Međimurske novine 997

Godina XVIII.

Broj 997.

BURNO u redovima me imurskog HDZ-a

^akovec, PETAK, 24. listopada 2014.

Cijena 7 kuna

str. 4

LOVA KA DRUŠTVA pod poreznom presijom

Zašto je Željko Jakopec pred isklju enjem iz stranke?

str. 6

Fazani umjesto u lonac idu na otpad!?

POLITI KO KADROVIRANJE

OŠ Selnica: SDP protiv HNS-a, zasad neriješeno 3:3 str. str 10

KRUNOSLAV GOSARI , na elnik PU me imurske, o akciji uhi enja najve ega akove kog razbojnika i sigurnosnoj situaciji u Me imurju

Ljudi ponekad o ekuju da policija rješava bra ne razvode i sva e oko me a str. 3 Osvojite ulaznice za Cinestar! media 16

Dr. HUSSEIN SAGHIR o CT-u i drugim aparatima

str. 5

S dva puna pištolja došao Nemojte “na obra un” na zra enje u HT-ov centar bez pravog razloga!

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o.

Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA:

str. 47

Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

mo do guć sta no ve st

str. 9

62-GODIŠNJI AKOV ANIN završio na Psihijatriji

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto je korupcija kod nas potpuno normalna stvar

J

e li se borba protiv korupcije preselila iz državnih institucija prema lokalnima?

Izgleda da jeste, barem prema posljednjim istragama koje su bile upravo protiv lokalnih mo nika, odnosno uhi enja sisa ke županice Marine Lovri Merzel te zagreba koga gradona elnika Bandi a. e utim, to ne može biti iznena enje za one koji prate izjave Dinka Cvitca, glavnoga državnog odvjetnika, koji je još po etkom godine, prije nego što je izabran na sadašnju unkciju, vrlo znakovito poru io: - Moja je impresija da su lokalni šerifi daleko opasniji nego što to naoko izgleda. no što nije dobro u ovoj Cvitanovoj poruci javnosti zasigurno je injenica što se nakon toga udara uglavnom samo po lokalnim mo nicima.

Selektivni pristup ne bi smio biti u modi kad je u pitanju rad USKOK-a, koji uska e ponekad i prekasno, rijetko djeluje preventivno, barem kad je u pitanju preispitivanje nekih odluka pojedinih ministarstava, primjerice, iji se slu ajevi esto vrte po novinskim naslovnicama, a onda padnu u zaborav i ništa se ne dogodi.

Pojeo vuk magare. ilana Bandi a, najve u politi ku zvjerku koja je pala u ruke USKOK-a, nakon Sanadera optuživalo se godinama za korupciju, podneseno je stotine kaznenih prijava, a pao je tek ovih dana. Zašto? rema istraživanju agencije Puls o motivima uhi enja Milana Bandi a, ak 80 posto ispitanika ustvrdilo je da je uhi enje zagreba kog gradona elnika politi ki motivirano. I ne samo to, nego u brojnim komentarima itatelja ispod objavljene vijesti da, primjerice, USKOK istražuje i korištenje službenih vozila u privatne svrhe, poput slu aja Mile Horvat ili Sandre Perkovi , poznatih medijskih osoba, komentari su uglavnom podsmjehiva ki. lu aj Bandi i ovakvi komentari ukazuju prvenstveno koliko je slaba Hrvatska kao država, ali i njezino društvo, koje je s jedne strane s pravom ogor eno na ponašanje politi ara, ali s druge strane o ito da ih nije previše briga zašto se novac poreznih

M

O

M P

S

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr obveznika bez da se donesu odgovaraju e odluke - troši u privatne svrhe. o vrijedi i za državne organe gonjenja. Jer, kada “padne” neki politi ar, kao što je sada to slu aj, onda se onoga koji je na podu još dodatno “išamara” ovakvim “sitnicama” poput korištenja službenog automobila u privatne svrhe. Nije bitno što se u isto vrijeme doga a tisu e sli nih slu ajeva i nitko ne poduzima ništa. u tome je zapravo problem.

Naši zakoni su dobri i poznati, ali oni se primjenjuju selektivno: ovako i onako prema trenutku i normalno da se onda ljudi izruguju i nemaju povjerenje u državne institucije.

Kada bi se sve one državne i lokalne dužnosnike i službenike koji koriste službene automobile u privatne svrhe procesuiralo istovremeno i posvuda, onda s takvih podsmjehivanjem u javnosti istražitelji ne bi imali problema. lu aj Bandi uglavnom dobro pokazuje kakav je odnos hrvatske javnosti prema korupciji. U pitanju je situacija da dobar dio naše javnosti korupciju zapravo tolerira, posebice kad su u pitanju oni koji “ne kradu samo za sebe, nego daju i nama”. Takav obrazac tolerancije prisutan je i kod mnogih gra ana kad je “njihova guzica” u pitanju, kad trebaju riješiti neki vlastiti problem, bez obzira koliko bio on bezazlen. Svi i dalje traže - vezu. o je zapravo rak-rana našeg društva koju, ako želimo iskorijeniti, najprije mora svatko po eti od samoga sebe.

T

I

S

T

S OVE SUBOTE NA NEDJELJU, 25. na 26. listopada, spavamo jedan sat dulje

Kre e zimsko ra unanje vremena i vožnja s upaljenim svjetlima Ovaj vikend prelazimo s ljetnog na zimsko ra unanje vremena. Ljetno ra unanje vremena završava u no i sa subote na nedjelju, 26. listopada u 3 sata, te se na zimsko prelazi pomicanjem kazaljk i sata za jedan sat unatrag, na 2 sat a.

No e nam,

zahvaljuju i pomicanju kazaljki, biti sat vremena dulja. Podsje amo i kako s prestankom ljetnog ra unanja vremena te prelaskom na zimsko ra unanje u prometu vrijedi zakonska odredba o obaveznoj vožnji s upaljenim svjetlima i tijekom dnevnih sati.

VIJEST(I) TJEDNA

24. listopada 2014.

TOMISLAV KARAMARKO, predsjednik HDZ-a, u Me imurju nakon sjednice Predsjedništva

Dr. Saghir o opasnostima zra enja i “internet dijagnozama”

Pri e o ukidanju županija i gradova jer u ve ini vlast drži HDZ

Prema rije ima dr. Husseina Saghira, voditelja radiologije naše Bolnice, kompjutorizirana tomografija ili CT pretraga je ona koja koristi rentgensko zra enje. Doze zra enja koje se koriste pri ovakvim pretragama prili no su visoke. - Medicina danas može sve. ovjeku su dostupne sve vrste snimanja, no pravo je pitanje - je li mu sve to doista i potrebno. Nema gorega nego i i na takvu pretragu ‘radi pretrage’.

O nužnosti pretrage odlu uje lije nik specijalist, nerijetko u suradnji s radiologom, koji se u praksi esto moraju ‘boriti’ s pacijentima i njihovim ‘internet dijagnozama’. - isti e dr. Saghir. Cijeli razgovor donosimo na str. 5.

Predsjedništvo HDZ-a s predsjednikom Tomislavom Karamarkom zasjedalo je u utorak izvan Zagreba, u Me imurju, u Toplicama Sveti Martin. Tom je prilikom Tomislav Karamarko odgovarao kratko i na pitanja novinara. Kad je u pitanju aktualna tematika, nakon odgovora o uhi enju Bandi a, zanimljivo je njegovo mišljenje bilo upravo o lokalnoj samoupravi.

Tako je na upit ne e li se slu ajevi s lokalnim elnicima iskoristiti za ukidanje ovlasti lokalnoj samoupravi, gradovima i županijama rekao: - Naravno, udne su te pri e o lokalnim šerifima. Vi morate znati da je u 46 posto svih gradova na vlasti HDZ. Destabilizacija lokalne razine izaziva politi ke postupke. Prema tome, slažem se da to može biti udar i pokušaj destabilizacije (uhi enje Bandi a), ali nisam za lov na vještice.

Svojevremeno kad sam bio ministar pokretali smo neke stvari.

Kad sam bio na elnik policijske uprave1993., pokretao sam neke stvari u borbi protiv kriminala. I ako netko može nešto pri ati u borbi protiv kriminala onda je to upravo HDZ. - kazao je Karamar-

(NE) SVI A NAM SE

Emisija “Lijepom Našom” gostovala u M. Središ u Glazbeno-scenski spektakl “Lijepom Našom” po prvi put održan je u Murskom Središ u i po reakcijama publike ispunio je njihova o ekivanja.

Bila su to tri sata lišena briga svakodnevnice, kao melem na ranu publici željnoj razbibrige. arobna ormula ove emisije je u tome što daje mogu nost lokalnim KUDovima i pjeva ima da uz bok nacionalnih estradnih zvijezda nastupaju u emisiji koja se prikazuje na nacionalnoj razini. Spektakl je po eo sa središ anskom himnom koju je otpjevao zbor KUD-a “Mura”, pa su uslijedili tamburaši i olkloraši, zbor Fti ice itd. Reportaža na str. 18 - 19.

Lova ka društva u raljama Porezne uprave Me u prvim društvima koje se našlo na udaru poreznika je LD “Jastreb” iz Domašinca. Osim financijskog poslovanja, kontrolira se i lovna dokumentacija. Na tržnu vrijednost od 100 kuna ustrijeljenog azana lov ac mor a platiti 25 kuna PDV-a te 65 % doprinosa, jer se to smatra drugim dohotkom. To je za nas preskupo.

Za sav taj rad oko uzgoja, uvanja i hranjenja divlja i na kraju smo ‘nagra eni’ velikim porezom. Kako mi u svemu tome nemamo ra unice - navodi tajnik Lackovi - zaklju ili smo da nam je jednostavnije i je tinije ustrijeljenu divlja neškodljivo ukloniti i predati je kafileriji. Cijela tema na str. 6.

ko. Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, dodao je da se Tomislav Karamarko jedini usudio re i da se županije ne e ukidati i da je siguran da e se taj njegov stav sprovesti u djelo.

Najzanimljivije je bilo ono gdje se po prvi put izjasnio i o uhi enju Milana Bandi a.

- Meni je naprosto udno da se to doga a u ovo vrijeme i mogu se složiti s onima koji kažu da se proizvodnjom doga aja ovih dana u Hrvatskoj zamagljuju neka bitna pitanja - me u kojima i gospodarstvo kao pitanje svih pitanja. Vlada nema odgovore na probleme u gospodarstvu, koje se gasi, gase se radna mjesta, investicije, standard gra ana je grozan, protestiraju i invalidi

Domovinskog rata. Apsurdnim je nazvao da je pre erencijalno glasovanje kao pitanje broj jedan za egzistenciju Hrvatske. Dodao je da se slaže s onima koji ovom velikom muzikom žele ugušiti pri e onoga što se doga a ovih dana u Munchenu. O slu aju uhi enja zagreba kog gradona elnika pak je kazao: - Ne prejudiciram ni nevinost ni krivicu što se ti e Bandi ava slu aja. Pustimo neka tijela progona rade svoj posao. Isto tako nadam se da u tim tijelima nema zlouporabe. Jednom sam bio upozorio djelatnike takvih tijela da se ne daju uplitati u politi ke igre, da ne budu instrument u rukama loših politi ara u strana ke i politi ke svrhe. (BMO)

POLITI KO KADROVIRANJE, nažalost, nije napustilo ni škole, a ravnateljica u OŠ Selnica nije izabrana

Zasad SDP vs. HNS neriješeno - 3:3 Je li župan promijenio sastav lanova Školskog odbora OŠ Selnica, koji imenuje Županija, zato da bi sprije io imenovanje poznate SDP-ovke, ali i dugogodišnje u iteljice na toj školi, Roberte Barat za ravnateljicu? Župan nam je još prije dva tjedna odlu no tvrdio da nije promijenio sastav lanova zbog toga. Kazao je da nije upoznat ni in ormiran da se u OŠ Selnica provodi natje aj za ravnatelja. - Niti me itko, pa ni gospo a Barat, nazvao da me in ormira kao osniva a, što bi opet bilo pristojno i kulturno da ona veli: ‘Ja želim biti ravnateljica škole, imam li Vašu podršku ili nemam?’ Ni lanovi Školskog odbora, koji su postavljeni u ime Županije, nisu me nazvali i pitali kakav je stav Županije oko ravnatelja. Ali su se dogodili strana ki sastanci u školi, prijetnje na elniku Op ine (HNS-ovcu) o tome da mu se ne e podržati prora un i da e do i do novih izbora u Selnici. Dogodile su se prijetnje zastrašivanja politi kim strankama, premijerom i naprosto je to trebalo presje i i ja sam presjekao na na in da sam promijenio lanove Školskog odbora, na što imam pravo. Sada mi se prijeti nacionalnim medijima da e sve to i i van, me utim, smatram da sam donio ispravnu odluku.

Uglavnom, župan je dan uo i zasjedanja Školskog odbora 10. listopada promijenio tri dotadašnja lana: Radovana Zadravca (SDP), Željku Novak (MDS) i Ivana Leva i a (HSS) i postavio svoje HNS-ovce: Ivanu Maltari , Željka Zadravca i Ninu Hrena. Iako je Roberta Barat dan

Izbor Roberte Barat za ravnateljicu OŠ Selnica u posljednji trenutak “miniran” je promjenom tri lana Školskog odbora kasnije dobila podršku lanova kolektiva da bude izabrana za novu ravnateljicu, me utim, ta tri glasa nisu bila dovoljna. Nedostajao je još jedan glas koji bi vjerojatno dobila da su ostali stari lanovi Školskog odbora. Tri glasa novih lanova, HNS-ovaca, otišla su, naime, Vesni Zadravec, koja ina e radi kao u iteljica u OŠ Podturen, dok je Alenka Debelec, koja je tako er u iteljica mati ne selni ke škole, dobila 1 glas, a etvrti kandidat Igor Pergar nije dobio nijedan glas.

Kako nitko od kandidata nije dobio potrebnu ve inu, rezultat kadroviranja zasad je neriješen i stvari su vra ene na po etak.

Ono što bode u o i je to da ljudi koji nemaju nikakav strana ki pedigre kao da su isklju eni iz mogu nosti da budu izabrani na ovom ili nekom sli nom natje aju.

Matiju Posavca, župana, pitali smo ne boji li se da mu se kao, primjerice, Bandi u ne dogode optužbe za zlouporabu kadroviranja i trgovinu utjecajem zbog smjene lanova Školskog odbora tik pred izbor ravnatelja u OŠ Selnica, odbijanjem SDP-ove

kandidatkinje i kandidiranjem HNS-ove. Župan je to odbacio, podsjetivši da je njegovo zakonsko pravo da mijenja lanove školskih odbora. - Nema nikakvog stran arenja, nema nikakvog utjecaja.

Mislim da je dobra odluka Školskog odbora da se smire tenzije i da se krene u novu proceduru.

Nemam ništa protiv nikoga, ali sustav se mora poštovati. Pitajte tu i moje kolege iz drugih županija (ovo smo ga pitali na pressici na kojoj su bile kolege iz Varaždinske i Primorsko-goranske županije, op. a.) što bi se dogodilo da jedan lan sustava po ne pisati pismo protiv svog osniva a koje, prvo, nema apsolutno nikakve veze s istinom, a, drugo, vrlo je nekorektno. Ako mislite da je to u redu, onda je to u redu, ja mislim da nije.

Ali velim, ne znam tko e biti ravnatelj, možda i ista osoba (Roberta Barat, op. a.), jer se kandidirala osim za ravnatelja i za v. d. ravnatelja, pa je sada u kandidacijskom procesu. To samo dokaz da su sve moje odluke dosad bile ispravne, ali da sam na in ponašanja nije. Osobno sam u srijedu s pro elnicima bio u školi u Selnici.

Razgovarao sam, radi smirivanja situacije, da se ne ide u potpirivanje vatre u školi koja je uspješna, kao ni u bilo kojoj drugoj školi.

Ne emo dozvoliti da to bude ‘škola slu aj’. U kona nici e sve biti u redu. Procedura je u postupku. Ja ne znam kako e ona završiti i s kojom osobom. Kao što je poznato, nakon ove situacije ide novi natje aj. - kazao je župan Posavec. (BMO)

24. listopada 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRUNOSLAV GOSARI , na elnik PU me imurske, o akciji uhi enja najve ega akove kog razbojnika, ali i op oj sigurnosnoj situaciji u Me imurju

3

RAZGOVOR S POVODOM

Razbojnik iz akovca plja kao kladionice i pošte “kao iz filma” - Posao je bio tim teži jer je osumnji eni živio sam u malom stanu, vrlo povu eno. Iako nije nigdje radio, sve je svoje obveze na vrijeme pla ao i podmirivao, nije imao automobil, nije se ni im isticao u svojoj okolini niti pak pokazivao naznake posla kojim se bavio.

Jednom rije ju, deset je godina živio i prehranjivao se od tih kaznenih djela. Ja se samo mogu zapitati kako nitko od njegove obitelji ili rodbine nije ništa posumnjao, pitao ga od ega živi, kako pla a ra une. - rekao nam je policijski na elnik PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

Me imurski policijski kriminalisti uspjeli su proteklih dana riješiti niz teških kaznenih djela koje je po inio 41-godišnji Kristijan Kosma iz akovca i na taj na in riješili prakti ki 90 posto svih najtežih imovinskih delikata koji su se dogodili proteklih godina u našem kraju. Veliki je to uspjeh jer uhi enjem jednoga velikog razbojnika koji je plja kao kladionice i pošte ispostavilo se da ipak u našem kraju nema velikog broja kriminalaca, kako se pretpostavljalo s obzirom na broj po injenih najtežih kaznenih djela, ve da je u pitanju ekstreman slu aj u kojem samo pojedinci iska u iz okoline. Nažalost, drugi svakodnevni problem koji, istini za volju, ne može riješiti samo policija, iako je ona esto prva i jedina na udaru, jesu one “sitne” kra e do 2.000 kn koje se ne smanjuju, barem prema percepciji gra ana (puno njih ih ni ne prijavljuje), bez obzira na statistiku policije koja govori druga ije. S obzirom na to da ve ina tih prijestupnika dolazi iz delinkventnog dijela manjinskoga romskog stanovništva, koje se još k tome esto bahato ponaša, a živi uglavnom na teret poreznih obveznika, kod ve inskog isto izaziva ogor enje i osje aj nemo nosti.

Uglavnom, policijski službenici PU me imurske u suradnji s varaždinskim Državnim odvjetništvom proteklih dana stigli su do velikog uspjeha nakon što su proveli kriminalisti ko istraživanje nad 41-godišnjakom iz akovca za kojeg su sumnjali da je u razdoblju od 2004. do 2014. godine po inio seriju od najmanje 42 kaznena djela razbojništava i kra a. U najve em djelu radilo se o napadu na nov arske ustanove, odnosno poštanske urede i kladionice, a na drzak na in

krao je i iz obiteljskih ku a.

Ovaj veliki uspjeh, a nadasve upornost operativaca naše Policije, bio je i povod za razgovor s na elnikom Krunoslavom Gosari em.

Zašto je tako dugo bježao policiji? * Koji je zna aj uhi enja Kristijana Kosma a iz akovca gledaju i s pozicije aktualnih, ali i hladnih, slu ajeva teških kriminalnih djela protiv imovine?

- Prije svega ja bih rekao kako je ovo bio jedan od najsloženijih i najkompleksnijih slu ajeva što se ti e kriminalisti kog istraživanja, tim više što ono nije završeno, ve se po tom pitanju i dalje nastavljaju istražne radnje. Posao je bio tim teži jer osumnji eni nije dosad imao nikakav dosje, živio je sam u malom stanu, vrlo povu eno. Iako nije nigdje radio, sve je svoje obveze na vrijeme pla ao i podmirivao, nije imao automobil, nije se ni im isticao u

svojoj okolini niti pak pokazivao naznake posla kojim se bavio. Jednom rije ju, deset je godina živio i prehranjivao se od tih kaznenih djela. Ja se samo mogu zapitati kako nitko od njegove obitelji ili rodbine nije ništa posumnjao, pitao ga od ega živi, kako pla a ra une. Prema sada dostupnim saznanjima, za svako se kazneno djelo dobro pripremio, od maskirnog odijela do alata, ali i objekta koji je mislio napasti. Koliko je bio siguran u sebe, dokazuje i podatak da je u obiteljske ku e ulazio i u vrijeme kada su vlasnici bili u njima ili pak u dvorištu. * Koji je bio klju ni dokaz ili moment koji je ukazivao upravo na njega i doveo do uhi enja?

- S obzirom na to da je ‘operirao’ gotovo deset godina, vjerojatno smo tijekom istrage mnogo puta bili blizu njega, no zbog njegova neprimjetnog ponašanja jednostavno i prošli mimo njega. Obavili smo na tisu e

Krunoslav Gosari , na elnik PU me imurske obavijesnih razgovora s gra anima, analizirali snimke nadzornih kamera, prakti ki svaki dan u složeni mozaik dodavali pokoji kamen i , da bi napokon složili cijelu sliku nakon razbojništva u Nedeliš u. Istina, sada kada se okrenemo unazad mnoge se stvari i ne poklapaju, naro ito opisi svjedoka koji su esto puta bili kontradiktorni. Posao je otežavao i on sam jer je mijenjao i odje u i na in ponašanja prilikom izvršenja kaznenog djela.

No, ipak je uhva en, s time da raste broj nedjela koja mu se pripisuju. * Iako statistika pokazuje kako se broj kra a do 2.000 tisu e, ali i onih teških, u posljednje vrijeme smanjuje, percepcija gra ana to ne pokazuje.

- Gledajte, naša statistika stvarno bilježi smanjenje broja kra a. ujem da gra ani ne prijavljuju sve kra e, no mi to ne znamo. Znamo samo za ono što se prijavi. Drugo je percepcija javnosti i ogor enost gra ana. Naime, esto se dogodi da mi uhvatimo po initelja, procesuirano ga i privedemo. Što se dalje doga a i je li on osu en na zatvor, uvjetno, ili pak mora nadoknaditi štetu, to više ne spada u našu domenu, ve je to stvar pravosu a. I vjerojatno je tu izvor svih frustracija naših gra ana. Po initelj je priveden, osu en i onda nema od ega namiriti štetu, vratiti ukradeni novac jer ga je potrošio, ukradeni predmet prodao itd. Ako i ima kakav ra un u banci, onda se radi o zašti enom, s kojeg se nitko ne može niti pak smije namiriti. Mi sve to znamo i razumijemo, no tu smo nemo ni.

Ne možemo biti posvuda

Gosari kaže da ljudi od policije o ekuju da jednostavno rješava njihove probleme koji esto uop e nemaju veze s policijskim poslom

* Kada se radi o po initeljima takvih nedjela, obi no se radi o recidivistima, policiji dobro pouznatim osobama, ‘iz

dobro poznatih naselja’, pa se gra ani pitaju što se tu poduzima. Tim više što kra e imaju i tzv. sezonski ili pomodni karakter.

- Ja u i opet re i. Policija ne može biti uvijek posvuda, niti nas ima toliko, niti pak je toliko potrebno. Posljednjih godina mi smo udeseterostru ili broj djelatnika na terenu. Koji put su to ljudi u civilu pa nisu tako vidljivi. Da bismo mi bili uspješni, potrebna je i suradnja s gra anima. Primjerice, ne može se desiti kako kradljivac usred bijelog dana u središtu akovca pili lokot na biciklu kako bi ga ukrao, a gra ani mirno prolaze, da ga ni ne pogledaju, a kamoli da ga zapitaju što radi ili pak pozovu pomo . esto se desi, kako nam tek nakon niza kra a gra ani vele, da su vidjeli neke nepoznate osobe kako še u ulicom, zaviruju u

dvorišta, no ne i njihovo, pa ne reagiraju. Gra ani i policija moraju disati zajedno. * Koje su još posebnosti kada je u pitanju odnos policije s našim gra anima?

- Nažalost, mnogo truda i energije trošimo i na lažne dojave, budu i da na svaku moramo reagirati. esto puta ljudi nas zovu i za stvari za koje nismo nadležni, poput rasprava oko imovinsko-pravnih odnosa, me a izme u dviju parcela, prilikom rastave braka, a sve to nam troši i vrijeme i resurse. Koji put ljudi od policije jednostavno o ekuju da rješava njihove probleme.

Mi se trudimo biti svugdje, više raditi na prevenciji nego represiji, no bez svesrdne pomo i gra ana i njihove savjesnosti esto puta smo nemo ni.

- Posljednjih godina mi smo udeseterostru ili broj djelatnika na terenu. Koji put su to ljudi u civilu, pa nisu tako vidljivi

Policija ne može rješavati i sociološka pitanja * esto isti ite da vi svoj dio posla riješite, ali esto zakaže netko drugi…

- Kra e su se intenzivirale pogoršanjem ekonomskog stanja u zemlji.

To vam je zakon spojenih posuda. Kad nestane na jednoj strani, uzima se na drugoj. Socijalne slu ajeve i neimaštinu policija ne može riješiti. Nakon što smo nekako regulirali tržište metala, pa se on ne može više samo tako prodavati, kradljivci su se preselili na polja. Što pove anim nadzorom, što pozornoš u gra ana, broj tih kra a posustaje. Trenutno nam je najve i problem kra a

bicikala. Oni stariji, vrijednosti ispod 2.000 kuna, nemaju ni ukucane brojeve, pa pozivam gra ane da to urade kako bi ih lakše našli nakon eventualne kra e.

Kako se bliži zima, polako se pripremamo za šumske kra e, odnosno kra u drva za ogrjev. I dok se neke stvari mogu prevenirati, veliki dio odgovornosti je i na samim gra anima. Stoga ih ponovno pozivam i sa samozaštitu, obra anje pozornosti, kako na vlastitu sigurnost, tako i na sigurnost svoje okoline. Kradljivci, lopovi, prevaranti su mudri, prate životne trendove, ali i slabosti ljudi, koje onda dobro iskoriste.

Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA BURA u redovima HDZ-a

Odlu uju o isklju enju Željka Jakopca iz stranke Od kadrovskih previranja nisu imuni ni u HDZ-u, tako je zadnjih dana procurila vijest da je Željko Jakopec pred isklju enjem iz HDZ-a. U prošlom mandatu gradske vlasti bio je jedan od najagilnijih i najglasnijih gradskih vije nika u Gradu akovcu, no nakon ovih izbora izgubio se s politi ke scene. U Županijskoj organizaciji HDZ-a nekada je bio tajnik i lan Županijskog odbora stranke, da bi ubrzo došao u sukob s novim vodstvom na elu s Darkom Horvatom.

Koji pak su to razlozi da se proteklih dana i mjeseci razmišlja o njegovu isklju enju iz stranke, zasad nitko javno ne želi govoriti, ali pretpostavlja se da je rije o razmimoilaženju s aktualnim vodstvom akove kog HDZ-a.

Od Darka Hor vat a, predsjednika Žuapnijskog HDZ-a, u utorak u Toplicama Sveti Martin uspjeli smo

doznati samo potvrdu da je asni sud HDZ-a donio svoju odluku o Jakopcu (u pitanju je prijedlog isklju enja iz stranke, o emu se pri a ovih dana u akove kim kuloarima), ali da Željko Jakopec ima pravo na korištenje žalbenog postupka.

O tome što mu se stavlja na teret nije htio govoriti prije nego što postupak bude završen.

- U ovom trenutku ne bih prejudicirao nikakve kona ne odluke. asni sud je donio svoju odluku, Željko Jakopec ima pravo na korištenje žalbenog postupka. ekamo taj rok da vidimo ho e li ga koristiti ili ne. rekao je predsjednik me imurskog HDZ-a. Na pitanje koje mu se ne asne radnje stavljaju na teret, ako je o njemu odlu ivao asni sud, Darko Horvat je kazao da je bilo dosta toga, ali da e se o detaljima mo i govoriti tek kad postupak bude završen. (BMO)

ŽELJKO JAKOPEC odgovara zagonetno:

Nismo društvo za zaštitu vrtnih patuljaka Nakon što smo za komentar o isklju enju Željka Jakopca pitali Darka Horvata, koji nam o razlozima nije rekao ništa konkretno, za komentar smo zamolili i Željka Jakopca. On je bio jednako tajanstven, ali i ironi an.

Odgovorio je: - HDZ nije neko društvo za zaštitu vrtnih patuljaka, nego državotvorna i najozbiljnija politi ka stranka u Hrvatskoj i kao dosad tako i ubudu e ako budemo imali što re i re i emo.

24. listopada 2014.

PRIJELAZ ROMANA BOGDANA u SDP pomutio koalicijski sporazum vladaju ih u Gradu akovcu

Samo jedan HNS-ovac iz akovca prešao je u SDP Matija Posavec najavio je da e HNS preispitati koalicijski sporazum, uz napomenu da je službeno 17 lanova izašlo iz HNS-a na cijelom podru ju Grada akovca, a ne 50, kako je bilo pokušano prezentirati javnosti. Od tih 17, 14 lanova je iz ogranka Šandorovec, dva lana iz Ivanovca, jedan iz Totovca te samo jedan lan iz akovca Romano Bogdan, zamjenik gradona elnik akovca, prešao je iz HNS-a u SDP, ali i pomutio koalicijski sporazum potpisan me u koalicijskim partnerima SDP-om i HNS-om.

Naime, HNS više nema zamjenika gradona elnika. Uz njega još je odre en broj HNS-ovaca prešlo u SDP. SDP u svom priop enju ostavlja dojam da ih je više nego što HNS priznaje. No gole brojke i nisu bitne u situaciji kada HNS još nije sanirao situaciju od raskola na pristaše Radimira a i a i Vesne Pusi .

Prijelaz svakoga vi enijeg lana šteti percepciji stranke u javnosti. Postavlja se pitanje kakva je pozicija Nenada Hranilovi a, predsjednika podružnice HNS-a akovec, zbog osipanja lanstva, tim više što ga je za direktora Me imurje plina postavio pokojni Branko Šalamon (SDP), suprotstavivši ga ondašnjem direktoru Vladimiru Ivkovi u (HDZ).

Tadašnji akove ki gradona elnik Šalamon postavio ga je kao svog kandidata s osnova udjela akovca u Me imurje plinu, koji je najve i u tom javnom poduze u iji su vlasnici gradovi i op ine.

Pitanje je ho e li sada SDP nastaviti pritisak u tom pravcu na lanstvo HNS-a. Nenad Hranilovi je i zamjenik predsjednika Gradskog vije a akovca. Pitali smo o tome Matiju Posavca, predsjednika me imurskog HNS-a. On je kazao da je službeno 17 lanova izašlo iz HNS-a Grada akovca, a ne 50, kako je bilo pokušano prezentirati. Od tih 17, 14 lanova je iz ogranka Šandorovec, dva lana iz Ivanovca, jedan lan iz Totovca i jedan iz akovca.

- Gradska organizacija na podru ju akovca ima 500 lanova, prema tome to

nije neki udarac za stranku i stranka e u tom dijelu preživjeti. Ja ak razumijem neke od tih ljudi. Svatko od nas da se stavi u neku poziciju da bira kako e u inancijskom smislu lakše živjeti onda, naravno, da vodi ra una o tome i onda su mu stranka i politika op enito na drugom mjestu.

To je bio povod i u ovom slu aju. Da baš nije bilo korektno, naravno da nije. Podružnica akovec je zatražila ostavku gospodina zamjenika gradona elnika iz principa. Mi emo i kao stranka preispitati koalicijski sporazum s našim

partnerima u Gradu akovcu, jer pozicije koje su se odvile na po etku i sada više nisu iste i to zahtijeva niz aktivnosti. - rekao je Posavec, te dodao: - Što se ti e gospodina Hranilovi a, njegova pozicija i u stranci i u poslu koji obavlja je neupitna. Tako da tu, vjerujem, ne e biti nikakvih problema, treba se izdi i iznad toga i to je moja poruka svima, i u stranci i partnerima. Ovo su preozbiljna vremena da se bavimo stran arenjima. Grad akovec ovisi i o Me imurskoj županiji, jer iz njezina prora una svake

godine preko 2 milijuna kuna ide za projekte s podru ja Grada akovca. Stvari nisu samo tako banalne. Gospodarska zona koja je na podru ju akovca važna je i za Grad i za Županiju, prema tome energiju bi trebali usmjeravati ne na pokušaje vrbovanja ljudi, u smislu ‘ajde vi k nama da mi možemo re i da smo mi ja i od vas’, nego na projekte koji su od interesa i za akovec kao sjedište Županije i za Županiju.

Na tom tragu sam razgovarao i s koalicijskim partnerima ne samo u Gradu, ve i Županiji. kazao je Posavec. (BMO)

NENAD HRANILOVI , predsjednik podružnice HNS-a akovec

Jedino odgovorno i moralno bilo bi da Romano Bogdan dade ostavku Nenad Hranilovi nakon izlaska Romana Bogdana i grupe akove kih lanova iz HNS-a oglasio se priop enjem u kojem stoji: - Povodom prelaska lanova Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati, a za koje smo saznali putem medija, moramo ustvrditi da je indikativno da se to doga a baš u ovom trenutku, uslijed otežane situacije u kojoj funkcionira koalicija županijskih organizacija SDP-a i HNS-a. Napominjemo da su ti isti ljudi koji su ovime promijenili stranku mogli itekako raditi na razvoju Grada, kao i na projektima koji se i u ovom trenutku tu provode, jer programska politika HNS-a, zbog koje je, navodno, toliko nezadovoljstvo, nikako se ne razlikuje od one SDP-a. Uostalom, temeljem sli nosti tih programskih politika smo i krenuli u zajedni ku koaliciju, koja bi trebala zna iti poštovanje, povjerenje, korektnost, a poticaji koji su evidentno dolazili od strane elnika GO-a SDP-a akovec i predsjed-

nika Marija Medveda samo su potvrda da se intenzivno radilo na destabilizaciji i rušenju koalicije. Romano Bogdan, zamjenik gradona elnika Grada akovca, izabrani je dužnosnik iz kvote HNS-a i tada mu je u kampanji najmanje smetalo to lanstvo.

Bojimo se i izražavamo žaljenje što su u kona nici ipak u tom i takvom prelasku presudile jedino vlastite (neostvarene) želje i motivi, što svakako dovodi u pitanje samu moralnost i legitimnost njegovog ostanka na poziciji zamjenika gradona elnika. Zato otvoreno pozivamo zamjenika gradona elnika Bogdana da u ime svih onih koji su mu dali povjerenje kao lanu HNS-a te nositelju politike te stranke u Gradu akovcu dade ostavku na svoju poziciju te time pokaže upravo tu odgovornost i moralnost. Samo i jedino tada e ovaj prelazak imati konotacije na koje se pozivaju elni ljudi akove kog SDP-a, a ne politikanstva i trgovine kakvim se sada ini.

Tako er, bojimo se da se ovakvim akcijama želi prikriti injenica da je u redovima SDP-a nastala velika pomutnja utemeljena na mnogim zahtjevima lanova za odlaskom u ORaH, a što je vidljivo i temeljem odlazaka njihovih lanova iz razli itih odbora na županijskim i gradskim razinama.

HNS je u svojoj povijesti imao i preživljavao izlaske i udarce od onih koji su bili puno gori od ovoga aktualnog. Ali injenica je da smo iz svakoga takvog doga aja izašli samo ja i, vrš i i, ako možemo slobodno re i, iš i nego je to bio slu aj prije. A tako e biti i danas. Gradska podružnica broji 500-tinjak lanova i odlazak ovih 15 sigurno ne e destabilizirati rad ni budu nost HNS-a. Štoviše, u pravilu ovakva vrsta politi kog djelovanja kod ljudi, posebice Me imuraca, rijetko kada na e plodno tlo, što e se, uvjeren sam, pokazati u bliskoj budu nosti. stoji u priop enju u ijem je potpisu Nenad Hranilovi , predsjednik podružnice HNS-a akovec.

POGLED ODOZDO

Zadah zlatne klateži K

ad ste zadnji put uli pohvalu “zlatnoj sredini”.

Zlatna sredina je iz žargona nestala zajedno sa srednjim slojem. Na in života srednjeg sloja kao da je propao u crnu rupu. Temeljna vrijednost zlatnog doba srednjeg sloja bila je odsutnost straha od budu nosti i uživanje u sadašnjem trenutku. Prije svega bila je tu odre ena komocija, dovoljno vremena da se uživa u dobrom štivu, umjetnosti, arhitekturi, dobrom ukusu, bez grižnje

savjesti što se uživa u tome.

Vrijeme utrošeno na te nematerijalne užitke nije bilo izgubljeni novac. rednji sloj bio je osiguran od straha od sutrašnjice.

Taj strah je bio odrednica sirotinje, koja pak je u zlatno doba srednjeg sloja imala potpuno druga ije zna enje nego danas. Bili su to ljudi s ruba, koji su tamo dospjeli zbog tužnih osobnih sudbina ili vlastitih nepromišljenih odluka ili tragi nog spleta okolnosti. Nije tu bilo svje-

S

sne namjere društva da pripadnike tog sloja ljudi gurne na rub društva. Danas je sirotinja društveni proizvod. itav unosan biznis razvio se na proizvodnji sirotinje. Ona je sirovina prera ena iz srednjeg sloja da bi bila ovisna o dužni kom ropstvu koje iz toga crpi nikad ve u kamatu. Kao takva pokorna je i politi kim i drugim elitama mo i zbog stalnog straha za osobnu egzistenciju. iromašan ovjek nema puno prostora za osobnu

S

slobodu, on zbog straha za egzistenciju i budu nost pristaje na mnogo toga na što slobodan ovjek ni ne pomišlja da bi mogao pristati. iromašan ovjek nema ak ni puno prostora za slobodu duha, jer njemu je sve duhovno, kulturno i estetsko - luksuz. Njegovim mislima, osje ajima, odlukama vlada želudac i preživljavanje. n glasuje, misli, politi ki i društveno djeluje, tako da napuni svoj želudac. U siromašnu društvu ljudi u stranke pristupaju ne bi li sebi osigurali život dostojan ovjeka, pritom jeftino prodaju i svoje ideale. Mijenjaju stranke da bi

S

O

zadržali odre enu razinu egzistencije, guraju i se u javna poduze a, ustanove, škole, bolnice, sva ona mjesta na kojima se živi od prora unske sise. Još se jedino s te sise može zasad osigurati na in života srednjeg sloja. oga a nam se grozan proces što se na taj brod na kojem se živi stilom srednjeg staleža gura sve više ljudi, a on je sve više prekrcan. Tako na tom brodu umjesto zlatne sredine po inje prevladavati zlatna klatež kojoj je samo do toga da na tu i ra un živi slobodna od egzistencijalnog straha za budu nost. Ni svjesni nisu da se oko njih širi

D

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

strašan zadah truleži koji bi mogao zatrovati cijelo društvo, te prije ili kasnije potonuti kao Titanic.

24. listopada 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUSSEIN SAGHIR, poznati radiolog u akove koj Bolnici, govori o snimanju CT-om i drugim ure ajima

Nemojte se snimati zbog vlastitih “internet dijagnoza”, nego kad to kaže lije nik - Cilj svake pretrage bazirane na zra enju jest znati što i gdje tražiti kako bi se pacijent izvrgnuo što manjoj dozi zra enja. Nema gorega nego i i na takvu pretragu ‘radi pretrage’ PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

Nedostatak znanja ne može biti zamijenjen ni jednom tehnikom snimanja, mudra je re enica jedne od naših najboljih radiologinja. Re enica je to koja se može i parafrizirati i primijeniti na sadašnje stanje oko nabavke i “poništenja” natje aja za CT ure aja akove ke Županijske bolnice, ali i one u Puli i Bjelovaru. Je li natje aj zakonito ili nezakonito poništen, blate li se bez argumenata imena pojedinih lije nika, ovaj put nije naša tema, budu i da su po tom pitanju spomenute bolnice uložile žalbe koje su u tijeku. Prema aktualnoj situaciji, na vidiku je preokret i poništenje odluke o poništenju natje aja. Previše je tu inovni ke administracije, razli itih odluka povjerenstava, komisija i mnogih drugih, gdje se svi skupa teško snalazimo.

Nas najviše mu i sudbina sada ve toga pomalo nesretnog novog CT ure aja koji bi trebao do i u Županijsku bolnicu akovec. Nadamo se da e to biti što prije.

Nema goreg nego i i “na snimanje radi snimanja” Prema rije ima dr. Husseina Saghira, voditelja radiologije naše Bolnice, kompjutorizirana tomogra ija ili CT pretraga je ona koja koristi rentgensko zra enje. Doze zra enja koje se koriste pri ovakvim pretragama prili no su visoke, no ne toliko visoke da bi bile štetnije no što je korisnost ovakvog pregleda.

Dr. Hussein Saghir: - U akove koj Bolnici, primjerice, CT se prvenstveno koristi za akutne traume, unutarnje krvarenje. Trenutno se to radi na sad ve zastarjelom jednoslojnom ure aju

- Medicina danas može sve. - pojasnio nam je dr. Saghir. - ovjeku su dostupne sve vrste snimanja, od ultrazvuka, CT-a, preko MR-a (magnetska rezonanca), do staroga dobrog rentgena. No pravo je pitanje ili pitanje svih pitanja - je li mu sve to doista i potrebno. Naime, cilj svake pretrage bazirane na zra enju je znati što i gdje tražiti kako bi se pacijent izvrgnuo što manjoj dozi zra enja. Nema gorega nego i i na takvu pretragu ‘radi pretrage’, budu i da je dostupna s ciljem da se vidi ima li možda ne ega. O nužnosti pretrage odlu uje lije nik specijalist, nerijetko u suradnji s radiologom, koji se u praksi esto moraju ‘boriti’ s pacijentima i njihovim ‘internet dijagnozama’, koje traže odre enu vrstu

snimanja. U medicini danas ne postoji nijedan ure aj koji snima i vidi sve, a nerijetko se doga a da ak dva-tri razli ita ure aja, primjerice, na istoj jetri, ne pokazuju anomalije ve to ini etvrti aparat. Drugim rije ima, niti je CT specijaliziran niti pak je to MR ili ultrazvuk.

Tek specijalist po svojoj savjesti odlu uju na koji e ure aj slati kojeg pacijenta, kazuje dr.

Saghir.

Pitali smo kakva je trenuta na situacija u vezi s korištenjem tih ure aja u zapadnim zemljama i SAD-u.

- esto puta, radi speci i nosti dijagnoze, treba prakticirati i kombinaciju aparata. U svakom slu aju, jedan nije zamjena za drugi ve nadopuna, tako da ne stoje navodi kako

SKUPLJANJE POTPISA za referendum o davanju autocesta u koncesiju

Odaziv gra ana kod nas dobar Potpise za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju volonteri prikupljaju na dva mjesta u akovcu, u pješa koj zoni izme u Trga Republike i Ulice Matice hrvatske i na frekventnijem mjestu - u blizini Bolnice. Odaziv gra ana na potpisivanje za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju je dobar, a dobri su i komentari gra ani koji dolaze na potpisivanje. - kazali su nam Zvonko Novak i Zvonko Vabušek, volonteri na štandu u središtu akovca.

- Ako se isplati koncesionaru, zašto se ne bi isplatilo i nama, vidimo što se dogodilo s INA-om kada su je prepustili na upravljanje

Gra ani potpisuju i usput komentiraju

drugima. Danas emo dati u koncesiju autoceste, a sutra vode ili nešto drugo. - naj eš i su komentari gra ana

nepovjerljivih prema tome kad država rasprodaje ili daje našu imovinu na upravljanje strancima. (BMO)

se Zapad rješava CT-a i oslanja samo na MR. Danas se ne može zamisliti nijedna bolnica bez CT aparata. U akove koj se Bolnici, primjerice, CT ure aj prvenstveno koristi za akutne traume, unutarnje krvarenje.

Trenutno se to radi na sad ve zastarjelom jednoslojnom.

akove koj Bolnici dovoljan 16-slojni CT - U spornom natje aju, koji su pisali isklju ivo stru njaci, tražio se 16-slojni koji bi zadovoljio naše potrebe, odnosno pretrage koje se obavljaju u našoj Bolnici. Jednoslojni CT je ustvari aparat koji ima jednu rotaciju cijevi za otprilike 0.6-1 sekundi, za razliku od, primjerice, 16-slojnog koji se za to vrijeme okrene 16 puta. Iako

je 32-slojni bolji i moderniji, nema potrebe za njim, a uz to on zahtijeva i drugu prate u opremu, poput ja ih kompjutora koji daje sliku, ja eg generatora i sli no. No, i tu postoji zamka.

On možda brže producira sliku, no pitanje je koliko je potrebno vremena da je specijalist o ita.

Pored toga, 32-slojni može biti i dvoredni, pa sliku daje u dva reda, što je kompliciranije o itati nego 16-slojni u jednom redu. Velik raspon slojeva s druge strane traži i duže hla enje cijevi pa opet nismo ništa dobili.

Stru njaci na temelju iskustva odre uju, primjerice, visinu stola. Pacijentima se lakše popeti ako je stol niži. Nadalje, težina stola je bitna jer su pacijenti sve teži i teži i nije svejedno je li stol baždaren za 100 ili 200 kg. Važna je i dužina cijevi s obzirom na razli ite visine ljudi.

To su jednostavno stvari iz prakse - govori dr. Saghir - koje ne razumiju ljudi koji ne rade na takvim ure ajima. Mi smo naveli parametre koji pašu našim pacijentima i koji nam olakšavaju rad jer nemamo prate e osoblje koje bi, primjerice, dizalo ljude na stol, skidalo ih i sli no. Što se pak ti e trajanja snimanja, sve zavisi od dijagnoze i onoga što se snima. Sve može biti gotovo za pola minute, a može potrajati i do pola sata. Pri tome svaki lije nik treba imati na umu korist, odnosno opasnosti po pacijentovo zdravlje.

Drugim rije ima, treba odabrati metodu snimanja koja pacijentu ne e dodatno ugroziti postoje e stanje.

Saghir zaklju no poru uje kako lije nik po svojoj savjesti odabire zaštitu od zra enja po principu izbjegavanja ako je šteta ve a od koristi i obrnuto.

HSLS-ova pressica u akovcu

Darinko Kosor i stranka protiv koncesije za autoceste Svojim dolaskom u akovec 18. listopada predsjednik HSLS-a zajedno s vode im ljudima me imurskih liberala iskazao je podršku skupljanju potpisa protiv davanja autocesta u koncesiju. Darinka Kosora u akovcu je do ekao županijski predsjednik HSLS-a Josip Grivec, koji smatra da je zadržati ceste u državnom vlasništvu od iznimne važnosti za dobrobit svih gra ana Hrvatske.

Obišavši štand sindikata na Trgu Republike predsjednik HSLS-a izjavio je da je ve ranije upozoravao da ceste nikako ne smiju u koncesiju, koja je zapravo oblik prodaje. - Stavljanjem

hrvatskih prometnica u ruke potencijalnog koncesionara - smatra Kosor - država sljede ih etrdeset godina gubi nadzor ne samo nad visinom cestarina, ve i nad gospodarskim razvojem krajeva kroz koje prolaze, te je stoga Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture moralo gledati ciljeve dugoro nije od jednokratnog pro ita.

S tim u vezi, Kosor je najavio da e se 400 tisu a potpisa zasigurno skupiti, ime je HSLS-u logi no da sadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Don i na svoju poziciju podnese ostavku. (n )

5

NOVI PROJEKTI naše Bolnice

U suterenu novog paviljona ure uje se prostor za interventnu kardiologiju Premda je u fokusu javnosti Bolnica naj eš e zbog sanacije i preostalog duga za kredit za izgradnju novog paviljona, iji je nositelj Bolnica, ali ga je u obvezi vratiti Županija, po drugoj strani u njoj se dešavaju i novi projekti. Bolnica ne stoji na mjestu, o emu je na nedavnoj konferenciji za novinare govorio dr. Miroslav Horvat, sanacijski ravnatelj Županijske bolnice akovec.

Bolni ko lije enje u budu nosti bit e sve kra e, tako se i u našoj Bolnici zbog toga izvodi rekonstrukcija dnevne bolnice i pove avaju kapaciteti za osam smještajnih mjesta.

Od ostalih projekata na osuvremenjivanju Bolnice u tijeku je rekonstrukcija operativnog trakta i faza, te ure enje prostora za interventnu kardiologiju. Ure uje se prostor od 200 kvadrata u suterenu novoga bolni kog paviljona te nabavljaju nužna oprema i namještaj. Interventna kardiologija namijenjena je pacijentima iz tri sjeverozapadne županije. U završnoj fazi su i dogovori oko rekonstrukcije paviljona III projekta, koji se procjenjuje na oko 15 milijuna kuna. Po završetku tu bi uselili psihijatrija i izikalna medicina.

Smanjenjem akutnih kreveta stvorili bi se uvjeti za popunjavanje kreveta za palijativnu skrb stacionarnog oblika u Bolnici, za što postoji podrška Ministarstva zdravlja. (BMO)

NOVI HRT centar za akovec i Varaždin

Seli u prostore TIC-a U petak, 24. listopada 2014. u 11 sati u zgradi Me imurske županije održat e se sve ano potpisivanje ugovora o zakupu poslovnog prostora kojim se novi HRT-ov centar akovec i Varaždin pozicionira upravo u Me imurskoj županiji. Ugovor e potpisati glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman, župan Me imurske županije Matija Posavec te direktor Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje d. o. o.

Ivan Pla ko. (BMO)

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. listopada 2014.

ME IMURSKA lova ka društva u raljama naše Porezne uprave, koja nema previše osje aja za dosadašnje obi aje i “nagradu za trud”

Zbog porezne presije fazani umjesto u lonac idu na otpad!?

- Na tržnu vrijednost od 100 kuna ustrijeljenog fazana lovac mora platiti 25 kuna PDV-a, kao i 65 posto doprinosa, jer se to smatra drugim dohotkom. To je za nas preskupo. Za sav taj rad oko uzgoja, uvanja i hranjenja divlja i na kraju smo ‘nagra eni’ velikim porezom. - poru uje tajnik Lova kog saveza Mladen Lackovi PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Love lovci, ali i poreznici.

I dok lovci jure za divlja i, poreznici provode porezni nadzor koji je zapo eo sredinom ove godine kako u lova kim

Lovci ne e “objesiti pušku o klin”, ali e zbog porezne presije višak odstrijeljene divlja i završavati u kafilerijama, što je o ito samo kod nas normalno i mogu e

udrugama, tako i u lova kim savezima. Me u prvim društvima koje se našlo na udaru je LD “Jastreb” iz Domašinca.

Osim financijskog poslovanja, kontrolira se i lovna dokumentacija.

- U tom nadzoru - objašnjava nam tajnik Lova kog saveza Me imurske županije Mladen Lackovi - oni vide samo svoje zakone o dodanoj vrijednosti i samo se njih drže. Ništa im ne zna i ni Zakon o lovstvu RH ni statutarne odredbe lova kih udruga ni stari lova ki obi aji. Naime, više od stotinjak godina, shodno svom Statutu i Zakonu, lovci se brinu o lovištima, divlja i i prirodi i normalno im je bilo da se nagrade za taj trud i odnesu doma dio viška odstrijeljene divlja i, a ostatak plasiraju na tržište putem lovnog turizma. Naravno, u tom dijelu pla ali su i porez.

Sada pak su kod nadzora poreznici utvrdili da ta ‘nagrada za trud’ ustvari predstavlja

drugi dohodak, na što treba platiti 25 % PDV-a, mirovinsko, zdravstveno osiguranje i ostale poreze. Drugim rije ima, lovcima iz Domašinca odrezan je porez u iznosu do 150 tisu a kuna. Sve nas je to iznenadilo, ostali smo u šoku i nevjerici. S druge strane, to u našoj zemlji nije ni udno - da jedan zakon pobija drugi.

Ustrijeljeni višak divlja i lovci prisiljeni davati u kafilerije?

Sada se, kaže, nalaze u neobranom grož u i ne znaju što im je initi. Spornu situaciju objasnio nam je i vrlo plasti no.

- Na tržnu vrijednost od 100 kuna ustrijeljenog azana lovac mora platiti 25 kuna PDV-a te 65 % doprinosa, jer se to smatra drugim dohotkom. To je za nas preskupo.

Za sav taj rad oko uzgoja, uvanja i hranjenja divlja i na kraju smo ‘nagra eni’ velikim porezom.

Drugim rije ima, kaže, nalaze se u procijepu Zakona o lovstvu koji im nalaže izlu ivanje viška divlja i iz lovišta, u suprotnom im prijete kaznene sankcije. Porezna pak taj višak tretira kao drugi dohodak ako si odnesu doma i prijeti im visokim nametima.

- Kako mi u svemu tome nemamo ra unice - navodi dalje tajnik Lackovi - zaklju ili smo da nam je jednostavnije i je tinije ustrijeljenu divlja neškodljivo ukloniti i predati je kafileriji.

Svjesni su toga da poreznu politiku treba urediti, no pogo eni su ovako drasti nim mjerama, odnosno da u ovom slu aju nije prepoznat njihov doprinos te da su poreznici jednostavno oderali LD iz Domašinca.

Pri tome je izrazio i svoju bojazan da to eka i ostala društva kako u Me imurju, tako i u Hrvatskoj.

- Lova ki savez dobio je zapisnik Porezne uprave i pre-

ko HLS-a te jedne zagreba ke odvjetni ke tvrtke uložio je prigovor. Izme u ostalog u njemu stoji kako to ne bi trebao biti drugi dohodak. U najgorem slu aju, to bi se trebalo smatrati darom u naravi na koji se pla a samo PDV od 25 %. - No - navodi - na našu žalost ni jedna to ka prigovora nije usvojena. Štoviše, ovih je dana stiglo i rješenje po kojem LD iz Domašinca mora platiti 150 tisu a kuna. Odluka nije kona na i žalit emo se na nju.

Spora administracija i zbunjeni lovci LS MŽ-a stupio je u kontakt i s Ministarstvom poljoprivrede, odnosno Uredom za šumarstvo, i opetovano zatražio pojašnjenje svog položaja i tretmana Porezne uprave.

Nažalost, isti e, do danas nisu dobili nikakav odgovor, pa ak ni odbijenicu.

U svakom slu aju, problem je kompleksan, institucije su prespore, a lovci na

Na ustrijeljenog fazana lovci, prema tuma enju Porezne uprave, moraju platiti ak 90 posto poreza i doprinosa

Mladen Lackovi , tajnik Lova kog saveza naše županije: - Svjesni smo toga da poreznu politiku treba urediti, no pogo eni smo ovako drasti nim mjerama

terenu zbunjeni i, kako kaže, eka ih ne baš vesela predstoje a jesenska lovna sezona. S druge strane, pita se, usvoji li se ovakva praksa, osim lovaca, na udaru bi se mogli na i i ribi i, kojima e se svaka ulovljena riba ra unati kao drugi prihod, nogometašima bi se i odigrana utakmica tako er mogla tako smatrati i tako dalje u sve ve i apsurd.

24. listopada 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRUGI Sajam mladih poduzetnika održan je u akovcu

7

ME IMURSKI IT Cluster dobio zna ajan poticaj od Ministarstva poduzetništva i obrta

Mladi u strahu od neuspjeha ne ulaze u poduzetni ke vode Krenuli s projektom kojim Mladi poduzetnici u današnje vrijeme krize ve inom imaju nekoliko ve ih problema prilikom ulaska u novi posao. Prvi je financiranje, a drugi strah od neuspjeha, zbog ega im statistike ne idu na ruku. No, prema rije ima organizatora 2. Sajma mladih poduzetnika, koji je na akove kom Trgu Republike održan u subotu, 11. listopada, Jurice Pani a i nekoliko uspješnih mladih poduzetnika, stanje u Me imurskoj županiji nije nimalo nalik tome.

Mladi me imurski kreativci puni su ideja koje znaju iskoristiti s rezultatom uspješnoga poslovnog poduhvata koji je prepoznat u našoj okolini, ali i šire, te, što je najvažnije, svakim ih je danom sve više.

- U današnjim vremenima, koja nisu laka, mladi ljudi poput ovih pokazuju nam smjer svojom organiziranoš u, željom i hrabroš u u vidu poduzetni ke aktivnosti. esto nedostaje inicijative i sa-

mopouzdanja da se u ini neki ve i korak, stoga kada se on u ini potrebno je da lokalna zajednica stane iza toga. Me imurska županija u svom radu to ini, pruža logisti ku i financijsku pomo kroz svoje razvojne agencije. - rekao je župan Me imurske županije Matija Posavec prije nego što

je otvorio Sajam te podijelio svim izlaga ima priznanja za sudjelovanje.

Ove se godine okupilo dvadesetak novih, ali i ve etabliranih poduzetnika, koji su dobili priliku u centru grada predstaviti se široj javnosti.

- Mladi su pokreta i razvoja i rasta našeg gospodarstva, pokazatelj da je sve dostižno, unato poteško ama. - naglasila je Jagoda Horvat iz Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore akovec.

- Iz vlastitog iskustva govorim da treba preuzeti inicijativu, nije lako nastupati na tržištu rada. Stoga se mladi okre u vlastitim biznisima, to je rješenje izlaska iz krize. - dodao je Jurica Pani , te objasnio kako svi okupljeni na Sajmu imaju za ponuditi nešto što nitko dosad nije nudio te svojim idejama ine svijet malo boljim, a na 3. Sajmu mladih poduzetnika u 2015. godini o ekuje nastavak jedne uspješne poslovne pri e Me imurja. (n )

e se korisnicima olakšati razmjena e-ra una

Me imurski IT Cluster sastavljen od deset me imurskih in ormati kih poduze a ušao je prije nekoliko mjeseci u novi veliki projekt. Tim se projektom želi napraviti serverska i programska in rastruktura kojom se programerima, ali i krajnjim korisnicima, diljem Hrvatske želi olakšati elektroni ka razmjena dokumenata, posebice razmjena e-ra una. Zbog nekorištenja e-ra una Hrvatska, naime, gubi izuzetno velika sredstva.

Ovaj klaster jedan je od rijetkih koji ve sedmu godinu uspješno djeluje, s vrlo konkretnim projektima. Najve i dosadašnji projekt, po kojem je postao poznat diljem Hrvatske, bio je projekt fiskalizacije i izrade programskih modula za podršku fiskalizacije, koji danas koristi oko 150 programerskih tvrtki u Hrvatskoj, te nekoliko

tisu a poduze a kao krajnjih korisnika.

Novim projektom, na kojem e zajedni ki raditi desetak me imurskih IT tvrtki, želi se napraviti serverska i programska in rastruktura kojom se programerima i krajnjim korisnicima želi olakšati elektroni ka razmjena dokumenata. Posebno se to odnosi na razmjenu ra una (javnosti poznatijih kao e-ra uni), na na in da takva razmjena bude u skladu sa svim poreznim i financijskim propisima, te da takvo slanje dokumenata bude pravno tretirano kao preporu ena pošiljka. Glavni motiv za ulazak u ovaj projekt jesu o ekivane velike financijske uštede za poduzetnike. Zbog nekorištenja e-ra una Hrvatska gubi izuzetno velika sredstva. Prema eStrategiji RH procijenjene uštede na e-ra unima morale bi biti oko 650 milijuna eura u

etverogodišnjem razdoblju. U Europskoj uniji je udio e-ra una više od 50 % te je procjena da se na tome uštedjelo od 2007. do 2012. godine oko 238 milijardi eura (prema EK-u u SEPA cost/ benefit analizi IP/09/98).

Inicijalna vrijednost projekta za prvu godinu je procijenjena na oko pola milijuna kuna. Kvalitetu ovog projekta prepoznalo je i Ministarstvo poduzetništva i obrta, te je kroz program Poduzetni ki impuls odobrena bespovratna potpora projektu u iznosu od 246.681,12 kuna. U utorak, 14. listopada u prostorima Ministarstva poduzetništva i obrta u Zagrebu organizirano je sve ano potpisivanje ugovora s ministrom Gordanom Marasom, kojem su ispred MIT Clustera prisustvovali dopredsjednik MIT Clustera mr. sc. Franjo Cimerman te klaster menadžer An elko Vukoja.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. listopada 2014.

RAZOTKRIVEN jedan od najve ih me imurskih razbojnika svih vremena, koji je punih deset godina bježao policiji

Dvadeset puta plja kao kladionice, u pet navrata poštanske urede Osumnji eni Kristijan Kosma u akovcu je etrnaest puta napao kladionice, od ega pet puta u Ulici dr. Ivana Novaka, pet puta u Zagreba koj ulici, dva puta u Parku Rudolfa Kropeka, te po jedanput u Ulici kralja Tomislava i Nikole Pavi a, a u posljednjoj je ulici na akove kom Jugu dvaput napao i poštanski ured. U Nedeliš u je u Ulici maršala Tita napao poštanski ured i poslovnicu Lutrije, u Ulici Matije Gupca u Strahonincu etiri puta kladionicu, u dva navrata poštanski ured u Pleškovcu, a jedno je razbojništvo izveo i u Lošinjskoj ulici u Varaždinu!

Policija je kod Kristijana Kosma a pronašla arsenal ukradenih predmeta, kao i odje u koju je koristio prilikom razbojništava i kra a

Policijska press-konferencija u PU me imurskoj povodom uhi enja “kapitalca” koji je po inio ak 25 razbojništava u akovcu i okolici PIŠE: NENAD IŽMEŠIJA FOTO: ZLATKO VRZAN

Prošli petak, 17. listopada, policijski dužnosnici i službenici PU me imurske predstavili su plodove jednog od najsloženijih kriminalisti kih istraživanja imovinskog delikta, tzv. hladnih slu ajeva napada i prisile na gra ane, kojim je razriješena dugogodišnja serija razbojništava, plja ki i provala u obiteljske ku e u Me imurju i Varaždinu.

Za 41-godišnjeg se akov anina Kristijana Kosma a, naime, pouzdano zna da je u razdoblju od 2004. godine do danas po inio 25 kaznenih djela, a zajedno s onima za koje je sumnji en ta brojka iznosi oko 42 kaznena djela kra i i razbojstava. Sumnja je na njega pala na temelju indicija sa zadnjega njegovog pohoda na poslovnicu Hrvatske lutrije u Nedeliš u, koje su dodane na hrpu ranijih pretpostavki, pa je prije nekoliko dana uhi en u svom stanu u akovcu.

O rezultatima zajedni kog rada PU me imurske i Županijskoga državnog odvjetništva u Varaždinu na konferenciji su govorili na elnik

Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari te rukovoditelj Službe kriminalisti ke policije Zlatko Baranaši .

- Kristijan Kosma bio je uobi ajenog ponašanja u radnoj okolini, ni im se nije isticao i nikad ranije nije bio kažnjavan pa nije bio ni evidentiran u PU me imurskoj, što je, zajedno s ostalim elementima njegova samozatajnog stila života, pridonijelo njegovom dugogodišnjem izmicanju policiji. - re eno je izme u ostaloga na policijskoj pressici.

U deset godina 25 napada na kladionice i poštanske urede - Kosma je u akovcu etrnaest puta napao kladionice, od ega pet puta u Ulici dr. Ivana Novaka, pet puta u Zagreba koj ulici, dva puta u Parku Rudolfa Kropeka, te po jedan put u Ulici kralja Tomislava i Nikole Pavi a, a u posljednjoj je ulici na akove kom Jugu dvaput napao i poštanski ured.

U Nedeliš u je u Ulici maršala Tita napao poštanski ured i poslovnicu Lutrije, u

Ulici Matije Gupca u Strahonincu etiri puta kladionicu, u dva navrata poštanski ured u Pleškovcu, a jedno je razbojništvo izveo i u Lošinjskoj ulici u Varaždinu!

Svoja je razbojstva izvodio u predve erje i na kraju radnoga vremena, kada su zaposlenici radnji bili i sami na odlasku. Maskirao je lice maramama, majicama s kapulja ama na kojima je rezao rupe kako bi kroz njih mogao vidjeti, te improviziranim ‘fantomkama’ izra enima od majica i kapulja a.

Ako prepoznajete neki od ukradenih predmeta, javite se u PU me imursku

Iako je u njegovom stanu na ena municija, plja ke je po inio obi no uporabom sile ili uz prijetnje da ima oružje, uperuju i predmete u zaposlenike koji u strahu nisu razabirali što ima u ruci, te nare uju i djelatnicima kladionica i poštanskih ureda da predaju novac. Neki bi put bez rije i samo obišao pult i iz radnog prostora ili sefa ukrao novac koriste i pritom strah zaposlenica koje se nisu usudile prilaziti.

Ra una se da si je svim ovim kaznenim djelima priskrbio protupravnu imovinsku korist od 275.800 kuna!

Najmanje 17 provala u obiteljske ku e, i to kada su vlasnici bili kod ku e U posljednje dvije godine stoji iza 17 provala u obiteljske ku e u akovcu, Šenkovcu i Mihovljanu na na in da bi u nje ulazio kada su vlasnici bili na dvorištu ili u samoj ku i, te je otu ivao torbe i nov anike s novcem, osobnim dokumentima, mobitelima i nakitom. U njegovom je stanu u Vukovarskoj 11 nakon pretresa tako na eno 19 torbica, 30 nov anika i ve i

broj osobnih isprava i drugih osobnih predmeta, za koje se sumnji i da potje u od njegovih kriminalnih radnji. Ovim si je provalama, prema procjenama, protupravno stekao par desetaka tisu a kuna.

Protiv 41-godišnjeg akov anina podnesena je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu, te je nakon ispitivanja doveden sucu istrage, koji mu je odredio istražni zatvor.

Samo kriminalisti ko istraživanje još nije dovršeno te e se, kontaktom s gra anima iji su osobni dokumenti na eni u stanu 41-godišnjaka, broj nedjela s kojima se ovaj akov anin može povezati prema sadašnjim procjenama i udvostru iti!

Zahvaljuju i kvaliteti posla i zalaganju policijskih dužnosnika pri rješavanju ovog slu aja, troje je službenika PU me imurske za rad na uhi enju Kristijana Kosma a primilo priznanje i nagradu.

Mole se gra ani da ukoliko na fotogra ijama priloženima lanku prepoznaju svoje predmete svakako kontaktiraju Policijsku upravu me imursku.

Samo kriminalisti ko istraživanje još nije dovršeno te e se, kontaktom s gra anima iji su osobni dokumenti na eni u stanu 41-godišnjaka, broj nedjela s kojima se ovaj akov anin može povezati prema sadašnjim procjenama i udvostru iti

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Crna kronika

9

Ukradeni hrastovi u blizini Sivice U vremenskom razdoblju od 15. velja e do 17. listopada u šumskom predjelu zvanom Sivi ka Dobrava, u blizini Sivice, nepoznati po initelj porušio je i ukrao nekoliko komada stabala hrasta,

NESVAKIDAŠNJI opasni doga aj u samom centru akovca koji je, sre om, prošao bez težih posljedica

62-godišnji akov anin s dva pištolja upao u poslovnicu T-coma U utorak, 20. listopada u 15.27 sati u akovcu, na Trgu Republike, ispred poslovnice telekomunikacijskog poduze a iz Zagreba policijski službenici uhitili su primjenom sredstava prisile 62-godišnjaka I. D. iz akovca, koji je prije toga pod utjecajem alkohola prijetio ubojstvom zaposlenicima, a prijetio je i policijskim službenicima koji su ga uhitili.

Prilikom uhi enja kod sebe je imao dva pištolja, koja je ina e zakonito posjedovao (!?), i ve u koli inu streljiva.

Tako er, pretragom njegovog doma u akovcu i automobila, temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Varaždinu, prona eno je još nekoliko komada pištoljskog streljiva i spremnici za streljivo. Kriminalisti ko istraživanje ovog doga aja još je uvijek u tijeku.

Zahvaljuju i brzoj i profesionalnoj reakciji policijskih službenika, koji su po initelja iznenadili i uhitili, u ovom je slu aju izbjegnuta mogu a opasna situacija, a on nam ponovno jasno pokazuje koliko može biti opasno oružje

Provale u Svetom Jurju u Trnju i Puš inama Tijekom no i s 19. na 20. listopada u Svetom Jurju u Trnju nepoznati je po initelj provalio u trgovinu poduze a iz Varaždina, gdje je ukrao više tisu a kuna. Protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tijekom no i s 16. na 17. listopada u poljskom predjelu zvanom Dolnji Omeg, u blizini Puš ina, nepoznati po initelj

provalio je u vikend-ku u, vlasništvo muškarca iz Varaždina, gdje je ukrao plinsku bocu, plinsko kuhalo, agregat za struju i vrtnu kosilicu. Potom je provalio u spremište vikendku e, odakle je ukrao vanbrodski motor i vrtna kolica. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U Europskoj no i bez alkohola - 15 alkoholiziranih voza a

U prvi mah nije bilo pravih informacija o tome što se doga a u centru grada i zašto je interveniralo tako puno policajaca, da bi tek naknadno, drugi dan, policija priop ila o kakvom je opasnom doga aju bilo rije i te da je 62-godišnjak ak s dva pištolja prijetio zaposlenicima T-coma i policajcima

u rukama pojedinaca koji su ga i zbog najmanjeg povoda spremni upotrijebiti prema drugim osobama, a osobito ukoliko su pritom pod utjecajem alkohola.

- Zbog toga ponovno apeliramo na sve gra ane da predaju oružje koje nezakonito posjeduju kako ne bi došli u napast da ga zloupotrijebe, ali tako er i na one

koji takvo oružje posjeduju zakonito da se odgovorno i u skladu sa zakonom odnose prema njemu. Tako er ih pozivamo da radi rješavanja svojih problema nikako ne primjenjuju bilo koji oblik nasilja, ve da ih rješavaju zakonitim putem. - poru uju iz PU me imurske.

Ina e, kako neslužbeno doznajemo, 62-godišnjak iz

akovca trenuta no je smješten na Psihijatrijski odjel akove ke Bolnice, vjerojatno zbog rastrojenosti, ali nakon što bude bolni ki otpušten vrlo vjerojatno slijedi policijsko uhi enje, jer je rije o prijetnji pištoljima, od kojih je jedan navodno bio napunjen i zaista je velika sre a što je sve prošlo bez puno težih posljedica. (RI)

ME IMURSKIM policajcima sve ano uru ene prigodne nagrade i iznimna promaknu a u zvanju

Nagra eno petero me imurskih policajaca

U srijedu, 21. listopada na sve anom kolegiju u Policijskoj upravi me imurskoj na elnik Krunoslav Gosari u ime Ministarstva unutarnjih poslova istaknutim me imurskim policajcima uru io je prigodne nagrade i izni-

vlasništvo ženske osobe iz Podturna. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

mna promaknu a u zvanju.

Zbog iskazane visoke profesionalnosti, kojom se osobito pridonosi stanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj, na temelju prijedloga Policijske uprave me imurske, a odlukom povjerenstva Ravnateljstva

policije, prigodne nagrade dodijeljene su: Silviji Marakovi , Damiru Haramini i Josipu Jalšovcu.

Kao priznanje za dugogodišnji kvalitetan rad i zalaganje te doprinos ukupnim rezultatima policije iznimno

su promaknuti Vesna Stoji i Željko Turk. Na elnik Krunoslav Gosari estitao je nagra enim policijskim službenicima na postignutim rezultatima i profesionalizmu kojim, kako je naglasio, mogu biti primjer svima.

Policijski službenici Policijske uprave me imurske proveli su tijekom no i s 18. na 19. listopada u vremenu od 22 do 6 sati akciju Europska no bez nesre a. Tijekom akcije utvr eno je ukupno 25 prekršaja, od ega 15 prekršaja upravljanja u vrijeme kada je u organizmu prisutan alko-

hol. Tijekom provo enja akcije dogodila se jedna prometna nesre a s nastalom materijalnom štetom, a najve a koncentracija alkohola utvr ena je 19. listopada u 00.55 sati u Gori anu kod 36-godišnjeg voza a osobnog automobila iz Gori ana, u koli ini od 1,79 g/kg.

SASTANAK op inskog elništva Kotoribe i dužnosnika policije

Prijavite svaku kra u, bez obzira je li manja ili ve a od 2.000 kn Nedavni vandalski dje ji pohod uništavanja privatne imovine Poljoprivrednoj zadruzi akovec u kotoripskoj Poduzetni koj zoni Jug, u kojem je nastala šteta oko 150 tisu a kuna, kao i u estale kra e u toj zoni i samom mjestu, bio je povod zajedni kog sastanka elništva Op ine Kotoriba, na elnika Ljubomira Gregeca i njegovog zamjenika Roberta Ujlakija, s predstavnicima policije koju su zastupali Krunoslav Gosari , na elnik PU me imurske, njegov zamjenik Danijel Mikuli , na elnik PP-a Prelog Ivan Soka te Kristijan Srpak i Renato Habuš. Tema sastanka bila je sigurnosno stanje u Kotoribi te suradnja Op ine s policijom. Što se ti e sigurnosnog stanja, ono je od strane policije okarakterizirano kao prili no dobro, usprkos provalama i uništavanju tu e imovine.

Zakon štiti lopove: mještani ne prijavljuju kra e ispod dvije tisu e kuna Naime, policija je sva prijavljena nedjela obradila i otkrila po initelje, a za njiho-

vo sankcioniranje nadležne su druge institucije. elnici Op ine naglasili su kako su kra e koje mještani ne prijavljuju veliki problem. Od prijave odustaju zbog zakona koji kaže da ispod dvije tisu e kuna moraš sam podnijeti kaznenu prijavu. Prvenstveno se to odnosi na kra e životinja i poljoprivrednih usjeva.

U policiji kažu da se tu ne radi o teškom kaznenom djelu jer kra e e se doga ati i dalje i teško ih je sprije iti. Da bi se ljudi bez straha budili, za to ne može biti zaslužna samo policija, ve bi gra ani i mještani trebali pomo i, dakle, pratiti i javiti svaku kra u ili prijaviti kradljivce ukoliko su ih vidjeli. Kad je u pitanju maloljetna osoba, nadležni su i drugi organi u Republici Hrvatskoj jer je cijeli sustav povezan. Suradnja Op ine i policije ocijenjena je vrlo dobrom, a zaklju ak radnog sastanka je da e policija djelovati što je više mogu e preventivno, kako bi se kaznena i prekršajna djela smanjila. Isto tako zaklju eno je da e se ovakvi sastanci održavati prema ukazanoj potrebi. (alf)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. listopada 2014.

U BONNU predstavljen UMIROVLJENI U ITELJI na prijamu kod župana, a me u njima bila je i dugogodišnja u iteljica u OŠ Mala SubEDIC akovec otica Dragica Kolari

I Me imurci se mogu izravno obratiti europskim institucijama Darko Radanovi , privremeni pro elnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnos , po prvi put predstavljao je u Bonnu Me imursku županiju i informacijski centar Europe Direct akovec na godišnjem sastanku predstavnika informacijskih centara Europe Direct (EDIC centri) i predstavništava Europske komisije iz svih 28 zemalja lanica Europske unije.

Sastanak je održan od 13. do 15. listopada 2014. Predstavnici nekoliko op ih uprava Europske komisije predstavili su svoj rad. Op i godišnji sastanak EDIC centara dao je lanovima priliku za razmjenu iskustava s kolegama iz razli i h zemalja te iden kaciju mogu ih oblika suradnje, a upozna su i sa strateškim izazovima novog EU vodstva.

Mreži od 500 EDIC centara pridružila se i Me imurska županija koja je otvorenjem EDIC centra akovec po etkom ovoga mjeseca omogu ila gra anima sjeverozapadne Hrvatske direktnu vezu s europskim ins tucijama te e u narednim godinama bi centralno mjesto za pružanje informacija i odgovora na sva europska pitanja, kao glavno sredstvo Europske komisije na lokalnoj i regionalnoj razini.

Kroz rad Europe Directa informacijski centri pružaju europskim donositeljima odluka mogu nost da direktno uvide potrebe i probleme gra ana u pojedinim državama lanicama. Mreža informacijskih centara Europe Direct pokrenuta je kako bi se dala mogu nost gra anima da dobiju prak ne informacije i savjete o ostvarivanju svojih prava te potakne europska debata na lokalnoj razini. Prva generacija centara lansirana je 2005. godine, a samo u posljednje etiri godine centri su primili ak oko 3,3 milijuna osobnih upita, organizirali više od 41.000 doga aja i odgovorili na više od milijun upita poslanih elektroni kim putem.

Anita Srša, koordinatorica ogranka Hrasta Šenkovec

U ŠENKOVCU osnovan ogranak Hrasta

Anita Srša izabrana za koordinatoricu Hrast je u Me imurskoj županiji novija poli ka opcija. Tako je proteklih dana osnovan i novi op inski ogranak Hrasta za Op inu Šenkovec. Na održanom sastanku donesena je odluka o osnivanju ogranka, izabrano je njegovo vodstvo i definirane smjernice daljnjeg djelovanja. Za koordinatoricu ogranka izabrana je Anita Srša, a za tajnika Petar Mekovec.

- Glavni razlog osnivanja ogranka jest želja lanova Hrasta da kroz poli ko djelovanje svojim znanjem i sposobnos ma pridonesu dobrobi lokalne zajednice. Jednako tako žele pokaza da je nov pristup poli ci mogu gdje op e dobro može i mora bi na prvom mjestu bez osobnih interesa. Kao garanciju kvalitetnog doprinosa životu Op ine is u nove ljude u poli ci koji u svakodnevnom životu žive vrijednos za koje se zalažu i koji e odgovorno, dosljedno i vjerodostojno služi onima koji ih biraju, poru ili su iz novoosnovanog ogranka Hrasta.

Istovremeno pozivaju da im se pridruže svi oni koji žele podjednako iskreno, pošteno i odgovorno stavi na raspolaganje svoje vrijeme, znanje i sposobnost za op u korist i dobrobit mještana Op ine Šenkovec, poru ila je Anita Srša, koordinatorica Hrasta za Op inu Šenkovec. (BMO)

Po ela s kredom, plo om i praksom “ruke na le a”, a završila s kompjutorima i živahnom djecom PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

sada su djeca slobodna i sve slobodno pitaju.

Oni oblikuju ljude

Dragica Kolari radila je 42 godine kao u iteljica razredne nastave u OŠ Mala Subotica

D

ragica Kolari iz Štefanca radila je 42 godine kao u iteljica razredne nastave u OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica, a od ove godine je u mirovini. Ove jeseni nije kao prethodnih godina sjela u razred i kaže da joj puno nedostaju djeca, ali da ni biti u mirovini nije loše. Za u iteljski poziv kaže da je lijep i ponovno bi ga odabrala, me utim, s druge strane je i jako podcijenjen kako od strane države, tako i od strane roditelja. - Mislim da se u sadašnjem trenutku u itelj jako mora boriti za sebe.

Dragica Kolari je na novinarski upit napravila i usporedbu kakva su bila djeca i na in rada na po etku njezine karijere i sada na kraju.

- Zapo ela sam s plo om, kredom i spužvom, dok sam karijeru završila s kompjutorima. Sada djeca u školu dolaze iz vrti a s puno predznanja, pa je zbog toga s djecom jako lako raditi, a s roditeljima puno teže jer su jako zahtjevni.

Na pitanje u kojem smislu, odgovorila je da se “danas od u itelja traži da se pazi na svako dijete posebice, a u itelj nema samo jedno dijete ve cijeli razred, i slabije u enike kojima treba posvetiti pažnju”. Roditelji ija su djeca najbolja zahtijevaju da se u itelj posveti

- Kad sam krenula raditi, odnosno kada sam sama bila u enica, još je bila praksa: ruke na le a, me utim, sada su djeca slobodna i sve slobodno pitaju. - kaže netom umirovljena u iteljica iz Štefanca samo njihovoj djeci, a ona smatra da to nije u redu. Što pak se ti e ponašanja djece, u iteljica Dragica je otkrila da su današnja djeca puno življa i slobodnija, što je njoj osobno jako drago. - Dok sam po ela raditi, a i kada sam sama bila u enica, još je bila praksa: ruke na le a, me utim,

Povodom Svjetskog dana u itelja župan Matija Posavec, zajedno sa zamjenikom Zoranom Vidovi em i pro elnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti Brankom Sušecom, u Me imurskoj je županiji primio u itelje, profesore, pedagoge, mentore i ravnatelje s podru ja Me imurja, a koji su u školskoj godini 2013./2014. otišli u mirovinu.

- Dosadašnja praksa obuhva ala je primanje nagra enih u enika i mentora povodom Dana u itelja, a sada smo htjeli nagraditi one koji su cijeli svoj radni vijek dali i utkali u odgoj i obrazovanje stotine u enike, a to su oni koji su otišli u mirovinu. Ovom prilikom odlu ili smo estitati 18 u itelja koji su se umirovili po završetku prošle školske godine. - objasnio je župan Posavec, naglasivši kako e se do kraja godine održati i prijam za nagra ene mentore, u itelje i u enike koji su to apsolutno zaslužili te kako tu tradiciju ne želi prekinuti. Uz zahvalu i podijeljene prigodne poklone za cjeloživotno obavljanje jednog od najodgovornijih i najtežih poslova, edukaciju djece, župan je umirovljenim u iteljima obe ao dati podršku i nakon radnog vijeka te saslušao pohvale i molbe.

- Ne znam nije li bolje upotrijebiti izraz penzioneri, jer umirovljenici miruju, a vidim da vi, kao i svi u itelji i odgajatelji, nikada ne ete mirovati, dodao je župan, i rekao: - Ovo je još jedna po-

ruka koliko nam je važno obrazovanje, vi u nama uvijek imate podršku, trebamo vaše savjete i životne mudrosti. - za kraj je dodao župan.

Novope eni u itelji umirovljenici Na prijamu kod župana bili su sljede i prosvjetni djelatnici umirovljeni ove godine: Marina Cizar, profesorica defektologinja iz Centra za odgoj i obrazovanje akovec, Ilija Viši , nastavnik matematike iz Gospodarske škole, Zdenka Demo, pedagoginja iz Graditeljske škole akovec, Ilija Marti , nastavnik povijesti iz Graditeljske škole akovec, Marijan Pergar, strukovni u itelj iz Graditeljske škole akovec, Katarina Brekalo, odgajateljica u U eni kom domu Graditeljske škole akovec, Zuhra Trstenjak, u iteljica razredne nastave iz III. OŠ akovec, Stjepan Vadlja, ravnatelj OŠ Gori an, Marija Novak, u iteljica glazbene kulture iz OŠ Gori an i OŠ Hodošan, Ljerka Bilandžija, u iteljica matematike i izike iz OŠ Ivanovec, Anka Debelec, u iteljica razredne nastave iz OŠ Orehovica, Agata Matjaši , u iteljica razredne nastave iz OŠ Sveti Martin na Muri, Dragica Kolari , u iteljica razredne nastave iz OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica, Ana Tkalec, stru na u iteljica kuharstva iz Srednje škole Prelog, Teodora Vinceta Damiš, nastavnica talijanskog i francuskog jezika iz Srednje škole Prelog, Milorad Lepir, profesor tjelesne kulture iz Tehni ke škole akovec, Vinko Vrban, profesor tjelesne kulture iz Tehni ke škole akovec, i Milan Stevanovi , profesor strojarstva iz Tehni ke škole akovec.

Umirovljeni u itelji na prijamu kod župana

DOGRADNJA GIMNAZIJE Josipa Slavenskog akovec u završnoj fazi - dovršetak radova sredinom studenoga

Još malo pa gotovo Premda se u Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec odvijaju radovi na dogradnji škole, nastava se u školi odvija uredno. Ulaganje u cijelu investiciju iznosi oko devet milijuna kuna, što e školi u kona nici donijeti osam novih u ionica i dnevni boravak za u enike, a rekonstruirat e se i ulazni prostor, što je tre a od ukupno tri faze radova. Dosad je kompletno obavljeno unutarnje ure enje i rekonstrukcija te su nabavljeni namještaj i informati ka

oprema. Preostalo je izna i rješenje za parkiralište škole.

Za rekonstrukciju i opremanje Ministarstvo i Me imurska županija u 2014. osigurali su dva i pol milijuna kuna. Financiranje je osigurano iz više izvora: iz decentraliziranih sredstava Me imurske županije, sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, po uzoru na OŠ Orehovica.

- Tijekom dogradnje bilo je i pomicanja rokova dovršetka zbog nepo-

voljnih vremenskih uvjeta i kiše koja svojedobno nije dopuštala radove u zemlji, ali nastava se odvija bez teško a, što je najvažnije. - kazala je Tea Runjak-Dragi , ravnateljica Gimnazije. Radovi bi mogli biti okon ani do sredine studenoga.

Kako bi provjerio stanje radova i uvjete u dogra enom dijelu, Gimnaziju je prošli tjedan posjetio i župan Me imurske županije Matija Posavec, zajedno s pro elnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti Brankom Sušecom te Goranom Gotalom, voditeljem Odsjeka za javnu nabavu.

(BMO)

Ulazni prostor još je u gradnji

U ionice su dovršene i opremljene

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 11 najš aka iz ŽUC-a i Željka Poredoša, gradskog pro elnika, ispred Grada Preloga.

U javnosti su se ule i polemike zašto sema ori, a ne rotor, me utim, gradski pro elnik otklanja odmah bilo kakvu dilemu oko toga.

- Za kamione bi trebao ve i rotor, a sve dok se ne sagradi obilaznica Preloga kamionski promet nemamo kamo preusmjeriti, pa e i dalje voziti kroz grad. - kaže Poredoš.

Kako je u blizini raskrižja veliko parkiralište, i to s obje strane ceste, moglo bi biti problema s izlaskom automobila na cestu jer na sema orima nije predvi en broja sekundi za zeleno i crveno svjetlo. Gradski pro elnik kaže da se broja ne može kombinirati s radarskim detektorima, ali da ne bi smjelo biti problema.

Radovi na prvim semaforima u samom centru Preloga trebali bi biti gotovi, ako posluži vrijeme, do kraja studenoga

PRELOG uskoro dobiva semaforsku regulaciju prometa u samom gradskom središtu

Postavlja se detektorski semafor, a uskoro i drugi kod Srednje škole Kakav je to grad ako nema barem jedan sema or ili rotor, šaljivi su razgovori koji se esto vode u ne ormalnom druženju. Prelog više ne e biti predmet takvih razgovora jer uskoro dobiva sema ore u samom centru, na raskrižju Glavne i Sajmišne ulice, kod nekadašnje robne ku e Va-ma, danas modernoga poslovno-stambenog objekta. Tamo ve uvelike traju radovi na rekonstrukciji i sema orizaciji samog središta grada.

To je ina e jedna od crnih to ki u prometu na kojoj se dogodilo više prometnih nesre a, pa i jedna s poginulom

Jedanaestu godinu zaredom lanovi Podružnice umirovljenika Kotoribe 14. listopada slave kao Dan svih umirovljenika Kotoribe.

Kroz sve te godine organizirali su zanimljiva i edukativna predavanja, priredbe, izlete i ostale zanimljive programe, da bi ovogodišnji Dan umirovljenika obilježili uz druženje i otvaranjem nove vise e kuglane. Predsjednica kotoripskih umirovljenika Irena Maltar kazala nam je da je kuglana dar njihovog lana iz Gori ana, Antuna Jur eca, dok e betonsku podlogu financirati Op ina Kotoriba.

- Svim umirovljenicima Kotoribe estitam Dan umirovljenika i pozivam sve na zajedni ki izlet u ponedjeljak, 19. listopada, kada emo putovati u Sisak i Letovani , gdje emo posjetiti armu kaktusa. - poru ila je Maltar. Uslijedilo je druženje uz prigodan domjenak i rezanjem slavljeni ke torte. Podružnica umirovljenika Kotoribe najmasovnija je op inska udruga i u svojim redovima okuplja 382 lana. (al )

osobom prije to no sedam godina, kad je na 83-godišnjeg starca u kolicima na pješa kom prijelazu naletio traktorist i usmrtio ga.

Rotor nije bilo mogu e postaviti zbog kamiona Rješenje prometnih gužvi i loše preglednosti riješit e se sema orima.

- Postavit e se tzv. detektorski sema ori koji se uklju uju po nailasku vozila. Dakle, on nije u unkciji kad na cesti nema vozila. - objašnjava ovaj projekt gradski pro elnik Željko Poredoš.

Prema njegovim rije ima, radovi bi trebali biti završeni do kraja mjeseca studenoga, što, naravno, uvelike ovisi i o vremenskim prilikama. U sklopu tih radova na tom e se raskrižju zamijeniti i postoje a javna rasvjeta s LED žaruljama.

Vrijednost radova iznosi 561 tisu u kuna plus PDV, a iste zajedni ki sufinanciraju Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste i Grad Prelog. Radovi su povjereni akove koj Tegri, a nadzor obavlja tvrtka Geokon iz Zagreba, uz predstavnike investitora - Bojana Gorskog iz Hrvatskih cesta, Igora Dva-

U javnosti su se ule i polemike zašto semafori, a ne rotor, me utim, gradski pro elnik otklanja odmah bilo kakvu dilemu oko toga.

- Za kamione bi trebao ve i rotor, a sve dok se ne sagradi obilaznica Preloga kamionski promet nemamo kamo preusmjeriti, pa e i dalje voziti kroz grad. - kaže Željko Poredoš Projekt semaforizacije i kod Srednje škole U okviru radova na rekonstrukciji raskrš a Glavne i Sajmišne ulice u Prelogu u periodu do 30. listopada privremeno na dva tjedna za promet zatvoren je dio Sajmišne ulice, dok e se promet Glavnom ulicom regulirati postavom sema ora. Stanarima i korisnicima poslovnih prostora bit e omogu en nesmetani pristup i prolaz. Iz Grada mole sve sudionike u prometu za razumijevanje i poštivanje postavljene privremene regulacije prometa.

Radove izvodi Tegra, a o ekuje se da e cijeli projekt završiti do kraja studenoga. Me utim, to izgleda ne e biti jedini sema ori u Prelogu, jer Grad pokre e i projekt rekonstrukcije raskrižja kod Srednje škole Prelog, gdje e se tako er postaviti sema ori jer ni tamo, zbog kamiona, rotor nije mogu e postaviti. (al , dz)

NAJBROJNIJA kotoripska udruga proslavila svoj dan

Dan umirovljenika obilježen otvaranjem vise e kuglane

SVETA MARIJA

Sanacija odlagališta komunalnog otpada povjerena Piškornici Op insko vije e na svojoj je sjednici donijelo zaklju ak o potpisivanju sporazuma o povjeravanju poslova sanacije odlagališta komunalnog otpada Segetec u Svetoj Mariji i Paragu u naselju Donji Mihaljevec, a iji su potpisnici Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, Op ina Sveta Marija i tvrtka Piškornica sanacije j. d. o. o., sve temeljem sporazuma s Fondom kojim je definirano osiguranje financijskih sredstava u stopostotnom iznosu za sanacije i postupno zatvaranje odlagališta na podru ju sjeverozapadne Hrvatske, koja se prijavljuju na sufinanciranje iz sredstava Europske unije. Na sjednici je bio Mladen Jozinovi , direktor Piškornice, koji je kazao da imaju u planu sanaciju odlagališta u svih 39 jedinica lokalne samouprave.

Ono što je vije nike najviše zanimalo je koliko e to koštati Op inu, na što je Jozinovi odgovorio - nula kuna.

Na elnica Slamek kazala je kako su odlagališta otpada od 2007. godine zatvorena te da nemaju što izgubiti ovom odlukom jer moraju napraviti trajnu sanaciju. Donesen je zaklju ak da se sporazum prije bilo kakvog potpisivanja predstavi op inskim vije nicima na razmatranje. (al )

DONJI VIDOVEC

Po vije niku stranka dobiva petsto kuna Ekonomska cijena boravka djece u Dje jem vrti u, kao i omjer sufinanciranja (Op ina – roditelji), ne e se mijenjati iako je smanjenje predložilo Upravno vije e ove predškolske ustanove.

Vije nici smatraju da roditelji polaznika donjovidovskog vrti a pla aju najmanju cijenu u Me imurju i nema potrebe za smanjenjem cijene.

Ekonomska cijena vrti a je 1.290 kuna, od ega Op ina pla a 68 posto, a roditelji 32 posto.

Na posljednjoj sjednici OV-a donesena je tako er odluka o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti dimnja arskih poslova Prekomu iz Preloga te o financiranju politi kih stranaka, i to s 500 kn po vije niku godišnje, a za podzastupljeni spol plus 10 posto. (al )

12

Kroz Međimurje

MURSKO SREDIŠ E izradilo plan želja za uvrštenje u prora un Me imurske županije i ŽUC-a

Žele pomo u obnovi Centra za kulturu, pješa ke staze i infrastrukture Gradona elnikov Kolegij na ovotjednoj sjednici predložio je nekoliko projekata s podru ja Grada Mursko Središ e radi uvrštavanja u županijski prora un za idu u godinu. Popis želja je velik, a vidjet e se koliko e toga biti uvršteno u županijski prora un.

Što se sve želi napraviti?

Pobrojeni su sljede i željni projekti: Centar za kulturu Mursko Središ e, in rastruktura u gospodarskoj zoni Brezje, projektna dokumentacija za nastavak gradnje obaloutvrde na Muri na lokaciji Frgo - Mursko Središ e, sufinanciranje ure enja vatrogasnog spremišta u Križovcu, koje se nalazi u sklopu Javne ustanove za zaštitu prirode, ponovna izrada elaborata procjene stati kog stanja zgrade stare škole u Hlapi ini, ure enje parkirališta u Murskom Središ u kod Ispostave Porezne uprave temeljem suvlasništva Me imurske županije u navedenoj estici, projekt sanacije krovišta zgrade Društvenog doma u Peklenici, izrada studije namjene zgrade majura u Štrukovcu.

Jednako tako na Kolegiju su utvr eni i projekti za uvrštenje u planove Županijske uprave za ceste za 2015. godinu. Kandidira se projekt ure enja pješa ko-biciklisti ke staze u akove koj ulici u Peklenici (cijelom dužinom) i ure enje pješa ko-biciklisti ke staze dužine 612 m u Martinskoj ulici u Murskom Središ u (potez od tra ostanice na križanju s ulicom Matije

Gupca do kraja naselja u smjeru Hlapi ine).

U plan od 2016. do 2019. godine kandidiraju se projekti: Hlapi ina - ure enje pješa ko-biciklisti ke staze na potezu od ulaska u naselje od smjera Murskog Središ a prema Svetom Martinu na Muri do autobusne postaje, Križovec - obnova pješa ko-biciklisti ke staze unutar naselja, Peklenica - izgradnja pješa kobiciklisti ke staze od ulaska iz smjera Murskog Središ a do trgova kog objekta Kitro, dok se u naselju Štrukovec ta problematika, s obzirom na to da je rije o državnoj cesti, rješava projektom Hrvatskih cesta od naselja Slemenice do Murskog Središ a.

SLAKOVEC opet plivao nakon jake kiše koja je padala s utorka na srijedu

Zašto je po etvrti put ove godine voda poplavila ulice i ugrozila ku e?

Mještani Slakovca, ali i oni koji su poslom morali u ovo mjesto, proteklu srijedu od ranih jutarnjih sati opet su se borili i suo ili s posljedicama obilne kiše koja je pala protekle no i.

Poplavljene su bile prometnice, tako da je zbog slabe vidljivosti ceste došlo i do slijetanja dostavnog vozila, a opet su bile

ugrožene i obiteljske ku e, gospodarski i poslovni objekti.

- Opet poplava u Slakovcu.

Zašto se ovo doga a? Tko je odgovoran? Ovo je etvrti put ove godine! - ogor eno se upitala jedna Slakov ana na svojem Facebook profilu i prozvala odgovorne, bilo tko to bio od mjesne i op inske samouprave, odnosno

Dostavno vozilo zaglavilo je zbog nepreglednosti ceste koja je bila puna vode, pa se moralo izvla iti specijalnom dizalicom Županije, da se kona no prona e rješenje.

Ina e, o slu aju prethodne poplave u Slakovcu ve smo pisali. Bili smo na terenu sa zamjenicom op inskog na elnika Ivankom Novak, koja je tom prilikom kazala da su prozvane sve nadležne županijske službe koje se trebaju brinuti

o lokalnim cestama, odnosno prohodnosti pokrajnjih kanala, te da su oni reagirali, da se obavljaju radovi.

Me utim, o ito to nije bilo dovoljno jer je nakon krizne situacije u srpnju i rujnu sada nakon što je bilo sušno razdoblje prva ve a kiša donijela nove probleme. (RI, oto: Facebook)

Zada e za komunalce Stanari ulice Kralja Zvonimira, Jepure, Rihtarec i Antolovi , zatražili su preseljenje puteljka vezanog na ulicu Kralja Zvonimira u Murskom Središ u i ure enje odvodnog kanala. Gradona elnik je zahtjev prihvatio te zadužio komunalni odjel za postavljanje odgovaraju ih prometnih znakova zabrane s obzirom na dostupnost obradivim parcelama kroz druge poljske putove, i to prometnog znaka oznake B24 - zabrana prometovanja za vozila ija ukupna masa prelazi 5 tona, na ulasku u ulicu Kralja Zvonimira.

Komunalni odjel Grada Mursko Središ e zadužuje se za sanaciju šahta na križanju ulica Marka Kova a i Poljska u Murskom Središ u, u suradnji sa Županijskom upravom za ceste akovec. (BMO)

IZBORI U SDP-u Podturen

Dino Biber izabran za predsjednika Op inska organizacija SDP-a Podturen održala je izbornu konvenciju u subotu, 18. listopada Nakon ormiranja Foruma mladih u toj op inskoj organizaciji, vodstvo stranke preuzela je nova, mlada ekipa.

Za predsjednika je izabran Dino Biber, za potpredsjednicu Mirjana Murk, a lanovi Op inskog odbora jesu i Mirjana Biber, Ivan Krznar, Barbara Kova i , Simona Murkovi i Mladen Vugrinec.

Na konvenciji je naglašeno kako je prvi zadatak organizacije i novoizabranog rukovodstva pripremiti se za izbore za lanove vije a mjesnih odbora u Op ini Podturen, koji su najavljeni

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI PLODOVA ZEMLJE obilježeni diljem našeg kraja

Ženskom inicijativom lijepe proslave u D. Mihaljevcu i D. Vidovcu U Donjem Mihaljevcu održani su Dani zahvalnosti za plodove zemlje, koje je organiziralo tamošnje Društvo žena.

Na samoj mani estaciji okupio se veliki broj mještana koje je u ime doma ina pozdravila predsjednica Ksenija Bartoli Ban. U zanimljivom i šarolikom programu nastupala su djeca iz Podru ne škole Donji Mihaljevec te mladi izvo a i Bernadette Pinckaers, Barbara Zadravec, Adrijana Komorski, Valentina Poljak, Filip Kanižaj i Nikola Karažinec. Svoje proizvode i rukotvorine za tu su prigodu izložili OPG Zadravec - jabuke, sok od jabuke i jabu -

Plodovi zemlje obilježeni su u D. Mihaljevcu u organizaciji Društva žena

U Štefancu u enici prodavali kola e za pomo djeci u Africi Udruga žena Štefanec priredila je u nedjelju, 19. listopada priredbu povodom Dana kruha, koju su pjesmom i kratkom predstavom uveli ali i lanovi KUU-a “Lipa” iz Malog Mihaljevca, a u enici OŠ Ivanovec iskoris li za prigodnu prodaju kola a u sklopu UNICEF-ove kampanje za pomo djeci Afrike.

Predsjednica KUU-a “Lipa” prisutne je po astila pjesmom koju je napisala njihova lanica

Rajka Trokter pod naslovom “Nebom šenkala”. Malo je re i da ih je oduševila. Ostali lanovi Udruge, od onih najmanjih pa do onih starijih, zabavili su nas kratkom predstavom “Luš ara”. Prikazali su ve pomalo zaboravljeni obi aj iš enja kukuruznih klipova od suhih listova, koji je nekad bio dio sezone berbe kukuruza. Udruga “Lipa” broji preko trideset lanova i djeluje više od deset godina.

Dino Biber, novoizbrani predsjednik SDP-a Podturen

za kraj ove ili po etkom idu e godine. SDP Podturen aktivno e se uklju iti i u kampanju za izbore za predsjednika Republike Hrvatske - za kandidata Ivu Josipovi a. Koordinator politi kih stranaka koje podržavaju kandidata Ivu Josipovi a za Op inu Podturen jest upravo novoizabrani predsjednik SDP-a Dino Biber.

Nakon službenog dijela druženje se nastavilo u kušanju svih mirisnih i ukusnih kola a koji su mamili izgledom, pokojom kapljicom vina, osvježavaju ih sokova, pa i pjesmom i plesom. Poseban stol poglede je mamio pake ima kola i a koje su vrijedno zapakirali u enici Osnovne škole Ivanovec, ijom se prodajom poduprla UNICEF-ova akcija sakupljanja nov anih sredstava za dje icu u Africi.

Tradicija proslave Dana kruha u Štefancu zapo ela je prošlu godinu. Ovu je godinu dostojno nastavljena, a potrudit e se da sljede u bude još puno kvalitetnija. (BMO)

U krugu crkve u Maloj Subotici

Obilje na stolovima u Maloj Subotici uz Dan plodova zemlje

Zahvalnost za obilje plodova iskazali su i mještani Male Subo ce.

Plodove zemlje i ukusna jela te slas ce koje se mogu pripremi od h plodova izložili su u dvorištu crkve (cintoru).

U proslavu zahvalnos uklju ili su se svi: udruge s podru ja Op ine Mala Subo ca, škola, pa ak i djeca iz vr a.

Najsla i dio manifestacije bila je proba svih h ukusnih delicija, koje su bile i na prodaju za doma. (zv)

ni ocat, OPG Jankovi - med i Udruga “Svetomarska ipka”.

Vele asni Pavao Marka na kraju je blagoslovio plodove zemlje, nakon ega su se svi zasladili ukusnim kola ima koje su pripremile lanice donjomihaljevskog društva.

U župnoj crkvi svetog Vida u Donjem Vidovcu aktivne župljanke su povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje priredile pravu izložbu doma ih delicija koje su, kao i svake godine, podijelile potrebitima.

Naša kamera “uhvatila” je pri prekrasno postavljenoj izložbi najaktivnije - Anu, Miru i Dragutina. - Sve anostima koje se održavaju u listopadu svake godine uz molitvu, blagoslov i simboli no blagovanje kruha izražavamo zahvalnost Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod, kao župljani i kao pojedinci bili darovani. Zahvaljujem svim lanovima naše župne zajednice na ogromnom trudu i što su njihove vrijedne ruke priredile ugodu i oku i nepcu. - rekao je tom prilikom na elnik Josip Grivec. (al )

24. listopada 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

REAKCIJA Aleksandra Jurkijevi a, predsjednika Gljivarskog društva “Smr ak”

Crnih truba a ove jeseni kao nikad (II) U sv rhu ist initog i ispravnog izvješ ivanja javnosti, a povod je lanak u broju vaših cijenjenih novina od 17. listopada 2014. godine, na 17. stranici pod naslovom: “Crnih truba a ove jeseni ima kao nikad”, prinu en sam korigirati nekoliko pasusa toga teksta.

Gljivarsko društ vo “Smr ak” akovec svake godine organizira nekoliko edukativnih manifestacija, od kojih su najpoznatije i najposje enije proljetna Smr kijada, dvije-tri jesenske izložbe gljiva u akovcu i po mjestima naše županije, te desetci prezentacija gljiva po školama, s ciljem upoznavanja svih zainteresiranih gra ana o gljivama.

Gljivari ove udruge aktivni su u stjecanju znanja o gljivama, o jestivosti ili otrovnosti pojedinih vrsta gljiva, ali i onih vrsta koje su

zakonom zašti ene. Pojedini gljivari ta znanja svladavaju dosta brzo, ali se i tada promakne poneki propust.

Tako se i dogodilo da se na izložbi demonstrira zašti ena gljiva kao jestiva.

Gljiva maglen, hrapava ov arica ili kozonoga rupi arka (Albatrellus pescaprae) poznata je me u gljivarima, brala se u velikim koli inama kao jestiva gljiva, sve dok nije zašti ena Pravilnikom o zaštiti ugroženih vrsta gljiva 2002. godine. Njenim sakupljanjem, kao i drugih od 130 zašti enih vrsta gljiva, gljivari ine prekršaj! Društvo “Smr ak” bere ga isklju ivo u edukativne svrhe, ali ga ne smije propagirati kao jestivu gljivu.

Nikako ne stoji podatak u lanku da se u lanjenjem u gljivarska društva ne mora ishoditi dozvola

nadležne šumarije za sakupljanje gljiva. Potrebna je gljivarska iskaznica gljivarskog društva i važe a iskaznica Hrvatskoga mikološko-gljivarskog saveza (HMGS), te e uvidom u te isprave nadležna šumarija izdati dozvolu. Dnevna dozvola šumarije iznosi 10, vikend-dozvola (dva dana) 20, tjedna 50, mjese na 100 i godišnja dozvola 200 kuna bez PDV-a. lanovi gljivarskih društava i HMGS-a na te dozvole imaju popust od 40 posto. Nadležna šumarija izdaje dozvole samo za svoje podru je, što ne zna i da sakuplja ne može prije i granicu šumarije.

Komercijalni sakuplja i gljiva moraju imati dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i dnevno smiju ubrati po 2 kg od svake vrste komercijalnih gljiva (vrganje, lisi ice, rujnice, puze i dr.) te

JAVILA NAM SE itateljica iz Strahoninca

Jorgovan koji misli da je svibanj! itateljica iz Strahoninca poslala nam je fotogra iju grma jorgovana ispred svoje ku e koji - cvate! Iako je gotovo studeni, što je šest mjeseci udaljeno od doba godine u kojem jorgovani obi no cvatu, ovaj grm, prevaren prekrasnim toplim danima, po eo je dobivati mlade listi e i formirati pune cvjetove!

Svojim sramežljivim izbojcima listi a i procvjetalim cvjetnim metlicama prekrasne boje grm u Strahonincu samo je odraz promjene op e klime i nepredvidljivosti vremenskih uvjeta koji su postali izazov ne samo Me imuraca, nego i stanovnika svih dijelova Zemlje.

Proljetni dani duboko u listopadu ne zbunjuju

o ito samo nas ljude, ve i ostatak prirodnog svijeta koji ovakve uvjete temperature, vlage i osun anosti doživljavaju pogodnima za cikluse razvoja koji spadaju u posve drugo doba godine.

Priroda o ito ukazuje na poreme aje u klimi za koje smo u velikoj mjeri svojim neprilago enim aktivnostima zapravo odgovorni mi ljudi. (n )

moraju poštovati Pravilnik o zaštiti gljiva.

Hrvatske šume svojim Pravilnikom gljive tretiraju kao nedrvni šumski proizvod (?), te izme u ostalog Pravilnik odre uje da svi korisnici šuma moraju imati važe u dozvolu za sakupljanje šumskih plodova, gljiva, zatim za biljke za prehranu, ljekovito, aromati no, za insko i drugo bilje, za odmor, rekreaciju i drugo.

Lugar ili druga ovlaš ena

osoba HŠ-a može podnijeti prijavu za nedozvoljeni boravak u šumi ili sakupljanje šumskih proizvoda bez dozvole.

Visina kazni za prekršitelje nije poznata, a pri e o maksimalnoj kazni od 7.000 kuna mogu se odnositi možda i jedino za komercijalne sakuplja e gljiva.

Pohvalno je da novinar ukazuje na nesavjesno uništavanje gljiva i staništa

gljiva prekomjernim iskorištavanjem ili gaženjem, zaga ivanjem šumskih površina i vodotokova, devastacijom šuma i nekontroliranom sje om, jer su gljive izuzetan bioindikator lošeg stanja prirodnog okoliša. A itatelji s pravom o ekuju više tekstova o prirodi, toj kolijevci ovjeka.

Predsjednik Gljivarskog društva “Smr ak” akovec Aleksandar Jurkijevi

14

Poljodjelstvo

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SIRAK sve više siju me imurski poljoprivrednici za izvoz u Sloveniju

Silaža koja se može koristiti za sto nu hranu - Ve prije sam uo za njega, no ove sam godine uspio dogovoriti posao sa susjednim Slovencima. I nisam jedini. Ima nekoliko ljudi tu u okolici koji su to isto u inili. - rekao nam je poljoprivrednik Josip Bujani iz Štefanca

ZBOG NISKIH CIJENA JABUKA tvrtka Promming organizirala nesvakidašnju akciju

Besplatne jabuke, samo ih je trebalo ubrati Me u mještanima Železne Gore i okolnih naselja protekli se tjedan proširila neobi na informacija o tome da mogu besplatno ubrati jabuke za svoje potrebe u vo njaku Mihalja Novinš aka, vlasnika tvrtke Promming iz akovca. Razlog dijeljenja jabuka najviše je zanimao mještane pa smo se uputili do obiteljske ku e Novinš aka, koji je sve obrazložio. - Godina je bila loša za vinogradarstvo i vo arstvo. Bilo je bolesti, a jabuke nemaju nikakvu cijenu jer se trgovci kockaju s nama.

Stoga sam radije odlu io ljudima pokloniti jabuke.

Barem ne u imati troškove branja, a napravio sam time i dobro djelo. - kazao nam je Novinš ak, u ijem se vlasništvu nalazi 17 hektara vo njaka te 10 hektara vinograda.

Ono što je ostalo ide školama Vijest se proširila vrlo brzo pa su po jabuke u vo -

njak dolazili ak i ljudi iz susjedne Slovenije. Vo njak su u nekoliko dana preplavili ljudi s kantama i vre ama za jabuke, a neki su u vo njak došli s traktorom, prikolicama i kolima na koje su brali jabuke. U razgovoru s ljudima u vo njaku mnogi su komentirali kako se takvo što rijetko danas doga a te da je bolje da se jabuke poberu nego da propadnu. Neki su najprije s nevjericom gledali na informaciju koju su dobili od poznanika te su prije dolaska u vo njak nazvali vlasnika da se sami uvjere u to.

Unato lošem stanju u vo arstvu, Novinš ak je najavio gradnju hladnja e za jabuke te pogona za preradu jabuke. - Projekti su gotovi, a dobit emo i nešto novca iz fondova Europske unije pa zašto da onda ne krenemo u to. Uostalom, ljudi iz ovog kraja mo i e se zaposliti. istaknuo je Novinš ak. Dio preostalih jabuka poklonit e se školama.

(Sanja Heric)

Josip Bujani zasadio je sirak za izvoz prvi put ove godine PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Suša koja je posljednjih godina harala našim poljima mnoge je poljoprivrednike natjerala na alternativna rješenja. Naime, suša je prouzro ila smanjenje prinosa kako žitarica, tako i krumpira, še erne repe i ostalog bilja. Dio poljoprivrednika bio je prisiljen, zbog orijentacije svog gospodarstva, odnosno nemogu nosti promjene kulture, ali i osuvremenjivanja proizvodnje, krenuti s navodnjavanjem, manji je dio gledao u nebo i molio se boljim danima, a dio je krenuo s novim kulturama. Prvenstveno se to

odnosi na OPG-e koji se bave uzgojem stoke. Oni su, naime, polako svoja polja zasijali sirkom umjesto kukuruzom.

- Ja sam sirak zasadio ove godine po prvi put. - objasnio nam je Josip Bujani iz Štefanca, te dodao: - Ve prije sam uo za njega, no ove sam godine uspio dogovoriti posao sa susjednim Slovencima. I nisam jedini. Ima nekoliko ljudi tu u okolici koji su to isto u inili. Slovenci su nam dali sjeme, upute za primjenu agrotehni kih mjera i sada samo ekam da urod do u pobrati.

Kako kaže, sirak je zasijao na 13,5 ha, i to sija icom za še ernu repu. Me uredni

OGLAS

razmak je 40 cm, a izme u biljaka oko 9. Sirak se uzgaja gotovo isto kao i kukuruz.

- Sijao sam ga krajem svibnja, nakon kukuruza. Prihranio sam ga NPK gnojivom i s kanom. Evo vidite, biljke su lijepe i velike. ak sam ih i mjerio i dosižu preko 3,5 metara.

Za razliku od kukuruza, sirak nema klipove ve samo zelenu masu. Kolega iz Orehovice rekao mi je kako je dobio oko 80 t po hektaru, a ja o ekujem i nešto više jer je moj viši.

I do sto tona prinosa na hektar Sirak u idealnim uvjetima daje i do sto t/ha zelene mase, stoga se uzgaja za silažu umjesto kukuruza.

Zna ajna je ugljikohidratna krmna kultura koja se prinosom, kvalitetom i dugim vremenskim periodom korištenja tijekom godine isti e u ishrani preživa a. Prednost pred kukuruzom mu je i u tome što nema klip pa ga ne napadaju ni kukuruzni moljac ni zlatica, koji se velikom brzinom šire našim poljima.

Isto tako, bez ploda, u njega ne zaviruje ni divlja poput divljih svinja i srna. I, što je

još najvažnije, sirak nema tako velike potrebe za vodom i kvalitetnim tlom, a treba i samo tre inu gnojiva potrebnog za kukuruz. Iako se koristi kao kvalitetna sto na hrana, Bujani ev sirak ne e se iskoristiti za tov.

- Sa Slovencima sam dogovorio proizvodnju, ali ne za sto nu hranu, ve kao sirovinu, za bioplinska postrojenja, odnosno proizvodnju energije. Stoga moj sirak ni ne mora biti do kraja zreo. Naime, prije tri tjedna ve je pobrano pola, a sada ekam svaki dan da do u po ostalo. - rekao nam je završno.

Sirak ima veliku sposobnost regeneracije pa se stoga može, ako je zasijan kao glavni usjev, ak i kositi, jedanput ili dvaput tijekom sezone. No on daje i zavidne rezultate i kao postrni usjev nakon, primjerice, žetve je ma, pšenice, uljane repice i sli no.

I dok sirak kod nas tek stidljivo proviruje, u svijetu ga koristi više od 500 milijuna ljudi za prehranu ili kao sto nu hranu. Najve i svjetski proizvo a i jesu: Nigerija, ile, SAD, Meksiko, Indija i Argentina.

Agromeđimurje d.d. Čakovec otkupljuje kukuruz roda 2014. godine. Otkup će se odvija u sušari Agromeđimurja d.d. na adresi Kolodvorska 76, Donji Kraljevec.

Prijem robe vrši će se u vremenu od 7 - 18 sa . Cijena za standardnu kvalitetu iznosi 0,80 isplata na račun dokn/kg, a isp bavljača realizirat će se na dnevnoj dnev bazi. Dodatne informacije na broj inf telefona 655-176. te

Ruđera Boškovića 10 40 000 Čakovec T. 040/390-822 F. 040/390-824

Sirak kod nas, zasad, tek stidljivo proviruje u poljoprivrednoj proizvodnji

24. listopada 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI SAJAM I PLAC

Doma e kiselo zelje najavilo zimske dane

akove ka tržnica sve je bogatija robom iz toplijih krajeva. Stigao je šipak, kao i doma i limuni, a mogu se prona i i krupni kesteni poznati pod imenom maruni. Koliko su deblji od naših

šumskih, toliko im je deblja i cijena. Mandarine su bojom i okusom po ele li iti na agrum kakav dobro poznajemo, a ve se mogu kupiti i u ve em pakiranju. Protuteža istarskoj i dalmatinskoj robi

svakako je naše kiselo zelje, kisela repa te kisele glavice za pravu doma u sarmu. Naši vlasnici OPG-a nude posljednje izdanje doma eg karfiola, brokule i blitve. Zato je sve više jesenskih salata, od obi ne

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kiselo zelje 14 kn/kg - glavice zelja za sarmu 14 kn/kg - kisela repa 14 kn/kg - maruni 40 kn/kg - mandarine 15 kn / 3 kg - šipak 20 kn/kg - limun 20 kn/kg - grož e muškat 18 kn/kg - raj ica 15 kn/kg - kar ol 15 kn/kg - poriluk 5 kn/pušlek - blitva 5 kn/pušlek - paprika 8 kn/kg, na vre e 7 kn - crveni radi 15 kn/kg - sadnice ruža 25 kn - ma uhice 2 kn - mul ore 10 - 35 kn

endivije, one rudlave, pa do žutog i crvenog radi a.

Približavanjem Svih svetih padaju cijene multiflorama, margaretama i špinama u tegli, a mogu se kupiti i pušleki toga rezanog cvije a. Mnogi ovih dana vole prošetati placom, ako ništa drugo, onda barem da uživaju u raskoši boja i oblika ma uhica. (vv, oto: zv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Socijalizacija šteneta i uspostavljanje autoriteta Štenad u dobi od etiri tjedna po inje istraživati svijet oko sebe. Od tog vremena po inje iskazivati interes i za drugu, krutu hranu osim maj inog mlijeka. U toj dobi po inje biti svjesno i svoje okoline, prvenstveno svoje majke i bra e sa kojima se igra i gradi prve socijalne vještine. U igri štenad se zna i potu i ali to sve služi u svrhu uspostavljanja dominacije. Kuja kao njihova majka najdominantnija je životinja, smirena je, štenci je sišu, ona ih voli, miluje lizanjem ali u isto vrijeme me u njima uspostavlja red. Uz nju štenci se osje aju voljeni i sigurni. Štenci koji ju ne slušaju bivaju kažnjeni blagim pritiskom zubima na gornji dio vrata.

Upravo iz gore navedenih injenica štenad bi trebala ostati sa majkom dva mjeseca i tek nakon tog razdoblja do i u novi dom. Pas je životinja opora, u prošlosti nastala od vuka i kao takva doživljava ljude kao svoj o-

por (svoju obitelj). Me utim i kod opora kao i kod ljudi postoji hijerarhija, red. Odmah po dolasku novog šteneta u obitelj vlasnici moraju urediti svoj odnos sa psom. Pas nije igra ka. Socijalizacija psa je najvažniji korak u njegovu odgoju. Kao i kod odgoja djece i kod šteneta je potrebno uložiti truda u njegov odgoj i socijalizaciju. Vo a opora u ku i mora biti vlasnik psa kao i svi uku ani, a ne pas i treba znati tko je kome podre en. Uspostavljanje hijerarhije ne zna i kažnjavati psa ve uspostaviti dominaciju koja se sastoji se od svakodnevnih naizgled nebitnih situacija. Kod hranjenja vo a opora prvi jede. Najbolje bi bilo da psa hranite znatno prije ili poslije vaših vlastitih obroka, a nikako istovremeno ili ak prvo ponuditi psu hranu. Ako e obitelj jesti u isto vrijeme kad i pas pustite psa da sa eka da se najedete pa mu onda date hranu. Dodirivanje psa i upravljanje su snažni znaci dominacije. Svakodnevno

milujte svog psa, pregledavajte mu uši, otvarajte usta, pregledavajte tijelo. U po etku e se neka štenad i opirati ali e se vrlo brzo naviknuti na to. Ako dolazi do nekog neželjenog ponašanja, poput grickanja vaših prstiju, odmah prekinite takvo neprihvatljivo ponašanje sa kratkom i oštrom reakcijom „Ne“! i pokažite da ste nezainteresirani za njega. Isto na poželjno ponašanje odgovorite sa tapšanjem pohvalom. Reagirati treba odmah a ne nakon pet minuta jer time još više zbunjujemo pse. Ovisno o tome kako se u po etku postavite prema vašem psu, ormirat ete uzajamni odnos. Jednom kad je pas odrasle dobi a ako nismo stvorili autoritet puno je teže promijeniti odnos. Štenci uvijek pokušavaju nametnuti svoju volju, svoja pravila pa isprobavaju svoje vlasnike.

Ne žele jesti odre enu hranu, neumorno cvile sve dok ga ne uzmemo u krilo, ponekad ne dopuštaju da uzimamo neke predmete. Ako popuštamo u

svemu tome može se dogoditi da isti obrazac ponašanja ima i za neke druge prohtjeve. Ako mu se nešto ne svi a odmah reži ili cvili ili u gorem slu aju grize. Zna se desiti da pas od nekoliko kila divlja po stanu a uku ani bježe na stolice dok se ne smiri, ili do e u veterinarsku ambulantu u kojoj ga je nemogu e pregledati bez sedativa. Psi promatraju svijet na druga iji na in od ljudi. U pse em svijetu ne postoji sredina. Vlasnik je dominantan prema psu ili podložan. Kada pas živi sa ovjekom, vlasnik treba nadzirati pse e ponašanje i preuzeti obveze vo e opora. Psi nisu mala djeca i podjednaki ravnopravni lanovi ljudske obitelji iako se mnogi vlasnici zbog velike ljubavi ponašaju kao da jesu. Time nedvosmisleno narušavaju prirodu, zdravlje, karakter, ponašanje i stabilnost („psihu“) psa. Vlasnik psa moralno je odgovoran za njega i mora ga znati pravilno hraniti, njegovati ali i odgajati.

Tomislav Dolar dr.vet. med. mag. univ.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

24. listopada 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Konzerviranje 24. listopada – Dan korijena do 17 sa , od 18 sa za biljke cvijeta Iza 18 sa ribamo kupus i repu za zimu.

25. listopada – Dan cvijeta do 14 sa

Travnjak naš svagdašnji (IV) Listopad je stvarno, ili bi bar trebao biti, jesenski mjesec. Kako smo se dogovorili da vremenu ne emo prigovarati, sad emo još jednostavno uživati u izlascima i zalascima sunca, grabljat emo i kompostirati liš e, nadati se snijegu izme u Boži a i Nove godine.

U vrtu smo travnjak posijali i sad imamo najljepši posao na svijetu – ekanje. ekamo da trava nikne. Kako je toplo od prirode, a vlažno od našeg zalijevanja, to ekanje ne bi smjelo dugo potrajati..., 5 - 6 dana. I ve imamo mladi travnjak. Oko zalijevanja smo se dogovorili: zemlja se ne smije prosušiti, najbolje je zalijevati u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima, kada sunce više nije toliko jako. Mladu travu zalijevajte raspršiva em koji je postavljen u najfiniji položaj, tako da ispušta samo vodenu maglicu. Mlada trava zahtijeva svaki dan oko 4 l vode na kvadratni metar, a kad naraste i dobro razvije korijenje ta e se koli ina smanjiti.

A vjerojatno e i priroda pomagati kišom.

Jesen ipak i svakako stiže, zato je ovo vrijeme dobro za popravak i dosijavanje starog travnjaka. Posao za znalce?

Možda i nije tako komplicirano. Najprije (dan prvi) travnjak dobro natopite vodom, pustite

da se voda ocijedi, bacite nešto umjetnog gnojiva (40 g/m2 15.15.15) po upajte korove koji vam idu na živce (dan drugi), pograbljajte elava mjesta na travnjaku, bacite sjeme, pospite ta mjesta s nešto (4 l/m2) nekog supstrata iz vre e, opet pograbljajte cijeli travnjak, malo povaljajte laganim valjkom. Zalijte i opet zalijte ako vam priroda ne pomogne, i ekajte. Mnogo vas volim tako spretne.

Kad sve tako dobro radimo, trava ni e, raste i skoro je treba kositi.

Izgled i kvaliteta travnjaka izravno ovisi i o redovitoj i pravodobnoj košnji. Naj eš e se travnjak kosi kada trava dosegne visinu od oko 10 cm. Iznimka od toga je mlada trava koju kosite prvi put. Nju treba pokositi kada naraste otprilike 5 - 7 cm. Tada je preporu ljivo koristiti strižnu ili ru nu kosu, jer rotacijska može po upati mlade busene trave zbog slabijeg korijena. Ovo vjerojatno ne moram posebno naglašavati, ili moram?

Nož kosilice neka je kao britva oštar. Obavezno pokosite travu prije nego što padne snijeg, jer e zimi pod snježnim pokriva em trava po eti truliti. Kako pri a o snijegu izgleda daleko iz ove perspektive!

Nek Vam je travnjak zeleniji od susjedovog, pozdravi iz IVE!

Do 14 sati povoljno za ribanje kupusa i repe.

Najbolje vrijeme za sadnju lukovi astog cvije a.

Iza 14 sati nepovoljno vrijeme zbog pomr ine planeta Saturna.

26. listopada – Dan lista Radimo s biljkama lista, okopavamo raš ku i druge zeljaste biljke za korištenje jekom zime, kao, naprimjer, grunkohl zeleni i ljubi as .

27. listopada – Dan lista Nastavljamo rad oko biljaka lista. Završava vrijeme za presadnju po kalendaru, ali je povoljno vrijeme za ubiranje plodova iz vrta za konzerviranje i povoljno uvanje te dobro skladištenje.

28. listopada – Dan ploda Od 28. do 30. listopada, u vrijeme ploda, povoljno za sjetvu kasnih usjeva žitarica.

29. listopada – Dan ploda Ubiremo preostale paprike za konzerviranje jer je povoljno vrijeme konzerviranja.

30. listopada – Dan ploda do 12 sa . Od 13 sa biljka korijena Još je povoljno vrijeme za sadnju luka, ešnjaka, ako to niste mogli u ini dosad.

Ova jesen obiluje lijepim i sun anim danima te je važno da preostale plodove uberete i spremite za zimu. Ako ste radili sjetvu, presadnju po Mjese evom sjetvenom kalendaru, po uputama Marije Thun, vaši su prera eni plodovi izvrsne kvalitete. Ti su plodovi ukusni, a prepoznati su po puno i energija potrebnih za naš svakodnevni rad. Konzumiranjem takvih plodova koje ste proizveli sami s puno ljubavi za biljke i preradili po uputama bit e najbolja hrana za vas i va-

ma drage osobe, a pogotovo za vašu djecu kojoj je ova hrana prijeko potrebna u današnje vrijeme. Sada je vrijeme da planirate što ete sijati u sljede oj godini jer planovi su potrebni i najbolje je to planirati šest mjeseci unaprijed. Ponekad je teško nabaviti sjeme, planirati plodored i proizvodnju za tržište ili samo za vašu obitelj.

Tijekom ovih mjeseci, kada se radovi u vrtu i vo njaku malo primire, imat emo predavanja, radionice pa ako vas to zanima svakako nam se javite.

VRTLARICA

Divovska cikla pobudila je posebnu pažnju unuka

DIV ME U CIKLAMA u pleškove kom vrtu

Ljiljani Vidovi vrt podario ciklu od preko osam kg!

U vrtu Ljiljane Vidovi iz Pleškovca, kao što su nam prenijeli njezini najbliži, ove jeseni narasla je i jedna sasvim neobi na cikla. Radi se, naime, o primjerku koji svojom masom i veli inom iska e iz reda uobi ajenog poimanja ove vrste povr a.

lanovima ku anstva Vidovi ona e podariti nekoliko flašica supercikle.

Izrasla cikla svojom veli inom uglavnom odudara od bilo kakve o ekivane veli ine ovoga doma eg povr a. Gigantska cikla odmah je i izvagana, pri emu je vaga poka-

zala masu od nevjerojatnih 8,3 kilograma, a sam primjerak plijeni pažnju i svojom impresivnom veli inom. Da je lanovima ku anstva Vidovi dobiti samo nekoliko ovakvih primjeraka svake godine, njihova bi zimnica bila odmah dupkom popunjena.

Divovska je cikla pobudila i pozornost unuka Mihaela i Matije iz Dunjkovca, koji su svojim brzim pristankom za otografiranje s povrtnim kapitalcom nama ostalima ujedno dali neku skalu za shva anje veli ine ovoga neobi nog primjerka povr a. (n )

24. listopada 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U paleti proizvoda, osim bu inog, toplo i hladno prešanog, imaju i laneno ulje

Postupak toplog prešanja Koštice se melju. Dobivena masa mijesi se mikserom, uz dodatak soli i vode, oko 10 minuta, dok ne po ne ispuštati ulje. Onda ide na pe enje na temperaturu od 120 stupnjeva Celzijevih oko 45 minuta. Pe ena smjesa preša se pod pritiskom od 300 bara do 10 minuta.

ULJARA ŠENKOVEC

Pravo me imursko koš i no bu ino ulje je stopostotno, bez dodataka.

Dio koštica dobivaju iz vlastite proizvodnje. Kažu, iako ova sezona nije bila za pam enje, budu i da je stalno padala kiša, ipak su uspjeli sa uvati kvalitetu i ostvariti izniman rezultat.

- Sadili smo starinsko, austrijsko sjeme sorte GLEISDORFER koje daje ulje vrhunske kvalitete, na uštrb kvantiteti. Novi hibridi daju puno više ulja, no to nije ono pravo. Ne daju takav intenzitet boje i mirisa. - objasnio je Darko Tkalec, te dodao kako to starinsko sjeme ima još jednu prednost - može se saditi iz godine u godinu, a da ništa ne izgubi na kvaliteti. S druge strane, hibridi svoj maksimum daju u godini sadnje i nakon toga više ne služe svrsi. Osim na svojim poljima, za njih tikve sade i mnogi kooperanti, kao obiteljsko gospodarstvo Kolari iz Savske Vesi na 10 hektara i poljoprivredno gospodarstvo Zakoji iz Svetog Martina na 5 hektara, ali i mnogi drugi, manji kooperanti.

Mlada poduzetnica Lucija Križari ponosna je na kvalitetu ulja koje proizvode jer je, kako kaže, pravo me imursko ulje Piše: Snježana Zorkovi Foto: Zlatko Vrzan

P

roizvoditi pravo me imursko koši no bu ino ulje imperativ je za Luciju Križari , mladu poduzetnicu, prvostupnicu ekonomije turisti kog menadžmenta. Od oca, Darka Tkalca, sa svojim suprugom Nikolom preuzela je proizvodnju ulja od mnogima poznate Uljare Tkalec iz Šenkovca i krenula u poduzetni ke vode pod novim imenom - Uljara Šenkovec.

Na pitanje kakvo je to pravo me imursko ulje spremno su nam odgovorili: - Pravo me imursko koš i no bu ino ulje mora biti izra eno od koštica tikvi (bu a) koje rastu na me imurskim poljima i onda se prerade u me imurskim uljarama.

Za to se i zalažu u Odboru za zaštitu me imurskih proizvoda, me u kojima je i ulje od bu e.

Takva poslovna politika rezultirala je osvajanjem prestižnih medalja za bu ina ulja.,kako ona toplo, tako i ona hladno prešana. U uljari rade više vrsta ulja: hladno prešano od koštica bundeve i konopljino, te toplo koje

Tajna hladno prešanih ulja - Tajna dobrog i kvalitetnog hladno prešanog bu inog ulja je prerada na temperaturi nižoj od 40 stupnjeva, iste koštice s vlagom nižom od 8 % te obveznim odležavanjem od minimalno tri tjedna. Sve to podrazumijeva da se radi o kvalitetnoj staroj sorti koštica. - pri a nam Lucija, od nedavno novog prezimena Križari , koja se brine za preradu hladnog ulja koje se ina e od toplog, osim po na inu prerade, razlikuje i po boji i mirisu. Sve ulje je provjereno, na uzorcima su najprije izvedene kemijske analize kojima su odre eni udjel slobodnih masnih kiselina i peroksidni broj, a poslije toga i senzorske analize.

Postupak hladnog prešanja U lijevak se ubace koš ce i stroj iz njih is skuje ulje. I to je to! Bez mljevenja, miješanja s vodom, pe enja i ostaloga što se radi kod klasi noga toplog prešanja. Za jednu litru hladnog treba sat vremena, a toplog u sat vremena napravimo 10 litara. Tako er, za litru hladnog treba tri puta više koš ca kve golice. Zbog toga je i skuplje, pa 2,5 decilitara stoji 75 kuna, objašnjava obitelj Tkalec.

- Hladno prešano ulje gotovo da ni nema miris, za razliku od toplo prešanog, koje ima intenzivan miris pe enih koštica. Isto tako, dok je toplo prešano crne boje, hladno prešano je svjetlozeleno. Razlika je i u razmjeru dobivanja. Za litru toplog ulja ide oko 2,5 kg koštica, a hladnog

ak 7 do 8 kilograma koštica. I na kraju, razlika je i u namjeni.

Toplo se uglavnom koristi za salate, kuhanje i pe enje, dok se hladno više koristi kao pomo pri zdravstvenim problemima, prvenstveno problemima s prostatom i želucom. Jedino je šteta što ljudi još uvijek nisu prepoznali kvalitetu i zna aj toga hladnog ulja, pa se stoga i manje proizvodi, iako je na in dobivanja jednostavniji i brži od klasi noga crnog ulja. Danas se hladno prešano bu ino ulje upotrjebljava kao delikatesno ulje uz npr. sireve, ili za zdravstvene svrhe jer je zdravo za prostatu i mokra ne kanale. Sve je traženije i hladno prešano ulje od konoplje, koje se može piti jedna mala žli ica na dan, i takvo je ljekovito za krvne žile i srce, te lice i kožu. Konoplja koju prešaju u uljari porijeklom je iz Gole kod Koprivnice.

Kao uslužna uljara mogu preraditi oko 400 kilograma koštica za toplo prešano ili oko 100 kilograma za hladno prešano ulje. Ukoliko želite da

vam oni obave uslugu prešanja, najbolje se najaviti na telefon 040/343-191 svakodnevno od 7 do 15 sati ili subotom po dogovoru. Jer upotreba bu inog ulja sve se više širi i u Slavoniji, naro ito od Virovitice prema Osijeku, Požegi, Bjelovaru, pri a Darko Tkalec. - Otkad su otvorene granice, donose nam svoje koštice na prešanje ak i Ma ari i Slovenci, jer su zadovoljni što kod nas mogu vidjeti cijeli postupak nastajanja ulja i jednostavno kupiti ulje ‘ispod preše’. Slavonci siju tikve i dolaze k nama prera ivati koštice, a uskoro planiraju otvoriti i prvu uljaru. Sli no je i s Istranima. A iz usluge prešali smo i neka druga ulja, kao npr. ono od lješnjaka, oraha, lana, podlanka (kamile – odli no za ublažavanje reumatskog artritisa), koštica grož a.

Da se dobar glas daleko uje, svjedo i i prva narudžba iz Poljske za hladno prešano bu ino i konopljino ulje, te toplo bu ino.

Poljaci su ih sami našli, poslali upit, tražili uzorke i sad ve platili isporuku. A kako je Poljska ogromno tržište, sve je mogu e.

Danas uljara nema problem s plasmanom jer imaju tržište koje za njih prodaje ulje. Kažu, najja i su Zagreb i more za hladno prešana ulja, a naše podru je za topla bu ina ulja.

No veliki su i planovi za budu nost. Ve sljede e godine kupovina nove preše te izgradnja kušaonice. Kako se, naime, nalaze na po etku vinske ceste, sve se ve i broj turista zaustavlja i želi vidjeti kako se proizvodi bu ino ulje, te ga kušati i kupiti za svoje potrebe. Šteta bi bilo ne iskoristiti tu prednost, kad ve imaju parkiralište dovoljno veliko da može stati autobus.

Uhodani tim koji radi u uljari: Hrvoje Hali , Nikola i Lucija Križari

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Što se u Središ u radilo nekad...

24. listopada 2014.

KUD “Dr. Vinko Žganec” iz susjedne Op ine Vratišinec s ponosom uva baštinu ro enog Vratišin ara, etnomuzikologa i akademika Žganca

PO PRVI PUT HTV-ova popularna glazbena emisija “Lijepom Našom” gostovala u Murskom Središ u

Na tri sata gra ani dobil najviše žude: veselje i Mnoge pjesme dijelom je otpjevala publika, a izvo a ima nije trebalo drugo nego samo držati mikrofon prema publici

Razdragana publika u Murskom Središ u

G

lazbeno-scenski spektakl “Lijepom Našom” po prvi put održan je u Murskom Središ u i po reakcijama publike ispunio je njihova o ekivanja. U tri sata, koliko je trajalo javno snimanje emisije, Branko Uvodi kao voditelj i pomno izbrani izvo a i za ovu vrstu priredbe publiku su držali razdraganom, veselom i raspjevanom. Bila su to tri sata lišena briga svakodnevnice, kao melem na ranu publici željnoj razbibrige. Mnoge pjesme dijelom je otpjevala publika, a izvo a ima nije trebalo drugo nego samo držati mikrofon prema publici. arobna formula ove emisije je u tome što daje mogu nost

Glazbeno-scenski spektakl po eo je sa središ anskom himnom koju je otpjevao zbor KUD-a “Mura”

lokalnim KUD-ovima i pjeva ima da uz bok nacionalnih estradnih zvijezda s provjerenom estradnom reputacijom nastupaju u emisiji koja se prikazuje na nacionalnoj razini.

Mnogima je to na neki na in kruna djelovanja, prilika da ono što godinama u svom amaterizmu stvaraju i emu se vesele napokon prikažu milijunskoj televizijskoj publici.

Ho e li neka Me imurka kona no oženiti župana?

Manjim sredinama u koje dolazi glazbeno-scenski spektakl “Lijepom Našom” to je prilika za promociju vlastitog kraja. Gradona elnik Mur-

Gradona elnik Srpak istaknuo je da je grad obilježila rudarska povijest, zbog ega u njemu djeluje Rudarski zbor

skog Središ a i župan Matija Posavec to su rje ito i vješto iskoristili za promociju Grada Mursko Središ e, kao i cijelog Me imurja. Publika je uživala

u glazbi i šaljivim dosjetkama voditelja, koji je Me imurke pozvao da “ožene” našeg župana Posavca ili e mu on morati prona i ženu s juga.

Spektakl je po eo sa središ anskom himnom koju je otpjevao zbor KUD-a “Mura”, pa su uslijedili tamburaši i folkloraši, zbor Fti ice itd. Gradona elnik Murskog Središ a nije bio “škrt” pa je u program uklju io i susjedne kulturne amatere: KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca, zatim KUD Podturen, kao i vokalnu sku-

Žiga je bio še er na kraju

pinu Sveti Marko iz Selnice. Od naših me imurskih pjeva a nastupili su Gordana Lah i Željko Grahovec, Blanka Tkal i i Ivica Jurgec.

24. listopada 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRŽAVNA SMOTRA Dje jeg stvaralaštva Hrvatske

akove ke mažoretkinje i “Teuta” u Vinkovcima

Vesele Štajerke iz Slovenije s pravom nose naziv “vesele”

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

FOTO: ZLATKO VRZAN

i ono za im opuštanje

Nominalni lanovi Društva “Naša djeca” akovec, Studio suvremenog plesa “Teuta” i akove ke mažoretkinje sudjelovali su na Državnoj smotri dje jeg stvaralaštva Hrvatske u Vinkovcima pod nazivom “Radost, igra i stvaralaštvo”.

Mažoretkinje su se predstavile s tradicionalnim mažoret plesom u vrlo atraktivnoj koreografiji Smiljane Nedeljko, a plesa ice “Teute” u kategoriji suvremenog plesa arobnom to kom “Gnijezda olovnog neba” u koreografiji Nikoline Mekovec.

Stru na komisija u sastavu Desanka Virant, Nikolina Star evi Vorgi , Ksenija Rožman i Adam Koruga dala je vrlo visoko stru no mišljenje o nastupu plesa ica akove kih mažoretkinja i “Teute”. Podrška plesa icama bile su lanice Društva “Naša djeca” akovec s predsjednicom Gordanom Šolti Siladi. U Vinkovcima je i službeno predan “ko er pun prijateljstva” za dje aka Bornu . iz poplavljene

Gunje, a u okviru akcije Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske. “Ko er pun prija-

teljstva” opremili su Crveni križ akovec, Katex, Tristar i Astrea.

KUD Podturen pratili su bandisti

Međimurskom veleučilištu u Čakovcu više od 5 milijuna kuna za znanost!

Kako i prili i, KUD “Mura” otvorio je emisiju

Kako su izgledali rudari i njihova južina, autenti no je do arao Damir Jurini

Stigli i gosti iz Slovenije Zbog pograni nog podru ja sa Slovenijom, s kojim Mursko

Središ e dobro sura uje, na gostovanje u Mursko Središ e došlo je i Hrvatsko kulturnoumjetni ko društvo “Pomurje” iz Lendave, skupina Vesele Štajerke

i skupina Etnotrip. Od estradnjaka i prate ih skupina nastupili su: Lyra, Renata Kos, Milenij, Vlado Kalember, Ivica Pepelko & Gabrijela Hrženjak, Jasmin Stavros, U iteljice, Sandi Cenov, Miroslav Škoro, Vladimir Ko iš Zec. Kao še er na kraju nastupio je Mirko Švenda Žiga, koji je atmos eru podigao do usijanja, tako da je Branko Uvodi , voditelj i “otac” ove emisije, morao publiku na kraju u šali zapitati “Zar vi nemate ku e - odite ku i...”

O ekivano, sportska dvorana uz Osnovnu školu Mursko Središ e bila je dupkom puna.

Lijepom Našom emitirat e se u dva dijela, u redovnom terminu HTV-a, vrlo vjerojatno subotama, 8. i 15. studenoga.

Međimursko veleučilište u Čakovcu je u partnerstvu s tvrtkom Infigo IS d.o.o. iz Samobora, dana 17. listopada 2014. godine potpisalo Ugovor o financiranju znanstvenog projekta pod nazivom „Nosivi sustav proširene stvarnos u vanjskom prostoru za obogaćivanje turističkih sadržaja“. Projekt je financiran u sklopu poziva „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“ od strane Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta, a unutar Opera vnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013.

Ukupna financijska vrijednost projekta iznosi 6.732.613,82 kn, od čega sufinanciranje Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta iznosi 5.513.600,46 kn.

Cilj projekta je izgraditi eksperimentalni nosivi sustav proširene stvarnos u vanjskom otvorenom prostoru, primjenjiv u više različi h industrijskih grana (sigurnost imovine i osoba,

transport, industrija zabave, turizam…). U sklopu projekta otvorit će se 6 novih radnih mjesta za stručnjake iz područja računalstva i programiranja, a koji će steći neprocjenjiva iskustva za svoj daljnji profesionalni razvoj.

Rezultat projekta ostvarit će se jekom razdoblja provođenja projekta od 15 mjeseci, a to će bi sustav koji se sastoji od nadograđene kacige za virtualnu stvarnost i popratne opreme za precizno pozicioniranje osobe u prostoru i određivanje njenog smjera gledanja (u 3 translacijska i 3 rotacijska stupnja slobode). Nadograđena kaciga za virtualnu stvarnost u kombinaciji s popratnom opremom za precizno pozicioniranje omogućit će da se osobi (koja je nosi) njena vidljiva stvarnost proširi računalno generiranim 3D objek ma smještenim u njenu okolinu.

Projekt se nadovezuje na nekoliko aktualnih znanstveno-istraživačkih područja (fuzija senzora u

primjeni u sustavima virtualne/ proširene stvarnos , precizno pozicioniranje u vanjskom prostoru uz pomoć zemaljske infrastrukture), kao i na nekoliko proizvoda u razvojno-istraživačkoj fazi čija se komercijalizacija očekuje kroz 1-3 godine. U projektu će sudjelova i renomirani stručnjaci iz Velike Britanije i Australije koji već dugi niz godina ostvaruju značajne rezultate iz domene projekta.

U sklopu ovog projekta rezultati istraživanja omogućit će članovima istraživačkog tima (a i ostalim članovima projektnog tima, kao i ostalim članovima znanstvene zajednice u Hrvatskoj i izvana) da objave više međunarodno relevantnih znanstvenih radova iz različi h područja.

Ovaj projekt, ostali projekti u provedbi i mnogi drugi prijavljeni projekti Veleučilišta dokaz su njegovog napretka i razvoja u respektabilnu visokoobrazovnu ustanovu u regiji.

20

Mozaik

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

JER…

DU AN METSS-a 236 Šenkovec

Emil (29) i Nevenka (28) Zvošec iz Donj eg Vidovca dobili su Erika, ro enog 13. listopada. Imaju i Grab rijela (4) i Leonu (3).

Drago Trstenjak obožava itati sport i sve drugo osim politike Ovaj tjedan naše lijepe i prakti nice vre ice za kupnju poklanjali smo u Šenkovcu.

Na blagajni smo u kupovini

zatekli našeg itatelja Dragu Trstenjaka iz Šenkovca, koji nam je rekao da najradije ita sport, i to detaljno, pa tek

onda sve ostalo, zapravo sve osim politike, jer ga politika ne zanima. Na blagajni je radila Željka Šajnovi , prodava-

ica iz Ma kovca. Njoj pak su najvažniji najprije naslovi koje odmah pregleda, a kasnije kako stigne sve po redu. (sz, zv)

ETRDESET GODINA DJE JEG ODJELA Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec ga dobili su Martu, Josip (31) i Jasmina (31) Križanec iz Prelo u (2).

Lovr i u Imaj ada. listop 13. ro enu

Dnevni boravak u kojem se oduvijek igralo, u ilo i istraživalo!

PIŠE: ROBERTA RADOVI

IZLET u seosku idilu

Mali akov ani iz Vrti a “Vjeverica” na izletu u Hodošanu Jahanje konja, igra, veselje i ugodno druženje obilježili su izlet skupine Del ini i iz Dje jeg vrti a “Vjeverica” akovec u utorak, 14. listopada. Mališani su sa svojim roditeljima i odgajateljicama Nevenkom Holeti i Dijanom Majerski posjetili imanje Novi svijet Miljenka Tišljari a u Hodošanu te se okušali u jahanju prekrasne i umiljate Ri e.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Vidjeli su i krave, koze, magaricu Radmilu te vrlo zanimljivu vijetnamsku svinju. Cilj je bio me usobno upoznavanje roditelja, kao i druženje djece izvan vrti a, ali i upoznavanje životinja i boravak u prirodi, kako bi iskoristili toplu i sun anu jesen. Ovaj ugodni, zanimljivi i pou ni izlet organizirala je Anita Gradinš ak, kojoj se ovim putem najljepše zahvaljuje. (Ina Žerjav Kontrec)

Otvorenjem izložbe “40 godina Dje jeg odjela” protekli je tjedan zapo elo obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige. Prvog lipnja 1974. godine dogodio se veliki iskorak u knjižni arstvu našeg kraja jer je akovec bio jedna od rijetkih knjižnica u Hrvatskoj koje su dobile zaseban odjeljak. Dr. Mira Kermek Sredanovi pokrenula je inicijativu za osnivanjem Dje jeg odjela, koji je donio novu vrijednost ovoj kulturnoj instituciji našeg grada. Aktualna ravnateljica Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec Ljiljana Križan o toj je zna ajnoj prekretnici kazala: - Dobili smo me u prvima u Hrvatskoj odvojen dje ji odjeljak koji zajedno s današnjom igraonicom, koja je oformljena preseljenjem Knjižnice iz sadašnje zgrade Doma sindikata u postoje e prostore, u velikom dijelu doprinosi kvalitetnom školovanju i cjelokupnom životu djece.

U ovim dje jim odjelima djeca mogu iskazati svoju kreativnost, usavršavati se i družiti i oni su na neki na in postali dnevni boravci. Nemamo to an podatak koliko je djece kroz Dje ji odjel unutar svih tih etrdeset godina prošlo. Pregledavaju i materijale za izložbu vidjeli smo da je bio to velik broj. U ovom trenutku na Dje jem odjelu imamo u prosjeku godišnje oko 1.200 do 1.500 lanova. Unazad nekoliko godina posebno je velik interes za besplatne ljetne radionice, tako da ne možemo primiti toliko djece koliko ih želi sudjelovati u tim programima.

Na Dje jem odjelu unazad nekoliko godina posebno je velik interes za besplatne ljetne radionice, tako da svi željno iš ekuju nove prostore

Teta Bašek, kako je odmilja zovu korisnici Dje jeg odjela, brojne je generacije u enika uvela u svijet itanja

njadi-Bašek, koju odmilja zovu - teta Bašek. Ona isti e ljepotu rada s djecom: - Lijepo je družiti se i raditi s djecom, mnogo s njima komuniciramo i razgovaramo, a posebice o tome što bi mogli posuditi za itanje. Nisu se puno vremena promijenila što se ti e malenih, oni uvijek vole itati

Dr. Mira Kermek Sredanovi pokrenula je inicijativu za osnivanjem Dje jeg odjela

Novi prostori Knjižnice sljede e godine?

Izložbu koja donosi kolaž novinskih isje aka o razvoju Dje jeg odjela prati i katalog koji je oblikovan kao mala povijesna šetnja zbivanja kroz tih etrdeset godina.

Završava vizijom i željom da Knjižnica kao ustanova koja nekoj sredini pruža odre enu kvalitetu života i ogledalo je društva zaslužuje dobiti i adekvatan prostor za djelovanje. Romano Bogdan, zamjenik gradona elnika, otvorio je

Maleni ita i inspiraciju pronalaze u ljubavi Ve sedamnaest godina u knjižnici radi i Blaženka Hu-

izložbu isti u i zna aj Dje jeg odjela za urbani identitet akovca: - Ovo je ustanova koja je važni kota i u kulturnom mehanizmu grada te je od op eg interesa njen razvoj i proširenje. Upravo zato u obližnjem bivšem asni kom domu ure ujemo prostor u koji bi se trebali preseliti i Dje ji odjel i Igraonica, a u tome o ekujemo i pomo Županije. Vjerujem da emo ve sljede u obljetnicu proslaviti u novim, proširenim prostorima.

Ravnateljica Ljiljana Križan imala je ast prerezati slavljeni ku tortu

ono što mama i tata odaberu i predlože. Imaju i svoje stavove i izbore, pa su roditelji tolerantni i to poštuju. Stariji školarci itaju ozbiljnije knjige, a i lektira se danas promijenila. Malenima su zanimljive i vje ne teme o ljubavi, komunikaciji i problemima koji mu e djecu osnovnoškolske dobi.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

ŽIGA OBJAVIO NOVI NOSAČ ZVUKA OBITELJSKI ALBUM! Novi projekt koji potpisuje me imurski sin, Mirko Švenda Žiga, zove se “Obiteljski album”. Donosi dvanaest pjesama koje su posve ene obitelji. Žiga se prvi put nakon dvadesetogodišnje promocije me imurske pjesme okušao u štokavskom glazbenom izri aju, a dvije pjesme izvodi na dalma nskom narje ju. Za prvi singl s albuma, pjesmu “Mama”, odra en je i videospot, ija se premijera uskoro o ekuje na televizijskim ekranima diljem Hrvatske. Iz razgovora saznajte i zašto Žiga u posljednjih godinu i pol dana ne nastupa u Me imurju. (rr,zv)

USKORO 12. MEF Festival glazbe i vina u Sv. Martinu na Muri KRISTINA PONGRAC Svojim radovima želim utjecati na pozitivu čovjeka NOVIGRAD Zbor “Josip Štolcer Slavenski” okitio se broncom!

MAMIČINA ŠKRINJA Kako je izgledao život na selu prije veš-mašina

2

media

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

USKORO 12. Međimurski festival zabavne glazbe

24. listopada

Festival glazbe i vina u Svetom Martinu na Muri

ÄŒAKOVEC Muzej Me imurja IzloĹžbeni salon 18.00 otvorenje izloĹžbe Suveniri Muzeja Me imurja iz radionice Jelene Valkaj Podroom Drink And Music Club 21.00 FANTOM SLOBODE Azra Tribute - Ex Yu Rock Night Prostor CeZam 22.00 koncert: PRSO! (SRB), SENTENCE (ZG), SHIN (ZG), LEFT TO STARVE (KA)

VARAŽDIN Dvorana Graberje 9.00 - 18.00 Sajam p elarstva, p elarske industrije i p elarskog turizma

Subota, 25. listopada ÄŒAKOVEC Cafe-bar Paladin 21.00 grupa JOY Arcus cafe 21.00 Hot Stu band live Prostor CeZam 22.00 koncert ROSA PARKS (HUN), HIDDEN BY THE GRAPES (AUT) + MOSKAU (KC) Podroom Drink And Music Club 21.00 DJ NEW Saturday rezident Nixou

VARAŽDIN Dvorana Graberje 9.00 - 18.00 Sajam p elarstva, p elarske industrije i p elarskog turizma

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

U

spjeĹĄno spojiti dvije odlike me imurskog kraja, vino i glazbu, bila je osnovna ideja vodilja organizatora i doma ina ovogodiĹĄnjega Me imurskog festivala zabavne glazbe. U sklopu Dana Martinja u etvrtak, 13. studenoga u sportskoj dvorani u Svetom Martinu na Muri zakotrljat e se dosad jedno od najzanimljivijih izdanja MEF-a. U svetomartinsko ozra je sti i e puno poznatih imena hrvatske glazbene estrade.

Dubravko Novak - Dudo, selektor Festivala, pohvaljuje kvalitetu pjesama koje su konkurirale za festivalsku ve er: - Na natje aj za ovogodiĹĄnji MEF pristiglo je puno skladbi. Odabrali smo dvadeset najboljih i joĹĄ dvije rezervne za slu aj da nam netko u posljednji tren odustane.

Rezerve su BlaĹž Andra i i Jelena Milak. Na Festival stiĹžu etablirani umjetnici, a petero predstavnika je iz Me imurja, od kojih e dio pjevati na kajkavĹĄtini. Apeliram na doma e autore da se ne srame doma eg izri aja te da ubudu e u ve em obimu na natje aj ĹĄalju pjesme na kajkavskom. TeĹĄko je nekog izvo a a posebice izdvojiti.

StiĹže nam pobjednik prve pjesme Eurovizije za djecu Dino Jelusi , zagreba ka rock grupa Radio Luksemburg, a

SAJAM ZA PRSTE polizati u dvorani Graberje u VaraĹždinu

Ako vas zanima med i sve o proizvodnji meda

“

Ovogodiťnji MEF bit će ugodan uhu i oku!

ProĹĄlogodiĹĄnja pobjednica, Maribor anka Anita Kralja, MEF-u je dala europski ĹĄtih

svih dvadeset prezentiranih skladbi.

Na elnik Op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec i organizacijski odbor festivala u sastavu Rajko DoboĹĄi , Dubravko Novak - Dudo i Robert Guterman suglasni su oko namjere brendiranja MEF-a kao zna ajnoga turi-

sti kog proizvoda Me imurja koji e s novom lokacijom odrĹžavanja Festivala dobiti na svjeĹžini i atraktivnosti te time u naĹĄ kraj privu i nove brojne goste i turiste. ProĹĄle godine Grand Prix festivala osvojila je Anita Kralja iz Maribora. Tko e ĹĄarmirati Ĺžiri ove godine, saznat e se uskoro.

Arena VaraĹždin 20.00 koncert Tri kralja zabave: Stavros, Ze i i Grdovi

Nedjelja, 26. listopada ÄŒAKOVEC Centar za kulturu prostori Ĺ AF-a, sluĹžbeni ulaz Centra, 2. kat 14.00 - 16.00 SVJETSKI DAN ANIMACIJE Do i, vidi, oĹživi svoj lik - radionica animiranog lma za osnovnoĹĄkolce

IVANOVEC 10. Ĺžupanijska smotra izvornog pjevanja starih me imurskih, narodnih i sakralnih popijevki “Pesmarica naĹĄih mamicaâ€?

KRIŽOVEC Druťtveni dom 15.00 Zahvala za plodove jeseni

IZLOĹ˝BENI SALON Muzeja MeÄ‘imurja ÄŒakovec

Jelena Valkaj oblikovala replike predmeta iz muzejskog postava Muzej Me imurja predstavlja publici novu ponudu originalnih muzejskih suvenira koji su replike predmeta iz stalnoga muzejskog postava ili fundusa. Predmeti su izabrani iz kulturno-povijesnih, arheoloĹĄkih, etnografskih i povijesnih zbirki, a nastali su tijekom protekle godine u radionici naĹĄe poznate kerami arke Jelene Valkaj.

Jelena Valkaj (1943., Železna Gora) zavrťila je studij likovne umjetnosti na Pedagoťkoj akademiji u akovcu i radila kao likovna pedagoginja.

Usporedo se aktivno bavila keramikom. Tijekom rada

u ptujskoj tvrtki Opekarna (od 1987. do 1996.) posvetila se studioznom prou avanju tehnoloĹĄkih i oblikovnih aspekata u radu s keramikom.

Njen opus obuhva a razli ite

DoÄ‘ite na slastice kriĹžovskih Ĺžena Udruga Ĺžena KriĹžovec 26. listopada, s po etkom u 15 sa , u DruĹĄtvenom domu KriĹžovec organizira tradicionalni doga aj pod nazivom “Zahvala za plodove jeseniâ€?.

Do ite, kuĹĄajte slas ce koju su pripremile vrijedne ruke Udruge Ĺžena te uĹživajte u programu u enika Osnovne ĹĄkole Peklenica i DruĹĄtva Ĺžena Sivica. (BMO)

prvi put u Me imurju gostuje i pobjednica ĹĄoua Hrvatska traĹži zvijezdu Kim Verson, koja e u duetu s Igor GerĹžinom izvesti pjesmu ‘Sve ĹĄto sada trebam’. StiĹže i Tereza Kesovija, diva naĹĄe estrade.

Izvest e pjesmu ‘Mati’ na kajkavĹĄtini. Dakle, dolazi jako ĹĄarolik spektar izvo a a.

Za in i atrakcija svetomartinske pozornice zasigurno e biti i nastup Nives Celzijus koja e se predstaviti pjesmom “Inferno�. Osim nje, MEF je okupio i sljede a glazbena imena: Alka Vuica,

Kim Verson & Igor GerĹžina, Emina Arapovi , Max Hozi , Trio “GuĹĄtâ€?, Irma Dragi evi , Igor BreĹĄan, Mladen Burna , Grupa Banana, Radio Luksemburg, Paula Jusi & Diego Zulijanik, Dino Jelusi , Juraj Galina, Damir LipovĹĄek-Keks, Mathea Tea, Ĺ˝eljko Grahovec & Gordana Lach Goga, Vladimir KoĹĄir Tonka i Grupa Vulkan. Pjesme se izvode uĹživo, a izvo a e prati festivalski orkestar koji ine me imurski glazbenici.

Vodi ga Damir Rodiger. MEF e pratiti i nosa zvuka sa

U KRIŽOVCU zahvala za plodove jeseni

dekorativne i uporabne predmete, me u kojima se posebno isti e pro injeni unikatni nakit. Od 1996. do 2012. predavala je na Odjelu za dizajn keramike u Graditeljskoj

ĹĄkoli akovec. Sudjelovala je na brojnim stru nim seminarima u zemlji i inozemstvu te izlagala na skupnim i samostalnim izloĹžbama.

Profesionalni izazov kojemu se posvetila s puno entuzijazma bila je i izrada suvenira za Muzej Me imurja. Tako je nastala serija replika 17 muzejskih predmeta povezanih s naĹĄom proĹĄloĹĄ u. Svi predmeti e se nakon izloĹžbe mo i nabaviti u muzejskoj suvenirnici po pristupa nim cijenama. IzloĹžba se moĹže razgledati od 8 do 14.30 sati radnim danom te subotom i nedjeljom od 10 do 12 sati.

Za vikend 24. - 26. listopada u dvorani Graberje u VaraĹždinu odrĹžat e se Sajam p elarstva, p elarske industrije i p elarskog turizma “Sivka 2014.â€?, koji e na jednom mjestu okupi p elare i ljubitelje meda. Ove godine usmjeren je na popularizaciju konzumacije meda u obitelji, posebice kod djece.

Na sajmu e biti prikazani alati s kojima je p elarstvo po elo, moderna proizvodnja meda, ali i koĹĄnice s p elama, da svi vide kako su p ele miroljubive te da ih se ne treba boja . Otvorenje je u petak u 11 sa , u subotu se odrĹžava stru ni dio, dok je nedjelja namijenjena posjetiteljima koji e mo i upozna se i nabavi razli ite vrste meda. O ekuje se oko 80 izlaga a. Radno vrijeme sajma je od 9 do 18 sa , a ulaz besplatan. (BMO)

CASA LATINA poziva na veÄ?er kubanskih delicija

Sljubljivanje crnog vina i “plavog dima�...

U petak od 18.30 do 20 sa Casa La na okuplja ljubitelje “plavog dimaâ€? te se na prvom druĹženju ovakvog pa potvr uje teza o sljubljivanju crnog vina i kubanskih cigara koje e zavrĹĄi vrhunskim espressom Brasil Monte Cristo, a komadi tamne okolade za kraj kao desert za ve razmaĹžene nepce.

Is doga aj ponavlja se za 14 dana, u petak, 7. studenoga.

Mjesta za ovaj petak su popunjena, a zainteresirani za viĹĄe informacija ili rezervaciju mogu se javi na mail cigarclub@casala na.hr ili na tel.: 385 026.

24. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

3

najavite događaj na vikend@mnovine.hr ZAGORJE BLUES ETNO FESTIVAL, od 10. do 15. studenoga

Velika doza zabave uz EDM Energy - Nixou

PROGRAM Ponedjeljak, 10. 11. - koncert Mul medijalni centar, ZABOK, 20 sa Joe Filisko & Eric Noden (Chicago, USA) Tomislav Goluban & LPFB (Zabok) Ulaz 30 kn (pretprodaja: Knjižnica Zabok).

U cilju dizanja klupske scene grada akovca 25. listopada Podroom svojim posje teljima nudi subotnju ve er uz veliku dozu zabave. Poklonici klupske glazbe nipošto ne bi smjeli propus veliki doga aj jer DJ pult preuzima NEW Saturday rezident Nixou, znan po odli noj glazbi i tome da atmosferu drži na samom vrhuncu cijelo vrijeme.

Predstavljamo EDM Energy koji donosi žestoku energiju elektronske scene sastavljene iz najbolje house, dubstep i trap glazbe. DJ Nixou svoj je uspjeh ostvario prema ve dobro vam poznatim dubstep vs. house i pop & r’n’b vs. house programima koji su se redovito održavali u Podroom Drink & Music Clubu. Svakako budite dio novoga glazbenog šoua koji vam priprema Dj Nixou. Uz sve to o ekuje vas sat dodatne zabave koja nam donosi zimsko ra unanje vremena. Budite dio lude atmosfere i nezaboravnog provoda, vidimo se u Podroomu!

Utorak, 11. 11. - knjige, plo e i blues Gradska knjižnica “Antun Mihanovi ”, KLANJEC, 11 h Donacija CD-a: Blues audio zbirka za KZŽ Ulaz slobodan.

Srijeda, 12. 11. - koncert Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina, 19 sa Lidija Bajuk (Zagreb) Damir Halili Hal (Rijeka) Ulaz slobodan.

etvrtak, 13. 11. - edukacija: OŠ Viktora Kova i a, HUM NA SUTLI Blues in the Schools – Usna harmonika u školi

Petak, 14. 11. - vino + hrana + blues Vinarija Bolfan Vinski vrh, HRAŠ INA, 19 sa Koncert: Easywalkers (Ljubljana, SLO) Ulaz 150 kn (pretprodaja i rezervacija: 0997031797).

Subota, 15. 11. - koncert Bazilika Majke Božje Bistri ke, Marija Bistrica, 19 sa Zbor “Izvor” (Zagreb) Ulaz slobodan.

Festival otvara poznati hrvatski bluzer Tomislav Goluban Poznat je kompletan program prvog Zagorje Blues Etno Festivala, koji e trajati ak šest dana, od 10. do 15. studenoga. Održat e se na šest razli itih lokacija (Zabok, Klanjec, Krapina, Hum na Sutli, Hraš ina i Marija Bistrica). U ponedjeljak, 10. studenoga u Multimedijalnom centru u Zaboku, s po etkom u 20 sati, Festival e otvoriti poznati hrvatski bluzer Tomislav Goluban, dobitnik etiri Porina, a nakon njega nastupaju headlineri estivala - Joe Filisko & Eric Noden, legendarni country bluzeri iz Chicaga. Cijena ulaznice je 30 kuna, a karte se mogu kupiti u knjižnici Zabok.

Gradska knjižnica “Antun Mihanovi ” u Klanjcu e u utorak, 11. studenoga u 11 sati ugostiti mani estaciju Knjige, plo e i blues. Donacijom CDa renomiranih blues autora u okviru programa Zagorje Blues Etno Festivala Gradska knjižnica i itaonica “Antun Mihanovi ” Klanjec postaje re erentni centar audiozbirke blues glazbe u Krapinskozagorskoj županiji. Zbirka e se s vremenom nadopunjavati, a donirani CD-i mo i e se posuditi u svih dvanaest narodnih knjižnica koje djeluju u Krapinsko-zagorskoj županiji.

U srijedu Festival seli na izuzetno zanimljivu i atraktivnu lokaciju, u Muzej kra-

PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

pinskih neandertalaca, gdje e od 19 sati nastupiti Lidija Bajuk, skladateljica, etnokantautorica i književnica, te Damir Halili Hal, koji je tijekom proteklog desetlje a snimio pet hvaljenih albuma, svirao i snimao diljem svijeta te dijelio pozornicu i sura ivao s velikim svjetskim imenima.

Ulaz je besplatan. U etvrtak prijepodne u OŠ Viktora Kova i a u Humu na Sutli održat e se glazbeno-edukativna radionica Blues in the Schools

“

Etno blues okupljanje u Zagorju neće proći ni bez međimurske etnoikone Lidije Bajuk

- Usna harmonika u školi, na kojoj e u enicima biti prezentirana usna harmonika kao jedan od najmanjih puha kih instrumenata velikih mogu nosti muziciranja. Tijekom prošlog stolje a usna je harmonika bila dio velikog broja zagorskih doma instava.

Sviralo se na poljima, pašnjacima, zabavama i kr mama.

Prisje anje na ta vremena te povezanost usne harmonike s blues, rock, jazz i etno glazbom bit e dio ove glazbene radionice.

U vinariji Bol an Vinski vrh u Hraš ini u petak u 19 sati po inje program Vino + hrana + blues. Rije je o druženju uz kvalitetna jela, vrhunska vina i usnu harmoniku u bajkovitoj atmos eri vinarije na Vinskom vrhu. Vinsku blues degustaciju vodit e Tomislav Bol an, a koncert e održati slovenski blues sastav Easywalkers. Ulaznice po cijeni od 150 kn rezervirajte na 099 703 1797. Meni sadrži: sirova pašteta od paprike i slanutka na podlozi od tikvice (kao kuver) / Bol an Rose, zagorsko toplo predjelo od je ma s povr em na kremi od korjenastog povr a / Bol an, pajcek med jabukama / Bol an Riesling i zagorski sirni štrukel z bagremovim medom i drobljenim šarenim paprom / Bol an Paidia.

Posljednji dan Festivala u subotu u 19 sati u bazilici Majke Božje Bistri ke u Mariji Bistrici nastupa hvaljeni mješoviti Zbor “Izbor”, dobitnik raznih priznanja me u kojima se isti e prva nagrada na velikom natjecanju zborova u Veroni 2004. u jazz/blues/ pop kategoriji. Ulaz je slobodan. Više in ormacija o Festivalu možete saznati na www. zagorjeblues.com/; https:// www. acebook.com/zagorjebluesetno estival.

Centar za kulturu i Škola animiranog filma akovec u nedjelju, 26. listopada obilježavaju 13. Svjetski dan animacije. Tim e se povodom

DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Miroslav Ili

1. studenoga subota DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: TS Mejaši

11. studenoga utorak

u prostoru ŠAF-a (službeni ulaz Centra, 2. kat) održati radionica animiranog filma za osnovnoškolce pod nazivom “Do i, vidi, oživi svoj lik”. Voditeljica radionice je Jasminka Bijeli Ljubi . U dvorani Centra za kulturu na Dje joj tribini u 16 sati prikazat e se animirani film “P elica Maja”, sinkroniziran na hrvatski, uz prigodnu cijenu ulaznice od 10 kuna. Uz “P elicu Maju”prikazat e se i bonus ŠAF-ovi filmovi “Prljavi grad”, “Šuma” i “Zlatna guska” u DCP tehnologiji. (rr)

VARAŽDIN 5. Sajam starina, filatelije, militarije, numizmatike, značaka

Uronite u svijet kolekcionarstva Varaždinski Klub kolekcionara u subotu, 25. listopada u vremenu od 8 do 14 sati u hotelu Turist organizira 5. Sajam starina, filatelije, militarije, numizmatike, zna aka i svega što spada pod kolekcionarstvo. Sajam je prodajno-izložbenog karaktera, a bit e uprili en u podrumskom prostoru hotela Turist u nekadašnjem prostoru Casina te je besplatan za posjetitelje.

- Tijekom održavanja Sajma mo i e se vidjeti, nabaviti, kupiti ili razmi-

AKOVEC Knjižnica “Nikola Zrinski” 18.00 predstavljanje knjige “Rje nik Murskog Središ a”

petak

Dođi, vidi i oživi svoj lik u ŠAF-u

ŠAF-ov lm “Zlatna guska” osvojio je tre u nagradu na 52. reviji dje jeg lma

utorak

31. listopada

13. SVJETSKI DAN ANIMACIJE u nedjelju, 26. listopada

Uz blues kušajte zagorske štrukle s medom i paprom

28. listopada

jeniti raznoliki predmeti iz svijeta kolekcionarstva, vojne opreme i naoružanja, kao i gadžeti iz Prvoga i Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata, potom stare medalje i predmeti iz bliže i dalje povijesti, poštanske marke, novac, zna ke, umjetnine i povijesni predmeti koji su obilježili prošla razdoblja, a koje druga ije nije mogu e vidjeti ili nabaviti. - napominje glavni organizator 5. Sajma kolekcionarstva Sre ko Sa i (tel. 042 492 600 ili mob. 091 8951 632).

AKOVEC Knjižnica “Nikola Zrinski” 18.00 Putopisno predavanje i predstavljanje knjige Tomislava Perka “1000 dana prolje a”

13. studenoga četvrtak SVETI MARTIN NA MURI Sportska dvorana 20.00 Me imurski fes val zabavne glazbe

10. - 15. studenoga ZABOK, KLANJEC, KRAPINA, HUM NA SUTLI, MARIJA BISTRICA Zagorje Blues Etno Fes val

od 2. listopada 2014. do 8. veljače 2015.

ZAGREB Umjetni ki paviljon Izložba “Joan Miró – remek-djela iz Funadacije Maeght”

25. prosinca četvrtak DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Jelena Rozga

Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

4

media

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZNIMNO USPJEŠNI 17. Susret HC-a “ASSITEJ”

MAGISTRA UMJETNOSTI iz Donje Dubrave predstavila se u Kraljevom vrtu

Djeca uživala u najboljim kazališnim predstavama Hrvatske

Najbolje predstave protekle sezone profesionalnih kazališta za djecu i mlade izvedene su na sceni akove kog Centra za kulturu, gdje je protekli tjedan održan 17.

Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra “ASSITEJ”. U sedam dana fes vala publika je imala priliku vidje 18 predstava iz 17 razli i h kazališta koja su lanovi Hrvatskog centra “ASSITEJ”. Festival je pratio i niz popratnih programa: atrak vna izložba “Lutkarski panoptikum” Kazališta lutaka Zadar, u organizaciji Fotokluba akovec, a u predvorju CZK-a organiziran je program “Lica s naslovnice”, odnosno fotogra ranje djece i fotomontaža na tjeralice. U istom prostoru izložene su “Kovr ave vrbe” - interak vna izložba didak kih ekoigra aka. Održana je i Regionalna konferencija ASSITEJ-a, na kojoj je

dogovoreno osnivanje regionalne mreže nacionalnih kazališta lanica ASSITEJ- a. Izme u kazališta iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Austrije, Ma arske i Rumunjske razmjenjivat e se predstave, posje iva regionalni fes vali te sura iva na zajedni kim projek ma. Dogovoreni su i susre za sljede u godinu u Berlinu i Bukureštu. Nacionalni centar ASSITEJ-a Rumunjske osniva u, KD-u “Pinklec” iz akovca, i dosadašnjem predsjedniku HC-a “ASSITEJ” Romanu Bogdanu dodijelio je godišnju nagradu za regionalnu suradnju koja e mu bi uru ena u studenom u Bukureštu, gdje e Bogdan održa i predavanja u regionalnoj mreži te kazališ ma za djecu i mlade u Hrvatskoj. akovec je doma in ASSITEJ-u bio vrlo uspješan doma in ve etrnaes put.(rr)

OŠ TOMAŠA GORIČANCA

Filmaši iz Male Subotice ubrali plodove svog rada

Medijska grupa OŠ Tomaša Gori anca Mala Subo ca proteklu je školsku godinu snimila nekoliko filmova, i to dva dokumentarna lma: “ uvarice prirode” i “Zelenim korakom kroz našu školu”, TV reportažu “Jer me srce vle e” te reklamu za ekosredstva za iš enje.

Marljiv rad rezul rao je pozivom na ak tri državne revije lma. U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održana je krajem rujna Smotra hrvatskoga školskog lma za u enike osnovnih i srednjih škola u Velikoj Gorici. Smotra nije natjecateljskog karaktera, a izme u 30 lmova iz cijele Hrvatske prikazana je i “ uvarica prirode”. Filmaši iz Male Subo ce sudjelovali su i na 52. Reviji filmskoga stvaralaštva djece u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza s ak dva filma: dokumentarnim lmom “ uvarice prirode” i TV reportažom “Jer me srce vle e”, koji je i osvojio tre u

nagradu Me unarodnoga ocjenjiva kog suda djece. Dokumentarni lm “ uvarice prirode” ove je godine ušao i na završnu projekciju na Malom DOKUartu u Bjelovaru. estitke za uspješno predstavljanje me imurskog lmskog stvaralaštva idu lmašima Gabrieli Brati , Tihani Lozer, Lani Lackovi , Mar Novak, Mii Vugrinec, Isabelli Branovi , Franu Gladu, Hani Horvat, Sari Mihalic, Mar ni Novosel, Hani Kocijan, Luki Križai u, Katarini Šegovi , Teu Topleku, Karli Vugrinec te njihovoj vrijednoj voditeljici Nikolini Hampamer. U snimanju lmova sudjelovale su i sad ve bivše u enice OŠ Tomaša Gori anca, sad ve srednjoškolke, Sara Hatlak, Monika Novak, Karla Graši , Klara Graši , Marta Mikec, Lucija Obadi i Sanela Kontrec. U kona noj realizaciji filmova pomogli su i informati ari i u itelji Iva Mihalic i Josip Šipek.

Oblutke za mozaike Kristina nalazi kraj rijeke Drave

Kristina Pongrac: PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

T

ijekom ljetnih mjeseci u Kraljevom vrtu održan je niz programa kako bi se šira javnost zainteresirala za ovaj atraktivni ambijent koji ima namjeru u bliskoj budu nosti postati kultno okupljalište umjetnika i štovatelja kulture.

Manifestacije pod nazivom SRK umjetnosti (aluzija na nešto što se ispija u malim koli inama i pritom uživa, dok je sama rije SRK skra enica od Slika, Rije , Kip) zapo ele su 11. lipnja i unutar njih održani su programi: Dopustite da se predstavim i Kraljeve ljetne ve eri. U lipnju su se predstavile Vesna Osojni ki, ak. kiparica, Rusa Trajkova, ak. slikarica, i Danijela Pi uljan, umjetnica.

Srpanj je zapo eo gostovanjem slikara Vedrana Ivankovi a, a potom su uslijedile tri ve eri i druženja s pjesnicima Stanislavom Petrovi em, Ladislavom Radekom i Enesom Kiševi em.

U kolovozu je gostovala performerica Vlasta Delimar, a rujan je obilježen predstavljanjem Damira Klai a-Klju a te akademske slikarice Lidije Matulin i Kristine Pongrac, mag. art., koje su zajedno zape atile desetu inalnu ve er umjetni kog druženja u Kraljevom vrtu. Lidiju smo ve predstavili, pa slijedi sažetak umjetni kog djelovanja 29-godišnje Kristine Pongrac.

Svojim radovima želim utjecati na pozitivu čovjeka

U Kraljevom vrtu izložene su i instalacije s dravskim oblutcima

Magistra je primijenjenih umjetnosti i dolazi iz Donje Dubrave. O svom interesu za likovnost kaže da potje e još iz djetinjstva i najmla ih dana, kada ju je uvala teta i uvela je u svijet kreativnog istraživanja. S njom je mnogo crtala, pa joj se vjerojatno ve tada ruka pomalo

izvježbala za umjetni ku profesiju u kojoj se kasnije prepoznala.

- Nakon srednje škole radila sam tri godine, a zatim otišla studirati. Iz ovoga našeg ‘hrvatskog cvijetnjaka’ otišla sam u jedno sasvim druga ije okruženje, u industrijski i lu ki grad Rijeku. Vjerojatno me ta promjena inspirirala u mom radu i poticala da istražujem tematiku koliko okoliš djeluje na ovjeka i koliko mi sami umjetnici možemo pozitivnije djelovati na ovjeka, kako bi se svi osje ali bolje i zadovoljnije te kako bi bili prirodniji u urbanim sredinama. Svojim radovima želim utjecati na pozitivu ovjeka.

Rijeka Drava inspiracija za umjetničko istraživanje - Mozake radim kako bih kod promatra a probudila pozitivne osje aje

Kristina se u svom umjetni kom izri aju bavi ponajviše

mozaicima, dizajnom i fotogra ijom. U Kraljevom vrtu predstavila se mozaicima za koje gra u, ali i inspiraciju, nalazi u svom kraju: - Živim pokraj rijeke Drave koja ima speci i ne oblutke. Biram oblutke s odre enom linijskom strukturom i njima gradim mozaike. Ne samo mozaike, nego i crteže unutar njih. Osim mene, u donjem Me imurju djeluje dosta umjetnika, pa nas vjerojatno sve ovo prirodno okruženje rijeke Drave inspirira na umjetni ko istraživanje. Mene tehnika mozaika zanima vjerojatno i zbog toga jer je detaljna i tehni ki izvedbeno komplicirana. Radovi znaju biti više desetaka kilograma teški, pa neki teži originali mozaika ostaju kod ku e, a na izložbi predstavljam kaširane fotogra ije mozaika.

Kristina Pongrac imala je dosad dvije samostalne izložbe u Donjoj Dubravi. Mnogo više je izlagala u inozemstvu na skupnim izložbama (Novi Sad, Egipat, i dr.) i sve skupa, kako kaže, sudjelovala je na etrdesetak zajedni kih izložbi u Hrvatskoj i na me unarodnoj sceni. Nije zaposlena, a zbog svoga nemirnog umjetni kog duha teško se može zamisliti u ulozi zaposlene osobe koje bi osmosatno radno vrijeme morala provoditi u jednom te istom prostoru. Zov skupljanja oblutaka i istraživanje odnosa prirode i ovjeka, kako uz osmijeh kaže, mnogo su ja i.

24. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S POVODOM

5

MIRKO ŠVENDA ŽIGA predstavlja velike hitove u novom aranžmanu i izvedbi

Konačno obitelj na okupu - na Obiteljskom albumu!

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

J

edinstven nosa zvuka “Obiteljski album”, koji potpisuje me imurski sin Mirko Švenda Žiga, star je tek sedam dana, ali ideja o njemu duže se pripremala: - Petnaest godina ova ideja u meni u i. Stavio sam emocije na jedan kup i kona no sam se kroz ovaj projekt odlu io maknuti od kajkavštine. Rezultat je ‘Obiteljski album’.

Pjesme su o lanovivima obitelji: o mami, mi, tati, bratu, sestri, i, k eri, sinu, dedi, baaki... Na albumu su i dvije moje osobnee pjesme za mojee pokojne roditelje te za moje etvero bra e. Pjesmu ‘Moja bra a’ napisao je Marko Tomasovi , a Željko Pavi i je moje misli sro io u tekst. Sura ujem na albumu još i s tekstopiscom Davorom Kova i ekom. Tekst za pjesmu o mami sam ja napisao, i to na poznatu melodiju ‘Mamma son tanto felice’. Na albumu su i dvije pjesme koje pjevam na dalmatinskom. Radi se o pjesmi Zdenka Runji a ‘Pismo ali’, koju je Vice Vukov pjevao još prije tridesetak godina, te pjesma Arsena Dedi a ‘Dida moj’. I sam Dedi mi je za tu otpjevanu pjesmu dao komplimente. U njoj su mi gosti i klapa Kampanel. Album donosi jedinstvenu, povijesnu suradnju sjevera i juga u pjevanju: Toni Eterovi kao glazbeni producent i ja kao pjeva . Toni mi je bio glazbeni mentor kod dalmatinskih pisama, posebno kod izgovora. Dakle, Spli anin i Me imurec napravili su jedan obiteljski album.

“

Nastup “Štolcera” u natjecateljskom dijelu programa

Na albumu se nalaze dvije Žigine osobne pjesme - za njegove pokojne roditelje i četvero braće

HRVATSKI PJEVAČKI ZBOROVI u Novigradu

Zbor “Josip Štolcer Slavenski” okitio se broncom!

Žiga: Mama, ja za tebe pjevam!

Obitelj je temelj svega U nastavku razgovora Žiga isti e kako je ovaj album veliki iskorak u karijeri, jer se nakon kajkavštine odlu io iskušati u štokavskim pjesmama: - ‘Kona no obitelj na okupu’ promo je krilatica albuma, koji je izdala diskografska ku a Croatia Records. Dosad još nitko nije napravio projekt da su pjesme o lanovima obitelji na jednom CD-u. Volim za sebe re i da sam poseban, druga iji. I dvadeset godina sam doista bio druga iji na toj našoj hrvatskoj estradi, jer sam svima bio trn u oku s tim svojim kajkavskim pjevanjem.

Me imurske narodne pjesme u Hrvatskoj nitko ne ‘ferma’ i ne poštuje. Mi Me imurci smo u totalnoj zabludi da ljudi u Hrvatskoj vole naše pjesme.

Bolno je kaj “nesmem” pjevati u Međimurju! Žiga mnogo nastupa i pjeva diljem Hrvatske, ali, kako kaže, u Me imurju ga, nažalost, nema: - Pjevam 7. studenoga u Ku ni, 8. u Dugom Selu, 9. u Vrbovcu, 11. u Zapreši u. Nastupam jako puno u Hrvatskoj. Evo, 25. studenoga sam u Koprivnici, gdje e bi na koncertu pet, šest su a ljudi. 1. prosinca nastupam u Kazalištu ‘Kerempuh’. To e bi tre i koncert s Kostadinkom Velkovskom pod nazivom ‘Zagrljaj Me imurja i Makedonije’.

Prva dva koncerta su bila rasprodana, a sigurno e bi tako i ovaj put.

Gostovao sam i na ‘Lijepoj Našoj’ u Murskom Središ u, ali angažirali su me ljudi iz Zagreba. Nisam došao na poziv nikoga iz Me imurja.

Zadnjih godinu i pol dana nastupao sam u Me imurju jedino za udrugu Prijatelji - sklonište za živo nje. U godinu i pol dana u Me imurju nitko me nije zvao nastupa . Morao sam prihva injenicu da sam zabranjivaniji pjeva u Me imurju od strane pojedinih poli ara.

Sramota za Me imurje. Nakon dvadeset godina umjetni kog rada i deset albuma me imurske tema ke. Za h deset albuma nisam potrošio ni lipu poreznih obveznika Me imurske županije. Sramota je da sam zabranjivani pjeva . To mi je strahota nad strahotama. Prvi put govorim o tom problemu. Imam jedan sudski proces s Me imurskom županijom i nadam se da e to izi i u moju korist. To je stvar koja me jako rastužuje. Nakon sve te moje stras prema Me imurju i me imurskim pjesmama bolno je da ‘nesmem’ pjeva u tom Me imurju.

To je elementarna nepogoda.

Za prvi singl s albuma, pjesmu “Mama”, ra en je spot ija e premijera uskoro bi i na CMC Televiziji: - Iako je mater pokojna ve 23 godine, još dandanas osje am tu emociju kada do em na grob. ‘Mama’ mi je naslovna pjesma na CD-u.

Mama te rodila i od mame sve po inje. Scene smo snimali u azalištu ‘Kerempuh’. Spot je zamišljen kao pri a na prvi s h : ‘Mama, ja za tebe pjevam, za mene je sad sretan dan.’ U spotu se pojavljuju dva lika. Moja mama koju glumi Marica Boži i koja igrom slu aja nevjerojatno sli ni na moju mater, i drugi lik ja, njezin sin Žiga, odnosno Mirkec, kako me mama zvala. Tu su još klavir i gitara. Scena je gledalište u kojoj je ona sama, ali je gledalište puno. U spotu sudjeluje Pirotehnika ‘Mirnovec’ koja nam je sve efekte odradila besplatno. Vatrometom ispisujemo rije ‘mama’ i to smo snimali u mrkloj no i u Mirnovcu. Imamo i scenu u kazalištu pothla enog dima koji ‘plazi’ po podu, scene umjetnog snijega, scene konfeta. Hvala Pirotehnici ‘Mirnovec’ i gazdi Franji Kole u, koji je prekrasan ovjek. Kad sam spomenuo kaj radim, rekao je samo: ‘Žiga, napravit emo sve kaj treba.’

Zavoljeli su ih tek kad sam ih ja na druga iji na in, s puno emocija, izprezentirao. Sada je došlo vrijeme da i ja zapjevam na štokavštini.

Zadnja stranica albuma zamišljena je kao razglednica, pa se CD može pokloniti i personalizirati na ime osobe kojoj ga darujemo. Prigodan je dar za ro endan, imendan, Boži , Uskrs, ali i na sasvim obi an dan osobi koja nam je draga. Uz tu posebnost, novi album donosi i vizualizaciju Žiginoga obiteljskog stabla i mogu ega Žiginog pjeva kog nasljednika: - Dvadeset godina sam se bavio etnoglazbom. Nakon deset kajkavskih albuma ovaj se jedanaesti odli no naslanja na njih. Isti em obitelj kao temelj svega. Moj najmla i unuk Adrian, stariji Matija, moj sin Alen i ja predstavljamo tri generacije u obitelji Švenda. Stojimo kraj starog oraha na našem gruntu.

Damir Klai - Klju je autor fotogra ijje i evo to je ‘ko eperenje’ mene i prikaz moje obitelji.

Sin ima lijep glas, lijepo pjeva.

Unuk Matija bit e vjerojatno više u gluma kim vodama jer istovremeno prepri ava pet likova iz crti a ‘ udesna šuma’.

Ali mali Adrian, koji još nema ni pune dvije godine, ve ‘puca’ melodije. Možda e on naslijediti taj moj sluh koji sam ja naslijedio od svoje pokojne matere.

Uskoro promocija albuma u Zagrebu - Promocija e biti u nedjelju, 9. studenoga na Dolcu u Zagrebu, ispred restorana Potepuh. To e biti promocija za slu ajne prolaznike, gdje mi potporu daje tjestenina Marodi.

Prava službena promocija bit e dan prije na jednom posebnom mjestu, u restoranu Vidikovac koji se nalazi na tornju u centru grada Zagreba, na šesnaestom katu, odakle je krasan vidik na hrvatsku metropolu.

Nacionalni Susret hrvatskih pjeva kih zborova iznimno duge tradicije po jedanaesti se put održao u Novigradu Istarskom. 47.

Susret hrvatskih pjeva kih zborova održan je 18. i 19. listopada 2014. u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Ove godine u konkurenciji je nastupilo 13 zborova, više od 600 pjeva a, koji su putem županijskih i regionalnih natjecanja izborili svoje mjesto na 47. Susretu.

U veoma jakoj konkurenciji nastupili su Rije ki komorni zbor “Val”, Rijeka, Mješoviti pjeva ki zbor “Chorus Carolostadien”, Karlovac, Mješoviti pjeva ki zbor HKUD-a “Petar Zrinski”, Vrbovec, Mješoviti pjeva ki zbor “Roženice”, Pazin, Mješoviti pjeva ki zbor HPD-a “Slavulj”, Petrinja, Mješoviti zbor KUD-a “Grani ar”, Garešnica, Mješoviti pjeva ki zbor KUD-a “Rudolf Rajter”, Ivanec, Mješoviti pjeva ki zbor KUD-a “Kaj”, Zlatar Bistrica, Mješoviti pjeva ki zbor HPD-a “Rodoljub”, Virovitica, Ženski pjeva ki zbor “Cantus ante omnia”, Zagreb, Mješoviti zbor Hrvatskoga pjeva kog

društva “Kalnik”, Križevci, Mješoviti zbor HPD-a “Lipa”, Osijek, i Mješoviti pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”, akovec.

Subotnje poslijepodne obuhva alo je natjecateljski dio koji se odvijao pod stru nim uhom povjerenstva u sastavu Josip Jerkovi , Tomislav Fa ini i Luka Vukši , dok je nedjelja bila rezervirana za revijalni dio programa. Impresivan nastup pjeva ica i pjeva a “Slavenskog” i njihove dirigentice Senke Bašek-Šamec s vrlo zahtjevnim programom donio je u vitrine ovog zbora još jedno vrijedno priznanje, a to je 3. nagrada stru nog žirija. Ove godine od “Slavenskog” su za male nijanse bili bolji samo Osje ani i Zagrep anke. U ovih jedanaest godina, odkad se Susret održava u Novigradu, “Slavenski” je nastupio na svih jedanaest susreta i trenutno je najuspješniji zbor ovog natjecanja s osvojenih pet prvih, tri druga i jednim tre im mjestom, te još dvije nagrade Društva hrvatskih skladatelja. Nakon nastupa u Novigradu, Štolcere eka gostovanje na susretu zborova koji e se krajem mjeseca studenoga po prvi put održati u Splitu.

6

media

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 997

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj:

KNJIŽARA “LJEVAK”

Margriet de Moor: “Slikar i djevojka”

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnik iz broja 996. Međimurskih novina je Miodrag Gakić iz Stahoninca (Kresley Cole: “Zlodjela u zimskoj noći”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina deset dana od dana objave imena dobitnika.

Judith McNaught: “Tri čuda”

PUBLICISTIKA Gordana Frga i : Kako dobiti posao Ana Kandare Šoljaga: Tinejdžeri Doreen Virtue: Kako uti svoje an ele uskoro e ipak otkriti da se grdno prevario. Jer kad uje Juliannin skandalozan prijedlog… Kratki roman “Tri uda” zabavno je i romanti no djelo koje e oduševiti sve njezine poklonike.

PREPORUKA

Alex Marwood: “Bezbožnice” Jednoga ljetnog jutra tri su se djevoj ice prvi put srele. Do kraja dana dvije od njih završile su u zatvoru zbog umorstva.

Dvadeset godina kasnije istraživanje niza mu nih ubojstava djevojaka novinarku Kirsty Lindsay dovest e do ista ice Amber Gordon. Ovo je prvi susret Kirsty i Amber od onoga zlokobnog dana kad su bile

BELETRISTIKA Margriet de Moor: Slikar i djevojka Javier Cercas: Anatomija jedne pobune Andrew Miller: Pro iš enje

NAGRADNA KNJIGA

Usred kraljevskog Londona živi mlada ljepotica Julianna Skef ington. Prepuna je životnih planova, toliko toga želi, a jedino u što je sigurna jest to da se ne želi udati. No onda e upoznati dekadentnog Nicholasa DuVillea, jednog od najuglednijih pripadnika visokog društva.

On je umoran od života i siguran da ne postoji žena koja bi ga bilo ime mogla iznenaditi. No

Amsterdam 17. stolje a najživlji je i najbogatiji grad na svijetu, mjesto u kojem svatko vidi svoju priliku, grad trgovaca i umjetnika.

To je i grad Rembrandta, jednog od najve ih slikara svih

djeca, kad se dogodio strašan zlo in. Svjesne opasnosti u kojoj se nalaze, s novim identitetom i obiteljima koje žele zaštititi, u init e sve što je potrebno da sa uvaju svoju mra nu tajnu. No ho e li u tome uspjeti? Ili e im njihove nove obitelji okrenuti le a, a horde razjarenih susjeda do i pred vrata?

vremena. Do 3. svibnja 1664. on je ve naslikao niz svojih remek-djela, druga supruga umrla mu je od kuge, odavno je bankrotirao, a jedini tko je stalno uz njega voljeni je sin Titus. I dok Rembrandt razmišlja koje boje da upotrijebi

na slici koju e poslije nazvati “Židovska nevjesta”, na glavnom gradskom trgu odvija se pogubljenje jedne djevojke.

Njezino je ime Elsje, u Amsterdam je došla prije nekoliko tjedana potražiti svoju sre u, a sada je osu ena za okrutno ubojstvo koje ne pori e i za koje se ne kaje. Njezino tijelo ostavljeno da visi Rembrandt e isti dan nacrtati i to e biti jedan od njegovih najdojmljivijih crteža.

“Slikar i djevojka” fascinantna je povijesna pri a o dva sasvim razli ita života, dva paralelna svijeta, o epohi jednoga od najve ih slikara svih vremena. Margriet de Moor oživila je Rembrandta i njegov Amsterdam, tragedije i veli anstvene slike kojima se i dandanas divimo u najve im svjetskim galerijama.

ALBUM TJEDNA Prolaze i kroz svoj životni vijek proživljavamo dobre i loše trenutke. Kao nacija skloni smo puno više pri ati o onome što je oko nas loše, dobre stvari na svjetlo dana puštamo na kapaljku. Kada li smo tek nešto loše što nam se dogodilo pokušali obojiti u pozitivnom svjetlu? Sušta je suprotnost spomenutome Pavelov novi album “I mi smo došli na red”.

Iz ama baš svake pjesme izvire lako a nošenja sa životom, bilo da je rije o projekciji sretne ljubavi kao u pjesmi sa zanimljivim gitarskim i saksofonskim dionicama “Tek je prva”, ili o osvješ ivanju prosje nosti kao pozitivnog realiteta u svima ve poznatoj dvoglasnoj svevremenski mjerodavnoj “Autenti no osrednji”.

Možda se pozitiva može tretirati kao posljedica odnosa izme u frontmena Aljoše Šeri a i vokalistice Antonije Matkovi , no valja imati na umu i to da su oboje vokalno odradili odli an posao, a i pjesme su upakirane u besprijekornu mainstream pop-produkciju. To su tako er elementi koji doprinose spomenutoj ocjeni pozitive u atmosferi albuma.

Zanimljiv je na in na koji u pjesmama prezentiraju ljubav. “Pastorala” donosi nadu u novo poglavlje u životu, uz istovremenu svijest da je savršena ljubav iluzija.

James Bowen: “Fantastični mačak Bob” James je uli ni svira koji jedva spaja kraj s krajem. Bob je uli ni ma ak koji traži topli kutak.

Kad se James i Bob sretnu, sklapaju nezaboravno prijateljstvo koje je o aralo itatelje od Tajlanda do Turske.

Knjiga “Fantasti ni ma ak Bob” me unarodna je senzacija koja je 52 tjedna zaredom bila na engleskim bestseller listama te je rasprodana u 26 država diljem svijeta. Sada su James i Bob spremni podijeliti svoju istinitu pri u s hrvatskim itateljima u ovoj jedinstvenoj bajci o ma ku koji kao da posjeduje nekakve arobne mo i.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. Blame It On Me - GEORGE EZRA 2. Take Me To Church - HOZIER 3. I Can’t Give You Anything But Love TONY BENNETT ft. LADY GAGA 4. You Already Know - ARCADE FIRE 5. Gotta Get Away - THE BLACK KEYS 6. Dangerous - DAVID GUETTA ft. SAM MARTIN 7. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN 8. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2

Pavel: “I mi smo došli na red” Plesna “Dobro je da sam bivši” ima rješenje za oporavak djevojke od nesretne ljubavi po receptu jednako nesretnoga njezinog bivšeg, kraj veze može povrijediti oboje.

Plesnog je karaktera i prvi singl s albuma, “ uvaj me”, oda ljubomori u odori hita. Optimizam postižu stihovima u pjesmi “Ispo etka” te zviždukanjem i korištenjem zvon i a u instrumentalnoj “Jasmina sanja u tehnikoloru”.

Pavelov “I mi smo došli na red” izborio se s pravom na svjetla pozornice i mjesto u glazbenoj kolekciji ljubitelja vrste glazbe kojoj

pripada. Pamtljivi refreni, uigrani vokali, evergreenovski instrumentalni dijelovi doprinijeli su svakako tome. Ono što album stavlja na stepenicu više u odnosu na sli nu produkciju jesu prvorazredni stihovi, intimisti ki tekstovi s dozom samoironije, od kojih svaki u sebi krije cijelu pri u i nosi smislenu poantu. Za kraj se može zaklju iti kako je novi album svakako autenti an, ali ne i osrednji. Njegovo pojavljivanje na našoj glazbenoj sceni njezin je pozitivan trenutak. (Draženka Stan i , preuzeto s portala Muzika.hr)

9. As Long As I Got You - LILY ALLEN 10. Would You Fight For My Love - JACK WHITE 11. When I Find Love Again - JAMES BLUNT 12. Yellow Flicker Beat - LORDE 13. L.A. Love (La La) - FERGIE 14. I’m Not The Only One - SAM SMITH 15. On The Rocks - NICOLE SCHERZINGER

RADIO 1 Top Hit List 1. NINA BADRI - Vjetrenja e 2. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 3. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner - Ljubio bih 4. VIGOR - Da sam ja on 5. VLADIMIR KO IŠ ZEC & MIROSLAV ŠKORO - Ružmarin 6. DINO MERLIN - Sunce 7. RADIO LUKSEMBURG - Kažeš 8. VATRA - Saturn 9. SEVERINA ft Ministarke - Uno momento 10. ŽELJKO JOKSIMOVI & TONY CETINSKI - Zabluda 11. MAGAZIN - No no no 12. JELENA ROZGA - Život je udo 13. DETOUR - Plešem sama 14. NENO BELAN - Daj mi daj 15. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

7

uz knjigu, film, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

petak, 24. 10.

HC “ASSITEJ”

10.00 PEĆA I VUK Gradsko kazalište “Zorin Dom”, Karlovac

14.00 SMIJEŠNO ČUDOVIŠTE Kazalište “Mala scena”

subota, 25. 10.

IZLOŽBA Snježane Kodarić-Ivanković

16.00 PČELICA MAJA animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

Novi crteži 2011. - 2013.

18.00 OTOK LJUBAVI romanti na komedija

20.00 SRCE OD ČELIKA akcijska ratna drama

U etvrtak, 30. listopada s po etkom u 19 sati u izložbenom prostoru Centra za kulturu bit e otvorenje izložbe Snježane Kodari -Ivankovi .

Autorica je ro ena u Zagrebu.

Doticaji sa slikarstvom sežu u njezinu najraniju dob i vezani su za umjetnike Marijana Novaka i Šimu Peri a, koji su bili ku ni prijatelji i u ijim je ateljeima prvi put iskusila magiju boje i otkrila da je od buke svijeta glasnija samo tišina u duši umjetnika. U Zagrebu završava petogodišnju Školu primijenjene umjetnosti (slikarstvo) te poha a Pedagošku akademiju (slikarstvo). Ubrzo po inje izlagati na samostalnim izložbama u Zagrebu. Zapošljava se u Grafi koj zbirci Nacionalne i sveu ilišne knjižnice u Zagrebu, gdje ostaje dvadeset godina.

Potom odlazi u Bonn, gdje živi i radi više od osam godina, izlažu i u tamošnjim galerijama. lanica je HDLU-a.

U radovima Snježane Kodari -Ivankovi prepoznajemo autoricu velike crta ke vještine, koja unosi dragocjen prilog u suvremeni hrvatski crtež. U akovcu e predstaviti nove radove objedinjene pod nazivom izložbe “Novi crteži 2011. 2013.”.

nedjelja, 26. 10.

16.00 PČELICA MAJA animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.00 OTOK LJUBAVI romanti na komedija

20.00 SRCE OD ČELIKA Ria Kolari (druga slijeva) zajedno s u iteljicom te školskim prijateljicama i plesa icama

ponedjeljak, 27. 10.

UČENICA RIA KOLARIĆ iz Gardinovca

Volim plesati i družiti se s prijateljicama PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

N

a nedavnom obilježavanju Europskog tjedna kretanja i završnici MOVE week programa na akove kom Trgu Republike gostovali su i u enici Osnovne škole Belica, Podru ne škole Gardinovec. lanica ritmi arske skupine ove škole je i u enica Ria Kolari , ina e odlikašica 4. b razreda. Voli ples i glazbu te

akcijska ratna drama

puno svoga slobodnog vremena provodi upravo u plesnim aktivnostima. Ria je svestrana u enica, tako da je ve i kao u enica drugog razreda bila izabrana u kategoriji “najklinaca” u natjecanju škole gdje su u enici pokazivali svoje vještine kroz niz zahtjevnih elemenata komunikacije odgovaranjem na pitanja, ali i demonstracijom vlastitih talenata. Ali, kako kaže, ponajviše voli ples i mažoret:

- Volim plesati i lanica sam ritmi arske skupine naše škole koja okuplja u enike od prvog do etvrtog razreda. Moj razred, 4. b, uklju io se u obilježavanje Europskog tjedna kretanja ve i prošle godine, pa smo tako i ove jeseni zaplesali u akovcu i u našoj školi.

I njezina u iteljica Gordana Turk bila je ponosna nastupom svojih u enika te je o sudjelovanju na obilježavanju Europskog tjedna kretanja kazala: - Ove godine u program nas je uklju ila Op ina Belica i na tome smo im zahvalni. Veseli smo i ponosni. Za sudjelovanje i za uspomenu dobili smo i prigodne majice. Osim u akovcu, naši u enici pripremili su prigodan program uz ples, pjesmu, pješa enje i kestenijadu i u samom Gardinovcu. Ovdje u akovcu zajedni ko druženje s ostalim sudionicima Flash moba i drugih programa uz lijepo vrijeme svima je nezaboravno iskustvo i ostat e u lijepom sje anju.

18.00 PČELICA MAJA animirani obiteljski film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SRCE OD ČELIKA akcijska ratna drama

utorak, 28. 10.

18.00 SRCE OD ČELIKA akcijska ratna drama

20.00 METROPOLIS FILMSKI KLASICI nijemi znanstveno- antasti ni film

srijeda, 29. 10.

18.00 JEŽEVA KUĆICA Dvorana Centra – SCENA Kazališna družina “Pinklec” i Dje ja i lutkarska scena HNK-a u Varaždinu lutkarska predstava za djecu

četvrtak, 30. 10.

19.00 SNJEŽANA KODARIĆIVANKOVIĆ NOVI CRTEŽI - otvorenje izložbe izložbeni prostor

20.00 LJUBAF

SRCE OD ČELIKA

PČELICA MAJA

akcijska ratna drama Redatelj: David Ayer Uloge: Brad Pitt, Shine LaBeu , Logan Lerman

animirani dje ji film SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik Uloge/glasovi: Dunja Fajdi , Hrvoje Perc, Lucija Bariši , Matija Prskalo, Sandi Cenov

KEREKESH TEATAR Tribina “ ”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

Kad se misli da je sve gotovo, kad svi vjeruju kako je Drugi svjetski rat završio, specijalna jedinica koju predvodi Wardaddy (Brad Pitt) još vodi borbe. Skupini od etvero ljudi pridružuje se svježe unova eni mladi Norman (Logan Lerman). Njihov zadatak je o i iza neprijateljskih linija i nastavi borbu usprkos manjku ljudi i

naoružanja. Jedini adut koji posjeduju je tenk Fury, pomo u kojeg njih petorica odlaze u borbu pro v tristo njak nacista. S vrhunskim holivudskim glumcima lm “Srce od elika” Davida Ayera (Posljednja patrola) prikazuje pravo lice rata i hrabrost vojnika koji samo iš ekuju njegov kraj i brzi povratak ku i.

P elica Maja crtani je lik kojeg se sje aju i stari i mladi. Njeno podrijetlo potje e od njema kog pisca Waldemara Bonselsa, ija je knjiga “Pustolovine P elice Maje” po izlasku 1912. doživjela veliku popularnost te bila prevedena na više jezika. P elicu Maju svi najviše znaju po animiranim serijama. Kada nepozna lopov ukrade kraljevski med u Majinoj košnici, sumnja padne na njiho-

ve najgore neprijatelje, stršljene. Maja je oduvijek bila njihov prijatelj pa na nju pada sumnja da im je pomagala u zlo ina kom pohodu. Kako bi dokazala svoju nevinost, Maja kre e u potragu za pravim lopovima uz pomo svoga najboljeg prijatelja Pave.

Ulaznica za lm na Dje joj tribini nedjeljom u 16 sa 26. listopada, povodom Svjetskog dana animacije, bit e 10 kuna.

subota i nedjelja, 25. i 26. listopada 20.00 LAŽNA UZBUNA komedija

nedjelja i ponedjeljak, 26. i 27. listopada 17.00 PČELICA MAJA animirani

8

media

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Tijekom idu ih dana djelovat ete na dvije razine. Prva e se odnosi na rad iznutra, odnosno, kako se to kaže, iz sjene. Druga e se odnosi na vašu ak vniju ulogu u kojoj ete se treba izbori za nešto novo. Taj vas smjer više zanima pa se i više potrudite oko toga. Mnogi pripadnici znaka imat e osje aj kako mogu premješta brda. Realizirat e vam se sve vaše želje i vi ete blista kako ve dugo niste. Sve e bi mogu e. Nemojte pretjeriva sa sportskim ak vnos ma.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Proteklih dana imali ste više obveza nego što je to uobi ajeno, pa e vam pomalo nedostaja energije.

Ali e vam intelekt bi prili no živahan, pa ete mudrim i pametnim rješenjima dosko i umoru. U ljubavnim odnosima imajte na umu kako se i malim koracima može do i do velikih pos gnu a. Ne potcjenjujte ono što vam život donosi i nudi, nego prihva te svakodnevnicu u kojoj vas o ekuje niz prilika za ljubav. Mogu i umor i nesanicu možete pobijedi relaksacijom.

LAV (23.7. - 23.8.)

Karijera vam kre e uzlaznom putanjom. Istraživat ete nove mogu nos . Na poslu ete bi marljiviji od svojih kolega i svi e to primije .

Razmatrat ete opcije za s pendiju ili stru no usavršavanje. Dobro procijenite što vas zanima i odlu ite se za ono u emu ete najviše uživati. U emotivnim odnosima o ekuje vas zanimljivo razdoblje.

Slušajte svoje srce i budite ono što jeste. Više slušajte svoju intuiciju.

Konzumirajte više vode i bavite se nekim sportom.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Povremene nejasno e u komunikaciji s poslovnim partnerima uspješno ete riješi . Odlu ili ste do i do svog cilja i ništa vas u tome ne e sprije iti. Osje ate kako se prema njemu kre ete sve snažnije.

I nadalje u ljubavi za vas traju ak vni i boga ljubavni dani. Mnogi e potaknu renesansu u odnosu s voljenom osobom. Izgledni su i novi susre za sve one koji su sami.

Raspored zvijezda pomo i e vam odvesti vas na pravi put. Budite oprezni s alkoholom na tulumima.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Poslovnih obveza e bi dovoljno i sve ete pravovremeno stizati rješavati. Stvarati ete temelje za nove uspjehe. Pojedini predstavnici znaka u ljubavi e bi prepušteni sami sebi i plakat e nad svojom sama kom sudbinom. Drugi e se posve radu, zaboravljaju i tako na ljubav. Tre i e mudro balansira u svojoj vezi pokušavaju i više manje uspješno na i zajedni ki jezik s voljenom osobom. Svima se preporu uje opuštanje uz sadržaje koje vole. Ne e bi zdravstvenih tegoba.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Ulazite u poslovno razdoblje koje e vam donije znatnu nov anu korist. Iako e sve izgleda kako vam se nudi posao iz bajke, ipak budite oprezni i realni. Sve što ste dosad inves rali u svoje znanje i napredak ispla t e vam se. Ljubavno raspoloženje iz dana u dan sve više e ja a .

Bit ete prepuni samopouzdanja i zavodni ke energije. Suprotna strana e vam uzvra na najljepši mogu i na in. Ukoliko ste u braku, za inite druženje s partnerom roman nom ve erom. Zdravi ste.

PLES KAO HOBI DONOSI SREĆU I ZDRAVLJE BIK (21.4. - 20.5.)

Prona ite ravnotežu izme u minimuma koji morate obavi i svojih ambicija koje možda zasad nisu sasvim realne. Pokušajte na i kompromis i u emotivnim odnosima.

U ljubavi želite iznenaditi voljenu osobu, pa smišljate na in kako joj se još više približi . Vrijeme e vam pokaza kako se može volje ho i bez velikih atrakcija. Samci bi mogli na i ljubav u sasvim obi nim situacijama, stoga neka dane vikenda iskoriste za izlazak na javna mjesta.

Dobrog ste zdravlja i u dobroj formi.

RAK (22.6. - 22.7.)

Pripadnici ovog znaka prštat e od poslovnih ideja i zamisli. Bit e i vrlo uspješni u kontak ma s inozemnim poslovnim partnerima. I dok e na poslovnom planu doslovno te i med i mlijeko, u emotivnim odnosima moglo bi biti komplikacija. Znakovi koji su u vezi neka više vremena i nježnos posvete partneru. Samci e bi nepouzdani te e ima dvojake kriterije kod odabira potencijalnih ljubavnih prilika. Zdravstvenih tegoba ne e bi . Zra it ete vedrinom.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Inova vne ideje bit e glavno obilježje vaše poslovne karijere u sljede ih sedam dana. U postoje em poslovnom okruženju pokazat ete se kao originalan djelatnik koji vodi k napretku. Roman ni odnosi bit e raznoliki. Oni koji se nalaze u duljim vezama oboga t e seksualni život s partnerom i zbog svega doživje još ve u bliskost. Drugi pak, koji e se možda na i u ulozi udvara a, koris t e maksimalno svoje zavodni ke sposobnos . Na ite zlatnu sredinu u svakoj vrs hedonizma.

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

U tjednu koji dolazi umarat ete se više i brže nego dosad, pa e vam za obavljanje radnih zadataka treba dvostruko više vremena nego ina e. Precizno i jasno odredite plan i ciljeve koje želite realizira , pa ete bi uspješniji u njihovom provo enju. U ljubavi ete bi ja i na rije ima nego na djelima. Partnerove zahtjeve doživljavat ete kao provokaciju na koju ne ete osta imuni. Mogu e su manje sva e. Svakodnevno se odmarajte, ali prona ite i vrijeme za tjelovježbu.

JARAC (22.12. -20.1.)

Možda ne ete odmah zapazi poslovne prednosti koje vam može donijeti suradnja s inozemstvom.

Ali nemojte bi neodlu ni. Energi no krenite u prihva anje poslovnih ideja i suradnje koju e vam ponudi netko iz zemlja u okruženju. Vidno ete se proljepšati ovih dana, što e, naravno, primije i vaš partner.

Ukoliko ste sami, nova svjetlost koja e zra i iz vašeg lica privu i e mnoge poglede. Neki bi vam mogli biti zanimljivi. Poboljšajte kondiciju. Uzimajte dosta teku ine i više spavajte.

RIBE (20.2. -20.3.)

Poslovno ozra je je dobro. Riješit ete sve poslovne nedoumice i krenu u nove projekte. U sebi nosite op mizam i pozi vu koju ete prenije i na svoje poslovne suradnike.

U ljubavnim odnosima bit ete skloni zavo enju, ali i maštanju. Voljena osoba e vam se još više zbliži . Oni koji su sami lako e nalazi društvo, pa bi nadolaze i dani mogli biti posebno zanimljivi. Dane vikenda provedite u druženju s prijateljima.

Pobojšajte kondiciju. Odlu ite se za sport koji e vas veseli .

ORIJENTALNE PLESAČICE - TALISMAN iz Preloga poručuju:

Plesom sebe i druge činimo sretnijima!

O

rijentalne plesa ice Talisman ine etiri plesa ice s ve višegodišnjim plesnim i scenskim iskustvom, a imaju i novopridruženu lanicu koja se curama iz Me imurja pridružila ak iz Ma areva. Upoznale su se na te aju trbušnog plesa.

Poha ale su razli ite skupine, ali ih je povezala zajedni ka ljubav prema orijentalnom plesu. Od tada djeluju kao samostalna skupina. Plesno iskustvo stekle su u raznim školama, a u ile su plesati od doma ih i svjetski poznatih internacionalnih plesa a kao što su Vjekoslav Didovi , Zuzana Uhrilova, Sarah Raqs, Petite Jamilla. Stalni napredak svoje plesne tehnike i savladavanje novih koreografija postižu redovitim plesnim treninzima i poha anjem radionica. Dosad su sudjelovale na brojnim javnim doga ajima diljem Me imurja, osobito u sklopu raznih mani estacija u gradu Prelogu, gdje je središte udruge, na podru ju Hrvatske i u inozemstvu. esto su goš e

na ro endanima, svadbama, djevoja kim ve erima i sl. Kažu kako u svom radu otkrivaju Orijent, a svemu tome dodaju svoj trud i ideje, i time spajaju kulture, te dodaju: - Naša scenska pojava prilago ava se potrebi i prigodi – od misti nih ugo aja do razigranosti.

Plešemo razne stilove orijentalnih plesova, od klasi nih do modernih, na autenti nu

orijentalnu glazbu u pro esionalnim kostimima i uz korištenje raznih rekvizita, bez vulgarnosti.

Žena koja pleše stječe samopouzdanje Koje su dobrobiti plesa za cjelokupni organizam i duh osobe? Preloške orijentalne plesa ice okupljene u ovoj skupini o tome kažu: - Plesom se stje e samopouzdanje, nove vještine i iskustva, dobiva hrabrost za javne nastupe i proširuje svijest o vlastitim mogu nostima. Žena koja pleše postaje zdravija, njen stav, hod i pokreti postaju istovremeno graciozni i samouvjereni. Sudjelovanjem na plesnim mani estacijama mogu se sklopiti nova poznanstva i prijateljstva. Možete upoznati i družiti se s ljudima s kojima dijelite zajedni ku ljubav prema plesu i glazbi.

Preloške plesa ice svoje kostime i koreografiju rade same. Za vrijeme nastupa ori-

jentalnih trbušnih plesa ica ne smije se prilaziti plesa icama, nema vulgarnosti ni golotinje. Ali, kako kažu, ponekad ima i problema: - Susre emo se s problemima jer se javlja veliko nerazumijevanja prirode ovog plesa. Zbog senzualnosti koju nosi ovaj ples i izvrtanja ove umjetni ke orme i prikazivanja iste na vulgaran na in trbušne se plesa ice smatra ženama raspuštenog morala. Stoga želimo upoznati javnost s našim djelovanjem te prikazati svoj ples kao umjetni ku ormu. Trbušni ples je narodni ples kao svaki drugi: ljudi ga plešu u raznoraznim situacijama, ima svoju tehniku, svoj karakter, svoju tradiciju.

Najnovija članica Talismana Ana-Marija uživa u plesu - Kad plešem, osje am se kao u bajci. Kad vidim kako prekrasni kostim skladno prati tijelo, lijepo leti i okre e se u ritmu glazbe, zaboravim na trenutak sve svoje probleme, oslobodim misli, odnosno ne razmišljam ni o emu, samo o glazbi i pokretu i osje am se kao da me ništa ne može dodirnuti. Plesom mi je poraslo mišljenje o samoj sebi, napunila sam se samopouzdanjem, osje am se ugodno u svojoj koži. Nešto najvrjednije kod plesa je to što s vremenom izvla i na vidjelo najljepšu stranu - po inješ se manje brinuti što e drugi misliti o tebi, više nisi sramežljiva, ne sramiš se svog izgleda i sretna si što si žena. - kaže Ana-Marija.

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Tijekom godina shvatio sam da je na haljini najvažnija žena koja je nosi.”

Yves Saint Laurent

media

9 13

media

10

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Svinjska rolada s brusnicom i sirom

Priprema Sastojci

M

esna rolada jelo je koje svakoj doma ici daje priliku iskazati maštovitost. Rolade ili “štruce” mogu se raditi od teletine, puretine ili janjetine. A kad se krene u osmišljavanje nadjeva, tu mašti nema kraja. Povr e, gljive, kruh, jaje, sir, ostaci ju erašnjeg objeda... Osoblje restorana Lova ki dvori u akovcu za ovonedjeljni objed preporu uje vizualnu, ali i nepcima zanimljivu, svinjsku roladu s brusnicom i sirom. Jelo je brzo i ukusno pripremio kuharski dvojac Toni Podgorelec i Miroslav Balog.

- 800 g svinjskog buta - 20 dag svježega kravljeg sira - 10 dag sušenih brusnica - sol, vegeta i papar

Prilog - zape eni pire-krumpir

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Meso potu emo bati em.

Na njega stavimo kravlji sir i brusnice te zamotamo u roladu. Pope emo sa svih strana i potom podlijemo temeljcom.

Ostavimo sve na laganoj vatri da se malo sažme. U me uvremenu napravimo umak od pe enja. Nakon što je rolada pe ena umak prelijemo po roladi. Narežemo roladu na šnite te dodamo zape eni pire-krumpir.

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kupus kalja

Njoki od brašna Priprema Izmiješajte sve sastojke s toliko vode da dobijete mekano tijesto. Žlicom uzimajte jednake koli ine tijesta i stavljajte kuhati u vrelu slanu vodu.

Kuhajte oko 10 minuta, ocijedite i isperite hladnom vodom da se njoki ne lijepe.

Dobro ocije ene njoke prelijte rastopljenim maslacem.

Sastojci - 2 jaja - sol - 2 žlice ulja - voda - 100 g maslaca - pšeni no brašno T-550 akove kih mlinova

Sezona je svježeg kupusa.

Stoga je kupus kalja, nekadašnje tradicionalno jelo siromašnih obitelji li kih i bosanskih krajeva, u današnje vrijeme prava delicija i tražen obrok. Priprema je jednostavna i dozvoljava kreativnost u odabiru povr a. Predlažemo temeljni recept za koji je prije svega potrebna glavica kupusa. Narežite je na šest do osam jednakih dijelova. Janjetinu (ili junetinu) narežite na komade.

Nascjekajte ešnjak i crveni luk.

Mrkvu narežite na koluti e, a papriku i korijen celera na kockice.

U velikom loncu zagrijte malo ulja i dodajte luk te lagano pirjajte par minuta. Dodajte meso i pirjajte petnaestak minuta. Potom dodajte nasjeckanu papriku i mrkvu, prstohvat soli, malo papra i jednu ili papri icu. Dodajte oko 3 dcl vode i pirjajte deset minuta. Nakon deset minuta dodajte narezani kupus, dodajte

Sastojci - 1 glavica svježeg kupusa - 50 dag janjetine (ili junetine) - 2 ve e glavice crvenog luka - 2 mrkve - 2 zelene ili crvene paprike - 1 ili papri ica - korijen celera po želji - 2 žlice pirea od raj ica - 3 režnja ešnjaka - ulje, sol, papar (mljeveni i u zrnju)

još 7 dcl vode (ili prema potrebi), poklopite i kuhajte sve zajedno oko sat vremena. Nije potrebno miješati. Pri kraju dodajte izmiješani ešnjak s pireom od raj ice i 1 dcl vode. Bez miješanja prokuhajte još pet minuta. (rr)

Rajnski rizling obitelji Kocijan Nedjeljni objed za inite ašom kvalitetnog vina. Za ovaj vikend preporu ujemo vino sorte rajnski rizling koje na štrigovskim brežuljcima sa straš u proizvodi obitelj Kocijan. Na stolu neka osvane kvalitetno vino, rajnski rizling (11,7 % alkohola, berba 2009.).

Ovo se polusuho bijelo vino zlatnožute boje može podi iti bogatim mirisom vinogradarske breskve karakteristi nim za rajnski rizling. Živjeli! (rr, zv)

24. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

PUT ČAJA

Oda suncu u šalici čaja koja gripu i prehladu tjera s kućnog praga – LATICE SUNCOKRETA ticama satkanih energijom sunca valja prenijeti i u šalicu ukusnog i nadasve zimi ljekovitog aja.

Od izlaska pa do zalaska sunca glave cvjetova suncokreta prate njegovo kretanje, još od doba starih Grka koji su ga posvetili boru sunca Heliosu te plemena sjevernoameri kih Indijanaca koji su suncokret koristili u svakodnevnoj prehrani i lije enju i starih Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik Maja za koje je suncokret dućana ČokoČaj Čakovec simbol svjetlosti i plodnosti. Rimski pjesnik Ovidije ok kasna jesen i zima u „Preobražajima“ spomisvojim vjetrovima do- nje mit po kojem je djevojka nesu tmurne i vlažne zaljubljena u boga Apolona oblake nije vrijeme za o aja- bila pretvorena u suncokret. vanje jer i Priroda svoje ruho Iako se smatra da je u Europu mijenja, ali zato slike ljeta ne donesen iz Novog Svijeta u 16. trebaju nestati. Žuta polja ve- stolje u neke legende poput likih cvjetova punih ljekovitih one o nesretnoj zaljubljenosti sjemenki naširoko poznatih, talijanskog grofa Biandrate a okruženih zlatno žutim la- u ljepoticu predivnih o iju iz

D

kojih je plamtjela vatra zvanu Bella, a koja mu je pokazala što zna i biti plemenit i dobar i koju su u trenutku njene smrti u polju suncokreta obavile biljke i zaštitile je od gospodarevog prava prve no i razdjevi enja potje u još

iz 11. stolje a i baš ta legenda kazuje da je suncokret iz Europe nestao na punih pet stolje a kada su ga po etkom 16. stolje a španjolski krš anski misionari donijeli u Europu jer im se svidio cvijet te su prvi suncokreti procvjetali u madridskim botani kim vrtovima kao ukrasna biljka. Ve u 17. stolje u suncokret se proširio Europom dok masovni uzgoj po eo je u 18. stolje u, najprije u Njema koj i Rusiji, a zatim i na zapadu i prema Sredozemlju. No tek 1830. utvr eno je da ova biljka ima puno više od lijepog izgleda, kada su u južnom dijelu Rusije, u Saratovu, prvi put iz sunco-

PEDIJATAR SAVJETUJE

1. Zdravom dojen etu koje se hrani na prsima nije potrebna druga hrana do približno 6 mjeseci starosti.

2. S dohranom ne bi smjeli zapo eti prije 17. tjedna niti nakon 26. tjedna života.

3. Nove namirnice uvode se pojedina no u razmaku od nekoliko dana, postupno povisuju i koli inu do punog obroka.

4. Alergene namirnice poput ribe, jaja, soje i žitarica s glutenom (pšenica, raž, je am) mogu se uvoditi par tjedana kasnije, tj. u sedmom do osmom mjesecu života, i ukoliko je to mogu e dok dijete još nije prekinulo s uzimanjem maj inoga mlijeka. Ali, nema dokaza da kasnije uvo enje ili izbjegavanje potencijalno

kretova sjemena iscijedili ulje, što su Indijanci znali još 1000 godina prije Krista jer su od suncokreta osim ulja pravili i aj, jeli sjemenke i mljeli ih za kruh, dakle bio im je me u glavnim prehrambenim namirnicama.

Sjemenke suncokreta, biljke poznate pod botani kim nazivom Helianthus annuus, bogate vitaminom E kao i ulje koje dobivamo od njih poznate su svakome, no manje je poznata uporaba i ljekovitost nježnih žutih latica suncokreta.

Latice suncokreta mirišu na med, a sadrže antocijanske glikozide, ksanto il, kolin, be-

tain, karotenoide, itosterine, sapogenine, suncokretovu kiselinu. Koriste se u obliku aja i tinkture koji imaju gorkast i sluzav okus, ali su savršeni kod problema s upalom grla, dušnika i krajnika.

Latice sušimo ili nama emo u alkoholu za tinkturu, ali ih isto tako možemo pomiješati s lipovim liš em te ih konzumirati kao aj, zasla en medom. Jednu žlicu latica poparimo s 2,5 dl kipu e vode - takav aj pomaže kod temperature i gripe. Lipov cvijet djeluje na ja anje otpornosti tijela, dok latice suncokreta snižavaju temperaturu.

Latice suncokreta savršena su kombinacija i brojnim ajnim mješavinama od kojih u oko aju možete nabaviti zeleni aj Srce Afrike, aj na bazi rooibosa koji svojim mo ima doslovno opravdava ime Biseri s Nila (Pearls of the river Nile), te tako er Bush ire na bazi rooibosa isprepleten laticama suncokreta, a zimsku aroliju doživjet ete u ajnoj mješavini ajne knjige II. – Tea book II. Stoga bez razmišljanja posjetite svoju omiljenu trgovinu aja i ove zime nabavite one zahvaljuju i kojima e gripa i prehlada zaobi i vaš ku ni prag.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

10 alergenih namirnica poput jaja ili ribe smanjuje pojavu alergija.

5. Kravlje mlijeko kao osnovni mlije ni napitak ne preporu a se prije desetog do dvanaestog mjeseca života, no, fermentirani mlije ni pripravci mogu se uvoditi i dva do tri mjeseca ranije (od sedmog do osmog mjeseca starosti).

pravila dohrane

6. U hranu za dojen ad ne stavlja se sol ni druge mirodije, a valja izbjegavati i dodavanje še era.

7. Za pripremu obroka valja birati svježe i zrele namirnice, iznimno davati smrznute. Svježe pripremljen obrok može se pohraniti u hladnjak, ali se mora upotrijebiti unutar istog dana.

8. Hranu u prvih šest mjeseci valja miksati, kasnije sa-

mo zdrobiti, dok nakon osmog do devetog mjeseca dijete može primati hranu usitnjenu na veli inu manjeg zalogaja.

9. Dojen e starije od šest mjeseci teku inu pije iz aše, a kašastu hranu uzima iz žli ice.

10. Uzimanje zasla enih sokova, pogotovo u vrijeme uspavljivanja, treba izbjegavati kako bi se sprije io nastanak zubnog karijesa.

media

12

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u Međimurskoj Şupaniji 1.1.-30.9.2014.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

112

2

Kia

87

15,48%

3

Ĺ koda

84

14,95%

4

Hyundai

33

5,87%

5

Peugeot

29

5,16%

6

Opel

25

4,45%

7

Renault

21

3,74%

8

Toyota

20

3,56%

9

Mazda

18

3,20%

18

3,20%

10 Seat

19,93%

11 Dacia

17

3,02%

12 Audi

14

2,49%

13 BMW

14

2,49%

14 CitroĂŤn

14

2,49%

15 Nissan

14

2,49%

16 Ford

12

2,14%

17 Honda

12

2,14%

18 Chevrolet

4

0,71%

19 Mercedes

4

0,71%

20 Mitsubishi

3

0,53%

21 Fiat

2

0,36%

22 Suzuki

2

0,36%

23 Chevrolet USA

1

0,18%

24 Jeep

1

0,18%

25 Lancia

1

0,18%

UKUPNO

562

100%

Izvor: Promocija Plus

Mitsubishi - zimska akcija Sa 15. listopadom 2014. zapo ela je ve tradicionalna zimska servisna akcija kod svih ovlaĹĄtenih Mitsubishi Motors partnera. Za svega 1 kunu moĹžete obaviti kontrolni pregled Mitsubishi vozila u 15 to aka te ostvariti popuste do 30% na razli iti potroĹĄni materijal i dodatnu opremu. Posebno izdvajamo zimske gume sa naplatcima ve od 751 kn po komadu, gumene tepihe sa 15% popusta, akumulatore, metlice brisa a, teku ina za pranje vjetrobrana itd... Akcija traje do 31. sije nja 2015. ili do isteka zaliha.

Potpuno novi Genesis je vrhunska limuzina visoke tehnologije koja jasno demonstrira Hyundaijeve sposobnosti na brojnim klju nim podru jima, uklju uju i tehnologiju, stil, udobnost i uĹžitak voĹžnje. U Europi e biti dostupan ograni en broj vozila, pruĹžaju i odabranim kupcima limuzinu visokih mogu nosti i luksuzne opreme koja nagra uje visokom razinom udobnosti i mira.

Kao najve i, najopremljeniji i tehnoloĹĄki najnapredniji Hyundaijev model dostupan u Europi, Genesis u potpunosti ispunjava obe anje branda da e pruĹžiti vrijednost iznad o ekivanja. S bogatom luksuznom opremom, udobnosti, sigurnosti i tehnologijom, Genesis je ekskluzivan automobil koji prvenstveno pruĹža rafinirane per ormanse i sigurnost putnika.

Potpuno novi Genesis pruĹža obilje prostora i udobnosti za sve putnike, sa standardnim specifikacijama i opremom koja nikada ranije nije vi ena u Hyundai automobilima u Europi. Luksuzna unutraĹĄnjost uklju uje minimalne dizajnerske detalje, stvaraju i umiruju i ambijent kabine zbog kojeg se svi putnici osje aju svjeĹže. Pogodnosti za voza a optimizirane su putem visoke razine opreme, uklju uju i nekoliko tehnologija ugra enih u Hyundai automobil po prvi put.

I voza evo i suvoza evo sjedalo optimiziraju poloĹžaj putnika zahvaljuju i podesivoj konstrukciji sjedala u 12 smjerova. Grijana i provjetravana prednja i straĹžnja sjedala osiguravaju potpu-

VOZILI SMO Hyundai Genesis

Nova dimenzija Hyundaija Novi Genesis kao perjanica Hyundai game jasno demonstrira kako se Hyundaijevi proizvodi i Hyundai marka – najbrŞe rastuća automobilska marka od 2005., prema Interbrandu – moŞe podići na novu razinu. Dok će potpuno novi Genesis podizati svijest o Hyundaiju u Europi, kvalitetna izrada i materijali visoke kvalitete u vrhunskoj limuzini sve viťe se odraŞavaju na Hyundaijevoj ťiroj gami.

uz kupljen komplet guma

+ 3L zimskog staklopera

d.o.o.

3UHORĂŁND Ă˝$.29(& 3 O ĂŁN Ă˝$.29(&

...i sve ostale marke guma...

040/365-303 www.alfacar.hr

dijelovi@alfacar.hr

24. listopada 2014.

nu udobnost putnika. Sustav kontrole klime potpuno novog Genesisa jednostavan je za korištenje i automatski detektira temperaturu, vlažnost i razinu CO2, i održava sigurne razine vidljivosti i udobnosti. Funkcija tri zone omogu uje neovisno postavljanje razli itih temperatura za voza a, suvoza a i putnike na stražnjem sjedalu.

Sustav tako er automatski odmagljuje vjetrobran, bez potrebe za intervencijom voza a ili aktiviranjem sustava klima ure aja, poboljšavaju i sigurnost i maksimiziraju i u inkovitost. ak je i sustav pametnog prtljažnika projektiran kako bi ponudio više pogodnosti nego drugi sustavi. Tipi no, osobina otvaranja prtljažnika bez korištenja ruku koristi senzor udarca nogom ispod stražnjeg odbojnika kako bi voza u omogu io otvaranje poklopca prtljažnika.

Potpuno novi Genesis opremljen je visokim razinama tehnologije, neprestano ponavljaju i Hyundaijeve mogu nosti i njegovu posve enost pružanju vrijednosti iznad o ekivanja.

Napredna pomo za udobnost voza a i sigurnost putnika – uklju uju i pametni tempomat i automatsko hitno ko enje – povezana je sa sofisticiranim multimedijskim i in ormacijskim sustavima nove generacije. Dobivaju i inspiraciju iz tehnologije zrakoplova, potpuno novi Genesis je opremljen novim Head-Up zaslonom (HUD), koji projicira virtualnu sliku na vjetrobran i omogu uje voza u da svoj pogled drži na cesti koriste i sustav retrovizora kombiniran s TFT LCD zaslonom. Sustav

Oprema za aktivnu sigurnost štiti sve one koji se nalaze unutar i oko automobila. To uklju uje sustav detekcije mrtvog kuta koji sadrži stražnje upozorenje popre nog prometa kako bi se izbjegle opasne situacije; i nadzor okoline koji koristi etiri kamere i pruža pogled od 360° i ini manevriranje laganim.

Dostupan s najbogatijim luksuznim paketom opreme, potpuno novi Genesis pokretan je snažnim 3,8 litarskim V6 GDI motorom koji daje obilje snage (315 KS) i okretnog momenta(397 Nm) u cijelom rasponu brzina vrtnje motora, i radi skladno s glatkim 8-stupanjskim automatskim mjenja em kako bi pružio rafinirane per ormanse. Užitak vožnje i zaštita osigurani su novim, HTRAC sustavom pogona na sve kota e, sofisticiranim multi-link prednjim i stražnjim ovjesom i skoro jednakom raspodjelom težine.

Raskošna unutrašnjost otkriva razinu prostora i udobnosti koje nikada prije nisu vi ene u Hyundai modelima u Europi.

Korišteni su najfiniji materijali koji u kombinaciji s modernim dizajnom pružaju ugodan ambijent i ugla enost u svim uvjetima. Svim intrumentima odmah se i jednostavno pristupa, zahvaljuju i izvanrednoj ergonomiji i jednostavnosti. Minimalni detalji unutrašnjosti podržavaju miran ambijent kabine, omogu uju i putnicima da se osje aju svježe ak i pri najdužim putovanjima.

Putnici potpuno novog Genesisa zašti eni su i za njih brine bogata oprema koja je inteligentna i neupadljiva. To uklju uje pametni tempomat, automatsko hitno ko enje i prvi na svijetu senzor C02 u kabini za nadzor kabine i zaštitu voza a od opasnosti poput primjerice, pospanosti.

Pokazuju i najnoviji razvoj Hyundaijeve filozofije dizajna, fluidne skulpture, ugla eni, sofisticirani stil potpuno novog Genesisa nagoviješta tehni ke mogu nosti i prenosi njegove uvjerljive per ormanse na cestu.

U Hrvatskoj je Genesis u ponudi samo s najekskluzivnijim Premium paketom opreme i cijenom do registracije od 599.990 kn.

13

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Set zimskih kotača uz sve Seat modele

koristi širokokutnu projekciju s podesivom osjetljivosti za osiguravanje izvanredne vidljivosti i danju i no u. In ormacije o vožnji kao što su brzina, status pametnog tempomata (SCC), navigacija, detekcija mrtvog kuta (BSD), upozorenje rontalnog sudara (FCW), sustav upozorenja napuštanja trake (LDWS) i audio in ormacije mogu se projicirati na primjetnoj virtualnoj udaljenosti od približno dva metra ispred voza a za maksimalnu itljivost tijekom vožnje. Posebno je podešen i standardno ugra en Lexicon Discrete Logic 7 Surround vrhunski audio sustav koristi algoritam programiran prema konturama automobila, pretvaraju i prostranu unutrašnjost u auditorij izvanredne kvalitete koji vas okružuje.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ovlaštenim Seat salonima upravo je krenula atraktivna ponuda u kojoj se uz kupnju bilo kojeg Seat modela, bez obzira na na in financiranja, dobiva i set zimskih kota a koji uklju uje 4 zimske gume i eli ne naplatke. Uz ovu pogodnost, svim kupcima Seat vozila odnedavno je osigurano i 5 godina originalnog tvorni kog jamstva bez ikakvih isklju enja u odnosu na dosadašnje etverogodišnje jamstvo. Seat 5 godina jamstva je projekt kojim marka svim svojim kupcima nudi važnu dodatnu pogodnost i pokazuje svoju konstantnu brigu za unapre enje proizvoda i usluge. Uvjete ponude provjerite kod ovlaštenih Seat trgovaca koji sudjeluju u akciji.

Ponuda traje do isteka zaliha.

Hyundai zimska servisna akcija Pravo je vrijeme za pripremu vozila za nadolaze e zimske uvjete na cestama, stoga je u ovlaštenim Hyundai

servisima zapo ela zimska servisna akcija.

Kako bi što kvalitetnije pripremili svoje vozilo za zimu, u sklopu zimske servisne akcije vlasnicima Hyundai vozila dostupan je cijeli niz pogodnosti. Servisno osoblje obavit e temeljit i stru an zimski pregled vozila za samo 1 kunu, a izvorni rezervni dijelovi i dodatna oprema dostupni su po atraktivnim cijenama. Osim pregleda vozila za 1 kunu, akcijska zimska ponuda uklju uje: zimske gume, naplatke, podne obloge, krovne nosa e, metlice brisa a, akumulatore, žarulje, parking senzore i vu ne kuke. Svakom kupcu akcijskog artikla Hyundai je pripremio i prikladan poklon. Trajanje akcije je do 31.prosinca 2014. ili do isteka zaliha akcijskih artikala.

Hyundai je razvio i sveobuhvatan servisni program pod nazivom Hyundai Care koji uklju uje cjelovitu ponudu rezervnih dijelova i servisnih paketa namijenjenih vozilima starijim od pet godina, kako bi im osigurao kvalitetno održavanje i povoljniju servisnu uslugu.

obuhva a besplatan pregled etrdesetak najzna ajnijih dijelova automobila uklju uju i provjeru svjetala, guma, ko nica i svih teku ina u vozilu, te posebne uvjete za kupnju dijelova i potrošnog materijala.

Ukoliko se klijent nakon pregleda odlu i za kupnju kompleta od 4 amortizera, ko ione plo ice, diska ili senzora tlaka u gumama, jedan e od navedenih dijelova dobiti besplatno .... Jednaka ponuda vrijedi za kupnju kompleta eli nih elgi. U akciju su uklju eni i brisa i, anti riz te teku ina za stakla. Originalni Nissanovi dijelovi, proizvedeni sukladno rigoroznim standardima kvalitete i testirani u ekstremnim uvjetima, dugotrajno uvaju per ormanse Nissanovih vozila. Osim toga, Nissan nudi jamstvo na zamijenjene dijelove i rad u trajanju od 1 godine.

VREMEPLOV

30. listopada 1963. predstavljen je Lamborghini 350GTV na salonu u Torinu. Auto nije naišao na dobar prijem i samo je jedan GTV proizveden. 1964. u proizvodnju kre e potpuno izmijenjen 350 GT, koji se prodao u 100 primjeraka.

Od nedjelje su svjetla obavezna!

Nissan priprema vozila za zimu uz gratis rezervne dijelove Kako dolazi vrijeme za pripremu vozila za hladnije dane, Nissan pokre e zimsku servisnu akciju u svim ovlaštenim servisima koja traje do 15. studenog 2014. Akcija

Obzirom da u nedjelju, 26. listopada po inje zimsko ra unanje vremena upozoravamo sve voza e da se time po inje primjenjivati i odredba u zakonu kojom je obavezno korištenje svjetala tijekom vožnje u bilo koje doba dana. Iako smo osobno zagovornici korištenja svjetala uvijek tijekom vožnje (bez obzira na godišnje doba, dan/no , ljetno ili zimsko ra unanje vremena...) do nove promjene u ra unanju vremena koristite svijetla uvijek. Nov ana kazna za prekršitelje iznosi 300 kuna.

lanak 102. Zakona o sigurnos prometa na cestama: (1) Na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju bi upaljena dnevna ili kratka svjetla, u razdoblju zimskog ra unanja vremena.

(2) Na motociklu i mopedu za vrijeme vožnje danju moraju bi upaljena kratka svjetla jekom cijele godine.

(3) Nov anom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekršaj voza ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.

14

media

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija ZANIMLJIVOSTI

TEHNOLOGIJA

TV PREPORUKA

NOVI IZUM

ELEKTRIČNI AUTOMOBILI sve popularniji

Atraktivno gradsko vozilo na tri kotača Uspjeh Elon Musk’s Tesla pozi vno je utjecao na tržište elektri nih automobila. No, Tesla nije jedini uspješni elektri ni automobil. Inženjeri iz Toyote dizajnirali su novi p elektri nog automobila koji su nazvali “i-Road”. To je iznimno kompaktno elektri no vozilo sa samo tri kota a, koje je dizajnirano za gradsku vožnju kratke udaljenos . I-Road dos že maksimalnu brzinu od oko 30 mph (45 km/h) te prelazi oko 31 milju (50 km) po jednom punjenju. Po m karakteristikama zaklju ujemo kako se radi o malom gradskom automobilu za kratke relacije. U ovom automobilu primijenjena je nova tehnologija “Ac ve Lean technology” koja automatski podiže i spušta prednje kota e. Time se postiže ravnoteža vozila pod kutom od 64 stupnjeva, ak i prilikom naglog skretanja ili na neravnim cestama ili bo nim nagibima. (izvor: www.uprolazu.com)

WEB PREPORUKA

TULUMARKA

Gdje je tulum do zore?

Ne treba gubiti vrijeme u potrazi gdje se i što doga a ovaj vikend. Osim naših preporuka u rubrici Kamo za vikend, najbolje des nacije za zabavu potražite na internet adresi www.tulumarka. com. Ovaj portal jedan je od najpopularnijih doma ih portala koji kroz niz rubrika kao što su galerije iz klubova, najave doga anja, magazin, klubovi, društvena mreža, jedinstvena usluga za popise i rezervacije u no nim klubovima i dr. donosi naputke o izlascima, zabavi i no nom životu. Informacije možete pretraživati prema gradovima i abecednom redu.

A možete najavi i svoj doga aj.

Prosurfajte i odaberite svoje mjesto za najbolji provod u gradu! (rr)

Baterija koja će napuniti smartphone za dvije minute!

Punjenje vaših mobitela, tableta i drugih gadgeta zna katkad biti prava gnjavaža jer može potrajati i po nekoliko sati. Što ako bi izumili bateriju koja se može napuniti za samo nekoliko minuta, zar ne bi to bilo zgodno? Znanstvenici na tehnološkom sveu ilištu Nanyang u Singapuru razvili su litij-ionsku bateriju koja se može od 0 % do 70 % napuniti za svega dvije minute. Ina e litij-ionske baterije koriste se

u ure ajima poput mobitela i tableta.

Možda najja i adut ovog otkri a je to što ove baterije imaju mnogo dulji životni vijek trajanja, pa bi ak trebale trajati i do 10.000 ciklusa, odnosno životni vijek procjenjuje se na dva desetlje a.

Znanstvenici iz Singapura tako er navode kako bi ovo moglo imati golem utjecaj na ostatak industrije, prvenstveno na podru ju elektri nih

automobila koji bi na ovaj na in postali puno prihvatljiviji nego što su sada, a baterije koje koriste imaju ograni eni vijek trajanja.

Apple navodi da su baterije u njihovim telefonima proizvedene na na in da nakon 500 potpunih ciklusa ista zadržava oko 80 % originalnog kapaciteta. Do ovog otkri a došlo se u trenutku kada su znanstvenici umjesto gra ita, koji se ina e koristi kod baterija, koristili gel od titanijeva dioksida. Naime, to je gel kojeg ima u velikim koli inama u zemlji, nije opasan, te je sastojak krema za sun anje. U svakom slu aju dobro je znati da znanstvenici pokušavaju izumiti bateriju koja e biti u inkovitija i manje opasna za zdravlje i okoliš. Nove baterije o ekuju se na tržištu u sljede e dvije godine. (izvor: zimo. dnevnik.hr)

FRUSTRACIJA MODERNOG DOBA

Koja mi je lozinka?!

Prije desetak godina ve ina internetskih korisnika imala je jedan ili dva mail ra una te im nije bio problem zapamtiti te dvije lozinke – danas se situacija uvelike promijenila jer, osim lozinki za više mail ra une, treba zapamtiti lozinke i za Facebook, Twitter, Dropbox, Pinterest, razne forume i druge online servise koji se (svakodnevno) koriste. Prema jednom istraživanju, koje je nedavno provedeno u Velikoj Britaniji, ak etvrtina ljudi upisuje više od deset lozinki za servise koje koriste, odnosno tijekom godinu dana neki korisnici lozinke upisuju više od etiri tisu e puta.

Zanimljivo je da ak 42 posto ispitanih svaki tjedan otvara najmanje jedan novi online ra un, zbog ega imaju sve više problema s pam enjem lozinki, a njih 14 posto vjeruje da e za pet godina morati upravljati s više od sto lozinki za brojne online servise koje e tada koristiti.

Dio korisnika ovaj problem riješi na jednostavan, ali iznimno nesiguran na in, a to je da koristi istu lozinku za sve servise pa ako im se netko (hakeri) dokopa lozinke za jedan servis bez problema može pristupiti svim njihovim mailovima, ra unima na društvenim mrežama i sli no.

Oni koji koriste razli ite lozinke za te ra une esto imaju problem s pam enjem svih tih lozinki (pogotovo za neke servise koje ne koriste svakodnevno) te je za mnoge zaboravljanje lozinke gore nego gubljenje klju eva ili pražnjenja baterije na mobilnom telefonu. Prema The Telegraphu, frustracija ljudi zbog upravljanja lozinkama

za tako veliki broj ra una mnogima je postala tako velika da su izjavili da im više odgovara posjet zubaru i lije enje zubnih kanala nego upravljanje lozinkama. Tako er, jedna od šest ispitanih osoba izjavila je da bi radije sjedila pored nekoga tko glasno pri a na telefon, odnosno 12 posto njih radije bi sjelo pored djeteta koje pla e u avionu nego upravljalo lozinkama svih svojih online servisa. Barry Scott, izvršni tehnološki direktor kompanije Centrify, koja je provela ovo istraživanje, komentirao je kako više od tre ine ispitanih korisnika više ne može pristupiti nekim ra unima jer se ne sje aju lozinke, a 28 posto njih barem jednom mjese no ima problema s blokiranjem online ra una zbog upisivanja neto nih lozinki. Kako vi rješavate ovaj problem – koristite li neki od programa za upravljanje lozinkama ili za više ra una koristite iste lozinke? (izvor: zimo.dnevnik.hr)

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Novi zvuk iz Popovače za sve generacije!

Proteklu nedjeljnu ve er zabavno-glazbenu emisiju “Fio show”, koja se emitira na SRCE TV-u od 20 sati do 23 sata, obojali su zabavni zvuci grupe Novi zvuk iz Popova e. Gosti ve eri gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima kao što su

svadbe, krštenja, ro endani i sl. Njihov glazbeni izri aj melodije su i pjesme koje vole sve generacije. Kao i uvijek, gledali su uli savjete i recepte za zdrav život od stalnog sponzora iz rubrike Zdravi kutak, kralja ešnjaka. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr)

24. listopada 2014.

PETAK, 24.10.

SUBOTA, 25.10.

NEDJELJA, 26.10.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 akove ki kutak 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 Dali B.show (r) 15:45 Novi mileni (r) 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 Obzori 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Dali B.show (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino

akove ki kutak Dali.B show Poluge razvoja Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:25 21:35 22:20 22:50 23:15 02:00

PETAK, 24.10.

07:13 07:15 07:20 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Dom 2 (R) Moja Istra (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zeleno blago Po dragome kraju (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20:00 20:40 21:00 23:05

Kajkanje Ju er, danas, sutra Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 25.10.

07:08 07:10 07:15 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10 18:40

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Europa u fokusu 24 sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja TV Ordinacija (R) Glazbeni in (R) Doma ija (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada VTV Dnevnik

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 26.10.

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 15:00 15:15 15:45 17:00 17:15 18:15 19:00 19:30 20:00

19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Marija Fest Mužikaši i pajdaši (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Razglednica Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Paleta portreta Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Pressica (R) TV Prodaja Ku onica (R) Razgovori (R) TV Prodaja Po dragome kraju (R) Vicovizija (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:45 TV Razglednica (R) 21:00 Ve er uz lm 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 27.10.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:55 12:55 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 27.10.

07:15 07:20 07:25 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Zajedno (R) 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Sportski zoom (R) Županijske teme / Varaždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 28.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra GET Report

22:00 Vijes dana 22:30 Novi mileni 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

UTORAK, 28.10.

07:13 07:15 07:20 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Pri e iz svijeta TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 29.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 29.10.

07:13 07:15 07:20 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15

12:30 12:45 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija/Po dragome kraju (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Vicovizija Pressica (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

15

ČETVRTAK, 30.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 10:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Planet Coa a (r) TV prodaja Bujica (r) Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra GET Report (r) Novi mileni (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Dali B.show Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

ČETVRTAK, 30.10.

07:13 07:15 07:20 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:45 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Kratki rezovi 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana TV Razglednica Razgovori Iz naših središta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

16

media

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr redak • 040 323 601

DRUŠTVO ŽENA Gornji Kraljevec otvorilo Mamičinu škrinju

Kako je izgledao život na selu prije veš-mašina i drugih kućanskih aparata PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI Danas nam život prije ulaska bijele tehnike i ku anskih aparata u naša doma instva izgleda nezamisliv. Još je teže zamisliti kako je izgledao svakodnevni život kada se hrana pripremala od onoga što su ljudi proizveli i pripremili sami u svom ku anstvu. Teško nam je zamisliti kako se kuhalo i peklo bez elektri nih pe nica, štednjaka na plin ili struju, miksera, multipraktika, a da ne govorimo o pranju rublja kad još nije bilo perilica. E pa živjelo se uz puno više tjelesnog napora i rada, i jelo samo ono što je izraslo na zemlji, u staji, svinjcu ili kokošinjcu, a sve se pripremalo ru no. Kako je to izgledalo, starije generacije još se prisje aju iz svojih mla ih dana ili po pri anju svojih mamica, a mla e generacije pojma nemaju.

Da nekadašnji na in života koji je bio puno naporniji, ali i usporeniji i na drugi na in zanimljiv, ne bi pao u zaborav, lanice Društva žena Gornji Kraljevec ispred Društvenog doma priredile su uz pomo dva gostuju a KUD-a: Katruže i Ma kovec – Mami inu škrinju. Naime, nekada nije bilo televizije i

KUD “Katruže” priredio je glazbeno-scenski prikaz kako se radila jabu nica

Riple i korita bili su osnovni predmeti kod ru nog pranja rublja

drugih medija koji su zabavljali ljude ve su oni zabavu za sebe i druge morali sami izmišljati, pjevaju i uz rad pjesme, pri aju i i smišljaju i dosjetke, pri e i anegdote iz svakodnevnog života. Ivanov ani iz KUD-a “Katruže” pjesmom su prikazali kako se radila jabu nica koja se pila u zimskim mjesecima.

Ma kov ani su pokazali ples s bidrom, vezan uz svadbeni obi aj. Jednako atraktivan bio je prikaz svakodnevnih poslova u nekadašnjem me imurskom ku anstvu: ru nog pranja rublja, rezanja zelja za kiseljenje kao osnovne hrane za zimu, ru ne izrade maslaca - mo enje putra i ruž enje kuruze. Te poslove prikazale su lanice Društva žena Gornji Kraljevec.

Lijepo nedjeljno vrijeme išlo je na ruku mani estaciji koja je bila tim ljepša jer se odvijala na otvorenom i zbog toga bila puno autenti nija nego da je bila u zatvorenom prostoru Društvenog doma. Društvo žena Gornji Kraljevec slavi ove godine 25 godina postojanja, a u ast jubileja prije mani estacije služena je i sveta misa u mjesnoj kapeli. Društvo dugi niz godina vodi Štefica Jambroši . U ovoj prigodi prisjetili su se i pokojne lanice Društva: Mire Mavrin, koja je odigrala mnoge uloge u amaterskim predstavama Društva žena Gornji Kraljevec.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “FURY” Me imurske novine u suradnji sa Cinestarom Varaždin pokre u novu „nagradnja u“ kojom vas svaki petak nagra uju sa 2 x po dvije besplatne ulaznice za novi odli an ratni spektakl film “FURY”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13,30 sati istog dana u petak

putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici „Pošalji vijest“. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime i mjesto otkud se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici Me imurskih novina, te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 29.10.

NAGRADNO PITANJE: Navedite ime glavnog glumca filma FURY

Kiselo zelje na veselje Nekada se živjelo od onoga što se proizvelo u vlastitom ku anstvu i vrtu. Izrada zimnice, posebice kiselog zelja, bila je od velikog zna aja. Žene su u jesen narezale i oko sto kilograma zelja kako bi ga bilo dovoljno za cijelu zimu. To je bila glavna zimska hrana i za kuhanje i za salatu. Narezano zelje se posoli, za ini prprom i lovorom te stavi u drvenu posudu - ka i iku (kacu) i onda se nagazi nogama. To su obi no radila djeca. U kiselo zelje narezale bi i papriku, pa ak i hren. Za injeno i nagaženo zelje ostavi se tri tjedna da od-

leži, radi toga da se ukiseli na sobnoj temperaturi, a nakon toga se pospremi u podrum.

Na vrh zelja u ka i ku - posudu stave se drvene daske, a na njih kamen koji sve to stisne da zelje na pliva u svojoj teku ini.

Tako ukiseljeno zelje spremno je za kuhanje i salatu. Zanimljivo, u kiselo zelje znala se narezati i paprika, pa ak i staviti malo hrena, a u novije vrijeme i dunje. Pri u kako se kiselilo zelje ukratko su nam ispri ale Katarina Šimunic i Marija Varošanec, a u ulozi djevoj ice koja gazi zelje bila je Manuela Žganec.

Marija Varošanec i Katarina Šimuni režu zelje za kiseljenje

Puter se “motio” skoro sat vremena Za dobar maslac trebalo je imati i vremena i strpljenja.

Minimalno pola sata, a ako je koli ina bila ve a, ru no se tuklo vrhnje kao sirovina iz koje se radio maslac i do sat vremena, pa i više. Ako je vrhnje bilo mrzlo (hladno), trebalo je više vremena, a ako je bilo toplo, tada se lakše i brže napravio puter (malsac). Obi no se za grudu putra uzelo dvije do tri litre vrhnja. Teku ina koja se prilikom izrade maslaca odvojila od mlije ne masti zvala se cmer ili tepke. Mogla se popiti ili se dati za hranu svinjama.

Izradom putra bavile su se žene svih uzrasta, od djevoj ica do mamica, ali po onome što nam se pokazalo trebalo je ipak imati snage za to jer po-

Ana uranec sao je bio pomalo naporan.

- Tko je imao vremena, toga je dopao taj posao. - kazala nam je Ana uranec, koja je pokazivala kako se radi puter, odnosno maslac.

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

INTERVJU

FILIP UDE, svjetski viceprvak u konju s hvataljkama

sport@mnovine.hr p @

TJEDNA

Želim da me oni koji dolaze iza mene ne uhvate po medaljama sljede ih sto godina PIŠE: DEJAN ZRNA - Sve se promijenilo nakon Olimpijade u Londonu 2012. godine. Tada je bio pritisak da moram obraniti srebro iz Pekinga ili uzeti zlato, a nisam bio spreman za tako nešto. Morao sam nakon toga presje i u samom sebi: boriti se da budem najbolji na svijetu na konju ili raditi nešto drugo u životu. Kad je pala odluka, sve se promijenilo i zato je danas posve druga situacija. - rekao nam je poslije osvajanja svjetskog srebra u Kini najbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude.

Drugi antibiotik pomogao je u zadnji as Sre om, mala tajna da imamo sportaša koji je uvjeren da s OI-a u Riju 2016. godine ne dolazi bez zlata ipak je probijena, iako je malo nedostajalo da se to ne dogodi. Mjesec dana Udea je mu ila teška prehlada, koja ga je zamalo udaljila od nastupa na SP-u u Kini. Da nije otišao tako daleko, da nije prošao “krv, znoj i muke” ovo ljeto dok smo se mi kupali na moru ili uživali uz roštilj, vjerojatno bi odustao od nastupa. Ali, sre om, pomogla je promjena antibiotika u posljednji as, prestao je kašalj koji ga je mu io i uspio je nastupiti u kvalifikacijama.

- Mislio sam da je to mala prehladica, lije io sam se narodnim lijekovima: aj, med, limun, a onda me negdje ‘uhvatio’ propuh, pa klima u avionu, klima posvuda u Kini u kojoj

- Nakon Londona više nije imalo smisla šlepati se, a ova medalja iz Nanninga zapravo je dokaz prvenstveno samome sebi, a onda i ostalima, da se zaista ‘ne vrtim bez veze na kozli u’, kao što se po elo govoriti. - poru uje Fi o, kako ga svi od milja zovu u klubu i gradu uop e nema ‘ riškog zraka’ i sve se zakompliciralo. Prvi antibiotik nije reagirao, dobio sam bronhitis i visio sam stvarno o niti. Da, kašalj me najviše mu io, jer jednostavno ne mogu disati i vježbati ako kašljem. Sre om, drugi antibiotik se uhvatio, prestao je kašalj, ostalo je snage i za kvalifikacije i za finale. Bio sam jako spreman, najspremniji ikad, i to je jako puno pomoglo, jer sam radio tek tre inu treninga gotovo dvadeset dana.

Me utim, osim snage, Fi o kaže da je danas puno najvažnije ono što zna da može napraviti, a to nije bio slu aj ranije. Tako er, ovaj uspjeh u Kini doživljava samo kao uvod u nešto puno ve e, bez obzira što ve ima olimpijsku srebrnu medalju koja ga svrstava u legende hrvatskog sporta.

- Olimpijsko srebro koje imam iz Pekinga je samo 40 posto onoga što još mislim napraviti u gimnastici. - govori nam samouvjereno nakon drugoga najve eg uspjeha u karijeri, osvajanja srebrne medalje u Nanningu, najbolji hrvatski gimnasti ar svih vremena Filip Ude, s kojim smo porazgovarali po povratku iz Kine, skromne proslave i nekoliko dana odmora kako bi do kraja ozdravio.

- Imam vježbu za olimpijskog prvaka, a to zna i i za europsko i svjetsko zlato. Nažalost, to prije dvije godine, prije OI-a u Londonu, nisam imao. Mogao sam se švercati s tih 6.5 do finala, ali tada nisam bio konkurentan za medalje. Moralo se puno toga potrefiti da uzmem medalju.

To sam u sebi znao. Nikome to nisam govorio, ali nisam imao okus i zbog toga sam padao.

Želim olimpijsko, svjetsko i europsko zlato Danas je posve druga ija situacija, pitali smo ga zašto danas Ude puca od samopouzdanja.

- Zato jer sam ve napravio sve tri svoje najbolje vježbe. 6.8 napravio sam za svjetsko srebro, na državnom prvenstvu napravio sam vježbu od 7.0, a na treningu 7.3. Ako napravim 7.3, a to mogu, ne može mi nitko ništa jer radim naj iš e od svih vježba a. Zvu i to možda ba-

- Ako napravim vježbu od 7.3, a to mogu, ne može mi nitko ništa jer radim naj iš e od svih vježba a hato, ali ako napravim vježbu s polaznom ocjenom 7.3 i Berki e mi puhati u le e u Riju. Siguran sam u to, želim u narednim godinama sva ta zlata: olimpijsko, svjetsko i europsko, da me oni koji dolaze u Hrvatskoj love narednih sto godina. - smiono govori Ude o promjeni koja se dogodila u protekle dvije godine.

Ipakm bez obzira koliko je danas siguran u sebe, nije bilo lako svih ovih godina.

- Bio sam na operaciji nakon Olimpijade u Kini, zaredale su

se ozljede, ljudi su prestali vjerovati u mene. Dogodilo mi se da me teta u du anu ili netko na ulici pita vježbam li ja uop e još gimnastiku, ‘vrtim li se još uvijek na tom kozli u’. Kao što sam rekao, nakon Londona više nije imalo smisla šlepati se, a ova medalja iz Nanninga je zapravo dokaz prvenstveno samome sebi, a onda i ostalima, da se zaista ‘ne vrtim bez veze na kozli u’, kao što se po elo govoriti. - poru uje na kraju Fi o, kako ga svi od milja zovu u klubu i gradu.

LOKALNA SAMOUPRAVA poja ano e pratiti program Filipa Udea i GK-a “Marijan Zadravec Macan”, kako bi se izborio odlazaka na OI 2016. godine u Riju de Janeiru

Za oko 300.000 kuna ve a izdvajanja u 2015. godini - Vlada RH nagradit e za uspjeh na SP-u u Kini srebrnoga Filipa Udea i bron anoga Marija Možnika, kao i njihove trenere. Filip i njegov trener su u programu nanciranja Hrvatskoga olimpijskog odbora, a razgovaramo i o pove anju nancijskih sredstava za nanciranje vrhunske gimnastike. - odgovorio je na naše pitanje Zlatko Mateša prilikom boravka u Nedeliš u. Predsjednik i glavni tajnik Hrvatskoga olimpijskog odbora Zlatko Mateša i Josip op boravili su u utorak u posjetu Nacionalnom gimnas kom centru “Aton” u Nedeliš u. Razlog posjeta Nedeliš u bio je nedavni povijesni rezultat hrvatskih gimnas ara na Svjetskom prvenstvu u Kini, a na samom je sastanku vrsto dogovoreno daljnje nanciranje vrhunske gimnas ke u Me imurju.

Doma ini elnim ljudima hrvatske krovne sportske organizacije bili su predsjednik Hrvatskoga gimnasti kog saveza Stevo Tkal ec i sportski direktor Gimnas kog kluba “Marijan Zadravec Macan” akovec Mario Vukoja, koji su s gos ma iz HOO-a održali radni sastanak.

Na sastanku ija je tema bila daljnje nanciranje, kao i perspek va vrhunske gimnas ke, sudjelovali su i zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi , akove ki gradona elnik Stjepan Kova , na elnik Op ine Nedeliš e Darko Dania, te predsjednici me imurske i akove ke sportske zajednice Mato Kljaji i Bojan Ruži .

Predsjednik HGS-a Stevo Tkal ec kazao je kako se razgovaralo o tome kako krovna sportska organizacija može pomo i daljnjem razvoju vrhunske gimnas ke u Hrvatskoj. Rekao je kako

su nancijska sredstva s kojima raspolaže Savez premala za sve vrhunske sportaše koji pos žu odli ne rezultate. - Želimo sazna kako dalje pomo i m gimnas arima jer smatramo kako je podrška njima obaveza Saveza, a ne klubova.

- istaknuo je Tkal ec.

Zlatko Mateša najavio je ve u potporu HOO-a gimnas arima i me nagradi njihovu izvrsnost. - Mi ve sada pomažemo rad Filipa Udea, ali i ostalih vrhunskih gimnas ara, a sada tražimo na in da to još poja amo. - izjavio je Mateša. Govore i o olimpijskom ciklusu i Riju de Janeiru 2016., rekao je kako e se pomo i HGS-u da pripremi sve gimnas are za to natjecanje i predstavljanje naše zemlje.

Sporazum lokalne samouprave o poja anom financiranju gimnastike Sastanak je rezul rao i konkretnim dogovorom o potpisivanju tripartitnog sporazuma izme u Me imurske županije, Grada akovca i Op ine Nedeliš e, prema kojem e svaki od potpisnika izdvojiti 150.000 kuna za GK “Marijan Zadravec Macan” u periodu do OI-a 2016.

Zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi obe ao je kako e Me imurska županija pomo i Filipu Udeu u pripremama za ovaj olimpijski ciklus i nastup u Rio de Janeiru. Naglasio je kako je iznos od 150.000 kuna s obzirom na teška nancijska vremena i situaciju u kojoj se nalazi županijska blagajna realan iznos, a uz to kontinuirano se podupiru i ostali sportovi te pomaže organizacija ve ih sportskih doga aja, poput Svjetskoga rukometnog prvenstva za ju-

niorke ili Svjetskog prvenstva u ribolovu udicom na plovak. akove ki gradona elnik Stjepan Kova potvrdio je svoju podršku gimnas arima. - U prvoj godini mandata uspješno smo posložili gradske nancije te nakon što je gradska blagajna u pozi vi Grad akovec spremno može podupira uspješne projekte poput gimnas kog u klubu ‘Marijan Zadravec Macan’. Uveli smo transparentni na in financiranja sportskih klubova, a kriteriji koje smo postavili upravo su onakvi kakvi se godinama uspješno primjenjuju u gimnas kom klubu. Masovnost, kvalitetan rad i stru nost trenerskog kadra odlike su rada koji je u kona nici i doveo do niza uspjeha Filipa Udea. - poru io je gradona elnik Kova , te dodao uvjerenje kako e i u budu nos gimnas ari uspješno promovira Grad Zrinskih diljem svijeta.

Na elnik Op ine Nedeliš e Darko Dania osvrnuo se dosadašnju potporu koju je Op ina Nedeliš e davala gimnas arima i Nacionalnom gimnas kom centru “Aton”. - Mi smo sve svoje obaveze na koje smo se obvezali uredno izvršavali, a tako e bi i u budu nos . Aton je nama puno više od sportskog objekta. To je središnje mjesto kulturnog i društvenog života Op ine i samo mogu zahvali Stevi Tkal ecu što je odlu io centar izgraditi kod nas. Vrijednost koju za nas ima Aton ne može se mjeri novcem, jer promocija koju zahvaljuju i gimnas arima imamo u svijetu je neprocjenjiva. Stoga emo, osim direktne nancijske podrške, gimnas arima i Atonu pomo i na brojne druge na ine, izme u ostalog lobiranjem izgradnje nove škole. - poru io je Dania. (tj)

24. listopada 2014.

ODBOJKA

STOLNI TENIS

PRVA LIGA – MUŠKI

vani s 3:1, dok su Kaštelani lagano s 3:0 odradili posao protiv Karlovca. Nakon dva kola Centrometal ima svih šest bodova, slijedi Kaštela s izgubljenim jednim setom, dok je tre a osje ka Mursa s 5 bodova.

S Karlovcom u kupu U Zag rebu je održan ždrijeb etvrt inala Kupa Hrvatske. Prvi put je Centrometal imao poziciju nositelja u ovoj fazi natjecanja. I dobro je iskoristio tu poziciju jer je za protivnika dobio mom ad Karlovca.

Prvi je susret zakazan za 12. studenoga. Sisak – Mladost Marina Kaštela, Mursa Osijek – Mladost Zagreb, Rijeka – Rovinj i Karlovac – Centrometal.

RUKOMET PRVA LIGA – ŽENE

Sjajne Zrinskice na doma em terenu Iako su se ozlijedile Dorotea Prevendar i Paula Posavec, Zrinskice su izdržale do kraja utakmice i stigle do druge uzastopne pobjede, ovaj put prve na doma em terenu protiv Samobora 26:23.

Nakon što su estitale Filipu Udeu svjetsko srebro, to kao da je bila dodatna inspiracija da opet u lijepo popunjenoj akove koj dvorani Zrinskice odigraju najbolje poluvrijeme sezone. Nakon prvih 30 minuta imale su vodstvo 16:10.

Nakon što su se dogodile ozljede, goš e su pritisnule, ali, sre om, nisu mogle ništa više nego samo priprijetiti za kona nih 26:23 i nova dva

Mekovec propustila priliku Hodošan upisao tre i poraz da savlada petu nositeljicu SUPERLIGA za stolnotenisa ice

Centrometal opet bez problema Odbojkaši Centrometala lagano su stigli do druge maksimalne pobjede u prvenstvu, te zadržali vode u poziciju u ligi. Ovaj put svladana je mlada mom ad Rovinja. Rovinjani su u prošlom kolu slavili u Karlovcu, no ovaj put se nisu mogli nositi s jakom i iskusnom mom adi kakva je Centrometal.

Ukupno gledaju i, lagana pobjeda u sva tri seta puno boljih doma ina, ija je po etna postava u ranoj fazi riješila setove. Prijem je bio odli an, dobri svi elementi igre i u takvoj igri gosti nisu mogli uraditi ništa više.

U ostalim susretima Sisak je iznena uju e pobijedio Mladost u Zagrebu s 3:2, Mursa je teško dobila Rijeku

TENIS

boda. S ukupno 5 Zrinski je na izvrsnom 8. mjestu tablice.

Slijedi gostovanje u Bjelovaru u kojem se uz dosadašnji pristup o ekuje pobjeda.

Pobjeda Preloga U 5. kolu pobjedni ki post prekinuo je Prelog i dobio prvu utakmicu u ovoj sezoni na doma em parketu. U preloškoj dvorani gostovao je Zadar i nije imao nikakve prilike za pozitivan rezultat. Doma i su kontrolirali rezultat, vodili ak i sa +7, a na kraju dobili + 5 30:25. Slijedi gostovanje u Dugom Selu koje se može dobiti. (dz)

Hodošanke bez svoje Kineskinje nisu uspjele do pobjede ni u tre em kolu, ali nisu posljednje, jer ima i onih koje su doživjele teže poraze. Pula je do druge pobjede stigla u Hodošanu rezultatom 4:1. Bod za doma e donijela je Rami , što je ujedno ozna ilo vodstvo Hodošanki 1:0, ali druge dvije igra ice Markati i Švarc nisu se priklju-

ile njoj u kasnijim susretima. Posebice boli poraz Markati u vjerojatno tre oj odlu uju oj partiji kad je imala vodstvo 2:0 u setovima protiv Srebrnjak, da bi na kraju izgubila 2:3.

Poslije toga doma e više nisu imale pravu priliku za pobjedu. U narednom kolu slijedi me protiv HAS TK-a Zagreb. (dz)

Na drugom japanskom turniru, koji se igra za isti nagradni fond kao i prošli tjedan u vrijednosti od 25.000 $ u gradu Hamamatsu, akov anka Iva Mekovec stigla je do drugog kola, ali onda izgubila u napetom me u od 5. nositeljice, doma e japanske igra ice.

U 1. kolu glatko je dobila Haruka Kaji 6:3, 6:1, a u 2. kolu igrala je protiv 221. igra ice svijeta, tako er Japanke Shuko Aoyama i izgubila me u tri seta: 6:3, 4:6, 5:7. Imala je Iva svojih prilika da

pro e u etvrt inale, ali u završnici nije uspjela. Bila je tako er blizu da izbori barem tie-break koji bi odlu io pobjednicu, ali ni u tome nije uspjela.

Me utim, bez obzira na poraz, ovo je lijepo iskustvo za našu igra icu koja je po prvi put zaigrala na Dalekom istoku. Slijedi povratak u Europu i pokušaj da se sakupi do kraja sezone ponešto bodova, kako bi se obranili oni koje je u tom dijelu sezone osvojila prošle godine. (dz)

24. listopada 2014.

NOGOMET III. HNL - ISTOK - bez novih bodova Me imurja na gostovanju

BivĹĄi stoper akove kog kluba zabio dva gola Danijel Kuzmi , donedavno igra Me imurja i standardni u stoperskom paru, koji je preselio daleko u Slavoniju u Mladost Antin, zabio je dva gola protiv svojega doju eraĹĄnjeg kluba i spaĹĄavao doma u mreĹžu, te je najzasluĹžniji za visoku pobjedu doma ina od ak 4:1.

Rezultat ipak ne odraĹžava pravu sliku na terenu, ali to nije novost kad je Me imurje u pitanju. akove ki sastav odli no je otvorio utakmicu, Rebernik je odmah imao sjajnu priliku, da bi zabio Kokot u 10. minuti. I sve je dobro izgledalo do nesretnog

penala za doma e, koji je realizirao Kuzmi . Nakon toga joĹĄ jedna greĹĄka obrane Me imurja i potpuni preokret rezultata do kraja prvog poluvremena. U nastavku doma in bolji sve do zavrĹĄnice kad su se opet probudili igra i Me imurja, ali bilo je prekasno i neefikasno, tako da je na kraju zabiljeĹžen uvjerljiv poraz. Danijel Kuzmi je na kraju realizirao oba dosu ena penala za doma e, a spasio je i jedan gol kad je loptu izbio s gol-crte. U subotu Me imurje igra kod ku e protiv visokoplasiranog ViĹĄnjevca, a susret se igra od 15.30 sati na SRC-u Mladost. (dz)

ZAVRĹ ETAK SELEKTIVNOG PROGRAMA MNS-a u Svetom Martinu na Muri

Dvodnevni nogometni kamp na Poletu

TABLICA 1. MLADOST (A)

10

6

2

2

18– 6

20

2. SLAVIJA

10

5

4

1

15 – 5

19

3. PODRAVINA

10

6

1

3

21– 14

19

4. BJELOVAR

10

6

1

3

18– 13

19

5. VIĹ NJEVAC

10

5

3

2

9–7

18

6. BSK

10

5

2

3

20–16

17

7. MLADOST (Ĺ˝)

10

4

4

2

14–12

16

8. VUKOVAR 1991

10

4

3

3

21–17

15

9. ME IMURJE

10

4

2

4

17–15

14

10. BELIĹ E

10

4

2

4

18–20

14

11. KOPRIVNICA

10

3

3

4

9 –11

12

12. SLAVONIJA

10

3

2

5

10–16

11

13. AKOVO-CROATIA

10

3

2

5

10–17 11

14. VARAŽDIN

10

2

3

5

6–9

9

15. ORIOLIK

10

2

2

6

9 –15

8

16. VIROVITICA

10

0

0

10

7 –29

0

Za 60-ak mladih nogometaĹĄa 2002. i 2003. godiĹĄte s podru ja Me imurske Ĺžupanije odrĹžan je proĹĄlu srijedu i etvrtak (15. i 16. listopada) selektivni nogometni kamp na terenima NK-a Polet u Svetom Martinu na Muri u organizaciji Me imurskoga nogometnog saveza.

Organizatori kampa istaknuli su kako je primarni cilj kampa bio kontinuirani selektivni proces, upoznavanje igra a, razvoj suradnje i njihovih igra kih sposobnosti, ali i edukacija trenera. Kamp su vodili instruktori HNS-a Stanislav Vugrinec i MNS-a Dragutin Naran a, treneri Neven Bujani , Mihael Lajtman, Dalibor Gorupi , Mario Ĺ ari , Zdravko Modlic, Franjo FarkaĹĄ te Darko Stamenkovi . Rad nogometnih ĹĄkola na podru ju Me imurja pohvalio je predsjednik MNS-a Mato Kljaji , koji je doĹĄao u posjet mladim nogometaĹĄima. Kljaji je tako er vrlo zadovoljan tako velikim brojem mladih potencijala i talenata, ali je istovremeno nezadovoljan jer se upravo ti mladi talenti “izgubeâ€? kad su stariji, poĹĄto u okolici nema prvoligaĹĄkog kluba. (sh)

ME UŽUPANIJSKA LIGA AKOVEC-VARAŽDIN – odigrano redovno kolo u kojem lider nije uspio joť jednom slaviti

Macinec Centrometal zaustavio pobjedni ki niz NedeliĹĄ a Me utim, vode i sastav lige joĹĄ nije poraĹžen i ima veliku prednost pred pratiteljima, tako da je jesenski prvak, ali i veliki avorit za osvajanje prvenstva prakti ki poznati Zaustavljen je veliki pobjedni ki niz NedeliĹĄ a koji nije uspio zabiljeĹžiti joĹĄ jednu pobjedu.

Op inski derbi susret izme u doma eg Macinca i gostuju eg NedeliĹĄ a zavrĹĄio je podjelom bodova.

Obje mom adi nisu imale izglednih prilika, doma ini koju polupriliku viĹĄe, sve u svemu najpravedniji susret ovoga op inskog derbija, gdje oko 450 posjetitelja i nije imalo previĹĄe ĹĄto za vidjeti.

Doma in je ovako zaustavio veliki pobjedni ki niz NedeliĹĄ a. Me utim, NedeliĹĄ e joĹĄ nije poraĹženo i ima veliku prednost pred pratiteljima, tako da je jesenski prvak, ali i veliki avorit za osvajanje prvenstva prakti ki poznati. Ina e, trener NedeliĹĄ a Damir Mareti nije bio zadovoljan prikazanim nogometom, ali ne moĹže uvijek sve biti idealno, posebice u slu aju kad jedna ekipa, kao ĹĄto je to slu aj njegove, ima tako veliki niz pobjeda kojemu je morao do i kraj.

Rudar-Zelengaj 3-1 U joĹĄ jednom zanimljivom susretu Rudar je prekretom u drugom dijelu doĹĄao do vaĹžne pobjede. U uspavanki kroz prvo poluvrijeme gosti u vodstvo dolaze pogotkom Matije Soldateka u 27. minuti iz slobodnog udarca. Rudar u drugom dijelu, odnosno posljednjih 20 minuta, preuzima stvari u svoje ruke te preokre e rezultat. U 70. minuti Boris VuruĹĄi sjajnim pogotkom ĹĄkaricama poravnava rezultat na 1-1. Nakon pogotka doma ini su preuzeli dominaciju terenom, da bi to naplatili preko Marka Ĺ olti a koji u 76. minuti dovodi Rudar u vodstvo. Kona an rezultat od 3-1 postavlja Dario Ĺ olti u 89. minuti. Zanimljivo da u susretu nije pokazana nijedna opomena.

Plitvica Selnik-Sloboda 1-3 Sloboda je stigla do nove pobjede u Selniku protiv doma e Plitvice. Sloboda u vodstvo dolazi u 26.minuti pogotkom Patrika Hergoti a, a u 38. mi-

Igra i Centrometala odigrali su vrsto u obrani i zaustavili sve napada ke pokuĹĄaje NedeliĹĄ a nuti Denis Srnec pove ava na 0-2. Gosti se vra aju u igru nakon neopravdano dosu enog kaznenog udarca u 75.minuti ĹĄto su doma ini realizirali. Ipak neizvjesnost otklanja DraĹžen Petek u 82.minuti.

Mladost Prelog-PuĹĄ ine 2-1 Mladost nakon dva uzastopna poraza stigla je do pobjede na doma em terenu. Dino Bukal dovodi doma ine u vodstvo u 13. minuti te se rezultatom 1-0 otiĹĄlo na predah premda su doma ini po prilikama mogli imati i ve u prednost. Ipak u drugom dijelu mladost pove ava na 2-0 preko Davida Mihocija u 51. minuti, da bi se gosti nakon pogotka probudili i vratili neizvjesnost u susret u 70. minuti preko Roberta Mikuleca. Doma ini su do kraja izdrĹžali nalete gostiju i sa uvali rezultat ĹĄto je bilo dovoljno za nova 3 boda.

Ivan ica-Grani ar 0-3 Grani ar je o ekivano doĹĄao do pobjede u Ivancu nad skromnim doma inima. Tri razli ita strijelca za nova tri boda. U 30. minuti kapitulirala je doma a obrana, a strijelac je bio Hertelendi

TABLICA 1. NEDELIĹ E

11 10

1

0

41– 8

31

2. GRANI AR (K)

11

7

2

2

28–19

23

3. SLOBODA (S)

11

7

2

2

21–16

23

4. RUDAR

10

6

1

3

20–10

19

5. ZADRUGAR

11

6

1

4

28–22

19

6. ZELENGAJ

11

6

1

4

30–25

19

NAJAVA SLJEDE EG KOLA

7. NOVI MAROF

10

4

3

3

32– 27

15

Nekoliko vrlo zanimljivih me imurskih derbija

8. SLOGA ( )

10

3

5

2

16–12

14

U subotu se joĹĄ igra u 15.30 sa . Lider skupine NedeliĹĄ e na svojem terenu ugos t e akove ku Slogu, koja je imala skoro dva tjedna bez susreta da se pripremi za teĹĄko gostovanje. NedeliĹĄ e ja favorit susreta, ali slogaĹĄi koji su ve nekoliko puta na gostovanju priredili iznena enje i ovaj put pripremaju novo za NedeliĹĄ e. Suci i delegat: Kolari B., Ĺ upljika, Horvat/Ĺ ol . U derbi susretu kola u Slakovcu e se sudari tre eplasirana Sloboda i etvrtoplasirani Rudar. O ekuje nas neizvjestan i zanimljiv susret. Suci: Hras , Pintari , Hantak/Toplek. U Svetom Mar nu na Muri Polet e traĹži petu pobjedu u nizu sa skromnim gos ma iz Ivanca koji joĹĄ nemaju pozi van rezultat u sezoni.

Ovaj susret u kojem doma ini ra unaju bodove odli no e do i za iĹĄ enje kartona pa tako za Polet ne e nastupi zbog tre ih javnih opomena Gori anec Karlo, Paler Vedran i Stojko UroĹĄ. Suci i delegat: HirĹĄ, Remar, Vitez/Hozjak.

U nedjelju pak se igra u 14.30 sati. Zanimljiv me uĹžupanijski susret odigrat e se u Ku anu, gdje e novi pozi van rezultat traĹži Centrometal pro v doma eg Zelengaja. Centrometal nakon dobre i pametne igre u proĹĄlom kolu s NedeliĹĄ em ima pravo na op mizam i u ovom susretu. Suci i delegat: Klari , Sukanec, Tuksar/ Namjesnik. Grani ar koji igra se bolje i bolje na doma em terenu veliki je favorit u susretu sa Plitvicom iz Selnika.

Vjerujemo u novu pobjedu Kotoribe i sve osim pobjede bilo bi razo aranje za navija e Grani ara. Suci i delegat: Ĺ krobar, Brljak, iĹžmeĹĄija/Kozina. PuĹĄ ine koji nakon vrlo dobrog po etka u posljednja tri kola upao je u rezultatsku krizu pa susret s JalĹžabetom ulaze mo virani da razvesele doma e navija e. Doma ini su kompletni i favoriti su ovog susreta. Suci i delegat: Jeli , Rojc, Ĺ mr ek/Zadravec.

Veliki susjedni derbi igrat e se u Cirkovljanu, gdje doma i Naprijed do ekuje Mladost iz Preloga. Nakon dugo vremena ovi klubovi e sluĹžbeno u prvenstvenom natjecanju odmjeri snage ĹĄto e privu i mnoĹĄtvo posje telja, a u ovom susretu ne e se igra samo za tri boda i viĹĄu poziciju na ljestvici ve i za pres Ĺž koji e dobi pobjednik ovog susreta. Suci i delegat: Pavli , KapeĹĄ, Rohtek/PoredoĹĄ. (nb)

9. CENTROMETAL

10

4

2

4

20–20

14

10. PUĹ INE

10

4

2

4

15–17

14

11. POLET (SMNM)

11

4

1

6

17–20

13

12. MLADOST KOMET

10

4

1

5

14–18

13

13. JALŽABET

10

4

0

6

20–17

12

14. NAPRIJED

10

4

0

6

11–14

12

15. PLITVICA (G)

10

1

3

6

9 – 21

6

16. PLITVICA (S)

10

1

1

8

9 – 29

4

17. IVAN ICA

10

0

0 10

5 – 41

0

DraĹžen. U 53. minuti Poljanec Nikola pove ava na 0-2, da bi kona an rezultat postavio Kos Vilim u 63. minuti. U korektnom susretu nije bilo nijedne opomene.

JalĹžabet-Polet SMNM 0:2 Nakon preuzimanja trenerske stolice Ĺ pilak Tine rzo je posloĹžio sve kockice pa nakon razo aravaju eg starta Poletu je odli no krenulo pa je stigao do etvrte uzastopne pobjede. Ovaj put sa punim plijenom vratili su se sa teĹĄkog gostovanja u JalĹžabetu. U prvom dijelu susreta doma ini su imali par izglednih prilika dok je Polet zaprijetio udarcima iz duljine. U 33. minuti Cvetkovi Valentin dobar uba aj lijepo primiruje i dovodi Polet u vodstvo od 0-1. U 54.minuti Karlov ec Mihajel lijepim pogotkom postavlja kona an rezultat i donosi veselje navija ima Poleta.

Plitvica Gojanec-Naprijed 1:0 Doma ini su u 4. minuti doĹĄli do pogotka preko Vinka Horvata te se rezultat koji je tada postavljen nije mijenjao do samog kraja susreta. Bila je ovo prva pobjeda Plitvice u ovoj sezoni, dok e Naprijed novu pobjedu traĹžiti u susjednom derbiju s Prelogom. (nb)

24. listopada 2014.

10. kolo I. ŽNL MNS

I. ME IMURSKA LIGA

MLADOST - SOKOL 6-1 (4-1)

Nema promjene na vrhu, Polet i Spartak remizirali

SVETA MARIJA. Igraliťte: NK Mladost. Suci: Dario Bubek, Erik Žerdin, Renato Vuk. Delegat: Dragu n Hozjak.

Strijelci: 3-0 Štrok D (3, 17, 20), 3-1 Horvat (27-11m), 4-1 Štrok D (38), 5-1 Igrec J (51), 6-1 Horvat (85) MLADOST: Pancer, Kvakan (69. Zvoťec), Posavec, Horvat Dino (71. Pavlic), Matulin (73. Orehovec), Štrok D (84. Jambreťi ), Igrec D, Igrec J, Horvat DraŞen, Musta (66. mrlec), Štrok T, trener: Slavko Kvakan SOKOL: Žagar, Simun, Tarandek, Major (46. Bistrovi ), Podvezanec, Dunjko (55.

Horvat N), Mikolaj, Lisjak (64. Ruklja ), Mun ar (84. Leťko), BoŞi (46. Hertari ), Horvat A., trener: Darko Posavec Žu kartoni: Musta (Mladost); Hertari , Simun (Sokol)

DINAMO - JEDINSTVO (NSnD) 5-1 (3-0) menu. Trnava je povela u 25.minuti zgoditkom Davida FarkaĹĄa iz kaznenog udarca nakon ĹĄto je svom kaznenom prostoru igrao jedan obrambeni igra gostiju iz DomaĹĄinca rukom po lopti. Dinamo je poravnao u 45.minuti na 1-1 zgoditkom Gorana Vugrinca. Doma i se ljute na suca utakmice Darija Srnca jer je po njima u 50.minuti trebao isklju iti Josipa Vukovi a koji je napravio prekrĹĄaj za opomenu, a ve je od ranije iz 43.minute imao jednu opomenu. Drugim rije ima traĹžili su isklju enje Vukovi a. Na kraju je zavrĹĄilo podjelom bodova.

U Palovcu visok poraz Jedinstva. Lagani je imao posao doma i Dinamo. Ve su prvom poluvremenu imali vodstvo od 3-0, dva je puta strijelac bio Nino Mar ec i jednom Simon Vutek.

Gosti iz Novog Sela na Dravi prvi su udarac prema doma im vratima uputili tek u 75.minuti, pa i ne udi njihov poraz. Imali su i peh gosti da im se ozlijedio vratar Marko VuruĹĄi pa je kapetan mom adi Davor ReĹĄetar kao igra stao na vrata od 46.minute ili bolje re eno cijelo drugo poluvrijeme je branio. JoĹĄ dva doma a zgoditka u drugom poluvremenu postigli su Damjan Novak i Na Ladislav. Uspjelo je Jedinstvo u 90.minuti barem malo ublaĹžiti gostuju i poraz na 5-1 zgoditkom DraĹžena KapeĹĄa.

Prvi prvenstveni bod BSK-a. Gosti iz Novog Sela Rok poveli su u 40.minuti zgoditkom SaĹĄe Mihalica i to minimalno vodstvo drĹžali sve do pred sam kraj utakmice. U 89.minuti radost doma inima za prvi bod donio je svojim zgoditkom Krunoslav Fran i . Imali su jedni i drugi joĹĄ svojih prigoda. NeĹĄto viĹĄe imao ih je Omladinac, ali je doma i vratar Ivan Magdaleni imao svoj dan i nije se dao savladati joĹĄ jednom.

GORI AN. IgraliĹĄte: NK Trnava. Suci: Dario Srnec, Branko Martan, Tihomir Kralji .

Delegat: Ma ja PoredoĹĄ Strijelci: 1-0 FarkaĹĄ (25-11m), 1-1 Vugrinec (45) TRNAVA: Mar ec, MarkuĹĄi H, Gudlin, Pintar, Ĺ poljar (24. JakĹĄi I), FarkaĹĄ, Ĺ trok (70.

Vugrinec), Jakťi S, Vlaťi , Baksa, Markuťi T., trener: Petar Medvar DINAMO: Novak, Bihar, Obadi , Mihalec, Tomaťek, Krznar, Vugrinec, Bunc, Vukovi (78. Marodi), Dodlek (83. Kova ), Borovec, trener: Marko Obadi Žu kartoni: Špoljar (Trnava); Vukovi , Dodlek, Obadi (Dinamo)

Polet umalo poraĹžen u Mihovljanu. De ki iz Pribislavca nakon vodstva od 2-0 zgodicima u 38.minuti Davora Vukovi a i u 47.minuti Krunoslava Gajnika staju i terensku inicijativu propuĹĄtaju doma oj Slobodi. Kod prvog zgoditka Poleta iz slobodnog udarca doma i su protestirali kod suca utakmice Hergoti a da nije bilo prekrĹĄaja za slobodnjak. Autogolom Marka KriĹĄtofi a u 57.minuti doma i su smanjili na 2-1. Kada je Deni Lukman u 69.minuti poravnao rezultat na 2-2 gosti su bili u brigama jer su doma i opsjedali njihova vrata. No, na kraju je zavrĹĄilo podjelom bodova.

Mladosti bod iz Male Subotice. Sve se bitno ĹĄto se zgoditaka ti e odigralo u prvom poluvremenu. Gosti iz Ivanovca su prvi u 28.minuti zgoditkom Mihaela FegeĹĄa poveli, a doma i deset minuta kasnije poravnali zgoditkom Marinka Jurasa na kona nih 1-1. U drugom dijelu doma i Spartak se trudio posti i zgoditak, ali nije iĹĄlo. Igralo se pred oko 200 gledatelja vrlo er i korektno jer je samo jedan igra i to gostuju i opomenut na utakmici.

PropuĹĄtenim kaznenim udarcem Kraljev an 38 poraĹžen u Palinovcu. Dvije minute prije kraja prvog poluvremena doma a Mladost je povela zgoditkom Darija Vadlje. U 70.minuti gosti iz Donjeg Kraljevca imaju kazneni udarac i prigodu da poravnaju rezultat, ali je Silvestar Cvek bio neprecizan sa 11 metara i prigoda je otiĹĄla u nepovrat. Osam minuta prije kraja utakmice doma u pobjedu Mladosti od 2-0 potvrdio je svojim drugim zgoditkom na utakmici Dario Vadlja.

11 komada Me imurca Šenkovcu. Gosti iz Šenkovca na utakmicu su doťli sa desetoricom igra a. Nekoliko ozljeda i nezadovoljstvo pojedinih igra a su ih malo prorijedili. Kada se Šenkovcu u 30.minuti priklju io i 11 igra ve je bilo 6-0 za doma e. Šenkovec je svoj jedini zgoditak uspio posti i tri minute prije kraja utakmice i to iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Želimir Bertovich. Kod doma eg Me imurca strijelci su bili etiri puta Darijan Treska, tri puta Saťa Treska i po dva puta Dejan Ivanuťa i Bojan Kregar.

Sokol sa ĹĄesticom u mreĹži otputovao iz Svete Marije. Pet zgoditaka vidjeli su gledatelji njih oko 200 u prvom poluvremenu, a samo dva u drugo dijelu. Sva etiri doma a zgoditka u prvom poluvremenu postigao je trenutno najbolji strijelac ove lige Davor Ĺ trok. Svoj jedini zgoditak na utakmici Sokol je postigao u 27.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Alen Horvat. Preostala dva zgoditka u drugom poluvremenu za doma a Mladost i pobjedu od 6-1 postigli su Josip Igrec i DraĹžen Horvat. Prema prikazanoj igri doma ih gosti iz VratiĹĄinca su joĹĄ i dobro rezultatski proĹĄli.

U Gori anu bez pobjednika. Sve je ĹĄto se zgoditaka ti e bilo rijeĹĄeno u prvom poluvre-

POLET (P) – Mihael Toplek (682), Nenad Baťek (660), Nino Posavec (649), Luka Ujlaki (5084) OMLADINAC (NSR) – Leo Lesjak (4840), Ivan Drk (5448), Roberto Skoliber (135) SLOBODA (M) – Tomislav Novak (4625), Denis Tremski (1142), Marko Lukman (5337) KRALJEV AN 38 – Antonio BlaŞeka (5119) BSK – Nikola Kaniťki (9745), Danijel Mavri ek (9718) MLADOST (I) – Goran Kriťto (4660) TRNAVA – Davor Špoljar (1843) SOKOL – Alen Hertari (6319), Tomica Simun (3498) MLADOST (Pal.) – Goran KriŞai (2133), Mihovil Balenovi (626), Dejan Tkalec (2772), Denis Hali (76) DINAMO (D) – Marko Obadi (1774), Antonio Dodlek (2762), Josip Vukovi (9711) MLADOST (SM) – Luka Musta (6123)

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 11. KOLA SUBOTA: Novo Selo Rok: OMLADINAC – DINAMO (P) (sudac Dario Bubek, pomo nici Borut KriŞari i DraŞen Sukanec, delegat Željko Bacinger); ŠENKOVEC – SPARTAK (sudac Marijan Duman i , pomo nici Petar RuŞi i Vlado BlaŞi , delegat Alojz Kopasi ). Utakmice se igraju s po etkom u 15 sa .

NEDJELJA: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – TRNAVA (sudac Zdravko Topliťnjak, pomo nici Robert Radek i Siniťa Luka i , delegat Dragutin Koruni ), Ivanovec: MLADOST – BSK (sudac Patrik Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Davor Šupljika, delegat Vlado Soka ), Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – ME IMUREC (sudac Igor KriŞari , pomo nici Željko Novak i Željko Kova i , delegat Ivan Mezga); Vra ťinec: SOKOL – MLADOST (Pal.) (sudac Ivica KriŞai , pomo nici Damir Fodor i Darijan Zadravec, delegat Antun Horvat); Pribislavec: POLET – MLADOST (SM) (sudac Marin Horvat, pomo nici Branko Bacinger i Antun Kukovec, delegat Mijo Horvat), Domaťinec: DINAMO – SLODODA (M) (sudac Bojan Juras, pomo nici Erik Žerdin i Toni FaŞon, delegat Franjo Fais). Utakmice se igraju s po etkom u 14 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

9. kolo VETERANI SREDIĹ TE

ISTOK

ZAPAD

8. kolo VETERANI SZ

Strahoninec – Sloga ( ) 0-4, Archea- akovec – Mladost (I) 0-6, BSK – Jadran 2-0.

Bratstvo (SV) i Polet (P) su bili slobodni.

Radni ki – Budu nost (P) 5-5, Mladost Komet – Hodoťan 3-0, Kraljev an 38 – Vidov an 0-2, Borac PMP – Trnava 0-1. Spartak je bio slobodan.

Omladinac (M) – Podturen 3-2, Hajduk (B) – Omladinac (NSR) 2-5, Sloboda (S) – Sokol 2-4, Nedeliť e – Plavi (Pek.) 7-5, Pobjeda – Šenkovec 0-0.

Donji Koncov ak – Mura 0-1, Bratstvo (J) – Venera PMP 2-2, Zebanec – Polet (SMnM) 2-3.

Dubrav an (GD) je bio slobodan.

TABLICA

TABLICA

TABLICA

TABLICA

PALOVEC. IgraliĹĄte: NK Dinamo. Suci: BoĹžidar Kolari , Ivica Horvat, Toni FaĹžon.

Delegat: Tomislav Ĺ ol Strijelci: 1-0 Vutek (9), 3-0 Mar ec (11, 23), 4-0 Novak (52), 5-0 Na (58), 5-1 KapeĹĄ (90) DINAMO: JalĹĄovec, Jan ec (70. Kocijan), Jankovi , Mihalec (58. Makar), Ĺ mit (63.

Pintari ), Klekar, Mar ec (58. KriĹžai ), Vutek, Ĺ ari , Na , Novak (68. Ĺ tampar), trener: Ivan Hamunajec JEDINSTVO: VuruĹĄi (46. Novak), TomaĹĄkovi (63. Grabar Leo), Ĺ tajerec, Planinc (75. Krizman), JambroĹĄi , ReĹĄetar, Fras, Kosi, KapeĹĄ, La evi (89. Grabar B), Gal (82.

Krizman), trener: Mladen ReĹĄetar

SPARTAK - MLADOST (I) 1-1 (1-1) MALA SUBOTICA. Igraliťte: Jagodiť e. Suci: Damir Klari , BoŞidar Jura i , Josip Kedmenec. Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Fegeť (28), 1-1 Juras (38) SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Suťec (71. Zadravec M), Živkovi , Domini , Lovren i , Šegovi E, FaŞon, Lackovi E, Juras (46. Debelec), Šegovi S, trener: Ivan Domini MLADOST: Kolar, Hunjadi, Bujan, Zanjko, Kriťto , Leva i , Ignji , Miki , Novak, Carevi , Fegeť, trener: Branko JanŞek Žu karton: Kriťto (Mladost)

BSK - OMLADINAC (NSR) 1-1 (0-1) BELICA. Igraliťte: Mos ť e. Suci: Nino Škrobar, Siniťa Luka i , Ivan Žganec. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 0-1 Mihalic (40), 1-1 Fran i (89) BSK: Magdaleni , Ha ek (46. Strniť ak), Vitez, Anderlin, Kolari , Fran i , Kaniťki, Mavri ek, Škvorc D, Škvorc V, Horvat (62. Šmit), trener: Ivan Magdaleni OMLADINAC: KriŞai , Jurinec, Reich, Sermek, Pintari , Lesjak, Drk, Vodopija (63. Vugrinec), Mihalic, Skoliber (85. Gori anec), Varga, trener: Branko Kelkedi Žu kartoni: Kaniťki, Mavri ek (BSK); Lesjak, Drk, Skoliber (Omladinac)

MLADOST - KRALJEV AN 38 2-0 (1-0) PALINOVEC. IgraliĹĄte: Trate. Suci: Bojan Juras, Borut KriĹžari , Vjeran Tuksar. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 2-0 Vadlja (43, 82) MLADOST: Saka , Kova i , Novak, Cirkven i (80. Tkalec), KriĹžai , Balenovi , MoĹžek, Ĺ poljar (46. Pasler), Mlinarec (67. Mu i ), Vadlja (86. Kolari ), Talan (46.

Hali ), trener: Darko Lon ari KRALJEV AN: Majurec, Vlah, Štefok (67. Jan ec), Cvek, Tisaj, Markovi , Baksa, Cvek (73. Lipi ), Piťpek, BlaŞeka, Zelenc, trener: Stefan Srpak Žu kartoni: KriŞai , Balenovi , Tkalec, Hali (Mladost); BlaŞeka (Kraljev an)

ME IMUREC - Ĺ ENKOVEC 11-1 (6-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄte: HraĹĄ ica. Suci: Tomislav Herman, Zoran Novak, Filip Aldi . Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Treska S (2), 2-0 Treska D (13), 3-0 Kregar (16), 4-0 Treska D (17), 5-0 Kregar (22), 6-0 Treska D (26), 7-0 IvanuĹĄa D (56), 9-0 Treska S (76, 81), 10-0 Treska D (83), 11-0 IvanuĹĄa D (84), 11-1 Bertovich (87-11m) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , HruĹĄoci, Zanjko (62. IvanuĹĄa M), Vabec (70.

ReĹĄetar), IvanuĹĄa D, Bali (59. Fu ek), Branilovi , Kregar, Treska S, Treska D, trener: Antun Juki Ĺ ENKOVEC: Novak, Polak, Kolari , Koren Domagoj, Koren Dino, Hali , Mun ar, Buhanec, Korent, Hrustek, Bertovich, trener: Ivan David

SLOBODA - POLET 2-2 (0-1) MIHOVLJAN. IgraliĹĄte: Ciglena. Suci: Franjo Hergo , Ivica Felker, Boris Jakovljev.

Delegat: Stjepan KriŞari Strijelci: 0-1 Vukovi (38), 0-2 Gajnik (47), 1-2 Kriťto (57-ag), 2-2 Vukovi (69) SLOBODA: Deban, Belťe, Tisaj, Novak, alopa, Lukman M (83. Novak), Tremski, Lukman D (75. Klasta), Sovar, Culjak, Popovi , trener: Damir Vrbanec POLET: Vibovec, Kriťto , Baťek N, Horvat (66. Ujlaki), Baťek D, Vibovec, Posavec (71. Kriťto ), Vukovi (83. Lisjak), Gajnik, Pal , Toplek, trener: Dejan Magdaleni Žu kartoni: Tremski, Novak, Lukman (Sloboda); Toplek, Baťek, Posavec, Ujlaki (Polet)

TRNAVA - DINAMO (D) 1-1 (1-1)

1. SLOGA ( )

7

6

1

0

29 – 3

19

2. MLADOST (I)

7

5

1

1

18 – 9

16

3. STRAHONINEC

7

4

2

1 25 – 10 14

4. POLET (P)

7

3

2

2

12 – 9

11

5. BSK

7

3

2

2

11 – 9

11

6. JADRAN

7

1

0

6 15 – 24

3

7.

AKOVEC

6

1

0

5

8 – 33

3

8. BRATSTVO (SV)

6

0

0

6

4 – 25

0

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

BUDU NOST (P) MLADOST KOMET RADNI KI VIDOV AN SPARTAK TRNAVA HODOĹ AN KRALJEV AN 38 BORAC PMP

8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 3 4 4 3 2 1 0

1 0 5 1 1 1 0 2 1

0 2 0 3 3 4 6 5 7

29 – 14 26 – 11 21 – 15 27 – 18 21 – 20 10 – 16 13 – 26 9 – 16 6 – 26

22 18 14 13 13 10 6 5 1

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: DINAMO (D) – Antonio Dodlek (2762), Marko Obadi (1774) TRNAVA – Davor Špoljar (1843) SLOBODA (M) – Tomislav Novak (4625) POLET (P) – Nino Posavec (649)

OPOMENUTI IGRA I

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

OMLADINAC (NSR) SOKOL Ĺ ENKOVEC PODTUREN OMLADINAC (M) NEDELIĹ E POBJEDA SLOBODA (S) PLAVI

10. HAJDUK (B) Zaostala utakmica: Archea- akovec – Bratstvo (SV).

Utakmica se igra u ponedjeljak s po etkom u 14,30 sa .

9 9 9 9 9 8 9 7 9

8 7 6 5 5 4 2 1 1

1 1 1 0 0 2 1 0 0

0 1 2 4 4 2 6 6 8

8

1

0

7 14 – 53 3

KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U HODOŠAN – Mladen Smolek (5213) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

Zaostale utakmice: Hajduk (B) – Sloboda (S).

Utakmica se igra 27.10.(ponedjeljak) u 14,30 sa .

Sloboda (S) – Nedeliť e.

Utakmica se igra 03.11.(ponedjeljak) u 14,30 sa .

42 – 8 44 – 15 30 – 15 28 – 21 27 – 24 22 – 15 20 – 26 11 – 27 17 – 51

25 22 19 15 15 14 7 3 3

TABLICA 1.

POLET (P)

10

8

1

1

27 – 5

25

2.

SPARTAK

10

8

1

3.

MLADOST (Pal.)

10

7

1

1

29 – 9

25

2

21 – 13

22

4.

ME IMUREC

10

6

2

2

33 – 15

20

5.

MLADOST (SM)

10

6.

KRALJEV AN 38

10

6

2

2

30 – 16

20

5

3

2

22 – 9

18

7.

DINAMO (D)

10

5

1

4

26 – 19

16

8.

9.

SLOBODA (M)

10

4

3

3

18 – 15

15

DINAMO (P)

10

5

0

5

15 – 13

15

10. MLADOST (I)

10

4

2

4

20 – 20

14

11. OMLADINAC (NSR)

10

3

3

4

17 – 19

12

12. TRNAVA

10

3

1

6

21 – 24

10

13. SOKOL

10

2

1

7

15 – 30

7

14. Ĺ ENKOVEC

10

1

2

7

9 – 42

5

15. JEDINSTVO (NSD)

10

1

0

9

9 – 32

3

16. BSK

10

0

1

9

4 – 35

1

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Davor Štrok (Mladost SM) 13 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 10 zgoditaka – Sre ko Šegovi (Spartak), Saťa Treska (Me imurec) 9 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet P), Darijan Treska (Me imurec) 8 zgoditaka – Roberto Skoliber (Omladinac NSR) 7 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), DraŞen Horvat (Mladost SM) 6 zgoditaka – Filip Piťpek (Kraljev an 38) 5 zgoditaka – Mar n Tisaj (Kraljev an 38), Benjamin Ignji (Mladost I), Miťo Pal , Krunoslav Gajnik (Polet P), Nino Mar ec (Dinamo P), Josip Igrec (Mladost SM), Goran Vugrinec (Dinamo D), Deni Lukman (Sloboda M), Bojan Kregar (Me imurec)

1. POLET (SMNM)

6

5

0

1 28 – 11 15

2. VENERA PMP

6

3

2

1 14 – 10 11

3. BRATSTVO (J)

6

3

1

2

12 – 9

4. D. KONCOV AK

5

2

1

2

8 – 11

7

5. MURA

5

2

0

3 10 – 11

6

6. ZEBANEC

4

1

0

3

8–9

3

7. DUBRAV AN (GD)

6

1

0

5

8 – 27

3

Zaostale utakmice: Zebanec – Donji Koncov ak igra se 26.10.(nedjelja) u 12 sa .

Mura – Zebanec igra se 02.11.(nedjelja) u 12 sa .

10

24. listopada 2014.

10. kolo II. ŽL MNS - istok GRANI AR - GALEB 1-1 (0-0) NOVAKOVEC. Igraliťte: NK Grani ar. Suci: Željko Turk, Robert Radek, Hunjadi Marko. Delegat: Ivica Kova .

Strijelci: 0-1 RuŞman (59), 1-1 Lovrek (90-11m) GRANI AR: Magdaleni , Lesinger (46. Krklec), BlaŞon, Horvat J, Mravljek, Ciceli, BoŞi , Drvoderi D, Horvat M, Drvoderi A, Lovrek, trener: Tomica BlaŞon GALEB: Pantaler, Balent N, Turk, Erdelji (82. Kova ek), Hertelendi, RuŞman (88. Grana r), Balent D (87. Vuk), Mesari , Balent R, Horvat, Fleten, trener: Damir Pigac Žu kartoni: Lesinger, Ciceli, BlaŞon, BoŞi , Krklec (Grani ar); Turk, Balent D, Mesari (Galeb) Crveni: Hertelendi (Galeb)

DRAŠKOVEC - DRAVA 2-1 (0-0) DRAŠKOVEC. Igraliťte: Sportski park. Suci: Goran Žganec, Lana Vidovi , Mar na Koprivec.

Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Ribi (61-11m), 2-0 Matja i David (78), 2-1 Igrec F (83) DRAĹ KOVEC: Lon ari , Mlinari , Matja i Danijel, Ribi J, Cvetko, Matja i David, Slavi ek (46.

Ribi A), Repalust, JakĹĄi (87. Lon ari ), Markan, Mun ar (81. Kavran), trener: BoĹžidar Repalust DRAVA: Me imurec, Kos, Igrec Z (75. Lipi ), Igrec F, Mihaljac, Ivaci, Bartoli , Mihalac, Jug (81.

Igrec F, Pongrac, rneli, trener: Sre ko Gabaj Žu kartoni: Matja i , Ribi A, Repalust (Draťkovec); Kos, rneli (Drava)

DUBRAV AN - OMLADINAC (DS) 1-1 (0-1) DONJA DUBRAVA. Igraliťte: Krbulja. Suci: Damir Aldi , Franjo Horvat, Ma ja Filipi . Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 0-1 Filipaťi (33), 1-1 Kova (49) DUBRAV AN: Fabi , Jadan Damjan (86. Šte ), Horvat, Jakupak, BalaŞinec (58. Hajdinjak I), Lukťa, Jadan Dominik, Pongrac (90. urni ), Kova , Švenda, Pahek (78. Hrať anec), trener: Pavo Crnac OMLADINAC: Apostolovski, Kolari , RuŞi , Taradi, Cirkven i , Tizaj, Novak, Domjani (52. Saka S, Filipaťi , Valen (77. Roťani ), Mesari , trener: Ivan Novak Žu kartoni: Jakupak, Kova , Jadan Damjan (Dubrav an); Domjani , Valen (Omladinac)

OTOK - BUDU NOST (M) 1-1 (1-1) OTOK. Igraliťte: NK Otok. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Dario Magdaleni . Delegat: Dejan Kova Strijelci: 0-1 Novak (22), 1-1 Tomaťi (25) OTOK: Vlah, Novak, Zvonarek, Major ik, Kalťan P, Ko iť, Tomaťi , Novak, Kalťan Z, Kalťan M, Matkovi , trener: Elvis Sabol BUDU NOST: Varga, Babi (46. Biber), Novak, Jurťi , Zadravec, Berdin, Majeri , Drk, Antolovi , Drk (46. David), Sklepi (65. Turk), trener: Robert Glavina Žu kartoni: Kalťan, Matkovi , Novak (Otok); Drk (Budu nost)

DUBRAVA - SK 0-1 (0-0) SIVICA. Igraliťte: Berek. Suci: Zdravko Topliťnjak, Nino Grgi , Elvir Baťek. Delegat: Stjepan Fic Strijelac: Lon ari Dejan (47) DUBRAVA: Mu i , Mihalic, Murk, Bobi anec Ma ja, Tkalec, Cerovec, Bobi anec Mihael, Sabol, Varga, Kova (75. Ciglar), Murkovi , trener: Jurica Kova SK: Grabant, Laszlo (60. Turk), BoŞek, Horvat, Lon ari J, Lon ari D, Begovi , Grabant, Malek, Viťnji , Radi (90. Baťnec), trener: Mario Cvetko Žu kartoni: Bobi anec Ma ja (Dubrava); Horvat, Lon ari ( SK)

ZASADBREG 77 - BORAC PMP 1-3 (1-1) ZASADBREG. Igraliťte: NK Zasadbreg. Suci: Milivoj Bali , Mario Pintari , Nenad Štrek. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Gavez (18), 1-1 Rodinger (20-11m), 1-2 Gavez (70), 1-3 Sabadi (90) ZASADBREG: Srnec, Povodnja, Leva i , Kozjak, Lukman Z, Šajnovi , Lukman S, Rodinger, Perho , Koroťi , Zeli (60. Sobol ec), trener: Zoran Lukman BORAC: Sternad, Tiťljari (81. Kolari ), Srťan, KriŞai , Novak, Zrna, Gavez, Brumen, Ko evar (78. Sabadi), Jan ec, Vince , trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Lukman, Šajnovi (Zasadbreg); Zrna, KriŞai , Vince , Srťan (Borac)

VIDOV AN - BUDU NOST (P) 8-2 (2-2) DONJI VIDOVEC. Igraliťte: Sportski park Kalanica. Suci: Edvin Zobec, Valen no Kantoci, Morano Vlah. Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Nemet Dino (6-11m), 1-1 Bali (33-11m), 1-2 HanŞekovi (40), 2-2 Ujlaki (44), 3-2 Friť i Dejan (68), 5-2 Nemet Dino (70, 71), 6-2 Ujlaki (75), 7-2 Friť i Dominik (78), 8-2 Matulin (90) VIDOV AN: Šubaťa (77. Lukťa L), Herman, Lukťa D, Varga, Piťpek (77. Petri ), Hujs, Matulin, Friť i Dejan, Omazi (46. Friť i Dominik), Nemet Dino, Ujlaki, trener: Damir Ujlaki BUDU NOST: Vať, Toplek, Klobu ari M, Lon ari , Ma ek, urin, Hali T, Ciglari , HanŞekovi , Hali G, Bali J, trener: Miljenko Bali Žu kartoni: Šubaťa, Nemet Dino, Friť i (Vidov an); urin, Hali G (Budu nost)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

TABLICA

Novakov ani zaustavili u posljednjoj minuti Oporov ane Galeb u 90. minu ispus o pobjedu u Novakovcu. Nakon niza prigoda koje su imali de ki iz Oporovca tek u 59.minu uspjeli su poves zgoditkom Antuna RuĹžmana. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme u 47.minu Galebu je isklju en Danijel Hertelendi zbog udaranja suparni kog igra a. I sa igra em manje gos su bili bolja mom ad na terenu. I kad na kraju ne zabijeĹĄ iz toliko prigoda i doma eg Grani ara dotu eĹĄ dogodi se 90.minuta i kazneni udarac za doma e. Is je izveo Danijel Lovrek i zabio za kona nih 1-1.

Budu nost totalno potonula u Donjem Vidovcu u drugom poluvremenu. ak su gos iz Podbresta u 40.minu imali vodstvo od 2-1, ali su na kraju izgubili sa visokih 8-2. Vido an je nemilosrdan doma in. Imaju naje kasniji napad u ligi koji je dosad u 10 kola pos gao ak 36 zgoditaka. Utakmica je po ela sa kaznenim udarcima.

Prvo za doma e u 6.minu , a potom za goste u 33.minu . Doma eg je realizirao Dino Nemet, a gostuju eg Josip Bali. Vodstvo Budu nosti donio je Nino HanĹžekovi , a Vinko Ujlaki do poluvremena poravnao na 2-2. U drugom dijelu raspucani doma ini pos Ĺžu joĹĄ ĹĄest zgoditaka. U 56.minu bune se na jednu signalizaciju zale a pomo nog suca Kantocija i Dino Nemet zbog prigovora zara uje opomenu. On je bio i najbolji strijelac na utakmici sa tri zgoditka.

Dva je za doma e pos gao Vinko Ujlaki i po jedan Mario Matulin, Dejan i Dominik FriĹĄ i .

Croa ji bod iz HodoĹĄana. Po tri zgoditka u svakom poluvremenu vidjeli su gledatelji njih oko 100 u HodoĹĄanu. Prvi dio doma i su rijeĹĄili u svoju korist. Prvi su i poveli u 25.minu zgoditkom Zorana Strahije. Sedam minuta kasnije Denis Poljanec je poravnao na 1-1.

U 35.minu sudac utakmice Jura i propus o je za goste dosudi kazneni udarac, ali u 45.minu za doma e nije. Doma i kapetan Dejan Naran a bio je uspjeĹĄan sa 11 metara za vodstvo od 2-1. Zanimljivo kako je god dobro ogra en stadion u HodoĹĄanu u 47.minu se najednom u terenu za igru stvorio crni pas koji je izazvao smijeh kod gledatelja. Gos iz Orehovice i po drugi su puta na utakmici od suca utakmice Jura i a u 48.minu traĹžili kazneni udarac. Ovaj puta je sudac bio u pravu jer je doma i igra bio na travi kad je po gos ma

OPOMENUTI IGRA I SK – Ivan Horvat (1544), Josip Lon ari (1546) BUDU NOST (P) – Andreas urin (3380), Gianluca Hali (5089) DRAŠKOVEC – Danijel Matja i (815), Albino Ribi (5496), Luka Repalust (826) DRAVA (DM) – Damir Kos (1270), Marko rneli (9162) HODOŠAN – Dario Kova (789), Zoran Strahija (3104) ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Igor Šajnovi (2643) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094), Marko Valen (4083) BORAC PMP – Ivan Zrna (1928), Sven KriŞai (2760), Goran Vince (4956), Antonio Srťan (3642) GRANI AR (N) – Vedran Lesinger (7500), Robert BoŞi (954), Ante Ciceli (1922), Tomica BlaŞon (720), Borna Krklec (7058) GALEB – Dario Balent (3160), David Mesari (3258), David Turk (3258) DUBRAV AN – Alen Jakupak (1834), Borivoj Kova (10340), Damjan Jadan (4208) VIDOV AN – Nino Šubaťa (2247), Dino Nemet (2251), Dejan Friť i (2248) DUBRAVA – Ma ja Bobi anec (3654) OTOK – Mihael Kalťan (5457), Ivan Matkovi (5192), Jasmin Novak (1638) BUDU NOST (M) – Alen Drk (4785)

igrao rukom po lop . Nakon udarca iz kuta i lijepog skoka glavom Marijana Kr mara u 65.minu rezultat je poravnat na 2-2. Bruno Dodlek je po tre i puta doma ine doveo u vodstvo u 78.minu , ali su minutu prije kraja utakmice gos ipak do ekali kazneni udarac kojeg je za kona nih 3-3 realizirao Miroslav Ĺ afari . Za gostuju i bod uvelike je zasluĹžan vratar Croa je Krunoslav Patar ec koji je sjajno branio.

U Donjoj Dubravi bez pobjednika. Omladinac je poveo u 33.minu zgoditkom Dominika FilipaĹĄi a i sa tom minimalnom prednoĹĄ u o ĹĄao na odmor. Odmah po etkom drugog poluvremena u 49.minu doma i su preko Borivoja Kova a uspjeli poravna i na kona nih 1-1. Imali su joĹĄ prigoda doma i do i i do sva tri boda, ali su gos iz DrĹžimurec-Strelca uspjeli sa uva h 1-1 do kraja utakmice.

Borcu PMP iz Zasadbrega tri boda. Nakon prvih 45 minuta gos iz Tur iĹĄ a imali su bod u dĹžepu rezultatom 1-1, a u drugom sa joĹĄ dva zgoditka s gli do pobjede. Kapetan mom adi Borca PMP Rajko Gavez doveo je u 18.minu goste u prednost. Dvije minute kasnije kazneni udarac za doma ine. I doma i kapetan Filip Rodinger je bio uspjeĹĄan izvo a najstroĹže kazne za 1-1. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Rajko Gavez u 70.minu dovodi goste u vodstvo od 2-1. Potvrda gostuju e pobjede Borca PMP od 3-1 uslijedila je u 90.minu kada je strijelac bio joker sa klupe Mateo Sabadi.

Vrijedna pobjeda SK-e u Sivici. Ĺ to je tako bilo uvelike je zasluĹžan njihov vratar Damir Grabant koji je odli no branio. Gos iz ehovca zgoditak odluke koji im je donio tri gostuju a boda pos gli su u 47.minu preko Dejana Lon ari a.

Budu nost iz Otoka ku i nosi bod. Gos iz Miklvca prvi su u 22.minu zgoditkom Ivana Novaka poveli. Kratko je trajala gostuju a radost jer tri minute kasnije na kraju kona nih 1-1 poravnao je Renato TomaĹĄi . Prvo su poluvrijeme bili gos bolji, a drugo doma ini pa je na kraju nerijeĹĄeno i najpravedniji ishod ove utakmice.

U DraĹĄkovcu susjedski derbi pripao doma inu. Dobro se Drava drĹžala sve do 61.minute kada su napravili kazneni udarac iz kojeg su doma i zgoditkom Josipa Ribi a poveli 1-0. David Matja i je doma e vodstvo u 78.minu svojim zgoditkom povisio na 2-0. Sedam minuta prije kraja utakmice i susjedi iz Donjeg Mihaljevca pos Ĺžu zgoditak preko Filipa Igreca, ali samo za ublaĹživanje poraza na 2-1.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ZASADBREG 77 – Zoran Lukman (53), Igor Šajnovi (2643) BUDU NOST (M) – Alen Drk (4785) GRANI AR (N) – Robert BoŞi (954) GALEB – David Mesari (3258) VIDOV AN – Dejan Friť i (2248) DUBRAV AN – Alen Jakupak (1834) DRAŠKOVEC – Danijel Matja i (815) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U GALEB – Danijel Hertelendi (2008) po l. 57 DP HNS-a 3 (tri) utakmice

1. GALEB

10

7

3

0

28 – 8

2. VIDOV AN

10

7

2

1

36 – 10 23

24

3. HODOĹ AN

10

6

3

1

24 – 9

4. OMLADINAC (DS)

10

6

3

1

20 – 11 21

21

5. BORAC PMP

10

6

1

3

22 – 16 19

6. DUBRAV AN

10

6

1

3

19 – 13 19

7.

SK

10

4

2

4

22 – 20 14

8. BUDU NOST (M)

10

3

5

2

18 – 16 14

9. CROATIA

10

4

1

5

21 – 23 13

10. GRANI AR (N)

10

3

3

4

16 – 18 12 16 – 21 11

11. ZASADBREG 77

10

3

2

5

12. OTOK

10

2

2

6

10 – 16

8

13. DRAĹ KOVEC

10

2

2

6

14 – 29

8

14 DRAVA (DM)

10

2

1

7

15 – 22

7

15. DUBRAVA

10

2

0

8

10 – 36

6

16. BUDU NOST (P)

10

1

1

8

14 – 37

4

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka – Dino Nemet (Vidov an) 8 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP) 7 zgoditaka – Krunoslav Majeri (Budu nost M), Denis Poljanec (Croa a) 6 zgoditaka – Aldin Begovi ( SK), Miroslav Lovrek (Vidov an), Petar Horvat (Galeb), Bruno Dodlek (Hodoťan), Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 5 zgoditaka – Saťa Lukman (Zasadbreg 77), Matej Gorupi (Otok), Ivica Okreťa (Budu nost M), Kreťo Kova (Hodoťan), Rajko Gavez (Borac PMP), Filip Igrec (Drava DM), Miroslav Šafari (Croa a), Josip Bali (Budu nost P)

HODOĹ AN - CROATIA 3-3 (2-1) HODOĹ AN. IgraliĹĄte: Stadion NK HodoĹĄan. Suci: BoĹžidar Jura i , SaĹĄa FegeĹĄ, Darko Filip i .

Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Strahija Z (25), 1-1 Poljanec (32), 2-1 Naran a (45-11m), 2-2 Kr mar (65), 3-2 Dodlek (78), 3-3 Šafari (89-11m) HODOŠAN: Mlinarec, Sinkovi Miťel, Blagus, Naran a, Habuť, Vlah, Kova (42. Mar ec), Erdelji (62. Šavora), Puri , Strahija Z, Dodlek, trener: Goran Strahija CROATIA: Patar ec, Balog S (46. RuŞi L), Balog , avlek, Kolar, Orťuť (80. PoŞgaj), Šafari , Kr mar, RuŞi M, Domini (58. Šamarija), Poljanec, trener: uro Koloni Žu kartoni: Kova , Strahija Z (Hodoťan)

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 11. KOLA

ehovec: SK – HODOŠAN (sudac Jasmin Lozi , pomo nici Josip Kedmenec i Matej Mesari , delegat Stjepan uranec), DrŞimurec-Strelec: OMLADINAC – DUBRAVA (sudac Goran Žganec, pomo nici Marko Smr i Lana Vidovi , delegat Zoran Hajdinjak), Oporovec: GALEB – DUBRAV AN (sudac Darko Filip i , pomo nici DraŞen Šajnovi i Ivan Vlahek, delegat Slavko Novak), Tur iť e: BORAC PMP – GRANI AR (N) (sudac Dario Vel i, pomo nici Mario Musta i Dino Vel i, delegat Željko Štefanac); Donji Mihaljevec: DRAVA – ZASADBREG 77 (sudac Vedran Hruťoci, pomo nici Ivan Žganec i Mario Pintari , delegat Petar Krha ), Podbrest: BUDU NOST – DRAŠKOVEC (sudac Jadran Kukovec, pomo nici Nino Grgi i Renato Vuk, delegat Davor Drvenkar); Miklavec: BUDU NOST – VIDOV AN (sudac BoŞidar Jura i , pomo nici Boris Jakovljev i Mario Sukanec, delegat Stjepan Fic); Orehovica: CROATIA – OTOK (sudac Edvin Zobec, pomo nici Stjepan Novak i Mar na Koprivec, delegat Slavko Vodopija).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 14 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

10. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD POBJEDA - BRATSTVO (J) 6-2 (4-1) GORNJI HRAŠAN. Igraliťte: NK Pobjeda. Suci: Ivica KriŞai , Dino Vel i, Mario Sukanec. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Novak (11), 2-0 Posavec (13), 3-0 Ladi (28), 3-1 Jambrovi (32), 4-1 Bistrovi (45), 5-1 Ladi (48), 5-2 Leva i (75), 6-2 Ceilinger (84-11m) POBJEDA: Tkal ec, Brezovec (20. Debelec), Kova , Kocijan, Ceilinger, Povodnja, Škvorc (66.

Gavez), Ladi , Posavec, Bistrovi (56. Horvat), Novak, trener: Dejan Borko BRATSTVO: Rajf, Petermanec (46. Kirec), Koraj (82. Kova i ), Ko ila, Baumgartner (63. Jambrovi M), Trstenjak, Jurovi (71. Vinko), Jambrovi L, Leva i , Gori anec D, Na , trener: Boris or evi Žu kartoni: Posavec, Horvat (Pobjeda); Trstenjak (Bratstvo)

STRAHONINEC - TRNOVEC 1-2 (1-1) STRAHONINEC. IgraliĹĄte: Bujan Stjepan S pi . Suci: Jadran Kukovec, Bruno Brljak, Ivan Vlahek.

Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Vuruťi (5), 1-1 Žerjav (41-ag), 1-2 Novak (75) STRAHONINEC: Tratnjak, Jaluťi D, Zver (60. Fu ko), Zlatarek, Jaluťi J, Žerjav, Bacinger, Mar ec, Drabi (75. Žuni ), Kova i , Vuruťi , trener: Vladimir Pavlekovi TRNOVEC: Špiranec, Skupnjak (87. Mesari ), Jurman F, Domiter, Vidovi , Jurman M, Marijanovi , Miko, Štefulj (73. Tomaťi ), Novak (90. eh), Jurman N (46. Vincek), trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Bacinger, Jaluťi (Strahoninec); Domiter, Jurman M, Novak, Vidovi (Trnovec9

PLAVI - BRATSTVO (SV) 2-0 (0-0) PEKLENICA.Igraliťte:Pocurke.Suci:AnteBegovi ,MarinkoHruťoci,IvanJarni.Delegat:ZoranHajdinjak Strijelci: 1-0 Nerer (53), 2-0 Ka (59) PLAVI: Pokriva , Štefulj, Zamuda (54. Srnec), Ka (90. Krauthaker), Erdelja K, Drk, Vugrinec, Nerer, Trstenjak, Novak, Šol (57. Gori anec od 84. Erdelja J), trener: Anton Srťa BRATSTVO: Posavec, Zlatarek, Srnec, HanŞekovi , Novak, Posavec N, Posavec D (73. Fu ko), Bogomolec, Horvat N, Horvat F, Vabec, trener: Daniel Novak Žu kartoni: Novak (Plavi); Posavec, Srnec (Bratstvo)

VENERA - DONJI KONCOV AK 2-2 (0-1) SVETI JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte: NK Venera. Suci: Darko Filip i , Vlado BlaĹži , Antun Kukovec.

Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 SmodiĹĄ Ĺ˝ (9), 1-1 Kerman (64), 1-2 Sklepi A (75), 2-2 Pintari (89-11m) VENERA: Lacko, Peras (90. Toma), Vabec, KoroĹĄec, Pozder, Marodi, Pintari , Gori anec (22.

Primorac), Ciglari , Kerman, Novak (66. Ov ar), trener: Kreťimir Šenji DK: Kolbl, Grof, Turk (82. Saka ), Pintari , Flac D, Koraj, Smodiť Ž, Sklepi A (90. Flac M), Sklepi M, Smodiť S (71. Vukovi ), Brezni ar, trener: Darko Sklepi Žu kartoni: Peras, Koroťec (Venera); Pintari , Grof, Turk, Sklepi , Flac (DK) Crveni: Vabec (Venera)

JEDINSTVO - HAJDUK VINDIJA 5-3 (2-1) GORNJI MIHALJEVEC. Igraliťte: Pod Borom. Suci: Darijan Zadravec, Matej Mesari , Denis Fic. Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 Kocen (16), 1-1 Ma ari (45), 2-1 Ladi (55), 4-1 Miko (65, 79), 4-2 Kova i (81), 4-3 Šardi (86), 5-3 Golub (87) JEDINSTVO: JaneŞ, Krumpi S, Kocen (58. Gre ), Novak, Plantak, Golub, Horvat M, Tr njak, Fujs, Ladi (81. Horvat K), Miko, trener: Roman Tr njak HAJDUK: Novak, HrŞenjak L, HrŞenjak D, Šimunkovi (55. Debelec G), Žganec, Jurovi (32. HrŞenjak K), Mikulaj, Debelec M, Šardi, Ma ari , Kova i , trener: Dominik Horvat Žu kartoni: Golub, Novak (Jedinstvo); HrŞenjak D, HrŞenjak L, Mikulaj (Hajduk)

ZEBANEC - MURA 2-1 (0-0) ZEBANEC. Igraliťte: NK Zebanec. Suci: Dario Vel i, Damir Mesari , Josip Viťnjari . Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 1-0 Flac (52), 2-0 Pergar (75), 2-1 Lipovi (83) ZEBANEC: Jelen i , Pergar (88. Pla ak), Sabol, Žuni (77. Mar njať), Flac, Makar, Puri , Kolenko, Vran i , Kojter, Ma ari , trener: Danijel Kojter MURA: Tkalec, Lipovi , Novak, Jurovi , Braniťa (57. Vrťi Mihael), urin (68. Vrťi Mar n), Varga (80. Saka ), Šardi (46. Brezova ki), Telebuh, Krnjak (57. Hoťpel), Breznik, trener: Darko Vincek Žu kartoni: Sabol, Žuni , Mar njať (Zebanec); Novak, Lipovi (Mura)

MALI MIHALJEVEC - SLOGA (Š) 2-2 (1-1) MALI MIHALJEVEC. Igraliťte: NK M. Mihaljevec. Suci: DraŞen Šajnovi , Stjepan Novak, Mladen eke. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Šafari (32-11m), 1-1 Kolari (40), 2-1 Mesari B (56), 2-2 Feguť (67) MM: Horvat, anadi, Šol , Trupkovi , Šafari , Mesari B, Kova i , Puťar, Mesari D, Vugrinec, Pintari , trener: BoŞidar Makťadi SLOGA: Rojko, Kosi, Kanski (62. Kova i ), Jambrovi , Jelen, Smolkovi (77. Rudolf), Feguť, Šoťtari , Sen ar, Kolari , ŽiŞek (55. Vi ar), trener: Duťan Hozjan Žu kartoni: Trupkovi , Mesari , Vugrinec (MM); Sen ar, Rojko, ŽiŞek, Jelen, Rudolf (Sloga)

Jedinstvo G. Mihaljevec ponovno na elu tablice Uz golijadu u Gornjem Mihaljevcu doma ini ponovno na vrhu ljestvice.

Oko 120 gledatelja vidjelo je ak osam zgoditaka. Tri u prvom poluvremenu, a pet u drugom. Jedino sudac utakmice Zadravec nije bio na visini ove utakmice. Krivim procjenama prekrĹĄaja i ne sankcioniranjem opomenama preoĹĄtre startove iz iri rao je obje mom adi, a i gledatelje. SiniĹĄa Kocen prvi je u 16.minu na eo gostuju u mreĹžu. Dva zgoditka biljeĹžimo u 45.minu .

Prvo za goste kojeg je pos gao Josip Ma ari za 1-1, a potom Mihael Ladi za doma e vodstvo od 2-1. Gos iz Ĺ trukovca bune se da su u 59.minu oĹĄte eni za kazneni udarac. Po njima je jedna njihova lopta upu ena prema vra ma pogodila u ruku doma eg obrambenog igra a, ali je sudac to procijenio kao napucanu loptu iz neposredne blizine i pus o da se igra dalje. A dalje su gos primili dva zgoditka koja je oba pos gao Tihomir Miko i u 79.minu Jedinstvo ima visokih 4-1. Hajduk se vra a u igru smanjenjem rezultata na 4-3 u 86.minu , a zgodicima Alena Kova i a i Karla Ĺ ardija. Dejan Golub je odmah minutu kasnije postavio kona nih 5-3 za doma e i rijeĹĄio sve dvojbe oko pobjednika.

Doma i poraz Strahoninca. Dobro su doma i krenuli u utakmicu i ranim vodstvom u 5.minu zgoditkom Denisa Vuruťi a poveli. e ri minute prije kraja prvog poluvremena nesretnik je Jurica Žerjav koji pos Şe autogol za Pobjedu gos ma iz Trnovca donio je u 75.minu Sandro Novak.

Plavi slomili Bratstvo u drugom poluvremenu. Nakon prvih 45 minuta igre zgoditaka nije bilo. MreĹža ina e vrlo dobrog vratara Bratstva Filipa Posavca zatresla se prvi puta u 53.minu , a poĹĄlo je to za nogom Tomici Nereru. Ĺ est minuta kasnije i druga lopta je u gostuju oj mreĹži za pobjedu od 2-0, a zgoditak je pos gao Benjamin Ka .

Slogi bod u Malom Mihaljevcu. Doma i su dva puta vodili da bi na kraju bod o ĹĄao u Ĺ trigovu. Po jedan je zgoditak pos gla svaka mom ad u svakom poluvremenu. Doma i su poveli iz kaznenog udarca u 32.minu kojeg je realizirao Tomislav Ĺ afari . Mihael Kolari je u 40.minu poravnao na 1-1. Novo doma e vodstvo uslijedilo je zgoditkom Brune Mesari a u 56.minu . Goran FeguĹĄ bio je strijelac drugog gostuju eg zgoditka za kona nih 2-2 u 67.minu .

Pobjeda uvjerljiva kod ku e. Sa ĹĄest zgoditaka nagradili su svoje goste iz Jurovca. Prak ki je utakmica bila rijeĹĄena za nepunih pola sata igre kada su doma i zgodicima redom Bojana Novaka, Karla Posavca i Nikole Ladi a poveli sa 3-0. Bratstvo je uspjelo u 32.minu zgoditkom Luke Jambrovi a smanji na 3-1. Kad se ve ekao posljednji zviĹžduk suca utakmice Ivice KriĹžai a za odlazak na odmor novi zgoditak u gostuju oj mreĹži pos Ĺže Miljenko Bistrovi i Pobjeda vodi 4-1. Odmah po etkom drugog dijela u 48.minu drugim zgoditkom na utakmici Nikole Ladi a ve je 5-1. Danijel Leva i uspijeva u 75.minu malo ublaĹži poraz svojim zgoditkom, ali je ĹĄest minuta prije kraja utakmice iz opravdano dosu enog kaznenog udarca Sre ko Ceilinger postavio kona nih 6-2 za Pobjedu. Po zavrĹĄetku utakmice gos su se poĹžalili da nema u njihovoj svla ionici tople vode za tuĹĄiranje.

Donji Koncov ak ispus o pobjedu u Svetom Jurju na Bregu. Dva su puta gos vodili, ali su doma i do boda doĹĄli minutu prije kraja utakmice iz

DRAVA - NAPREDAK 3-5 (2-4) KURŠANEC. Igraliťte: NK Drava. Suci: Marko ur ek, Danijel Ko ila, Casimir Rodrigue. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Lepen (6), 0-2 Zadravec (11), 0-3 Horvat (29), 1-3 or evi (33), 1-4 Vrtari (38), 2-4 Gori anec (41-11m), 3-4 Gori anec (57), 3-5 Matoťa (90) DRAVA: Mar n evi D, Zanjko, Šol (46. Heri ), Carevi , Mar n evi J, Vuk, Dombaj, Mar n evi A, Medved, Gori anec, or evi , trener: Kris jan Varga NAPREDAK: Kova i , Žganec, Hu nec (67. Matoťa), Golubi , Jambroťi N, Horvat, Vrtari (52.

Cilar), Lepen (87. Hu nec), Jambroťi D (82. Ma ari ), Kova i , Zadravec, trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Medved, Zanjko (Drava); Vrtari , Jambroťi , Kova i , Cilar, Matoťa (Napredak)

kaznenog udarca. Žiga Smodiť je prvi u 9.minu svladao doma eg vratara S vena Lacka. Tek u 64.minu je Goran Kerman uspio poravna na 1-1. U neizvjesnoj i na trenutke preoťtroj igri gos u 75.minu zgoditkom Aleksandra Sklepi a ponovno vode. e ri minute kasnije Venera PMP je ostala bez Luke Vabeca koji je isklju en zbog druge opomene. Nakon toga je izgledalo da e doma i teťko broj ano slabiji pos i zgoditak. No, to se ipak u 89.minu dogodilo jer je sudac utakmice Filip i opravdano za doma e dosudio kazneni udarac kojeg je Mario Pintari pretvorio u zgoditak i kona nih 2-2.

Zebanec bolji od Mure. Od samog po etka utakmica vrlo nervozna, a igra rastrgana. Nakon prvog dijela mreĹže su mirovale. Mihael Flac prvi je bio strijelac za doma e u 52.minu . Damjan Pergar je drugi doma i strijelac u 75.minu za vodstvo od 2-0. Mura je sedam minuta prije kraja utakmice uspjela ublaĹži poraz na 2-1 zgoditkom Gorana Lipovi a.

Napretku pobjeda u KurĹĄancu. Za nepunih pola sata igre gos iz Gornjeg Kraljevca su zgodicima Damira Lepena Juraka, Ivana Zadravca i Darija Horvata imali vodstvo od 3-0. Slavko or evi je u 33.minu smanjio gostuju e vodstvo na 3-1. U 38.minu pomo ni sudac Casimir Rodrigue malo se poĹžurio sa signalizacijom zale a, a sudac utakmice ur ek pus o akciju iz koje gosti zgoditkom Gorana Vrtari a vode 4-1. etiri minute prije poluvremena doma a Drava ima kazneni udarac kojeg za smanjene rezultata na 4-2 realizira Nikola Gori anec. Is je igra bio strijelac i u 57.minu za 4-3. Darko MatoĹĄa je u 90.minu za goste pos gao i pe zgoditak za pobjedu od 5-3.

OPOMENUTI IGRA I MURA – Mario Novak (3786), Goran Lipovi (2302) STRAHONINEC – Bojan Bacinger (417), Jurica Jaluťi (1020) ZEBANEC – Denis Sabol (4145), Gordan Žuni (4582), Stjepan Mar njať (10010) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301), Dejan Novak (3889) PLAVI – Aleksandar Novak (6722) POBJEDA – Karlo Posavec (1128), Dino Horvat (311) MALI MIHALJEVEC – Nenad Trupkovi (2340), Dino Mesari (2364), Andrej Vugrinec (2493) VENERA PMP – Zoran Peras (3896), Alen Koroťec (4270) BRATSTVO (SV) – David Posavec (7308), Denis Srnec (1410) BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785) SLOGA (Š) – Matej Sen ar (5114), Andrija Rojko (6275), Kris jan ŽiŞek (5897), Patrik Jelen (9662), Sebas jan Rudolf (9684) DRAVA (K) – Marin Zanjko (6259), Davor Medved (1404) NAPREDAK – Goran Vrtari (3920), Dalibor Jambroťi (3928), Robert Kova i (3930), Antun Cilar (4106), Darko Matoťa (4358) TRNOVEC – DraŞen Domiter (10337), Ma ja Jurman (2586), Sandro Novak (192), Marko Vidovi (3280) DONJI KONCOV AK – Predrag Pintari (3485), Patrik Grof (1526), Leonardo Turk (4058), Aleksandar Sklepi (1529), Damjan Flac (1538) HAJDUK VINDIJA – Dominik HrŞenjak (2876), Lovro HrŞenjak (3029), Petar Mikulaj (2903)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ZEBANEC – Stjepan Mar njať (10010) MALI MIHALJEVEC – Andrej Vugrinec (2493) SLOGA (Š) – Kris jan ŽiŞek (5897) BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785) STRAHONINEC – Bojan Bacinger (417) JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301) HAJDUK VINDIJA – Dominik HrŞenjak (2876), Petar Mikulaj (2903) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U VENERA PMP – Luka Vabec (3898) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

JEDINSTVO (GM) STRAHONINEC PLAVI SLOGA (Ĺ ) BRATSTVO (SV) POBJEDA D. KONCOV AK TRNOVEC HAJDUK (Ĺ ) VENERA PMP BRATSTVO (J) MURA NAPREDAK M. MIHALJEVEC ZEBANEC DRAVA (K)

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 7 7 5 6 6 5 5 4 4 4 2 2 1 1 1

1 2 1 3 0 0 2 1 2 2 1 2 2 4 1 0

1 1 2 2 4 4 3 4 4 4 5 6 6 5 8 9

36 – 13 21 – 6 27 – 13 31 – 12 18 – 16 25 – 29 23 – 10 22 – 15 20 – 17 17 – 19 23 – 19 13 – 18 16 – 31 16 – 27 9 – 38 13 – 47

25 23 22 18 18 18 17 16 14 14 13 8 8 7 4 3

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 11. KOLA SUBOTA: Savska Ves: BRATSTVO – MALI MIHALJEVEC (sudac Dario Srnec, pomo nici Marinko Hruťoci i Nikola Štrok, delegat Josip Baksa), Štrukovec: HAJDUK – PLAVI (Pek.) (sudac Damir Klari , pomo nici Saťa Mihali i Dario Magdaleni , delegat Darko Jambrovi ), DONJI KONCOV AK – DRAVA (K) (sudac Nino Škrobar, pomo nici Damir Mesari i Marko Hunjadi, delegat Dragu n Vuk). Utakmice se igraju s po etkom u 15 sa .

NEDJELJA: Štrigova: SLOGA – VENERA PMP (sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Danijel Ko ila, delegat Antun Vlahek); Jurovec: BRATSTVO – JEDINSTVO (GM) (sudac Damir Aldi , pomo nici Filip Aldi i Franjo Horvat, delegat Dragu n Borko), TRNOVEC – POBJEDA (sudac Željko Turk, pomo nici Ivica Felker i Denis Fic, delegat Stjepan KriŞari ), Hlapi ina: MURA – STRAHONINEC (sudac Franjo Hergo , pomo nici Tihomir Kralji i Nenad Štrek, delegat Antun Mesari ), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – ZEBANEC (sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Zoran Novak i Valen no Kantoci, delegat Zvonko Novakovi ). Utakmice se igraju s po etkom u 14 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Tihomir Miko (Jedinstvo GM) 11 zgoditaka – David Šoťtari (Sloga Š) 10 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 8 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.), Mihael Ladi (Jedinstvo GM), Žiga Smodiť (Donji Koncov ak) 7 zgoditaka – Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Robert Štefulj (Trnovec), Bojan Novak (Pobjeda), Nikola Gori anec (Drava K) 6 zgoditaka – Dejan Na , Miran Vinko, David Gori anec (Bratstvo J), Daniel Novak (Bratstvo SV), Benjamin Kati (Plavi Pek.), Tomislav Šafari (Mali Mihaljevec), Denis Vuruťi (Strahoninec), Goran Kerman (Venera PMP) 5 zgoditaka – Goran Vuruťi (Bratstvo SV), Alen Kova i , Karlo Šardi, Josip Ma ari (Hajduk Š), Sandro Novak (Trnovec), Ivan Zadravec (Napredak), Goran Feguť (Sloga Š)

24. listopada 2014.

10. kolo III. ŽNL MNS VU ETINEC - MLADOST (S) 3-0 (1-0) ZASADBREG. Igraliťte: Zasadbreg. Suci: Franjo Hergo , Filip Hrustek, Robert Kolari .

Delegat: Josip Modlic Strijelci: 1-0 Mohari (32), 2-0 Novak D (56), 3-0 Mohari (62) VU ETINEC: Ciglari , Vabec I, Friť i , Ambruť I (74. Petri evi ), Levec, Ambruť (46. Vinkovi ), Škvorc, Novak S, Mohari , Vabec R, Novak D (66. Kamenar), trener: Slavko or evi MLADOST: Polanec N, Turk (59. Novosel), Vuruťi , Šavni ar, Škvorc N, Stojko, Škvorc M, Leva i , Živ ec, Ko ila, Polanec D, trener: Marijan Mohari Žu kartoni: Vabec, Vinkovi , Levec (Vu e nec); Šavni ar, Ko ila, Škvorc (Mladost)

JADRAN - BORAC (DH) 3-0 (0-0) ŠTEFANEC. Igraliťte: NK Jadran. Suci: Željko Hajdarovi , Darko Pokriva , Filip Vabec.

Delegat. Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Ĺ egovi (51), 2-0 HliĹĄ (53), 3-0 Ĺ egovi (73-11m) JADRAN: Lukman (86. Kameni ), Ĺ tampar, Novak, Klinec, Ĺ te ar, Kresinger (50. Halabarec), Orehovec, Kontrec (67. Kranj ec), Ĺ egovi , Barlovi , HliĹĄ (79. Gori anec), trener: Bruno Matotek BORAC: Harmicar J, Jur ec, Pozderec, Vadlja, Harmicar P (46. Vidovi ), Vargek (46.

Jasenovi ), Branilovi , Pozderec (79. Dodlek), Pavlic, Bari , Lepoglavec (65. Baranaťi ), trener: Damir Far Žu kartoni: Harmicar, Jasenovi (Borac)

DINAMO - OMLADINAC (M) 1-3 (1-3) ŽIŠKOVEC. Igraliťte: NK Dinamo. Suci: Davor Šupljika, Josip Jurinec, Bruno Grabar. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Leskovec (2), 1-1 Rudni ki (11), 1-2 Kova evi (26), 1-3 Leskovec (45) DINAMO: Lajtman, Šopar, Thes, Tkal ec (28. Dobrani ), Rudni ki N, Radek (56. Hunjadi), Šafari , Tkal ec (56. Bistrovi ), Rudni ki D, Moťmondor, Povodnja, trener: Tomislav Šari OMLADINAC: Murk, Škvorc, Jovi , Leskovec (84. Mikac), Bedi , la n, Kova evi (64.

Lesar), Dragovi (89. Bukov ak), Bogdan (77. Bubek), Vrbanec (90. Bubek A), Posavec, trener: Josip KriŞai Žu kartoni: Rudni ki N, Rudni ki D (Dinamo); Bedi (Omladinac)

HAJDUK - EKO 3-0 (1-0) BREZJE. Igraliťte: Hrastje. Suci: Željko Kova i , Mario Horvat, Mario Musta . Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Krnjak (24), 3-0 Moreira (84, 90) HAJDUK: Horvat, Šafari , Moreira, Gregorin i (89. Koruni ), Krnjak (86. Žnidari ), Tkalec, Sen ar, Kolar, Fegeť (56. Marciuť), Liber (82. Šimunkovi ), Ambruť E, trener: Kreťo Žnidari EKO: Juras, Novak N, Opa ak, Viťnji (87. Stankov), Trstenjak (73. Novak D), Gregorin i , Slavi ek H, Horvat, Hobor, Lastavec, Ivanuťi , trener: Vlado Gori anec Žu kartoni: Krnjak, Gregorin i , Fegeť (Hajduk); Lastavec (Eko) Crveni: Tkalec (Hajduk); Horvat (Eko)

MLADOST - BRATSTVO (P) 1-1 (0-0) DEKANOVEC. Igraliťte: Berek. Suci: Vedran Hruťoci, Ivan Kolari , Ma ja Kozar. Delegat: Ivan Vlahek Strijelci: 0-1 Kova i D (58), 1-1 Kolari (68) MLADOST: Feldi, Horvat, Hajdarovi , eh (61. Špilek S), Radovan, Žganec, Bobi anec, Kova i , Mlinari , Mu i (85. Hliť ), Kolari , trener: Renato Ciceli BRATSTVO: Jambrovi , Kova i D, Škvorc, Novak M (90. Bais), abradi, Kelner, Poto nik D, ekunec (70. Komar), Balog (90. Kova i L), Novak D, Poto nik L (62. Kova i F), trener: Tibor abradi Žu kartoni: eh, Kova i D (Mladost); Poto nik, ekunec (Bratstvo) Crveni: Škvorc (Bratstvo)

TORPEDO - PARAG 9-6 (4-2) KRIŽOVEC. Sudac: Patrik Kolari . Delegat: Mladen Puklavec Strijelci: 1-0 Mikuli (3), 1-1 Balog J (16), 2-1 Rukla (22), 3-1 Mikuli (25), 4-1 David (2911m), 4-2 Balog J (32), 4-3 Orťuť D (49), 5-3 Novak M (54), 6-3 Novak M (60), 7-3 Strojko (67), 8-3 Radeljak (68), 8-4 Orťuť D (70), 9-4 Mikuli (71), 9-5 Balog V (76), 9-6 Orťuť D (83) TORPEDO: David, Mun ar, Jezernik (52. Mesari ), Sanjkovi , Novak, Strojko, Mikuli , Jambroťi , Rukla , Horvat, Radeljak (87. Lepen), trener: Vladimir Šol PARAG: Balog S (61. Ignac B), Orťuť V, Horvat B, Ignac S, Balog V, Orťuť D, Še i (64. Orťuť M), Orťoť M, Orťoť D (46. Balog S), Horvat D, Balog J. Žu kartoni: Jambroťi , Jezernik (Torpedo)

III. ME IMURSKA LIGA

TABLICA

Omladinac pobjedni ki i kod susjeda u Žiťkovcu Pobjeda Omladinca u Žiťkovcu. Sve se odigralo u prvom poluvremenu. Susjedi iz Ma kovca poveli su ve u 2.minu zgoditkom Dorijana Leskovca. Nije se dugo ekalo na poravnanje. U 11.minu Dino Rudni ki poravnao je na 1-1. Davor Kova evi je bio strijelac za vodstvo gos ju u 26.minu , a u 45.minu svojim drugim zgoditkom na utakmici kona nih 3-1 za Omladinac postavlja Dorijan Leskovec. U drugom dijelu zgoditaka viťe nije bilo, a i gledatelji se nisu bať nagledali neke igre.

Vu etinec u drugom poluvremenu slomio Mladost.

Denis Mohari bio je dvostruki strijelac. Prvi je svoj zgoditak pos gao u 32.minu za vodstvo od 1-0, a drugi u 62.minu za kona nih 3-0. Uz njega strijelac je joĹĄ za Vu e nec bio Denis Novak u 56.minu . Gos ma iz Selnice nije poĹĄlo za nogom da pos gnu barem jedan zgoditak jer su igra i Vu e nca ve im dijelom utakmice bili bolja mom ad.

Hajduk bolji od Eka. vrsta i rastrgana igra sa obje strane. U prvom poluvremenu nogomet je bio u drugom planu. SaĹĄa Krnjak je u 24.minu doveo doma e u vodstvo.

Pet minuta prije kraja prvog poluvremena Eko je ostao bez isklju enog zbog dvije opomene zara eno u samo tri minute Aleksandra Horvata. U drugom dijelu i Hajduk je od 60.minute sa igra em manje, tako er zbog druge opomene isklju en je Nikola Tkalec. U samom niĹĄu utakmice sa dva zgoditka Viniciusa Moreire Hajduk dolazi do pobjede od 3-0.

Bez pobjednika u Dekanovcu. Utakmica je malo kasnila jer su se ekali gos . Ve je nakon prvog poluvremena i rezultata 0-0 mirisalo na nerijeĹĄeno. Bratstvo je u 58.minu povelo zgoditkom Dominika Kova i a nakon velike greĹĄke doma eg obrambenog igra a. Deset minuta kasnije doma i su preko Tihomira Kolari a uspjeli poravna na kona nih 1-1.

Gos iz Preseke od 67.minute imali su igra a manje jer im je zbog druge opomene isklju en Emanuel Ĺ kvorc, a doma a Mladost tu broj anu prednost nije do kraja utakmice uspjela materijalizira zgoditkom.

U Ĺ tefancu Jadran do pobjede s gao u drugom poluvremenu. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. Gos iz Donjeg HraĹĄ ana dobro su se drĹžali, ali im je po elo drugo poluvrijeme Jadran je u samo dvije minute od 51 do 53 zgodicima Darija Ĺ egovi a i SaĹĄe HliĹĄ poveo 2-0. U 73.minu vrlo dobri sudac Hajdarovi opravdano je dosudio kazneni

udarac za doma e kojeg je realizirao Dario Ĺ egovi i upisao svoj drugi, a Jadranov tre i zgoditak. Borac nije uspio savlada doma eg vratara Nikolu Lukmana.

Vaterpolski rezultat u KriĹžovcu. Rezultat je bio 9-6 za doma e ĹĄto baĹĄ i nije est rezultat na nogometnim utakmicama. Puca ki su bili raspoloĹženi jedni i drugi. Igralo se otvoreno pa je rezultat toga i 15 pos gnu h zgoditaka. Nakon prvog dijela bilo je „samo“ 4-2 za Torpedo. Za Torpedo zabijali su tri puta Dino Mikuli , dva puta Nikolaj Novak i po jednom Valen no David, Karlo Radeljak, Filip Strojko i Kris jan Ruklja . Za goste iz Paraga ĹĄest su zgoditaka pos gli slijede i igra i, tri je pos gao Davor OrĹĄuĹĄ, dva Jasmin Balog i jednog Vjeran Balog.

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: VU ETINEC – Vjeran Levec (1704) MLADOST (S) – Emil Ko ila (6950) DINAMO (Ž) – Neven Rudni ki (2532), Dino Rudni ki (4147) MLADOST (D) – Dejan Kova i (4466) BRATSTVO (P) – Luka Poto nik (4878) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA HAJDUK (B) – Nikola Tkalec (5874) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica EKO – Aleksandar Horvat (1639) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica BRATSTVO (P) – Emanuel Škvorc (5282) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

1. OMLADINAC (M)

10

8

2

0

23 – 10

26

2. VU ETINEC

10

7

1

2

42 – 17

22

3. HAJDUK (B)

9

6

1

2

27 – 7

19

4. EKO

10

6

0

4

34 – 27

18

5. MLADOST (D)

9

5

2

2

38 – 11

17

6. JADRAN

9

5

1

3

29 – 15

16

7. MLADOST (S)

9

5

1

3

15 – 26

16

8. TORPEDO

9

3

1

5

23 – 26

10

9. DINAMO (Ĺ˝)

9

3

1

5

12 – 22

10

10. BORAC (DH)

9

3

0

6

13 – 27

9

11. BRATSTVO (P)

9

1

2

6

10 – 21

5

12. PARAG

9

1

1

7

28 – 63

4

13. RADNI KI

9

0

1

8

12 – 34

1

SATNICA I SLUŽBENE OSOBE 11. KOLA NEDJELJA: Brezje: PARAG – HAJDUK (B) (sudac BoŞidar Kolari , pomo nici Sebas jan Trstenjak i Hrvoje Bedi , delegat Marijan Sabol); Donji Hrať an: BORAC – TORPEDO (sudac Milivoj Bali , pomo nici Elvir Baťek i Robert Kolari , delegat Ivan Kova ), Dekanovec: MLADOST – JADRAN (sudac Filip Hrustek, pomo nici Damir Mesari i Ivan Jarni, delegat Mladen Puklavec), Selnica: MLADOST – BRATSTVO (P) (sudac Matija Filipi , pomo nici Mario Horvat i Casimir Rodrigue, delegat Stjepan Perko), Gardinovec: RADNI KI – VU ETINEC (sudac Ante Begovi , pomo nici Mladen eke i Moran Vlah, delegat Ivan Vlahek). Utakmice se igraju s po etkom u 14 sa .

NAPOMENA: Povjerenici zadrĹžavaju pravo promjene sluĹžbenih osoba.

LISTA STRIJELACA OPOMENUTI IGRA I EKO – Jadranko Lastavec (2131) BRATSTVO (P) – Luka Poto nik (4898), Dajan ekunec (205) OMLADINAC (M) – Davor Bedi (2957) HAJDUK (B) – Saťa Krnjak (5425), Nenad Gregorin i (3965), Kris jan Fegeť (4670) BORAC (DH) – Petar Harmicar (7142), Nenad Jesenovi (1987) TORPEDO – Dario Jambroťi (284), Andrija Jezernik (3304) MLADOST (D) – Tomislav eh (889), Dejan Kova i (4466) MLADOST (S) – Ivan Šavni ar (3750), Emil Ko ila (6950), Nikola Škvorc (5735) VU ETINEC – Ivan Vabec (3886), Damir Vinkovi (3722), Vjeran Levec (1704) DINAMO (Ž) – Neven Rudni ki (2532), Dino Rudni ki (4147)

14 zgoditaka – Denis Novak (Vu e nec) 13 zgoditaka – Nikola Hobor (Eko) 10 zgoditaka – Saťa Krnjak (Hajduk B) 9 zgoditaka – Goran Zlatarek (Jadran), Vjeran Balog (Parag), 8 zgoditaka – Nino Mlinari (Mladost D) 7 zgoditaka – Andrija Vrbanec (Omladinac M), Vjeran Levec, Denis Mohari (Vu etinec), Franjo Galekovi (Hajduk B), Stevica Bobi anec, Nikola Mu i , Tihomir Kolari (Mladost D) 6 zgoditaka – Dario Šegovi (Jadran), Jasmin Balog (Parag) 5 zgoditaka – Hrvoje Slavi ek (Eko), Leonardo Živ ec (Mladost S), Dino Mikuli (Torpedo)

24. listopada 2014.

DVADESETI po redu Jesenski kros održan podno zidina Dvorca Zrinskih u akovcu

Preko 800 sudionika, pobjedu odnijela OŠ Mursko Središ e

Jubilarni, dvadeseti po redu Jesenski kros za u enike osnovnih i srednjih škola Me imurja okupio je preko 800 natjecatelja koji su po lijepom vremenu tr ali travnatim terenima akove kog parka. Odli nom odazivu doprinijeli su i polaznici vrti a, njih tridesetak, koji su prvi put službeno tr ali u svojoj zasebnoj utrci na ovom natjecanju.

Kao što je to bilo od samog po etka organiziranog tr anja na lokaciji uz Stari grad, koje je zapo eto

još 2005. godine, najboljih troje nagra eno je za svoj uspjeh medaljom, a najboljih šestero u svakoj od 20 utrka primilo je poklon, majicu glavnog sponzora krosa, Privredne banke Zagreb. Pehar za najuspješniju osnovnu školu ovogodišnjeg Jesenskog krosa otišao je u ruke u enika OŠ Mursko Središ e, kojoj je ovo druga uzastopna titula jer su najbolji bili i na proljetnom krosu. Središ anci su osvojili tri zlatne, dvije srebrne i dvije bron ane medalje, a s

tri zlatne i jednom bron anom medaljom na drugom je mjestu OŠ Prelog. No pobjednici su bili svi oni koji su sudjelovali u utrkama, a pravi užitak po prekrasnom sun anom vremenu bio je i za sve one koji su bili na padini akove kom isušenog jezera i navijali za trka e.

1. razred OŠ djevoj ice

5. razred OŠ djevoj ice

Rekordna je bila 2012. godina, ove godine odaziv vrlo dobar U deset godina organiziranog tr anja u parku s

ukupno dvadeset kroseva, na kojima se okupljalo prvih godina 300 - 500 trka a, broj sudionika narastao je posljednjih godina na 700 800, a rekord je postignut u jesen 2012. godine, kada je sudjelovalo ak 987 trka a.

Zasluge za ove zavidne rezultate idu ponajprije Atletskom klubu Me imurje koji je od samog po etka imao za cilj pove anje broja trka a, ali i sucima Zbora atletskih sudaca Me imurja koji su bili mjeritelji na svakom natjecanju.

Uz pove anje broja trka a starije dobi koji su uklju eni u Kros ligu Globetka (prosjek 106 trka a u 2014. godini) i Utrku Grada akovca (320 trka a u 2014.)

AK Me imurje je uspio omogu iti svima onima koji vole tr anje, sudjelovanje u organiziranim utrkama koje se protežu kroz cijelu godinu. Tako e biti i u budu nosti jer je ovaj oblik sportske aktivnosti jednostavan i dostupan svima, izuzetno je koristan jer pomaže u reguliranju tjelesne

težine i smanjenju stresa, a osje aj sre e i zadovoljstva prisutan je nakon svakog trka kog treninga ili natjecanja. Omogu iti velikom broju djece i gra ana takav osje aj, najve a je nagrada lanovima AK Me imurje koji e se u organizaciju trka kih doga anja još spremniji upuštati i u budu nosti.

U suradnji s organizatorom donosimo pregled fotogra ija šest najboljih u svakoj od uzrasnih kategorija. (md)

1. razred OŠ dje aci

2. razred OŠ djevoj ice

2. razred OŠ dje aci

3. razred OŠ djevoj ice

3. razred OŠ dje aci

5. razred OŠ dje aci

6. razred OŠ djevoj ice

6. razred OŠ dje aci

7. razred OŠ djevoj ice

7. razred OŠ dje aci

24. listopada 2014.

OŠ Mursko Središ e

Srednje škole djevojke

Srednje škole de ki

Vrti i djevoj ice

Vrti i dje aci

4. razred OŠ djevoj ice

4. razred OŠ dje aci

8. razred OŠ djevoj ice

8. razred OŠ dje aci

24. listopada 2014.

KOĹ ARKA A 2 LIGA SJEVER

C LIGA

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAĹ KA KOĹ ARKA

S(p)retno Me imurje!

Iznena enje u M. SrediĹĄ u!

Hrka odli an protiv prvaka!

U drugom kolu sjevernog drugoligaĹĄkog natjecanja koĹĄarkaĹĄi Me imurja otputovali su na noge negdaĹĄnjem (do proĹĄle sezone) prvoligaĹĄu KriĹževcima. Roster im je isklju ivo doma i, kriĹževa ki plus Kapelari iz akovca.

Doma in je bio bolji u prvoj i tre oj, no Me imurje je imalo Stjepana Kranj eca koji je hladno zabio ĹĄut s perimetra na kraju za vaĹžnu pobjedu gos ju. akovec je u dvorani Druge osnovne ĹĄkole u akovcu ugos o jaki Petar Zrinski, izgubio sa skoro 40 koĹĄeva razlike,a najbolji strijelac mom adi bio je Mislav Kranj ec ro en 2000.- te godine! Dakle, moĹže se re i da su bra a Kranj ec obiljeĹžila ovo kolo, barem ĹĄto se e naĹĄih klubova.

Na tablici je Me imurje s dvije pobjede iz dvije utakmice trenutno tre e, a akovec s dva poraza posljed-

nji. U idu em kolu Me imurje igra kod ku e pro v Koprivnice, a akovec gostuje kod Radnika u KriĹževcima. (bh) Podravac - Gra ar 70:69 Vindija - Bjelovar 106:83 Koprivnica - Mladost 76:61 Ivan ica - Radnik 66:104 KriĹževci - Me imurje 73:75 (21:17, 16:24, 26:12, 10:22) ME IMURJE: GaĹĄpari 4, Kranj ec 9, Drk 12, Dodlek 3, Kraja i 15, Gold 12, Novak 20. Trener Novak S.

akovec - Petar Zrinski 49:87 (12:16, 4:22, 21:29, 12:20) AKOVEC: Novak 4, Kranj ec 13, Bartolovi 2, KeresteĹĄ 2, Vojkovi 4, Radikovi 2, Vinko 7, BiĹĄevac 10, Valkaj 5. Trener Damjanovi B.

JUNIORSKA LIGA

Kotoriba uzela i drugi “skalp�!

U drugom kolu juniori Kotoribe gostovali su u akovcu i pobijedili istoimenu mom ad s 25 koĹĄeva razlike, pa su nakon Me imurja, udijelili poraz i drugom akove kom klubu akovcu. Me imurje je pak nakon poraza u Kotoribi izgubilo doma i od varaĹždinske Vindije, dok je Donji Kraljevec izgubio u Lepoglavi. Na tablici Kotoriba je uz Vindiju na vrhu neporaĹžena, dok su na dnu dvije akove ke mom adi Me imurje i akovec sa scoreom 0/2! (bh)

Lepoglava - Donji Kraljevec 66:59 DONJI KRALJEVEC: Setnik 11, Ĺ venda 28, Ĺ upljika 11, Sinkovi 9. Trener RuĹži

Ve je prvo kolo lige u organizaciji me imurskog saveza ponudilo jedan udni rezultat. Naime, proĹĄle je sezone Rudar iz Murskog SrediĹĄ a igrao A 2 ligu, zbog nancijskih problema odustao, te je preba en u najniĹži rang, tj. C ligu. Tamo pak je proĹĄle sezone igrala Kotoriba koja je na prste jedne ruke mogla prebroji sve svoje pobjede. No, vremena se mijenjaju, sada je Kotoriba s 30 koĹĄeva razlike protutnjala SrediĹĄ em. U me imursko-zagorskim ogledima pobjede su ovaj puta odnijele me imurske ekipe. Tako je Dubrav an slavio u Petrijancu, a NedeliĹĄ e dobilo Vinicu. Me imurje Globetka se zagrijavala pro v Preloga (preko 30 koĹĄeva razlike) za nale Kupa. (bh)

Me imurje Globetka - Prelog 82:48 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 14, Ostoja 12, Leva i 15, Franji 3, Golubi 4, Zaspan 13, Radek 4, VuruĹĄi 11, Capek 4, Dolovski 2 PRELOG: Poljak 9, Jankovi 3, Novosel 8, Ĺ ari 9, Ciglar 3, Jeleni 2, BlaĹžona 5, Filipi 3, Zrna 6

Petrijanec - Dubrav an 62:68 (11:24, 17:9, 21:23, 13:12) DUBRAV AN: Varga 18, Ĺ te S. 4, LukĹĄa 14, Me imurec 2, BlaĹžeka 19, Kuzmi 2, Ribi 5, Ĺ te D. 4

Rudar - Kotoriba 41:72 (10:17, 6:12, 13:23, 12:20)

Me imurje - Vindija 38:75 ME IMURJE: Žini 10, Bogdani 4, Guld 8, Kova i 2, oki 7, Bedi 2

akovec - Kotoriba 55:80 AKOVEC: Vincek 3, KeresteĹĄ 5, Vojkovi 13, Ĺ koda 2, Kranj ec 27, Barani 2, Barlovi 3. Trener Damjanovi B. KOTORIBA: Andrlon M. 14, ZvoĹĄec 18, Andrlon N. 10, Bogomolec 2, FuĹĄ 16, Ujlaki 12, Vidovi 8. Trener Balog R.

RUDAR: Brodar 4, Leva i 2, Radikovi 12, Bedi 12, Antolovi 2, Vehtersbah 5, Sobo an 2, Hajdinjak 2. Trener Repalust S. KOTORIBA: HabuĹĄ 2, ZvoĹĄec F. 11, Munka 2, Novak 6, PuĹĄtek 8, Triplat 10, Papp 17, Seli anec 12, Sabol 4. Trener Ujlaki R.

NedeliĹĄ e - Vinica 84:69 (29:11, 16:16, 21:19, 18:23) NEDELIĹ E: Gospo i 17, Petran 10, ud 3, MarciuĹĄ 3, Ĺ egovi 17, Ganzer 4, Lesar 5, Juras 25. Trener Hajdinjak M.

0(ĂŽ,085-( 3/,1 ,1)2 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

1,.$'$ QH ]DWYDUDMWH dozraÄ?ne otvore za dovod zraka i odzraÄ?ne otvore za odvod ĹĄtetnih plinova

6SULMHĂ?LW Ă‹HWH QHVUHĂ‹X L ĂžLYRW XĂ?LQLWL EH]EULĂžQLP '(Ă?851$ 6/8Ă?%$

Andrija Hrka otkako je promijenio klub ne spuĹĄta se ispod 10 koĹĄeva po utakmici slova kog prvenstva, dok je u prijaĹĄnjem klubu to bila rijetkost. U petom je kolu u porazu u Levicama zabio za 27 minuta 12 koĹĄeva, dok je u idu em kolu ugostio aktualnog prvaka Intera iz Bratislave. Utakmicu je njegov SNV izgubio 85:86, a Andrija je za 30 minuta provedenih u igri zabio 16 koĹĄeva uz ĹĄut 6/9, te ak 6 puta asistirao.

Goran Fodor u istoj ligi, slova koj Extra ligi je u 5. kolu u

pobjedi svoje Iskre sudjelovao s 10 minuta, te zabio 2 trice.

Ve u idu em kolu u pobjedi od 30 koĹĄeva razlike je od trenera Juga dobio tek tri minute i uspio ak 4 puta ĹĄutnuti i - promaĹĄiti!

Dobar je bio Sandi MarciuĹĄ 208 cm visoki centar iz NedeliĹĄ a koji igra u GKK Ĺ ibenik. U pobjedi nad Osijekom Sandi je za 20 minuta zabio 10 koĹĄeva i 6 puta sko io.

U istoj ligi Kvarner je bio slobodan, pa tako i naĹĄ Patrik Jambrovi .

KUP “KREĹ IMIR OSI â€?

Odli na koĹĄarka u finalu U finalu ovogodiĹĄnjeg Kup natjecanja za naĹĄu Ĺžupaniju igrali su Me imurje i Me imurje Globetka, prvi je dugogodiĹĄnji drugoligaĹĄ, vrlo esto i sudionik u kvali kacijama za Prvu ligu, a Me imurje Globetka je ekipa sastavljena od veterana i onih kojima se ne trenira ozbiljna koĹĄarka.

Punih 25 minuta su veterani na radost prepunih tribina Prve osnovne ĹĄkole drĹžali utakmicu u rela vnom egalu i nisu dopuĹĄtali da im pro vnik ode na nedos Ĺžnu razliku. To se desilo tek 6 minuta prije kraja utakmice kada je bilo 20 koĹĄeva razlike za Me imurje.

A do onda smo vidjeli pregrĹĄt lijepih

poteza s obje strane, vidjeli smo i zakucavanje s mjesta Borisa Zaspana, ro enog 1975. godine, doduĹĄe visokog 205 cm. Da su veteranima mogli nastupi SaĹĄa Golubi i Vugrinec, koje je ozljeda otjerala s parketa, bilo bi joĹĄ zanimljivije. No, i ovako je nale bilo odli no! (bh)

Me imurje Globetka - Me imurje 73:95 (26:28, 18:25, 17:17:12:25) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 8, Capek 8, Franji 2, Leva i 8, Ostoja 10, Golubi 8, Zaspan 15, Dolovski 2, VuruĹĄi 11, Radek 1. Trener Ĺ koda.

ME IMURJE: GaĹĄpari 14, Kranj ec 5, Novak 24, Varga 5, Drk 17, Dodlek 2, BlaĹžin i 2, Kraja i 21, Guld 5. Trener Novak S.

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Koprivnica, subota 25. listopada u 17.30, IOĹ akovec

C LIGA Prelog - Vinica, subota 25. listopada u 19 sa , OĹ Prelog Kotoriba - D. Kraljevec, subota 25. listopada u 19.30, OĹ Kotoriba Dubrav an - Rudar, subota 25. listopada u 19, OĹ D. Dubrava Me imurje Globetka - Petrijanec, subota 25. listopada u 15.30, II OĹ akovec

KADETSKA LIGA Rudar - D. Kraljevec, petak 24. listopada u 18, OĹ M. SrediĹĄ e Rudar - Me imurje, nedjelja 26. listopada u 11, OĹ M. SrediĹĄ e akovec - D. Kraljevec, nedjelja 26. listopada u 18, II OĹ akovec

LIGA MLA IH KADETA Dubrav an - Rudar, subota 25.listopada u 17, OŠD. Dubrava U-12 TURNIRI (ro . 2003.) akovec - II OŠ- NEDJELJA 26.LISTOPADA 14.30 - akovec I - ŽKK Radost 15.30 - ŽKK Radost - D. Kraljevec 16.30 - akovec I - D. Kraljevec Nedeliť e - Aton - subota 25. listopada 10 - Me imurje - Nedeliť e -teren br. 1 11-Nedeliť e - akovec II - teren br. 1 10 - akovec II - Rudar - teren br. 2 11- Me imurje - Rudar - teren br. 2

KARATE SPORTS LIFE KUP odrĹžan je u Zagrebu

Karatistima akove kog Globusa devet medalja U subotu, 11. listopada u sportskoj dvorani TreĹĄnjevka (Kutija ĹĄibica) odrĹžan je 1.

Sports life kup u karateu. Na vrlo kvalitetnom turniru nastupilo je 350 natjecatelja iz 45 klubova i 5 drĹžava (BiH, Slovenija, Ma arska, Crna Gora, Hrvatska). Na turniru su nastupili i mladi karatisti Globusa iz akovca i osvojili 9 medalja, od ega 4 zlatne, 3 srebrne i 2 bron ane medalje.

Medalje za Karate klub Globus osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Lucija RuŞaj – juniorke borbe – 59 kg i juniorke borbe + 59 kg, Josip Sluki – ml. u enici borbe – 38 kg, Kristian Topli anec – borbe u enici – 34 kg; 2.mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Teo Ke keť – u enici borbe – 42 kg, Nikola Topli anec ml. u enici borbe – 26 kg, Lovro Farkať – ml. u enici borbe – 34 kg;

3. mjesto i bron anu medalju osvojili su: Elena Ke keť – ml. kadetkinje borbe – 50 kg, Josip Sluki – u enici borbe – 38 kg.

U ukupnom poretku klubova mladi karatisti su osvojili odli no 5. mjesto, ĹĄto je joĹĄ ve i uspjeh kad se zna da su nastupili sa samo 7 lanova (od kojih su svi osvojili medalje).

Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Dejan Sluki i Mladen Vizinger.

KUGLANJE ETVRTO KOLO druge Hrvatske kugla ke lige Sjever

Kugla i Željezni ara i dalje nezaustavljivi

ĂŒ$.29(& 2EUWQLĂ?ND

Kugla i Željezni ara u 4. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever gostovali su kod kugla a Beline iz Novske i upisali uvjerljivu pobjedu od 7:1. I ovaj put kugla i Željezni ara pruŞali su odli ne kugla ke partije, te su vrlo lako pobijedili protiv kugla a Beline iz Novske rezultatom 7:1 u setovima, dok je rezultat u

unjevima iznosio 3332:3107 u korist kugla a Željezni ara. Najuspjeťniji pojedinac iz redova kugla a Željezni ara s najviťe sruťenih unjeva i ovaj je put bio Predrag Turk s 581 sruťenim unjem, dok je kod doma ina najuspjeťniji u broju sruťenih unjeva bio Zoran Poto ki s 566 sruťenih unjeva.

Rezultati 4. kola druge Hrvatske kugla ke lige sjever: Belina Novska – Željezni ar akovec 1:7, Obrtnik Krt – Lepoglava 5:3, Ciglenica – Zanatlija Sisak 2:6, Koprivnica – Zabok 2:6, Cesta – Željezni ar VaraŞdin 6:2, Sirela – Zanatlija Kutina 1:7.

U 5. kolu druge Hrvatske kugla ke lige sjever sastaju se sljede e ekipe: Željezni ar akovec – Sirela, Zanatlija Kutina – Obrtnik Krt, Željezni ar VaraŞdin – Belina Novska, Zabok – Cesta, Zanatlija Sisak – Koprivnica, Lepoglava – Ciglenica. (dg)

24. listopada 2014.

PLIVANJEM DO SVJETLOSTI i do vrijedne donacije

Lionsi donirali 200 turisti kih vodi a na brajevom pismu akovec prvi grad u Hrvatskoj koji ima turisti ki vodi za slijepe osobe PIŠE: ROBERTA RADOVI FOTO: ZLATKO VRZAN Lions klub “Zrinski” akovec ove je godine u travnju osmi puta organizarao humanitarnu akciju “Plivanjem do svjetlosti”. Prikupljenim sredstvima u suradnji s Udugom slijepih Me imurske županije tiskan je turisti ki vodi kroz Me imurje i akovec na brajevom pismu i Turisti koj zajednici Grada akovca donirano je 200 primjeraka. Sve slijepe i slabovidne osobe mo i e tako

Vodi e mo i koristiti slijepe i slabovidne osobe Me imurske županije, ali i svi zainteresirani turisti

upoznati turisti ke znamenitosti našeg grada itaju i vodi na brajici. Predsjednik akove kog Lions kluba u prošlom mandatu Gordan Vrbanec prilikom sve anosti uru ivanja vodi a istaknuo je humanitarnost akcije: - Lions klub donira potrebite, a najviše za potrebe Udruge slijepih Me imurske županije.Iz dosadašnjih akcija donirali smo za kutak za slijepe i slabovidne osobe u akove koj Knjižnici, nabavili u lipnju ove godine i dva ure aja za reprodukciju zvu nih knjiga a ovo je sada jedinstveni projekt, ime akovec postaje prvi grad u Hrvatskoj koji ima ovakav vodi što nas ini ponosnim. IPlaniramo i nove projekte, kao što su taktilne plo e ispred kulturnih spomenika i zgrada. Proširivat emo i kutak u akove koj knjižnici.

Marija Ciglar, predsjednica udruge slijepih Me imurske županije, zahvaljuju i Lionsima na donaciji tako er je istaknula posebnost ovog projekta: - Posebno mi je zadovoljstvo što je ovaj vodi radila naša lanica koja je tako er slijepa, a služit e slijepim osobama koje do u u naš grad i Me imursku županiju. To je novitet i idemo u trendu s Europskom unijom.

Sad su granice otvorene i vjerujem da e slijepi, kao i svi ostali, dolaziti u Me imurje, gdje e im taj vodi puno zna iti. Preslikan je na brajici iz ve postoje eg vodi a, sadržajan je i koristan.

Istarska županija ima zvu ni turisti ki vodi , a Me imurska se ponovo može pohvaliti kao prva koji ima tiskano izdanje na brajevom pismu.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

ADVENT U PADOVI 29.11. / 13.12.14.

275,00 kn

NOVA GODINA U GRČKOJ 9 dana 28.12.2014. – 05.01.2015.

3190,00 kn

ADVENT U TRSTU I DVORAC MIRAMARE 14.12.14.

220,00 kn “Božićna priča” - ČAZMA 6.12.2014.

100 kn djeca od 2 do 12 godina 80 kn

Vodi je tiskala akove ka tvrtka, a sve anom uru enju su nazo ili i zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman, predsjednik Gradskog vije a akovca Jurica Horvat, zamjenik gradona elnika akovca Romano Bogdan i voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca Boška Ban Vlahek sa suradnicima.

Uru enje prvih 200 primjeraka turisti kog vodi a na brajici

48

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1a

1b

2

24. listopada 2014.

3

Zabavno vježbanje u parku Vježba 1 u anj-skok na klupicu izvodite tako da se spus te u polu u anj i sko ite u duboki u anj na povišenje, a za m jednu po jednu nogu spuštate na tlo. u anj je širine ramena, le a ravna i koljenima ne prelazite projekciju palca na stopalu.

Vježba 2 Lateralni u anj izvodite na na in da jedno stopalo postavite na povišenje, a drugu u širokom raskora nom stavu na tlo pa se izdahom spuštate na nogu koja je na povišenju.

Isto ponovite i na drugu nogu.

Vježba 3 Bugarski u anj radite tako da da ste okrenu le ima klupici i jednu nogu držite na povišenju te se spuštate na nogu koja je na tlu.

Meteorolozi najavljuju kišu i olujno vrijeme, a za mene to zna i trening u zatvorenom prostoru.

S obzirom na to da je vani sada lijepo i sun ano, iskoristila sam to malo sunca što nam je ostalo i napravila trening po svojoj mjeri. Kada se nalazite u prirodi, ne treba vam puno jer na sve što naletite možete iskoristiti kao rekvizit koji otežava ili olakšava samu izvedbu vježbe. Za po etak preporu ujem tr anje ili brzo hodanje, što ostavljam vama na odabir, a to sve ovisi kakav ste tip jer ako ne volite tr anje smatram da je nepotrebno raditi trening koji vas ne motivira i ne zadovoljava pa preporu ujem da brzo hodate.

Nakon što ste se dobro zagrijali i oznojili, predlažem workout vježbe na klupici u parku na koju ete sigurno naletjeti usput, a ako ih ima više onda vam preporu ujem da uz tr anje stanete kod svake

klupice koju odaberete i odradite jednu vježbu ili ako ste napredni cijelu seriju i tako na svakoj od njih. Neka vaš trening traje barem jedan sat i ne zaboravite istezanje na kraju. Smisao ovakvog treninga je razvoj kondicije i snage. Posebno se preporu uje osobama koje redovito tr e zbog toga jer trka i esto podcjenjuju trening snage, dok je on njima i njihovom tijelu itekako potreban. Osje aj boli koji se pojavljuje u donjem dijelu le a - lumbalnoj regiji je iz razloga što je trup preslab da bi se nosio s takvim kretnjama.

Posebno se preporu uju vježbe koje ga aju core pa trka ima savjetujem kombinacije plankova, sklekova, mrtvog dizanja, u njeva i iskoraka te na taj na in oja ati miši nu muskulaturu trupa. Vaš je zadatak da napravite 10 ponavljanja svake vježbe u najmanje 3 kruga, a najviše 8. Sretno, Ivana

5

Vježba 4 Sklek-zanoženje izvodite na na in da najprije napravite jedan sklek pa naizmjeni no zanoženje.

Vježba 5 Duboki u anj okrenu frontalno prema klupici, dlanovima se držite za klupicu, a stražnjicu gurate daleko iza sebe.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

4a

4b

24. listopada 2014.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

POVODOM 65 GODINA LESNINA JE ZA VAS PRIPREMILA 65 ARTIKALA SA 65% POPUSTA

R P D V

H Ť R 7R P QD /HVQL

4.30000

1.999,00 5O% kn

so o d !""#!$"#%&

!""#$'"

( !# no n o %"#&%#&) *o + s sono ,!"%-""$/5"$7

NAJJEFTINIJE

1.20000 8 d $/"#!""

*o n ,""-$"""!5"!7

XXXL PRILIKA

LEĹ˝AJ UKLJUÄŒEN U CIJENU

4.25000

POPUST viĹĄe od

490,00 55% kn

: os d d !""#)&#9!

; d !""#$&)

*o s + ,")$-""$95"$7

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00

NAJBOLJA CIJENA

POPUST kn

1.487,00 65%

ÄŒAKOVEC, Globetka b.b. & VARAĹ˝DIN, Gospodarska bb Radno vrijeme: ponedjeljak - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00

POPUST viĹĄe od

39,00 kn

8 s o d %%#%%#/%

*o ,-$"!"""95"!7

21. 10. do 03. 11. 2014 odnosno do s od o nos o n n d do od n n o n s s

n d od

o s

50

Informacije

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni natje aji za zapoĹĄljavanje u Me imurskoj i VaraĹždins 1. M-AUTOSTART d.o.o., Mala Subo ca, traĹži 1 m/Ĺž autolakirera na odre eno, puno radno vrijeme, kontakt mobitel: 098 209 026 do 31.10.2014 2. Rainstal j.d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 990 6927, do 31.10.2014.

3. UO ILONKA, Mursko SrediĹĄ e, M. Gupca 17, traĹži m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na tel: 040 543 076 ili 091 505 2872 do 31.10.2014.

4. Soboslikarsko-podopolaga ki obrt Ladi , Strahoninec, traŞi 5 m/Ş soboslikara na odre eno vrijeme, kontakt na 099 241 7290 do 01.11.2014 5. Mir i Dobro j.d.o.o. Prapor an, Zrinskih 42, traŞi 1 medicinsku sestru/tehni ara na odre eno vrijeme, mogu nost stalnog r.o., 1g. rad.iskustva, najavana telefon:040 857 087, do 26.10.2014 6. NEORES d.o.o. za proizvodnju teks lnih i medicinskih proizvoda, Teks lna 1, 40315 Mursko Srediť e, traŞi 1 m/Ş tekstilno– kemijskog tehni ara. Uvje : SSS/VŠS, inŞ. teks lno kemijske tehnologije, 5g radnog iskustva, probni rad uz mog. stalnog zaposlenja. Viťe info na: www.hzz.hr. Prijave na mail: neores@neores.nnpro.net ili na gornju adresu: do 14.10.2014.

7. Me imurski graditelji 3B d.o.o. akovec, traĹži 3 m/Ĺž zidara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 426 9640 do 31.10.2014.

8. Vina Brki d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži m/Ĺž pom. kuhara; m/Ĺž konobara za posluĹživanje hrane; m/Ĺž ĹĄankista; m/Ĺž pizza

majstora; m/Ĺž kuhara za pripremu gableca, kuhanih jela i klasi ne kuhinje i 2 m/Ĺž kuhara za pripremu roĹĄ lja, tavica,pizza i me imurskih jela - na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 222 1338 ili email: brkic.damir@yahoo.com do 31.10.2014 9. Poljoprivredni proizvo a BraniĹĄa Nenad, Belica, Bra e Radi a 73, traĹži m/Ĺž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 699 529 do 28.10.2014 10. Poljoprivredni proizvo a Domini Ivan, Mala Subo ca, traĹži 2 m/Ĺž radnika za ĹĄurenje pataka na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 631 143 ili na mob. 098 242 571 do 28.10.2014 11. UO Maki-trans Dragica Horvat, Otok, traĹži m/Ĺž konobara i m/Ĺž kuhara - na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001 do 29.10.2014 12. Hamer d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž prodava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 445 0002 do 02.11.2014.

13. alopek strojarstvo d.o.o., Puť ine, akove ka 136, traŞi m/Ş kovinogloda a i m/Ş kovinotokara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak ili se javiti na email: posao@strojarstvo-calopek.hr do 24.10.2014 14. Misteks Pro j.d.o.o. Žiťkovec, traŞi 2 m/Ş ťiva a trikotaŞe na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 058 do 31.10.2014 15. Obiteljsko polj. gosp. Grahovec Marija, Podturen, traŞi 30 m/Ş radnika na branju krumpira - privremeni sezonski poslovi, javi se na mob. 098 162 4096 do 31.10.2014

16. Leonie j.d.o.o., Kotoriba, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 682 005 ili 099/659-2039 do 31.10.2014 17. Vectumd.o.o., Glavna ulicabr.5, Prelog, traĹži m/Ĺž voditelja turis ke agencije. Javi se na mob: 091/211-2442 ili na mail: blazen.sabol@gmail.com do 31.10.2014.

18. B. Mislav j.d.o.o. PuĹĄ ine - mjesto rada Caffe bar Amaro, traĹži 1 m/Ĺž konobara.

Nazvati na mobitel: 095 260 6970 do 16.11.2014 19. JO-MI j.d.o.o. za ugos teljstvo i turisti ke usluge, Zebanec Selo, traĹži 1 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098/1686-307 do 31.10.2014 20. Dje ji vr RuĹžica, Ĺ kolska 14, Gori an , traĹži m/Ĺž odgojitelja za stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na mob. 098 1819 674 do 02.11.2014.

21. Kraljevske slas ce d.o.o. Donji Kraljevec, traĹži m/Ĺž prodava a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 419 457 ili email: kraljevskeslas ce1@gmail.com do 07.11.2014.

raspisuje

NATJE AJ za iznajmljivanje prostora ĹĄkolske sportske dvorane za ĹĄk.god. 2014./15.

Cijena iznajmljivanja po satu prema Odluci Me imurske Ĺžupanije.

U pisanoj prijavi naves puni naziv udruge ili kluba,OIB, ime i prezime, OIB i broj telefona osobe za kontakt, planirani termin koriĹĄtenja dvorane.

Prijavu dostavi u roku 8 dana na adresu ĹĄkole: Osnovna ĹĄkola Podturen

akove ka 5 40317 Podturen Ravnateljica ĹĄkole: Marijana Cerovec

31. Midas slas ce d.o.o. akovec, Katarine Zrinski 2, traĹži 2 m/Ĺž prodava a brze hrane i slas ce na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5828 639 ili osobno na gornju adresu do 14.11.2014 32. CWS-boco d.o.o. akovec, traĹži 5 m/Ĺž radnika u praonici na liniji za ru nike; 5 m/Ĺž radnika u praonici na liniji za tepihe i 10 m/Ĺž radnika u praonici iĹĄ enju i popravku radne odje e - na odre eno vrijeme. ViĹĄe inf. Na www.hzz.hr. Pismena zamolba: HZZ PU akovec, B.J. Jela i a 1, soba 5, ili na email:hzz.cakovec@hzz.hr do 29.10.2014 33. Dimos-dimnja arski obrt Zver Robert, Strahoninec, traĹži 2 m/Ĺž strojarska tehni ara/termotehni ara na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 333 977, do 28.10.2014.

34. NaĹĄ put j.d.o.o. Ivanovec, traĹži m/Ĺž bravara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 4044 742 do 25.10.2014

22.StolarijaDragonj.d.o.o.Mihovljan,traĹži 2 m/Ĺž soboslikara i 2 m/Ĺž montera suhe gradnje na odre eno vrijeme. Javi se na mobitel: 098 139 4770 do 31.10.2014

35. Tartan j.d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž terenskogkomercijalistu,javi senatel.040 363 675, do 13.11.2014

23. RE-GRA d.o.o., Donja 28, Cirkovljan, traĹži m/Ĺž polaga a kerami kih plo ica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 508 5701 do 24.10.2014

36. Tkalec trans d.o.o., akovec, dr. T. Bratkovi , traĹži m/Ĺž voza a u me unarodnom prijevozu hladnja ama na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na email: info@tkalectrans do 30.10.2014

24. Limarija Leva i , Novo Selo Rok, traĹži 2 m/Ĺž bravara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 465 451 do 02.11.2014.

25. MEGRAD 3B, Novakovec, traĹži 1 m/Ĺž gra evinskog poslovo u - potreban stru ni ispit i 1 m/Ĺž radnika visokogradnje na odre eno vrijeme, kontakt na mobitel: 091 4269 640 do 31.10.2014

Osnovna ĹĄkola Podturen

30. Liming plus d.o.o. NedeliĹĄ e; akove ka 76, traĹži m/Ĺž zavariva a g postupkom na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: liming@liming.hr do 31.10.2014

26. Rotocomerc d.o.o. Prelog, K.Zvonimira 63,traĹžim/Ĺžprodava a-komercijalistuna odre eno vrijeme, javi se za zamolbom na adresu do 10.11.2014 27. Pekara Poljanec, Orehovica, traĹži m/Ĺž pekarananeodre enovrijeme,javi sena tel. 040 636 024 do 06.11.2014 28. Alu art projekti j.d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traĹži 2 m/Ĺž bravara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: info.aluart@gmail.com do 31.10.2014 29. Eko lovac d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 907 5920 do 31.10.2014

37. Vidra termoizolacije j.d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž sobolikara na odre eno vrijeme, javi se na emial:dragu n.vicanovic@ gmail.com do 27.10.2014 38. Mobenz d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, osobni dolazak sa zamolbom na adresu: Svetojelenska18, akovecod9-14hdo31.10.2014 39. Lola j.d.o.o. Prete nec, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 808 2030 do 13.11.2014 40. K Megapolis d.o.o., Dravska 68, traĹži m/Ĺž cvje ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 920 3039 do 30.10.2014 41. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, SajmiĹĄna 1, traĹži 1 m/Ĺž tokara - pripravnika i 1 m/Ĺž tokara s radnim iskustvom - na odre eno vrijeme, javi se na tel 682 130 42.FONDEXd.o.o.Jurov ak,traĹži1 m/Ĺž soboslikara-fasadera na odre eno vrijeme, kontaktemail:nikola.skrobar@gmail.com ili mobitel: 099 7889852 do 31.10.2014

AUTOBUSNA LINIJA LIN NIJA “GROBLJE� “GROBLLJE�� u periodu blagdana blagd dana a Svih Svih h Svetih Svettih h ČETVRTAK 30.10.2014.

Polazak/Dolazak A.k. ÄŒakovec Groblje 09:00 - 09:20 11:00 - 11:20 16:00 - 16:20

Autobusni kolodvor ÄŒakovec - Ljekarna (kod lista MeÄ‘imurje) - Market (kod nadvoĹžnjaka) - Jug (crkva A. Padovanskog) - Stara Vaga - Depadansa (kod I. OĹ ÄŒakovec) - Groblje

Povratak Groblje A.k. ÄŒakovec 09:00 - 09:20 11:00 - 11:20 16:00 - 16:20

PETAK 31.10.2014.

I SUBOTA 01.11.2014.

Polazak/Dolazak A.k. ÄŒakovec Groblje 09:00 - 09:20 10:00 - 10:20 11:00 - 11:20 15:00 - 15:20

Autobusni kolodvor ÄŒakovec - Ljekarna (kod lista MeÄ‘imurje) - Market (kod nadvoĹžnjaka) - Jug (crkva A. Padovanskog) - Stara Vaga - Depadansa (kod I. OĹ ÄŒakovec) - Groblje

16:00 - 16:20

Povratak Groblje A.k. ÄŒakovec 10:20 - 10:40 11:20 - 11:40 12:20 - 12:40 16:20 - 16:40 17:20 - 17:40

NEDJELJA 02.11.2014.

Polazak/Dolazak A.k. ÄŒakovec Groblje 15:00 - 15:20

Autobusni kolodvor ÄŒakovec - Ljekarna (kod lista MeÄ‘imurje) - Market (kod nadvoĹžnjaka) - Jug (crkva A. Padovanskog) - Stara Vaga - Depadansa (kod I. OĹ ÄŒakovec) - Groblje

Povratak Groblje A.k. ÄŒakovec 16:30 - 16:50

Cijena povratne karte iznosi 6,00 kn, a voĹžnje na dan Svih svetih, 01.11.2014. su besplatne

43. BAU PROJEKT j.d.o.o. Hlapi ina 52, traĹži 2 m/Ĺž zidara i 2 m/Ĺž tesara na odre eno vrijeme, javi se na mobitel: 091 522 3250 do 31.10.2014 44. SIMPA j.d.o.o. Mursko SrediĹĄ e, traĹži 2 m/Ĺžkuhara-pizzapekarananeodre eno vrijeme, sama ki smjeĹĄtaj, javi se na mobitel: 098 284 299 do 31.10.2014 45. ESYSd.o.o. akovec,traĹži1m/Ĺžknjigovo u - poznavanje engl. jezika i rada na ra unalu, radno iskustvo poĹželjno, Ĺživotopis i zamolba: branko@ezy.hr do 30.10.2014 46. Me imurje graditeljstvo, akovec, traĹži viĹĄe m/Ĺž izvrĹĄitelja - zidara, tesara i armira a na puno radno vrijeme, rad na terenu, potrebno radno iskustvo i samostalnost. Prijave na tel. 379 149 do 31.10.2014 47. Zavrtje j.d.o.o. Mursko SrediĹĄ e, traĹži 1 m/Ĺž samostalnog frizera s radnim iskustvom 3g., javi se na mob: 098 242 485 do 31.10.2014 48. Autopraonica i vulkanizacija vl. Zlatko Kra un, NedeliĹĄ e,VaraĹždinska 65, traĹži m/Ĺž automehani ara i m/Ĺž vulkanizera na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 04.11.2014 49. Dinamic trade d.o.o. akovec, Bra e Graner 6, traĹži m/Ĺž vulkanizera na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 31.10.2014 50. Zelena j.d.o.o. akovec, traĹži 5 m/Ĺž samostalnih frizera na odre eno vrijeme, javiti se na mobitel: 091 7987 553 ili na email: martina.tuksan@simple-saloni. hr do 20.11.2014 51. Metal-euro d.o.o. NedeliĹĄ e, Vrtna 37, traĹži 2 m/Ĺž bravara na neodre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na email: info@metal-euro.hrilimob.0989951559 do 25.10.2014

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE ISPOSTAVA AKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

52. Mesna industrija Ravli d.o.o. akovec, traĹži 3 m/Ĺž mesara - prodava a i m/Ĺž poslovo u mesnice na odre eno vrijeme, javi se na emial: omas@ravlic.com do 03.11.2014 53. Adria c Workboats d.o.o. akovec, dr.

Ivana Novaka 50, traĹžim/Ĺž dipl.inĹž. brodogradnje; m/Ĺž dipl.inĹž. strojarstva za stru no osposoblj. za rad bez zas. r.o.; m/Ĺž kv automehani ara; m/Ĺž kv strojobravara i m/Ĺž stolara - na odre eno vrijeme. Javi se emailom: info@awb.hr ili na gornju adresu do 31.10.2014 54. Obiteljski dom za starije i nemo ne osobe Zvjezdana Novak, Novo Selo Rok, traĹži m/Ĺž medicinskog tehni ara/sestru na neodre eno vrijeme, javiti se na tel.

040 853 226 ili mob. 098 987 6371 do 27.10.2014 55. Mack No.1, Novo Selo Rok, traĹži 2 m/Ĺž plesa a i 2 m/Ĺž konobara na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 097 712 5090 do 20.11.2014 56. Wellness sun j.d.o.o., VaraĹždin, B. Radi a 7, traĹži 2 m/Ĺž zioteraputana odre eno vrijeme, viĹĄe info. na www.hzz.hr, javi se na mob. 098 976 8032 do 27.10.2014

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA GORNJI MIHALJEVEC Na temelju lanka 6.st.1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (“Narodne novineâ€? 125/11) i Odluke o raspisivanju natje aja za zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine Gornji Mihaljevec (KLASA: 372-03/14-01/6, URBROJ: 2109/21-02-14-1), raspisuje se

JAVNI NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine Gornji Mihaljevec I. Predmet javnog natje aja je: Poslovni prostor u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, koji uklju uje prostoriju u juĹžnom dijelu Doma kulture glavne zgrade smjeĹĄtena izme u glavnog ulaza u Dom kulture sa jedne strane i telefonske centrale sa druge strane, skladiĹĄni prostor, zajedni ki hodnik i WC ukupno uporabne povrĹĄine 53,34 m2, te terasa ukupne povrĹĄine 32 m2.

Namjena poslovnog prostora je ugos teljstvo – ha djelatnost.

II. Uvje natje aja - poslovni prostor daje se u zakup na pet godina - po etni iznos najamnine utvr uje se u iznosu od 1.700,00 kuna - natjecatelji su duŞni upla jam evinu u iznosu od 1.700,00 kuna na ra un Op ine Gornji Mihaljevec IBAN: HR3524850031860400003 sa svrhom doznake – jam evina za zakup poslovnog prostora u vlasniťtvu Op ine Gornji Mihaljevec, model HR68, PNB 7706-OIB upla telja - javni natje aj moŞe se odrŞa i ako sudjeluje samo jedan natjecatelj - pravo na sudjelovanje u natje aju imaju sve zainteresirane zi ke i pravne osobe ako ispunjavanju Zakonom predvi ene uvjete: stjecanje prava vlasniťtva.

III. Ponuda mora sadrĹžava : - ime, prezime, adresu i OIB ponu a a, odnosno naziv, adresu i OIB pravnog objekta - ponu enu cijenu - dokaz o upla enoj jam evini - izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog registra natjecatelja - potvrdu o podmirenim prirezima i doprinosima od porezne uprave ne starije od 24. listopada 2014.godine - bon 1 ne stariji od 31.07.2014. i bon 2 ne stariji od 24.listopada 2014.godine - potvrdu o nekaĹžnjavanju odgovorne osobe natjecatelja - ovjerenu kopiju nancijskih izvjeĹĄtaja od strane Porezne uprave, odnosno Fine za protekle dvije godine.

IV. Rok za dostavu ponude je 04.studeni 2014.godine do 15,00 sa u Ured Op ine bez obzira na na in dostave.

V. Ponude se dostavljaju na adresu: Op ina Gornji Mihaljevec, Gornji Mihaljevec 74, 40306 Macinec, u zatvorenoj omotnici s naznakom „NE OTVARAJ“ Ponuda za zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine Gornji Mihaljevec u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu ili osobnom dostavom.

VI. Ponude se ne otvaraju javno.

VII. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra .

VIII. Najpovoljnijim ponuditeljem smatrat e se onaj natjecatelj koji ponudi najviĹĄi nov ani iznos povrh po etne cijene.

IX. Izabrani ponuditelj duĹžan je zaklju i Ugovor o zakupu poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine Gornji Mihaljevec, u roku od 15 dana ra unaju i od dana odabira ponuditelja, kojim e se regulira me usobna prava i obaveze izme u ugovornih strana u skladu s zaprimljenom ponudom.

X. Natjecatelju koji ne uspije u natje aju upla ena jam evina se vra a u roku 10 dana od dana donoĹĄenja Odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a natjecatelj koji je uspio na natje aju pa odustao gubi pravo na povrat jam evine.

XI. Natjecatelj je obvezan potpisa ugovor i vra ga Op ini Gornji Mihaljevec u roku od 15 dana po primitku istoga, u pro vnom e se smatra da je odustao od natje aja.

XII. Sve informacije o ovom natje aju mogu se dobi u Op ini Gornji Mihaljevec, usmeno (Ured op ine) ili na tel. 040/899-117.

XIII. Ovaj natje aj objavit e se na web stranicama Op ine Gornji Mihaljevec, u lokalnim novinama i na oglasnoj plo i Op ine Gornji Mihaljevec.

KLASA: 372-03/14-01/6 URBROJ: 2109/21-01-14-6 NA ELNIK OP INE Goran Lovrec v.r.

24. listopada 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

skoj Ĺžupaniji

SJE ANJE

57. Ugost. obrt - Ca e bar “MKâ€? Marijana Jan ec, Gori an, Vrtna bb, traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5333 891 do 20.11.2014

Radna mjesta VaraĹždin 1. Ugost. obrt “Auraâ€? - mjesto rada: Ludbreg, traĹži 2 m/Ĺž konobara u caffe baru “Enigmaâ€? Ludbreg na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS, iskustvo nije vaĹžno, poznavanje osnova informa ke. mobitel: 098 712 445 do 31.10.

2. Wollsdorf Components za proizvodnju, traĹži 1 m/Ĺž CAD specijalistu za izradu razvojnih dijelova - priprema ozna avanja, priprema i predstavljanje 3D modela. Priprema i digitaliziranje iz ĹĄablona, priprema CAD podataka za CNC reza ke strojeve - na neodre eno vrijeme, uvje : VĹ S teks l, modni dizajn, informati ka znanja: CAD program, MS O ce, iskustvo sa Op tex programom, viĹĄegodiĹĄnje iskustvo u dizajniranju, iskustvo 2g., kategorija B. Mjesto rada: JalĹžabet. Prijavu posla e-mailom: petra.gauster@wollsdorf.com do 1.11. i 1 m/Ĺž voditelja kontrole kvalitete - provedba kontrole u skladu sa zahtjevima Koncerna,unospodataka,sor ranjerezultata, osiguranje kvalitete Procjena - Pareto analiza,pra enje,eviden ranjeuzorakana neodre eno vrijeme, uvje : SSS tehni kog obrazovanja, prednost praksa u automobilskom sektoru, iskustvo 2 g., B kategorija, informa ka znanja: programi MS O ce, prednost znanje SAP programa, poznavanjeprocesauproizvodnompogonu,engleski/njema ki jezik. Mjesto rada: VaraĹždin.

Zamolbu dostavi na e-mail adresu: petra. gauster@wollsdorf.com na 2 jezika - na hrvatskom jeziku te na njema kom jeziku, do 31.10.

3. OKOLAND za proizvodnju, trgovinu i usluge - Mjesto rada: Ludbreg, traĹži 1 m/Ĺž skladiĹĄtara na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo: Nije vaĹžno. Kontakt: emailom: spektar.vina@net.hr do 30.10.

4. Autotransport Stjepan Radi , Transporttrgovinad.o.o.,traĹži3m/Ĺžvoza ateretnog vozila - Me unarodni prijevoz - Hrvatska - Engleska na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 1 g., C i E kategorija, engleski, njema ki jezik. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu Bikovec 81, MaruĹĄevec ili e-mailom: autotransport-sr@vz.t-com. hr , najava na telefon: 042 771 340, mobitel: 098 981 4821, do 31.10.

5. Transpor Krajan d.o.o. VaraĹždin; traĹži 3 m/Ĺž voza a kamiona za me unarodni prijevoz na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, radno iskustvo 1 g, voza ki ispit kategorija E. Kontakt mobitel: 098 284 495, do 10.11.

6.Cammeogrupad.o.o.,Mjestorada:VaraŞdin; traŞi 20 m/Ş voza a taksi vozila na odre eno vrijeme (novootvoreni poslovi), uvje : KV,SSSbezobziranazvanje,potrebnoradno iskustvo od 5g, ali ne nuŞno na poslovima voza a/voza ice taksi vozila, potrebno poznavanje engl. jezika, potrebno poznavanje osnova informa ke, voza ki ispit kategorija B. Životopis posla na e-mail vresk.denis@ taxi-cammeo.hr do 10.11.

7. BREZA, obrt za ugos teljstvo - Mjesto rada: TRNOVEC; traĹži 2 m/Ĺž konobara u ca e baru “Brezaâ€? na odre eno vrijeme (pove an opseg posla, mog. na neodre eno), uvje : OĹ , KV, SSS, radno iskustvo nije vaĹžno, traĹži se komunika vna osoba spremna za rad u ca e baru, poslodavac djelomi no pokriva putne troĹĄkove, a nudi i mogu nost besplatnogstanovanja.Mob:0958031580.

Posla Ĺživotopis i prijavu na e-mail: breza. trnovec@gmail.com do 9.11.

8.Dje jivr Smjehuljica-Mjestorada:LUDBREG, traĹži 2 m/Ĺž VĹ S odgojitelja predĹĄkolske djece za stru no osposobljavanje bez zasn. r.o., iskustvo nije vaĹžno, poznavanje osnova informa ke. Kontakt: mobitel: 099 6841 694 ili pismena zamolba na adresu: A. Nem i a 13, 42230 Ludbreg ili e-mailom: dv.smjehuljica@gmail.com do 12.11.

9. Autoprijevoznik Tomislav BalaĹžinec, VaraĹždinske Toplice, traĹži 3 m/Ĺž voza a u me unarodnom prijevozu (poslovi se obavljaju na podru ju cijele Europe, prijevoz robe kombi vozilom) na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo obavezno 2 g, zaposlenik po sklapanju ugovora mora bi u mogu nos samostalno obavlja zadane poslove.KategorijeB+EiliC+E,znanjenajmanje jednog stranog jezika. Zbog speci nos posla prednost kandidatima iz VaraĹždina i bliĹže okolice. Kontakt: pismena zamolba na adresu: Gornja Poljana 82, 42223 VaraĹždinske Toplice ili e-mailom: transpor bt@ gmail.com do 1.11.

10. FSI GRUPA d.o.o. za usluge, Mjesto rada: VaraĹždin, VaraĹždinska Ĺžupanija, traĹži 5 m/Ĺž prodajnih predstavnika na odre eno vrijeme - prezentacija i prodaja inova vnog ure aja za pripremanje hrane marke Rollie (www.rollie.com.hr). pronalazak kupaca, prezentacija i prodaja proizvoda na terenu. prodajaiprezentacijanaĹĄtandovima,uvje : SSS bez obzira na zvanje, prednost iskustvo u prodaji i direktnoj prodaji, izraĹžene komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄtine, informati ka znanja, B kategorija, mogu nost koriĹĄtenja vlas tog vozila. Dostavi zamolbu, Ĺživotopis i kopiju/sken osobne iskaznice e-mailom: fsi.grupa@gmail.com do 31.10.

11. VINCEK d.o.o., ZavrĹĄje Podbelsko, traĹži 15 m/Ĺž voza a autobusa na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI FILIP FAI , sin Adriane i Nevena; ADRIAN KRAMAR, sin Ivane i Marijana; LUCAS SALIMOVI , sin Lidije i Miodraga; LUKAS BELOĹ EVI -STRBAT, sin Ive i Sr ana; DENA SABOLEK, k i Vesne i Krunoslava; PETRA Ĺ KVORC, k i Renate i Josipa; MARIJA BALOG, k i Ljubice i Marijana; FILIP MIHALJEVI , sin Ines i Dinka; STJEPAN HORVAT, sin Dragane i Mladena; ERIK ZVOĹ EC, sin Nevenke i Emila ( akovec)

VJEN ANI Lucija Tkalec i Nikola KriĹžari , Natalija Hrustek i Goran Grabar, Sanja Novak i Hrvoje SamardĹžija ( akovec); Klara Bek i Leonardo Hozjan (M.

SrediĹĄ e); Sanja Balog i Ivan Balog, Monika Tu i i Nikola KiĹĄ (NedeliĹĄ e); Branka Pe atnik i Nenad Ĺ trok (Prelog)

UMRLI Josip Ceilinger r. 1938., An ela Žnidari r. Živkovi r.

1930., Mirko Nemet r. 1949., Karolina Ĺ krobar r. Ĺ ajnovi r. 1925., Terezija Lon ari r.

Novak r. 1932., Nada Vabec, r. Brenc r. 1929., Katarina Cvetkovi r. Trupkovi r.

1954., Amalija Just r. Hlap i r. 1941. ( akovec); DraĹžen Sedlar r. 1960. (Kotoriba); Ivan Jambrovi r. 1961., Vinko KriĹžai r. 1942. (M. Subotica); Marija Cirkven i r.

Cilar r. 1920. (M. SrediĹĄ e); Marija Ĺ vigir r. Horvat r.

1919., Anka Je ud r. Vadlja r. 1930., Franjo Beli r. 1931.

(Prelog);

nije vaĹžno, kategorija B i D. TraĹže se kandida s podru ja VaraĹždinske, Krapinsko Zagorske, Me imurske i Koprivni ko-KriĹževa ke Ĺžupanije. Mogu nost kontakta na: 099 8090 377 isklju ivo izme u 8-16 sa . Molbu i Ĺživotopis posla na e-mail: cumbrek@vz.t-com.hr na adresu A. Mihanovi a, 42000 VaraĹždin ili donije osobno, do 15.11.

12. AUREA GRUPA d.o.o. ak vnost i promocija web shop-a HRVATSKI NAMJEŠTAJ, na podru ju VaraŞdinske Şupanije (Mjesto obavljanja posla po mjestu stanovanja). TRAŽIMO u stalni ili honorarni radni odnos: 1 m/Ş voditelja prodaje (posjedovanje komunikacijskih vjeť na, poznavanje rada na ra unalu, min. stru na sprema VŠS); 1 m/Ş komercijalnog direktora (VSS, posjedovanje komunikacijskih vjeť na, radno iskustvo na vode im pozicijama min. 5g, poznavanje rada na ra unalu); 1 m/Ş direktora marke nga (VSS, posjedovanje komunikacijskih vjeť na, radnoiskustvonavode immarke nťkim pozicijama min. 5g, poznavanje rada na ra unalu); 1 m/Ş djelatnika u marke ngu (posjedovanje komunikacijskih vjeť na, radno iskustvo na marke nťkim pozicijama min. 3g, poznavanje rada na ra unalu, min. stru na sprema VŠS); 5 m/Ş prodajnih predstavnika (posjedovanje komunikacijskih vjeťtina, poznavanje rada na ra unalu, min. stru na sprema SSS). Prijave sa Şivotopisom dostavi na e-mail adresu: info@hrvatskinamjestaj. hr s naznakom radnog mjesta na koje se osoba javlja: Za natje aj, Voditelj prodaje VaraŞdinska Şupanija ili Za natje aj Djelatnik u marketingu VaraŞdinska Şupa-

nija ili Za natje aj, Prodajni predstavnik VaraĹždinska Ĺžupanija ili Za natje aj, Komercijalni direktor ili Za natje aj, Direktor marke nga, do 20.11.

13. AUTO Ĺ KOLA AMC, VaraĹždin Breg, traĹži 1 m/Ĺž instruktora voĹžnje za sve kategorije vozila na neodre eno vrijeme, uvje : KV,SSS,VĹ S,VSS-obaveznoposjedovanje licence za instruktora voĹžnje A, B, C, C+E i D kategorije, iskustvo nije vaĹžno. Kontakt: mobitel: 098 1374667 ili e-mailom: andrej.peras@gmail.com do 31.10.

14.CONNECTOPROJEKTzaprojek ranje, nadzor i usluge - mjesto rada VaraŞdin, traŞi 1 m/Ş projektanta suradnika na neodre eno vrijeme, uvjeti: zavrťena srednja ili viťa ťkola strojarskog smjera, iskustvo na izradi projektne dokumentacije iz podru ja strojarstva 3 g, napredno znanje rada na ra unalu s MS O ce paketom i AutoCAD, poznavanje jednog stranog jezika (prednost engleski), voza ka dozvola B kategorije. Ponude s kratkim Şivotopisom, opisom dosadaťnjeg radnog iskustva, te eventualnih posebnih znanja, dostavi na adresu: A. Šenoe 4-6, 42000 VaraŞdin uz naznaku „za oglas� ili na e-mail adresu: info@connecto-projekt.hrdo 30.10.

15. Autoprijevoznik vl. Dubravko Ĺ rajbek Mjesto rada: VaraĹždin, traĹži 1 m/Ĺž voza a teretnog motornog vozila preko 7,5 tona u me unarodnom prijevozu na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, C + E kategorija, iskustvo: Nije vaĹžno. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: Hallerova aleja 36, 42000 VaraĹždin ili e-mailom: autoprijevoz. srajbek@gmail.com - mobitel: 098 725 638,

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ) tel. 112 Autobusni kolodvor akovec tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651 Policijska uprava me imurska tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, B J. Jela i a 1 tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4 tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna tel: 311-488 KnjiŞnica akovec tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2 tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2 - prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920 Komunalni redar tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020 Turis ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466 - odvoz otpada tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

na

KLUKA FRANJU iz akovca 25.10.2010. – 25.10.2014.

S ljubavlju i poĹĄtovanjem uvamo uspomenu na Tebe.

Stalno si u naĹĄim mislima.

Supruga i sin Branko s obitelji

SJE ANJE

DINKO VIDOVI 21.10.2012. 21.10.2014.

DuĹĄa e uvijek patiti, srce e uvijek boljeti, a mi emo te se uvijek sje ati i voljeti.

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DANIJELU DONKU 26.10.1994. - 26.10.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DAVIDU KUKOVCU 28.10.1991. - 28.10.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DARKU VRAN I U 29.10.1991. - 29.10.2014.

Porezna uprava Ispostava akovec, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava Prelog Ispostava Mursko SrediĹĄ e

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Ma ni uredi Ma ni ured akovec Ma ni ured Prelog Ma ni ured M. SrediĹĄ e Ma ni ured M. Subo ca Ma ni ured NedeliĹĄ e Ma ni ured Ĺ trigova Ma ni ured Kotoriba Ma ni ured Dekanovec

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e Zavod za javno zdravstvo Školska medicina Mikrobioloťki laboratorij

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Pet 24.10.2014. 13:00-20:30 Sub 25.10.2014. 08:00-15:30

dr. Branka Zuzel-Ĺ antek tek deĹžurni pedijatar Franca PreĹĄerna 16, akovec, tel. l. 390 245

Radnim danom ordinacija radi: adi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO JUTRO Utorak i etvrtak - POPODNE E

ÄŒITAJTE NAS I PUTEM NAĹ E WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA MERCEDES A-klasa 170 CDI Avantgarde, 2001. god, reg do 09/15, 160tkm, koĹža, klima, servo, serv. knjiga, nema prijenosa, 4.500 eura, info: 095/904-0966 PRO DA J EM DV I J E Z I M S K E GUME Fulda-Kristal montero dim. 195/65/15, Dot 2210, cijena za obje 250 kn. Tel; 099198-5959 PRODAJEM CLIO 1.4 RT, metalik boja, reg. do 7.mj, te kosilicu s koĹĄarom (motor Honda 4KS). mob 091/970-1929 VW SHARAN 1.9 TDI 2003. god, 130 KS, 7 sjedala, 240tkm, Climatronic, grijanje sjedala, tempomat, uredan, 7.200 eura, mob.

095/9040-966 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJEM SUZUKI Alto 2010.g., r e g . d o 2 9. 4 . 2 01 5 ., 5 0 K W, 996cm3, 80tkm, klima, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.300 eur. mob. 098/9422821 PRODAJEM BMW 530D touring 2005.g., p-top stanje, reg. do 8/2015., xenon, automa k, profi navigacija, info: 091/5130960 P R O DA J E S E F O R D E S C O R T 1997.g., reg. do 12/2014., redovito servisiran, nove gume, akumulator + 2 zimske u cijeni, garaĹžiran. info: 098/172-9885 PRODAJU SE AUTI: golf I dizel 1983.g., metalik plavi; ford esta 1994.g. i ford escort cabrio. info: 091/517-5821 PRODAJEM GOLF 1.9TDI 205.g., reg. do 11/2014., 3vr., 1.vl., crni, serv. knj., digit. klima, nove gume, o uvan, 190tkm, 6.900 eur. info: 099/8630-153 PRODAJEM ROVER 416 SI 1997.g., 190tkm, odjavljen u 8.mj, auto je tehni ki ispravan, za novu registraciju ili za dijelove, samo 5.000 kn, info: 098/972-3313.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJU SE SADNICE MALINA - mjese arke, jagoda, ljekovitog bilja i turskih klin i a, viĹĄak iz vlas tog uzgoja. Tel: 822-362, 0995166-780 TRAKTOR STEYR 188 1961.god., ispravan, neregistriran(10.500 kn); prikolica Kikinda s nadstranicama, nije kiperica (6.000 kn); elevator za kukuruz 6m (1.000 kn) i luĹĄ ara (1.000 kn). Ivanovec, tel: 098 355 207 PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR Stayer s kosom 18 KS, u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM SADNICE paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673028 ili 091/8940-720 PRODAJE SE PREĹ A za groĹž e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120 PRODAJE SE VINO (rizling, ĹĄipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151 PRODAJU SE tri preĹĄe za groĹž e i autoprikolica. ViĹĄe informacija na 333-059.

PRODAJE SE TRAKTOR Fiat Agri 9090 i tanjura e 28 diska. info: 091/517-5821 PRODAJEM 2-brazdni plug Olt Osijek Slavonac 10 cola, cijena 1000 kn. info: 099/756-0087 PRIKOLICA jednoosovinka kiper prikolica 5t, prodaje se ili mijenja za dvoosovinku 8t, tel. 098/545-961 PRODAJE SE MAHONIJA ZA ARANĹ˝MANE I STARINSKE JABUKE neprskane (neĹĄpricane) sorte “Zlatna plamenkaâ€? po 8 kn/kg. Jabuke NISU NITI JEDNOM PRSKANE pa su pogodne za djecu i bolesnike.

Kontakt: 040/343-557

KLUB Z A STARIJE OSOBE NEDELIĹ E NUDI POMO U KU I - Starija ste osoba, ve inom samostalni, ali trebate nekoga tko bi vam pomogao u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ili trebate dostavu toploga i zdravoga obroka u ku i? Ugovorite uslugu pomo i u ku i u Centru za pomo u ku i Me imurske Ĺžupanije. Za sve informacije nazovite na broj 099/20926-13.

POSAO TRAŽIM POSAO - poduka ili pomo u u enju matema ke i zike osnovnoťkolcima, tel. 099 8591 777.

TRAŽIM POSAO IŠENJA ureda, stanova, moŞe i poljoprivreda. info: 095/504-2625 MUŠKA OSOBA traŞi posao u gra evini, a moŞe i drugo (osim konobarenja), mob. 095/8974-533 TRAŽIM SURADNIKE ZA HONORARNI POSAO. Upitati na mob.

098/1382-989.

TRAŽIM OZBILJNU ŽENU do 50g, za pomo u ku i, viťe lanova, dajem smjeťtaj, hranu i naknadu.

Prednost Ĺženi teĹžeg socijalng statusa. mob. 095/818-2099

POZNANSTVA DE KO (35g), zaposlen, ne pije i ne puĹĄi, traĹži curu za ozbiljnu vezu. mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUĹ KARAC (60g) traĹži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435

USLUGE

MLADI (37g), dobre naravi, ne pije, traĹžim Ĺženu srednji godina, dobru i poĹĄtenu za ozbiljnu vezu. mob. 098/168-9409

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, moĹže i neispravne. Tel: 092/1107110 PRODAJEM JARAM, drveno rudo za kola i starinska drvena korita razli itih veli ina. Tel. 098/9707703.

izvodi graÄ‘evinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivaÄ?ke radove i ureÄ‘enje potkrovlja gips ploÄ?ama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

NEKRETNINE – PRODAJA

IZAZOV NEKRETNINE Agencija za promet nekretnina ÄŒAKOVEC, Bana Josipa JelaÄ?ića 40

POTRAŽUJEMO PRODAJEMO Tel. 040/396-250, 098/749-131

Najbolje je kada se pije u dvoje MuĹĄkat Ĺžu Traminac miriĹĄljavi

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, VaraŞdinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

za rad u Njema koj Uvje : radno iskustvo, EU putovnica, do 40 godina staros , sa zavrĹĄenom elektro ili sl. ĹĄkolom.

Informacije na telefon: 095/865-3665 ili mail: elektro.nemacka@hotmail.com

SMS NEKRETNINE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tinoâ€?, 098/9317570

PRODAJE SE JEDNOREDNI bera kukuruza SIP TORNADO 40. Tel: 363-930.

d.o.o.

TRAĹ˝E SE ELEKTRIÄŒARI (INSTALATERI)

Agencija za promet nekretninama

akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN od 59 m2 u akovcu, kod teniskih igraliĹĄta, prizemlje, EC/C. Tel: 098 241 578 PRODAJE SE MODERNO DIZ A JNIR AN I NAMJEĹ TEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambenoj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari em, kupaonice (kada), kuhinje s blagovaonom, te otokom/ĹĄankom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugradbenog regala: prostor za ra unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spava i dio - bra ni krevet. Gra s parkirno mjesto i zajedni ko spremiĹĄte svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

PRODAJE SE FRIZERSKI SALON, novi, namjeĹĄten, K, LJ. Gaja (kod Lova kih dvora), info: 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Ludbregu, SajmiĹĄna ulica 1326 m2. Cijena 23.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mjeĹĄovite namjene. Upita na 098/980-5511!

PODTUREN - prodaje se starija ku a s gosp. objektom i vrtom, priklju ak struja. Povoljno. tel. 00 386 31 444 788 PRODAJE SE VE E IMANJE sa ĹĄumom u Prekopi, imanje 23000 m2 u jednom komadu, a ĹĄume 1400 hv, nalazi se pored gl. ceste, mog. podjele u viĹĄe gra . parcela. Svi papiri rijeĹĄeni. info: 099 752 8800 PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 s vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob: 095 900 6539.

PRODAJEM ETIRI TENISKA IGRALIĹ TA u akovcu. info: 098/426-021

PRODAJU SE GRA EVINSKA ZEMLJIĹ TA u K, za samostoje e ku e, Martane, dimenzija 18x38 m i 20x35 m, mob. 099/2771 330 PRODAJEM 4-SOBNI STAN s garaĹžom, etaĹža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Ĺ afrana, kredit. info: 098/241-559 VIKENDICA “Posavski tip ku eâ€?

131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, EC/F, 2 garaĹže + spremiĹĄte (38m2). Cijena 44.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEMO KU U u akovcu, naselje Martane, s vrtnom ku icom, te jednom garsonijerom od 40m2 (zasebni objekt na dvoriĹĄtu), sa svim priklju cima, cijena po dogovoru, info: 384-556 ili 098/830-513 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom, EC/F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina ĹĄkole, EC/D. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, EC/A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259

24. listopada 2014.

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE oko 3000m2 u srediĹĄtu k, info: 098/426-021 PRODAJEM KU U u Ma kovcu sa svim priklju cima, EC/D, cijena nije ksna. info: 091/5370-343 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Strahonincu, nova ulica, povr. 17.5x50m, te se prodaje gumeni amac 4.5m Jadran motor - povoljno. info: 098/749-131

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI namjeĹĄteni stan u k, A. Augustin i a 61. Nazvati nakon 18 sati na tel.

01/2060-294 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza PedagoĹĄke u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI JEDNOSOBNI STAN u akovcu, plinsko etaĹžno grijanje, slobodan od 01. studenog 2014. g. info: 092 172 7779 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u akovcu. Kontakt 098/504-428.

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel.

099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549323 IZNA JML JUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namjeĹĄteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu, info: 098/816-5080 IZNAJMLJUJEM 2-sobni namjeĹĄteni stan, odvojene reĹžije, dvoriĹĄte, parking, info: 092/164-2550

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE od 771 m2, u Mihovljanu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob.

098/331-535.

PRODAJEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaĹža, ĹĄupa, vrt, vo njak, ogra eno, vel. 1306 hv, EC/F, sve legalizirano, cijena 36.000 eur. mob.

098/908-2302 PRODAJE SE PARCELA od 1300 hv, te jedna od 400 hv. Parcele su pogodne za gradnju, a nalaze se u Dragoslavcu. info: 098/185-2534 PRODAJE SE VIKENDICA od 60m2 u KapelĹĄ aku, Sv. Mar n na Muri, bez vinograda, zemljiĹĄte 8000m2, tel. 091/9314-355

NESTAO!!! Molimo Vas ukoliko imate bilo kakvu informaciju o ovom psu, javite nam na broj 098 960 77 78.

PoĹĄtenom nalazniku nov ana nagrada.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, i Ĺ LJIVOGLAVE ALEKSANDRE, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

24. listopada 2014.

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

Salon za pse "ZI-ZU"

akovec, Putjane 82 (novo naselje Martane preko puta zgrade Plin Cro)

RADNO VRIJEME:

PRODAJEM RA UNALO AMD “Sempron� 1.90GHz, 1Gb ram, 100 Gb disk, DVDRW, joys ck, xp Pro, bez monitora za 530 kn. Tel. 098/539-169.

PRODAJEM dj. kolica duboka, sivocrne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJU SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJEM skuter, perilicu su a, ca e aparat, auto radio Kenwood, stol za stolni tenis i kutnu koĹžnu garnituru. mob. 091/970-1929

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e za automobil, univerzalna, malo koriĹĄtena, cijena 800 kn, info: 098/390-692

091/581-1526

PRODAJEM DRVENE PROZORE sa ĹĄalaporkama, HITNO, mob. 095 8990 659

PRODAJEM PREKRASNE SHI-TZU Ĺ TENCE. Nau eni na higijenu. Roditelji prisutni. Umilja , idealni za obitelj s djecom. Mob: 099/64-111-90

OTKUPLJUJEM STARINSKI NAMJEĹ TAJ, satove, komode, kredence i dr., moĹže i u loĹĄem stanju. info: 091 506 1028

PRODAJEMO manju preĹĄu za groĹž e na vijak (1.400kn); hrastovu ba vu od 60lit. (200kn); dva Ĺženska bicikla (350kn/kom) i Ĺželjeznu gajbu za ze eve sa 6 predjela i ko lice, hranilice, valovi, lim za iĹĄ enje i dr. (2.500kn). info: 390-301 ili 099/674-2919

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru, info:

PRODAJEM DOMA E GUSKE (cca 4kg), cijena 50kn/kg (o iĹĄ ena), mob.

098/9163-783 PRODAJU SE Ĺ TENCI NJEM. OV ARA stari 2 mj., cijepljeni, roditelji prisutni, info: 098/1664-132

RAZNO PRODAJEM betonske travne plo e/ elementi, sive, 50x30cm, rabljene, oko 100 kom, za 350 kn, zva na broj 092-296-8286

Tel. 098/632-494 PRODAJE SE POKLOPAC ZA Ĺ AHT dim.

35cmx35cm, gusna crni, komad 350 kn, info: 092-296-8286 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; kabel Nym 5x6mm2; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kanc. stol.

Tel. 858-424 PRODA JEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju

akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509 PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komuĹĄine, Tel: 099/818-18-77

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€? akovec, Otona Ĺ˝upan i a 24 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ra un za uplatu donacija: HR0424020061100648383 Lori - umiljata, malena, kratkodlaka trikolorka, nau ena na pijesak, socijalizirana, o iĹĄ ena od nametnika i cjepljena traĹži dom!

Pepita - stara oko 4,5 mjeseca, o iĹĄ ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije.

TraĹži dom!

PRODAJE SE Ĺ KRINJA od 240 litara, u dobrom stanju, za 300 kn. Nazva na 040 337 860.

PRODAJEM GROBNO MJESTO u mjestu DrĹžimurec-Strelec s nadgrobnom plo om i spomenikom, vazom i vje nim svijetlom. info: 098/9029-576

PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na akove kom groblju. tel. 390-574 PRODAJE SE O UVANI trosjed i rabljeni dvosjed. tel. 091/8930-428

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru RaÄ?un za uplatu donacija: HR3323400091116025375

Kim je predivna mala pekinezerica prona ena na ces u Ĺ tefancu. Stara je oko 4 godine i azil doĹživljava vrlo je teĹĄko jer je o ito da je donedavno bila ne iji ku ni pas. Osim ĹĄto je prestraĹĄena, hladno joj je. Ima li netko da udomi ovo predivno stvorenje? Kontakt: 091-8988-004.

Fleky je prona en u centru grada sa slomljenom nogom. O ito ne iji odlutao pas jer je vrlo dobro udan i njegovan. MjeĹĄanac pti ara, star oko godinu dana traĹži svoje ljude ili novu obitelj.

Kontakt: 091-8988-004.

Apollo Pedro - star oko 4,5 mjeseca, o iĹĄ en od nametnika, cjepljen pro v zaraznih boles , mirniji od sekice Pepite, umiljat i izrazito mazan.

PRODAJU SE BETONSKI STUPOVI za vinograd, ĹĄuma od 520 hv, uljni plamenik i prikolica za Hondu. info: 861-319 Clara - prekrasna tigrica sa pokojim Ĺžu m ekom, plaha, mirnije naravni, stara oko 6 mjeseci, o iĹĄ ena od nametnika.

PRODAJEMO GROBNO MJESTO s nadgrobnom plo om u k, razne zna ke po 50 lipa/kom i tri Viler goblena RuĹže. info: 314-094

je ĹĄtene staro oko 4 godine srednjeg rasta, vrlo drag i dobar pas, slaĹže se s drugim psima i bio bi dobar i za obitelj s djecom. Udomljava se isklju ivo kao ku ni ljubimac uz pristup unutra. Kontakt: 098-241-060.

Franzl je joĹĄ jedno predivno muĹĄko ĹĄtene staro oko 2,5 mjeseca predivne boje dlake i o iju. Dolazi zima i mi se nadamo da e prije hladnih dana Franzl dobi svoj novi dom.

Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ne Ĺželim biti sama, traĹžim ozbiljnu vezu!

+18

ANJA 43 RTL teletext-str.816

Za odjavu poĹĄalji: STOP

024

064/67-67-67 6,82 m. 7,82 kn/min sms 886067 3,66 kn/sms

PRODAJEM NJEMA KE OV ARE odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, info 363-445 ili 098/465-490

PRODAJEM VE I BROJ ISPRAVNIH GRAMOFONSKIH PLO A doma ih i stranih izvo a a (zabavna, narodna i klasi na glazba), kvalitetan gramofon, harmoniku te elektroni ku pisa u maĹĄinu. Nazva na broj: 098 92 81 012 ili 098 1950 999.

t.

NARUDŽBE NA TELEFON

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, SamoborMB: 1718231, t: 01/3366-037

Pon-Pet: 9:00-12:00, 16:00-20:00 Subota: 8:00-13:00

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Cezar - naran asti tigrasti ma i od 6 mjeseci, izrazito umiljat, zaigran, star oko 6 mjeseci.

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa (Mursko SrediĹĄ e), Caffe bar GANI (Kotoriba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba) NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

997

54

Savjeti

Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

esto zaboravljanje

Izgled tinejdĹžera

PITANJE: Imam 38 godina.

Moj najve i problem je da esto zaboravljam ono ĹĄto Ĺželim u initi ili ono ĹĄto trebam u initi.

PokuĹĄavala sam zapisivati ali onda zaboravim pro itati ono ĹĄto sam zapisala. Imam dosta obaveza, koje preuzmem na sebe, zapiĹĄem, zaboravim. Ponekad se sjetim ne ega ĹĄto trebam u initi na vrijeme ali je esto za to prekasno. Postala sam nesigurna, teĹĄko donosim odluke, gubim samopouzdanje i imam u roku od nekoliko sati zaboravosje aj praznine u glavi. Tre- lja. Sve ĹĄto pamtimo svrstavamo bam li uzimati neke tablete za u naĹĄe pam enje prema nekom principu (lociranje pojmova, koncentraciju?

ODGOVOR: VaĹĄ problem stvaranje pri e, koriĹĄtenje mezaboravljanja moĹže se rijeĹĄiti. lodija), i taj princip je klju pamOn je nastao najvjerojatnije enja. Ako kod prisje anja ne zbog obaveza i velikog pritiska koristimo taj klju , ne emo se na vas i radi toga jer Ĺželite svima mo i sjetiti onoga ĹĄto smo treugoditi. To vas sigurno iscrpljuje. bali upamtiti. Primjerice recimo Kod vas je prisutan sukob izme- ako ne znamo gdje smo stavili u vaĹĄih potreba i potreba vaĹĄe klju eve, neke dokumente, par okoline i zaboravljanje nastaje sekundi razmislite i stvorite “mentalnu slikuâ€? mjesta, kao i zbog potiskivanja tog sukoba.

Preporu am vam da nasta- obliĹžnjih predmeta. Pam enje vite ono ĹĄto ste do sada radili, moĹžemo popraviti itanjem, jer zna i vaĹžne stvari zapiĹĄite na itanje je na in da potaknete papir ili unesite u podsjetnik, mozak na aktivnost.

Ako to ne pomogne, postoji na mobitelu ili ra unalu ali isto PEDIJATAR SAVJETUJE tako nije dobro da se previĹĄe sumnja da se radi o psihi kom oslanjate na razna pomagala ili poreme aju (anksioznost, dena podsjetnik ili na kalendare. presija) pa se javite na razgovor Ono ĹĄto trebate upamtiti dobro psihijatru koji e procijeniti jer je da nakon dobivene informaci- vam treba terapija lijekovima je sve joĹĄ par puta ponovite, jer (za poboljĹĄanje koncentracije ili se to naj eĹĄ e odmah, odnosno, protiv depresije).

PonaĹĄanje tinejdĹžera mnoge roditelje vra a na vje ni problem sukoba generacija, za koji su vrsto vjerovali da im se ne e dogoditi.

Oni su se u svojoj mladosti zakleli sami sebi da e biti moderni i tolerantni, bliski sa svojom djecom i bez ikakvih predrasuda, a misle da su njihovi roditelji bili staromodni i ograni eni. Njima je bilo teĹĄko jer njihovi roditelji nisu odobravali izlizane traperice i dugu kosu, rokerski svjetonazor i zavirivanje u svijet alkohola i lakih droga, ne shva aju i da je to samo prolazna faza na putu odrastanja. I onda im se dogodi da je njihovo dijete totalno druga ije od njih, recimo npr. da obla i ki astu odje u i sluĹĄa cajke, a o slobodnom seksu i psihoaktivnim stvarima ne emo ni govoriti. Djeca nas uvijek iznenade, vremena i trendovi se mijenjaju, pa zato svaka nova generacija donosi nove frustracije svojim roditeljima koji su “ipak!â€? pripadnici sasvim druge generacije.

Zato stalno treba ponavljati istu pri u, koja vrijedi za sva vremena. Mladi po de iniciji testiraju vrijednosti i pravila koja im postavlja okolina.

Kad stariji ne bi htjeli biti jedini arbitri i kreatori stvarnosti, ne bi ni dolazilo do zna ajnijih poteĹĄko a i nesporazuma. Normalno je da mladi Ĺžele preispitivati i mijenjati naĹĄe principe i rjeĹĄenja za Ĺživot, imaju na to potpuno pravo, kao ĹĄto smo ga mi imali u svojoj mladosti. ZaĹĄto bi se u danaĹĄnje vrijeme trebali uzrujavati zbog na ina odijevanja naĹĄih tinejdĹžera, a smetalo nam je kad su nas naĹĄi starci gnjavili zbog toga? Umjesto da obra amo paĹžnju na njihovu odje u trebali bismo se baviti njihovim razmiĹĄljanjima i osje ajima, imati povjerenja u njihove izbore i eksperimente. Ako se prisjetimo vlastite mladosti to je ono ĹĄto smo mi zamjerali svojim roditeljima. Htjeli

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PiĹĄe dr. med. Damir Mamuzi

Prvi puta u svijetu porod Ĺživog djeteta nakon transplantacije maternice postupak. Jajna stanica doti ne Ĺžene oplo ena je u epruveti spermijem njezinog partnera.

Trudno a je sve do 31.tjedna bila uredna .Zbog prijete e eklampsije u injen je carski rez i ro en je sin 1775 grama teĹžak.

Dijete je preĹživjelo i razvija se normalno.

Prva transplantacija maternice u injena je pred 14 godina u Saudijskoj Arabiji, druga u Turskoj no bez uspjeha. U timu Dr.Braennstroema u injeno je do sada devet transplantacija maternice,a dvije od njih nisu bile uspjeĹĄne.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

Ova senzacionalisti ka vijest je stvarno to na. U Ĺ vedskoj je proĹĄle godine u gradu Goeteborgu ginekolog Mats Braennstroemm transplantirao maternicu .Anonimna Ĺžena stara 36 godina ro ena je bez maternice zbog uro enog,genetskog defekta,no imala je zdrave jajnike i ostale ginekoloĹĄke organe.

Maternicu je donirala jedna 61 godinu stara prijateljica koja je ve bila u menopauzi. Transplantacija je trajala 10 sati,no proĹĄla je uredno i uspjeĹĄno.

Godinu dana kasnije u injena je umjetna oplodnja tzv. IVF

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

smo da oni gledaju kroz naĹĄu odje u u naĹĄu duĹĄu, a to Ĺžele i naĹĄa djeca od nas. Kako se obla e, obuvaju, eĹĄljaju ili ukraĹĄavaju nije vaĹžno za naĹĄ uzajamni odnos. Njihov je imidĹž njihov na in istraĹživanja identiteta i identi ikacije s nekim svjetonazorima, s glazbenim i modnim trendovima, u ĹĄto se nemamo pravo mijeĹĄati. U to spadaju i tetovaĹže i piercing koji su prihvatljiv i psiholoĹĄki bezopasan na in istraĹživanja identiteta kod starijih tinejdĹžera. Ako mislite da e vaĹĄe dijete zbog svog izgleda imati probleme ili da zbog svojih problema Ĺželi nekako posebno izgledati, vjerojatno grijeĹĄite. Izgled nije razlog zaĹĄto bi ili zaĹĄto su stvari krenule po zlu. VaĹžno je razgovarati s tinejdĹžerom o svemu, pa i o izgledu, pri emu trebamo oprezno izraĹžavati svoje stavove, izbjegavati kritike i predrasude, zabrane i kazne.

Treba se dogovarati. Ako se ne slaĹžete s njegovom idejom da napravi tetovaĹžu ili piercing to mu mirno recite i obrazloĹžite zaĹĄto, realno ukaĹžite na mogu e rizike i komplikacije takvih zahvata na koĹži. Ako ipak ne odustaje razmislite imate li pravo zabraniti mu da dekorira svoje tijelo kako Ĺželi. Ono ĹĄto roditelji trebaju traĹžiti od mladih je da budu odgovorni i da izvrĹĄavaju svoje obaveze, da budu samostalni, pristojni i obazrivi prema drugim ljudima, a njihov izgled je njihova stvar. Tako smo i mi nekad mislili, sje ate se?

t SVÇ?OB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"ĆŽ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLPMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovaliťte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

PiĹĄe dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist ĹĄkolske medicine

Alkoholizam i debljinasli nosti i razlike U svijetu odraslih ljudi, (a na Ĺžalost sve eĹĄ e i u svijetu djece i adolescenata), sve viĹĄe je onih koji piju alkohol u velikim koli inama, redovito, nerijetko i pre esto, ĹĄto u kona nici gotovo sigurno, dovodi do razvoja navike, pa i prave ovisnosti.

Razvije se alkoholizam sa svim svojim loĹĄim popratnim pojavama. Ispo etka se rijetko tko uzbu uje zbog toga ĹĄto se pije viĹĄe od preporu ene „dozvoljene“ koli ine alkohola, a to je najviĹĄe dva pi a na dan za odraslog muĹĄkarca i najviĹĄe jedno pi e za odraslu Ĺženu. (Jedno pi e podrazumijeva npr. 1,5 dcl vina ili 3 dcl piva ili 0,3 dcl nekog Ĺžestokog pi a).

Me utim, kad netko postane alkoholi ar, prestaje razumijevanje njegove okoline i po inje neshva anje i neprihva anje injenice da se radi o bolesti ovisnosti, a ne samo nekom nau enom loĹĄem Ĺživotnom stilu kojeg je lako promijeniti, samo kad se ho e, kad se ima Ĺželje i volje. Sli no je i s debljinom. Iako smo suo eni s epidemijom prekomjerne tjelesne teĹžine i debljine u cijelom razvijenom svijetu, joĹĄ uvijek je puno nerazumijevanja injenice da se ne radi o pukom estetskom nedostatku, nego o bolesti koja ima svoje i genetsko, ali i socijalno i emocionalno utemeljenje.

Sli no kao i alkoholizam. I kod jednog i kod drugog stanja biljeĹži se period gubitka kontrole nad unosom, u jednom slu aju alkohola, a u drugom slu aju hrane. Alkoholi ar veliki dio svog vremena troĹĄi bore i se sa svojom ovisnoĹĄ u, planiraju i kako e do i do nove koli ine alkohola, a nakon pijanstva, osje a krivnju i nelagodu zbog toga ĹĄto je joĹĄ jednom izgubio kontrolu. I mnoge pretile osobe vode borbu same sa sobom, puno razmiĹĄljaju i o hrani i tome kako e pretjerati joĹĄ samo ovaj put, a nakon prejedanja osje aju krivnju i ljutnju na samoga sebe. Ukoliko se ne intervenira, i jedno i drugo stanje dovest e u kona nici do ozbiljnih zdravstvenih i drugih posljedica, koje znaju biti i fatalne. Danas znamo da alkohol na sli an na in stimulira neka podru ja mozga zaduĹžena za postizanje osje aja ugode kao i ĹĄe er, masno e i sol. Zbog toga esto osobe koje imaju predispozicije za prejedanje, budu predisponirane i za prekomjerno pijenje alkohola.

Pijenje alkohola esto je povezano s nezdravom prehranom, jer alkoholna pi a „traĹže“ slanu i jako za injenu hranu. I alkoholi ari i pretile osobe skloni su sjedila kom na inu Ĺživota koji zna ajno pridonosi debljanju: jedni u kr mi, drugi doma u fotelji pred televizorom ili ra unalom.

Po toj bi se logici o ekivalo da svi alkoholi ari budu i debeli, ĹĄto ipak nije slu aj. Kod ve ine ljudi alkohol u po etku poti e apetit, ali nakon razvoja ovisnosti, mnogi „zaboravljaju jesti“ i zamjenjuju kalorije iz hrane, onima iz alkohola. Obzirom da alkohol ne sadrĹži bjelan evine i korisne ugljikohidrate, osoba uskoro postane pothranjena i izloĹžena brojnim drugim bolestima i stanjima.

Problem dakle, nije uop e jednostavan. I alkoholizam i debljina imaju brojne, ne do kraja razjaĹĄnjene, uzro ne imbenike, ali povezuje ih i esto nerazumijevanje okoline i pitanje zaĹĄto to sami sebi „namjerno“ rade i upropaĹĄtavaju se. Prema alkoholi aru su svi joĹĄ stroĹži, jer on ne ugroĹžava samo sebe, nego i svoju obitelj, posao i druĹĄtvo.

I u lije enju postoje sli nosti, ali naravno, i razlike. Ako Ĺželimo biti uspjeĹĄni, svakoj osobi je potrebno pristupiti kao pojedincu, uvaĹžavaju i njegove posebnosti i njegove potrebe, ali i jednima i drugima veoma je koristan rad u grupi. Alkoholi aru je dragocjeno sudjelovanje na sastancima kluba lije enih alkoholi ara, a pretiloj osobi sudjelovanje u aktivnostima suportivne grupe za lije enje debljine. Zajedni ko je i to ĹĄto je za uspjeĹĄno lije enje vaĹžno sudjelovanje, ne samo pojedinca, nego cijele obitelji, koja mora, ne samo nau iti kako na dobar na in podrĹžati lije enje svoga lana, nego i biti spremna na mijenjanje sebe i nekih svojih ustaljenih navika i stilova Ĺživota. NajvaĹžnija razlika u tretmanu alkoholizma i debljine je u tome ĹĄto je za lije enje debljine jako vaĹžno i potrebno hranu unositi redovito, viĹĄe puta na dan, u malim koli inama, a alkoholi ar isto tako treba pristupiti unosu hrane, ali viĹĄe nikada ne smije popiti ni kap alkohola, jer e ga to veoma brzo vratiti u ovisnost.

Ako Ĺželimo pomo i, pokaĹžimo razumijevanje, jednima i drugima. Prisjetimo se kako se teĹĄko bilo ega odricati i koliko puta smo se odlu ivali krenuti na dijetu „od ponedjeljka ili nove godine“.

24. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

ZAVRŠILO JE BABLJE LJETO

VREMENSKA SLIKA: U posljednjim satima utorka, 21. Listopada, temperature su u cijeloj zemlji još bile vrlo visoke i kretale su se od 15 do 20°C. U prvim satima srijede sjeverozapadne krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran zahvatila je hladna fronta. Mnoge je krajeve zahvatilo olujno nevrijeme s udarima vjetra i preko 100 km/h.

Brzo je došlo do prodora osjetno hladnijeg zraka pa je do jutra snijeg zabijelio Gorski kotar, Medvednicu, Ivan icu i sjeverni Velebit. U 8 sati je na Zavižanu izmjereno 5 cm snijega, u Pargu 4 cm, a u Delnicama 2 cm. Palo je više od 50 mm kiše pa su mnogi gradovi, poput Koprivnice, imali problema s poplavama. U Koprivnici se izlio potok Koprivnica i poplavio stotinjak ku a. I u drugim dijelovima Koprivni ko-križeva ke županije zbog velike koli ine oborina je bilo zatvoreno mnogo prometnica.

Fronta je brzo napredovala prema

istoku i jugu pa se razvedravanje koje je ve ujutro nastupilo na sjevernu Jadrana brzo širilo na unutrašnjost i prema jugu Jadrana.

Zimski uvjeti u Gorskom kotaru su ukinuti ve prijepodne. Ipak, ciklona Antonela (na meteorološkim kartama Instituta za meteorologiju iz Berlina ozna ena kao bivši uragan ex-Gonzalo) e se i slijede a dva dana zadržavati nad jugoistokom Europe te e nad našim krajevima i dalje podržavati kruženje vlažnog i hladnog zraka uz nove oborine.

VREMENSKA PROGNOZA: U etvrtak i petak nema potpune stabilizacije ni više takve topline

kakva je bila u prvoj polovici listopada. Jutra e biti hladna, možda i maglovita. Magla se može i dulje zadržati. Povremeno e biti kiše, a oborine mjestimice mogu biti obilnije. Ostaje prohladno uz vrlo jak sjeverni vjetar što dodatno poja ava osje aj hladno e. Najviše dnevne temperature e u etvrtak i petak jedva biti oko 10 Celzijevih stupnjeva. Pripremite jakne i toplu odje u, a po et e i sezona grijanja.

Za vikend bi moglo biti suho, ali nije sigurno koliko e i ho e li uop e biti sunca. Naime, mogu a je dugotrajna magla ili niska naoblaka. U slu aju vedrih no i imat emo vrlo hladna jutra pa je

mogu i slab mraz na što posebno upozoravamo poljoprivrednike i uzgajiva e cvije a za blagdan Svih svetih. Danju prohladno, ako se magla ili oblaci zadrže ve i dio dana onda uop e ne emo i i preko 10 Celzijevih stupnjeva. Ako bude nešto sunca možda do emo i do 11 ili 12°C. Sli ni vremenski uvjeti nastavit e se i u prvoj polovici novog tjedna. Jutra hladna uz mogu mraz, pogotovo ako no i budu vedre. Danju suho i stabilno, ali bi se jutarnja magla ili niska naoblaka mogla dulje zadržavati. O tome e ovisiti i dnevna temperatura.

Na slikovnom prikazu prognoze stavili smo kombinaciju sunca i oblaka iako postoji šansa da neka mjesta uop e ne vide sunce. U tom slu aju treba ra unati i na nižu dnevnu temperaturu od navedene.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“.

(Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 23.10.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

TRAVE

24. X. 25. X. 26. X. 27. X. 28. X. 29. X. 30. X.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Peludne analize me imurskog zraka tijekom proteklih tjedan dana pokazale su prisutnost peludnih zrnaca korovnih biljaka ambrozije i koprive. Sun ano i toplo vrijeme omogu ilo je biljkama uvjete za produljenje vegetacijske sezone cvatnje, stoga iako je na izmaku ona još uvijek traje. Udio peludnih zrnaca trenutno je nizak, sa tek nekoliko

peludnih zrnaca tijekom dana. Promjena vremena koja je nastupila i donijela sniženje temperature dovela je biljke pred sam završetak cvatnje, stoga se prisutnost peludi u zraku o ekuje još kratko vrijeme. O ekivani završetak cvatnje ambrozije nastupiti e s pojavom mraza, što se prema vremenskoj prognozi o ekuje u idu em tjednu.

VICOTEKA

Razgovaraju Fata i Mujo: - Što bi ti, Fato, napravila da otkriješ da sam te prevario?

- Hm, objavila bih to u novinama.

- Da? I što bi napisala?

- Mujin sprovod je u 15 sati na gradskom groblju.

--------------------------------------------------------Sjedi Mujo u fotelji pred televizorom, pije pivo i gleda, zamisli se, pa pozove Fatu.

- Fato, nešto me mu i – što e biti sutra ako ja umrem?

- Subota, moj Mujo, subota...

--------------------------------------------------------Sretnu se dva pijanca i prvi kaže: - Oprostite, mogu li pro i izme u vas dvojice?

- Svakako, ali samo jedan po jedan.

--------------------------------------------------------Mujo i Fata, de ko i cura, idu ulicom drže i se za ruke.

Fata mu kaže: - Hodamo ve trideset godina. Mislim da je krajnje vrijeme da po nemo razmišljati o braku.

- Draga Fato, pa tko e nas htjeti ovakve stare?

--------------------------------------------------------Koja je kazna za poligamiju?

Više od jedne punice!

--------------------------------------------------------Koliko je programera potrebno da se promijeni žarulja?

Nijedan – to je hardverski problem!

GIMNASTI AR FILIP UDE, svjetski viceprvak u konju s hvataljkama

AKOVE KE RUKOMETAŠICE slavile i na doma em terenu

Želim da me ne uhvate po medaljama sljede ih sto godina

KOŠARKAŠKI KUP “Krešimir osi ” za Me imursku županiju

Zrinskice do novih bodova u sjajnoj atmosferi

Odli na košarka u finalu, Me imurje o ekivani pobjednik

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

K

ak vidimo i udbaške riti so došle na šekret. Istina Božek to se je ne pripetilo v Lepoj našoj jerbo je još hajdig onih šterima ne paše kaj bi udbaška istina došla na svetlo dneva pak so nam tu pomogli Švabi i jiva premijerka i gazdarica Evropske unije, Angela Merkel, tak da je Jožek Perkovi>ov, šef naše hrvaške Udbe došel na sod v Minkeno. On je, tak se bar pripoveda, na drugi svet poslal Štefeka ?urekovi a, direktora Ine, štera je unda još ne bila MOLova. Vsi smo najgerek je li bode Jožek priznal što ga je poslal v Doj>land za Štefekom, o>em re>i, što mo je potpisal potnoga naloga i platil dnevnice. Vsi znamo da je Štefek, pred tridesti let, odišel po riti k meši, a vsi bi (Evropa bole i mi, ali ne vsi) šteli znati kak i zakaj se je to pripetilo i gde je, kak i komo Štefek zgrešil?

Gde je, itak, zglajzal i je li je to bil tak veliki greh kaj je moral oditi dragomo Božeko na spoved?

Skupa z Jožekom, v Minkeno je i negdašji šef (je li sam negdašji?) jugo Udbe, Zdravkec Musta>ov.

Za ve dremle v švapskomo rešto i >aka kaj bode, skupa z Jožekom vse rekel kaj zna, o>em re>i, ku-

Jožek, Bandi , domobrani i partizani. liko se bode vsega zmislil. Je li bodo došli na svetlo dneva vsi oni šteri so namo>ili svoje prste v negdašji hrvaški i jugo udbaški pekmez ili bodo vse oni krivi šteri so odišli k Božeko na ra>un. Nije niti pravici lefko, oni štere zemlica greje jim je vsejeno, ali ovi šteri još hodajo po ovom suncu nebeskom, oni se borijo kaj se ne bi ruom vse zazvedilo. I denes se pripoveda da oni v podzemljo kormanijo i gospodarijo z vsem kaj se gori pripeti, a kuliko vidimo i negdašja Juga, štero nešterni nebrejo nikak pozabiti, je bila zazidana na isto takšemo fondošo.

Najgerek sam, jako sam najgerek je li bode švapska pravica išla tak globoko pod zemljo? ak zgledi i zagrebe>ke riti bodo došle na šekret. Najme kaj, naši Uskoki so v rešt, na spominek, dopelali vse one z beloga Zagreb grada šteri tam vedrijo i obla>ijo ve ili pak so to delali >rez minula leta.

Skupa žnjimi je i dugoletni zagrebe>ki gradona>elnik Milan Bandi . Jedni so veseli kaj so ga zaprli, drugima se on mili, a on se preve>

K

K

Goran Strahija, akovec Nisam zadovoljan uslugama telekom i mobilnih operatera.

Mislim da bi za taj novac koji pla amo morali dati puno više. esto nas unutar svojih marketinških kampanja zovu doma i to mi smeta. Dom je privatnost.

Ne svi aju mi se ni odre ene kampanje gdje se koriste životinje, konkrektno, ovce kao glavni akteri, a ni kada se u prvi plan u marketinškim akcijama stavlja žensko tijelo, što je diskriminacija.

POD VUROM

Koliko smo zadovoljni uslugama telekom i mobilnih operatera?

Mobilni i telekom operateri sve su agresivniji u politici zadržavanja postoje ih korisnika, a posebno je žestoka njihova borba za tržište novih korisnika.

Upravo zbog sve agresivnijih marketinških nasrtaja (direktni pozivi na ku anski broj, tiskana, radijska i TV reklama, ponude kvalitetnijih, bržih i jeftinijih usluga) korisnici esto prelaze konkurentskim telekom ku ama ili mobilnim operaterima.

Koliko su korisnici zadovoljni uslugama telekom ili mobilnih operatera, saznajemo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr,zv)

ne sekera jerbo veli da so otpelali krivoga >oveka na pravo mesto ili pak pravoga >oveka na krivo mesto.

Ne znati kaj je Bandi zgrešil, gde je prešel prek meje, ali najbrž Uskoki nekaj znajo da so ga v nedelo nave>er (jega i pajdašijo) pobrali i v >uzo dopelali. Je li je to zato, kak advokati velijo, kaj se ne bodemo spominali za Jožeka v Minkeno ili pak je nekaj drugo v pitanjo, vreme i soci bodo nam pokazali. Kuliko sam mel za >uti, Bandi je kriv kaj se je, pred 5 let, kandideral za precednika Lejpe naše, pak so donacije za izborne stroške predugo dohajale, a on jiv je trošil kaj penezi ne bi splesnivili v banki. Brz>as so mo Uskoki šteli re>i kaj mo nej palo na pamet da bi se znova kandideral za precednika jerbo za to mesto kandidera Ivo, a on se je ve> priv>il na te posel. ak bilo da bilo, od vsih šesnaest, štiri so pustili dimo, a ostali, jiv dvanajst, so v rešto z tem da je Bandi ne z pajdašijom, pak je gradona>elnik ne par grackaj i drugaj službenikaj, tak da so jega

Franjo Novak, akovec - Zadovoljan sam s HT-om i VIP-om, dok mi je Tele2 neprihvatljiv.

Najviše zamjerki imam na ponašanje kod raskida ugovora o pretplati. Njihovom uslugom uop e nisam zadovoljan. Kod raskida ti zara unaju i aparat i svašta, tako da sam s njima i njihovom uslugom bio jako razo aran.

otpelali v Remetinec k Ivijo. On i premijer si bole pašejo. Ivo je tam zbogradi dvajsti milijonov eori, štere je neš>i porinul v jegove žepe, a ve mo je došel Bandi zbogradi toga kaj je zamaglil dvjasti milijonov, ali kuni. Tak bar velijo Uskoki. Milijoni so milijoni, dvajsti je dvajsti.

A kaj rešt v Remetinco zna kakša je razlika med eorima i kunama?

Penez je penez. Dok Uskoki i soci završijo z Bandi>om zatoga bode ve> Ivo odgulil svoje, pak mo bode mogel prepustiti svojega precedni>koga apartmana. egdašji minister za škole, Take, podvornike i navu>itelice, Željkec Jovanovi>ov, se pofalil kak je on dober coprjak. Pred štiri leti je pocopral da bode Ivek Sanaderov završil v rešto i to se je pripetilo, a nekaj takšega je pocopral i Bandi>o. Kak vidimo i Bandi>ova rit je v Remetinco. Ne znati otkod vse to Željkeco, što mo je to pošepetnol, jerbo da on vse to tak zna ili pak šloga z šalice za kavo, unda bi bil znal da bodo i jega jegovi drugovi zmenili, o>em re>i, da bode i on odišel z ministarske fotelje po riti k meši.

Nekak se >uda bole vse vidi kaj se pripeti v ljuckomo dvoro, o>em re>i, >uda leži je pometati pred ljuckim gruntom. esna Pusi>, naša vanjska minmistrica i potprecednica je priznala kak je Lejpa naša dužna švicarskoj UBS banki 45 milijonov dolari za rastavo z Jugom. Jako sam najgerek da bodo Švicarci dobili te peneze jerbo je i našemo župano Mateko, za Den županije, obe>ala da bode Vlada platila duga za našo

N

V

bolnico, pak se je nikaj od toga ne pripetilo. racki oci so natirali Rakov>ance i MeTimorce kaj delajo grehe v prometo, o>em re>i, vozijo se kud se ne bi smeli. Najme kaj, dok se je napravil novi parkingplac zaj za Macanovim igrališ>om napravljena je i nova regulacija prometa. Ve> sam vam rekel da se ve more na parking-plac sam z vulice Zavnoha i to posle dva kruge na dva rotore, a vum se more sam na vulico Iveka Gorana Kova>i a.

Ali ljudi kak ljudi, oni navek iš>ejo pre>ece, pak tak i ve: nutri vuhajajo, onak žmere>ki, z Ivekove vulice, a i iz Zavnoha i to, dok se dvapot oglednejo, prek pune crte.. Što bode itak delal te kruge po rotoraj, a tre i benzina šparari. Kuliko vidimo, niti se poštuje gracka vlast, a niti pak znaki šteri so postavleni.

Ak ve>ina ima navek praf, unda bo tre nekaj spremeniti: ili gracke oce ili pak znake? inuli tjeden je >akoski gracki na>elnik zakopal kamena temeljca za Vanosko šporcko dvorano. Nadjam se da ga je dobro obrnul, o>em re>i, koreje nutri, a betve gori, tak kaj bode dvorana mogla zrasti. Ne znati kaj se je pak pripetilo vu Vanovco kaj je gradona>elnik Štef ne dal kaj bi doma i župnik blagoslovil toga kamena.

Kuliko poznam Vanov>are, pak so tam ne sam drugovi (ili kak veli moj vanoski pajdaš Gusti; nezerenoši), šteri verjejo da Božek ne postoji, tam živi >uda katolikov, šteri verjejo da Božek postoji. Nejpredi nam je precednik Ivo zabra-

G

M

nil molitvo minuli mesec na Den pobjede, o>em re>i, osloboTenja da je kasarna postala vojarna, a ve pak je Štef ne dal blagosloviti kamena zaglavnoga. Verjem da bodo to ljudi zapamtili dok bo drugipot tre iti glase davat. ak je to nejve>pot je da mož stavi mobitela doma, a žena je sama, unda >rvek rovle po ženskoj glavici i nejve>pot nebre zdržati, a kaj ne bi, bar malo, zaluknula v možekov mobitel. Tak je i moja Barika naprajla. Pregleduvala je >ije vse to ja broje imam, s kim se spominam i komo poruke pošiljam. Najempot je nekaj našla i to tak važnoga da je stala korak mazaj, o>em re>i, bliže k obloko.

Našla je v imeniko gde piše: Seks zabadaf. Žena nej bila žena (ne poznate vi mojo Bariko?) da ne bi prekontrolerala s kim se ja to, itak, seksam zabadaf. Stisnula je gombeka i >rez kratek cajt je zvonil jeni mobitel. Nikaj mi je ne rekla niti dok sam dimo došel, a niti do denes, makar so, od toga dneva, minuli dva tjedni. Toplo se nadjam da vreme le>i vse betege i rane, pak bode ona ozdravila. azval me je dober pajdaš z beloga Zagreb grada i pital: Kaj se je to privas v Rakovco pripetilo kaj je trdesti domobranov prešlo v partizane? Nesam ga mam razmel, unda mi je pojasnil da je mislil na ove narodnjake, šteri so pomaranTaste drese zamenili za >rlene.

Rim nekaj zazvedim bodem vam povedal. Prekzutra se shajajo ovi pre >akoski gracki vuri, šteri navek vse nejbole znajo!

K

N

Paulina Jankovi , akovec Telefonske ra une imam jako niske, pa sam zadovoljna s telefonskim operaterom. Imam Optimu. Nekad smo i bez telefona živjeli. A bilo bi bolje da je i sad tako, ljudi bi bili zdraviji.

Malo telefoniram, a i malo sam doma, tako da me operateri previše ne gnjave sa svojim akcijama.

Jelena Soka , Gori an - Jako sam zadovoljna s VIP-om, no nisam zadovoljna s T-mobilom, odnosno njihovom iksnom mrežom, iz više razloga.

Pre esto nas sve zovu doma na iksni telefon nude i razne pakete i usluge, te prisiljavaju ljude da pristanu na nešto što ni sami do kraja u tom razgovoru ne razumiju. Kasnije se tek na ra unu vidi da smo potpisali nešto što zapravo nismo htjeli.

mi prodiremo dublje

Tanja Borš ak, Koprivnica - Sada sam vrlo zadovoljna. Trošim puno manje novca, a imam više mogu nosti. Prešla sam na bonove, a dosad sam bila na pretplati. Kada sam bila na pretplati, imala sam prevelike ra une. Ugovor sam raskinula dok je bila neka akcija, tako da nije bilo nikakvih problema.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine