Međimurske novine 983

Broj 983.

^akovec, PETAK, 18. srpnja 2014.

Cijena 7 kuna

str. 4

Godina XVIII.

ŽUPAN

ŽB AKOVEC muku mu i s listama ekanja na pretrage i operacije IPAK

Na što se i koliko eka u našoj Bolnici? str. 2-3

Mateja Goš iej stigla u Županiju na ispomo ŠKOLSKE KNJIGE subvencionira sve više jedinica lokalne samouprave

Oko 20 posto pacijenata nikad ne podigne nalaze DRŽAVNA MATURA Maturantica akove ke Gimnazije prva na rang listi osam od devet fakulteta

NAJBOLJA HRVATSKA MATURANTICA Ivana Tarandek iz Murskog Središ a

Župan ne spava cijele no i, promišlja kako da usko i i Županija

str. 11

OZBILJAN PROBLEM:

str. 5

POPUNIO POPUN O praznu fotelju nakon odlask odlaska ka David Davida da Vug Vugrinca gr nca

PROMJENE u me imurskim župama

Koji su novi župnici me imurskih župa str. 10 NOVA “LISTA SRAMA” Porezne uprave i Ministarstva rada

U Me imurju najviše onih koji ne ispla uju pla u sami sebi!? str. 3 PETER DANIEL PORSCHE, praunuk slavnog izumitelja str. 18 praunu ponajboljeg auta na svijetu:

Donji Kraljevec D za nas je mjesto hodo aš a

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? Natje aj ide dalje, javite nam iji vrt trebamo obavezno posjetiti!

str. 40

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto se problemi drskih kra a i dalje stavljaju "pod tepih"?

-U

nato op em mišljenju i dojmu koji vlada, moram naglasiti da smo mi jedna od najoperativnijih uprava, da se naši programi prenose u druge uprave, da su naši prosjeci rješavanja slu ajeva iznad prosjeka ostatka Hrvatske. Problema e uvijek biti, ali mi emo uvijek biti tu i djelovat emo sukladno propisima i zakonima, zaklju io je svoju analizu Gosari . Gosari eva konstatacija držala bi vodu da ne "iska u" svakodnevni primjeri drskih kra a za koje se ne kaže tko ih ini, ve se injenice sakrivaju na na in da se blamira cijelo Me imurje jer se izvješ uje "djeca s podru ja Me imurja", pa ispada da je kod nas "divlji zapad" u kojem roditelji ne brinu ni za svoju djecu. Ako policija odradi svoje, a drugi državni organi zakazuju, onda bi bilo vrijeme da se javno kaže u emu je zapravo problem. e utim, percepcija gra ana je potpuno druga ija, posebice kad su u pitanju drske kra e koje naj eš e ine delinkventni pripadnici romske nacionalne manjine. To je najbolje vidljivo po komentarima koji se pojavljuju na me imurskim društvenim mrežama. ažalost, naša policija ne usudi se javno govoriti o tome, jer nema mandat, a isto vrijedi i za druge državne službe i politi are, iako je injenica da se u nizu europskih zemalja nekoliko proteklih godina, nažalost, u ve ini slu ajeva i vrlo brutalno, posebice u Francuskoj i V. Britaniji, tamošnje policijske snage obra unavaju s takvim skupinama kada po inju raditi kaznena nedjela koja ponekad i nisu tako teška, ali su "konstanta", remete normalni svakodnevni ritam života i "idu na živce" domicilnom stanovništvu. upravo se tako godinama unatrag situacija ponavlja u Me imurju. Kra e metalnih dijelova, kra e u polju, pa sada kra e na bicikli-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ma, da bi sve kulminiralo u posljednje vrijeme da se ulazi u dvorišta te ku e i stanove. to je previše je previše. Naravno da se za ovakvo ponašanje ne može, niti se osu uje cijela manjina s kojom se godinama gradio suživot, me utim, time što se prema deliktima i delinkventima iz njihovih redova, posebice onima koji se ponavljaju, ne postupa oštrije, da se ih ne mi e s ulice i izri u oštrije sankcije, naravno da se gubi povjerenje ve inskog stanovništva u u inkovitost državnih organa, a, nažalost, esto je neopravdano na udaru policija. ašto? Zato jer policija uglavnom obavi svoj dio posla, ali onda zakažu drugi organi. ne samo organi gonjenja, ve i država, koja je dosad zbog izdašne inancijske pomo i i onima koji je ne zaslužuju stvorila "kult nerada" me u tom manjinom i sada kada su krenule odre ene mjere koje ih poga uju izaziva revolt. e utim, kao što je poznato, na džepu se uvijek najbolje osjeti "državna batina" i na tome bi trebalo ustrajati, jer oni koji krše državne zakone ne mogu istovremeno o ekivati od države socijalnu pomo i druge naknade. oda je došla do grla ve inskom stanovništvom koje vodi sve teži život, a posebice u situaciji kad politi ari nisu socijalno osjetljivi na njihove potrebe, pa se tako stvara dojam da se inancira bez kriterija samo manjina, dok pati ve ina.

Z I

VIJEST(I) TJEDNA

Ivana Tarandek iz Murskog Središ a najbolja hrvatska maturantica Maturanti napokon mogu odahnuti. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja po etkom ovog tjedna objavio je kona ne rezultate ispita državne mature, a samim time i rang liste za fakultete. Budno prate i rezultate svojih sad ve bivših u enika, me imurski ravnatelji uglavnom su zadovoljni postignutim rezultatima. No, kao i protekle etiri godine, najviše ponosa izbija iz Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. Posebice ponosni u školi mogu biti na Ivanu Tarandek iz Murskog Središ a. Osim sto posto napisane matematike A razine, svoju izvrsnost dokazala je i prilikom kandidiranja na fakultete. Od devet odabranih, na njih osam bila je prva na rang listi. Tema broja na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

etvrti mjesec zaredom u Me imurje manja nezaposlenost etvrti mjesec nastavlja se trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u Me imurju. Krajem lipnja u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 6.885 nezaposlenih osoba - 371 (5,1%) osoba manje nego prethodni mjesec i 657 (8,7%) osoba manje nego u lipnju 2013. godine. Ukupno je tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 936 osoba, od ega je zbog zaposlenja evidenciju napustilo 577 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 536 osoba, dok je 41 osoba zaposlena na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.). Opširnije na str. 6.

Teško razbojništvo, kra e s bicikla, maloljetnici bez nadzora... Slu ajevi crne kronike i ovaj su tjedan bili aktualni. Po etkom mjeseca u Donjem Kraljevcu zabilježeno je nekoliko slu ajeva teškog razbojništva, u kojima je skupina pojedinaca nasilnim metodama od postarijih ljudi iznu ivala novac. Crnu kroniku nastavljamo s ponovnim kra ama s bicikala, a ovaj put su žrtve djeca i njihovi mobiteli. Što se pak ti e nadzora maloljetnika, policija priop uje da su bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe od njihovog povjerenja nakon 23 sata na podru ju akovca u subotu zate ene tri osobe koje su dovezene u Policijsku upravu me imursku, gdje su ih preuzeli njihovi roditelji, a u subotu pak su policijski službenici zatekli maloljetnicu kako sprejem na zidu zgrade ispisuje gra it veli ine 6 x 1,5 metara. Detaljan pregled crne kronike na str. 8.

18. srpnja 2014.

KOLIKO SE EKA na preglede i zahvate u ŽB-u akovec, a

Na operaciju akove koj B ete više od Kamo sre e da je Odjel fizikalne medicine i rehabilitacije jedino mjesto u bo na odre ene zahvate eka i na drugim odjelima. Tako je, primjerice, za en U pravima na zdravstvenu zaštitu zasigurno smo na vrhu ljestvice u svijetu, jer su zdravstvenom zaštitom obuhva ene sve kategorije gra ana, zaposleni i nezaposleni, djeca, umirovljenici, studenti, u enici, invalidi. Ali ta medalja ima i drugu stranu, imate pravo, koje nije lako uvijek i ostvariti. Na svoje pravo ponekad morate jako dugo ekati. Pitanje dugotrajnog ekanja na izikalne terapije bilo je nedavno i predmet rasprave i u županijskoj Skupštini. Kamo sre e da je Odjel izikalne medicine i rehabilitacije jedino mjesto u akove koj Bolnici gdje se dugotrajno eka. Stvarnost je puno tužnija jer se dugotrajno na odre ene zahvate eka i na drugim odjelima ŽB-a akovec. Ali primjer izikalne terapije samo odražava sliku problema u našem zdravstvu. Županijska bolnica akovec na Odjelu izikalne medicine i rehabilitacije ima ugovoreno s HZZO-om: dvije specijalisti ko-konzilijarne ambulante izikalne medicine u kojima se dnevno obavi 30-35 pregleda pacijenata (u svakoj), ambulantnu izikalnu terapiju putem koje se dnevno rehabilitira (razli iti oblici izikalne terapije) oko 300 pacijenata. U djelatnosti rade 2 specijalista izikalne terapije, 9 izioterapeutskih tehni ara (SSS), 4 prvostupnika izioterapije (VŠS) i 1 prvostupnik radni terapeut (VŠS). Rad osoblja je prema vo enju stroge evidencije i fakturiranja iznad vremenskih i radnih normativa za tu struku, a na što upu uju i podaci o pozitivnom poslovanju tog odjela, unato 30% smanjenju vrijednosti rada u svibnju 2013. odlukom HZZO-a. Pacijenti se u bolni kom sustavu prije svega obra uju i lije e prema zdravstvenim prioritetima, što je nužno s obzirom na ograni ene ljudske, tehni ke i druge resurse uz sve ve e zahtjeve stanovništva. Na pregled specijalista izijatra eka se do 2 tjedna, uz napomenu da je

Najduže liste ekanja na operacije u akove koj Bolnici: na operaciju katarak dana; na endoprotezu koljena eka 108 pacijenata, a prosjek ekanja je 453 pacijenata, a eka se 642 dana (foto: ilustracija

za elektronsko naru ivanje otvoreno samo oko pola kapaciteta, a ostalo se naru uje na šalteru, pri emu su prioritet stanja nakon povreda. Fizikalna terapija: pacijenti se nakon kirurških zahvata ili ozljeda naru uju u roku 1-2 tjedna, radno aktivni pacijenti naru uju se na terapiju za oko 2 mjeseca, a pacijenti s kroni nim koštano zglobnim bolestima naru uju se za 5-6 mjeseci. U cilju smanjivanja listi ekanja od 1. svibnja ambulantna izikalna terapija radi i u drugoj smjeni, a što se moglo realizirati pokrivanjem dijela jutarnjih poslova s pripravnicima zaposlenima po

tzv. Mrsi evom modelu. Daljnje pove anje broja osoblja na izikalnoj terapiji trenutno ne bi omogu avalo smanjivanje listi ekanja iz razloga ograni enog prostora i aparature za terapiju. Jedan od razloga manjih listi ekanja u Varaždinskim Toplicama leži u injenici da je to specijalizirana ustanova za tu vrstu djelatnosti i shodno tome ima ve i kadrovski potencijal i prostorno-tehni ke uvjete. Osim toga, u Varaždinskim Toplicama nema pritiska zbrinjavanja pacijenata nakon povreda i/ ili kirurških zahvata, koji se ve inom zbrinjavaju u lokalnim bolnicama.

Gužve na pretragama stvaraju se i zbog toga što se pacijenti naru uju na preglede, a onda ne podižu nalaze

18. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a koliko nalaza ostane nepodignuto

u kuka u Bolnici ekat dvije godine olnici gdje se dugotrajno eka. Stvarnost je puno tužnija, jer se dugotrajno doprotezu kuka na listi ekanja 178 pacijenata, a eka se 642 dana

kte eka 153 pacijenata, a eka se 259 3 dana; na endoprotezu kuka eka 178 operacije)

U pravilu na svim radilištima pokušavamo unkcionirati na sli an na in u smislu da pacijentima sa zdravstvenim prioritetima, tj. važnijima prema redu hitnosti damo prednost. Odre eni problem su i pacijenti za kontrole koji se elektronski upisuju kao prvi pregled i automatski ulaze u listu ekanja, kazao je dr. Miroslav Horvat, sanacijski upravitelj Županijske bolnice akovec. Na naš zahtjev dr. Horvat nam je dao podatke i o stanju listi ekanja na zahvate na dan 16. srpnja.

Koliko se i gdje eka na zahvate Na holter tako eka 380 pacijenata, a prosjek ekanja je 180 dana. Na prvi pregled kod gastroenterologa eka 191 osoba, a prosjek ekanja je 167 dana. Na endoskopiju probavnog trakta - kolonoskopiju eka 144 osoba, a prosjek ekanja je

Na fizikalnu terapiju možete tek nakon dva mjeseca, kad bi ve ina ozlije enih trebala biti u potpunosti fit

160 dana. Na prvi pregled u fizikalnu ambulantu eka 387 osoba, a prosjek ekanja je 125 dana. Na prvi pregled kod urologa eka 427 osoba, a prosjek ekanja je 158 dana. Na prvi pregled u ortopedskoj ambulanti ekaju 464 osobe, a prosjek ekanja je 160 dana. Na prvi pregled u o tamološkoj ambulanti eka 1.289 osoba, a prosjek ekanja je 151 dan. Na UZV abdomena eka 191 pacijent, a prosjek ekanja je 131 dan. N UZV dojke eka 100 pacijenta, a prosjek ekanja je 169 dana. Na UZV štitnja e eka 121 pacijent, a eka se 125 dana. Na digitalnu mamografiju eka 67 pacijenta, a eka se 159 dana. Na operaciju katarakte eka 153 pacijenata, a eka se 259 dana. Na endoprotezu koljena eka 108 pacijenata, a prosjek ekanja je 453 dana. Na endoprotezu kuka eka 178 pacijenata, eka se 642 dana. No postoji i druga strana medalje, da ponekad i pacijenti koji su naru eni ne do u i ne odjave se, dok drugi ekaju svoj red. Ima i onih pacijenata koji obave pretragu, ali nikad ne podignu nalaz. To an odgovor na ta pitanja teško je dati, jer kao što nisu podigli nalaz tako nisu ni dali odgovor - zašto nisu. Vjerojatno još uvijek kao korisnici zdravstvenih usluga nemamo dovoljnu svijest o tome da i zdravstvene pretrage koristimo dogovorno, onda kad nam to zaista treba, jer bi nam u protivnom moglo biti uskra eno kad nam to najviše bude potrebno. Odjava termina provodi se na radilištima gdje se bolesnici i prijavljuju, pojasnio je dr. Miroslav Horvat. Radi lakšeg snalaženja pacijenata, ažurirat e se i podaci o tele onskim brojevima za naru ivanje i prenaru ivanje na web stranici Bolnice (www. bolnica-cakovec.hr). Dr. Horvat apelira na pacijente koji ne dolaze na pregled iz bilo kojeg razloga da to jave na radilište radi poziva drugog pacijenta. (BMO)

I pacijenti nemarni, jer ne podižu nalaze i ne dolaze na naru ene pretrage KLINI KI LABORATORIJ Pacijenti koji su upu eni na pretragu preko CEZIH-a (elektronski) - nalazi se šalju direktno izabranom lije niku PZZ-a i nemamo podatak podižu li se tamo. Pacijenti upu eni na pretragu na uputnicu - ima ih do 300 dnevno - u prosjeku oko 20 dnevno ne podigne nalaz. RTG Od 100 do 130 Rtg pretraga, dnevno ostane oko 10 nepodignutih nalaza. Uglavnom se odazivaju na pretrage ili odgode naru eni termin UZV Nalaz mamografije u 2013. godini nije podiglo 20 pacijentica, a dnevno oko 3 pacijenta ne do u na naru enu pretragu.

NOVA “LISTA SRAMA” Porezne uprave i Ministarstva rada

U Me imurju najviše onih koji ne ispla uju pla u sami sebi!? Državna vlast u svojoj nemo i da povu e efikasnije poteze koji mogu dovesti do reda, odlu ila se na još jedan populisti ki. Tako je u utorak na internetskim stranicama Porezne uprave objavljena lista poslodavaca koji radnicima ne ispla uju pla e. Porezna uprava tvrdi da je ova lista objavljena kako bi potaknuli firme da pravovremeno ispunjavaju svoje obaveze. Na prvi pogled me u njima, sre om, nema previše me imurskih poslodavaca, posebice kad su u pitanju ve e firme. O ito su oni koji nisu mogli davati pla e završili u ste aju ili su u predste ajnoj nagodbi, tako da u našem kraju, za razliku od drugih, ipak se koliko-toliko poštuju "pravila igre". Na listi su uglavnom manje tvrtke, odnosno obrtnici koji imaju dvadesetak i manje zaposlenih. U Me imurje nema firme koja ima 50 i više zaposlenih, a ne ispla uje pla e. Što se ti e ove "liste srama", kod nas je najviše onih koji nisu isplatili pla u prvih pet

mjeseci ove godine, koji imaju 1 ili 2 zaposlena, pa se može zaklju iti da kod nas uglavnom ljudi sami sebi ne ispla uju pla u. Zašto je to tako, trebalo bi puno dublje analizirati nego se to može vidjeti "na papiru". Popis sadrži ime i prezime ili naziv poslodavca (ovisno radi li se o fizi kim ili pravnim osobama), godinu ro enja fizi ke osobe poslodavca, mjesto prebivališta ili boravišta fizi ke osobe ili sjedišta pravne osobe poslodavca i broj radnika koji u prvoj polovici ove godine nisu dobili barem tri uzastopne pla e. Iz objavljene "liste srama" najgore su prošli radnici zagreba kog Tempo - inženjeringa. U prvih pet mjeseci 2014. godine u ovoj firmi ak 240 radnika nije dobilo svoje pla e. Slijedi firma "Elkom" iz Ivane nog Naselja, koja je ostala dužna 231 radniku. Finvest corp iz abra dužen je pla e 222 radnika. Pla e za 213 radnika ostala je dužna zagreba ka tvornica celuloze "Savacel" itd.

Niste dobili pla u? Prijavite ih! -Porezna uprava e svaki tjedan u petak ažurirati objavljeni popis poreznih obveznika/poslodavaca koji su na dostavljenim izvješ ima tri mjeseca uzastopno iskazali samo obra un doprinosa, na na in da se na popisu ne e nalaziti poslodavci koji ne udovoljavaju kriteriju za objavu popisa (tri mjeseca uzastopno iskazan samo obra un doprinosa i nije iskazana naknadna isplata zaostale pla e), odnosno koji su u me uvremenu iskazali naknadnu isplatu zaostale pla e za svoje radnike, poru uju iz Porezne uprave. Ministarstvo rada poziva sve radnike koji ne primaju pla u ili nisu primili zaostale pla e, a iji poslodavac se ne nalazi na objavljenom popisu, da to prijave na besplatni broj tele ona 0800 49 49. Na osnovi prijave obavit e se dodatni nadzor i analiza te e se temeljem prikupljenih podataka ažurirati lista. (RI)

INTERNA POLIKLINIKA U Internoj poliklinici nalaze svi podignu. U kardiološkoj ambulanti 2-3 pacijenta dnevno ne do u na naru eni pregled. Za holter EKG dnevno ne do e 1-2 pacijenta. PEDIJATRIJA POLIKLINIKA Prošle godine nije podignuto 30 nalaza EEG-a, 30 nalaza holtera EKG-a i 30 nalaza gastroskopije. Dnevno 2-3 djece ne do e na naru eni pregled. O NA POLIKLINIKA Na naru eni pregled dnevno ne do e 4-5 pacijenata. NEUROLOŠKA POLIKLINIKA Nalaz EEG-a mjese no ne podigne do 20 pacijenata, a tjedno 2-3 pacijenta ne do u na naru eni pregled. PSIHIJATRIJSKA POLIKLINIKA Dnevno 1-2 pacijenta ne do u na naru eni pregled.

PRAVDA JE SPORA, ALI DOSTIŽNA

Ljubljanska banka mora vratiti štednju i me imurskim štedišama Glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna, a zajedno s kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi veliki financijski udarac za Sloveniju, navodi ljubljansko “Delo”. Prema presudi iz Strasbourga, Slovenija sada mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije, na isti na in na koji je ‘90-ih godina isplatila

slovenske devizne štediše, te ga predstaviti tajništvu Vije a Europe koje e nadzirati izvršenje presude, a to e trajati najmanje godinu dana, navodi vode i slovenski list. Tek nakon toga uslijedilo bi prihva anje odgovaraju eg zakona o isplati u slovenskom parlamentu, a šest do sedam godina realan je rok u kojemu bi onda štediše mogle biti u cijelosti namirene, navodi “Delo”. Ako se u mehanizmu za štediše

iz Hrvatske i BiH primijeni model kojim su ispla ene slovenske štediše, to bi zna ilo da bi najprije bile ispla ene štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostale bile ispla ene u pet godina, u deset obro nih tranši. Prema tom scenariju, sve štediše bile bi ispla ene preko slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi “Delo”. (RI)

Aktualno

ŽUPANIJA ne zapošljava, ali upražnjena fotelja Davida Vugrinca ipak popunjena

SLOVENIJO, MI TE VOLIMO

POZNATI REZULTATI ov

Ivana najbo

Mateja Goš iej stigla u Županiju na ispomo Prelazi li Mateja Goš iej s Televizije Srce u Županiju na upražnjeno mjesto Davida Vugrinca, postavili smo pitanje Alenu Kajmovi u, pro elniku Upravnog odjela za poslove župana, nakon što je do medija stigla vijest da je ova novinarka i voditeljica u ponedjeljak “uselila” u jednu od slobodnih županijskih kancelarija. Naime, dosadašnja djelatnica Srce TV-a vodila je ve ranije nekoliko manifestacija u organizaciji Županije. Iz Županije nakon smjene vlasti otišla su tri bivša pro elnika, a zadnje i David Vugrinec, koji je bio viši

Mateja je stigla županu u ispomo

stru ni suradnik u odsjeku za informiranje, tako da se u Županiji otvorio prostor i za poneko novo zapošljavanje. Zato smo zatražili detalje oko dolaska Mateje Goš iej u Županiju, kao što je informacija je li za to bio objavljen javni natje aj i gdje, ako je za njezin dolazak u Županiju i bio potreban. Naime, može biti da smo ga i previdjeli. Evo što nam je odgovorio Alen Kajmovi , pro elnik Upravnog odjela za poslove župana, u iji resor za sada privremeno dolazi Mateja Goš iej: - Nije rije o zapošljavanju jer, kako je župan u nekoliko navrata istaknuo, novih zapošljavanja nema. Naime, s obzirom na odlazak gospodina Davida Vugrinca, kao i pro elnice Vesne Haluge, te poja anih aktivnosti i godišnjih odmora koji su u tijeku, gospo ica Goš iej je uzeta u vidu ispomo i na ugovor o djelu u trajanju od tri mjeseca, odgovorio je pro elnik Alen Kajmovi . (BMO)

ZA PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE Me imurska županija nudi solidne otpremnine

3.500 kuna po godini staža u Županiji, a 1.000 kuna izvan nje - Uvjete za prijevremeno umirovljenje ima jedanaest službenika, ali samo je jedan zainteresiran za prijevremenu penziju Skupština Me imurske županije donijela je odluku o uvjetima i visinama otpremnina za službenike/ namještenike Me imurske županije, uslijed prestanka službe zbog poslovno i osobno uvjetovanih razloga. Službenicima koji su stavljeni na raspolaganje, a ne mogu se rasporediti jer nema slobodnih radnih mjesta, te namještenicima protekom otkaznih rokova prestaje služba po sili zakona, a ostvaruju pravo na isplatu otpremnine - u visini 3.500 kuna za svaku godinu radnog staža ostvarenog u tijelima uprave Me imurske županije i tijelima državne uprave, u visini 1.000 kuna za svaku godinu radnog staža ostvarenog izvan tijela uprave Me imurske županije i tijela državne uprave. Otpremnine su u neto iznosima. - Sukladno odluci koju je donijela Skupština Me imurske županije, 11 za-

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

poslenika u ovom trenutku ima uvjete za prijevremenu mirovinu, što ne zna i da e isti tu mogu nost i iskoristiti, odgovorio je Alen Kajmovi , pro elnik Upravnog odjela za poslove župana. - Za sada ih je bilo dvoje zainteresiranih, dok e ipak u kona nici tu opciju iskoristiti samo jedan djelatnik. U prora unu Me imurske županije predvi ena su sredstva od 60.000 kuna, koja e biti ispla ena sukladno svim donesenim odlukama i važe im pravilnicima Me imurske županije. Me imurska se županija obvezuje isplatiti otpremninu u dvije jednake rate, s time da se prva rata ispla uje najkasnije 30 dana od dana prestanka službe, odnosno radnog odnosa. Druga rata otpremnine isplatit e se najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana prestanka službe, odnosno radnog odnosa. (BMO)

PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

Visoka delegacija iz Vlade Republike Slovenije na elu s Gorazdom Žmavcom, ministrom za Slovence u inozemstvu i svijetu, stigla je u goste Me imurskoj županiji

Više od 500 me imurskih u enika zainteresirano za u enje slovenskog jezika Podatak iz naslova iznio je Branko Sušec, a temeljem analize provedene u op inama i gradovima Me imurske županije, prema kojima je ak 551 u enik i 5 profesora zainteresirano za u enje slovenskog jezika U enje slovenskog jezika, suradnja u zajedni kim projektima te prekograni na suradnja s naglaskom na još aktivnije me usobno povezivanje op ina i gradova s obje strane granice bile su teme radnog sastanka visoke delegacije iz Slovenije i predstavnika vlasti Me imurske županije. Prema podacima koje je iznio pro elnik Branko Sušec, a temeljem analize provedene u op inama i gradovima Me imurske županije, ak je 551 u enik i 5 profesora zainteresirano za u enje slovenskog jezika. - Nema razloga da slovenski jezik u e samo Slovenci, to bi trebala i zainteresirana hrvatska djeca i odrasli jer poznavanje stranih jezika je ljudsko bogatstvo, zaklju io je Sušec. Visoka delegacija iz Vlade Republike Slovenije na elu s Gorazdom Žmavcom, ministrom za Slovence u inozemstvu i svijetu, u utorak 9. srpnja bila je u radnom posjetu Me imurskoj županiji. U delegaciji koju su primili predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak zajedno sa zamjenicima župana Sandrom Herman i Zoranom Vidovi em bili su i Rudi Merljak iz Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence u inozemstvu i svijetu, kao i Roman Maurice Gruden iz Ministarstva obra-

zovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije. - Me imurje i Slovenija, a to nije Prekmurje, oduvijek su bili tijesno povezani. Iako danas postoji državna granica, ona granica me u ljudima nikada nije ni nastala jer su zajedništvo, kultura, ekonomska povezanost bili ja i od toga, naglasio je Mladen Novak u svom uvodnom obra anju, zahvaljuju i ovako visokoj delegaciji na posjetu. Da je tome tako potvr uju i analize s terena, kako one povezane sa školstvom tako i one gospodarske koje gledamo kroz realizaciju projekata vrijednih desetine milijuna kuna. – zaklju io je Novak.

Ulazak Hrvatske u EU pojednostavnio je naše odnose Upravo o povijesnom oslanjanju Slovenaca i Me imuraca jednih na druge ponajviše je govorio ministar Žmavc, koji je istaknuo da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju samo povezivanje dodatno pojednostavnilo. Mnoštvo zajedni ki realiziranih projekata potvrda je da možemo zajedno napraviti više nego svaki sam za sebe. Zato i potencijalno u enje slovenskog jezika u hrvatskim školama vidimo kao daljnji korak u u vrš ivanju naših odnosa, rekao je Žmavc, te zahvalio na svemu što je Me imurska županija

zajedno s resornim upravnim odjelima vezanim za školstvo i gospodarstvo u inila da bi se ovako uspješno napravile sve potrebne pripreme. - Drago nam je da se ine konkretne radnje prema tome da se slovenski jezik po ne u iti u Me imurskoj županiji. I Hrvatska i Slovenija dobro sura uju na mnogim poljima, a obrazovanje je podru je koje dodatno spaja ljude, rekao je Roman Maurice Gruden. - Ovim putem posebno zahvaljujem pro elnici Vesni Haluga na svemu napravljenom, kao i županu Matiji Posavcu koji je pokazao dobru volju i uspješno realizirao sve obe ano, rekao je Rudi Merljak. Uz slovensku delegaciju sastanku su bili prisutni još i na elnik op ine Podturen Josip Lepen, zamjenik na elnika op ine Nedeliš e Željko Kacun, zamjenik gradona elnika grada Mursko Središ e Zvonko Vrtari , kao i podžupan op ine Lendava Stanislav Gjerkeš, ali i predstavnik hrvatskih društava Slovenije anino Kutnjak te predsjednica Vije a slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije Barbara Antoli Vupora, kao i direktorica REDEA-e Sandra Polanec Marinovi , koja se kratko osvrnula na pozitivne primjere prekograni ne suradnje op ina i gradova, ali i razvojnih agencija. (BMO)

Maturanti napokon mogu odahnuti. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja po etkom ovog tjedna objavio je kona ne rezultate ispita državne mature, a samim time i rang liste za fakultete. Budno prate i rezultate svojih sad ve bivših u enika, me imurski ravnatelji uglavnom su zadovoljni postignutim rezultatima. No, kao i protekle etiri godine, najviše ponosa izbija iz Gimnazije Josipa Slavenskog akovec. Posebice ponosni u školi mogu biti na Ivanu Tarandek iz Murskog Središ a. Osim sto posto napisane matematike A razine, svoju izvrsnost dokazala je i prilikom kandidiranja na fakultete. Od devet odabranih, na njih osam bila je prva na rang listi. Ona je ve ranije proglašena u školi u enicom generacije. Lani pak je dobila prestižnu nagradu "The Harvard Prize Book Award", koja se od 1910. godine dodjeljuje u enicima srednjih škola diljem svijeta. Dobitnik nagrade bira se iz grupe u enika tre ih razreda koje njihova škola preporu i lokalnom Harvard klubu, a dodjeljuje se s ciljem poticanja u enika na studiranje na ovom prestižnom ameri kom sveu ilištu. Tako er je i svestrana prirodnjakinja. Tijekom svoga dosadašnjeg školovanja bila je prvakinje države iz kemije, matema-

Gdje e I

mamo razlog biti ponosni na svoje maturante, jer su pokazali zavidno znanje na maturi. Ivana Tarandek iz Murskog Središ a naša je najsjajnija zvijezda znanja. Prva na osam od devet fakulteta koje je odabrala. Ne pamti se takav rezultat nekog našeg maturanta. orate se zapitati gdje e ta djevojka biti za deset godina. Ho e li Hrvatska znati prepoznati taj ogromni talent, i ne samo prepoznati, ve ga i vrjednovati. Bi li Ivani i drugim takvim Ivanama i Ivanima bilo bolje da su sportske ili estradne zvijezde, jer tada

18. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vogodišnje državne mature i upisa na fakultete

a Tarandek iz Murskog Središ a olja hrvatska maturantica Maturantica akove ke Gimnazije Josipa Slavenskog, osim sto posto napisane matematike A razine, svoju izvrsnost dokazala je i prilikom kandidiranja na fakultete. Od devet odabranih, na njih osam bila je prva na rang listi

Andrija Drk riješio je sto posto matematiku razine A i engleski jezik razine B

tike i izike. Uglavnom, rije je o, slobodno možemo napisati, najboljoj hrvatskoj maturantici.

akove ka Gimnazija ima iznaprosje ne hrvatske maturante Ina e, prosje an rezultat akove ke Gimnazije iznad je prosje noga nacionalnog rezultata, kao i prosje nog rezultata svih gimnazija. Nadalje, Andrija Drk i Ivana Tarandek, oboje iz 4. f, odnosno razreda matemati ara, uspjeli su pojedine obvezne predmete napisati sto posto. I dok Andrija bilježi stopostotni uspjeh iz matematike A razine i engleskog B, Ivani je to uspjelo iz matematike.

Andrija Drk iz Brezja ve je dobro poznat po svojim dosadašnjim uspjesima. Sam upis u matemati ki smjer govori kako je sklon prirodnim predmetima, naro ito matematici i izici. Glas dobrog, odnosno izvrsnog matemati ara prati ga još iz osnovne škole, što je dokazao na brojnim natjecanjima. U istom smjeru razvijao se i u Gimnaziji, tako da je logi an izbor njegovog fakulteta FER. Poznato je ve kako su takvi u enici dosta škrti na rije ima, pa smo i mi dobili tek šture dojmove. - Matura je odli no prošla. Zadovoljan sam svim ispitima. Nadao sam se takvom rezultatu iz matematike, no malo je bilo treme jer je teško ispit iz matematike riješiti bez greške. I za engleski sam znao da budem dobro riješio, no svejedno sam se iznenadio rezultatom. Zz daljnje školovanje odabrao sam FER u Zagrebu jer volim matematiku, a želio bih i bolje nau iti informatiku, ispri ao nam je sretni Andrija. Ivana Tarandek na kraju je izabrala Farmaceutsko-bi-

Ivana Tarandek na osam rang lista hrvatskih fakulteta našla se na prvom mjestu

okemijski fakultet u Zagrebu. Budu a studentica farmacije kratko nam je kazala: - Za ovakav uspjeh bilo mi je dovoljno dosadašnje znanje iz škole. Samo je to trebalo malo ponoviti. Zadnja dva tjedna malo sam pregledala stare bilježnice i knjige, kratko je izjavila uzbu ena Ivana.

Iz TŠ akovec samo 50 posto u enika ide na fakultet Gimnazija Josipa Slavenskog ima i tri u enice, Silviju Novak, Mateu Šebestijan te Lanu Vinko, koje su njema ki jezik, A razinu, riješile 99.17% i time si osigurale prvo mjesto u generaciji maturanata. Ško-

Silvia Novak, Matea Šebastijan i Lana Vinko najbolje u generaciji napisale su njema ki jezik razine A

la se može pohvaliti i s omero maturanata koji su maturirali s prosjekom od 5.0. To su Lucija Bajkovec, Lucija Šimuni , Andrija Drk, Anastasija Jezernik, Kristina Petkovi , Sindy Vukovi , Adriana Jankovi te anino Talan. Kako kažu, izniman uspjeh rezultat je njihovog rada, ali i rada profesora, te dodaju da ako istinski nešto želiš i potrududiš se za to - uspjeh ne e izostati. Iako smo ve nau eni na odli ne rezultate akove kih gimnazijalaca, ne smije se zaboraviti ni uspjeh u enika ostalih me imurskih srednjih škola. Tako su maturanti akove ke Tehni ke škole zadržali prošlogodišnji standard po uspjehu. Od njih 103, koji

su izašli na ispite, samo ih 5 nije zadovoljilo, i to iz jednog predmeta. Prema rije ima ravnatelja Dražena Blažeke, škola bilježi trend smanjenja nastavka školovanja. Tako iz ove generacije 50% njih ide dalje, dok su ostali ve inom ve uspjeli prona i posao. A svoje prve maturante ove je godine imala i akove ka Srednja škola, i to dijelom gimnazijalce, a dijelom izioterapeute. Od 48 gimnazijalaca samo je jedna u enica pala iz hrvatskog jezika, odnosno eseja, jer je napisala premalen broj rije i. Što se izioterapeuta ti e, od njih 29, 4 nije prošlo matematiku, a jedna u enica ni matematiku ni iziku. Izuzetno zadovoljstvo bilježe i u preloškoj Srednjoj školi. Naime, od 65 u enika, samo jedan nije zadovoljio. S druge pak strane, ak 80% u enika trogodišnjih zanimanja ve radi i prima pla u. U ETŠ negativni rezultat zabilježilo je 13 od 150 maturanata. Najmanje u enika koji su pisali maturu bilježi Gospodarska škola, i to svega 54, od kojih njih 7 nije zadovoljilo po jedan obvezni predmet. Interesantno je kako je prolaznost iz njema kog jezika 100%, dok su zakazali u engleskom, a još više u hrvatskom jeziku. Uspjeh bilježi i Graditeljska škola s 92,5% prolaznosti, što e re i kako je samo 6 od njih 80 palo po jedan predmet. Posebno isti u u enika Ivana Gombara koji je oba strana jezika, A razine, riješio preko 90% i školovanje nastavlja u Welsu.

POGLED ODOZDO

ee završiti naši pametni maturanti? ne bi morali biti ni skromni ni samozatajni, podrazumijevalo bi se da se ispod njih prostiru crveni tepisi i da vatrometi pršte oko njih. li to je tako. Svijet nije pravedan i uspjesi u znanju rijetko mogu dose i po slavi uspjehe iz svijeta zabave i sporta. Zato što je znanje nešto što je za op e dobro, a i nešto što manje ljudi razumije. a ipak to ne mora biti tako. nekom drugom svijetu, Ivani bi ve sada nudili stipendiju, vrtjeli se oko nje lovci na pametne glave. Ivana ne bi morala razmišljati o svom smještaju u budu em mjestu studiranja, jer bi ve

P U

netko umjesto nje razmišljao o tome da se takav potencijal, kao što je Ivana s takvim kapitalom koji nosi u svojoj glavi, ne treba zamarati uvjetima u kojima e studirati, nego da ima uvjete u kojima može dati sve od sebe. Danas-sutra njezin doprinos zajednici može postati nemjerljiv. li mi još nismo postali takvo društvo, jer ne prepoznajemo vrijednost ljudskog kapitala. Tek smo ju er prešli onu stepenicu da ljudima koji rade treba dati i pla u. Dug je još naš evolucijski put do toga da je zadovoljan radnik koji radi u ugodnom okruženju i koga se poti e na usavršavanje najisplativiji radnik.

odgoj društva u kojemu se svakog poti e da razvija ono što mu najbolje ide po inje od vrti a, od toga da se svako dijete u onome za što pokazuje najve e talente poti e da ih što više razvija. i talenti ne moraju biti samo visokoškolsko obrazovanje. Da bi se društvo moglo uspješno razvijati, a ne stagnirati ili nazadovati, potrebno je cijeniti sve struke, od obi nih radnika, majstora, obrtnika do znanstvenika, umjetnika, u itelja, lije nika, poduzetnika... Zvu i demagoški, ali nije. Ako ne cijenite ovjeka po onome što i kako radi, ve prema onome iji je,

tada društvo nema prostora za napredak. U izvrnutim kriterijima, gdje mjesta na vrhu ima za podobne, a ne sposobne, na pogrešna mjesta dolaze ljudi koji svojim radom i sposobnoš u nisu dorasli zadatku koji je pred njima. A to je po etak korupcije, podilaženja, snižavanja kriterija, a onda i itavog niza krivih poteza. ada društvo osiromaši. Sposobne i obrazovane se ignorira u vlastitoj sredini. Zanemaruje, tako da ih se poti e na odlazak. Ali znanje im nitko ne može oduzeti, zato ga oni zajedno sa svojim iseljeni kim kuferom odnesu preko granice, pa i ono ma-

lo što smo uložili u njih služi drugim ljudima i drugim društvima koja su odavno prepoznala vrijednost ljudskog kapitala. oklanjamo svoje vrijedno u bescjenje, da bismo uvozili tu e klanjaju i se. Prostiremo crvene tepihe pred strane investitore i kad nam donose minimalne pla e i poslove u kojima su radna mjesta osigurana za niskoobrazovane i niskopla ene radnike. vlastitu pamet i znanje nemamo povjerenje, a da imamo, ve bi duboka kriza bila iza nas. rlo je teško u klimi kao što je naša iskorijeniti prak-

U V

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

su da uz sve sposobnosti i diplome strana ka iskaznica ne bude odlu uju a u izboru, posebno u javnim službama. a politi ka podobnost naslije ena iz prošlog sustava nikako da se iskorijeni iz našega politi kog mentaliteta. Razlika je samo u tome što je sada na raspolaganju više, a ne samo jedna partija.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

ETVRTI MJESEC zaredom smanjuje se nezaposlenost

U lipnju ak 936 os brisano s burze PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

“ŽENA GODINE” po izboru asopisa “Zaposlena”

Bernarda Cecelja poduzetnica iz Puš ina Direktorica i vlasnica tvrtke "Bernarda krevetni sustavi" iz Puš ina, Bernarda Cecelja, proglašena je "Ženom godine" u izboru asopisa "Zaposlena", koji ove godine proslavlja i dva desetlje a izlaženja. Sve anost održana na terasi zagreba koga hotela "Esplanade" bila je prigoda da se, uz ovogodišnju pobjednicu, ukratko predstave još etiri žene nominirane za to priznanje koje su, kako je to rekla pokreta ica asopisa "Zaposlena" i njegova prva glavna urednica Morana Palikovi , žene koje uspješno realiziraju poslovne prilike koje su im pružene. Za "Ženu godine" 2014. bile su nominirane i ravna-

teljica Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) Branka - Gabriela Valenti , vlasnica tvrtke "Jan-spider" Jasna Nem evi , vlasnica tvrtke "Olival" Vlasta Pojatina i direktorica Odjela ljudskih resursa i korporativnih komunikacija tvrtke "Metro Cash & Carry" Nela Bu evi . Ovogodišnja laureatkinja primila je ove godine još jedno visoko priznanje - predsjednik Republike Ivo Josipovi odlikovao ju je Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu. Bernarda Cecelja zahvalila je na priznanju koje, kako je rekla, žene inspirira da pokažu i dokažu svoje sposobnosti.

etvrti mjesec nastavlja se trend smanjenja broja nezaposlenih osoba u Me imurju. Krajem lipnja u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirano je 6.885 nezaposlenih osoba - 371 (5,1%) osoba manje nego prethodni mjesec i 657 (8,7%) osoba manje nego u lipnju 2013. godine. Ukupno je tijekom lipnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 936 osoba, od ega je zbog zaposlenja evidenciju napustilo 577 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposleno je 536 osoba, dok je 41 osoba zaposlena na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgova kog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima itd.). Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj industriji - 181 osoba, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 79 osoba, gra evinarstvu - 63 osobe i trgovini - 55 osoba.

Zbog zaposlenja, evidenciju je napustilo 577 osoba, ali, nažalost, na Zavod se tako er javilo 319 osoba, jer su u lipnju izgubile posao ga sukladno Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju, i to uglavnom zbog neaktivnog traženja posla, odnosno neodazivanja na individualno savjetovanje (119) i neizvršavanja individualnih konzultacija (108), odjave s evidencije (71), ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbni ku poštedu (17) i umirovljenja (21). Tijekom lipnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 565 osoba, a broj ula-

zaka u evidenciju pove an je u odnosu na svibanj (29,3%) i lipanj prošle godine (2,2,8%). Promatraju i strukturu novoprijavljenih, najve im udjelom evidentirane su osobe direktno iz radnog odnosa - njih 319. S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja direktno iz radnog odnosa, najviše osoba evidentirano je iz prera iva ke industrije - 88 osoba, obrazovanja - 57 osoba, gra evinarstva - 43

osobe i trgovine. Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba žene ine 52,6% (3.618) ukupne nezaposlenosti, a muškarci 47,4% ili 3.267 nezaposlenih osoba. Ono što nije dobro je što se pove ava udio dugotrajno nezaposlenih osoba za 5,4 posto u odnosu na lipanj prošle godine, tim više što duže od godinu dana na posao eka 47,2%, odnosno 3.247 osoba. (BMO)

Nažalost, i u lipnju bilo dosta otkaza Osim izlazaka zbog zaposlenja, 359 osoba brisano je iz evidencije zbog ostalih razlo-

DIREKTOR ELEKTRE Mladen Hren odgovorio na optužbe iz “Ferro-Preisa” da sporost administracije ko i zamjenu pe i

akove ka Elektra bila je sve vrijeme na - Napomenuo bih kako je Elektra akovec sve vrijeme nastojala biti na usluzi, pripremali smo traženu dokumentaciju, predlagali više tehni kih rješenja, dok se kona no tvrtka ‘Ferro-Preis’ kroz niz godina nije odlu ila na staro-novo predloženo rješenje EOTRP-om, kaže Mladen Hren, direktor akove ke Elektre, na naš upit zašto “zbog administrativnih razloga” u Elektri akovec, odnosno HEP-u kasni realizacija postavljanja novih elektri nih pe i u toj akove koj tvrtki. - Trenuta ni zastoj koji traje nekih šest mjeseci nastao je uslijed problema s javnom nabavom, žalbama i rokovima rješavanja žalbi na koji Elektra akovec nema nikakav utjecaj, dodaje Hren. - Napisi u medijima su jednostrani, ne sagledavaju cjelokupnu situaciju te stvaraju percepciju u javnosti kako je HEP-ODS d.o.o. Elektra akovec inertan, nekooperativan i ne želi rješavati odre ene predmete, što ne stoji.

Naprotiv, HEP- ODS d.o.o. Elektra akovec nastoji zadovoljiti zahtjeve investitora, rješavati predmete, naravno, sve to u okvirima primjene niza zakonskih propisa koje u svojem poslovanju mora primjenjivati, stoji u priop enju Elektre akovec. Kao što je poznato, Paško Vela, koji je do 1. rujna još uvijek direktor akove kog Ferro-Preisa, ovih dana objašnjavao je zašto crni dim i smrad koji je ve trebao nestati uvo enjem nove tehnologije još uvijek suklja iz te tvornice. Oko toga se posljednjih godina lome koplja zbog toga jer se mještani Strahoninca, Savske Vesi i jugozapadnog dijela akovca žale. Prvi ovjek akove ke tvrtke “Ferro-Preis” ovih dana objašnjavao je da se to nije dogodilo zbog Elektre akovec, odnosno “administracije” HEP-a. Usprkos tome što odlazi, Vela tvrdi da e, ako bude riješena “HEP-ova administracija”, do roka koji je dan

Ferro-Preisu, biti provedeno ulaganje, koje s nestrpljenjem o ekuju stanovnici tog dijela grada, odnosno prigradskih naselja, jer bi time s tog podru ja trebao nestati dim i smrad. Kao što je poznato, prije godinu i pol Vela je najavio najve u investiciju u povijesti te metaloprera iva ke tvrtke - prelazak s pe i grijanih na ugljen na elektri ne pe i. U to ulažu 20 milijuna kuna. Tvrtka ina e zapošljava 180 radnika, a s kooperantima još toliko. Uspješno posluje, ali este pritužbe gra ana koji se godinama žale na crni dim i smrad i neizdrživ život u okolici tvrtke pomalo zasjenjuju pozitivne u inke za lokalnu zajednicu. Uglavnom, iako je najavljivano da e u rekordnom roku ugradnjom nove tehnologije plinova biti 15 do 20 puta manje i da se iz dimnjaka više ništa ne e dimiti, za sad od najavljenoga nema ništa. Vela tvrdi da je u pitanju sporost administracije

HEP-a. Je li samo to u pitanju, upit smo poslali u akove ki Elektru. Odgovorio nam je u dogovorenom roku Mladen Hren, direktor akove ke Elektre. - Poštovani, dostavljam Vam traženu informaciju vezanu uz pripremu stvaranja tehni kih uvjeta u mreži i priklju ka gra evine TS 35/10(20) kV za potrebe kupca Ferro-Preis d.o.o. Samo rješavanje pitanja izgradnje elektroenergetskih objekata i pove anja snage za Ferro-Preis d.o.o. traje duži niz godina, po evši od 1999. godine, bliže rješenju 2009., pa do 2013. godine, kada je postignut konkretan dogovor, a prvenstveno radi neprihva anja važe ih propisa iz podru ja Op ih uvjeta za opskrbu elektri nom energijom (NN br.14/2006.) i Pravilnika o naknadi za priklju enje na elektroenergetsku mrežu i za pove anje snage (NN br.28/2006.), od strane tvrtke ‘Ferro-Preis’ d.o.o. Nakon kona nog dogovora i zahtje-

va za priklju enjem dodatne snage od strane Ferro-Preis d.o.o., HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra akovec (HEP- ODS d.o.o. Elektra akovec) pokrenuo je sve potrebne aktivnosti kako bi se utvrdili najpovoljniji uvjeti priklju enja prema podnesenom zahtjevu. Zbog složenosti problema u velja i 2013. godine izra en je, od strane nezavisne stru ne institucije, Kon ar institut za elektrotehniku d.d. Elaborat optimalnog tehni kog rješenja priklju enja kupca na distribucijsku elektroenergetsku mrežu (EOTRP) na osnovu koje je HEP- ODS d.o.o. Elektra akovec izdao Prethodnu elektroenergetsku suglasnost (PEES) i Predugovor o priklju enju. Time su stvoreni prvi preduvjeti za pokretanje procesa izrade potrebne dokumentacije za predmetnu trafostanicu. Kako je EOTRP-om de inirano ‘za smještaj susretnog postrojenja izgradnja samostoje eg objekta na zaseb-

noj estici s neometanim kolnim pristupom na javnu površinu’, za otkup zemljišta za izgradnju postrojenja bilo je potrebno usuglasiti se s investitorom, što je u kona nici riješeno osnivanjem prava služnosti i prava gra enja u ime i za korist Hrvatske elektroprivrede d.d. Nastavno, izdan je Projektni zadatak i pripremljena dokumentacija za javnu nabavu, dodatne poteško e nastale su zbog izmjena Zakona o javnoj nabavi i primjene tih izmjena na Dokumentaciju za nadmetanje, odnosno uskla ivanja DZN s novim zakonskim odredbama. Po etkom 2014. godine dobivena je suglasnost na DZN za objavu javnog nadmetanja i 23. sije nja objavljen je na Elektroni kom oglasniku javne nabave (EOJN) poziv za nadmetanje Izrada glavnog projekta trafostanice 35/10(20) kV akovec FerroPreis III s 35 kV priklju nim kabelskim vodovima. Javno otvaranje ponuda provedeno

18. srpnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EUROPSKA KOMISIJA donijela odluku o izravnom sufinanciranju jedinoga inovativnog projekta u ovom dijelu Europe s 14,7 milijuna eura u Me imurju

soba Kre e izgradnja Za zapošljavanje 26, a samozapošljavanje 49 potpora

Tijekom 2014. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje novouklju eno je 287 osoba. Novouklju ene osobe obuhva ene su sljede im mjerama: stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (129 osoba), obrazovanje (52 osobe), potpore za zapošljavanje (26 osoba), javni radovi (9 osoba) i potpore za samozapošljavanje (49 osoba). Prema Nacionalnom programu za Rome, 22 Roma uklju ena su u javne radove. Na kraju lipnja 2014. godine bilo je 690 aktivnih korisnika mjera, od ega 409 korisnika iz prethodne godine te 281 korisnik iz teku e godine.

a usluzi je sredinom velja e, nakon pregleda i ocjenjivanja ponuditelja donesena je Odluka o odabiru, na koju je 6. ožujka zaprimljena žalba. Odgovor na žalbu državnoj komisiji poslan je 11. ožujka. Poslije gotovo dva mjeseca, to nije, 6. svibnja, objavljeno je na web stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) rješenje kojim je naložen ponovni pregled i ocjenjivanje ponuda. Na novu odluku zaprimljena je žalba 27. svibnja 2014., na koju je odgovoreno u roku pet dana i do sada još uvijek nema novog rješenja od strane DKOM-a, time su blokirane sve daljnje aktivnosti i stoga trenuta no nismo u mogu nosti definirati rokove i klju ne datume, vezane uz završetke pojedinih aza u pripremi i izgradnji tra ostanice 35/10 kV za potrebe Ferro-Preisa, pojasnio je Mladen Hren, direktor Elektre. (BMO)

geotermalne centrale Draškovec

Jedini projekt u programu “NER 300” u ovom dijelu Europe koji izravno sufinancira Bruxelles

Pripremni radovi u Draškovcu ve su obavljeni ovo prolje e, a fizi ka izgradnja elektrane trebala bi zapo eti najesen U sklopu projekta “NER 300” Europska komisija odobrila je ukupno inovativnih 19 projekata iz cijele Europske unije, me u kojima i geotermalnu elektranu u Draškovcu. Nagrada za inovativnost za tvrtku “AAT Geothermae Draškovec”, koja je nositelj projekta, iznosi 14,7 milijuna eura, a to je i jedina tvrtka iz jugoisto ne Europe kojoj je odobren projekt. Regionalni koordinator cijelog projekta Draškovec Peter Vesenjak iz Slovenije tim nam je povodom rekao: - Smatram da je ovo velika nagrada jer su europski stru njaci prepoznali projekt u Draškovcu. To je veliko priznanje svima nama koji se godinama zalažemo za realizaciju projekta inovativne hibridne energane i vodenog parka, ali i priznanje Gradu Prelogu što je ustrajao na projektu zajedno s nama, kao i Hrvatskoj, koja je time dobila inovativni projekt od kojeg e svi imati koristi. U projektu geotermalne elektrane, gdje su u prolje e ove godine obavljeni pripremni radovi, sudjeluju partneri iz Švicarske i Njema ke, a cijeli je projekt predstavljen prošle godine u Gradu Prelogu.

Proizvodit e struju i toplinsku energiju Energana, odnosno elektrana, jer e proizvoditi i elektri nu energiju i toplinsku energiju, na po etku e proizvoditi sedam megavata elektri ne energije i 24 megavata toplinske energije, a u kona nici 17 megavata elektri ne energije i 40 megavata toplinske energije. Iako je ve u nekoliko navrata najavljivana izgradnja sli nih elektrana u Hrvatskoj, ipak e ovaj projekt biti prvi realiziran u našoj zemlji, pa i šire. Pripremni radovi u Draškovcu ve su obavljeni na bušotini INA-e ovo prolje e, a

Geotermalna elektrana, poput ove na slici, koja je danas jedan od rijetkih ekološki prihvatljivih na ina dobivanja energije, najesen e se po eti graditi u Draškovcu

nastavak radova trebao bi biti na jesen ove godine. Kako bi se dobila što ve a snaga, bušit e se nekoliko bušotina i utisna bušotina, jedna ili više njih. Kod predstavljanja projekta bilo je rije i o parovima bušotina, nekoliko izlaznih bušotina kojima bi topla voda pomiješana s plinom izlazila na površinu, i nekoliko ulaznih bušotina radi povrata vode i plinova nakon sagorijevanja. U procesu rada geotermalne energane i elektrane plin bi se iskoristio za stvaranje topline za generatore pare, odnosno za proizvodnju elektri ne energije. Energana e iskorištavati termalnu vodu i plin koji je pomiješan s vodom, a uglji ni dioksid e se kao štetni plin po planet zbrinjavati u podzemlju, što je i bio razlog nagra ivanja projekta u Draškovcu. Tvrtki nagra enoj za inovativni projekt “AAT Geothermae Draškovec” sti i e do 1. travnja 2015. godine 8,4 milijuna eura, a ostatak od 6,3 milijuna do kraja idu e godine. Ukupno vrijednost projekta

ve a je od 40 milijuna eura, a poznato je da EU projekti koji se sufinanciraju tvrtkama mogu biti do 50 posto ukupne investicije.

Hibridna energana i elektrana osnova je bez koje nije bilo mogu e izgraditi kompleks vodenog parka, odnosno toplica u Draškovcu, jer je

Peter Vesenjak: - Smatram da je ova potpora EU komisije velika nagrada jer su europski stru njaci prepoznali projekt u Draškovcu. To je veliko priznanje svima nama koji se godinama zalažemo za realizaciju projekta inovativne hibridne energane i vodenog parka

trebalo dovesti energiju na površinu, ali i osmisliti cijeli projekt na taj na in da dugoro no može biti isplativ i održiv.

Nakon elektrane, izgradnja vodenog parka Energana je zbog toga prva aza budu ega lje ilišno-turisti kog kompleksa u Draškovcu. Prema rije ima Petera Vesenjaka, prvi dio turisti ko-lje ilišnog kompleksa bit e sam vodeni park, a on bi mogao biti dovršen za oko dvije godine. Kako e se najprije graditi geotermalna energana, po azama, realno je o ekivati da e vodeni park kao prvi dio kompleksa zaživjeti 2016. ili 2017. godine. Planirano je da se toplinska energija uz korištenje za grijanje vode u bazenima koristi i za uzgoj vo a i povr a u plastenicima, uz grijanje ku anstva i gospodarskih zona u samom Prelogu. Prema iskustvima drugih sredina, geotermalna energija iz podzemlja može se koristiti na mnogo na ina, a naj eš e se govori o etiri na ina korištenja. Prvi je na in korištenje geotermalne energije za pokretanje turbina generatora, odnosno za proizvodnju elektri ne energije, za što su potrebne visoke temperature. Smanjivanjem temperature vru a topla voda može se koristiti za grijanje bazena, ku a i radnih prostora, što e tako er biti slu aj u Draškovcu kad projekt do kraja zaživi. Iskorištena topla voda na kraju se koristi za zagrijavanje plastenika, gdje su potrebne i najniže temperature. Ovisno o veli ini geotermalnog izvora, mogu e je zagrijavanje ku a do osam kilometara od bušotina. Kako je poznato, geotermalne elektrane nisu štetne po okoliš ako se koriste dobre tehnologije. Cijeli projekt Draškovec, koji e se realizirati u nekoliko aza, zaposlit e sasvim sigurno nekoliko stotina ljudi, te podi i turisti ko-lje ilišni turizam Grada Preloga, ali i druge vidove turizma i kulture, na višu razinu. Ne treba zaboraviti da su u blizini Drava i Mura, svaka sa svojim atrakcijama. Ina e, ne moraju svi geotermalni izvori postati toplice ili u zadnje vrijeme popularni wellness centri. Neki od njih e se ubudu e mo i koristiti za dobivanje je tine elektri ne energije na ekološki prihvatljiv na in. Me utim, ovo e po svemu sude i biti kombinacija jednog i drugog, a stajat e oko 140 milijuna eura u sve tri aze projekta. (J. Šimunko)

Na po etku e proizvoditi 7 megavata elektri ne energije i 24 megavata toplinske energije, a u kona nici 17 megavata elektri ne energije i 40 megavata toplinske energije

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

NA ELNIK PU me imurske Krunoslav Gosari sigurnosno stanje u Me imurju ocijenio dobrim, iako se gra ani ne slažu s tom konstatacijom

Zaista bi bilo dobro - kad ne bi bilo svakodnevnih drskih kra a Iznose i konkretne podatke koji su dio službene evidencije i statistike PU me imurske, na elnik Krunoslav Gosari stanje sigurnosti ocijenio je dobrim. - U prvoj polovici godine nisu zabilježeni teži ekscesi ili kaznena djela koja bi uzrokovala ve u uznemirenost gra ana, kazao je na županijskoj Skupštini na elnik Gosari . Kako je naglasio, bilježi se daljnji pad kaznenih djela, te smatra da e se taj trend i dalje nastaviti, dok posebno dobrim ocjenjuje stanje sigurnosti u prometu, s jednom smrtno stradalom osobom, u odnosu na etiri u istom razdoblju prošle godine. Napomenuo je da se bilježi i blagi pad u istraživa koj djelatnosti, ali tome je uzrok vri-

jeme koje u kriminalisti kim istraživanjima igra važnu ulogu, te o ekuje da e se do kraja godine situacija popraviti i na tom podru ju. Me utim, percepcija gra ana je potpuno druga ija, posebice kad su u pitanju drske kra e koje naj eš e ine delinkventni pripadnici romske nacionalne manjine. One su ovih dana posebice u epicentru, jer se jako puno krade na dosad nevi eni na in. Kao što je vidljivo, po akovcu i drugim mjestima se, primjerice, voze biciklima dvije-tri osobe koje vrebaju starije prolaznike i pokušavaju ih okrasti i sve to ne silaze i s bicikla. To se ve dogodilo u nekoliko navrata. Tako er sli ne organizirane skupine

obilaze akove ke kvartove i stambene zgrade i vrebaju odsutnost stanara. Kradu se opet najviše bicikli, ali i sve drugo što se prona e u nezaklju anim stubištima i zgradama. Da situacija sigurnosno nije na nivou upravo po pitanju nedjela koja ine delinkventi pripadnici nacionalne manjine, upozorava skup poduzetnika održan u etvrtak u Op ini Pribislavec, gdje je najavljeno osnivanje udruge gra ana koja e unajmljivati zaštitare ili e sama organizirati kako bi štitila privatnu imovinu koja je, kako kažu, svakodnevno na udaru kradljivaca. Da problema ima, složili su se i predstavnici prisutnih Roma koji kažu da su u pitanju "nesavjesni pojedinci i obitelji", da bi

Na elnik me imurske policije zadovoljan je stanjem sigurnosti, ali gra ani ga na društvenim mrežama esto demantiraju

se na kraju tijekom sastanka ipak uspjeli posva ati s prisutnima. O istom problemu otvoreno je progovorio i župan

Posavec, iako se i on snebiva govoriti o tome "tko" to u ve ini slu ajeva ini situaciju sigurnosno ne tako dobrom kakva bi mogla biti.

- Ono emu se nadam je da e se sezonske aktivnosti, a posebice ovakve tijekom ovih mjeseci kada su u estale kra e po poljima, svesti na minimum. Evidentni su problemi, posebice kada je u pitanju zakonska regulativa da se kra a do 2.000 kuna može sankcionirati samo po privatnoj tužbi. To zna i da se u 99% slu ajeva ne dogodi apsolutno ništa i to je neprihvatljivo. Puno posla nas o ekuje, posebice po pitanju u estalih drskih kra a u posljednje vrijeme, rekao je župan Matija Posavec. Vije nik Zvonimir Siladi izrazio je zabrinutost zbog pove anja broja napada na službene osobe koja se, kako se ini, ne sankcioniraju, odnosno barem ne adekvatno. (RI)

CRNA KRONIKA NEKOLIKO OBITELJI iz Donjeg Kraljevca postalo meta opasnih razbojnika

Trojac završio u zatvoru zbog iznude Od po etka mjeseca u Donjem Kraljevcu zabilježeno je nekoliko slu ajeva teškog razbojništva, u kojima je ista skupina pojedinaca nasilnim metodama od postarijih ljudi iznu ivala novac. Policija je izvijestila: - U etvrtak 10. srpnja oko 12.30 sati u Ludbreškoj ulici u Donjem Kraljevcu 28-godišnjak iz Hodošana i 48-godišnjak iz Pribislavca kroz otvorena vrata terase ušli su u obiteljsku ku u, gdje su uz prijetnju nožem od 64godišnje vlasnice zatražili novac. Ona im je predala nekoliko stotina kuna, nakon ega su pretražili prostorije u ku i i ukrali nakit i satove, što je vlasnica isko-

ristila i obavijestila policiju. Prije dolaska policijskih službenika, 48-godišnjak je pobjegao, ali je naknadno prona en i uhi en, dok je 28-godišnjak zate en u ku i, te je nožem napao i policijskog službenika koji je prema njemu upotrijebio sredstva prisile raspršiva , fizi ku snagu i sredstva za vezivanje, i tako ga svladao i uhitio. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je tako er da su isti 28-godišnjak, 48godišnjak i njegov 38-godišnji brat iz Pribislavca u srijedu 2. srpnja ove godine, lažno se predstavljaju i kao kupci njegovih proizvoda, prijevarom nama-

mili 64-godišnjaka iz Donjeg Kraljevca da dostavi svoju robu u njihovu ku u u Pribislavcu, gdje su ga protiv njegove volje zatvorili u jednu prostoriju. Tu su ga uz prijetnju smr u i udaranje rukama po tijelu prisilili da im preda novac koji je imao kod sebe, a nakon toga i da ih vozilom odveze svojoj ku i, gdje im je njegova 64-godišnja supruga iz straha predala još novca koji su tražili, nakon ega su ga pustili na slobodu. Ukupno su na taj na in od njega iznudili više stotina kuna. Nadalje je utvr eno i da su u petak 4. srpnja oko 13.30 sati 38-godišnjak i 28-godišnjak po-

novno došli do njegove ku e u Ludbreškoj ulici u Donjem Kraljevcu i zatekli ga na dvorištu, gdje ga je 28-godišnjak udario drvenom letvom u tijelo, nakon ega su uz prijetnje smr u od njega i njegove supruge opet iznudili nekoliko stotina kuna. Protiv 28-godišnjaka, 38-godišnjaka i 48-godišnjaka podnesena je kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu zbog kaznenih djela "razbojništva", "iznude", "protupravnog lišenja slobode" i "prisile prema službenoj osobi", a sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio im je istražni zatvor. (n )

UHI ENA “grafiterka za vrijeme posla” u Ulici kralja Tomislava u akovcu

Maloljetnica ispisivala grafit 6 x 1,5 m U subotu 12. srpnja u 3.20 sati u Ulici kralja Tomislava u akovcu policijski službenici zatekli su maloljetnicu s podru ja Me imurske županije kako sprejem na zidu zgrade ispisuje grafit veli ine 6 x 1,5 metara. Materijalna šteta ošte enjem zida procjenjuje

se na nekoliko tisu a kuna, a prema maloljetnici e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Ispisivanje teksta ili crteža po pro eljima zgrada ne samo da nagr uje izgled grada, ve i vlasnicima zgra-

da stvara znatnu materijalnu štetu, s obzirom na to da je odstranjivanje ovakvih materijala i saniranje asada skupo. Stoga apeliramo, osobito na mlade, da svoje ideje, neslaganja ili inspiracije ne izražavaju na ovakav na in jer bi, kao u ovom slu aju, se-

be ili roditelje mogli suo iti sa znatnim materijalnim izdacima, ali i kaznenom prijavom i mogu om kaznom zatvora u trajanju do 2 godine, a ako se radi o znatnoj materijalnoj šteti, ili je to u injeno iz niskih pobuda, i do 5 godina, poru uju iz policije. (n )

“RACIJA” na maloljetnike u akovcu izvan ku e poslije 23 sata

Roditelji po djecu morali do i na policiju Policijski službenici Policijske postaje akovec su tijekom no i s 12. na 13. srpnja (subota/ nedjelja), u vremenu od 23 do 2 sata, na podru ju grada akovca proveli kontrole u cilju suzbijanja pijan evanja na javnom mjestu i kršenja odredbi Obiteljskog zakona o ograni enju kretanja osoba mla ih od 16 godina nakon 23 sata. Kontrole su provedene na tržnom prostoru u ulici Stjepana Radi a, dvorištu iza Pu kog u ilišta, parku izme u stambenih zgrada u Strossmayerovoj ulici, gradskoj tržnici i Uskoj ulici, parku Perivoj Zrinskih, te prostoru kod Ekonomske i trgova ke škole, Gimnazije i Gospodarske škole. Na tim su mjestima zate ene 42 osobe, od ega je za 29 utvr eno da su pijan evanjem na javnom mjestu prekršile odluku Grada akovca o ure enju i održavanju naselja. Od toga su 23 bile maloljetne, u dobi od 15

do 17 godina. Svim osobama koje su zate ene u prekršaju izdano je upozorenje i o tome e se obavijestiti Odjel komunalnog redarstva Grada akovca, kako bi se prema njima primijenile odredbe spomenute gradske odluke. Bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe od njihovog povjerenja nakon 23 sata, suprotno odredbama Obiteljskog zakona, zate ene su tri osobe koje su dovezene u Policijsku upravu me imursku, gdje su ih preuzeli njihovi roditelji. Broj maloljetnika koji su zate eni u konzumiranju alkoholnih pi a na javnom mjestu svakako je povod da ponovno apeliramo na roditelje neka vode brigu o tome gdje im djeca izlaze, s kim i kako se na tim mjestima ponašaju, a osobito što pritom konzumiraju. Preporu ujemo im da povremeno obi u mjesta na koja im djeca izlaze i sami se uvjere kako se ponašaju. (n )

NOVA KRA A “voza a bicikla”

U Pribislavcu pješakinji ukrao mobitel iz džepa Najezda kradljivaca na biciklima se nastavlja - Me imurje bilježi pravi “bum” ovakvih napada, u kojima je glavna meta dosad bio nov anik ili nakit oko vrata. No, po eli su se krasti i mobiteli, i to djeci. Više o slu aju u izvještaju PU me imurske: - U nedjelju 13. srpnja oko 16.20 sati u Pribislavcu, u Ulici Augusta Šenoe, nepoznati po initelj je, voze i se na biciklu, s le a prišao djetetu s po-

dru ja Me imurske županije te mu iz stražnjeg džepa hla a ukrao mobitel. Po initelj bi bio muška osoba, starosti oko 20 godina, obu en u zelenu majicu kratkih rukava i karirane hla e, a koristio se biciklom krem boje. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (n )

18. srpnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA i prostornog ure enja za komunalni standard

Me imurskim op inama 550 tisu a kuna

Policijski službenici u PP-u Prelog radit e ponovno 24 sata

POLICIJSKE POSTAJE u Murskom Središ u, Prelogu i Štrigovi ponovno otvorene 0-24 sata

Nema zaklju avanja postaja u 16 sati Policijske postaje Prelog, Mursko Središ e i Štrigova od 1. srpnja nastavile su raditi kao i ostale policijske postaje, što za gra ane zna i da se zgrade policijskih postaja ne e zaklju avati nakon 16 sati, ve e u njima biti prisutni policijski službenici 0-24 sata. Naime, od 1. srpnja prestao se provoditi “Pilot projekt novog ustroja i organizacije rada u policijskim po-

stajama III. kategorije”, što je zna ilo da se radno vrijeme pojedinih policijskih postaja, koje je završavalo u 16 sati, produžilo na cijeli dan. Nakon završetka pilot projekta evaluirat e se njegovi u inci na stanje sigurnosti i ekonomi nost policijskog posla, a iskustva e se primijeniti kod daljnjih procesa preustroja Ministarstva unutarnjih poslova. (BMO)

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure enja odobrilo je nešto više od pola milijuna kuna sredstva za inanciranje projekata za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda u 2014. godini op inama Orehovica, Gori an, Selnica, Dekanovec, Šenkovec, Strahoninec, Belica, Pribislavec, Donji Vidovec i Vratišinec. Od sveukupno primljenih 215 zahtjeva u velja i i ožujku, odobreno je njih 63 iz op ina i gradova Republike Hrvatske, me u kojima ak 10 iz Me imurske županije. Pod poticanjem razvoja komunalnog gospodarstva i komunalnog standarda Ministarstvo smatra sve aktivnosti koje e potaknuti ili pridonijeti boljem obavljanju odre enih komunalnih djelatnosti i pružanju, odnosno isporuci komunalnih usluga (u kvalitativnom i kvantitativnom smislu), a koje e pridonijeti ve oj kvaliteti življenja stanovnika na podru ju pojedine jedinice lokalne samouprave.

Me imurje ima spremne projekte za svaki natje aj - Još jedanput pokazujemo i dokazujemo da izjave od strane pojedinaca, a i nekih institucija, kako nema spremnih projekata u op inama i gradovima jednostavno ne stoje. Me imurje je spremno za svaki natje aj u svakom trenutku, a ovih novih 10 projekata podržanih od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog ure enja svakako je potvrda tome, napomenuo je župan Matija Posavec, te zaklju io da još puno o ekuje upravo od Ministarstva graditeljstva, a posebice na ime sredstava prikupljenih od postupaka legalizacije. - Iako su nastale odre ene promjene u planiranju trošenja tih sredstava, nadam se da e se trud naših službenika isplatiti, prvenstveno jer je jedan od kriterija njihove raspodjele u inkovitost u rješavanju predmeta. Me imurje je u ovom trenutku na drugom mjestu u Hrvatskoj, rekao je Posavec. Sredstva iz ovog programa, na ije se rezultate ekalo još od po etka travnja ove godine, odobravaju se i dozna-

uju isklju ivo za realizaciju konkretnih projekata, kojih ponovno ne nedostaje u Me imurskoj županiji. Najve i iznos od 10 odobrenih i i e op ini Orehovica, 80 tisu a kuna za održavanje groblja, odnosno izgradnju pješa kih staza na mjesnom groblju. Pet op ina za svoje e projekte primiti po 70 tisu a kuna. To su Selnica za proširenje i rekonstrukciju javne rasvjete, Šenkovec za izgradnju pješa ko-biciklisti ke staze, Belica za izgradnju ograde te parkirališta na groblju, Pribislavec za izgradnju dje jeg igrališta, te Vratišinec za postavljanje nadstrešnice u sklopu mrtva nice. 40 tisu a kuna op ina Gori an utrošit e na održavanje i navoz nerazvrstanih cesta. Za izradu geodetskih elaborata za nerazvrstane ceste op ini Donji Vidovec odobreno je 30 tisu a kuna, baš kao i Strahonincu, za izradu geodetskog projekta za stambenu zonu. Preostalih 20 tisu a kuna od ukupnog iznosa i i e na ulaganje u op inu Dekanovec, to nije, nabavku traktorkosilice za održavanje javnih zelenih površina. (BMO)

MURSKO SREDIŠ E

Uklonimo azbest iz životne okoline Pod pokroviteljstvom Grada Mursko Središ e i komunalnog društva Murs Ekoma održat e se prezentacija projekta zamjene azbestnih krovova i fasada u Murskom Središ u i prigradskim naseljima u etvrtak 24. srpnja u 18 sati u Domu DVD-a Mursko Središ e (Frankopanska 8), a jedan sat ranije mogu se pogledati proizvodi sponzora. - Ovo je najbrže rastu a ekološka akcija koja se trenutno dešava na našim prostorima i vjerujemo da može biti zanimljiva i korisna. Zamjenom azbestnih krovova i fasada u Hrvatskoj pridonosimo o uvanju zdravlja (uklanjamo izvor malignih oboljenja) i stvaramo ljepši ugo aj, poru uju organizatori.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

VELIKE PROMJENE u dvije akove ke župe

AKOVE KI HDZ iskazao dvojbeni odnos prema gradskoj vlasti

Fra Drago Brglez odlazi iz Župe sv. Antuna Padovanskog

Samo na netransparentne usluge potrošili su tri milijuna kuna

Varaždinska biskupija objavila je imenovanja i premještaje sve enika koji su stupili na snagu dekretima varaždinskog biskupa, mons. Josipa Mrzljaka. Fra Josip Tretnjak, OFM, imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Nikole biskupa u akovcu. Fra Željko Železnjak, OFM, imenovan je župnikom u Župi sv. Nikole biskupa u akovcu. Fra Josip Župan, OFM, imenovan je župnim vikarom u Župi sv. Nikole biskupa u akovcu. Fra Stanko Belobrajdi , OFM, razriješen je službe župnika u Župi sv. Nikole biskupa u akovcu te imenovan župnim vikarom u Župi sv. Antuna Padovanskog u akovcu. Fra Grgur Blaževi , OFM, razriješen je službe župnog vikara u Župi sv. Nikole biskupa u akovcu.

Fra Tomislav Boži ek, OFM, imenovan je župnikom u Župi sv. Antuna Padovanskog u akovcu. Fra Vjekoslav Lazi , OFM, razriješen je službe župnog vikara u Župi sv. Antuna Padovanskog u akovcu. Fra Drago Brglez, OFM, razriješen je službe župnika u Župi sv. Antuna Padovanskog u akovcu.

Novi župnici i u drugim župama Tako er je bilo još promjena u me imurskim župama. Tihomir Ciglar, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Nedeliš u. Vl . Nikola Markuši razriješen je službe župnog vikara u Nedeliš u te imenovan župnim vikarom u Lepoglavi. Vl . Marinko Prstec razriješen je službe župnika u Sigecu te imenovan župnikom u Kotoribi.

INTENZIVNI RADOVI na obnovi prometnica u akovcu, Ulica Vladimira Nazora od srijede opet prolazna

Oko sedamsto tisu a kuna u obnovu žile kucavice grada

Po etkom ljeta zapo eli su radovi na obnovi prometnica u gradu. Nakon završetka radova na rekonstrukciji Ulice Otokara Keršovanija, radovi su nastavljeni u Ulici Vladimira Nazora, gdje su najprije zamijenjene stare i dotrajale instalacije, a potom je u duljini od 405 metara saniran kolnik. Cesta je u utorak otvorena za promet, no nakon što završi izgradnja pješa ke staze radovi se nastavljaju na asfaltiranju kolnih prilaza. Vrijednost spomenutih radova na toj prometnici iznosi nešto više

od 700.000 kuna. Nedavno je radi pove anja sigurnosti djece u prometu završeno 48.173,95 kuna vrijedno postavljanje tzv. leže ih policajaca kod I. osnovne škole u akovcu. Ovaj etvrtak zapo inje izgradnja istih u Ulici Stjepana Radi a. Nakon rekonstrukcije ulice ZAVNOH-a, planirano je postavljanje uzdignutih ploha i kod Dje jeg vrti a “Vjeverica”. Isto tako, leže i su policajci postavljeni i kod Osnovne škole u Ivanovcu, izvijestili su iz uprave Grada akovca. (BMO)

KOME AKOVEC SMANJUJE komunalni doprinos

Povlastice za zapošljavanje na neodre eno i dogradnju akovec smanjuje komunalni doprinos za investitore i gradnju energetski u inkovitih objekata, odlu ilo je na prošlotjednoj sjednici Gradsko vije e. Iznos komunalnog doprinosa investitorima koji e u roku od šest mjeseci od dobivanja uporabne dozvole na neodre eno vrijeme zaposliti više od deset ljudi smanjuje se za 30%, a onima koji dogra uju postoje e objekte kako bi proširili proizvodnju iznos se smanjuje za 50%. Tako er, poti e se i gradnja energetski u inkovitih objekata, i to na na in da se za gradnju ku e energetskog razreda “A+” i više iznos komunalnog doprinosa smanjuje za 25%, dok se 15% smanjuje iznos komunalnog

doprinosa za ku e “A” razreda. Osloba anje pla anja dijela komunalnog doprinosa potrebno je zatražiti pisanim putem. U roku od 15 dana po isho enju uporabne dozvole potrebno je dostaviti dokaz o energetskom razredu objekta, tj. certi ikat o energetskim svojstvima zgrade. Na ovaj na in Grad akovec poduzetnicima koji otvaraju nove ili dogra uju stare proizvodne pogone smanjuje troškove investicije, ali ih i poti e na ulaganja. Isto tako, gra anima i investitorima koji vode ra una o potrošnji energenata i s time povezanom zaštitom okoliša, smanjenjem komunalnog doprinosa smanjuje se kona na cijena izgradnje ku a i stanova. (BMO)

- Gradona elnik i njegov kum (zamjenik gradona elnika Medved, op. a.) prodali su preko 3 milijuna gradske imovine. To je pove anje oko 500 posto u odnosu na isto razdoblje lani - Mi kao gradska organizacija HDZ-a ne možemo, a da ne tražimo od gradona elnika sljede e: da javno od premijera zatraži izdašne kapitalne investicije i projekte za Grad akovec da bi se pokrenuo brz i snažan oporavak grada, zatražio je Tomislav Novinš ak, predsjednik, i dodao: - Smatramo da igara imamo, ali da je došlo vrijeme da želimo i kruha. akove ka organizacija HDZ-a u novom sastavu vode ih ljudi po prvi je put održala samostalnu konferenciju za novinare. Na konferenciji su uz predsjednika Tomislava Novinš aka bili dopredsjednik Ivica Kirin i Boris Bistrovi , lan Gradskog odbora. Za temu konferencije uzeli su polugodišnje izvješ e o izvršenju prora una, rad gradona elnika te rad javnih ustanova i poduze a. - Ono što se esto o ekuje od oporbe jest da oštro krene s kritikama, ovaj put po et emo s pozitivnom stvari. Gradska organizacija HDZ-a analiziraju i detaljno ovaj prora un može biti relativno zadovoljna s radom gradske vlasti, za što je i pohvaljujemo u društvenim i socijalnim djelatnostima, kazao je Tomislav Novinš ak, predsjednik gradskog HDZ-a. - Sve naše ustanove koje su direktno inancirane iz Grada relativno dobro se inanciraju i dobro obavljaju svoj posao.

Ivica Kirin, dopredsjednik, Tomislav Novinš ak, predsjednik, i Boris Bistrovi , lan Glavnog odbora akove kog HDZ-a

Vidimo i da se poboljšala aktivnost grada subotama, u javnim doga anjima, koncertima i sli no. Ono ime kao gradska organizacija nikako ne možemo biti zadovoljni je izraziti podba aj u gospodarskoj aktivnosti, privla enju kapitalnih investicija iz državnog prora una, ostvarivanje EU projekata koji su bili najavljivani. Funkcija Grada mora biti razvojna, gospodarski orijentirana. Moramo biti svjesni da emo se uskoro inancirati isklju ivo iz onoga što povu emo iz EU fondova, kazao je Novinš ak. - Za gospodarski razvoj Grada utrošeno je samo 900.000 kuna, od planiranih 4 milijuna, kazao je Novinš ak, i dodao da nema strateškog plana Grada akovca, nema promocije gospodarstva, ekologije, poljoprivrede i sli no. Gradskoj vlasti predbacili su i da nema gradnje komunalne infrastrukture, gdje je izvršenje svega 12 posto.

Kumovi rasprodaju gradsku imovinu - I u velja i smo upozoravali na stalan rast poreza, prireza i nameta gospodarstvenicima, tako da sada imamo ponovno porast za 1,1 milijun kuna, iz državnog prora una smo dobili svega 8 posto planiranih sredstava, a planirani projekti gotovo da nisu ni startali, upozorio je Novinš ak. - Osobito nam bode o i i na to emo stalno upozoravati - nije dozvoljeno da se krpa gradski prora un prodajom gradske imovine. Tako su ponovno gradona elnik i njegov kum prodali preko 3 milijuna gradske imovine: zemljište, stanove. To je pove anje oko 500 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Novinš ak je upozorio i na raskorak oko najavljivanog smanjenja rashoda za pla e, a iz prora una je vidljivo da je zapravo došlo do pove anja za oko 600.000 kuna. Protiv smo samo demagoških akcija kojima najavljuje smanjenje, a u kona nici se dogodi porast. Porasli su i rashodi za usluge za

oko 2,3 milijuna kuna, uz vrlo netransparentno prikazivanje. Jednako tako nespeci icirane usluge porasle su za 600 tisu a kuna, odnosno za 460 posto. Tražit emo objašnjenje na jednom od sljede ih vije a, kazao je Novinš ak. Dodao je i da se ponovno štedi na mjesnim odborima i gradskim kotarevima, uz komentar da je vrlo lako uzeti nejakima pa pokrpati neke probleme. Mislim da gradski prsten i naši mjesni odbori zaslužuju ravnomjerni razvoj i raspodjelu novca. Prostorno planiranje, zaštita okoliša i gra enje, vrlo važna stavka - ostvareno je samo 22 posto. Prostorno planiranje ostvareno je samo s 10 posto plana, a prakti no se ne grade planirani objekti visokogradnje. Jako je lijepo što imamo koncerte i zabavu, ali vas pitam je li važnije da imamo zdravu vodu u cjevovodima ili da imamo dva koncerta na godinu, zapitao je Ivica Kirin, te dodao: - Sada je vrhunac gra evinske sezone, a ne vidim da se nešto previše gradi. Gradona elnik se nešto opravdava da e to biti u drugoj polovici godine, ne znam kada e se to sve sti i realizirati, kazao je Kirin, ali mi smo tu da i na kraju godine analiziramo. Boris Bistrovi bavio se rezultatima poslovanja Ekoma, kazao je da poslovanje te tvrtke nije ni uspješno ni racionalno. (BMO)

GRADONA ELNIK KOVA uzvratio udarac

Država ulaže u akovec kao nikad za vrijeme HDZ-ovih vlada S obzirom na to da su neki mediji objavili pressicu akove kog HDZ-a, gradona elnik Stjepan Kova uzvratio je udarac. Prenosimo neke njegove naglaske iz opširnog priop enja: - Unato praksi da ne ulazim u bespotrebne i zamaraju e polemike preko medija, smatram da je na konferenciji za novinare Hrvatske demokratske zajednice izneseno nekoliko neto nosti koje se, prema mom mišljenju, ne mogu ‘opravdati’ uobi ajenim politi kim nadmetanjem i koje kod gra ana stvaraju dojam nepravilnosti i nezakonitosti rada gradona elnika i gradske uprave. Stoga smatram da na te navode trebam reagirati. Kad je u pitanju državni novac, Kova kaže da se u akovec nije ulagalo upravo u godinama HDZ-ovih Vlada, a ne danas, i naglasio: - Vjerujem da nije potrebno posebno napominjati da se sredstva za kapitalne investicije iz Državnog prora una ne dobivaju temeljem poznanstava,

politi ke komplementarnosti ili ‘lijepih o iju’, ve isklju ivo temeljem smislenog, opravdanog i održivog planiranja, za što je potrebna suglasnost obiju strana. Gradona elnik je nakon toga ponovio u što sve ulaže država zajedno s Gradom. Što se ti e gradske imovine, Kova piše da se “iz objavljenog može zaklju iti da to inimo nekontrolirano te da tako dobiveni novac trošimo nenamjenski. Istina je da smo prodali zemljište u sjevernom dijelu akovca, zemljišta u zoni Martane istok i staru zgradu Centra za socijalnu skrb, no to e omogu iti novi razvoj, investicije i zapošljavanja. U prvom slu aju radi se o parceli gdje e biti nova srednja škola, ija izgradnja omogu uje posao našim gra evinarima, naravno, ukoliko njihova ponuda bude najbolja, a mladima nove mogu nosti školovanja te, dugoro no, podizanje obrazovne strukture stanovništva. Parcele u poslovnoj zoni, kao i zgrada u

Nazorovoj ulici, gdje se planira investicija u turisti ke sadržaje, omogu it e i novo zapošljavanje, a to je nešto što našem gradu itekako treba’. - Nadalje, na posljednjoj sjednici Gradskog vije a usvojena je odluka o izmjenama i dopunama odluke o komunalnom doprinosu, temeljem koje se ona smanjuje pravnim osobama koje grade nove proizvodne pogone te koje temeljem takvih investicija namjeravaju zaposliti nove radnike. Svim investitorima, dakle i gra anima, komunalni doprinos smanjuje se ukoliko grade energetski u inkovitije ku e i stanove. Na taj na in direktno smo smanjili davanja, a indirektno utjecali na razvoj, nova zapošljavanja, smanjenje troškova i pove anje kvalitete života na podru ju Grada. To su prepoznali svi gradski vije nici, uklju uju i i one iz HDZ-a, jednoglasnim izglasavanjem, piše Kova .

U zadnjem dijelu osvrnuo se na investicije i naveo da se na gradskom podru ju itekako puno gradi, što se može vidjeti samo ako proše ete gradom, odnosno prigradskim naseljima. - Što se ti e koncerata i doga aja, drago mi je da je zamije eno da se u akovcu mnogo toga doga a, te da je grad, što se ti e društvenog života, živnuo. Kao gradona elnik posebno sam zadovoljan što te manifestacije i doga aje u najve em dijelu pla aju sponzori, koji su tako er prepoznali naša nastojanja da se okrene nova stranica u razvoju našeg grada te da se organiziranjem javnih manifestacija daje dodatni zamah društvenom životu akovca. I na kraju, oporbu i njezine kritike i prijedloge, kakvi god oni bili, uvijek sam uzimao za ozbiljno, smatram ih sastavnim dijelom politi kog života u Gradu, poru io je Kova HDZovcima.

18. srpnja 2014. NEDELIŠ E

Radovi na groblju vrijedni preko milijun kuna U op ini Nedeliš e zapo ela je rekonstrukcija mrt va nice i dogradnja nadstrešnice na groblju u Nedeliš u. Radovi su krenuli ovu srijedu. Predvi a se da e trajati mjesec i pol dana, a Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e, rekao nam je kako o ekuju da bi sve trebalo završiti u prvoj polovici rujna. - Gra evinske i konstrukterske radove izvodi tvrtka 'Tekeli projekt - inženjering' iz Murskog Središ a. Za ure enje interijera pobrinut e se obrt 'Duo Step' iz Žakanja. Tehni ku dokumentaciju za ove radove izradila je tvrtka 'Dia' iz Nedeliš a. Ukupna vrijednost radova je 1,165.400 kn. U vremenu kada se odvijaju radovi na postoje oj mrtva nici, za potrebe organizacije sahrane umrlih osoba s podru ja op ine Nedeliš e, za naselja Dunjkovec, Nedeliš e, G. Kuršanec, Puš ine, Pretetinec, Slakovec i op ine Strahoninec, osiguran je prostor jedne odarnice na groblju u Nedeliš u. Tako er

Darko Dania, na elnik op ine Nedeliš e: - Svi radovi bit e završeni u rujnu

je osigurano i mogu e e biti koristiti prostore mrtva nica na groblju u Gornjem Hraš anu i na groblju u akovcu, a radi osiguranja mogu nosti prijama polaganja na odar više umrlih osoba. Ujedno je iz pijeteta prema pokojnima, a prema potrebi, osigurano korištenje rashladne komore Županijske bolnice, a usluge korištenja rashladne komore Županijske bolnice nadoknadit e se iz prora una Op ine.

novinarska sekcija u sklopu koje e se tiskati i mjese ni List za starije osobe. U tijeku je ormiranje dramske sekcije, zbora i ormiranje te aja stranog jezika. U klubu se dvaput mjese no održavaju predavanja na temu zdravlja i prava starijih osoba. Tako er, možete izmjeriti krvni tlak svakim radnim danom Kluba. Naravno, otvoreni su i za sve prijedloge i želje vezane uz ormiranje novih aktivnosti. U suradnji s Udrugom umirovljenika Me imurske županije, podružnica Nedeliš e, u prostorijama Kluba tako er se provode sportske aktivnosti: pikado, vise a kuglana, kartanje i streljaštvo.

OP INA Belica

Održana akcija sakupljanja elektri nog i elektroni kog otpada U subotu 14. lipnja 2014. godine na podru ju op ine Belica održana je akcija sakupljanja elektri nog i elektroni kog otpada (EE otpada). Akciju je organizirao komunalni redar op ine Belica Tomica Ciceli, zajedno s tvrtkom “Duma Elektronika” iz Varaždina, koja je ovlašteni sakuplja EE otpada za podru je Me imurske županije. Akcija je provedena u vremenu od 7.30 do 10 sati kod veterinarskog punkta u Belici te u vremenu od 10 do 12 sati u Gardinovcu kod Društvenog doma. Odaziv

ŠKOLSKE KNJIGE subvencionira sve više jedinica lokalne samouprave, uklju ila se i Op ina D. Kraljevec

Župan ne spava cijele no i, jer promišlja kako da usko i i Županija I svim osnovcima OŠ D. Kraljevec i Hodošan s 50 posto sufinanciraju se školske knjige

Klub za starije osobe u Nedeliš u poziva na duženje Klub je mjesto gdje se osobe tre e životne dobi mogu družiti, educirati, in ormirati i kvalitetno provesti slobodno vrijeme. Ako ste s podru ja op ine Nedeliš e, stariji od 60 godina ili ste umirovljeni, pozivamo vas da ih posjetite na adresi Maršala Tita 23, Nedeliš e. Radno vrijeme Kluba je ponedjeljkom od 12 h do 16 h, srijedom, etvrtkom i petkom od 8 h do 16 h. U Klubu e vas o svemu in ormirati njegova voditeljica Ema Najman. lanstvo u klubu je besplatno, a omogu uje starijim osobama korištenje raznih besplatnih aktivnosti koje su organizirane: individualni in ormati ki te aj, pilates, kartanje te

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mještana bio je vrlo dobar te je ukupno prikupljeno 3.207 kg EE otpada. Op ina Belica zahvaljuje svim mještanima koji su se odazvali na akciju te besplatno predali EE otpad koji e se zbrinuti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Svi oni koji posjeduju EE otpad, a nisu ga predali u sklopu ove akcije, mogu nazvati besplatni tele on 0800 444 110 ili tele on “Dume Elektronike” 042/213 668 te naru iti besplatan odvoz EE otpada iz svojeg ku anstva. (Tomica Ciceli, š)

Nakon što se više jedinica lokalne samouprave uklju ilo u sufinanciranje udžbenika, kako neslužbeno saznajemo, i me imurski župan Matija Posavec "ne može cijele no i spavati", jer razmišlja kako da i Županija pomogne u subvencioniranju školskih knjiga. U ponedjeljak je k sebi pozvao u goste i sve ravnatelje na "savjetovanje". Vidjet emo što e župan "iš arobirati" nakon proteklih besanih no i.

Osnovcima iz OŠ D. Kraljevec i Hodošan Op ina sufinancira 50 posto Ina e, za razliku od Grada akovca, Preloga i Murskog Središ a, koji e uglavnom sufinancirati knjige obitelji-

ma slabijega imovnog stanja, u Op ini D. Kraljevec odlu ili su sufinancirati školske udžbenike za sve u enike osnovnih škola u školskoj godini 2014./2015. u vrijednosti 50 posto ukupne cijene. Tako se nakon Op ine Šenkovec, koja financira 100 posto školske udžbenike, i Kotoriba koja e iste sufinancirati u enicima viših razreda i Op ina D. Kraljevec priklju uju onima koji su shvatili da treba pomo i svim roditeljima u op oj besparici. Pravo na sufinanciranje nabave udžbenika ostvaruju u enici osnovnih škola, s prebivalištem na podru ju op ine Donji Kraljevec, a na temelju popisa u enika koje su OŠ Hodošan i Donji Kralje-

vec dostavile Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Donji Kraljevec. Roditelji e vra ati samo one školske knjige koje je sufinancirala Op ina i to e ovjeriti svojim potpisom nakon što prime školske udžbenike.

U Šenkovcu roditelji pla aju udžbenike, Op ina vra a novac Prema odluci Vije a, u enici Osnovne škole "Petar Zrinski" Šenkovec, iji roditelji imaju prebivalište na podru ju op ine Šenkovec, imaju pravo na besplatne udžbenike, što, me utim, ne uklju uje i radne bilježnice. Po etkom školske godine 2014./2015. Osnovna škola "Petar Zrinski" dostavit e popis upisanih u enika iji

roditelji imaju prebivalište u op ini Šenkovec te e roditelji s priloženim ra unima od kupljenih knjiga i osobnom iskaznicom do i u zgradu Op ine, gdje e se izvršiti provjera podataka te potpisivanje sporazuma za vra anje udžbenika nakon završetka školske godine. Nakon toga Op ina Šenkovec prebacit e financijska sredstva u iznosu koji odgovara cijeni udžbenika za odre eni razred na njihov dostavljeni teku i ra un. (dz) Školske knjige jpg Sve više me imurskih dužnosnika odlu ilo se na subvencioniranje školskih knjiga, a navodno i župan Posavec ve nekoliko dana ne spava jer intezivno razmišlja kako da se pridruži i Županija

MLADI SDP-a Grada Preloga

Što se eka s ogledalima na križanju Bedekovi eve i Matije Gupca? Porukom “START” mladi orumaši Simon, Lea i Ivan, kako su istaknuli, žele potaknuti gradsku vlast na rješavanje onih projekata koji su gra anima obe ani, a nikako da do e do njihove realizacije. Iz tog su razloga križanje ovih dviju ulica odabrali kao mjesto s kojeg e svoju poruku uputiti gradskoj vlasti. Naime, gotovo da nema stanovnika Preloga koji nije upoznat s opasnostima ovog križanja, kao i estim prometnim nezgodama koje se ondje doga aju, najviše ih pamte mještani ovih dviju ulica ije se ku e nalaze na križanju, pa im u dvorišnoj ogradi esto završe automobili. No na postavljanje dodatne prometne signalizacije eka se ve godinu dana od rekonstrukcije križanja. Potporu mladima u ovom projektu dao je i Klub vije nika SDP-a u Gradskom vije u Grada

Mladi SDP-ovci Grada Preloga uz prometni znak na križanju Preloga. Kako je istaknuo pred- Ljubomira Kolareka, no i nakon sjednik Kluba vije nika SDP-a godinu dana ono nikako da se Nenad Igrec, upravo su oni na realizira. Smatramo da se siguraktualnom satu Gradskog vi- nost gra ana ne može i ne smije je a potaknuli to pitanje rješa- mjeriti nedostatkom novca u vanja prometne problematike gradskoj blagajni, jer ovdje se na križanju Bedekovi eve i radi o neznatnim financijskim ulice Matija Gupca te predložili sredstvima koje je potrebno konkretno rješenje u vidu po- izdvojiti iz gradske blagajne, stavljanja prometnih ogledala, svega dvije tisu e kuna. ija bi realizacija koštala oko Na pitanja gra ana o prodvije tisu e kuna. - Obe anje blemima s kojima se susre u za rješavanje ovoga problema svakodnevno u našem gradu, a dobili smo od gradona elnika koja su naši vije nici postavljali

na aktualnom satu Gradskog vije a, uvijek bi dobili obe anja da e do i do rješavanja tih problema, no realizacije nigdje. Radi se o nizu malih projekata ija bi realizacija uvelike utjecala na bolji život gra ana našeg grada, poput privremene staze kojom bi djeca iz Otoka imala sigurniji put od Kapelice do školskog autobusa dok se ne izgrade pješa ka staza i novi kolnik, sanacija nove ulice u ehovcu kako bi se mještanima olakšao put do njihovih gradilišta, rješavanje problema oborinskih voda u Draškovcu koje pune dvorišta mještana tog naselja, kao i apel za boljim održavanjem dotrajalih i potrganih igrala na gradskim dje jim igralištima i redovite košnje javnih površina. No vidljivo je da realizacija tih radova ne ide baš kako je i obe ano, kažu mladio SDP-ovci. (j)

svim mještanima Općine Štrigova

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Kroz Međimurje

PODRŠKA izgradnji mosta Kotoriba - Murakerestur

Za ostvarenje dugogodišnje želje o ekuje se i pomo iz EU fondova U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture održan je sastanak vezan uz potrebu izgradnje cestovnog mosta Kotoriba - Murakerestur, a bilo je govora i o drugim me imurskim projektima. Ovu dugogodišnju želju Kotorip ana i okolnih naselja predstavili su Matija Posavec, me imurski župan, Josip Grivec, potpredsjednik županijske Skupštine i na elnik op ine Donji Vidovec, Marijan Varga, predsjednik Mješovitog odbora za suradnju s pomurskim Hrvatima, Roberto Ujlaki, zamjenik na elnika op ine Kotoriba, Darko Radanovi , Sandra Polanec Marinovi , direktorica REDEAe, Stjepan Tišler, predsjednik Udruge op ina Muramente, te na elnici ma arskih op ina Serdehelj i Murakerestur. Od strane Ministarstva obe ana je potpora projektu, o ekuje se potpisivanje sporazuma Ma arska - Hrvatska i dogovoreno je da e nakon toga krenuti realizacija projekta na zadovoljstvo žitelja s obje strane granice. Zamjenik kotoripskog na elnika Roberto Ujlaki rekao nam je da je ovih dana u REDEA-i održan sastanak na kojem su bili i predstavnici ma arske strane kako bi se projekt izgradnje mosta kandidirao prema fondovima Europske unije. (alf)

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI OP INE DONJA DUBRAVA

Na elnik Miser želi zadržati mlade ljude u mjestu - Pripremom ambicioznog prora una ljestvica je bila podignuta visoko, što nas motivira da se u ini što više u što kra em vremenu. Vo eni tim razmišljanjem, a i željama, te poticanjem mještana željnih promjena nabolje, krenuli smo u ostvarenje upravo takvih projekata, istaknuo je na elnik na sve anoj sjednici Op ina Donja Dubrava uz 13. srpnja, blagdan Sv. Margarete zaštitnice Župe, obilježava Dane op ine. Prema tradiciji ti Dani su ispunjeni sadržajnim zabavnim, kulturnim i sportskim programima. U petak 11. srpnja u Domu kulture “Zalan” održana je sve ana sjednica Op inskog vije a, na kojoj su bili brojni gosti, od kojih treba izdvojiti saborskog zastupnika Marija Mohari a, župana Me imurske županije Matiju Posavca, predsjednika Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije Marijana Conera, županijske i op inske vije nike, predstavnike op inskih udruga i javnih poduze a te na elnike i gradona elnike s kojima Op ina sura uje. U uvodnom dijelu rije i dobrodošlice uputio je Zlatko Haramija, predsjednik Op inskog vije a, koji je pohvalio rad svih dvanaest op inskih odbora, iji lanovi nesebi nim radom rješavaju teku e probleme. O doga anjima i aktualnostima u toj sredini govorio je na elnik Dražen Miser, koji je na po etku zahvalio onima koji su mu bili glavni zamašnjak pokretanja i

Za ro enje djeteta 2 tisu e kuna, a svako tre e i naredno dijete 15 tisu a kuna

Op insko elništvo Donje Dubrave

niranu rekonstrukciju i proširenje dje jeg vrti a. U Podravskoj ulici u suradnji Op ine i ŽUC-a završena je izgradnja pješa ko-biciklisti ke staze u dužini 300 metara, kojom su prilikom ure ena i parkirna mjesta. U fazi projektiranja jesu izgradnje takvih staza u ulicama 3. travnja i Koprivni koj. Miser je spomenuo i postavljanje novih 230 metara zaštitne ograde od strane ŽUC-a na

izmjene Prostornog plana, izra uje se Strategija razvoja, dok je Plan razvoja turizma završen. Ispred donjome imurskih op ina i Grada Preloga dobru suradnju istaknuo je gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek, rekavši kako za ovaj kraj dolazi novo vrijeme i novi izazovi. estitavši Dane op ine, župan Posavec govorio je kako županijska vlast vodi brigu o ravnomjernom

ISPLATA dividende za hrvatske branitelje

Po jednom udjelu 19,86 kuna Isplata dividenda za 2013. godinu iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihove obitelji (Fond HB) zapo ela je u ponedjeljak, 14. srpnja. Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividenda za 2013. godinu iznosi 37,490.737,39 kuna, što je po jednom udjelu u fondu 19,86 kuna. Isplata dividenda obavljat e se isklju ivo u poslovnicama FINA-e, a za to e biti potrebno predo iti osobnu iskaznicu ili putovnicu i original potvrde o OIB-u vlasnika udjela, te preslike navedenih dokumenata. Važno je napomenuti da nikakvi drugi dokumenti ne e biti prihva eni ni uzeti u obzir, priop ava tajnik UDVDR-a Me imurske županije Dražen Tkalec. Procjenjuje se da e prosje an iznos za branitelje koji su bili u ratu godinu i više biti od sto do dvije stotine kuna dividende, a to zna i da im je fond godišnje zaradio ve eru za dvoje u restoranu. (jš)

Nagra eni u enici

ostvarenja mnogobrojnih projekata glede razvoja op ine.

Želi se zaustaviti iseljavanje mladih obitelji - Pripremom ambicioznog prora una ljestvica je bila podignuta visoko, što nas motivira da se u ini što više u što kra em vremenu. U našoj op ini dolazi do velikog pada broja stanovnika, i zbog prirodne smrtnosti, na što, nažalost, ne možemo utjecati, ali i zbog iseljavanja mladih obitelji u obližnja naselja, a vjerujem prvenstveno iz razloga što ta mjesta pružaju ugodniji život. Stoga neka me netko razuvjeri da ure enost i komunalna opremljenost te socijalna osjetljivost kao okosnice postojanja i razvoja mjesta ne pružaju prednost toga ugodnog života u nekom mjestu. Vo eni tim razmišljanjem, a i željama, te poticanjem mještana željnih promjena na bolje, krenuli smo upravo u ostvarenje upravo takvih projekata, rekao je Miser. Spomenuo je pove anje naknade za novoro enu djecu, su inanciranje udžbenika osnovnoškolcima i pla-

cesti uz kanal HE Dubrava, nastavak izgradnje vise eg mosta od strane HEP-a, izradu termofasade na domu Me imurske lastavice i iskazivanje potrebe troje zainteresiranih gospodarskih investitora za ulaganje u toj sredini. U pripremi su druge

razvoju Me imurja u svrhu napretka i razvoja svakog mjesta. Otkrio je da e se i Županija uklju iti u su inanciranje udžbenika, o emu e se više znati narednih dana. - Iako Me imurci imaju najmanje pla e u državi, županija je po kon-

Na elnik op ine Donja Dubrava Dražen Miser, predsjednik Op inskog vije a Zlatko Haramija i vije nik Mario Mikulan u etvrtak 10. srpnja u Domu kulture “Zalan” uprili ili su prijam za roditelje i njihovu novoro enu djecu kako bi im uru ili jednokratne nov ane pomo i za novoro enu djecu, kojih je u ovom trenutku bilo sedmero i koji su po prvi put dobili dvostruko ve u naknadu u odnosu na godine prije. Takvu odluku donijelo je Op insko vije e, a u njoj piše da od po etka godine naknada za novoro eno dijete iznosi 2.000 kuna, a prema prijedlogu Marija Mikulana svako tre e i naredno dijete dobivat e 15.000 kuna na rok od 5 godina. Po 2.000 kuna pomo i dobile su obitelji: Me imurec, Zvonar, Rusak, Mihaljac, Horvat i Haramija, dok je obitelj Bogomolec dobila 3.000 kuna. Tom je prilikom na elnik Miser rekao da Op ina, unato nezavidnoj situaciji u društvu, ovakvim potezima podržava pronatalitetnu politiku koja u tom mjestu i nije sjajna. Statisti ki podaci za ovu godinu govore da je u prvom polugodištu u Donjoj Dubravi umrlo 18 osoba, a ro eno tek 7 beba.

kurentnosti u samom vrhu. Unato najmanjim pla ama, Me imurci pokazuju osje aj zadovoljstva, zasu u rukave i ništa ne ekaju da im padne s neba. To su naše odlike koje nas guraju naprijed, rekao je župan, i pohvalio kulturnu tradiciju koja se predvo ena Tetom Lizom i Selja kom slogom njeguje u tom mjestu. Po etnu himnu na dva klarineta izveli su djed i unuk, uro i Dominik Haramija, mlada solistica Dora Bogomolec otpjevala je neslužbenu himnu mjesta - “Dobravsku vulicu”, a svoja umije a sviranja pokazali su i lanovi tamošnjega Puha kog orkestra, koje je uvježbao prof. Antun Horvat. (Alen Fuš)

Plakete primili Antun Benko i dr. Ivan Dolenec Na sjednici su uru ena op inska priznanja i nagrade u enicima OŠ Donja Dubrava koji su svih osam razreda uz uzorno vladanje prošli s odli nim uspjehom. Nagrade su primili: Leo Hajdinjak, Luka Horvat, Marta Horvat, Saša Kalini , Domagoj Kuzmi , David Miser, Tamara Pun ikar, Klara Strbad i Sabina Žini . Plakete su primili Antun Benko za doprinos o uvanju tradicije obu arstva i dr. Ivan Dolenec za životni doprinos u promicanju zdravstvene zaštite i djelovanju u KLA-a “Osmijeh”. Dobitnici zahvalnica jesu uro Haramija za dugogodišnji doprinos u promicanju puha ke glazbene

Dobitnici op inskih priznanja

kulture, Op insko društvo Crvenog križa Donja Dubrava za dugogodišnji doprinos u prikupljanju humanitarne

pomo i i pro elnik Ivan Šte i za 30 godina predanog rada u Op ini Donja Dubrava.

18. srpnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOMAŠINEC u zanimljivom EU projektu

Otvorena obnovljena Pou na staza “Murš ak” Staza je duga 6.300 metara, sadrži 12 obilježenih stajališta, a može se prije i pješke ili biciklom, identificiraju i putem obilježene fenomene. Smještena je na predjelu Murš aka, najšireg podru ja uz rijeku Muru bez naselja, koje obuhva a oko 1.500 hektara U subotu je u Domašincu otvorena obnovljena Pou na staza "Murš ak" u sklopu ma arskohrvatskog projekta "Heritsage of the Guardinas HU-HR", uz stalan cilj o podizanju svijesti lokalne zajednice o zašti enim prirodnim vrijednostima. Na elnik op ine Dragutin Lisjak u obra anju mještanima i gostima na prvoj to ki Pou ne staze "Murš ak" rekao je, otvaraju i obnovljenu stazu, da je u projekt obnove plo a putokaza uloženo 40.000 kuna, što je inancirano iz IPA HU-HR programa. Sve anost je zapo ela nastupom limene glazbe, odnosno Puha kog orkestra op ine Domašinec, mladih mažoretkinja te nastupom Kulturno-umjetni ke udruge Domašinec s tamburašima i skupinom pjeva ica. Vrpcu novoure ene pou ne staze prerezali su Marija Puri Hranjec, predsjednica Udruge za zaštitu prirodne baštine Mure, i Ljudevit Mar etko, povjesni ar Murš aka, ija je obitelj nekad živjela na tom podru ju. Tekst na plo ama osmislila je biologinja Marija Puri Hranjec, a na jednoj stranici i povjesni ar mr. sc. Vladimir Kalšan. Staza je duga 6.300 metara, sadrži 12 obilježenih stajališta, a može se prije i pješke ili biciklom, identi iciraju i putem obilježene fenomene.

Otvorenje obnovljene Pou ne staze “Murš ak”: vrpcu su zajedni ki prerezali na elnik Dragutin Lisjak, biologinja prof. Marija Muri Hranjec i Ljudevit Mar etko, nekad stanovnik tog dijela Mure

To ke i Pou na staza na karti Murš aka, koja je duga 6.300 metara i ima dvanaest turisti kih punktova

uz rijeku Muru bez naselja, koje obuhva a oko 1.500 hektara. Murš ak je od davnine poznati pojam za veliki kompleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru, po kojoj je dobio i naziv. Do velike sje e 1927. on je bio u najve em dijelu pokriven hrastovim šumama. Te se šume spominju u Me imurju još 1672. godine na popisu posjeda

gu drvenu polugu kojom se izvla ila voda iz bunara. Upotrjebljavala se u nedostatku kola na vreteno. Osim iga, u Murš aku su ljudi izgradili još pet zdenaca, od kojih neki više ne postoje, a neki su presušili. Kroz Murš ak je izgra eno više šumskih prosjeka koje su zvali leš (put) - staroslavenska rije , a u lova kom je rje niku ozna avala promatra nicu (li-

Ugarske komore i nasljednika Nikole Zrinskog na me imurskom vlastelinstvu. Od prolje a 2001. podru je uz Muru, pa tako i Murš ak, dobilo je status zašti enog krajolika, što nas još više obvezuje na brigu i skrb za jedinstvene vrijednosti ovog kraja. Na Pou noj stazi mladi mogu upoznati ponešto iz prošlosti kraja, tako na primjer igu, du-

Staza prolazi kroz najdivniju me imursku šumu Staza je smještena na dijelu Murš aka, najšireg podru ja

Limena glazba ozna ila je po etak sve anosti

Nastup mažoretkinja u prirodi

Nastup ženske pjeva ke skupine iz Domašinca uz pratnju tamburaša

godina prisutni u velikom broju, što šteti ribljem fondu Mure, kao i divlja guska glogovnja a. Dakako, u Murš aku je mnogo ptica kopnenih staništa svih vrsta.

Mura - rijeka sa uvane ljepote i jedinstvenog krajolika

Mještani Domašinca i gosti

niju) ili prosjeku kroz šumu s lova kim ekama za promatranje divlja i i mogu ih lovokradica. To je bio glavni leš koji je vodio od Domašinca do brodskog prijelaza na Muri kod Stare straže i dalje do ma arskog sela Semeninec (Murasemenye). Glavni leš napravljen je još u turska vremena u 17. st., nakon povla enja Turaka iz Ma arske. Na Vrbulji i u Murš aku gnijezdi niz pti jih vrsta, tako ptice mo varnih staništa bijele rode, bijela roda, crna roda, crna liska vi a se na barama uz Muru, siva aplja, crvenokljuni labud redovito gnijezdi u barama Murš aka, rije ni galeb, divlja patka, jedna od naj eš ih ptica u trsticima i šaševima Murš aka, mo varica, bregunica, koja se dolazi u jatima hraniti, hvata kukce u letu iznad Mure, ubasti gnjura, kormorani - posljednjih

mjesta Domašinec te Mali i Veliki Semeninec (Murasemenye) u Ma arskoj. Drveni je brod (skela) prevozio zaprežna kola i ljude koji su obra ivali svoje vinograde u ma arskim brjegovima još od 17. stolje a. Stara straža iz 17. st. simbol je uspješne borbe Zrinskih protiv Turaka. U rijeci Muri evidentirano je 38 vrsta riba. Po zastupljenosti prisutna je ve ina porodica slatkovodnih riba šaranke (Cyprinidae), štuke (Esocidae), pastrve (Salmonidae), zatim somovi (Siluridae), grge i (Percidae), glavo i (Gobidae), vijuni (Cobitidae), mekušice (Gadide) i sun anice (Centrarchidae). U mo varnim dijelovima s muljevitim dnom i vrlo bujnom vegetacijom, s visokim stupnjem eutro ikacije koji nastaju plavljenjem rijeke Mure, još uvijek obitava glacijalni relikt, strogo zašti ena riba crnka (Umbra krameri), jedina autohtona vrsta u Europi od ukupno pet vrsta iz porodice crnki ( Umbridae). Hrani se kukcima, njihovim li inkama i puževima. Duga ka je 9-13 cm s tamnim crvenosme im le ima i svjetlijim bokovima s tamnosme im pjegama. Mura je još uvijek stanište dviju vrsta vodenih kukaca, u ve ini dijelova Europe registriranih kao izumrlih. Isklju ivi su stanovnici brzih teku ica koje obiluju kisikom (usporavanje toka rijeke, gradnja akumulacija i sl. uzrokuje njihovo izumiranje): tular (Platyphylax frauenfeldi) i obal ar (Xanthoperla apicalis), tako er stanovnik samo brzih vodenih tokova kao što je Mura u Me imurju. Na Muri u Me imurju nekad se ispiralo zlato, bilo je brojnih mlinova - vodenica, a danas je iz prošlosti ostalo samo nekoliko skela. Podru je uz Muru u Me imurju još uvijek se ubraja u najdragocjenija prirodna vodena podru ja u Europi, a danas je zašti eno. Sve anosti su nazo ile i predstavnice Javne ustanove za zaštitu prirode Me imurske županije i drugi gosti. Druženje i zabava nastavljeno je potom na Muri, na etvrtoj to ki Pou ne staze. (J. Šimunko)

Na stotinjak metara od završetka Glavnog leša, kroz meku (naplavno podru je) na Muri u prošlosti se dolazilo do najstarijega brodskog prijelaza preko Mure, Stare straže, najstarije stražarnice za vrijeme turskih opasnosti. Prijelaz je povezivao

LEGALIZACIJA OBJEKATA NA OBALI, KOMPLETNA USLUGA (projektan , geode , upravni postupak). Brzo i povoljno. ZA KOMPLETIRANE ZAHTJEVE BRZO ISHODOVANJE RJEŠENJA. GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA NOVE OBJEKTE.

IRIS-NEKRETNINE

20 GODIŠNJI RAD OKO NEKRETNINA TEL: 053 881 078 MOB: 098 215 229 MAIL: iris-turist@gs.t-com.hr

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

VO NJAK obitelji Kocijan izme u Štefanca i Male Subotice postao je mjesto gdje se zaustavljaju automobili

Sedam sorti bresaka eka kupce namjernike Berba ide svojim tijekom, cijela obitelj je ovih ljetnih dana svakodnevno u vo njaku, a rado do u i djeca Prodaja vo a i povr a uz glavne prometnice ve je uobi ajena slika u našem kraju, a u ovim ljetnim danima automobili se najviše zaustavljaju uz vo njak mladoga bra nog

para - Zorana i Rajke Kocijan iz Štefanca. Njihov se vo njak, zapravo breskvik, nalazi tik uz magistralnu cestu akovec - Gori an na potezu izme u Štefanca i Male Subotice. U

skve, no zbog dugog ekanja na plodove oraha, Zoran se prije pet godina odlu io samo za breskve. Breskve su veoma osjetljive, najviše ih poga a mraz, a ove godine este kiše, tako da se rijetki odlu uju za tu vo nu vrstu.

vo njaku je izgra ena i mala ku ica, koja je ujedno prodajni štand na ku nom pragu. U vo njaku smo u utorak zatekli suprugu Rajku u sortiranju obranih plodova i o ekivanju kupaca namjernika. Breskve prve klase prodaju se po osam kuna za kilogram, a breskve druge klase, zbog toga što su ve omekšale pa nisu za duži transport, za etiri kune po kilogramu.

Trud bi se trebao isplatiti tek za nekoliko godina

Svakodnevno u vo njaku

Breskve u kartonskom sanduku spremne su za prodaju

Berba ide svojim tijekom, cijela obitelj je ovih ljetnih dana svakodnevno u vo njaku, a rado do u i djeca, dvoipologodišnja Tina i šestogodišnji Nino. Prošle godine zatekao ih je mraz, a ove godine breskve su baš dobro rodile, no kiše su u inile svoje, tako da se o ekuje urod od oko 12 tona bresaka od posa enih 1.200 stabala. Stru njak za breskve je Zoran, po struci vrtlar, koji je i sam cijepio i uzgojio mlade sadnice. Kombinirao je sedam sorti kako bi se vidjelo koja sorta daje najbolje rezultate, a breskve su cijepljene na podlogu obi ne vinogradarske

Supruga Rajka Kocijan: - Za vrijeme berbe, koja traje više od mjesec dana, stalno smo u vo njaku

doma e breskve otporne na bolesti. U po etku su na par-

celi od hektar i pol površine posa ene sadnice oraha i bre-

AKOVE KI MLINOVI

Pšenicu pla aju 1,15 kn/kg Iz akove kih mlinova priop ili su krajem prošlog tjedna da su povisili otkupnu cijenu pšenice s 1,10 na 1,15 kn/kg. Svi oni koji su ve predali pšenicu tako er e dobiti ispla enu razliku izme u prvotne i novoformirane cijene. Kao što je poznato, isplata za predanu pšenicu akove kih mlinova je nakon dva radna dana na žirora un ratara. Otkup pšenice zapo eo je ina e u subotu 5. srpnja i krenuo je redovno, me utim, kiša koja je padala ovih dana isti je usporila. - Ne emo otkupljivati pšenicu s vlagom ve om od 21 posto, ni s primjesama iznad 8 posto, dakle samo i jedino potpuno zdravo zrnje, naglašava Zoran Štefulj, voditelj komercijalne službe u akove kim mlinovima. Pšenicu e akove ki mlinovi na polog uzimati samo u srpnju i kolovozu,

Protiv mraza Zoran se bori orošavanjem no priroda uvijek priredi neko iznena enje, jedne godine to je mraz, druge godine niske temperature, tako da e se tek nakon nekoliko sezona znati koliko se trud isplatio. S obzirom na to da obitelj nema prevelike vo njake, odnosno da je u pitanju kvaliteta bresaka, kupaca e zasigurno uvijek biti. Vjerujemo da e se trud mlade obitelji isplatiti i da e im ra un na kraju godine biti pozitivan. Ove godine o ekuje se da e zbog šteta od kiše tek pokriti troškove. No najve e je zadovoljstvo, koje nema cijenu, raditi u svojem vo njaku i u prirodi, kažu lanovi obitelji, a djeci je pak svaki odlazak u vo njak prava mala avantura koju e pamtiti cijeli život. (J. Šimunko)

POSEBAN POKLON za prvog isporu itelja pšenice

Poklonili pekarsko srce palovskoj obitelji Kolari

a poslije ne e postojati mogu nosti ni predaje na polog, pa ni zamjene za njihove proizvode. Tijekom preuzimanja pšenice u Mlinovima e se mo i besplatno dobiti vlažna pljeva za nastelj stoke,

a zainteresirani se trebaju javiti Vilenki Vojvoda kako bi dogovorili vrijeme i na in preuzimanja pljeve. Istovremeno kada i pšenicu akove ki mlinovi preuzimaju žito (raž) koje mora biti suho, s najviše 13,5 posto vlage.

Iz akove kih mlinova izvijestili su da je palovska obitelj Kolari prvi poljoprivredni proizvo a koji je odmah prvi dan otkupa 5. srpnja akove kim mlinovima prva isporu ila pšenicu roda 2014. Kao znak zahvalnosti i poštovanja akove ki mlinovi su g. Kolari u sve ano predali veliko pekarsko srce, koje su njemu u ast ispekli njihovi vrijedni pekari. Poklon je predao najstariji mlinar akove kih mlinova Josip Mrazovi , koji ove godine puni 39 godina radnog staža u akove kim mlinovima.

18. srpnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pove ana ponuda sezonskog vo a akove ki sajam srijedom ovaj je tjedan prepun kupaca, no to je samo na prvi pogled. Mnogi prodava i s kojima smo razgovarali kažu da je doista mnogo ljudi koji prolaze ulicama sajma, no rijetko tko kupuje, pa mnogi prodava i na kraju dana zbrajaju jesu li pokrili troškove. Sre om, nije bilo kiše, pa je sve bilo vedrije i veselije. Ponuda krumpira je sve ve a, kao i drva za ogrjev. Najve a je ponuda bre-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - paprika 10-12 kn/kg - paradajz 10-12 kn/kg - mladi krumpir 3 kn/kg - doma a marelica 10 kn/kg - krastavci 8 kn/kg - brokula 15 kn/kg - mahune široke 20 kn/kg - breskve 10 kn/kg - višnje 18 kn/kg - luk 6 kn/kg - koper 5 kn/pušlek - aronija 20 kn/posudica - kruške 10 kn/kg - mrkva 5 kn/kg - šljive 10 kn/kg

skvi, mahuna, krastavaca, a ima i malina i kupina. (J, Z. Vrzan)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

SAVJETI O PREHRANI I DRŽANJU ŠTENADI HO EMO PESEKA... Po eli ste razmišljati o nabavi novog ku nog ljubimca i odlu ili ste se za psi a. Da, ali…Kakvog psi a odabrati? Sa rodovnikom ili bez? Mužjaka ili ženku? Veliku pasminu ili pak onu manju?Pa možda emo vam mo i u toj prili no važnoj odluci pomo i nekim korisnim savjetima. Dakle krenimo! Pas, bio veliki ili mali nije igra ka nego je živo bi e i prema njemu se treba tako odnositi.Odaberite psa prema svojim mogu nostima i naravno,sklonostima.Ako primjerice živite u malom stanu ne ete mo i imati njema ku dogu koja zahtjeva mnogo prostora.Ako ste sportski tip,nabavite psa koji zahtijeva puno kretanja.Obitelji s djecom naj eš e se odlu uju za labradore, retrivere i sli ne pasmine.No i jedan slatki mješanac može ispuniti vaš život. NABAVILI SMO PESEKA... Tako je.Novo štene stiglo je u vaš dom.I što sad? Trebat e mu nekoliko dana da se prilagodi u svom novom domu. Dopustite mu da izabere mjesto i tamo mu stavite košaru ili dekicu koju ete mo i lako održavati.Dozvolite mu da ima svoj kutak. Posudicu za hranu i vodu tako er mu stavite na prostrano mjesto koje se može održavati istim i urednim.Zdjelice najbolje neka budu od plastike ili nehr aju eg elika. Što se ti e samog hranjenja to je bitan dio dana u životu vašeg psa. Štene do 6mj.starosti potrebno je hraniti 3puta dnevno,nakon toga svakako ga hranite 2puta dnevno dok se god pas razvija i raste.Odraslim psima hranu dajte 1-2 puta dnevno. Isto tako je važno re i da štenad voli puno spavati,pa je najbolje da ga se ne uznemirava.Nakon spavanja do i e i vrijeme za igru. CIJEPLJENJE Cijepljenjem štitimo mlade pse od opasnih i nažalost esto smrtonosnih zaraznih bolesti.Stoga vam preporu amo da posjetite veterinarsku ambulantu radi dogovora o programu cijeplenja. IDENTIFIKACIJA Ako vaše štene ima rodovnik onda ima i tetovirni broj koji je jedinstven.Osim toga pse identificiramo i markicom koju pas dobije prilikom cijepljenja protiv bjesno e,a od 2004. godine zakonom je obavezno pse

prilikom cijepljenja i mikro ipirati. Posebice pse koji su ro eni 2004. godine i mla i. Identifikacijski brojevi služe da lakše prona ete svog ljubimca u slu aju da odluta. RAST I PREHRANA VAŠEG PSA Period rasta malih pasmina (1-10kg) traje osam mjeseci,srednje velikih pasmina (11-25kg) traje dvanaest mjeseci, rast velikih pasmina (26-45kg) traje petnaest do osamnaest mjeseci ,a rast divovskih pasmina (iznad 45 kg) traje do dvadeset i etiri mjeseca. Hrana vašeg psa mora zadovoljavati sve njegove nutricionisti ke potrebe.Psu možete ponuditi gotovu hranu u obliku granula ili konzerviranu hranu,ili hranu koju sami pripremite. Gotova hrana Kvalitetna gotova hrana proizvedena u tvornici je kompletna ,izbalansirana i sadrži sve hranjive tvari potrebne za rast i razvoj šteneta.Podliježe istim provjerama ispravnosti kao i hrana namijenjena za ishranu ljudi. Gotove hrane dijele se po kvaliteti: 1. komercijalne (pedigree. chappi,darling, riskies, …) 2. premium (happy dog,K-9,bosch,dog chow ,cesar, alleva,…) 3. super premium (roya l canin,nutra gold,canidae,hill s, eukanuba,pro plan,…) Premium i superpremium hrane nalaze se samo u veterinarskim ljekarnama i specijaliziranim pet shopovima.U odnosu na komercijalne hrane imaju više proteina mesnog porijekla,automatski su puno probavljivije,nemaju umjetnih boja,konzervansa i poja iva a okusa,konzerviraju se isklju ivo antioksidantima. Hrana koju sami pripremate Psu je za život potrebna hrana koja se sastoji od bjelan evina,uglji kohidrata,masti,vitamina,minerala i naravno vode.Ako prehrana ne sadrži dovoljne koli ine hranjivih tvari za podmirenje potreba vašeg šteneta može do i do poreme aja zdravstvenog stanja.Ne preporu amo davati kosti od peradi,mlijeko,slatkiše,pos ebice okoladu,te sve namirnice koje u sebi sadrže konzervanse,za ine, aditive i sirovo meso.Obrok bi trebao sadržavati 40% mesa,40% žitarica i 20% vo a i povr a.

S obzirom da je pas životinja opora,mora znati gdje mu je mjesto.Zato je vrlo važno napomenuti da pas uvijek mora jesti nakon vas. Hranu nemojte ostavljati uvijek dostupnu,ve je nakon što se pas nasitio, maknite. Važno je da ispravno hranite svoje štene kako bi se razvilo u zdravog i lijepo razvijenog psa. Svježa voda uvijek mora biti dostupna štenetu. HIGIJENA Pas se linja tijekom cijele godine.To vam je možda udno ali tako je.Stara dlaka ispada i zamjenjuje je nova,a najviše u prolje e i jesen. Dakle,što u initi? Priviknite vašeg psa na etkanje i ešljanje.Po nite ga,dakle, ešljati dok je još štene. A kada se pas kupa? To ovisi o tipu dlake psa i njegovim aktivnostima.Pas se obi no kupa kad se zaprlja.U šamponima psa ne treba esto kupati,a kada ih se kupa šamponom preporu a se blagi veterinarski šampon. iš enje o iju kod pasa preporu a se svaki dan,a higijena uha 2-3 puta tjedno.U uho nemojte gurati vatirane štapi e,nego samo uzmite vatu,navlažite je,dobro ocijedite i obrišite unutrašnju stranu uške od unutra prema van.Važno je psima koji imaju preklopljene uši i dužu dlaku odstraniti mrtve dlake iz uha kako bi sprije ili nakupljanje dlaka i cerumena,a poslijedi no i upale uha. PONAŠANJE I U ENJE Nakon što se vaše štene naviklo na svoju novu okolinu možete po eti s u enjem.U po etku to neka budu jednostavne naredbe tipa „sjedni“, pa tako dalje.Važno je da odaberete pravo vrijeme za u enje i da psa potaknete nagradom kada je u inio nešto dobro.Dakle,svaki put kad vaše štene u ini ono što ste od njega tražili pohvalite ga,pomilujte i dajte mu nagradu.Nagrade se obi no psima daju u obliku poslastica.No isto tako psa treba nau iti i da nije sve dopušteno,pa tako kad u ini neku nepodopštinu vrlo jasno,kratko i odlu no recite NE. Psa nemojte tu i. Zanima vas kako psa nau iti na ogrlicu? Pa to je vrlo jednostavno.Kad štene stigne u vaš dom odaberite mu ogrlicu.Vjerojatno e ga ta ogrlica u po etku smetati i iritirati,no vidjet

ete da e ubrzo priviknuti.Nemojte posustajati.Nakon što se priviknuo na ogrlicu možete ga po eti u iti na povodnik.U po etku neka to bude 10-ak minuta dnevno.Zakva ite povodnik za ogrlicu i pustite da pas vu e po dvorištu.Kasnije produljujte vrijeme boravljenja na povodniku i krenite u prve šetnje.Kako bi svoje štene bolje socijalizirali ne ustru avajte se odvesti ga u grad,na autobusnu stanicu,nogometnu utakmicu. tako se ne e bojati buke i neobi nih situacija i bit e staloženiji pas. Ne smijemo zaboraviti jednu stvar koja mu i sve vlasnike štenadi,a to je: štene voli gristi!! Pa tako da bi ga sprije ili da vam uništi omiljeni namještaj ili skupe cipele kupite jednu veliku gove u kost.Lagano je prokuhajte i dajte vašem štenetu neka se zabavlja.Glo u i kost ne e dirati vaš namještaj,ja at e zube,a iz kosti dobiti prirodne vitamine i kalcij.Kad pas pojede ovojnicu kosti, bacite ju i kupite slijede u. Još samo da spomenemo nešto o zaštiti od parazita. Važno je psu redovito stavljati ampule protiv buha i krpelja.Osim toga mogu se stavljati i ogrlice,no preporu uju se tek kad pas potpuno odraste.Koristite one ogrlice koje vam preporu i vaš veterinar,jer nisu sve ogrlice jednako dobre i u inkovite. Ampule protiv buha i krpelja treba stavljati redovito svaki mjesec,a možete ih staviti ve štenetu starom 3 tjedana.Ampulu aplicirajte psu na kožu.Protiv glista i trakavica zaštitite svog psa redovito svaka 3-4 mjeseca preparatima koji se daju u obliku tableta. KADA I I VETERINARU Osim posjeta zbog redovitih cijepljenja, odlazak veterinaru preporu a se kada primijetite da se vaš pas ponaša neobi no.Npr. gubitak teka,naglo mršavljenje ili debljanje,pretjerana mirno a i nevoljkost za igru,povra anje,mekana stolica ili ako je uop e nema i dr. I najvažnije od svega je re i da se psi vole igrati i zato odvojite malo svog vremena i posvetite se svom psu.On e biti puno sretniji, a i vaš e život biti ispunjeniji jednim novim prijateljstvom i ljubavlju. Miljenko Cmre ak dr.vet.med. Tomislav Dolar dr.vet.med. Slobodanka Filipi vet.teh. Mihaela Novak vet.teh.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

18. srpnja 2014. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Vrt u srpnju Kad je zima, ne radi se jer je hladno, u prolje e je esto mokro, ponekad i jaki vjetrovi ne daju raditi. Ljeto bi moralo biti dobro, ali je esto sparno. Kad do e podne, uzmite predah da se ne pregrijete. Tad možete razmišljati na onoj lijepoj klupici u hladu debelom. O emu? O biljkama i vrtu, naravno. Pravo prosvjetljenje. Posaditi neko drvo da hlad bude još guš i, to svakako ove jeseni. A sad ete posaditi zelje, da, to svakako, idealna je to hrana za zimu. Možda i nešto kasne cikle, neka se na e pred jesen. To je tako jednostavno da vas udi što ste ju er kad je stigla obavijest o ovrsi mislili da se zbog toga svijet može srušiti. Ionako ste namjeravali ”stegnuti kaiš”, samo još morate odlu iti iznad ije e se debele guzice nalaziti. Na vašem vitkom struku mjesta za stezanje više nema. Mi emo se pobrinuti da nam život bude zeleniji. O uvat emo našu Zemljicu za naše potomstvo! To su pravi ciljevi, ako nam je put na Mont Everest previsok. Povrtnjak vam je možda sad premali, pa ete ga malo pove ati. Možda ete gredicu s cvije em idu e godine oblikovati tako da ju je lakše održavati. I tako i nadalje prolazi popodne, a vi ni jednom niste zagun ali kako ovi TV programi kako ih je sve više i više - valjaju sve manje i manje. Evo, ve smo po eli ekološki osviješteno

djelovati. Danas cijelo popodne promišljamo kako da budemo bolji. Bit emo štedljivi s vodom, na posao idemo biciklom, kemikalijama u vrtu mahat emo samo u krajnoj nuždi… Razvijat ete dobrosusjedske odnose sa svima, pogotovo s onim susjedom iji vrt grani i s vašim. Sutra idete u banku da ih pitate za zdravlje. Samo jednu ratu kasnite, a oni ve pišu ovrhe. Ali vi ete biti ljubazni. Oni ljudi na šalterima tako er imaju teku e ra une u crvenom. Oni kojima biste htjeli skidati sve po spisku su negdje na Hvajima, a tako daleko ne možete vikati. Kome još trebaju pri e o kopanju vrta? Sasvim nepopularna tema. Eno oni krasni kamenjari na moru, pa oni su sami od sebe tako lijepi. A mi bi da se radi drenaža, pa da se pljevi, pa da se mal ira… I što još? One gospoje njegovanih ruku i plamenih srdaca s popodnevnih sapunica nikad ne kopaju i ne sade, a ipak imaju prekrasne vrtove. A mi? Ovako…, vru e je, sparno, moramo raditi i kad do emo s posla ili uhvatimo puni vikend, nek’ još kopamo po zemlji! Nije obavezno. Tko ne voli - nek’ ostavi. Rad u vrtu je za one koji to vole. Tako oni ne moraju nikad raditi, jer im je to zabava. Kad ih uhvati fjaka, samo legnu na zemlju i oplove svijet. Lijepi, lijeni pozdravi od IVE!

Biodinami ki pripravci (II) “Zemlja umire i zada a ovjeka je da je oživi. Na Zemlju dolaze stvarala ke sile sve slabije zato što je ovjek dosegnuo ve takav stupanj zrelos da oslabljene stvarala ke sile može nadoknadi iz svoje duhovnos .” To je u jednom od svojih predavanja govorio Rudolf Steiner u duhu tvrdnje “gnoji zna i zemlju oživljava ”, te je preporu io još izradu i upotrebu biološko-dinami kih pripravaka. K Steinerovim pripravcima, za koja je dao to ne upute, ubrajamo dva pripravka za prskanje i šest kompostnih pripravaka. Pripravak za prskanje je gnoj iz roga (500) koji biljku potakne da se jako poveže sa silama Zemlje i kremen iz roga (501), koji biljci pomaže da se bolje poveže sa svjetlom. Izra ujemo ih u kravljim rogovima. Šest kompostnih pripravaka izra ujemo iz ljekovi h biljaka u živo njskim ovojnicama te ih u odre eno vrijeme izlažemo energijama svemira i Zemlje. Kompostni pripravci su koncentrirane energije Saturna, Jupitera, Marsa, Sunca, Merkura i Venere. U vrlo malim koli inama dodamo ih kompostu i iza toga nakon godine dana damo biljkama. Pripravci prva tri planeta donose biljkama vitalnost i mogu nost tvorbe najodli nijih tvari. Pripravak Venere i Merkura daje biljci sposobnost oblikovanja i dobro klijanje sjemena. Tih energija nedostaje u biljkama proizvedenima s mineralnim gnojivima i raznim pes cidima. Njihovo sjeme slabije klije i biljke su bolesne. Takvi prinosi donose sterilnost i bolest živo njama i ovjeku. “Konvencionalno proizvedena hrana može samo napuni želudac, ovjeka zapravo prehrani ne može”, govorio je dr. Rudolf Steiner prije puno godina.

18. srpnja – Dan lista Sijemo, okopavamo biljke lista. 19. srpnja – Dan cvijeta do 10 sa , od 11 sa Dan ploda Sadimo, okopavamo i njegujemo biljke ploda. Ako su nastali problemi zbog padalina, prskamo krastavce i raj icu sumporasto-vapnenastom juhom. 20. srpnja – Dan ploda Krastavce, raj icu, papriku, bu e i grah prskamo jedanput na mjesec na dan za plod rano ujutro pripravkom kremen iz roga (501). 21. srpnja – Dan korijena Okopavamo mrkvu, ciklu i druge korjenaste biljke. 22. srpnja – Dan korijena Okopavamo korjenaste biljke. Nastavljamo s prskanjem s pripravkom 501 e ri tjedna pred berbu, što pove ava sadržaj še era. Povr e (svaku kulturu) prskamo do zrelos ujutro tri puta na za nju pi an dan i kod razli ite zodija ke pozadine. Sa svakim prskanjem naši e proizvodi naras za jedan stupanj pojma hrane i oni e posta naš lijek. U vrijeme u kojem živimo upotreba pripravaka je nužnost. 23. srpnja – Dan korijena Nastavljamo s radovima oko biljaka korijena. 24. srpnja – Dan cvijeta do 9 sa Nastavak dana nepovoljno vrijeme za rad s biljkama. Do 9 sa odli an dan za košnju.

VRTLARICA

Mahune - obiluju vitaminima i kontroliraju težinu Vrijeme je mahuna, idealne namirnice za zdravu kontrolu tjelesne težine, koja po obroku sadrži etrdesetak kalorija. Obiluju vitaminom K, važnim za kosti, a tako er zbog nutrijenata dobro utje u na zdravlje srca. Mahune sadrže osim kalcija i bakar, biljna vlakna, olnu kiselinu, željezo, magnezij, omegu3, kalij, vitamin A, B1, B2, B3, C i vitamin K. Pomažu u smanjenju krvnog tlaka, a smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Mahune djeluju i protuupalno, te su korisne ljudima koji pate od artroze, astme, reumatskog artritisa, a po nekim saznanjima pomažu i u napadima migrene. Zbog željeza i olne kiseline dobar su izvor energije.

Konzumacijom mahuna ja amo imunitet. Ova skupina mahunarki razlikuje se i po boji i obliku, tako da imamo uske, okrugle, široke, plosnate, žute i zelene. Mahune se uzgajaju od ljeta do jeseni, ali ih je zbog razli itih na ina konzerviranja i zamrzavanja mogu e uzimati tijekom cijele godine. Kada mahune stavljate u zamrziva , odrežite im krajeve te ih narežite na manje komade. Kratko ih blanširajte, ohladite, posušite i spremite u plasti ne vre ice. Mahune su odli ne i kao salata, nakon kuhanja dodajte im malo ešnjaka, sol, ocat i bu ino ulje. Slažu se s razli itim vrstama mesa, kao varivo ili pak u složencima.

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

18. srpnja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA VINA U PARIZU Prije nekoliko godina, u kontekstu zrelijih gospodarskih kontakata s Francuskom, me imurski vinari nastupili su na Svjetskom sajmu vina u Bordeauxu. Uslijedili su intenzivniji odnosi, a u okviru ovogodišnje proslave Dana hrvatske državnosti Me imurska je županija pozvana za suorganizatora u veleposlanstvu RH u Parizu. Nakon nekoliko tjedana pedantnih priprema i pomnog odabira, me imurska su vina 8. srpnja stigla u rancusku prijestolnicu.

Na promociji Me imurja tristo gostiju Na sve anost je došlo preko tristo predstavnika javnog života Francuske. Nudila su se najizvrsnija me imurska vina, kao i naše delicije: meso z tiblice, crno ulje i drugo. Za iznimnu razinu suorganizacije doga aja od strane TZ-a Me imurske županije, Odjela za gospodarske djelatnosti, župana Matije Posavca i njegovih prvih suradnika,

Crno zlato hit ve eri I još nešto - apsolutni hit ve eri bilo je me imursko crno zlato - crno bu ino ulje, gotovo za sve goste nedoživljena egzota iz hrvatskih vrtova.

Francuzi upoznali naše vinske i gastronomske adute dobiveno je i posebno priznanje veleposlanika, dr. Ive Goldsteina. Tih je dana utvr eno posebno, možemo re i prestižno, predstavljanje me imurskih vina u Parizu. Doga aj su pripremili Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu i Me imurska županija, a za degustacijsku ve er u rezidencijalnom prostoru Hrvatskog veleposlanstva i za ugledne goste pripremljeno je dvanaest me imurskih vina. Nazo nima se najprije obratio veleposlanik Republike Hrvatske dr. Ivo Goldstein. Ispred Me imurske županije sve prisutne pozdravio je župan Matija Posavec, dok je Me imurje predstavila direktorica Hrvatske turisti ke zajednice u Francuskoj Marina Tomas Billet.

U fokusu - pušipel Samu prezentaciju vina na e ektan i osobit na in vo-

Pažljivo odabranu publiku inili su sommelieri, predstavnici turisti kih agencija, bankari, veleposlanici, novinari, blogeri i hotelijeri dio je Ivan Gori anec, koji je svojim nastupom pokazao i dokazao pro esionalnost i kvalitetu koja odlikuje kako me imurska vina, tako i Me imurje kao regiju. U

okusu prezentacije bio je odli no prihva en pušipel, autohtono vino vinogorja Me imurje. Pažljivo odabranu publiku inili su sommelieri,

predstavnici turisti kih agencija, bankari, veleposlanici, novinari, blogeri i hotelijeri. Važno je napomenuti da je na ve eri kušanja sudjelovala i Ursula

Sklad ovjeka, prirode i baštine bit e okosnica našeg turizma Regionalna razvojna agencija Me imurje - REDEA organizirala je tre u po redu radionicu za potrebe izrade Strateškoga marketinškog plana razvoja turizma za Me imursku županiju, na kojoj je prisustvovalo 40-ak sudionika, i to poduzetnika u turizmu, zatim predstavnika turisti kih zajednica, institucija, predstavnika udruga, lokalne i regionalne samouprave te drugih dionika na bilo koji na in uklju enih u kreiranje turisti ke ponude Me imurja i donošenje odluka klju nih za razvoj

Vino ve eri: Cmre njakov sauvignon Za vino ve eri kuša i su u anonimnoj anketi izabrali Sauvignon 2013. Vinarije Cmre njak. Iza pobjedni kog Sauvignona plasirali su se redom pušipel vinarije Dvanajš ak-Kozol, Kun i ev muškat žuti, chardonnay Borisa Novaka, viteško crno vino obitelji Lovrec, pušipel Cmre njak, Belovi ev sauvignon, kao i onaj obitelji Medenjak,

ODLU ENO NA EMU e se temeljiti me imurski turizam

Sklad je klju ni pojam za razvoj brenda i imidža Me imurja kao turisti kog odredišta. Pri tome se misli na sklad ovjeka, prirode, tradicionalne baštine, enologije, gastronomije - sklad duše i tijela u okruženju koje nudi alternativu užurbanom i stresnom životu koji diktira moderna urbana sredina. Razra ena ideja brenda i definirani turisti ki proizvodi bit e još jednom predstavljeni prilikom objave nacrta dokumenta, koji e se javnosti prezentirati na etvrtoj radionici u rujnu 2014 godine.

Pllasnik, bivša ministrica vanjskih poslova u Austriji, a sadašnja austrijska veleposlanica u Francuskoj. Uz pušipele, u vrckavom i duhovitom dvosatnom kušanju Me imurje je ponudilo svoju poetiku i estetiku sauvignona, silvanca zelenog, chardonnaya, viteškog crnog, rajnskog rizlinga i muškata žutog.

turizma. Predmet rasprave bio je razvoj brenda i prepoznatljivog imidža u svrhu

pozicioniranja Me imurja kao kontinentalne turisti ke destinacije.

U velja i 2014. godine REDEA, Turisti ka zajednica Me imurske županije i Institut za

sauvignon Alojza Novaka, silvanac zeleni Alojza Tomši a, rajnski rizling Branimira Jakopi a i pušipel Bojana Štampara. (RI, oto: Denis Per i )

turizam zapo eli su s prvim aktivnostima u okviru izrade ovog dokumenta klju nog za me imurski turizam. Kako bi Me imurje dobilo što kvalitetniji strateški dokument, primijenjen je participativni koncept izrade, tj. uklju ivanje klju nih dionika u turizmu kroz radionice i okus grupe. Do sada su održane tri radionice i jedanaest okus grupa s otprilike 150 uklju enih dionika, od kojih je ve ina sudjelovala na svim doga anjima i koji su dali neizmjerno veliki doprinos svojim iskustvom, prijedlozima i idejama. Izrada Strateškoga marketinškog plana razvoja turizma jedna je od klju nih aktivnosti u okviru projekta “Joint planning and cooperation or long-term development in the cross-border region (Joint planning CODE)”, koji zajedno s partnerima iz Ma arske provode REDEA i Turisti ka zajednica Me imurske županije, a financiran je iz IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska. (BMO)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

DONATOR Centra Rudolfa Steinera i waldorfski pedagog Peter Daniell Porsche:

Donji Kraljevec za nas je mjesto hodo aš a te posebne snage i nadahnu a Praunuk glasovitog izumitelja automobila Ferdinanda Porschea ve više godina dolazi u naš kraj i pomaže razvoju Centra Najve i donator koji je pomogao izgradnju i opremanje Centra Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu je Peter Daniell Porsche, praunuk glasovitog izumitelja automobila Ferdinanda Porschea. Nakon završene srednje škole u Stuttgartu, studirao je u Švicarskoj Waldorfsku pedagogiju, a u Berlinu glazbene terapije po Steineru, te u Salzburgu. Uz to što je glazbeni terapeut i Waldorf pedagog, svira lautu, piše knjige i pjesme, te je skriveni dobro initelj, a u projekte kod Salzburga ulaže i po nekoliko milijuna eura. U Donji Kraljevec dolazi ve više godina te pomaže razvoju Centra Rudolfa Steinera osobno i kao organizator. Postavili smo mu nekoliko pitanja po završet-

ku manifestacije u Donjem Kraljevcu.

Impozantno i lijepo • Kakve dojmove nosite iz Donjeg Kraljevca? — Bilo je impozantno i jako lijepo, za sve koji su došli nešto posebno. Ve sam prije naglasio, Rudolf Steiner je izabrao ovo mjesto kao mjesto ro enja i zato je Donji Kraljevec sasvim poseban. On je za nas mjesto za hodo aš e te mjesto posebne snage i nadahnu a. Sadržaj koji nam je Rudolf Steiner mogao dati jesu njegova djela kojima je nagovjestio veze iz daleke prošlosti u daleku budu nost. Ono što je on kao ovjek mogao izi ki posredovati, to danas zna cijeli svijet. Ako je Dornach u Švicarskoj cen-

tar antropozo ije u svijetu, onda je Donji Kraljevec, njegovo rodno mjesto, centar praosnove antropozo ije u svijetu. • U tri dana dogodio se niz predavanja i radionica, od jutra od kasne ve eri. Nije bilo lako sve to izdržati... — Nije bilo prenaporno, meni je bilo opuštaju e sva tri dana, a tako su se osje ali i svi drugi koji su doputovali vlakom i s kojima sam razgovarao. Na licima sam vidio samo zadovoljstvo. • Je li Vas iznenadila izvedba koncerta Ludwiga van Beethovena? — Iznenadila me dvorana u kojoj je koncert izveden svojom konstrukcijom, bilo je jako tiho, ugodno i akusti no. Znao sam da e Miha Poga -

Peter Daniell Porsche: - Donji Kraljevec za nas je mjesto hodo aš a te posebne snage i nadahnu a. Ovdje vidim velike kapacitete za razvoj biodinami ke poljoprivrede. Gledao sam polja oko Donjeg Kraljevca i vjerujem da biodinami ka poljoprivreda bez pesticida i umjetnih gnojiva može biti na korist ljudima koji ovdje žive, a i cijeloj zajednici

nik s slovenskim orkestrom izvesti koncert maestralno, a to su osjetili i svi sudionici koncerta. Dugotrajan pljesak koji nije prestajao na kraju sve je rekao. Posebno su me se dojmila pojašnjenja uz koncert u prvom dijelu, u kojima Miha Poga nik slikama na plo i pojašnjava odnose izme u ovjeka, glazbe, prirode i svemira.

Nedostaje masovnost • U kojem smjeru valja razvijati cijelu manifestaciju? — Ono što je do sada u injeno je dobro, no nedostaje masovnost. Za dobro funkcioniranje Centra Rudolfa Steinera i manifestacije treba mnogo više ljudi iz Donjeg Kraljevca, mnogo više doma ih ljudi.

Najvažnije je da ljudi razumiju zašto mi dolazimo ovdje svake godine u velikom broju, da razumiju da je u enje Rudolfa Steinera humanisti no i za dobrobit ljudi. Njegova predavanja iz poljoprivrede i danas su poticaj mnogima koji žele poboljšati kvalitetu zemlje i zdravlje prirode, a time i zdravog ovjeka, a takvo je i cijelo njegovo nastojanje u nizu duhovnih djelatnosti. Jako je važno da se ovdje u Donjem Kraljevcu i okolici razvija poljoprivreda na zdravim biodinami kim zasadama, bez umjetnih gnojiva i pesticida. Ovdje vidim velike kapacitete za razvoj biodinami ke poljoprivrede. Gledao sam polja oko Donjeg Kraljevca i vjerujem da poljoprivreda može biti na korist ljudima koji ovdje žive i cijeloj zajednici.

KOMEMORACIJA NA GROBIŠTU KSAJPE

Da se žrtve na zaborave, jer zlo ini nemaju opravdanje Na grobištu Ksajpe održana je komemoracija i molitva za žrtve poratnih stradanja. Kako oni koji su prije 69 godina izgubili svoje živote nikada ne budu zaboravljeni, i ovaj su se put pobrinuli Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma akovec te Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin. Obljetnica stradavanja i masovnih likvidacija na grobištu u Šenkovcu, koje su me imurski kraj zadesile nakon rata 1945. godine, zapo ela je svetom misom zadušnicom, predvo ena vl . Vladimirom Kolari em, a nastavila se kod spomen-križa polaganjem vijenaca i paljenjem svije a. Uz obitelji i najbliže stradalih,

sve anost su svojim dolaskom i govorom uveli ali predsjednik Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma akovec Josip Kolari , predstavnik Matice hrvatske - ogranak akovec Josip Bajuk, uro Bel iz Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja” akovec, kao i lanovi Po asnoga bleiburškog voda iz Klagenfurta. Zoran Vidovi , zamjenik župana, na komemoraciji je govorio kao predstavnik Me imurske županije. Me u ostalim je rekao: - Bilo koji rat sam po sebi nosi kaos i, iako u ljudima budi i pozitivne emocije, poput domoljublja koje nas je nosilo u obrani Hrvatske, nemali broj puta bili smo svjedoci da je, puno više, rat nosio upravo one negativne. Zlo ini koji su se po inili s

Kako do bolje suradnje? • Ho ete li do i i idu e godine? — Htio bih ovdje biti svaki mjesec, no, nažalost, nemam toliko vremena. Sigurno je da u ovdje biti i idu e godine. • Kako više pospješiti ideje i eventualne me usobne poslovne inicijative? — Bilo bi jako lijepo da su svi oni koji su došli vlakom mogli boraviti u privatnim ku ama u Donjem Kraljevcu. Tako bi se mogli uspostaviti me usobni kontakti i na taj na in može do i do bolje suradnje, pa i na gospodarskom planu. Ima onih koji su doputovali koji radije borave u hotelu, no ima i mnogo onih koji žele biti s doma im ljudima u privatnim ku ama i upoznati ih. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

bilo koje strane, u bilo kojem trenutku, nikada ne e imati opravdanje, a posebice ne nad onima koji se nisu mogli niti imali prilike braniti, posebice nad civilima. Ksajpa je mjesto na kojem je stradalo desetak civila koji su zbog druga ijeg stava, pogleda na društvo ili pak tek novog svjetonazora bili ubijeni. To potvr uju svjedoci tih nemilih doga aja, ali dokazuju i prona eni posmrtni ostaci. Stoga pozivam sve da izvrše svoju moralnu obavezu. Naša je dužnost da ovi ljudi nikada ne budu zaboravljeni, da ove povijesne injenice ne budu zametnute te da sje anjem na ove žrtve odamo po ast koju sve žrtve ovakvih zlo ina zaslužuju. Jer kažu oprost i pomirenje jedini su na ini rješavanja utega prošlosti, rješavanja sukoba, ali ipak zaboraviti ne smijemo nikada, istaknuo je Vidovi . Josip Kolari , predsjednik Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma akovec,pak je naglasio: Umro je onaj koji je zaboravljen, a ne onaj koji je pokopan. Mi smo tu da se oni ne zaborave. (BMO)

18. srpnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U ITELJSKI FAKULTET S PONOSOM PREDSTAVIO

Rektorova nagrada Ivi Prprovi U iteljski fakultet, Odsjek u akovcu, s ponosom je gradona elniku akovca Stjepanu Kova u predstavio studente dobitnike Rektorove nagrade. Primili su je studentica akove koga U iteljskog fakulteta Iva Prprovi , i to za znanstveni rad pod nazivom “Relacije percepcije vlastitih sposobnosti i a initeta prema tjelesnoj aktivnosti s motori kom izvedbom djece hrvatske i romske nacionalnosti”, uz pomo mentora dr. sc. Ivana Šerbetara. Posebnu Rektorovu nagradu pak su dobile studentice kolegija “Odgoj za dobrotu”, koji vodi mr. Goran Lapat, a koje su u sklopu kolegija djeci na odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec pomagale pri u enju i

Nagra ene studentice na prijamu kod gradona elnika akovca

osmišljavale igre za njih kako bi im boravak u bolnici bio što ugodniji. Rektorova nagrada dodjeljuje se jednom godišnje, temeljem natje aja, a nagra uju se najbolji studentski radovi znanstvenog ili stru nog sadržaja, odnosno umjetni ka ostvare-

nja na razini Zagreba kog sveu ilišta. Nagra eno istraživanje Ive Prprovi , provedeno me u 91 djetetom s podru ja Me imurja, pokazalo je da djeca imaju veliki a initet prema tjelesnoj aktivnosti, no slabije procjenjuju vlastite

sposobnosti. Veliki a initet prema tjelesnoj aktivnosti imaju i djeca s nižom razinom motori kih sposobnosti, što može rezultirati podizanjem razine njihovih motori kih kompetencija. Istraživanjem je utvr eno kako djeca hrvatske nacionalnosti imaju bolju

FILIP BACINGER jedan je od najuspješnijih me imurskih srednjoškolaca, ina e polaznik akove ke Gimnazije

Iskustvo s Olimpijade u Indiji bilo je nešto posebno Sigurno ste se barem jednom u životu pitali zašto je Zemlja okrugla? Ili, kako to da no i dan nisu uvijek jednako dugi? Takva i sli na pitanja proganjala su i Filipa Bacingera, u enika matemati kog usmjerenja akove ke Gimnazije. Zbog njegova znanja, upornosti i truda, vrata mu je otvorila Me unarodna prirodoslovna olimpijada mladih (IJSO), koja se održala u Indiji od 3. do 11. prosinca prošle godine. Na olimpijadi je sudjelovalo ukupno 220 u enika iz ak 39 zemalja svijeta, a za organizaciju se pobrinuo Homi Bhabha Centre for Science Education (HBCSE) u okviru Tata Institute of Fundamental Research (TIFR), Mumbai. Nakon odli nog rezultata na Me unarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi mladih, Filip je od 30. ožujka do 6. travnja boravio i na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u Ateni, i to iz izike, kemije i biologije. Za ulazak na ovu posljednju Olimpijadu morao je pro i testiranje Hrvatskoga izikalnog društva, pri emu je pokazao iznimnu upornost i želju za znanjem. - Selekciju za IJSO-u organiziralo je Hrvatsko izikalno društvo na temelju rezultata prošlogodišnjega Državnog natjecanja iz izike. Deset najboljih bilo je pozvano na dodatno testiranje, nakon kojeg je prvih šest s liste dobilo priliku za odlazak na Olimpijadu. Nisam smatrao testiranje toliko bitnim, mislio sam: Ako pro em - pro em, ako ne - ne, no nakon objavljenih rezultata bio sam oduševljen, ali i zbunjen. Nažalost, isprva je moj odlazak bio upitan zbog inanciranja i cijele organizacije puta, ali kada sam sa sigurnoš u potvrdio da odlazim na Olimpijadu, morao sam se u samo nekoliko tjedana

Filip Bacinger iz akove ke Gimnazije nastupio je u protekloj školskoj godini na dva velika me unarodna natjecanja - u Indiji i Gr koj

pripremiti. Stoga sam zahvalan svojim školama, Osnovnoj školi Nedeliš e i Gimnaziji Josipa Slavenskog akovec, što su mi pomogle u inanciranju, kao i svim profesorima i u enicima što su imali razumijevanja za mene, kazao je u razgovoru za školski list “ agi” Filip. U nastavku je objasnio kako je izgledao njegov prvi susret s Indijom. - Bio sam uzbu en jer nikada prije u životu nisam putovao tako daleko. Naravno, zbog napornog putovanja moje je uzbu enje brzo preraslo u umor i nervozu jer smo putovali ukupno osamnaest sati i prošli kroz Zagreb, Istanbul, Mumbai te napokon stigli u Pune, grad u kojem se održavala Olimpijada. Moram priznati, mislio sam da emo biti smješteni u nekom malenom gradu, potpuno nepoznatom, ali ubrzo sam shvatio da sam bio u krivu. Pune je predivan, velik grad, bogat pala ama, spomenicima i kulturom. Okružen je brdašcima na kojima su još davno bile izgra ene utvrde koje o uvano stoje i danas... Kamo god smo došli, bili smo lijepo do ekani. Pod svoju ruku preuzela nas je Ankita, studentica iz Indije (svaka zemlja imala je

svog ‘vo u’). Sama kultura me oduševila. Bilo je to jedinstveno iskustvo koje se ne može tako lako opisati jer se njihov svijet jako razlikuje od našeg. Zaista ima ne ega u onome ‘Incredible India’! Primijetio sam i veliku razliku izme u životnog standarda jer sam u vožnji busom s jedne strane promatrao lijepo ure ene hotele, a s druge trošne siromašne ku ice napravljene od lima. Zapravo sam oduševljen cijelim putovanjem jer sam zaista u kratkom vremenu upoznao jedan potpuno novi na in života i susreo se s kulturom i ljudima o kojima sam prije samo ponešto znao. Divim im se jer su topli i ljubazni, nevezano uz njihov standard života. Ovakvo iskustvo se nikada ne zaboravlja!

Natjecanje u Indiji bilo je vrlo teško O tome kako je izgledalo natjecanje u Indiji kaže: - Organizacija same Olimpijade bila je odli na. Nitko nije rješavao ispite cijelo vrijeme, pisali smo jedan ispit po danu, s jednim danom razmaka izme u. Ostale dane odlazili smo na izlete i me usobno se upoznavali. Svakako smo to slobodno vrijeme iskoristili i za odmor.

Zadaci na ispitima bili su teški, teži nego što sam o ekivao. Op enito je ispit bio podijeljen u tri dijela - s ponu enim odgovorima, obi an i eksperimentalni. Bilo je puno zadataka, ali ne po nekoliko iz odre enog podru ja ( izika, biologija, kemija), ve je svaki zadatak bio vezan za sva tri predmeta. Zadnji ispit, eksperimentalni, ujedno je bio i jedini koji smo rješavali timski (dvije grupe po tri u enika iz svoje zemlje). Tako da Olimpijada nije bila u potpunosti individualna, nego smo svoje znanje trebali ujediniti s drugim u enicima i me usobno si pomagati, iako dolazimo iz razli itih dijelova Hrvatske i op enito svijeta te govorimo razli itim jezicima. Svejedno mislim da sam ispite riješio relativno dobro s obzirom na stupanj težine zadataka. Kakvi god rezultati bili, ja sam zadovoljan i sretan što sam se uop e kvali icirao na Olimpijadu te mi je Indija ostala u ugodnom sje anju. Vjerojatno su na to utjecala nova prijateljstva koja sam tamo stekao. I za kraju je Filip govorio malo o sadašnjosti, odnosno budu nosti, o odabiru Gimnazije akovec kao svoje srednje škole, odnosno što ga privla i kad je studiranje u pitanju. - Još se uvijek ne vidim u nekom odre enom zanimanju u budu nosti, ali sam siguran da e biti vezano uz iziku ili informatiku jer me tako er zanimaju i ra unala. Me utim, imam još puno vremena za kona an odabir fakulteta, tako da u do onda još dobro razmisliti. Srednja me zasad oduševila, nisam ni jednom požalio što sam odabrao ovu školu za svoje obrazovanje. Svi su ljubazni, atmosfera je super i bolje je nego što sam se nadao. Zadovoljan sam svojim razredom, profesorima i društvom.

motori ku izvedbu od romske djece, što ukazuje na potrebu ve eg uklju ivanja djece romske nacionalnosti u aktivnosti koje bi potom moglo pozitivno utjecati na njihovu socijalizaciju i integraciju u društvo. Iva Prprovi izme u ostalog je i uspješna trenerica naj-

mla ih akove kih mažoretkinja, a kroz Savjet mladih, ija je lanica, aktivno sudjeluje u kreiranju programa za mlade. Gradona elnik akovca Stjepan Kova primio je dobitnike Rektorove nagrade u petak u gradskoj vije nici. Na prijamu su pored nagra enih studentica bili i voditelj kolegija “Odgoj za dobrotu” Goran Lapat te prodekanica U iteljskog fakulteta, Odsjek u akovcu, doc. dr. sc. Tamara Turza Bogdan, koja je zahvaljuju i na prijamu istaknula da je ova visokoškolska ustanova obrazovala mnoge generacije studenata koji su svojim kasnijim radom itekako ostavili trag u javnom životu grada i županije. (BMO)

STIPENDIJE Grada akovca

Nova odluka o (ne) vra anju stipendija Kao i prethodnih godina, Grad akovec stipendirat e studente sa svojeg podru ja. Kako je nedavno donesena nova odluka o stipendijama, studenti koji prema odredbama iz ugovora završe studij dužni su vratiti pola primljene stipendije ukoliko se ne zaposle na podru ju Me imurske županije najmanje sljede e tri godine ili ukoliko promijene prebivalište. Vra anje stipendije zapo inje šest mjeseci nakon stjecanja diplome. Ukoliko korisnik do tada ne stupi u radni odnos, dužan je o tome pisanim putem obavijestiti gradski Upravni odjel za društvene, protokolarne i europske poslove. Vra anje stipendije mora zapo eti najkasnije dvije godine od stjecanja diplome, neovisno o tome je li se korisnik stipendije zaposlio. Studenti koji su proteklih godina potpisali ugovore o stipendiranju nastavljaju prema utvr enim odredbama ugo-

vora, dok e novi stipendisti ugovore potpisati sukladno donesenoj odluci. Studenti koji upisuju diplomski studij, a bili su korisnici stipendije, potpisuju anekse ugovora prema novoj odluci. Natje aj za dodjelu stipendije Grada akovca za preddiplomske studije, integrirane i diplomske studije za akademsku 2014./2015. godinu u lokalnim e tjednicima biti objavljen tijekom listopada. Studenti koji upisuju prvu godinu studija, a planiraju se javiti na natje aj, svjedodžbe srednje škole i potvrde o položenim ispitima državne mature mogu kopirati prije upisa na studij. Kopije svjedodžbi srednje škole ovjeravaju se u srednjoj školi koju je u enik završio. Kopiju potvrde o položenim ispitima državne mature nije potrebno dodatno ovjeravati. Detaljne informacije o dodjeli stipendija nalaze se na internetskoj stranici Grada (www.cakovec. hr).

Mozaik

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

JER…

Gospo a Marika najviše ita naše kolumne Tomislav (32) i Marija (36) Novak iz Novak ovca dobili su Barbaru, ro enu 6. srpnja.

Marika Lisjak redovno kupuje Me imurske novine na razli itim mjestima, gdje joj je zgodno. Ovaj put imala je sre u jer se odlu ila na kupovinu u METSS-ovu du anu u akovcu kraj Slogina igrališta, jer je od redakcije Me imurskih novina dobila na poklon torbu za kupovinu s logom novina.

U Me imurskim novinama Marika Lisjak op enito ita sve, a najviše komentare. Poklon torbu s logom Me imurskih novina nagra ena je i djelatnica METSS-a Dragana Novak, koja nam je kazala da najviše Me imurskih novina proda kada se “zahukta vikend” - u subotu prijepodne. (BMO)

PROJEKT “Povratak ku i” Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom

akovec daje stan za potrebe osoba s mentalnom retardacijom vca dobili su sina po An elko (35) i Željka (29) Lesjak iz Palino mamin ro endan. Imaju i imenu Sandro, ro enog 12. srpnja, na Po bebu i mamu došli su i jednoipolgodišnjeg sina po imenu Nino. baka Milica te djed Željko.

Damir (36) i Katarina (30) Klari iz Oreho vice dobili su Matiju, ro enog 10. srpnja. Po unuka su došli i djed i baka.

DEŽURNI PEDIJATAR Petak, 18.07.2014. 13:00-20:30 Subota, 19.07.2014. 08:00-15:30

dr. Dušica Kvakan - Gazdić dežurni pedijatar Dr. Vlatka Mačeka 20, Čakovec, tel. 364 680 Radnim danom ordinacija radi: utorak, četvrtak i petak UJUTRO, ponedjeljak i srijeda - POPODNE

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Tristo tisu a kuna u naredne tri godine kroz projekt “Povratak ku i” utrošit e se kako bi se osobe s mentalnom retardacijom uklju ile u život lokalne zajednice te na taj na in postale punopravnim lanovima društva - Velika je stvar dati priliku osobama s teško ama da žive, u e i rade kao i svi ostali gra ani, a siguran sam da e s vremenom svima pokazati da žele i mogu biti punopravni lanovi zajednice. Upravo zato smo gradski stan ustupili na pet godina, bez obzira što projekt traje tri, a razmatramo da ga, zbog kvalitetnog rada udruge, za te namjene ustupimo trajno, rekao je Romano Bogdan, zamjenik gradona elnika akovca, prilikom predstavljanja novog projekta Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom. Tristo tisu a kuna u narednih tri godine kroz projekt “Povratak ku i” utrošit e se kako bi se osobe s mentalnom retardacijom uklju ile u život lokalne zajednice te na taj na in postale punopravnim lanovima društva. Kako je re eno na predstavljanju projekta, održanog u utorak u prostorima Me imurske županije, dvadesetak osoba s intelektualnim teško ama s našeg podru ja, koje su trenutno smještene u razne institucije, smjestit e se u manje stambene zajednice, a organizirat e im se 24-satna podrška. Nositelj projekta je Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, a partneri su Centar za socijalnu skrb akovec, Grad akovec, Me imurska županija te Dom za psihi ki bolesne osobe Orehovica.

Organizirano stanovanje Grad akovec e tijekom trajanja projekta ustupiti stan u svom vlasništvu za potrebe jedne stambene jedinice u

Grad akovec e tijekom trajanja projekta ustupiti stan u svom vlasništvu za potrebe jedne stambene jedinice u okviru organiziranog stanovanja

okviru organiziranog stanovanja. Tako er e osigurati prostor za medijsku prezentaciju. Vrijednost akove kog udjela u projektu je 28.910,16 kuna, gotovo 10 posto. Kako je na predstavljanju projekta kazao zamjenik gradona elnika Romano Bogdan, gradski udio i podrška projektu samo je nastavak višegodišnje kontinuirane suradnje s ovom Udrugom. Na predstavljanju su bili i predsjednica Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a Jadranka Hranilovi , voditeljica programa Jasmina Lackovi Vukoja, socijalna radnica iz Centra za socijalnu skrb akovec Vesna Lepen Vidra , te predstavnica Doma za psihi ki bolesne osobe Orehovica. Program je ina e odobrilo Ministarstvo socijalne politike i mladih. - Naziv projekta ima veliku simboliku, a njime želimo svojim korisnicima osigurati osnovne uvjete za život koji im zna e više od i ega - boravak u vlastitoj obitelji, a zatim i u lokalnoj zajednici, tim je rije ima Jadranka Hranilovi , pred-

sjednica Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije, zapo ela predstavljanje programa “Povratak ku i”. Radi se o trogodišnjem programu Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske, koje je ujedno iskazalo svoju potporu su inanciranjem prve godine provedbe s 300 tisu a kuna. Program je krenuo 1. lipnja ove godine, a provodit e se do 31. svibnja 2015. Kao i u radu same Udruge, postavljeni ciljevi programa odnose se na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom, posebice osoba s intelektualnim teško ama te zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Naglasak je ipak stavljen na podršku procesima deinstitucionalizacije 16-20 odraslih osoba, u dobi 18-60 godina, uklju ivanjem u stambene zajednice.

Županija uklju ena ve više godina U Me imurskoj županiji na tom polju intenzivnije se radi od 2006. godine, te se priklju uje transformaciji ustanova

socijalne skrbi. Time se oživotvoruje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, iji je upravo Republika Hrvatska jedan od prvih potpisnika. Kako to ne bi ostalo samo slovo na papiru, Me imurje e, još jednom kao primjer drugima, biti jedan od rijetkih krajeva koji e omogu iti normalan život i suživot svim gra anima. Me imurska županija e uz Grad akovec, Centar za socijalnu skrb akovec i Dom za psihi ki bolesne odrasle osobe Orehovica biti partner na projektu. - Me imurska županija uklju uje se u sve projekte Udruge, pa tako i ovaj, te pozdravljamo njihov rad. Moramo svima dati priliku da žive samostalno. Ujedno smo uspostavili i suradnju sa Savezom udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom, a iako smo svjesni da nitko ne može naplatiti rad svih njihovih volontera, naša podrška je tu te im stojimo na raspolaganju, izjavila je tom prigodom zamjenica župana Sandra Herman. Ponajviše se u novom projektu to odnosi na omogu avanje korištenja prostora u vlasništvu Županije za promotivne i edukativne aktivnosti, su inanciranje programa u visini od dva posto odobrenog prora una programa godišnje, kao i sudjelovanje u pra enju provedbe i evaluacije istog. Program “Povratak ku i” ne zna i samo rješavanje pitanja organiziranog stanovanja, ve osobe s poteško ama vra a u prirodnu sredinu, sprje ava njihov odlazak u neku od institucija te osposobljava deinstucionalizirane za život i rad uz podršku.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

LET 3 priredio još jednu izvrsnu dvosatnu svirku u akovcu!

ZAVRŠILO Ljeto u Gradu Zrinskih s dva izvrsna koncerta

Manifestacija bi trebala prerasti u festival, ako bude sluha! GITARIJADA u Zaje aru od 30. srpnja do 2. kolovoza

Me imurski bend “Genova” izabran me u 14 najboljih od 218 prijavljenih NOVA DRŽAVNA PRIZNANJA KD-u “PINKLEC”

Glumci primljeni u Hrvatsko društvo dramskih umjetnika

Kultura

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 18. srpnja, 19 sati AKOVEC, Galerija Muzeja Me imurja

PETAK, 18. srpnja, 22 sata CZK, Petkom u 22

4. Salon fotografije akovec 2014.

Film “Jedi, spavaj, umri”

Ovaj petak, 18. srpnja, u 19 sati u Galeriji Muzeja Me imurja - akovec otvorit e se me unarodna izložba fotogra ija “4. Salon fotogra ije akovec 2014.”. Nakon uspješno organizirana prethodna dva salona pod pokroviteljstvom Me unarodne federacije umjetni ke fotogra ije - FIAP-

Debitantni ilm “Jedi, spavaj, umri”, švedske redateljice Gabriele Pichler, govori o dvadesetogodišnjoj Raši (Nermina Luka ), Crnogorki odrasloj u malom švedskom gradi u. Nakon što dobije otkaz u tvornici koja se bavi pakiranjem povr a, njen radni dan zapo inje s traženjem posla. Kako Raša ne živi sama, ve sa svojim bolesnim ocem (Milan Dragi-

a, novost ovogodišnjeg Salona je i proširenje pokroviteljstva sa svjetski poznatom fotografskom organizacijom “United Photographers International - UPI”. Teme ovogodišnjeg salona jesu: kolekcija - otvorena tema, crno-bijeli kvadrat, pejzaži i priroda.

ši ), borba za stalni radni odnos još je važnija. Karakterna, jedinstvena i borbena, Raša e se svakim danom na i pred važnim životnim odlukama kojima kao tako mlada možda nije dorasla. Sjajna interpretacija amaterske glumice Nermine Luka kao Raše odli no upotpunjava ilm na emocionalnoj razini te ini Rašu mladom modernom junakinjom…

18. SMOTRA ME IMURSKOG FOLKLORA

Dobitnice nagrade za kreativnost: Lea Šprajc, Klara Bili , Ida Ivek i Tea Tompoš

GIMNAZIJA JOSIPA SLAVENSKOG AKOVEC dodijelila nagrade iz zaklade “Zdenko Barbari ”

Nagra ene etiri kreativke Ve desetu godinu zaredom Gimnazija akovec nagra uje svoje najkrea vnije u enike za stvarala ki rad u izvannastavnim ak vnos ma nagradom koja nosi ime njihova bivšeg u enika Zdenka Barbari a, koji je tragi no preminuo. Bio je izuzetno nadaren, utemeljitelj agija i pjesnik, podsje o je prof. Ivan Pranji , koji je radio s njim kao profesor. U spomen na talent i stvaralaštvo te život Zdenka Barbari a, jedan njegov kolega iz školskih dana, koji je želio osta anoniman, a izuzetno je uspješan u poslovnom životu, odlu io je utemelji zakladu koja novi ime Zdenka Barbari a i iz koje se svake godine darovi m u enicima Gimnazije dodjeljuju nov ane nagrade za njihovo stvaralaštvo u izvannastavnim ak vnos ma. Tako duh i djelo Zdenka Barbari a žive i dalje. Svake godine na dodjelu do-

Zdenka Barbari , majka pokojnog Zdenka Barbari a, ije ime nosi zaklada koja nagra uje najkreativnije u enike Gimnazije Josipa Slavenskog u svojoj generaciji

lazi i Zdenkova majka, ganuta što sje anje na Zdenka živi i dalje. Ove godine nagradu Zdenka Barbari a podijelile su e ri krea vne u enice ove škole: Lea Šprajc zbog osobite sklonos glazbi. Ve sada se pro lirala kao kantautorica, uz to što je odli na u enica. Svoj doprinos u glazbenom izri aju dala je i na svim priredbama u školi, Tea Tompoš svoj stvarala ki dar izražavala je kroz fotogra ju, a uz sve obveze koje je imale u školi radila je i na ure enju agija. Klara Bili na mnoge je na ine izražavala svoju krea vnost - kroz ples, pisanu rije , glumu, a svoju budu nost vidi na studiju dizajna. Ida Ivek osoba je koja ima snažnu krea vnost u pisanju, ali i za povezivanje ljudi. Dvojila je izme u Filozofskog fakulteta i Medicinskog, prevladalo je ovo drugo, ali, kao što je na dodjeli nagrada rekao prof. Pranji , i Antun Pavlovi ehov je bio lije nik pa e tako i kod nje ljubav prema pisanoj rije i zasigurno osta . Tea Runjak Dragi , ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog, kazala je: - Veliko nam je zadovoljstvo što imamo velik broj u enika koji pokazuju svoju krea vnost, koji mogu svojim spisateljskim ili glazbenim darom iskaza svoju emociju, potrebu i cjelokupnost svog izražaja osobnos . Mi smo na to ponosni i njegovanje takvoga krea vnog rada kod u enika je vrlo pozi vno. (BMO)

Donja Dubrava ve je e pjesme, plesa i nacifran PIŠE: Alen Fuš

Prošlo je ve etrdeset godina od prve Smotre me imurskog folkolora u Donjoj Dubravi, koja je prvi put održana 22. rujna 1974. godine. Znameniti hrvatski etnomuzikolog, akademik Vinko Žganec, o Smotri je napisao: “Dobrava, najisto niji kutak Me imurja, u ijem vrtu cvatu najljepše hrvatske narodne popijevke”. U predgovoru programa Dragutin Feletar, lan suradnik HAZU, te je godine napisao: “Me imurje, taj vrtek med dvemi vodami, krasi jedna divna osobina - to je živa i svuda prisutna tradicija njegovanja prebogate narodne baštine. Tugaljiva i nježna, a istovremeno radosna, vesela i raspojasana me imurska narodna pjesma osvaja srca milijuna ljubitelja diljem svijeta, dok su me imurska kola cimer mnogih smotri i priredbi folklora. Zato treba za i u sela izme u Mure i Drave i napojiti se na izvorištu pjesmom i plesom, napasti o i na nacifranim narodnim nošnjama”. To izvorište je Donja Dubrava punih etrdeset ljeta, koja otvorena srca do ekuje brojne sudionike Smotre me imurskog folklora.

Više od osamsto sudionika! Ovogodišnja, jubilarna Smotra održana je 28. i 29.

Mimohod ulicama Donje Dubrave

lipnja u školskoj sportskoj dvorani. Okupila je osamsto sudionika iz devetnaest me imurskih društava i tri gostuju a. KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava ponovno se dokazao kao odli an doma in 18. Smotre me imurskog folklora. Smotru je simboli nim puštanjem bijele golubice u dvorištu Zalanove zgrade otvorio na elnik Dražen Miser. U prigodnim govorima uvare tradicije pozdravili su Damir Vidovi , predsjednik Selja ke sloge Donja Dubra-

LIKOVNA udruga donjeg Me imurja Prelog

Nastup KUD-a “Donji Vidovec”

U SJAJU 48. akova kih vezova

Tri tenora slikarstva u Prelogu Me imursku župa lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, slikari Franjo Musta , Damir Šalari i Stanko Padari , priredili su u kavani “Riblji” u Prelogu izložbu pod nazivom “Tri tenora slikarstva”. Motivi izloženih slika su zavi ajni, uz dravske i murske pejzaže i meline. Rije je o ljetnoj izložbi slika za što bolji ugo aj. Naziv izložbe nije slu ajan, na radionicama uz Dravu upravo ta tri slikara znaju zapjevati da ih se uje. Ve ranije izložbu svo-

Tri tenora slikarstva: Stanko Padari , Franjo Musta , Damir Šalari

jih radova u jednoj sobi lokala ima i Zvonimir Dolenec, lan LUDM-a, tako er s temama riba i voda Drave. Izložbu je neformalno otvorio Pavao Ružman, predsjednik Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, a ujedno je održan i sastanak lanova s temom ljetnih aktivnosti. Tako je dogovoreno da e se slikari svojim radovima uklju iti na svoj na in u Svjetsko prvenstvo ribolovaca koje e se uskoro održati. (JŠ)

Kulturno-umjetni ko društvo “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec gostovalo je na 48. akova kim vezovima, poznatoj i a irmiranoj manifestaciji izvornoga narodnog folklora i jednoj od najpoznatijih kulturnih manifestacija u Slavoniji. Ovogodišnji akova ki vezovi održavali su se od 6. lipnja do 6. srpnja, a me u tisu u sudionika programa, svoj su nastup odradili i plesa i iz Vratišinca te oduševili publiku kao predstavnici Me imurske županije. U prijepodnevnim satima lanovi KUD-a sudjelovali su u

Mario Šari , predsjednik KUD-a “Dr. Vinko Žganec”, sa svojom folkloraškom obitelji

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 25. srpnja, 19 sati HLAPI INA, crkva sv. Ane

Tribina “Ivanovci u Hlapi ini” U sklopu manifestacije “Ljeto uz Muru”, Grad Mursko Središ e, Župa Sveti Martin na Muri i Matica hrvatska, ogranak akovec, organiziraju tribinu “Ivanovci u Hlapi ini”. Viteški red Ivanovaca

djelovao je u Hlapi ini od 1266. godine, a na lokaciji Novih dvora. O tom povijesnom doga aju govorit e prof. Vladimir Kapun. Obilježavanje dolaska viteškog reda Ivanovci i njihova djelovanja odvijat e

etrdeset godina izvorište nih narodnih nošnji

se 25. srpnja s po etkom u 19 sati u crkvi sv. Ane. Cijeli doga aj zapo inje misom u 19 sati, a nakon mise uvodno predavanje održat e vele asni Ivan Herceg. O zna aju Matice hrvatske u povijesti Hrvatske s osvr-

tom na viteški red Ivanovaca održat e prof. Ivan Pranji . Mirjana Mošmondor, dipl. U iteljica, prezentirat e pri u stare škole koja se nalazila na lokaciji Novih dvora. Ta prigoda bit e iskorištena i za promociju knjige “Putovima gornjeg Me imurja”, autora prof. Franje Martineza. (BMO)

Glumci Pinkleca Bruno Kontrec, Karolina Horvat, Mario Jakši , Davor Dokleja i Igor Baksa

“Me imurje, taj vrtek med dvemi vodami, krasi jedna divna osobina - to je živa i svuda NOVA DRŽAVNA PRIZNANJA I USPJEŠNA prisutna tradicija njegovanja prebogate narodne baštine. Tugaljiva i nježna, a istovremeno GOSTOVANJA KD-a “PINKLEC” radosna, vesela i raspojasana me imurska narodna pjesma osvaja srca milijuna ljubitelja diljem svijeta, dok su me imurska kola cimer mnogih smotri i priredbi folklora” va, Željko Jan ec, predsjednik Skupštine ZHKUU-a MŽ-a, na elnik Miser i me imurski župan Matija Posavec. Svi su oni iskazali divljenje, zahvalu i ponos što Me imurke i Me imurci na ovaj na in uvaju i njeguju bogatu me imursku tradiciju. U oba dana uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava mjesnim je ulicama održan mimohod, uz ples u središnjem parku. Prvi dan plesove, pjesme i nošnje svoga kraja predstavili su: HKUD “Gori an” Gori an, KUD “Kaštel” Pribislavec, KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava, KUD “Ivan Musta - Kantor” Sveta Marija, KUD “Ma kovec” Ma kovec, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, KUD “Mihovljan” Mihovljan, KUD “Sv. Juraj” Zagorje Ogulinsko (gosti iz Karlova ke županije), KUD “Strahoninec” Strahoninec i KUD “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec. Nedjeljni program nastupom su otvorili lanovi KUD-a op ine Donji Kraljevec, nakon kojih su na pozornicu stigli: KUD “Domašinec” Domašinec, KUD “Fijolica” Orehovica, KUD “Oštrc”

Rasplesani lanovi KUD-a “Kotoriba”

Prvi dan Smotre zaplesao je i HKUD “Gori an”

Rude (gosti iz Zagreba ke županije), KU “Selja ka sloga” Prelog, KUD “Belica” Belica, KUD “Sv. Jeronim” Štrigova, KUD “Donji Vidovec” Donji Vidovec, KUD “Re ica” Re ica (gosti iz Karlova ke županije), KUD “Mura” Mursko Središ e, KUD “Kotoriba” Kotoriba i KUU “Zasadbreg” Zasadbreg. Poseban pozdrav voditeljica programa Janja Kova uputila je legendi me imurske narodne pjesme Elizabeti Toplek - Teti Lizi, koja je sudionike i doma ine po astila svojim dolaskom. Smotra je inancirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Me imurske županije i Op ine Donja Dubrava, a suorganizator je Zajednica HKUU-a Me imurske županije. Nastupe folklornih skupina pozorno je pratio selektor Hrvatskog sabora kulture Ivan Ivan an, koji e najboljima otvoriti vrata za nastupe na ve im manifestacijama diljem Hrvatske. Novi susret tamburaša i folkloraša zakazan je za dvije godine.

Glumci Pinkleca primljeni u Hrvatsko društvo dramskih umjetnika Veliko priznanje stiglo je prošli mjesec na adresu Kazališne družine “Pinklec”. Glumci Karolina Horvat, Mario Jakši , Bruno Kontrec, Igor Baksa i Davor Dokleja postali su redovni lanovi strukovne udruge

Gostovanje na 54. me unarodnom festivalu djeteta u Šibeniku etvr put zaredom Kazališna družina “Pinklec” selek rana je na ovaj najstariji fes val kazališta za djecu i mlade u Hrvatskoj. Što se konkurencije ti e, dovoljno je re i da od sto ne prijavljenih svake godine u službeni program budu selek rane samo e ri lutkarske i e ri dramske predstave iz Hrvatske. Pinkleci su predstavu “Šegrt Hlapi kako bi ga igrala Kazališna družina ‘Pinklec’” odigrali na Ljetnoj pozornici ovog festivala, gdje je predstavu odgledalo preko 700 posje telja.

Dramski studio “Dada” gostovao u Laktašima Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” selek-

aniju predstavljao KUD “Dr. Vinko Žganec”

Tamburaši

sve anoj povorci ulicama akova, od Malog parka do Strossmayerova parka, zajedno s brojnim drugim folklornim skupinama, svatovskim zapregama i jaha ima te su, kratkim nastupom pred akova kom katedralom i ponekim zaustavljanjem i plesom pred publikom, zadovoljili mnogobrojne znatiželjnike. Nakon mimohoda, KUD je nastupio na pozornici u Strossmayerovom parku sa spletom “Pozdravi mi v Vratišincu dragoga”. Vrijeme uo i i nakon

“HDDU”. Nakon višegodišnjega profesionalnog gluma kog rada u Pinklecima, ali i ostalim kazalištima za djecu i mlade u Hrvatskoj, ove je akov ance struka potvrdila i primila u svoje lanstvo.

KUD “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec nastupio je na pozornici u Strossmayerovom parku sa spletom “Pozdravi mi v Vratišincu dragoga”

tiran je za ovogodišnji 9. Internacionalni festival amaterskog teatra u Laktašima (BiH). Od 19 predstava, koje su bile prijavljene za ovaj Fes val, selektor Marko Misira a (kazališni redatelj) uvrs o je u službeni program osam predstava, a me u njima i našu predstavu “ŠTA?”. A evo što sam selektor kaže o predstavi: - Ono što prvenstveno preporu uje ovu predstavu za selekciju je energija i posve enost ovih mladih ljudi, kao i kompaktnost ansambla koji je i više nego ujedna en, te s podjednakim uspjehom plasiraju i duhovite i tragi ne pasaže ove sjajne alegorije. Predstava “ŠTA?” osvojila je na Fes valu nagradu za najbolje kos me. Kos mogra ju potpisuje Ines Vugrinec.

nastupa lanovi KUD-a kratili su u opuštaju em raspoloženju uz puno pozitivnih vibracija razgledavanjem grada, pra enjem drugih folklornih sekcija te zajedni kim druženjem. Mario Šari , predsjednik KUD-a “Dr. Vinko Žganec”, zahvalan je svim lanovima na izrazitom trudu i napornom radu koji je rezultirao nastupom na Vezovima, kao i Zajednici hrvatskih kulturno-umjetni kih udruga Me imurske županije te Me imurskoj županiji koji su vratišine kom KUD-u ukazali povjerenje da nastupa na ovako zna ajnoj folklornoj manifestaciji. - To je kruna rada KUD-a ‘Dr. Vinko Žganec’ i poticaj da radimo još više, poru uje Mario Šari . (BMO, M.Š.)

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 18. srpnja, 22 sata Klub “Graba”, Arcus akovec

PETAK, 18. srpnja, 22 sata Podroom, akovec

Nastup Larve - zabava zagarantirana!

Koncert Vatre Povodom otvorenja kluba “Graba” u sklopu Arcusa u goste dolazi modern rock bend “Vatra”, koji je sa svojim singlom “Tango” ve 12 tjedana zaredom na samom vrhu radijskih top lista. Prethodni šes studijski album ‘’Ima li budnih’’ objavljen je u listopadu 2011. Najavljen je singlovima ‘’Tremolo’’ u suradnji s Damirom Urbanom, istoimenim ‘’Ima li budnih’’ feat. Ljubica Gurduli , te

aktualnim ‘’Plima adrenalina’’. Album su predstavili na velikom koncertu u zagreba koj Tvornici kulture krajem godine, nakon ega su nastavili s koncertnom promocijom u Hrvatskoj i regiji. Vatra je na ovogodišnjem Porinu nominirana za hit godine (‘’Tremolo’’), rock album godine i najbolju vokalnu suradnju (‘’Tremolo’’ feat. Damir Urban), za koju su Porin i osvojili.

U Podroomu e zasvirati jedan od najpoznatijih me imurskih alternativnih rock bendova - Larva. Sviraju cover stvari sljede ih velikih imena: Foo Fighters, Muse, Mando Diao, Depeche Mode, The Black Keys, 30 Seconds to Mars, Audioslave, The Killers, Pearl Jam, Snow Patrol, Goo Goo Dolls, Radiohead, Blur, Incubus, White Stripes, Jet... Ljubiteljima modern rock zvuka dobra zabava je zagarantirana.

ZAVRŠILO Ljeto u Gradu Zrinskih s dva izvrsna koncerta

Zbog Zvonka Bogdana, u akovec stižu njegovi fanovi iz daleke Rusije

Severina nastupa odmah prvi dan Porcijunkulova - u srijedu 30. srpnja

PORCIJUNKULOVO 2014.

Nikad ja i izvo a i pop i zabavne glazbe pet dana zaredom u akovcu Povodom skorašnje manifestacije “Porcijunkulovo”, koja ove godine obilježava 50 godina, na velikoj pozornici nastupit e trenutno najpoznatija imena glazbene scene. Manifestacija zapo inje 30. srpnja i trajat e do 3. kolovoza 2014. Tako su svoj dolazak potvrdili Severina u srijedu 30. srpnja, Zvonko Bogdan u etvrtak 31. srpnja, Plavi orkestar u petak 1. kolovoza, Tomislav Brali i klapa Intrade u subotu 2. kolovoza i, veliki inale, Massimo u nedjelju 3. kolovoza. Organizatori su tijekom prošlog tjedna otkrili listu izvo a a koji e zabaviti oko 150.000 posjetitelja, a možda najzanimlji-

vija od svega je i potvrda koja je stigla prije nekoliko dana.

Obožavatelji iz Rusije! Naime, svoj dolazak potvrdili su i obožavatelji Zvonka Bogdana, koji e samo zbog njegovog koncerta do i iz daleke Rusije. Zvonko Bogdan, vlasnik mnogih hitova kao što su: Evo banke, cigane moj, Nema lepše devojke, Ko te ima, taj te nema, Fijaker stari, u cijelom svijetu ima svoju bazu obožavatelja. Obožavatelji iz Rusije, koji su potvrdili svoj dolazak, dosad nisu propustili nijedan koncert svog idola, a to, naravno, posebno veseli i samog pjeva a.

CHEERLEADERSICE “LIVI”

Promoviraju akovec kao uspješnu sportsku sredinu lanice Kluba navija ica “Livi” iz akovca ove su godine bile vrlo uspješne na nastupima širom Hrvatske i Europe, a odli nu sezonu okrunile su zlatnim medaljama osvojenima na Državnom prvenstvu u Zadru te na nastupu u Španjolskoj. Cheerleadersice su svojim nastupima na Državnom prvenstvu u Zadru oduševile i osmu godinu zaredom osigurale zlato. S ukupno osvojenih šest zlata pomele su konkurenciju u svim uzrastima. Nakon Državnog natjecanja nisu dugo odmarale, ve su niz osvajanja prvih mjesta nastavile u Španjolskoj. Cheerleadersice Livija ve dugi niz godina uspješno pro-

moviraju akovec u zemlji i inozemstvu. Grad akovec njihov odlazak na natjecanja su inancira ve niz godina, a posebno je važno što oni sudjeluju na svim manifestacijama i priredbama koje organizira Grad. Zbog svih njihovih uspjeha i promocije, primili su ih i gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i njegov zamjenik Romano Bogdan. Predsjednik i voditelj Kluba navija ica “Livi” Siniša Stri ak zahvalio je na prijamu, naglasivši da ih Grad akovec kvalitetno prati u njihovom radu. Djevoj ice i djevojke koje su lanice Kluba te koje se uspješno natje u najbolja su promocija akovca kao sredine koja ulaže u mlade i sport. (BMO)

Manifestacija bi tre prerasti u festival, a bude sluha! Potrebno je u initi samo mali korak naprijed da se pet dana dobrih rockerskih koncerata pretvori u tri dana festivala, na kojemu bi priliku dobili i manje poznati bendovi, te bi tako i u akovcu dobili jedan izvrstan festival PIŠE: DEJAN ZRNA FOTO: ZLATKO VRZAN S.A.R.S., Predin i Dedi uz nedjeljni odli an nastup Leta 3 bili su najve i koncertni vrhunci ovogodišnjeg Ljeta u Gradu Zrinskih. Koncert za kraj dogodio se prošlu subotu, a u akovcu smo još jednom mogli uživati u jedinstvenom rock koncertu rije kog benda Let 3. Bila je to sjajna rockerska to ka na i ovogodišnje “manifestacije”, koju je najbolje u po etnom dijelu koncerta opisao na najbolji mogu i na in Prlja: - Vi, tamo gore na ‘brijegu’, jeste li došli na manifestaciju ili na koncert? Uglavnom, godinama unatrag svi urbani doga aji pretvorili su se u festivale, dok jedino mi još u akovcu imamo “urbanu manifestaciju”. Potrebno je u initi samo mali korak naprijed da se pet-šest pojedina nih dobrih rockerskih koncerata pretvori u nekoliko dana

festivala na kojem bi priliku dobili i manje poznati bendovi, te bi tako i u akovcu imali jedan izvrstan mali festival koji bi donio toliko potreban ranoljetni muving u gradu. Sve ono drugo što se doga a uz koncerte trebalo bi pretvoriti ostale dane u “popratna doga anja” i dobili bi pet-šest dana sjajnog festivala kakvog nema u okolici. I to ne bi bila onda manifestacija, ve urbano-rockerski doga aj koji bi privukao ne samo doma u publiku, ve bi postao razlog da u akovec stignu vidjeti desetak vrhunskih glazbenih imena iz regije u nekoliko dana ljudi odasvuda. Cijeli akove ki park Staroga grada trebalo bi tih dana pretvoriti u festivalsku pri u, napraviti u njemu jedan “main stage” i tri- etiri manje pozornice, ponuditi desetke drugih urbanih sadržaja, više mjesta “za jesti i piti” i tako dati publici nešto posebno, za što

se može onda bez problema i naplatiti karta. Mic po mic, iako ve dobrano kasnimo, jednog dana mogli bi imati ne samo bendove iz regije, ve i ja a europska i ameri ka glazbena imena. Prostor koji imamo odli an je za jedan festival manjeg opsega, kakav bi mogao biti ovaj akove ki.

Sjajni Prlja, Mrle i ekipa Što se ti e Leta 3, koji su zahvaljuju i prvenstveno klubu “Paladin” esti akove ki gosti, oni su u subotu priredili još jednu sjajnu svirku koja je, kako je koncert odmicao, sve više zapalila blizu tisu a najve ih fanova koji su se “usudili” do i na koncert, za razliku od isto toliko onih koji su se odlu ili koncert pratiti na “pristojnoj udaljenosti”. Odli ni Prlja, Mrle i ekipa priredili su koncert u svom dobro poznatom stilu. Nije nedostajao ni perfomans ni styling (pozornicom je do-

minirao sjajni i raspoloženi Mrle u šljoki astim zlatnim pripijenim hla icama), ali ovaj put je on bio malo “blaži” nego ina e, jer “nisu pokazali baš sve”. Prlja je tako er na pol koncerta “skinuo brkove” i ostali dio koncerta otpjevao “onako kako zaista izgleda”. Nakon sat i pol svirke, koji su bili presjek najve ih hitova benda, slijedio je polusatni bis u sklopu kojeg su izveli uglavnom svoje najve e starije stvari, poput “Nafte” ili “Droge”.

Raspoloženi Predin i Dedi Umjesto u atriju, u etvrtak su Zoran Predin i

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 19. srpnja, 21 sat Park Mladosti, Prelog

NEDJELJA, 20. srpnja, 20 sati Trg rudara, Mursko Središ e

Ivan Zak u sklopu preloških Ljetnih no i

Koncert bjeloruskog benda “Ushuaia”

Jedan od najve ih ljubimaca ženske publike u subotu stiže u Prelog, gdje e nastupiti u sklopu Ljetnih no i Grada Preloga. Nakon turbo folka u

U nedjelju u Mursko Središ e stiže vrlo atraktivna pop-rock grupe “Ushuaia” iz daleke Bjelorusije. Grupa je osnovana 2009. godine i sudjelovala je na mnogim rock koncertima i festivalima u Bjelorusiji, Ukrajini i Rusiji. Koncert grupe “Ushuaia” bit e na glavnom trgu u Murskom Središ u s po etkom u 20 sati. Ulaz slobodan!

po etku karijeru, u posljednje vrijeme Zak se ipak okrenuo zabavnim i pop melodijama, kojima je stigao do brojnih obožavatelja.

GITARIJADA u Zaje aru od 30. srpnja do 2. kolovoza

Me imurski bend “Genova” izabran me u 14 najboljih od 218 prijavljenih

ebala ako

Nastup u Zaje aru bit e jedan od najvažnijih u dosadašnjoj karijeri Genove

Još jednom je ovaj festival dokazao da je jedan od najprestižnijih demo festivala u regiji. Ove je godine na adresu festivala pristiglo 218 prijava iz 7 država: Srbije (162), BiH (27), Hrvatske (11), Crne Gore (7), Makedonije (6), Slovenije (2) i Bugarske (3). akove ki bend jedini nastupa iz Hrvatske

Matija Dedi zbog lošeg vremena zasvirali u CZK-u. I ovaj koncert u potpunosti je opravdao epitete poput onih prethodnih, koji glase: “Koli ina sugestivnosti je impozantna, Dedi junior vrlo dobro ‘pika’ po klaviru i kreira sjajne suptilne pasaže, a Predin neznatnim vokalnim varijacijama stvara ogromnu paletu emocija. Pjesme razli itih autora nastalih za razli ite pjeva e u razli itim vremenskim kontekstima (Još jedan pro e dan, Jesen u meni, Magla, Ti si mi u krvi, Tvoje nježne godine, Galeb i ja, Pri a o Vasi Lada kom...) Zoran i Matija pletu u originalnu

umjetni ku nit, seriju sli ica koja itekako ima smisla i koja poput ilma pri a svoju pri u, suzdržano, smireno, sjetno i mudro”. “Posjetitelji su u transu zapjevali u glas, prepuštaju i se glazbi vrhunskog pijanista i romanti ne duše spojene u duetu Matije Dedi a & Zorana Predina.”

Predin je tijekom koncerta svojim šarmom još jednom oduševio sve Me imurke, pa makar se našalio i na vlastiti ra un “boksa kog napada na suca”, koji se dogodio na prošlom EP-u u košarci u Sloveniji. Naše dame mu o ito taj epitet “žestokog de ka” nisu zamjerile. Dapa e!

Nakon opsežnog i teškog zadatka u odabiru najkvalitetnijih bendova, žiri je odlu io da e na Gitarijadi u Zaje aru nastupiti 14 bendova, a me u njima i me imurski bend “Genova” kao jedini iz Hrvatske. Gitarijada u Zaje aru još je jednom dokazala da je jedan od najprestižnijih demo festivala u regiji. Ove godine je na adresu festivala pristiglo 218 prijava iz 7 država: Srbije (162), BiH (27), Hrvatske (11), Crne Gore (7), Makedonije (6), Slovenije (2) i Bugarske (3). U konkureciju je ušlo ukupno 189 bendova koji su zadovoljili sve propozicije natjecanja. O odabiru najboljih bendova odlu io je tro lani žiri u sastavu: Branimir Lokner, glazbeni kriti ar - predsjednik komisije, Dragiša Radulovi , urednik TMM magazina - lan komisije i Nenad Kuzmi , glazbeni urednik Radija Beograd 202 - lan komisije. Žiri je za svirku odabrao sljee e bendove: REVOLT – Beograd (SRB), GENOVA – akovec (CRO), HOLOGRAPHIC HUMAN, ELEMENT – Travnik (BIH), D ZOO – Subotica (SRB), GODDAMN – Vranje (SRB), JOHNNY ALMOST – Novi Sad (SRB), SMOKE SHAKERS – Kavadarci (MK), MANITOU – Nikši (MNE), MEDA, VUK I SANDOKAN – PetrovacnaMlavi (SRB), KIZA BLUZA

BAND – Zaje ar/Beograd (SRB), INTHEROOM – Sarajevo (BIH), EL KACHON – Novo Mesto (SLO), MICROWAVE – Vršac (SRB) i pobjednik Belgrade Demo Fest Live 2014. Gitarijada je najdugovje niji me unarodni festival rock bendova u regiji, pa i šire, koji ove godine slavi svoj 48. ro endan. 48. Gitarijada održat e se od 30. srpnja do 2. kolovoza u parku šume Kra-

ljevici, a na glavnom stageu zasvirat e sljede i bendovi: Prljavo kazalište, Partibrejkersi, Van Gogh, Kerber, Vlada Divljan, YU Grupa, Atomsko sklonište, Džaili Bu, Goblini, The Dibidus, Pero Deformero i zbor Viva Vox. Festival svake godine posjeti oko deset tisu a posjetitelja iz cijele regije, te je samim time jedan od najistaknutijih glazbenih doga aja u regiji.

Genova akovec Krajem 2011. godine Hrvoje Krišto i “Žikac” okupio je bend koji je kasnije nazvan “Genova”. Hrvoje je na studiju Glazbene pedagogije u Mariboru upoznao klavijaturista Roka Mikeca, tako er Me imurca, s kojim je odlu io osnovati bend koji e se zvati “Genova”. Bend otpo etka usko sura uje s Dubravkom Fija kom. Nakon potrage za ostalim lanovima benda, dvojac je stabilizirao postavu i prijavio se za akove ki Demo Fest po etkom 2012., na kojem je i pobijedio. Postavu benda ine Hrvoje Krišto i i Tjaša Zidani kao vokali, Rok Mikec za crno-bijelim tipkama, Dino Blažeka na bas gitari, gitarist Alen Horvat i Karlo Petrovi za bubnjevima. Pobjedom na Demo

Festu Genova je dobila mogu nost snimanja tri pjesme u me imurskom glazbenom studiju Jazbini, u kojem snima i poznati akove ki bend “Kom3dija”. Snimljene su pjesme: “Bitiništa” koja je izdana kao prvi singl, a za pjesmu je snimljeni videospot. Nakon toga su u suradnji s producentom Vjekoslavom Magdaleni em snimili pjesmu “Otporan na metke”, za koju je tako er snimljen videospot, te aktualni hit “Ona je rijeka”. Zbog dobre atmosfere i zadovoljni dobrim zvukom benda, odlu ili su nastaviti suradnju. Materijal Genove kre e se u okvirima pop, rock, jazz i funk žanrova, a bend se ne želi ograni avati. U planu je snimanje albuma, koji bi trebao iza i 2014. godine.

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 983

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnica iz broja 982 Me imurskih novina je Martina Novak iz Zebanca (Kresley Cole: “Nezaustavljivo zlo”). Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Dorotea Benton: “Posljednja prva supruga” Leslie i Wes naizgled su solidan bra ni par. Djeca su im odrasla, novca imaju dovoljno..., ini se da žive ugodno kao i svi, njima sli ni, bra ni parovi. No kad Leslie shvati da je ostala jedina prva supruga u njihovom društvu s kojim su provodili vrijeme i putovali te da su drugi muškarci svoje prve supruge zamijenili mla ima i atraktivnijima, ona e se zapitati zašto su to u inili i sprema li se na sli an potez i njezin suprug. U tom preispitivanju Leslie e shvatiti da je njezina uloga brižne supruge i majke jako podcijenjena i umjesto Wesa ona e odlu iti da ne

Vrhunski sportaši oslanjaju se na vježbe istezanja kako bi pove ali svoju leksibilnost i sprije ili ozljede. Možda niste znali da mnoga od tih ciljanih istezanja imaju puno širu primjenu, onu koju možete uklju iti u svoju svakodnevnicu i time smanjiti vlastite tegobe i bolove. Terapijsko istezanje pruža detaljne ilustracije u boji, koje prikazuju anatomiju odre enih miši a, te savjete i upute za više od 40 naju inkovitijih istezanja

kako biste uklonili bolove, smanjili osjetljivost i bolnost miši a, pove ali ravnotežu i leksibilnost, te sprije ili uobi ajene ozljede. Osim toga, ova knjiga pokazuje vam kako možete prilagoditi pojedine vježbe istezanja i koristiti ih za potrebe vašeg tijela. Prona i ete preporuke za ove este tegobe: glavobolja, bolovi u vratu, uko enost vrata, bolovi u remenima, golferski lakat, teniski lakat, trka evo koljeno.

BELETRISTIKA Elizabet Haynes: U najmra nijem kutu Peter Nadas: Paralelne pripovijesti Jim Thompson: Ubojica u meni

PUBLICISTIKA Kristian Berg: Terapijsko istezanje Tvrtko Jakovina: Trenuci katarze Daniel H. Pink: Prodavati je ljudski

KNJIŽARA “LJEVAK”

Lorna Byrne: “Ljubav s Neba” Autorica Lorna Byrne vidi an ele i s njima razgovara još od najranijeg djetinjstva, od svojega ro enja u Irskoj 1953. godine. Vidi ih u tjelesnom obliku, jasno kao što mi ostali vidimo nekoga tko stoji ispred nas. Lorna neprestano vi a an ele, razgovara s njima i kaže: “Oni su oduvijek moji u itelji, moji prijatelji.” Lorni su an eli rekli

da ne govori o tome što vidi. Nikome nije govorila o an elima dok 2008. nije napisala knjigu “An eli u mojoj kosi”. “An eli u mojoj kosi” danas su me unarodna uspješnica prevedena na dvadeset i etiri jezika i objavljena u više od pedeset zemalja. I druga Lornina knjiga, Stube prema nebu, me unarodna je uspješnica. “An eoska po-

ruka nade” Lornina je tre a knjiga. Jedinstvena reakcija itatelja Lornine poruke neovisno o njihovoj religiji - jest da im Lorna vra a nadu, pomaže im da shvate da, koliko god se možda osje ali usamljenima, osim sebe uvijek imaju an ela uvara. Lorna je udovica s etvero djece. Živi povu eno u ruralnom dijelu Irske.

ALBUM TJEDNA želi više biti posljednja prva supruga u društvu. Spakirat e stvari i otputovati u posjet bratu, gdje e pokušati shvatiti odakle zapravo dolazi i kamo, na kraju, želi krenuti. A onda e zazvoniti telefon, a s druge strane bit e Wes…, pitanje je: ostati ili se vratiti?

KNJIGA PREPORUKA

Sasha Grey: “Klub Juliette” Klub Juliette u izdanju Mozaika knjiga krajnje je provokativan, ali i nevjerojatno dobro napisan erotski roman iznikao iz posve neuobi ajenog izvora. Autorica romana je ni manje ni više nego najpopularniija porno glumica novije ere pornografske scene - Sasha Grey. Ne znate tko je Sasha Gray - pitajte svoj snažniju polovicu! Prepustite se Sashi Grey i dopustite joj da vas odvede u tajni elitni seks klub u kojem se doga a sve, baš sve. Korice ete možda mo i pokazati partneru, ali sadržaj baš i ne, ne možda odmah. Catherine, mlada studentica ilmske umjetnosti tek nedavno probu ene seksualnosti, uvu ena je u tajni klub u kojem se sastaju naj-

Kristian Berg: “Terapijsko istezanje”

mo niji ljudi svijeta da bi istraživali svoje najdublje, esto najmra nije, seksualne maštarije. Ali dok joj nova iskustva otvaraju svijet snažnih novih užitaka, ona tako er prijete uništenjem svega što joj je najdraže.

Bombay Bicycle Club - “So Long, See You Tomorrow” “So Long , See You Tomorrow” etvrti je album benda “Bombay Bicyle Club”, ali njihov prvi koji je u tjednu izdanja dospio na prvo mjesto top liste albuma u Velikoj Britaniji. Ovaj album zasigurno ini dvije stvari, a to je da dodatno, osim samim pojmom koji ta rije i služba u bendu ine, isti e njihovog frontmena Jacka Steadmana. Upravo on sam, uz minimalnu pomo Bena H. Allena u pjesmi “Luna”, zaslužan je za kompletnu produkciju albuma, kao i injenicu da je pjesme napisao prilikom svojih putovanja u Indiju, Japan i Tursku. I druga stvar, dodatno potvr uju konstantu koju do sada u svom radu imaju, a to je da se stalno u svom glazbenom izri aju mijenjaju. Njihova pojava albumom “I Had the Blues But I Shook Them Loose”, koji je obe avao dobar po etak ne ega što se zove indie rock, danas se ovim, novim albumom uje jedva primjetno. uje se eventualno kao zalutala pjesma me u pjesmama njihovoga svježeg elektronskog zvuka. No, možda je upravo njihova nedosljednost ono što im je priskrbilo obožavatelje. Obožavatelje kojima ta dje a ka zanesenost svime i sva ime donosi dovoljno uzbu enja, kao i iznena enja jer ne znaju što je sljede e što od njih mogu dobiti. Teško je bilo pretpostaviti da e njihov sadašnji album zvu ati toliko stilski druga ije i biti toliko na i kan

sintetiziranim zvukovima za razliku od svojih predhodnika. Samo otvaranje albuma pjesmom “Overdone” sasipa u lice svu promjenu koju su odlu ili u initi u zvuku. Donose nam sloj zvukova razvu enih od blagosti udaraljki do siline gitarskog riffa, a sve prošarano razli itim samplovima. Tom raznolikoš u izvrsno do aravaju entuzijasti nost glazbenika doživljenu kroz otkri e novog na ina za ekspresiju onoga što osje aju, a što je sad o ito druga ije od onog što su osje ali nekad. Identi na situacija odvija se i drugom pjesmom “It’s Alright Now”, radosnom pjesmom iju prpošnost i gradacij-

sku eufori nost nastoje posti i ne štede i zvukove sintisajzera. Singlom “Carry Me” nastavljaju i i putem podizanja, dodaju i dinami nost bubnjanjem, no ve sljede om, usprkos bubnjanju, ulaze u laganiji tempo koji nose kroz pjesme “Home By Now”, “Whenever, Wherever”, “Luna” i izrazito sjetnom baladom “Eyes Off You”. No, u svim navedenim pjesmama zadržavaju tu sla u stranu izri aja odmaknutog od komercijalizma, što im, nažalost, ne uspijeva u pjesmi “Feel”, koja miriše na Eurosong i solidan plasman na istome. Dojmu Eurosonga gotovo paradoksalno svesrdno pomaže

bolivudski glazbeni umetak, a za što vjerojatno možemo okriviti Steadmanov put u Indiju. Sre om, situacija se popravlja na po etku nazvanom zalutalom pjesmom “Come To”, jer zvu i najbliže žanru njihovog po etka, odnosno indie rocku. Simpati an završetak albuma ini odluka da završna pjesma, naziva kao i album po pri i Williama Maxwella “So Long, See You Tomorrow”, ima isti loop kao uvodna pjesma kako bi na taj na in zaokružili cjelinu. Upravo takva odluka daje naslutiti promišljenost u vezi s cijelim projektom koji nam ambiciozno predstavljaju, a kad zanos mudro pomiješaš s promišljenoš u, reakcije na tvoj rad ispadnu bolje od dobrog. Ispadnu odli ne, pa završiš prvi na top listi albuma. Bombay Bicyle Clubs jest mladi bend koji se uporno stavlja pred razli it glazbeni izazov, a jesu li ti mladi i dorasli vlastitom izazovu i mogu li svoje glazbene ambicije koje su izvrsno tehni ki dokazali u studiju prenijeti na stage i biti kompletno uspješni, ostaje za procijeniti nakon turneje na kojoj se trenutno nalaze. (Maja Biloglav, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Overdone 2. It’s Alright Now 3. Carry Me 4. Home By Now 5. Whenever, Wherever 6. Luna 7. Eyes Off You 8. Feel 9. Come To 10. So Long, See You Tomorrow

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... MALI GENIJALAC

PLANET MAJMUNA: REVOLUCIJA

obiteljska avantura Režija: Jean-Pierre Jeunet Uloge: Helena Bonham Carter, Robert Maillet, Callum Keith Rennie

SF avantura Režija: Matt Reeves Uloge: Andy Serkis, Gary Oldman, Kerri Russell

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 18.7.

19.00 MALI GENIJALAC obiteljska avantura

22.00 JEDI, SPAVAJ, UMRI drama

subota, 19.7.

17.00 MALI GENIJALAC obiteljska avantura

18.45 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA 3D SF avantura

21.00 PJESMA KOJA LJUBAV ZNA I glazbena komedija, drama

nedjelja, 20.7.

17.00 MALI GENIJALAC obiteljska avantura

T. S. Spivet živi na armi u Montani, s majkom opsjednutom mor ologijom stoke, ocem kaubojem, ro enim stotinu godina prekasno, i sestrom koja sanja postati Miss Amerike. T. S. je iznimno darovit dje ak sa straš u za kartografijom i izumima. Jednog dana prima obavijest da je njegova novota-

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

rija osvojila nagradu i pozvan je održati govor u Washingtonu. Nitko nije svjestan da su nagradili dvanaestogodišnjaka, a on je odlu an putovati preko Amerike po svoje priznanje. Opremljen teleskopom i kompasima, kre e na putovanje koje e promijeniti njegov svijet zauvijek.

Radnja u filmu “Planet majmuna: Revolucija” po inje deset godina nakon Postanka, a anticipiraju i pitanja publike vezana uz ovaj vremenski skok, autori su stvorili seriju kratkih filmova koji se svaki na svoj na in re erira na vrijeme izme u dva filma. Na ovaj na in publici se pokušava do arati proces raspada ljudskog društva. Prvi isje ak pod naslovom “Spread o Simian Flu:

Be ore the Dawn o the Apes (Year 1)” promatra prvu godinu nakon izbijanja zaraze, a režirao ga je Isaiah Seret. Daniel Thron je režirao drugi film “Struggling to Survive: Be ore the Dawn o the Apes (Year 5)”, dok je zadnji uradak pod imenom “Story o the Gun: Be ore the Dawn o the Apes (Year 10)” pripremio “thirtytwo” (Dylan Southern i Will Lovelace).

NE PROPUSTITE U KOLOVOZU FESTIVAL ZANIMLJIVOG NAZIVA - Lepoglava Jailhouse festival

Petak, 18. srpnja 19.00 Galerija Muzeja Me imurja akovec - izložba: 4. Salon fotografije 2014. 20.00 Soho bar akovec - ljetna terasa: Cool band

21.00 Podroom akovec - koncert: Larva 22.00 Graba Arcus - otvorenje - koncert: Vatra

Subota, 19. srpnja 21.00 Stadion Mladosti Prelog - koncert: Ivan Zak 22.00 Šampion Domašinec - 2. pjena party

18.45 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA 3D SF avantura

21.00 PJESMA KOJA LJUBAV ZNA I glazbena komedija, drama

ponedjeljak, 21.7.

18.45 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA2D SF avantura

21.00 PJESMA KOJA LJUBAV ZNA I glazbena komedija, drama

utorak, 22.7.

19.00 MALI GENIJALAC obiteljska avantura

Dolaze Željko Pervan, ubrivo i Gužva u 16-ercu Pod pokroviteljstvom grada Lepoglave, od 8. do 17. kolovoza održat e se ve tradicionalno peti Jailhouse estival. Zaslužni za to jesu Nezavisna udruga mladih u suradnji sa svojim partnerima koji su pripremili jedinstveni program estivala. - Volje, truda i upornosti nikada ne nedostaje, stoga i ovo ljeto unosimo dašak svježine u naš grad! Kroz deset dana održat e se više od dvadeset aktivnosti za mlade, koje uklju uju prije svega edukaciju, kreativnost i zabavu. Svrha ovog programa jest ponuditi gra anima i gra ankama grada Lepoglave, kao i ostalim posjetiteljima, priliku da kvalitetno provedu ljetno slobodno vrijeme, bez potrebe da za istim sadržajima tragaju po okolnim mjestima ili šire. Da je program jedinstven, potvrdila su iznena enja ove godine. Prvo nas eka ve drugi dan estivala, u subotu 9. kolovoza, kada u lepoglavski park dolazi ni više ni manje nego K1 Fight Night! Udarci, krv i znoj pod reflektorima na otvorenom, samo nekoliko metara od najve eg i

21.00 PJESMA KOJA LJUBAV ZNA I glazbena komedija, drama

srijeda, 23.7. - nema filmskog programa

etvrtak, 24.7.

19.00 22 JUMP STREET akcijska komedija

21.00 PLANET MAJMUNA. REVOLUCIJA 2D SF avantura Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne

najstrožeg hrvatskog zatvora. Može li bolje? Drugi vikend zapo inje nadaleko poznatim NUM 3-na-3 hakl turnirom, koji e ove godine poprimiti i me unarodnu dimenziju. Nastavlja se cjelove ernjim koncertom u subotu na sportsko-rekreacijskom centru, gdje e headlineri biti ubrivo i Gužva u 16-ercu. Festival e u nedjelju 17. kolovoza zatvoriti Željko Pervan. O ovom legendarnom šaljivcu ne treba puno govoriti, a što misli o Europskoj uniji i trenutnoj situaciji, provjerite u gradskom parku.

Osim navedenoga, estival je prepun raznovrsnih doga aja, poput studentskih i društvenih igara, kon erencija, kreativnih radionica, nogometnog turnira, kina pod zvijezdama, stand up komedije, kviza ve eri, biciklisti kih utrka i mnogo drugih stvari. Cjelokupni program možete provjeriti na službenoj web stranici estivala jailhouse.num.hr te na Facebooku: https://www. acebook.com/jailhouse.lepoglava. Jailhouse estival nudi svakodnevni program, a sve aktivnosti su još uvijek besplatne i otvorene za posjetitelje.

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 19.7.

17.00 TVRD ORAH animirani film

20.00 PLANET MAJMUNA: REVOLUCIJA SF avantura

nedjelja, 20.7.

17.00 TVRD ORAH animirani film

20.00 PLANET MAJMUNA: REVOLUCIJA SF avantura

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

Lifestyle SAMO ZA NJU

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Druga polovica srpnja donosi vam jedan ozbiljan poslovni razgovor. Pripremite se najbolje što možete i znate jer vam o tom susretu ovisi razvoj budu e poslovne karijere. Mogu i su i neo ekivani priljevi novca iz inozemstva. U ljubavi e vlada skladni odnosi. Ako ste sami, osluhnite svoju intuiciju i krenite u potragu za potencijalnim partnerom. Iznenadit e vas silina romanti nih emocija u jednom novom poznanstvu. Više se bavite tjelovježbom. BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Ovih dana bit ete optimisti ni i kovat ete nove planove. Imat ete dovoljno energije za realizaciju svih mogu ih zamisli i ideja. Položaj zvijezda možda e malo umanji vaš osje aj za realnost, stoga ipak pripazite prigodom inves ranja i ulaganja novca. Ukoliko možete, krenite i na zasluženi odmor, gdje se pokušajte opustiti i barem nakratko zaboraviti na poslovne mogu nos . Odnosi s partnerom bit e zadovoljavaju i. Samci neka izlaze van. Zdravi ste. LAV (23.7. - 23.8.) Želite ostvari pozi vne rezultate u poslovnom izražavanju i u to ete uloži veliki napor. Ulaganje vremena, energije i novca višestruko e se ispla . Rastere te se dodatnih obaveza jer ne ete ima dovoljno energije i vremena za angažman na više strana. Bit ete skloni estim promjenama emo vnog raspoloženja, posebice kada e partner biti nezainteresiran za vaše ideje. Nemojte gubi nadu ili se previše udaljava od voljene osobe. Kontrolirajte težinu kretanjem u prirodi. VAGA (24.9. - 23.10.)

Ve e obveze na poslu bit e vam sve ve i teret i potreban vam je odmor. Niste u situaciji da odbijate nove aktivnosti kako biste pove ali zaradu, ali ipak pripazite na svoje mogu nos kako biste sve zadatke mogli obavi pravovremeno. U emo vnom životu o ekuje vas promjena. Saznat ete neke tajne iz prošlos . Pripazite da ne povrijedite nekog. Ne odlažite odlazak k stomatologu. STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Vaš angažman na više poslova urodio je plodom. Priljev novca e bi i više nego zadovoljavaju i i mo i ete riješi stare dugove i zaostatke. Ako planirate poslovni put po etkom sljede eg tjedna, možete bi sigurni da e sve prote i prema planu. U emo vnom životu bit ete nježni i brižni prema svojim izabranicima. Partner e vam to uzvratiti posebnom pažnjom. Krajem srpnja o ekuje vas manji pad imuniteta, stoga uzimajte dovoljno vo a i povr a. VODENJAK (21.1. - 19.2.) Ponovno pregledajte financijske planove i koncentrirajte se na jedno bitno podru je u kojem želite ostvariti napredak. Mogu e je da ete biti spremni preuzeti rizik na sebe, pa ak i u opciji da se “kockate” u odre enim situacijama. Vaš op mis an stav prema životu u init e da se bolje osje ate i u ljubavnim odnosima. Više se bavite tjelovježbom i umjerenije konzumirajte hranu. Izbjegavajte alkohol.

BIK (21.4. - 20.5.) Povla ite ispravne poteze kad je u pitanju posao. S minimumom napora ostvarit ete korist. Roman ni doga aji mogli bi unije nemir u svakodnevnu monotoniju. Prepus te se željama. Bit ete u situaciji da emotivno reagirate. Nova veza neo ekivano ulazi u vaš život. Mnogi bikovi upravo su ovih dana u fazi velike zaljubljenos . Slijedi puno emocija i nježnos . Ovih e vam dana nedostaja energije. Kre ite se više na svježem zraku, šetajte ili tr ite. Godit e vam. RAK (22.6. - 22.7.) Stalo vam je da unaprijedite svoj poslovni položaj. Nalazite se u fazi krea vnog uspona i imat ete velike poslovne ambicije. Mogu i su ve i nov ani dobici, a potporu ete tako er dobi i od vaših najbližih suradnika. U ljubavnom odnosu vaša e intimna sre a proiza i iz harmoni nog odnosa s bliskom osobom. U svoje ponašanje uvedite postupke kojima ete kod voljene osobe pos i ve u emo vnu naklonost. Nastavlja se povoljno zdravstveno razdoblje. DJEVICA (24.8. - 23.9.) U poslovnoj komunikaciji nemojte zaboraviti kako je poslovnim suradnicima bitno da uju vaše mišljenje. Timski rad donosi najbolje rezultate i upravo ete s timom ostvariti najve i financijski probitak. U emo vnom odnosu s partnerom sa uvajte dobar odnos i povjerenje. Ovih e dana sve što ima ljubavni predznak privla iti vašu pozornost i interes. Doživjet ete novu bliskost u odnosu s voljenom osobom. Mogu a je manja glavobolja ili nesanica. ŠKORPION (24.10. -22.11.) Na poslovnom planu stižu vam nove i atrak vne ponude. Prihvatite sve nove projekte jer imate dovoljno energije da ih završite. Pos i ete tako er i neo ekivan nancijski uspjeh. Ako ste slobodni, pred vas s že mnogo iskušenja. Strastveni ste i avanturis ki raspoloženi. Nova ljubav donijet e vam obilje užitaka i životne rados . Ako ste u vezi, odnos s partnerom doživjet e novu dimenziju i strast. Izrazito ste dobrog zdravlja, kao da pucate od energije. JARAC (22.12. -20.1.) Krajem srpnja ne ete mo i biti na jednom mjestu. Zbog velikog broja obveza i interesa koje imate, izgledat e vam kao da ste stalno zauze . Ovih e vam dana bi izražena potreba za nezavisnoš u, a s njom dolazi i želja za avanturom i prilikom da posjetite mjesta na kojima nikada niste bili. Krajem tjedna karijera e do i u centar zbivanja, tako da ete pomalo zanemari obitelj ukoliko je imate. Ne zaboravite na ljubavnog partnera. Vitalni ste. RIBE (20.2. -20.3.) U poslovnom okruženju o ekuju vas dani kakve ste odavno željeli. Postoji mogu nost neo ekivano dobre zarade. Imat ete priliku da sudjelujete u mnogim zabavama i druženjima. U danima vikenda mogla bi procvjeta i jedna romanti na veza. Iza ite s osobom prema kojoj imate posebne osje aje. Uvidjet ete da e vam to društvo godi . Razmislite o tome kako biste mogli unaprijedi i svoje zdravlje. Uzimajte više vo a i povr a. Više se kre ite u prirodi.

Kako na prirodan na in izgledati svježe i odmorno za 30 minuta Ubrzan na in života, zahtjevan raspored na poslu i manjak sna najprije se vide na vašem licu. Blijedo i umorno lice, podo njaci i pospane o i mogu biti nepoželjni, posebno ako se trebate pojaviti na važnom sastanku, zabavi ili obiteljskom okupljanju. Imamo savjet kako da izgledate svježe i odmorno za samo 30 minuta.

Krastavac za hidrataciju i odmorne o i S obzirom na to da je i u našem kraju vrijeme krastavaca, evo jedan odli an savjet kako oni mogu pomo i. Narežite krastavac na kolutove, a zatim ih ostavite 5 minuta u zamrziva u. Dva koluta krastavca ostavite sa strane, a ostalima masirajte kožu lica i vrata.

Nanesite masku od gline (možete isprobati masku koju je koristila prelijepa egipatska kraljica Kleopatra) i ostavite masku da odstoji 20 minuta (u me uvremenu na o i stavite kolutove od krastavca). Maska od gline dat e koži matiran izgled, potaknuti cirkulaciju kože, dati svjež i odmoran izgled, a ujedno i ukloniti nepoželjne ne isto e i masni odsjaj. Isperite lice mlakom vodom i posušite. Nanesite obojanu kremu ili kremu koju svakodnevno koristite. Po želji možete nanijeti i puder, no budu i da e koža nakon maske od gline izgledati savršeno, možete ovaj korak i presko iti.

Šminkanje Na o i nanesite sjenilo u veseloj boji (nikako tamna sjenila, poput modroplave,

tamnoljubi aste i sme e). Ukoliko želite nanijeti tuš, odaberite onaj u boji (plavi, zeleni, boja zlata). Svijetla boja sjenila i tuša u init e o i vizualno “odmornijima”. Ukoliko uvijete trepavice uvi-

ja em, to e vizualno “otvoriti oko”. Nanesite debeli sloj maskare. Malo boje na usnama i obrazima… Nanesite na usne sjaj vesele boje i na lice malo rumenila. (djv)

PEDIJATAR SAVJETUJE

Briga za novoro en e Ako je poro aj prošao bez komplikacija, dobit ete novoro en e u naru je im se rodi. Jedno od Vaših prvih pitanja je „Je li sve u redu?“, a tijekom prvih nekoliko sati medicinsko osoblje detaljno e pregledati dijete da bi vas uvjerilo kako je sve baš kako treba biti. Zdravo novoro en e „dolazi“ u razli itim oblicima i veli inama, no ima odre ene zajedni ke karakteristike: GLAVA se može initi udnom, pogotovo ako je dijete poro eno pomo u vakuuma ili forcepsa. Meke kosti se tada mogu preklopiti pod pritiskom. Može se primjetiti otkucavanje pulsa ispod mekanih mjesta na lubanji (fontanela). KOŽA može biti prekrivena verniksom (masna tvar) koja je štiti. Dok se ne stabilizira

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

disanje i cirkulacija, koža može biti lagano plavi asta. KOSA je kod nekih gusta i tamna, a nekima je glava pokrivena tankim slojem mekanih dla ica. TIJELO osobito prsa i genitalije može izgledati ote eno zbog hormona. To e splasnuti nakon nekoliko dana. Jedan od najboljih na ina za razvijanje osje aja bliskosti i povezanosti je tjelesni kontakt – dodiruju i dijete, drže i ga,

maze i, glade i mu kožu i osje aju i njegovu kožu na svojoj. Na taj na in ete upoznavati svoje novoro en e te e vam se osje aji, koji nakon poroda mogu biti mnogobrojni i razli iti, polako po eti smirivati. Od ro enja novoro en e ima raspon vještina i re leksa koji mu pomažu u preživljavanju. Testiranjem tih re leksa provjerava se funkcioniranje središnjeg živ anog sustava. REFLEKS

SISANJA – okrenut e glavu prema dojci ili prstu kojim ga dodirujete po obrazu u blizini usta. MOROOV REFLEKS je odgovor na glasan zvuk ili osje aj djeteta da pada. Dijete e naglo ispružiti ruke i noge s ispruženim prstima. Nestaje s 2 mjeseca. REFLEKS AUTOMATSKOG HODA – ako ga držite uspravno tako da mu noge doti u tvrdu podlogu, ono e automatski raditi pokrete poput koraka. REFLEKS HVATANJA – stavite prst na novoro en etov dlan i ono e ga automatski uhvatiti.

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Iznad svega, zapamtite da najvažnija stvar koju možete ponijeti bilo kamo nije Gucci torba, nego otvoren um.” Gail Rubin Bereny

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Strah nakon jutarnjeg bu enja

Dobro je znati kako nas drugi vide...

Što u initi kad shvatite da pretjerujete s pi em?

Strah mi se javlja najviše ujutro nakon bu enja, kada osje am lupanje srca, bol u prsima, nemir, vrtoglavicu i osje aj kao da u se srušiti i izgubiti svijest. Što mi je initi? Strah koji osje ate ujutro nakon bu enja upu uje da se za dan koji dolazi osje ate nezašti enom, da nemate sigurnosti i samopouzdanja. Uzrok toga može biti neka situacija, koja je po vas neugodna, koja na vas vrši pritisak i vi pošto nemate dovoljno samopouzdanja ne možete se s njom suo iti. S obzirom na to da se pojavom strahova javljaju spomenuti simptomi i prate i znakovi napetosti, mogu vam pomo i vježbe disanja kao jedna najjednostavnija metoda relak-

Jedna od dobrih strana bliskih i povjerljivih me uljudskih odnosa je u mogu nosti da si me usobno dajemo informacije o tome kako zapažamo i doživljavamo ponašanje druge strane. Dati nekome feedback tj. povratnu informaciju o njegovom ponašanju ne zna i kritizirati ga niti utvr ivati je li u pravu. Jednostavno, rije je tek o tome da se kaže kako vidimo ne ije ponašanje, ne napadaju i i ne stvaraju i kod druge strane osje aj krivnje. Davanje povratne informacije nije uvijek jednostavno jer treba prona i formulu kako drugu stranu ne povrijediti i ne izazvati u njoj osje aj da je «loša». Dati feedback zna i iskreno i spontano, jasno i razumljivo, dobronamjerno i korektno opisati svoje zapažanje i osje aj. Bez moralnih ocjena i op enitih razmatranja o konkretnom se ponašanju i eventualnim problemima koje uo avate izjasnite razumljivo i jednostavno. Druga strana nekog svog problema ne mora ni biti svjesna. A i kad nešto radi sasvim dobro ili izvrsno ne mora to sama tako vidjeti. Zato joj ponudite svoje vi enje, ali ga ne name ite silom. U vašem nastupu druga osoba treba osjetiti da vam je stalo do nje, a ne da je osu ujete ili da joj laskate. Vaša namjera možda može biti usmjerena tome da ta osoba promijeni svoje ponašanje, ali prvenstveno joj treba pomo i da stekne bolji uvid. Radi se o njoj, a ne o vama, zaklju ci i odluke su njena stvar. Zato onaj tko je u poziciji da dobiva povratnu informaciju

Nije lako prepoznati trenutak kad pijenje alkohola prije e granicu društvene potrošnje i postane problemati no pijenje koje ima velike šanse pretvoriti se u ovisnost o alkoholu. Zabrinuti se i zapitati se, svakako trebaju oni koji u estalo koriste alkohol kao glavni na in da u ine svoj život ljepšim i manje stresnim, kao na in „rješavanja“ problema i kao „lijek“ za neke psihi ke probleme (napetost, depresivnost, ljutnju, itd.). Osoba koja ponavljano pije, iako zbog toga osje a sram i krivnju, osoba koju lanovi njene bliže okoline u estalo upozoravaju da previše pije ili da ne bi uop e smjela piti, kao i osoba koja ponavljano laže i izmišlja kako bi prikrila svoje pre este izlete u svijet alkohola, svakako bi se trebala zabrinuti. Upozoravaju e je i ako pijete u svrhu opuštanja i postizanja boljeg raspoloženja, ako postoje praznine u sje anju na dan prije i ako sami sebi priznate ili vas drugi upozore, da uvijek popijete više nego ste namjeravali. Priznanje i prihva anje problema s alkoholom, najprije samom sebi, a onda eventualno i svojima najbližima, prvi je i neizostavan korak u njegovom rješavanju. Kao i prihva anje injenice da mnogi možda mogu pomo i, ali glavnu ulogu u cijeloj pri i ipak ima osoba koja se suo ila s problemom prekomjernog pijenja. I bez njenog potpunog angažmana i predanosti, svi ostali su nemo ni. Zna biti dugotrajna i mukotrpna faza prihva anja svog problema i injenice da se radi o ne emu u emu je potrebno potražiti stru nu pomo i slijediti pravila i preporuke. Alkoholi ar dugo tješi sam sebe da nije baš jako „zabrazdio“ i da e mo i sam iz svega iza i. esta su objašnjenja: „Pijem kao i svi drugi, ne pijem ništa više od drugih, mogu prestati kad god poželim, prestat u sutra, itd....“ To odbijanje prihva anja injenice da treba prestati piti i poštovati pravila lije enja, zna se protegnuti i na period kad se zapo ne lije enje te se nerijetko doga a da alkoholi ar u nekoj fazi lije enja ponovo po inje uvoditi svoja pravila, a to je samo prvi korak do recidiva i vra anja na stare oblike ponašanja. Mnogi se pribojavaju da e ih okolina gledati druga ijim o ima kad priznaju da su postali ovisni o alkoholu i zapo nu lije enje pa pribjegavaju nekim alternativnim metodama, itaju knjige sa-

sacije. Kada radite vježbe disanja, treba se koncentrirati na disanje i kod toga duboko udahnite na nos, ali polako, tako da se trbuh ispup i, zaustaviti dah na par sekundi i potom polako izdahnuti na usta uvla e i trbuh. To ponovite nekoliko puta. Vježbom disanja budete postigli smireno i opuštenije disanje. Isto tako dobro je o jutarnjim strahovima razgovarati s bližnjima ili sa psihoterapeutom.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

ISOPRINOSINEEWOPHARMA – novi lijek protiv HPV infekcije Ovih dana na našem tržištu pojavio se novi lijek za lije enje HPV infekcije. Radi se o tabletama Isoprinosine Ewopharma 500 mg. Poznato je da HPV infekcija može izazvati rak grli a maternice a i odre ene oblike genitalnog raka kod muškaraca. Radi se o virusnoj, spolno prenosivoj infekciji. arobnog lijeka u obliku tableta protiv virusa HPV nema, pa najava ovakvog lijeka izaziva odre eni interes. Isoprinosine nema direktni u inak na virus, no

kroz odre ene procese ja a prirodni imunitet . Na taj na in dolazi ipak do smanjenja aktivnosti virusa. Lijek osim na HPV djeluje i na ostale viruse kao Herpex simplex i Herpes genitalis. Prvi rezultati lije enja su dobri tako da možemo lijek preporu iti kao dodatnu terapiju. Ostaje i dalje lije enje oba partnera , lokalnim tretmanima ili ako je potrebno operacijom do negativizacije DNA testa kod oba partnera.

o ne em što je za njega važno treba pažljivo slušati, a po potrebi pitati i tražiti razjašnjenje. Mišljenje o sebi treba uvažiti bez zapadanja u obrambeno ponašanje i kontriranje. Kona no, to je samo jedno vi enje, s kojim se ne mora složiti, ionako sam odlu uje ho e li ga uvažiti i ho e li nešto mijenjati u svom ponašanju. Ali ne treba smetnuti s uma da mu taj dobronamjerni komentar može pomo i da se trgne i preispita. Pomalo je neobi no da stru njacima za duševno zdravlje vrlo lako dajemo povjerenje i dopuštenje da nam govore o nama i da tuma e naše ponašanje i postupke, a dobronamjernim osobama iz vlastitog života esto to pravo uskra ujemo. Drugi nam ljudi govore o našem ponašanju zato što smo im važni, zato što im je stalo, hej. Mislim, svi imamo oko sebe barem neke takve dobre i drage ljude kojima trebamo vjerovati. Ni jedan feedback nije tek tako za odbaciti, stavovi i zapažanja drugih ljudi korektiv su u našem životu koji barem djelomi no pokazuje kako nas drugi vide i koje bi naše ponašanje i postupanje bilo drugima prihvatljivije...

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

mopomo i, posje uju web stranice sa sadržajima koji upu uju na to kako si možeš sam pomo i i sli no. Jedan od na ina koji se primjenjuje je i traženje psihološke podrške, razgovora i savjetovanja pri emu su posebno korisne metode kognitivno bihevioralne psihoterapije kojom se utje e na mijenjanje misli, osje aja i ponašanja osobe koja je razvila problem ovisnosti, a svakako pomaže i kod rješavanja drugih psihi kih problema: anksioznosti (napetosti), reakcije na stres, depresije i sl. koje su esto pridružene alkoholizmu i otežavaju njegovo lije enje. Iako svaka od gore navedenih metoda može imati uspjeha u odre enoj fazi razvoja alkoholom uzrokovanih problema, kod ve razvijene ovisnosti o alkoholu one imaju ograni en u inak. Korisne su kao priprema za ono što nužno mora uslijediti, ako se želi lije iti alkoholizam, a to je potpuni prestanak pijenja, detoksi ikacija ( iš enje) od alkohola i onda nastavak lije enja uz korištenje lijekova i obaveznu podršku i potporu kluba lije enih alkoholi ara ili grupe anonimnih alkoholi ara. Kod onih koji su dugo godina bili ovisni, esto je neophodno bolni ko lije enje, kako bi se lijekovima smanjili ili sprije ili simptomi apstinencijske krize, a koji mogu biti izrazito neugodni, ali i opasni, pogotovo u starijoj životnoj dobi. Me utim, iako se mnogi ustru avaju i nastoje izbje i bolni ko lije enje, ono zna biti manje težak period u uspostavljaju apstinencije od alkohola. Pravi izazov i za alkoholi ara i za njegovu obitelj, predstavlja period nakon izlaska iz bolnice, kad se treba vratiti u normalan život, u kojem je toliko puno iskušenja i prilika za ponovno pijenje. U toj je fazi dragocjena individualna podrška stru njaka u vidu savjetovanja ili psihoterapije, ali i još važnija grupna podrška samom ovisniku i cijeloj njegovoj obitelji koja se pruža u klubovima lije enih alkoholi ara.

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.) - KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

“Crne kapljice” koje jačaju srce i potenciju - sjemenke lubenice PUT AJA

U vru im ljetnim mjesecima s polja na tržnice pa na stol stižu zelene „višekilašice“ koje, kada ih prerežemo svojim svježim opojnim mirisom razdraže srca, a crvena so na unutrašnjost poziva na gozbu osvježenja. I dok se tako u svakom domu ljeti uživa u slatkoj i so noj lubenici, njezine crne i tvrde sjemenke esto se pljuckaju i završe u nepovratu. Nakon što pro itate ovaj lanak vjerujemo da više nikada ne ete sjemenkama lubenice pristupati kao ne em nepoželjnom ve ete ove sjemenke, nalik na „crne kapljice“ spremati i za zimu kako biste sa uvali svoje zdravlje. Lubenice su poznate kao veliki izvor zdravih sastojaka, no sjemenke nisu toliko popularne pa ih ljudi, osim spremaju i pokoju za sadnju za sljede u godinu uop e ni ne doživljavaju. Došlo je vrijeme da promijenimo ovakav pristup „crnim kapljicama“. Sjemenke lubenica prirodni su i bogat izvor jednog od najvažnijih minerala potrebnih ljudskom organizmu, magnezija, a pored toga tu su još željezo, vitamini A, B, C, antioksidansi, kalcij, potazij, mangan, niacin te poluzasi ene i monozasi ene zdrave masno e. Same sjemenke prolaskom kroz probavni trak, osim što pomažu mehani ki boljoj pro-

bavi, ostanu neiskorištene, zato ih je potrebno samljeti, kuhati ili ispe i kako bi se iz njih izvukli za organizam dragocjeni sastojci. Ove „crne kapljice – suzice“ sadrže dijetetska vla k na neophodna za normalan rad probavnog trakta, pomažu u slu aju pojave crijevnih parazita, u lije enju oboljelih od žutice, vodene bolesti i upala u organizmu. Zahvaljuju i jednom od najvažnijih oblika antioksidansa, citrulinu, sjemenke lubenice pospješuju pirenje krvnih žila te povoljno djeluju u slu aju arteroskleroze, hipertenzije, angine pectoris i erektilne disfunkcije kod muškaraca. Još po etkom 20. stolje a znanstvenik Edgar Cayce utvrdio je da zdravi sastojci koje sadrže

sjemenke lubenice mogu poslužiti u lije enju bubrega i mokra nih puteva. aj od svježih sjemenki lubenice izvrstan je diuretik i preporu ljiv je za uklanjanje bubrežnih kamenaca i pijeska te op e iš enje bubrega, mokra nog mjehura i mokra nih kanala. Samim tim ovim ajem iz svog organizma, urinarnog trakta, istjerat ete bakteriju escherihiju coli i obaviti prevenciju zaštite od parazita u crijevima. aj od sjemenki lubenice preporu uje se i dijabeti arima kao e ikasno sredstvo za tretiranje dijabetesa tipa 2. Naravno nije to sve. Sjemenke lubenice preporu uju se i za ja anje srca kao i miši ne strukture u tijelu. Ove „crne kapljice“ bilo u obliku aja ili grickalica preporu ljive

su i za ja anje pam enja te koncentraciju, a osim toga izvrsne su za sjaj, zategnutost i ljepotu kože. Kao i sama lubenica, odli no su sredstvo za ja anje libida i potencije kod muškaraca. Za aj od sjemenki lubenice koriste se 4 žlice isklju ivo svježih koštica koje se usitnjene ili isjeckane mlinom za kavu ili za ine kuhaju 15 minuta u dvije litre vode. Ovu koli inu aja rasporedimo i pijemo to-

kom dva dana, a tre i dan je potrebno napraviti pauzu. Opisani proces ponavljamo nekoliko tjedana u istim intervalima, dva dana pijenja aja i jedan dan pauze. Voda napravljena od sjemenki lubenice pak je izvrsna za iš enje mokra nih puteva, parazita u crijevima i bakterije Ecoli. Za to je potrebno 30 do 40 sjemenki, svježih ili osušenih, koje zdrobimo ili usitnimo. Tu koli inu stavimo u litru vode i kuhamo 10 minuta. Nakon što je ohladimo teku inu možemo držati u hladnjaku i pije se svaki dan, a ako okus ne zadovoljava može se poboljšati dodavanjem soka ili nekog drugog omiljenog vam aja. Svakodnevno je potrebno popiti litru ove teku ine u periodu od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci dok se bakterija potpuno ne eliminira. Važno je napomenuti da ovakav pripravak mogu piti i djeca i odrasli. Sjemenke bundeve ve su odavno poznate i omiljene zimske grickalice. Zašto ne bi to bile i sjemenke lu-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

benice? Isklju ivo crne sjemenke potrebno je oprati te posložiti u tankom sloju na papir ili krpu i potpuno osušiti na suhom zraku ili suncu. Nakon toga prepe emo ih u tavi na srednjoj temperaturi, ne previsokoj, oko 20 do 25 minuta kako bi se sa uvali svi korisni sastojci u sjemenkama. U 2 dcl vode otopite jednu jušnu žlicu soli te kod pe enja ovom teku inom povremeno zalijevajte sjemenke. Voda e ispariti, a sol e se zadržati na sjemenkama koje e u duge zimske ve eri poslužiti kao zdrava grickalica uz ve ernji ilm. Luben ic u s v a k a ko uvrstite na svoj menu tijekom ljeta, a od sada sjemenkama pridajte pažnju kakvu zaslužuju. Za zimu nakupite dovoljnu koli inu sjemenki kako bi ih imali raspoložive za dugotrajnije korištenje što u zdravoj šalici aja, što kao zdravu alternativu u obliku grickalica i budite sigurni da ete baš vi ovaj put dati savjet svom lije niku i ljekarniku, ne on vama.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

VOZILI SMO Subaru WRX STi

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-30.6.2014. Proizvo a

koli ina

udio, %

Volkswagen

25,09%

Škoda

22,47%

Kia

20,60%

Hyundai

8,24%

Opel

7,12%

Renault

6,74%

Peugeot

6,37%

Seat

5,24%

Audi

5,24%

10 Citroën

4,12%

11 Dacia

4,12%

12 BMW

3,37%

13 Honda

3,37%

14 Nissan

3,37%

15 Ford

3,37%

16 Mazda

3,37%

17 Toyota

3,00%

18 Chevrolet

1,50%

19 Mitsubishi

1,12%

20 Chevrolet USA

0,37%

21 Jeep

0,37%

22 Fiat

0,37%

23 Suzuki

0,37%

24 Mercedes

0,37%

UKUPNO

267

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

21. srpnja 1978.

je Enzo Ferrari na proslavi 40. obljetnice tvrtke u Maranellu predstavio Ferrari F40. U to je vrijeme Ferrari F40 bio najbrži cestovni automobil. F40 nema stakla na struju, ni središnje zaklju avanje, ali ga V8 motor do 100 km/h ubrzava za 3,5 sekunde. Najve a brzina koju dostiže je 323 km/h.

Prekinuta proizvodnja Volva XC90 Nakon 12 godina i 636.143 proizvedenih primjeraka, Volvo je prekinuo proizvodnju aktualne generacije modela XC90. Kraj je to jedne posebne ere u kojoj je kultni švedski automobil revolucionirao globalni SUV sektor. Posljednji proizvedeni primjerak je iz pogona Torslanda odvezen u muzej, a sam proizvodni pogon ve se priprema za proizvodnju potpuno novog Volva XC90 koji stiže krajem godine. Uspješna pri a po ela je 7. sije nja 2002. godine kada je Volvo na Sajmu automobila u Detroitu kona no predstavio dugoo ekivani SUV model kojeg su Volvo prodava i i kupci, posebice oni u SAD-u, dugo o ekivali. Volvo XC90 se pokazao kao instant hit s preko 100 me unarodnih priznanja, uklju uju i i titulu SUV-a za 2003. godinu, kao i titulu najvrednijeg izvoznog proizvoda Švedske. Prije samog po etka prodaje 2003. godine, Volvo prodava i su ve imali zabilježenih 15.000 narudžbi. Sada e prva generacija Volva XC90 ustupiti mjesto novoj generaciji koja tako er donosi brojne inovacije.

Zamijenite svoju staru Hondu CR-V novom i ostvarite zna ajnu uštedu Svim vlasnicima Honde CRV starije od 5 godina i kupljene u ovlaštenoj Rutingovoj mreži u Republici Hrvatskoj koji se do 9. kolovoza 2014. odlu e za kupnju nove Honde CR-V putem zamjene „staro za novo“, poklanjamo bonus u iznosu od

Najbolje od auto

10% procijenjene vrijednosti njihove stare Honde CR-V. Za više detalja o ovoj fantasti noj ponudi obratite se prodajnom osoblju ovlaštenih Honda salona te budite i vi jedni od onih koji mogu re i „jednom Honda, zauvijek Honda“.

Me u nekolicinom kolega imali smo prilike isprobati etvrtu generaciju istinskog sportskog automobila Subaru WRX STi. Subaru – toliko poznata, a toliko nepoznata marka automobila... Najlakše bi bilo populaciju podijeliti u dvije skupine: oni koji znaju sve i oni koji su samo uli za Subaru. Bolji poznavatelji auto industrije te pratitelji rally natjecanja vrlo dobro poznaju ovu marku automobila, a oni koji površno prate auto industriju samo znaju da se radi o proizvodu s dalekog istoka. Mi emo samo rezimirati da je Subaru marka koja se fokusirala na proizvodnju modela s pogonom na sva etiri kota a te proslavila na najve im natjecanjima. Njihova tradicija 4WD vozila po inje davne 1972. godine. Iz palete modela tu se isti e jedna oznaka WRX STi. Zahvaljuju i uvozniku Subarua za RH, tvrtki Subaru Italia te njihovom dealeru i doma inu, tvrtki Vip Cars iz Kaštela imali smo prilike voziti ovaj auto na zatvorenoj prometnici gdje se ina e vozi brdska utrka na Mala ki. Sada Subaru ponosno tržištu predstavlja svoj novi sportaš: WRX STi 4.-te generacije (1992., 2000., 2007.). Moto razvoja ovog vozila prili no je jednostavan (Product Concept = Power + Control). Jednostavan recept je samo na papiru, odnosno u teoriji... Jako je teško opisati doživjaj vožnje ovim automobilom. Tradicionalan boxer motor kod Subarua ovdje ima obujam 2,5 litre te razvija 300 KS. Snaga u današnjoj konkurenciji i ponudu na tržištu i nije za 'pasti s nogu'. Ono što zapanjuje je lako a s kojom je

snaga prenijeta na podlogu te ovjes koji WRX STi drži na tra nicama, jer je to osje aj u vožji... Druženje s ovakvim vozilom je uvijek prekratko jer njegove

za upravlja em STi-ja... Ovaj je Subaru automobil koji s pravom traži strahopoštovanje i vrhunsku koncentraciju voza a ali onda i pruža neslu ene mogu nosti. Tijekom gotovo 20 godina konstantnog pra enja auto industrije imao sam prilike voziti mnogo razli itih automoibla, mnogo snažnijih ( ak i dvostruko) od WRX STi-ja ali ovo je najkompletniji proizvod koji svojih 300 KS prenosi na podlogu kao da ih je dvostruko više. WR X STi model 2015., etvrta generacija kao i njegovi prethodnici se ne isti e nekim upe atljivim dizajnom vajnštine ili unutrašnjosti. Na prvi je pogled jasno da se radi o sportskom vozilu s otvorom

brojne mogu nosti podešavanja nude najbolje za svaku vrstu podloge, a vremena za upoznavanje ovog automobila trebate imati. Performanse ovog automobila mogu iskoristiti samo natjecatelji ili voza i koji su prošli školu vožnje na ovakvim vozilima. Svi ostali mogu upravljati ovim automobilom koji doista pomi e zakone izike ali ih ipak ne može srušiti. Ovu tezu potvr uje podatak da vše od polovice prodanih WRX STi modela prošle godine u HR više ne prometuje, ne zbog tehni kih poteško a, ve zbog voza a koji su precjenili svoje mogu nosti

za hladnjak na poklopcu motora, s velikim spojlerom straga, proširenim blatobranima... Za razliku od brojnih šminkera +, WRX STi to treba. Par tehni kih pojedinosti koje ovdje imamo mjesta izdvojiti karakteriziraju ovaj automobil. SI-DRIVE selektorom smještenim na centralnoj konzoli izme u prednjih sjedala mogu se izabrati tri na ina rada, odnosno odziva rada motora na pritisak gasa. Prvi ponu eni na in rada je Intelligent (I) u kojem vozilo reagira znatno sporije na pritisak papu ice gasa, sporije se razvija najve a

snaga, ubrzanja su umjerena, a potrošnja goriva niska. Odli no za jako sklisku podlogu i gdje je kontrola voza a jako otežana. Drugi na in rada je Sport (S) koji se koristi u normalnoj situaciji vožnje bez ograni enja. Motor može posti i najve i broj okretaja kako bi pružio maksimalne performanse, a pritiskom papu ice gasa dobije se brzi odgovor na pove anju broja okretaja motora, te je vozilo u korištenju ovog na ina spremno za vožnju po bilo kojoj vrsti podloge. Pri tom je cijelo vrijeme kontrola vozila od strane voza a na izuzetno visokoj razini. Tre i na in rada je Sport Sharp (S#) koji isporu uje najve u snagu koju motor ima, reakcija na pritisak papu ice gasa je tre-

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

omobila TEHNI KI PODACI: Motor: etverocilindri ni boxer, DOHC 16V Obujam: 2.457 ccm Snaga: 300 KS– 6.000 o/min Moment: 407 Nm – 4.000 o/min Gume: 245/40 R18 Potrošnja goriva: grad 14 l/100km izvan grada 8,4 l/100km kombinirano 10,4 l/100km CO2: 242 g/km, Euro 6 0-100km/h: 5,2 s Najve a brzina: 255 km/h Cijena: Subaru WRX STi: 458.890 kuna Subaru WRX STi S-Package: 512.490 kuna

nutna i reakcija svih ostalih sustava je strelovita. Omogu en je sportski na in vožnje, ali i dalje je pod potpunom kontrolom voza a, naravno ako raspolaže potrebnom sportskom vještinom vožnje. Ovaj na in se preporu uje koristiti samo na trka oj stazi. No, tu podešavanju automobila nije kraj, jer voza u je uz Symetrical AWD na raspolaganju podesivi centralni diferencijal DDCD (Driver control Center Differential) koji 41% momenta daje na prednje kota e, a 59% na stražnje (može se i zaklju ati u omjeru 50:50). Na raspolaganju je i Manual Mode sa šest pretpodešenih pozicija kojima voza bira kako e se vozilo ponašati, a sa Auto Mode+ (understeer) i Auto Mode- (oversteer) može se dobiti ponašanje automobila kao da se vozi više s prednjim ili stražnjim pogonom. Ru ica mjenja a je iligranski precizna.

Par podataka koji kupce ovog automobila najmanje zanimaju: dužina je 4.595 mm, masa je 1.500 kg, prtljažnik ima obujam 460 litara, 7 airbaga, a potrošnja benzina je prema tvorni kim podacima u gradu 14 l/100km, izvan grada 8,4, a u kombiniranoj vožnji 10,4 l/100km. Tijekom vrlo oštre vožnje na spomenutoj lokaciji potrošnja se kretala u razini prosjeka za gradsku vožnju što nas je dodatno ugodno iznenadilo ali to su kod ovog modela manje bitni podaci koje zanemarujete obziom na pruženo. Cijena u Hrvatskoj? Paprena. 458.890 kn za standardni modelt e 512.490 kn za S-Package (krovni otvor, Harman Kardon...). Pri spominjanju cijene treba napomenuti da u Hrvatskoj samo poseban porez na motorna vozila za ovaj automobil iznosi više od 120.000 kn.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Hyundai proizveo milijunti automobil u turskoj tvornici

15. srpnja Hyundai je u svojoj tvornici u Turskoj (Hyundai Assan Otomotiv Sanayi - HAOS) proizveo milijunto vozilo. Tim povodom uprili ena je i sve anost na kojoj su sudjelovali voditelji i radnici proizvodnog pogona. Nakon udvostru enja kapaciteta u prošloj godini

za više od 200.000 jedinica uz ulaganje od 609 milijuna dolara, pored modela i20 na proizvodnu liniju ušao je i novi i10. Milijunto vozilo upravo je model i10 koji odlazi na njema ko tržište. Osnovana 1997. godine, tvornica HAOS bila je prva Hyundaijeva tvornica izvan

Koreje, te je predstavljala po etak globalizacije marke Hyundai. Tvornica je proizvodila vozila za tursko tržište do 2002. godine, a izvoz je zapo eo prema bližim regijama s lakim gospodarskim modelom Starex. Godišnji kapacitet proizvodnje do 2007. godine pove an je na 100.000 vozila, a zatim u 2013. godini na 200.000 vozila. Danas je ova tvornica jedina proizvodna baza za modele i10 i i20 za europsko tržište, uz rad u tri smjene. U prvoj polovici 2014. godine proizvedeno je oko 100.000 vozila, od ega 5 posto pripada modelu i10. Osim toga, gotovo 90.000 automobila izvozi se u više od 30 zemalja, uglavnom u Europi.

Peugeot Hrvatska sponzor Dubrova kih ljetnih igara Direktor marke Peugeot Tomislav Mileti sve ano je uru io klju eve modela 3008 - službenog vozila 65. Dubrova kih ljetnih igara intendantu Krešimiru Dolen i u ispred Kneževa dvora. Peugeot je drugu godinu zaredom uz Dubrova ke ljetne igre kao službeno vozilo, a Peugeot vozila omogu avaju kvalitetnu logisti ku podršku Igrama u danima priprema kao i u danima odvijanja festivala. Peugeot je u sklopu sve anosti otvaranja Dubrova kih ljetnih igara predstavio i svoj novi projekt „308 protiv mina“, kojeg pokre e u suradnji s Uredom za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Veleposlanstvom Republike Francuske. Peugeot ve tre u godinu zaredom uspješno pokre e humanitarnu akciju,

ija prikupljena sredstva idu u korist razminiranja nerazminiranih podru ja Hrvatske, ovoga puta s novom 308-icom u glavnoj ulozi. Dubrova ke ljetne igre i ove godine održavaju se od 10. srpnja do 25. kolovoza. I ovoga puta okupit

e ponajbolje dramske, glazbene, baletne, folklorne, likovne i ilmske umjetnike iz cijelog svijeta. Zasnovane na bogatoj i živoj baštini grada Dubrovnika, Igre 65. godinu zaredom postaju sjecište hrvatskog i svjetskog duha i kulture.

Allianz uvodi potpuno mobilne procjenitelje šteta Allianz na hrvatsko tržište uvodi potpuno mobilne procjenitelje šteta na automobilima, ime pridonosi o uvanju okolišu, a klijentima nudi uslugu procjene štete u najkra em mogu em roku od nastanka prometne nesre e. Zahvaljuju i novoj tablet aplikaciji, razvijenoj u suradnji s Microsoftom i InfoCumulusom, Allianzovi procjenitelji od sada mogu procjene šteta u potpunosti obavljati na terenu, ime se pojednostavljuje i ubrzava procjena te u kona nici i proces obrade te isplate šteta. Zahvaljuju i novoj aplikaciji, Allianzovi procjenitelji od sada i na terenu mogu pristupiti bazama podataka, a njihovo ru no unošenje posve je eliminirano. Aplikacija omogu uje povezivanje baze podataka s procjeniteljima na terenu, pri emu je korištenje papira postalo posve nepotrebno, a procjenitelji se po obradi jedne štete mogu odmah uputiti na sljede u lokaciju. Ovakav na in rada pridonosi o uvanju okoliša, a stalna dostupnost podataka i mogu nost procjene bez odlaska u ured omogu uje obradu ve eg broja prijava u jednome danu i samim time ubrzava procjenu štete te obradu zahtjeva za isplatom. Aplikaciju trenutno koristi 20 Allianzovih procjenitelja šteta i usluga je dostupna u cijeloj Hrvatskoj, a osim procjenitelja, podatke generirane aplikacijom koriste i njihovi menadžeri, što im omogu ava lakše pra enje terenskog rada, bolji uvid u ljudske resurse u danom trenutku i stoga bolje upravljanje timovima, na obostrano zadovoljstvo osiguratelja i klijenata.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

Tehnologija

Putovanje kroz vrijeme s fotonima Znanstvenici su simulirali putovanje kroz vrijeme na koje su poslali estice svjetlosti koje oponašaju kvantne estice, a zatim ih vratili na po etnu vremensko-prostornu lokaciju. To je velik korak u ujedinjavanju dviju teško pomirljivih teorija izike. S obzirom na to da bi morali putovati do crne rupe kako bi promatrali ho e li se neki objekt savijati, raspasti ili se vratiti, što je nemogu e, znanstvenici su odlu ili prona i to ku konvergencije izme u teorije op e relativnosti i kvantne mehanike u laboratorijskim uvjetima, i u tome su uspjeli. Australski istraživa i sa Sveu ilišta Queensland (UQ) željeli su povezati ono što je u raskoraku izme u dvije najprihva enije teorije izike, što nije lak zadatak. S jedne strane, imate Einsteinovu teoriju op e relativnosti koja predvi a ponašanje masivnih objekata po-

put planeta i galaksija, a s druge strane teoriju iji se zakoni u potpunosti sudaraju s Einsteinovom - teoriju kvantne mehanike koja naš svijet opisuje na molekularnoj razini. I upravo to je mjesto gdje stvari postaju zanimljive: još uvijek nemamo

konkretan pojam o svim na elima kretanja i interakcije koja podupiru tu teoriju. Prirodni zakoni vremena i prostora tu jednostavno prestaju vrijediti. Svjetlosne estice korištene u istraživanju, poznate kao

fotoni, igrale su ulogu stvarnih kvantnih estica u svrhu otkrivanja na ina na koji se one kre u kroz prostor i vrijeme. Tim je simulirao ponašanje jednog fotona koji putuje vremenom kroz crvoto inu i susre e identi an foton koji je za-

pravo stariji on. “Kako bismo to napravili, koristili smo jedan foton, ali putovanje kroz vrijeme simulirano je drugim fotonom koji je igrao ulogu posljednje ‘inkarnacije’ fotona koji putuje kroz vrijeme”, rekao je profesor izike s UQ-a, Tim Ralph. Rezultati su objavljeni u asopisu “Nature Communications” i dobili su potporu klju nih institucija koje se bave kvantnom izikom. Jedan od najvažnijih primjera zašto su te dvije teorije nepomirljive je tzv. prostorno-vremenska petlja. Einstein je iznio pretpostavku da možemo putovati natrag kroz vrijeme i vratiti se na po etnu to ku u prostoru i vremenu. To je iznjedrilo problem poznat kao “paradoks djeda”, o emu je teoretizirao Kurt Godel 1949. godine - ako putujete natrag kroz vrijeme i sprije ite susret vaše bake i djeda, te tako sprije ite vla-

Potvr en novi 117. kemijski element Periodni sustav elemenata proširuje se s potvrdom otkri a novog elementa koji tek treba imenovati. Zasad se zna pod jednostavnim imenom - element 117, iako je ostao i populariziran naziv ununseptij. Suradnja Rusa i Amerikanaca 2010. godine dovela je do proizvodnje atoma s 117 protona i popunila je rupu u periodnom sustavu elemenata koja je nastala kad

je otkriven element 118 etiri godine ranije. Me utim, Unija iste i primijenjene kemije (engl. Union of Pure and Applied Chemistry) zahtijeva potvrdu dva nezavisna tima prije nego što se ti elementi dodaju periodnom sustavu elemenata. Nakon etiri godine, napokon je potvr eno postojanje tog elementa. “Proizvodnja elementa 117 je apsolutna granica Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014. 1.890,00 kn EISENSTADT – ZABAVNI PARK FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 05. 08. 2014. 260,00 kn za djecu do14 g. 290,00 kn za odrasle RIM – NAPULJ – POMPEJI 5 dana 16. – 20. 10. 2014. 1.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014. 2.290,00 kn

onog što je zasad mogu e proizvesti,” objašnjava profesor David Hinde, jedan od autora istraživanja objavljenog u asopisu “Physics Review Letters”. “Zbog toga je apsolutni trijumf proizvesti i potvrditi i samo nekoliko atoma tog elementa.” Hinde je bio lan tima u GSI laboratoriju u Njema koj koji je spojio kalcij 48 i berkelij 249, što nije bilo jednostavno. Berkelij 249, osim što je težak za proizvodnju u zna ajnim koli inama, ima vijek trajanja otprilike 320 dana. Manje od polovice koli ine

proizvedenog berkelija 249 postojat e duže od godine dana, te zbog toga prijenos i pro iš avanje ne mogu ekati. Rezultat spajanja bio je vrlo nestabilan, kao i svi atomi teži od olova. Promatraju i emitiranje alfa estica, tim je zaklju io da je element rezultat dvaju raspadnutih lanaca koji potje u od izotopa 294117 (atoma koji ima 117 protona i 177 neutrona). Jedan od lanaca uklju uje i izotope 270Db i 266Lr, te kasnije dodaje etiri neutrona prijašnjem najvišem izotopu laurencija.

Op enito, veliki atomi imaju kra e, polovi ne živote jer, što su im mase ve e, brže se raspadaju uslijed radijacije. Me utim, koncept otoka stabilnosti zaista postoji. U nuklearnoj izici, otok stabilnosti je skup još neotkrivenih izotopa transuranskih elemenata za koje se smatra da su mnogo stabilniji od nekih elemenata s atomskim brojevima bližim uranu. Za njih se smatra da im se vijek trajanja mjeri u minutama i danima. Prema tome, autori se nadaju da jednosatni polovi ni život izotopa 270Db “ozna ava važan korak k prou avanju dugovje nije jezgre super teških elemenata lociranih na otoku stabilnosti”. Proizvodnja je bila manjkava. Više od 1019 atoma kalcija 48, ne baš estog izotopa, povezano je s berkelijem kako bi se proizvelo samo etiri atoma elementa 117. “No, bez obzira na to, svrha istraživanja bila je da se element 117 potvrdi i prihvati”, kaže Hinde. Element 117 je zadnji

stito ro enje, klasi ni zakoni izike to e podržati. Ali Tim Ralph podsje a na otkri a iz 1991. i tvrdi da bi takva situacija mogla biti sprije ena primjenom “ leksibilnih zakona” kvantne mehanike. “Svojstva kvantnih estica nejasna su i nesigurna, a ovo im daje dovoljno prostora za manevar izbjegavanja nedosljednih situacija pri putovanju kroz vrijeme”, izjavio je Ralph. Znanost ima još prostora za testiranje to ki u kojima se dodiruju teorija op e relativnosti i kvantna mehanika, poput testiranja relativnosti u ekstremnim uvjetima, pri kojima se njeni zakoni o ito iskrivljuju baš kao na horizontu doga aja koji okružuje crnu rupu. No budu i da im zaista nije lako pri i, UQ znanstvenici zadovoljni su laboratorijskim testiranjem to aka približavanja fotona. “Naša studija pruža uvid gdje i kako se priroda može ponašati druga ije od onog što predvi aju teorije”, rekao je profesor Ralph. (izvor: znanost. geek.hr)

slu aj od šest elemenata koje je otkrio Ujedinjeni institut za nuklearna istraživanja u Rusiji (engl. Joint Institute fot Nuclear Research). Od njih šest samo je troje potvr eno, a elementi 113, 115 i 118 zasad nisu potvr eni, iako se radi na tome. Tako mali uzorak nam ne omogu uje mnoga saznanja o kemiji elementa 117. Ununseptij se u periodnom sustavu elemenata smjestio ispod halogenih plinova poput luora i klora, jer se sposobnost zarobljavanja elektrona, koji ove elemente ine vrlo reaktivnima, smanjuje spuštanjem po tablici periodnog sustava elemenata. Tu se smjestio jer se smatra da, ako bi se ikada mogla proizvesti dovoljna koli ina ununseptija kako bi se prou avale kemijske reakcije, vjerojatno bi gubio elektrone, a ne bi ih privla io. U me uvremenu, Hinde ima i ve i san od ovog, pa kaže: “Veliko pitanje je zapravo kako možemo proizvesti elemente 119 i 120?” Me utim, kako bi se to omogu ilo, treba se prona i još teži izotop od kalcija 48. Hinde trenutno radi na identi iciranju najboljeg kandidata. (izvor: znanost.geek.hr)

Devedeset i devet dana bez Facebooka! Brojnim korisnicima najpopularnije društvene mreže na svijetu dan po inje upravo provjerom noviteta na ovoj mreži. Prednosti korištenja mreže jesu brojne: od obnavljanja prijateljstava, upoznavanja novih osoba, preko aktualnog pra enja glazbenih, sportskih i drugih vijesti, pa do dnevno-politi kih zbivanja, raznolikih marketinških kampanja i humanitarnih akcija. Facebook je danas jedan on

anajsnažnijih alata za pra enje vijesti. Dostupan je svima na ra unalima, tabletima i telefonima. Kako se odmoriti od Fejsa? Je li to uop e mogu e? Zavirite na stranicu http://99daysoffreedom. com/ i pokušajte 99 dana biti neaktivni na Facebooku. Možda vam upravo ova stranica donese devedeset i devet dana slobode i barem privremeno pomogne riješiti se ovisnosti o društvenim mrežama.

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 18.07. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Ljeto u gradu Zrinskih 2(r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra GET Report Vijes dana Veliko platno Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 18.07. 06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI VTV DNEVNIK (R) ŠKOLA ŠAHA HRANA I VINO YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI, TV kalendar 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA j 11:00 TV PRODAJA 11:15 MOJA ISTRA 12:15 TV PRODAJA 12:30 EUROBOX (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 ZLATNA DOLINA 14:00 ME IMURSKI NARODNI OBI AJI 14:30 TV PRODAJA 14:45 IZ VTV ARHIVE: MOJ PUT (R) 15:45 TV PRODAJA 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA 18:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:00 VREMENSKA PROGNOZA 19:05 IZ PROŠLOSTI 19:10 24 SATA VIJESTI 19:40 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 POPEVKE I ŠTIKLECI 21:15 LJETNI RAZGOVORI (R) 22:15 SHIFT (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

SUBOTA, 19.07.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Bujica (r) 13:30 Ususret fes valu u Požegi (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Dom 2 (r) 17:30 Veliko platno (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:00 Narodno veselje 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 19.07.

07:53 NAJAVA PROGRAMA 07:55 MALI OGLASI 08:00 VTV DNEVNIK (R) 08:25 IZ PROŠLOSTI 08:30 TV PRODAJA 08:45 MOJA ISTRA (R) 09:45 TV PRODAJA 10:00 EUROBOX (R) 10:30 MALI OGLASI 10:40 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

PRESSICA TAJNE USPJEHA TV PRODAJA KRATKI REZOVI (R) 24 SATA VIJESTI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM 13:45 TV PRODAJA 14:00 GLAZBENI IN (R) 15:00 MALI OGLASI 15:10 KAM 2014. 16:10 MALI OGLASI 16:25 POPEVKE I ŠTIKLECI (R) 17:25 TV PRODAJA 17:40 TV OBLO EC 18:10 VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:10 24 SATA 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 S KONCERTNIH POZORNICA 21:30 PRAVO NA OBRANU 22:30 VTV DNEVNIK (R) 22:55 IZ PROŠLOSTI 23:00 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show /18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

NEDJELJA, 20.07.

08:00 10:00 11:00 12:05 12:45 13:30 14:00 15:00 17:10 17:40 18:10 19:00 20:00

Dje ja TV TV prodaja Planet Croa a (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Glas manjina (r) Ljeto u gradu Zrinskih 2 (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Tjedna kronika Emisja Mura – Drava (r) Lifestyle (r) Tjedna kronika (r) Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 20.07. 07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK (R) MALI OGLASI IZ PROŠLOSTI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R) 09:15 TV PRODAJA 09:30 HRANA I VINO 10:30 PRAVO NA OBRANU 11:30 TV OBLO EC (R) 12:00 VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:30 TV PRODAJA 12:45 IZ VTV ARHIVE: PALETA PORTRETA 13:40 TV PRODAJA 13:55 MALI OGLASI 14:00 IZ VTV ARHIVE: VU SRCU TE NOSIM 15:15 TV PRODAJA 15:00 S KONCERTNIH POZORNICA (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 MALI OGLASI 17:05 POPEVKE I ŠTIKLECI (R) 18:00 MALI OGLASI 18:05 LJETNI RAZGOVORI (R) 19:00 OTVORENO NEBO (R) 19:30 VTV TJEDNIK 20:00 KULTURNI MAGAZIN, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:50 IZ FUNDUSA GALERIJE GE RA MA (R) 21:00 VE ER UZ FILM 23:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:06 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

PONEDJELJAK, 21.07. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 21.07. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim 15:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Dokumentarni program 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Iz VTV Arhive: U dobrom duštvu 22:00 TV Oblo ec (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 22.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Mura – Drava (r) Obzori Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 22.07. 06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 Škola šaha 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Iz fundusa galerije GERAMA 11:30 Pri e iz svijeta 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi

13:45 TV prodaja 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Koktel (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Zagorje je jedno 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 20:35 Dali B. Show 21:00 Zagorje je jedno 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 23.07. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 23.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B Show 13:00 24 sata vijest 13:15 TV prodaja 13:30 Iz VTV Arhive: Paleta portreta (R) 14:25 Mali oglasi 14:30 Dokumentarni program 15:00 IZ fundusa galerije GERAMA 15:15 TV prodaja 15:30 Zagorje je jedno 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Me imurski narodni obi aji 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Ljetni razgovori 21:00 Iz naših središta 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 24.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Tradicinske i kulturne manifestacije Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:00

ETVRTAK, 24.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Lepoglavski dani 2014. (R) 14:00 Velike tajne malog vrta (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Iz VTV Arhive- U dobrom društvu (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 18:00 TV prodaja 18:15 TV Izložba 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Iz naših središta (R) 20:35 Pod pove alom 21:30 Iz VTV Arhive: Moj put 22:30 VTV Dnevnik 23:05 Vremenska prognoza 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NAJAVLJUJEMO

POZNATI BRITANSKI bend po etkom rujna gostuje u Zagrebu

Editorsi 4. rujna sviraju u zagreba koj Tvornici Britanska grupa "Editors" nastupit e u Velikom pogonu zagreba ke Tvornice kulture u etvrtak 4. rujna 2014. godine. Nakon ljetne stanke, zagreba ka Tvornica kulture za otvaranje jesenske sezone dovodi pravu alter rock poslasticu. Stari znanci ovdašnje publike, britanski dark indie majstori Editors dolaze u sklopu svoje velike europske turneje na kojoj promoviraju posljednjih studijski album “The Weight Of Your Love”. Editors su oformljeni 2002. godine u Staffordu u Engleskoj i samo nakon tri godine postojanja lansirani su me u nove oto ke rock superstarove. Debut album “The Black Room” sa singlovima “Munich”, “Blood” i “Bullets” osigurao im je nominaciju za prestižnu nagradu “Mercury” te slotove na velikim festivalima poput: T In The Park, Isle Of Wight, Lollapalooza i Coachella. Nasljednik “An End Has A Start”, napravljen pod pro-

ducentskom palicom Jacknife Leeja, svjetlo dana ugledao je dvije godine kasnije, sjurivši se ravno na prvo mjesto Britanske top liste albuma. S izdanja je skinuto ak pet singlova (najzapaženiji je bio “Smokers Outside The Hospital Doors”) koji su im, izme u ostalog, donijeli i prve nastupe na Glastonburyju. Ipak, najve i uspjeh grupa je polu ila tre im albumom "In This Light And On This Evening”, na kojem se nalazi megahit “Papillon”, a koji je službeno objavljen 2009.

godine. Nakon nekoliko godina turneja i odlaska Chrisa Urbanowitza bend je objavio etvrti studijski album “The Weight Of Your Love”, na ijoj e turneji posjetiti i Hrvatsku. Na svom “kontu” Editors imaju ve tri nastupa u Zagrebu koji su prošli u fenomenalnoj atmosferi, pokazavši da je bend sredinom prošlog desetlje a bio jedan od najpopularnijih oto kih bendova kod nas, rame uz rame s Franz Ferdinandom, Arctic Monkeysima ili Bloc

Partyjem. Iskustva s tih koncerata, ali i bezbroj turneja i nastupa diljem svijeta, Tom Smith, Russell Leetch, Ed Lay, Justin Lockey i Elliot Williams donijet e u Veliki pogon Tvornice kulture u etvrtak 4. rujna. Od 1. srpnja do 3. rujna za ulaznicu e trebati izdvojiti 150 kn, dok je cijena na dan koncerta 170 kn. Prodajna mjesta: Tvornica kulture (Ljudevita posavskog 1), Entrio prodajna mjesta i www. entrio.hr i Eventim prodajna mjesta i www.eventim.hr.

3 Bailando ENRIQUE IGLESIAS ft. SEAN PAUL 4 Call Me The Breeze ERIC CLAPTON

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

5 Wasted TIESTO ft. MATTHEW KOMA

Fio show od 20 sati do 23 sata Glazbeni gost emisije bio je izvrstan bend "Sjaj no i", koji dolazi iz Sesveta. Naše gledatelje glazbenici su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što su svadbe, krštenja, ro endani

FORMULA 13 1 The Chamber LENNY KRAVITZ 2 Budapest GEORGE EZRA

i sl. Kao i uvijek, mogli ste uti recepte za zdrav život od naših stalnih sponzora iz zdravog kutka, kralja ešnjaka i kraljice gljiva: Shitake. Gledaju svi - gledajte i Vi Fio show i ovu nedjelju 20. srpnja! (foto: Pepi 007)

6 Scare Away The Dark PASSENGER 7 Snap Out Of It ARCTIC MONKEYS 8 Your Love NICOLE SCHERZINGER 9 Until It’s Gone LINKIN PARK

Top Hit List

10 Maps MAROON 5 11 Rude MAGIC! 12 Fly Rasta ZIGGY MARLEY ft. U-ROY 13 Love never Felt So Good MICHAEL JACKSON ft. JUSTIN TIMBERLAKE 14 Ghost ELLA HENDERSON 15 Problem ARIANA GRANDE ft. IGGY AZALEA

1 GRETTA Geby -DOMA IH Malena TOP ftLISTA 2 TONY CETINSKI - Žena nad ženama 3 DETOUR - Daleko 4 IVANA BANFI , ELLA & MINEA Na Jadran 5 TBF - Ne u ti ništa 6 TEŠKA INDUSTRIJA i Slavonia Band - Žena za utjehu 7 MASSIMO - Dijete u meni 8 VANNA - Lopov 9 LANA - Majica 10 ENI - Prekrasan dan 11 PSIHOMODO POP - Bejbi 12 NINA BADRI - Dan D 13 DINO MERLIN - Školjka 14 JASMIN STAVROS & U iteljice Nema natrag 15 PAVEL - Autenti no osrednji

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

NOGOMET ARCHEA AKOVEC izba en u zadnju ligu odlukom u Varaždinu

Opet zaplet oko Me užupanijske lige Nažalost, ništa od mira što se ti e nedavno ormirane Me užupanijske lige akovec-Varaždin, jer i nakon istoga doga aju se vrlo udne stvari, odnosno ne štimaju stvari na relaciji varaždinskime imurski savez. Posljednja vijest je o izbacivanju iz lige NK Archea akovec jer navodno nije na vrijeme podmirio dugove iz prošle sezone prema službenim osobama. Me utim, štos je u tome što su Varaždinci bez da pitaju naše predstavnike u ligu ubacili sedmog predstavnika i taj prijedlog kao službeni uputili na usvajanje HNS-u. Darko Jambrovi , me imurski predstavnik na sastanku, napustio je isti u Varaždinu i o ito da se i dalje vodi tihi rat izme u ova dva saveza i pitanje je kako e to sve izgledati kad krene prvenstvo. Ju er je Izvršni odbor HNS-a trebao potvrditi ovu odluku koju u trenutku zaklju enja ovog broja još nemamo. U razgovoru predsjednik MNS-a Mato Kljaji a vezano na ovu temu rekao nam je: - Dogovorena je liga 12:6 i za to postoje obostrane odluke saveza. Ovo je jedna nova situacija o kojoj se još moramo dogovoriti jer odluka o 11+7 je nešto novo. Da bi se uop e liga odigrala, potrebna je suglasnost oba da saveza, a prethodnu odluku imamo koja glasi, ponavljam, jest 12+6. Prvenstvo u ovoj ligi ina e bi trebalo krenuti najranije od svih liga ve 10. kolovoza, ali još uvijek se ne zna što e to no biti, odnosno kako e se dalje odvijati stvari, posebice zbog o ito narušenih odnosa izme u dva saveza. (is, dz)

ATLETIKA Veliko slavlje za AK Me imurje na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske za seniorke i seniore uprili io je Martin Srša postigavši jedan od najve ih uspjeha u povijesti kluba i me imurske seniorske atletike. Nakon što je prvi dan natjecanja osvojio srebrnu medalju na 1500 m, drugi je dan u neizvjesnoj i uzbudljivoj završnici utrke na 800 m osvojio prvo mjesto i zlatnu medalju, pobijedivši pritom u vremenu svoga osobnog rekorda od 1:52,19 sve najbolje trka e Hrvatske u ovoj disciplini. Najžeš i konkurenti Ante Pokraj i i Jure Božinovi , oba lanovi ASK-a iz Splita, i trka i s osobnim rekordima više od tri sekunde boljim od najboljeg Sršinog rezultata nisu uspjeli poremetiti koncepciju našeg trka a koji je od starta do cilja kontrolirao utrku. U zadnjih 100 metara utrke Pokraj i je ozbiljno zaprijetio i krenuo u svoj dobro poznat nezadrživi finiš i u tom trenutku izgledalo je da e u svoju bogatu riznicu dodati još jedno zlatno odli je. No Srša se nije dao iznenaditi i do zadnjeg metra u utrci karijere uspio nadja ati konkurenta, koji u posljednjih nekoliko godina igra jednu od glavnih uloga na hrvatskoj atletskoj sceni na 800 i 1500 m. Velik je to uspjeh za Sršu, ali i njegovog trenera

Najbolja hrvatska preponašica na 400 m Alena Hrušoci bila je odli na i me u seniorkama

POJEDINA NO PH u atletici za seniore održano je u organizaciji AK-a Nedeliš e

Martin Srša najbolji u Hrvatskoj na 800 m, srebrna Hrušoci na 400 prepone Srša putuje na Balkanijadu

Martin Srša, odli an me imurski srednjoprugaš, postigao je najve i uspjeh u karijeri osvajanjem naslova državnog prvaka na 800 m

Poredak u samom vrhu utrka na 800 i 1500 m osigurali su Martinu Srši i mjesto u seniorskoj reprezentaciji Hrvatske koja e za dva tjedna nastupiti na Balkanskom atletskom prvenstvu u Rumunjskoj. Tamo ga o ekuje vrlo jaka konkurencija i prilika za popravak svojih rezultata i skupljanje iskustva u ogledu s najboljim atleti arima Balkanskog poluotoka.

Najžeš i konkurenti Ante Pokraj i i Jure Božinovi , obojica lanovi ASK-a iz Splita, i trka i s osobnim rekordima više od tri sekunde boljim od najboljega Sršinog rezultata, nisu uspjeli poremetiti koncepciju našeg trka a, koji je od starta do cilja kontrolirao utrku Aleksandra Žbulja, kojemu je nakon utrke pripala ast podijeliti medalje najboljima u ovoj disciplini. Natjecanje je proteklo u odli noj organizaciji AK Nedeliš e, a za slavlje doma ina pobrinule su se Alena Hrušoci i Dijana Pintari , osvojivši srebrno i bron ano odli je. Hrušoci je na 400 m prepone osvojila drugo mjesto i srebrnu medalju u utrci koja joj je bila posljednja provjera prije puta u SAD, gdje e nastupiti na Svjetskom juniorskom prvenstvu. Utrka je bila na razini Aleninog najboljeg ostvarenja, a štoperica se zaustavila na 1:00,83. Ugodno iznena enje priredila je Dijana Pintari koja je u bacanju diska s novim osobnim i klupskim rekordom od 39,20 m osvojila tre e mjesto i bron anu medalju. Za AK Me imurje osvojene su još dvije

medalje, i to u utrci na 5000 m u kojoj je Lucija Žbulj bila tre a u vremenu novog osobnog rekorda od 20:54,57 i u bacanju kugle 4 kg, u kojoj je bron anu medalju osvojila Melani Kralji bacivši spravu do 12,40 m. Za doma ina natjecanja AK Nedeliš e odli an nastup ostvario je i Damir Posavec, koji je u skoku u vis presko io 1,95 m i osvojio 4. mjesto. Damir je bio vrlo blizu medalji jer je presko io istu visinu kao i tre eplasirani, ali s ve im brojem pokušaja. Za AK Nedeliš e još su nastupili Tamara Hatlak, 4. u bacanju kladiva i Gabrijel Stojanovi 12. na 100 i 12. na 200 m, dok su boje AK Me imurja branili: Lucija Žbulj 4. na 3000 m, Tajana Židov 5. na 400 m prepone, muška šta eta AK Me imurje u sastavu Mavrin, Peras, Januši i Paler, 4. na 4 x 100 m te Mavrin,

Srša, Januši i Peras, ženska šta eta u sastavu Vuk, Židov, Kos i Duji 5. na 4 x 400 m, Sanja Kozar 6. u bacanju koplja, Ivan Januši 6. na 3000 m zapreke, Filip Peras 7. na 400 m prepone, Aeksandar Žbulj 7. u bacanju koplja i 9. na 400 m prepone, Tomica Vrbanec 7. na 5000 m i 8. na 3000 m, Karla Duji 8. u skoku u dalj, 12. na 200 i 13. na 400 m, Lucija Vuk 9. u skoku u dalj, Siniša Paler 13. na 100 m, Nenad Novak 15. na 100 m i 16. na 200 m, Mihael Mavrin 15. na 400 m, 17. na 100 m i 18. na 200 m te Zvonko Horvati 22. na 200 m.

Odli na organizacija AK-a Nedeliš e Ovo zahtjevno i kvalitetno natjecanje na kojem su od hrvatskih atleti ara nedostajale samo Sandra Perkovi , Blanka

Vlaši i Ana Šimi zbog sudjelovanja na mitingu dijamantne lige u Glasgowu odli no je organizirao AK Nedeliš e, na elu s predsjednikom organizacijskog odbora Marijanom Horvatom i direktorom natjecanja Aleksandrom Puklavcom, a sve pod budnim okom sudaca Zbora atletskih sudaca Me imurja. Osim trenera i dužnosnika Hrvatskog atletskog saveza, medalje su najbolji hrvatski atleti ari primali i iz ruku predstavnika pokrovitelja natjecanja Op ine Nedeliš e, zamjenika na elnika Željka Kacuna, te predsjednika Me imurskog atletskog saveza Stjepana Koraja. Natjecanje je bilo otvorenog tipa pa su osim Hrvata sudjelovali i natjecatelji najve im dijelom iz Slovenije te BiH, Crne Gore, Velike Britanije i Brazila. U takvoj konkurenciji ukupno šest osvojenih medalja za me imurske atleti are velik je uspjeh, a imati ovakve sportaše u samom vrhu hrvatske kraljice sportova od iznimne je važnosti, jer oni mladim sportašima pokazuju da se i iz male sredine kao što je Me imurje mogu uz redovitost na treninzima i stru nost trenera postizati vrhunski rezultati. Iako je organizator bio AK Nedeliš e, natjecanje je održano u Varaždinu na stadionu SKUNC Sloboda jer borilišta na stadionu SRC-a Mladost u akovcu više ne zadovoljavaju uvjetima za održavanje ovakvog ranga natjecanja. No tako ne e ostati zadugo jer ve idu e godine planira se dugoo ekivana obnova atletske tartan staze i ostalih atletskih borilišta i opreme pa e kvalitetna seniorska natjecanja u akovcu ubudu e biti redovita pojava. (md)

TENIS

Ženska ekipa Pun eca državni prvak U etvrtak je u Zagrebu ženska seniorska ekipa TK-a “Franjo Pun ec” po drugi put osvojila naslov državnog prvaka. U finalu je odli nim partijama svih igra ica slavila protiv HTK Zagreb. Za ekipu Pun eca nastupile su: Ema Mikul i , Iva Mekovec, Ena Babi , Lorena Brzuhalski, Anda Pintari , Leonarda Horvat i jedina goš a iz Slovenije Ana Oparenovi . (zv)

FOTOVIJEST

18. srpnja 2014. RUKOMET

MILJENKO TOPLI ANEC, jedan od glavnih u organizaciji SP-a za rukometašice do 20 godina u Hrvatskoj i akovcu, o svemu pomalo kad je sport u pitanju

Položili smo ‘rukometni ispit’, ali situacija u rukometu daleko je od ruži aste Po upravo završenom Svjetskom prvenstvu za juniorke naš kraj ima zbog ega biti zadovoljan, no takva smotra na vidjelo izvu e probleme koje imamo u lokalnim sportskim klubovima... Me imurci su se još jednom dokazali kao vrhunski doma ini, ali i organizatori, besprijekorno odradivši natjecanje skupine Svjetskoga juniorskog prvenstva za djevojke. Iako je bilo inicijalnih problema, a u samu se pripremu krenulo jako kasno, sre om su vrsni sportski djelatnici našeg kraja preuzeli hitro stvari u svoje ruke i sve pripremili da bude u najboljem redu. Cijela manifestacija koštat e naš kraj oko 80 tisu a kuna, dio e podmiriti Grad, dio Županija. Zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi iznimno je zadovoljan svime, pa je na koncu cijele “parade” kazao: - Posebno treba zahvaliti svim volonterima, Hitnoj, zaštitarima, vatrogascima i cateringu. Posje enost utakmica bila je fantasti na, Slovenke su imale svoju potporu zbog blizine,

dok su Ruskinje imale navija ice zahvaljuju i udruzi ‘Kalinka’. Vjerujem da je sve bilo na visokoj razini i da nitko nije otišao nezadovoljan našim gostoprimstvom. Iako je dakle organizacija Svjetskog prvenstva u rukometu za juniorke u Me imurju odra ena fantasti no, bez obzira na prepreke, ostaje tužna istina da je me imurski rukomet na katastrofalno niskim granama. Podru je koje je nekad imalo ne samo prvoligaše, ve i sudionike europske razine natjecanja, na samrti je nakon odlaska Željka Kavrana i utjecaja koji je on imao u Hrvatskom rukometnom savezu. Ostali su ostaci ostataka, koji ne zadovoljavaju nikoga komu je sport važan. Predsjednik Me imurskoga rukometnog saveza Miljenko Topli anec, i sam jednom dio te uspješne pri e, koji se posljednjih godina više angažirao u varaždinskom i zagreba kom rukometu nego me imurskom, kaže: - Rukometni savez Me imurja ima sve vrlo dobro posloženo, a sam posao nije

uop e težak i zahtjevan - kad nema Svjetskog prvenstva, kazao je dobro raspoloženi Topli anec nakon usješnog završetka SP-a za rukometašice na po etku razgovora za naše novine. Kako on gleda na to da mora brinuti o svega desetak klubova? - Financijska situacija jedini je razlog zbog ega nema više klubova. Ja sam bio nekad direktor u RK Me imurju, koji je zbog inancija

- Katastrofalno je to što se i dalje svaštari i što baš svaki sport ima udio u financiranju, a novca je malo i nitko ne dobije ni približno dovoljno pao na najniže grane. Ženski rukometni klub nije išao u ligu više prošle godine zbog novca, RK Vratišinec iz godine u godinu odbija sudjelovanje u 3. ligi, Nedeliš e tre u ligu igra s djecom, a Prelog je igrao prvu ligu i inancijski završio u dubiozi. Svi kubure

RUKOMETNI KAMP “Svaki tjedan - sport jedan”

Sudjeluje više od 100 djece Danas (petak) završava još jedan uspješan kamp u sklopu akcije “Svaki tjedan - sport jedan”, koja se odvija u akovcu. Ovaj tjedan uspješno je proveden rukometni kamp koji je na popularnost ovog sporta u gradu privukao više od 100 osnovaca koji su dva sata svaki dan u ili i igrali rukomet u II. OŠ akovec. S njima je radilo šest trenera pod vodstvom koordinatora za rukometni kamp Darija Varge. (zv)

s inancijama, priznaje Topli anec. • Zbog ega su financije toliki problem kad je natjecanje u rukometu višestruko je tinije nego u nogometu? - Ja oduvijek tvrdim da nema života bez pomo i lokalne zajednice, lokalne politike i drugih koji bi se trebali uklju iti, kratak je odgovor. • Može li se to ikako riješiti? - ekamo da nam se naprave kriteriji kategorizacije sporta u Hrvatskom olimpijskom odboru, na temelju kojih e rukomet imati visoku poziciju. Grad akovec i Županija me imurska obe ali su pomo i Zrinskom, nadam se da e se to i ostvariti.

Vrijeme je da se prestane svaštariti u potpori svih i svega • A što je sa Zajednicom sportova, iji ste predsjednik i sami bili donedavno? - Nema velike razlike u radu Zajednice ve godinama, nema sredstava i normalno da je teško. Kad kona no do e kategoriza-

Miljenko Topli anec nezadovoljan je na inom na koji se odvija potpora sportu u Me imurju

cija iz HOO-a i ako Zajednica potom napravi svoju kategorizaciju na temelju toga, klubovima bi trebalo biti lakše. Katastrofalno je to što se i dalje svaštari i što baš svaki sport ima udio u inanciranju, a novca je malo i nitko ne dobije ni približno dovoljno. Naravno, Zajednica se brine za prvenstveno poticanje rada s mladima i to se posebno inancira. Bitno je da se dijete bavi sportom, bilo kojim sportom, no moramo znati da su troškovi za recimo badminton i rukomet razli iti, uzimaju i u obzir broj igra a potrebnih za igru i troškove natjecanja.

U Me imurju trebamo slijediti primjer Ma arske • Što to sve zna i i imate li konkretan primjer? - Mislim da treba pogledati primjer Ma arske, gdje su odre ena tri sporta od nacionalnog interesa i koje država inancira, a sve ostalo je privatno. Dakle, ako roditelj želi da se dijete bavi plivanjem, to e i platiti, od satova plivanja do ulaznice

za bazene, a ako ne može, dijete se ne e baviti plivanjem nego jednim od tri inancirana sporta. • Koji bi to sportovi, osim rukometa, trebali biti u Me imurju? - Uz rukomet, imamo tradiciju u gimnastici, a onda možemo izabrati nogomet ili recimo tenis, pošto mi u Me imurju nismo dvometraši da igramo košarku, ponavlja Topli anec. - Sve to zvu i kao ve vi ena pri a, bilo je pokušaja s posebnim sportskim fondom za najbolje me imurske klubove, bilo je i pokušaja da se lokalna politika uklju i u spašavanje rukometa, direktno, RK Me imurja, no sve to je propalo. Kao i obi no, Me imurcima su najve i protivnici sami Me imurci, koji se zbog osobnih zavada ne mogu i ne žele okupiti oko jednog dobrog projekta. ŽRK Zrinski mogao bi probiti tu ljušturu, no Uprava kluba trebala bi se što žurnije posvetiti profesionalizaciji kadra, dovo enju igra ica, sre ivanju situacije, vrstom dogovoru oko inanciranja.

18. srpnja 2014.

MALI NOGOMET SKOKOV MEMORIJAL NK Mladost Komet Prelog

Prijavljene ukupno 33 ekipe Izvla enjem parova turnira u malom nogometu, odnosno prvim utakmicama, tijekom ovog tjedna krenulo je ovogodišnje izdanje, trideset i etvrto po redu, Memorijala ing. Vladimira Skoka u malom nogometu i Ljetne no i Grada Preloga. Ove je godine prijavljeno 7 ekipa mla ih pionira, 10 ekipa starijih pionira, šest veteranskih ekipa i 16 ekipa u konkrenciji seniora. S obzirom na broj ekipa, Nogometni klub Mladost Komet koji organizira sam malonogometni memorijal sigurno može bi zadovoljan. Ekipe su podi-

jeljene u skupine, a prvi dan turnira donio je sljede e rezultate: od nedjelje kre e i turnir u odbojci na pijesku. Prijavite se možete na broj telefona 098/461-014. Kotizacija je stotinu kuna u muškoj i ženskoj konkurenciji. Ljetne no i donose puno dobre zabave, a ve u subotu 19. srpnja publiku u Parku Mlados zabavljat e popularni Ivan Zak. Navra te od 16. do 26. srpnja u Prelog i dobro se zabavite uz mali nogomet, odbojku na pijesku, odli nu glazbu i bogatu ugos teljsku ponudu.

Pobjednici turnira “Hantek”

MALONOGOMETNI TURNIR “Grabanice”

Pobjedu odnijela ekipa “Hantek” U subotu i nedjelju, 5. i 6. srpnja, u Nedeliš u je u organizaciji Udruga športske rekreacije “Grabanice“ održan tradicionalni malonogometni turnir na kojem je prvo mjesto, najve i pehar i najizdašniju nov anu nagradu odnijela ekipa cafe-bara “Hantek“. Nakon odigranih susreta po skupinama pobjednici skupina OPG “Treska” i cafe-bara “Eny” direktno su ušli u polu nale, dok su se druga dva polu nalista dobila kroz repasaž. U dva odli na polu nala prvo je cafe-bar “Hantek” izbacio ekipu OPG

“Treska” na penale, dok je u drugom polu nalu cafe-bar “Struja” pobijedio cafe-bar “Eny”. U borbi za tre e mjesto nogometna ekipa cafe-bara „Eny“ pobijedila je ekipu OPG-a “Treska“ sa šest naprama pet te tako postala tre eplasirana. Finalnu bitku vodili su sastavi ka a “Hantek“ i “Struja“, u kojoj su “Hanteki“ ipak nadja ali, pos gli jedan gol, te tako osvojili prvo mjesto. Nakon susreta, druženje se uz jelo i pi a te živu muziku nastavilo do dugo u no .

Finalisti „Struja“

RASPORED PETAK, 18.7. 19.30 OTO ANCI - TRNAVA 19.55 PRIZMA VV - CITY BAR 20.20 DRAVA - MLADOST 20.45 OPG SRPAK - BLAUGRANA 21.10. PRIZMA VV - AN ELI 21.35 EUROKLIMA - MARTI 22.10 KRIGLIN BOYS - TIP TOP 22.45 CB BAZA - ZEITGEIST 23.20 STUDENTI GRADA PRELOGA - STREET BAR

SUBOTA, 19.7. 19.30 TRNAVA - PODRAVINA 19.55 NŠ STRAHONINEC 99. - TEAM 69 20.20 OTO ANCI - NŠ STRAHONINEC 2003. 20.45 CITY BAR - MLADOST 21.10 PRIJATELJI - MS EXPRESS

21.45 ISKOPI RADIKOVI - VETERANI KRALJEV AN 38 22.20 AGRICO - HESPO 22.55 SPEKTAKL - MNK KLUB 75

NEDJELJA, 20.7. 19.30 BISTRO HOLIDAY - VATRENI KOTORIBA 19.55 AN ELI - DRAVA 20.20 OPG SRPAK - TRDEKI 20.45 BLAUGRANA - TEAM 69 21.10 MLADOST - PRIZMA VV 21.35 HESPO - SPEKTAKL 22.10 TIP TOP - TERMITI 22.45 MIP WEYLAND - SVJEŽA JAJA VUK 23.20 NIKO TRADE - CB EDEN

PONEDJELJAK, 21.7. 19.30 NŠ STRAHONINEC 2003. - TRNAVA

19.55 VATRENI KOTORIBA - CB KAPLJICA 20.20 PODRAVINA - OTO ANCI 20.45 NŠ STRAHONINEC 99. - OPG SRPAK 21.10 MNK KLUB 75 - AGRICO 21.45 NAUTI KI KLUB LABUD - ISKOPI RADIKOVI 22.20 PRIJATELJI - MARTI 22.55 MS EXPRESS - EUROKLIMA

UTORAK, 22.7. 19.30 CITY BAR - DRAVA 19.55 MLADOST - AN ELI 20.20 TRDEKI - BLAUGRANA 20.45 ZEITGEIST - NIKO TRADE 21.20 KRIGLIN BOYS - TERMITI 21.55 STREET BAR - MIP WEYLAND 22.30 CB EDEN - CB BAZA 23.05 SVJEŽA JAJA VUK - STUDENTI GRADA PRELOGA

18. srpnja 2014. SPORTSKI RIBOLOV ZAVRŠNICA sportskoga ribolovnog Kupa Hrvatske

Novi veliki uspjeh ribi a Klena iz Svete Marije i Glavatice Pfeifer TTI Prošli je vikend održana 61. Završnica KUP natjecanja za juniorske i seniorske kategorije u disciplini “Lov ribe udicom na plovak”. Kup je održan u Baranji, a lovilo se na dvije vode, na jezeru u mjestu Še erana u blizini Belog Manastira i na Topoljskom dunavcu (Puškašu), u blizini mjesta Suza. Ribi i Klena iz Svete Marije na završnici Kupa sudjelovali su s tri ekipe - seniori, seniorke i juniorke. Ponovno su potvrdili da na završnim natjecanjima postižu odli ne rezultate. Ekipa juniorki u sastavu Marijana Mutak, Tena Orehovec i Sara Strbad s kapetanom Mari-

Alen Lehkec bio je odli an drugi

drugo mjesto. Na kraju su postali drugi u hrvatskom kupu za ovu godinu. Jedan od najboljih mladih me imurski sportskih ribi a Alen Lehkec osvojio je pojedina no tako er naslov viceprvaka Hrvatske. (z)

I ostale me imurske ekipe ostvarile odli ne rezultate Ekipa juniora Žuži ke iz Kotoribe osvojila je ekipno 7. mjesto. Veliki uspjeh postigla je ekipa juniorki Mure iz Murskog Središ a koja je osvojila ekipno prvo mjesto. Iva Jagec je bila pojedina no prva, a Ana Marija Maderi druga. U kategoriji seniora nastupila je i ekipa Linjaka iz Ivanovca. Oni su na kraju osvojili ekipno 6. mjesto. (Alen Fuš)

Sjajni rezultati ženskih ribi a Klena iz Svete Marije

janom Mutak nakon dva dana natjecanja osvojila je drugo mjesto. Sara Strbad je u pojedina nom plasmanu zauzela tre e mjesto. Ekipa seniorki je po prvi put došla do vrijednog trofeja, u ekipnom plasmanu zauzela je drugo mjesto. Za ekipu su nastupale Ivanka Škoda, Paula Pongrac i Mirela Mutak, kapetan je bio Miroslav Škoda. U pojedina noj konkurenciji Ivanka Škoda je osvojila tre e mjesto. Ekipa seniora za koju su lovili Dragutin Peter, Mihael Pongrac i Igor Mihalac, a kapetan je bio Stjepan Pongrac, zauzela je vrlo dobro etvrto mjesto. U ovoj kategoriji je bila i najve a konkurencija jer je

sudjelovalo 17 ekipa, pa je osvojeno 4. mjesto itekako dobar uspjeh.

Preložani drugi Juniorska ekipa Glavatica Pfeifer TTI Prelog u sastavu: Alen Lehkec, Goran Kova te Vanja Bernat, s kapetanom Ivanom Debanom, osvojila je srebrnu medalju na završnici 61. Kupa Hrvatskoga športskog ribolovnog saveza, koji je održan u Belom Manastiru. U dva dana natjecanja od 11. do 13. srpnja, na jezeru Še erana, preloški ribi i odli no su bili raspoloženi, posebice prvi dan kada su bili najbolji, dok su drugi dan ipak malo popustili i na kraju osvojili

Muški juniorski sastav Glavatice Pfeifer TTI

STRELJAŠTVO UZELI DVIJE MEDALJE NA PH U MALOKALIBARSKOM PIŠTOLJU

SK Alzasu mom adsko srebro, Ivici Taka u pojedina no Ekipa Alzasa u sastavu: Ivica Taka , Božidar Kolari , Saša Kralj s trenerom Marijanom Turkom osvojila je drugo mjesto s 1377 krugova. Iz

Rijeke s Prvenstva Hrvatske na 50 m serijskim malokalibarskim pištoljem strijelci SK Alzasa iz akovca vratili su se s dva srebra: mom adskim i

pojedina nim, koje je osvojio Ivica Taka . Ekipa Alzasa u sastavu: Ivica Taka , Božidar Kolari , Saša Kralj s trenerom Marijanom Turkom osvojila je

IZNIMNA PONUDA U TERMAMA LENDAVA

POSEBNA PONUDA SRIJEDOM! KUPANJE + LENDAVSKI PICEK Karta za kupanje + pohani picek za 2 osobe. Ponuda važi samo u hotelu Lipa. Cijena: 15 €

SVAKI ČETVRTAK CJELODNEVNO KUPANJE ZA UMIROVLJENIKE. Plaća 1, kupaju se 2! Cijena: 9 € za dvije osobe.

Dodatna ponuda za naše goste – besplatna upotreba energijskog parka Terme Lendava.

CJELODNEVNO KUPANJE + 10 MINUTNA MASAŽA POKRAJ BAZENA Samo 16 € Ponuda važi do 30.9.2014.

Cijene u Eur uključuju PDV. Zadržavamo pravo na promjenu cijena i uvjeta (ponude). Dodatni popusti su isključeni. Informacije: tel.: +386 2 577 44 60; Email: kopaliska.blagajna@terme-lendava.si; Web: www.sava-hotels-resorts.com/hr/lendava/vodeni-park Posebna pogodnost: mogućnost kupovine ulaznica po samo 5 eura. Paket aranžman potražite u Rudi travel Čakovec, Tome Masaryka 24, tel. 040/313-765

drugo mjesto s 1377 krugova. Bolji od njih, prakti ki “izvan konkurencije” bio je karlova ki Policajac koji je upucao ak 1540 krugova. Osim mom adske medalje, stigla je i pojedina na zahvaljuju i raspoloženom Ivici Taka u koji je s 511 upucanih krugova stigao do naslova državnog viceprvaka. Vrlo dobar peti bio lan SK Mihovil Antun Ladi , koji je osvojio peto mjesto.

KUPON

ZA CJELODNEVNO KUPANJE PLAĆA 1, KUPAJU SE 2. Izrežite ovaj kupon i izkoristite ga do 30.09.2014 na blagajni Terme Lendava.

18. srpnja 2014.

RUKOMET NA PIJESKU

KARATE

Odli an rezultat BHC-a akovec na Balatonu Rukometaši na pijesku BHC akovec odli ne rezultate nastavili su i prošli vikend u Ma arskoj, na me unarodnom rukometnom turniru na pijesku “Balaton Open 2014.”. akov ani su se na ovom turniru udružili sa zagreba kim igra ima i stvorili supersastav. U subotu su nakon prve utakmice i poraza od Poljske reprezentacije 2:1 uspješno savladali Hir-Sat Keszthely Young Boys 2:0, te ma arski BHC Konecranes 1:2, i tako se plasirali u nedjeljno etvrt inale. U nedjelju su uspješnom igrom odnijeli pobjedu nad ma arskim

Hir-Sat Keszthely 0:2, te se plasirali u polu inale. U prvoj polu inalnoj utakmici izgubili su od ruske ekipe “SK Ekaterinodar” 2:0, te se tako borili za tre e mjesto sa švicarskim HSG Wasserschloss, gdje su slavili s 1:2 nakon raspucavanja. Igrali su u sastavu: Marko Hranilovi , Karlo Korent, Alen Laci , Matej Siši , Filip Gori anec, Mario Lackovi , Ivan Jugovi , Matija Šulc i Tomislav Lauš. Novim izvrsnim rezultatom BHC akovec drži tre u poziciju na EBT (European Beach Handball Tour) ljestvici, te su sve bliže Mastersu - inalnom turniru EBT-a.

Me imurska županija ima izuzetne sportske rezultate i to je injenica s kojom se vole pohvaliti svi naši gra ani. A da je tome tako, dokazuju svojim uspjesima svakodnevno sportaši, rekreativci i profesionalci. Iako još mladi, pravi profesionalci su apsolutno i karatisti iz akove kog i nedeliš anskih klubova, koji svojim uspjesima iza sebe ostavljaju karate velesile. To im je uspjelo i na nadavno održanom 7. Svjetskom karate kupu u Umagu pod okriljem Svjetske karate federacije gdje su uzeli etiri medalje - jedno zlato i tri bronce. Upravo to je bio i razlog zbog ega je župan Me imurske županije Matija Posavec primio osvaja e odli ja, Lunu Hamer i Leona Marciuša iz Karate kluba “Me imurje” Nedeliš e, lanicu Karate kluba “Globus” akovec Luciju Ružaj te Fabijana Murši a, karatista kluba “DO” Nedeliš e, u pratnji predsjednika Saveza borila kih sportova Me imurske županije Adriana Marciuša, predsjednice u ožujku osnovanog KK-a “DO” Augustine Murši , te trenera KK-a “Globus” Dejana Sluki a. Mladi karatisti od 30. lipnja do 4. srpnja sudjelovali su na Svjetskom karate kampu za mlade u Umagu, na kojem su prvo izborili dvije medalje, da bi u subotu i nedjelju, 5. i 6. srpnja, nastupili na svjetskoj smotri i ponovno stali na postolje me u 600 natjecatelja iz 40 zemalja. Luna Hamer ve je prvi dan uzela zlato u kategoriji mladih kadetkinja do 40 kg, a dan kasnije Leon Marciuš je

ODLI NI REZULTATI mladih me imurskih karatista u Umagu

S jakog karate kampa donijeli pregršt medalja

Župan je nagradio mlade karatiste

pobjedom nad predstavnikom Švicarske osvojio broncu. Još dvije bronce uzeli su u borbama kod mla ih kadeta Fabijan Murši te kod kadetkinja Lucija Ružaj. Me imurski klubovi time su po prvi put u povijesti osvojili ak etiri odli ja na ovako velikoj sportskoj manifestaciji, ime se pohvalio predsjednik Saveza Adriano Marciuš. - Iako je karate mali sport, rezultati koje imamo govore potpuno suprotno. Uspjeh je tim ve i ako znamo da su medalje osvajali karatisti iz triju klubova, što dokazuje našu kvalitetu. Sigurno emo time uskoro zaslužiti i dobivanje doma instva ovog natjecanja, rekao je Marciuš.

Najstariji me u školarcima – karatistima, gimnazijalac Leon Marciuš bio je oduševljen prijamom u istoj mjeri kao i medaljom. - Sretan sam što smo opet me u najboljima, puno treniramo, svaki dan i to se mora vidjeti. Dobri smo i u školi, a tu nam pomažu naši profesori, objasnio je, te dodao da, iako je pred njima stanka do rujna, ve razmišljaju o državnom prvenstvu u Splitu u prosincu, preko kojeg se nadaju izboriti Europsko prvenstvo u Švicarskoj 2015. godine. Župan Posavec estitao je karatistima na ostvarenim rezultatima, naglasio da se iz estih zajedni kih okupljanja da zaklju iti kako potencijala u karateu evidentno ima, te injenicu kako svaki od pet

klubova u Savezu ima kontinuirane rezultate. - Karate je sport dobar kako za psihi ko, tako i za izi ko stanje svakog pojedinca. Ali sport je i idealna prilika za promociju, ljudi i sredine iz koje dolazite, a mogu slobodno re i da ste vi svakako najbolja promocija uspješnih i radišnih Me imuraca, zaklju io je Posavec, te dodao da su se u ovom slu aju još jedanput isplatili me imurska upornost i trud. Uz zajedni ko fotogra iranje, župan je svakom osvaja u medalje dao prigodne poklone te obe ao pomo u daljnjim aktivnostima klubova, a posebice tako kvalitetnih pojedinaca. Jedna od prvih takvih aktivnosti bit e prvi Me imurje open, koji e se održati 6. rujna.

UDRUGA SLIJEPIH Me imurske županije

Organizirali prijateljski turnir u elektroni kom pikadu Udruga slijepih Me imurske županije organizirala je prijateljski turnir u elektroni kom pikadu za slijepe u subotu 12. srpnja u prostorijama Udruge. Na turniru je prisustvovalo pet ekipa: Udruga slijepih Karlova ke županije “4 rijeke”, Udruga slijepih Grada Karlovca i Karlova ke županije “Karlovac - sportsko društvo”, Udruga slijepih Zagreb “Zvuk”,

estitao na elnik Strahoninca Na elnik op ine Strahoninec Franjo Lehkec i njegov zamjenik Josip Šipek priredili su tako er prijam za lanice Karate kluba “Me imurje” Lunu Hamer i Luciju Lesjak, koje dolaze iz tog mjesta, te im estitali na izuzetnim rezultatima. Ovom prilikom uru eni su im i prigodni pokloni u obliku knjiga, a simboli ne nov ane nagrade bit e ispla ene na ra un samog karate kluba

Udruga slijepih Me imurske županije i Sportska udruga slijepih “U ka”. Prvo mjesto osvojila je ekipa iz Sportske udruge slijepih “U ka”, drugo mjesto osvojila je ekipa iz Udruge slijepih Zagreb “Zvuk” i tre e mjesto udruga doma in - Udruga slijepih Me imurske županije. (BMO)

koji ve više godina djeluje na podru ju op ine Strahoninec. S trenerom i predsjednikom kluba razgovaralo se i o teku im problemima s kojima se suo avaju. Njihova skromnost i predan rad o ituje se i u zahtjevu kojim bi se omogu ilo dobivanje više slobodnih termina za treninge. Na elnik im je, naravno, obe ao da e im se maksimalno iza i ususret.

FELT TRIATLON LIGA

Zapaženi Me imurci Na drugom kolu šestog izdanja FELT triatlon lige na Varaždinskom Aquacityu, usprkos kišnom vremenu, sakupilo se 43 natjecatelja. - Ovo 2. kolo smo nazvali ‘Liga izme u oblaka’, jer nas nakon cjelodnevne obilne kiše na pola sata po as lo i sun ano vrijeme, te je bez kiše izdržalo do kraja natjecanja, što nije omelo natjecatelje za postavljanje novih rekorda. Natjecanje je zapo elo dje jom Aquatlon disciplinom u manjem broju natjecatelja, koja se sastoji od 70 metara plivanja te 700 metara tr anja. Od dje aka prvi je prošao ciljem Marko Štefan (ind.) za 4:08 minute, a prva i druga od djevoj ica, druga Sara Domislovi iz TK 042 za

4:30 min, a druga Tea Domislovi iz TK 042 za 4:58 min.

U kategoriji sprinta nastupilo 17 natjecatelja U pliva koj dionici duljine 750 metara, 20 kilometara bicikliranja te 5 kilometara tr anja najbrži je bio Igor Gori anec iz TK Me imurje (1:09:06). Drugi u cilj s že Goran Pongra i TK042 (1:10:11), te tre i Leon Kova ec, TK Maraton Ptuj (1:10:38). Od žena na prvom kolu sprint utrke prva je s gla Marija Dubi anec iz TK Petrinja (1:16:01), druga Jasmina Ilijaš iz TK Marathon 95 (1:20:20), te tre a Zrinka Vlahek iz TK Me imurje (1:27:15).

Supersprint utrka sastoji se od 375 metara plivanja, 14 kilometara bicikla te 2,5 kilometra tr anja. Startalo je 21 natjecatelja. Prvi je ciljem prošao Denis Pleše iz Zrinski Novatec (38:21), koji je postavio novi rekord staze, drugi Luka Dodlek iz BK Puls (41:15), te tre i Mar n Štefan iz TK Trimax (42,58). Kod žena prva je bila Viktorija Saka iz TK 042 za (52,15), druga Lidija Leva i iz USR Sport za sve (53,23), te tre a Marina Obeli , TK Me imurje (54,46).

18. srpnja 2014. TENIS TENIS KLUB SVETA MARIJA

Po ela škola tenisa za osnovnoškolce Kao i dugi niz godina, Tenis klub Sveta Marija tijekom mjeseca srpnja organizira školu tenisa za djecu osnovne škole. Škola tenisa odvija se dvaput tjedno, ponedjeljkom i srijedom u 18 sati, i potpuno je besplatna. S djecom rade lanovi Tenis kluba Sveta Marija i na taj na in doprinose što kvalitetnijem popunjavanju slobodnog vremena u enika za vrijeme školskih praznika. Za mla e polaznike su to igre i zabava s osnovnim elementima teniskog sporta, oni stariji nau e osnovne teniske udarce, pravila teniskog sporta i ponašanja na teniskom terenu. Zanimljivost ovogodišnje škole tenisa je ve a zainteresiranost djevojaka, koje su se odazvale u ve em broju. Škola

PRIBISLAVEC OPEN

Dvodnevno druženje zaljubljenika u tenis

tenisa je otvorena tijekom cijelog mjeseca i još uvijek se mogu prijaviti novi polaznici iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Na

kraju škole tenisa organizirat e se teniski turnir i druženje, gdje e polaznici pokazati što su nau ili, neki kroz igru, a oni ve i

e odigrati pravi teniski turnir s medaljama i peharima za pobjednike, ali i nagradama za sve polaznike škole tenisa. (alf)

Teniski klub Pribislavec organizirao je 16. po redu otvoreni teniski turnir “Pribislavec Open 2014.“ u konkurenciji za dame, seniore i veterane Dvodnevno druženje teniskih zaljubljenika s podru ja cijelog Me imurja odvijalo se uz poseban jelovnik za koji su si, kuhanjem ljetne juhe i pripremom jela s roš lja, poseban trud dali predani kuhari kluba, Marijan Mihalic i Ivica Bašnec. Ujedno

SGC “ATON”

Uspješno završen atletski kamp, traje karate, slijedi košarka Pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e uspješno je završen pe od sedam sportskih kampova u projektu “Sportsko ljeto“, koji se suradnjom Op ine i niza klubova održava u Sportsko-gimnasti kom centru “Aton“ u Nedeliš u. Od ponedjeljka starta pretposljednji kamp na kojem e djeca bi uvježbavana u sportskoj disciplini karatea. “Sportsko ljeto“ organizira se s klubovima iz razli itih sportova (gimnastika, odbojka, tenis, rukomet) s podru ja op ine Nedeliš e. Petom po redu atletskom kampu prisustvovalo je 81 dijete. Kamp se u

organizaciji Atletskog kluba “Nedeliš e“ održavao u sportskoj dvorani Nacionalnog gimnasti kog centra “Aton“, te terenima Sportsko-rekreacijskog centra “Trate“ od 7. do 11. srpnja, svaki dan od 9 do 12 sa . Ovaj ponedjeljak 14. srpnja kre e kamp karatea u zajedni koj organizaciji Karate kluba Nedeliš e, Karate centra Nedeliš e i Karate kluba Me imurje, koji e traja do petka, 18. srpnja. Pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih škola da se kampu pridruže. U jeku je karate kamp, a sljede i tjedan je na rasporedu košarka.

su vrijedne lanice teniskog kluba sve sudionike po as le slatkim deser ma. Kao što to obi no i bude, glavni teret organizacije ipak je podnio novi-stari predsjednik kluba Josip Graši , kojemu je ujedno na kraju i pripala ast da zajedno s tajnicom kluba Laurom Hranilovi i potpredsjednikom Upravnog odbora Ivicom Bašnecom s snu ruke, izljube i predaju pehare najboljima. (z)

Rekreacija

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vježbe za noge i zdjelicu Dragi vježba i, na red su ponovno stigle noge. Noge volimo raditi iz razloga što ih najviše izlažemo te one uz trbuh spadaju u kriti ne zone. No, ne brinite jer malo dobre volje i nešto slobodnog vremena dovoljno je da vaše noge zablistaju u svom najboljem sjaju. Ove vježbe e vam oblikovati noge, otopiti potkožno masno tkivo i dodatak svemu, aktivacijom miši a zdjelice, podignuti i oja ati vašu stražnjicu. Ako ste ve probali i odavno odustali jer se tješite onom izrekom sve je to genetika, poklonila mi mama, želim da se vratite i da nastavite tako dugo dok ne dobijete ono što želite, nakon toga je lako jer tada samo održavate ono što ste mjesecima gradili. Najve i ženski neprijatelj na nogama je svakako celulit, koji se iz godine u godinu sve više nakuplja na bedrima i stražnjici. ak se i mršavice bore s ružnom naran inom korom, pa se iz tog razloga za vježbanje i zdravu prehranu odlu uje sve više žena bez obzira na dob, fizi ku spremu i koli inu potkožnoga masnog tkiva. Nije samo potkožno masno tkivo, to je vrlo vjerojatno i nakupina vode pa je sve više ljudi pretilo, a osobito žene na-

kon poroda. Kako godine prolaze, i to se mijenja pa je danas više onih koji se odlu uju za vježbanje, što je prije samo par godina kod nas bio trend, a danas potreba. Nekada su vježbali samo oni koji su si to mogli priuštiti, dok danas vježbaju svi oni koji to žele s obzirom na to da nam se vježbe nalaze po raznim portalima, novinama i internet kanalima pa vam opravdanja baš i nema. Tko želi i tko ima dovoljno volje, svoje tijelo može dovesti do zavidne i željene figure, a ono što je u svemu najvažnije to je naše zdravlje koje dobivate na poklon i kao velika hvala za to što se trudite živjeti zdravo. Pripazite na prehranu i jedite redovito te nikako ne preska ite obroke. Ono što vam još preporu ujem je da se tijekom dana kontrolirate s nadokna ivanjem teku ine i da ne štedite vodu. Napravila sam trening od samo 5 brzih i vrlo u inkovitih vježbi, a vaš je zadatak da svaku napravite u najviše ponavljanja koliko možete i da pritom do kraja svake vježbe napravite to no onako kako vam je opisano te da se držite protokola koji vam je za svaku vježbu posebno opisan. (Ivana Posavec)

Vježba br. 1 Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Noge postavite u širinu ramena i spuštajte se najdublje što možete, a da pritom koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu. Tijekom dizanja u po etnu poziciju postavite se visoko na prste.

Vježba br. 2 Široki u anj radite na na in da stanete u široki raskora ni stav i da jekom spuštanja trup držite ravno, a koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu.

Vježba br. 3 Stanite u širinu ramena, dlanove postavite na struk, a jednom nogom radite zanoženje.

Vježba br. 4 Naizmjeni ni prekriženi iskorak prema natrag. Pazite da su vam koljena blizu poda, da vam je noga ispred pod pravim kutom, a iza koljeno udaljeno od linije s kukom.

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Vježba br. 5 Stanite u širinu kukova i radite ispad/iskorak u stranu te se spuštajte najviše što možete, a da koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu.

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 45

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

18. srpnja 2014.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

NajveÄ&#x2021;i izbor kuhinja, el. ureÄ&#x2018;aja i opreme XXXL IZBOR BOJA

APARATI VISOKI SJAJ

ukljuÄ?eni u cijenu kuhinje Âť Âť Âť Âť Âť

VISOKI SJAJ

S NAPOM

PLOÄ&#x152;A ZA KUHANJE PEÄ&#x2020;NICA NAPA SUDOPER HLADNJAK S PLOÄ&#x152;OM ZA KUHANJE SA SUDOPEROM

S PEÄ&#x2020;NICOM S HLADNJAKOM

17.21945 kn

Kuhinja, dim.: 270x220 cm. Boja: hrast sonoma/crvena visoki sjaj/bijela visoki sjaj. S osnovnim setom aparata. Perilica uz nadoplatu. (04380066_03) XXXL IZBOR BOJA

9.999,00 40%

MADE IN GERMANY VRHUNSKA KVALITETA!

APARATI

S NAPOM

POPUST viĹĄe od

Visoki ormar 35x186x33 cm, 1.250,00 kn popust viĹĄe od 35% 799,00 kn. (10900001_03) Poluvisoki ormar 35x124x33 cm, 1.100,00 kn popust viĹĄe od 30% 749,00 kn. (10900001_02)

VISOKI SJAJ

ukljuÄ?eni u cijenu kuhinje

S PLOÄ&#x152;OM ZA KUHANJE SA SUDOPEROM

Âť STAKLOKERAMIÄ&#x152;KA PLOÄ&#x152;A ZA KUHANJE â&#x20AC;&#x17E;TOUCH CONTROLâ&#x20AC;&#x153; Âť PEÄ&#x2020;NICA Âť SUDOPER Âť NAPA

S PEÄ&#x2020;NICOM

10.66184

Kupaonski blok kn

5.499,00 45% XXXL POVOLJAN KREDIT

XXXL USLUGA Âť NAJBOLJE SAVJETOVANJE Âť KOMPJUTERSKO 3D PLANIRANJE Âť IZMJERA U VAĹ EM DOMU Âť PRECIZNA MONTAĹ˝A

Globetka b.b.,

radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00

Gospodarska bb,

radno vrijeme: pon. - petak: od 9:00 - 20:00, subota: od 8:00 - 20:00.

Kupaonica, cijena za blok s umivaonikom i ogledalom, dim.: 85x186x49 cm. Boja: bijela visoki sjaj, s rasvjetom energetske # (10900001_01)

EKS

% RATE BEZ KAMATA I TROĹ KOVA Vrijedi na dio asortimana

2.25000 POPUST viĹĄe od

1.399,00 35%

PROJEKTIRANJE KUHINJA U 3D TEHNICI Svaka kuhinja se projektira u 3D tehnici kako bi se maksimalno prilagodila vaĹĄem prostoru i potrebama. Pazi se na sve detalje, od dimenzija, prozora, prikljuÄ?aka za vodu pa sve do mjesta za utiÄ?nice. VaĹĄa kuhinja mora biti savrĹĄena.

IZRADA KUHINJA PO MJERI VaĹĄu kuhinju iz snova izradit Ä&#x2021;emo prema vaĹĄim dimenzijama i potrebama te ju u potpunosti prilagoditi vaĹĄem prostoru. Kuhinje izraÄ&#x2018;ujemo individualno - u milimetar.

$ & ' " * " + - ;< = = ;> " ? + - + + - "' + A " + " + - + C " ' A D + E " + ' # " F G + ' .

Kvallite eta do ostupn na svim ma - www.xx xxles snina.hr r

I07-4-E

! " (18710030_57)

POPUST viĹĄe od

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

18. srpnja 2014.

Biramo najljepši vrt za Zeleni cvijet Me imurja IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me imurske županije

SULFRINIJE RUŽICE HORVAT IZ DUNJKOVCA

Svako ih jutro pozdravim i pohvalim ka

Ružica s unucima Kristijanom i Nikom

Dok se vozite glavnom cestom u Dunjkovcu, zasigurno e vam zapeti za oko šareni slapovi sulfrinija na obiteljskoj ku i Horvat. Gospo a Ružica radi u “Jelenu”, aktivna je lanica Udruge žena Dunjkovec i jednostavno obožava cvije e. Svake godine zasadi na svoje balkone preko dvjesto sadnica sulfrinija, obi no bijelih i ruži astih. - Kad pro e dunjkovsko proštenje, a ono je za 1. maj, zasadim sulfrinije. Svake godine kupujem nove sadnice koje sadim u zemlju koja je baš za njih i dodam hranjivo, tzv. osmokote ili popularne kuglice koje hrane moje sulfrinije šest mjeseci, jer dok zalijevam one otpuštaju upravo toliko hranjiva koliko treba. Uz to važno ih je svakodnevno i zalijevati. Pošto radim, ne mogu to napraviti dvaput

dnevno, nego iz zalijevam nave er. Ali ne pro e jutro kad iza em a da ih ne pozdravim s ‘Dobro jutro. Kak ste, moje ljepotice? Kak ste danas lepe. A kak tek mirišite...’ Mislim da s cvije em treba razgovarati, dati mu puno ljubavi i onda ti ono vrati. No treba i sve ostalo, nastavlja pri u Ružica. - Osim zalijevanja svaki dan, najbolje odstajalom vodom ili kišnicom, jednom tjedno treba ih zalijati posebnim gnojivom, a svaki drugi željezom. Važno je i svakodnevno ukloniti sve ocvale i uvenute cvjetove. Jer ako to radite redovito onda i one cvatu više i budu bujnije. Dovoljno je samo zanemariti dva-tri dana, i ve se to pozna na cvatnji. Ve im treba duplo više vremena da ponovno do u na ono po etno. Imam ih ve godinama i ja-

Lijepo cvije e uvijek izmami osmijeh na lice

ko su mi drage. Kolegice mi znaju re i: ‘Pak buš ih mela, pa znaš kolko je to posla’. Ali meni ne smeta. Jer jako volim cvije e. Sad mi nedostaju ruže. Godinama sam imala prekrasne i najdraže mi je bilo kad sam mogla njihove velike, mirisne cvjetove staviti u vazu, tako da su uz mene i kad sam u ku i. Ali onda

su bile ve stare, a nedaleko od nas ima susjeda prekrasne rodandendrone, i svake godine dugo i lijepo cvatu, pa sam umjesto novih ruža posadila dva rodandendrona. No fale mi ruže. I moram ih ponovno zasaditi. Moram pohvaliti i svoje uku ane, jer u održavanju mi pomažu surug Marijan (kojeg svi zovu

nas krase dvorište Škodinih. - Prijavila me sestra Dušanka koja kaže kako ulažem puno truda i snage kako bi dvorište, prozori i balkoni bili oki eni cvije em. Nakon smrti supruge nismo se predali i nastavili smo se brinuti za što ljepši izgled naše ku e i dvorišta. Ljubav prema tome od svoje su majke i mene naslijedile moje k eri koje mi puno pomažu u tome, ispri ao nam je Tomislav, koji kao pekar radi no ne smjene. Njihov balkon krase prelijepi muškatli ljubi aste i crvene boje, prozore uo ljivim ine žarkocrveni muškatli, a na donjem balkonu nalaze se dvije velike agave stare deset godina, palma i puze i ružmarin.

Dvorištem cvjetaju šipek ruže raznih boja, pogled privla e ukrasni grmovi, hortenzije i kale u cvatu… - Svaki dani morate odvojiti barem jedan sat za

VRT I BALKONI TOMISLAVA ŠKODE iz Kotoribe

Tomislav Škoda (47) od djetinjstva se voli brinuti i uzgajati cvije e na balkonima, prozorima i vrtu. Ljubav prema toj ljepoti usadila mu je njegova majka. Kao mali dje ak uvijek je bio uz nju i tu ljubav prema cvije u naslijedio je zahvaljuju i njoj. Danas živi u svojoj ku i u Školskoj ulici u Kotoribi sa svoje dvije k eri - Ivanom (22) i Irenom (17). Sudbina ga nije mazila jer je s 45 godina postao najmla i udovac u Kotoribi. Prije dvije godine zbog bolesti je izgubio suprugu Dušanku, s kojom je gradio svoj život. Zajedno su s puno volje, ljubavi i sre e krenuli u ure enje svoga domeka. Iako Dušanke više nema, njezini doma i pelcani šipki i da-

Tomislav Škoda od djetinjstva voli cvije e

18. srpnja 2014.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

tel: 040 323 600

Ovako izgleda jedan slap sulfrinija

kako su lijepe Pero), unuka Kristijana, koja ima dvije i pol godine, i unuk Niko, koji ima pet godina. Suprug Marijan se odmah pohvalio: - Ja optrgavam dok žene idu k meši, onda me vide i vele da su sigurno tak lepe jer se ja za njih brigam. (smijeh) Ali i unuci ve znaju koje cvjetove treba maknuti. I svojim malim vrijednim rukama odmah su se dali na posao i pokazali kako ih je baka nau ila njegovati cvije e. Ipak ponekad zaluta i koja lopta i ostavi svoj trag, ali nevin dje ji osmojeh sve odmah popravi. A kad ostane nešto slobodnog vremena, Ružica radi i cvije e od svile. Najdraže su joj orhideje, ali izra uje i ljiljane, boži ne zvijezde, visibabe, ljubice.... Nekad sama, nekad u društvu prijateljica, nekad u Udruzi že-

polijevanje i svaki tjedan za okopavanje i rezanje procvjetalih ruža. Uz puno obaveza koje imam i ku anskih poslova, ljubav prema cvije u u najtežim

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

na. Zadnje je svoje cvije e izlagala s ostalim lanicama udruge na Sajmu cvije a u akovcu, a sad se spremaju za Porcijunkulovo, gdje budu opet imale svoj štand, pa poja ano rade. No to je samo zadovoljstvo jer jednostavno Ružica voli ruže. (S. Zorkovi )

je situacijama najbolji lijek za dušu i srce, poru io je Tomislav, koji kaže kako ne kupuje sadnice, nego sve uzgaja svojim trudom. (A.Fuš)

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti a od 1.000 kuna

2. Svoje mjesto u dvorištu našli su i muškatli i timijan

Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna Ruže su kraljice svakog vrta

PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari

Nagrade za glasa e: assa e: Cvjetni otok uz terasu

Muškatli na prozoru - zaštitni znak me imurskog doma

3x vre vre e e za cvije e tvrtk tvrtke ke “Agro-Hoblaj” Mursko Središ e

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Na temelju lanka 277. st. 2. Zakona o trgova kim društvima i lanka 41. Statuta trgova kog društva “Agrome imurje” d.d. akovec, Ru era Boškovi a 10 (u daljnjem tekstu: Društvo), Uprava Društva saziva,

XXIII. REDOVITU GLAVNU SKUPŠTINU dioni kog društva „AGROME IMURJE“ d.d. akovec, Ru era Boškovi a 10, koja e se održa 29. kolovoza 2014. godine u 12,00 sa u sjedištu Društva, Za Glavnu skupš nu Uprava predlaže slijede i, Dnevni red: 1. Otvaranje Glavne skupš ne Društva, veri kacija nazo nih i zastupanih dioni ara, 2. Predo enje Godišnjih nancijskih izvješ a Društva za 2013. godinu nakon što su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor te izvješ a Uprave o stanju Društva za 2013. godinu, 3. Izvješ e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo enja poslova Društva o rezulta ma ispi vanja godišnjih nancijskih izvješ a, izvješ a o stanju Društva za 2013. godinu te prijedloga odluke o rasporedu dobi za 2013. godinu, 4. Donošenje Odluke da se dobit ostvarena u poslovanju Društva u 2013. godini u iznosu od 340.367,92 kn u cijelos rasporedi u zadržanu dobit, 5. Donošenje odluke o davanju razrješnice (odobrenja za rad) lanovima Uprave za vo enje poslova Društva u 2013. godini, 6. Donošenje odluke o davanju razrješnice (odobrenja za rad) lanovima Nadzornog odbora za obavljeni nadzor vo enja poslova Društva u 2013. godini, 7. Donošenje odluke o izboru lanova Nadzornog odbora, 8. Donošenje odluke o imenovanju revizora Društva za 2014. godinu. Uprava i Nadzorni odbor predlažu Glavnoj skupštini donošenje sljede ih odluka: To ka 3. Prihva a se Izvješ e Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vo enja poslova Društva, o rezulta ma ispi vanja godišnjih nancijskih izvješ a, izvješ a o stanju Društva za 2013. godinu te prijedloga odluke o rasporedu dobi za 2013. godinu, To ka 4. Prihva a se odluka da se dobit ostvarena u poslovanju Društva u 2013. godini u iznosu od 340.367,92 kn u cijelos rasporedi u zadržanu dobit, To ka 5. Daje se razrješnica (odobrenje za rad) lanovima Uprave za vo enje poslova Društva u 2013. godini. To ka 6. Daje se razrješnica (odobrenje za rad) lanovima Nadzornog odbora za obavljeni nadzor vo enja poslova Društva u 2013. godini. To ka 8. a) Utvr uje se da je prestao mandat u Nadzornom odboru slijede im lanovima: - Josipu Jambreši u, OIB 18849177709 iz Donjeg Vidovca, Pavleka Miškine 7A, - Darku Kolareku, OIB 99844538517 iz Koprivnice,Vinodolska 93, - Zvonimiru Paheku, OIB 93868872953 iz Gori ana, dr. Vinka Žganca 14, - Vesni Pavi i -Paunovi , OIB 53357745761 iz akovca, dr. Vlatka Ma eka 33, - Tihomiru Perai u, OIB 70223909736 iz Zagreba, Dobri Dol 49, c) za lanove Nadzornog odbora biraju se slijede i kandida : - avid Gorinjac, OIB 27960508882 iz Zagreba, Vladimira Vidri a 8, - Darko Kolarek, OIB 99844538517 iz Koprivnice, Vinodolska 93, - Tihomir Perai , OIB 70223909736 iz Zagreba, Dobri Dol 49, - An elko Ribi , OIB 01722989491 iz Donjeg Kraljevca, Cvjetna 1.

OTVO

1. Nit d.o.o. Puš ine, traži konobara/ icu - mjesto rada Restoran Mamica na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 373 434 ili na mob. 091 548 6670 ilinaemail:mamica@mamica.com.hr do 31.07.2014. 2. Smartek d.o.o. akovec, traži 3 m/ž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, posla zamolbu na email: viktorija.srsan@smartekvision.com do 10.08.2014. 3. Marketing, trgovina, konzalting, Nedeliš e, traži 3 m/ž ru na pakirera na odre eno vrijeme, zva na tel. 040 822 250, do 28.07.2014. 4. Ancora d.o.o. Belica, traži konobara/icu za rad u Ca e bar Cupidon na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 666 4555 do 23.07.2014 5. Elektro Pani d.o.o. Donji Mihaljevec, traži m/ž elektroinstalatera/ instalatera za str. osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, javiti se na mob. 091 277 3337 do 23.07.2014 6. UO apa, akovec, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 767 do 31.07.2014. 7. Balkan plod export d.o.o., akovec, traži tajnika/tajnicu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 240 3600 ili posla na email: vladotomasek@ yahoo.com do 20.07.2014 8. Ronis d.o.o. akovec, J. Kozarca 1/a, traži m/ž knjigovo u za stru no osp. bezzasnivanjaradnogodnosa,posla pismenu zamolbu do 28.07.2014.

9. Polj. proizvo a Braniša Nenad, Belica, B.Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 098 699 529, do 31.07.2014. 10. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mjesto rada Ca e bar “Luna”, traži 2 konobara/icenaneodre enovrijeme,javi se na mob. 099 702 2067 do 31.07.2014 11. Fran Valentina d.o.o. - mjesto rada: Ca e bar Viktorija, Pribislavec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5095 691 do 31.07.2014. 12. Pekara Poljanec Orehovica, traži 1 pekara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 814 173 do 18.07. 13. Ugos telj Žvorc Gordana , Sve Križ, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 180 3492 do 31.07. 14. Struji -s d.o.o. Vularija, traži 2 konobara/icena odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 085 do 31.07. 15. Alen d.o.o. Prvomajska 2, Mihovljan, traži konobara/icu na odre eno vrijeme - mjesto rada u Ca e bar Metaxa, osobni dolazak na adresu do 31.07. 16. UO Maki-trans, Otok 2, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme - mjesto rada Restoran Prepelica, natje aj je otvoren do 04.08. 17.PeradarstvoBlagus,D.Pustakovec, traži3m/žradnikauklaoniciperadii1 m/ž voza a dostavnog vozila B i C kat. na odre eno vrijeme, javi se na mob.

Tvrtka NMP-PRODUKT d.o.o., Nedeliš e, Prvomajska 20,

raspisuje natje aj za radno mjesto:

STROJOBRAVAR (m/ž) Uvje : srednja škola 3 godine / srednja škola 4 godine radno iskustvo 3 – 5 godina Broj traženih radnika: više djelatnika Vrsta zaposlenja: neodre eno vrijeme, uz probni rad Prijave sa životopisom dostavljaju se do 31. srpnja 2014. osobno na adresu: NMP-PRODUKT d.o.o., proizvodni pogon u akovcu, dr. I. Novaka 46, 40000 akovec ili na e-mail: zaposljavanje@nmp-produkt.hr

d) lanovi Nadzornog odbora biraju se na vrijeme od 4 godine, a mandat im po inje te i danom donošenja ove odluke. To ka 9. Prihva a se odluka da se za obavljanje poslova revizije Društva za 2014. godinu imenuje društvo Revizja REMar d.o.o. Zagreb, Budmanijeva 1.

Poziv dioni arima Društva Pozivaju se dioni ari Društva da sudjeluju u radu Glavne skupš ne. Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupš ni imaju svi dioni ari ije dionice vodi Središnje klirinško depozitarno društvo i koji prijave svoju nakanu sudjelovanja na Glavnoj skupš ni najkasnije šest dana prije njezina održavanja. Pisane prijave za Glavnu skupš nu zaprima Veri kacijska komisija Društva na adresi akovec, Ru era Boškovi a 10, po evši od prvog idu eg radnog dana nakon objave ovog oglasa. Dioni ari mogu prisustvova sjednici Glavne skupš ne osobno ili putem opunomo enika. Dioni ara može zastupa opunomo enik na temelju pisane punomo i, s m što je opunomo enik dužan dostavi pisanu punomo u roku predvi enom za prijavu sudjelovanja na Glavnoj skupš ni. Pravnu osobu koja je dioni ar Društva može na Glavnoj skupš ni zastupa zakonski zastupnik ili osoba koju ovlas Uprava Društva. Uz punomo opunomo enik mora priloži i dokaz iz kojeg je vidljivo ovlaštenje izdatnika punomo i da zastupa tu pravnu osobu (izvadak iz sudskog registra). Dioni ar, zastupnik, odnosno opunomo enik dioni ara, koji se nije prijavio u roku predvi enom za prijavu ne e mo i sudjelova u radu Glavne skupš ne. Materijali koji služe kao podloga za raspravu i odlu ivanje na Glavnoj skupš ni bi e dostupni dioni arima, zastupnicima ili opunomo enicima na uvid radnim danom od 11,00 do 14,00 sa u sjedištu Društva i to od dana objavljivanja ovog oglasa do održavanja Glavne skupš ne. Uprava “Agrome imurje” d.d. akovec

18. srpnja 2014.

KLASA:340-03/14-01/05 URBROJ:2109/05-14-01/08 U Donjoj Dubravi, 16. srpnja 2014

JAVNI POZIV Kojim Županijska uprava za ceste Me imurske županije kao pravna osoba koja upravlja županijskom cestom ŽC2041 „Ulica 3. travnja“ u Donjoj Dubravi, na k br. 4277/1 i 395 u k.o. Donja Dubrava, obavještava nositelje prava na nekretninama, koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je izvedena cesta o po etku postupka eviden ranja javne ceste u zemljišnu knjigu u okviru kojeg se izra uje snimka izvedenog stanja županijske ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici pravne osobe koja upravlja cestom odnosno Županijska uprava za ceste Me imurske županije zapo e e s obilježavanjem granica zemljišta dana 23.07.2014. godine, na kojem je izgra ena cesta uz stru nu pomo ovlaštenih inženjera geodezije Lidija Gori anec (Geo 659) i Josip Gori anec (Geo 1048), predstavnika tvrtke Girus d.o.o. Šenkovec, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji prava na zemljištu koje grani i s zemljištem na kojem je izvedena cesta mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja u tvrtki Girus d.o.o. na adresi Dr. Vlatka Ma ka 43, Šenkovec, radnim danom od 08:00-16:00 sa u vremenu od 23.07.2014. do 25.07.2014. godine. NA ELNIK Dražen Miser

098 282 147 do 25.07. 18. NMP-produkt d.o.o. akovec, Prvomajska 20, traži m/ž voza a vili ara i $ KV strojara - sastavlja a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 18.07. 19. Miva strojobravarski obrt Pribislavec, traži 2 m/ž pomo na bravara i 2 m/ž zavariva a tig i/ili mig-mag postupkom na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu Pribislavec, Industrijska bb ili na mob. 091 310 1735 do 31.07.

odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 25.7. javi se na mob. 099/888 5867 Kraljevske slas ce d.o.o. Puš ine traži pomo nog pekara/pekaricu – radnik u proizvodnji na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 15.8. Javi se na mob. 098/419-457 Jur ec transpor d.o.o. Prelog traže voza a ili voza icu vozila s prikolicom na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 25.7. Javi se na mob. 098/241-479

20. UO SANI Totovec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme - mjesto rada Ca e bar “Sani”, javi se na mob. 091 795 8096 do 31.07. 21. UO Caffe bar Alibi, akove ka 107 c, Puš ine, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 8866 884 do 31.07. Auto Roman d.o.o. akovec traži autolimara/icu na neodre eno, potrebno radno iskustvo. Javiti se na mob: 098/918-2092 ili e mail:auto-roman@net.hr do 09.08. Malu j.d.o.o. Slemenice traži konobara/icu na odre eno, javi se na mob: 095/541-1760 do 31.07. Mlin Julia d.o.o., Kotoriba, Sajmišna bb traži voditelja/icu odjela kooperacije na neodre eno, pismenu zamolbu posla na adresu Sajmišna bb, Kotoriba ili e mail:maja.vuk@mlinjulia.hr do 22.07. Mura-metal d.o.o., Sajmišna 1, Kotoriba, traži 2 zavariva a/zavariva ice, MAG,TIG,RELi2bravara/bravaricena odre enovrijeme.Natje ajjeotvoren do 16.08., osobni dolazak na adresu: Sajmišna 1, Kotoriba uz najavu na tel. 682-130 ili na e-mail: mura-metal@ ck.t-com.hr Auto škola Prilog d.o.o., Prelog, traži instruktora/instruktoricu vožnje. Na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 16.8., mob. 091/2112442 ili na e-mail: autoskola@prilog.hr Al compd.o.o. akovec traži konobara ili konobaricu na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 15.8., najava na tel. 364-833 AC Jesenovi d.o.o., akovec, Zrinsko Frankopanska bb, traži servisnog savjetnika/savjetnicu u auto salonu, autolimara/autolimaricu, administratora/administratoricu na info pultu, automehani ara/automehani arku na neodre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 1.8., osobni dolazak na adresu s pismenom zamolbom. Vina Brki d.o.o. Nedeliš e traži 2 prodava a / prodava ice na odre eno vrijeme, sezonski, natje aj je otvoren do 1.8. javi se na mob. 099/403 7536 ili na email: brkicdavor1@gmail.com Simpa j.d.o.o. Mursko Središ e traži 3 konobara/konobarice, 2 kuhara pizza pekara, na neodre eno vrijeme, natje aj je otvoren do 31.7., javi se na mob. 098/284 299 Decken-mont d.o.o. akovec, traži montera/monterku suhe gradnje, radnika/radnicu za završne radove – špahtlanje. Natje aj je otvoren do 31.7.,javi senatel.391-290ilinamob. 098/908 3367 Terakota keram, Cirkovljan, Gornja 17 traži 2 kerami ara/kerami arke na

VOD HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOŠLJA 396-819 KOVEC: ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR IŠ E: 543-200 . SRED ISPOSTAVA M

Keramika Friš i d.o.o. D. Vidovec traži 4 polaga a/polaga ice kerami kih plo ica na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 14.8. Javi se na mob. 098/562-694 Cartex d.o.o. Mursko Središ e J. Broza 88 traži 2 zaposlenika zaposlenice za raduproizvodnjinaneodre enovrijeme.Natje ajjeotvorendo25.7.Posla pismenu zamolbu na adresu.

Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin - rad u Restoranu i ca ebaruPala n,traži1m/žvoditelja kuhinje - majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kv konobara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom posla e-mailom na: info@pala n.hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sati, najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9. 2. ELITA d.o.o. za zastupanje u osiguranju, Mjesto rada: U mjestu stanovanja, Varaždinska županija, traži 10 m/ž zastupnika u osiguranju na Ugovor o djelu (mog. stalnog radnog odnosa), uvje : sš, voza ki ispit: poželjno, nije uvjet, iskustvo: nije važno. Javljanje na natje aj: e-mailom: info@elita.hr, tel: 042/321-970, mob: 098/390-699, ili osobno na adresu: B. Radi a 1, Varaždin - www.elita.hr do 31.7. 3. PROVECTUS d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždinska županija, traži 4 m/ž terenska prodajna predstavnika za pronalaženje novih klijenata za ugovaranje internet oglašavanja na novom web portalu na odre enovrijeme,uvje :KV,SSS,VŠS,

18. srpnja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

ORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURJU

VSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno; 1 m/ž voditelja prodaje na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, VSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno. Zamolbu, životopis i sliku dostavi na e-mail adresu e-mailom: info@infousluge.eu ,više informacija na 099 3410 664, do 31.7. 4. KNJIGOVODSTVO PRIMA za reviziju i poslovno savjetovanje, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž knjigovo u za samostalno knjigovodstvo - vo enje poslovnih knjiga na odre eno vrijeme, uvje : razina obrazovanja nije uvjet, potrebno višegodišnje iskustvo u radu sa cjelokupnim vo enjemknjigovodstva(5g),poznavanje jednog stranog jezika (prednost poznavanje tal. jezika - ali nije uvjet), informa ka znanja. Prijavu posla e-mailom: danijela.komar@gmail. com - konakt mobitel: 098 792 617, do 31.7. 5. Ugost. obrt Blaža Blaženka Kaniški, A. Star evi a 39, G. Kneginec; traži 2 konobara/ice u cafe baru Blaža na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : kv, sss, radno iskustvo nije bitno, najava na mob: 098 9420 978, do 26.7. 6. PREVIŠ d.o.o., traži 1 konobara/ icu u caffe baru CIK (u Centru kulture, Novi Marof), na neodre eno vrijeme,uvje :oš,kv,sss,poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije bitno i 1 konobara/icu u caffe baru “Mehana” G. Kneginec na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije bitno. najava na mobitel: 091 156 8031, Mladen Stecevi , do 25.7.

7. Ugost. obrt Ruža Brnji , mjesto rada:Nedeljanec,traži1 konobara/icuu cafebaruManuelanaodre enovrijeme, uvje : oš, kv, iskustvo: nije važno, Kontakt: 092 1389 744, do 31.7. 8.FONTANA-obrtzaugos teljstvo,vl. Bosiljka Mija evi , Tur in, Zagreba ka 94; traži 2 konobara/ice u ca e baru naneodre enovrijeme,uvje :OŠ,KV, radno iskustvo nije važno, za osobe iz drugih županija, poslodavac osigurava smještaj i jelo. Najava na mob: 099 5911 073, do 31.7. 9. Autoprijevoznik vl. Dubravko Šrajbek, Varaždin, traži 1 m/ž voza a teretnog motornog vozila u me unarodnomprijevozrobenaneodre eno vrijeme, uvje : kv, radno iskustvo: nije važno, kategorija C i E. Osobni dolazak: Hallerova aleja 36, 42000 Varaždin, kontakt mobitel: 098 591 958, do 1.8. 10. U.O. PICCOLO, Novi Marof, Zagreba ka bb (autobusni kolodvor); traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss bilo koje struke; radno iskustvo nije važno; nema smještaja; mogu nost dogovora o rasporedu radnog vremena i pla i. Najava na mob: 095 8403247 (Višnja Dvorski), do 31.7. 11. BOLARETI j.d.o.o., Strmec Reme ne ki 4; traži 1 konobara/icu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss bilo koje struke; radno iskustvo nije važno; osiguran smještaj ili naknada za prijevoz, najava na mob: 097 795 1103 (Renata Jambrec), do 31.7. 12. Prijevoznik “MAJOR P.”, Donji Kneginec, traži 1 m/ž voza a teretnog vozila sa prikolicom u doma em prijevozu za distribuciju na neodre eno vrijeme, uvje : KV, kategorija C i

E, iskustvo: 1 godinu, mobitel: 098 186 7769, do 31.7. 13. Servis i transpor “KOBAL” vl. Predrag Kobal, Mjesto rada: TRNOVEC, traži 1 m/ž AUTOMEHANI ARA na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS automehani ar/ka, Kategorija B, iskustvo: Nije važno, poznavanje osnova informatike, njema ki jezik. Prijavu poslati e-mailom: predrag.kobal@ vz.t-com.hr - kontakt mobitel: 098 231 285, do 20.7. 14. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada:

Temeljem odluke Skupš ne vjerovnika, ste ajna upraviteljica društva Kozar d.o.o. u ste aju objavljuje slijede i

oglas I. Prodaju se pokretnine prikupljanjem pismenih ponuda i to: • kompjuter Athlon, ekran Samsung, pisa Canon po cijeni od 124,00 kn • kancelarijski stol 1,5x0,80x0,75 m po cijeni od 821,00 kn • drveni stol 1,30x0,70x0,85 m po cijeni od 999,00 kn • drveni stol 0,55x0,85x0,80 m po cijeni od 524,00 kn • police u du anu 12 elemenata 2,10x0,80x0,36 m po cijeni od 9.480,00 kn Izražene su cijene bez PDV-a. II. Ponude za kupnju dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom KOZAR d.o.o. u ste aju, PONUDA ZA KUPNJU-NE OTVARAJ“ na adresu: Jelena Stankus-Tkalec, Zagreba ka 91, 42000 Varaždin. III. Rok za prikupljanje ponuda je 04.08.2014. Otvaranje ponuda bi e u Varaždinu, Zagreba ka 91, 11.8.2014. u 9 h. II. Pokretnine se prodaju po na elu vi eno-kupljeno, što isklju uje sve naknadne prigovore kupaca. III. Pokretnine se mogu pregleda uz prethodnu najavu ste ajnoj upraviteljici na tel 099 312 4155. U Varaždinu 16. srpnja 2014. Ste ajna upraviteljica: mr. Jelena Stankus-Tkalec

Grad akovec temeljem Zaklju ka Gradona elnika od dana 10.07.2014. godine raspisuje

JAVNI NATJE AJ za zakup poslovnog prostora u Mihovljanu (stara škola)

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI: Laura Brežnjak, k i Josipe i Nikole, Loris Arnuš, k i Tomislave i Dejana, Kaja Šafari , k i Sandre i Darija, Franka Vidovi , k i Tamare i Dinka, Jakov Vrbanec, sin Natalije i Željka, Asja Jagec, k i Ivane i Danijela, Buga Marti , k i Ane i Vena, Ivan Oršoš, sin Olivere i Nedeljka, Tena Hali , k i Magdalene i Jurice, Luka Novak, sin Martine i Marka, Maša Kozjak, k i Maje i Saše, Alan Solak, sin Sanje i Albina, Dorotea Horvat, k i Sanje i Ljerka, Gabrijela Kova , k i Barbare, Lovro Perko, sin Bojane i Branka, Jelena Žerjav, k i Petre i Mladena, Maja Flac, k i Tihane i Marijana, Vid Fegeš, sin Ivane i Matije, Karlo Zeman, sin Silvije i Josipa, Luka Vukovi , sin Gordane i Gorana, Ivano onkaš, sin Silvije i Dubravka, Petar Mesari , sin Monike i Krešimira, Martina Protrka, k i Željke i Maria. ( akovec)

VJEN ANI: Dragica Taradi i Tomas urin (Dekanovec), Monika Hutinec i Zrinko Šoštari ,

Emeilija Zver i Damir Zadravec (Mursko Središ e), Jasmina Ke keš i Mario Balent, Anamarija Varovi i Mihael Kanižaj (Prelog), Martina Bogdan i Benjamin Sobo an (Štrigova), Marijana Kova i Nino Hatlak, Marina Špiranec i Zoran Gregorin i , Andreja Zadravec i Romeo Malnar, Petra Colev i Patrik Horvat ( akovec).

Trnovec Bartolove ki, traže 30 šiva a kože - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, iskustvo: nije važno, Poslodavac osigurava obuku. Zavrijemeobukeradnik/icaimapravo naminimalnupla uiosiguranprijevoz. Nakon završene obuke radnik/ica ima obavezu rada onoliko godina koliko je mjeseci proveo na obuci. Zamolbu dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolove ki ili e-mailom posao@boxmark.com do 31.8.

I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U MIHOVLJANU: Adresa

Površina

Položaj

Djelatnost, Namjena

Po etni iznos mjese ne zakupnine u EUR

Mihovljan, Prvomajska 117

110 m2 +54 m2 (skladiš. Prostora)

Tre a zona

Uredske prostorije

361,00 EUR (u protuvrijednos kuna po srednjem te aju HNB-a), + PDV

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju. Sve troškove oko ure enja prostora radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik.

UMRLI: Antun Novak r. 1941., Franjo Vrtari r. 1938., Marija Blaži r. Požgaj r. 1923., Marija Balent r. 1952., Milka Koša r. Markovi r. 1952., Rudolf Šalamon r. 1933., Jurica Vugrinec r. 1986., Josip Kozjak r. 1935., Ivan ur ek r. 1931., Marija Katanec r. Soka r. 1931., Slavica Horvat r. Jambrovi r. 1928. ( akovec). Anka Šimuni , r. urkin, ro . 1935., Franjo Biber, ro . 1933., Franjo Dragovi , ro . 1934. (Dekanovec), Marko Hegediš, ro . 1936. (Kotoriba), Augustin Biber ro . 1928., Franjo Sobo an, ro . 1933.(Mursko Središ e), Barbara Bogomolec, r. Strbad, ro . 1926., Milka Baranaši , r. Kozjak, ro . 1936. (Prelog).

II. Po etni iznos mjese ne zakupnine dat je u to ki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviše 5 godina, uz mogu nost produženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11) i Odluke Grada akovca o zakupu poslovnih prostora i korištenja drugih prostora (Službeni glasnik Grada akovca br. 6/13). IV. Zainteresirane osobe koje ispunjavaju uvjete natje aja svoje ponude na natje aj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec – Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 8 dana od dana objave natje aja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “za natje aj poslovni prostor u Mihovljanu, Prvomajska 117, stara škola, NEOTVARAJ”, preporu enom pošiljkom ili u pisarnici. V. Ponuditelj mora položi jam evinu koja iznosi trostruki iznos po etne mjese ne zakupnine za poslovni prostor iz to ke I. na žiro ra un Grada akovca br. HR1423400091806000006, model 68, poziv na br. 9016-OIB, sa svrhom doznake-jam evina za poslovni prostor u Mihovljanu. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se ura una u zakupninu. Ponuditelju koji ne uspije u natje aju ista se vra a beskamatno u roku od 15 dana od dana donošenja Zaklju ka gradona elnika Grada akovca o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Ponuditelju koji uspije u natjecanju, a kasnije odustane, jam evina se ne vra a. Napomena: Puni tekst javnog natje aja nalazi se na internetskoj stranici Grada akovca! gradona elnik, Stjepan Kova

BIO-GORIVA za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž voza a B kategorije - skupljanje otpadnog ulja na terenu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, uvjet B kategorija te radno iskustvo (1 godinu) i 1 m/ž administratora na neodre eno vrijeme, uvjeti: sss, iskustvo 3g, poželjno iskustvo u knjigovodstvu, prijavu posla e-mailom: sales@biogoriva.hr do 9.8. CERJE NEBOJSE traži voza a/voza icu teretnog motornog vozila s prikolicom, za prijevoz opeke od skladišta do kupca ili gradilišta, KV, SSS, položen ispitzarukovateljahidrauli nomdizalicom na kamionu, iskustvo 3 god., kat. E i C na odre eno. Osobni dolazak za adfresu Cerje Nebojse 2, Maruševec, tel: 042/406-309 do 31.07. MATAKTRANSPORTITRGOVINA,Brezni kiHumtraži1KVVOZA A/VOZA ICU u me unarodnom transportu, KV, iskustvo 2 god., kategorija B,C, E – vozi se na podru ju EU (Njema ka, Italija, Austrija, eška, Slovenija, Slova ka). Prijevoz šleperom. Na neodr eno. Mob: 091/161-8242 ili e mail: matak@vz.t-com.hr do 31.07. UGOSTITELJSKI OBRT MM, Zagorska 90, Novi Marof traži 1 konobara/konobaricu, na odre eno, mogu nost neodre eno, OŠ, KV, SSS bilo koje struke, ali treba ima radno iskustvo

na poslovima konobara, a KV mogu bi i bez radnog iskustva. Najava na mob: 095/833-72-29 Vladimir Me eral do 31.07. TALES USLUGE TURISTI KA AGENCIJA za trgovinu i usluge traži: kuhara/ kuharicu zvanje nije bitno, iskustvo na kuharskim poslovima godinu dana, djelatnika/djelatnicu na zaprimanju telfonskih narudžbi za dostavu hrane, OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno, komunika bnost, organizacijske sposobnos ; dostavlja a/dostavlja icu hrane, OŠ,KV,SSS,potrebnaBkategorija i voza ko iskustvo, te poznavanje grada, sve na odre eno. Mjesto rada Varaždin, Kontakt mob: 091/26-26152 do 31.07. UMAMI d.o.o.za ugostiteljstvo i trgovinu traži konobara/konobaricu, u Restoranu Angelus u Varaždinu, i konobara/konobaricu u caffe baru Perla, ili konobarska kvalifikacija ili minimalno godinu dana iskustva na konobarskim poslovima. Na odre eno, tel. 098/959-58-25 Mario Kuševi prijava do 15.08. ARSENAL – IVEZI d.o.o. Pavlinska 5, Varaždin traži zaštitara/zaštitarku osoba i imovin za Varaždin i akovec, KV, SSS, iskustvo nije važno, na odre eno, prijave na adresu ili e mailom: pravna.sluzba@arsenal-ivezic.hr ilitel: 042/404-841 do 25.07.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 18.07.2014. 13:00-20:30 Sub 19.07.2014. 08:00-15:30

dr. Dušica Kvakan-Gazdi -Gazdi Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, ec, tel. 364 680 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, adi: Utorak k, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upitati na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODA JE SE RENAULT MEGANE 1.6 RT 1996.g., klima, reg. do 12/2014., u dobrom stanju, 203tkm, + 2 kompleta guma, mob. 098/176-0060 P R O D A J E S E Z A S TAVA S k a l a 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 PRODAJEM RENAULT CLIO 1.2 16V 2002.g., klima, servo, garažiran i o uvan. Cijena po dogovoru. info: 821-362, 098/1849-728 PRODA JEM OPEL COR SU 1.0, 2003. god. 167000 km, 2300 eura, 098/164-9879 PRODAJEM ROVER 416 SI , benzin , 1997.god. , 190tkm , u dobrom stanju , jeftino i hitno na 098/972-3313. SKUTER Piaggio Typhoon 50 ccm, 6900 km, vrlo o uvan, kao nov, garažiran, hitno prodajem za 750 eur. Nalazi se u Crikvenici. 098/539350 PEUGOT 1.1, 98 god., noviji model 5, metalic, o uvan, reg. Do kraja godine. Tel: 098/136-1712 PRODAJE SE SEAT CORDOBA 1.9 SDI 2003. g. Cijena 3.000 eura. Tel: 099/670-8585 PODAJEM FIAT STILO 1.9 TD 2005 74KW reg. 2/2015, 154tkm ili mijenjam za terenac uz moju doplatu, a može i stariji diesel. Po dogovoru. Tel: 098/190-37-53, PRODAJE SE SEAT CORDOBA 1.4, 1996 godište, neregistriran. Cijena 450 €. Tel. 095 900 9627

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, tel. 040/543-614 PRODA JE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM TRAK TOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311. PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM BA VU od 400 litara i jednu elipsastu od 320 litara, ovije nove, te mašinu za mljevi jabuke na el. Pogon i rešu od 300 litara. Tel: 098/1868-111 PRODAJE SE prikolica jednoosovinka kier, okreta sijena, tanjura e 24 diska. Tel: 098/545-961 PRODAJEM ARONIJU. Informacije na broj: 095/8500-849 Pr o daj e s e b a v a 10 0 l. Tel: 363-582 KUPUJEM TRAKTOR IMT 539 za dio dajem sortno vino šardone. Štrigova. Tel: 091/69-27-90 PRODAJE S GRAH TREŠNJVAC iš eni ili u mahuni. Tel: 099/778-853 PRODA JEM automat sku kuku za malu Ursus, mulja u za grož e Mio s tandard 30 0 kn. Tel: 098/190-3753 PRODAJEM JE AM. Cijena-1,55kn/ kg. Tel.855-204 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu sorte Perko u Novom Selu Rok. Tel. 040/853-258

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 OD EPLJIVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem. ADAPTACIJA KUPAONA sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf... i ostali završni radovi. TIMO kerami arski obrt, mob. 097/6545-646

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli raditi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352 DE KO TRAŽI POSAO – sve osim konobarenja. Tel: 095/8974-533

POZNANSTVA DE KO (35g) - zaposlen, ne pije, ne puši, traži ozbiljnu curu za ozbiljnu vezu. Mob. 091/982-5613 SLOBODAN MUŠKARAC (40) zaposlen, traži mla u žensku osobu iz okolice Preloga za druženje, prijateljstvo, a može i veza. Mob: 095/197-24-84 Tr ažim ozbiljnu žensku osobu 60 + za suživot i druženje. Tel: 092/247-8-334

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

Čakovec IZVODIMO: — adaptacije — — visokogradnju — — montaža gips ploče — — soboslikarski radovi — — fasade svih vrsta — TRAŽE SE DJETNICI ZA RAD U INOZEMSTVU: 5 KV ZIDARA, 5 KV TESARA I 5 KV SOBOSLIKARA, NE STRAJIH OD 40 GODINA, KVALIFIKACIJA OBVEZNA. INFORMACIJE NA TELEFON. 095/1-868-666

VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIK A! PRODA JE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

983

PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. cer kat G. Zva nakon 15 sa na tel. 091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Certifikat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977. PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upita na mob. 098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. cer kat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dimenzija 16m x 100m , isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJE SE novija renovirana ku a u Hodošanu.,ener,cert. G. 54000 eura. Mob:099/6875085 PRODAJU SE livade od 2x1850m2 u Dunjkovcu, oranice Veliki Štuk 1274m2-Strahoninec i 2418m2-Nedeliš e, te doma i i rasni pjetlovi. tel: 822-362, 099-5166780 PRODAJEM frizerski salon, novi, namješten u akovcu, ul. Ljudevita Gaja kod Lova kih dvora i Hepa. Tel: 095/241-559 PRODAJE SE gra evinsko znljišt u Puš inama na odli noj lokaciji. Tel: 042/232-681 PRODAJU SE DVA GRADILIŠTA jedno od 1300 hva, a jedno od 400 hva pogodno za gradnju u Dragoslavcu. Tel: 098/1852-534 PRODAJE SE ZEMLJA 700 hva. Tel: 363-582 PRODAJEM GRA EVINSKU parcelu za izgradnju ku e kod bolnice- novootvorena ulica i industrijsku parcelu u putjanama uz zaobilaznicu. Tel: 091 24 24 14 3 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M.Gupca. Vel. 20x30 metara (165 hv). Povoljno! Tel.098/198-9410 PRODAJE SE gra evinsko zemljište u Strahonincu, novi kvart, 17,5 x 42m, infrastruktura povu ena. Tel: 098/749-131 PRODAJEM KU U U LOPATINCU 110m2, svi priklju vi, centralno grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vo njak i vrt vel- 1306 hv., energetski cer kat F. Mob: 098/908-23-02 PRODAJEMO KU U u Brezovcu, gra ena 1974. od 100 m2, struja, voda, plin i gosodarske zgrade 120 m2, gra ene 1998. Povoljno. En. certifikat F. Tel: 098/944-94-70 PRODAJE SE parcela od 1300 hva i jedna od 1300 hva, pogodne za gradnju. Parcele se nalaze u Dragoslavcu. Tel: 098/185-25-34

IZNAJMLJIVANJE ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZ N A JML JUJEM G A R S O NI JERU na Jugu k, sve namješteno. Info: 091/723-7999 IZNA JML JUJE SE K AFI (bivši Gurman) u Savskoj Vesi. Mob: 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i, 2 spava e sobe, nova potpuno opremljena kuhinja, poseban ulaz, 5 min od Veleu ilišta, za 2-4 studenta/ice. Najam ukljucuje režije, 098 63 11 66 IZNAJMLJUJE SE potpuno namještena garsonjera u centru akovca, na duži period (slobodno od 01.08.2014.) Kontaktirati na br.mob.097/631-9905 IZNAJMLJUJEMO TROSOBNI STAN od 90 m2 u Ma kovcu, djelomi no namješten, za 1.400,00 kn. Posebno ulaz i sva brojila, dva parkirna mjesta. Mob. 098/600-100. IZNAJMLJUJEM JEDNOIPOSOBNI stan u Zagrebu (Jarun) sa 01.07.2014. tel :0981672980 IZNAJMLJUJE SE ku a u Zasadbregu preko crkve Kraljice mira. Tel: 363-582 IZNAJMLJUJE SE stan u akovcu. Tel: 098/195-74-48 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI prostor u akovcu, ul. Josipa Kozarca, zgrada Pilke, 16m2. Javiti se na broj: 091/22-00-550 IZNAJMLJUJEM STUDENTIMA dvokrevetne i jednokrevetne sobe, blizu Pedagoške škole i veleu ilišta, može i no enje. Ulaz poseban. Upita na tel: 098/241-495 IZNAJMLJUJEM POSLOVNO STAMBENI objekat od 1.300m2, restoran s preno ištem u bližoj okolici Varaždina, zbog boles i odlaska u mirovinu. Upita na 098/1743-718 IZNAJML JUJEM namješteni stan 50m2. Tel: 091 720 9338 Zagreb-Sopot, jednosobni namiješteni stan na 1. katu od 30m2 u blizini velesajma iznajmljujem za 200e + režije. Tel:095 9057016 LJETOVANJE IZNAJMLJUJU SE na duže vrijeme nenamještene garsonjere i stanovi u akovcu. Tel: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE privremeno namješten stan 45m2 u akovcu (7,8 i 9. mjesec), samcima, zaposlenim poslovnim ljudima. Vrlo povoljno. Tel: 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM namještene sobe sa zajedni kom kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima, muškim osobama (radnici, sortaši, poslovni ljudi i sl.). Mog. smještaja do 8 osoba. Veliko dvorište, blizina grada. Tel: 095/521-39-24 IZNAJMLJUJE SE KU ICA 48 m2, u centru grada sa malim dvorištem 1400kn+režije, samcima,mogu nost držanja ku nog ljubimca, broj mob. 098/331-535. IZNAJMLJUJE SE namješteni jedn o s o b n i s t a n u a ko v c u . Te l: 098/99-86-192

18. srpnja 2014. IZNAJMLJUJE SE jednosobni stan u centru akovca. Tel: 040/390-574 IZNAJMLJUJE S ku a u Pleškovcu (struja, voda, plin). Tel: 091/100-22-13 IZNAJMLJUJE SE STAN u centru akovca. Informacije na broj: 099 829 06 12

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI ORASTI ORASTI PILIĆI DOSTAVA ,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODA JU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE I ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 KUPUJU SE ženke indijske patke trka ice. Ponudi na broj 095 808 60 50 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice) može i sa kavezom, pla naste fazane, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. 040/641-187 , 098/9123938 ZLATNI RETRIVERI - ženkice stare 2 mjeseca, prekrasne i umiljate, o iš ene od parazita, idealne za djecu...500 kn. Tel.099/207-6030 DOMA I PILI I stari dva tjedna, valjeni ispod kvo ke, cijena 12,00 kn/ kom. Tel: 098 355 207, Ivanovec Prodaju se odojci i svinja za klanje. 091/597-95-88 PRODAJEM njema kog lovnog terijera starog 10 mjeseci, dobar lovac za 200 kn. Tel.098/190-3753

RAZNO PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM DJE JA KOLICA duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalicu za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692

18. srpnja 2014.

AKCIJA SKUPLJANJA HRANE I POTREPŠTINA ZA NAPUŠTENE MACE! Udruga „Sklonište dobrote“ koja trenutno skrbi o 33 ma ke u subotu, 19.07.2014. godine od 10:00 do 15:00 sa u ca e baru „Baza“ skupljat e hranu i pijesak za ma ke, no dobrodošle su i ostale potrepš ne. Trenutno je na skrbi Udruge jako puno ma i a, ije su mame mace sklonjene s ceste kako bi mogle na svijet donijeti svoje mlade u miru i sigurnos doma volontera ili su ma i i prona eni po raznim kanalima, šumama, poljima ili jednostavno uba eni u tu a dvorišta, te volonteri iz Udruge mole za mokru junior hranu (vre ice, paštetice, konzervice). Sve ma ke kada do u na skrb Udruge prolaze istu procePRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e, univerzalna, malo korištena, cijena 800kn, info: 098/390-692 PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje, 350 lit., godinu dana garancije, tel. 333-059 PRODAJU SE KNJIGE ZA 1. razred srednje škole; smjer poljoprivredni tehni ar. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM VELUX krovne prozore 2 kom drvene polovne,komplet sa opšavom.dim,10 0x70cm. 091/9701929. PRODAJEM PEUGEUT SKUTER, cafe aparat SENSEO, stol za stolni tenis, klavir, perilicu su a, spava u sobu, novu kožnu garnituru na tel.091/9701929. PRODA JEM kožnu kutnu garnituru (nova u pola cijene), kožnu mas ažnu fotelju, spav a u s o bu.091/9701929. KLAVIR o uvan malo svirani, kožna garnitura (1100) kn, spava a soba, caffe aparat,.dionice Vajde.0919701929 STOL ZA STOLNI TENIS (KETLLER) pro . us uvan.091/9701929 KUPUJEM pe za centralno grijanje na drva. Tel: 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

duru – iš enje od vanjskih i unutarnjih nametnika, pregled kod veterinara i naravno ako je ma ka bolesna – lije enje. Sve to jako puno košta, pa ete tako svi mo i ostaviPRODAJE SE fasadna cigla rabljena, roženice 2,5m 5 komada, greda 4m 2 stupa. Tel: 098/080-549 KUPUJE SE MASAŽNI stol prenosiv. Tel: 363-582 PRODAJE SE sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM DRVENU STOLARIJU za ku u i šalaporke, jako dobro o uvano i povoljno. Tel: 091/396-2700 PRODAJEM škrinju Gorenje 310l, veš mašinu Gorenje, 4 stolice, stoli , pisa i stol, plo u za ugradbeni štednjak – ros rei (200kn) i bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn). Tel: 095/521-39-24 PRODAJEM hladnjak, štednjak, perilicu, rešo, grijalicu, bicikle, kau , ležaj, regal, ormar, vitrinu, tapiciranu garnituru, bide + pipa, stol, stolice i knjige za 4. raz. Srednje tehni ar za ra unalstvo. Tel: 360-214, 098/978-80-78 PRODAJEM O UVANI trosjed i rabljeni dvosjed, cijena 600 kn za sve. Tel: 091/893-0-428 PRODAJE SE jedno grobno mjesto na groblju u akovcu. Upitati na 040/390-574 Prodajem SJEDE U KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja). Jako o uvano. Cijena 4000 kn. Tel. 098 299 330 Prodajem DJE JU STOLICU HRANILICU, marka Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano. Cijena 350 kn, prodajem DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo mjesec dana. Cijena 300 kn. Prodajem KINDERBET u natur boji drveta, cijena 300 kn. Tel. 098 299 330 PRODAJEM ANTENU s kar com i kablom za wireless, povoljno br.mob. 091 536 09 81

simboli nu nov anu donaciju za pla anje veterinarskih troškova, a tako er donacije sredstava pro v unutarnjih i vanjskih nametnika poput ampula (Stronghold, Fyprist, Advocate..) ili tabletica (Pratel, Drontal..) su dobrodošle. Volonteri jako paze na higijenu i zdravlje ma aka, pa bolesne odvajaju od zdravih i sve redovito iste i dezin ciraju. Tako da ukoliko imate mogu nosti donirati sredstva za iš enje i dezinfekciju (medicinski alkohol, plivasept, sargotan, asepsol i sl.) pomozite i na taj na in! Ukoliko niste u mogu nos donira ništa od navedenog, a imate vremena i volje – do ite upoznajte nekoliko š enika i upoznajte se detaljnije s radom Udruge! Volonteri vas s radoš u iš ekuju!

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Pegi je mješanka dalma nera, izuzetno veliki uvar i privržena svojim ljudima. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana i traži dom s velikim dvorištem i ljudima koji e imati vremena šeta s njom i druži se. Kontakt: 091-8988-004.

Mali Sven

Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?

je veseljak na kratkim nožicama. S gao je u sklonište nedavno i brzo se uklopio jer se slaže s drugim psima, voli se igra , tr a . Idealan za ljude koji žele malog psa i imaju ogra eno dvorište. Kontakt: 091-8988-004.

Mali Pero je jako umiljat i nježan pas pa mu upravo takvu obitelj i tražimo. S puno vremena za igru i druženje. Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u

Cooper - ro en oko 22.4.2014. godine, o iš en od nametnika, cijepljen 1. put pro v zaraznih boles , zdrav, nau en na pijesak, pomalo plah, ali izrazito umiljat i zaigran. Na en je na ces sa 2-3 dana staros i mama sa bebama ga je prihva la i othranila. Sada traži dom!

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba

Zvonko i Zvon ica - stari oko 3 mjeseca, jako umilja , zaigrani, nau eni na pijesak. O iš eni od nametnika i cijepljeni prvi put pro v zaraznih boles . Traže dom!

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

montaža & servis

RASHLADITE SE UZ

KLIMA UREĐAJE PLINOTEHNIKA d.o.o.

tel: 040/384-277

Ovlašteni montažer i serviser ZAGREBAČKA 55, ČAKOVEC

e-mail: plinotehnika@plinotehnika.com web:www.plinotehnika.com

Rudi je mješanac ov ara, dobre naravi, slaže se s drugim psima, voli i i u šetnju i obožava se izležava na suncu i travi. Vidite li u njemu svojeg zauvijek prijatelja, zovite na 098-241-060.

Kuharica

Sastojci: svježi bob, zaobil (slanine), sol, tikvino crno ulje, jabu ni ocat, kiselo vrhnje

ME IMURSKA KUHARICA

Kombinacija boba na salatu i mesa z tiblice Nastavljaju i potragu za izvornim me imurskim jelima, stigli smo u Sveti Urban, gdje nam je Danica Horvat pripremila bob na salatu s mesom z tiblice te bob sa zaobilom (slaninama). Prvo treba pojasniti što je bob, jer i mi sami smo malo o njemu znali, a sigurni smo kako o bobu malo znaju mladi i ljudi koji žive u drugim dijelovima Me imurja i Hrvatske. - Bob je povr e sli no i grahu i mahuni, ali je posebno i po obliku biljke i ploda, a okus i hranjive vrijednosti su mu posebne i vrlo kvalitetne. Nekada su ga uzgajala sva doma instva, bio je osnovno ili dopunsko jelo, vrlo hranjivo i snažano, kakvo je bilo potrebno ljudima koji su obavljali teža ke poslove. Danas ga uzgaja tek ne-

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema Bob se oljušti i gaškasti plod kuha se u slanoj vodi. Ocijedi se i ohladi. Kada je ohla en, prelije se crnim tikvinim ulje, jabu nim octom te lagano posoli i promiješa. Stavi se na plitki tanjur te se pridoda komad mesa z tiblice i lijepo jede. Kod pripreme sa zaobilom postupak kod kuhanja je isti. U posudi se rastopi zaobil (slanine) i pomiješa s kiselim vrhnjem te se prelije po bobu i lgano promiješa. Ovako pripremljen jede se topao, no može i ohla en.

koliko obitelji i prijeti mu izumiranje, ako se tako nastavi, što e biti velika šteta jer rije je o kulturi koja puno ne traži, a u prehrani mnogo daje, rekla nam je Danica, a potom pošla pripremiti ovo izvorno doma e jelo prelijepog i bajkovitog štrigovskog kraja. I na salatu i sa zaobilom (slaninama) vrlo je ukusan i sitovan, a meso z tiblice, koš i no ulje, jabu ni ocat i doma i zaobil (slanina) ine ga zaista posebnim i poželjnim. Uz ovako pripremljen bob jede se doma i kruh i pije sauvignon, a mi smo popili onaj iz podruma Vina Horvat u Svetom Urbanu. Opskrbite se bobom, pripremite ga na predloženi na in i uživajte u zaista bajkovitim okusima Me imurja. (m)

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Knedle sa šljivama

udo od višnje

Jaje i še er izradimo i dodajemo sve sastojke redom, izmiješamo i stavimo pe i u podmazan protvan. Skuhamo puding od jagode u soku od višanja. Na biskvit stavimo izra en puding i margarin klasik. Posložimo višnje na kremu, uše erene su još i bolje od višanja iz kompota. Kola posipamo orasima. Sastojci: - biskvit 1 aša še era 1 aša mljevenih oraha 1 aša mlijeka 1/2 aša ulja 1 kom vanilijin prašak

Sastojci 1 kg krumpira 35 dag oštrog brašna akove kih mlinova 1 cijelo jaje 1 dag maslaca 1/2 kg šljiva 10 dag krušnih mrvica 8 dag maslaca še er u prahu za posipanje

- krema 1 kom pudinga od jagode 100 g margarina klasik 3 žlice še era 3 dcl soka od višanja 100 g uše erenih višanja

Priprema Kuhane krumpire ogulite još vru e i protisnite ih. Stavite ih na dasku dok su još topli i zamijesite tijesto od njih uz dodatak brašna, 1 dag maslaca, soli i jaja. Takvo tijesto razdijelite na nekoliko dijelova, a svaki dio oblikujte poput svitka. Od tih svitaka odrežite prikladan komad i splosnite ga dlanovima. U sredinu tog komada tijesta stavite jednu šljivu. Preklopite krajeve tijesta na šljivu i napravite okruglice. Gotove okruglice stavite u vrelu vodu i kuhajte ih nekoliko minuta dok se ne pojave na površini vode. Kuhane okruglice povaljajte u prženim mrvicama. Uzmite tavu, zagrijte preostali maslac i pržite mrvice dok ne budu rumenkaste boje. U toj tavi povaljujte okruglice da budu sa svih strana obložene mrvicama. Gotove okruglice složite u zdjelu i posipajte ih še erom u prahu

VINO TJEDNA

Graševina Novak Za zasitno jelo poput mesa z tiblice zasigurno odgovara jedno lagano vino poput graševine Novak s 11 posto alkohola. U Hrvatskoj je to jedna od najpopularnijih bijelih sorti. Vino graševine naj eš e je slamnatožute boje, izraženog mirisa, suho, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto te ve kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.

18. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

ZA VIKEND VRU E, ZATIM OSVJEŽENJE

VREMENSKA SLIKA: Ciklona koju smo nazvali Iskra prošlog je tjedna najviše na živce išla turistima jer je na Jadranu podržavala dosta svježe vrijeme uz puno pljuskova i grmljavine. Ni kod nas na kopnu nije bilo osobito vru e, neki dani su ak bili vrlo hladni za sredinu srpnja. Primjerice u etvrtak i petak cijeli dan smo bili izme u 13 i 19 Celzijevih stupnjeva s povremenom kišom. Na slovenskom Triglavu padao je snijeg. Za vikend je malo zatoplilo, a u ovom tjednu je još toplije, no i dalje nestabilno. ini se da e za vikend do i prave ljetne vru ine. Bit e vru e, ali su mogu i i povremeni pljuskovi, osobito u prvoj polovici tjedna kad e ponovno osvježiti. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Ljetno vrijeme e se nastaviti i u petak. Dosta vru e, a uz izmjenu sunca i oblaka povremeno je mogu kakav pljusak pra en grmljavinom. To e ipak biti rijetka pojava, uglavnom u brdovitom podru ju tijekom poslijepodnevnih sati. Još stupanj toplije, a bit e i pomalo sparno. Izbjegavajte boravak na suncu i ve e fizi ke napore. U subotu i nedjelju suho uz više sunca i postupno još toplije tako da e temperatu-

ra zraka vrlo vjerojatno prije i 30 Celzijevih stupnjeva u hladu, a možda bude ak i do 33°C. Vjetar e u subotu biti ve inom slab. I na Jadranu e ovih dana biti sun ano i vru e ljetno vrijeme. uvajte se jakog sunca izme u 10 i 17 sati! Nedjelja bi mogla biti najtopliji dan u ovom tjednu. Puno sunca, ali i južine. To baš ne e odgovarati meteoropatima i kroni nim bolesnicima jer e biti neugodno i sparno pa e se pokvariti biometeorološka situacija. Na samom kraju

dana na zapadnom horizontu može se pojaviti umjerena naoblaka. ini se da e nas nova ronta zahvatiti u ponedjeljak kad je opet vjerojatno nešto obla nije vrijeme uz estu kišu ili pljuskove pra ene grmljavinom. Opet e i osvježiti. Onda bi se takvo svježije i promjenjivo vrijeme moglo nastaviti i do sredine sljede e tjedna. Ne e se raditi o nekom ve em zahla enju, samo e ove vru ine od vikenda malo popustiti. Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 17.7.)studenog je bilo samo 8 dana bez kiše

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

18. VII.

19. VII.

20. VII.

21. VII.

22. VII.

23. VII.

24. VII.

TRAVE

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

Prošlotjedna peludna situacija u zraku me imurskog podru ja vrlo je raznolika po pitanju broja razli itih biljnih vrsta. Od drvenastih alergenih vrsta prisutna je pelud pitomog kestena u niskoj koncentraciji, a o ekuje se i daljnji pad u narednom razdoblju. Pelud trava nalazimo u umjerenoj koncentraciji, što za ovu biljnu skupinu zna i od 6 do 20 zrnaca po m3 zraka. Od korovnih alergenih biljaka nalazimo pelud koprive, kiselice, trpuca i lobode uz izraženu broj anu dominaciju koprive. Ukupna koncentracija peludi korova u zraku u narednih tjedan dana biti e visoka ve inu vremena. Privremeni i

kratkotrajni pad koncentracije peludi u zraku o ekuje se u periodima pljuskova koji e isprati ve inu peludi iz zraka. Zanimljiva spoznaja ovotjedne peludne analize jest prisutnost peludi izrazito alergene korovne biljke ambrozije u analiziranim uzorcima zraka. Kako ambrozija u Me imurju još nije procvala, a i utvr eno je tek jedno jedino zrnce, ono je zapravo zra nim strujama dopremljeno sa udaljenih podru ja gdje zbog toplijeg i sušeg vremena biljke ve cvjetaju. Ovo zrnce možemo smatrati najavom po etka sezone cvatnje ambrozije koja e u Me imurju nastupiti u narednih tjedan do dva.

VICOTEKA

Koji je glavni uzrok razvoda? Brak! ---------------------------------------------------------Do e Ivica ku i i kaže tati: - Danas sam dobio 5! - Bravo, sine! A iz ega? - 4 iz tjelesnog i 1 iz matematike. ---------------------------------------------------------Pita sin mamu: - Mama, ho eš li plakati kad se budem ženio? - Ne u, sine, neka pla u oni kojima dolaziš! ---------------------------------------------------------Koja je sli nost izme u punice i daljinskog upravlja a? Uvijek ih na eš tamo gdje nisi o ekivao! ---------------------------------------------------------Zamolio Haso Muju da mu pomogne nasje i drva za zimu. Dolazi Mujo kod njega i po nu rezati drva, no pila ne reže dobro i Mujo kaže: - Stara je pila! Kroz prozor se nato samo uje Fatin glas: - Možda sam pila, al’ sam pila za svoje novce! ---------------------------------------------------------O emu razgovaraju tri muškarca na pustom otoku? O pivu, nogometu i ženama. O emu razgovaraju tri žene na pustom otoku? Dvije su se odvojile pa ogovaraju tre u.

POJEDINA NO PH u atletici za seniore održano je u organizaciji AK-a Nedeliš e

ARCHEA AKOVEC izba en u zadnju ligu odlukom u Varaždinu

SJAJNI USPJEH mladih akove kih tenisa ica na PH u Zagrebu

Martin Srša najbolji u Hrvatskoj na 800 m, srebrna Hrušoci na 400 prepone

Opet zaplet oko Me užupanijske lige

Ženska ekipa Pun eca seniorski državni prvak

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Leto v Zrinskomo grado L

eto dni je minulo otkak smo v Evropi kaj god to zna ilo. Kak da smo predi ne bili? Još predi nek so nas pustili nutri sam govoril kak oni nucajo nas, a ne mi jiv. A da je to tak pokazala nam je istina da mi još dendenes ve pla amo jim nek oni nam. A što je za to kriv? Oni velijo da mi, a mi z prstom kažemo na jiv i mašemo z projektlinima za štere nam ne ejo dati peneze. A oni v Briselo furt kažejo na nas i gombajo kak se slabo kcoj držimo. A oni naše peneze žmulijo kak da so jivi. Furt sam govoril: prosim vas lepo, pak komo bi mi z Hrvaške bili tak lepi i dobri kaj bi nam svoje peneze dal onak gešenk? Vidite pravica se letno skazala. Ne sam da nam nedajo svoje nek nam ne ejo dati niti naše, nek se žnjimi gavalerijo pred drugim državama, štere isto tak akajo na poceko Evrope, kaj jim te „dobri ljudi“otprejo vrata, obe ajo jim još ve nek nam i pustijo jiv nutri. A dok dojdo v asi bodo vidli kam so došli. Ali to ti je isto tak kak da se oženiš: dok zazvediš kam si došel ve ti je prekesno jerbo so ti ve prstena naheznuli na

roko. Tak se i mi furt nadjamo da bodemo jempot dobili sve naše paneze nazaj. No, znate da to nigdar ne bode, pak nam je ne Evropa dala zabadav svojo zastavo kaj slobodno mašemo žnjom i kaj ne moramo kazati pasoša dok jempot zidemo vum z Lejpe naše. A to košta. I zato tulikše peneze pošiljamo v Brisel. Za nas i naše ljude, žene, ake, študente more sfaliti, ali Evropa je odnavek, još od Austro-Ugarske, na prvomo mesto. Evropi so nam lepo rekli kak mi Hrvati (a to vredi i za nas Me imorce) moramo poštuvati vse one šteri po našoj zemli hodajo i v njoj se gavalerijo: Srbe, Ma are, Muslimane, Bosance, Makedonce, Janeze, ehe, Slovake, Švabe, Ruse, Ukrajinke, Bugare, Šiptare, Kineze, Japance, Talijane, Crnogorce, Rome…, a onima šteri so prinas na kvarteljo i na jaslaj jim so nikaj ne rekli. I tak moremo mi na leta akati kaj bodo nas oni po eli poštuvati ak je jim niš i nikaj ne rekel. Niti to evropsko cvetje ne cvete za vse jednako, a niti pak jednako ne deši! spel sam zazvediti kakši je to bil šok za Brazil i Brazil-

to lepo minulo jerbo je dirigencko palico mel v roki zamjenik župana Zoran Vidovi , a dok on neka zeme v roke unda to vse dela kak švicarska vurica i to ona stareše generacije štera je bila z rokom delana. Vsaka ast Zokijo i jegovoj ekipe, vsi so z akovca i Me imorja odišli zadovoljni, a i obe ali so da bodo znova došli jerbo je prinas raj zemaljski. Štel sam vam pravzaprav re i da so svecke prvakinje postale rokometašice z Južne Koreje, štere so pobedile vse svoje protivnike makar so bile v nejmenše na prvenstvo. Nejbolša igra ica na sveto je velika samo 163 centimetra, (kak Leo Messi), a niš i joj je ne mogel dose i do nosa jerbo je pokazala veliko brzino, snalažljivost, a bila je i nejbolši tehni ar. Verjem da bodo to naše žene zele v pamet da je ne vse vu veli ini i da mali i tehni ari, isto tak, morejo biti nejbolši na sveto, jerbo ovi kaj so mele same velike (Angola, Kongo) te so osvojili zadja mesta. aš novi minister za zdravi e Siniša Varga ne zna niti hrvaški govoriti, a hrvaški je minister. Makar je to priznal na spovedi, v Saboro, pred potpre-

Kruno Lapat, akovec - Zadovoljan sam rezultatima državne mature i upisa. Upisao sam fakultet koji sam želio - FER. Bio mi je to prvi izbor i zbog toga sam baš zadovoljan. Sada me eka dugo toplo ljeto, kona no odmor, a onda najesen u Zagreb na faks.

POD VUROM

Me imurski maturanti zadovoljni državnom maturom! I dok su rezultati državne mature i upisa na fakultete u najmanju ruku šaroliki, u Me imurju je državna matura prošla uglavnom dobro. Posebice to vrijedi za one najmarljivije u enike, poput onih u akove koj Gimnaziji, koji su ostvarili iznadprosje ne rezultate i uglavnom upisali željene fakultete. Da su zadovoljni, potvrdili su i u našoj anketi.

ce dok so zgubili od Švabov 7:1. Mi to nebremo razmeti jerbo so Brazilci zmislili labodoritanje i tam prek trinajst milijonov de kov i puci nagaja labodo. Ve dok sam vam to rekel ve vam je malo bistreše. Posle te labodoritaške sramote so i brazilski majmuni v prašumi ne dva dni banane jeli. Neso jim pasale. A znate zakaj so ne jeli? Zato kaj so majmuni. Jerbo labodoritanje je, pravzapraf samo igra. Dok so zgubili od Niskozemske 3:0 ve je to bilo istam normalno. I majmuni so se prif ili. A prosim vas lepo, što bi to mogel v Brazilo sam tak strpeti da se zna da jim je država v krizi kak i naša, ak ne i bole, a potrošili so cirka, okoli dvanajst milijardi dolarov za mesec dni labodoritanja. Pitate se kak bodo dugo to pla ali. Navek i nigdar ne bodo splatili, kak i mi v Hrvaškoj naše dvorane i naše Svecko prvenstvo v rokometo, štero je bilo prinas pred pet let. ok je bilo labodoritaško prvenstvo v Brazilo prinas se je igralo svecko prvenstvo za puce. I to ruon na ovomo našemo hataro, od Zgreba prek Dugoga Sela, akovca, pak do Koprivnice. Prinas v Me imorjo je vse

Ida Ivek, akovec - Bilo je stresno. Veliki je bio pritisak. Ipak je to prilika da si osiguraš ono što je vrlo važno u daljnjem životu. Upisala sam medicinu, tijekom studiranja u vidjeti kakve e biti daljnje opcije. Uglavnom, nakon svega uslijedilo je veliko olakšanje.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

traje. To je nevola, o em re i, vuteska, štero je isto tak teško zfondati. Ak mene pitate, ipak je nejbole da se nam deca bavijo z športom, onda nemajo as za te gluposti ili nevole kak so alkohol i droga, a posle se morejo i venodjati, jerbo posledice se morejo videti nejraneše za devet meseci ak ne i predi. Ali i tak ga preve mesta vu vrtecaj, štere smo ve zazidali. eto v Grado Zrinskih je dovleklo v akovec beogradskoga benda SARSA. uda je došlo mladih, a još vej jako mladih, o em re i, premladih, šteri so plesali i hupsali dok so jim naši sosedi z istoka igrali. I naš Stari grad je zdržal vsa ta stepanja i potrese. Fala Miklošo Zrinskomo kaj je to tak dobro zazidal. No, to je još ne vse: mladima je ne bilo dosti kaj so mogli poslušati i plesati nek so se morali i zbiti vu dvoriš o Staroga grada. Nebre biti dober koncertlin ak se malo i ne pokefajo. Beogra ani igrajo, jeni plešejo, drugi se bijejo, a policaji nikaj ne znajo ili pak v krej gledijo. Ne znati kaj velijo starci ije dete dojde dimo z koncertlina z plavim okom ili pak z frugom na glavi?

Lara Legen, akovec - Uz puno rada i truda može se ostvariti udo. Zaista sam mnogo vremena utrošila na pripremanje državne mature, ali i sve etiri godine školovanja doprinijele su tome da steknem dosta znanja, što je puno zna ilo na samom ispitu. Upisala sam ono što sam htjela - medicinu.

Marin Korent, Šenkovec Pripremao sam se za državnu maturu onoliko koliko sam smatrao da je potrebno i to se pokazalo uspješnim. Položio sam je s odli nim. Nažalost, nedostajalo mi je nekoliko bodova za upis prvog izbora Kineziološkog fakulteta, zato sam odabrao drugi izbor - Šumarstvo.

Sanja Horvat, Belica - Sve je prošlo u najboljem mogu em redu kad je u pitanju državna matura. Upisala sam svoj prvi izbor za fakultet i to je najvažnije. Nakon svega dobro u se odmoriti i onda novi izazov u životu - fakultet.

mi prodiremo dublje Međimurje

cednicom Dragicom Zgrebec i makar se je gospon-drug Siniša rodil v Kanadi ipak se je trebal nav iti govoriti ak je štel biti minister. Pak je na leta bil ravnatel Hrvaškoga zavoda za zdravi e. Ali kak zgledi tam je ne moral znati hrvaški. Ne znati, mortik je mel prevoditelja? Vsejeno, još jen šteri nas je prevel žene prek vode! A mi porezni obvezniki smo sam tiho i pla amo! eje ruom lepo, ali pak se moramo, i to znova, spominati kaj je nejvekše zlo za naše mlade? Je li je to pija a ili pak droga? A tu neš i zna dete kcoj i venodjanje. Kuliko vidimo ipak je droga nejvekše zlo jerbo se za drogeranje nejkesneše zazvedi jerbo vsi to skrivlejo kak ma ek dreka. Nejve pot roditeli zadji zazvedijo (kak i mož dok si žena privoš i drugoga) da jim je dete zagunulo v drogo, a to je nejve pot prekesno. Znamo da deca hodajo v komune, da se jezere i jezere kuni trošijo za to, ali im zide vum dileri ga znova najdejo i tua leta le enja so pravzapraf zabadav potrošena. Z pija om je malo druga . Isto tak po ne v šestomo-sedmomo razredo, predi se vidi, ali i duže

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine