Prirodne ljepote hrvatske, zeleni vodič za djecu

Page 1

Roberta Šimunić

zeleni vodič za djecu


Roberta Šimunić: Upoznaj prirodne ljepote Hrvatske, zeleni vodič za djecu

Lektura: Rosanda Tometić

Idejna autorica: Kata Ivanković Marić

Korektura: Senka Galenić

Urednica: Vesna Stričević

Grafičko oblikovanje: Kata Ivanković Marić (Naklada Nika) Manuela Vladić-Maštruko

Copyright © Foma, 2015. Izdavač: FOMA Studio za nakladništvo, trgovinu i usluge Creska 18, 10110 ZAGREB Dizajn naslovne stranice: Gordana Ivković Ilustracije: Gordana Ivković

Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.

ISBN 978-953-6878-27-7 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 897460.

www.foma.hr Popis fotografija po autorima i stranicama: Mario Romulić & Dražen Stojčić • www.romulic.com • str.: 8, 18, 21, 22, 24, 25, 27G, 32, 33L, 34, 38, 40GD, 49D. Vladimir Šimunić • www.simunicphoto.com • str.: 4D, 5LG, 9D, 13DG, 31L, 31DO, 36G, 39, 45. Igor Vresk • www.didot.hr • str. 3, 4L, 5GD, 9L, 11, 12DO, 13D, 14, 15, 17DO, 19, 20, 23, 23L, 26D, 27D, 28, 29, 39D, 41L, 42L, 43, 44, 46, 47, 48, 51, 52. www.123rf.com • str. 4G, 10DO, 12D, 23G, 30, 36L, 39DO, 45, 49L. Mirjana Hudoletnjak • str. 5D, 13L, 39, 40DOL, 41DDO, 42D. vlč. Željko Zuanović • www.tritonovo-blago.com • str. 31 GD. Butković Silvija • str. 33. Tomić Nikolina • str. 38. Balaško Branko • str 41. Legenda: L - lijevo • D - desno • G - gore • DO - dolje


Sadržaj Uvod .................................................................................................................................... 4

Pravila ponašanja u prirodi ................................................................................. 6 Nacionalni parkovi ..................................................................................................... 7 Plitvička jezera ....................................................................................................... 8 Risnjak ........................................................................................................................ 11 Sjeverni Velebit .................................................................................................... 12 Paklenica ................................................................................................................. 18 Krka ........................................................................................................................... 21 Brijuni .................................................................................................................. 24 Kornati ................................................................................................................... 27 Mljet ......................................................................................................................... 32

Parkovi prirode ....................................................................................................... 35 Kopački rit ........................................................................................................... 36 Papuk ..................................................................................................................... 38 Lonjsko polje ...................................................................................................... 40 Medvednica ........................................................................................................... 41 Žumberak - Samoborsko gorje ............................................................... 43 Velebit ................................................................................................................... 44 Telašćica ............................................................................................................... 45 Vransko jezero .................................................................................................. 46 Biokovo ................................................................................................................... 47 Učka ........................................................................................................................ 48 Lastovsko otočje ................................................................................................ 49 Da ponovimo... ............................................................................................................ 50 I još nešto… ................................................................................................................. 52 Mi smo dio zemlje - zemlja je dio nas. Mirisne trave su nam sestre; jelen, pastuh i veliki orao naša su braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplo ponijevo tijelo i čovjek - sve pripada istoj obitelji. Iz pisma indijanskog poglavice Seattlea američkom predsjedniku, 1854.

3


Uvod

࿔ Prostorna zaštita

࿔ Zaštita prirode

1. strogi rezervat

Tijekom povijesti priroda se mijenjala u sporim, prirodnim procesima. Ali porastom broja stanovnika, proces izumiranja životinja i nestajanja velikih prirodnih cjelina znatno se ubrzao. Onečišćenje zraka i vodenih površina također uzima veliki danak. Opstanak čovječanstva ovisi o suživotu i ravnoteži s prirodom koja nam daje hranu, zrak, vodu i plodno tlo. Zato se sve više ugroženih životinja i vrijednih prirodnih cjelina zaštićuje zakonom.

3. park prirode

Crvene knjige - popisi s podacima o ugroženim vrstama, njihovoj rasprostranjenosti, značajkama i uzrocima ugroženosti. Pripremaju ih stručnjaci, specijalisti za pojedinu skupinu flore ili faune.

Hrvatska je bogata prirodnim ljepotama i raznolikostima i jedan je od ekološki najočuvanijih prostora Europe. Brigu o zaštiti prirode u Hrvatskoj vodi Državni zavod za zaštitu prirode koji procjenjuje najugroženija područja i životinjske vrste. Prva pravila o zaštiti prirode u Hrvatskoj potječu iz 13. stoljeća, kad je na području Trogira, Korčule i Dubrovnika bila ograničena sječa šuma.

4

Postoji devet kategorija prostorne zaštite: 2. nacionalni park 4. posebni rezervat 5. regionalni park 6. spomenik prirode 7. važni krajobraz 8. park-šuma 9. spomenik parkovne arhitekture. Najstroža kategorija je strogi rezervat prirode, a najblaža park-šuma. Nacionalni parkovi i parkovi prirode zajedno obuhvaćaju 5151 km² ili 9,1% površine Hrvatske. Uz njih, u našoj je zemlji zaštićeno još 420 manjih područja u različitim kategorijama. Zahvaljujući vrijednosti, ljepoti i raznolikosti, neka zaštićena područja uvrštena su na popis međunarodno vrijednih područja. Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se na UNESCO-vu Popisu svjetske baštine, a Park prirode Velebit uvršten je na popis rezervata biosfere. Park prirode Papuk postao je 2007. godine prvi hrvatski geopark, član mreže europskih geoparkova. Ekologija - znanost o odnosima živih organizama i okoline u kojoj žive.


࿔ Zaštita biljnih i životinjskih vrsta Prema biološkoj raznolikosti, Hrvatska se ubraja u prvih pet zemalja Europe. Zaštićeno je 846 životinjskih vrsta (359 ptica i 74 sisavca), 809 biljnih vrsta i 314 gljiva. Bioraznolikost je ukupna raznolikost života na Zemlji, a obuhvaća raznolikost vrsta i njihovih staništa, ali i raznolikost među primjercima iste vrste.

• Strogo zaštićene životinje i biljke Zaštićuju se endemične vrste i vrste kojima prijeti izumiranje. Takve životinje zabranjeno je ubijati, loviti, držati u zatočeništvu i trgovati njima, a biljke je zabranjeno brati, skupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati.

• Zaštićene životinje Te su životinje rijetke, ali im ne prijeti izumiranje. Može ih se loviti, no njihov opstanak ne smije biti doveden u opasnost. To se regulira sezonskim lovostajem i strogim propisima trgovine.

࿔ Ekološke mreže Zaštita prirode u Hrvatskoj uključuje i ekološke mreže. To su sustavi ekološki važnih područja u kojima se nastoje očuvati ugrožena i rijetka staništa. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sva zaštićena područja postala su dijelom ekološke mreže kopnenih i morskih područja Natura 2000. Ekosustav - prirodna zajednica živih organizama i nežive tvari na određenom staništu.

Glavni razlozi izumiranja i ugroženosti vrsta su: • uništavanje staništa Nestanak i izumiranje prijeti četvrtini svih vrsta sisavaca, osmini svih vrsta ptica i trećini svih vrsta vodozemaca.

• komercijalno iskorištavanje (skupljanje bilja, lov, trgovina životinjama) • onečišćenje.

5


Pravila ponašanja u prirodi

• Dolaziš u posjet šumi i svim živim bićima - zato se ponašaj pristojno, kao u gostima. • Ne trgaj biljke i ne diraj životinje. • Životinje su vrlo plašljive pa izbjegavaj glasne zvukove. Galama ili glasna glazba će ih uznemiriti! • Ne oštećuj gnijezda i duplje stabala. • Miris čovjeka plaši životinje – zato nemoj dirati životinjske nastambe ili mladunčad. Sigurno ne želiš da mama ostavi svoje mlade zbog tvojeg mirisa! • Nikad ne urezuj svoje ime na koru drveća. Kora štiti stablo, a kroz urezane otvore mogu prodrijeti razni nametnici pa se stablo može razboljeti ili usahnuti. • Sve što si donio, ponesi sa sobom, pogotovo smeće. Nikad ga ne ostavljaj u prirodi. • Pridržavaj se znakova upozorenja i kreći se samo označenim stazama. • Vatra je posebno opasna – zbog nje stradaju cijele šume i sva staništa u njima. Nemoj paliti vatru, a ako naiđeš na ostatke vatre, pobrini se da bude dobro ugašena. Najbolje je svako zgarište još politi vodom. Za uspomenu su ti dovoljni fotografija, crtež ili, jednostavno, sjećanje.

6


Nacionalni parkovi Nacionalni parkovi su najpoznatija vrsta zaštićenih prirodnih prostora. Obuhvaćaju prostrana područja

izdvojena radi zaštite ekosustava i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti. Svako iskorištavanje prirodnih dobara je zabranjeno, ali su u nacionalnim parkovima dopuštene edukacijske i rekreativne aktivnosti.

Risnjak

Plitvička jezera

Brijuni

Paklenica Sjeverni Velebit

Krka

Kornati

Mljet

U Hrvatskoj ima osam nacionalnih parkova.

To su: Brijuni, Sjeverni Velebit, Risnjak, Paklenica, Krka, Plitvička jezera, Kornati i Mljet.


Nacionalni park Plitvička jezera

Plitvička jezera su najstariji i najveći hrvatski na-

cionalni park. Nalaze se u srednjem dijelu Hrvat-

࿔ Legenda o nastanku jezera

prašume, a u njima obitavaju mnoge rijetke živo-

Prema legendi, na tom je mjestu zavladala velika suša. Sve je patilo i molilo za malo kiše, i ljudi, i životinje, i biljke. Tada se pojavila Crna kraljica, smilovala se i poslala kišu. Kiša je padala tako dugo dok se sva jezera nisu napunila vodom. A jedno jezero nazvano je Prošćansko po „prošnji” naroda za vodom.

Na Plitvičkim jezerima pronaći ćeš i mnoge špi-

࿔ A kako su uistinu nastala jezera?

ske, na području Like.

Park je poznat po prekrasnim jezerima i slapovima okruženim gustim šumama bukve, smreke i

jele. Šume su mjestimično zadržale oblik izvorne

tinjske i biljne vrste.

lje, livade i izvore. U parku možeš pješačiti, plani-

nariti, voziti bicikl i veslati. Nije lako sve to posjetiti u jednom danu, ali možeš otići u panoramsku vožnju vlakićem, a neka jezera možeš obići turi-

stičkim brodom.

U stvarnosti jezera puni mnogo rijeka i potoka. Stoljećima su potoci i rijeke stvarali sedrene barijere i napravili plitke bazene, koji su poslije postali jezera. Tako je nastalo 16 stepenasto poredanih jezera, a povezuje ih oko 300 većih i manjih slapova. Najveće rijeke koje pune jezera su Bijela i Crna rijeka. Znaš li da je jezero Kozjak duboko čak 47 metara?

8


Znaš li odakle naziv Plitvice? Potječe od riječi „pličina” ili „plitvak”, a prvi put se spominje u jednom dokumentu iz 1777. godine.

࿔ Gornja jezera Prošćansko jezero i Kozjak najveća su jezera u parku. Ispod sedrenih barijera Labudovačkog slapa, visokog dvadeset metara, kriju se brojne špilje nazvane Špiljski vrt. Nekad se između njih moglo prolaziti kamenim stubama, a moglo se ući i u Janečekovu špilju, ali znaš što se dogodilo? Nakupila se sedra i zatvorila prolaze. Sedra stalno mijenja izgled krajolika!

Znaš li kako nastaje sedra? Vode su tu bogate kamencem (mineralima kalcija), koji se, uz pomoć posebnih algi i mahovine, taloži na kamenju, biljkama, čak i predmetima uronjenim u vodu. Nataloženi kamenac zove se sedra, a prekrasne kaskade stvorene su od sedrenih nakupina - barijera. Kako se sedra stalno stvara, sve se mijenja - čak i jezera mogu promijeniti oblik. Naravno, promjene nisu brze - prije 400 godina sedra je dva jezera spojila u jedno: Kozjak! Za rast nekoliko milimetara sedre potrebna je čak cijela godina! Sedrene barijere su rijetka pojava. U Hrvatskoj ih ima još na Rastokama i na rijeci Krki, a u svijetu su poznate sedrene barijere jezera Pyramid, Mono i Trona Pinnacles u SAD-u, North Dock Tufa u Ujedinjenom Kraljevstvu i Ashtarak u Armeniji.

࿔ Donja jezera Četiri donja jezera nalaze se u kanjonu: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Kaskade jezera spajaju se s potokom Plitvica, prelijevaju se preko najvećeg vodopada i stvaraju izvor rijeke Korane. Rijeka Korana dalje teče kroz kanjon u kojem ima još slapova. Kanjon Korane također je pod strogom zaštitom. Znaš li da je Veliki slap visok čak 78 metara? To je najveći slap u Hrvatskoj! Između Milanovca i Gavanovca nalazi se jedan od najljepših slapova. Nazvan je po hrvatskoj opernoj primadoni Milki Trnini! Teško ti je sve to zapamtiti? Bez brige. Pokraj svakog jezera postavljene su ploče s nazivom jezera i drugim zanimljivim informacijama.

࿔ Rastoke - Male Plitvice Mjesto Rastoke pokraj Slunja živi na dvije rijeke, Korani i Slunjčici, koje tvore mnogo prekrasnih slapova i slapića, a kaskade su i tu od sedre. Na slapovima je malo naselje s kućama i mlinovima koji još uvijek rade. Znaš li da su uz mlinove postojali i koševi za pranje rublja, koji su se koristili snagom vode sa slapova? To su nekad bile prave perilice rublja!

9


■ Životinjski svijet

■ Biljni svijet

Zaštitni znak Plitvičkih jezera je medvjed, ali ondje se skrivaju mnoge životinje - vuk, ris, divlja svinja, kune, vidre, srne... i naravno - medvjed!

U Parku postoji više od 1000 različitih biljnih vrsta, od čega čak 50 vrsta orhideja. Jedna od njih je i gospina papučica, koja je posebno zaštićena. Na području nacionalnog parka žive i tri vrlo rijetke biljke mesožderke koje se hrane kukcima.

• Smeđi medvjed Smeđi je medvjed u Europi gotovo istrijebljen, stoga je posebno zaštićen. Težak je oko 150 kg, a kad se uspravi na stražnje noge, visok je gotovo tri metra! Hrani se manjim životinjama, bobicama i travom, ali može odvući dvostruko teži plijen!

• Divlja svinja Divlja svinja voli vlažne šume obrasle šikarom i kaljužanje u lokvama. Živi u krdima, a mužjak naraste i do 200 kg. Od domaće svinje razlikuje se tamnim, oštrim krznom poput čekinja i velikim kljovama u mužjaka. Izrovane livade na Plitvicama najbolji su ti znak da tu žive divlje svinje.

• Gospina papučica Gospina papučica jedna je od najrjeđih i najljepših orhideja Europe i zato je posebno zaštićena. Nazvana je po obliku svojih cvjetova, koji podsjećaju na papuču. Cvjetovi su joj veliki i vrlo neobičnog izgleda, a miris podsjeća na marelice. Gospina papučica ima dva prašnika, dok druge orhideje imaju samo jedan. • Prašuma Dok sve to istražuješ, pazi da ne zalutaš - mogao bi se izgubiti u prašumi! Da, tu postoji i prašuma! Čorkova uvala je šuma bukve i jele, površine gotovo 80 hektara (više od sto nogometnih igrališta). Tu šume rastu nesmetano, bez utjecaja čovjeka, a neka stabla imaju i više od tristo godina!

Znaš li da u parku postoji 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica i 20 vrsta šišmiša? Mnoge biljne i životinjske vrste su zaštićene. U nekoliko pećina pronađene su i kosti špiljskog medvjeda.

10


Nacionalni park Risnjak

Nacionalni park Risnjak nalazi se u Gorskom kotaru. Obuhvaća planinu Risnjak, izvor rijeke Kupe i planinu Snježnik. Osnovan je 1953. godine i proteže se na površini od 64 km2. Risnjak pripada dinarskom sustavu, a povezuje Alpe i Dinaride. Od mora je udaljen (zračnom linijom) samo 15 km, stoga tu vladaju velike klimatske razlike. Zato se na malom prostoru mogu pronaći gotovo sve vrste šuma, vrletne stijene, provalije, polja, gorski vrhovi, krški oblici te mnoge biljne

࿔ Vrhovi U nacionalnom parku postoje brojne dobro označene planinarske staze koje vode do vrhova. Možeš birati teži ili lakši put. Osvojiš li vrhove parka, pružit će ti se pogled na Kvarner, Istru, Sloveniju i Alpe. Vrhovi Risnjaka su gole stijene, a podižu se nad gustim zelenim šumama. Zbog svojeg sastava i utjecaja vremena, stijene oko vrhova imaju neobične oblike. Najviši vrh, Veliki Risnjak, nalazi se na visini od 1528 metara, a Snježnik na 1506 metara.

i životinjske vrste. Ispod bujne vegetacije kriju se brojne krške jame, ponikve i škrape. Park se prostire na visini od 300 do 1500 metara nad morem i zbog svoje visine prirodna je prepreka između mediteranske i kopnene Hrvatske.

11


࿔ Šetnja

■ Životinjski svijet

Ako nisi veliki pustolov i ne voliš planinarenje, prošeći poučnom stazom Leska. Dugačka je samo 4200 metara, ali na poučnim pločama uz stazu saznat ćeš gotovo sve o Risnjaku. Možeš pokušati i s Medvjeđom stazom, a nemoj zaboraviti ni izvor Kupe s čudesnom dolinom leptira!

Bujna vegetacija i velika raznolikost terena pružili su utočište velikom broju životinjskih vrsta, posebno ptica. U parku možeš pronaći čak 114 vrsta ptica, a 26 vrsta je zaštićeno. Tu su dom našle i tri velike zvijeri: vuk, ris i smeđi medvjed.

Znaš li da u parku organiziraju promatranje životinja? Životinje su vrlo plašljive i lako osjete čovjekovu prisutnost. Lakše ćeš vidjeti neku zanimljivu životinju ako se priključiš akciji s vodičem, nego ako lutaš sam po šumi.

࿔ Izvor rijeke Kupe Kupa izvire iz jezera neobične tirkizno zelene boje. Jezero nije veliko, ali je vrlo duboko. Istraženo je samo do dubine od 80 metara. Izvor se nalazi ispod ravno odrezane litice visoke gotovo 250 metara. U dolini izvora Kupe ima više od 500 vrsta leptira! Trebaš li još motivacije za posjet?

࿔ Kamačnik Ako ti se svidio izvor Kupe, možeš produžiti na izlet do Kamačnika. Mala rječica Kamačnik, u svojem toku od samo tri kilometra, teče kroz slikoviti kanjon, stvarajući male slapove sve do ulaska u rijeku Dobru. 12

• Ris Ris je vrlo rijetka i skrovita zvijer, a po njemu je ovaj gorski masiv i nazvan.Teško ga je vidjeti, čak se i njegovi tragovi nalaze vrlo rijetko. Ris je najveća zvijer iz europske porodice mačaka. Dugačak je oko 150 centimetara i težak oko 25 kg. Prepoznatljiv je po šiljastim ušima s čuperkom duge dlake na vrhovima. Hrani se manjim životinjama, kao što su vjeverice, zmije ili zečevi, a lovi noću.

• Vuk Vuk ima zajedničko porijeklo s domaćim psom i vjerojatno je praotac svih vrsta pasa. U davna vremena bio je najrasprostranjenija zvijer na Zemlji. Najčešći su mu prirodni plijen srne, jeleni, divlje svinje i sitni sisavci. Živi u manjim čoporima koji se obično sastoje od roditelja i mladunčadi. Svaki čopor ima svoj teritorij koji stalno obilježava urinom i brani od upada drugog čopora. Znaš li da je u Hrvatskoj preostalo samo dvjestotinjak vukova? U Nacionalnom parku Risnjak provodi se projekt praćenja dvaju vučjih čopora - Risnjačkog i Snježničkog čopora. Vukovi se prate putem radijskih odašiljača postavljenih u njihove ogrlice.


■ Biljni svijet Na Risnjaku ne žive ljudi, pa se biljni svijet razvija gotovo bez utjecaja čovjeka. Najveći dio planine pokrivaju šume bukve, jele, smreke, gorskog javora, brijesta i crnog graba. Šume dopiru iznad 1200 m, ali su pri vrhu stabla sve kržljavija. Na risnjačkim vrhovima rastu mnoge zanimljive i rijetke biljke i cvijeće, kao što je runolist, orhideja, crni vranjak, planinski stolisnik, alpska pavitina, dvocvjetna ljubica, grozdasta kamenika, alpski ranjenik, alpska šumarica, bijeli zvjezdan, ljubičasti jaglac i zvjezdasti ljiljan.

Koji list ne pripada ovamo? kesten

imela

breza javor

bukva

bor

smreka

smokva

hrast

Znaš li da na vrhovima Risnjaka snijega ima više od sto pedeset dana u godini?

࿔ Orijentacija u prirodi Planinarske staze obilježene su markacijama. Markacije su planinarske oznake, a sastoje se od vanjskog crvenog kruga i unutarnjeg bijelog kruga. Na raskrižjima su obično postavljene strelice ili ploče s natpisima, koje pokazuju smjer i udaljenost do odredišta.

࿔ Što ako se izgubiš? Nemaš kartu? Ni kompas? Možeš se orijentirati i uz pomoć sunca. Znaš li da se sunce u našim krajevima ujutro nalazi na istoku, u 12 sati na jugu, a u suton na zapadu? Može ti pomoći i mahovina koja je najgušća na sjevernoj strani

stabla. Također, na sjevernoj strani stabla kora je obično hrapavija i tamnija, krošnje su nešto rjeđe, a snijeg se dulje zadržava. Ali najbolje je ako se ne izgubiš! Kroz šumu se uvijek treba kretati u skupini i ne skretati s označenih staza.

13


Nacionalni park Sjeverni Velebit

Velebit je najduža hrvatska planina. Dugačak je

145 km, a širok od 30 km na sjevernom dijelu do

10 km na jugoistočnom dijelu. Ima mnogo vrhova

i grebena. Za Velebit kažu da ima dva lica: s ličke

strane obraslo šumom, a s morske strane golo i

krševito. Građen je uglavnom od vapnenca i to je pravo carstvo krša i raznolikih reljefnih oblika ku-

kovi, grede, tornjevi, stupovi, ponikve, škrape, špi-

lje i jame zaštitni su znak Velebita. To je jedno od najzanimljivijih krških područja svijeta. Iako Vele-

bit prima najviše kiše i snijega u Hrvatskoj, na njemu nema potoka ni potočnih dolina jer voda prodire u podzemlje, topi vapnenac i čini unutrašnjost

šupljikavom. Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 1999. godine i najmlađi je nacionalni park u Hrvatskoj. Obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja.

14

Na području parka nalazi se strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, zajedno s poznatim Velebitskim botaničkim vrtom - spomenikom parkovne arhitekture. Na krajnjem jugu je posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača s prašumom bukve i smreke. Najviši vrh je Veliki Zavižan (1676 m).

࿔ Zavižan Jedan od najpoznatijih dijelova Sjevernog Velebita je krševiti vrh Zavižan koji ima oblik stošca. Tu je stanište strogo zaštićenog krškog runolista, ali na Zavižanu rastu i mnoge druge rijetke i endemske biljke. U blizini je najstarija meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine, i planinarski dom. Od doma kreću mnoge planinarske staze po Velebitu.


࿔ Premužićeva staza

࿔ Rožanski kukovi

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza. Proteže se od Zavižana do Baških Oštarija i prolazi kroz najljepše dijelove parka. Dugačka je čak 57 kilometara! Inženjer Ante Premužić, prije više od sedamdeset godina, napravio je stazu u kamenu, poput suhozida. Cijela je staza, remek-djelo graditeljstva, zaštićena kao kulturno dobro. Možeš hodati u zaštićenom parku, po zaštićenoj stazi i gledati zaštićene biljke i životinje! Sad ti je jasno koliko je Velebit posebna planina!

Rožanski kukovi su malo veći i pristupačniji pa ondje postoji čak i planinarska koliba. Najviši vrh Rožanskih kukova je Gromovača (1676 m).

■ Strogi rezervat prirode Hajdučki i

࿔ Jame

Rožanski kukovi

Strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi nalazi se na sjevernom Velebitu. To je naš najstariji strogi rezervat, zaštićen još 1969. godine. Neobično carstvo krša sastoji se od pedesetak kamenitih vrhova viših od 1600 metara. Hajdučke i Rožanske kukove razdvaja visoki prijevoj Lubenovačka vrata. Kukove dijeli i Veliki Lubenovac, prekrasna planinska livada, gdje su nekad ljeti živjeli ljudi. Dovodili su stoku na bogate velebitske pašnjake, ali samo za ljetnih mjeseci. Zimi je Velebit vrlo negostoljubiva planina.

࿔ Hajdučki kukovi Hajdučki kukovi su teško prohodne vrleti koje ni danas nisu potpuno istražene. Većina kukova viša je od 1650 metara. Kuk - kameni vrh u obliku stošca koji ima zaobljen vrh.

Posebna zanimljivost Sjevernog Velebita su duboke krške jame sa strmim stijenama. Područje parka, a naročito strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, ubraja se u najzanimljivije speleološke lokalitete svijeta. Ondje je dosad otkriveno oko tristo speleoloških objekata, od kojih 98% čine jame. Najpoznatije su Lukina jama – Trojama, Patkov gušt, Velebita, Meduza i Slovačka jama. Znaš li koja je razlika između špilje i jame? Jame su podzemni oblici s okomitim ili strmo nagnutim zidovima, a špilje su podzemni ili nadzemni prostori s horizontalnim ili blago nagnutim zidovima.

15


࿔ Lukina jama To je najdublja jama u Hrvatskoj (1431 m) i jedna od najdubljih jama na svijetu. Otkrivena je tek 1993. godine u području Hajdučkih kukova. U jednom dijelu spaja se s obližnjom Trojamom i zajedno tvore sustav jama. U Lukinoj jami skrivala su se dosad nepoznata bića prilagođena životu u potpunoj tami. Znaš li da Hrvatska ima mnogo raznolikih krških oblika – jama, ponikvi, škrapa, špilja, dolina i polja? Zanimljivo je da se neki od hrvatskih naziva koriste u svim svjetskim jezicima!

• Hrvatska škrgavica - velebitska pijavica Podzemna pijavica prvi put je pronađena u Lukinoj jami. Velebitski je endem, jer živi jedino u tri jame na Velebitu, na dubinama većim od 500 m. Malena je (24-45 mm) i spljoštena tijela, živi pričvršćena na stijenu, a naziva se hrvatskom škrgavicom (Croatobranchus mestrovi).

• Špiljski puž Istraživači su nedavno pronašli i novu vrstu puža iz roda puževa plućnjaka. Taj majušni puž ima lijepo oblikovanu kupolastu kućicu sličnu prozirnoj ljusci i potpuno je slijep. Nazvan je Zospeum tholussum. Dosad je pronađen samo jedan živi primjerak na dubini od 980 metara.

Ponikve (vrtače) su kružna udubljenja sa strmim stranama, najčešće u obliku lijevka. Prostor s mnogim ponikvama naziva se boginjavi krš.

16

࿔ Pećinski park Grabovača Ne znaš da postoji i pećinski park? Pokraj Perušića nalazi se šest špilja i jedna jama, ali je špilja Samograd jedina uređena za posjetitelje. Zanimljivo je da je u okolici Perušića još mnogo neistraženih špilja!

࿔ Botanički vrt Nedaleko od Zavižana, u Modrić docu, nalazi se Velebitski botanički vrt. U vrtu raste petstotinjak različitih biljnih vrsta, a neke su posebno rijetke i zaštićene. Velebitsku degeniju, hrvatsku sibireju, krški runolist i mnoge druge biljke lako ćeš prepoznati jer su označene pločicama.

• Velebitska degenija To je posebna biljka koja raste samo u stijenama i pukotinama Velebita. Cvjetovi su joj žute boje, a listovi srebrnkasti. Simbol je Velebita i Hrvatske, a nalazi se na kovanici od 50 lipa. Pripada posebno ugroženim biljkama i najrjeđa je hrvatska biljka.

Škrape su izdužene rebraste ili vijugave pukotine nastale djelovanjem vode. Mogu biti raznih veličina. Vrlo duboke škrape nazivaju se škripovi.


■ Biljni svijet Zbog posebnog položaja, na Velebitu žive biljke primorskog, kontinentalnog i planinskog biljnog svijeta, a dosad je nađeno više od 950 biljnih vrsta i podvrsta. Mnoge su vrlo rijetke, a četrdesetak biljaka su strogi endemi. Neke se nalaze i na nacionalnom Crvenom popisu ugroženih biljaka. Najveći dio parka prekriven je šumom smreke, planinske bukve, jele i planinskog bora, kojeg još zovu i bor krivulj. Nazvan je tako zbog iskrivljenog oblika - često je na udaru jakog vjetra.

• Jela-car Sigurno ne znaš što je jela-car! Najveće velebitsko stablo i vjerojatno najveća jela u Europi! Visoka je 42,3 m, a obujam joj iznosi 5,4 m. Sve jele koje rastu oko nje uobičajene su visine i širine, tako da ona izgleda kao car među njima. Nalazi se nedaleko od mjesta Perušić, pa ćeš morati malo skrenuti sa staze da je vidiš.

gušterima i pticama. Ponekad u potrazi za pticama zaluta na drvo! Zato ugrizi po gornjem dijelu tijela nisu od skoka, nego od pada s drveća! Znaš li da zmije svojim dugim jezikom osjećaju miris i opip?

• Veliki tetrijeb Simbol parka je veliki tetrijeb kojega u tim krajevima zovu „pivac” pa su čak i neki vrhovi dobili ime po njemu. Pravo ime mu je veliki tetrijeb ili tetrijeb gluhan. Rijetka je i plašljiva ptica, a živi u planinskim šumama. Znaš li da tetrijeb gluhan zaista ogluši? Mužjak tetrijeb u vrijeme parenja pjeva da bi privukao ženku. Na kraju pjevanja više ne čuje (gluh - gluhan) i ne vidi, pa ga lovci lako love. Danas je zaštićen.

■ Životinjski svijet Velebit je dom mnogim životinjama - medvjedima, vukovima, risovima i divljim svinjama. Nema straha - uz malo sreće možda ćeš ih vidjeti iz daljine. Možda ćeš vidjeti srne, jelene ili divokoze, ali tu živi mnogo vrsta životinja. Posebno su brojni danji leptiri - ima ih više od sto vrsta. Mnoge od životinja su zaštićene, kao što je poskok.

࿔ Kuterevo Kuterevo je malo selo na obroncima Velebita. Znaš li što te ondje čeka? Prvo utočište za mlade medvjediće u Hrvatskoj! Napušteni medvjedići, othranjeni uz pomoć ljudi, ne mogu više samostalno živjeti u prirodi. Zato nikad ne odlaze u svoja prirodna staništa i zauvijek ostaju u utočištu. Utočište je zasad jedinstven projekt u svijetu. Želiš li pomoći? Posjeti volontersku postaju!

• Poskok Poskok je najotrovnija zmija u Europi. Mužjaci narastu oko 1 metar, a na Velebitu su pronađeni i veći primjerci! Poskoka ćeš prepoznati po krivudavoj pruzi na leđima, maloj trokutastoj glavi i roščiću na vrhu njuške. Hrani se miševima, 17


Roberta Šimunić

Upoznaj Hrvatsku na zanimljiv i zabavan način! Hrvatska je bogata prirodnim ljepotama i raznolikostima, a ekološki je jedan od najočuvanijih prostora u Europi. Uz pomoć Zelenog vodiča kroz Hrvatsku otkrit ćeš ljepote i zanimljivosti skrivene u dubokim šumama, na strmim obroncima planina, u dubinama mora...

Na maštovitim ilustracijama i prekrasnim fotografijama oživjeli su hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, neobični detalji o jedinstvenim biljkama i životinjama, kao i sve ono što prirodu Hrvatske čini privlačnom, posebnom i čudesnom. Zeleni vodič kroz Hrvatsku potiče zanimanje za prirodu i očuvanje okoliša. Lako se pronalaze odgovori na pitanja: • Gdje se nalazi najveći slap, a gdje najdublja jama? • Kako pronaći risa i kako se prate vukovi? • Koja je najduža planina i i gdje je najviše zaštićenih područja? • Što je hrvatska škrgavica, a što su mirila? • Postoje li biljke i životinje koje žive samo u Hrvatskoj? • Koja biljka živi tisuću godina, a koja životinja samo dva tjedna? • Što je prstenovanje i postoji li banka pera? Čudesno putovanje Hrvatskom može početi! Kreativne slikovnice Upoznaj Hrvatsku pomoći će svakom roditelju koji putuje s djecom, a odgojiteljima i učiteljima da kroz igru potiču spoznaje o zanimljivoj zemlji - Hrvatskoj.

Cijena 79,00 kn

www.foma.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.