedim Kurtagi}, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije USK. Iz Sindikata su istakli kako su ovaj put pre|ene sve granice strpljenja i fleksibilnosti i da ne}e odustati od svojih zahtjeva. - Bili smo fleksibilni jo{ pri pregovaranju i potpisivanju Kolektivnog ugovora. Zatim smo na mjesec dana i zamrznuli {trajk, ali sada ovo vi{e nema smisla. Na`alost, ne mogu re}i ni da sam optimista, ali istrajat }emo u svojim zahtjevima - rekao je Kurtagi}. Ministrica zdravstva, rada i socijalne politike Nermina

]emalovi} napomenula je kako je Vlada USK-a planirala odre|ena financijska sredstva za pomo} ovim zdravstvenim ustanovama, ali da do usvajanja budèta ne mogu ni{ta konkretno uraditi. - Zaista je àlosno da ljekari moraju na ovaj na~in traìti ono {to im po zakonu pripada. Me|utim, mi smo sada u izuzetno te{koj situaciji, jer do usvajanja budèta nismo

Iz Sindikata isti~u kako su ovaj put pre|ene sve granice strpljenja i da ne}e odustati od svojih zahtjeva

u mogu}nosti ni{ta uraditi. To }e vjerojatno biti krajem marta i ja sam na to upozorila predstavnike Sindikata na jednom od sastanaka njihovog Upravnog odbora. Planirali smo novac za ovo u budètu za 2019. godinu, ali smo do njegovog usvajanja nemo}ni - dodala je ministrica ]emalovi}. Doktori medicine i stomatologije potvrdili su kako se {trajk odvija po Zakonu o {trajku, te da se po{tuju odredbe Sporazuma o minimumu poslova za vrijeme generalnog {trajka. @ivotno ugroènim pacijentima odmah se pruà neophodna medicinska pomo}, dok se trenutno ne tretiraju takozvani "hladni slu~ajevi".

SVE^ANO OBILJE@ENA DVADESET I ^ETVRTA GODI[NJICA OSNIVANJA OP]INE BU@IM

Po~asni gra|ani Fikret i Refik Kaukovi}

ovodom obiljeàvanja dvadeset i ~etvrte godi{njice osnivanja op}ine Buìm odràna je sve~ana sjednica Op}inskog vije}a . Najvi{e op}insko priznanje, Povelja 20. februar, za 2018. godinu dodijeljeno je poduze}u "Otpad" d.o.o. , dok su titule po~asnog gra|anina op}ine Buìm ove godine uru~ene Fikretu Kaukovi}u Fikri i Refiku Kaukovi}u Refki za poseban doprinos u obrani dràve. Prije sve~ane sjednice OV, uprili~en je prijem za dosada{nje predstavnike izvr{ne i zakonodavne vlasti na lokalnom nivou, te za brojne zvanice javnog, dru{tvenog i politi~kog ìvota USK-a. Delegacije su posjetile i turbe generala Izeta Nani}a i odale po~ast svim poginulim pripadnicma 505.vite{ke brigade i Armije R BiH. - Op}insko vije}e u 2018. godini odràlo je 13 sjednica,

od kojih dvije vanredne i jednu sve~anu. Donesene su brojne odluke i zaklju~ci, a posebno treba izdvojiti Odluku o kapitalnim investicijama koju je OV Bu`im usvojilo jednoglasno. Posebno se zahvaljujem i gra|anima koji su bili na{i partneri u izgradnji oko 14 kilometara lokalnih cesta i puteva u svim dijelovima op}ine - kazao je predsjedavaju}i OV Safet Ljubijanki}.

- Ponosan sam {to sam ovo kratko vrijeme bio na ~elu op}ine Bu`im gdje sam radio isklju~ivo u interesu svih njenih gra|ana. I u narednom periodu }u nastaviti raditi na izgradnji na{e lokalne zajednice, ali isto tako o~ekujem da svi drugi ostanu na putu ve} pripremljenih projekata i da zajedno radimo na njihovoj real-

izaciji. Koristim ovu priliku da ~estitam novoizabranom na~elniku Mersudinu Nani}u i da se zahvalim svima koji su glasali - istakao je Nedàd Kudeli} vr{ilac du`nosti op}inskog na~elnika . Ove godine plakete op}ine Buìm dodijeljene su Med`lisu Islamske zajednice Buìm, Samiru \uli}u, Be}iru Kova~evi}u, Emri} Hamdiji i Fikretu Ba{i}u. Status op}ine Buìm je prvi put dobio 1928. godine, u vrijeme Krupske kapetanije. Istu namjeru 80-tih godina pro{log stolje}a, za vrijeme biv{e Jugoslavije, nismo uspjeli ostvariti, da bi nakon brojnih `rtava i herojske borbe protiv agresora Buìmljani danas slavili 24. godi{njicu svoje op}ine. Rahmetli general Izet Nani} i 505. vite{ka brigada, ostat }e zauvijek simbol slobode. Za dru{tveni doprinos uru~ene su i zahvalnice.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

aktualnosti

www.usnkrajina.com.ba

VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA

Podr{ka izmjeni odluke o izradi Prostornog plana USK-a Premijer Unsko-sankog kantona Mustafa Ru`ni} i ministri na 13. sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona razmatrali su i prihvatili Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine. Kako je obrazlo`io Adnan Alagi}, ministar za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoline, ovom ministarstvu

je op}ina Klju~ dostavila Inicijativu kojom tra`e izmjenu i dopunu Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine na na~in da se va`e}i razvojni planski dokumenti op}ine (Prostorni i urbanisti~ki plan) mogu mijenjati uz suglasnost nosioca pripreme za izradu prostorno-planskog dokumenta. Dakle, kako postoje}a odredba

ograni~ava gradove/op}ine da pokrenu postupak izmjene i/ili dopune svojih razvojnih planskih dokumenata dok se ne usvoji Prostorni plan USK-a, potrebno je istu mijenjati na na~in da mogu pokrenuti postupak izmjena i/ili dopuna razvojnih planskih dokumenata kojima rok primjene nije istekao, te usvajati i vi{e faze u odnosu na Prostorni plan USK, ukoliko su konceptu-

alne i planske postavke istog usugla{ene s usvojenom fazom Prostornog plana kantona i uz suglasnost nosioca njegove pripreme. S obzirom da je, nakon obavljene analize op}ine Klju~, delegirane jo{ 2017. godine, utvr|eno da je podnesena inicijativa opravdana, Ministarstvo je pristupio izradi Prednacrta odluke o izmjeni Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana USK za period od 2012. do 2032. godine. Prednacrt je upu}en svim jedinicama lokalne samouprave. Svoje primjedbe, sugestije i komentare dostavili su: grad Biha} te op}ine Velika Kladu{a, Sanski Most, Klju~, Bosanska Krupa i Bu`im, obrazlo`io je ministar Alagi}. Vlada je dala suglasnost i na Prijedlog odluke o izboru najpovoljnijeg ponu|a~a za izradu Studije uvo|enja biciklizma u USK te na tekst Aneksa 1 na Sporazum o dodjeli granta za implementaciju projekta izme|u Ministarstva za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a i op}ine Sanski Most.

MEKTI] ZABRINUT

BiH }e i dalje biti `rtva problema Ministar sigurnosti BiH Dragan Mekti} na konferenciji za medije kazao je da se u Gr~koj nalazi blizu 70 hiljada migranata koji se kre}u prema zemljama Europske unije, napominju}i da to predstavnike bh. vlasti zabrinjava jer postoji mogu}nost da ve}i broj tih ljudi odabere rutu preko na{e zemlje. Ministar Mekti} je kazao da su se predstavnici vlasti u BiH fokusirali na tri klju~ne stvari: kako {to bolje, efikasnije i uspje{nije za{tititi granicu u jugoisto~nom dijelu gdje migranti ulaze u BiH, kako osigurati korektan i human tretman onim migrantima koji su u{li u BiH i kako na najbolji na~in upravljati sigurnosnom situacijom da se sprije~i vr{enje krivi~nih djela na {tetu doma}eg stanovni{tva. Me|utim, zabrinjavaju ga migranti koji se iz Gr~ke kre}u prema zemljama EU, kao i dnevni priliv migranata iz

Turske u Gr~ku. - Dnevni priliv migranata iz Turske u Gr~ku je blizu 300. Za pretpostaviti je da }emo mi tu imati ozbiljnih problema. Definitivna rje{enja kako bi se rije{ila migrantska kriza ne postoje. BiH }e i dalje biti `rtva problema. Zajedno smo uklju~ili sve institucije s dràvnog, entitetskog i kantonalnog nivoa. Traìmo rje{enja, rekao je Mekti}. Naveo je da je u Unsko-sanskom kantonu neophodno da se redukuje priliv migranata u smislu da ih ne dolazi vi{e nego {to ih je mogu}e prihvatiti. - Dio migranata iz USK-a }emo ove sedmice vratiti u Sarajevo. Njih {est ukupno je identificirano da su povezani s terorizmom i nekim teroristi~kim aktivnostima. Trenutno se nalaze u imigracionom centru. Provjeravaju se drugi podaci i druge ~injenice. Ilegalno su u{li u BiH. Donijet }emo odluku o njihovoj daljnjoj sudbini - istakao je ministar Mekti}. Naveo je da je Vije}e ministara postiglo dogovor s Unsko-sanskim kantonom i da rade na rje{enju. - Ne moèmo se dogovoriti da se zatvore imigracioni centri na takav na~in. Tako ni{ta ne}emo rije{iti. Vije}e ministara }e na nekoj od narednih sjednica donijeti odluku o upravljanju tim prihvatnim centrima - zaklju~io je Mekti}.

U SARAJEVU ZASJEDAO OPERATIVNI [TAB ZA PITANJA MIGRACIJA

O~ekivati je sli~nu situaciju kao i u pro{loj godini Operativni {tab za pitanja migracija u BiH odrào je u Sarajevu redovni sastanak na kojem je razmatrana trenutna migrantska situacija, analizirano kretanje migranata u zemljama regiona te u skladu s tim je planirano djelovanje nadle`nih institucija u BiH u narednom periodu. Prema operativnim podacima o broju migranata koji se nalaze u Gr~koj, s tendencijom da nastave kretanje prema zemljama zapadne Evrope, zaklju~eno je da BiH moè o~ekivati sli~nu situaciju kao u pro{loj godini kada je u na{u dràvu ilegalno u{lo oko 24.000 migranata. Trenutno se u BiH nalazi oko 4.000 migranata smje{tenih u {est prihvatnih centara, te je cilj da se broj migranata zadrì na tom nivou u skladu sa smje{tajnim kapacitetima BiH. Kako bi se bolje kontrolirala sigurnosna situacija, dogovoreno je premje{tanje dijela migranata iz prihvatnog centra Bira u U{ivak kod Sarajeva. Tako|er, o~ekuje se od nadle`nih slu`bi da {to prije priklju~e \a~ki dom na elektri~nu energiju, kako bi se nastavilo izmje{tanje porodica s djecom i maloljetnika u ovaj obnovljeni objekt. Predsjedavaju}i Operativnog {taba i ministar sigurnosti BiH Dragan Mekti} upoznao je prisutne s procedurom preuzimanja ovih objekata na upravljanje, te nabavkom sofisticirane opreme za grani~nu policiju BiH. Uz pove}an broj policajaca koji }e {tititi isto~nu granicu prema Srbiji i Crnoj Gori, za bolju kontrolu i nadzor granice bit }e nabavljeni dronovi, termovizijske kamere i druga sofisticirana oprema. Tako|er, posebno je ukazano na potrebu ja~anja javne sigurnosti i nastavka borbe protiv krijum~arenja i trgovine ljudima. Sastanku su pored ~lanova Operativnog {taba BiH prisustvovali i policijski komesari Sarajevskog i Unsko-sanskog kantona Mevludin Halilovi} i Mujo Kori~i}.

KO M E N TA R

Kad ne{to ho}e PI[E: Safet HRNJICA U pro{lom broju "Krajine" neovisno jedno o drugom objavljen je in memoriam na{em kolegi Safetu ]urtovi}u i informacija da je Gradska uprava Biha}a dobila donaciju od 80 knjiga biha}kog novinara Safeta ]urtovi}a. Naslove "U spirali propadanja" i "Od nade do bezna|a" biha}kom gradona~elniku [uhretu Fazli}u uru~io je Safetov brat Kasim. Kad ne{to ho}e, dogodilo se to nekako oko 11. februara, datuma kada je na drugi svijet prije tri godine preselio na{ uvaèni kolega. U informaciji o primljenoj donaciji spomenuto je tek nekoliko {turih podataka. Nije kazano najva`nije, a to je da je Safet ]urtovi} zahvaljuju}i bratu Kasimu i nekolicini svojih kolega, me|u kojima je i moja malenkost, bio kandidiran da u povodu 26. februara, Dana grada Biha}a, dobije odgovaraju}e priznanje za{to je bilo hiljadu razloga. Naravno, te godine u povodu 756. ro|endana grada Biha}a zaslu`niji od na{eg kolege bili su. dr Zijah Burzi}, Sakib Kurtovi}, Milka Malki} i Zijad Halilovi}. Te godine za po~asnog gra|anina grada Biha}a progla{en je Bakir Izetbegovi}. To je tek dio odabira tada{nje Komisije za odlikovanja i gradska priznanja. Rijetko je koji od komisijskih odabira prolazio bez negativnih i ocjena koje su gradirane ~ak i moralnim sunovratom. Tako }e po svemu sude}i biti i ove godine. Druk~ije i ne moè kad je osnovni princip biranja "zaslu`nih i najzaslu`nijih" zasnovan na onoj poznatoj: "Ti meni kapetane, ja }u tebi serdare, a obojica znamo koja smo...." Bilo kako, Safet ]urtovi} na kraju svog profesionalnog i ìvotnog anga`mana nije prepoznat kao ozbiljan kandidat za spomenuto gradsko priznanje. To ga je, svakako, uvrijedilo jer je znao da su iz na{e bran{e, uz ~asne izuzetke, nagra|ivani i oni {to nisu bili ni blizu prvog reda. Za utjehu svima {to su uvjereni da je ]urtu napravljena nepravda, podsje}amo se na tekst obrazloènja {to ga je svojevremeno u konkurenciji s drugima "tabirila" Komisija za odlikovanja i gradska priznanja. Komisiji je 28. 12. 2015. godine dostavljen Prijedlog za dodjelu Plakete grada Biha}a Safetu ]urtovi}u u ~ijem je obrazloènju, pored personalnih generalija i zvanjima ste~enim u obrazovanju, navedeno i ovo: "Od 1. juna 1965. godine, kao novinar sedmi~nog lista Krajina, profesionalno se bavi novinarstvom. Direktor i urednik Radio Biha}a je od po~etka 1967. do 1970. godine, kada se ova dva medija integriraju u jedinstveno preduze}e. U NIRDU Krajina vr{io je du`nost glavnog urednika, zamjenika direktora i odgovornog urednika u nekoliko navrata. Od 1981. pa narednih pet godina bio je novinar-urednik sarajevskog Zadrugara za zapadnokraji{ku regiju. A od 1987. godine je direktor NIRRO Krajina. Dvije godine prije rata radi na poslovima stru~nog suradnika za kulturni program u Regionalnom SIZ-u kulture. U ratnom periodu urednik je Slobodne Bosne (ratni naziv Krajine), zatim je na du`nosti direktora ratne Radio-televizije Biha}, te voditelj ODIS-a (Odjeljenje za dokumentaristiku i informacijske studije) koji se gasi prestankom rata. Prihvativ{i poziv mla|ih kolega i kolegica, od 2005. godine vratio se novinarskom poslu u svojstvu vanjskog suradnika. U naredne ~etiri godine u USN Krajina objavio je velik broj kolumni. Ti tekstovi su osnova edicije Historijski prazno vrijeme, s prvom knjigom "U spirali propadanja", koja obuhva}a nekoliko kolumnisti~kih serijala od 2005. do 2007, a druga knjiga "Od nade do bezna|a" napisana je na predlo{ku kolumne Posljednje kartice, u kojoj je do maja 2009. godine objavljen 101 tekst. Kako se radi o jednom od utemeljitelja tzv. biha}ke {kole novinarstva ovom prilikom isti~emo ~injenicu da je u ìì njegovog novinarskog interesa permanentno bio mali, obi~ni ~ovjek. Njegovu neupitnu novinarsku veli~inu podebljavaju ~injenice da nema oblasti i obra|ene teme u kojoj nije primijetna {irina njegove naobrazbe, informiranosti i upu}enosti. To je ~injenica zbog koje Safet ]urtovi} jeste i mora ostati uzor svima koji imaju ambiciju da u novinarskom pozivu dosegnu stvarala~ki vrhunac za koji }e i ubudu}e najjednostavnija jedinica mjere biti Safet ]urtovi}. Raznolikost izraza, kriti~ka slojevitost i znanje o svemu i sva~emu vidljivi su u svakom napisanom retku. Najbolje radove napisao je izvan novinarske profesije zara|uju}i za ìvot u struci koja nije njegova. U trgovini. Iz te perspektive sam je o sebi i kolegama novinarima u {ali izrekao re~enicu u kojoj je "najbolji novinar me|u trgovcima i najlo{iji trgovac me|u novinarima". Ko ga je znao, sve mu je jasno. Ko ga je znao manje, nakon pro~itanih njegovih knjiga sigurno }e shvatiti da u plodonosnom novinarskom stvarala{tvu nije bilo nikakvog trgovanja, a pogotovo ne s principima i uvjerenjima. Kao stvaralac ostavio je neizbrisiv trag u javnom i kulturnom ìvotu grada Biha}a i regije." Ni{ta od ovog nije ga svrstalo me|u ozbiljne kandidate za predloèno priznanje. Nakon svega, i bolje da je tako.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

aktualnosti

www.usnkrajina.com.ba

a poziv grupe poduzetnika, koji ìve i rade u [vicarskoj, a porijeklom su s podru~ja na{eg kantona, delegacija Vlade USK-a boravila je u [vicarskoj, gdje su posjetili firme koje vode uspje{ni Kraji{nici i saslu{ali njihove ideje o uspostavi suradnje s dijasporom. Delegaciju je predvodio Mustafa Ru`ni}, premijer USK-a, a ~inili su je ministri privrede i poljoprivrede Nijaz Kadiri} i Sulejman Kulenovi} te na~elnik op}ine Klju~ Nedàd Zukanovi}. Za predstavnike svog mati~nog kantona Kraji{nici koji ìve i rade u [vicarskoj organizirali su obilazak svojih firmi, kao {to je firma Fahrudina Ljuti}a koja zapo{ljava 900 radnika, a koji je i u rodnom Klju~u investirao ve} oko tri miliona maraka u razvoj turizma.

O~uvanje zajedni{tva - U rodni kraj ulaè mnogo na{ih ljudi, koji uspje{no rade u inostranstvu. Primjer je i Edhem Poljevi} koji je do sad investirao oko dva miliona maraka u projekte na podru~ju Biha}a, a udruènja na{ih gra|ana pomaù sugra|anima. Tako su ~lanovi udruènja "Prijatelji Klju~a" iz [vicarske prikupili vi{e od 200 000 {vicarskih franaka za razli~ite projekte pomo}i, kazao je jedan od organizatora ove posjete Edhem Mesi}, koji se posebno angaìra na uvezivanju Kraji{nika u [vicarskoj.

Kraji{nicima koji `ive i rade u drugim zemljama.

DELAGACIJA VLADE USK-a RAZGOVARALA S KRAJI[NICIMA U [VICARSKOJ

S dijasporom graditi suradnju na na~elima uzajamnog po{tovanja Kraji{nici koji rade u [vicarskoj razgovarali s predstavnicima Vlade USK-a o potrebi uspostavljanja kvalitetnih odnosa s dijasporom. Dogovoreno je da }e se formirati tijelo za rad sa dijasporom Kraji{nici koji rade u [vicarskoj razgovarali su s predstavnicima Vlade USK-a o potrebi uspostavljanja kvalitetnih odnosa s dijasporom. Dogovoreno je da }e Kanton formirati tijelo za rad sa dijasporom, a koje }e svojim djelovanjem poticati i posredovati i u poslovnoj suradnji,

vr{iti koordinaciju i nadzor aktivnosti izme|u nadle`nih ministarstava, lokalnih zajednica i drugih tijela dr`avne uprave te ostalih nosilaca suradnje s dijasporom, s posebnim akcentom na o~uvanje zajedni{tva stanovni{tva Krajine, o~uvanje identiteta Krajine i ja~anje veza s

Razumjeti potrebe dijaspore - @elimo graditi suradnju na na~elima uzajamnog po{tovanja i partnerske odnose s dijasporom za dobrobit razvoja na{e Krajine i cijele Bosne i Hercegovine. Uz organizacijsku podr{ku na podru~ju na{eg kantona moèmo stvoriti platformu unutar bh. dijaspore za uvezivanje neformalnih grupa i pojedinaca sa institucijama u domovini. Na{i ljudi su spremni i èle da doprinose razvoju svog rodnog kraja i razmjenom znanja i ulaganjima. Ali u tom procesu se moramo me|usobno po{tovati, biti partneri. Ti ljudi su ugledni i priznati u sredinama u kojima rade u [vicarskoj i drugim europskim zemljama, i mi ne smijemo i ne}emo dozvoliti da ih ovdje gledaju samo kao nosioce povremenih nov~anih doznaka. Mi èlimo s njima sura|ivati. Prije svega to je na{a du`nost, da ja~amo veze na{ih ljudi s domovinom, a drugo, va`no nam je sura|ivati sa uspje{nim poslovnim ljudima koji èle da doprinose razvoju privrede i otvaraju radna mjesta - kazao je Mustafa Ru`ni}, premijer USK. Suradnja s dijasporom mora biti dvosmjerna, potrebno je razumjeti potrebe dijaspore, te ih uklju~iti u razvojne planove, dogovoreno je tokom susreta s Kraji{nicima koji ìve i rade u [vicarskoj.

PREDSJEDNI[TVO SKUP[TINE SAVEZA OP]INA I GRADOVA F BiH

Na dnevnom redu Okvirni godi{nji plan Predsjedni{tvo Skup{tine Saveza op}ina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine zasjedat }e u utorak, 26. februara, u Posu{ju. ^lanovima Predsjedni{tva }e biti prezentiran Okvirni godi{nji plan Saveza za ovu godinu, izra|en u sklopu Projekta ja~anja kapaciteta saveza op}ina i gradova u Bosni i Hercegovini. U planu su nazna~ene aktivnosti vezane za lobiranje i zastupanje interesa jedinica lokalne samouprave, pru`anje usluga ~lanicama, kao i osnovne institucionalne usluge Saveza. Savez op}ina i gradova F BiH i RS-a planira 13. marta organizirati konferenciju na temu: "Predstavljanje analize utjecaja EU zakonodavstva na jedinice lokalne samouprave i iskustva regiona". Na

toj konferenciji u~esnici }e imati priliku ~uti iskustva i dobre prakse u~e{}a jedinica lokalne samouprave zemalja regiona u procesima EU integracija. Predsjedni{tvo }e biti upoznato i s detaljima osniva~kog sastanka Mre`e za javne financije Saveza op}ina i

gradova FBiH odr`anog 12. februara u Mostaru. Glavna svrha Mre`e je ja~anje aktivnosti i inicijativa u segmentu javnih financija op}ina i gradova u FBiH i ja~anje suradnje i koordinacije pomo}nika na~elnika za financije. ^lanovi Predsjedni{tva }e na sjednici biti upoznati i sa

zahtjevom Saveza za obustavu primjene Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o komunalnim taksama u Kantonu Sarajevo. Nakon sastanka s Elmedinom Konakovi}em, predsjedavaju}im Skup{tine KS i Amelom Kova~evi}em, ministrom financija KS, odr`anog na zahtjev Saveza i op}ina u KS, dano je obe}anje da }e sporni zakon biti vra}en u skup{tinsku proceduru, te da }e op}ine u KS i Savez biti konsultirani u postupku dono{enja ovog zakona. Predsjedni{tvu }e biti predo~eni i zaklju~ci sa sjednica komisija te }e biti informirani i o aktivnostima Saveza na projektima: "Ja~anje uloge mjesnih zajednica u BiH" i "Regionalni program lokalne demokracije na Zapadnom Balkanu" (ReLOad).

Mersudin Nani}

Dejan Pro{i}

PRELIMINARNI REZULTATI IZBORA ZA NA^ELNIKE I GRADONA^ELNIKE U BiH

U Buìmu pobijedio Mersudin Nani} (SDA), a u Bosanskom Petrovcu nezavisni kandidat Dejan Pro{i} Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, kandidat Stranke demokratske akcije Mersudin Nani} osvojio je 3.347 glasova i s predno{}u od 136 glasova od protukandidata Nedàda Kudeli}a postao na~elnik op}ine Buìm. Nani} je direktor buìmskog Centra za kulturu sport i informiranje, a Kudeli} je dràvni slu`benik u Op}ini Buìm i na prijevremenim izborima bio je zajedni~ki kandidat {est politi~kih stranaka. Dejan Pro{i}, prema preliminarnim rezultatima, trebao bi biti novi na~elnik Bosanskog Petrovca s obzirom na gotovo nedosti`nu prednost koju ima u odnosu na kandidatkinju SDA Senadu Mehdin. Dejan Pro{i} je vije}nik Srpske napredne stranke (SNS) u Op}inskom vije}u Bosanski Petrovac, ali je na izbore izi{ao kao nezavisni kandidat.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

aktualnosti

www.usnkrajina.com.ba

FAZLI] UGOSTIO NJEMA^KOG NOVINARA I HUMANITARCA DIRKA PLANERTA

iha}ki gradona~elnik [uhret Fazli} ugostio je njema~kog novinara i humanitarca Dirka Planerta, koji se kao student prije vi{e od 25 godina u Njema~koj odlu~io potpuno posvetiti prikupljanju pomo}i za grad Biha} tokom agresije na na{ grad i dr`avu Bosnu i Hercegovinu. Dolazak u Biha} nakon 26 godina za Dirka je bio pun emocija i prisje}anja na te{ka vremena za Biha} i njegove gra|ane, a boravak u Biha}u , kako ka`e, iskoristit }e da ponovo vidi prijatelje koje je upoznao tokom rata, te da uru~i svu svoju video i foto arhivu gradu Biha}u.

Susret s dragim prijateljima - Te{ko mi je danas govoriti jer su emocije uistinu velike i susret s dragim prijateljima poput Aldijane nakon toliko godina ne mogu se opisati. Grad se puno promijenio na pozitivno i sretan sam {to }u

Dirk Planert je ratne 1993. godine preko okupirane teritorije tzv. SAO Krajine zajedno s Tomom Sauerom i Dieterom Hoehnelom prvi put do{ao u Biha} dovezav{i za bolnicu zavoje, lijekove

U Biha}u ponovo nakon 26 godina

ostati malo duè ovdje u Biha}u jer se osje}am Bi{}aninom i Bosancem. Isto tako drago mi je {to Bi{}ani cijene i uvaàvaju sve ono {to sam zajedno sa svojim prijateljima uradio za Biha} - kazao je Planert tokom susreta s gradona~elnikom Biha}a. Uvaàvaju}i dosada{nje uspjehe i nesebi~an doprinos u humanitarnom zbrinjavanju gra|ana Biha}a, gradona~elnik Fazli} na predstoje}oj sve~anoj sjednici GV Biha} povodom 759. ro|endana grada utru~it }e Planertu posebno priznanje za istaknuti li~ni doprinos i posebne zasluge u humanitarnom radu na podru~ju Biha}a u ratnom i poslijeratnom periodu, te promociji grada Biha}a u Saveznoj Republici Njema~koj. - Bila mi je ~ast ugostiti gospodina Planerta koji je pokazao svoju humanosti i jednostavnost, kazav{i danas na prijemu da nije bitno njegovo ime, ve} ideje koje je

promovirao tokom rata. To su ideje ljubavi, humanosti i razumijevanja i one su i danas aktualne u ovim vremenima i zaista nam trebaju ovakvi ljudi koji promoviraju univerzalne ljudske vrijednosti i vole na{ grad kao da su tu ro|eni i `ive decenijama - kazao je Fazli}.

Lijekovi za bolnicu Dirk Planert je ratne 1993. godine preko okupirane teritorije tzv. SAO Krajine zajedno s Tomom Sauerom i Dieterom Hoehnelom prvi put do{ao u grad na Uni dovezav{i za bolnicu zavoje, lijekove i ostalu medinsku opremu. Tokom rata jo{ nekoliko puta je dovozio u Biha} humanitarnu pomo}, a isto je uradio i nakon zavr{etka rata.

CENTAR ZA GRA\ANSKU SURADNJU LIVNO

Lokalni mediji - neovisni i slobodni glasovi demokratizacije

organizaciji Centra za gra|ansku suradnju Livno, u Biha}u je pro{le sedmice odr`an sastanak o temi "Ja~anje suradnje s ciljem razvoja lokalne zajednice". Sastanku su prisustvovali predstavnici lokalnih medija, nevladinih organizacija/sindikata i lokalne uprave. Cilj je bio potaknuti bolju suradnju izme|u ova tri segmenta dru{tva koji kroz zajedni~ke projekte mogu zna~ajno doprinijeli razvoju lokalne zajednice.

Osnaìvanje nezavisnih medija Sastanak u Biha}u dio je projekta "Program osnaìvanja nezavisnih medija" kojeg podràva Ameri~ka agencija za razvoj, u okviru kojeg Centar za gra|ansku suradnju Livno realizira projekt pod nazivom "Lokalni mediji - neovisni i slobodni glasovi demokratizacije" {to bi oni uistinu i trebali biti.

Uloga lokalnih medija u razvoju svake lokalne zajednice je od velike va`nosti. To su potvrdila i istra`ivanja koja je Centar proveo protekle godine. Gra|ani su ukazali na zna~aj medija u lokalnoj zajednici, ali slobodnih i objektivnih medija. - Oni bi morali biti spona izme|u lokalne zajednice i javnosti i djelovati kao sredstvo komunikacije izme|u op}ina, gradova, kantona i gra|ana. Pored toga, mediji

Foto: Ilustracija

bi tebali biti i svojevrstan forum na kojem gra|ani mogu izraziti svoja gledi{ta i stavove o nekim za njih va`nim pitanjima. Lokalni mediji predstavljaju primarni izvor informiranja gra|ana o radu lokalnih vlasti i politi~kim, ekonomskim i drugim dru{tveno relevantnim temama iz `ivota lokalne zajednice. Kada je u pitanju informiranost gra|ana, uglavnom je svedena na webportale i dru{tvene mre`e, a

- Lokalni mediji bi morali biti spona izme|u lokalne zajednice i javnosti

cilj je da i lokalni mediji objektivnim i pravovremenim izvje{tavanjem o de{avanjima u njihovoj sredini daju doprinos ja~anju lokalne zajednice- istakla je Zulka Baljak, izvr{na direktorica Centra za gra|ansku suradnju Livno.

Biti u slu`bi naroda Veliku ulogu u razvoju lokalne zajednice imaju nevladine organizacije i sindikati koji vr{e}i svojevrstan pritisak na lokalne vlasti mogu mijenjati stanje, ali i realizacijom kvalitetnih projekata doprinijeti razvitku. I tu je uloga medija izuzetno va`na. Su{tina je da se mediji moraju osloboditi pritisaka koje na njih vr{e vlasti i vi{e biti u slu`bi naroda. Kroz zajedni~ke projekte medija, gra|ana i NVO razvoj lokalne zajednice je izvjesniji i na tome treba raditi, zaklju~eno je na sastanku u Biha}u. N. Pirali}

BIHA], Ul. 502. redakcija: 228-419; 224-103 tel./fax; tel.: 228-420 vite{ke brigade bb ra~unovodstvo: 226-488 (tel./fax); marketing: 226-485 Izdava~: JP â&#x20AC;&#x153;UNSKO-SANSKE NOVINEâ&#x20AC;? d.o.o. Redakcijski kolegij: Sanela Pa{agi}, Safet Hrnjica, direktor: Safet Hrnjica Svjetlana ^elan i Osman Deli} izvr{na direktorica: Sanela Pa{agi} novinari : Nermina Pirali}, Sanela Pa{agi}, Edin Alagi}, Niha D`ani} Ninski

PREDSTAVNICI BORA^KIH ORGANIZACIJA KOD PREMIJERA RU@NI]A

Sje}anje na heroje je obaveza U organizaciji Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida u Vladi Unsko-sanskog kantona uprili~en prijem za veterane, pripadnike ratnog sastava 5. korpusa Armije R BiH i HVO regije Biha},a koji ovih dana dostojanstveno obilje`avaju godi{njicu dana slamanja neprijateljske Februarske ofanzive, ratne 1994. godine. Ministar za pitanja boraca i RVI Ermin Zuli} i premijer USK Mustafa Ru`ni} istakli su da je obaveza i ove i svake naredne vlasti da njeguje tradiciju sje}anja na heroje odbrane BiH.

POMO] IZ BANJE LUKE

Biha}u 50.000 KM Vlada Republike Srpske (RS) odobrila je Biha}u 50.000 KM pomo}i za migrante. Odluka o pomo}i za rje{avanje pitanja migranata odobrena je na sjednici entitetske vlade, potvrdila je ministrica financija RS-a Zora Vidovi}. U BiH je od po~etka godine registrirano novih 1.045 migranata. Ukupno se na teritoriji BiH trenutno nalazi oko 3.900 migranata i svi su smje{teni u sedam prihvatnih centara u Biha}u, Sarajevu, Mostaru, Cazinu i Velikoj Kladu{i, podaci su od prije nekoliko dana Operativnog {taba za pitanje migracija u BiH.

List je registrovan kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta F BiH pod brojem 563/96. Cijena 1 KM, za inostranstvo dvostruko plus PTT tro{kovi.

[TAMPA: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE d.o.o. Banja Luka

Ra~un broj: 3385002200568303 UniCredit Zagreba~ka banka d.d.

Registarski broj: 4263024120002 Ra~un broj: 1610350008520037

DTP: Osman Deli}, Antonija Duri} i Hilmija Hrnji} PDV broj: 263024120002

Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo, filijala Biha}

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

aktualnosti

www.usnkrajina.com.ba

Ho}u da ka`em

PI[E: Halid ALIJAGI] "\es', pametnjakovi}u, nejmalo te! Slu{aj, neki dan sam se isplak'o ko malo dijete. Nam'po mi moj drug Izo Palempara. Kakav je to bio ~o'ek. [teta… ba{ {teta {to ga nema me|u nama. Sjedio ja u nekom dru{tvu i, naravno, najvi{e vremena posvetili smo proteklom ratu. Onaj ono, ovaj ovo, a ja se sjetim Ize kad ga je ono ske~ilo pa i on mor'o direkt na liniju. Zna{ da je on nabavlj'o meso za vojsku al' bila nekakva zajebana ofanziva pa sve pokupilo. Po dogovoru na|emo se nas dvojica u poznatoj birtiji na Prisjeci pa konzumiramo malo vesele teku}ine da se okura`imo. I nakon sat vremena krenemo mi na Sokolac kad on u Privil'ci po~e… zna{ da je im'o pote{ko-

Nema gu`ve, nama si na redu

}a s govorom kad se uzbudi: "[{aaa… {{aaa!" Kaèm ja njemu da }e mi re}i kad do|emo do prvih ku}a u selu, jer vidim da se pati. I ba{, kod prvih ku}a opet }e on: "[{aaa..." Zape on, a meni ào, pa mu kaèm da }e mi re}i na poloàju, gore kod kule. Kad smo se jedva popeli uz onu strminu kaèm mu da sad fino ispri~a {to je naumio. "[{aaa… {aa… {atorska krila smo zaboravili u birtiji", izbifla i osta ìv. "Pa, ~ovje~e, zna{ li ti da }e tri dana padati ki{a! Prolom oblaka… tri dana! Bez {atorskih krila ne}emo preìvjeti! Sprem'se moramo nazad", izgalamim ja, pa po{to smo sve objasnili komandiru, razgulimo niz brdo. ]utali smo sve do zadnjih sokola~kih ku}a. Ba{ na istom mjestu gdje je zap'o kad smo dolazili opet on po~e: "[{aaa…" "De }uti, matere ti, re}'e{ mi u birtiji", dreknem ja na njega. U Privil'ci isto, na istom mjestu: "[{aaa…" Ja ga ljutito pogledam, dignem ruku i prstom pokaèm da }uti.

Nakon prve turice u birtiji ja ga opet pogledam, a on }e ti: "[{aaa… {aa… {alio sam se! [aa… {atorska krila su nam ostala u zemunici pro{le smjene i ~ekaju nas tamo!" Kad ga tad nisam ubio, ne}u vi{' nikad… I ne}u", izbifla moj kom{ija Redò kad sam ga neki dan sreo, pa za}uta. Kao da sam vidio suzu u njegovom garavom oku, pa mi ga bi ào. [ta }u, krenem ga vra}ati u ìvot pa mu kaèm kako mi je jednom prilikom Izo pri~ao dogodov{tinu iz osnovne {kole koju je poha|ao u Bosanskom Novom, ili po najnovijem, u Novom gradu. Jednog dana u~iteljica im je ne{to pri~ala, a na kraju zaklju~ila da su nau~ili zna~enje rije~i "o~igledno". Kaè ona djeci da se jave ako su to skontali i prvi se javio Jovica. "Pa drugarice u~iteljice, moj did ima vel'ku ku}u i imanje, deset krava i trista ovaca, traktor i sve priklju~ke… i o~igledno je da je moj did bogat!" U~iteljica ga pohvali pa se onda okrene

na{em Izi i naredi mu da i on ka`e svoj primjer. "Moj did svaki dan ide u obli`nju {umu. Ispod lijeve ruke nosi novine "Politiku", a ispod desne "Oslobo|enje"! On je nepismen ~o'ek i o~igledno je da ide srati", zaklju~io je na{ drug Palempara. Kom{ija se malo kao povrati a ja se ba{ tog momenta sjetim Izine pri~e o pederima. Po njegovoj teoriji gejevi su tipovi koji imaju skupa auta, jahte i vile, a oni koji to nemaju su obi~ne peder~ine. I tako to, pri~a on kako se u jednoj bosanskoj kafani vodi razgovor izme|u… ama, Huse i Hase. Huse na po~etku razgovora zaklju~i kako su Bi{}ani sretni jer u tom gradu nema pedera, ali Hase se nije slo`io! "Nisam ba{ siguran da ih nema, fali tu ne{to. Evo 'vako }emo, bil' ti Huse dao guzice za deset maraka… Naravno da ne bi! Bil' dao za sto maraka? Ne bi! A bil' dao za sto hiljada, il' milion!" "E, burazeru, za sto hiljada bi malo razmislio, a za mil-

ion… nema tu razmi{ljanja", tiho }e Huse. "Eto vidi{, nije da nema pedera, ve} nema investitora", zaklju~i Hase. Kom{ija se po~e smijati, a meni drago. "E moj pametnjakovi}u… pro|o{e ona luda, al' mogu ti re}i, dobra vremena! Kol'ko sam samo u tom prokletom ratu upozn'o dobrih ljudi. Da ga nije bilo nikada ne bi dane provodio na Skalama kralja Tvrtka, u Barbari… nikad ne bi upozno Midù Tu`nog, Fe|u milicajca, profesora Tijana, Smaju Buljonija, profesora Muju, Izu Palemparu, Enku, Pe~icu, Din~ija… Slu{aj, jednom mi do{li povi{e Skala kad na njima gu`va. I taman kad je Izo uletio me|u nekakve vojnike vidim da je to ustvari tu~njava. U|e on u Barbaru drè}i se za lice, a ja za njim pa ga pitam, kakva je to gu`va tamo. "Ma kakva gu`va! Nema tu gu`ve, nama si na redu", izbifla kom{ija i razguli niz mahalu. A neka te, neka te Redò.

DIJALIZNI CENTAR U CAZINU

Nije po~eo raditi D BU@IM

Kvalitetnije organizirati rad S lu`ba za razvoj i poduzetni{tvo op}ine Buìm u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva USK-a organizirala je radni sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Udruènja poljoprivrednih proizvo|a~a s podru~ja op}ine Buìm. Sastanak je odràn s ciljem kvalitetne organizacije zajedni~kog rada u oblasti poljoprivredne proizvodnje koja je jedna od strate{kih grana razvoja, a doma}in je bio vr{ilac du`nosti na~elnika Nedàd Kudeli}. Poljoprivreda je vrlo perspektivno podru~je za razvoj poduzetni{tva na na{im prostorima, pogotovo u

vrijeme kada posla u drugim oblastima nema, a mladih ljudi je sve vi{e na biroima za zapo{ljavanje . Malo je onih koji se odlu~e sami pokrenuti vlastiti biznis, ali i onih koji uop}e èle raditi u poljoprivredi. Iako se u poljoprivrednu proizvodnju ulaù zna~ajna sredstva iz budèta sa svih nivoa, proces prestrukturiranja, razvoja i pove}anja poljoprivredne proizvodnje sporo te~e, mada se mogu uo~iti odre-

Poljoprivreda je vrlo perspektivna grana za razvoj poduzetni{tva na na{im prostorima

|eni pomaci. Poljoprivredni proizvo|a~i su upoznati s trenutnim stanjem i planiranim aktivnostima Federalnog i Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva u ovoj godini, s posebnim osvrtom na Program poticaja za 2019. godinu i Pravilnik o na~inima i uvjetima ostvarivanja nov~ane podr{ke po modelu poticaja proizvodnji. Razgovaralo se o modalitetima za poticanje poljoprivrednih proizvo|a~a i dinamici isplata iznosa za poticaje. Isplata poticaja za pro{lu godinu te~e kontinuirano, i po procjeni predstavnika ministarstva bit }e zavr{ena do kraja marta.

ijalizni centar u Cazinu otvoren je prije pet mjeseci, ali iako je sva potrebna oprema instalirana, jo{ nije po~eo raditi. Njegova vrata su zatvorena za pacijente zbog problema tehni~ke prirode, tvrdi Amir Muri}, direktor cazinskog Doma zdravlja. - Problem je nastao u Federalnom ministarstvu zdravstva, koje treba izdati rje{enje o registraciji. Formirana je komisija koja je trebala do}i, ali su zbog bolesti jedne ~lanice odgodili dolazak. Drugi problem je {to Federalno ministarstvo nije formiralo komisiju za polaganje ispita sestara i doktora koji su bili na edukaciji u Klini~kom centru u Sarajevu - kazao je Muri} i dodao da o~ekuje potpisivanje ugovora sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, ~ime bi se stekli uvjeti za po~etak rada Dijaliznog centra do kraja marta ove godine. Zbog ka{njenja u radovima, po~etak funkcioniranja Dijaliznog centra lani je ve} jednom prolongiran. Dom zdravlja Cazin utro{io je za centar ~etiri miliona KM vlastitih sredstava, dok je Vlada Unskosanskog kantona pomogla gradnju s 370.000 maraka. Imena pacijenata koji }e uskoro na dijalizu u Cazin ve} se znaju. Njih je ukupno 52 iz Cazina, Velike

Kladu{e i Bu`ima. Bit }e to ogromno rastere}enje Dijaliznog centra u Biha}u koji radi u dvije, a ~esto i u tri smjene. Jedini je to centar u USK-u koji je u funkciji i koji opslu`uje skoro 100 pacijenata, od kojih pojedini, da bi do{li na dijalizu, pre|u vi{e od 600 kilometara tjedno.

Federalno ministarstvo zdravstva nije izdalo rje{enje o registraciji - Dijalizni aparati imaju zakonski odre|en rok trajanja. To je skoro 15.000 radnih sati, {to je sedam godina upotrebe. Kod nas su svi aparati pre{li taj zakonski prag, ali su ispravni. No, kako su to stari aparati, s dosta radnih sati, skloni su kvarenju - isti~e dr. Mirjana Mujaki}, {efica Odsjeka za hemodijalizu u Biha}u. U Udru`enju bubre`nih bolesnika Unsko-sanskog kantona isti~u da u transplantaciji vide jedini spas. Apeliraju na vlasti da u tom pogledu u~ine dodatne napore. Da je neophodno ubrzati sve procese u zemlji u vezi s transplantacijom koja jo{ nije za`ivjela, smatra i dr. Mujaki}. - Bojim se da uspjeha ne}emo imati dok ne bude {ire akcije u kompletnom dru{tvu, da se po tom pitanju promijeni svijest - kazala je Mujaki}.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

PETO GODI[NJE DOBA

NIHA

OBILJE@ENA GODI[NJICA OSLOBA\ANJA BIHA]KE MZ SOKOLAC

Sje}anje na ~asnu i herojsku borbu Dvadeset ~etvrta godi{njica od osloba|anja Sokoca bila je prilika da se prisutni prisjete ratnih de{avanja i herojske borbe pripadnika 5. korpusa Armije RBiH i policije R BiH na osloba|anju ovog prigradskog naselja. Uz prisje}anje na ovu briljantno izvedenu vojnu akciju, u kabinetu Mustafe Ru`ni}a, premijera USK-a, uprili~en je prijem za predstavnike bora~kih udru`enja proisteklih iz odbrambenooslobodila~kog rata iz sasta-

- U biha}koj mjesnoj zajednici Sokolac, odr`ana je tradicionalna manifestacija, kojom mje{tani ove mjesne zajednice obilje`avaju godi{njicu osloba|anja naselja ratne 1995. godine. va Armije R BiH i Hrvatskog vije}e obrane. U ime organizatora manifestacije prisutnim se obratio predsjednik MZ Sokolac, Ferid Kurtovi}. Naglasio je, da je du`nost i obaveza mje{tana Sokoca i

svih gradana Biha}a, da obilje`avaju sve datume iz odbrambeno-oslobodila~kog rata. Na taj na~in, dodaje, {alje se poruka da su tada{nji Okrug Biha} ~asno branili pripadnici Armije R BiH,

od kojih je njih 32 sa podru~ja MZ Sokolac dalo svoje `ivote. O operaciji oslobo|enja Sokoca i potplje{evi~kih sela, prisutne je upoznao Senad [arganovi}, ratni komandant 501. slavne brigade i savjetnik gradona~elnika Biha}a. [arganovi} je istakao da je osloba|anjem Sokoca i ostalih potplje{evi~kih sela potisnuta agresorska artiljerija koja je iz neposredne blizine svakodnevno sijala smrt po civilnim ciljevima u Biha}u.

AQUSAN MRE@A U BiH

Razmijenjena iskustava o uspje{nim infrastrukturnim projektima U Biha}u je realizirana prva "Razmjena iskustava me|u jednakima (Peer Exchange) o uspje{nim infrastrukturnim projektima odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda", u organizaciji udruènja "Aquasan mreà iz BiH". Razmjena je dio projekta "Regionalna mreà za izgradnju kapaciteta za usluge vodosnabdjevanja i odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda (RCDN)". Razmjena iskustava me|u jednakima fokusirala se na razvoj kapaciteta jedinica lokalne samouprave (JLS) i javnih vodovodnih/komunalnih (JVP/JKP) poduze}a na osnovu formalizirane razmjene iskustava kori{tenjem postoje}eg proizvoda predloènog od strane "Aquasan mreè u Bosni i Hercegovini". Tako|er, razmjena je bila usmjerena na pobolj{anje znanja o pripremi, projektiranju i implementaciji projekata odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda od interesa za JLS i JVP/JKP i mogu}nosti za pove}anje portfolia projekata i studija slu~aja na polju odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda. Najvi{e interesa me|u

u~esnicima izazvala su iskustva u pripremi i implementaciji infrastrukturnih projekata: zahtjevi me|unarodnih financijskih institucija, klju~na projektna dokumentacija, zahtjevi doma}eg zakonodavstva, izazovi u toku izgradnje, va`nost tima za implementaciju projekta i uklju~ivanja javnosti. - Zadovoljstvo nam je da u punom sastavu zajedno s kolegama iz vodovodnog poduze}a mo`emo prisustvovati ovom skupu jer na{a op}ina je na po~etku implementacije rekonstrukcije i pro{irenja nove kanalizacione mre`e i izgradnje postrojenja za pre~i{}avanja otpadnih voda. U prilici smo da ste}i nova znanja, da vidimo koja su iskustva i gre{ke imali kolege iz drugih loka-

lnih uprava, {to je neprocjenjivo za nas - rekao je Zoran Adì}, na~elnik op}ine Gradi{ka. Uprili~en je i stru~ni obilazak postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda (PPOV) u Biha}u, uz pratnju uposlenika JP "Vodovod" Biha}, uklju~uju}i uposlenike angaìrane na PPOV. Damir Feli}, direktor JP "Vodovod" Biha} je pojasnio ulogu grada Biha}a i vodovodnog poduze}a ovom doga|aju. - Zajedno sa RCDN projektom, grad Biha} je izabran kao pozitivan primjer iz prakse, jer smo nau~ili jako puno i èlimo podijeliti na{a iskustva, uklju~uju}i i neka lo{a koja se mogu izbje}i. Projekt je trajao dosta dugo jer se radi o generacijskom

projektu koji je iznimno kompleksan i zna~ajan, ali zahtijeva i provo|enje niza procedura prema doma}em zakonodavstvu i zahtjevima me|unarodnih financijskih institucija. Pred kolegama koji su ovdje je dug put, ali na njemu moraju istrajati za dobrobit svojih gra|ana i korisnika usluga - rekao je Feli}. Uz podr{ku RCDN-a provedeno je sveobuhvatno ispitivanje i utvr|eno je da je najve}i nedostatak mjera za izgradnju kapaciteta u oblasti odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda, a pri tome imamo ogromne investicije koje su upravo usmjerene u sisteme odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda. Ovo je prva u nizu razmjene iskustava jer kroz RC-

D`ani} NINSKI

Pi{em ti pisma duga Da ih nije bilo, bilo je. Projekata. Projekt bi trebao, ono da je sve normala, biti i zavr{en. Kad ne{to ho}e, kod nas ima projekata, nije da nema. Samo, ne{to ih ne}e pa ne}e realizacija. Hajd' {to ih ne}e, nego {to sada neko treba platiti penale kako se to popularno kaè, kad pla}a{ lovu za ne{to {to si dobio da uradi{, a nisi. I tako, ba{ je lijep na{e avlije svijet, ovdje nerealizirani projekt, ondje pet. Da nije bilo fiktivnih firmi, bilo je. To su one izmi{ljene, ~isto da bi neko dobio posao i potro{io pare {to su stigle da bi ta izmi{ljena firma radila i sagradila, recimo, deponiju otpada. Ni|e deponije, a bogami ni firme. Ostala dugovanja, prekonekoliko stotina hiljada, da sad ne prenagljujem, nov~i}a. Ko }e to vratiti? Narodne mase, seveda, kao {to je to oduvijek bilo i uvijek }e biti. O psima lutalicama mogla bih napisati knjigu u nekoliko tomova. Sve ih je vi{e, kao i projekata kako rije{iti tu situaciju. Projekti se mnoè, proporcionalno kao i psi, pa mi malko ~udno, ali {ta se imam ja ~uditi kad je ovdje sve po principu "de ti neki projekt, pa }emo mi to nekako prelomiti". I prelomi{e. Preko le|a na{ih zgurenih. Odvoz sme}a poskupio, a sme}a nikad vi{e. Gdje god oko baci{ ako ne visi kesa na grani, a onda pod drvetom stoji kau~ ili fotelja, friìder, televizor... A fino nam rekli bit }e odvoz krutog otpada. Ho}e. U Danskoj, Lihten{tajnu, [vedskoj... Nego, tonu razvikane zgrade, koje su

tako|er sagra|ane nakon razvikanih projekata. Tonu, ali nije za brige, jer nema ko da brine. Kad mi neko spomene projekt, odmah mi padne na pamet ekologija, ohhh, ta nepresu{na grana s koje moè{ ubirati lovu samo pi{u}i projekte i {alju}i ih na naplatu negdje tamo ko sve to financira. Ekolo{ki smo se totalno osvijestili, sve zbog tih projekata. Vele, migranti bacaju sme}e. Bacaju, nego {ta. Bacamo i mi, nego {ta. A nije da nemamo kompaniju koja je zaduèna da odràva grad ~istim, bacao sme}e migrant ili ~istokrvni nemigrant, to vam je onaj {to ima korijenje porodi~nog stabla duboko ukopane ba{ ovdje. Ali, ne baca on sme}e s prozora zgrade, nego to baca neko drugi. A, rekoh, imamo firmu koja je puna k'o {ipak uposlenika, samo im se ne{to ne da raditi svoj posao, zato {to je premalo onih koji trebaju raditi taj posao, a malo vi{e onih koji ovima govore {ta im je posao, ako me razumijete. No, dobro. Eto prolje}a. Zabrinut nam minisar sigurnosnih situacija {to se iz Gr~ke gr~i ka ovamo oko 70.000 ljudi. Sjeo, podlaktio se i brine. Neko trlja ruke, sve ~ekaju}i novih 70.000 izvora dobre zarade. Oni koji nemaju ra~unice u tome, negodovat }e. Pitam se kome. Onima {to slaù projekte po ladicama ili onima koji itekako dobro znaju za{to tonu zgrade i za{to se psi razmnoàvaju proporcionalno projektima za nerazmnoàvanje. Da bi re~ rekel.

DN planiramo ponuditi cijeli program za oblast upravljanja otpadnim vodama, pojasnila je Aida Jusufhodì}, menadèr za razvoj kapaciteta RCDN-a. Projekt RCDN podràvaju: Njema~ka agencija za me|unarodnu suradnju (GIZ) kroz Otvoreni regionalni fo-nd za modernizaciju op}in-skih usluga (ORF MMS), u ime Dràvnog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO) i Njema~kog federalnog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ).

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton VLADA FEDERACIJE BiH

Usvojena Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH n Vlada FBiH usvojila je Uredbu o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH kojom je osobama koje tra`e posao omogu}en ravnopravan pristup slobodnim radnim mjestima i ravnopravna konkurencija zasnovana na znanjima i sposobnostima. Federalni ministar rada i socijalne politike i zamjenik premijera FBiH Vesko Drlja~a izjavio je na pres konferenciji nakon sjednice da je rije~ o zna~ajnom aktu koji treba urediti tu oblast na pravedan i sistemati~an na~in. - Uredbom je propisan postupak prijema u radni odnos u institucijama, kao i u privrednim dru{tvima u kojima je Federacija BiH osniva~ ili ve}inski vlasnik, ukoliko to nekim drugim propisom nije na druga~iji na~in regulirano - pojasnio je Drlja~a. Uredbom je propisano da se kod poslodavca na kojeg se ona primjenjuje, prijem u radni odnos vr{i nakon provedene procedure javnog ogla{avanja, a da javni oglas mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu i putem internet stranice poslodavca, ukoliko ona postoji, i obavezno dostaviti nadle`noj slu`bi za zapo{ljavanje prema sjedi{tu poslodavca. Drlja~a je precizirao da je Uredbom propisan i sadr`aj javnog oglasa, na~ini dostave prijava i imenovanja komisije, rad i izuze}e komisije, postupak izbora kandidata, nadzor nad primjenom ove Uredbe, kao i vrste i visina sankcija u slu~aju kr{enja Uredbe. Tako|er, Vlada FBiH je pozvala vlade kantona da, u skladu sa svojim nadle`nostima, na osnovu ove Uredbe donesu odgovaraju}e kantonalne propise, na {to ih obvezuju i izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je propisano da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona donesu provedbene propise. Zbog hitnosti rje{avanja pitanja na koja se Uredba odnosi, predvi|eno je da ona stupi na snagu narednog dana od dana objave u â&#x20AC;&#x153;Slu`benim novinama Federacije BiHâ&#x20AC;?.

SANSKI MOST

www.usnkrajina.com.ba

GRADSKO VIJE]E BIHA]

radsko vije}e Biha}a jednoglasno je podràlo Prijedlog budèta grada Biha}a za 2019. godinu u iznosu od 42.338.643 KM. U odnosu na budèt za 2018. godinu to je pove}anje za 14.380.305 KM, {to je rezultat usvojenih odluka na prethodnom Vije}u o reprogramu postoje}eg kreditnog zaduènja i dodatnom zaduènju, emisiji obveznica i redovnom revolving kreditu. - U odnosu na Nacrt budèta, Prijedlog je uve}an za 605.250 KM, od ~ega se iznos od 330.050 KM odnosi na upla}ena namjenska sredstva na ra~un grada. Na prihodovnoj strani su uve}ani porezni prihodi za iznos 164.991 KM u skladu sa ostvarenjem za 2018. godinu, neporezni za 110.209 KM, a odnose se na uplatu naknade za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta za projekt zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smje{taja, te vlastiti prihodi JU Centar za socijalni rad, teku}i tranferi i donacije za iznos 9.655 KM, te za kapitalne transferi 320.395 KM - kazala je Jasmina ]orali}, {efica Slu`be za financije. Biha}ki gradona~elnik [uhret Fazli} kazao je da je ovogodi{nji budèt ura|en na najbolji mogu}i na~in uvaàvaju}i stanje finanacijskih tokova i realnih mogu}nosti kada je u pitanju prihodovna strana. Ra~un financiranja planiran je u iznosu od 15.000.000 KM, a odnosi se na: emisiju obveznica grada Biha}a u

Jednoglasna po

iznosu od 2.000.000 KM sredstava koja bi trebala biti iskori{tena za potpunu rekonstrukciju Sportske dvorane Luke, reprogram postoje}eg dugoro~nog kredita koji iznosi 10.000.000 KM s ciljem ostvarenja povoljnije kamate, povla~enjem dodatnih 2.000.000 KM, sa istim otplatnim periodom, dodatna sredstva bi trebala biti iskori{tena za infrastrukturne projekte u gradu, te kratkoro~no kreditno zadu`enje u 2019. godini u iznosu 1.000.000 KM, odnosno postoje}i revolving kredit koji je potrebno produ`iti. Iako je dugoro~ni kredit po kojem je preostao dug

Almiru Budimli}u mandat n Prije usvajanja dnevnog reda 30. sjednice Gradskog vije}a Biha} gradski vije}nici primili su k znanju Izvje{taj o prestanku mandata vije}nici Mirjani Mujaki} u Gradskom vije}u Biha} i dodjeli mandata slijede}em kvalificiranom kandidatu. Zlata Ibrahimpa{i}, sekretar Gradskog vije}a Biha} predo~ila je izvje{taj u sklopu kojeg su predo~eni razlozi dono{enja odluke o dodjeli novog mandata vije}niku u Gradskom vije}u Biha}. Tako }e umjesto dosada{nje vije}nice Mirjane Mujaki} du`nost vije}nika u GV Biha} u narednom periodu nakon polaganja sve~ane izjave preuzeti gradski vije}nik Almir Budimli} (PoMAK). 10.000.000 KM postoje}a obaveza stvorena 2014. godine, kako bi se reprogramirao s ciljem ugovaranja manje kamate ~ime bi se

SEDMODNEVNA

BIHA]

Dinko Be}irspahi} vije}nik PoMAK-a Vije}nik u Gradskom vije}u Biha}a Dinko n Be}irspahi} je od srijede,

Raspisan konkurs za stipendije n Op}ina Sanski Most raspisala je konkurs za dodjelu 55 studentskih stipendija redovnim studentima s podru~ja op}ine koji studiraju na akreditiranim dr`avnim fakuletetima u BiH. Planirana visina mjese~ne stipendije iznosi 100 konvertibilnih maraka, koja }e se ispla}ivati u devet jednakih mjese~nih rata. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana raspisivanja odnosno do 4. marta 2019. godine, i objavljen je u dnevnom listu Oslobo|enje, oglasnoj plo~i i webstranici op}ine, a prijave s dokazima o ispunajvanju uvjeta mogu se dostaviti li~no ili po{tom. U ovogodi{njem bud`etu, u odnosu na pro{lu godinu, pove}an je iznos za stipendiranje i iznosi 50.000 KM. Ina~e ovaj iznos iz godine u godinu raste kako bi {to ve}i broj studeneta imao mogu}nost dobijanja stipendije. Priredila: Sehija Muminovi}

20. februara, u sastavu Kluba vije}nika Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK). U obra}anju vije}nika Be}irspahi}a tokom aktualnog sata na tridesetoj sjednici Gradskog vije}a kazao je da je krajem oktobra 2018. godine napustio Savez za bolju budu}nost (SBB). - Tad sam naveo da je moja odluka o istupanju iz SBB-a donesena iz principijelnih razloga isti~u}i da se nakon odra|enog ovog mandata ne}u baviti politikom. Me|utim, kada iskreno u|e{ u politiku i uspostavi{ sponu izme|u stanovnika lokalne zajednice i izvr{ne vlasti, te{ko je da

u{tedjela zna~ajna sredstva, isti se prema va`e}im zakonskim propisima mora kompletan unijeti u Bud`et 2019. godine.

n Be}irspahi}: ...Odlu~io sam da budem dio jednog mladog tima, mladog politi~kog pokreta, Pokreta za modernu i aktivnu krajinu (PoMAK)...

â&#x20AC;&#x153;

se iz toga izvu~ete. Konstantni pozivi i zahtjevi gra|ana su me natjerali da razmislim o svojoj odluci i da istu promijenim. Neoptere}en nazivima stranaka, ideologijama istih (jer su se kroz posljednje dvije decenije izvorne ideologije i principi politi~kih partija mijenjale), vode}im ljudima u tim strankama, odlu~io sam stati uz one s kojima dijelim iste vrijednosti i jednake poglede na budu}nost. One, ~ija je politi~ka platforma specifi~na i ne predstavlja ogledalo

politike koju smo do sad vi|ali na bosanskohercegova~koj sceni. Odlu~io sam da budem dio jednog mladog tima, mladog politi~kog pokreta, Pokreta za modernu i aktivnu krajinu (PoMAK) i dam podr{ku gradona~elniku [uhretu Fazli}u. O aktivizmu i djelima PoMAK-a ne}u mnogo pri~ati, samo }u kazati da }e mi biti ~ast da stanem uz njih rame uz rame i da jo{ sna`nijim intenzitetom radimo na onom {to i nosi sam naziv PoMAK rekao je Be}irspahi}.

utorak, 26. februara, grad Biha} proslavit }e 759. ro|endan. Na sve~anoj sjednici Gradskog vije}a koja }e biti odràna tim povodom, ve} tradicionalno bit }e uru~ena priznanja i nagrade zaslu`nim pojedincima, organizacijama i udruènjima za doprinos u razvoju i promociji grada Biha}a u regionu i {ire. O proslavi Dana grada vi{e rije~i bilo je na pres konferenciji odrànoj u srijedu, 20. februara, u Kulturnom centru. Novinarima su se obratili Edin Moranki}, savjetnik gradona~elnika i Alen Zuli}, direktor Kulturnog centra koji je nosilac svih organizacijskih aktivnosti ovogodi{nje proslave uz generalno pokroviteljstvo grada. Obiljeàvanje Dana grada ve} niz godina je vi{ednevna manifestacija. Ovogodi{nja }e trajati sedam dana, a prvi programski sadràj je upri-

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

ZA RO\ENDAN VOLJENOM GRADU

dr{ka bud`etu n 42.338.643

vije}nika

- Ukoliko od planiranog bu`eta od 41.733.393 oduzmemo taj iznos od 10.000.000 KM postoje}eg dugoro~nog kredita, te 2.000.000 KM

KM je planirano u 2019. godini

novog kreditnog zaduènja i 2.000.000 KM obveznica koje se planiraju emitirati, te namjenska sredstva od oko 2.500.000 KM,do}i }emo do iznosa od oko 25.233,393 KM {to predstavlja realnu sliku Nacrta budèta grada Biha}a za 2019. godinu, isti~u u Gradskoj upravi. Kada je u pitanju rashodovna strana, u odnosu na Nacrt u Prijedlogu je do{lo do izmjena u odre|enim gradskim slu`bama. U Slu`bi za lokalnoekonomski razvoj umanjena je stavka u~e{}a grada u projektima za 150.000 KM, dok je s druge strane uve}ana stavka Turisti~ka zajednica Biha} program razvoja turizma za 25.000 KM, uve}ana su poticajna sredstva za razvoj privrede za 15.000 KM, uve}ano je sufinanciranje realizacije projekta ure|enja poslovne zone Kamenica za 40.000 KM, pove}ana je stavka izrada i realizacija projekta geolo{ko-istraìva~ki radovi na podru~ju Gate za 50.000 KM, sufinanciranje projekta u okviru MEGa, smanjenje gubitaka vode uve}ano je za 100.000 KM, poticajna sredstva za tradicionalne obrte 5.000 KM i sredstva eksproprijacije uv-

e}ana su 10.000 KM. U Slu`bi za op}u upravu i dru{tvene djelatnosti na kodu Kulturni centar obaveze iz prethodnog perioda uve}anje za 30.000 KM, teku}i grant sa sportske manifestacije uve}an je za 5.280 KM, ulaganje u inovacije uve}ano je za 7.000 KM, u~e{}e grada s Fondacijom Mozaik u financiranju Fonda Omladinske banke uve}ano je za 9.500 KM. Uve}ano je u~e{}e grada u projektu Ministarstva za raseljena lica u rekonstrukciji saobra}ajnice Donji Srbljani - Srbljani - Jezero za 50.000 KM, JU Kulturni Centar - sanacija krovi{ta 5.000 KM, dok je za u~e{}e grada u projektu zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smje{taja uve}ana stavka za 107.962 KM. U ovoj slu`bi pove}ana je i stavka na kodu JU za sport, odmor i rekreaciju - sanacija sportske dvorane za 30.000 KM. [to se ti~e Slu`ba za imovinsko-pravne, geodetske i katastarske poslove uve}ana je stavka ulaganje u vjerske objekte za 15.000 KM i stavka JU Stanouprava obaveze iz prethodnog perioda 31.237 KM.

MANIFESTACIJA U BIHA]U

Grad Biha} slavi 759. ro|endan

li~en u Gradskoj galeriji u ~etvrtak, 21. februara. Manifestacija }e obilovati brojnim kulturnim i sportskim sadr`ajima, prijemima i posjetama kod gradona~elnika. Ovom prilikom bit }e uprili~ena i promocija zbirke pjesama “Sanjam ljep{i svijet” autorice D`e-

hve Havi}. I ove godine biha}ki slasti~ari }e u ~ast Dana grada pripremiti ro|endansku tortu koja }e u utorak, 26. februara, biti poslu`ena na gradskom trgu. Ukoliko vremenski uvjeti budu lo{i, rezervna lokacija je gradska tr`nica. Organizatori ro|en-

danske proslave pozivaju sve Bi{}ane i drage goste da do|u na trg i zajedni~ki proslave ro|endan grada. Svi programski sadr`aji, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, su besplatni izuzev predstave Branka \uri}a “\urologija”. N.Pirali}

I kada svi odu, tebe }e biti, grade moj Uskoro }e se navr{iti 759 godina od kad se n tvoje ime prvi put na{lo na papiru, uskoro }e se navr{iti 759 godina od kad te je prvi put spomenuo i tvoje ime ispisao ugarski kralj Bela IV. na 26. februara 1260. godine, i time potvrdio postojanje grada, “Otoka svetog Ladislava”, ~ije obale umiva rijeka Una, a dvije godine nakon toga si postao slobodni kraljevski grad. Prolazile su godine, teklo je vrijeme i odlazilo s Unom u nekom nepoznatom pravcu, a ti si rastao, postao si velik, gradio si karakter, postao si jak, i uvijek bio heroj, prkosan, hrabar i ponosan. Bio si sva~iji, ali uvijek svoj. Pokorile su te Osmanlije nakon 100 godina osvajanja 1592. godine, pa si onda pripao velikoj Austro-Ugarskoj 1878. godine, nakon 12 dana borbe protiv austro-ugarske vojske. Tada si dobio svoje osnovne {kole, Niù gimnaziju, Trgova~ku {kolu, gradski park koji te i danas krasi, banke, vodovod, kanalizaciju, struju i svoju gra|ansku klasu. Ako presko~imo jedan od ratova, brzo je stigao onaj drugi, 1941. godine, 13. aprila okupirale su te Hitlerove snage i ubrzo te prepustili Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj. Oslobo|en si od fa{ista zahvaljuju}i partizanskoj borbi, postao si Biha}ka republika, ponos i kolijevka antifa{izma, u tebi se rodila neka nova zemlja, od Vardara pa do Triglava, do{lo je tvoje vrijeme, tvoje zlatno doba od 50-ih do 90ih, hiljade i hiljade radnika, desetine fabrika. I tad si kao i sad imao najljep{e ène na svijetu, pametne i perspektivne mlade ljude, najbolje profesore, doktore, inènjere, imao si sve. Onda su te opet poku{ali razoriti, uni{titi, podijeliti, kao i ina~e, ubiti mladost i ìvot, ali ne. Opstao si, sa~uvao se, nisu ti mogli ni{ta ~ak ni nakon 1.201 dan opsade zahvalju}i ljudima koji su te istinski voljeli i branili. Svaki grad raste i postaje velik zahvaljuju}i ljudima koji ga ~ine i koji su njegov sastavni dio. Ljudi su grad, a grad su ljudi, idu jedno s drugim, ruku pod ruku, postoje i traju zajedno, samo {to se u jednom momentu, sudbinski odre|enom, rastanu jedno od drugog. Ljudi prolaze i nestaju, ali grad traje i ostaje, zauvijek, dok je svijeta. Defilovale

n Oslobo|en si od fa{ista zahvaljuju}i partizanskoj borbi, postao si Biha}ka republika, ponos i kolijevka antifa{izma, u tebi se rodila neka nova zemlja, od Vardara pa do Triglava, do{lo je tvoje vrijeme, tvoje zlatno doba od 50-ih do 90-ih, hiljade i hiljade radnika, desetine fabrika. I tad si kao i sad imao najljep{e ène na svijetu, pametne i perspektivne mlade ljude, najbolje profesore, doktore, inènjere, imao si sve. Onda su te opet poku{ali razoriti, uni{titi, podijeliti, kao i ina~e, ubiti mladost i ìvot, ali ne. Opstao si, sa~uvao se, nisu ti mogli ni{ta ~ak ni nakon 1.201 dan opsade zahvalju}i ljudima koji su te istinski voljeli i branili. su na{im ulicima neke velike i bitne face, iz raznih perioda, visoki du`nosnici i zvani~nici mnogih dràva koje su upravljale ovim gradom. Defilovali, bili i oti{li, tiho, neprimjetno. Ali imali smo i imamo svoje ljude koji su obiljeìli ovaj grad, koji su obiljeìli jednu epohu i koji su sebe poklonili ovom gradu, a grad se poklonio njima. Oni su nas u~inili velikima, u~inili su nas ponosnima i nekako druga~ijima od ostalih. @ivjeli su jedan poseban stil ìvota koji se zvao Biha}. Gradili su, obrazovali, lije~ili, ~uvali, pisali, slikali, stvarali, ìvjeli sport...jednostavno, bili su veliki. Nekih danas vi{e nema, napustili su ovaj svijet i rastali se sa svojim gradom, neki danas ìve na nekoj drugoj adresi, neke je ìvot odveo daleko, u druge gradove i kontinente, neki su oti{li zbog nekih ~udnih okolnosti, ali ga svi i dalje neizmjerno vole. Nemamo vi{e Milana Ke~e, nemamo Zemke,

nema Ro|e, nemamo Huseina Dupanovi}a, nemamo Donne Ares, nemamo Ljiljane Terzi}, nemamo Muhameda Muli}a, nemamo Bo{ka Marjanovi}a, Irfana Ljubijanki}a, nemamo mnoge, mnoge i mnoge ljude, odnosno plejadu ljudi koji su gradili ovaj grad i u~inili ga posebnim mjestom. Nemamo ljudi koji su bili ponosni i prkosni Bi{}ani, intelektualci i uspje{ni ljudi u mnogim sferama ìvota. Njihov ìvot je pro{ao u mjestu u kojem je za njih sve i po~injalo, u njihovom gradu, me|u njihovim ljudima. Na neki na~in, njima u pomen i njima u ~ast, pred ro|endan grada kojeg su toliko voljeli nastao je ovaj tekst. Hvala im {to su bili tako veliki, hvala {to su ìvot u ovom gradu ~inili boljim, hvala im {to su svoju ljudskost i dobrotu poklonili ovom gradu, hvala im {to su bili ono {to jesu i {to su nam pokazali kakvi ljudi moramo i trebamo biti. Kroz razne periode, odnosno vremena, pored posebnih ljudi,imao je Biha} i svoja posebna mjesta, neke posebne klupe, neki poseban park, posebnu i druga~iju ulicu, kafi}, slasti~arnu ili neku radnju. Imao je i ima neki poseban i druga~iji, ali prije svega lijep i ugodan “stil ìvota”. Ta posebna ulica danas se zove “\a~ka”, posebna i druga~ija zbog mladosti, zbog parade mladosti i defilea biha}kih srednjo{kolaca svakim radnim danom u jutarnjim satima, dok najbolji kola~i i slastice ve} dugo stanuju na Ozimicama I, kod svima poznatog Trove, nakon kojeg slijedi kafa, Bi{}anima najdraà kod Junuzovi}a. Zemkina boza i sendvi~i kod Koste su bili sastavni ritual srednjo{kolskih dana, dok Gelenderi i danas pi{u najljep{e ljubavne pri~e. I eto, pro{etali smo. “Od kina do benzina” sjetili se mnogih, pomenuli njihova imena i bili ponosni, bili smo, ostali smo i biti }emo ponosni. A tebi, grade, poru~ujemo: “Sve je bilo, grade moj, bilo i pro{lo, mar{irale su mnoge vojske, mnogi ljudi, mar{irali i oti{li, ali ti si tu. Tekla je Una, prolazilo vrijeme, prolazi i sad, ali ti ostaje{, i ostat }e{ zauvijek, i kada svi odu, tebe }e biti, grade moj”.

Sretan ti tvoj 759. ro|endan! Armin Halilagi}

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

â&#x20AC;&#x153;

ZAVR[NA KONFERENCIJA PROJEKTA "POVE]ANJE KONKURENTNOSTI RADNE SNAGE NA PROSTORU OP]INE BOSANSKA KRUPA"

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora je investiranje koje je u skladu sa svjetskim trendovima pa je ovaj ~in, prema Ru`ni}evim rije~ima, na odre|en na~in i historijski dan za USK

Potaknuti zapo{ljavanje - osnovni cilj projekta U Centru za podr{ku poduzetni{tvu Bosanska Krupa odr`ana je zavr{na konferencija projekta "Pove}anje konkurentnosti radne snage na prostoru op}ine Bosanska Krupa" koji financira Europska unija.

POTPISAN UGOVOR IZME\U VLADE USK-a I IVICOM CONSULTING

Vjetropark - najve}a investicija na podru~ju USK-a

jetropark na podru~ju Biha}a, projekt u ~iju realizaciju kre}emo najve}a je investicija na podru~ju ovog kantona, vrijedan oko 120 miliona maraka. Ovo je drugi vjetropark na podru~ju Bosne i Hercegovine, a prvi veliki projekt ovog saziva Vlade USK-a - kazao je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ru`ni}, nakon pro{lotjednog potpisivanja ugovora izme|u Vlade Unsko-sanskog kantona i "Ivicom Consulting" d.o.o. Zagreb, kojim se ure|uju odnosi izmedu stranaka u vezi s ugovorom dodjele koncesije za kori{tenje gra-

|evinskog zemlji{ta za istra`ivanje, gra|enje i kori{tenje vjetroelektrana instalirane pojedina~ne snage do 5MW na podru~ju grada Biha}a, na lokalitetu Teo~ak.

Najava sli~nih projakata Ovo je poruka da }e Unskosanski kanton, kad je u pitanju privreda i privredni razvoj, krenuti uzlazno, da bude kanton broj jedan. Vlada USK-a partnerski se stavila na raspolaganje investitoru i tako }e nastupati u svim ozbiljnim razgovorima za pokretanje investicija na ovom podru~ju, poru~io je premijer Ru`ni}.

- To {to }e drugi vjetropark u BiH biti uspostavljen u na{em kantonu nije samo ohrabruju}a ~injenica, nego je i trenutak zvani~ne i velike najave ovakvih i sli~nih projekata u budu}nosti. Unsko sanski kanton ubudu}e sigurno ne}e zauzimati rubrike udarnih vijesti, a koje se ti~u migrantskih ili politi~kih kriza, jer je do{lo vrijeme za velike projekte iz oblasti privrede, ekonomije i op}eg razvoja. To je na{a odlu~na namjera od koje ne}emo odustati. Ovaj dio Bosne i Hercegovine zaista mora postati kanton broj jedan po najpozitivnijim i najoptimisti~nijim vijestima, dodao

je Ru`ni}.

U skladu s trendovima Tako|er, on je istaknuo da za izgradnju vjetroparkova ova vlast na ~ijem je ~elu, }e imati razumijevanja i ne}e {tedjeti na podr{ci, jer je to oblast koja ima veliki potencijal i otvara niz novih mogu}nosti. Energija dobijena u vjetroparkovima je u neprekidnom porastu u cijelom svijetu. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora je investiranje koje je u skladu sa svjetskim trendovima pa je ovaj ~in, prema Ru`ni}evim rije~ima, na odre|en na~in i historijski dan za USK. / N.D`.N.

Obuka i zapo{ljavanje 52 osobe Generalni cilj projekta je bio potaknuti zapo{ljavanje na prostoru op}ine kroz sistemati~nu asistenciju privatnom sektoru u procesu obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage. Kroz obuku i zapo{ljavanje 52 osobe, ovaj projekat je dao doprinos smanjenju ukupne stope nezaposlenosti u Bosanskoj Krupi. Kroz uspostavljanje lokalnog partnerstva i identificiranje potreba privatnog sektora za konkurentnom radnom snagom namjera je pove}ati ovaj broj na 150 osoba u periodu od godinu dana nakon implementacije projekta posebno imaju}i u vidu kontinuirani rast metalnog sektora u Bosanskoj Krupi i Unsko-sanskom kantonu. Kroz projekt je ukupno mobilizirano 90 osoba za obuku, a 52 osobe su uspje{no zavr{ile program obuke i stekle certifikate (42 osobe) za zanimanje zavariva~ (CERTIFIKAT EN ISO 9606-1 (EN 287-1), te su se

zaposlile ili su u procesu zapo{ljavanja. U Centru za podr{ku poduzetin{tvu u Bosanskoj Krupi je kroz projekt nabavljena sofisticirana oprema za simulaciju zavarivanja i provjeru vara, te obu~eno osoblje lokalne mje{ovite srednje {kole za prakti~nu nastavu koja se odvijala u centru. Web platforma Centar za podr{ku poduzetni{tvu koja je kreirana u okviru projekta omogu}it }e privrednicima, kao i nezaposlenim licima da izraze svoje potrebe za radnicima.

Projekt EU od ~etiri miliona KM Projekt je implementirala op}ina Bosanska Krupa u suradnji s partnerima PLOD Centar Biha}, Mje{ovita srednja {kola "Safet Krupi}", JU Slu`ba za zapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona i poduze}ima Novi Most d.o.o, ACMA d.o.o, Krupa Kabine d.o.o, BOSANCAR d.o.o. i ZAH d.o.o. Lokalno partnerstvo za zapo{ljavanje Bosanska Krupa je jedno od 19 uspostavljenih lokalnih partnerstava za zapo{ljavanje u okviru projekta Podr{ka lokalnim partnerstvima za zapo{ljavanje u Bosni i Hercegovini, kojeg Europska unija financira s ~etiri miliona eura, a provodi Me|unarodna organizacija rada (ILO).

PREZENTACIJA U VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BIH

Vanjskotrgovinska razmjena roba 31,8 milijardi KM Iz Bosne i Hercegovine je u 2018. godini izvezeno robe u vrijednosti 12,2 milijarde KM, {to je za 7,67 posto vi{e u odnosu na 2017., dok je vrijednost uvoza roba iznosila 19,5 milijardi KM i ve}a je za 6,21 posto u odnosu na 2017. Na prezentaciji koja je

odr`ana u Vanjskotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu istaknuto je da ovi pokazatelji ne daju ta~nu sliku vanjskotrgovinske razmjene, po{to ne obuhvataju promet usluga, ve} isklju~ivo promet roba. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene

roba u 2018. pove}an je za 6,77 posto i njegova vrijednost iznosi 31,8 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,56 posto, {to je vi{e za 1,37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vanjskotrgovinski defict u

2018. iznosio je 7,3 milijarde KM i pove}an je za 3,86 posto u odnosu na prethodnu godinu. EU u vanjskotrgovinskoj razmjeni u~estvuje sa 72,1 posto izvoza i 66,2 posto uvoza. Najzna~ajniji partner po obimu vanjskotrgovinske ra-

zmjene iz EU je Hrvatska u koju je iz BiH u 2018. izvezeno robe u vrijednosti 1,51 milijardu KM, a iz Hrvatske je uvezeno u vrijednosti 3,13 milijarde KM. Nakon EU, zemlje CEFTA-e u vanjskotrgovinskoj razmjeni u~estvuje sa 17,2 posto izvoza i

15 posto uvoza. Najzna~ajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona je Srbija u koju je iz BiH u 2018. izvezeno robe u vrijednosti oko 1,32 milijarde KM, dok je iz Srbije uvezeno robe u vrijednosti oko 2,65 milijardi KM.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

edicinska {kola u Biha}u i ove godine u~estvuje u projektu "Gra|anin", koji je prakti~ni dio Civitas programa. U~enici IIIc razreda Medicinske {kole }e u okviru ovog projekta raditi na veoma aktualnoj temi u na{oj dr`avi - DARUJ KRV, SPASI @IVOT. Svjedoci smo svakodnevnih saobra}ajnih nezgoda, te specifi~nih operativnih zahvata u kojima je krv neophodna za `ivot. Prije svega cilj u~enika IIIc jeste edukacija, prevencija i promocija zdravlja na{ih gra|ana kao i promocija va`nosti darivanja krvi. U~enici su organizirali i proveli akciju dobrovoljnog darivanja krvi u Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijanki}.

Podr{ka javnih osoba U projektu "Gra|anin", na temu "Daruj krv, spasi ìvot" u~enike IIIc razreda, Medicinske {kole u Biha}u, podràle su i neke javne osobe. U~enici (preko 2,400 timova i 60 000 u~enika godi{nje) su ohrabreni da odaberu problem iz svoje zajednice, da istraè postoje}e mjere javne politike, da razviju svoja rje{enja koja predstavljaju nadle`nim institucijama, i da kreiraju akcione planove za implementaciju rje{enja.

Cilj u~enika IIIc jeste edukacija, prevencija i promocija zdravlja na{ih gra|ana kao i promocija va`nosti darivanja krvi

Armin Muzaferija

Moamer Kasumovi}

Hana Had`iavdagi} Osman Had`i}

U^ENICI MEDICINSKE [KOLE U CIVITAS PROJEKTU

Daruj krv, spasi `ivot Projekt u~enicima poma`e da postanu odgovorni i informirani mladi ljudi koji kroje

svoju budu}nost i shvataju pojam i zna~aj brige i uklju~enja svih gra|ana u rje{ava-

nje problema koji se ti~u svih nas. Takmi~enja u~enicima daju priliku da prakti~no

provedu ono {to su nau~ili, i da vje`baju svoje sposobnosti da `elje pretvore u stvarnost.

U projektu "Gra|anin", na temu "Daruj krv, spasi `ivot" u~enike IIIc razreda, Medicinske {kole u Biha}u, podr`ale su i neke javne osobe Ostvarili niz rezultata U~estvovanjem u "Projektu gra|anin" u~enici su u proteklih 15 godina uspjeli inicirati usvajanje i izmjene zakona na svim nivoima vlasti, uveli su inkluzivno obrazovanje u {kole, izgradili {kolska igrali{ta, sportske sale i omladinske centre, proveli niz humanitanih i ekolo{kih akcija u svojim lokalnim zajednicama.

BIHA]KA GRADSKA UPRAVA

U~enici predstavili teme Civitas projekta “Ja, gra|anin”

“

Fazli} je istakao da je K[C Ivan Pavao II strate{ki projekt

DELEGACIJA SREDI[NJEG DR@AVNOG UREDA R. HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN HRVATSKE KOD GRADONA^ELNIKA FAZLI]A

Ne smije do}i u pitanje opstanak K[C-a u Biha}u Biha}ki gradona~elnik [uhret Fazli} ugostio je pro{log tjedna delegaciju Sredi{njeg dr`avnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske predvo|enu Zvonkom Milasom, dr`avnim tajnikom ureda i Vladu Prskala, pomo}nika ministrice znanosti i obrazovanja RH. Na prijemu se razgovaralo o problemima vezanim za status K[C Ivan Pavao II iz Biha}a, te mogu}im zajedni-

~kim projektima izme|u grada Biha}a i lokalnih zajednica u Hrvatskoj.

Projekti prekograni~ne suradnje - Glavna tema bio je status K[C i podr{ka koju ovoj obrazovnoj ustanovi daje gradona~elnik Fazli} raduje i ohrabruje da }e se ovaj problem rije{iti u narednom periodu. Naravno, otvorili smo i teme koji se ti~u mogu}nosti

realizacije projekata u Biha}u kroz prekograni~nu saradnju za {to postoji spremnost u gradu Biha}u kao sredi{tu kantona - istakao je dr`avni tajnik Milas. Gradona~elnik Fazli} istakao je da je K[C Ivan Pavao II strate{ki projekt za grad Biha} i da kao takav ne smije do}i u pitanje njegov opstanak i nastavak njegove obrazovne misije i {kolovanja mladih Bi{}ana.

Zajedni~ki i o problemu migranata - Imamo dobru suradnju s institucijama Hrvatske. Ta suradnja moè se ogledati u privrednoj, kulturnoj i sportskoj suradnji i stoga èlimo prohodnu granicu na Iza~i}u, èlimo da zajedni~ki rje{avamo probleme migranata i mislim da smo na dobrom putu da tako i bude u narednom periodu - kazao je gradona~elnik Fazli}.

U~enici III. razreda Richmond Park College Biha}, te u~enici IX. razreda O[ Harmani II i O[ Prekounje posjetili su Gradsku upravu Biha} i u razgovoru s gradona~elnikom [uhretom Fazli}em predstavili svoje teme s kojima se takmi~e u sklopu projekta Civitas "Ja, gra|anin". Rije~ je o temi osnivanja Centra za mlade i omladinu koji bi na jednom mjestu dao podr{ku mladima kroz radionice, savjetovali{ta i edukacije (tema Richmond Park College Biha} ), temi kojom se u~enici zala`u da djeca do 18. godine budu oslobo|ena pla}anja premije

zdravstvenog osiguranja u USK-a, te da se njihova ostala prava po{tuju i za{tite ukoliko ima kr{enja (tema O[ Prekounje), te o temi Industrijska proizvodnja USK-a, stup ostanka i opstanka" s kojom u~enici dobijaju kvalitetne informacije vezane za privredu Biha}a( O[ Harmani II). - Sve tri teme imaju moju podr{ku i uvjeren sam da }e ovi u~enici zajedno sa ostalim osnovcima i srednjo{kolcima koji u~estvuju u ovom projektu dostojno predstaviti na{ grad na kantonalnom takmi~enju - istakao je Fazli}.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

Unsko-sanske {ume

www.usnkrajina.com.ba

Glasilo zaposlenih u [PD “Unsko - sanske {ume”

• broj 226 • Biha} februar / velja~a 2019. godine

SA SJEDNICE STRUÈNOG KOLEGIJA [PD-A

Pripreme za proljetno po{umljavan U utorak, 12. februara 2019. godine u Bosanskoj Krupi odr`ana je druga redovna sjednica Stru~nog kolegija [PD "Unsko-sanske {ume" d.o.o. Bosanska Krupa. Razmatrana je realizacija zaklju~aka sa prethodne sjednice Stru~nog kolegija, te izvje{taj proizvodnje za januar 2019. godine. Nakon {to su razmotrene sve ta~ke dnevnog reda, ~lanovi Stru~nog kolegija usvojili su i nekoliko zaklju~aka. Izme|u ostalog, Podru`nicama "[umarijama" je nalo`eno da dostave potrebe za sadnim materijalom Podru`nici "Rasadnik" Cazin za proljetno po{umljavanje. Podru`nicama "[umarijama", Pogonu gospodarenja za op}inu

Bosanska Krupa, Podru`nici "Rasadnik" Cazin i Sektoru za uzgoj i za{titu {uma i divlja~i data je obaveza da iste obaveze usaglase u roku od 15 dana. Kako bi se obezbijedilo kontinuirano odvijanje pripreme proizvodnje, Sektoru pripreme proizvodnje data je obaveza da obezbijedi izradu projekata za izvo|enje radova u {umarstvu za odjele gdje su terenski poslovi zavr{eni od strane projektanata i za odjele koje su radili a nisu zavr{ili projektanti koji su bili anga`ovani na odre|eno vrijeme, i kojima je u me|uvremenu istekao ili isti~e ugovor o radu. S obzirom da [PD "Unskosanske {ume" d.o.o Bosanska Krupa i ove godine o~ekuje do-

lazak predstavnika ovla{tene certifikacijske ku}e na podru~je Unsko-sanskog kantona koji }e izvr{iti kontrolu provedbe FSC certifikata u Unsko-sanskim {umama, zaduèni su upravnici podru`nica/Pogona i Timovi za certificiranje po podru`nicama/Pogonu, da u roku od deset dana dostave sve potrebne evidencije vo|i Tima za certificiranje [PD-a. Prilikom nedavnog sastanka Uprave [PD-a sa predstavnicima udruènja gra|ana penzionera sa podru~ja USK-a, iskazana je potreba za pove}anjem koli~ine ogrjeva predvi|enog za udruènja, Uprava [PD-a pristala je da razmotri mogu}nost izdvajanja ve}e koli~ine ogrijevnog drveta za

PODRU@NICA "GRA\ENJA, MEHANIZACIJE I ODR@AVANJA" BOSANSKI PETROVAC

Spremno do~ekali snijeg [PD "Unsko - sanske {ume" d.o.o. Bosanska Krupa, u okviru planiranih investicionih ulaganja izvr{ilo je nabavku nove ralice za ~i{}enje snijega na {umskim kamionskim putevima. Ralica je data na raspolaganje zimskoj slu`bi Podru`nice ''Gra|enja, mehanizacije i odr`avanja'' Bosanski Petrovac. Ovom nabavkom je omogu}eno bolje zimsko odr`avnje

{umskih kamionskih puteva a ~ime se stvaraju bolji uslovi za isporuku drvnih sortimenata za potrebe kupaca [PD-a. Podru`nica '' Gra|enja, mehanizacije i odràvanja'' Bosanski Petrovac je neprekidno angaòvana na ~i{}enju {umskih kamionskih puteva na nadmorskim visinama do 1.300 metara, gdje visina snijega dostiè i 130 cm.

Duìna {umskih kamionskih puteva na kojima se vr{i zimsko odràvanje iznosi 460 km a na odràvanju je angaòvano: sedam {umskih traktora sa ralicom, dva skipa sa ralicom i jedno vozilo kiper sa varjabilnom namjenskom ralicom. Krajem januara i po~etkom februara ove godine zbog obilnih padavina i visokih snje`nih na-

nosa u ve}ini Podru`nica/Pogonu [PD "Unsko-sanske {ume" proizvodnja drvnih sortimenata je bila prekinuta. Uposlenici Podru`nice "Gra|enja, mehanizacije i odr`avanja" Bosanski Petrovac ulo`ili su ogromne napore kako bi u {to skorije vrijeme o~istili kamionske {umske puteve i omogu}ili nastavak proizvodnje.

- Podru`nica "Gra|enja, mehanizacije i odràvanja" neprekidno je angaìrana na ~i{}enju {umskih kamionskih puteva na nadmorskim visinama do 1.300 metara, gdje visina snijega dostiè i 130 cm

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

Unsko-sanske {ume

www.usnkrajina.com.ba

Telefon: +387 37 473 670 fax: 473 669 [PD â&#x20AC;&#x153;Unsko-ssanske {umeâ&#x20AC;?, Bosna i Hercegovina, Bosanska Krupa, Radni~ka bb direktor 473 668

nje potrebe penzionera. U tu svrhu, Stru~ni kolegij obavezao je upravnike podru`nica /Pogona da Sektoru ekonomskih poslova odmah dostave o~itovanje vezano za mogu}nosti proizvodnje i otpreme cijepanog ogrijevnog drveta udru`enjima gra|ana u 2019. godini. U cilju obezbje|enja kontinuiteta proizvodnje, upravnicima Podru`nica "[umarija"/Pogona, data je obaveza da odmah animiraju izvo|a~e na otpo~injanju radova sje~e, izvoza, iznosa {umskih drvnih sortimenata, shodno vremenskim prilikama i mogu}nosti izvo|enja radova na terenu, a radi sustizanja planiranih i ugovorenih dinamika proizvodnje.

- U cilju obezbje|enja kontinuiteta proizvodnje, upravnicima Podru`nica "[umarija"/Pogona, data je obaveza da odmah animiraju izvo|a~e na otpo~injanju radova sje~e, izvoza i iznosa drvnih sortimenata, shodno vremenskim prilikama i mogu}nosti izvo|enja radova na terenu, a radi sustizanja planiranih i ugovorenih dinamika proizvodnje

^estitamo 1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

OBILJE@EN 18. FEBRUAR, ME\UNARODNI DAN BIOLO[KE KONTROLE - Hemijski otpaci u ogromnim koli~inama truju zemlji{te, vodu i atmosferu, naru{avaju}i njen delikatni balans Biolo{ka kontrola je komponenta integrirane strategije upravljanja {teto~inama. Ona se defini{e kao smanjenje populacije {teto~ina putem prirodnih neprijatelja i obi~no uklju~uje aktivnu ljudsku ulogu, a ~esto se naziva i prirodnom kontrolom. Strategije za primjenu biolo{ke kontrole su poznate kao: - Uno{enje: introdukcija, odnosno uno{enje vrsta u stani{ta u kojima prirodno ne postoje, - O~uvanje: za razliku od uno{enja o~uvanje se sastoji u upravljanju interakcija ekosistema sa ciljem maksimiziranja prirodnih sredstava u njihovom stani{tu, - Pove}anje: neposredna ljudska intervencija, pove}anje populacije prirodnih neprijatelja sa ciljem pove}anja broja napada~a na {tetnike. Najve}a korist od biolo{ke kontrole je potpuna ili djelomi~na eliminacija insekticida, a tako|er, izbje-

Naru{eni ekosistemi gava se i problem sa intoksikacijom i problem sekundarnih nesre}a. U ekosistemima {irom svijeta pojavljuje se prevelik negativan utjecaj biljne i `ivotinjske vrste i gljive koje su razvijene negdje drugdje. Neke strane vrste imaju prevelik utjecaj na ekosistem u koji su unesene. Te vrste se nazivaju "invazivnim vrstama". Biljke, gljive i `ivotinje imaju odre|enu ulogu unutar eko-

sistema u kome se nalaze. Brojnost svake od njih je odre|ena ~iniocima kao {to su klima, prirodni neprijatelji, raspolo`ivost hrane. Ni prostor Bosne i Hercegovine nije po{te|en dolaska adventivnih vrsta, gdje pored invazivnih spadaju i razli~ite vrste biljnih geneti~kih resursa, te razli~ite `ivotinje i gljive. Utjecaj invazivnih vrsta na ekosisteme, autohtona stani{ta i vrste

zna~ajno se pove}ao sa globalnim pove}anjem mobilnosti, trgovine, turizma i drugih ljudskih aktivnosti. Jedan od najve}ih problema u suzbijanju {irenja invazivnih stranih vrsta je kasno otkrivanje {tetnih utjecaja nakon introdukcija, kada mo`e biti kasno za efikasno djelovanje. Prevencija, kontrola i suzbijanje stranih vrsta koje predstavljaju prijetnju ekosistemima, stani{tima i

vrstama, vr{i se provo|enjem zakona i me|unarodnih propisa kao {to su: Zakon o za{titi prirode, Konvencija UN o biolo{koj raznolikosti, Konvencija o za{titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani{ta, Konvencija o za{titi migratorskih vrsta divljih ìvotinja, Konvencija o mo~varama koje su od me|unarodnog zna~aja naro~ito kao stani{ta ptica mo~varica i Konvencija o me|unarodnoj trgovini ugroènima vrstama divljih ìvotinja i biljaka kao i drugi me|unarodni instrumenti, principi i vodi~i koji sluè spre~avanju i suzbijanju njihovog {irenja.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

SKUP "JEDNA MILIJARDA USTAJE" ODR@AN U BIHA]U

To jeste i mora biti na~in ìvota U Biha}u je tradicionalno s po~etkom u 12 sati odràn skup protiv nasilja nad ènama pod nazivom "Jedna milijarda ustaje". Skup je odràn na gradskom trgu i to sedmu godinu zaredom u organizaciji udruènja Glas ène. "Jedna milijarda ustaje" je kampanja koja se ve} sedam godina obiljeàva u cijelom svijetu, s ciljem borbe protiv nasilja nad ènama {irom svijeta. Jedna od ~lanica Udruènja, Gorica Buki}, u obra}anju prisutnima je kazala da treba imati u vidu sve vrste nasilja te da su ène previ{e podijeljene i da ova borba treba postati na~in ìvota. - Svijest o borbi koju vodimo mora biti sveprisutna. Pozivamo vas da ove godine budete hrabrije, da istraùjete, slu{ate, angaìrate se, poduzimate akcije - kazala je Buki}. Po sedmi put ~lanice udruènja "Glas ène" ustale su protiv silovanja, seksualnog ropstva i trgovine ljudima, ubojstava, siroma{tva, diskriminacije, raseljavanja, mr`nje i rasizma. Elma Demir, u~enica Gi-

- Svijest o borbi koju vodimo mora biti sveprisutna. Pozivamo vas da ove godine budete hrabrije, da istraùjete, slu{ate, angaìrate se, poduzimate akcije - kazala je Buki}. - U Bosni i Hercegovini su ène `rtve nasilja, a mi smo tu da pozovemo na{e institucije da adekvatno rade svoj posao mnazije Biha}, tako|er se obratila prisutnima pro~itav{i rad o nasilju. Ilda Alibegovi}, zastupnica u Skup{tini USK-a, pro~itala je jednu od ispovijesti `rtve na-

silja, te se zahvalila onom malom broju gra|ana koji se okupio u Biha}u, a me|u njima podr{ku protiv nasilja nad `enama dao je i odre|eni broj mu{karaca.

- Jedna milijarda ustaje je globalna kampanja koja se odr`ava {irom svijeta. U Bosni i Hercegovini su `ene `rtve nasilja, a mi smo tu da pozovemo na{e institucije

da adekvatno rade svoj posao. Mi smo podr{ka `rtvama, posebno onima u Biha}u. Danas vi{e gradova u na{oj dràvi obiljeàva ovaj dan, kampanjom koja je prerasla u na~in ìvota. Odaziv je manji nego pro{lih godina, ina~e smo zadovoljni odazivu na skupove. Jedini problem je svijest kod na{ih ljudi. Mi ohrabrujemo ène da progovore kazala je Enisa Rakovi}, predsjednica "Glasa ène". - Ovo nije samo kampanja, to jeste i mora biti na~in na{eg ìvota. Ple{imo, ple{ite, dajte podr{ku - poruka je koja je poslana sa skupa u Biha}u.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

DOMA]IM POLJOPRIVREDNICIMA PREZENTIRAN PROJEKT EU4 BUSINESS

n Cilj projekta je pove}anje produk tivnosti poljoprivrednih gazdinstava, pove}anje kvaliteta proizvoda, higijene i sigurnosti hrane, uvo|enje dobrih praksi u upravljanju prirodnim resursima i za{tita okoli{a te otvaranje novih tr`i{nih mogu}nosti

Modernizacija proizvodnje i uvo|enje inovacija P

rojekat EU4 Business, koji financira Europska unija, a realizira UNDP, tema je sastanka koji je u organizaciji Slu`be za poljoprivredu grada Cazina odr`an s lokalnim poljoprivrednim proizvo|a~ima. Cilj ovog projekta odnosno javnog poziva jeste modernizacija proizvodnje i uvo|enje inovacija u proces primarne poljoprivredne proizvodnje. Zatim, pove-

}anje produktivnosti poljoprivrednih gazdinstava, pove}anje kvaliteta proizvoda, higijene i sigurnosti hrane, uvo|enje dobrih praksi u upravljanju prirodnim resursima i za{tita okoli{a te otvaranje novih tr`i{nih mogu}nosti. S obzirom da svi poljoprivredni proizvo|a~i mogu aplicirati na poziv, prezentirani su im detalji i mogu}nosti koje projekt nudi. Za sve poljoprivredne pro-

izvo|a~e iz Unsko-sanskog kantona organiziran je jo{ jedan sastanak s predstavnicima UNDP-a u Biha}u u utorak, 19. februara, na kojem su dobili dodatne informacije o u~e{}u u Projektu EU4 Business. U me|uvremenu, svi poljoprivrednici vi{e informacija i prate}e dokumente mogu prona}i na web-stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

https://fmpvs.gov.ba/2019/02/01/eu4business-javni-poziv-za-podrsku-poljoprivrednim-gazdinstvima/

SANSKI MOST

roj korisnika usluga jedine javne kuhinje u Sanskom Mostu, koja funkcionira u sklopu nevladine organizacije “Feniks”, neprestano se pove}ava i nedavno je dostigao rekordnu cifru. Prema rije~ima Emila Hoti}a koji rukovodi radom ove ustanove, pove}an broj korisnika direktna je posljedica sve teèg socijalnog poloàja velikog broja gra|ana. - Trenutno imamo vi{e od 150 korisnika usluga na{e kuhinje, {to je najve}i broj ako uzmemo u obzir sve ranije godine. Problem je u tome {to je na{im planom predvi|ena priprema oko stotinu obroka dnevno, tako da su na{i kapaciteti odavno prevazi|eni pa se snalazimo kako znamo kaè Hoti}.

Zajedno smo ja~i

e|unarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilje`ava se 15. februara na inicijativu Childhood Cancer International (CCI), nekada{njeg Me|unarodnog saveza organizacija roditelja djece oboljele od malignih bolesti (ICCCPO).

Povodom Me|unarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, omladina Crvenog kri`a u Cazinu skrenula je pa`nju svim gra|anima ove op}ine. - Svojim okupljanjem htjeli smo podr`ati svu djecu oboljelu od malignih bolesti, poru~iti da nisu sami i da

smo zajedno uvijek ja~i istakao je Nedim Muji}, ~lan Crvenog kri`a Cazina. Omladina je dijelila promotivni materijal s ciljem podizanja svijesti o va`nosti uo~avanja znakova upozorenja koji upu}uju na mogu}nost oboljenja. Me|unarodni simbol borbe

n Emil Hoti}, rukovodilac javne kuhinje u Sanskom Mostu Imamo vi{e od 150 korisnika usluga na{e kuhinje, {to je najve}i broj ako uzmemo u obzir sve ranije godine...

U redovima za besplatan obrok “

CAZIN

protiv raka me|u djecom je zlatna vrpca. Njome se `eli ukazati koliko je dje~ji `ivot dragocjen, te nas podsjetiti na male heroje koji se svakodnevno bore protiv ovih bolesti. U slu~aju pravovremenog i adekvatnog lije~enja od raka se izlije~i od 70 do 90 posto djece.

Isti~e kako korisnicima, izme|u ostalog, poma`u pripremom i distribucijom humanitarnih paketa, koji se potom starim i nemo}nim licima dostavljaju na njihove ku}ne adrese. Radi se o starijim osobama koje se ote`ano kre}u i ne mogu do}i do nas. Tako|er, mnogima je te{ko do}i zimi, pa im se hrana dostavlja na ku}ni prag. Ve}ina materijalnih tro{kova se, prema Hoti}evim rije~ima, pokriva samofinanciranjem te donacijama

iz inostranstva. U toku pro{le godine, kako je rekao, javna kuhinja je pripremila i distribuirala 37.000 besplatnih obroka krajnjim korisnicima, kao i veliki broj humanitarnih prehrambenih paketa socijalno ugro`enim gra|anima. Zbog toga {to broj osoba koji tra`e usluge javne kuhinje neprestano raste, iz pomenute organizacije su pozvali kolektive i pojedince da donacijama pomognu opstanak ovog korisnog dru{tvenog projekta.

DRU[TVENI CENTAR U ZDENI

Zajedni~ko dru`enje i radionice P

rojektom ja~anja uloge mjesnih zajednica u BiH i u saradnji s UNDPom, CCI, Networkom i Fondacijom mreà iz Sarajeva, Dru{tveni centar u mjesnoj zajednici Zdena priprema zajedni~ko druènje i edukacione radionice s Centrom “Nada” koji se bavi radom s djecom s posebnim potrebama, kao i s u~esnicima malonogometnog turnira u fudbalu, godi{ta 2007./2008., iz {kole fudbala “Zmajevi” i NK “Podgrme~”. - Sve {to ovi mali{ani trebaju su ljubav, pa`nja i podr{ka da napreduju i savladaju ìvotne te{ko}e. U radu s njima primjenjujemo razli~ite terapijske aktivnosti kako bismo potaknuli njihov emocionalni razvoj - kaè Amela Omi}, humanistkinja koja radi s djecom, koja je i prihvatila poziv na zajedni~ko druènje. Ljubav prema sportu je izrazito lijepa osobina koju kod djece treba njegovati,

n Amela Omi}, humanistkinja Sve {to ovi mali{ani trebaju su ljubav, pa`nja i podr{ka da napreduju i savladaju `ivotne te{ko}e. U radu s njima primjenjujemo razli~ite terapijske aktivnosti...

“

bilo da je rije~ samo o povremenom ‘haklu’ s prijateljima ili o bavljenju sportom unutar sportskog kluba. Uklju~ivanje u organiziranu sportsku aktivnost koja je primjerena dobi mo`e izrazito povoljno utjecati na razvoj mlade osobe i usaditi joj neke vrijednosti kao {to su odgovornost, upornost, sposobnost za timski rad i dr. Zajedni~ko dru`enje s mje{tanima Zdene, bit }e uprili~eno u subotu, 23. februara, u 14.30 sati u prostorijama Dru{tvenog centra u Zdeni.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

KLJUĂ&#x2C6;

BIHA]: OTVORENA LIKOVNA KOLONIJA

Bosanski pijetao juri{a u svjetski registar

Govorimo o sposobnostima U maloj galeriji Muzeja AVNOJ-a u Biha}u, otvorena je likovna kolonija pod nazivom "Govorimo o sposobnostima", a sve~anom otvorenju prisustvovao je biha}ki gradona~elnik [uhret Fazli}. Izlo`ba je organizirana u okviru projekta koji financira Europska unija, sufinancira World Vision Austrija, te partnerske op}ine

uklju~uju}i i grad Biha}, a s ciljem socio-ekonomskog osna`ivanja i integracije `rtava mina i njihovih porodica u 11 minama ugro`enih op}ina u BiH, me|u kojima je i Biha}. Naziv likovne kolonije "Govorimo o sposobnostima - umjetnici sa invaliditetom slikaju za BiH bez mina, barijera i `rtava" ima za cilj da promovira

prava, kapacitete i kreativne potencijale pre`ivjelih od mina i osoba sa invaliditetom, te da se podigne svijest javnosti o specifi~nim pitanjima o utjecaju mina i invalidnosti, a tako|er da uka`e na potrebu da se sprije~e novi minski incidenti s ljudskim `rtvama. - Ova izlo`ba je najbolji na~in da postanemo svjesni

opasnosti koja jo{ uvijek prijeti od mina, a tako|er i svjesniji onoga {to i sam naziv likovne kolonije govori, o sposobnostima ovih ljudi koji se trude da pomognu sebi i svojoj zajednici. Jo{ jednom se zahvaljujem Europskoj uniji, i World Visionu koji financiraju ovaj projekat kazao je gradona~elnik Fazli}.

REAGIRANJA Povodom izjave na~elnika op}ine Sanski Most Farisa Hasanbegovi}a da ni u ovoj, a ni u narednoj godini nisu planirani nikakvi radovi u koritu rijeke Sane, danoj kao reakcija na gra|ansku peticiju "STOP zlo~inu nad sanskim sedrama", saop}enjem za javnost oglasila se neformalna grupa gra|ana "Ne damo Sanu" iznose}i u njemu ~injenice s kojima, prema njihovom mi{ljenju, treba biti upoznata javnost. U ljeto 2017. godine provedena je prva faza projekta ure|enja korita Sane radi prevencije budu}ih poplava na dionici Slapovi - Gerzovo. Ta~nije, u urbanom dijelu op}ine iz Sane je izva|ena sedra, a nekad `ivopisna kraji{ka ljepotica je pretvorena u muljeviti kanal. Prema ovom projektu planirano je ure|enje vodotoka u du`ini 6782 m, i to na dionici Kari}a most - kamenolom Ă&#x2C6;emberi. Na~elnik op}ine Faris Hasanbegovi}, federalni poslanik Asim Kamber i direktor Agencije za vodno podru~je sliva rijeke Save Sead Deli} su 21. juna 2018. godine, pored izgradnje za{titnog zida na desnoj obali Sane, dogovorili i nastavak radova na ure|enju korita Sane iznad ma{inskog mosta, ura|en je elaborat i projektna dokumentacija. Prema tada danim izjavama po~etak re-

Ne damo Sanu alizacije ovog projekta planiran je u narednih mjesec ili dva. Osam mjeseci kasnije (18. februara 2019.) obznanjuje se informacija da od 2017. godine op}ina Sanski Most nije tra`ila nikakve intervencije na koritu Sane. [ta je istina i da li je u ovoj i narednoj godini zaista planiran nastavak radova, to znaju samo oni koji iza zatvorenih vrata odlu~uju o sudbini rijeke Sane. Pou~eni iskustvom javne rasprave iz

2016. godine, kada su gra|anima dane neta~ne informacije o predmetu iskopavanja i kada je najavjeno ~i{}enje od {ljunka i nanosa, a ne potpuna devastacija sedre, bojimo se da se i ovom izjavom zvani~nika lokalne uprave Sanski Most samo nastoji sti{ati sve glasnije zahtjeve za o~uvanje rijeke Sane od njenog daljnjeg nepovratnog uni{tavanja. U svakom slu~aju, na~elnik je garantovao ili bolje re~eno izjavio da misli da u naredne dvije godine

ne}e biti kopanja i to je obe}avaju}e. Ali, mi traìmo da kopanja ne bude NIKAD. Zato, osim zahtjeva da Federalni vodni inspektorat ispita do sada provedene radove i obavijesti Tuìla{tvo o saznanjima o po~injenim prekr{ajnim i/ ili krivi~nim djelima do kojih je do{lo tokom radova na Sani, i dalje traìmo da Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva naloì izradu studije uticaja na okoli{ koja }e dati objektivnu proc-

Pasionirani uzgajiva~ doma}ih ìvotinja Mujaga Selman iz Gornje Sanice kod Klju~a kaè kako postoje dobre {anse da se doma}i bosanski pijetao i koko{ uvrste u svjetski registar peradi kao autohtona vrsta ovih prostora. Selman kaè kako ve} godinama uzgaja ovu perad i da je za cijelu pri~u uspio zainteresirati ljude s Veterinarskog fakulteta iz Sarajeva. - Dolazili su kod mene i spremni smo iznijeti cijelu pri~u do kraja. Druga~ije je kada iza vas stoji dràvna institucija, nego kada sami vodite borbu - kaè Selman. Prema njegovim rije~ima, van svake sumnje je dokazano kako se radi o autohtonom doma}em pijetlu i koko{ki koji su u posljednjih stotinu godina, zbog nebrige i neselektivnog ukr{tanja, prakti~no nestali s prostora BiH. Selman tvrdi kako je prije desetak godina ovu perad uspio nabaviti iz Turske. Karakteristi~no su bijele boje. Prema njegovim rije~ima, bosanski pijetao je na glasu kao vrsni pjeva~ i rekorder po duìni kukurikanja u jednom dahu. Do-

daje kako danas u Njema~koj postoji osam registrovanih uzgajiva~a autohtone bosanske peradi i oni redovno svoje pijetlove vode na specijalizovana takmi~enja u toj zemlji. - Bosanski pijetao je poznat po melodi~noj pjesmi i po tome {to u jednom dahu moè kukurikati i do pola minute, {to je jedna od tipi~nih karakteristika ove rase - tvrdi Selman. Obja{njava kako je to perad ponosnog i uspravnog drànja, s mi{i}avim tijelom i sna`nim, zaobljenim grudima, ~ija teìna moè dosti}i tri kilograma. Koko{i su ne{to sitnije, ali nose krupna jaja, prosje~ne teìne do 56 grama. - Budu}nost ove na{e peradi je daleko bolja nego ranije, jer je sve vi{e zainteresiranih uzgajiva~a. Me|utim, ona se mora upisati u svjetski registar pod oznakom BiH - smatra Selman. Ovom uzgajiva~u pripadaju velike zasluge za za{titu psa tornjaka i krave bu{e, koji su tako|er upisani u svjetski registar ìvotinja pod zastavom BiH.

jenu posljedica do sada ura-|enih radova i posljedica eventualnih budu}ih radova u koritu Sane. Napominjemo da u reakciji na na{u peticiju na~elnik spominje studiju koja je izra|ena u novembru 2017. Me|utim, ovdje se radi o studiji izvodljivosti kojom se trebao utvrditi u~inak ra-dova na sprje~avanje budu-}ih poplava, a ne u~inci na okoli{. O zaklju~cima ura|e-ne studije (koja je po logici stvari trebala biti ura|ena prije radova) ve} smo pisali - oni su upitni i tako|er trebaju biti predmet ekspertne revizije. Svoju izjavu na~elnik zavr{ava podr{kom na{oj peticiji kojom bi se Agenciji za slivno podru~je rijeke Save, koja je nadle`na za sve vodotoke trebalo dati do znanja {ta su na{i interesi, a oni su da se za{titi Sana. Moglo bi se zaklju~iti da je Agencija ta koja je glavni implementator i investitor radova koji su devastirali javno dobro i prirodne resurse Sanskog Mosta. Me|utim, na na{e pitanje o spornim radovima koji su na spomenutoj dionici provedeni kroz projekat FERP s kreditinim sredstvima Svjetske banke, od Agencije smo dobili odgovor da je naru~ilac i investitor tih radova op}ina Sanski Most, da nemaju dokumentaciju o tom projektu niti imaju informacija koliko je materijala izva|eno iz rijeke Sane i {ta se sa tim materijalom desilo, isti~e se u saop}enju neformalne grupe gra|ana "Ne damo Sanu". https://www.onlinepeticija.com/stop_zlocinu_nad_sanskim_sedrama?a=2

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

kanton

www.usnkrajina.com.ba

BOSANSKA KRUPA

Op}ina su(financira) projekte NVO Op}ina Bosanska Krupa objavila je javni poziv za (su)financiranje projekata NVO sredstvima budèta Op}ine za 2019. godinu. Grant za ovu namjenu uve}an je u odnosu na pro{lu godinu i iznosi 10 hiljada KM. Poziv je otvoren 15 dana, do srijede, 6. marta. Pravo predlaganja projekata po javnom pozivu imaju udruènja i druge nevladine organizacije registrovane u BiH, sa sjedi{tem na teritoriji op}ine Bosanska Krupa, ~iji }e se projekti realizirati na podru~ju Bosanske Krupe u budètskoj 2019. godini, a odnose se na oblasti: ljudska prava i prava djeteta; ja~anje demokracije; zapo{ljavanje; socijalna sigurnost i zdravstvena za{tita; obrazovanje; kultura i sport. Po javnom pozivu za realizaciju projekata moè se prijaviti jedan ili vi{e projekata. Maksimalan iznos sredstava za (su)financiranje jednog projekta iznosi 1.500,00 KM, a maksimalan iznos koji moè dobiti jedna NVO iznosi 2.000,00 KM. Javni poziv koji osim ovih informacija sadrì spisak neophodne i popratne dokumentacije, kriterije, te na~in apliciranja kao i prijavni obrazac dostupni su i na stranici Op}ine Bosanska Krupa.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO - SANSKI KANTON GRAD BIHA] GRADONAĂ&#x2C6;ELNIK Slu`ba za komunalne djelatnosti, vode i za{titu okoli{a Komisija za uskla|ivanje i registraciju starih redova vo`nje na gradskim autobusnim linijama na podru~ju grada Biha}a Broj: 04/1-27-3984-9/18 Biha}, 14.02.2019. godine

Na osnovu ~lana 21. Pravilnika o kriterijima, postupku i na~inu uskla|ivanja, registracije i ovjere redova vo`nje te sadr`aju i na~inu vo|enja registra ("Slu`bene novine Federacije BiH", br: 79/13, 91/14, 98/14 i 84/15), Komisija za uskla|ivanje i registraciju starih redova vo`nje na gradskim autobusnim linijama na podru~ju grada Biha}a

OBAVJE[TAVA zainteresirane prijevoznike

Prvo ~itanje prijedloga starih redova vo`nje na gradskim autobusnim linijama na podru~ju grada Biha}a obavit }e se u Gradskoj upravi Grada Biha}a dana 04.03.2019. godine (ponedjeljak) sa po~etkom u 09:00 sati, a Drugo ~itanje istog dana i na istom mjestu sa po~etkom u 11:00 sati. Ovla{tena osoba za zastupanje prijevoznika u postupku uskla|ivanja starih redova vo`nje je osoba upisana u Rje{enje o upisu poslovnog subjekta u sudski registar ili osoba koja ima pisano i ovjereno ovla{tenje za zastupanje izdato od strane prijevoznika kojeg zastupa. Original ovla{tenja za zastupanje predaje se Komisiji prije po~etka Prvog ~itanja. Zainteresovani prijevoznici sa pravom prigovora du`ni su, u skladu sa odredbama ~lana 31. stav (3) Pravilnika dostaviti sve dokaze iz ~lana 11. stav 1. Pravilnika o kriterijima, postupku i na~inu uskla|ivanja, registracije i ovjere redova vo`nje te sadr`aju i na~inu vo|enja registra najkasnije do 25.02.2019. godine. Predsjednik Komisije Elvira Had`i}, dipl.pravnik

BOSANSKA KRUPA

Nastavljene aktivnosti na ure|enju deponije Me`dre - Vla{ki do U Bosanskoj Krupi je ove sedmice uprili~en jo{ jedan sastanak na kojem se govorilo o problemu odlaganja otpada, odnosno ure|enju zajedni~ke deponije Me`dre - Vla{ki do koju koriste Bosanska Krupa, Cazin i Buìm. Osim predstavnika ovih lokalnih zajednica, doma}ina na~elnika Armina Halitovi}a, gradona~elnika Nermina Ogre{evi}a i {efa Slu`be za prostorno ure|enje Ilfada Emini}a, sastanku su prisustovali ministar za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a Adnan Alagi} te predstavnici komunalnih poduze}a 10. juli, Ă&#x2C6;isto}a i Komb. Ure|enje zajedni~ke deponije Me`dre - Vla{ki do traje vi{e od dvije godine. U februaru 2017. Bosanska Krupa, Cazin i Buìm potpisali su sporazum o uspostavljaju zajedni~kog centra ili poduze}a za odrìvo upravljanje otpadom. Tome je prethodila izgradnja recikla`nog dvori{ta, izrada investicionotehni~ke i okolinske doku-

mentacije za sanaciju i postepeno zatvaranje deponije, ure|enje platoa za nabavku i montaù cestovne mostne vage. Sada treba uslijediti sanacija deponije po uzoru na deponiju "Krivodol" u koju je Bosanska Krupa uloìla 1,5 miliona KM, te osnivanje poduze}a i izgradnja recikla`nog dvori{ta. - Cazin je donio neophodne odluke kad je u pitanju formiranje zajedni~kog poduze}a, u skorijoj budu}nosti to }e u~initi op}ine Bosanska Krupa i Buìm. Formirat }emo zajedni~ko poduze}e koje }e biti generator i nosilac svih aktivnosti u suradnji s kantonalnim, federalnim ministarstvima, Svjetskom bankom, SDC-om i svim drugim institucijama koje se bave ovom problematikom. Ono {to èlim ista}i jeste da postoji zajedni~ka volja, postoje sredstva za koja }emo zajedni~ki nastupati kako bismo ostvarili èljeni cilj istakao je na~elnik Armin Halitovi}. Na sastanku su doneseni

i odre|eni zaklju~ci. Osim na dono{enje odluka u Bosanskoj Krupi i Bu`imu o kojima je govorio na~elnik Halitovi}, odnose se na odluku op}ine Bosanska Krupa kojom se tretira naknada za kori{tenje javnog dobra za tri komunalna poduze}a s ciljem postizanja financijske stabilnosti poduze}a, zatim doprojektovanje postoje}e dokumentacije koja je ra|ena u sklopu UNDP projekta, zajedni~ko nastupanje svih lokalnih zajednica prema raspolo`ivim fondovima za iznalazak sredstava za realizaciju projekta, kao i na {to hitniji sastanak s predstavnicima Svjetske banke u ~ijem je projektu obuhva}ena i ova deponija. Jedan od zaklju~aka je i da Ministarstvo za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a USK-a ovom projektu da maksimalnu podr{ku u okviru svojih nadle`nosti. - Regionalni koncept deponije nije uspio za sada i to mi svi znamo. Mi smo samo dobili tro{kove, dva kredita,

koje }emo vra}ati u narednom periodu. Kruti otpad se proizvodi svaki dan, u svakom gradu, na svakom mjestu i ovo je koncept koji }e imati podr{ku od Ministarstva za gra|enje, prostorno ure|enje i za{titu okoli{a u onim zakonskim okvirima u kojima je to mogu}e - naglasio je ministar Adnan Alagi}. Postoje}a javna komunalna poduze}a otpad trenutno samo voze na deponiju. Zajedni~ki centar }e imati pretovarnu i recikla`nu stanicu, dakle, bit }e u mogu}nosti izdvajati i iskori{tavati, odnosno unov~avati otpad, a samo onaj potpuno beskoristan voziti na drugu deponiju. Prva faza projekta "Odr`ivo upravljanje otpadom", koja je zavr{ena u februaru kada je potpisan sporazum o uspostavljaju zajedni~kog centra ili poduze}a, vrijedna je 159.600 KM. Financirana je od strane SDC-a i UNDP-a (78.450 KM) i op}ina: Bosanka Krupa (34.377 KM), Cazin (34.377 KM) i Bu`im (9.696 KM).

SNIMLJEN FILM O BORBI NANE FATE ORLOVI] Savez bo{nja~kih nevladinih organizacija pokrenuo je prije dvije godine snimanje filma o nani Fati Orlovi}, s namjerom skretanja pa`nje doma}e i svjetske javnosti na otpor i borbu starice Bo{njakinja, koja se godinama bori protiv sistema u RS-u, kako bi iz njenog dvori{ta uklonili bespravno izgra|enu "inat crkvu". U njenoj borbi protiv zuluma nana Fata postala je simbolom svim Bo{njacima muslimanima kako se mo`e i treba boriti za djedovinu i domovinu Bosnu i Hercegovinu. Dokumentarni film "Nana Fata - bosanska heroina" govori o sizifovskoj borbi i pravnom nonsensu utjelovljenom u slu~aju starice Fate

Promocije u martu Orlovi} iz sela Konjevi} Polje nadomak Bratunca. Potpuno bespravno Pravoslavna Crkva je u njenom dvori{tu 1996. godine izgradila objekt koji i danas netaknut stoji na istom mjestu. Ona je odlu~no

sama krenula u borbu protiv vjetrenja~a, ali nakon bezbroj tu`bi, ro~i{ta i sudskih presuda u njenu korist, crkva jo{ uvijek nije uklonjena. Ovo je reprezentativan primjer koji oslikava svu gor~i-

nu `ivota povratnika Bo{njaka u RS. Nana Fata je u me|uvremenu postala neka vrsta bosanskog Nelsona Mandele, simbol povratni~kog prkosa. Film ostavlja otvorenim pitanje kr{enja prava povratnika, kao i to kako }e i kada slu~aj Fate Orlovi} dobiti epilog.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

sje}anja

www.usnkrajina.com.ba

Dana 22.02.2019. godine navr{ava se 25 godina od pogibije na{eg dragog

SUAD (Asim) LIPOVAÈA 23.02.2009. - 23.02.2019.

EMIR (Jusuf) LONI] Bol nije u rije~ima, ve} u srcima gdje }e{ vje~no ostati voljen i nikad zaboravljen.

@ivot nestaje u trenu, ali sje}anja na tebe nikad izblijediti ne}e dok `ive oni koji te vole. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet.

Tvoji najmiliji: otac Jusuf, majka Razija, supruga Dika, k}erka Amila i brat Edin

Tvoja supruga sa djecom

HATID@A (Rasima) DELI]

HATID@A (Rasima) DELI] 24.02.2005. - 24.02.2019.

24.02.2005. - 24.02.2019.

Vrijeme ne mo`e izbrisati uspomene na tebe, ti i dalje `ivi{ u na{im mislima i srcima i tako }e biti sve dok je nas. Tvoji: bra}a Irfan i Asim sa porodicama

SJE]ANJE

AZRA (Lipova~a) KADI]

SUAD (Asim) LIPOVAÈA

27.02.2013. - 27.02.2019.

23.02.2009. - 23.02.2019.

Nema zaborava, ostaje vje~na ljubav i uspomene. S po{tovanjem te spominjemo i u svojim srcima ~uvamo.

S najljep{im uspomenama i ponosom te ~uvamo u na{im srcima. Neka ti je vje~ni rahmet.

Vrijeme prolazi a sje}anje na tebe ne blijedi. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet.

Tvoja k}erka Zlata sa porodicom

Sestre: Suada, Mirsada i zet Ramiz

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

AZRA (Lipova~a) KADI]

Neka vam je vje~ni rahmet i Allah d`.{. da vam podari lijepi d`enent.

27.02.2013. - 27.02.2019. S ljubavlju i po{tovanjem sje}amo se svih tvojih dobrih djela. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Mumin, k}erke Fadila i Jasminka, sin Jasmin, zet Zlatko, unu~ad Monika i Teo

Sestre: Suada, Mirsada i zet Ramiz

Va{i najmiliji

ASIM LIPOVAÈA - Okan 21.01.1978. - 21.02.2019.

EMINA (Alagi}) LIPOVAÈA 21.02.2002. - 21.02.2019.

Dana 20.2.2019.godine navr{ilo se 40 tu`nih dana otkad nije s nama na{ dragi

Dana 25.2.2019. navr{ava se 17 godina kako je na ahiret preselio na{

HUSEIN (Muhamed) IBRAHIMPA[I] - Madara

MEHMED ([ere) BE]IRSPAHI] 10.05.1933. - 25.02.2002. Sje}anje na tebe zauvijek }e ostati u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijep d`ennet.

Premalo je rije~i, a previ{e tuge da ti ka`emo koliko te volimo i koliko nam nedostaje{.

Tvoji: supruga Zahida, sinovi [erif i Muhamed, k}erke Ramzija, Merima i Samira, unuk Mejrem i Irma

Tvoje k}erke Vanja i Ajla sa zetovima, otac Muhamed i sestra Asmira sa porodicom

TU@NO SJE]ANJE

DIKA MUSLI] 23.02.2015. - 2019. Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima i biti dio najljep{ih uspomena i nikad zaboravljena. Neka ti Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: sin Juso, k}erka Remiza, snaha Envera, zet Nurvet, unu~ad i prunu~ad

SJE]ANJE

Nema zaborava ostaje vje~na ljubav i uspomena. S po{tovanjem Vas se sje}amo i u svojim srcima ~uvamo i nosimo. Neka Vam Allah d`.{. podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Va{i: snaha Kadira sa djecom i k}erka Be}irspahi} (ro|. Dizdarevi}) Zahida sa djecom

SMAIL (Kadija) DIZDAREVI] 15.11.1908. - 03.01.1984.

SEJIDA (ro|. Ho{i}) DIZDAREVI] 12.09.1911. - 31.07.1988.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

sje}anja

www.usnkrajina.com.ba

POSLJEDNJI POZDRAV

FATIMA (Pa{i}) GALIJA[EVI] 25.07.1942. - 11.02.2019. S ljubavlju i po{tovanjem Porodica Galija{evi} TU@NO SJE]ANJE

Dana 23.2.2019. navr{avaju se dvije tu`ne godine otkad nas je napustila na{a voljena supruga, mama i majka

POSLJEDNJI POZDRAV

BAKIRU KULENOVI]U

IZETA FELI]

em.profesoru - dugogodi{njem direktoru muzi~ke {kole u Sarajevu

23.09.1954. - 23.02.2017. Ne postoje rije~i kojima mo`emo re}i i opisati koliko nam nedostaje{. Ljubav prema tebi nije prestala tvojim preranim odlaskom niti }e sje}anje na tebe nestati vremenom. Volimo te puno i zauvijek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji: suprug Edhem, sin Denis i k}erka Irena sa porodicama

dragom sestri}u - divnom ~ovjeku Omer \ug sa porodicom TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

MUSTAFA (Aziz) SALIHOVI] 29.02.2008. - 2019.

Dana 25.02.2019. navr{ava se tu`na godina dana od kada je na ahiret preselio na{ dragi mu`, otac, did, svekar

[ERIF (Meho) DEDI]

1942. - 25.02.2018.

Velikom tugom i bolom prisje}amo se 29. februara kada si nas zauvijek napustio ali u na{im srcima `ivjet }e{ vje~no. Tvoja dobrota i ljubav ostaje s nama. Porodice: Salihovi}, Buljuba{i}, Okanovi} i Halilagi}

Bolna i te{ka istina da vi{e nisi s nama i da smo zauvijek ostali uskra}eni za ljubav i dobrotu koju si nam pru`ao. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Feza, sin [emsudin-Dedara, k}erke [emsa i Zrinka, unu~ad, praunu~ad, snahe i zetovi

Dana 22.2.2019. godine navr{avaju se 24 godine od smrti

Dana 24.2.2019. navr{ava se 40 tu`nih dana kako nije sa nama

FEHIM (Muharem) REKANOVI]

LJUBICA (Dujmovi}) BAIER

{ehid I nakon svih godina od kako si nas napustio, ne blijede slike i uspomene na tvoj lik.

Nismo te mogli sa~uvati od smrti, ali }emo te sa~uvati od zaborava. Tvoj sin @eljko sa obitelji

Tvoji: Rekanovi}i i Muhi}i Neka vam dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. El-Fatiha. Hvala vam za ljubav, radost i pa`nju koju ste nam pru`ili. U na{im srcima }ete uvijek biti prisutni i nezaboravljeni.

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na vas. Va{i najmiliji

Vole vas: Zumreta, Zineta, Mehmed, Muhamed sa porodicama

OSMAN (Osmana) OKI] MEVLIDA (ro|. Kajtezovi}) OKI]

21.02.2006. - 21.02.2019.

26.08.2006. - 2019.

STEVO MI[I] 08.08.1919. - 17.02.1995.

DESANKA MI[I] 25.03.1928. - 20.02.2014.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

sje}anja • mali oglasi Dana 7.3.2019. godine navr{ava se 25 godina od smrti na{eg dragog sina i brata

DAMIR (Hasana) ]EHAJI] dipl. in`injer elektrotehnike Dani, mjeseci, a evo danas i 25 godina pro|e, a bol i praznina su tu. Zato kad neko ka`e vrijeme lije~i sve, ne zna {ta je bol i praznina dok ne izgubi dragog sina i brata kao mi. Uvijek si u na{im srcima. Tvoja mama \uja, otac Hasan i brat Edin sa porodicom

www.usnkrajina.com.ba

TU@NO SJE]ANJE

Dana 24. februara 2019. navr{ava se godina dana od smrti na{eg supruga, oca i djeda

SUADA BUSULAD@I]A Neka ti je vje~ni rahmet.

IN MEMORIAM

Zahvalna porodica Busulad`i}

RAJFA (ro|. Salihagi}) ÈELEBI] 26.02.2013. - 26.02.2019.

DESA TRBULIN ISMET RED@I] 22.04.1956. - 28.02.2018. Ni zaboravljen, ni pre`aljen Èlanovi Lova~ke grupe Drenova~a

23.02.2006. - 23.02.2019. Draga mama, Navr{ava se 13 godina od kako si nas napustila. Uvijek te se rado sje}amo i ti si sa nama dok smo god `ivi. Tvoji najmiliji

Dana 22.2.2019. navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog supruga, oca i dida

MUHAREM (Ibre) DIZDARI] Vrijeme prolazi, ali ljubav i sje}anje na tebe ostaju zauvijek. Neka ti dragi Allah d`.{. podari d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: sinovi Ibro i Ferid, k}erke Mersiha i Aj{a, snahe Sabrina i Maida, unuke Almina, Melina, Medina i Adela, unuci Aldin, Ervin i Edvin

MaLi PRODAJA STANOVA • prodajem stan u strogom centru Biha}a u Ul. HVO-a 1/3, stan ima 42 m2 i terasu 45 m2 kao i podrum, sve informacije na tel. 223-513 • prodajem jednosoban stan 38 m2 u Ul. 502. Vite{ke u Biha}u, tel. 061489-321 PRODAJA KU]A: • Prodajem ku}u 48 m2 na parceli od 407 m2, u Jablanskoj ulici u blizini cafe bar Madona, informacije na tel. 061-713-818 PRODAJA ZEMLJI[TA: • prodajem 2.700 m2 zemlje u Pritoci ili mijenjam za auto, mo`e se parcelisati, dozvoljena gradnja, put, struja i voda, papiri 1/1, tel. 060-311-3336 • prodajem dvije lijepe parcele zemlji{te u Biha}u, jedna uz rijeku Klokot 1.700 m2, druga 1.000 m2 uz

Pro{lo je {est tu`nih godine od tvoje smrti, ali u na{im srcima si zauvijek dio najljep{ih misli i lijepih uspomena.

OgLasi spomen obilje`je na Glavici, tel. 037223-237 IZNAJMLJIVANJE: • izdajem garsonjere i sobe za studente i u~enike, internet, kablovska tv, centralno grijanje na Cerava~kim brdima 58. tel. 061-706-075 • studenticama izdajem namje{tene sobe za stanovanje u stanu koji se nalazi uz robnu ku}u Konzum u centru grada Biha}a. Stan je renoviran, grijanje obezbje|eno. Stan se mo`e pogledati uz najavu na tel. 062-371265 • izdajem sobe za studentice u centru Biha}a kod MUP-a, sa centralnim grijanjem, internet, kablovska, tel. 061459-458 • izdajem dvosoban stan u ku}i sa centralnim grijanjem, internetom i ostalim sadr`ajima Ozimice I (kod tehni~kog fakulteta), i izdajem sobu,

Tvoj suprug, sinovi i unuci

MaLi Prodajem VW POLO, 1.4 TDI, 2006. godi{te, zimske gume, sve nove, aluminijske felge, klima, el. podiza~i, o~uvano, bez ulaganja, registriran do marta 2019. godine. Tel: 061780-652 poseban ulaz za studente i zaposlene u ku}i sa centralnim grijanjem kod tehni~kog fakulteta (Ozimice I), tel. 061-465-584, 062-193-021 • izdajem stan Ul. Krupska 30, tel. 062074-580, 061-419-327 • izdajem stan - mala ku}a por{ine 40 m2 (dnevni boravak sa kuhinjom, hodnik i kapatilo, ima drvarnicu) Ul. Frane Juki}a cca 200 m od Kantonalne bolnice. Tel. 037-223-237, po potrebi mo`e sa namje{tajem • izdajem namje{ten stan sa 3 sobe i dnevni boravak, kuhinja, kupatilo, wc, grijanje, poseban ulaz za familiju ili studente, ima 1 mjesto za auto, djeca ne smetaju i imaju prostor za igranje, tel. 060-331-6507 ili 0049-1782086084 • iznajmljujem namje{tenu sobu sa centralnim grijanjem, internet, kablovska, ve{ ma{ina, djevojkama, Nova ~etvrt, tel. 061-860-431 • izdajem zasebnu ku}u, namje{tena, 150 KM, Bak{ai{, tel. 063-589-583 PRODAJA AUTA: • prodajem auto, {koda karavan 2006. godi{te, boja metalik siva, 19 dizel, euro 4, 77 kilovata i dsg mjenja~, posjeduje servisnu knjigu, tel. 061-458465

OgLasi BRZO - efikasno i vrlo jednostavno vr{im usluge uz malu nov~anu naknadu svim gra|anima koji nemaju slobodnog vremena i strpljenja ~ekanja u redovima UPLA]UJEM PREMIJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA. POZOVITE ODMAH gsm: 062-593-700. Hvala svima

Aziz D`aferovi} - Zizi

Prodajem plac 10.350 m2 u Bosanskoj Krupi naselje Halki}i, cijena 12.000 KM, tel. 062395-915 Dalmatinac 54. godine mladolikog izgleda, sportski tip, 180 cm, 83 kg, crna kosa plave o~i, kaù zgodan. @ivim u Splitu. Imam svoju firmu i materijalno sam situiran. Traìm ènu od 35-45 godine bez djece, bar prosje~nog izgleda koja bi voljela do}i ìvjeti kod mene u ljubavi, miru i sre}i. Nacionalnost i vjera nisu bitni. Kontakt Ivica 095-915-0990

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

TV program • oglasi

www.usnkrajina.com.ba

JU UMJETNIÈKA [KOLA "NUSRET KESKIN - BRACO" BIHA] Na osnovu ~lana 116. Zakona o srednjem obrazovanju (Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona broj: 17/2012 od 04.07.2012. g.), ~lana 9. Pravlnika o radu {kole broj: 399/2018 od 03.05.2018.g., te Odluke [kolskog odbora JU Umjetni~ke {kole "Nusret Keskin - Braco" Biha} broj: 167 / 2019 od 19.02.2019. g. , raspisuje se:

K O N K U R S

za popunu radnih mjesta za {kolsku 2018 / 2019. godinu BIHA] 1. Profesor vjeronauke 2 ~asa sedmi~no na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019. g. 2. Profesor trube 8 ~asova sedmi~no na odre|eno radno vrijeme do povratka radnika sa funkcije, a najdu`e do 31.08.2019. g. 3. Profesor sociologije, Demokracije i ljudskih prava 4 ~asa sedmi~no na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019. g. 4. Profesor gitare 1 izvr{ilac na odre|eno radno vrijeme do povratka radnice sa porodiljnog bolovanja a najdu`e do 31.08.2019. g. PODRUÈNO ODJELJENJE OSNOVNE MUZIÈKE [KOLE BU@IM 1. Profesor gitare 1 izvr{ilac na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. PODRUÈNO ODJELJENJE OSNOVNE MUZIÈKE [KOLE BOS. KRUPA 1. Profesor harmonika 1/2 izvr{ioca na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. PODRUÈNO ODJELJENJE OSNOVNE MUZIÈKE [KOLE VELIKA KLADU[A 1. Profesor harmonike 1/2 izvr{ioca na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. 2. Profesor gitare 1/2 izvr{ioca na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. PODRUÈNO ODJELJENJE OSNOVNE MUZIÈKE [KOLE BOS. PETROVAC 1. Profesor gitare 1/2 izvr{ioca na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. PODRUÈNO ODJELJENJE OSNOVNE MUZIÈKE [KOLE SANSKI MOST 1. Profesor klavira 1/2 izvr{ioca na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. PODRUÈNO ODJELJENJE OSNOVNE MUZIÈKE [KOLE KLJUÈ 1. Profesor klavira 1/2 izvr{iloca na odre|eno radno vrijeme do 31.08.2019.g. Za predava~e islamske vjeronauke zavr{en Islamski pedago{ki fakultet VII stepen ili stru~no zvanje bachelor 240 ECTS bodova. Za predava~a sociologije, demokracije i ljudskih prava zavr{en Fakultet politi~kih nauka ili Filozofski fakultet odsjek filozofija / sociologija. Za sve predava~e instrumenata: zavr{ena Muzi~ka akademija - instrumentalni odsjek, izuzetno za harmoniku i gitaru profesor sa zavr{enim bilo kojim odsjekom Muzi~ke akademije ukoliko ima zavr{en glavni predmet gitare ili harmonike u srednjoj muzi~koj {koli.

Uz prijavu kandidati su du`ni priloìti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to: - kra}a biografija, adresa i kontakt telefon - diplomu o zavr{enoj akademiji/fakultetu (orginal ili ovjerenu kopiju) - Rodni list (ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje da je dràvljanin BiH (ne starije od 6 mjeseci) Pored naprijed navedenih dokumenata kandidati su obavezni uz prijavu na konkurs dostaviti i dodatnu dokumentaciju ( ukoliko se na njih odnosi) na osnovu koje }e se izvr{iti bodovanje kandidata u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima o bodovanju kadidata za prijem u radni odnos u odgojno-obrazovnim ustanovama Unsko-sanskog kantona (Slu`beni glasnik USK-a broj: 7 / 2017 od 10.04.2017.g.) i to: - Uvjerenje o progla{enju tehnolo{kim vi{kom izdano od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a; - Uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu; - Uvjerenje o duìni ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme izdano od strane nadle`ne slu`be za zapo{ljavanje; - Uvjerenje o duìni radnog staà u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme izdano od strane poslodavca; - Dokaz o mentorstvu u~enicima ili grupama u~enika koji su postigli jednu od prvih deset pozicija na federalnom (dràvnom) ili prvih pet pozicija na kantonalnom ili prve tri pozicije na op}inskom takmi~enju ili dokaz o ~lanstvu u razvojnom timu koji je {koli obezbjedio donaciju u predhodnih pet godina uklju~uju}i i godinu u kojoj se boduje; - Dokaz o mentorstvu pripravnicima u pet predhodnih godina; - Dokaz o povjereni{tvu (rukovodioc) sindikalne organizacije u predhodnih pet godina uklju~uju}i i godinu u kojoj se boduje; - Dokaz o ~lanstvu u [kolskom odboru u predhodnih pet godina uklju~uju}i i godinu u kojoj se boduje; - Za osobe na koje se odnosi Zakon o dopunskim pravima branilaca i ~lanovima njihovih porodica, Zakon o osnovama socijalne za{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tite porodica sa djecom i Zakona o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom USK potrebno je dostaviti pravosna`no rje{enje nadle`ne slu`be o pripadaju}im pravima koje glasi na ime osobe koja konkuri{e. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove navedene u konkursu }e biti pismeno i usmeno proveden postupak izbora, a o terminu postupka izbora }e kandidati biti obavje{teni telefonskim putem. Kandidati koji se ne odazovu na zakazani postupak izbora smatrat }e se da su odustali od prijave na konkurs. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objave. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje. Prijave slati po{tom na adresu: Javna ustanova Umjetni~ka {kola "Nusret Keskin - Braco" Biha}, V. Korpus br. 2, 77000 Biha}, sa naznakom: "PRIJAVA NA KONKURS" [kolski odbor JU Umjetni~ke {kole "Nusret Keskin-Braco" Biha}

Javno preduze}e “Radio televizija Unsko-s sanskog kantona“ d.o.o. Biha} NAJAVA EMISIJA IZ PROGRAMA TELEVIZIJE USK Web sa najviše informacija sa Unsko - sanskog kantona

Tada&Sada: Bosna i Hercegovina ponedjeljak, 25. februara od 20:05 sati. Tada&Sada: Bosna i Hercegovina - 7. epizoda

Donosimo vam nove epizode serijala Tada&Sada, koji smo snimili u Bosni i Hercegovini. Kako se `ivjelo u onom sistemu u Jugoslaviji? Kako se `ivi danas u Bosni i Hercegovini? @ivot je slojevit, a razlika je jako puno. Dokumentarni serijal Tada & Sada: Bosna i Hercegovina 7.epizoda gledajte u ponedjeljak, 25.februara od 20:05 sati u programu TV USK.

NEDJELJOM ZAJEDNO, nedjelja, 24. februara u 16:30 sati.

Nedjelja popodne, zabava, moda, sport, sadr`aji su kojima }emo uljep{ati kraj vikenda. Opu{teno, uz puno dobre zabave i muzike, provedite vrijeme s nama. Kroz emisiju vas vodi Azra Sedikovi} u nedjelju, 24. februara od 16:30 sati.

DUHOVNI SVIJET, vjerski program, subota, 23. februara u 18:15 sati.

Vjerski praznici, doga|anja, predavanja! Program za sve konfesije koji prati doga|aje i novosti u ovda{njim vjerskim zajednicama gledajte u emisiji Duhovni svijet. Emisija "Duhovni svijet" na programu je u subotu, 23.februara od 18:15 sati.

TRAGOM SUDBINA, utorak, 26.

februara od 21.45 sati.

BIZNIS MAGAZIN, informativni program, ~etvrtak, 28.febrauara od 18.40 sati.

Biznis magazin TVUSK nudi informacije o izuzetno pozitivnim procesima. Idejama koje je mogu}e pokrenuti i u~initi samoodrìvim. Pratimo financijske tokove, ulaganja i investicije u dràvi, ali i u okruènju. Afirmiramo i promoviramo uspje{ne poslovne pri~e. Pratimo uspje{ne Bosance u dràvi i one koji su vani. Oni su najbolji dokaz da je i na{a Bosna zemlja slobodnih i domovina hrabrih. Biznis magazin gledajte u ~etvrtak, 28.februara od 18:40 minuta, a reprizu u ponedjeljak od 11 sati.

Ostavljena djeca, neispri~ane pri~e zanimljih i ljudi na marginama dru{tvenih zbivanja. Pomo} onim kojima treba. Tragom sudbina gledajte u utorak, 26.februara od 21.45 sati. Emisiju ure|uje Melita Mujad`i}. nik emisije Merima Ali~evi}.

V I JESTI TV USK SVAKI DAN U 10 h, 12 h i 14.30 h

30 22

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

sport

www.usnkrajina.com.ba

VELIKA KLADU[A:

MALONOGOMETNI TURNIR ZA DAN OP]INE

Pioniri Kraji{nika

Prva mjesta pionirima Kraji{nika i kadetima Podgrme~a n Na turniru je u~estvovalo 16 ekipa u kategorijima U-15 pioniri i U-17 kadeti n Proteklog vikenda u Velikoj Kladu{i odr`an je drugi po redu pozivni malonogometni turnir povodom 23. februara, Dana op}ine, u organizaciji NK Kraji{nika. Na turniru je u~estvovalo 16 ekipa u kategorijima U-15 pioniri (uzrast do 15 godina) i U-17 kadeti (uzrast do 17 godina). Odigrana su 32 susreta. Pobjednici turnira su ekipe NK Kraji{nik 1 iz Velike Kladu{e u pionirskoj kategoriji i NK Podgrme~ iz Sanskog Mosta u kadetskoj. Ekipa Kraji{nika iz Velike Kladu{e u pionirskoj konkurenciji slavila je u finalnom susretu protiv FK Krajina iz Cazina rezultatom 2:0, dok je u susretu za tre}e mjesto NK

Kadeti Podgrme~a

Vitez iz Buìma s 3:1 bio bolji od NK Kraji{nika 2. Za najboljeg igra~a progla{en je Anel Doli} (NK Kraji{nik 1). Najbolji golman ove kategorije je Almin Samardì} (NK Kraji{nik 1), dok je najbolji strijelac Muemil Kaukovi} (NK Vitez Buìm). U jako zanimljivom finalu kadetskog turnira NK Podgrme~ iz Sanskog Mosta je nakon preokreta s 2:1 savladao NK Mladost iz Vrnogra~a. U susretu za tre}e mjesto NK Kraji{nik 1 s 2:0 bio je bolji od FK Krajine iz Cazina. Za najboljeg igra~a progla{en je Eldar Kamen~i} (NK Podgrme~ Sanski Most), a za najboljeg golmana izabran je njegov klupski kolega Bekir Raifi (NK Podgrme~). Najbolji strijelac je Tarik Sadikovi} (NK Mladost Vrnogra~). Organizator je za sve ekipe i pojedince osigurao pehare i diplome. Priredio: Edin Alagi}

IZBOR SPORTISTE BOSANSKOG PETROVCA

Maratonac Samir Mehmedovi} U sporta{ 2018. godine

organizaciji Sportskog saveza Bosanskog Petrovca odr`an je Izbor najboljih sporta{a i sportskih ekipa op}ine za 2018. godinu. Prisutnima se obratio Armin Mahmutspahi}, predsjednik Saveza. Sport u op}ini Bosanski Petrovac ima dugu i bogatu tradiciju koju vrijedi po{tovati i njegovati. Iako je op}ina mala, njeni sporta{i su uvijek pronosili dobar glas, a najboljim me|u njima za proteklu godinu iskreno ~estitam te se nadam da }e u ovoj godini rezultati biti jo{ i bolji, rekao je Mahmutspahi}. Prisutne je pozdravio i Elvis Feli}, generalni sekretar SS USK, koji je ~estitao nagra|enima na ostvarenim rezultatima, te najavio daljnju dobru suradnju sa Sportskim savezom. Priznanja i nagrade dodijeljena su provjerenim i iskusnim sporta{ima, ali i onim mla|ima pred kojima je sportska budu}nost op}ine.

Za najboljeg sporta{a op}ine izabran je maratonac Samir Mehmedovi}. Najbolji rezultat mu je Bara~ Trail utrka na 27 kilometara u Plitvicama na kojoj osvaja 1. mjesto u konkurenciji 120 takmi~ara s vremenom od 2 sata i pet minuta, i prvo mjesto na utrci u Novom Sadu.

Mujad`i}, Snje`ana Duki}, Elvedin Deli}, Adin Gredelj, Igor Grbi}, Novak Duki}, Branislav Kerkez, Semir Me{inovi}, Stefan Mr|a, Mihajlo Niki} (karate), Haris Hrki}, Miljan Kecman, Tarik Huseti}, Mirza Kartal, Hemko Huji}, Ajdin Mehi}, Medina Der-

vi}, \or|e ]ulum, Slaven Mali}, Ana Mio~evi} (nogomet).

Najuspje{niji pioniri, kadeti junior i seniori Najbolje sporta{ice pionirke su Hana Zajki}, ko{arka{ica Mladosti i Milica Arse-

5 Perspektive Bosanski Petrovac

Najbolji trener, sportski radnik i ekipe Za najbolje trenere u protekloj godini progla{eni su Ibrahim Zajki} (ko{arka) i Milkan Mr|a (karate). Priznanja za najboljeg sportskog radnika u protekloj godini dobili su Milica Latinovi} (ko{arka), Armin Mahmutspahi} i Mirza Mehdin (dru{tvo pedagoga), Sabrudin Ru{tuki} (Sportski savez). Za najuspje{niju `ensku ekipu progla{ena je kadetska selekcija Ko{arka{kog kluba Mladost, dok je najuspje{nija mu{ka ekipa pionirska malonogometna ekipa NK Mladosti.

Posebna i specijalna priznaja

Priznanja za perspektivne sporta{e Priznanja su dobile mlade sportske nade: Teodora Rado{evi}, Melika Lozi}, Elmina Te{njak, Miroslava Jevi}, Tamara Smiljani}, Amer Hidi}, Boban Velaga, Anis Ba{i}, Marko Duki}, Safet Hamzi}, Edis Deli} (odbojka), Belma Zjaki}, Ivana Atlagi}, Zerina Redì}, Ajna Jaganjac, Ivana Kecman, Emina Ibri{evi}, Dèna Hurti}, Emina Redì}, @ana Didovi}, Adelisa Pali} (ko{arka), Gavrilo Niki}, Milo{ Jeli~i}, Dejan Novakovi}, Mirjana Solomun, Marijana Solomun (hrvanje), An|ela Jeli~i}, Valentina Mr|a, Nikola Mr|a, Haris Kartal, Dino

ni}, hrva~ica Grme~a. U mu{koj konkurenciji najuspje{niji je odbojka{ Aid Lini}. Najuspje{niji kadet je David Arseni} (hrvanje), a najuspje{nija kadetkinja karata{ica Nata{a Po~u~. Najuspje{niji u {kolskom sportu za osnovce su Zdravko Kecman i An|ela Brankovi}, a srednjo{kolci Almedin Kahri} i Erna Velagi}. Za najuspje{niju juniorku izabrana je odbojka{ica Aleksandra Novakovi}, dok je najuspje{niji junior odbojka{ Eldin Mahmutspahi}. Najuspje{niji senior je Muhamed Mevi}, ~lan kluba slobodnih leta~a Gavran, dok su najuspje{nije seniorke ko{arka{ica Edisa Nuki} i odbojka{ica Benjamina Hidi}.

5 Najbolji pojedinci Bosanski Petrovac

6 Najuspje{nije ekipe Bosanski Petrovac

Posebna priznanja zaslu`nim pojedincima koji su zadu`ili sport op}ine dobili su Gordana Mr|a (Dom zdravlja), Mujesira Kavaz (O[ Ahmet Hromad`i}), Haris Me{i} ([PD US {ume). Specijalna priznanja dodijeljena su i istaknutim sportskim radnicima op}ine, a dobili su ih Sanja Stojanovi}, Damir Didovi}, Ismet Boli}, Mehmed Bajraktarevi}.

UNSKO-SANSKE NOVINE KRAJINA

Biha}, 22. februara/velja~e 2019. godine

sport

www.usnkrajina.com.ba

ODBOJKA SUPER LIGA FBiH - GRUPA SJEVER @ENE

Bi{}anke do~ekuju Lukavac BI[]ANI SUTRA IGRAJU U GRADI[KOJ

Generalna proba protiv Kozare B

i{}ani su iza sebe ostavili i drugu sedmicu mini priprema pred po~etak nastavka takmi~enja u Prvoj ligi FBiH. Odli~na tre}a pozicija na tabeli svakako daje motiv, ali i obvezu da se nastavi s odli~nim igrama. Obzirom da se kasnilo s pripremama, Vlado Jagodi} je treninge prilagodio vremenu koje mu je preostalo, tako da ekipa kombinirano radi na sticanju fizi~ke snage i uigravanju. U sklopu priprema Bi{}ani su odigrali i dva od tri planirana kontrolna susreta. Prvi je odigran u Karlovcu gdje je Jedinstvo odmjerilo snage s NK Dugom Resom (3. ùpanijska liga). Iako protivnik nije bio po mjeri tre}eplasirane ekipe Prve lige federacije {est postignutih i nijedan primljen pogodak je dobra uvertira i pokazatelj da se na momke moè ra~unati. Susret su nogometa{i Jedinstva dobili u svoju korist s 0:6. Pogotke su postigli 0:1 Nuspahi}, 0:2 Ja{arevi}, 0:3 Nuspahi}, 0:4 Hodì}, 0:5 Ajdinovi}, 0:6 Jahi}. Ekipa je nastupala u sastavu Karavdi}, Aleti}, Dànan, Remi}, Tahirovi}, Ja{arevi}, Ze~evi}, Nuspahi}, Hadì}, Dervi{evi}, Kremenovi}, a

priliku je dobilo jo{ nekoliko igra~a iz juniorskog pogona, kao i igra~a koji su na probi u Biha}u. Dobru igru u drugom poluvremenu prikazao je mladi Jahi}, na kojeg Jagodi} zasigurno ra~una u proljetnom dijelu. U srijedu su nogometa{i Jedinstva u Bosanskom Novom odigrali i drugi kon-

Tahirovi} i Ze~evi} ponovno u ekipi n Iako su nakon kraja jesenjeg dijela prvenstva napustili klub, treninzima su se priklju~ili Adi Tahirovi} i Momir Ze~evi}, koji su i protekle sezone nosili dres Jedinstva. Ova dva provjerena igra~a, koja su i prvom dijelu prvenstva imali zna~ajnu minutaù u dresu Bi{}ana su zasigurno poja~anje koje }e Vladi Jagodi}u olak{ati posao, na pozicijama stopera i beka u ekipi koju stvara. Od novajlija u klubu moè se re}i da je tu i golman Vernes Karavdi}, koji na posudbu u Jedinstvo stiè kao igra~ @eljezni~ara.

n Karlovac: Duga Resa 0 - Jedinstvo 6 n Bosanski Novi: Sloboda 0 - Jedinstvo 2

trolni susret. Ovog puta za protivnika su imali Slobodu iz Bosanskog Novog, koja igra u Drugoj ligi RS. Susret u kojem su priliku dobili skoro svi igra~i na koje Jagodi} ra~una u proljetnom dijelu zavr{en je pobjedom Bi{}ana 0:2. Strijelci su bili Remi} i Husi}. - Prva dva susreta iskori{tena su prije svega da se na licu mjesta vidi ~ime se raspola`e, te ko bi mogao konkurirati za sastav Bi{}ana. Ne mogu biti nezadovoljan vi|enim. Ovo je sasvim neki drugi tim od onog kojeg smo uigravali u prvoj sezoni. Novi igra~i dali su maksimum i iskoristili ukazano povjerenje. Kona~an spisak ekipe znat }emo u narednim danima, istakao je Vlado Jagodi}. Sutra (subota) nogometa{i Jedinstva gostovat }e u Gradi{koj, gdje }e odigrati susret s NK Kozarom, Prva liga RS. To }e za izabranike Vlade Jagodi}a biti i generalna proba pred po~etak prvenstva, a susret s protivnikom po mjeri zasigurno }e puno toga re}i samom treneru, o stanju i kvaliteti ekipe. Prvenstvo utakmicama 16. kola u Prvoj ligi FBiH starta narednog vikenda, a Jedinstvo }e odigrati gostuju}i susret u Visokom gdje ih do~ekuje Bosna.

MALONOGOMETNI TURNIR POVODOM RO\ENDANA GRADA BIHA]A

Prijavljeno 19 ekipa u dvije kategorije n Sutra (subota) u Biha}u }e se povodom 759. ro|endana grada odr`ati malonogometni turnir na kojem }e nastupiti nogometa{i godi{ta 2008, 2009, 2010. i 2011. Prve utakmice po~inju u 09,00 sati, a u~e{}e na turniru }e uzeti ukupno devetnaest ekipa koje su raspore|ene u ~etiri grupe. Organizator turnira je Gradski sportski savez Biha}, JU za sport odmor i rekreaciju Biha}, a pokrovitelj je Grad Biha}.

dbojka{ice Biha}a nisu ba{ idealno startale u nastavku prvenstva u Super ligi FBiH - grupa sjever, te su uknji`ili ~etiri vezana poraza. Proteklog vikenda u okviru 13. kola ekipa je gostovala u @ep~u. Bi{}anke su do{le, ali susret nije odigran i registriran je u korist @ep~a rezultatom 3:0. Kao razlog u zapisniku delegata stoji da je ekipa Biha}a bila nekompletna, ta~nije samo pet igra~ica je ispunjavalo uvjete za nastup u susretu, {to delegat nije dopustio. Protiv ekipe Biha}a bit }e pokrenut

disciplinski postupak u skladu s aktima OS FBiH. Ovog vikenda na rasporedu su susreti 14. kola. Ekipa Biha}a u nedjelju u 16,00 sati u sportskoj dvorani Luke do~ekuje @OK Lukavac. O~ekuje se veoma tvrda i izjedna~en susuret u kojem obje ekipe najavlju pobjede. Za ekipu Biha}a nastupit }e: Memagi}, Sara~evi}, Lipova~a, Dedi}, Hadì}, Ali}Ekinovi}, Dizdarevi}, Karat, Halilovi}, Mujadì}, âvkunovi}, L. Sara~evi}. Trener Semin Hubi}.

U 13. kolu postignuti su rezultati: @EP^E: @ep~e - Biha} 3:0, KALESIJA: Bosna - Gradina 0:3, VITEZ: Vitez - Gra~anica 3:0, LUKAVAC: Lukavac - Kakanj 1:3, MAGLAJ: Maglaj - Ora{je 2:3. TABELA 1. Maglaj 13 10/3 33:17 2. Kakanj 13 9/4 33:21 3. Ora{je 13 10/3 35:21 4. Gradina-Herceg 13 9/4 30:16 5. Vitez 13 8/5 28:18 6. Biha} 13 6/7 24:24 7. @ep~e 13 6/7 26:24 8. Gra~anica Fortex 13 4/9 18:30 9. Bosna 13 2/11 11:36 10. Lukavac 13 1/12 5:36

29 28 27 27 24 21 18 13 5 3

U 14. kolu sastaju se: BIHA]: Biha} - Lukavac, SREBRENIK: Gradina - Maglaj, ORA[JE: Ora{je - @ep~e, KAKANJ: Kakanj - Vitez, GRA^ANICA: Gra~anica - Bosna.

MU[KARCI

Drugoplasirana Sloboda gostuje na Lukama

dbojka{i u Su- U 7. kolu postignuti su rezultati: kraju ipak oti{ao u 0:3, per odbojka{koj BR^KO: Galeb - Gradina korist doma}ina koji 2:3, ligi FBiH - grupa sje- TUZLA: Sloboda - Lukavac je odnio pobjedu 3:1. 3:1. ver, proteklog viken- OD@AK: Napredak - Biha} Bi{}ani u Odàku TABELA da odigrali su tri nisu bili kompletni, a utakmice 7. kola. U 1. Gradina 7 7 0 21/3 586:409 21 kako je istakao tredva susreta slavili su 2. Sloboda 7 4 3 15/9 535:510 13 ner Dèvad Feli}, gostuju}i odbojka{i, a 3. Lukavac 7 4 3 16/13 655:615 12 mladi: Eldan Hubi}, u jednom doma}i. 4. Napredak Ze}irevi}, 7 4 3 13/13 505:575 11 Adnan Odbojka{i Biha}a na- 5. Biha} Enis êlebi}, Haris 7 2 5 11/18 627:663 6 kon poraza u {estom Veladì}, Sandi Zi6. Galeb 7 0 7 1/21 411:547 0 kolu na gostovanju u ri}, Zlatan Bregar i U 8. kolu sastaju se: Srebreniku rezultaSandin Be{irevi} po00 tom 3:1, u okviru 7. BIHA]: Biha} - Sloboda (nedjelja, 13, ), kazali su èlju i htijekola istim rezulta- SREBRENIK: Gradina - Napredak, nje, ali neiskustvo, LUKAVAC: Lukavac - Galeb. tom poraèni su na umor i nedostatak gostovanju u Odàku. Sus- korist u samom fini{u dobili visinine nije bio na strani ret je zavr{en rezultatom doma}ini rezultatom 25:23. Biha}a. 3:1, po setovima 18:25, I u tre}em setu vodila se Nakon dva vezana gostova25:23, 25:21, 25:20. Mlada izjedna~ena borba, a ne{to nja odbojka{i Biha}a u nedekipa iz Biha}a bolje je konkretniji u samoj zavr{- jelju u 13,00 sati na svom teotvorila susret u Odàku te nici bili su ponovno doma}i renu, u okviru 8. kola, do~eje prvi set dobila u svoju odbojka{i i tre}i set dobili u kat }e Slobodu iz Tuzle. korist rezultatom 18:25. I u svoju korist rezultatom Bi{}ani su kompletni i spredrugom setu odli~na igra 25:21. U ~etvrtom setu Bi- mno do~ekuju susret, najaBiha}a, koji su sve do fini{a ha} nije odustajao te je do vljuju dobru igru, te prekid seta uspje{no parirali do- samog fini{a drào rezulta- lo{eg niza na otvaranju druma}inu, ali su set u svoju tsku neizvjesnost. Set je na gog dijela sezone. Priredio: Edin Alagi}

sp o rt

PETAK, 22. februara/velja~e 2019. godine www. usnkrajina.com.ba e-mail: usnovine@bih.net.ba e-mail: usnkrajina@usnkrajina.com.ba

2. KK SLOBODA II

3. KK GRA^ANICA

4. KK GRADINA

5. KK ORLOVIK

6. KK BIHA]

7. KK LITVA

KO[ARKA: A-2 LIGA FBiH

@eljo u gradskom derbiju bolji od Biha}a Jahi}.Trener Muris Voji}. BIHA]: Terzi}, Dru`i}, Nedini}, Alagi}, Halilovi}, Kapi}, Zari}, Ov~ina, Klinac, Baruk~ija, Memi}, Topi}. Trener Sla|an Ivi}. Dosta uzbu|ena vidjelo se na parketu dvorane Luke. Susret su bolje otvorili ko{arka{i @elje koji su u pojedinim dijelovima utakmice imali prednost i po plus 13 ko{eva. U prvoj ~etvrtini KK @eljo je pokazao svoj kvalitet i poveo s 18:10. Ipak ne{to iskusnija ekipa Biha}a

BROJ: 1191• GODINA XXIII

1. KK @ELJO 1971

72 70

Utakmicama 9. kola nastavljeno je takmi~enje u A-2 ko{arka{koj ligi FBiH grupa sjever. U Biha}u je odigran kom{ijski derbi u kojem su snage odmjerile ekipe KK @eljo 1971 i KK Biha}. Susret je pred ne{to vi{e od 100 gledalaca pripao @elji rezultatom 72:70, poluvrijeme 33:32. @ELJO 1971: Dizdari}, Selmanovi}, Rami}, Mahmutovi}, Ke~anovi}, Ibrahimpa{i}, Muli}, Majstorovi}, Kurbegovi}, Alagi}, Halki},

• OSNOVANO: 22. XII 1995. GODINE • ADRESA: 502. VITE[KE BRIGADE BIHA] • (zgrada Kulturnog centra, kod gradskog parka)

uspjela je u drugoj ~etvrtini susti}i prednost te na odmor oti}i s pola ko{a zaostatka, 33:32. U drugom dijelu ponovno bolja igra @elje koji tre}u ~etvrtinu dobivaju u svoju korist rezultatom 15:12, te dr`ali vodstvo 48:44. Ko{arka{i Biha}a u posljednjoj ~etvrtini ponovno uspijevaju susti}i prednost @elje i u sami fini{ susret dovesti u pravu neizvjesnost. Da se ko{arka igra do posljednje sekunde vidjelo se u samom susretu u kojem su ko{arka{i

Biha}a propustili priliku da izgubljeni susret dobiju u svoju korist. Ipak, nisu uspjeli i susret je zavr{en s ko{em razlike, 72:70 u korist ko{arka{a @elje. Pobjedom @eljo 1971 ostaje na vrhu prvenstvene tabele i prvu poziciju dijeli sa Slobodom 2 iz Tuzle. Za ko{arka{e Biha}a ovo je bio prvi susret u nastavku sezone. Ekipu je prije pet dana preuzeo Sla|an Ivi}, koji }e u narednom periodu poku{ati izvu}i najvi{e od ekipe koja je i u ovu polusezonu u{la s dosta novih imena i koja je na posljednjem mjestu prvenstvene tabele. U narednom 10. kolu Biha} na svom terenu do~ekuje drugoplasiranu Slobodu 2 iz Tuzle, a ko{arka{i @elje su slobodni. U 9. kolu postignuti su rezultati: BIHA]: @eljo 1971 Biha} 72:70, SREBRENIK: Gradina - Orlovik 69:45, TUZLA: Sloboda 2 - Litva 103:100. Slobodna je bila KK Gra~anica. U 10. kolu sastaju se: BIHA]: Biha} - Sloboda 2, BANOVI]I: Litva - Gradina, @EP^E: Orlovik Gra~anica. Slobodan je KK @eljo 1971 iz Biha}a.

JUDO EVROPA OPEN U ITALIJI

Bron~ana medalja za Haruna Sadikovi}a Izvanredan po~etak takmi~arske sezone za Bi{}anina Haruna Sadikovi}a, superte{ka{a koji je proteklog vikenda u Rimu (Italija) na odrànom Judo Europan Openu osvojio tre}e mjesto. Do bron~ane medalje stigao je s tri pobjede i jednim porazom u kategoriji plus 100 kg. Za ovu kategoriju bilo je prijavljeno 27 takmi~ara iz 23 zemlje svijeta. Reprezentativac BiH u prvoj borbi bio je slobodan, obzirom da je zbog ranije ostvarenih rezultata bio nosilac. U drugom kolu Harun je pobijedio Portugalca Rampaoa Vasca. U ~etvrtfinalnoj borbi poraèn je od Abdulla Yurkebulana iz Kazahstana. U repasaù je Sadikovi} ponovno briljirao i savladao Krikbayja Galyzahana iz Kazahstana. U borbi za tre}e mjesto briljantnom borbom savladao je predstavnika Rusije Bostanova Soslana. Takmi~enje u Rimu je veoma zna~ajno obzirom da je kvalifikaciono za Olimpijske igre u Tokiju, te je Bi{}anin Harun Sadikovi} osvojio novih 50 bodova na rang-listi za Tokio. Odli~nim nastupom Harun je pokazao da je trenutno jedan od najboljih superte{ka{a na svijetu, a sam uspjeh je i velika pobjeda juda na{e zemlje. Na takmi~enju u Italiji uz Haruna Sadikovi}a bio je selektor reprezentacije Branislav Crnogorac koji je zadovoljan nastupom na{eg Haruna, koji je na najbolji na~in po~eo takmi~arsku godinu u kojoj ga o~ekuje jo{ puno nastupa i osvajanja bodova za plasman na Olipijske igre u Tokiju 2020 godine.

PRVA FUTSAL LIGA FBiH

Bubamara deklasirala @eljezni~ar Malonogometa{i u Prvoj futsal ligi FBiH proteklog vikenda odigrali su susrete 11. kola. MNK Konjodor iz Bu`ima bio je slobodan, a cazinska Bubamara na svom terenu do~ekala je sarajevskog @eljezni~ara. Susret su malonogometa{i Bubamare dobili u svoju korist rezultatom 5:0. Odli~na igra Cazinjana koji su od samog po~etka pokazali da su ~vrst protivnik rije{en da susret dobije u svoju korist. Prvo poluvrijeme u potpunosti je pripalo Bubamari koja je na odmor oti{la s predno{}u od 2:0. Pogotke za doma}u ekipu postigli su Belmin [ari} u 15. minutu i Ermin Mizi} u 19.

Bubamra

@eljezni~ar

kupujte i {irite Krajinu

1 MNK Bubamara Cazin

8 5

3 15

2 FK Konjodor Bu`im

8 5

3 15

3 MNK @eljezni~ar

8 5

3 15

4 MNK DiaBiH Ilid`a

9 3

5 10

5 MNK @ep~e

8 3

5 09

6 MNK Calp Zenica

7 2

4 07

5 0

Hattrick

Ermina Mizi}a

minuti. U drugom poluvremenu ponovno je Bubamara puno bolja {to je krunisala s jo{ tri pogotka u mre`i nemo}nog @eljezni~ara za kona~nih 5:0. Na po~etku drugog dijela na 3:0 pove}ava Halid Deli} u 22. minutu, dok u 26. minutu za 4:0 poga|a ponovno Ermin Mizi}. Za kona~nih 5:0 igra~ utakmice Ermin Mizi} posti`e svoj het-trik

u 34. minuti susreta. Ekipa Bubamare je bila bolja u svim aspektima igre, uz odli~nu obranu i pouzdanog golmana Karali}a gosti nisu mogli ozbiljnije zaprijetiti golu doma}ina. S ovom pobjedom Bubamara je ostala u igri za prvu poziciju i doigravanje za Premijer ligu BiH. U narednom 12. kolu Bubamara putuje u @ep~e gdje }e tra`iti pob-

jedu, a Konjodor u Buìmu (subota u 18,00 sati) do~ekuje zeni~ki Calp. U 11. kolu postignuti su rezultati: CAZIN: Bubamara - @eljezni~ar 5:0, ILID@A: DiaBiH - @ep~e 3:1. Slobodan je bio Konjodor iz Buìma. U 12. kolu sastaju se: BU@IM: Konjodor - Calp, @EPÊ: @ep~e - Bubamara. Slobodan je MNK @eljezni~ar Sarajevo. Priredio: E. Alagi}