Međimurske novine 981

^akovec, PETAK, 4. srpnja 2014.

str. 9

Na lije enju blizu

100 ovisnika Sve enik je odbio našem sinu dati svetu potvrdu

media 5

1,10 kn za kilogram pšenice, otkup zapo inje u subotu

Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijalne službe akove kih mlinova

Cijena oporavka su i do 5% niže pla e!

Od župnika emo zatražiti objašnjenje

Seksi doma ice uzburkale Sveti Martin na Muri

AKOVE KI MLINOVI prvi u Hrvatskoj obznanili cijenu i uvjete otkupa ovogodišnje pšenice

TEKSTILNA INDUSTRIJA se oporavlja, ali trpe “platne vre ice” radnika

VARAŽDINSKA BISKUPIJA:

FOTOREPORTAŽA Trash&Burn

Iako više nije ravnateljica, po drugi put smijenjena

str. 6

OBITELJ GOLUB IZ ŠTRIGOVE ogor ena n na a župnika

str. 2-3

iz Me imurja

MINISTARSTVO se ne može pomiriti s gubitkom spora od Dušanke Novak, bivše ravnateljice ETŠ-a akovec

str. 3

DROGA u Me imurju

Cijena 7 kuna

MATURALNI GODIŠNJAK me imurskih srednjih škola

FOTOGALERIJA svih naših maturanata

media prilog

str. 8

Broj 981.

str. 12

Godina XVIII.

str. 25-30

HODOŠAN: tragedija pred ku nim pragom

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? Dva mladi a iz Hodošana Natje aj se zahuktao, javite nam iji vrt trebamo ispala iz auta, poginuo obavezno posjetiti str. 48-49 21-godišnji Filip Bergovec

www.bister.hr

str. 22 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Roditeljima nije do zabave D

a je voda zaista došla do grla kad je kriza u pitanju, najbolje svjedo e žestoke rasprave na Facebook stranici Me imurskih novina kad smo objavili ovogodišnji repertoar koncertnih nastupa na Porcijunkulovo. Iako, naravno, još uvijek ve ina ljudi jedva eka da dobije nešto za zabavu bez da mora pla ati ulaznicu, što nije nimalo bezna ajno kad se izlazi van, prvi put su se pojavili otvoreni komentari kako je dosta davanja novca poreznih obveznika za takve komercijalne zabave, ve da bi bilo bolje da se kupe školske knjige osnovnoškolcima. otez koji je napravio op insk i na elnik Šenkovca Saša Horvat i za koji je dobio podršku vije nika, da e Op ina financirati kupnju školskih udžbenika, naišao je na gromoglasno odobravanje u javnosti. Zašto? Zato jer su vremena teška, tako teška da roditelji više ne mogu skupiti odjednom, odnosno na rate 2.0003.000 kn kako bi opremili svojeg aka. anke daju minuse i kredite samo kad si sposoban vra ati ih. I to nikad ne traje vje no, ve samo dok si "kreditno sposoban" klijent. Kad to prestane, odmah su te spremne baciti u dužni ko ropstvo. ednostavno, mnogi roditelji više nemaju mogu nosti kako bi se ponovno zadužili za tako velik teret poput kupnje novih školskih knjiga, pribora, torbi, tenisica, odje e, obu e, kako bi opremili svojeg sina ili k erku za novu školsku godinu. Mnogima koji žive iznadprosje no, zahvaljuju i upravo nama poreznim obveznicima, jednostavno uop e nije jasno da je tako nešto mogu e.

Njima je, uostalom, teško shvatiti kako se uop e može živjeti s 2.000-3.000 kn pla e. ošlo je vrijeme, o emu sam pisao ve u nekoliko navrata, da (grado)na elnici i drugi lokalni dužnosnici kona no pokušaju svojim bira ima sa uvati što više novca u džepovima, umjesto gradnje nepotrebne in rastrukture, troškarenjem za udruge, mani estacije i sve drugo. okalna samouprava morat e ulagati sve više i više u socijalnu osjet-

P

B

J

D

L

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ljivost svih, ne samo socijalno ugroženih, jer e nam u suprotnom siromaštvo i besperspektivnost još žeš e zakucati na vrata, bez obzira ho emo li ili ne emo iza i iz krize. rlo brzo trebaju se pripremiti da sufinanciraju energente, komunalije, obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i drugo svima nama, jer u suprotnom emo ostati nezašti eni od krupnog kapitala koji nam uskoro stiže na vrata. ar je zaista tako, zar to nisu samo pri e iz knjiga o teorijama zavjere. Nažalost, više nisu. tijeku su završni pregovori izme u EU-a i SAD-a o ugovoru nakon kojeg u Europi više ništa ne e biti isto. O tim pregovorima mainstream mediji, nažalost, šute, jer su mnogi od njih dio te užasne pri e.

Pri e u kojima e pravila igre u zgrtanju profita biti još gora nego su to sada.

Stoga se naši politi ari ne smiju ponašati kao da su ve stavili svoje potpise na taj amozni TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partnership), koji e i nama u Europi kona no pokazati što zna i zapravo ameri ki kapitalizam u kojem tržište regulira sve. ini mi se da bi se oni jedini mogli vrlo brzo prilagoditi uvjetima po kojima emo uskoro svi morati raditi, a diktiraju ga multinacionalke. Uvjetima u kojima e, primjerice, one mo i bez problema tužiti op inu, županiju i državu "ako im smeta" u ostvarivanju profita. Ili pak u kojima emo "morati" kupovati je tinu ameri ku kloriranu piletinu i punu hormonima govedinu. toga, što prije naši politi ari po inju razmišljati o tome kako da pomogne svome bira u, bit e bolje, jer ljudi trebaju živjeti i preživjeti danas. Sutra e biti prekasno.

V

Z

U

S

VIJEST(I) TJEDNA

U tekstilu porast zaposlenosti, ali pla e daleko ispod prosjeka Nakon nekoliko teških godina u tekstilnoj i obu arskoj branši u Me imurskoj županiji, napokon je došlo i do pozitivnih pomaka. Broj zaposlenih porastao je za 10 posto. Istodobno, prema pokazateljima iz prošle godine, rasli su i prihodi i rashodi. ak je i profitabilnost tekstilnog sektora bolja u 2013. nego u 2012. godini, kazao je Davor Saboli , predsjednik Strukovne grupe tekstila i obu e pri Gospodarskoj komori. No, nažalost, te dobre brojke u tekstilnom sektoru ne prate i dobre pla e, štoviše, i za tekstilnu i obu arsku industriju podaci o prosje nim pla ama su poražavaju i. U 2013. godini zabilježen je pad prosje ne neto pla e. Tema broja na str. 6.

(NE) SVI A NAM SE

Besplatni udžbenici u Šenkovcu Na prijedlog na elnika Saše Horvata, Op insko vije e Šenkovec donijelo je odluku o kupnji školskih udžbenika u enicima od prvog do osmog razreda Osnovne škole “Petar Zrinski” u Šenkovcu, iji roditelji imaju prebivalište na podru ju op ine Šenkovec.

Roditelji e se pisano obvezati na vra anje udžbenika u o uvanom i urednom stanju nakon završetka školske godine, kako bi se udžbenici mogli iskoristiti u narednoj godini.

Op insko vije e odluku je donijelo kako bi svojim mještanima pomoglo nositi financijski teret obrazovanja djece, ali i kako bi se još jednom pokazalo da Op ina brigu vodi i o svojim najmla im žiteljima. Više itajte na str. 4.

Tragi na prometna nesre a u Hodošanu Hodošan je prošli vikend ostao zavijen u crno.

21-godišnji mladi Filip Bergovec preminuo je na licu mjesta upravo kad je po elo svitati prošle nedjelje 29. lipnja u Ulici bra e Radi a od težine ozljeda, nakon što je ispao iz automobila koji je prebrzo vozio u alkoholiziranom stanju njegov prijatelj Benjamin P. (19). Voza Benjamin P. za vrijeme prebrze vožnje bio je pod utjecajem alkohola, priop ila je vrlo brzo policija. Izmjerena mu je nedopuštena koncetracija od 0,81 promil alkohola u krvi. Ina e, mladi voza i uop e ne smiju sjesti za volan kad idu voziti u bilo kakvom, pa ni minimalnom, alkoholiziranom stanju.

Reportažni prikaz na str. 8.

4. srpnja 2014.

ŽUPNIK U ŠTRIGOVI, monsinjor Leonard Logožar, dvojici dje aka

Uzeo im ced ih na firmu u - Župnik je mojem sinu Ivanu Golubu i njegovom kolegi Matiji J svetu potvrdu i rekao im da sakrament ne mogu primiti u Štrig roditelji redovno ne dolazimo na svete mise. Pitam župnika: zar ne dolazimo na mise, ne redovito, ali smo vjernici, ogor ena i ra PIŠE: STJEPAN MESARI

Ovih dana u štrigovskom se kraju u vinogradima otkidaju viškovi rozgvi, beru se višnje i breskve, skuplja sijeno za stoku i obavljaju drugi poljodjelski i sli ni poslovi.

Posvuda, ali baš posvuda, u kafi ima, kod doktora, kod zubara, na pošti, u banci i drugim okupljalištima, tema svih razgovora je postupak doma eg župnika, monsinjora Leonarda Logožara, koji dvojici dje aka nije dopustio da u subotu 21. lipnja 2014. prime sakrament svete potvrde koji je dijelio monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Mi smo pozvani u ku u obitelji Ivana i Cvetke Golub u Prekopi, ijem sinu Ivanu župnik nije dopustio primanje sakramenta crkvene zrelosti u mati noj crkvi, a itav doga aj opisala nam je Ivanova majka Cvetka, još uvijek potresena onime što se dogodilo njezinom sinu, koji je upravo u brigama koju srednju školu upisati.

Pitaj oca zakaj ne ideš na firmu - Nikakvih problema nismo imali niti nam je župnik bilo što rekao da naš Ivan ne može na firmu, našli smo mu kuma i mjesto gdje emo se proveseliti jer nam je ovo tre e dijete koje prima svetu potvrdu. Ali dva dana prije same firme stvari su se promijenile sto posto.

Sin je došao s vjeronauka i rekao mi kako mu je župnik rekao da u subotu ne ide na firmu u Štrigovi, nego u drugu župu. Sva izbezumljena, pitala sam dijete što je napravilo, a mali je odgovorio da ništa nije napravio, nego da je župnik njega i kolegu Matiju Jakopi a iz Železne Gore pozvao pred sebe i pitao ih znaju li 4. zapovijed Božju.

Dje aci su odgovorili da znaju, nakon ega im je župnik rekao da idu doma i kažu roditeljima da ne idu na firmu u Štrigovu. Dje aci su bili zbunjeni i moj Ivan je pitao zašto ne može na firmu kad je redovito dolazio na mise i vjeronauk i sve znao što je potrebno. Na to mu je župnik rekao neka si pita oca, u da-

ŽUPNIK LOGOŽAR

Sve su to klevete i možete se slikati Kako bismo doznali cijelu istinu, u utorak smo pohodili župnika, monsinjora Leonarda Logožara, ali ga nismo našli u župnom dvoru te smo doma ici ostavili poruku kako emo ga nazvati u srijedu iza 7.30 sati.

Nazvali smo ga i pitali što o svemu misli. - Ništa ne mislim, sve su ovo klevete i možete se slikati s njima.

Ako vi znate više, vaša stvar. Ne želim re i ni rije više, kazao je župnik i, kada smo ga upitali je li mu žao hu je ispri ala Ivanova majka Cvetka, i potom nastavila.

- Drugi dan sam otišla do župnika pitati ga za razlog i zamoliti da ipak pusti dje aka, koji je u enik s posebnim potrebama u školi, jer je kao malo dijete stradao kod bake. im sam stigla na aro , župnik je bahato i glasno

što je tako postupio, u slušalici je nastala tišina. Župnik je poklopio slušalicu. Zaista bahato i neuljudno, ne samo od župnika i dekana, nego i ovjeka. Ni im ovo nismo zaslužili prate i zbivanja u štrigovskoj župi.

Monsinjor Leonard Logožar u Štrigovi je župnik 37 godina, a prije tri godine dobio je Javno priznanje Op ine Štrigova za o uvanje kulturne i sakralne baštine. Posljednjih nekoliko godina dekan je Gornjome imurskog dekanata. rekao kako sam sad našla vremena da do em, a potom je pobrojao sve što ga mu i, od muževog brata, preko sestri ne, žena koje ne dolaze istiti crkvu i na kraju rekao kako je za sve kriv moj muž Ivan. Rekao je kako dijete nije ništa krivo, nego njegov otac, i zbog toga dje ak ne e na fir-

4. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MINISTARSTVO ZNANOSTI, obrazovanja i sporta ne može se pomiriti s gubitkom spora s Dušankom Novak, bivšom ravnateljicom Ekonomske i trgova ke škole

a uskratio radost svete potvrde u svojoj crkvi

dulje i poslao u Vratišinec Jakopi u iz ruku uzeo cedulje koje potvr uju da su spremni za ovi, nego e to obaviti u Vratišincu. Navodno zbog toga što mi r djeca trebaju biti kažnjena zbog roditelja, premda nije istina da azo arana govori Cvetka Golub iz Prekope mu, a može se slikati, biti na pri esti i u crkvi. Na to sam ja zapitala zakaj dijete kažnjava ako nije ništa krivo, a on je dalje ponavljao nek pitam svoga muža.

Molila sam ga, ali nije popustio - Sve mi je prolazilo kroz glavu, trenutak kad moj muž nije pozdravio župnika na cesti i što re i kumu koji potje e iz obitelji koja ima sve enike i koji se pripremio za ovaj doga aj. Molila sam župnika da pusti dijete na irmu jer ono ništa nije krivo, ako smo mi krivi, neka mi i platimo, ali ovako nije ljudski, nije u redu i nije kako u i i govori papa Franjo. Župnik nije popustio, do kraja je ostao bahat i na kraju sam tužna i povrije ena izašla iz župnog ureda.

Na to mi je zazvonio mobitel, zvao je dje akov vjerou itelj Višeslav Štimac Protrka, do kojeg je dopro glas kako njegovog u enika Ivana Goluba župnik ne pušta na irmu, jednostavno nije razumio župnikovo ponašanje. Vjerou itelj

je kazao kako o tome treba izvijestiti biskupa Mrzljaka, jer ovo je ne uveno da se dijete kažnjava na takav na in.

Rekla sam vjerou itelju neka to ne ini, vjeruju i kako e se župnik predomisliti i na kraju malog Ivana pustiti na irmu u Štrigovi. Ali nije bilo kako sam mislila i nadala se, kazala nam je Cvetka Golub, dodaju i kako joj je župnik Logožar zaprijetio objavom svega o njoj u crkvi na nedjeljnoj misi ako nekome o ovome kaže.

- Nismo znali što u initi, ali na vjerou iteljev nagovor krenuli smo na sve anost, vjeruju i još uvijek da se župnik predomislio. Moj Ivan išao je u sve anoj procesiji do crkve, ali tužan do boli, sa suzama u o ima. Župnik je ostao kao ledena santa i nije Ivanu dao cedulju, što zna i kako de initivno ne može primiti irmu. Roditelji i kumovi ostale djece bili su zbunjeni, a Ivanova baka je zajecala od boli i tuge što ime njezinog unuka nije bilo pro itano.

Vjerou itelj je intervenirao kod biskupovoga osobnog

VARAŽDINSKA BISKUPIJA

Žao nam je što je došlo do nesporazuma Za pojašnjenje cijelog slu aja zamolili smo i Ured Varaždinskog biskupa, mons. Josipa Mrzljaka. U obra anju smo naveli: “S obzirom na to da smo dobili poziv od itatelja i župljana iz Župe Štrigove, u kojoj dva dje aka nisu od strane tamošnjeg župnika puštena na svetu potvrdu, molimo Vas za to nu informaciju o emu je u doti nom slu aju rije , odnosno zašto dva dje aka nisu mogli dobiti svetu potvrdu u Župi Štrigova od župnika Leonarda Logožara, ve su istu morali obaviti u Župi Vratišinec”.

Tako er smo naveli da su roditelji jednog od dje aka ispri ali našem novinaru cijelu situaciju sa svojeg gledišta, u kojem se navodi da dje ak nije pušten na svetu potvrdu iz razloga “ponašanja roditelja”, te

smo zamolili za komentar.

U završnom dijelu naveli smo da roditelje, ali i ve i broj župljana Štrigove, kao i drugih vjernika, odnosno zbog interesa javnosti, zanima ho e li Varaždinska biskupija poduzeti bilo što u ovom konkretnom slu aju zabrane puštanja na svetu potvrdu prema župniku Župe Štrigova Leonardu Logožaru. Odgovor iz Varaždinske županije, nažalost, vrlo je šturi, kao da se žele ograditi od cijeloga nemilog slu aja, a u istom stoji: - Žao nam je što je došlo do nesporazuma u Župi Štrigova. Biskupija je o tom doga aju prekasno informirana. Za sve dodatna pojašnjenja ovog slu aja obratite se župniku, mons. Leonardu Logožaru, kao što emo i mi u initi. U potpisu Marko Štefanec, tajnik biskupa.

tajnika, koji je kazao kako se to nije smjelo dogoditi i rekao kako je sada kasno. Župnik Logožar je bio siv u licu, kao da mu Duh Sveti koji je sišao na irmanike ništa ne zna i.

Ostao je ona bahata osoba kojoj samo novac nešto zna i i koji se ‘dokazuje’ na malim i siromašnim ljudima, kao što smo mi i Jakopi evi. Zna se koliko je drugih godinama kod njega prolazilo, premda su sve bili, samo ne vjernici.

Ljudi su uglavnom uz roditelje i dje ake U štrigovskom kraju razgovarali smo s tridesetak osoba i sa strane poslušali još toliko razgovora na ovu temu.

Oko 60 posto ljudi je na strani obitelji Golub i Jakopi , posebno uz dje ake, oko 20 posto brani župnika, a 20 posto je onih koji “se ne bi mešali” ili ih ne zanima. Velika ve ina ljudi vjernika i nevjernika smatra kako župnik Logožar svemu unato nije smio kazniti dje ake, jer oni niti su birali roditelje niti mogu utjecati na njihovo ponašanje, a nisu mogli birati ni župnika.

Neki primje uju duže vrijeme kako je župnik postao pomalo bahat, nervozan i ne zalazi me u ljude, nego samo kod “velikih” ili nekuda izvan župe.

- Rijetko je me u obi nim ljudima. Nitko mu ne pori e

NEVJEROJATNA ODLUKA BIROKRACIJE Iako više nije ravnateljica, po drugi put smijenjena Ivan i Cvetka Golub i deset dana nakon firme tužni su zbog svega što im je u inio župnik Logožar

skrb za sakralne - crkvene vrijednosti i borbu za Hrvatsku na ovom i te kako osjetljivom podru ju, ali ne podržavaju odnos prema ljudima, posebice onima koji ne dolaze u crkvu iz mnogih razloga.

Manjina koja ga podržava u ovom slu aju kaže kako je on školovan ovjek i da vjerojatno zna što smije, a što ne smije initi.

Oni pak kojima je svejedno zapravo su ljudi koji nisu vjernici i kojima je važno da se javno nikome ne zamjere i da po potrebi imaju sve enika na sprovodu. Nisu sigurni da je župnik baš tako u redu kako smo ga mi opisali i da je vrijeme za novog župnika.

Pohodili smo i obitelj Jakopi u Železnoj Gori, ali roditelji nisu bili kod ku e, te smo sina Matiju upitali zbog ega nije bio na irmi. Rekao je da zato što roditelji ne odlaze redovito u crkvu, a ne odlaze jer moraju puno raditi kako bi prehranili obitelj. Na upit je li mu žao što nije bio na irmi u Štrigovi, kazao je kako mu je žao zbog prijatelja, ali da je u Vratišincu bilo super.

Mali Ivan Golub pak je rekao kako mu je strašno žao što nije bio na irmi u Štrigovi i zbog prijatelja i zbog roditelja, koji o njemu brinu i u e ga biti dobar i šalju na svete mise.

FIRMA obavljena u drugoj župi

U Vratišincu je bilo lijepo, župnik sjajan Dje aci su u Štrigovi dobili cedulje i u nedjelju su išli na irmu u Vratišincu, gdje je djelitelj sakramenta, monsinjor Antun Per i , s puno topline i ljubavi pristupio “dvojici nesretnika” i pozdravio kuma. Dje acima je doga aj uljepšao doma i župnik, vele asni Pavao Mesari , koji je dje acima dao poklone. - I sada, deset dana poslije, pitam štrigovskog župnika Leonarda Logožara zašto mu je sve ovo trebalo. Kako e u crkvi gledati dje aka kojeg nije pustio na irmu i gdje je na

3

kraju ona ljubav koju župnik kao Isus treba podariti svakom ovjeku, a posebno djeci. Pitam ga zar ne vidi kako malo ljudi dolazi u crkvu i da se na prste jedne ruke mogu nabrojati mladi. A sve ili najviše od toga je kriv župnik zbog svoje bahatosti koja se iz dana u dan pove ava, ispri ala nam je svoju i dje akovu patnju Cvetka Golub, na kraju zadovoljna što su sve ovo podnijeli, premda nimalo lako, poglavito zbog dje aka koji ni im nije zaslužio sve ovo što mu se dogodilo.

Dušanka Novak, bivša smijenjena ravnateljica Ekonomske i trgova ke škole akovec, nakon pravomo ne odluke Upravnog suda da je nezakonito smijenjena, dobila je 26. lipnja ove godine iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta rješenje da je se razrješuje s dužnosti ravnateljice Ekonomske i trgova ke škole akovec. Ministarstvo se, po svemu sude i, ne može pomiriti s injenicom da je protiv bivše ravnateljice pravomo no izgubilo spor zbog nezakonite smjene pa odlukom o njezinom razrješenju, nakon što ono u stvarnosti to ionako nije od 2012. godine, po svemu sude i, želi izbje i i odgoditi naknadu odštete.

Ministarstvo znanosti u rješenju za donošenje razrješenja poziva se na obrazloženje presude Upravnog suda u Zagrebu, koje prethodno rješenje u cijelosti smatra nezakonitim jer ne sadrži valjano obrazloženje te nalaže da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donese novo rješenje.

Ministarstvo znanosti pak smatra da je nedvojbeno utvr eno da je ravnateljica postupala protivno odredbama propisa, odnosno protivno odredbama Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012./2013., pa da nije od zna aja stajalište Ustavnog suda kojom Ustavni sud utvr uje da navedena Odluka nije propis s obzirom na to da nije objavljena u Narodnim novinama.

Nadalje, Ministarstvo se u odluci za razrješenje poziva na to i da je Upravno

vije e dužno razriješiti ravnatelja ustanove koji svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzro i ustanovi ve u štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti, odnosno zbog toga što je ravnateljica svojom odlukom dopustila upis u zanimanje ekonomista dvjema u enicama koje nisu imale potreban broj bodova za upis u navedeno zanimanje, a u zanimanje komercijalista 8 u enica koje nisu imale potreban broj bodova za upis u nevedeno zanimanje, a koje su bile upisane u zanimanje prodava . Za Ministarstvo je to nesavjesno obavljanje dužnosti jer je onemomogu ila imenovanim u enicama nastavak srednjoškolskog obrazovanja u zanimanju prodava a, u koje su bile upisane, a iz kojeg su ispisane isklju ivo radi prelaska u druga zanimanja za koje nisu ispunjavale uvjete. Za Ministarstvo je “razvidno da su takvim nesavjesnim poslovanjem dužnost i ravnateljice ne samo mogle nastati ve e smetnje u obavljanju djelatnosti, nego su takve smetnje i nastale.

Prijedlog višega prosvjetnog inspektora za razrješenje Dušanke Novak smatra se opravdanim, odlu eno je u Ministarstvu”. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Upravnim sudom u roku od 30 dana od dostave ovog rješenja.

Dušanka Novak odlu ila je da e opet uložiti tužbu istom sudu za istu stvar, i ne samo to, nego i da e ovaj put tražiti i nov anu naknadu.

(BMO)

Dušanka Novak odlu ila je da e opet uložiti tužbu istom sudu za istu stvar, i ne samo to, nego i da e ovaj put tražiti i nov anu naknadu

Aktualno

4

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

INVESTICIJE U ŠKOLSTVO ME IMURSKE ŽUPANIJE

Ure uju se škole, osigurava besplatan prijevoz, ali ne i udžbenici Redovito za vrijeme svakih školskih praznika odvijaju se radovi na poboljšanju školskih zgrada kako bi što kvalitetnije do ekale u enike u novoj školskoj godini. Što e se sve odvijati ove godine, me imurski župan Matija Posavec predstavio je u prostorima Osnovne škole Prelog, zajedno sa svojom zamjenicom Sandrom Herman, pro elnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti Brankom Sušecom, gradona elnikom Grada Preloga Ljubomirom Kolarekom te ravnateljicom Osnovne škole Prelog Ninom Lesinger.

U Prelogu je župan obišao prostore preloške škole, u kojoj zapo inje rekonstrukcija i sanacija atrija te su ovi radovi uvod u otvaranje mogu nosti jednosmjenske nastave u Prelogu. U radove se uklju io i Grad Prelog sa sredstvima iz prora una u iznosu od 250.000 kuna potrebnima za opremanje budu ih u ionica.

Planom investicija na osnovnim i srednjim školama Me imurske županije inanciranih iz županijskog prora una ove godine obuhva a se dogradnja Gimnazije u akovcu, sanacija stolarije na zgradi škole u Pribislavcu, sanacija krovišta u Železnoj Gori, Zebancu, Svetom Jurju u Trnju, obnova i rekonstrukcija fasada u školama u Gornjem Mihaljevcu i Peklenici, završava se dogradnja dvorane u Svetom Jurju na Bregu, završena je I. faza radova u Strahonincu. Župan je poseban naglasak stavio na izgradnju dvorane u Orehovici. Ne mogu ne dati poseban zna aj ovoj investiciji jer nakon sedam godina je ponovno pokre emo.

Dala su se mnoga obe anja, od kojih na kraju nije bilo ništa. Ali mi emo je malo po malo izgraditi, zajedno, uz želju da se najranije do kraja sljede e 2015. godine ta dvorana i završi uz pomo Ministarstva.

- Me imurska županija za besplatan prijevoz u enika daje gotovo dva milijuna kuna, rekao je župan u Prelogu, te napomenuo da, ako se roditeljima samo na mjesec kroz besplatan prijevoz štedi 150 kuna, na razini školske godine to je 1.500 kuna, a to je gotovo osam puta više od navedenoga jednokratnog davanja za sufinanciranje kupovine udžbenika, kao što je to u inila jedna županija Za besplatan prijevoz u enika gotovo dva milijuna kuna godišnje Pored investicija u objekte župan se osvrnuo i na druga ulaganja u školstvo. Više od 5 milijuna kuna ulaže se u razli ite programe, stipendije, rad institucija i Me imurska županija je jedina koja svojim u enicima osigurava nadstandarde kojih nema nigdje drugdje u Hrvatskoj. - Lijepo je da neki sada govore o kupovini udžbenika, pa jedna županija

U Prelogu je župan obišao prostore preloške škole, u kojoj zapo inje rekonstrukcija i sanacija atrija, te su ovi radovi uvod u otvaranje mogu nosti jednosmjenske nastave u Prelogu daje po 200 kuna. To je jednokratan iznos, a Me imurska županija s druge strane za potpuno besplatan prijevoz u enika daje

na, na razini školske godine to je 1.500 kuna, a to je gotovo 8 puta više od navedenoga jednokratnog davanja za su inanciranje

SUFINANCIRANJE UDŽBENIKA zbog krize postalo važno politi ko pitanje

OP INA ŠENKOVEC

Besplatni udžbenici u pravi as kao pomo roditeljima Na prijedlog na elnika Saše Horvata, Op insko vije e Šenkovec donijelo je odluku o kupnji školskih udžbenika u enicima od prvog do osmog razreda Osnovne škole “Petar Zrinski” u Šenkovcu, iji roditelji imaju prebivalište na podru ju op ine Šenkovec.

Roditelji e se pisano obvezati na vra anje udžbenika u o uvanom i urednom stanju nakon završetka školske godine, kako bi se udžbenici mogli iskoristiti u narednoj godini.

Op insko vije e odluku je donijelo kako bi svojim mještanima pomoglo nositi inancijski teret obrazovanja djece, ali i kako bi se još jednom pokazalo da Op ina brigu vodi i o svojim najmla im žiteljima.

gotovo 2 milijuna kuna, rekao je župan, te napomenuo da, ako se roditeljima samo na mjesec kroz besplatan prijevoz štedi 150 ku-

kupovine udžbenika. - Plan se za su inanciranje kupovine udžbenika me imurskim u enicima radi i pronalaze se najprihvatljivije opcije. Ovim putem pozivao je sve op ine i gradove da u skladu sa svojim inancijskim mogu nostima prate primjere Op ine Šenkovec i Grada Preloga te su inanciraju nabavu udžbenika roditeljima.

Gradona elnik Kolarek zahvalio je prvenstveno županu na svemu što radi za Grad Prelog, a posebice što se zalaže za jednosmjensku nastavu i produženi boravak.

- Ovime se pomaže obiteljima Preloga, a znamo da je obitelj stup društva. Iako nismo osniva i, cilj nam je zajedni ki i upravo zato emo pomo i u opremanju ovog objekta, kako je bilo obe ano, naglasio je Kolarek, te najavio skoru odluku o su inanciranju kupovine udžbenika u Prelogu po modelu pomo i socijalno ugroženoj kategoriji gra ana.

- Smatram da u ovom trenutku izdatak od oko 157.000 kn ne predstavlja nešto što nije nemogu e izdvojiti iz prora una, a kako bi se pomoglo u obrazovanju djece osnovnoškolaca. Osim toga, udžbenici e ostati najmanje etiri godine u upotrebi, tako da je to korist koja ne e biti samo ovu školsku godinu, ve nekoliko unaprijed, rekao nam je op inski na elnik Saša Horvat, koji je na posljednjem Kolegiju na elnika i gradona elnika bio pomalo i kritiziran jer o ito ve i broj op inskih i drugih dužnosnika još uvijek smatra da je i dalje najvažnije “kopati kanale za infrastrukturu i zidati uglavnom beskorisne društvene domove” umjesto biti socijalno osjetljiv. (RI)

Župan bi kupnju udžbenika rješavao jednako za sve Su inanciranje kupovine udžbenika u enicima u školskoj godini 2014./2015. bila je tema Kolegija na elnika i gradona elnika me imurskih op ina i gradova. Pojedine op ine, poput Šenkovca, te Grada akovca i Preloga, ve su pokrenule postupke u smjeru nabavke udžbenika u enicima, a župan je dao prijedlog da se u taj problem krene jednoobrazno, na razini cijele županije. - Ovo je problem iz više razloga, a onaj temeljni jesu neplanirana sredstva u prora unu. Sljede i je injenica da je to u ovim teškim vremenima svakako potreba, ali jednako kao i u prijevozu u enika, koji je jedino na prostoru Me imurske županije u Hrvatskoj potpuno besplatan, trebamo se uskladiti i riješiti ga jednako za sve, napomenuo

je Posavec, te pozvao sve op ine i gradove da se priklju e ovoj akciji te je jednako tako pozvao i na jedinstvo. - Ovaj se problem ne smije spustiti na razinu dnevnopoliti kih izleta i nekih nerealnih poziva. Politi ka odgovornost leži na svima nama i od nje ne smijemo bježati, a ona pravna u provo enju odluka Županije je prvenstveno na meni. Moram naglasiti da Me imurska županija na godinu izdvaja gotovo 2 milijuna kuna za prijevoz u enika koji je time u potpunosti besplatan. U drugim se županijama pla a 100-200 kuna, pa ako uzmemo da je prosjek 150 kuna ovim projektom se roditeljima štedi 1.500 kuna godišnje samo na autobusnim kartama, istaknuo je župan, isti u i da se oko ovoga ne

smije dogoditi nikakav politi ki igrokaz. - Uz dugovanja koja trenutno postoje, kao i navedeno pla anje prijevoza, Županija nema previše mjesta za nove velike projekte ovakvog tipa jer e nam biti potrebno gotovo milijun kuna samo iz županijskog prora una, rekao je župan, ali i napomenuo da ukoliko bude suglasja me imurskih op ina i gradova da e Županija, kao osniva ve ine škola, na sebe uz djelomi ni inancijski preuzeti i organizacijski dio cjelokupnog projekta.

Kako je re eno na Kolegiju, ukupna vrijednost projekta besplatnih udžbenika je samo za osnovne škole 9,6 milijuna kuna, ako tome pribrojimo i srednje škole, ukupni iznos penje se na 18 milijuna kuna.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Kako je kupovina udžbenika T postala politi ki prioritet S

rozavanje standarda vidljivo je na svakom koraku, ak i po tome da je kupovina školskih udžbenika postala politi ki prioritet koji je po eo tresti lokalnu politiku. Nije prvi put da se udžbenici kupuju iz prora una. Još devedesetih država je po prvi put na inicijativu ondašnje ministrice Ljilje Voki kupovala djeci knjige bez radnih bilježnica. No udžbeni kom lobiju cijena knjiga po kojoj je udžbenike pla ala država nije se svidjela pa je ta inicijativa ubrzo propala.

Ponovno ju je uskrisio, kao i besplatni prijevoz za u enike, ministar Primorac, s uvjerljivom argumentacijom da ako država traži da nešto bude obvezno tada mora i osigura-

ti uvjete za to. Me utim, tada se više radilo i o svojevrsnom udvaranju države da gra anima omogu i nešto viši standard i ostavi nešto više kuna u džepu. ada pak, nakon dugotrajne recesije, gra ani su toliko osiromašili da je kupovina knjiga postala pitanje mogu li djeca iz odre enih obitelji pogo enih krizom nastaviti obrazovanje ili ne. o je otvorilo pitanje ho e li sva djeca doista imati priliku nastaviti obavezno obrazovanje. Ako je država propisala da je nešto obvezno, tada treba osigurati uvjete da se obveza ispuni. Što ako su roditelji ostali bez prihoda ili su oni nedostatni ili pak su troš-

S

T

kovi za knjige u visini njihovih cjelomjese nih primanja, postavlja se pitanje mogu li oni ispuniti tu zakonsku obvezu.

Mogu li državu tužiti da ih sili na ispunjavanje obveze koju ne mogu ispuniti. Do sada se samo nitko toga nije sjetio. ituacija do sada nije bila tako ozbiljna da bi netko dovodio u pitanje slanje svoje djece u školu zbog toga što ne može nabaviti udžbenike. Još lani mogli su se nabaviti stari. etiri godine kako su se mogli razmjenjivati i naslje ivati udžbenici brzo su prošle i ove jeseni mnoge obitelji eka nemilosrdni trošak. stodobno je porasla nezaposlenost, pla e nisu rasle, štoviše, u tekstilnoj branši,

S

I

gdje radi mnogo majki, pla e su ak pala za pet posto na iznos manji od 3.000 kuna. Prosje na pla a u Me imurskoj županiji od okruglo 3.700 kuna jedva da pokriva trošak za opremanje dva u enika u školu. Gdje su onda svi ostali mjese ni troškovi života cijele obitelji? Da se roditelji okrenu na glavu, udžbenike nije mogu e nabaviti druga ije, a da se ne u e u dug.

Zna i, država time što je propisala obvezno osnovno obrazovanje tjera roditelje da u u u dug, kako bi njihova djeca bila barem osnovno obrazovana. druge strane, država može odustati od toga da u našoj zemlji sva djeca steknu osnovno obrazovanje, jer mnoge obitelji naprosto nisu kredit-

S

no sposobne da bi svojoj djeci omogu ile polazak u školu, bez zaduženja. o je naša realnost, koje se svi srame i trpaju je pod tepih. Ako država želi pomo i, neka, radi izjedna avanja pristupa obrazovanju svim slojevima, zajedno s lokalnom zajednicom zatraži iz europskoga socijalnog fonda sredstva za nabavu školskih udžbenika kako bi sva djeca imala pristup obrazovanju. Ako može za kanalizaciju, može i za udžbenike. to e zemlji kanalizacija u kojoj ne e biti djece, jer zemlja bez djece je bukvalno zemlja bez budu nosti. Za to nije potrebno biti vizionar.

Kao i kod prijevoza, država se trebala pripremiti za izmjenu udžbenika nakon etiri godine, a ne ih prepustiti tržištu. Kao i kod organizacije subvencioniranog prijevoza, trebala se dogovoriti za nabavu knjiga zajedno sa županijama, op inama i gradovima i roditeljima. Svi bi podnijeli odre eni

Š

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

dio troška. Knjige bi se vra ale školama i koristile bi ih sljede e generacije. Ovako je država izru ila roditelje gladnom tržištu izdava a i trgovaca. otrebe gra ana trebaju biti na prvom mjestu i državi i županiji i gradovima i op inama. U krizi e gra ani jedne op ine pitati: kako je to u drugoj op ini mogu e da djeca dobiju besplatne udžbenike? Na što se to troši novac u mojoj op ini da nema za knjige, a u drugoj ima?

P

4. srpnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADONA ELNIK PRELOGA Ljubomir Kolarek zahvalio investitoru u bivšu VAMA-u u centru grada

Derutna trgova ka zgrada sada je moderni poslovno-stambeni prostor U bivšoj robnoj ku i danas se nalazi 13 visokokvalitetno opremljenih stanova na dva kata, a u prizemlju dva poslovna prostora. Zgrada je energetskog A razreda, a 40 posto stanova ve je prodano Preloški gradona elnik Ljubomir Kolarek priredio je prijam i predstavio javnosti vlasnika obnovljene nekadašnje Robne ku e “VAMA”, poduzetnika Duška Kanižaja, vlasnika tvrtke “Instal-promet Kanižaj”, koji je objekt kupio i u njega investirao preko 10 milijuna kuna. U bivšoj robnoj ku i danas se nalazi 13 visoko kvalitetno opremljenih stanova na dva kata, a u prizemlju dva poslovna prostora. Zgrada je energetskog A razreda, a 40 posto stanova je ve prodano. Kanižaj je zahvalio gradona elniku Kolareku

Starica postala ljepotica

na svesrdnoj podršci, Upravnom odjelu za urbanizam Me imurske županije u Pre-

logu i Gradskoj upravi Grada Preloga. Za taj objekt Upravni odjel za urbanizam izdao je

Nov anu pomo za školske knjige dobivaju socijalno ugrožene obitelji Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek u etvrtak je javnosti predstavio i odluku o su inanciranju cijene školskih udžbenika za osnovne i srednje škole za školsku godinu 2014./2015., kojom e Grad Prelog socijalno ugroženim obiteljima s podru ja Grada pomo i da lakše opreme svoju djecu za školu.

Nov ana pomo kre e se od 500 do 1.200 kuna, ovisno o socijalnim prilikama u obitelji, dok e za etvrto i svako sljede e dijete Grad troškove pokriti u stopostotnom iznosu. Ako je prihod ku anstva do 800 kuna, Grad e za prvo dijete platiti 800 kuna, za dru-

estitke gradona elnika investitoru Kanižaju

go i svako sljede e troškove e pokriti u stopostotnom iznosu. Ostvaruje li obitelj prihode od 801 do 1.000 kuna, za prvo dijete Grad pokriva troškove

s 40 posto, za drugo dijete 40 posto troškova, a za tre e i svako sljede e sa 100 posto.

Ako je mjese ni prihod po lanu ku anstva od 1.001 do

LABURISTI prešli u HNS

jednu od prvih e-uporabnih dozvola u Hrvatskoj. Gradona elnik i poduzetnik složni su kako je dosadašnje derutno ruglo grada zapuštena robna ku a izgra ena 1972. godine postalo ove godine ljepotica koja oživljuje i uljepšava gradsko središte.

Da je to tako, govori i brojna podrška kada smo novu modernu poslovno-stambenu zgradu postavili na Facebook stranicu Me imurskih novina, koja je u rekordnom roku bila lajkana od naših brojnih itatelja. (S. Mesari , foto: Z. Vrzan) 1.200 kuna Grad su inancira za prvo dijete 30 posto troškova, za drugo dijete 50 posto, za tre e 75 posto i za etvrto, kao i svako sljede e dijete u 100 posto iznosa troškova školskih udžbenika. Kolarek kaže kako se uspostavlja kontakt izme u Grada Preloga i roditelja ili staratelja, te se zaobilaze svi posrednici, što e smanjiti cijenu troškova i otkloniti sve mogu e i nemogu e nepravilnosti, te poziva roditelje da zahtjeve za su inanciranje cijene školskih udžbenika u Gradsku upravu donesu najkasnije do 14. srpnja ove godine do 15 sati. Roditeljima e biti pojašnjeni svi detalji glede me usobnih odnosa, a bitno je da su u enici, odnosno njihovi roditelji dužni udžbenike vratiti najkasnije do 30. lipnja 2015. godine.

5

U MURSKOM SREDIŠ U obilježena obljetnica zaustavljanja tenkova JNA u pohodu prema Sloveniji

Bez žrtava sprije en ulazak željeznih grdosija u Sloveniju

Sve ani mimohod cestom na kojoj su zaustavljeni tenkovi Žitelji Murskog Središ a i okolnih naselja te brojni uglednici i politi ki djelatnici u subotu 28. lipnja 2014. obilježili su sje anje na doga aje prije 23 godine, kada su ljudi golim rukama i tijelima zaustavili tenkove ondašnje JNA na njihovom putu prema Sloveniji, u kojoj je ve zapo eo sukob izme u JNA i slovenske Teritorijalne obrane zbog jasno iskazane želje Slovenije za samostalnoš u i zahtjeva da JNA napusti njihovu zemlju.

- Kada se doznalo kako tenkovi JNA iz akovca dolaze u Mursko Središ e i žele prije i most na rijeci Muri, koji su slovenski ‘teritorijalci’ blokirali, u Murskom Središ u kod Veterinarske ambulante po elo se okupljati ljudstvo odlu no da tenkovima ne dozvoli prelazak mosta i nastavak puta u Sloveniju. Iz minute u minutu pove avao se broj ljudi, a tenkovi su ve bili blizu grada kada smo dobili iz Zagreba naputke da smirimo situaciju te kako ne smije pasti ni jedna žrtva s bilo koje strane. Oni su tako vidjeli u Zagrebu, a ovdje je bilo sve napetije. Pregovorima Marijana Barata, predsjednika Skup-

štine Mjesne zajednice Mursko Središ e, mene kao na elnika policije s jedne strane i o icira JNA, ne mogu re i asnika, uspjeli smo smiriti strasti i odvratiti vojsku u svojoj namjeri. Da je ispaljeno samo jedno streljivo na bilo kojoj strani, moglo je biti mnogih žrtava, no prevladao je razum, ali i strah vojnika JNA sukobiti se s masom ljudi, kazao je Zvonimir Rihtarec, dodaju i kako bi mladima trebalo puno više govoriti o tom doga aju, u kojem je pokazana velika hrabrost i odlu nost naših ljudi koji su željeli zaštititi ljude i dobra u Sloveniji i jasno JNA pokazati što o njoj misle.

Sve anost kojoj je nazo io do sada najve i broj ljudi, uglednika i politi kih djelatnika zapo ela je polaganjem vijenaca kod spomen-plo e na Veterinarskoj ambulanti, te nastavljeno mimohodom do spomen-obilježja “Piramida”, gdje su zapaljene svije e i održana molitva za sve stradale i pokojne hrvatske branitelje, koju je predvodio doma i župnik, vele asni Tomislav Antekolovi . (Stjepan Mesari , foto:muralist)

HRVATSKA DEMOKRŠ ANSKA stranka kriti ki o tome da smo sve svoje potencijale prepustili drugima

HNS poja an za jednu vije nicu A što gra ani imaju od stranih u Skupštini i dvoje u Dekanovcu investicija, osim 3.000 kuna pla e?

Kao što smo najavili u prošlom broju, u petak je u dvorani politi kih stranaka u akovcu predsjednik ŽO-a HNS-a i župan Me imurske županije Matija Posavec održao konferenciju za novinare na kojoj je predstavio nove lanove stranke, prebjege iz Laburista u HNS. Naime, s novim lanovima se pove ava i ukupni broj vije nika HNS-a u Skupštini Me imurske županije, jer prelaskom Ljiljane Žerjav iz redova Hrvatskih laburista - Stranke rada u lanstvo HNS-a koalicija HNSHSS-HSLS od danas broji 13 vije nika. Tako er i u Op inskom vije u op ine Dekanovec Željko Žerjav i Vera Jambroši e od sada predstavljati HNS, ime isti postaje nezaobilazan faktor u kreiranju politike ove najmanje me imurske op ine.

- I dok neki priželjkuju propast i nestanak HNS-a s politi ke scene Me imurja, mogu slobodno re i da je ovo potvrda povjerenja ljudi upravo u politiku koju predstavlja-

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Dekanov ani, bra ni par Žerjav i Vera Jambroši , “politi ki dres” Laburista zamijenili su HNS-ovim mo, u sve do sada napravljeno, može napraviti i oni koji cjepkao i u ono što najavljujemo. Mi kaju, dijele, trgaju i lome u biti nastavljamo dalje s našim ra- danas slabe Me imurje. Spredom, s planiranim projektima, mni smo razgovarati sa svima kao i svime što smo zacrtali još i dobronamjernicima su širom prošle godine kada smo osvojili otvorena vrata, jer možda i izvršnu vlast županije. U godini netko drugi ima dobru ideju, mandata koja je iza nas pokazali projekt ili inicijativu i tada, a u smo da se unato lošoj inancij- ime upravo Me imurja, trebate skoj situaciji može kvalitetnim i dužni ste krenuti u suradnju planiranjem dati gra anima bez izuzetka o kome je rije , zaviše. Imamo još puno toga za klju io je Posavec. odraditi, a upravo ovakve situ- U HNS-u, ali i u radu župaacije meni su osobno potvrda da na Posavca prepoznali smo vriidemo dobrim putem, izjavio je jednosti i ciljeve kojima i sami Matija Posavec, te napomenuo težimo. Spremni smo preuzeti da su svi koji imaju Me imurje odgovornost, proaktivno djeu fokusu, koji su spremni na za- lovati i upravo nam se zato HNS jedni ki rad za bolje Me imurje, inio kao jedini logi ni izbor. Sve dobrodošli. - Bez zajedništva u nas eka još puno posla, izjavila teškim vremenima malo se toga je Ljiljana Žerjav. (BMO)

Prije sjednice Velikog vije a Hrvatske demokrš anske stranke u akovcu je održana konferencija za novinare na kojoj su uz doma ina Vladimira Mesari a bili i Goran Dodig, predsjednik stranke, i Metod Juriši , predsjednik Velikog vije a. Goran Dodig se me u ostalim osvrnuo i na neuravnoteženi odnos rada i kapitala koji je prili no snažan i na glo-

balnoj razini, a u Hrvatskoj je poprimio neslu ene razmjere do nepoštivanja ovjeka u njegovim temeljnim pravima. Kriti ki se osvrnuo i na veli anje stranih investicija: - Mi nismo svjesni do koje mjere smo prepustili sve ono što je naš potencijal da o tome odlu uju drugi.

A nau ili smo na pri u o (stranim) investicijama kao jedinom izlazu. Nitko postavio pitanje što su hrvatski gra ani imali od tih investicija, osim 3.000 kuna pla e, pri emu e višak

vrijednosti oti i na neko drugo mjesto. Od ega emo mi živjeti.

Nama je veoma važna jedna politi ka ozbiljnost, da iza emo iz krize i da se prestanemo baviti time tko je bio u pravu od 1941. do 1945.

Dodig je istaknuo da oni imaju jasnu misiju što treba u politici biti. HDS zagovara provjerene tradicionalne vrijednosti organizacije života, odnosa prema životu i uravnotežen odnos rada i kapitala - ono što mi danas de initivno nemamo.

Vladimir Mesari , Goran Dodig i Metod Juriši na konferenciji za novinare prije Velikog vije a HDS-a u akovcu

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEKSTILNA INDUSTRIJA se oporavlja, ali uglavnom na uštrb manjih “platnih vre ica” radnika

Cijena oporavka jesu niže pla e - Tržište tekstila u Europi po elo je ubrzano rasti i, prema statistikama i analizama koje provode svi recentni instituti, za razdoblje od 2013. do 2020. godine predvi en je prosje ni godišnji rast proizvodnje od 3 posto, što je enormna brojka na godišnjoj razini, kazao je Davor Saboli , direktor ateksa i predsjednik Strukovne grupe tekstila i obu e pri Gospodarskoj komori PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nakon nekoliko teških godina u tekstilnoj i obu arskoj branši u Me imurskoj županiji, napokon je došlo i do pozitivnih pomaka. Broj zaposlenih porastao je za 10 posto. Istodobno, prema pokazateljima iz prošle godine, rasli su i prihodi i rashodi. ak je i profitabilnost tekstilnog sektora bolja u 2013. nego u 2012. godini, kazao je Davor Saboli predsjednik Strukovne grupe tekstila i obu e pri Gospodarskoj komori. Podaci za kožarsku industriju nešto su slabiji, jer su iskazali veliki porast gubitaka, po svemu sude i, zbog ve ih ulaganja koja za sobom povla e i ve e troškove. Puni e ekti ulaganja u sektoru obu e tek e se vidjeti poslije.

No, nažalost, te dobre brojke u tekstilnom sektoru ne prate i dobre pla e, štoviše, i za tekstilnu i obu arsku industriju podaci o prosje nim pla ama su poražavaju i. U 2013. godini zabilježen je pad prosje ne neto pla e.

To su rijetki sektori, uklju uju i i drvoprera iva ki sektor, gdje je na godišnjoj razini pad neto pla a u prosjeku 4 do 5 posto. Prema statistici, prosje na neto pla a po zaposlenom smanjena je s 3.094 na 2.935 kuna. Za razliku od toga, ostali prera iva ki sektori zabilježili su ili stagnaciju ili blagi porast pla a, kazao je Saboli .

- Po svemu sude i, upravo je smanjenje cijene rada uvje-

U prošloj godini tvrtke koje su preživjele najgore, prvenstveno one koji se bave izvozom, osjetile su drasti ni oporavak tržišta.

U izvozu je uslijedio povratak na one brojke prije 2011. godine. Ova godina je samo nastavak toga pozitivnog trenda, kada su po ele rasti narudžbe zbog oporavka europskog tržišta, na koje su najviše vezani naši tekstilci

tovalo porast broja zaposlenih i porast prihoda, što samo govori da je tekstilna industrija u Me imurskoj županiji i cijeloj Hrvatskoj, nažalost, nekonkurentna, prvenstveno zbog cijene rada, na što upozoravamo godinama, rekao je Saboli .

- Zemlje u okruženju, lanice EU-a i zemlje koje nisu lanice imaju puno niže cijene rada nego što je to u Hrvatskoj.

S druge strane, u tekstilnoj i obu arskoj industriji bilježi se porast investicija, posebno u Me imurskoj županiji, što posebno veseli. Investicije su u tekstilu gotovo udvostru ene. Bilo je gotovo 75 milijuna investicija u prošloj godini, a u sektoru obu e gotovo 16 milijuna kuna, tako da ulaganja koja su najavljena i u 2014. godini, taj sektor ne samo da živi, ve i pokazuje znakove oporavka. S obzirom na to da su tekstilni i obu arski sektori naši tradicionalni sektori, mislim da smo na dobrom putu da prebrodimo ove teške godine koje su iza nas u ovih proteklih pet godina i da nas ekaju svjetlije godine.

Aktivno više od 70 tekstilnih tvrtki - U Me imurskoj županiji posluje 70-ak firmi u tekstilu, to nije malo, to je 14 posto od svih poduzetnika u prera iva koj industriji. Ono što je još važnije je to da smo izvozno orijentirani sektor, da je

vanjskotrgovinska bilanca pozitivna te da smo mi jedan od rijetkih sektora koji ima ve i izvoz od uvoza, i to skoro dvostruko ve i. Kao sektor

moramo ustrajati usporedno s ostalim granama prera iva ke industrije da nas se ne svrstava u male, kao da nismo zna ajni, isti e Sabo-

li , jer to jesmo zbog izvoza.

Ako je politika države da se poti e izvoz, onda je red da se poti u oni sektori koji najviše sudjeluju u izvozu, a upravo

4. srpnja 2014. sektor tekstila i obu e zna ajno sudjeluje u tome.

Na trojnom sastanku na državnoj razini: udruženja tekstila, obu e pri Komori, zatim HUP-a i Klastera konkurentnosti tekstila, iznesen je podatak da je u prvih pet mjeseci rasla industrijska proizvodnja na državnoj razini za 1,3 posto. Me utim, kada se ide u dublju analizu tih podataka, vidjet e se da je tekstil rastao za 32 posto za prvih pet mjeseci ove godine.

Davor Saboli objasnio je razliku u poslovanju tekstilne branše u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu, a u 2014. godini bilježi se samo nastavak pozitivnih trendova iz 2013. godine. - U 2012. godini tekstilna branša dosegla je dno. Ta godina je i u Europi bila najgora i najteža godina za tekstilnu industriju, s poražavaju im brojkama. Gotovo sve tvrtke koje se bave tekstilom imale su loše podatke.

U prošloj godini naše tvrtke, prvenstveno one koje se bave izvozom, osjetile su drasti ni oporavak tržišta.

U izvozu je uslijedio povratak na one brojke prije 2011. godine, ime su se zatvorile rupe nastale u poslovanju u najgorem razdoblju, a 2014. godina je samo nastavak toga pozitivnog trenda, kada su po ele rasti narudžbe zbog oporavka europskog tržišta na koje su najviše vezani naši tekstilci.

U Me imurskoj županiji posluje 70-ak firmi u tekstilu, to nije malo, to je 14 posto od svih poduzetnika u prera iva koj industriji

Reindustrijalizacija tekstilne industrije u Europi - Tržište tekstila u EU-u po elo e ubrzano rasti i, prema statistikama i analizama koje provode svi recentni instituti, za razdoblje od 2013. do 2020. godine predvi en je prosje ni godišnji rast proizvodnje od 3 posto, što je enormna brojka na godišnjoj razini u sektoru tekstila, kazao je Saboli . U emu je stvar, objašnjava direktor ateksa.

- Eurotex kao krovna asocijacija koja se bavi tekstilom u EU-u ulaže sve više napora u reindustrijalizaciju tekstila u Europi. ak jedna visokorazvijena Švedska kao svoju primarnu strategiju stavlja na prvo mjesto oživljavanje tekstilne industrije, što je iz naše hrvatske perspektive za sada nezamislivo. Ti procesi reindustrijalizacije jesu razlog zašto su brojke o porastu takve. S druge strane, i ulazak Hrvatske u EU olakšao je svim izvoznicima poslovanje, budu i da tekstilci i obu ari ve inom

žive na EU tržištu. Smanjene su mnoge procedure oko papirologije, carine i to je ujedno i privuklo naše strane partnere da više sura uju s nama. Ono što je prije bila prepreka sada je nema.

Me utim, naši strukturni problemi su ostali. Nažalost, država i dalje nema sluha za inicijative koje odlaze iz ove branše koje se vuku još iz 2007. godine. Tekstilci i obu ari još uvijek traže dobrog sugovornika da objasne koji su problemi ovih djelatnosti i što je potrebno u initi. Tekstil nema šanse za potpore koje se dijele iz EU ondova jer se u programima natje u sa svima ostalima iz prera iva ke industrije. Tako da u konkurenciji s armaceutskom ili metaloprera iva kom industrijom tekstilci nemaju šanse, jer e programi ovih industrija uvijek biti rentabilniji, isplativiji, budu i da se radi o kapitalno-intenzivnim granama, a u tekstilu radno-ntenzivnoj grani. Taj nesrazmjer država, nažalost, ne prepoznaje. Tekstilci i obu ari

Kina kao monopolni proizvo a bazne kiseline poskupila 300 posto

Davor Saboli , predsjednik Strukovne grupe tekstila i obu e: - Dobre brojke u tekstilnom sektoru ne prate i dobre pla e, štoviše, i za tekstilnu i obu arsku industriju podaci o prosje nim pla ama jesu poražavaju i

predlažu zaokret u percepciji, da se ne vrši pritisak na te potpore, nego da se ide na porezno rastere enje, s obzirom na njihov radno-intenzivni karakter i korištenje radne snage koja je teško zapošljiva i pretežito ženska. Traži se rastere enje doprinosa i parafiskalnih nameta koji onemogu avaju konkurentnost na tržištu.

- Ono što optere uje tekstilnu industriju u cijeloj Europi je drasti ni porast cijena boja i kemikalija. Kompletna kemijska industrija u Europi, renomirani proizvo a i svoje sirovine kupuju u Kini. Ta zemlja je jedan jedini proizvo a na svijetu baznih kiselina. I oni su zadnjih 12 mjeseci digli cijene baznih kiselina za preko 300 posto. I sada se dešava jedna jako loša stvar - da su proizvo a i kemikalija digli cijene. S ime su suo eni i naši proizvo a i tekstila jer cijene svakih mjesec dana idu za 10 do 15 posto gore.

I to se, nažalost, mora prevaliti na kupce. ak je došla inicijativa iz Eurotexa, gdje se one zadnje u lancu moli za razumijevanje da na neki na in akceptiraju to pove anje kako bi se zadržala konkurentnost tekstilne industrije u Europi, dok se tržište ne stabilizira.

4. srpnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

BUSINESS FRIENDLY Me imurje sura uje i s Francuskom

Obla imo francuske poštare, a me imurska vina piju se u lancu hotela “Valamar” U službenom posjetu Me imurskoj županiji boravila je veleposlanica Francuske u Hrvatskoj Michèle Boccoz zajedno sa svojim suradnicima, Luc Levyom, savjetnikom za suradnju u kulturnu djelatnost i ravnateljem Francuskog instituta, i Jelenom Krilanovi iz Veleposlanstva, a koji su nakon sve ane dodjele priznanja Edi Lukmanu održali radni sastanak u Maloj vije nici Me imurske županije. Na sastanku su prisustvovali, uz župana Matiju Posavca, i njegova zamjenica Sandra Herman, gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , zamjenik pro elnice UO-a za gospodarske djelatnosti Me imurske županije Darko Radanovi te direktorica regionalne razvojne agencije REDEA-e Sandra Polanec Marinovi .

S obzirom na to da je ovo bio prvi službeni posjet veleposlanice Boccoz Me imurju, župan Me imurske županije Matija Posavec predstavio je ukupne kapacitet Me imurja, ali i Grada akovca, isti u i elemente koji su dosad privukli mnoge investitore iz Austrije i Njema ke - kvalitetan proizvod, radišnost i radne navike, brzinu administracije, ali i rezultate kojima se malo tko danas može pohvaliti. - Naime, Me imurje je jedna od rijetkih županija koja u ovom trenutku ima suficit u odnosu uvoz

Razgovori francuske i naše delegacije u Me imurskoj županiji

- izvoz, odnosno duplo više se izvozi nego uvozi u županiju.

Imamo mnoge partnere u Austriji i Njema koj i suradnja

se s njima razvija iz mjeseca u mjesec, a u tom kontekstu nas zanima i Francuska, zaklju io je Matija Posavec. Posebno se

Veleposlanica Michèle Boccoz pažljivo je izra ivala bilješke na sastanku

razgovaralo o tekstilnoj industriji, osobito u kontekstu velikoga rancuskog tržišta. Kako je re eno, ve sada su osigurani dobri temelji u budu oj suradnji jer me imurske firme rade odje u za rancusku poštu, me imurska vina su u lancu hotela “Valamar”, a Me imurska županija je bila partner sve anog prijama koji se održao u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu povodom Dana državnosti. Tom se prilikom biranim uzvanicima iz gospodarskog, javnog i kulturnog života predstavila me imurska enogastronomija, gospodarstvo te turisti ki potencijali.

- Od v iše sam ljudi, poslovnih ljudi, ula o vašoj dinamici i radnoj etici koja se nikako ne uklapa u okvire drugih dijelova Hrvatske.

Moj dolazak ovdje, iako ponukan dodjelom nagrade g. Lukmanu, svakako sam htjela iskoristiti i za službeni razgovor s vama jer ovo bi trebali biti prvi kontakti koji e nam donijeti odli nu budu u suradnju, u razgovoru je istaknula veleposlanica Boccoz, davši time još jedno priznanje Me imurju. - Interes rancuskih firmi za Hrvatsku je u ovom trenutku velik, posebice nakon ulaska Hrvatske u EU. Odre ene

asocijacije koje povezuju poslovne ljude Hrvatske i Francuske ve postoje i treba iskoristiti njihov potencijal i u povezivanju Me imurja s Francuskom, napomenula je veleposlanica.

Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova predstavio je kulturne aktivnosti i mani estacije koje se provode u organizaciji Grada, poput Porcijunkulova, te je cjelokupnu delegaciju pozvao na ovogodišnju mani estaciju. Tako er, detaljnije o gospodarstvu te gospodarskim kretanjima i potencijalima za ulaganje govorila je Sandra Polanec Marinovi . (BMO)

sufinanciranje rada Obrtni ke komore, sajmova, sufinanciranje deficitarnih zanimanja, sutra možda i nešto

više, rekao je župan Matija Posavec, estitavši svim dobitnicima zasluženih diploma i zaželjevši im uspjeh u budu-

em radu, s nadom da e ipak za njih i njihove probleme više sluha biti i na državnoj razini.

(BMO)

DESET ME IMURSKIH obrtnika dobilo majstorske diplome

Bravo, novi majstori Na dodjeli majstorskih diploma u Obrtni koj komori Me imurske županije podijeljena je 21 majstorska diploma, od ega je status majstora steklo deset me imurskih obrtnika. Ostali su majstorski ispit polagali u našoj županiji, ali su iz drugih županija, Varaždinske i Vukovarsko-srijemske.

Od me imurskih majstora, Slobodan Bekovi dobio je diplomu majstora stolara, Adam Puškari i Darjan Šopar diplome majstora kuhara, Marko Mihaljac majstora bravara, Ivan Buži , Mario Tkal ec, Slaviša Kalšan i Bruno Vrbanec diplome majstora strojobravara. Marko Pani majstora elektroinstalatera i Mladen Bogdan

diplomu majstora soboslikara-li ioca.

Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, zaželio im je puno posla, ali i sigurnu naplatu. Kazao je da u obrtu, kao i u matematici, spoznajama nikad kraja. - Obrt je pun novih spoznaja, novih tehnologija, materijala i ljudi, ali to je posao koji, nažalost, donosi i mnogo nesigurnosti i problema, napomenuo je Faltak.

- Puno sam puta ve rekao da su jedan od stupova me imurskog gospodarstva upravo obrtnici. Mnogi su i naslijedili obrte, odnosno nastavljaju s obiteljskom obrtni kom tradicijom, što je onda ini puno više od posla.

To tada postaje na in života,

nešto bez ega ne možete, ne želite biti. Zato e vas Županija pratiti u skladu sa svojim mogu nostima, danas je to

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

TRAGEDIJA u prometnoj nesre i nakon no nog izlaska mladi a iz Hodošana nedaleko od njihovih domova

Dvojica prijatelja izletjela iz vozila, Filip Bergovec (21), nažalost, poginuo Voza je u jednom trenutku izgubio nadzor nad vozilom te je sletio s ceste i zabio se u ogradu, zatim i u postavljenu turisti ku signalizacijsku oznaku te na kraju u betonski šaht Hodošan je prošli vikend ostao zavijen u crno. 21-godišnji mladi Filip Bergovec preminuo je na licu mjesta upravo kad je po elo svitati prošle nedjelje 29. lipnja u Ulici bra e Radi a od težine ozljeda, nakon što je ispao iz automobila koji je prebrzo vozio u alkoholiziranom stanju njegov prijatelj Benjamin P. (19). Voza Benjamin P. za vrijeme prebrze vožnje bio je pod utjecajem alkohola, priop ila je vrlo brzo policija. Izmjerena mu je nedopuštena koncentracija od 0,81 promil alkohola u krvi. Ina e, mladi voza i uop e ne smiju sjesti za volan kad idu voziti u bilo kakvom, pa ni minimalnom, alkoholiziranom stanju.

Tragi na prometna nesre a dogodila se u nedjelju u zoru pet minuta poslije etiri sata. Voza je zbog prevelike brzine u jednom trenutku izgubio nadzor nad vozilom te je sletio s ceste i zabio se u ogradu, a zatim i u postavljenu turisti ku signalizacijsku oznaku, te betonski šaht. U vozilu su, osim poginulog mladi a i voza a, bila još dvojica mladi a, Danijel . i Davor V. Jedan od njih ima

U nedjelju ujutro, kad se razdanilo u Hodošanu, vidjeli su se teški razmjeri tragi ne prometne nesre e u Ulici bra e Radi a

teže, a drugi lakše ozljede, dok su voza u tako er ustanovljene lakše ozljede. Teže ozlije eni putnik u vozilu nije bio u životnoj opasnosti.

Prebrza vožnja i alkohol kumovali teškoj nesre i Kako saznajemo, poginuli Filip B. vozio se na stražnjem sjedištu i zbog siline udara ispao je iz automobila te, nažalost, smrtno stradao. Ispao je još jedan putnik iz vozila, sre om, posljedice nisu bile tragi no kobne kao što se to dogodilo kod Filipa. Županijska državna odvjetnica koja

je izašla na mjesto nesre e privremeno je oduzela Hondu Civic i ista je malo kasnije pod policijskom pratnjom prevezena na vješta enje. Mladi i su se ina e vra ali ku i nakon zabave u obližnjem Donjem Kraljevcu, a prebrza vožnja i alkohol doveli su do strašne nesre e koja je zavila Hodošan u crno prošle nedjelje.

Policija je u ponedjeljak i službeno priop ila sve detalje o tragi noj nesre i: - U nedjelju 29. lipnja oko 4 sata u Hodošanu, u Ulici bra e Radi a, dogodila se prometna nesre-

BORBA PROTIV KRA A na poljoprivrednim površinama diljem Me imurja

Nestala starija Strahonin anka prona ena u Domašincu

Policija poja ano nadzire polja zasa ena povr em Policijska uprava me imurska ove je godine ve zapo ela s poja anim aktivnostima koje su usmjerene suzbijanju kra a poljoprivrednih proizvoda s polja i hvatanju njihovih po initelja.

Vode i se iskustvima iz prijašnjih godina s ovim mjerama, zapo elo se znatno ranije i neki od po initelja ve su uhva eni u takvim kra ama, o emu smo informirali javnost.

Policijski službenici poja ano obilaze polja, osobito u onim podru jima u kojima se dešava ve i broj kra a, pri emu se koriste i ure ajima za no no promatranje i termovizijskim ure ajima, a provode se i kontrole kod prijevoza poljoprivrednih proizvoda, posebno na prometnim pravcima koji vode iz naše županije. U ove aktivnosti uklju uju se i carina i poljoprivredna inspekcija, a suradnja je dogovorena i s nekim op inama i gradovima koje su angažirale svoje komunalno redarstvo.

Ovisno o kretanju broja ovih kra a, ovakve e se mjere još više intenzivirati.

Od po etka ove godine pa do danas u Me imurju je zabilježeno 10 kra a poljoprivrednih proizvoda, dok ih je prošle godine bilo 17, od ega 3 s ve om materijalnom štetom.

Najviše kra a odnosilo se na krumpir, ija berba tek predstoji i stoga, da bi se one sprije ile, pozivamo gra ane, osobito poljoprivredne proizvo a e, da sura uju s policijom i obavijeste nas ukoliko u polju primijete sumnjive osobe za koje pretpostavljaju da bi mogli biti kradljivci, kao i vozila, posebno teretna, kojima neka zapišu registracijsku oznaku.

Poljoprivredne proizvo a e tako er molimo da eš e u razli ito doba dana obi u svoja polja, te da pri tome me usobno sura uju i na taj na in bolje zaštite svoje, ali i njive drugih poljoprivrednika. (n )

Policijska uprava me imurska zaprimila je prijavu da se 27. lipnja ove godine od ku e u nepoznatom smjeru udaljila 78-godišnja Sabina Špiranec iz Strahoninca. Iscrpna medijska potraga koja je pokrenuta za njom urodila je plodom, pa policija prekida daljnju potragu.

Nakon javnog poziva gra anima da sva saznanja koja bi mogla pomo i da se Sabina Špiranec prona e dojave na broj 192, policijski su službenici u srijedu 2. srpnja pronašli Sabinu Špiranec, i to u Domašincu. Stoga daljnja potraga za njom prestaje. (n )

a u kojoj 19-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka iz Hodošana, upravljaju i pod utjecajem alkohola u koli ini od 0,81 g/kg alkohola, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste i vidljivosti.

Zbog toga je u zavoju izgubio nadzor nad upravljanjem i u zanošenju vozilom sišao izvan kolnika, gdje je udario u betonsko-metalnu ogradu dvorišta obiteljske ku e, postavljenu turisti ku signalizacijsku oznaku te u betonski šaht kanalizacijske mreže. Usli-

jed udara i rotiranja iz vozila su ispala dvojica putnika, 21 i 20-godišnjak, obojica iz Hodošana. Na mjesto doga aja izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu akovec, te je kod jednog od putnika koji je ispao iz vozila, 21-godišnjeg Filipa Bergovca iz Hodošana, nažalost konstatirana smrt, dok su voza i preostala dva putnika, 20 i 17-godišnjak, prevezena u Županijsku bolnicu akovec.

Za voza a i 17-godišnjeg putnika utvr eno je da su lakše ozlije eni, a 20-godišnji putnik teško. O evid na mjestu prometne nesre e obavila je zamjenica Županijske državne odvjetnice iz Varaždina, koja je naložila sudsku obdukciju, a tijelo preminulog voza a prevezeno je na Odjel patologije Županijske bolnice akovec.

U vremenu od 4.27 do 10 sati županijska cesta 2003 bila je zatvorena, te se sav promet odvijao obilaznim prometnim pravcima.

Protiv 19-godišnjeg voza a podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, stoji završno.

To je prva ovogodišnja prometna nesre a sa smrtnom posljedicom u Me imurju i odmah tako teška i bolna.

Tuga i bol u utorak na sprovodu u Hodošanu Poginuli Filip nedavno je u svibnju navršio 21 godinu. Bio je zaposlen u Prommingu. Igrao je nogomet za lokalnoga županijskog ligaša NK Hodošan. Nakon hrpe ro endanskih estitki, danas je njegov zid na Facebooku prepun poruka tuge i nevjerice da se ugasio tako mladi život.

U utorak je na mjesnom groblju u Hodošanu bio posljednji ispra aj mladog Filipa. Najbližima i rodbini u najtežem trenutku pridružili su se brojni mještani, prijatelji i svi oni koji su ga poznavali. Nažalost, njegova smrt nenadoknadivi je gubitak za obitelj. Gorka je i najteža mogu a opomena mladima kako se u trenu život može promijeniti u tragi nom smjeru. (RI)

Dvojica iz Vrhovljana teško ozlije ena u Žiškovcu U ponedjeljak 30. lipnja oko 9.48 sati na kolniku državne ceste u Žiškovcu dogodila se prometna nesre a u kojoj 48-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, iz Žiškovca, dolaskom do ceste s prednoš u prolaska nije propustio sva vozila koja se kre u tom cestom, zbog ega je u njegovo vozilo udario osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, kojim je kolnikom državne ceste upravljao 61-godišnjak iz akovca.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu Me imurske

županije u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su 61godišnji voza i putnik iz njegovog vozila, 86-godišnjak iz Vrhovljana, a pregledom je utvr eno da su obojica teško ozlije ena te su zadržana na

Uhva eni kradljivci s bicikala Pojava slu ajeva u kojima lopovi na biciklima u preletu otimaju vrednote prolaznicima dodala je sol na ranu ionako estim i raznolikim oblicima kra a u Me imurskoj županiji. Kriminalisti kim radom policije mete su ovakvih napada u primjerima koje donosimo ipak dobile kakvu-takvu satisfakciju. Policija je priop ila sljede e: - Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem

21-godišnji Filip Bergovec iz Hodošana napustio nas je zauvijek

sumnja se da je drske kra e u akovcu i Murskom Središ u po inio maloljetnik s podru ja Me imurske županije. On je u utorak 17. lipnja ove godine oko 14.45 sati u akovcu, u Ulici Matice hrvatske, prilikom mimoilaženja 59-godišnjakinji s vrata strgnuo i ukrao ogrlicu vrijednu nekoliko tisu a kuna.

U petak 20. lipnja ove godine oko 13.30 sati na groblju u Murskom Središ u, u Martin-

skoj ulici, tako er je starijoj ženskoj osobi koja je stajala ispred groba s vrata strgnuo i ukrao ogrlicu vrijednu nekoliko tisu a kuna. Prema njemu e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tako er kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je tešku kra u na drzak na in u petak 27. lipnja oko 12.25 sati u Pribislavcu, u Ulici bra e

lije enju. Zbog po injenja kaznenog djela izazivanja prometne nesre e u cestovnom prometu, protiv 48-godišnjeg voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava. (n ) Radi a, po inio 23-godišnjak iz Pribislavca koji je biciklom sustigao žensku osobu iz Belice, koja se tako er vozila biciklom, te joj iz košarice ukrao torbicu u kojoj su se nalazili mobitel, novac, osobni dokumenti i bankovne kartice. Ukradeni osobni dokumenti i kartice od njega su oduzeti i vra eni vlasnici, a zbog po injene teške kra e protiv njega e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (n )

4. srpnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

SMANJEN BROJ ovisnika o drogama u Me imurju nakon buma ‘90-ih, ali uznemiruje pojava OSNOVANA Strukovna udruga kriminalista novih droga na bazi legalnih sredstava

Blizu stotinu osoba iz Me imurja lije i se zbog ovisnosti o drogama Radi se o 79 muških i 14 ženskih osoba. Od tog broja je 12 novo- ovisnicima prevladavaju opijatni ovisnici. pridošlih: 11 muškaraca i 1 žena PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

U našoj županiji 93 osobe su u tretmanu lije enja ovisnosti o drogama u djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti u Zavodu za javno zdravstvo. Od toga je 71 osoba lije ena zbog ovisnosti o opijatima, 21 osoba zbog zlouporabe marihuane, a jedna osoba zbog zlouporabe kokaina, kazala je Dijana Uvodi uri , voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti. Radi se o 79 muških i 14 ženskih osoba. Od toga broja je 12 novopridošlih: 11 muškaraca i 1 žena.

Srednja dob uzimanja prve droge je oko 16. godine života, uzimanja heroina je s 20 godina, a godinu dana poslije, nakon 21 godine života, vrijeme prvog uzimanja intravenoznog drogiranja. Nažalost, srednja dob prvog dolaska na lije enje je 26,4 godine, dakle deset godina nakon prvog uzimanja droge. Roditelji naj eš e prekasno saznaju. Gotovo polovina roditelja sazna nakon 3 do 4 godine drogiranja djeteta.

Glavni cilj napora službi koje se bave njihovim odvikavanjem, da se broj ovisnika smanji, jest posti i javljanje osoba s problemima ovisnosti i njihovo obuhva anje u zdravstveni sustav, ime se sklanjaju s ulice i iz kriminalnog miljea, a to može samo dobro organizirani sustav kakav se u Me imurju godinama razvija i njeguje.

Sre om, daleko ispod prosjeka U Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije prevenciju i tretman ovisni kih ponašanja obavlja Djelatnost za zaštitu mentalnog

Nažalost, srednja dob prvog dolaska na lije enje je 26,4 godine, deset godina nakon prvog uzimanja droge

zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti, u kojoj uz stalno zaposleni tim, koji ine lije nica školske medicine, psiholog i medicinska sestra, kao vanjski suradnici rade i psihijatar, socijalna pedagoginja i jedna socijalna radnica.

Uz to postignuta je dobra suradnja s ostalim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama op e medicine, pravosudnim sustavom, PUM-om, CZSS-om, školama te udrugama koje se bave ovisnicima.

Tijekom 2013. godine u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj bilo je registrirano 7.857 osoba zbog lije enja ovisnosti, a 1.125 osoba je bilo prvi put na lije enju. Od toga je bilo 6.315 opijatskih ovisnika, a 270 ih je bilo prvi put registrirano. Zamije eno je da su lije eni ovisnici naj eš e u tretmanu jednu ili više godina te da sve duže ostaju u tretmanu.

Stopa lije enih osoba zbog zlouporabe droga u odnosu na 100.000 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine iznosi 272,1, a stopa lije enih opijatskih ovisnika je 218,7. Najviša stopa opijatskih ovisnika je u Istarskoj županiji, 507,1, u Zadarskoj 487,2, Šibenskokninskoj 419,8, a osim njih još su i Primorsko-goranska, Grad Zagreb, Dubrova ko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija iznad hrvatskog prosjeka. Me imurska župa-

nija je, sre om, daleko ispod prosjeka. Ima stopu lije enih ovisnika 122,3 na 100.000 stanovnika. Me u lije enim

Dijana Uvodi - uri , voditeljica Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti: - Roditelji naj eš e prekasno saznaju da im se dijete drogira

Od 1978. godine u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo vodi se Registar osoba lije enih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, koji prati sve podatke o osobama lije enima zbog zlouporabe droga u zdravstvenom sustavu, kao i podatke o uzrocima smrti umrlih ovisnika. Podaci se prikupljaju iz bolnica, specijalisti ko-konzilijarnih službi, te Službi za prevenciju ovisnosti i izvanbolni ko lije enje ovisnika županijskih zavoda za javno zdravstvo. Prijavljivanje lije enih ovisnika je u sustavu zdravstva zakonska obveza. Od po etka prikupljanja podataka u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u Službi za zaštitu zdravlja mladih i prevenciju ovisnosti, svi podaci se vode u obliku registarskog pra enja, što zna i da se svaki podatak vezuje uz osobu, bez obzira na vremensku dinamiku zbivanja, ime je onemogu eno višestruko registriranje osoba.

Roditelji o uzimanju droge njihove djece doznaju tek nekoliko godina poslije

Porast konzumenata marihuane me u u enicima drugih razreda srednjih škola Pijenje alkohola je najraširenija ovisnost. U odnosu na rezultate istraživanja iz 2007. godine, ne uo ava se porast konzumiranja alkohola me u mladima, ali su brojke i bez porasta dovoljno velike i pozivaju na pozornost i poduzimanje preventivnih mjera Zabilježen je porast konzumenata marihuane me u ispitanim u enicima

drugih razreda srednje škole.

Uo ava se pojava korištenja tzv. novih droga, na bazi legalnih sredstava, što predstavlja novi izazov svima koji se bave mladima.

Treba prepoznati njihovo korištenje me u mladima s jedne strane, te im ukazati na njihovu štetnost preko uvo enja preventivnih programa.

svim žiteljima Općine Mala Subotica

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Strukovna udruga kriminalista osnovana je i u Me imurju

Za prvu predsjednicu izabrana Silvija Špicar U ugodnom doma em me imurskom ambijentu vinske ku e Tomši održana je osniva ka skupština Podružnice Strukovne udruge kriminalista za Me imursku županiju. Kriminalistima se, osim prisutnih predstavnika Prekršajnog suda i elnice Op inskoga državnog odvjetništva u akovcu, pridružio i župan Me imurske županije Matija Posavec.

Samoj Osniva koj skupštini Podružnice prethodila je sve ana sjednica novoga Upravnog odbora krimudruge, koji je za predsjednicu Podružnice za Me imursku županiju predložio Silviju Špicar, koju su jednoglasno podržali me imurski lanovi. Za sve ostale rukovodne funkcije lanovi su tako er jednoglasno izabrali kao dopredsjednika Upravnog odbora Kristijana Srpaka, za predsjednika Nadzornog odbora Igora Kolari a i za predsjednika Suda asti Sinišu Markulin i a. Župan pak je prije svega nazo nim gostima iz Zagreba i Varaždina zaželio dobrodošlicu, prisutno vodstvo PU me imurske pohvalio za dobar rad i zahvalio na dosadašnjoj kvalitetnoj suradnji, a Strukovnoj udruzi kriminalista, odnosno 11. po redu osnovanoj Podružnici za Me imursku županiju

zaželio uspješno djelovanje i puno dobrih rezultata.

Tom prilikom su prof. dr. sc. Duško Modly, predsjednik Udruge, i prof. dr. sc. Renato Mati održali uvodno predavanje kao smjernice za daljnji rad, te otvorili aktualne teme.

Povodom deset godina djelovanja zna kom Strukovne udruge kriminalista zahvalilo se lanovima Renatu Mati u i Petru Šegoti na njihovom nesebi nom i bespoštednom doprinosu uspješnog rada Udruge.

Prva predsjednica Silvija Špicar s prof. dr. sc. Duškom Modlyjem

MALA SUBOTICA slavi svoj Dan op ine

Sve ana sjednica u petak, bogat program tri dana Mala Subotica sve ano slavi svoj dan. Tako e ovaj petak 4. srpnja s po etkom u 18 sati biti održana sve ana sjednica Op inskog vije a s prigodnim programom u Domu kulture. Osim vije nika i gostiju, na sjednicu su pozvani i gra ani. Nakon završetka programa sve ane sjednice, slijedi domjenak pod šatorom za sve prisutne. Od 21 sat pak zapo inje velika zabava na istom mjestu na kojoj svira poznati tamburaški sastav "Frikovi".

Program se nastavlja u subotu i nedjelju. Tako su u program proslave u subotu ušli: Županijsko vatrogasno natjecanje za seniorske ekipe na nogometnom igralištu u Svetom Križu u organizaciji DVD-a Sveti Križ (11 sati); natjecanje u kuhanju gulaša/

bogra a kod Doma kulture Mala Subotica u organizaciji UDVDR-ogranka (15 sati); op inski nogometni turnir na igralištu NK Spartak; sve ano proglašenje rezultata Županijskoga vatrogasnog natjecanja za seniorske ekipe uz vatrogasnu zabavu kod vatrogasnog spremišta u Svetom Križu, svira grupa "Monaco" (18 sati); veselica pod šatorom ispred Doma kulture Mala Subotica uz grupu "Vulkan" (20 sati). U nedjelju sve po inje u 6 sati "Budnicom" Puha kog orkestra op ine Mala Subotica; zatim slijede sve ani mimohod do župne crkve (10 sati) i sveta misa u župnoj crkvi ro enja Blažene Djevice Marije (11 sati), dok je poslijepodne predvi en završetak nogometnog turnira uz završnu veselicu pod šatorom.

10

Kroz Međimurje

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOTORIBA

Ove godine ekshumacija dvaju grobišta poslijeratnih žrtava U srijedu 25. lipnja, na Dan državnosti, u predjelu Kotoribe zvanom Leš, gdje se nalazi spomen-obilježje ratnim i poratnim žrtvama i žrtvama komunizma, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava i Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma održalo je komemorativni skup. Josip Kolari , predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtva - Podružnica akovec, tom je prigodom kazao kako je prije 60-ak godina na ovom mjestu ubijeno više desetaka ljudi. Njihova krivica nije od ondašnjih komunisti kih diktatora dokazana, ali unato tome oni su bez suda i mogu nosti obrane pod okriljem no i ovdje mu ki likvidirani. - Teško je vjerovati da se o ovome godinama moralo šutjeti, no, nažalost, ova šutnja ovdje i dalje traje, a izvršitelji i nalogodavci zlo ina još su uvijek živi i skrivaju istinu ili to ine njihova djeca, rekao je Kolari . Tom prigodom je po prvi put progovorila 70-godišnja Dragica Markan iz Kotoribe, k erka jedne od žrtava. Govorila je o tome kako je istraživala sudbinu Kotorip ana za koje se naga alo kako su pod nerazjašnjenim okolnostima izgubili živote ili su nestali 1947. godine i kasnije. Franjo Talan, lan vladine Komisije za utvr ivanje ratnih i poratnih žrtava, naglasio je da je upravo na njima da utvrde istinu o 11 tisu a nedužnih žrtava na podru ju Varaždinske biskupije. Kazao je kako je od strane Komisije odre eno da se ove godine u Me imurju ekshumiraju grobišta u Štrigovi i Kotoribi. Posebnu zahvalu odao je pokojnom Zlatku Pišpeku koji je najzaslužniji što je 12. srpnja 2009. godine u Kotoribi podignut Spomen-križ. Društvo je podno Spomen-križa položilo cvije e, a svije e su zapali predstavnici Op ine Kotoriba, op inskog HDZ-a, udruga HOS i Hrvatski domobran akovec - Varaždin te predstavnici hrvatskih branitelja. Ispred Op ine Kotoriba na skupu je bio predsjednik Op inskog vije a Zoran Radmani , a prigodnu molitvu predvodio je župnik, vl .

Marijan Horvat. (alf)

DANI OP INE BELICA održani su prošli vikend, a u epicentru doga anja bila je sve ana sjednica

Sustav navodnjavanja za još bolji i kvalitetniji beli ki krumpir Povodom Dana op ine svi gra ani mogli su u subotu uživati u besplatnom grahu i druženju na igralištu nogometnog kluba, dok je u nedjelju bila sveta misa u Gardinovcu, gdje je druženje nastavljeno u dvorani Društvenog doma Sve anom sjednicom Op inskog vije a 28. lipnja obilježen je Dan op ine Belica koji se, kako je istaknuto, vezuje uz blagdan Sv. Petra i Pavla. U pozdravnom govoru predsjednica Op inskog vije a Mateja Horvati pozvala je na jedinstvo i zajedni ki rad za Belicu. Pohvalila je mnogobrojne udruge koje djeluju i rade za op inu, promi u i njeno ime u svim dijelovima Hrvatske. Kratkim izvješ em o stanju u poslovima vezanima uz graditeljstvo, komunalnu infrastrukturu i održavanje, društveni život i kulturu, koje je dao na elnik Zvonimir Taradi, gosti i uzvanici upoznati su s aktualnostima na tom podru ju.

- Posebno zahvaljujem županiji i županu Matiji Posavcu na svemu što radi za Belicu jer su njegova pomo i utjecaj s klju ni za uspješnu realizaciju pojedinih projekata, naglasio je na elnik Taradi, te je istaknuo dvije najve e kapitalne investicije: sustav navodnjavanja,

Pohvalnice i zahvalnice povodom Dana op ine U sklopu sve anosti povodom Dana op ine dodijeljena su i priznanja.

Ona su ove godine pripala u vidu pohvalnica: Franji

kao i kanalizacijski sustav koji kre e kroz izgradnju u projektu aglomeracije.

Tako er sje zahvalio svim vije nicima na izuzetnoj suradnji te konstruktivnim i konkretnim prijedlozima, a naro ito svojoj zamjenici Mariji Prekupec.

Kravarš anu, Udruzi žena i Klubu mladih, dok su zahvalnice dobili: DVD Gardinovec i Limena glazba Belica.

Ništa ne bi bilo bez ljudi - Mnogi smatraju da su dva mandata sasvim dosta, posebice u poslu vo enja op ine, grada ili županije, ali kod na elnika Taradija to nikako ne vrijedi. I zaista, dok jednima ponestaje ide-

ja, elana i motivacije, Zvonimir Taradi i danas u tre em mandatu radi kao da je tek po eo, a upravo su to kvalitete koje e Belici garantirati još bolje, kvalitetnije sutra, u svom je govoru naglasio župan Matija Posavec, napominju i da treba raditi i ceste, staze, kanalizacije, svu infrastrukturu, ali sve to ne bi ništa vrijedilo ukoliko ne bi bilo kvalitetnih ljudi, jer upravo oni ine dušu svakog mjesta. Kako je istaknuo, Belica i dalje može ra unati na pomo Županije, pa je župan obe ao pomo i sa 100.000 kuna dvama beli kim projektima - ure enju dvorišta crkve u Belici, ali i za dovršetak dvorane Doma kulture u Gardinovcu.

- ŽUC kre e s izgradnjom pješa ko-biciklisti ke staze u Gardinovcu, gdje su napravili i autobusno stajalište prošle godine, a Me imurske vode kre u u realizaciju izuzetno velike investicije - izgradnje kanalizacijskog sustava u okviru aglomeracije te su

ova manja dva projekta koje isto podupire Županija samo to ka na i jednog odnosa koji u kona nici rezultira zadovoljstvom svih mještana, zaklju io je Posavec, te pohvalio rad brojnih beli kih udruga, od kojih su pojedinci poput Stjepana Taradija Uteka dobitnici Nagrade “Zrinski”.

Uz brojne mještane, sve anoj sjednici prisustvovali su i zamjenica župana Sandra Herman, župnik Stjepan Šoštari , ravnateljica ŽUC-a Ljerka Cividini, direktor Me imurskih voda Vladimir Topolnjak, predstavnik PU me imurske Zlatko Baranaši , kao i mnogi predstavnici gospodarskog i kulturnog života op ine Belica.

Povodom Dana op ine svi gra ani mogli su u subotu uživati u besplatnom grahu i druženju na igralištu nogometnog kluba, dok je u nedjelju bila sveta misa u Gardinovcu, gdje je druženje nastavljeno u dvorani Društvenog doma.

PEDESET GODINA od završetka OŠ Mala Subotica

a ke uspomene ne blijede

ŽUPNIK Pavao Marka u Svetoj Mariji okupio “svoju” generaciju iz Sjemeništa imao propovijed i predvodio koncelebriranu svetu misu.

Za oltarom se našlo 13 sve enika slavljenika, dok su ostali bili u gra anskim odijelima jer ih je život odveo na neke U ponedjeljak 16. lipnja u neki su zare eni za sve eni- druge putove, podalje od svežupnoj crkvi u Svetoj Mariji bi- ke. etredeset godina poslije u enstva. No to ih nije omelo da lo je izuzetno sve ano. U njoj je ovaj me imurski kutak došlo do u me u vršnjake s kojima mjesni župnik vl . Pavao Mar- je njih trideset iz svih dijelova su proveli mladena ke dane u ka okupio “svoju” generaciju Hrvatske i inozemstva. U go- školovanju za sve eni ko pokoja je 1963. godine krenula ste su pozvali varaždinskog slanje. Ovom sve arskom inu na školovanje u zagreba ko biskupa, mons. Josipa Mrz- bili su prisutni brojni vjernici Sjemenište, a 11 godina poslije ljaka, koji je tom prigodom svetomarske župe. (alf)

Za oltarom se našlo trinaest sve enika

Ni pedeset godina nakon završetka osnovne škole bivši u enici Osnovne škole Mala Subotica nisu zaboravili svoje školske dane, svoje školske drugove i nestašluke. Da školski dani nikad ne izblijede, a veze s kolegama ostaju trajne, dokazao je njihov kolega Valent koji je na slavlje 50. obljet-

nice osnovne škole došao ak iz Australije.

Susret bivših u enika bio je prigoda i za razmjenu uspomena sa svojim bivšim razrednicama i u iteljicama: Šte icom Krivak, Slavicom Novak i Anicom Mihinja .

Nakon sata razrednika bivši u enici sadašnje OŠ Tomaša

Gori anca Mala Subotica otišli su na zajedni ku misu koju je služio župnik uro Vukalovi .

Nakon mise obišli su i groblja u Držimurcu, Palovcu i Maloj Subotici, na kojima po ivaju njihovi nekadašnji kolege. Veseliji i razigraniji dio druženja nastavio se u restoranu “Fortuna”. (zv)

4. srpnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DANI LIPE u op ini Gornji Mihaljevec

Dragoslavec Selo dobilo novi Dom kulture, svi drugi puno zabave Prvi dan sve ano je otvoren novi Dom kulture u Dragoslavec Selu, a program se nastavlja ovaj vikend U sklopu ovogodišnjih Dana lipe, koji se od 27. lipnja do 6. srpnja održavaju na podru ju op ine Gornji Mihaljevec, u petak je u Dragoslavec Selu sve ano otvoren novi Dom kulture, koji su simboli nim presijecanjem trobojne vrpce na korištenje službeno predali Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me imurske županije, i Goran Lovrec, na elnik op ine Gornji Mihaljevec.

Robert Kos, predsjednik VMO-a Dragoslavec Selo, ovom je prigodom kazao kako je ovo veliki dan za malo selo.

- Ukupnu vrijednost radova je teško izre i jer se puno radilo dragovoljno i besplatno. Od organiziranja zabavi prikupljeno i u Dom je investirano preko 115 tisu a kuna, 20 tisu a kuna prikupilo se od samih mještana, a preostali novac jesu donacije koje su dali obrtnici, poduzetnici i prijatelji te Op ina Gornji Mihaljevec. Dom se gradio punih deset godina, ali je sada potpuno dovršen, lijep i funkcionalan i gotovo je stalno zauzet održavanjem raznih priredbi, veselica i vježbi udruge ‘Kupina’, koja je osnovana prije tri mjeseca, naglasio je Kos, te zahvalio svima koji su na bilo

Sveti Juraj na Bregu, Barbara Novak, doma a pjeva ka zvijezda, sa svojim bratom Boštjanom, Alpski trio iz susjedne Slovenije te me imurska pjeva ka zvijezda Šero sa svojim sastavom.

U nedjelju koncert “Prijatelji srcem za Fijolinu”

- Ovo je veliki dan za naše malo selo, kazao je Robert Kos, predsjednik Mjesnog odbora

koji na in doprinijeli da je Dom izgra en i postaje mjesto okupljanja svih žitelja Dragoslavec Sela, ali i okolnih naselja. Na elnik op ine Goran Lovrec rekao je kako je VMO Dragoslavec Selo najbolji u op ini i može svima poslužiti za primjer. Mladen Novak mještanima je estitao na ovom uspjehu i rekao kako je sigurno da Dom puno zna i za samo naselje i njegove žitelje te da je ukras ovom ionako lijepom mjestu.

U zabavno-glazbenom dijelu nastupili su Pjeva ki zbor

Dani lipe nastavljaju se ovaj vikend, a danas, u petak, od 20 sati u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu zapo inje Ve er poezije pod nazivom “Re i v škrneclinu”- poezija Rajke Trokter. Nastupaju Evelin Novak, Martin Srpak, Marijan Beli i , Nadica Lovrec, Lea Kova i , Sanja Jerosimi i Jasenka Novak.

U subotu na istom mjestu od 7 sati zapo inje nastup Puha kog orkestra Nedeliš e, koji e obi i sva op inska naselja. U 13 sati zapo inje natjecanje u ga anju zra nom puškom u organizaciji Strelja kog kluba “6. travnja”.

Središnji doga aj dana zapo inje u 20 sati obilježavanjem 80. ro endana i 36. obljetnice umjetni kog djelovanja Ivana Zanjka, glazbenika i restauratora guda kih glazbala iz Puš ina.

Tim povodom otvorena e biti izložba pod nazivom “ Od cje-

Nestali ivanjski kukci, a došli tvorovi B

lagdan Ivana Krstitelja 24. lipnja slavi se kao ljetni Boži , a tome su nakon krš anskih vrijednosti doprinijeli i narodni obi aji, ali i životinje. Ivanje ili Ivaje, kako se kod nas ozna ava blagdan nakon Isusa i njegove majke Marije, jedine krš anske osobe kojoj slavimo ro enje i smrt, najdulji je dan u godini ili tog je nadnevka no najkra a. toj i takvoj no i nekada su svijetlili ivanjski kukci ili krijesnice te su ljetne no i inili jednako lijepim kao dane Boži a, kada su svijetlile svije e i zrcalili se drugi ukrasi.

Ovi kukci, koliko znam, nisu opjevani ni u jednoj me imurskoj popevki, daj Bog da nisam u pravu, gotovo su nestali u našem kraju i pitanje je ho e li se vratiti. Bojim se da su kukci ivanjski iz Me imurja otišli kao župa i crkva Ivana Krstitelja u Razkrižju, koja je do ranih devedesetih bila sjaj u no i štrigovskog kraja. Kamo su otišli kukci ivanjski, pitao sam etnologa i zapisiva a ljudi i doga aja Stanka Trstenjaka iz Marofa, koji mi je kazao kako su tome doprinijela tretiranja raznim kemikalijama u prirodi i jednostavno kukci nisu opstali. ad sam ve bio kod Trstenjaka, pitah ga što ili tko bi mogao odnositi jaja ispod kvo ke koja na njima sjedi i na kraju ostane sama u gnijezdu. To odnose tvorovi li thorci, odgovorio je Stanko. A koliko ja znam, tvorovi ili thorci ubijaju perad. - Je, oni su isto suvremeni i sada uzimaju jaja u kojima se razvijaju pili i i tako nadomjeste

U

Doma a glazbena zvijezda Barbara Novak

panice do violine”, koja prikazuje život, rad i vrijeme Ivana Zanjka, ovjeka koji je bio jedan od za etnika Dana lipe u Gornjem Mihaljevcu. Zadnji dan, u nedjelju 6. srpnja, s po etkom u 19 sati u Domu kulture održava se humanitarni koncert pod nazivom “Prijatelji srcem za Fijolinu”, u kojem nastupaju pjeva i, glazbenici i umjetnici iz Zagorja, Podravine i Me imurja, predvo eni Evelin Novak, doma om umjetnicom koja na Dane lipe dolazi s europskih turneja.

(Stjepan Mesari )

K

Gosti i uzvanici na sve anom otvorenju Doma kulture

SVETI MARTIN NA MURI

Pove an prora un Vije e je rebalansom op inski prora un s planiranih 3,564.250 kuna povisilo na 3,578.122 kune, što je ocijenjeno dobrim. Premda se radi o malom pove anju, ipak raduje u vremenu kada se u mnogim mjestima bilježe smanjenja.

Donesene su izmjene i dopune Urbanisti kog plana ure enja nekadašnjeg naselja Vu kovec za potrebe ure enja i izgradnje potrebne infrastrukture.

Odlukom Vije a dio Centra za posjetitelje dat e se u zakup u dijelu pružanja ugostiteljskih usluga. Na elnik Franjo Makovec vije nike je izvijestio o radovima koji su dovršeni ili koji su u tijeku te onima koji e uslijediti. (sm)

Novak i Lovrec predaju Dom na korištenje

MURSKO SREDIŠ E godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU

Zbog dolaska kamiona, velika gor ina Prva obljetnica ulaska Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije nije službeno ni sve ano obilježena u Gradu Mursko Središ e, u kojem je prošle godine 1. srpnja sve bilo u znaku i bojama Europske unije i posjeta brojnih politi ara iz Hrvatske i Slovenije, predvo enih hrvatskom Vesnom Pusi , ministricom vanjskih poslova.

- Nemamo u prora unu predvi ena sredstva za proslavu 1. obljetnice od lanstva

u Europskoj uniji, a da budem iskren ni posebnih razloga da to slavimo jer puno više trpimo nego smo dobili u proteklih godinu dana, u prvom redu tu mislim na pove ani promet teških kamiona kroz grad. Dobili smo 400 kamiona dnevno kroz grad, što je velika glavobolja gra anima, ali i nama koji upravljamo gradom. Ja sam pozvao sve javne ustanove da u predve erje obljetnice ili 1. srpnja ujutro na pro elja svojih zgrada izvjese barjake Republi-

- Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobili smo 400 kamiona dnevno kroz grad, kaže gradona elnik Dražen Srpak ke Hrvatske i Europske unije i na taj na in obilježe sve u svemu povijesni dan za sve nas u Hrvatskoj, kazao nam je središ anski gradona elnik Srpak. (sm)

ŠTEFOV KUTAK

že za krvlju i usput se najedu te se ne moraju mu iti s ubijanjem, mudro me podu io Stanko, koji kao i ja želi i vjeruje da kukci ivanjski nisu zauvijek otišli iz Me imurja, kao crkva Ivana Krstitelja u Razkrižju.

Vjerojatno mnogi mladi ni ne znaju kaj su kukci ivanjski, kao ni da je Razkrižje donedavno bilo naše, jer ih se tome u školi, a nažalost ni u obiteljima, ne u i. Namjerno ne pišem ništa o Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu ni o obljetnici ulaska Hrvatske u Europsku uniju, jer su me jedan i drugi doga aj razo arali. ije me razo arao svetomarski župnik, vele asni Pavao Marka , koji je vrlo lijepo na radiopostaji Radio 1 u nedjelju govorio o Ivanu Krstitelju. Zapravo kao i svake nedjelje iza podneva kada se cijela moja obitelj pretvori u uho i sluša poruke našega najdražeg sve enika. Vele asni Marka u, estitam Vam 40. obljetnicu vašeg zare enja za sve enika i želim da dugo sjate u svojoj župi i našim domovima! Kao nekada kukci ivanjski i u Vašem rodnom Gori anu, gdje su nekada bila velika ivanjska proštenja, a koja ste Vi ljetos obogatili slave i svoj jubilej.

N

12

Poljodjelstvo

STANJE žitarica pred žetvu nije najbolje

Prinosi e biti manji nego prethodnih godina

Kombajni ozbiljno ulaze na pšenicom zasijane površine

Na me imurskim poljima pri kraju je žetva ozimog je ma, traje žetva uljane repice, a zapo inje žetva pšenice, najrasprostranjenije hrvatske žitarice. Suzanu Paji , rukovoditeljicu ratarstva u Savjetodavnoj poljoprivrednoj službi u akovcu pitali smo kakvo je stanje žitarica, poglavito pšenice, na me imurskim poljima. - Oborine tijekom jesenje sjetve te povoljni vremenski uvjeti u sije nju i temperature zraka od 24 Celzijevih stupnjeva pogodovali su ranom nicanju žitarica, ak dva tjedna ranije nego prethodne godine.

Stoga smo ve u ožujku primijetili bolesti pšenice, doma e i strane selekcije, a u travnju je zamije ena žuta i crti ava r a pšenice. Na

pšenicu su prešli i paraziti s raznih biljaka koje rastu u blizini.

Zbog nepravovremene zaštite usjeva od žute i crti ave r e, prinosi ozimih žitarica bit e manji nego prijašnjih godina, odnosno bit e onakvi kakvi su bili zahvati kod primjene zaštite, naglašava Suzana Paji , i dodaje kako su vremenske prilike bile takve da su samo budni ratari protiv bolesti i nametnika mogli pravovremeno djelovati u svojim poljima. Prinosi je ma u gornjem Me imurju bili su izme u 4 i 6 tona po hektaru, a sli ni se o ekuju i kod pšenice, što je znatno manje nego prijašnjih godina, kada su oni u prosjeku bili izme u 7 i 9 tona po hektaru. (S. Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

AKOVE KI MLINOVI prvi u Hrvatskoj obznanili cijenu i uvjete otkupa ovogodišnje pšenice

Otkup zapo inje u subotu, 1,10 kuna za kilogram Od ove subote 5. srpnja sve do 31. kolovoza akove ki mlinovi preuzimat e svu ponu enu pšenicu standardne kakvo e i kilogram e platiti 1,10 kuna, a isplata je dva dana nakon predaje, odnosno preuzimanja u sjedištu poduze a u akovcu akove ki mlinovi prvi od svih otkupljiva a i prera iva a u Hrvatskoj obznanili su uvjete otkupa ovogodišnjeg uroda pšenice, kao i cijenu za kilogram predane, odnosno preuzete pšenice. Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijalne službe u akove kim mlinovima, u etvrtak nam je prvima od svih medija objavio cijenu za kilogram pšenice ovogodišnjeg uroda, te po etak otkupa. Kilogram pšenice standardne kakvo e najve i otkupljiva i prera iva žitarica u regiji ratarima e platiti 1,10 kuna, uz odbitak 1 posto ulaznog kala.

Isplata za predanu pšenicu je nakon 2 radna dana na žirora un ratara koji pšenicu mogu dati na polog. Otkup pšenice zapo inje u subotu 5. srpnja 2014. od 6 sati do 21 sat. Otkup e se obavljati do 31. kolovoza ove godine.

Pšenica ne smije imati vlagu ve u od 21 posto, ni primjese iznad 8 posto - Ne emo otkupljivati pšenicu s vlagom ve om od 21 posto, ni s primjesama iznad 8 posto, dakle samo i jedino potpuno zdravo zrnje, naglasio je Štefulj, dodaju i kako ih ne zanima tko je i odakle je ratar, ve samo kakvo a pšenice.

Pšenicu e akove ki mlinovi na polog uzimati samo u srpnju i kolovozu, a poslije ne e postojati mogu nosti ni predaje na polog, pa ni zamjene za njihove proizvode.

Tijekom preuzimanja pšenice u mlinovima e se mo i besplatno dobiti vlažna pljeva za nastelj stoke, a zainteresirani se trebaju

javiti Vilenki Vojvoda kako bi dogovorili vrijeme i na in preuzimanja pljeve.

Istovremeno kada i pšenicu akove ki mlinovi pre-

uzimaju žito (raž) koja mora biti suha, s najviše 13,5 posto vlage, a ne e preuzimati pšenoraž (tritacale). (S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

- Preuzimamo samo zdravo zrnje, kilogram pla amo 1,10 kuna, a isplata je za dva dana, kaže Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijalne službe akove kih mlinova

UDRUGA ora a Me imurske županije

Poziv na Županijsko natjecanje ora a Deseti puta zaredom Udruga za natjecanje ora a Me imurske županije i Poljoprivredna savjetodavna služba u akovcu organiziraju Županijsko natjecanje ora a 26. srpnja ove godine. Natjecanje u oranju

bit e 26. srpnja na površinama Agrome imurja u Polevama, a odvijat e se u dvije kategorije, s plugovima ravnjacima i premetnjacima. Pobjednici iz svake kategorije i i e na 12.

Državno natjecanje u Požeško-

slavonsku županiju. Organizatori Županijskog natjecanja pozivaju sve zainteresirane ora e - ratare da se za natjecanje prijave najkasnije do 21. srpnja 2014. godine kod Stjepana Pokriva a, tajnika Udruge, na

broj mobitela: 098/894-314 ili u Savjetodavnu službi u akovcu, Zrinsko-frankopanska 9/III (bivši Metalac). Natjecati se mogu i ne lanovi Udruge, muške i ženske osobe, sa svim vrstama traktora. (sm)

4. srpnja 2014.

Poljodjelstvo 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Potražnja za pletenim korpicama i tepsijama Prva srpanjska srijeda na akove kom placu i sajmu bila je vrlo živa, emu je zasigurno pridonio prvi potpuno sun ani dan zadnjih tjedana. Na sajmu su najtraženiji proizvod bile glinene tepsije i iz šibe CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - glinena tepsija 80 kn/kom - pletena korpica 40 kn/kom - mladi krumpir 3 kn/kg - krastavci 8 kn/kg - mahune 20 kn/kg - breskve 12 kn/kg - višnje 18 kn/kg - paprika 14 kn/kg - luk 6 kn/kg - koper 5 kn/pušlek - aronija 20 kn/posudica - kruške 10 kn/kg

Lijepa “zemlena” tepsija prakti na je i dobrodošla u svakoj kuhinji

pletene košarice, korpe i metle, koje kupci koriste u doma instvu te kod ubiranja vo a, povr a i ure enja dvorišta. - Glinene tepsije lijep su i prakti an poklon dragoj osobi, kazala je žena koja je lijepu “zemlenu” tepsiju kupila svojoj k erki.

Dobra je bila ponuda krumpira, kukuruza, jabuka te stare krame, peradi i drva za ogrjev. Na placu je bila najve a ponuda breskvi, mahuna, krastavaca, razni salata i višanja, a standardno je nedostajalo mlije nih proizvoda. Novost u ponudi jesu aronije, maline i kupine. Kod pe enjara kao i uvijek bilo je živo i veselo, a ove srijede najtraženiji su bili evap i i. (S. Mesari , Z. Vrzan)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Program kontrole groznice zapadnog Nila u konja Virus groznice zapadnog Nila (GZN) je uzro nik bolesti konja, ptica i drugih vrsta životinja te opasna zoonoza. Dokaz infekcije povremeno je opisivan u Republici Hrvatskoj ve nekoliko desetlje a a posljednjih nekoliko godina je, kroz sustavno pra enje infekcije konja, dokazana stalna aktivnost virusa na podru ju Republike Hrvatske. Virusna aktivnost dokazana je i provo enjem Programa nadziranja groznice Zapadnog Nila na podru ju Republike Hrvatske u 2013. godini.

Prvi klini ki slu ajevi neuroinvazivne bolesti ljudi zabilježeni su u isto noj Slavoniji tijekom ljeta 2012. godine. Tijekom 2013. godine ponovno su zabilježena oboljenja ljudi na podru ju Me imurske županije, Zagreba ke županije i županije Grad Zagreb.

Dosadašnje spoznaje i analiza trenutnog stanja infekcija virusom groznice zapadnog Nila na podru ju Republike Hrvatske:

prvi opis infekcije virusom groznice zapadnog Nila u ljudi na podru ju RH zabilježen je sedamdesetih godina prošlog stolje a. Od tada su infekcije ljudi opisivane sporadi no. U životinja je prvi dokaz infekcije virusom GZN na podru ju RH opisan u sme eg medvjeda 1993. god., nakon ega su infekcije za-

Tijekom 2011. god. program je proveden u 8 županija, a virusna aktivnost dokazana u njih sedam.

Provo enje Programa 2012. godine na razini 6 županija rezultiralo je dokazivanjem akutne infekcije u 3 županije. Akutne infekcije konja tijekom 2013. god. ustanovljene su i na po-

bilježene i u konja u razdoblju od 2001. do 2002. godine.

Sustavna kontrola bolesti u populaciji konja provodi se na podru ju RH u razli itom opsegu od 2010.godine.

Tijekom 2010. god. Virusna aktivnost dokazana je u 8 od 17 pretraživanih županija.

dru ju Me imurske županije. Analiziraju i rezultate proširenosti ustanovljenoj tijekom 2013. god., uo ljivo je da je virus Zapadnog Nila proširen u ve ini županija.

Na županijskoj i regionalnoj razini analizom rezultata odre ivanja seroprevalencije u konja u cjelovitom

razdoblju (2010.- 2013.), najugroženija podru ja za infekciju virusom zapadnog Nila su županije isto ne Hrvatske, te županije sjeverozapadne Hrvatske.

Sveukupnom analizom svih podataka prikupljenih pra enjem infekcija virusom Zapadnog Nila u životinja i ljudi na podru ju RH, županije su kategorizirane kao: A/ Županije s visokim stupnjem rizika – dokazana visoka seroprevalencija u konja (8%) i /ili akutne infekcije konja i/ ili klini ka oboljenja ljudi tijekom 2013. godine – Me imurska županija B/ Županije s umjerenim stupnjem rizikadokazana seroprevalencija u konja iznad 3% C/ Županije s niskim stupnjem rizika- nije dokazana infekcija u konja ili je dokazana seroprevalencija manja od 3%.

Pretraživanje konja s neurološkim klini kim znakovima.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

14

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

Suša Suša je stanje u prirodi koje u biljnom svijetu izaziva povratne i nepovratne pojave venjenja i/ili polaganijeg rasta biljaka uslijed nedovoljne opskrbe vodom. To bi bila stru na agronomska de inicija. Obi nim vrtlarskim žargonom, to je “neugodna pojava” koju nam je maj ica Priroda smjestila da nam ljeti ne bude dosadno. Bez panike, to nije ništa što vrijedne ruke vrtlarske ne mogu pobijediti. Ako se, dakako, dobro pripreme. “ esa se o i bojiju, roke f iniju.”

Suša je u nekim vremenskim razdobljima i nekim krajevima normalna pojava. A mi se uvijek iznova udimo kao da smo zaboravili de iniciju kontinentalne klime koju smo u ili u školi.

Hladne zime i topla suha ljeta. Nas vrtlare suša svake godine iznenadi kao i snijeg zimsku službu.

Biljke se protiv stresa suše bore na razli ite na ine. Neke su u tome uspješnije od drugih. A mi se vrtlari tom nezgodnom fenomenu suprotstavljamo ovako: odabiremo otporne biljke.

Smanjujemo gubitke vode iz tla i dodajemo odre enu koli inu vode u tlo - zalijevamo.

U dosadašnjim smo strategijama ratovanja protiv suše na prvo mjesto stavljali zalijevanje. Sad smo redoslijed prioriteta okrenuli naglava ke. Dajemo tako prednost preventivi i pripremi.

Kad je suho, ništa ne raste, a kad se zalije, kao da to najviše odgovara korovima. To je zato što su korovi prilago eni suši i drugim nepovoljnim stanišnim uvjetima. Nisu sve biljke jednako osjetljive na sušu.

Neke žive sasvim dobro u pustinji, a nekima zemlja oko korijena mora stalno biti natopljena vodom. O tome treba razmišljati kod odabira biljaka za sadnju u pojedinom vrtu. Dobro je zelenilo u vrtu osigurati sadnjom autohtonih biljaka i onih koje su udoma ene, a samo manji dio namijeniti

egzoti nim razmaženim došljacima. Drve e i grmlje porijeklom iz krajeva s kontinentalnom klimom naviklo je na dugotrajne suše u ljetnim vrelim mjesecima, pa e i kod nas nedostatak vlage dobro podnositi. Zeljaste jednogodišnje biljke u pravilu su osjetljivije na sušu od trajnica i drve a pa ih posaditi treba tek onoliko koliko ih možemo redovito zalijevati. Jednogodišnje cvije e, kao što su pelargonije i sur inije, traži za lijep izgled redovito i obilno zalijevanje, dok e prkos ili zijevalica dobro uspijevati na propusnom, pjeskovitom ili ak šljun anom tlu gotovo bez dodatnog zalijevanja.

Sukulenti u pravilu ne trebaju mnogo vode, a rastu i u vrlo plitkom i propusnom tlu. Zato su dobri za kamenjare, suhozide ili na šljun anom rubu cvjetne gredice. To su tustike, uvarku e, upavci i sli ne biljke koje dobro gospodare vodom.

Treba izabrati biljke koje i u prirodi rastu na suhom primorskom kamenjaru ili na plitkim planinskim tlima.

Takvi su lavanda, glavo , kotrljan, kadulja, kapara…

Juka traži malo vode, kao i agava. etinja e, posebno borovi i kleke, dobro podnose sušna razdoblja. Vatreni trn, dunjarica, planika i mnoge druge zimzelene i poluzimzelene drvenaste biljke razvile su dobre mehanizme za preživljavanje suše.

Posebna su strofa u ovoj pjesmi naši lijepi zeleni travnjaci. Znate li zašto ih zovu “engleski”? Zato što su tamo najzeleniji. Ali tamo je druga ija klima. Englezi nemaju ovako vru a i suha ljeta ni oštre zime. Tamo kiša pada, ako ne svaki, onda svaki drugi dan. Trava tamo misli da je u raju. Ako i vi želite živjeti u takvom raju, predlažem sistem automatskog zalijevanja, jer je savršen travnjak ru nim povremenim zalijevanjem gotovo nemogu e održavati.

Sve mokre od zalijevanja, lijepo Vas pozdravlja IVA!

BERNARDIN VRT

4. srpnja 2014.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Biodinami ki pripravci i emu oni služe Pripravak od kamilice (503) Biodinami ki pripravci poklon su e ri kraljevstva prirode. U pripravku od kamilice imamo ljekovito bilje prave kamilice kao poklon biljnog kraljevstva, tanko crijevo goveda je poklon živo njskog kraljevstva. Poklon mineralnog kraljevstva - mogli bismo re i dar naše Zemlje - jesu energije života koje pripravak primi u vrijeme od Miholja do Uskrsa, dok je zakopan u zemlji te njima izložen. etvrto je dar ovjeka, dobrog gospodara, koji pripravak dobro izradi i upotrjebljava.

Poznato je da pripravcima na pravi na in “gnojimo”. S pripravcima zemlji dodajemo energije, koje pomažu biljkama da ostanu zdrave, pove ava se klijavost i koli ina proizvoda. Naši proizvodi s m postanu i izvor našeg zdravlja. Kompostni pripravci imaju ime “kompostni” zbog toga jer ih uobi ajeno dodajemo kompostnoj hrpi. Tu pripravci svojim energijama prožimaju hrpu složenih tvari i na raspolaganju su biljkama, dok humus posipamo po našim vrtovima. Ako tijekom godine neke biljke slabije rastu, možemo ih prihrani s humusom koji posipamo izme u biljaka (na primjer, papriku) i zalijemo uskrsnom vodom. Na 10 litara vode dodamo 1 litru uskrsne. Nakon takve prihrane i zalijevanja ve za dan ili dva vidjet ete veliku razliku u rastu.

Sada je vrijeme za branje stolisnika za pripravak 502, koji tako er koris mo za kupke, za sjeme raži i trave. Pripravak od kamilice 503 koris mo i kao kupku za sjemena krstašica, rotkvice, rotkve, uljne repice i tulipana.

Pripravak od koprive 504 služi za kupku sjemena je ma, pripravak od hrastove kore 505 upotrjebljavamo kao kupku za sjeme zobi, salate, krumpira i dalija. Odoljenov pripravak 507 koris mo za kupku sjemena žitarica, sto ne repe, poriluka, luka, raj ice, celera i krumpira.

4. srpnja – Dan korijena Sijemo repu i rotkvicu.

5. srpnja – Dan korijena Sijemo repu i rotkvicu te okopavamo biljke korijena.

6. srpnja – Dan korijena Ako ste posadili u jesen ešnjak, vrijeme je da ga iskopate i osušite te ispletete u vijence.

7. srpnja – Dan korijena do 15 sa Od 16 sa Dan cvijeta. Okopavamo biljke korijena, sakupljamo sjeme korjenas h biljaka. Sjeme crne rotkve je zrelo.

8. srpnja – Dan cvijeta Odli an je dan za rad s p elama; sijemo faceliju za kasnu p elinju ispašu. Povoljno vrijeme za branje ljekovi h biljaka.

9. srpnja – Dan lista Sijemo salatu, endiviju, radi , kopar i slatki komora .

10. srpnja – Dan lista Još sijemo biljke lista te ih okopavamo. Pljevimo i obilnije zalijevamo.

VRTLARICA

Ljekovitost cikle Ciklu obi no jedemo ujesen i zimi pripremljenu kao zimnicu. Me utim, ne treba propustiti ovu mladu, svježu ciklu koja je itekako zdrava i koja se može konzumirati u kuhanom, ali najbolje ju je uzimati sirovu.

Ljekovitost cikle poznata je i priznata ve niz desetlje a.

Ma arski znanstvenik i lije nik Aleksandar Ferenci svojim istraživanjem otkrio je prisutnost antocijana koji djeluje na suzbijanje zlo udnih tumora te na smanjenje stanica tumora.

Kako cikla obnavlja krv, dobra je u lije enju leukemije. Isto tako odli na je za lije enje posljedica zra enja.

Cikla je jedan od najboljih prirodnih lijekova za lije enje anemije i slabokrvnosti. Prisutnost joda ciklu ini dragocjenom u borbi protiv ateroskleroze i kod usporavanja procesa starenja; stoga se preporu uje i starijim osobama. Cikla pomaže u o uvanju elasti nosti arterija, tako da redovito konzumiranje cikle može sprije iti proširene vene. Isto tako, vlakna koja cikla sadrži smanjuju kolesterol. Zbog sadržaja, zelena cikla predstavlja namir-

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

nicu koja posjeduje svojstvo remineralizacije i uspješno se suprotstavlja prijevremenom starenju te sudjeluje u op em iš enju organizma.

Sirova cikla - sok od cikle jednostavno je napraviti, ocijedite ciklu u sokovniku zajedno s mrkvom ili jabukom kako bi podmirili dnevnu dozu zdravlja. Preporu eni omjer: etiri decilitra soka sirove cikle, dva decilitra soka sirove mrkve i decilitar soka jabuke. Možete dodati i sok jednog limuna ili naran e. Dobiveni sok pijte u gutljajima po pola decilitara tijekom dana.

Kuhana cikla - ako ciklu pripremate kuhanjem, u vodu dodajte malo octa ili limunova soka kako biste sa uvali lijepu crvenu boju.

Pe ena cikla - cikla je izvrsna namirnica za pe enje.

Neoguljena cikla, umotana u aluminijsku foliju ili bez nje, pe e se oko sat vremena na temperaturi pe nice od 190 °C. Odli na je u kombinaciji sa svinjetinom ili patkom. Kontrast slatkastom okusu cikle posti i ete dodavanjem malo luka ili ešnjaka.

4. srpnja 2014.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TKO je bila vlasnica Ma erkinog brega, ovog trenutka najzanimljivije destinacije za razvoj turizma u ovom dijelu Hrvatske

Breg nazvan po Emiliji Krauthaker, balerini iz Budimpešte Balerina je na brijegu iznad Štrigove posjedovala dvorac u kojem je živjela sa suprugom, majorom ma arske vojske, kojeg su komunisti ubili nakon II. svjetskog rata, a njoj oduzeli sve nekretnine. Umrla je u siromaštvu osamdesetih godina u Orehovici, a pokopana je u Varaždinu PIŠE: STJEPAN MESARI Posljednjih godina, a intenzivnije posljednje dvije godine, otkako je Turisti ka zajednica op ine Štrigova zapo ela raditi turisti ki projekt “Ma erkin breg”, puno i naširoko govori se o Ma erkinom bregu, koji se nalazi iznad Štrigove, to nije, na dijelu gdje se spajaju Robadje (najviši vrh u Me imurju) i Banfi i na kojem bi uskoro trebala nastati atraktivna turisti ka destinacija s vidikovcom. Ma erkin breg obišao je prošli tjedan i Darko Lorencin, hrvatski ministar turizma, koji je bio zadivljen krajobrazom Ma erkinog brega s kojeg pogled puca na Sloveniju, Austriju, Ma arsku i Hrvatsku. Istražili smo tko je

ti druga ije i ljepše, svijetu zanimljivije, kazao nam je Josip Mikec, poznavatelj svega, svakoga i sva ega u štrigovskom kraju, koji nas je i upoznao s Antunom Zadravcom, vrsnim vinogradarom i vinarom, ije bi vino turisti popili u jednom danu jer nastaje na najvišem me imurskom bregu, a to puno zna i, u što smo se uvjerili i prilikom nastajanja ove pri e.

Bila je ljepotica i dobro initeljica - Ma erka smo ovu ženu zvali zato što je bila iz Budimpešte iz Ma arske, a zvala se Emilija Krauthaker, po suprugu koji je bio aktivni major ma arske vojske, a rodom je bio iz štrigovskog kraja. Bila je ljepotica i dobro initeljica

la pili e, kokoši i jaja i od toga kako-tako živjela. Dvadesetak godina je tako živjela, u ila nas je plesati i ma arski govoriti, pekla nam je ‘melšpaiz, vrstu ukusne rolade, i stvarno smo je svi voljeli. Ali s vremenom zbog tuge i zbog svega što joj se dogodilo posustala je i više nije imala hrane za kokoši, nije imala drva za loženje, na kraju nije imala ništa. Tako siromašnu i bolesnu država ju je smjestila u stara ki dom u Orehovici, gdje je i umrla krajem 1980-ih godina. Nitko ne zna zbog ega, ali je pokopana na varaždinskom groblju, no pitanje je postoji li sa uvan njezin grob. Ubrzo nakon toga ondašnje Poljoprivredno dobro - Podrum Štrigova dalo je srušiti ogroman podrum

- Bila je gospo a i dobro initeljica, koja me nau ila i plesati, kaže Antun Zadravec, koji je Ma erku osobno poznavao

koji je dijelom bio vlasništvo obitelji Krauthaker, a dijelom obitelji Strahonja, koja je bila u rodbinskoj vezi s Ma erkinom obitelji.

Stigla je sa svjetskih pozornica

- Na osnovi sje anja o Ma erki, na ovom brijegu razvijat e se turizam, s najvišega me imurskog vrha Robadje, poru uju Zadravec i Mikec

bila Ma erka po kojoj se zove najviši vrh u Me imurju i trenutno najpoželjnija i najatraktivnija turisti ka destinacija ne samo u Hrvatskoj, nego i ovom dijelu Europe.

Sve što zna o Ma erki ispri ao nam je Antun Zadravec koji živi u Šprincu i Banfiju, naseljima koja su slovenska i hrvatska, jer tu se državna granica poigrava sa zemljištem i ljudima. Do Zadravca smo došli uskom i vijugavom cestom kojom u posljednje vrijeme dnevno prolazi stotine turista - šeta a koji su oduševljeni i zadivljeni Ma erkinim bregom koji je ovog trenutka samo ledina, obrasla travom i grmljem. - Ali uskoro e sve bi-

i živjela poput grofice, ali je pomagala svima koji su živjeli oko njezinog imanja. Nakon II. svjetskog rata komunisti su joj supruga ubili, i to najvjerojatnije u Repovoj šumi pokraj štrigovskog groblja, gdje je ubijeno i u jamu zakopano mnogo nedužnih ljudi koji nisu bili po volji komunisti kih vlasti ili su ih ovi jednostavno proglasili neprijateljima režima.

Kada su joj ubili muža, uzeli su joj sav posjed, sve nekretnine i ostavili samo ovo zemljište, ovaj plato gdje je živjela teško i siromašno.

Nije imala u po etku što jesti pa smo joj mi donosili što smo imali. No vrlo brzo se po ela baviti kokošima, te je prodava-

- Emilija Krauthaker na najviši me imurski brijeg okružen vinogradima i šumama stigla je sa svjetskih pozornica, gdje je bila jedna od najpoznatijih balerina tog vremena. Koji su je vidjeli kažu da je plesala s tolikom lako om i ljepotom i da nije stopalima dodirivala pod. Mještani su je zvali ‘milostiva’ i ljutila se ako su je druga ije oslovljavali. Bila je vesela i draga osoba, no rijetko se pojavljivala na seoskim zabavama i druženjima jer se jednostavno nije uspjela uklopiti u ovu sredinu dok je živjela sa suprugom. Od ostalih mještana razlikovala se po odijevanju, nosila je hla e,

šminku na licu i usnama, pušila je, što ovdašnji ljudi nisu voljeli. U dvorcu je imala posebnu sobu za kokoši koja su imala svoja imena. Zanimljivo je što je na svako jaje napisala ime kokoši koja ga je snijela.

Stoga turistima koji posje uju Ma erkin breg govorimo kako je jednom, ipak ne tako davno, ovdje živjela Ma erka koja je jela jedno jaje dnevno i živjela od ove ljepote. Ma erke više nema, ali postoji pri a o njoj i njezinom životu i to je osnova na kojem e se razvijati štrigovski i hrvatski turizam u najljepšem dijelu Lijepe Naše.

Nastaje ovdje legenda o Ma erki, ženi koja, nažalost, zbog vremena kakva su bila nije ovom kraju ostavila ništa, osim uspomena koje su nam prepri ali Antun Zadravec i Josip Mikec i na osnovu kojih e se izgraditi za po etak vidikovac, a kasnije i turisti korekreacijski centar.

KLIMA UREÐAJI montaža & servis

Plinotehnika - Èakovec , ovlašteni montažer i serviser info : 040 384 277 www.plinotehnika.com

ZANIMLJIVO

Rode u Nedeliš u ponovno nakon 30 godina!

Opstanak roda uvelike ovisi i o na inu života u selima gdje se gnijezde, jer se hrane na o uvanim prirodnim i poljoprivrednim podru jima u blizini ljudi. Dokaz da je stanje bioraznolikosti u Me imurju još uvijek zadovoljavaju e je broj gnijezde ih parova bijele rode, koji prema podacima Javne ustanove “Me imurska priroda” iznosi dvadesetak aktivnih gnijezda koja se ve inom nalaze na elektri nim stupovima.

Zanimljiv doga aj zabilježen je protekli mjesec u Nedeliš u, gdje se zadnje gnijezdo, prema pri anju starijih mještana, pamti prije 30-ak godina.

Naime, jedan se par bijelih roda nastanio u Nedeliš u, na elektri nom stupu u Ulici Vinka Karlovi a. U pomo rodama pri izgradnji gnijezda prisko ili su djelatnici Elektre akovec, koji su postavili postolje za gnijezdo na elektri ni stup. Nedeliš anske su rode prihvatile pomo i ubrzo nakon postavljanja postolja nastavile s izgradnjom svojega novog doma.

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

4. srpnja 2014.

JER…

TRGOVINA METSS-a 210 u Maloj Subotici

Pišete informativno, a i odli no izgledate Nikola (28) i Josipa (22) Brežnjak iz Štrig ove dobili su Laur u, ro enu 26. lipnja.

Nataša Na iz Palovca u prodavaonici METSS-a 210 u Maloj Subotici kupila je 980. broj Me imurskih novina i kazala kako ih redovito ita. - Zadnje tri godine itam Me imurske novine i na internetu i mogu kazati da su jako dobre, pišete lijepo, dobro i informativno te gra i ki i sadržajno odli no izgledate.

Najradije i prvo Nataša pro ita

reportaže te vijesti i doga aje iz svoje sredine. Prodava ica Ivana Dijana Hliš kaže kako redoviti kupci po novine dolaze rano ujutro i, ako ih slu ajno ne stave odmah na pult, ve negoduju. Simpati na i vrijedna prodava ica kaže kako ova METSSova prodavaonica ima najbolju prodaju Me imurskih novina u Maloj Subotici. (sm, zv)

ODRŽAN SPUST murskih ladji “Mura 2014.” vca dobili su Marka,

Dino (24) i Samanta (26) Jan ec iz Ivano ro enog 26. lipnja.

Manji broj sudionika nego prethodnih godina Direktorica Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri Ivana Živ ec djelomice se slaže s tvrdnjama spustaša kako je kotizacija od 60 eura previsoka, ali kaže i kako su pojedini troškovi organizacije i održavanja spusta od prošle godine poskupili i po nekoliko puta

Bojan Jaklin (27) i Magdalena Ku ina (24) iz akovca dobili su k erkicu Niku, ro enu 23. lipnja.

jeg Kraljevca dobili su Željko (38) i Natalija (33) Vrbanec iz Gorn (14) i Ines (8).

Jakova, ro enog 23. lipnja. Imaju Ivana

DEŽURNI PEDIJATAR

Proteklu subotu i nedjelju održan je 12. me unarodni spust tradicionalnih murskih ladji “Mura 2014.”, na kojem je sudjelovalo 175 spustaša u 30-ak plovila. Bio je to najmanji broj sudionika u posljednjih deset godina, što je iznenadilo posjetitelje i javnost. Posebno se to odnosi na hrvatske i slovenske državljane, kojih je bilo puno manje, a najve i broj bio ih je iz Austrije. Sudionici s kojima smo razgovarali kazali su nam kako je razlog manjeg broja sudionika u kotizaciji, koja je iznosila 60 eura po oso-

bi, što je za Hrvate silno skupo, sve je skuplje i za Slovence, dok Austrijancima još uvijek ovaj iznos ne predstavlja ve i izdatak.

Kotizacija od 60 eura (ni)je previsoka Direktorica Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri Ivana Živ ec djelomice se slaže s tvrdnjama spustaša kako je kotizacija od 60 eura previsoka, ali kaže i kako su pojedini troškovi organizacije i održavanja spusta od prošle godine poskupili i po nekoli-

lanovi EKO udruge “Murš ak” iz Domašinca zadovoljni su sudjelovanjem na spustu Murom

Mladi na tradicionalnoj drvenoj murskoj la i, koju organizatori žele sa uvati

ko puta. - Mi ne ostvarujemo nikakvu zaradu i sretni smo kad podmirimo sve troškove.

Vidjeli smo kako s dosadašnjih 50 eura kotizacije gubimo i naravno da ne ulazimo u takav rizik. Cilj nam nije iz godine u godinu pove avati broj sudionika, nego da se održi tradicija drvenih murskih ladji i u tome uspijevamo evo ve 12 godina i vjerujem da emo i dalje uspijevati, jer tko želi do i izdvojit e 460 kuna za dvodnevno uživanje na rijeci Muri od Austrije, preko Slovenije i Ma arske, do Hrvatske, kaže direktorica Živ ec, dodaju i kako je ove godine pove ano ulaganje u sigurnost sudionika. O sudio-

nicima koji su u subotu ujutro Murom krenuli iz austrijskog Cmureka te isti dan uplovili u Žabnik, a sljede e jutro preko Murskog Središ a, Podturna i Novakovca stigli u Dekanovec, brinuli su se spasioci HGSS-a i PU me imurske. U svim mjestima gdje su spustaši zastali prire en im je kulturnoumjetni ki i zabavni program te okrjepa.

Nije bilo nikakvih incidenata ni nesre a, te je 12. spust tradicionalnih murskih ladji i drugih plovila uspješno završen, pozivom organizatora za okupljanje idu e godine na 13. spustu.

(S. Mesari )

Pet 04.07.2014. 13:00-20:30 Sub 05.07.2014. 08:00-15:30

dr. Dušanka Sačer - Starčević - dežurni pedijatar Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel: 310 215 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, Četvrtak i Petak UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Kulturno-umjetni ki program u središ anskoj lu ici

Cijela obitelj došla je pogledati spust

Mura je bila ista i mirna

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Festival s europskim štihom mamac za brojne inozemne turiste!

TRASH&BURN

Idemo van! Ljeto u akovcu nije dosadno

LJETO U GRADU ZRINSKIH

21. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije

NEDELIŠ E

IV. Umjetni ka kolonija “Štrigova 2014.” zapo ela u akovcu

ŠTRIGOVA

Republika Francuska odlikovala je Edu Lukmana odli jem viteza reda Akademskih palmi. Veleposlanica Republike Francuske, Nj. E. Michèle Boccoz, uru ila je Edi Lukmanu na sve anosti u Starom gradu u akovcu odli je koje se dodjeljuje za izniman doprinos u akademskoj zajednici za promicanje francuske kulture.

Odli je reda Akademskih palmi jedno je od najstarijih državnih odli ja, koje je u Francuskoj uvedeno još u doba Napoleona.

Ovo prestižno priznanje dodijeljeno je Edi Lukmanu, koji je utemeljitelj Škole animiranog filma u akovcu. Upravo ŠAF, zahvaljuju i radu Ede Lukmana, postaje jedan od najve ih kulturnih brendova grada akovca i poznato ime na me unarodnoj sceni animiranog filma.

EDO LUKMAN - VITEZ REDA AKADEMSKIH PALMI!

2

Kultura

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 4. srpnja, 21 sat PRELOG, Trg Slobode

PETAK, 4. srpnja, 22 sata AKOVEC, Centar za kulturu

Opera pod zvijezdama na Trgu slobode

Petkom u 22 stiže “Ona”

U organizaciji i doma instvu Grada Preloga, Doma kulture i Turisti ke zajednice Grada Preloga, održat e se u petak 4. srpnja atraktivno glazbeno doga anje u vidu koncerta na otvorenom. Na glazbenoj ve eri “Opera pod zvijezdama”, koja e

Tradicionalni ljetni filmski program u Centru za kulturu pod nazivom “Petkom u 22” zapo et je ve eras (petak, 4. srpnja) filmom “Ona”. Radnja filma “Ona”, redatelja, producenta i scenarista Spike Jonzea, smještena je u blisku budu nost ameri kog grada Los Angelesa.

Okosnicu radnje ini Theodor

se održati na Trgu slobode s po etkom u 21 sat, nastupit e Varaždinski komorni orkestar, BlankaTkal i , mezzosopran, Sofija Cingula, mezzosopran, i FilipHozjak, tenor. Program ve eri donosi sljede a djela: W. A. Mozart: Divertimento u D-duru, KV 136,

Allegro-Andante-Presto; G. Rossini: Duetto bu o di due gatti (Sofija I Blanka); Napolitanska: O sole mio (Filip); I. Tijardovi : Mala Floramy (Blanka); G. F. Handel: Ombra mai u (Sofija); F. Lehar: Lippen schweigen (Filip I Blanka); G. Rossini: Tarantella;

G. Bizet: Habanera (Sofija); F. Lehar: Meine Lippen sie kussen so heiss (Blanka); G. Giordani: Caro mio ben (Filip); Johann i Joseph Strauss: Pizzicato polka; Me imurska: Lehku no (Filip); J. O enbach: Barcarolla (Sofija i Blanka) i F. Schubert: Ave Maria.

Twombly (Joaquin Phoenix), introvertirani, kompleksni muškarac koji služi za život rade i kao pro esionalni pisac intimnih pisama. Nakon rastave od mladena ke ljubavi Catherine (Rooney Mara), Theodor potraži utjehu u novom operativnom sustavu. Zarobljen Samanthinim nježnim glasom (Scarlett

KOLAŽ PROGRAMA za poklonike slikarstva, kiparstva i klasi ne glazbe

U akovcu zapo ela IV. umjetni ka kolonija “Štrigova 2014.”

Piše: Roberta Radovi Otvaranjem izložbe i promocije monografija Gorana Petra a, Davorina Radi a i Petra Ujevi a, u galeriji zgrade „Scheier“ u akovcu proteklu subotu zapo ela je IV. umjetni ka kolonija „Štrigova 2014.“. U ime organizatora kolonije na sve anosti otvorenja izložbe govorio je Josip Mikec iz Turisti ke zajednice Štrigova. Stvarala ki rad umjetnika predstavila je Jelena Tisaj, etnologinja i kustosica Muzeja Me imurja akovec. Program je nastavljen u dvorani „Zrinski“ vrhunskim glazbenim doga ajem i koncertom Cantus Ansambla, uz pratnju dirigenta Berislava Šipuša.

Finale prve ve eri održano je u atriju SoHo bara uz koncert Blue World Trija uz obrade klasi ne glazbe i evergreena.

Davorin Radi , Petar Ujevi i Goran Petra na otvorenju izložbe u akovcu

Programi su u akovcu organizirani i kao dio mani estacije „Ljeto u Gradu Zrinskih“.

Dan kasnije, u nedjelju 29. lipnja, održan je u crkvi sv. Jeronima koncert guda kog kvarteta „Porin“. Štovatelje slikarstva i klasi ne glazbe o ekuju još dva iznimna doga aja: u subotu 5. srpnja u Državnom arhivu

za Me imurje u 17.30 sati bit e otvorenje izložbe slika Priske Kul ar. Potom u crkvi sv. Jeronima u 19 sati slijedi koncert dua Draušnik - Bedek (violina, gitara).

U nedjelju 6. srpnja u crkvi sv. Marije Magdalene u Štrigovi s po etkom u 19 sati bit e koncert Zagreba koga puha kog ansambla. Umjetni ka kolonija Štrigova 2014. ostvarena je uz potporu Antuna Horvata.

Osim slikarskih i kiparskih djela, predstavljene su i fotomonografije umjetnika

NEDELIŠ E: 21. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije

Mimohod i smotra jedanaest glazbenih skupina U glavnoj organizaciji Puha kog orkestra op ine Nedeliš e, u nedjelju 29. lipnja držana je tradicionalna 21. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije. Prije samog koncerta 11 glazbe-

nih skupina iz Me imurske županije (Puha ki orkestar op ine Nedeliš e, Puha ki orkestar Mala Subotica, Puha ki orkestar Gori an, Puha ki orkestar op ine Donja

Dubrava, Puha ki orkestar op ine Domašinec, Gradski puha ki orkestar akovec, Puha ki orkestar Grada Preloga, Limena glazba Dekanovec, Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e, Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec, Limena glazba Belica) održali su mimohod sa skladbom “Pozdrav s Jadrana” i himnom. Ljubitelji limene glazbe nakon mimohoda u dvorani SGC-a “Aton” uživali su u koncertu na kojem se svaka glazbena skupina predstavila s uvježbanim skladbama. (vv)

KUU ZASADBREG zbrojio svoje nastupe

Od Maruševca do Me imurskog proštenja u Zagrebu Prošlo je pola godine i KUU Zasadbreg je obavio inventuru svojih nastupa, onih najvažnijih, jer pojedine sekcije, poglavito tamburaška, imaju desetak nastupa više.

Prolje e je zapo elo nastupom u Maruševcu, na njihovim 13. danima olklora, gdje se KUU predstavio s me imurskim pjesmama i plesovima te veselim nastupom nakon službenog dijela.

Potom je uslijedio nastup na Florijanovo u Šandorovcu. Folklorašica Karla Šoštari i tamburašica Lea Perho dostojno su KUU predstavile na Dje joj smotri me imurske popevke u Toplicama Sveti Martin, gdje su od stru ne komisije pohvaljene za izvo enje popevke “Vrap ek se je ženil”.

U slovenskom naselju Selo KUU Zasadbreg je su-

djelovao na 10. središnjem natjecanju u košnji trave ru nom kosom, gdje su umije e košnje pokazala trojica mladi a i dvije djevojke iz Zasadbrega u konkurenciji kosaca iz Slovenije, Ma arske, Austrije i Hrvatske.

Dušanka Pani osvojila je 3. mjesto u pokazivanju plesa i interpretaciji pjesama, a bila je me u najboljima u košnji.

Posljednji nastup u prvom polugodištu Zasadbrežani su imali u Zagrebu na tradicionalnom Me imurskom proštenju. U parku Opatovina brojne posjetitelje zadovoljnijima su u inili tamburaši i olkloraši koji su se predstavili izvo enjem me imurskih plesova i popevki. Mirjana Koruni , predsjednica KUU-a Zasadbreg, kaže kako sada slijedi kra i odmor, a potom brojni nastupi sve do kraja ove godine. (S. Mesari )

4. srpnja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 5. srpnja, 21 sat AKOVEC, Atrij Staroga grada Zrinskih Johansson), pronicljivoš u, brižnoš u te satima provedenima u intimnim razgovorima i avanturama, on se zaljubi. Film sjajno ocrtava me uljudsku otu enost prouzrokovanu visokom tehnologijom koja nije daleko današnjoj situaciji. Njegovu kvalitetu velikim dijelom ini scenarij za koji je Spike Jonze, me u ostalim vrijednim nagradama, dobio i nagradu “Oscar”. Film se preporu uje starijima od 13 godina.

Teatar manje je više: “Cyrano” U suradnji s Teatrom na Trešnjevci, neovisna kazališna grupa “Teatar manje je više” uprizorio je predstavu “Cyrano” Edmonda Rostanda. Cyrano de Bergerac za mnoge je klasi no djelo francuske književnosti i kazališta, a naslovni lik tog romana,

plemi i vojnik monstruozno velikog nosa, izvanredni ma evalac, vješt pjesnik i glazbenik, postao je popularni simbol osobe iznimnog bogatstva, duha i osje aja asti koji ne uspijeva prevladati hendikepiranost vlastitim izgledom te je kao takav poznat i

onima koji ne znaju mnogo o toj drami iz 1897. godine. Na prošlogodišnjoj sve anoj dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta redatelj Ivica Kun evi je za predstavu “Cyrano” dobio nagradu u kategoriji “Najbolje redateljsko ostvarenje - drama”.

PRIZNANJE IZVRSNOSTI Edi Lukmanu i akove kom ŠAF-u

Ve etrdeset godina svoja znanja nesebi no prenosi djeci!

Piše: Roberta Radovi Republika Francuska nagradila je našeg sugra anina, akov anina Edu Lukmana, za njegov izuzetan doprinos u akademskoj zajednici za promicanje francuske kulture. Tim je povodom protekli tjedan u akovec stigla i veleposlanica Republike Francuske, Nj. E. Michèle Boccoz, koja je Lukmanu na sve anosti uprili enoj u Starom gradu dodijelila odli je viteza reda Akademskih palmi (Chevalier dans l’ordre des Palmes Académiques) za izniman doprinos u akademskoj zajednici za promicanje francuske kulture. Tom je prigodom u svom govoru naglasila sve vrline Lukmanove osobnosti i životnog poziva, uz vjeru i nadu kako e se suradnja ŠAF-a i Francuske nastaviti i sljede e godine predstavljanjem francu-

Jasminka Bijeli Ljubi : - Edu treba slušati jer ima puno iskustva i još uvijek slovi za jednog od najve ih u itelja animacije u svjetskim okvirima ske kulture u Hrvatskoj. A upravo e se 2015. godine obilježiti etrdeset godina kontinuiranog rada Škole animiranog ilma koju je Lukman utemeljio 1975. godine. U tom se periodu ŠAF izgradio u svjetski poznatu instituciju i poznato ime u svjetskoj animaciji, stvaraju i gradu akovcu snažan i vrijedan brend. Zahvaljuju i inancijskoj potpori Grada akovca, zapo eli su i radovi dogradnje

Edo Lukman - vitez reda Akademskih palmi

prostorija Škole, ime e ŠAF dobiti etrdesetak kvadratnih metara novoga kreativnog i

radnog prostora te prostor u potkrovlju za arhivski materijal, što e tako er šafovcima biti zna ajan poklon za 40. ro endan, koji e proslaviti idu e godine.

Edo Lukman, sada vitez reda Akademskih palmi, iz tih etiri desetica samozatajnog i strpljivog rada u ŠAF-u izdvaja rad s mladima.

- Nastojim raditi predano i ozbiljno te omogu iti akove koj djeci i djeci iz regije da mogu provoditi svoje slobodno vrijeme razvijaju i svoju kreativnost rade i crteže i animirane ilmove. Drago mi je što upravo zahvaljuju i ŠAF-u u akovec dolaze istaknuti animatori i profesionalci iz svijeta animacije iz cijelog svijeta, pa mladim šafovcima i djeci polaznicima radionica prenose svoja znanja i iskustva te ih motiviraju za

njihovo daljnje stvaralaštvo.

Djeca u tom radu stje u i radne navike koje su im korisne i za druge životne interese i kasniju životnu dob. Kroz sam ŠAF prošlo je u tih etrdeset godina sedamsto djece, a ra unamo li i radionice, bilo je tu više od tisu u mladih kreativaca.

Kako je i sam župan Matija Posavec na dodjeli odli ja istaknuo, od Ede Lukmana i ŠAF-a o ekujemo još mnogo. U to je sigurna i

njegova suradnica Jasminka Bijeli Ljubi .

- Ve šesnaest godina radim s Edom. S njim je lijepo sura ivati, napravili smo zajedno mnogo projekata. Edu treba slušati jer ima puno iskustva i još uvijek slovi za jednog od najve ih u itelja animacije u svjetskim okvirima. Meni je izuzetna ast što imam sre u raditi s njim, a to mi esto govore i kolege u Hrvatskoj, ali na me unarodnim gostovanjima i festivalima. On je vrlo pedantan i precizan, izniman u itelj. Radi svoj posao izvrsno. Ja sam tako er puno od njega nau ila o animaciji.

Iako je moja prva ljubav bio ilm, jer sam i diplomirala na temu ilma, sada su to animirani ilmovi. O animaciji sam nau ila od najve eg u itelja animacije u svijetu.

USPJEŠNA 21. Internacionalna filmska radionica

John Morrison svojim dolaskom po astio ŠAF i akovec!

21. Internacionalna ilmska radionica u organizaciji Škole animiranog ilma akovec održana je protekli tjedan, od 23. do 28. lipnja. Osim animacijskih radionica za polaznike, organizirana je izložba, predavanje i sve ana ilmska projekcija. Ovogodišnja ŠAF-ova me unarodna radionica okupila je djecu goste iz Hrvatske i Me imurske županije, vršnjake iz San Francisca te voditelje radionica iz Švedske, Slova ke i Poljske. Finale radionice održano je u subotu uz sve anu projekciju na kojoj su polaznicima uru ena i priznanja za

sudjelovanje. Ve er animiranih ilmova, koja je održana u Centru za kulturu, okupila je velik broj poklonika animacije koji su mogli vidjeti ilmove voditelja radionice (Uzi Geffenblad, Boris Šima i Joanna Kožuch), dje je ilmove koji su nastali na radionicama, a odra eni su popularnom stop-animacijom. Filmska ve er završila je prikazom novih ilmova ŠAF-a. Produkcija je ove školske godine bila iznimna, možda najve a do sada, isti u ŠAF-ovci. Napravljeno je preko 35 minuta animacije, mahom u tehnici crtanog ilma, i nešto di-

Priznanje je uru eno i Johnu Morrisonu, koji je svladao strah od letenja avionom i stigao u akovec

gitalne kolaž-animacije. Publiku su razveselili razigrani ilmovi djece po etnika: “Animacije 2014.”, “Malci” i “Kokos”, te ve i ilmovi starijih osnovnoškolaca: “Dan za pet”, “Reprezentacija galaksije”, “Lov na lopove”, “Blizanke”, “Monster hotel”, “Šuma”, “Kremšnita”, “Ma ak u izmi”, “Zvijezda” i “Igra ”.

Sve anoj ve eri animiranih ilmova nazo io je i John Morrison, veliki promotor ŠAF-a u Sjedinjenim Ameri kim Državama, koji je upravo sa željom dolaska u akovec po prvi put u svom životu svladao strah od letenja, prešao Atlantik i stigao u Me imurje.

John Morrison edukacijski je direktor Kalifornijskoga ilmskog instituta i programski direktor me unarodno poznatog Mill Valley Film Festivala. Za polaznike internacionalne ilmske radionice u akovcu održao je izme u ostalog i predavanje o pisanju ilmske kritike. Radionicu je pratila i prigodna izložba u Izložbenom prostoru Centra za kulturu, kojom je predstavljen rad animatora Borisa Šime iz Slova ke.

Polaznicima radionica na završnoj filmskoj ve eri uru ena su priznanja

4

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 4. srpnja, 22.30 sati AKOVEC, LJETO U GRADU ZRINSKIH @ PODROOM

PETAK, 11. srpnja, 22.30 sati AKOVEC, LJETO U GRADU ZRINSKIH @

Vinkova ke Pun ke i akove ki Feuacid Koncert žestokog ženskog trija, koje se kriju iza imena Pun ke, održat e se 4. srpnja s po etkom u 22.30 sati. Ulaz je slobodan. Bend iz Vinkovaca/ Novske nekada je brojio i 6 lanica, no krajem 2009. vra aju se tro lanoj jezgri koja se sastoji od: Lucije (gitara/vokal), Ruby (bubnjevi) i Anje (bass gitara). Kako

se ne žele ograni avati na samo jedan glazbeni pravac, Pun ke danas u svojim pjesmama kombiniraju razli ite utjecaje i stvaraju nekakav druga iji zvuk od onoga što je bilo u po etku benda, a publika ih esto opisuje kao indie-pop bend. Uz njih, mo i ete uživati i u nastupu akove ke grupe Feuacid.

Jazz night uz F Dugo nismo slušali jazz i upravo zato pozivamo sve ljubitelje jazz svirke da nam se pridruže11. srpnja jer dovodimo etablirani i dobro poznati jazz sastav modernog zvuka - Fusion Five iz akovca. Na repertoaru se nalaze, uz vlastite, skladbe aranžirane u modernom jazz fusion izri aju Weather Reporta, Georgea Bensona, Chick Coree, Al Di Meole, Milesa Davisa, Return to Forever i mnogih

LJETO U GRADU ZRINSKIH donosi urbane programe za sve ukuse

Idemo van! Ljeto u akovcu nije dosadno Piše: Roberta Radovi Programi Ljeta u Gradu Zrinskih urbanu kulturu i zabavu dovode na gradske prostore, ulice, atrije ili jezero Staroga grada te iz godine u godinu sadržaji privla e sve ve i broj posjetitelja. Pokrovitelj programa je Grad akovec, a organizaciju provode studio “Dvije Lije” i Kulturna udruga “Pokret plus” i ulaz na sva doga anja je slobodan. Niz od trotjednih kulturno-zabavnih programa zapo ela je raspjevana i rasplesana ekipa benda “Libar”, koji njeguje osebujan glazbeni izri aj - klapsko pjevanje uz progresivnu rock obradu.

Pet pjeva a uz pratnju etiri instrumentalista predstavilo je akove koj publici kolaž autorskih stvari, od kojih je najpoznatiji hit “Dite”, pa sve do brojnih stranih i doma ih pop i rock obrada! Kako u jedinstvenoj klapskoj-rock izvedbi zvu e svjetski hitovi, kao što su: Enjoy The Silence (Depeche Mode), Absolute Beginners (David Bowie), Freedom (George Michael) ili doma e uspješnice poput: elozije Zdenka Runji a, Pusti Da Ti Leut Svira ele Jusi a Štuli eva, Men’ se dušo od tebe ne rastaje i Bi mog’o da mogu Haustora, moglo se doživjeti u etvrtak 26. lipnja na sve anosti otvorenja manifestacije, koja ove

Ljeto u Gradu Zrinskih zapo elo je uz atraktivan i jedinstven nastup benda “Libar”, u kojem pjeva ak pet vokala godine bilježi svoje devetnaesto izdanje.

Za kazališnu predstavu “Partija remija” u izvedbi Histriona drugi se dan manifestacije u Atriju Staroga grada Zrinskih tražila sjedalica više. Neponovljivi histrionski doajeni Žarko Poto njak u ulozi umirovljenice Monike i Branka Cvitkovi u ulozi muškarca - umirovljenika Martina kroz igranje remija uprizorili su tragikomi nu pri u o dvoje starijih osoba koji se susre u u stara kom domu.

Osim ove neuobi ajene podjele likova, za in predstavi donose i ma ioni arski trikovi glumca Leonarda Kraki a koji igra lik iluzionista. akove ka publika posebice je pljeskom nagradila maestralni lik “penzi a” Martina

Zanimljiva podjela uloga: Žarko Poto njak glumi umirovljenicu Moniku, a Branka Cvitkovi “penzi a” Martina

u izvedbi Žarka Poto njaka. Prvi vikend akove kog Ljeta zape atio je koncert legendarnoga Zabranjenog pušenja, koje još uvijek ima svoje poklonike u našem kraju. Grupa je prepoznatljiva i po radijskoj i televizijskoj emisiji “Top lista nadrealista”, a tragovi te satire osje aju se i dan-danas u koncertnim nastupima ovog benda, koji je bio jedan od najzna ajnijih glazbenih pojava na prostoru bivše države. Zabranjeno pušenje ove godine obilježava 30 godina karijere i koncertnom turnejom, na ijoj karti se našao i akovec, predstavlja novi, deseti po redu, koncertni album “Radovi na cesti”.

Putokaz usmjerava na koncert Putokazica Još jedna ekipa slavi trideset godina djelovanja. Ovaj se put radi o rije kim Putokazima, odnosno Putokazicama. I one e dio svoga ro endanskog kola a podijeliti s akove kom publikom. Koncert e se održati u petak 4. srpnja u Atriju Staroga grada Zrinskih s po etkom u 21 sat. U najavi koncerta lanice poru uju: - Zapo ele smo 1984. godine kao mješoviti zbor, a od 2003. godine nastavljamo kao

Koncertna turneja povodom trideset godina djelovanja Zabranjenog pušenja i novog albuma stila bit e i podno zidina Staroga grada

ženska vokalna skupina. Pod zastavom Putokaza izmijenilo se deset pjeva kih generacija, s njima i 400 pjeva ica i pjeva a, ine i nas svojevrsnom malom glazbenom školom. Iza te škole u me uvremenu smo nanizali dvanaest objavljenih alubma i jedan DVD. Na tim izdanjima ima glazbe s potpisom Beatlesa, tema iz ilmova i mjuzikla, hrvatskih etnotema, autroskog world musica, trip-popa, elektro-popa, a capella istupa... U akovcu e, osim tema s novog albuma, biti i ponešto materijala s ranijih projekata.

Nakon Putokaza svi žedni i gladni kazališnih intriga mo i e dan kasnije, u subotu 5. srpnja, u istom prostoru pogledati predstavu “Cyrano” u izvedbi Teatra manje je više. Finale drugog vikenda Ljeta u Gradu Zrinskih zape atit e najvru a koncertna atrakcija ovih prostora - beogradski bend S.A.R.S. After programi s po etkom u 22.30 sati održat e se u ugostiteljskim objektima u centru akovca. U petak na zajedni koj pozornici ljetne terase Arcusa i Zrinskog gostuju Ivana Picek i Hipiji, a u subotu PINK STUDIO. U Podroomu u petak nastupaju Pun ke i Feuacid.

OCTOBER LIGHT u Podroomu predstavio novi singl

“Fališ mi” - zarazni ljetni hit!

Ljeto u Gradu Zrinskih i Podroom Drink And Music Club organizirali su koncert benda “October Light”, koji je održan protekli tjedan kao after party program drugi dan manifestacije akove koga kulturnog ljeta. Ska-rockeri October Lighta promovirali su novi singl pod nazivom “Fališ mi”, koji ima sve preduvjete postati hit ovo ljeto.

Uradak je nastao u suradnji s mladim umjetnikom Trevorom Dahlom iz L.A.-a (Plugin Stereo) te renomiranim hrvatskim autorom i producentom

Prpošnoj ekipi October Lighta pridružio se i saksofonist Mario Jagec

NAJAVLJUJEMO Jubilarno 50. Porcijunkulovo

Vru i kolovoz uz Severinu, Tomislava Brali a&Klapu Intrade, Zvonka Bogdana...

Tradicionalna kulturnoturisti ka manifestacija “Porcijunkulovo” ove godine bilježi jubilarnu 50. godinu održavanja. Grad akovec i Turisti ka zajednica grada akovca tim su povodom pripremili i organizirali obilje raznolikih programa.

Manifestacija, koja je prvobitno zamišljena kao “Sajam tradicijskih zanata” vezan uz crkveni blagdan Gospe od an ela

- Porcijunkule“ (2. kolovoza), iz godine u godinu tematski i obujmom se širila, da bi danas stekla status “najve e turisti ke manifestacije u županiji”, koja privla i veliki broj posjetitelja u akovec. U pet dana održavanja manifestacija objedinjuje najbolje od svega onog što Me imurje nudi. Tako e od 30. srpnja do 3. kolovoza na akove kim pozornicama gostovati poznati

izvo a i. Nastupe su potvrdili Severina, Plavi orkestar, Zvonko Bogdan, Tomislav Brali &Klapa Intrade.

AK strongman by Porcijunkulovo još ja i!

U periodu održavanja ove manifestacije organizatori o ekuju više od sto pedeset tisu a posjetitelja koji e mo i

prošetati proštenjskim sajmom, kupiti suvenir, po astiti se gvircom, doma im kola ima i nezaobilaznim langošima. Me u atraktivnijom su ponudom i postavi i radionice starih zanata koji predstavljaju obi aje me imurskog kraja, gdje se izme u ostalog predstavljaju brojni obrtnici te poduzetnici, oko dvjesto izlaga a: licitari, kerami ari, lon ari, košaraši, ip-

Miroslavom Lesi em - Lesique (Kino klub, Kim Verson...). Kao gost benda u pojedinim izvedbama pridružio se i saksofonist Mario Jagec. Dinami na i plesna atmosfera osvojila je sve generacije i posjetitelje Podrooma, koja je i više nego odli no prihvatila ritam i zaraznu melodi nost nove pjesme te je izvo a e pozivala na nekoliko biseva i ponovnih izvedbi. Pjesmu “Fališ mi” prati i videospot koji je producirao i programirao Mladen Konecky, a likove izradio Mario Jeki .

kari, ispira i zlata, drvorezbari, postolari, kipari i drugi. Uz sve nabrojeno, održavaju se i nezaobilazni programi kao što su kuhanje velike me imurske juhe, me unarodni oldtimer susret, prezentacija streli arstva te prezentacija me imurskih vina, AK strongman by Porcijunkulovo još kvalitetniji i sadržajniji, radionice starih zanata, smjena straže Zrinske garde...

4. srpnja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 6. srpnja, 21 sat AKOVEC, Jezero Staroga grada Zrinskih

@ PODROOM

Fusion five

S.A.R.S. - najve a koncertna atrakcija regije

drugih, skladbe koje e vam zacijelo osigurati dobru glazbenu ve er. Sastav ima iza sebe niz zapaženih i iznimno posje enih nastupa, a posljednji je bio zajedno s R. Zja om, R. Divjakom i S. Zancchinijem. Bend ine izvrsni doma i glazbenici: Mario Jagec - saksofon, Branimir Novak - gitara, Maasej Kova evi - sinty, Boris Novak - bas gitara i Damir Kova i Skuba - bubnjevi.

Bend S.A.R.S. osnovali su 2006. godine u Beogradu Aleksandar Lukovi - Lukac i Dragan Kova evi - Žabac. U fuziji glazbenih pravaca i ideja koje su utjecale na ovaj dvojac (reggae, ska, hip hop...) nastaje i jedinstveni zvuk i stil benda.

Godine 2007. S.A.R.S. (nije kratica za boleštinu, ve za Sveže amputirana ruka Satriania) snimaju svoju prvu pjesmu pod nazivom “Budjav Lebac”, objavljuju

je na internetu i postižu nevjerojatno veliku popularnost na prostoru itave regije. Uspjeh i prihva enost ove pjesme poseban je sociološki i kulturološki fenomen, pogotovo uzimaju i u obzir da se tada radilo o potpuno anonimnom bendu, bez ikakve nov ane podrške i klasi ne medijske promocije. Objavili su dosad etiri albuma: S.A.R.S., Perspektiva, Ku a asti i Ikone pop kulture.

S.A.R.S. je u vremenu od izdanja svoga debitantskog albuma 2009. godine do danas održao na stotine koncerata (ove godine u dosad nezabilježenom rekordnom roku rasprodali su i zagreba ku Tvornicu, i to tri dana zaredom!) i trenutno je jedan od najtraženijih autorskih bendova u regiji. Koncert je organiziran u sklopu manifestacije “Ljeto u Gradu Zrinskih”.

Piše: Dejan Zrna

TRASH&BURN 2014. American car meeting&rock’n’roll festival uz rekordnu posje enost

Nikad brojnije, kako po ljubiteljima starih ameri kih automobila i rockabilly-r’r’n, tako i po posjetiteljima, bilo je ovogodišnje šesto izdanje Trash&Burn me unarodnog festivala starih ameri kih automobila, koji se održao tradicionalno na staroj lokaciji, ali sada pod novim nazivom, seoskog turizma “Klet” u Svetom Martinu na Muri protekli vikend. I ove godine organizator je ponudio zanimljiv program koji se sastojao od me unarodnog susreta ameri kih automobila i motora iz velikog broja zemalja, koncerata poznatih rockabillyr’n’r bendova, DJ-a, burlesque showa jedne od trenutno najboljih burlesk umjetnica u Europi - miss Kalinka Kalaschnikow (AUT), uz nastup najpoznatijeg one-man benda na svijetu Dead Elvis&His One Man Grave iz Nizozemske i mnogo drugih sadržaja.Bio je tu tako i tradicionalni pin-up photo contest, zatim pin-up hair&make up saloon, besplatne vožnje Harley Davidson motorima, custom bike show, burn-out, tattoo, tiki

Festival s europskim štihom mamac za brojne inozemne turiste! izdanju u mali i simpati ni specijalizirani festival koji bi trebao biti zapravo pokazatelj svima u Me imurju, posebice onima u javnom sektoru, koji i dalje troše veliki novac poreznih

bar uz veliki broj drugih retro štandova i drugih sadržaja. I sve to u odli noj, druželjubivoj i zabavnoj atmosferi koja je stvorena oba festivalska dana.

U ime organizatora Neven Fai tako er je istaknuo tu ovogodišnju izuzetnu atmosferu koju je pratilo i ugodno vrijeme: - Došlo nam je oko 150 ameri kih auta, brdo Harleya, ljudi iz Italije, Austrije, Ma arske,

obveznika na zabavu i prire ivanje “lokalnih veselica”, kako se na odre enu festivalsku temu možemo kulturološki, ali i turisti ki, približiti europskim trendovima. Posebice stoga

jer se posljednjih godina puno pri a i vjeruje u razvoj turizma u našem kraju, a nitko nema previše pravih ideja i energije što bi zapravo u naš kraj moglo dovesti strane goste.

Kustom bicikl otišao u Velenje!

Nizozemske, Slovenije i itave Hrvatske. I svi su se dobro zabavili. Zabilježena je rekordna posje enost festivala, što nam daje krila da sljede e godine budemo još atraktivniji i kvalitetniji!

Uglavnom, Trash&Burn pretvorio se u svojem šestom

Upravo su Slovenci, Ma ari, Austrijanci i brojni drugi bili prevladavaju i protekli vikend u Svetom Martinu na Muri, gdje je American car meeting&rock’n’roll festival i ove godine okupio brojne doma e, ali još više stranih ljubitelja starih ameri kih automobila i isto takve glazbe, koji su stigli ne samo iz Hrvatske, ve i iz me unarodnog okruženja Me imurja. Kampiranje u lijepom ugo aju jezera i zelenila seoskog turizma bilo je besplatno od

Angie Von Kruger pobjednica je pin-up photo contesta (foto: Marko Todorov - Cropex)

petka do nedjelje. Najsretniji posjetitelj osvojio je pravi ameri ki kustom bicikl - nagradni bicikl dobila je Marija Šafrani iz Velenja.

American car meeting&rock’n’roll festival proglasio je i najbolje sudionike. Best of the show auti su 1950 Buick Eight coupe, 1959 Cadillac Coupe de ville i 1968 Dodge Dart. Najbikom je proglašen 1968 custom Harley, a pobjednica pin-up photo contesta je Angie Von Kruger.

6

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 981

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnica iz broja 980 Me imurskih novina je Anja Srnec iz Ma kovca (Margot Livesey - “Bijeg Gemme Hardy”) . Nagradnu e knjigu na ime i adresu dobitnice poslati Mozaik knjiga.

Janet Evanovich: “Sve za lovu” Tridesetogodišnja Stephanie lik je s kojim se mnoge žene lako identi iciraju: iza nje su razvod i otkaz, a pred njom bankrot. Kako bi izbjegla potpuni inancijski slom, prisiljena je pomo potražiti od ljigava brati a Vinnieja, vlasnika agencije za lov na bjegunce pod jam evinom.

Njezin je prvi zadatak uloviti Joea Morellija, lokalnog krimpolicajca optuženog za ubojstvo, pokvarenjaka

NAGRADNA KNJIGA

Sasha Grey: “Klub Juliette” Klub Juliette u izdanju Mozaika knjiga krajnje je provokativan, ali i nevjerojatno dobro napisan erotski roman iznikao iz posve neuobi ajenog izvora. Autorica romana je ni manje ni više nego najpopularniija porno glumica novije ere pornografske scene – Sasha Grey.

Ne znate tko je Sasha Gray? – pitajte svoj snažniju polovicu! Prepustite se Sashi Grey i dopustite joj da vas odvede u tajni elitni seks klub u kojem se doga a sve, baš sve. Korice ete možda mo i pokazati partneru/ici, ali sadržaj baš i ne, ne možda odmah.

Catherine, mlada studentica ilmske umjetnosti tek nedavno probu ene seksualnosti, uvu ena je u tajni klub u kojem se sastaju najmo niji ljudi svijeta da bi istraživali svoje najdublje, esto najmra nije seksualne maštarije. Ali dok joj nova iskustva otvaraju svijet snažnih novih užitaka, ona tako er prijete uništenjem svega što joj je najdraže.

KNJIGA PREPORUKA

Kresley Cole: “Nezaustavljivo zlo” Autorica bestselera New York Timesa donosi nam mra nu pri u o izmu enom i povu enom vampiru i prelijepoj ubojici koja ga lovi u no i... Sebastian Wroth prije mnogo stolje a pretvoren je u vampira protiv svoje volje.

Dugo optere en mržnjom i samo om, pronalazi malo razloga za život. A kad valkirska ubojica Kaderin Hladnog Srca izgubi dvije voljene sestre u jednom davnom vampirskom napadu, dobrohotna sila joj umrtvi tugu. No osim toga poništi joj i sve ostale osje aje. Pa ipak, svi e joj se osje aji vratiti kad susretne Sebastiana. Više ne e mo i ni ubijati. Kad se na u na suprotnim stranama u legendarnom natjecanju, u kojem je kona na nagrada

toliko velika da može izmijeniti prošlost, Kaderin e u initi sve da pobijedi, a Sebastian, koji želi osvojiti samo nju, iskoristit e njene probu ene osje aje kako bi ju zaveo. Kaderin eka teška odluka: morat e birati izme u strasti prema Sebastianu i životanjenih sestara…

Kako e joj to uspjeti?

koji joj je oduzeo nevinost u šesnaestoj godini, a potom javno objavio detalje tog ina. Lova je dobar motiv za svladavanje novih vještina, ali Stephanie upada u situacije koje su opasne po život.

Kako preko no i postati lovac na glave, zaraditi deset somova dolara i uspjeti sa uvati goli život - recept je kojim Stephanie Plum i Janet Evanovich trajno zadovoljavaju itateljske apetite.

BELETRISTIKA Janet Evanovich: Sve za lovu J. R Ward: Zavist Michael Robotham: Osumnji enik

PUBLICISTIKA Tvrtko Jakovina: Trenuci katarze Kristian Berg: Terapijsko istezanje Daniel H. Pink: Prodavati je ljudski

KNJIŽARA “LJEVAK”

Irena Vrkljan: “Kora am kroz sobu” Irenu Vrkljan poznajemo kao autoricu koja je inaugurirala autobiografsko pismo hrvatske književnosti kraja 20. i po etka 21. stolje a. Od Svile, škare, preko Marine ili o biogra iji, do Pisma u pismu i ove najnovije knjige, Irena Vrkljan ispisuje najdublje intimne stranice suvremene hrvatske književnosti koje jednako fasciniraju najšire itatelje i akademske stru njake.

Kod Irene Vrkljan sve je izašlo iz sobe, sve je u sobi spremljeno - okrhnute plave šalice, možda jedna vaza, poneka slika na zidu, mamina budilica, kutija s nakitom ili fotogra ijama.

Knjiga “Kora am kroz sobu” zamišljena je kao susret rije i i fotogra ija. U središtu su knjige nove autori ine pjesme, a cjelokupni opus i biogra ija Irene Vrkljan zrcale se u duljim i kra im esejima relevantnih književnica i književnika

te fotogra ijama iz osobnih albuma, od kojih je mnoge snimila sama autorica zaljubljena u fotogra iranje. Po svojem stapanju pjesništva, znanstvenoga pristupa Ireninu stvaralaštvu, naj inijega esejizma, kriti ke analize i umjetni kih fotogra ija iz svih razdoblja autori ina života, Kora am kroz sobu prava je poslastica za sve koji vole i štuju prepoznatljivo osebujnu i uvijek neodoljivu Irenu Vrkljan.

ALBUM TJEDNA

Santana: “Corazon” Za razliku od prošlog, mahom instrumentalnog albuma “Shape Shifter” iz 2012. godine, koji je odavao dojam skromnog, uradisam projekta na kojem Carlos Santana samo želi svirati gitaru u miru, na novom albumu zvanom “Corazón” Santana i njegov stari prijatelj Clive Davis su opet u blockbuster modu, samo što su ovaj put fokusirani na razli ito tržište od onoga kojem su bili namijenjeni megauspješni “Supernatural” i njegovi nasljednici.

“Corazón” se prestavlja kao prvi ‘all-latin’ album Carlosa Santane. Formula sa “Supernatural” se i ovdje ponavlja: Santana i njegov bend upareni su s drugim zvijezdama, samo što je ovaj put rije o nekim od najpopularnijih izvo a a iz Latinske Amerike ili latinoameri kih korijena.

Album tako otvara Samuel Rosa iz popularnog brazilskog ska-rock benda Skank koji pjeva svoju pjesmu “Saideira”. Pjesama je onakva kakva je ve latinska pop glazba - plesna, senzualna i blještava, s puno naglaska na puha ke instrumente i udaraljke. Naravno tu je i Santana sa svojom gitarom, svaka odsvirana nota ima njegov patentirani zvuk. Nacrt je to za cijeli album.

Kolumbijska zvijezda Juanes gostuje u obradi pjesme “La Flaca” španjolskog rock benda Jarabe de Palo (aka Jarabedepalo). Jedna je od onih koje prve ulaze u uho svo-

Popis pjesama Saideira (feat. Samuel Rosa) La Flaca (feat. Juanes) Mal Bicho (feat. Los Fabulosos Cadillacs) Oye 2014 (feat. Pitbull) Iron Lion Zion (feat. Ziggy Marley & ChocQuibTown) Una Noche en Napoles (feat.

Lila Downs, Nina Pastori & Soledad) Besos de Lejos (feat. Gloria Estefan) Margarita (feat. Romeo Santos) Indy (feat. Miguel) Feel It Coming Back (feat.

Diego Torres) Yo Soy la Luz (feat. Wayne Shorter & Cindy Blackman Santana) I See Your Face

jim opuštenim, sun anim, seksi pop-rockom. “Mal Bicho” s Argentincima Los Fabulosos Cadillacs je puna konga i timpana, odnosno zaraznog ritma u stilu Macarene.

Neke pjesme su otpjevane i na engleskom ili kombinaciji engleskog i španjolskog. Ziggy Marley je izveo ažuriranu verziju o evog reggea-rocka “Iron Lion Zion”. Globalno popularni Kubanac iz Miamija, Pitbull, repa u “Oye 2014”, novoj verziji “Oye Como Va” Tita Puentea koju je Santana ve slavno obradio na “Abraxas” iz 1970. Nova verzija namijenjena je za klubove i beach barove, te bi mogla biti jedan od hitova ovog ljeta, no izgubila je gracioznog i bezvremenost svojih predaka.

Romeo Santos , velika zvijezda moderne dominikanske glazbe bachate, pjeva “Margarita” na kombinaciji engleskog i španjolskog. Pjesma je isti teku i še er, od vrste koja rastapa ga ice curicama. S lako om ulazi u uho i uz “Oye 2014” ima najve i hitoidni potencijal.

Lila Downs, Nina Pastori i Soledad gostuju u senzualnoj, jazzy “Una Noches En Napoles” u kojoj Santana svoj nadaleko prepoznatljiv zvuk za promjenu svira na akusti noj gitari. Tu je i velika latino diva Gloria Estefan koja pjeva “Beijo de Longe”.

U “Indy” s Miguelom naglasak je stavljen samo na gitare, a “Amor Correspondido” se drži srednjestrujaškog pop-rocka.

Drugi je par rukava “Yo Soy La Luz”, Santanin original u kojem njegova supruga Cindy Blackman svira bubnjeve, a Wayne Shorter je dodao jazz solo na saksofonu.

Kratki instrumental “I See Your Face”, koji u originalu potpisuje legendarni brazilski jazz gitarist Bola Sete, zaklju uje album.

Premda “Corazon” vjerojatno ne e ponoviti uspjeh “Supernatural” - teško je na njemu izdvojiti hit koji bi mogao parirati “Smooth”, a tu je i zakon opadaju ih prinosa prilikom ponavljanja formule ipak je rije o osvježenju u odnosu na druge Santanine superteškaške projekte koji su slijedili “Supernatural”, te bi album mogao imati dobro pro u, ponajprije me u latino zajednicom. Dobro e do i i onima koji trebaju neobveznu, pitku, mainstream plo u za ljeto koje slijedi.

4. srpnja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...

TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA

EPIZODA U ŽIVOTU BERA A ŽELJEZA

SF akcijska avantura Redatelj: Michael Bay Uloge:Mark Wahlberg, Nicola Peltz, Stanley Tucci

drama Režija: Danis Tanovic Uloge: Nazif Muji , Senada Alimanovi , Šemsa Muji

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 4.7.

19.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 3D SF akcijska avantura

22.00 Petkom u 22 ONA SF, komedija, drama, romantika

subota, 5.7.

19.00 WALKING OF SUNSHINE glazbena romansa

21.00 YVES SAINT LAURENT biografska drama

nedjelja, 6.7.

U novom nastavku Transformersa najatrak vniji automobili današnjice pretvaraju se u najatrak vnije strojeve budu nos ! Serijal Transformers nastao je prema jednoj od najpopularnijih dje jih igra aka, a u novom nas nastavku, Doba izumiranja, o ekuju još impresivnije transformacije, još napetija radnja te, naravno, još

atrak vnije svemo ne jurilice poput Lamborghinija, Bugattija, Corvetta koje za tren postaju gigantski robo .

Novi nastavak donosi i potpuno ovu gluma ku ekipu prate i potpuno novi transformers kamioni. Ova se SF akcijska avantura u trajanju od 165 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

Petak, 4. srpnja 21.00 Atrij Staroga grada Zrinskih akovec, koncert: Putokazi 22.30 Arcus&Zrinski akovec - Ivana Picek i Hipiji 22.30 Podroom akovec, Pun ke + Feuacid 21.00 Trg Slobode, Prelog Koncert “Opera pod zvijezdama” Varaždinski komorni orkestar Blanka Tkal i , mezzosopran Sofija Cingula, sopran Filip Hozjak, tenor

Subota, 5. srpnja 16.00 Nauti ki dom kod Marine u Otoku Izrada splava - flojsa 21.00 Atrij Staroga grada Zrinskih akovec - kazališna predstava Teatar manje je više: “Cyrano” 22.30 Arcus&Zrinski PINK STUDIO

Nedjelja, 6. srpnja 9.00 Nauti ki dom kod Marine u Otoku Rekreativno-sportske igre Utrka “Lov na labu e pero“ Kajakaška regata – finale RH Alka na vodi Dolazak flojsa 21.00 Jezero Staroga grada Zrinskih akovec - koncert S.A.R.S.

Igrani lm Epizoda u životu bera a željeza, poznatog bosanskohercegova kog redatelja Danisa Tanovi a, prikazuje romsku obitelj u njihovoj borbi sa siromaštvom te preživljavanjem iz dana u dan. lanove obitelji ine Nazif (Nazif Muji ), Senada (Senada Alimanovi ) te njihove dvije k eri Sandra i Šemsa. Nazif radi kao sakuplja željeza

te rastavlja stare automobile kako bi ih prodao u staro željezo. Njihov svakodnevni životni ritam se promijeni kada dijete koje Senada nosi naglo umre. Kako ona nema zdrastveno osiguranje, a kako bi se obavila prijeko potrebna operacija, Nazif mora pribavi 980 maraka, što zna i da treba sakupi što više starog željeza...

Iza i iz ladice, izloži se!

Natje aj je otvoren do 15. srpnja 2014. Nakon toga slijedi selekcija pristiglih radova, i to u

21.00 YVES SAINT LAURENT biografska drama

ponedjeljak, 7.7.

SF akcijska avantura

MLADI U GALERIJI IZLAŽU Natje aj za dvodimenzionalne vizualne radove mladih neafirmiranih umjetnika i budu ih umjetnika

Prijave do 15. srpnja

glazbena romansa

18.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 2D

PREPORUKA ZA KREATIVCE

Mladi si, kreativan, crtaš, fotkaš ili slikaš? Onda je MUGI prava stvar za tebe! Odaberi jednu od etiri ponu ene ilmske teme natje aja, prijavi se i možda baš ti budeš izložen u predvorju kina Galerija u Varaždinu ili ak u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb!

MUGI je kratica od “Mladi u Galeriji izlažu”, a zamišljen je kao program kroz koji e se predstavljati mladi nea irmirani dvodimenzionalni umjetnici od 15 do 25 godina i budu i umjetnici. MUGI je regionalnog karaktera, obuhva a Varaždinsku, Me imursku, Krapinskozagorsku, Koprivni ko-križeva ku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, a ide pod sloganom “Iza i iz ladice, izloži se!”.

MUGI organizira udruga Filmsko-kreativni studio VANIMA u suradnji s Gradom Varaždinom, Galerijskim centrom Varaždin i Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb. Predstavnici ovih institucija ujedno e biti i selektori pristiglih radova: Darko Sa i , akademski slikar, voditelj Odsjeka za kulturu, sport i tehni ku kulturu u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Varaždina, Ivan Mesek, akademski slikar, ravnatelj Galerijskog centra Varaždin, i Nada Beroš, povjesni arka umjetnosti, muzejska savjetnica Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb.

19.00 WALKING OF SUNSHINE

21.00 WALKING OF SUNSHINE glazbena romansa

utorak, 8.7.

18.00 TRANSFORMERI: DOBA IZUMIRANJA 2D SF akcijska avantura

21.00 YVES SAINT LAURENT biografska drama

etvrtak, 10.7.

19.00 POŠTAR PAT animirani ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

21.00 IZBAVI NAS OD ZLA horor triler Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne dvije dobne skupine (od 15 do 19 godina i od 20 do 25 godina), a izabrani radovi predstvljat e se u serijama izložbi u predvorju kina Galerija u Varaždinu. Broj i trajanje izložbi ponajviše e ovisiti o koli ini i kvaliteti pristiglih radova, a u najboljem slu aju zamišljeno je da se najviše svakih mjesec dana izložbom predstave po dva autora. No, cijela pri a ne staje samo u Varaždinu i kinu Galerija, ona ima nastavak - najbolji e dobiti priliku da svoje radove izlože u Muzeju suvremene umjetnosti Zagrebu krajem sije nja 2015. godine, što je ujedno glavna nagrada najboljem. Tema natje aja usko je ode ena, a vezana je uz

ilm i ilmsku umjetnost. Naime, mladi kreativci na natje aj moraju prijaviti 5 do 10 radova na jednu od etiri ponu enih teme: superjunaci, James Bond, slapstick komedija ili ilmski plakat za vestern koji ve postoji ili koji se može izmisliti.

Dakle, ako si mlad, kreativan i ako voliš crtati, slikati, fotogra irati ili stvarati svoja djela u kompjuteru – onda je MUGI upravo za tebe – zato “Iza i iz ladice, izloži se!”, jer možda eš baš ti biti izložen u predvorju kina Galerija u Varaždinu ili u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb. Pravila natje aja nalaze se na web stranici kina Galerija www.kino-galerija.hr.

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 5.7.

17.00 POŠTAR PAT animirani, obiteljski

20.00 TRANSFORMERS: DOBA IZUMIRANJA SF akcijska avantura

nedjelja, 6.7.

20.00 TRANSFORMERS: DOBA IZUMIRANJA SF akcijska avantura

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

Lifestyle SVE ŠTO NAS POVEZUJE Izložba poštanskih maraka povodom obilježavanja prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Po etni dani srpnja donose vam sjajnu priliku da utje ete na odre ene poslovne doga aje koji vam mogu zna ajno poboljša poslovni imidž i donijeti dodatnu zaradu.

Razmislite o promjeni dosadašnjih kriterija koje ste imali za poslovne suradnike. Dobodošao je mski rad i razumijevanje. U emo vnom životu imate velika o ekivanja i potrebe. Partner ne e mo i ispuni sve vaše želje. Dane vikenda iskoris te za provod i druženje s prijateljima.

Vitalni ste.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Nemojte se nepotrebno optere iva odre enim poslovno- nancijskim odnosima. Nemojte dozvoli da vas manji gubitak u materijalnom smislu obeshrabri. Mudro sa ekajte bolje uvjete. U ljubavnim odnosima djelujete napeto jer vam partner ne posve uje dovoljno pažnje. Ako ste sami, dane vikenda iskoris te za izlazak i provod. Upoznat ete osobu koja e vas zainteresira . Preuzmite inicija vu u svakom pogledu. Ovih dana zra it ete posebnom energijom.

LAV (23.7. - 23.8.)

Nalazite se u krea vnoj fazi. Imate velike poslovne ambicije koje imaju dobro zale e. U nancijama ete dobi ne iju potporu. Proširite poslovne kontakte u razli i m smjerovima. Voljena osoba bit e nestrpljiva u iš ekivanju da ispunite svoja obe anja. Imate dobru ljubavnu strategiju i ništa ne prepuštajte slu aju. Rado ete se odaziva na razli ite pozive. Šarm iskoris te u novim kontak ma. U pravom trenutku zablistat ete u punom sjaju. Zdravi ste.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Obra te pozornost na nove profesionalne mogu nos . Trenutni rezulta nisu vaš poslovni maksimum. U poslovnom svijetu nema opuštanja, stoga svakodnevno radite na unapre enju poslovne komunikacije. U ljubavnim odnosima osje ate se zadovoljno i spokojno u blizini voljene osobe. Svojom pojavom ili s lom izražavanja privla ite pozornost, stoga ako ste sami iskoristite ove dane za izlazak na mjesta javnog okupljanja. Mogu a su zanimljiva poznanstva. Zdravi ste.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

U srpnju ete djelova zadovoljno.

U poslovnom okruženju davat ete svoj maksimum. Uspijevat ete uskladi razli ite interese i ostavljat ete dobar utisak na svoju okolinu. Mogu i su neo ekivani nov ani priljevi. Osje ate potrebu provjeri ne iju emo vnu naklonost. Bit ete u naletu emo vne inspiracije i teško ete postavlja granicu izme u svojih maštanja i realnosti. Bitno je da osje ate pozitivan impuls. Dane vikenda iskoris te za rekreaciju.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Zbog brojnih obveza i nezavršenih poslovnih projekata uhva t e vas nervoza. Želite o i na nekoliko dana odmora, stoga pokušajte smireno završi sve što ste planirali i što se od vas o ekuje. U ljubavnim odnosima ete upravo zbog tih brojnih obveza propus prilike za odre ene doga aje u privatnom ili ljubavnom životu. Kod partnera opažate este promjene u raspoloženju ili neobi no ponašanje. Razgovorom riješite sumnje. Dobrog ste zdravlja.

BIK (21.4. - 20.5.)

Po etak srpnja donosi vam kreativnu fazu u domeni poslovnih inves cija. Nudi vam se prilika da ostvarite nancijski uspjeh. Potrudite se da netko ozbiljno shva sve vaše namjere i pravilno nagradi vaše profesionalne sposobnos i zasluge. U emo vnim odnosima tako er su na vidiku pozitivni pomaci. Raspoloženi ste za novu ljubavnu romansu ili za uzbudljive doga aje. Nemojte skriva svoja emo vna o ekivanja. Tjelovježbu prak cirajte svakodnevno.

RAK (22.6. - 22.7.)

Bit ete aktivni na razli itim stranama. Imat ete dovoljno samopouzdanja za svaku poslovnu priliku.

Prigodom nov anih ulaganja budite oprezni. U ljetnim mjesecima, srpnju i kolovozu, poslovni uspjeh ovisit e o dobroj procjeni i detaljnom planiranju. U ljubavnim odnosima nemojte previše analizira me usobne odnose. U komunikaciji s voljenom osobom budite iskreni. Svoje emocije izrazite na pravi na in. uvajte se sunca. Koris te kreme s visokim zaš tnim faktorom.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Proširite svoja profesionalne interese. U komunikaciji s poslovnim partnerima budite oprezni. Pogrešno protuma ene informacije mogu donije probleme. U ljubavnom životu tako er se preporu uje oprez.

Nemojte bilo kome poklanja svoje emo vno povjerenje. Ako ste u vezi ili braku, poradite na me usobnoj komunikaciji. Po eli su godišnji odmori. Iskoristite te dane za zajedni ko druženje i unapre enje odnosa s partnerom. Više spavajate i odmarajte se. ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Do vas dolaze sve zna ajne poslovne informacije. Nalazite se u odli noj psiho zi koj formi i s velikim optimizmom procjenjujete rezultate poslovno-financijskih pregovora. Potrebno je da dobijete ne iju naklonost i povjerenje. U ljubavnom životu ne e bi velikih turbulencija. Ako iskazujete prema partneru ljubomoru, nema potrebe za takvim osje ajima. Uskladite svoj razum i osje aje. Ako ste slobodni, mogu e je novo poznanstvo. Uzimajte više teku ine.

JARAC (22.12. -20.1.)

U poslovnim projek ma napravili ste jednu pogrešnu procjenu pa e biti mogu e manje komplikacije.

Razmislite na koji na in možete unaprijedit svoje poslovne kontakte.

Pripazite na potpisivanje poslovnim dokumenata. U emo vnim odnosima ne e bi velikih promjena. Sve e biti nekako predvidljivo, stoga u ljubavni život unesite malo više strasti i emocija. Samci e biti zadovoljni postoje im stanjem i ne e ga pokušava promijeni . Krenite na odmor.

RIBE (20.2. -20.3.)

Novi doga aji na poslovnoj sceni ili ne ije ponašanje mogu vas usporiti u provedbi važnih planova.

Uz dodatnu upornost o ekuje vas dobar epilog u svakom pogledu. U emo vnim odnosima djelovat ete zabrinuto. Netko e iz prikrajka nastoja u vašu stabilnu vezu pokuša unije nemir i nesklad. Sprije ite to.

Samci neka više izlaze s društvom i zabavljaju se. Samo opušteno stanje uma i slobodan duh otvara vrata novim ljubavima. Tr ite ili vozite bicik.

Podsjetnik na vremena kada smo više pisali pisma Piše: Roberta Radovi “Sve što nas povezuje” izložba je poštanskih maraka koja je nastala kao rezultat predanog rada lanova Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak” posljednjih 18 mjeseci. Prvi put je predstavljena zagreba koj javnosti prošle godine, povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, a od 1. srpnja može je ragledati i akove ka publika u izložbenom salonu Centra za kulturu. U izložbu je ukomponirano preko 1.400 pojedina nih komada filatelisti kog materijala, maraka, blokova i prigodnih kuverata.

Sve anom otvorenju izložbe u utorak, 1. srpnja, na sam dan obljetnice, nazo io je i Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije a Grada akovca, koji je naglasio kako filatelija vra a sve nas u lijepa vremena kada smo više pisali pisma i komunicirali preko poštanskog medija. Izložbu je otvorenom proglasila Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana, isti u i zna aj ulaska Hrvatske

Atraktivni kolori francuskih poštanskih maraka u Europu, koji trebamo svi zajedno shvatiti kao priliku za bolju povezanost sa svijetom i unaprje enje kvalitete življenja, ali koju moramo sami znati iskoristiti. Izložbu je organizirao Filatelisti ki klub “Marija Hunjak” u suradnji s Centrom za kulturu akovec, a uz pomo Grada akovca, Me imurske županije i Turisti ke zajednice grada akovca. Realizirana je uz visoko pokroviteljstvo Hrvatskog sabora i predsjednika Republike dr. Ive Josipovi a.

Može se razgledati do prvog kolovoza 2014. godine.

Filatelisti ki materijali predstavljeni su abecednim redom zemalja lanica Europske unije. Darko Hunjak, predsjednik Kluba, o sadržaju izložbe govori: - Ve inom su izložene poštanske marke komercijalnog tipa i novijeg godišta. Sve države lanice koje su nam donirale marke željele su da njihovu

U rujnu me unarodna natjecateljska filatelisti ka izložba

Darko Hunjak, predsjednik Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak” zemlju predstavimo sa što novijim markama. Zahvaljujem svim veleposlanstvima zemalja lanica koja su nam mnogo pomogla u pripremi izložbe.

Izložene marke pokazuju sve naše razlike, ali i teme koje nas povezuju. Teme su prirodne ljepote, flora, auna, sport, znamenite osobe, sportaši i umjetnici.

Zašto krenuti u svijet filatelije?

Na otvorenju izložbe opažen je i ve i broj djece i mladih filatelista, kojima Hunjak savjetuje kako krenuti u aroban svijet filatelije, koji je u svijetu vrlo cijenjen hobi: - Skupljanje treba po eti s temama iz kraja u kojem živimo. Hrvatske marke su nam najdostupnije. Nakon toga djeci su zanimljive teme kao što su sport ili životinje i tako se po-

Hrvatska se predstavila i poštanskim setom na temu uspješnih sportaša inje stvarati zbirka s tim tzv. laganijim temama. Djeca kroz ovaj hobi mogu mnogo nau iti.

Za filateliju se ne moramo brinuti. U Europi se jako puno ljudi bavi filatelijom i ona ima budu nost jer poštanska marka ima pri u, svaka je vezana uz neki doga aj. Naš filatelisti ki klub educira mlade evo i ovom izložbom, ali i radionicama koje organiziramo za školsku populaciju.

Vrijednost izložbe “Sve što nas povezuje” pohvalio je i Dario Stella, predsjednik Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” akovec: - Izložba je jako dobra i uspjela je. Znam koliko napora treba uložiti da se sve to organizira. Svaka ast i Centru za kulturu, Županiji i Gradu, koji su imali razumijevanja za potporu ove izložbe i naš hobi koji je kralj svih hobija. Radi se o jednoj promotivnoj i dobro osmišljenoj izložbi za koju imam samo pohvale. Ona je i dobra uvertira za me unarodnu natjecateljsku filatelisti ku izložbu koju e organizirati naše društvo krajem rujna ove godine. Uz Hrvatsku, sudjelovat e Slovenija i Ma arska.

Dario Stella, predsjednik Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” akovec

U KOTORIPSKOJ KNJIŽNICI I ITAONICI

Povodom Svjetskog prvenstva Franjo Šajn postavio izložbu poštanskih maraka Povodom Svjetskoga nogometnog prvenstva, poznati me imurski filatelist Franjo Šajn (69) iz Kotoribe u tamošnjoj Knjižnici i itaonici postavio je izložbu poštanskih maraka s temom svjetskih i europskih nogometnih prvenstava. Šajn se filatelijom bavi punih 40 godina, i to samo kroz poštanske marke Republike Hrvatske, ali i one iz bivše Jugoslavije. Uz spomenute marke, u sklopu izložbe posjetitelji mogu vidjeti i marke

s turisti kim motivima i marke lokomotiva parnja a koje su svojevremeno prometovale na relaciji Kotoriba - Macinec. Mario Friš i , v.d. ravnatelj ove ustanove, kaže kako postoji interes za ovakvu vrste izlože. Isti e i odli nu suradnju sa Šajnom, koji je ve u prostorijama Knjižnice postavio desetak izložbi s razli itim temama. Izložbu možete razgledati do kraja Svjetskoga nogometnog prvenstva, koje traje do 13. srpnja. (A. Fuš)

4. srpnja 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Maturantski godišnjak 2014.

AKOVE KE GIMNAZIJALKE Marta Horvat i Anja Ipša te u enik ETŠ-a Vedran Mikuli zbog svoje izvrsnosti u poznavanju njema kog jezika dobili posebno priznanje Ministarstva

MATURANTI u svom najboljem izdanju

Ve er koja se pamti itav život Prvo važnije životno raskrš e u životu svakoga mladog ovjeka je matura.

Za razliku od nekada, danas je to niz ispita razvu enih kroz duže vremensko razdoblje, sli nih ozbiljnim testovima u školi. Nekad je matura završavala obranom diplomskog rada, dok su mladi ljudi možda po prvi put obla ili sve ana odijela koja su odudarala od njihove tinejdžerske odje e. Danas prekretnicu u životu obilježava maturalna zabava. Njoj prethode pomne pripreme jer i djevojke i mladi i trebaju izgledati posebno na toj posebnoj ve eri.

Nakon maturalne ve eri više ništa nije isto. Stara razredna društva e se raspršiti na razne strane.

Jedni e po eti raditi i ubrzo e upoznati tvrdu realnost svijeta rada. Drugi e upoznati još tvr u realnost traženja posla, a tre i stres upisa na fakultete i u enja, koje se bitno razlikuje od onoga na kakvo su navikli u srednjoj školi. To je razdoblje kad slijedi osamostaljenje i odvajanje i od roditelja, bilo da se zapo inje život u studentskim domovima ili

iznajmljenim stanovima. Ili pak zapošljavanje i inancijsko osamostaljenje onih koji e se zaposliti.

U bogatijim i razvijenijim zemljama mladi ljudi u toj dobi vrlo esto odlaze i živjeti samostalno iz obiteljskog doma. Kod nas to razdvajanje nije tako radikalno prvenstveno zbog toga jer naš životni standrad nije takav da bi si mladi ljudi mogli samo tako priuštiti odlazak iz obiteljskog doma, osim u slu ajevima kad su to prisiljeni zbog studiranja ili posla u drugom gradu.

Ipak taj jedan trenutak koji je fotoaparatom zabilježen prije maturalne zabave ostat e zauvijek u lijepom sje anju. To je trenutak prije ve eri pune veselja, ispunjene nadama i ambicijama. Planovima za život.

Ve er kad u o ima mladih ljudi iskri želja za lijepom i ispunjenom budu noš u.

Kasnije svakih pet ili deset godina obi aj je obnavljati uspomene na te dane proslavama godišnjice mature. I to govori koliko su uspomene na srednjoškolske dane snažne i trajne za itav život. (BMO)

Oskar znanja zbog sjajnog rezultata na Državnom natjecanju PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Nagradu “Oskar znanja” dodjeljuje Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Pomo nica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Sabina Glasovac i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipovi obratili su se tom prigodom nagra enim u enicima i njihovim mentorima te istaknuli koliko cijene i vrjednuju izniman trud, zalaganje i uspjeh najboljih u Hrvatskoj. U Me imurje su

Marta Horvat i Anja Ipša, državne prvakinje iz njema kog jezika i dobitnice nagrade “Oskar znanja”. Oskare su dobile i njihove mentorice, profesorice Vesna Malekoci Tarandek i Sanja Jambrovi Posedi

Vedran Mlinari zaradio je Oskar znanja kao polaznik tre eg razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec, zahvaljuju i sjajnom rezultatu na Državnom natjecanju. Isto priznanje pripalo je i njegovoj mentorici, profesorici Andreji Antoli Petak

stigla tri Oskara znanja kad su u pitanju srednjoškolski u enici.

Tako su potkraj školske godine u enice Marta Horvat i Anja Ipša, kao i njihove profesorice i mentorice Vesna Malekoci Tarandek i Sanja Jambrovi Posedi, za postignute rezultate nagra ene Oskarom znanja od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što je još jedno priznanje više na ponos Gimnaziji Josipa Slavenskog i cijelom Me imurju.

Na Državnom natjecanju iz njema kog jezika u Zadru dvije

u enice Gimnazije Josipa Slavenskog iz akovca osvojile su prvo mjesto u znanju stranog jezika u svojim kategorijama. Marta Horvat, u enica tre eg razreda, na natjecanju iz poznavanja njema kog jezika kao 1. stranog jezika osvojila je prvo mjesto i nagradnu stipendiju - mjesec dana boravka u Njema koj. Njezina mentorica je Vesna Malekoci Tarandek, prof. Anja Ipša, u enica etvrtog razreda Gimnazije, osvojila je prvo mjesto u poznavanju njema kog kao drugoga stranog jezika. Za nagradu je

osvojila pravo na sudjelovanje na Me unarodnoj olimpijadi njema koga jezika u Frankfurtu na Majni. Njezina mentorica je Sanja Jambrovi Posedi, prof.

Marta Horvat, u enica tre eg razreda Gimnazije, koja je osvojila prvo mjesto u znanju njema kog kao prvoga stranog jezika, o tome kako je zavoljela njema ki ispri ala nam je sljede e: - Njema ki sam nau ila preko televizije, dok sam još bila mala.

Anja Ipša, u enica etvrtog razreda Gimnazije, kazala je da je i ona, kao i Marta, njema ki jezik nau ila s televizije. - Kad sam bila mala, bilo je najlakše staviti me pred televizor da budem mirna i gledam crti e. Kako na hrvatskim programima baš nije bilo nekakve ponude crti a za djecu, na njema kom ima puno programa, kao što je Kika... U biti Teletabisi su zaslužni što sam prije nau ila brojiti na njema kom nego na hrvatskom jeziku.

Oskar znanja i u eniku ETŠ-a Oskar znanja, koji je najve e priznanje za vrhunski uspjeh na državnim i me udržavnim natjecanjima, ove je godine dodijeljen i Vedranu Mlinari u, u eniku tre eg razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec, za prvo mjesto na Državnom natjecanju iz njema kog jezika te njegovoj mentorici, profesorici Andreji Antoli Petak.

NAJMATURANTI I NAJMATURANTSKI RAZRED ovogodišnje Coolijade

Karlo Kocijan i Sandra Kova iz ETŠ-a te 4.a Srednje škole akovec

Karlo Kocijan maturant iz 4.HT i Sandra Kova maturantica iz 4.b ovogodišnji su najmaturant i najmaturantica u akciji “Coolijada”

Dana 16. svibnja mimohodom maturanata i maturantskim slavljem završena je ovogodišnja još jedna preventivno-edukativno-zabavna akcija “Coolijada 2014.”. Zbog kiše i lošeg vremena, maturantsko se slavlje umjesto na SRC-u “Mladost” održalo u dvorani Graditeljske škole u akovcu, gdje su kao i svake godine proglašeni najmaturanti Me imurja.

Ove godine najmaturant je u enik 4.HT razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec Karlo Kocijan, dok je najmaturanticom proglašena

u enica 4.b razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec Sandra Kova . Najrazredom je proglašen 4.a iz Srednje škole akovec.

Coolijada 2014. sa sigurnosnog je aspekta prošla dobro i u skladu s o ekivanjima. Zabilježeno je ukupno 9 doga aja u kojima su sudjelovali maturanti, od ega 4 kra e i 5 narušavanja javnog reda i mira. Sve kra e po injene su na štetu maturanata, za vrijeme slavlja u ugostiteljskim objektima, a ukradene su im osobne stvari poput torbica, ruksaka, novca, mobitela.

Najrazredom Coolijade 2014. proglašen je 4.a Srednje škole akovec

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Maturantski godišnjak 2014.

4. srpnja 2014.

Gimnazija Josipa Slavenskog akovec

4.A Gimnazija

4.B Gimnazija

4.C Gimnazija

4.D Gimnazija

4.F Gimnazija

4.F Gimnazija

4.G Gimnazija

foto: Fotokolor Vidovi

4. srpnja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ekonomska i trgova ka škola akovec

4.A

4.B

4.C

4.HT

4.UR

4.K

3.T

Razrednice

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Maturantski godišnjak 2014.

3.VO

4.CP

3.FPK

4.PT

3.PK

4.LŠ

3.CV

3. KC1

4. srpnja 2014.

Graditeljska škola akovec

3. KC2

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

Tehni ka škola akovec

3.S3 3.S2

3.S4

3.E1

Srednja škola akovec

4.B Gimnazija

4.D Gimnazija 4.A Gimnazija

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Maturantski godišnjak 2014.

4. srpnja 2014.

Srednja škola Prelog

4. Turisti ko hotelijerski komercijalist

4. Op a gimnazija 1

4. Op a gimnazija 2

3. Kuhar- slasti ar - konobar

4. Ekonomist

3. Pomo ni kuhar - slasti ar 3. Kuhar - pekar - mesar

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

7. srpnja 2014.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Ja ne dizajniram odje u.

Ja dizajniram snove.“ Ralph Lauren

18

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Poja ano znojenje

Na ite si vremena...

PITANJE: Imam 26 godina. Ve godinama osje am da kada se nalazim u nepoznatom društvu pa trebam bilo što govoriti po injem se znojiti po tijelu i licu. Iz tog razloga izbjegavam govoriti u tim situacijama i razumije se to me ko i u normalnim kontaktima. Sve to utje e na mene tako da se povla im u sebe. Molim za savjet.

ODGOVOR: Strah, odnosno anksioznost, ima zadatak da nas upozorava na opasnost, i to je nekakva unutarnja i neprepoznatljiva opasnost.

Moglo bi se re i da je strah jedan obrambeni mehanizam.

Strah kao strah može se manifestirati ne samo kao osje aj straha, nego i u obliku izi kih simptoma. Tako se može osje ati glavobolja, bol u prsima, osje aj knedle u grlu, nedostatak zraka, lupanje srca, bolovi u trbuhu, trnci ili hladno a u

Razni oblici neprihvatljivog ponašanja djeteta esto su posljedica nekvalitetnog odnosa sa roditeljima ili okolinom. Dijete reagira u skladu s onim što osje a. Ne zavaravajmo se da djeca ne znaju ispravno percipirati razne nijanse u svijetu koji ih okružuje, mnogo toga ona itekako dobro detektiraju. Kad smo spremni otvoriti o i, mi odrasli emo uo iti da nepoželjno ponašanje djeteta u nizu situacija direktno ovisi o našem odnosu prema njemu. U svojem se poslu puno puta zapitam vide li roditelji svoje pogreške, jesu li ih spremni priznati bez suvišne racionalizacije.

I kao mama nastojim izbje i zamke u kojima bih umanjivala svoje propuste nastale u raskoraku svega onoga što moram, ho u i mogu, ali lakše je biti stru njak nego mama u istom poslu, odgoju vlastite djece. Ono što esto primje ujem i kod sebe i kod drugih roditelja je nedostatak vremena za bavljenje djecom i dosta grubo poslana poruka koja govori da je dijete više teret nego zadovoljstvo. Roditeljske se racionalizacije tj. psihološke obrane uglavnom argumentiraju prezaposlenoš u, ritmom života i obaveza koje nas melju protiv naše volje. «Za samog sebe uop e nemam vremena», kaže dosta roditelja kao dodatno opravdanje za injenicu da za djecu nemaju (dovoljno) vremena. Kao da to može bilo što objasniti ili promijeniti, njima samima i njihovoj djeci. Do emo li u fazu da nam život tako izgleda, na nama je da se trgnemo i preuzmemo

rukama i nogama ili u obliku poja anog znojenja kao što je to slu aj kod vas. Zna i da je vaša unutarnja opasnost tjelesni simptom – odnosno poja ano znojenje. Važno je znati da ako anksioznost dugo traje može dovesti do psihosomatskih oboljenja. Što se ti e lije enja u po etku, a i kasnije dajemo anksiolitike (sredstva protiv straha),ali uz to bi svakako bila neophodna i psihoterapija.

VELIKO ZLATO ZA VINDIJINE PANIRANE SIREVE • Panirani Edamac i Camembert donijeli su nove vrijedne nagrade varaždinskoj prehrambenoj industriji Uo i 52. izdanja prehrambeno – poljoprivrednog sajma u slovenskoj Gornjoj Radgoni Vindija je za svoje panirane sireve primila dvije velike zlatne medalje.

Panirani Edamac ponovio je svoj prošlogodišnji uspjeh na ovom me unarodnom ocjenjivanju. Polutvrdi sir od kravljeg mlijeka u Vindijinoj se kolekciji nalazi ve više od trideset godina, a njegove su glavne karakteristike elasti no tijesto, crvenkasta boja i blaga aroma. Sve te kvalitete Vindijine varijante uvenoga nizozemskog sira preto ene su u panirano izdanje, koje dolazi paki-

rano na podlošku od 300 grama (svježi proizvod) te u samostoje oj vre ici od 600 grama (zamrznuti proizvod).

Veliku zlatnu medalju radgonskog sajma opet je osvojio i panirani Camember t, izvrstan plemeniti sir s bijelom plijesni.

Meko tijesto po kojem je ovaj proizvod poznat u paniranoj varijanti postaje još so nije te se doslovno topi u ustima, a njegov speci i an okus i vrhunsku kvalitetu uva atraktivno dizajnirana samostoje a vre ica sa ZIP zatvara em (350 grama).

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

odgovornost za reorganizaciju vlastitog života. Da nas vrijeme ne pregazi, mi njega moramo znati obuzdati. Možda to i ne smatrate važnim za sebe, ali ste dužni svojoj djeci pokazati da znate rasporediti svoje vrijeme i organizirati svoje obaveze i ostale aktivnosti.

Od koga e oni to nau iti ako ne od vas?. Uostalom, kako to možete tražiti od njih, ako ne tražite sami od sebe?! No dobro, ne vi em to ja na vas, nego na sebe, jer nastojim prona i recepte za e ikasnije obavljanje obaveza, a vi vidite što ete sa sobom... A kad su djeca u pitanju, jedno od pravila koje pokušavam držati na umu kaže da neka ne radim umjesto njih ono što ne trebam, a onda se ljutim kad oni to zloupotrebljavaju i uzimaju mi dragocjeno vrijeme, koje onda ne stignem uložiti u ono što trebam.

Nau iti «razlikovati moranja od nemoranja» traži promišljanje i disciplinu, po imo zato mi odrasli od sebe i pretresimo svoje loše navike pa ih samokriti ki stavimo pod kontrolu i nadajmo se da emo svojim primjerom biti putokaz djeci kako da se organiziraju, ne gube vrijeme i postanu odgovornija. Mi smo uzori i primjeri, ili nismo?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kako nastaje alkoholizam?

Nije svaki ovjek koji esto pije alkohol automatski alkoholi ar, ali prekomjerno pijenje dovodi do alkoholom uzrokovanih problema koji mogu imati razli ite slike i forme. U po etku se esto vidi akutno ili jednostavno pijanstvo koje nastaje kao posljedica jednokratnog unošenja ve e koli ine alkoholnog pi a, a može se svakome dogoditi.

Neke su osobe dapa e i preosjetljive na alkohol te ve i na manju koli inu alkohola reagiraju tako da pokazuju znakove opijenosti.

Slika akutnog pijanog stanja ovisna je o koli ini popijenog alkohola, vrsti alkoholnog pi a, tjelesnoj težini i spolu osobe koja je popila, brzini ispijanja alkoholnog pi a, kao i o tome da li je pila na prazan želudac ili je prije toga jela. To uvjetuje kolika e biti koncentracija alkohola u krvi te kako e to utjecati na ponašanje opijene osobe. U fazi akutnog pijanstva ne govorimo o razvijenoj ovisnosti o alkoholu, ali je ta faza opasna jer se mnoge neželjene kon liktne situacije i nesre e dogode dok je osoba u pijanom stanju.

U samom po etku pijenja alkoholnih pi a ljudi su osjetljiviji na djelovanje alkohola pa i samo par gutljaja može proizvesti crvenilo u licu, blagu ošamu enost i osje aj da nije sve uobi ajeno. Oni koji eš e piju takav osje aj imaju tek kad popiju ve u koli inu pi a, a ako to rade redovito, do u u fazu kad se na njima teško može primijetiti da su pod utjecajem alkohola. Oni naime dovedu svoje tijelo u fazu „baždara“, priviknu ga na alkohol te mogu popiti veliku koli inu pi a i još uvijek „normalno“ funkcionirati.

Tijelo me utim pamti i osje a svaku koli inu popijenog alkohola i reagira brojnim ošte enjima. Isto tako, oni koji bolje poznaju osobu koja prekomjerno pije, zamje uju nedostatke u njenom funkcioniranju na poslu, obitelji i društvu. To naprosto ne bude više ona osoba koju smo poznavali od prije faze prekomjernog pijenja. Dešavaju se razni propusti, nezadovoljavanje i izbjegavanje svojih obaveza, stalno traženje opravdanja za nešto što nije u injeno na vrijeme i kvalitetno, traženje krivaca oko sebe za svoje greške, izbjegavanje istine, skrivanje, bježanje od problema itd.

To je faza u kojoj osoba koja prekomjerno pije polako ide prema razvoju ovisnosti, ali još uvijek ima osje aj da sve drži pod kontrolom i ne vidi svoje propuste. esto je u toj fazi osoba omiljena u društvu onih s kojima se druži radi

pijenja i s kojima provodi više vremena nego sa svojom obitelji, a i oni koji ih površno znaju, esto im daju potvrdu da su zanimljivi, zabavni i ugodni u društvu. Sve se to doga a na uštrb obitelji koja itekako osje a promijenjeno ponašanje svog lana i trpi i inancijske i druge probleme.

Tu zapo inju prigovori, sukobi i traženje da onaj koji prekomjerno pije promijeni svoje ponašanje. Ako se u tome uspije, pri a e završiti dobro. Ako se ne uspije, razvit e se uskoro znakovi prave ovisnosti o alkoholu, a do i e i do razvoja brojnih psihi kih i izi kih ošte enja koja e dovesti do pada tolerancije na alkohol.

Tada, u toj završnoj fazi, nastupaju nepovratna alkoholna ošte enja i povratak u normalan život bude zna ajno otežan. Alkoholi ar tada doista djeluje pijano ve nakon popijene jedne pive, jer njegov iscrpljeni organizam više nema kapacitet za „preradu“ alkohola.

Ve i sam izgled, zbog promjena na licu i koži, jasno ga svrstava u grupu alkoholi ara, a i funkcioniranje na poslu i obitelji se pogorša u tolikoj mjeri da je svima sve jasno.

Maske su pale, ali u toj je fazi sve puno kompliciranije i teže.

Lije enje je tada zahtjevnije i sa puno neizvjesnijim ishodom, iako naravno, postoje primjeri ljudi koji su se uspjeli izvu i i u toj teškoj fazi.

Važno je stoga posti i da se problem nazove pravim imenom u fazi prije nastanka nepovratnih ošte enja, kad osoba još uvijek ima puno ve e šanse za povratak u normalno funkcioniranje i zdrav život. Dobro je potražiti pomo stru njaka koji lanovima obitelji iscrpljenim stalnom borbom i dokazivanjem da su problemi nastali zbog alkohola, mogu pružiti oslonac i pomo da se njihovog lana privoli na lije enje i prestanak pijenja. Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam i telefonski broj 099 222 1 888 ustanovljeni su upravo iz razloga da se olakša dolazak osobe na lije enje i postigne njeno javljanje prije faze nepovratnih ošte enja.

4. srpnja 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)

- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

PUT AJA PEDIJATAR SAVJETUJE

Janjeće zelje za zdravlje Hipertermija mokraćnih putova i cijelog tijela - kilavica Janje e zelje, priputnica, sipanica, sitnica i trava od kile pu ki su nazivi za ljekovitu biljku koju poznajemo pod nazivom kilavica. Raširena na pjeskovitim i suhim poljima, neplodnim tlima i pašnjacima, kilavica je manje poznata ljekovita biljka u herbariju Majke Prirode. Kao jednogodišnja, dvogodišnja pa ak i višegodišnja zeljasta biljka raste razgranjeno i polegnuto po zemlji s malim, golim, ovalnim i uskim listovima. Za ljekovitu primjenu bere se cijela biljka u cvatu, a cvjeta od lipnja do rujna.

Svježa biljka nema mirisa dok miris osušene podsje a na kumarin. Važno je da se nakon branja biljka dobro o isti od zemlje i dobro posuši na toplom, sjenovitom i prozra nom mjestu. Dobro

osušenu biljku preporu ljivo je uvati u staklenkama na suhom i tamnom mjestu, a uvanje u metalnim posudama nije preporu ljivo.

Kilavica koja je svoje ime dobila po latinskoj rije i herniaria što u prijevodu zna i kila, sadrži ljekovita svojstva kao što su eteri na ulja, saponin, kumarin - herniarin, umbeliferon, metil umbeliferon, treslovina, paronihin, kvercitrin.

Zbog svojih karakteristika jakog prirodnog diuretika kilavica se preporu uje pri stanjima kod kojih je potrebno poja ano izlu ivanje mokra e, kao i iš enje bubrega, mjehura, plu a i dišnih puteva od sluzi (katara). Stari narodi koristili su je kao lijek za bubrežne kamence i tegobe s pijeskom. Ima svojstvo lakog

izbacivanja pijeska jer se njezini sastojci vežu za estice pijeska (kameni konkrementi), te ih odnose s mokra om izvan tijela. Za pripremu raznih ajnih mješavina kilavici naj eš e dodajemo medvje e grož e, preslicu, pirevinu, stolisnik, troskot, koprivu i gospinu travu.

Zapadna medicina rabi kilavicu za lije enje visokog krvnog tlaka, za iš enje krvi, bolesti kostiju i zglobova, dišnih organa, za diureti ko djelovanje - vodene bolesti, kod bubrežnih bolesti (kamenaca, slabog rada, infekcija itd.), bolesti mjehura (infekcije mjehura - cistitisa, kroni nog katara mjehura, pijeska itd.), urinarnog trakta, vaskularnih bolesti, sr anih bolesti (voda), kod prijeloma kostiju, embola, kr-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

varenja, proljeva, stimulator - promotor metabolizma, varikoznih vena, za smirivanje muskulature mjehura. Osim toga kilavica je dobar lijek i kod smetnji u crijevima, povra anja, podrigivanja, krvarenja hemeroida, upala hemeroida, ženskih bolesti (bijelog pranja, infekcija, jakih mjese nica), bolesti jetre i žu i (za detoksikaciju jetre, za ja e izlu ivanje žu i, žutice, žu nih kamenaca, masne jetre), tegoba s prostatom, upale o iju i uha (rabi se svježa kaša od listova), dijabetesa, zaraznih bolesti s povišenom tjelesnom tmperaturom, celulita i drugih boljki.

Za detoksikaciju tijela naj eš e se upotrebljava aj koji pripremamo tako da jušnu žlicu suhe biljke kratko prokuhamo u 2 dl vode, potom ostavimo pola sata, procijedimo i pijemo od tri do pet šalica aja na dan, ovisno o terapiji.

Osim kao aj kilavica, ukoliko je prepoznate i prona ete u prirodi dobra je i kao oblog za rane. Svježu biljku dobro o istimo i operemo u vru oj vodi te posušimo.

Rabimo je za lije enje raznih rana ili kožnih ne isto a usitnjenu u kašastu smjesu i stavimo na ranu koju potom previjemo.

Znali su stari narodi vrijednost ove puzavice, zato imate li bilo kakvu boljku koju smo prije naveli svoju dozu kilavice prona ite u vašem oko aju.

Postoje bolesti koje nastaju zbog visoke temperature okoliša. Djeca su tragi no umirala bivaju i ostavljena u loše ventiliranim prostorima ili u zaklju anim automobilima pri temperaturi od 30 do 40 C. Tijelo može održavati tjelesnu temperaturu u okviru 1 *C kada temperatura okoliša koleba od 10 do 60 *C zahvaljuju i mehanizmima za otpuštanje topline.

Ako je temperatura okoliša viša od tjelesne temperature tijelo prima toplinu, a evaporacija(isparavanje) je jedini na in na koji se tijelo osloba a topline. Novoro en ad i dojen ad su posebno osjetljiva jer nemaju potpuno razvijen centrar za regulaciju temperature. Osim toga, oni ovise o drugim osobama koje ih moraju štititi od izlaganja prekomjernoj temperaturi i vlažnosti. Rizi nu grupu ine djeca do dvije godine te djeca koja imaju proljev i povišenu tjelesnu temperaturu. Klini ka slika bolesti izazvanih prekomjernom toplinom se razlikuje a najozbiljniji toplinski sindromi su toplinski gr , toplinska iscrpljenost i toplinski udar.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

tvrda masa u pogo enim miši ima. Nalazi pokazuju sniženu razinu natrija i klora.

TOPLINSKA ISCRPLJENOST Ovo je stanje mnogo ozbiljnije od toplinskog gr a i može prethoditi toplinskom udaru. Naj eš e zahva a osobe koje žive i rade u toplom okolišu i prekomjerno se znoje, a ne nadokna uju gubitak soli i vode. Bolesnici su žedni, uplašeni, umorni, imaju mu ninu i povra aju, ali su orijentirani. Tlak je normalan, ali mogu osje ati vrtoglavicu u uspravnom položaju. Temperatura je od 38 do 40 *C. Pojava dezorijentiranosti i sniženja tlaka upu uje na prijete i toplinski udar.

TOPLINSKI GR

TOPLINSKI UDAR

Toplinski gr je iznenadno kratkotrajno gr enje skeletnog miši ja nakon napornog vježbanja u toplom okruženju. Bolesnici se jako znoje, piju vodu da ugase že ali ne nadokna uju gubitak soli. Normalnog su stanja svijesti i imaju uredne vitalne funkcije. Miši ni gr evi traju nekoliko minuta i tada se može napipati

Ovo stanje ugrožava život i zahtijeva hitno lije enje. Javlja se poreme aj svijesti i temperature je viša od 40*C. Javlja se mu nina, povra anje, glavobolja. Javlja se kod djece zanemarene u toplom okolišu ili kod djece koja vježbaju u toplom okolišu. Mogu se javiti teška glavobolja, konvulzije i koma.

20

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-31.5.2014.

Regija

koli ina

udio, %

1

Zagreb

5403

32,04%

2

Požeško-slavonska 2174

12,89%

3

Splitskodalma nska

1370

8,12%

4

Primorskogoranska

1313

7,79%

5

Bjelovarskobilogorska

1209

7,17%

6

Osje kobaranjska

840

4,98%

7

Istarska

810

4,80%

8

Zadarska

457

2,71%

9

Vukovarskosrijemska

455

2,70%

10 Varaždinska

415

2,46%

11 Dubrova koneretvanska

393

2,33%

12 Sisa komoslava ka

330

1,96%

13 Karlova ka

275

1,63%

14 Me imurska

267

1,58%

15 Koprivni kokriževa ka

262

1,55%

16 Šibenskokninska

258

1,53%

17 Brodskoposavska

237

1,41%

18 Krapinskozagorska

222

1,32%

19 Li kosenjska

101

0,60%

20 Virovi kopodravska

73

0,43%

UKUPNO

16864

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

5. srpnja 1933. je za za glavnog inspek tora njema kih auto cesta postavljen Fritz Todt, lan Nacisti ke stranke i blizak prijatelj Adolfa Hitlera.

Do 1936. je završeno ak 100.000 kilometara odvojenih auto cesta što je Njema ku postavilo na prvo mjesto najnaprednijih transportnih sustava na svijetu. Todtov rad je inspirirao i ameri kog predsjednika Dwighta Eisenhowera da sli an sustav autocesta primjeni i u SAD-u jer je bio uvjeren da dobre auto ceste imaju izravne veze s ekonomskim prosperitetom.

4. srpnja 2014.

Limitirana serija 208 najžeš i GTi iz Peugeo Peugeot na Festivalu brzine u Goodwoodu predstavlja limitiranu seriju 208 GTi 30th. Trideset godina nakon predstavljanja modela 205 GTi, Peugeot oživljava legendu žeš om ina icom modela 208 GTi. S pomo u novog 1,6-litrenog benzinskog motora THP, koji razvija 208 KS i 300 Nm okretnog momenta te ispunjava normu Euro 6, 208 GTi 30th izvor je snažnijih voza kih užitaka. Spojen je sa 6-stupanjskim ru nim mjenja em, a Torsenov diferencijal i posebno ugo en ovjes i upravlja ki sustav jam e iznimno prianjanje i u inkovitost. Njegov sportski, odlu an karakter vidljiv je i u stavu i izgledu, osobito u karoseriji lakiranoj u dvije, oštrom crtom razdvojene boje. Javnosti e biti predstavljen na ovogodišnjem salonu automobila u Parizu, a prodaja e po eti u studenom 2014.

PSA Peugeot Citroën nagra en 8. godinu zaredom 16. izdanje dodjele nagrada Me unarodni motor godine 2014. održano je 25. lipnja u sklopu manifestacije Engine Expo 2014. u Stuttgartu (Njema ka). U sklopu ovogodišnjeg izdanja dodjele nagrada, grupacija PSA Peugeot Citroën osvojila je osmu godinu zaredom nagradu «International Engine of the Year» u kategoriji motora zapremine od 1,4 l do 1,8 l.

Ova prestižna nagrada, koju dodjeljuje specijalizirani britanski asopis «Engine Technology International», ponovo je nagradio benzinski 1,6 litreni turbo motor s direktnim ubrizgavanjem, razvijen u suradnji s grupom BMW. Benzinski 1,6 litreni turbo motor proizvodi se u izvedbama od 155, 200 i 270 KS, koja oprema novi Peugeot RCZ R. Ovaj motor opremljen je najmodernijim tehnologijama poput direktog ubrizgavanja na turbo verzijama, promijenjivim hodom ventila, uljnom pumpom s reguliranom dobavom, upravljanom pumpom vode, te ima 10% nižu potrošnju u odnosu na prethodnu generaciju motora. Motor se proizvodi u tvornici Française de Mécanique u Douvrinu, Pas-de-Calais, u Francuskoj i danas ini srce game benzinskih motora u modelima Peugeot i Citroën, zajedno s novom generacijom motora s 3 cilindra EB PureTech.

Nepunu godinu dana od po etka prodaje, 13. ožujka, s proizvodne je linije sišao 10.000-iti pr imjera k Peugeot a 208 GTi, što je potvrda uspješnog oživljavanja legende GTi-ja i Peugeot strategije razvoja vrhunskih sportskih modela segmenta B. Peugeot je ostavio trag u povijesti automobilizma i to se naslje e može prona i u genima modela 208 GTi, kao i u modelu RCZ i njegovoj ina ici R koju je „nabrijao” Peugeot Sport. Tri desetlje a od predstavljanja izvornog 205 GTi, red je na modelu 208 GTi da pro e kroz stru ne ruke odjela Peugeot Sport, koji e mu dati žeš i karakter i, neki bi rekli, „više duše” kao odgovor na o ekivanja zaljubljenika koji žele iskustvo s više sportskog duha i strasti.

Skladna ekskluzivna serija žeš eg karaktera Ve na prvi pogled, 208 GTi 30th zra i ekskluzivnijim i žustrijim karakterom. Ovjes je spušten za 10 mm, trag kota a proširen je za 22 mm sprijeda i 16 mm straga, a ve i kota i su istaknutiji, i sve to zajedno daje mu stabilan stav na cesti koji jasno izražava njegove sportske namjere. Sjajni kromirani detalji modela 208 GTi zamijenjeni su mat crnim detaljima koji 208 GTi 30th daju opakiji

izgled. Sprijeda su mat crne detalje dobili okviri prednje maske i svjetala za maglu te ku išta retrovizora.

Gledano sa strane, spušteni je stav naglašen mat crnim pragovima i proširenjima blatobrana, koja natkrivaju nove 18-in ne mat crne aluminijske naplatke. U prednjim su kota ima smještena velika crvena ko na kliješta s oznakom Peugeot Sport.

Okviri prozora, s natpisom u ast kultnom modelu 205 GTi, tako er su mat crne boje, a na stražnjem bo nom dijelu nalazi se logotip „208 GTi 30th”. Straga, okrugle dvostruke ispušne cijevi jam e da e zvuk novog motora posve do i do izražaja kako bi se poboljšao zvu ni doživljaj. Na kraju, 208 GTi 30th mogao je dobiti samo boje svojstvene automobilisti kom svijetu. Spajanje dvaju razli itih materijala u dvije razli ite boje, crvenu

i crnu, inovativno je i jedinstveno. Prednji kraj obra en je teksturiranom crnom bojom koja je u kontrastu s crvenim lakom stražnjeg kraja. Dvije su boje razdvojene oštrom crtom, što je prvi put vi eno na konceptnom superautomobilu Onyx i ponovno prikazano na konceptnim automobilima 308 R i Exalt. Unutrašnjost je u savršenom skladu s vanjskim izgledom i dinami nim karakterom i izražava žeš i sportski karakter modela 208 GTi 30th.

Detalji koji su na 208-ici crveno-crni sada su lakirani crnom bojom. Crne ru ice vrata s crvenom crtom u skladu su sa sigurnosnim pojasevima. Visokokvalitetni tepisi crvene su boje, a prednja školjkasta sjedala posebno je razvio odjel Peugeot Sport. Presvu ena su ekskluzivnom kombinacijom materijala, uglavnom

Alcantarom, u kombinaciji s crnim TEP-om s crvenim šavovima i mrežastim uzorkom od crnih to aka s crvenim detaljima. Plo ica sa serijskim brojem i natpisom 208 GTi 30th iznad stropnog svjetla završni je detalj slavljeni kog modela limitirane serije.

Dinami na vozna svojstva za neobuzdane voza ke užitke Kompaktni volan olakšava upravljanje i poja ava voza ke užitke. Visoko smješteni instrumenti u središtu su pogleda. To olakšava o itavanje informacija, pa ih voza sad može vidjeti trenuta no, ne skidaju i pogled s ceste. U skladu s posebnim dinami nim karakterom automobila i naglašenim voza kim užicima, voza ev položaj savršeno dopunjuje poseb-

300.000 DS 3 proizvedenih u F Fra DS 3, prvi model DS predstavljen tržištu, uzburkao je duhove javnosti, a jednako tako i proizvodne procese. Naime, DS 3 se nudi s bogatom lepezom mogu nosti personalizacije, u dvobojnoj izvedbi, ili pak u personaliziranoj ina ici koja kombinira boje i ukrasne elemente.

Bio je to pravi industrijski pothvat od samoga po etka proizvodnje tog modela zbog uvo enja personalizacije u srce proizvodnog procesa.

Dokaz uspješnosti pothvata vidi se upravo danas kad tristotisu iti DS 3 s oznakom «Zajam eno francusko podrijetlo» izlazi s proizvodne vrpce u Poissyju. 300.000, broj je

koji pokazuje zna aj ovoga modela. Hvaljen zbog zavodljivog stila s brojnim mogu nostima personalizacije, otmjenosti, tehnologije i voznih obilježja koja sjedinjuju dinami nost i udobnost, model DS 3 svaki dan ushi uje svoje voza e.

Tristo tisu a broj je proizvedenih limuzina DS 3 u tvornici u Poissyju u Francuskoj. Tako je s proizvodne vrpce izašao 300.000. primjerak DS 3 biserne crne boje «Noir Perla Nera». Rije je o modelu koji krasi novi svjetlosni potpis Xénon Full LED, predstavljenom prije nekoliko tjedana. Tristotisu iti primjerak modela DS 3 dokazuje uspjeh tog

4. srpnja 2014.

21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GTi 30th ot Sporta no školjkasto sjedalo koje je razvio Peugeot Sport. U kombinaciji s malim upravlja em, instrumentima u visini o iju i povratnim informacijama upravlja a i ovjesa, ono omogu uje voza u da se stopi s automobilom. Novi 1,6-litreni THP motor koji ispunjava normu Euro 6, opremljen je sustavom Stop&Start. Najve i je okretni moment pove an na 300 Nm, a najve a snaga na 208 KS, što je izravan podsjetnik na naziv modela.

Snaga i okretni moment na kota e se prenose ru nim mjenja em sa šest stupnjeva prilago enih prijenosnih omjera i Torsenovim diferencijalom, preuzetima iz modela RCZ-R, koji omogu uju iskorištavanje punog potencijala automobila. ESP i nadzor proklizavanja posebno su ugo eni kako bi bili manje nametljivi u vožnji i kako bi se oslobodila vu na sila automobila i omogu io rad Torsenova diferencijala.

Prednost Torsenova diferencijala i manjeg prednjeg stabilizatora posebno je vidljiva u zadržavanju uske putanje pri ubrzavanju u zavoju i u ve oj stabilnosti pri ko enju. Spušteno težište i promijenjena geometrija ovjesa (trag, nagib kota a, pola in a širi kota i) i Michelinove gume Pilot Super Sport 205/40 ZR 18 poboljšavaju prianjanje i jam e

u Francuskoj automobila koji poglavito zavodi svojim jedinstvenim stilom, brojnim mogu nostima personalizacije, bogatstvom tehnoloških rješenja i voznim odlikama. DS 3 nastavlja s novitetima, pa se tako 300.000-ti proizvedeni primjerak isti e novim svjetlosnim potpisom otkrivenim prošlog mjeseca. Potpis je dobiven novim svjetlima koja prvi put u svijetu sjedinjuju LED i ksenonsku tehnologiju s novim pokaziva ima smjera stupnjevanog paljenja, što je inovacija koja uva stil modela DS 3, donose i mu jedinstven i tehnološki napredan pogled.

izvanredno držanje ceste. Uga anje upravljanja zahtijevalo je mnogo rada i na stazi i na cesti.

Cilj je bio ostvariti ravnomjerno djelovanje serva koje je u skladu s karakterom automobila, uzimaju i u obzir u inak Torsenova diferencijala.

Zahvaljuju i novim postavkama amortizera i opruga te novom stabilizatoru, upravlja daje mnogo informacija. Sve to zajedno donosi preciznost i okretnost. Model 208 GTi 30th oslanja se na ko ni sustav koji odgovara njegovim performansama, prednje diskove promjera 323 mm i debljine 28 mm i Brembova iksna etveroklipna kliješta. Sportski temperament modela 208 GTi 30th pokazuju i brojke: 0 do 100 km/h za 6,5 sekundi i 0 do 1000 m za 26,5 sekundi. Me uubrzanje je tako er na visokoj razini: 6 sekundi od 80 do 120 km/h u petom stupnju. Performanse i žustrije upravljanje postižu se uz dosad nevi enu u inkovitost u klasi: emisije CO2 iznose samo 125 g/km.

208 GTi 30th ponovno pokazuje da su emocije, sport i u inkovitost sastavni dio Peugeot naslje a i gena.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Toyota – nova limuzina s pogonom na gorive elije Na konferenciji za medije održanoj u Tokiju, Toyota je otkrila dizajn vanjštine kao i cijenu ( za tržište Japana) FCV limuzine sa pogonom na vodikove elije.

Ovo vozilo je prvi put predstavljeno kao koncept na prošlogodišnjem Sajmu automobila u Tokiju. Prodaja e u Japanu zapo eti na prolje e 2015., a u tijeku su pripreme za po etak prodaje u SAD kao i Europi, što je planirano za ljeto 2015.

U Japanu, ‘Fuel Cell Sedan’ e biti prodavan po cijeni od oko 7 milijuna jena (oko 50.500 €; bez pristojbe za potrošnju). U po etku, prodaja e biti ograni ena na regije u kojima je razvijena infrastruktura za punjenje vodikom. Cijena za tržišta SAD i Europu još nije de inirana. Detaljnije informacije, kao što su speci ikacije, to na cijena i planovi prodaje biti e objavljeni naknadno.

Toyotina predanost ekologiji i ekološkim vozilima bazira se na tri klju na principa: promoviranje razli itih izvora energije razvoj u inkovitih vozila s niskim emisijama ispušnih plinova stvaran i pozitivan utjecaj na okoliš kroz popularizaciju ovakvih vozila.

Vodik je alternativno gorivo od kojeg se u budu nosti mno-

Nova Opel Corsa dolazi na tržište krajem 2014. go o ekuje. Može se proizvesti iz razli itih osnovnih izvora energije, uklju uju i solarnu energiju i snagu vjetra, a lako se skladišti i transportira. Kada je komprimiran, ima ve u gusto u energije od baterija. Osim što je kao gorivo pogodan za uporabu u ku anstvima i automobilima, vodik tako er može biti od koristiti za razne druge namjene, kao što su generatori velike snage.

Ve više od 20 godina, Toyota razvija vozila s pogonom na gorive elije. Toyotin sustav razvijen je isklju ivo unutar tvrtke, a sastoji se od sklopa gorivih elija koji generira energiju pomo u kemijske reakcije izme u vodika i kisika i spremnika vodika pod visokim tlakom. 2002. godine, Toyota je po ela ograni enom krugu korisnika u Japanu i SAD iznajmljivati Toyotu FCHV, terenac s pogonom na gorive elije.

Od 2002. do danas, napravljen je zna ajan napredak

na podru ju gorivih elija. Limuzina s pogonom na gorive elije, ima performanse i domet jednak vozilu s benzinskim motorom, dok se spremnik može napuni za otprilike tri minute.

Tijekom vožnje, on emitira samo vodenu paru koja nastaje reakcijom vodika i kisika. Vozila s pogonom na gorive elije doprinose manjem korištenju fosilnih goriva, ne emitiraju CO2 niti druge tvari štetne za okoliš, dok su u isto vrijeme prakti na poput automobila s benzinskim motorom. Toyota vjeruje da ova vozila imaju veliki potencijal i da su idealna ekološka vozila za održivo društvo budu nosti.

Tvrtke iz Toyota grupacije tako er ohrabruju druge inicijative povezane s tehnologijom vodika, kao što je razvoj i testiranje gorivih elija za ku nu uporabu, ili razvoj vili ara i autobusa s pogonom na gorive elije.

Puno se o tome naga alo, a sad je sigurno: ove e godine biti predstavljena nova Opel Corsa. Trenutno je nadomak serijskoj proizvodnji: izvode se inalne testne vožnje s kamu lažnom vanjštinom radi inog uga anja svih komponenti. Corsa E dolazi s novom generacijom 1-litarskog benzinskog motora ECOTEC s novim šesterostupanjskim ru nim mjenja em, ali je krasi i novo podvozje i izvanredno ugo eno upravljanje. Opelovi su inženjeri u tajnosti izišli na ceste regije Pfalz, jugozapadno od Frankfurta na Majni, s etiri završna prototipa.

Testna vozila opremljena su novim snažnim 1-litarskim trocilindri nim turbo motorima sa 115 KS i podvozjima Sport i Comfort. Testna su vozila radi usporedbe pratile aktualne Corse 1.4 (100 KS) i 1.4 Turbo (120 KS).

Mercedes Benz S-klase Coupé – Europe's dream car Mercedes-Benz S-klasa Coupé sveukupni je pobjednik glasovanja diljem Europe za Internet Auto Award 2014. Kao rezultat toga, ovaj ekskluzivni model s dvoja vrata zaradio je titulu najboljeg automobila u Europi. ak 69 nova modela automobila predstavljenih tržištu u 2013. (zaklju no do prolje a 2014) bila su na listi velike online ankete najve eg europskog automobilskog online portala "AutoSco-

ut24". Ukupno 191.363 online korisnika u Belgiji, Njema koj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Austriji, Španjolskoj i Švicarskoj glasovalo je za 12. Internet Auto Award, te izglasalo novi Mercedes-Benz S-klase Coupé za ukupnog pobjednika. Glasa e je najviše impresionirao prekrasan dizajn, pro injen sportski duh i avangardna tehnologija koja ponovno postavlja nove i izazive postoje e standarde.

22

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

Tehnologija Android L s novim su eljem i 64-bitnom podrškom Android L je najvažnija nadogradnja ovog OS-a i donosi brojne izmjene i poboljšanja, tvrdi ekipa iz Googlea.

Prva i najvidljivija promjena je novo su elje i koncept nazvan „material design“, koji mijenja na in na koji korisnik komunicira sa svojim ure ajem. Samo su elje izgleda svježije i iš e, a dodane su nove animacije unutar aplikacija ili prelaženja iz jedne

aplikacije u drugu. Novina je i to da razni elementi aplikacija, kao i njihove sjene, tako er animiraju i reagiraju na korisnikove geste ili dodire.

Obavijesti su tako er unaprije ene, tako da korisnik više nema potrebu otklju ati ure aj da bi pro itao obavijesti, ve se to može napraviti direktno na lock-screenu.

Kako korisnici ne bi bili ometani za vrijeme igranja

ili korištenja neke aplikacije, te aktivnosti više ne e

biti prekidane ukoliko stigne dolazni poziv. U gornjem

dijelu zaslona pojavit e se obavijest o dolaznom pozivu i pozivatelju te ete mo i odu iti da li želite odgovoriti na poziv ili nastaviti koristiti aplikaciju. Ukratko, Google je odlu io prilagoditi ovaj operativni sustav svakom korisniku zavisno o njegovim navikama.

Od ostalih novina, Android L donosi podršku za 64-bitne ure aje, bolju isko-

ristivost radne memorije, kao i bolje performanse. Najavljen je i projekt Volta iji je zadatak smanjiti potrošnju baterije. Prema tvrdnjama ljudi iz Googlea na ovaj na in korisnici bi trebali dobiti dodatnih 90 minuta trajanja baterije. Android L Developer Preview izlazi ve danas i to za Nexus 5 pametne telefone i Nexus 7 tablete. (izvor: http://www.vidi-vishe.com)

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska 1

Obavijest Festival “Pivo in cvetje” Tre i vikend u srpnju mjesto Laško postaje središte Slovenije i prijestolnica najživahnijih ljetnih oga anja koja privla e brojne doma e posjetitelje i turiste koji iznad svega cijene dobru zabavu i dobru glazbu. Od 17. do 20. srpnja u Laškom se održava festival “Pivo in cvetje”, koji ove godine bilježi jubilarno pedeseto izdanje. Sve te godine festivala bilježe zavidne brojke: pohodilo ga je nekoliko milijuna

posjetitelja, predstavilo se gotovo tisu u glazbenih skupina i samostalnih glazbenka, predstavilo se mnoštvo etnografskih skupina, predstavili su se tako er brojni aranžeri, majstori ure enja vrtova i drugi umjetnici te ljubitelji cvije a, popilo se blizu deset milijuna piva. Sve o festivalu i programskim sadržajima ovogodišnjeg izdanja saznajte na internet adresi www.pivocvetje.si.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014.

1.890,00 kn JELSA NA HVARU HOTEL HVAR*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 19.07.-26.07.2014.

3.099,00 kn HODOČAŠĆE U LURD 7 dana 06. – 12. 07. 2014.

2.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014.

2.290,00 kn

Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredna gospodarstva da će od subote 5. srpnja 2014. godine, primati na prodaju pšenicu roda 2014 g. standardne kvalitete (vlaga 13,5%, hektolitarska masa 76 kg/hl, primjese 5,0%), po cijeni od 1,10 kn/kg uz odbitak 1% ulaznog kala.

U ovome je uračunat i prijevoz do silosa Čakovec.

Poljoprivredna gospodarstva će na prijemnom mjestu dobiti dokumente temeljem kojih će nakon proteka 2 radna dana od dana predaje pšenice primiti novac za prodanu pšenicu na svoj žiro račun u banci.

Pšenica koja se prima na polog za prodaju mora biti zdrava, nezaražena biljnim bolestima ili štetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. Neće se primati pšenica s vlagom iznad 21%, niti s primjesama iznad 8%. Pšenica se prima svakim danom između 6 i 21 sati.

Poljoprivredna gospodarstva koja žele pšenicu predati na polog za zamjenu neka obavezno sa sobom ponesu i knjižice pologa kako bi se mogla obaviti sva potrebna evidentiranja.

Važno: Gore navedeni uvjeti otkupa su važeći za sva poljoprivredna gospodarstva (trgovačka društva, obrte i zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva).

Obavještavaju se poljoprivredna gospodarstva da će predaja pšenice na polog biti moguća samo tijekom mjeseca srpnja i kolovoza, zaključno s danom 31. kolovoza 2014. godine, nakon tog roka neće postojati mogućnost predaje pšenice na polog za prodaju, za zamjenu ili direktne zamjene.

Poljoprivredni proizvođači koji imaju status poreznog obveznika po PDV-u, obvezni su sa sobom ponijeti potvrdu Porezne uprave kojom je taj status utvrđen. Osim toga molimo poljoprivredne proizvođače da prilikom prodaje pšenice obavezno dostave broj svog žiro računa u IBAN formatu.

Za vrijeme prihvata pšenice privremeno će se regulirati i promet oko mlina u Čakovcu. Kolona vozila koja čekaju za istovar pšenice se formira u ulici Žrtava fašizma i u Mlinskoj ulici od Buzovca prema mlinu, a iz Gajeve i Novakove ulice se neće moći ulaziti u kolonu kao niti na istovar pšenice.

U mlinu će se za vrijeme žetve moći besplatno dobiti vlažna pljeva za nastelj stoke. Svi zainteresirani se mogu javiti gđi. Vilenki Vojvoda dipl. ing. radi dogovora. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec obavještavaju poljoprivredne proizvođače da će se prijem RAŽI vršiti kontinuirano tijekom žetve, uz posebnu napomenu da ista treba biti suha – vlažna raž iznad 13,5 % vlage se neće primati.

Ujedno se obavještavaju poljodjelci da Čakovečki mlinovi d.d. tritikalu (pšenoraž) ne primaju.

4. srpnja 2014.

23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 04.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave Veliko platno Ju er, danas, sutra GET Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 04.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:15 TV prodaja 12:30 Eurobox (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni program 17:40 Mali oglasi 17:45 TV prodaja 18:00 Županijske teme 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:30 Dokumentarni program 22:00 Pri e iz svijeta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 05.07.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Bujica (r) 13:30 Dom 2 (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Pove alo (r) 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:05 Ju er, danas, sutra 21:15 Lifestyle 22:00 Vijes dana 22:25 TV Jukebox 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 05.07.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:45 10:00 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra (R) TV prodaja Eurobox (R) Pressica Tajne uspjeha TV prodaja Kratki rezovi (R) 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 13:50 Mali oglasi 14:00 TV prodaja 14:15 Glazbeni izazov (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Druga strana (R) 15:25 Mali oglasi 15:30 Ku onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 S koncertnih pozornica 22:00 Dali B. Show 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NEDJELJA, 06.07.

08:00 10:00 11:00 11:30 12:05 12:45 13:40 15:00 16:00

Dje ja TV TV prodaja Glas manjina (r) Obzori (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Sport nedjeljom Hrana i vino Ljeto u gradu

PONEDJELJAK, 07.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30

Zrinskih 17:10 Tjedna kronika 17:40 Emisja Mura – Drava (r) 18:10 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

NEDJELJA, 06.07.

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Zajedno (R) Velike tajne malog vrta (R) 09:00 TV prodaja 09:15 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 09:25 Mali oglasi 09:30 Hrana i vino 10:30 TV prodaja 10:45 Ku onica (R) 11:30 TV Oblo ec (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Druga strana (R) 14:30 S koncertnih pozornica (R) 16:10 Glazbeni izazov (R) 16:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Mali oglasi 17:05 Popevke i š kleci (R) 18:30 Dokumentarni program 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

20:50 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 Županijske teme (R) 21:30 KAM 2014 22:25 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 07.07.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Iz VTV arhive 15:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Dokumentarni program 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Iz VTV arhive: Paleta portreta 22:00 TV Oblo ec (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 08.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje (r) Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 08.07.

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 MALI OGLASI 07:10 VTV DNEVNIK (R) 07:35 ŠKOLA ŠAHA 07:50 HRANA I VIN0 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 IZ FUNDUSA GALERIJE GERAMA 11:30 SUTRAŠNJICA DANAS 12:00 TV PRODAJA 12:15 VELIKE TAJNE MALOG VRTA 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 PRI E IZ SVIJETA 14:00 TV PRODAJA 14:15 KULTURNI MAGAZIN 14:45 TV PRODAJA 15:00 KOKTEL (R) 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA (R) 18:00 ZASTUPNI KI KLUB 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 IZ VTV ARHIVE: U DOBROM DRUŠTVU 21:00 ZASTUPNI KI KLUB (R) 21:30 GLAZBENI IN 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

SRIJEDA, 09.07.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 09.07.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI VTV DNEVNIK (R) ŠKOLA ŠAHA HRANA I VINO YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 KOKTEL (R) 12:15 TV PRODAJA 12:30 PRI E IZ SVIJETA 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 IZ VTV ARHIVE: PALETA PORTRETA (R) 14:25 MALI OGLASI 14:30 SUTRAŠNJICA DANAS (R) 15:00 IZ FUNDUSA GALERIJE GERAMA 15:15 TV PRODAJA 15:30 ZASTUPNI KI KLUB (R) 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA (R) 18:00 TV PRODAJA 18:15 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 LJETNI RAZGOVORI 21:05 KRATKI REZOVI 21:30 OTVORENO NEBO 22:00 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

ETVRTAK, 10.07.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:25 20:50 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Obzori (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ETVRTAK, 10.07.

06:58 NAJAVA PROGRAMA 07:00 MALI OGLASI 07:10 VTV DNEVNIK (R) 07:35 ŠKOLA ŠAHA 07:50 HRANA I VINO 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 11:00 TV PRODAJA 11:15 GLAZBENI IN (R) 12:15 TV PRODAJA 12:30 DOM 2 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV PRODAJA 13:30 GLOBAL 3000 14:00 VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R) 14:45 TV PRODAJA 16:00 VEKERICA (R) 17:00 VTV VIJESTI 17:05 VEKERICA 18:00 TV PRODAJA 18:15 DOKUMENTARNI PROGRAM 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:10 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 TV PRODAJA 20:00 VTV VIJESTI 20:05 EUROBOX 20:30 KAM 2014.

21:30 IZ VTV ARHIVE: MOJ PUT 22:30 VTV DNEVNIK 23:05 VREMENSKA PROGNOZA 23:06 MALI OGLASI 23:10 NERA, astro show (18) 01:10 ARKA, astro show (18) 02:00 ODJAVA PROGRAMA 02:01 VIDEOSTRANICE

NAJAVLJUJEMO

ŠPANCIRFEST 2014.

Dolaze: Blondie, Stereo MCs, Laibach, Siddharta, Kiril Džajkovski, 2Cellos, Urban…

Ovogodišnji varaždinski Špancirfest u deset dana festivala na pozornici kod Staroga grada ugostit e ak trinaest velikih glazbenih imena u koncertnom nizu koji donosi odli na imena iz regije i dva nekad velika strana izvo a a: Stereo MCs i Blondie. Ovogodišnji glazbeni festival bit e tako er u znaku najve ih slovenskih bendova: Laibacha i Siddharte.

Koncertni program kod Staroga grada zapo inje u subotu 23. kolovoza nastupom velikih imena ak dviju generacija slovenske glazbene scene. Na Stari grad stižu kultni glazbeni aktivisti iz Laibacha te moderni žestoki zvuk Siddharte. U nedjelju 24. kolovoza stiže ovogodišnja najve a hrvatska glazbena atrakcija: 2Cellos, te Urban&4, koji e izvesti i nekoliko pjesama s njihova zajedni kog albuma, što nije svakidašnji doga aj.

U ponedjeljak 25. kolovoza slijedi najvažniji nastup ovogodišnjeg festivala.

Zasvirat e kultni Blondie.

Blondie su jedan od najutjecajnijih ameri kih bendova,

koji su najve e uspjehe postigli kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih sa svojim energi nim i eklekti nim zvukom u jednakoj mjeri zasnovanim i na punku i novom valu, ali i disku te popu. Predvo eni karizmati nom Debbie Harry, Blondie su se krajem devedesetih u velikom stilu vratili na scenu i od tada neprestano turnejama i uspješnim albumima potvr uju svoju relevantnost. U Varaždin dolaze na krilima novoga dvostrukog albuma izdanog u svibnju ove godine.

Parni valjak zape atit e desetodnevno španciranje Drugi dio festivala sljede i petak 29. kolovoza zapo inje dobro poznatim izvo a em

na Špancirfestu Kirilom Džajkovskim, koji nastupa kao Džajkovski feat. TK Wonder & Mc Wasph uz nastup slavnih londonskih Stereo MCs. Subota, 30. kolovoza, rezervirana je za hrvatsku scenu. Nastupaju redom: Brkovi, otka eni Kawasaki 3P te svježa atrakcija Pun ke. Špancirfest e, na velikom inalu u nedjelju 31. kolovoza, nakon duge odsutnosti iz Varaždina, zatvoriti hrvatski Stonesi - Parni valjak, poja ani budu im velikim zvijezdama i dobitnicima Porina za najbolje debitante godine - Silente.

Ulaznice za pozornicu kod Starog grada mogu se kupiti preko interneta na web stranici Špancirfesta ili Entrio.hr internet prodaji te na svim na

prodajnim mjestima sustava Eventim. Od ranije je u prodaji ograni en broj festivalskih ulaznica po cijeni od 139 kn, s kojima posjetitelji mogu uživati u svih trinaest koncertnih nastupima na Starome gradu.

Osim festivalskih, od utorka 1. srpnja, u prodaju e biti puštene i vikend ulaznice, po cijeni od 199 kn za prvi, odnosno 169 kn za drugi vikend Špancirfesta te dnevne ulaznice ija se cijena, ovisno o danu, kre e od 49 do 139 kn. No, za svaki e koncertni dan biti dostupna i ograni ena koli ina dnevnih ulaznica s posebnim popustom s kojim e one koštati izme u 39 i 124 kn.

PROGRAM (Main stage – Stari grad): - subota (23.08.) - Siddharta, Laibach - nedjelja (24.08.) - 2Cellos, Urban&4 - ponedjeljak (25.08.) - Malehookers, Blondie - petak (29.08.) - Džajkovski feat. TK Wonder & MC Wasph, Stereo MCs - subota (30.08.) - Pun ke, Kawasaki 3P, Brkovi - nedjelja (31.08.) - Parni Valjak, Silente.

FORMULA 13 1 Fly Rasta ZIGGY MARLEY FT. U-ROY 2 Budapest GEORGE EZRA 3 Wasted TIESTO FT. MATTHEW KOMA 4 Snap Out Of It ARCTIC MONKEYS

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

5 Let Me Down Easy PAOLO NUTINI

"Fio show", od 20 sati do 23 sata Prošli vikend glazbeni gost u zabavno-glazbenoj emisiji “Fio show” bio je Fest trio iz Samobora. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim i sve arskim do-

ga anjima kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Tijekom emisije gledatelji su kao i uvijek mogli uti recepte za zdrav život od stalnih sponzora Zdravog kutka. Gledaju svi - gledajte i Vi!

6 Your Love NICOLE SCHERZINGER 7 Back In The World DAVID GRAY 8 Turn Blue THE BLACK KEYS 9 BailandoENRIQUE IGLESIAS FT. DESCEMER BUENO 10 Pills N Potions NICKI MINAJ 11 Love Never Felt So Good MICHAEL JACKSON FT. JUSTIN TIMBERLAKE 12 Meanwhile Up In Heaven KAISER CHIEFS 13 Hideaway KIESZA 14 Pretty Hurts BEYONCE 15 Let Me Down Gently LA ROUX

Top Hit List 1 IVANA & MINEA - Na TOPBANFI , LISTAELLA DOMA IH Jadran 2 JASMIN STAVROS & U iteljice - Nema natrag 3 DETOUR - Daleko 4 PSIHOMODO POP - Bejbi 5 TONY CETINSKI - Žena nad ženama 6 GRETTA ft Geby - Malena 7 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 8 VANNA - Lopov 9 ENI - Prekrasan dan 10 TBF - Ne u ti ništa 11 TEŠKA INDUSTRIJA i Slavonia Band - Žena za utjehu 12 IVAN ZAK - Usne varane 13 SEVERINA - Brazil 14 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam 15 VATRA - Tango

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

sport@mnovine.hr

RUKOMET

TENIS

SP za rukometašice TK FRANJO PUN EC organizirao ”Marin Šuica Open“, me unarodni teniski turnir do 16 godina do 20 godina

U subotu posljednje kolo skupine D u akovcu U akovcu se igra skupina D SP u rukometu. Odigrana su prva dva kola, a u subotu se igra posljednje. Nakon tri kola maksimalni u inak od šest bodova imaju: Rusija i Rumunjska, dok je Slovenija osvojila etiri boda.

Nakon što se odigraju utakmice po skupinama, iz kojih po etiri reprezentacije idu dalje, u akovcu e se još igrati President’s Cup, odnosno razigravanje najslabije plasiranih po svim skupinama od 17. do 24. mjesta. Po etiri utakmice bit e odigrane 7. i 9. srpnja u terminima od 14, 16, 18 i 20 sati.

Svi susreti igraju se u dvorani Graditeljske škole u akovcu, a reprezentacije su smještene u Toplicama Sveti Martin.

RASPORED Subota, 5. srpnja 16:15 Kina - Tunis 18:30 Slovenija - Brazil 20:45 Rusija – Rumunjska PRESIDENT CUP Ponedjeljak, 7. srpnja 14:00 5A - 5B 16:00 5C - 5D 18:00 6A - 6B 20:00 6C - 6D Srijeda, 9. srpnja 14:00 za 19. mjesto 16:00 za 17. mjesto 18:00 za 23. mjesto 20:00 za 21. mjesto

Pobjedni ki pehari otišli u BiH Tenis klub “Franjo Pun ec” akovec od 23. do 28. lipnja bio je po šesnaesti put zaredom organizator me unarodnog teniskog turnira za juniore i juniorke do 16 godina. Ovaj tradicionalni turnir koji je 1999. godine uvršten i u kalendar Europske teniske federacije - Tennis Europe, od 2011. godine nosi naziv po Marinu Šuici, našem mladom akove kom tenisa u, jednom od najboljih i najtalentiranijih juniora u Europi i svijetu.

Na ovogodišnjem turniru sudjelovalo je 109 igra ica i igra a iz sedamnaest država Europe i Australije, a organizacijom te brojem i kvalitetom igra a turnir je potvrdio status najja eg juniorskog turnira u Hrvatskoj i jednog od najzna ajnijih turnira tog uzrasta u Europi. U konkurenciji juniora turnir je zasluže-

no osvojio prvi nositelj Sanin Zuki iz BiH, koji je prikazao odli nu igru tijekom cijelog turnira. U inalnom susretu zasluženo je slavio protiv drugog nositelja, Slovenca Svena Laha, rezultatom 63 61.

I u konkurenciji juniorki pobjedni ki pehar pripao je predstavnici BiH. U inalnom susretu Ne isa Berberovi bila je više nego uvjerljiva protiv Hrvatice Karle Kili i slavila rezultatom 61 64.

Karlo Divkovi i Matija Selak iz Hrvatske osvojili su turnir u konkurenciji juniora, dok su Australka Stephani Belovukovi i Ruskinja Daria Solovyeva slavile u konkurenciji juniorki. Od doma ih predstavnika najbolji rezultat ostvarila je Leonarda Horvat plasmanom u drugo kolo glavnog turnira, gdje je zaustavljena od Slovakinje Senkarove 64 62.

REZULTATI etvr inale juniori: Zukic (BIH) – Schranz (Aut) 61 63, Divkovi (Hrv) – Varga (Hrv) 61 60, Chepelev (Rus) – Kozielski (Polj) 63 75, Lah (Slo) – Szappanos (Ma ) 62 61

Polu nale juniori: Zuki – Divkovi 16 61 76, Lah – Chepelev 75 57 64

Finale juniori: Zukic (BIH) – Lah (Slo) – Szappanos (Ma ) 63 64

etvr inale juniorke: Prosenjak (Slo) – Pupi (Hrv) 75 36 62, Berberovi (BIH) – Senkarova (Svk) 64 63, Kili (Hrv) – Bojovi (Srb) 36 76 64, Radiši (BIH) – Šunji (Hrv) 62 63

Polu nale juniorke: Berberovi – Prosenjak 63 62, Kili – Radiši 62 62

Finale juniorke: Na ovogodišnjem turniru sudjelovalo je 109 igra ica i igra a iz sedamnaest država Europe i Australije

Berberovi (BiH) – Kili (Hrv) 61 64

ZAVRŠIO naš natje aj “Navijajmo za Hrvatsku u Brazilu”

Glavnu nagradu Tablet Acer osvojila Mona Juri an iz akovca Završila je naša navija ka akcija u kojoj smo objavljivali fotogra ije podrške hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji “Navijajmo za Hrvatsku u Brazilu“.

Za one koji su skupili najviše glasova realnih “lajkova“i zajedno s fotogra ijom poslali to ne podatke za sudjelovanje u prigodnom nagradnom natje aju (ime i prezime i mjesto otkud je poslana fotogra ija), te kratki potpis iste, pripremili smo 12 nagrada. Tako je prva nagrada, koju je osigurao PC1 akovec, Tablet ACER A100L, sa 117 glasova dobio kolaž navija kih

Druga nagrada pripala je bebi Joni Blagus iz Hodošana

Utješne nagrade osiguralo je Ožujsko, a one su pripale: 4. i 5. nagrada - aše: Tamari Repalust Draškovec (34 glasa) i Doris Bogdan (32 glasa) Sveti Martin na Muri, 6., 7. i 8. nagrada - navija ka majica i truba ide u ruke: Marini Kova Fartek akovec (27 glasova), Karlu Levani u (26 glasova) Puš ine i Danijeli Zorkovi (25 glasova) G. Hraš an, 9. i 10. nagradu navija ki šal pripao je: Ljubici

Prva nagrada Tablet Acer osvojila je Mona Juri an za kola navija kih fotografija koji nam je poslala

Tre a nagrada pripala je Luki Oreškom za “vatrene navija e” iz Palinovca

fotogra ija koje nam je poslala Mona Juri an iz akovca. Druga nagrada koju je osigurao RONIS AKOVEC: vrhunske slušalice s mikrofonom JVC - za mobitele i MP3 playere, pripala je Joni Blagus iz Hodošana sa 116 glasova.

Tre u nagradu osigurao je 36 d.o.o. AKOVEC, a to je: drža za auto komatibilan s iPHONE 4 + 3D maska i ona je pripala Luki Oreškom iz Palinovca, koji je snimio tamošnje “vatrene navija e“.

Vibovec iz Palovca (22 glasa) i Ines ehaji (17 glasova) iz Sarajeva, a 11. i 12. nagrada navija ka kapa ide u ruke: Vedrani Brekalo (7 glasova) Solin i Luki Bubeku (5 glasova) akovec.

Zahvaljujemo i svima drugima koji su nam poslali fotogra ije. Sve nagra ene, a koji to još nisu, molimo da se jave što prije putem telefona: 040-323-600 (Dijana) za preuzimanje istih.

4. srpnja 2014.

MALI NOGOMET

ATLETIKA

PRELOG

FINALE Kupa Hrvatske

Kre u prijave za tradicionalni Memorijal ing. Vladimira Skoka

Me imurju etvrto i peto mjesto u zemlji

Sredinom mjeseca srpnja Prelog e ponovno oživjeti uz taktove dobre zabave. Od 16. srpnja kre e ovogodišnje izdanje Memorijala ing.

Vladimira Skoka u malom nogometu i Ljetne no i Grada Preloga. Organizator je i ove godine Nogometni klub Mladost Komet iz Preloga, generalni pokrovitelj je Grad Prelog, a glavni sponzor turnira Komet iz Preloga. Ovo je najdugovje niji turnir na ovim prostorima te je u ove trideset i etiri godine postojanja izrastao u pravi brand Grada Preloga. Ljetne no i okupljaju tisu e ljudi iz cijelog Me imurja i Podravine.

Prošle godine nakon deset dana malog nogometa pobjednici su bili Auto Grandy u seniorskoj, Iskopi Radikovi u veteranskoj konkurenciji, MS Express kod starijih pionira, a Caffe bar Sara kod mla ih pionira. Ove godine natjecanje e se tako er odvijati u etiri kategorije: seniori (kotizacija 500 kuna, prva nagrada 6000 kuna), veterani (kotizacija 400 kuna, prva nagrada 2000 kuna), mla i pioniri (ro eni 2003. i mla i, kotizacija 100 kuna) i stariji pioniri (ro eni 1999. godine i mla i, kotizacija 100 kuna).

Kod mla ih kategorija nagrade e biti sportska oprema. U svakoj konkurenciji

nagra uju se najbolji golman, igra i strijelac. Ekipe se mogu prijaviti svakodnevno do 15. srpnja u Pizzerii Ro – Sa u Prelogu, a sve informacije mogu se dobiti na broj mobitelja 098/461-014. Izvla enje je predvi eno za utorak 15. srpnja.

Uz mali nogomet i ove e se godine organizirati turnir u odbojci na pijesku, na novom igralištu u Parku Mladosti. Prekrasno ure eno novo igralište sigurno e privu i veliki broj ekipa. Radi se o amaterskom turniru gdje je uz pokazivanje odbojkaškog znanja najvažnije druženje i dobra zabava. Ovdje je prijava za ekipu sto kuna u muškoj i ženskoj konkurenciji, a prijave su mogu e na broj telefona 098/461-014.

Zabavni dio donosi veliki koncert trenutno jedne od najve ih hrvatskih pjeva kih zvijezda Ivana Zaka, a za 25. srpnja organizator uz blagdan Svetog Jakoba, popularno Prilo ko proš enje priprema otvorenje stadiona uz nastupe udruga s podru ja Preloga i dobru zabavu u ve ernjim satima uz Tamburaški sastav Barabe i Antoniju Šolu.

Svakodnevno sve posjetitelje o ekuje bogata ponuda jela i pi a te naravno, puno dobre glazbe. I sve to u Parku Mladosti od 16. do 26. srpnja.

Pojedina no najbolji plasman ostvario je najbolji me imurski atleti ar u seniorskoj kategoriji Martin Srša, lan AK-a Me imurje, koji je osvojio dva druga mjesta, ime je svom klubu AK Me imurju donio velik broj bodova za ekipni plasman. Osim bodova, Martin je ostvario i dva izuzetno vrijedna rezultata. Posebno se to odnosi na utrku na 1500 m, u kojoj je istr ao svoj osobni, ali i novi me imurski rekord od 3 minute, 53 sekunde i 3 stotinke Finale Kupa Hrvatske jedno je od najja ih službenih atletskih natjecanja, a razlog tome je borba za pokal koji osvaja najbolji klub u Hrvatskoj. To je ujedno i izborno natjecanje za hrvatsku seniorsku reprezentaciju koja nastupa na Ekipnom prvenstvu Europe. Natjecanje je osim bodovanja za KUP bilo i ekipno klupsko Prvenstvo Hrvatske pa je AK Me imurje sudjelovao s muškom i ženskom seniorskom ekipom, dok su atleti ari AK Nedliš e sudjelovali samo u KUP natjecanju. AK Me imurje je u ekipnom plasmanu bio 4. kod seniora i 5. kod seniorki.

ali i novi me imurski rekord od 3 minute, 53 sekunde i 3 stotinke. U drugoj disciplini, onoj na 800 m, Martin je tako er bio odli an s novim osobnim rekordom i rezultatom 1:52,68. Ovakvi visoki plasmani na druga mjesta te stabilna forma osigurali su mu i mjesto rezerve u atletskoj reprezentaciji Hrvatske koja e nastupiti na Ekipnom prvenstvu Europe u Rigi, Latvija.

Odli na Hrušoci Visok plasman sa tako er novim me imurskim rekordom ostvarila je lanica AK Nedeliš e Alena Hrušoci, koja je u u trci na 400

Alena Hrušoci

se Melani Kralji (Me imurje) u bacanju kugle hicem od 12,32 m te Damir Posavec (Nedeliš e) skokom u vis od 1,95 m. Od boljih ostvarenja treba spomenuti i rezultat Lare Rojko koja je istr ala odli nih 58,40 sekundi na 400 m.

AK Me imurje je u ekipnom plasmanu bio 4. kod seniora i 5. kod seniorki a bodove su sakupljali još i: Igor Rodiger na 110 m prepone i u troskoku, Emanuel Varga na 100 m, Mihael Mavrin na 200 m, 400 m, i skoku u dalj, Ivan Januši na 3000 m zapreke, Damir Šimuni na 3000 i 5000 m, Filip Peras na 400 m prepone i skoku u vis, Aleksandar Žbulj u sko-

KNEZOVEC

Za vikend no ni malonogometni turnir Iz Knevovca pozivaju sve ljubitelje malog nogometa na 4. no ni malonogometni turnir u Knezovcu, koji e se održati 4. i 5. srpnja (petak i subota) na malonogometnom igralištu u Knezovcu s po etkom u 17.30 sati.

Kotizacija po ekipi iznosi 300 kuna. Fond nagrada:

1. mjesto 50% kotizacije + pehar, 2. mjesto 30% kotizacije + pehar, 3. mjesto 20% kotizacije + pehar i 4. mjesto teku a nagrada.

Spremne su i nagrade za najboljeg strijelca i golmana turnira. Prijave su mogu e sve do izvla enja u petak prije po etka turnira.

OKRUGLI VRH

Malonogometni turnir 12. srpnja Udruga mladih “Mo vara“ sa sjedištem u Okruglom Vrhu u subotu, 12. srpnja, organizira sada ve tradicionalni nogometni turnir nakon kojeg e sve sudionike do jutra zabavljati glazbeni sastav “Vremeplov“. Kotizacija za turnir je 200 kuna, a ekipe se mogu prijaviti najkasnije do samog dana održavanja turnira, tj. do subote, 12. srpnja, do 14 sati. Turnir

prima ekipe svih sastava, što uklju uje i ženske poklonice nogometa.

Najbolju ekipu o ekuju vrijedne nagrade: 1. mjesto: 50% od u eš a, 2. mjesto: 30% od u eš a i 3. mjesto: 20% od u eš a Za uplate u eš a i daljnje informacije raspoloživ je predsjednik udruge “Mo vara“ Dejan Novak na broj 0997759383.

ku s motkom, bacanju koplja i kladiva te Kristijan Strahija u bacanju kugle i diska. Kod žena nastupila je Manuela Turk u skoku motkom i 1500 m, Lara Rojko na 100, 200 i 400m, Tajana Židov na 400 m prepone, Maja Brestak na 3000 m zapreke, Lucija Vuk u troskoku, Sanja Kozar na 100 m prepone i bacanju koplja, Melani Kralji u bacanju kugle i diska, Karla Duji u skoku u vis, skoku u dalj i u utrci na 800 m, Magdalena Hamer u bacanju kladiva i Ivana Antolkovi u utrci na 3000 m. AK Nedeliš e je na natjecanju imao još jednu predstavnicu, Dianu Pintari , koja bila 5. u bacanju diska.

Martin Srša

Pojedina no najbolji plasman ostvario je najbolji me imurski atleti ar u seniorskoj kategoriji Martin Srša, lan AK-a Me imurje, koji je osvojio dva druga mjesta, ime je svom klubu AK-u Me imurju donio velik broj bodova za ekipni plasman.

Osim bodova, Martin je ostvario i dva izuzetno vrijedna rezultata. Posebno se to odnosi na utrku na 1500 m u kojoj je istr ao svoj osobni,

m s preponama bila druga s rezultatom 1.01,44. Alenin rezultat posebnu vrijednost ima i zato jer je vrlo blizu norme koja bi je mogla odvesti na Svjetsko juniorsko prvenstvo koje se u srpnju održava u Eugeneu, SAD, a priliku za ostvarivanje norme imat e na nekom od predstoje ih natjecanja.

Na odli na tre a mjesta sa po deset osvojenih bodova za svoje klubove plasirali su

Lara Rojko

4. srpnja 2014.

RUKOMET IVA PONGRAC, jedna od najtalentiranijih me imurskih rukometašica iz Svete Marije, napušta Podravku

Odlazim iz Podravke, željela bih zaigrati u Njema koj - Ja sam dijete Podravke, tu sam provela 14 godina, samo sam osnovnu školu poha ala u Svetoj Mariji, a sve nakon toga vezano je uz Koprivnicu i uz rukomet, kaže mlada Me imurka, koja je, unato osobno sjajnoj sezoni, ostala bez kluba.

Odnosno nije prihvatila uvjete koji su joj se nudili za produljenje ugovora PIŠE: IVANA STRAHIJA Iva Pongrac u Rukometnom klubu Podravka provela je 14 godina. Kao jedina Me imurka u najboljem hrvatskom ženskom rukometnom klubu lijepo je predstavljala me imurski kraj, no došao je kraj njenom bivanju u Koprivnici. Zašto i kako, nakon tako odli ne sezone za nju kao igra icu, objašnjava za Me imurske novine...

Iza Podravke, hrvatskog najpoznatijeg ženskog kluba, teška je sezona. Prošlog ljeta iz Kluba su otišle skoro sve igra ice “s imenom”, pa je tako osim Nevena Hrupeca, trenera, Koprivnicu napustio kordon sa injen od Žane ovi , Tanje Kiridži , Maje Šon, Nikice Puši -Koroljevi , Mirande Tatari, Sanje Damnjanovi , Marte Žderi i Ivane Jel i .

Doveden je novi strateg, novih desetak igra ica, no kako je Klub ujedno prošao kroz smanjenje budžeta, promjene u Upravi i krenuo u proces privatizacije, smanjio se prostor za dovo enje prve klase rukometašica, te su dovedene djevojke koje do tada u svojim klubovima nisu bile prva postava.

Ipak se od sezone o ekivalo “barem” osvajanje prvenstva ili Kupa, ako se ve ne e pro i

u Ligi prvakinja, no na koncu je ispalo da je Podravka, po prvi puta nakon dugo vremena, na kraju sezone ostala u potpunost praznih ruku. Jaka Lokomotiva, puna, me u ostalim, bivših Podravkašica, uzela je ponu eno i osvojila oba pehara, na veliko slavlje Zagrep ana i gradona elnika Milana Bandi a, koji je sam uložio u ekipu.

Depresije u Podravci me utim nije bilo, iako je žal dakako postojao, jer je prihva ena injenica da e smanjene financije biti izazov i prilika da se po ne s ormiranjem nove ekipe, dugotrajno stvaranje novog Podravkinog kadra. Iako to nije bilo sasvim u skladu s dovedenim igra icama (iz Srbije, Crne Gore), ipak su promovirane neke djevojke, a me u onima koje su se istaknule bila je Iva Pongrac, lijevo krilo, koja je odradila sezonu za pam enje.

“Ja sam dijete Podravke, tu sam provela 14 godina, samo sam osnovnu školu poha ala u Svetoj Mariji a sve nakon toga vezano je uz Koprivnicu i uz rukomet”, kaže mlada Me imurka, koja je, unato osobno sjajnoj sezoni, ostala bez kluba.

Odnosno, nije prihvatila uvjete koji su joj se nudili za produljenje ugovora.

Vrijeme za nove izazove, a to može biti samo inozemstvo Pongrac smatra da je svojim igrama, posebice u prošloj sezoni, ipak zavrijedila više. NIkad nije bila ozlije ena, nije propuštala utakmice, treninge, uvijek je bila ta na koju su se ekipa i trener mogli osloniti. No, trenutak za odlazak možda ni nije tako loš, a “tajming” bi se na kraju mogao pokazati savršen. “Slažem se, mislim da je upravo sad vrijeme za mene da odem van.

To mi je želja, pokušati se sna i u velikom svijetu, vidjeti koliko vrijedim van Koprivnice i onog što poznajem cijeli život. Sad su mi najbolje godine”, kaže Iva. Nema ni malo straha pred onim što je eka. “Ne osje am neizvjesnost, mislim igrati još dugo i najbolje mi tek dolazi.

Sad sam iskusnija, u vrhunskoj ormi, o ekujem još bolje stvari.

Odlazak iz Podravke vidim kao novi po etak.”

Odredište ponajbolje me imurske rukometašice još nije poznato, iako ponuda ima: “Najviše me privla i Njema ka, zbog jezika i kulture, ali naravno ne zatvaram vrata nikome. Ima naših cura u Sloveniji, Ma arskoj, meni je samo želja oti i van i iskusiti tu

Iva Pongrac: - Nikako ne treba o sportu razmišljati kao o lakom zara ivanju novca. Oni vrhunski igra i bit e dobro pla eni, no takav je talent rijedak i mnogi e biti razo arani ako budu o ekivali basnoslovne pla e vrstu sportskog života. Odabrat u tamo gdje e ponuda biti najbolja. Naravno, ako se ne uspijem s nikim dogovoriti, imam ponuda i iz Hrvatske, ne u si dopustiti da budem bez kluba i bez treninga.”

Ako postoji koji žal, onda je to što iz Podravke odlazi bez

posljednjeg osvojenog pehara: “Kad se navikneš osvajati pehare, iz godine u godinu, ni ne znaš koliko e ti teško biti kad ih jednom ne osvojiš. Navikla sam igrati s vrhunskim igra icama, kalibra Tatari, Damnjanovi , Ga e, Horvat - bila je normala

osvajanje prvenstva i Kupa. Tek sam prošle sezone, ne samo ja nego sve mi, shvatila koliko je taj pehar velika borba.”

Svakome bih preporu ila da se bavi sportom Iva me utim naglašava da je sport izuzetno važan i da je njoj osobno izgradio li nost, pretvorio je u samouvjerenu mladu ženu, sigurnu u sebe i svoje sposobnosti: “Svakako mogu preporu iti svakome da se bavi sportom, ne samo rukometom. Sport mlade, posebno u prijelomnim godinama, usmjeri ispravno, izgradi te.

Kad si sportaš, ne stigneš razmišljati o lošim stvarima, sve se bazira na školi, treningu, utakmici i to je ono što izgra uje ljude.”

No, nikako ne treba o sportu razmišljati kao o lakom zara ivanju novca. Oni vrhunski igra i bit e dobro pla eni, no takav je talent rijedak i mnogi e biti razo arani ako budu o ekivali basnoslovne pla e. “Istina je da, ako se usporedi s nogometom, novca u rukometu, posebno ženskom, nema mnogo. Podravka i Lokomotiva su jedini koji daju nešto bolje pla e. Ali opet, sport je važan zbog zdravlja, ispravnog razvoja, a oni najbolji svakako mogu pokušati i vani, napraviti karijeru i život.”

Pred Ivom Pongrac još je desetak godina igranja, a njeno izvrsno zdravlje i izbjegavanje ozljeda, kao i mirna ruka te hladna glava u usijanim situacijama na terenu, doprinijet e tome da te godine budu dobre. Zanimljivo, ona u budu nosti sebe ne vidi kao trenera, kao toliko drugih igra a: “Studiram sportski i turisti ki management, dajem sve u roku i za godinu dana u diplomirati. Do sada sam uvijek mislila da u se vratiti i da u otvoriti nešto privatno, privla i me ugostiteljstvo, no još je kraj moje karijere dosta daleko, pa stignem odlu iti”, zaklju ila je.

RUKOMET NA PIJESKU BHC AKOVEC doma in velikoga završnog turnira

U subotu završnica državnog prvenstva I ove je godine Klubu rukometa na pijesku BHC (Beach handball club) „ akovec“ pripala ast, ve druge godine zaredom, organizirati završ-

nicu prvenstva Hrvatske. Klub e sudjelovati na turniru u obje konkurencije, muškoj i ženskoj seniorskoj te muškoj juniorskoj konkurenciji.

U muškoj konkurenciji de ki se bore za što bolji plasman u Europskoj ligi, te za poredak me u najboljim mom adima u Prvenstvu Hrvatske. Juniorski

dio turnira bit e održan u petak, 4. srpnja, u popodnevnim satima, dok seniorski dio turnira po inje u subotu, 5. srpnja, ujutro i trajat e sve do kasnih no nih sati.

KOŠARKA TURNIR LJETO 2014.

Cedevita premo na Veliki košarkaški turnir za mla e kategorije organizirao je Košarkaški klub akovec protekle subote. Igralo se u dvije dvorane. Na Visokoj u iteljskoj školi igrale su generacije 2003./2004., te 2005./2006., dok su na Drugoj osnovnoj školi igrale generacije 1999./2000., te 2001./2002.

Gledaju i rezultate, u o i upadaju astronomske brojke zabijenih koševa Cedevite(116 i 160?!), koja je naravno premo no osvojila prvo mjesto i pehar u kategoriji 1999./2000. U polufinalu su imali neravnopravnog protivnika u ekipi Me imurja, koju su s lako om riješili rezultatom 160:51.

Za Me imurje je Bogdani zabio

17, a Vojkovi 15 koševa. U drugom polufinalu iste kategorije je akovec izgubio od Koprivnice rezultatom 67:77. Za akovec su najviše koševa upisali Kuzmi , poja anje iz Dubrav ana 27 poena, te Mihol ek, poja anje iz Nedeliš a 23 poena. U dvoboju za tre e mjesto u toj kategoriji akovec je nadja ao Me imurje sa dvadesetak koševa razlike, dok je u finalu Cedevita protutnjala sa 116:55 protiv Koprivnice.

U pauzi izme u polufinalnih i utakmica za plasman igrala se utakmica izme u akovca i Grafi ara u kategoriji igra a ro enih 2001/2. Bolji su bili mladi akove ki košarkaši koji su pobijedili

rezultatom 61:57, uz 17 koševa Platuži a, 15 Jaluši a i 12 Borne in a.

U kategoriji igra a ro enih 2003/4 su košarkaši akovca igrali protiv Petrinje i izgubili rezultatom 14:72 (Baranaši 5 koševa, Herman 2, Kranj ec 2, Horvat J.2, Horvat L.3), dok je Me imurje izgubilo od Koprivnice sa 33:55( aji 7 koševa, Gašpari 8, Žbulj 13, Cmre ki 5). U dvoboju za tre e mjesto na turniru Me imurje je bilo bolje od akovca rezultatom 50:15. U sastavu pobjednika prednja ili su aji i Žbulj sa po 12 postignutih koševa, dok su u redovima akovca po 4 koša ubilježili Her-

man, Novak i Kranj ec. U finalu je Petrinja nadja ala Koprivnicu rezultatom 52:25.

U pauzi izme u utakmica generacije 2003/4 igrala se utakmica, kako je to krasno primijetio netko iz publike tzv.

Pampers lige, utakmica dje ice ro ene 2005/6 izme u akovca i Petrinje. Utakmica je bila izuzetno izjedna ena do samoga kraja, a odlu ena je nesretnim i neopreznim pogotkom jednog igra a akovca -u svoj koš! Franjo Kranj ec ro en 2006. godine je bio daleko najbolji igra ekipe akovca, postigao je 12 koševa.

Košarkaški klub akovec organizirao je ovaj turnir kao to ku na i svoje doga ajima vrlo bogate sezone što se mla ih kategorija ti e. Jer, u klubu znaju da se uloženo ovih dana u bliskoj budu nosti vra a dobrim rezultatima i dobrim igra ima u seniorskim vodama. (bh)

Nastavak slijedi u nedjelju, 6. srpnja, a u kasne popodnevne sate održavaju se finalne utakmice u obje konkurencije. Za sve igra e i ostale ljubitelje sporta u subotu

e u ca e baru „Fox“ biti organiziran sportski „players party“ s po etkom u 22 sata. Pozivaju se svi da posjete ovaj zna ajan sportski doga aj u gradu, upoznaju ovaj atraktivan ljetni sport te budu podrška doma im ekipama na sportskim terenima Gradskih bazena Marija Ruži akovec. Budite i vi dio ove lijepe ljetne pri e.

4. srpnja 2014.

BADMINTON PRESJEK prošle sezone Badminton kluba Me imurje

Osamdesetak lanova kluba okupilo se na završnom druženju Na završnoj sve anosti, druženju, igri, roštiljadi i sve anoj dodjeli pehara, medalja i diploma za MBL 2013./2014., održanoj po prvi put u sportskom centru “Accredo” u Zasadbregu, okupilo se 80 lanova Badminton kluba Me imurje svih generacija te roditelji koji su odmjerili snage u obiteljskoj olimpijadi te paintballu. Klub sezonu ocjenjuje dobrom. Na kraju su podijeljene medalje i pehari za najuspješnije u svim konkurencijama (po etnici, lima i, mla i kadeti, kadeti i juniori) Me imurske badmintonske lige 2013./2014. te diplome svim sudionicima.

Najuspješniji mladi igra i jesu: Luka Grubi sa 6 osvojenih medalja (dva zlata, tri srebra i bronca) i Lino Zadravec s 5 medalja (tri zlata, srebro i bronca) u konkurenciji kadeta i juni-

ora, a najuspješnija igra ica je Laura Horvat s 5 zlatnih medalja u konkurenciji mla ih kadeta i kadeta te Katja Siro i s 5 medalja (zlato, dva srebra i dvije bronce) u konkurenciji kadeta i juniora.

Na pojedina nim PH 2014. naše ekipe osvojile su ukupno 22 medalje (1 zlato, 7 srebrnih i 14 bron anih medalja). Ekipa lima a u-11 osvojila je 5 medalja, i to: 2 srebra Luka rep pojedina no i u paru s Ivanom Grubi em, Ivan Grubi pojedina no bron ana medalja i Dino Blaži dvije bron ane medalje pojedina no i u paru.

Mla e kadetska u-13 osvojila je 5 medalja, i to: srebrnu Borna Vadlja u paru i 4 bronce Borna Vadlja pojedina no i u miksu s Laurom Horvat, Laura Horvat broncu pojedina no i u paru s Inom Derk. Ekipa kadeta

osvojila je 3 medalje: 2 srebrne Dorian Cvijanovi pojedina no i u paru s Linom Zadravcom i bron ana pojedina no Lino Zadravec.

Ekipa mla ih juniora u-17 osvojila je 3 medalje: 3 bron ane medalje Ela Trstenjak pojedina no i u paru te par Lino Zadravec / Filip Bel. Ekipa juniora u-19 osvojila je 2 medalje: Viktor Ruži srebrnu u paru te bron ana medalja para Lucija Zadravec / Jelena Novak. Ekipa veterana +35

Toplice Sveti Martin stipendiraju najbolje u enike Srednje škole Prelog i postaju mjesto održavanja stru ne prakse U Hotelu Spa Golfer 4*, ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur i generalni direktor Toplica Sveti Martin Branimir Blaji potpisali su sporazum o suradnji izme u Srednje škole Prelog i Toplica Sveti Martin.

- Kako je Srednja škola Prelog jedna od vode ih institucija u Hrvatskoj po pitanju srednjoškolskog obrazovanja turisti kog kadra, smatramo kako je potrebno u initi maksimum kako bi u enici, budu i turisti ki radnici uz teorijsko znanje, stekli i prakti ne vještine koje su potrebne za samostalno i kvalitetno obavljanje poslova.

Suradnja izme u Toplica Sveti Martin i Srednje škole Prelog e se temeljiti na ostvarivanju prakti ne nastave u enika, koji e tako praksu djelomi no odra ivati i u Resortu. Važno je napomenuti kako e najbolje od u enika Toplice Sveti Martin i su inancirati tijekom školovanja te im na taj na in osigurati da maksimalno iskoriste svoje potencijale sa dozom sigurnosti. Onima koji e htjeti, otvoriti e se i vrata za zaposlenje u Resortu koji je

vode i u ovom dijelu Hrvatske po pružanju kvalitetne usluge u turizmu.

Tako er, osim u enicima, kroz suradnju e se otvoriti prilika i za dodatnim obrazovanjem i usavršavanjem profesora koji e na taj na in, a kroz poslovnu mrežu Toplica Sveti Martin ste i jednu dobru mogu nost za cjeloživotno obrazovanje.

Toplice Sveti Martin su okrenute prema stvaranju ugodne okoline za zaposlene ali i za lokalnu zajednicu, a tome ide u prilog i ovaj projekt koji je sastavni dio projekta inkluzije lokalne zajednice u svakodnevno poslovanje. Tako je i prije nekoliko dana pot-

pisan sporazum o suradnji sa Udrugom vo ara, vinogradara i povr ara o otkupu lokalnih proizvoda koji e završiti na stolu gostiju u jednom od 5 restorana Resorta.

Potpisivanju ugovora su prisustvovali i gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i zamjenica na elnika Op ine Sveti Martin na Muri Petra Novinš ak, koji su istaknuli kako je ova suradnja samo jedan od koraka za povezivanje op ine Sveti Martin i grada Preloga te da na ovu suradnju obje strane gledaju kao na ulaganje u budu nost kvalitetnog turisti kog kadra županije, kojeg u ovom trenutku drasti no nedostaje.

osvojila je 3 medalje: zlato pojedina no Danijel Zadravec, srebrnu pojedina no Bisera Zadravec i bron anu Ana Marija Horvat. Ekipa veterana +45 bron anu medalju para Rajko Bel / Filip Vadlja.

Odli ni rezultati u kupu U Hr vat skom k upu 2013./2014. ostvareni su odli ni rezultati svih ekipa te u ekipnom poretku HK-a osvojili su 7 medalja (dva zlata, etiri srebra i bronca) i zauzeli sljede a mjesta: ekipa lima a u-11 1. i zlatna medalja, mla ih kadeta u-13 2. mjesto i srebrna medalja, kadeta u-15

2. mjesto i srebrna medalja, ekipa mla ih juniora u-17 3. mjesto i bron ana medalja, veterani ekipa +35 ekipno 1. mjesto i zlatna medalja i ekipa +45 2. mjesto i srebrna medalja te seniorska ekipa: 2. mjesto i srebrna medalja. Jedini su klub u Hrvatskoj koji je uspio osvojiti medalje u svim ekipnim konkurencijama HK-a.

U pojedina nom poretku HK-a 2013./2014. osvojeno je 23 medalja (5 zlatnih, 10 srebrnih i 8 bron anih). Medalje su dodijeljene na završnoj sve nosti HBS-a u Zagrebu 7. lipnja 2014. uz sudjelovanje naših ekipa.

Na Me unarodnim turnirima osvojeno je ukupno 28 medalja (5 zlata, 6 srebrnih i 17 bron anih). Za reprezentaciju Hrvatske nastupili su: seniorsku Luka Vlahek i Matija Hranilovi , za juniorsku u-19 Viktor Ruži , Lucija Zadravec i Jelena Novak, juniorsku u-17 Ela Trstenjak i Filip Bel, za kadetsku u-15 Lino Zadravec, Luka Grubi , Dorian

Cvijanovi , Katja Siro i i Sebastian Krznari , mla e kadetsku u-13 Laura Horvat i Borna Vadllja i ekipu lima a u-11 Luka rep, Ivan Grubi i Dino Blaži .

Kategorizaciju HOO-a stekli su mladi Lino Zadravec, Dorian Cviojanovi i Borna Vadlja, VI. kategorija daroviti sportaši. Usprkos svemu, u klubu mogu biti zadovoljni rezultatima svih ekipa jer su mladi osvojili velik broj medalja i nastupa za reprezentaciju, što je potvrda dobrog i kvalitenog rada stru nog stožera na elu s glavnim trenerom Danijelom Zadravcom te uprave s tajnikom i trenerom Tomislavom Grubi em.

Organizirali su uspješno PH 2014. kadete, 7 saveznih turnira HK-a 2013./2014., 13. Školsko PUOŠMŽ 2014. i tradicionalni 6. Me unarodni turnir COYI 2014.

Održali su 22. godišnju skupštinu i dodijelili godišnje nagrade. U klubu se nadaju da e i sljede u sezonu uspjeti zadržati postoje u kvalitetu rada i brojnost mladih lanova. (mg)

4. srpnja 2014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Six pack trbušnjaci Dragi vježba i, sigurna sam da ste se bezbroj puta pitali kako do ravnog trbuha ili još bolje kako do takozvanog six pack-a?! Nije to tako težak posao, ali zahtijeva puno discipline i odricanja. Tijelo pamti sve, pa tako svaki put kada ga šokirate dijetama on sve što naknadno, kada prekinete s dijetom, pakira u potkožno masno tkivo jer ne želi opet patiti i ostati gladno, tijelo stvara rezerve, a budimo realni te rezerve nas najviše mu e.

Kada bi se vratili unatrag, onda bi vidjeli da je ovjek nastao i živio s dosta potkožnoga masnog tkiva, ali ispod tog sloja masti nalazilo se jako miši no tkivo. To masno tkivo bilo je rezerva za zimu, da bi lakše mogli preživjeti zim-

ske dane u kojima im je lov na životinje bio jedini izvor preživljavanja, a tijekom ljetnih mjeseci uživali u travama i povr u. Naši preci nisu imali six pack, špiljski ovjek nije vježbao ve je aktivnijim na inom života to kompenzirao boravkom u prirodi.

Danas ovjek živi druga ije, prehrana nam nije ni sli na onoj u kojoj su uživali naši preci, potkožno masno tkivo i nakupine teku ine nas izjedaju iz dana u dan, a miši no tkivo je najslabija karika u našem tijelu. Nekada se ovjek puno više kretao, muškarac je ganjao životinje, a žena brinula o polju i povr u. Mi da-

nas živimo druga ije, kao da nasganja net ko jer

nemamo vremena prošetati, jedemo usput i obroci su nam nezdravi, onda naglo odlu imo živjeti zdravo pa pijemo razne tabletice, smuti e koji se iz praška u teku ini pretvore u prefine obroke itd. pa vas ja pitam: želite li doista lijepo oblikovano tijelo? Ako je vaš dogovor “da”, onda svakako idite za svojim preci-

ma i prehranom koja nije “nešto nabrzaka”. Važno je da što više vremena provodite vani u prirodi, da tr ite, šetate ili vozite bicikl, jer ionako najviše vremena provodimo na poslu i u krevetu, pa zar nije logi nije da onda ostatak svoga slobodnog vre-

1

mena provedete u prirodi!?

Naravno, sve to ovisi samo o vama.

Napravila sam vježbe za trbušne miši e pa predlažem da vježbate.

Napravite tri serije u 20 ponavljanja svake vježbe. Trening ponovite svaki dan u tjednu i svaki dan pove avajte serije. Izme u serija napravite pauzu od jedne minute te ne zaboravite popiti malo vode. p.s. I ja volim smuti e koji nastanu iz praška, da me ne bi krivo shvatili.

(Ivana Posavec)

3

4

2 6a

5

6b

Vježba br. 1

Vježba br. 4

Lezite na le a i podignite gornji dio trupa na donje bridove lopa ca. Ruke su uz jelo, a noge pogr ene. Radite naizmjeni ni bo ni otklon trupa (kao da želite dlanom dotaknu jedno pa drugo stopalo).

Noge pružite iznad trupa, a ruke prema stopalima. Izdahom dižete gornji dio trupa na donje bridove lopa ca, a pogled prema bedrima.

Vježba br. 2

Prekrižite stopala i lagano pogr ite noge. Dlanove postavite iza glave i podignite gornji dio trupa na donje bridove lopa ca. Naizmjence krenite suprotnom rukom prema vanjskom dijelu bedra suprotne noge i pogled usmjerite za dlanom.

Dlanove stavite iza glave, otvorite laktove bo no, noge pružite iznad sebe i gornji dio trupa dignite na donje bridove lopa ca. Naizmjence spuštajte noge prema podu.

Vježba br. 3 Trup i ruke su u istoj poziciji kao i kod vježbe prije, samo noge pogr ite i postavite jednu na drugu.

Krenite suprotnim laktom u suprotno koljeno pa se vra ate u po etnu poziciju. Sve isto napravite i na drugu stranu.

Vježba br. 5

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Vježba br. 6 Trup spus te na pod, ruke pružite iza glave, a noge pogr ite. Podižite trup u sjede i položaj i pripazite da vam je jekom dizanja i spuštanja trupa kralježnica zaobljena.

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

46

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

11. DRŽAVNO NATJECANJE vatrogasne mladeži održano je na SRC-u “Mladost” u akovcu

Bron ane medalje za muš DVD-a Ma kovec i žensku • Natjecalo se to no 107 odjeljenja DVD-a iz cijele Hrvatske, koja su to pravo stekla na županijskim natjecanjima, te gosti iz S Prošlu subotu 29. lipnja Vatrogasna zajednica Me imurske županije u akovcu je ugostila više od 1.400 pripadnika vatrogasne mladeži, voditelja, sudaca i drugih vatrogasnih postrojbi na 11.

Državnom natjecanju vatrogasne mladeži. Natjecalo se to no 107 odjeljenja DVD-a iz cijele Hrvatske koja su to pravo stekla na županijskim natjecanjima te gosti iz Slovenije, Ma arske i Austrije, koji su imali posebno natjecanje.

Me imurski vatrogasci imali su svojih šest predstavnika: DVD Ma kovec, DVD Gardinovec i DVD Sveta Marija u muškoj kategoriji mladeži od 12 do 16 godina, odnosno DVD Gardinovec, DVD Žiškovec i DVD Peklenica u kategoriji ženske mladeži.

U ukupnom su poretku ekipa u muškom i ženskom dijelu natjecanja me imurske ekipe dostigle tre a mjesta, i to DVD Ma kovec u kategoriji muške mladeži i ekipa DVD-a Gardinovcec u kategoriji ženskih DVD-a.

U kategoriji muške mladeži od 12 do 16 godina prvo je mjesto zauzeo DVD Novi Marof. Od me imurskih ekipa DVD Ma kovec zauzeo je 3. mjesto, Gardinovec je zauzeo 12. mjesto, a Sveta Marija 18. Nesre u je imala

DVD-a Bedekov ina, dok su predstavnice Me imurske županije tako er postigle vrhunske rezultate plasmanom me u prvih 10 u državi. Tako je na 3. mjestu bilo odjeljenje DVD-a Gardinovec s osvojena 1043,52 boda, na 6. mjestu DVD Peklenica s 1039,78 bodova i na 7. mjestu DVD Žiškovec s 1039,47 bodova.

U muškoj kategoriji nastupilo je 56 odjeljenja, a naj-

tegoriji muške mladeži od 12 do 16 godina prvo mjesto osvojila je DVD ekipa Slovenije.

ekipa Gardinovca, zasigurno najve i favorit, koja je sjajno odradila vježbu, ali je na kraju pogriješila i dobila kaznene bodove.

U kategoriji ženske mladeži od 12 do 16 godina prvo je mjesto ekipno pripalo DVD-u Bedekov ina, a od me imurskih ekipa mladež

Gardinovca osvojila je tre e mjesto, Peklenice šesto mjesto, a Žiškovca sedmo.

U kona nom poretku gostuju ih odjeljenja, u ka-

Dva tre a mjesta za me imurske predstavnike U kategoriji ženske mladeži nastupilo je 51 odjeljenje. Državnim prvakinjama postale su lanice

bolja je bila ekipa DVD-a Novi Marof. Našim predstavnicima pripala je bronca. DVD Ma kovec je s 1051,86 bodova zauzeo visoko tre e mjesto. Ostala dva me imurska predstavnika nisu bila tako uspješna, a kao što smo ve ranije naveli, Gardinov ani su bili tako blizu, a na kraju tako daleko od pobjedni kog postolja.

4. srpnja 2014.

Mozaik 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

šku ekipu u Gardinovca Slovenije, Ma arske i Austrije, koji su imali posebno natjecanje Najbolji u svakoj kategoriji izborili su plasman na 20.

Me unarodnu vatrogasnu olimpijadu (CTIF), koja e se održati u Poljskoj idu e godine. Prve tri ekipe nagra ene su i nov ano.

Natjecanje su prisustvovali i brojni uglednici, na elu s izaslanikom predsjednika Republike Hrvatske, generalom Miroslavom Kova om.

Na SRC “Mladost” stigao je i lavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucakovi , elnici Me imurske županije, predstavnici Grada akovca, predsjednik HVZ-a Ante Sanader, na elnik HVZ-a Željko Popovi , predsjednik VZ-a Me imurske županije Mario Medved, kao i brojni drugi uglednici.

Natjecanje je vodilo 40 vatrogasnih sudaca, od kojih je osam bilo iz Me imurja: Zlatko Orsag, Tihomir Trupkovi , Damir Novak, Jadranka Sermek, Robert Ban, Nikola Besedi , Mladen Kanižaj i Sre ko Mrazovi . Natjecanje je provodila tehni ka služba na elu s voditeljem Željkom Besedi , a sve je koordinirao

U Gornjem Kraljevcu natjecanje VZ-a Grada Mursko Središ e iznjedrilo je predstavnike na županijskom natjecanju svih etiriju kategorija

ODRŽANA PODRU NA vatrogasna natjecanja za županijsko ovu subotu u Svetom Križu

U Gornjem Kraljevcu nastupile ekipe u sve etiri kategorije

županijski zapovjednik Ivan Krišto i .

Me imurska vatrogasna zajednica opravdala je po drugi put ukazano

povjerenje doma ina na vrlo visokom nivou, što su isticali svi gosti, kako iz Hrvatske, tako i inozemstva.

U nedjelju 29. lipnja s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Gornji Kraljevec kao doma inom održano je natjecanje seniora i seniorki Vatrogasne zajednice podru ja grada Mursko Središ e i op ina Selnica, Sv. Martin na Muri i Vratišinec.

Na natjecanju je ukupno sudjelovalo 16 desetina, što je dosad najve i broj. Valja spomenuti kako su na natjecanju po prvi put sudjelovale eki-

pe u sve etiri kategorije (muški “A” i “B”, žene “A” i “B”).

Najbrojnija kategorija bila je kategorija muški “A”, u kojoj desetina iz Lapšine osvaja 1. mjesto ispred DVD-a Sv. Martin na Muri. Tre e mjesto osvojila je ekipa DVD-a Vratišinec.

U kategoriji muški “B”, 1. mjesto pripalo je ekipi DVD-a Mursko Središ e, 2. mjesto DVD-u Gornji Kraljevec, a 3.

mjesto DVD-u Selnica. U ženskoj kategoriji uvjerljivo su pobijedile lanice DVD-a Vratišinec, ispred ekipa iz Murskog Središ a na 2. mjestu i Sv. Martina na Muri na 3. mjestu. DVD Peklenica kao jedini predstavnik u kategoriji žene “B” osvaja 1. mjesto.

Natjecanje je prošlo u fer i korektnom okruženju, a dokaz tome je da na rad suda ke komisije nije bilo primjedbi.

Sveta Marija s etiri ekipe na županijsko natjecanje Vatrogasna zajednica podru ja op ina D. Dubrava, D. Vidovec, Kotoriba i Sv. Marija održala je tako er svoje natjecanje seniorskih ekipa na igralištu NK Mladosti. Doma in je bio DVD Sv. Marija. Nastupilo je 90 vatrogasaca u tri kategori-

je. U kategoriji muški A najbolji su bili:1. Sv. Marija, 2.

Kotoriba i 3. D. Mihaljevec, u kategoriji muški B: 1. D. Dubrava, 2. Sv. Marija i u ženskoj kategoriji A: 1. Sv. Marija 1, 2. Sv. Marija 2.

Suda ku komisiju predvodila je Jadranka Sermek,

a prva tri mjesta postignuta na natjecanju donijela su pravo nastupanja na županijskom natjecanju Vatrogasne zajednice Me imurske županije, kojemu e biti doma in DVD Sv. Križ predstoje u subotu 5. srpnja.

Tri desetine Draškovca u Svetom Križu I u Cirkovljanu je održano seniorsko vatrogasno natjecanje VZ-a grada Preloga. Natjecalo se ukupno 13 desetina iz 6 vatrogasnih društava.

U kategoriji muških “A” prvo mjesto ve tradicionalno osvojila je

ekipa DVD-a Draškovca 1, drugo mjesto pripalo je malo mla oj ekipi DVD-a Draškovca 2 te je tre i bio DVD Cirkovljan. U kategoriji muških B prvo mjesto osvojio je DVD Prelog, drugi je bio DVD Cirkovljan, dok je tre i bio DVD

Draškovec. U ženskoj A kategoriji natjecala se samo jedna desetina DVD-a ehovec i tako osvojila prvo mjesto.

Suda ka ekipa obavila je vrlo profesionalno su enje pod vodstvom Sre ka Mrazovi a.

48

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me

Biramo najljepši vrt z Zeleni cvijet Me imu VRT MAJE DODLEK IZ BELICE

Ono što mnogi žele - ku a u cvije u, trava oko nje, obitelj i pas u dvorištu - postoji ne samo u pjesmi, ve i u stvarnosti. Takva je ku a Maje Dodlek iz Belice. No, snovi se ne ostvaruju sami po sebi, ve na njima treba uporno raditi.

Dvanaest godina Maja Dodlek intenzivno se bavi uzgojem cvije a. Prakti ki od malih nogu. Tu ljubav prema cvije u, koje je ljepota sama po sebi, usadile su joj majka i baka.

Zbog te ljubavi prema cvije u nije nimalo neobi no što njezinu oku nicu krasi tisu u komada razli itog bilja, od vise ih cvjetova do raznovrsnoga drugog cvije a i raslinja u njezinu dvori-

štu. Za urediti tako veliku i lijepu oku nicu Maja dnevno treba izdvojiti sat i pol vremena, po ljetnim vru inama još i puno više, a to zna i sat i pol vremena ujutro te sat i pol vremena nave er da bi biljke po vru ini izdržale lijep izgled.

Od svega cvije a Maji su ipak najdraže sulfrinije, zbog toga ih i ima najviše, premda ovo cvije e zahtijeva, za neupu ene, veliku brigu i njegu.

Kao i svako živo bi e, tako i bilje zahtijeva svakodnevno ljudsku ruku, barem zbog zalijevanja.

Ako vas nema kod ku e zbog posla ili kakvoga drugog razloga, morate osigurati nekoga drugog tko e brinuti o vrtu i bilju. - Kad

Maja Dodlek sa suprugom Kristijanom i sinom Patrikom

VRT LJILJANE RUDNI KI IZ ŽIŠKOVCA

Bajkoviti ulaz u dvorište, gdje vas do ekuju patuljci i Snjeguljica

Ugodna hladovina pod brajdama

Ok u nica Ljiljane Rudni ki iz Žiškovca kao da vas uvodi u svijet bajke. im otvorite vrtnu ogradu, pozdravit e vas neodoljivi patuljci sa svojom prijateljicom Snjeguljicom. I tako e vam se odmah razvu i osmijeh na usta i vratiti raspoloženje. U nevelikom dvorištu sve je na svom mjestu i uz to izuzetno lijepo i brižno ure eno. Svaka travka je uredno podšišana na jednaku visinu, a po dvorištu i balkonu cvije e i kamenjari od debelog šljunka prikladnog našem podneblju. Uz ugodno dvorište tu je još

Ljiljana Rudni ki na svom cvije em ukrašenom balkonu

smo na putu, na moru ili kad nas jednostavno nema doma, brigu o bilju i vrtu preuzima deda Josip, kazala nam je Maja Dodlek.

(BMO, Z. Vrzan)

Idili ni ugo aj dvorišta u kojem uživaju djed Josip i kuja Lora

4. srpnja 2014.

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

e imurske županije

za murja urja

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDLOŽENI: Pozivamo Vas da prijavite svoj vrt, oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar... ili one svojih susjeda, prijatelja, rodbine za akciju Me imurskih novina, kojoj se ove godine priklju ila i Turisti ka zajednica Me imurske županije. Prošle godine dvadesetak sudionika otvorilo nam je svoja dvorišta i pokazalo što se sve može stvoriti vlastitom maštom i rukama.

Najljepše ure ene “cvjetne pri e” po izboru naših itatelja i ove godine nagra ujemo vrijednim nagradama.

PRIJAVE

ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

Svoj okoliš ili okoliš svoje majke, bake, sestre, brata, prijatelja, susjeda, lokala ili vinske ku e koji plijeni ljepotom možete prijaviti Me imurskim novinama kuponom, na telefon 323-600, pošaljite na faks: 493-305 ili se javite na mail: marketing@mnovine.

Nakon prijave naša e ekipa posjetiti Vaš okoliš i u novinama ispri ati pri u kako je nastao.

tel: 040 323 600

Oku nica koja svojim zelenilom odmara

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn Tradicionalne me imurske brajde obrubljene bogatim zelenim listovima

ugodnija prirodna hladovina koju stvaraju brajde oblikovane kao prirodna tenda, a pod njima ugodna ljulja ka - ležaljka koja poziva na popodnevno ljen arenje.

Naša doma ica Ljiljana odmah isti e da je ovako ure en vrt prije svega zasluga njezina supruga Radivoja, ali kojega nismo mogli poslikati jer radi na terenu, ali s puno ljubavi uredio je puno detalja u vrtu.

Ljiljana se ure enjem vrta intenzivno bavi zadnjih pet godina, otkako je u mirovini, pa može uživati u svojoj oku nici. No ove godine velike proble-

me zadaju joj ružni sme i puževi koji jedu cvije e i liš e i od kojih se brani beru i ih uve er i utapaju i ih u ba vi, gdje ih posipa

solju. Da nije puževa, vrt, a posebno ruže, bio bi još ljepši, kaže Ljiljana. Djeca su odrasla i osamostalila se pa Ljiljana sada ima više vremena za ovo lijepo zadovoljstvo uživanja u svom vrtu. Patuljci i Snjeguljica posebno pak vesele njihove unuke: devetogodišnju Anju i petnaestomjese nu Gitu.

1.

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon p vrijedan j 760 ku una kuna

3.

2.

PROFIL IL Zagreb Z knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4.

PROFIL Zagreb -Vrtlarski dnevnik Kornelijee Benyovsky Šoštari

5.

Nagrade za glasa e: Kamenjar od rije nog šljunka koji obrubljuje cvjetnu gredicu najnovija je vrtna majstorija supruga Radivoja

3x vre e za cvije e tvrtke “A “Agro-Hoblaj” Agro A gro-Hoblaj” Hoblaj Mursko Središ e S

50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

4. srpnja 2014.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM

1. Nit d.o.o. Puš ine - mjesto rada Restoran Mamica, traži konobara/ icu na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 373 434 ili na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@ mamica.com.hr do 31.07.2014.

2. Zidarski obrt “ZET”, M. Lošinj, traži 9 m/ž prodava a na odre eno vrijeme, poslati zamolbu na email: igor@gradnja-zet.hr do 15.07.2014.

3. ZT - Zgradarska tehnika d.o.o.

Ma kovec, traži m/ž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 1123 470 ili posla email: mar mont@ net.hr do 10.07.2014.

4. Progreso grupa d.o.o. akovec, traži 3 m/ž savjetnika za osobne financije i drugi oblici rada, poslati pismenu zamolbu na email: perica.remenar@progreso.hr do 15.07.2014.

g., najava na tel. 040 311 207, do 12.07.2014 8. Ca e bar “Mar ” Otok, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, mogu nost smještaja, javi se na mob.

098 9643 111 do 15.07.2014.

9. NET d.o.o. Šenkovec, traži 15 m/ž djelatnika u proizvodnji svije a na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, rad u tri smjene, zva na tel.

040 314 682 do 11.07.2014.

10. Smartek d.o.o. akovec, traži 3 m/ž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, posla zamolbu na email: viktorija.srsan@smartekvision.com do 10.08.2014.

11.Marke ng,trgovina,konzal ng, Nedeliš e,traži 3m/žru na pakireranaodre enovrijeme,zva natel.

040 822 250, do 11.07.2014.

5.Kroja kiobrtRužicad.o.o.,TrgRepublike 6, akovec, tražim/ž djelatnika za rad u fast foodu Doner na odre eno vrijeme, javi se na mob.

091 503 2857 do 15.07.2014.

12. alopek strojarstvo d.o.o. Puš ine, akove ka 136, traži m/ž lakirera na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek. hr do 15.07.2014.

6. Polj. proizvo a Braniša Nenad, Belica, B. Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na mob. 098 699 529 do 08.07.2014.

13. Ancora d.o.o. Belica, traži konobara/icu za rad u Caffe bar Cupidon na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 666 4555 do 23.07.2014

7. Rustica d.o.o. akovec, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2

14. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži m/ž bravara i m/ž zavariva a mig mag postupkom

na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., osobni dolazak na adresu do 08.07.2014.

15. Elektro Pani d.o.o. Donji Mihaljevec, traži m/ž elektroinstalatera/instalaterazastr.osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na mob. 091 277 3337 do 23.07.2014 16. Modni studio Latea, Glavna 26, D. Vidovec, traži 10 m/ž šiva a na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 553 140 ili osobni dolazak do 07.07.2014.

17. List Me imurje d.d., akovec, Zrinsko frankopanska 10, traži m/ž novinara za stru no osp. bez zasnivanja radnog odnosa, poslati pismenu zamolbu na adresu ili email: marke ng@medjimurje.hr, do 06.07.2014 18. Caffe bar 300, Ivanovec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 637 2120 ili 095 3980 994 , do 15.07.2014.

19. Mega metal d.o.o.Kotoriba, Sajmišna bb, traži 2 m/ž autolakirera naneodre enovrijeme,osobnidolazak na adresu do 10.07.2014.

u servisu vili ara i teretnih vozila na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na gornju adresu do 13.07.2014.

22. UO apa, akovec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 241 767 do 15.07.2014.

23. Balkan plod export d.o.o., akovec, traži tajnika/tajnicu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 240 3600 ili posla na email: vladotomasek@yahoo.com do 20.07.2014

Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 04.07.2014. 13:00-20:30 Sub 05.07.2014. 08:00-15:30

29. AK Sluki d.o.o. akovec, akove ka 15, traži m/ž automehani ara. Posla pismenu zamolbu na adresu ili osobni dolazak do 15.07.2014.

30. Letina intech d.o.o. akovec, traži 2 m/ž zavariva a g i/ili migmag postupkom na odre eno vrijeme,

24. Automoto d.o.o. Športska 8, akovec, traži m/ž instruktora vožnje “A” i “B” kategorije na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 328 778 ili 098 908 5412, do 11.07.2014.

VOD HRVATSKI ZA JE N VA JA ŠL ZA ZAPO : 396-819 EC V KO A

A ISPOSTAV 646-740 : G O EL ISPOSTAVA PR IŠ E: 543-200 . SRED ISPOSTAVA M

25. Europa d.o.o. Lopar, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 161 4889 do 15.07.2014.

26. Ronis d.o.o. akovec, J. Kozarca 1/a, traži m/ž knjigovo u za stru no osp. bez zasnivanja radnog odnosa, posla pismenu zamolbu do 28.07.2014.

20. Ogradni sistem Baksa d.o.o.

Strahoninec, traži 4 m/ž djelatnika na izradi i montaži ograda na odre eno vrijeme, najava na tel.

040 333 488, do 10.07.2014.

27. Polj. proizvo a Braniša Nenad, Belica, B.Radi a 73, traži m/ž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili mob. 098 699 529, do 31.07.2014.

21. Autoku a Gašpari d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 1, traži m/ž mehatroni ara/elektri ara za rad

28. Dabar j.d.o.o. Novakovec - mjesto rada Caffe bar “Luna”, traži 2 konobara/ice na neodre eno

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

vrijeme, javi se na mob. 099 702 2067 do 31.07.2014

potrebno radno iskustvo 1g., poslati pismenu zamolbu na adresu: dr. I.Novaka 50, akovec,iliposla email:le nainox@le na.com do 11.07.2014.

31. Archimedia d.o.o. akovec, traži m/ž produkt dizajnera za stru noosp.bezzasnivanjaradnog odnosa, pismenu zamolbu posla na email:info@archimedia.hr do 07.07.2014.

32. Fran Valen na d.o.o. - mjesto rada: Ca e bar Viktorija, Pribisla-

Višestruko međunarodno nagrađivana za kvalitetu proizvoda uz stalne inovacije u asortimanu, vodeća u proizvodnji prirodne i zdrave hrane i pića

Prehrambena industrija d.d.

Međimurska 6, Varaždin

objavljuje NATJEČAJ za poslove u prodaji na poziciji HOSTESE PROMOTORICE (m/ž) Na području Varaždinske i susjednih županija Potrebno obrazovanje/znanje: • srednje ili više obrazovanje iz područja ekonomije, turizma ili društvenih znanosti, ali nije uvjet, • vozačka dozvola B kategorije s iskustvom u vožnji, • vještina komuniciranja na engleskom ili njemačkom jeziku, • korisničko poznavanje rada na računalu.

Očekivani osobni profil kandidata: • sklonost poslovima na terenu od organizacije do provedbe degustacija na prodajnim mjestima prema unaprijed definiranim planovima, • komunikacijske vještine s poslovođama, prodavačima i potrošačima na prodajnim mjestima u cilju unapređenja prodaje, • spremnost na vožnju do prodajnih mjesta u drugim gradovima s prilagodbama radnog vremena prema većim trgovačkim centrima, • profesionalni pristup zadacima i u kraćem roku upoznavanje proizvodnog asortimana uz dosljednu primjenu uputa mentora, • motiviranost za rad na terenu u stalnom kontaktu s kupcima, • zalaganje i postignuti rezultati rada utjecati će na mogućnost napredovanja na zahtjevnije pozicije u prodaji.

Kandidati koji mogu ispuniti navedene uvjete POZIVAJU se da svoju pismenu zamolbu sa životopisom dostave najkasnije do 10. 07. 2014. godine na adresu:

dr. Dušanka Sa er-Star evi tar evi dežurni pedijatar Ulica Ljudevita Gaja 7, akovec, tel: 310 215

Radnim danom ordinacija radi: adi: Utorak Utorak, k, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

Prehrambena industrija “Vindija” d.d., Kadrovski odjel, Međimurska ul. 6, 42000 Varaždin.

Fax: 042/399-388, E-mail: posao@vindija.hr

vec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 5095 691 do 31.07.2014.

33. MM Torte d.o.o. Savska Ves, traži 2 m/ž samostalna slasti ara na odre eno vrijeme, javi se email: mila.magdalenic@gmail. com ili se javiti na mob. 099 508 6762 do 14.07.2014 34. Tremak d.o.o. Domašinec, K. Zrinskih 2, traži m/ž komercijalistu za prodaju i m/ž grafi kog/web dizajnera na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: lidija.visnjic@tremak. eu do 15.07.2014.

35. Ugost.obrt “Malina” Malinska, traži 2 pomo na konobara/ ice na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 733 6338 do 15.07.2014.

36. Dalbo d.o.o. Varaždin, traži terenskog komercijalistu na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu i životopis na email: info@dalbo.hr do 13.07.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. KOGITAS za istraživanje i razvoj te informa ke usluge, Claremont Grupa trenutno gradi tim stru njaka Oracle usluga u Varaždinu.

Tražimo talentirane programere/ke za stalni radni odnos koji žele radi kao dio ma koji e bi izložen klijen ma u Velikoj Britaniji i Irskoj. Mjesto rada: Varaždin. Za radnomjestopripravnikaprednost imaju kandidati koji pismeno na engleskom jeziku obrazlože zašto su zainteresirani za rad sa Oracle tehnologijom. 2 m/ž softverska inženjera - pripravnika (Oracle) na neodre eno - uvje : VŠS, VSS informati kog smjera, prednost poznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/SQL-a, poznavanje linux i shell scripting, interes za Oracle tehnologiju - posebno razvoj baza podataka, administracija sistema i podrška projek ma u toku. 2 m/ž so verska inženjera (Oracle) na neodre eno - uvjeti: VŠS, VSS informati kog smjera, odli no poznavanje Oracle tehnologije i Oracle alata: Developer 6i/9i/10g, Oracle Workflow, BI/ XML Publisher, iskustvo u Oracle EBS-u je velika prednost, min. 2g prak no iskustvo na projek ma razvijanim korištenjem Oracle tehnologije, poznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/SQL-a, B kategorija. Znanje engleskog jezika u govoru i pismu je uvjet jer e sva dnevna komunikacija bi na engleskom jeziku. U obzir dolaze samo zamolbe i životopisi dostavljeni na e-mail: peter.hollis@kogitas.com obavezno na engleskom jeziku, do 13.07.

2. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara za rad u Restoranu i ca e baru Pala n na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjeneiusavršavanje,težnjavrhunskom radu i visokim standardima

4. srpnja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

URJU

kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kv konobara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom poslati e-mailom na: info@palatin. hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sa , najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

3. MAXA za distribuciju skovina, traži 2 m/ž kolportera - uli na prodava a novina (24sata te odre enih lokalnih tjednika) - mjesto rada akovec na odre eno vrijeme (15 sa /tjedno), uvje : oš, kv, sss, iskustvo nije važno. Informacije na mob. 091 5060 714, do 06.07.

4. BONA CONSILIO j.d.o.o. Varaždin; traži m/ž nancijskog savjetnikana odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS ekon. usmjerenja sa min. 3g. radnog iskustva na poslovima nancija(ra unovodstvo, banke, potroša ko kreditiranje) ili VŠS ekon. usmjerenja smjer nancije bez obzira na radno iskustvo.

Za osobe koje su u radnom odnosu postoji mogu nost honorarnog zaposlenja. Zainteresirani kandidati prijavljuju se na mob 095 790 6381 ili mail: bona.consilio@gmail.com za dogovor oko termina razgovora do 06.07.

5. Umami d.o.o. za ugos teljstvo i trgovinu, mjesto rada: Varaždin, traži na odre eno vrijeme 1 m/ž pizza majstora za restoran Angelus (kuharska kvali kacija ili samostalnost na poslovima pripreme i pe enja pizza - krušna pe ); 1 m/ž konobara u restoranu Angelus (konobarska kvali kacija ili min. 1g iskustva na konobarskim poslovima i 1 m/ž konobara u cafe baru Perla (konobarska kvali kacija ili min. 1g iskustva na konobarskim poslovima). Kontakt osoba - Mario Kuševi 098 9595 825, do 8.7.

6. ELITA d.o.o. za zastupanje u osiguranju, Mjesto rada: U mjestu stanovanja, Varaždinska županija, traži 10 m/ž zastupnika u osiguranju na Ugovor o djelu (mog. stalnog radnog odnosa), uvje : sš, voza ki ispit: poželjno, nije uvjet, iskustvo:nijevažno.Javljanjenanatje aj: e-mailom: info@elita.hr, tel: 042/321-970, mob: 098/390-699, ili osobno na adresu: B. Radi a 1, Varaždin - www.elita.hr do 31.7.

7.ZLATNOZRNOd.o.o.zaproizvodnju hrane, kruha, peciva i kola a te trgovinu i usluge, mjesto rada: Trnovec, traži 1 m/ž kv pekara na odre eno vrijeme (iskustvo na m poslovima 6 mj., izrada lisnatog jesta, najava na tel: 042 684 012 ili e-mailom: darinka.draganic@ zlatnozrno.hr do 15.7.

8. PROVECTUS d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždinska županija, traži 4 m/ž terenska prodajna predstavnika za pronalaženje novih klijenata za ugovaranje

POSLJEDNJI POZDRAV internet oglašavanja na novom web portalu na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, VSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno; 1 m/ž voditelja prodaje na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS, VSS, poznavanje osnova informa ke, iskustvo: nije važno.

Zamolbu, životopis i sliku dostavi na e-mail adresu e-mailom: info@ infousluge.eu ,više informacija na 099 3410 664, do 31.7.

9.DANLOGzaprijevoz,ugos teljstvo i trgovinu., Donje Vratno, vozi se na relacijiSlovenija-Hrvatska(LjubljanaZagreb,MurskaSobota-Zagreb),tražimo 1 m/ž voza a teretnog vozila u me unarodnom prijevozu - Slovenija na odre eno vrijeme, uvje : KV voza -teglja + poluprikolica, iskustvo: 1 g, Kategorija C i E. Kontakt: 098 446 779, do 7.7.

10. KNJIGOVODSTVO PRIMA za reviziju i poslovno savjetovanje, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž knjigovo u za samostalno knjigovodstvo - vo enje poslovnih knjiga na odre eno vrijeme, uvje : razina obrazovanja nije uvjet, potrebno višegodišnje iskustvo u radu sa cjelokupnim vo enjem knjigovodstva (5g), poznavanje jednog stranog jezika(prednostpoznavanjetal.jezika - ali nije uvjet), informa ka znanja.

Prijavu posla e-mailom: danijela. komar@gmail.com - konakt mobitel: 098 792 617, do 31.7.

11. GRAPAK za trgovinu, Mjesto rada: G. Kneginec, traži 1 m/ž voza a teretnog vozila u doma em prijevozu na odre eno vrijeme, uvje : potrebna kvali kacija, iskustvo 3g, poznavanje jednog stranog jezika, poznavanje osnova mehanike i popravaka strojeva, kategorija C + E. Prijavu posla e-mailom: dijana@ grapak.com, do 10.7.

12. Ugost. obrt Blaža Blaženka Kaniški, A. Star evi a 39, G. Kneginec; traži 2 konobara/ice u cafe baru Blažanaodre enovrijemeuzmog. stalnog zaposlenja, uvje : kv, sss, radno iskustvo nije bitno, najava na mob: 098 9420 978, do 26.7.

13. Intermetali d.o.o., Varaždinska ulica i odvojak 12, Jalkovec; traži 1 m/ž poslovo u u proizvodnji metala i alata - pripremanje alata na liniji za teku e pro liranje i proizvodnju na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS strojarstvo, 5g. radnog iskustva. Najava i dogovor na mob: 098 441763, g. Mario urman, ili molba-životopis mailom: intermetali@vz.t-com.hr do 11.7.

14.PREVIŠd.o.o.,traži 1konobara/ icu u ca e baru CIK (u Centru kulture, Novi Marof), na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije bitno i 1 konobara/icu uca ebaru“Mehana”G.Kneginec na neodre eno vrijeme, uvje : oš, kv, sss, poznavanje osnova informa ke, radno iskustvo nije bitno. najava na mobitel: 091 156 8031, Mladen Stecevi , do 25.7.

15. DENI PEK d.o.o. Varaždinske Toplice; traži 1 m/ž pekara na neo-

dre eno vrijeme, uvje : KV, radno iskustvo 3g, voza ki B kat., postoji mogu nost smještaja, radno vrijeme je od 20 sa (no ni rad). Osobni dolazak: Duga ulica 48, Varaždinske Toplice ili najava na mob: 098 246 608 ili e-mailom: denipek.doo@ gmail.com, do 10.7.

16. CENTAR ZA VATROZAŠTITU j.d.o.o. za servisiranje i održavanje vatrogasnih aparata, Terenski rad (osiguran smještaj i prijevoz od strane poslodavca), traži 5 m/ž cjevara na odre enovrijeme,uvje :KV,iskustvo 1g, B kat., njem. jezik; i 3 m/ž zavariva a tig postupkom na odre eno vrijeme, uvje : KV, iskustvo 1g, B kat., njem. jezik. Prijavu posla e-mailom: anita.caklec@gmail.com, kontakt mobitel: 098 488 451, do 5.7.

17. Ugost. obrt Ruža Brnji , mjesto rada: Nedeljanec, traži 1 konobara/icu u cafe baru Manuela na odre eno vrijeme, uvje : oš, kv, iskustvo: nije važno, Kontakt: 092 1389 744, do 31.7.

18. FONTANA - obrt za ugos teljstvo, vl. Bosiljka Mija evi , Tur in,

Zagreba ka 94; traži 2 konobara/ ice u ca e baru na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, radno iskustvo nije važno, Za osobe iz drugih županija, poslodavac osigurava smještaj i jelo. Najava na mob: 099 5911 073, do 31.7.

19. TURIST za ugos teljstvo i trgovinu, Mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž voditelja odjela hrane i pi ana neodre eno vrijeme, uvje : završena srednja ili viša škola, prednost osobama ugost. smjerova, znanje rada u MS O ce paketu, poznavanje engl. jezika (C1, B2, B2) i njem. jezika (C1, B1, B1), posjedovanje voza ke dozvole B kat. uz mog. povremenog korištenja vl. vozila za obavljanje posla, proaktivna, komunika vna osoba s razvijenim prodajnim vještinama, poznavanje trendova u F&B industriji. Prijavi potrebno priloži : životopis, presliku svjedodžbe/diplome, presliku iden kacijske isprave - dostavi na adresu Aleja Kralja Zvonimira 1, VŽ ili e-mailom: ljudskipotencijali@ hotel-turist.hr do 18.7.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADONA ELNIK Klasa: 021-05/14-01/____ Ur.broj: 2109/1114-01/1-1 Mursko Središ e, 30.06.2014.g.

Na temelju lanka 48. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi, (Narodne novine broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 19/13 – pro iš eni tekst) i lanka 45. Statuta Grada Mursko Središ e (Službeni glasnik Me imurske županije broj 09/09 i 5/13) gradona elnik Grada Mursko Središ e raspisuje slijede i

Neobvezuju i javni poziv za iskazivanje interesa za pružanje ugostiteljskih usluga na lokaciji skele „Fusek“ (I) Grad Mursko Središ e objavljuje javni poziv zainteresiranim pravnim i zi kim osobama za pružanje ugos teljskih usluga na lokaciji skele „Fusek“.

Vremenski period pružanja ugos teljskih usluga: razdoblje prometovanja skele - od 01. travnja do 31. listopada.

(II) Zbog speci nos lokacije skele Grad Mursko Središ e obavještava potencijalne kandidate da se na navedenoj lokaciji ne nalazi priklju ak elektri ne energije te priklju ak vode te bi stoga iste priklju ke trebalo riješi na alterna vni na in.

(III) Poželjno je da su pravne i zi ke osobe koje se javljaju na javni poziv registrirane za obavljanje ugos teljske djelatnos . U obzir e se uze i ponude-pisma namjere i pravnih ili zi kih osoba koje na dan podnošenja pisma namjere nisu registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnost pod uvjetom da u pismu namjere navedu da e do eventualnog sklapanja ugovora s Gradom Mursko Središ e te po etka obavljanja ugos teljske djelatnos na lokaciji skele „Fusek“ obavi registraciju djelatnos sukladno pozi vnim propisima Republike Hrvatske.

(IV) Pravne i zi ke osobe koje se javljaju na ovaj javni poziv dužne su u pismu namjere naves svoj naziv, odnosno ime i prezime, OIB te sjedište, odnosno prebivalište.

(V) Adresa na koju se šalje ponuda je: Grad Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Središ e s naznakom „INTERES ZA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA NA LOKACIJI SKELE „FUSEK. Rok za dostavu ponuda: 01.08.2014. godine.

U Murskom Središ u, 30. lipnja 2014. godine GRADONA ELNIK: Dražen Srpak

dragom

Filipu Bergovcu Zauvijek eš ostati u našim mislima i srcima.

Ujak s obitelji

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

PREDRAGU JUR ECU 10.7.1991. - 10.7.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI ŽAN BEDI, SIN NATAŠE I TOMISLAVA; DORIJAN KOCIJAN, SIN LJILJANE I MIROSLAVA; NOEL HREN, SIN JELENE I BORISA; EMA PODVEZANEC, K I SANJE I KRISTIJANA; FABIJAN MIHALI , SIN ANTONIJE I DEJANA; NELA KLOBU ARI , K I LAURE I VANJE; TEO GORI ANEC, SIN RENATE I KRISTIJANA; RAFAEL BARTOLI , SIN IVANE I MARTINA; EVELLINA IGNAC, K I DANICE I MARIJANA; KLARA ŽERDIN, K I SANJE I ANTONA; ALEKS ORŠUŠ, SIN ELIZABETE I DEJANA; RIKARDO ORŠOŠ, SIN ZVEZDANE I JASMINA; MATEO IGNAC, SIN ANKICE I BOJANA; EMA GROŠEVI , K I ANDREJE I ALENA; IVAN NOVAK, SIN VLATKE I ZORANA; PETAR ŽVORC, SIN ANITE I DEJANA; IVAN BALOG, SIN MANUELE I DALIBORA; MAGDALENA VABEC, K I IVANE I ROBERTA; VIKTOR ORŠOŠ, SIN DIJANE I KRISTIJANA; NOA VADLJA, SIN ANA MARIJE I DAMIRA; EMIR LEVA I , SIN IVANE I KRISTIJANA; LUKAS KOVA I , SIN MANUELE I MARKA; VITA KOLAR, K I MATEJE I LUKE ( akovec)

VJEN ANI TANJA TOPLEK I DAVOR KOLAR, KRISTINA ZADRAVEC I GORAN TOPLEK, ANA BALENT I ROBER HOBLAJ, DIJANA ŽGANEC I DAMJAN

HORVAT, SOFIJA ŠPIRANEC I DARIN MOHARI , IVANA FERENC I DANIJEL LOVREK, MARIJA SLAMEK I TOMISLAV NOVAK ( akovec); MIHAELA NARAN A I DAMIR BLAGUS (Kotoriba); BRANK A LOVREN I I DARIO MATJANEC (M. Subotica); NATALIJA ZADRAVEC I MIHAEL VUK, TIHANA TURK I GORAN TARADI, ANA BALAŽI I SAŠA BRODAR (M. Središ e); VALENTINA MIHALJAC I DAVOR STOLNIK (Prelog); DUNJA MILIHRAM I MIRAN KOVA I , GORDANA ŠAJNOVI I MARKO MARKULIN (Štrigova)

UMRLI BRANKO ŠAJNOVI R. 1955., IVAN PETRAN R. 1928., ROZALIJA VUK R. BEDI R. 1930., IVAN TKAL EC R. 1937., AUGUSTIN RAJTER R. 1932., MATILDA MATJAŠI R. SRNEC R. 1938., VJEKOSLAV BIŠKUP R. 1933., FRANCISKA HA EK R. ZADRAVEC R. 1930. ( akovec); JOSIP BISTROVI R. 1962. (Dekanovec); KATARINA LEGIN R. MATOŠ R. 1928., BRANKO ŠTROK R. 1958. (Kotoriba); MIJO LESAR R. 1942., JOSIPA ŽNIDAR R. HORVAT R. 1927. (M. Središ e); MARIJA REBERNIK R. PRELOŽNJAK R. 1926., TEODORA PODVEZANEC R. STRELEC R. 1921.

(Nedeliš e); FRANCISKA KRZNAR R. IVANOVI R. 1937., KATARINA PURI R. TISAJ R. 1927. (Prelog)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE RENAULT MEGANE 1.6 RT 1996.g., klima, reg. do 12/2014., u dobrom stanju, 203tkm, + 2 kompleta guma, mob. 098/176-0060 HITNO I POVOLJNO prodajem Peugeot 206 1.1 2001.god., reg. do 10/2014.g., 150tkm, cijena 14.000 kuna, tel 098 597 603 PRODAJE SE SEAT CORDOBA 1.4 1996.god., reg. do 6.7.2014., cijena 650 EUR, Mob 095 900 9627 R EN AU LT S C EN I C 1 . 9 d c i 2000.god., klima, reg. godinu dana, 2.700 eura, mob 098/551-267 PRODAJEM ROVER 416 SI, reg. do 7/2014., 190tkm, u dobrom stanju, jeftino i hitno, mob 098/972-3313.

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g, full oprema, reg. do 7/2015, napravljen kompletni servis, 4.000 eura, mob 098/551-267

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

REN. LAGUNA 1.9DCI karavan 2000.g., reg. do 3/2015., metalik plavi, full oprema, uredno servisiran, prodajem ili mijenjam za manje vozilo, cijena 15.000 kn. mob. 095/908-1154

USLUGE

REN. MEGANE sedan 2007.g., reg. do 6/2015., 46tkm, putno ra unalo, tempomat, 1.vl., uš uvan, redovito održavan, mob. 098/1790-733

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za sku ter. Upi t ati na tel.

098/600-281

PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e.

Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 PRODA JEM RENAULT CLIO 1.2 16V 2002.g., klima, servo, garažiran i o uvan. Cijena po dogovoru. info: 821-362, 098/1849-728 PRODAJEM BIJELI BMW 520 benz 1998 g., 157tkm, ispravan i dobro održavan, reg. do 7.5.2015., cijena: 30.000 kn.

Pogleda u Varaždinu, uz najavu na mob. 099 3001 548.

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

PRODAJEM SADNICE Paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720 KUPUJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi , po mog. u zamjenu dajem sortno vino chardonay. Štrigova, mob. 091/763-2790 PRODAJE SE OKRETA SIJENA i kiper prikolica 1-osovinka, te kukuruz. mob. 098/545-961 PRODAJE SE SAMOHODNA KOSILICA na tri kota a, dizel, neispravna, kabina za traktor, tanjura a 16 diska, bo na kosa za traktor, sijeno u balama i skuter. info: 091/517-5821 PRODAJEM REPICU perku (služi za zelenu gnojidbu), cijena 8kn/ kg i suhi grah trešnjevac. Novo Selo Rok, tel. 853-258

POZNANSTVA

d.o.o.

DE KO (35g) - zaposlen, ne pije, ne puši, traži ozbiljnu curu za ozbiljnu vezu. mob.

091/982-5613 TRAŽIM OZBILJNU I DOBRU DAMU od 30-45g, za vezu i brak.

Hitno. mob. 099/684-3265

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

MUŠKARAC, ozbiljan i miran, traži ženu od 35g za vezu i brak. mob. 095/5411-663

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

SLOBODAN MUŠKARAC (60g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu, za ozbiljnu vezu i druženje. Molim samo ozbiljne. mob. 099/574-8435

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

POSAO HITNO TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj, ponude na mob. mob.

099/684-3265 RIJE ANIN (49) - SSS, a vno znanje talijanskog jezika, B-kat. traži posao uvara, no nog uvara, uvanje objekata, apartmana itd. mail: cercolavoro@net.hr ŽENSKA OSOBA koja voli radi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.

Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352 RIJE ANIN (49) - SSS, aktivno znanje talijanskog jezika, poznavanje rada na PC-u, B-kat., radno iskustvo u maloprodaji, veleprodaji, skladištu, zastupanje, ugos teljstvo. Ozbiljna i odgovorna osoba. Hitno tražim posao, na podru ju cijele Hrvatske. Zainteresiran i za OPG-kozarstvo i seosko-turis ko gospodarstvo. Za kontakt na mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO KOŠNJA TRAVE, ure enje oku nice ili rušenje drve a. mob. 095/8500-849

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

981

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 PRELIJEPI VO NJAK u Vukanovcu od 3200 m2, sa osamdesetak vo aka, vikendicom od 35 m2 i ostavom, bez struje i vode. Prodajem povoljno i hitno! Mobitel: 098 939 1941 PRODAJE SE VINOGRAD I VIKENDICA u Vukanovcu površine 3500m2, upita na 098 967 9904 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

HITNO SE PRODAJE KU A u užem centru akovca. info na mob.: 095/262-3733 PRODA JEM GR A EVINSKU PARCELU za izgradnju ku e kod bolnice - novootvorena ulica i industrijsku parcelu u Putjanama uz zaobilaznicu. tel: 091 2424 143 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723

PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel.

098/9549-775 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel.

091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom.

Certifikat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upitati na mob.

098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. certifikat A, parkirno mjesto.

Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEPa). mob. 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJE SE KU A i gra . zemljište u Puš inama, na lijepoj lokaciji, tel. 042/232-681 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE, novi kvart, mogu nost projektiranja i gradnje ku e. info: 098/749-131

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE TROSOBAN STAN u akovcu na jugu, cijena 120 eur + režije, sve info na 040/601-062 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI STAN od 50m2. info: 091/720 9338

4. srpnja 2014.

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA I SOBA u sklopu stana, u akovcu, za studente. Kontakt: 098 504 428 IZNAJMLJUJE SE KAFI /PIZZERIA u Savskoj Vesi (bivši Gurman), kompletno ure en, info: 091-1411-721 IZNAJMLJUJEM 4-SOBNI STAN (etaža ku e), poseban ulaz, odvojena brojila, klima, u akovcu, kod Plodina. tel. 099 681-2227.

IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i za 2-4 studenta/ice, poseban ulaz, svaka soba ima priklju ak za tv, wi- , nova kuhinja sa svim apara ma, perilica su a i rublja, 5 min šetnje do Veleu ilišta (ZAVNOH-a), privatnost osigurana, info. 098 63 11 66.

AKOVEC: IZNAJMLJUJEM STAN od 45 m2, poseban ulaz, iza Pedagoške škole, ura unate režije, dvjema mla im osobama. Mob: 098/1862-192 IZNAJMLJUJE SE KU ICA od 48 m2, u centru grada s malim dvorištem 1.400kn + režije, samcima, broj mob. 098/331-535.

Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Gori anu u ulici Donja 62, 120m2 (bivša trgovina mješovite robe). Sve informacije na 040/601-062.

IZNAJMLJUJU SE na duže vrijeme nenamještene garsonijere i stanovi u akovcu. tel. 384-515 ili 098/545-526 PRIVREMENO SE IZNAJMLJUJE STAN od 45m2 u k (7., 8. i 9.mj.), samcima ili poslovnim ljudima, vrlo povoljno. mob.

091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI namješteni stan i 2-sobni prazni stan u akovcu, Vukovarska, kontakt: 091/519-1163

4. srpnja 2014.

IZNAJMLJUJE SE potpuno opremljena stolarska radionica u Pleškovcu, info: 091/100-2213 IZNA JML JUJE SE namješteni stan u Varaždinu. mob.

098/1370-610 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan u akovcu, info: 098/9986-192

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Rovinjskom selu. info: 098/240-121 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, klima, parking, cijena 250 kn/dan. info: 098/448-863

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJEM SVINJU ZA KLANJE tešku oko 150 kg i sto ni je am sorte Barun NE špricani Tel: 040 639-311 PASTIR VRLO VELIKE SNAGE, razna podešavanja i napon 220 V i 12V, pogodan za divlje svinje i ostalo, mob: 095 5181 875 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice) može i sa kavezom, pla naste fazane, dijamantne golubi e i divlje golubove grivnjaše. mob. 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke.

Trgovina PRIMA akovec, tel.

363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJU SE ZAGORSKE PURE velike i male, info: 099/269-2090

RAZNO PRODAJEM staru ciglu, o iš ena i suha, 307 kom (1kn/kom); tapecirani dvosjed o uvan, bez ošte enja i ekova (500 kn); 099 7969 541

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE TV Grunding, ekran 51 cm, Meblo madrac, jogi 90x195 cm + gra s pripadaju i krevet, usisava Quadro, 3 lustera i 1 stolna lampa. Cijene po dogovoru. Info: 091/761-3467 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJE SE pe nica za pe enje 2 pili a (700 kn); dva foslina duž. 4m; muzi ka linija (300 kn); dva lonca od 10 lit (60kn) i 15 lit (70kn). info na broj 337 129 PRODAJE SE ALAT novi i polovni: šlajferice velike i male, udarni eki , kompletni materijali za bravare, elektri are, malere, vodoinstalatere i zidare, te vrtni stol s klupama. Cijena po dogovoru. info: 384-556 ili 098/830-513 PRODA JEM STARIJI MUŠKI BICIKL Rog slovenski original oldtajmer, crni, ispravan,u voznom stanju, samo 130kn. mob. 098 9862 668, 099 7969 541 PRODA JEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424

PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn.

T. 099/325-4267.

PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38 PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e, univerzalna, malo korištena, cijena 800kn, info: 098/390-692

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

PRODAJEM ZIDNI SAT i stari ormar za tv i radio. mob.

099/7488-408 PRODAJU SE BALKONSKA VRATA 90x220cm, te fiksni prozor sa šalaporkama 180x180cm, od industrogradnje, u dobrom stanju. info: 333-414 PRODAJE SE KAU i dvije fotelje, betonski stol promjera 1,20 sa tri klupe za vrtnu terasu, te radijator Korad (vis. 900; šir. 700), korišten pola sezone, kao nov. info: 857-192 ili 098/9321-367

Negra - ma e staro oko 2 mjeseca, potpuno crna, ultra brza i željna pažnje i druženja, jako jako mazna i privržena ljudima. Nau ena na pijesak, zdrava, o iš ena od nametnika i 1. put cijepljena pro v zaraznih boles .

PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 P R O DA J EM C R N E M A R T E br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODA JE SE ŠANK dim.

120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692

Ken je izuzetno lijep pas srednjeg rasta, okoladne boje, ali traži puno kretanja i mjesta jer je u prijašnjem domu bio ili vezan na lanac ili u malom prostoru pa se po eo vrtiti u krug. Traži ljude koji e imati dovoljno vremena za njega jer njemu treba ogromno ljubavi i pažnje kako bi zaboravio sve ružno što mu se desilo. Star je oko godinu i pol. Kontakt: 091-8988-004.

je veseo i aktivan mješanac labradora, dobre naravi, ali sklon bježanju ako nemate dobru ogradu. No, uz redovite šetnje i obitelj koja e se baviti njime, Ledo e pokazati sve svoje vrline i biti pravi prijatelj.

Kontakt: 091-8988-004.

Elias

Chanel - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna.

je sa svojih šestero bra e prona en u Pribislavcu. Stari su oko 6 mjeseci i bit e srednjeg rasta. Kao i svi štenci, traže puno ljubavi i pažnje. Kontakt: 091-8988-004.

Mupfel je maleni mješanac koji e odrasti u psi a nižeg do srednjeg rasta. Prona en je na cesti sa svoje 4 seke i traži novi dom, isklju ivo s pristupom unutra te kao ravnopravni lan ne ije obitelji. Kontakt: 091-8988-004.

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODA JEM BEBI NOSIL JKU (200 kn), dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Ledo

PRODAJEM O UVANI TROSJED i rabljeni dvosjed, cijena za sve 600 kuna. mob. 091/8930-428

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

54

Kuharica

Kuharica

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI

Sastojci: mušni njak, neobrane svinjske kosti, mljevena crvena paprika, luk, sol, kiselo vrhnje, mljeveni papar, lovorov list

ME IMURSKA KUHARICA

Pretepeni mušni njak s mesom Našim cijenjenim itateljima ovaj put dajemo recept za sto posto me imursko jelo, a kada je rije o pripremanju takvog jela, majstor nad majstorima je Stanislav Trstenjak, narodski i tradicijski kuhar iz Marofa kod Svetog Martina na Muri.

Kanili smo predstaviti recept o pretepenim vugorkima (krastavcima), ali ve na ulazu u Trstenjakovu ku u osjetili smo miris mahuna i odlu ili zapisati recept za jelo koje trenutno i bez naše najave kuharski velemajstor priprema. Nisu klasi ne mahune ili šparoga, nego je to mušni njak, nešto izme u mahuna i graha, a miris koji vas je op inio rezultat je prirodnih doma ih

Priprema Na opranom mušni njaku odrezati krajeve, narezati na željene dužine i zajedno s kostima dinstati dok ne omekšaju. Dodati mljevenu crvenu papriku, sol, lovorov list i mljeveni papar te još malo dinstati. Od brašna i vrhnja napraviti pritip i dodati ga u posudu s mušni njakom i kostima i pustiti da samo zavrije, nikako ne kuhati jer vrhnje i brašno se ne smiju kuhati. Kada zavrije, jelo se skida s vatre i posluži vru e, bez ikakvih dekoracija, jer Trstenjak veli kako se me imurska jela nikada nisu ni ime ukrašavala, ve su njihova kakvo a i posebnost dovoljne da osvoji konzumenta.

sastojaka i neobranih kostiju, dakle, svinjskih kostiju na kojima se nalazi malo mesa, pojasnio nam je Trstenjak detalje oko sto posto izvornoga me imurskog jela.

Osim što je tradicionalno doma e jelo i što plijeni mirisom, izvrsnog je okusa, kojim prevladavaju mušni njak i neobrane kosti i može se jesti u svako doba dana jer nije teško za organizam.

Poslužuje se s doma im kruhom, a može se popiti i ašica doma ega crvenog vina “z brajdi” ili pivo. Napomena: umjesto mušni njaka, može i starinska šparoga, odnosno mahune. Želimo dobar tek i uspješno pripremanje jer nije teško i sve je doma e, iz me imurskih vrtova i mesnica.

RECEPT PLUS

Me imurska poga a od zelja

IZ PE NICE akove kih mlinova

Sastojci: glavica svježeg zelja, sol, ulje, brašno, jaje, ocat, vrhnje, mast

Muffinsi od okolade i višanja

Priprema: Glavicu zelja o istiti, naribati, osoliti, istisnuti sok, dodati malo ulja i prepe i u tavi te ostaviti na laganoj vatri da se ne ohladi. Od brašna, ulja, jaja, soli, malo octa i tople vode zamijesiti tijesto za poga u te stvoriti kuglu (kup) i premazati je uljem da se ne posuši. Nakon pola sata tijesto ru no rastegnuti (može i lagano razvaljati), dodati prije pripremljeno zelje kao punjenje i poškropiti otopljenom maš u. Poškropiti vrhnjem i zarolati, površinu prelijati vrhnjem u kojem smo razmutili jaje, te staviti u pe nicu i na 22 Celzijevih stupnjeva pe i dok korica ne porumeni. Izvaditi poga u iz pe nice i narezati na željene komade. Može biti glavno jelo ili slani kola koji stoji tri dana i može se jesti hladan. Ako želimo sla e, onda u zelje staviti še er i mljevene orahe.

VINO TJEDNA

Sastojci: - 6 jaja - 30 dag margarina - 30 dag še era - 1 vanil še er - 30 dag oštrog brašna akove kih mlinova - 1 prašak za pe i - 2 žli ice mljevenog cimeta - 30 dag sjeckanih badema - 20 dag sjeckane okolade - 40 dag višanja iz kompota

Priprema: Pjenasto umutiti jaja, margarin, še er i vanil še er. Dodati brašno pomiješano s praškom za pe i i cimetom.

Dodati bademe, okoladu i višnje.

Pe i 25-30 minuta na 180 °C. Pe ene muffinse hladiti 5 - 10 minuta pa staviti okoladnu glazuru.

Glazura: - 20 dag okolade - 8 dag margarina

Jakopi ev rizling rajnski Kvalitetno polusuho vino rizling rajnski oblikovano i stvoreno je u podrumu Branimira Jakopi a u Orehov aku.

Vino je berbe 2012. i sadrži 14,5 posto alkohola. Krase ga jaki alkoholi, zlatna boja i ugodan sortni miris.

Pije se iz visoke aše ohla en na 10 Celzijevih stupnjeva i

može se dodati malo obi ne ili mineralne vode. Odli no se sljubljuje sa svim me imurskim delicijama, plodovima mora, jelima s roštilja te nemasnim vrhunskim sirevima i kola ima od dizanog tijesta.

Za vino tjedna predlaže ga Nataša Vin i iz Svete Nedjelje kod Samobora.

4. srpnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

METEOROLOŠKI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

NEKOLIKO VRU IH DANA

VREMENSKA SLIKA: Srpanj je mjesec s najviše statisti kih ekstrema u godini. Tako je srpanj najtopliji, najsun aniji, najsuši, ali i sa najnižom relativnom vlažnoš u, najduljom sun evom insolacijom te s najmanje naoblake. Nije svake godine tako, no statisti ki uglavnom navedeni ekstremi padaju u srpanj, pokoji esto u kolovoz, a ponekad i u lipanj. Srpanj je tako er i središnji ljetni mjesec, kada zaista prevladava pravo ljetno, idili no vrijeme.

Ciklone i fronte su rijetke u srpnju, osobito u Dalmaciji. Najbolji dokaz njihovog izostanka je prosje na koli ina oborina koja padne u srpnju na Jadranu. U Dalmaciji padne oko 30 litara kiše po metru etvornome u prosje noj godini. Na Kvarneru padne dva do tri puta više kiše nego u Dalmaciji tijekom srpnja. U unutrašnjosti zemlje prili no druga ije pri a! Pljuskovi su tijekom srpnja znatno eš i u kopnenom dijelu Hr-

vatske, nego na Jadranu. Na kopnu tijekom središnjeg mjeseca klimatološkog ljeta prosje no padne od 60mm u Slavoniji do gotovo 100mm na prijelazu u Gorski kotar. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak nam donosi puno sunca i ljetnu vru inu, a ujutro ponegdje može biti malo sumaglice. No i jutro e biti ugodni, a danju emo vjerojatno opet osjetiti onu ljetnu vru inu. uvajte se jakog sunca izme u 10 i 17 sati, to vrijedi za sve sun ane dane u ovom dijelu godine!

Subota bi trebala donijeti sun ano i vru e ljetno vrijeme. Na

suncu e biti možda i prevru e pa se držite hladovine i pijte dovoljno teku ine. Temperatura zraka oko 30 Celzijevih stupnjeva u hladu, a na suncu je to i dosta više. Prognosti ki modeli kažu da bi popodne ili predve er moglo do i do ja eg razvoja naoblake, ponegdje i kra eg pljuska.

Potražite neko osvježenje, a možda je najbolji savjet onima koji mogu oti i na more jer e i tamo biti jako lijepo uz temperaturu preko 30°C, a more oko 24 ili 25°C. U nedjelju lagana južina što bi moglo zasmetati meteoropatima i kroni nim bolesnicima. Puno sunca i vru e uz temperaturu oko ili malo

Vremenska prognoza i razbibriga 55 iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Sun ano i vru e vrijeme nastavit e se i u ponedjeljak. Baš pravo žarko ljeto.

Sli no i tijekom utorka, ali prema kraju dana približavat e nam se oslabljena fronta. Zato bi do ve eri moglo do i do porasta naoblake, a mjestimice su mogu i i pljuskovi s grmljavinom.

Zbog te fronte srijeda ili etvrtak bi mogli biti obla niji i hladniji.

Mogu a je kiša ili pljusak s grmljavinom. Zna i da emo sredinom tjedna lakše disati uz nižu temperaturu, a zemlju bi mogla zaliti kiša.

Preporu amo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“.

(Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 3.7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 5. srpnja 1950. god. dosad najtopliji dan u Hrvatskoj – u Zagrebu temperatura 41°C 9. srpnja 1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine 10. srpnja 1913. god. u Dolini smrti u SAD-u izmjerena temperatura od 57°C

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

TRAVE

4. VII. 5. VII. 6. VII. 7. VII. 8. VII. 9. VII. 10. VII.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Trenutna peludna situacija zraka na podru ju Me imurja ukazuje na visoke koncentracije peludi biljaka iz skupine trava i korova, dok je pelud drve a prisutna u umjerenoj koncentraciji.

Od drvenastih alergenih vrsta prisutan je pitomi kesten za koji se o ekuje pad koncentracije na nisku razinu u nadolaze em razdoblju. Koncentracija peludi trava znatno je niža u odnosu na po etak vegetacijske sezone no još lokalno uz nepokošene livade može još uvijek biti u crvenom podru ju alergijskog semafora. Udio peludnih zrnaca korovnih biljaka s ljetnim vru-

inama porastao je na visoku razinu. Izrazitom se brojnoš u isti u peludna zrnca koprive.

Od alergenih korova prisutan je i trputac, ali u znatno manjem broju.

U naredna dva do tri tjedna o ekuje se pojava prvih peludnih zrnaca ambrozije, korovne biljke ija je pelud izrazito alergena i na nju nepovoljno reagira najve i udio alergi ne populacije. Stoga je upravo sada pravo vrijeme da se poduzmu preventivni koraci u vidu adekvatne antialergijske terapije, kao i izi kog uklanjanja nepoželjnih biljaka prije vegetacijske sezone cvatnje.

VICOTEKA

Djed veli unuku: - Sakrij se brzo, evo nastavnika, a danas nisi išao u školu!

A unuk e: - Bolje se ti sakrij, ja sam im javio da si ti jutros umro!

---------------------------------------------------------Ulazi hipohondar k doktoru, a doktor mu kaže: - Dobar dan, dugo vas nisam vidio!

- Znam, bio sam nešto bolestan...

---------------------------------------------------------Otvorio medo du an i do e zec prvi dan i pita imaju li jagoda. Medo kaže da nemaju.

Ali zec je bio uporan i svaki dan dolazio pitati isto.

Medo mu kaže: - Ako još jednom dodeš tražiti jagode, prikucat u te avlima na zid.

Do e sljede i dan zec i pita: Imate li možda avle? Medo kaže da nemaju, a zec e na to: - A jagoda?

---------------------------------------------------------Chuck Norris otvorio frižider i vidi puding kako se zatrese.

Kaže on: - Smiri se, došao sam po pivo!

---------------------------------------------------------Izlazi Mujo iz pekare i sretne Hasu, pa mu kaže: - Ako pogodiš koliko sam ki li upravo kupio, dat u ti obje.

ZAVRŠEN "MARIN ŠUICA OPEN" U AKOVCU

IVA PONGRAC, PROFESIONALNA RUKOMETAŠICA IZ SVETE MARIJE

Pobjedni ki naslovi otišli u BiH

Vrijeme je za odlazak u inozemstvo

ZAPO ELA SEZONA MALOG NOGOMETA

Turniri se igraju diljem Me imurja

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Francoski vitez se špancera po akovco M

akar so se naši labodoritaši, z prvim cugom, otpelali z Brazila dimo v Domajo ipak se je naš porter na golo Stipica Pletikosa uspel zarivati vu ekipo prvenstva. Najme kaj, v Brazilo so zbirali i nejhujše labodoritaše, pak naš Stipica brani za jiv. Nebrem re i da je niš i ne pratil naše kak igrajo, kuliko bežijo, kuliko len arijo ili kuliko fušajo, kak napriliko naš Stipica. A neje niti udno jerbo so tekme snimali z prek dvajsti kameri tak da se na vsakoj nekaj vidi. Kuliko gud se Stipica skrival, ali so ga našli i postavili so ga na mesto, štero si je zaslužil. si smo uli, a naše žene i vidle, kak so se naši labodoritaši kopali goli kak od mame ro eni. Nejsam uspel zazvediti je li so se to kopali zbogradi precednika Hrvaškoga labodoritaškoga saveza Davora Šukera ili pak radi jegove pajdašice Severine. im zazvedim bodem vam povedal. avek se govrilo da je vsaki od nas kova svoje sre e, a v Brazilo je Niko koval našo

V

N

sre o i zišlo je kak je zišlo. Vsaki pravi kova sre e ima i nekoga što mo pomaže. A koga je Niko mel? Mlajšega brateca Robija, a nikoga spametnešaga, šteri bi mo pomogel dok kola genejo doli z brega. Ak vas slobodno pitam: kak se zval nejpoznateši poglavica indijancov? Bik šteri sedi!

A znate zakaj se tak zval? Zato kaj je ne mogel stati! A zakaj je ruon on bil nejglavneši i poglavica? Zato kaj je bil nejspametneši, o em re i, neje vse v nogaj nek je ono nejglavneše v glavi. Mi, o em re i, naši labodoritaši so vse meli sam nam je pamet sfalila. Verjem da smo se, ipak, nekaj nav il v Brazilo??!! aša labodoritaška reprezentacija je mela jako dobre, ako ne i nejbolše veznjake na Sveckomo prvenstvo (Modri , Rakiti ), a igrali smo kak bezveznjaki! Kuliko se ja razmem, greška je bil vu vezi! im se zazvedilo da so Ra an, Lini i Jur i , još dok so 2003. leta prodavali prvi frtalj INE zeli i kuvertline z penezi, mam je naš Vrhovni sod zmenšal rešta Ivijo Sanadero. uliko ujemo inšpektori iz Zagreba bodo hodali v šekucijo k nam v akovec i Me imorje, a nesmo nikaj uli kam bodo

N

K

N

com nekaj zašuljati. Je li je to bil još Jožek Posavcov ili pak Ivek Peerho ov? Nekši je vrag tu ne kak tre! Ali i mi se nedamo, pak ne moramo mi Me imorci navek biti vekši katoliki od pape i dati peneze, štere nemamo, za nekaj kaj smo sami naprajli i kaj je naše.

Nedajo oni, nedamo mi, pak bodemo vidli što bode duže zdržal? akov anec Edo Lukman, ve prek tridesti let voditelj akoske škole animiranoga ilma, postal je francoski vitez jerbo je uda pomogel francuskoj kulturi. Vsi Edija poznamo kak oveka šteri furt nekaj dela, vu i generacije i generacije naše dece risati i navek je stiha.

Nigdar preve ne šte i, ne jaf e, a ve najempot smo zazvedili da ga poznajo i ovi v Francuskoj.

Zna ko viteza mo je v akovec donesla francoska veleposlanica v Lepoj našoj. Neje to makar kaj, ona je zbog Edija došla k nam v akovec. I još nekaj. im je Edo postal vitez unda so se za njega zgrabili i naši politi ari. Neje se moglo, v prvi mah, zazvediti je li je Edo gracki ili pak županijski kulturni težak? vajstipet let je minulo otkak smo mi v Lepoj našoj, a i naši sosedi z Juge, prešli z socijalizma, o em re i, komunizma v ka-

D

Zlatko Flac, Sveta Marija - Ništa se nije promijenilo. Ne vide se nikakvi pomaci ni za mlade ni za zaposlene, niti se otvaraju nova radna mjesta kako bi se uposlili nezaposleni, kojih ima sve više... Vlada kao da spava ili, kako bi mi u Me imurju rekli, ‘drema’. Nažalost, ne vidim promjene.

POD VUROM

Godinu dana u EU-u. Što se promijenilo?

Prvog srpnja obilježena je prva godina lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Što se promijenilo? Jesu li gra ani razo arani ili zadovoljni u incima pristupanja europskoj “familiji”. U Europi je standard življenja znatno viši i kvalitetniji, primanja su zna ajnije viša, sve je ure enije. A što je s nama u Hrvatskoj?

Pro itajte što o tome kažu naši ispitanici u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

poslali hercuvat naše inšpektore. Brz as bi bilo nejbole da naši inšpektori hodajo po Zagrebo i tam reda nav ijo zagrebe ke purgere i vse dotepence, šteri pod zagrebe kim nebom kruha služijo, kak so i nas tu doma reda nav ili, jerbo je prinas v Me imorjo ipak nejvekši red v semo. A ne kaj dojdo stranjski inšpektori i na nami Me imorci trenerajo strogo o i zapirajo nam kr me ili pak štacune sam zato kaj so našli par kunici viška v kasi. Kr ma ili pak štacun se zapre, a te isti ljudi, prek pedevea, poreza i drugih nameta, pla ajo te iste inšpektore.

Nejbole je onima, šteri so na državnaj jaslaj i nikaj ne delajo jerbo oni nemajo v kasi niti viška niti manjka. Imajo manjka v šihtericaj gde jim falijo vure, ali ga zbogradi toga ne nikaj meje kunici v kuvertlino z pla om. To je te perpetum mobile, šteroga je još niš i v Lepoj našoj ne uspel v red posprajti makar nam to ovi z Evrope furt bajajo. e znati zakaj je naša Vlada žilava kak sam vrag dok je v pitanjo naša akoska kasarna, o em re i, vojarna. Nedajo nam to kasarno i nedajo. Ne znati što je odnesel v beli Zagreb grad nekše hude glase kak o emo z tem pla-

Franjo Nedeljko, Krištanovec - Ništa. Sve gore i gore je. Možda smo svi skupa imali prevelika o ekivanja jer treba vremena da se nešto napravi. Ali pitanje je ho e li se i ubudu e nešto više i kvalitetnije za narod napraviti. Vlada je ponajviše kriva što se nije više napravilo.

pitalizam. Nejpredi smo živeli v socijalizmo, a unda se je neš i zmislil da bi nam uda lepše bilo v komunizmo, pak smo genuli po širokoj i asfalteranoj cesti po tomo poto. Kapitalisti so se sam smijali i akali so da bodemo zalutali i da se bode vruhnula ta hižica od karti. Tak je i bilo dok je Gorba ov prodal ruskoga socijalizma i dal zrušiti Berlinskoga zida. Za vse nas vu Varšavskomo pakto je po elo novo vreme jerbo se je brez zida uda dale vidlo. Živeli smo v mrako komunizma i dok je neš i vužgal svetlo kapitalizma vsi smo leteli naprej kak muhe brez glave. Vsi smo se nadjali da bodemo v tom novom ure enju kapitalisti, a ne smo meli na pameti da ga jako malo kapitalistov, o em re i, kulakov, a uda vej proleterov, o em re i, težakov, šteri morajo jako uda delati (ak imajo gde) za korico kruha i lon ek mleka. Nesmo veruvali da so nam govorili kak nema velike razlike izme u kapitalizma i socijalizma (bar za težake i male ljude) i da je v socijalizmo bilo izrabljivanje oveka po oveko, a v kapitalizmo je obratno. akoski komulci, o em re i, komunalni redarstveniki bodo znova po eli štrofati one

Valentina Per i , Sv. Martin na Muri - Kad sve to skupa pogledam, sve niži standard života u Hrvatskoj, sve ve a nezaposlenost, mladi koji nemaju vjeru za bolji život u Hrvatskoj, onda zapravo vidimo da nam Europa nije donijela pomak.

Možda je i prekratko vrijeme da se osjete ve i pomaci. Stoga se nadam da e ipak budu nost donijeti boljitak.

Lana Vrbanec, akovec - Studiram u Rijeci i ve ina nas mladih teži k tome da se nakon studija zaposli u inozemstvu, gdje su ve e mogu nosti. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve je to sada mnogo jednostavnije.

Dosta je i novih programa koji su došli iz Europe, a koji mladima omogu avaju još kvalitetniju edukaciju i usavršavanje.

mi prodiremo dublje

šteri se z peciklinaj vozijo po centro akovca. Makar so peciklini hi eni z prometa po centro akovca ve od prvoga aprila stopram je ve došla depeša z vrha da mo i kaserati od onih šteri ne itajo, ne posluhnejo, kaj bi rekli ne bogajo. Morem vam re i da i dale ovi z peciklinaj le ejo okoli mene, okoli dece, okoli mladi mami z kolcaj, a redarstvenikov nigdi. Ne moramo akati nevolo jerbo ona sama dohaja i kaj nebode neš i završil v gipso predi nek bodo komunalci pravzaprav po eli štrofati??!!! inulo je pet let otkak je Ivo Sanaderov napustil mesto precednika Vlade i cugle državne vlasti dal v roke svoji pajdašici Jadranki Kosor. Posle nam je Ivo pokazal kud se ide v Evropo jerbo je on išel v Osterajh gume mejat, a Lepa naša je, po tem trago, odišla v Evropo štiri leti posle. Nebrem veruvati kak vreme leti. Leto dni je minulo otkak smo v Evropi, a još navek akamo kaj nam po ne te i med i mleko, štero so nam obe uvali dok smo nutri išli. Kuliko sam mel za uti još navek nutri davlemo vej penez nek vum zvle emo. Što nam je kriv kaj se ne razmemo v posel. Brz as so oni nucali nas, a ne me jiv!

M

Tomica Jakopec, akovec Pozitivni efekti osje aju se prije svega kod prelaska granice.

Osobno se veselim i Schengenu i uvo enju eura isto radi usporedbe cijena i kvalitete života.

Tu mislim da smo dobili, ali te prednosti Europske unije ovise o nama i kako emo ih znati iskoristiti. Nevladin sektor trebao bi u initi više po tom pitanju privla enja europskog novca. EU nam je donijela i mnogo dobroga i u pravosu u, gdje se mnogo toga uredilo.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine