Međimurske novine 979

estitamo 22. lipnja, Dan antifašisti ke borbe i 25. lipnja, Dan Državnosti

Godina XVIII.

Broj 979.

^akovec, PETAK, 20. lipnja 2014.

Cijena 7 kuna

ME IMURSKA POLICIJA BLIZU RASPLETA SERIJI POKUŠAJA UBOJSTAVA I SAMOUBOJSTVA

Je li okida samoubojstva Miljenka Crn eca uhi enje dimnja ara Marka Taradija!?

TRILER SCENARIJ krvavog epiloga kakve smo dosad vi ali samo u filmovima i serijama doga ao se, po svemu sude i, nekoliko proteklih godina i u akovcu, a završio prošli petak str. 2-3 VATROGASNA ZAJEDNICA str. 12-13 ME IMURSKE ŽUPANIJE 28. lipnja doma in je velike vatrogasne natjecateljske manifestacije

Sve je spremno za 11. Državno natjecanje s 1.400 sudionika

O EKUJU LI NAŠU ŽUPANIJU NOVE TRZAVICE? VICE?

str. 4

a i izlazi iz zatvora Matija Posavec o tome što e se doga ati nakon izlaska a i a iz zatvora i njegovoga najavljenog uklju ivanja u politiku

www.bister.hr

str. 14 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

U Hrvatskoj smo i dalje svi u istom košu i to je najve i problem -

Nova javna uprava bit e utemeljena na pretpostavci unkcionalne države koja je servis gra ana i služi zadovoljavanju njihovih potreba.

Razvijena i u inkovita javna uprava zamašnjak je razvoja, privla enja investicija i sudjelovanja u institucijama Europske unije. Provedba svih potrebnih promjena sadržanih u našem izbornom programu najviše e ovisiti o u inkovitosti državne uprave i njezinih službenika i dužnosnika. ri odre ivanju ciljeva javne uprave na umu treba imati osnovna na ela njezina rada, a to su usmjerenost na korisnika (gra anina) i nekorumpiranost. Da bi javna uprava ispunila osnovni cilj i postala je tin, brz i u inkovit servis gra ana, treba ispuniti nekoliko uvjeta. Prije svega, javna uprava mora biti utemeljena na proizvodnom pristupu - usluga je proizvod, a u inkovitost se procjenjuje prema kvaliteti i dostupnosti tih proizvoda. Drugi uvjet je obrazovano i kompetentno osoblje, koje je presudno za unkcioniranje javne uprave.

Zbog toga gra ani imaju pravo zahtijevati njegovu potpunu pro esionalnost. ljede i uvjet je transparentnost podataka o javnoj upravi te vodoravna i okomita decentralizacija javne uprave utemeljena na na elu supsidijarnosti - upravni poslovi trebaju se obavljati na onoj razini koja ih može obaviti najkvalitetnije. ezaobilazan element je potpuna in ormatizacija javne uprave te njezina neovisnost o politici i otpornost prema politi kim pritiscima.

Samo takva, sustavna re orma može gra anima osigurati javnu upravu kakvu zaslužuju, onu koja je njihov servis. Brz, u inkovit, je tin servis i ponajviše servis bez korupcije. ito je da je javna uprava vezana uz ve inu nužnih djelatnosti kako za gra ane, tako i za državu i zbog toga mora ostvarivati javne interese i služiti javnom dobru. Samo takva javna uprava može biti izvor u inkovitosti i partner svakoj vlasti koju su gra ani izabrali. Javna uprava je mjesto susreta gra ana i države.

Zbog toga postaje nezaobilazan dio razvoja ili pak njegova ko nica, stoji u Planu 21 SDP-a kad je osvajao vlast. ao i mnogo toga u tom Planu, i ova odrednica ostala je mrtvo slovo na papiru.

Umjesto da se drži ovog plana i zapo inje ga odmah sprovoditi u cijelom zemlji, vladaju i SDP nakon godinu i pol dana, kada je prakti ki odustao od prije navedenoga, po eo je u javnosti iznositi spinove o nekakvoj regionalizaciji koja e donijeti ogromne uštede.

Nakon što se toga odustalo, jer su shvatili da bi mogli izgubiti

P

S

N

O

K

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr još više glasova, vladaju i i dalje preko "svojih" novina šalju spinove kako bi sve bilo puno lakše u Hrvatskoj da nema tako velike lokalne administracije koja košta poput cijeloga zdravstvenog sektora. glavnom, i dalje se šalju poruke u javnosti da su re orme nemogu e zbog "lokalnih šeri a", iako Vlada nikad ne kaže koji su to zapravo ljudi koji ko e investicije i sli no. Jer, tako nešto ne doga a se na sjeveru Hrvatske, nego uvijek "južnije i isto nije od Zagreba". onda moramo trpjeti svi.

Zadnji slu aj je zapošljavanje na javnim radovima. U Me imurju je nevjerojatno pala nezaposlenost u posljednjih godinu dana i, umjesto podrške javnim radovima, stru nom osposobljavanju, samozapošljavanju i sli no, od ministra Mrsi a moramo slušati o radu na crno i drugim nepogodama koje su sastavni dio Hrvatske. ema da toga nema kod nas, ali ti postoci su zanemarivi za razliku od drugih krajeva. rvatska ne može naprijed jer u njoj i dalje živi previše Hrvata koji se busaju o svoja nacionalna prsa, a na svakom koraku varaju državu ili je pokušavaju prevariti. e ina ministara svih hrvatskih vlada dolazi iz krajeva u kojima i dalje vlada nered, u kojima se i dalje želi živjeti isklju ivo na državnoj ili tu oj grba i, u kojoj nema u inkovitosti administracije, ve ona i dalje ko i razvoj. ojim se da e tako biti i kad se promijeni ova vlast, jer nezamjeranje svojem kraju iz kojeg ina e dolazi najviše hrvatskih ministara i u kojima vlada nered najve i je problem u našoj zemlji. Ministri bi najprije, primjerice, trebali posjetiti op ine u kojima se sjedi ispred zgrade i dobiva pla a za ni za što od države i otvoreno kazati da e ti i takvi biti kažnjeni, a oni koji su uspješni, koji rade i privre uju da e dobiti podršku. Umjesto toga ide se linijom manjeg otpora i sve se trpa u isti koš, posebice kad je lokalna samouprava u pitanju, i na taj na in traži alibi za još ve u centralizaciju zemlje.

U

I

N

H V

B

VIJEST(I) TJEDNA

TRILER SCENARIJ u akovcu u kojem s k

Država javne radove financira nadalje samo s 50 posto?

Za Me imurske novine ministra Mrsi a prilikom posjeta Me imurskoj županiji pitali smo: Što e biti s javnim radovima koji su u Me imurskoj županiji bili izuzetno dobro prihva eni od strane op ina i gradova? Pri tome je dosegnut i odre eni komunalni standard uz pomo javnih radova, a ljudi su imali priliku za posao.

- Javne radove smo na neki na in redizajnirali na na in da 50 posto javnog rada financira država, a 50 posto lokalna samouprava, s ciljem da se što bolje iskoriste ti potencijali. Kada ulažete 50 posto svojih sredstava, onda e ti ljudi koje angažirate raditi stvarno na poslovima koje ta lokalna samouprava treba.

Imali smo primjera da je angažiranje bilo neprimjereno. Ljudi nisu imali što raditi, ve su sjedili ispred gradova i op ina. Tema broja na str. 5.

20. lipnja 2014.

Dimnja ar nije donio

(NE) SVI A NAM SE

Sanacija klizišta u Prekopi u punom jeku Radnici i stru njaci akove ke Tegre intenzivirali su radove na sanaciji klizišta na državnoj cesti akovec - Štrigova u naselju Prekopa. Radovi su vrlo opsežni i zahtjevni te iziskuju stru nost i strpljenje ne samo u uklanjanju posljedica klizanja bankina i kolnika, nego i ugradnji elemenata koji e prometnicu ustabiliti, odnosno ne e dopustiti da ikada više klizi, kazali su nam radnici koji rade u zaista zahtjevnim uvjetima. Može se kazati da rade kao u rudniku, ali i na vodi. Naime, sanacija se provodi detaljno i opširno, obuhva a veliko podru je te duboki ulazak u zemlju, sve do staja ih podzemnih voda. Kada se do e do vrstog tla, postavit e se “piloti”, a potom zaštitni zidovi koji e zadržavati zemlju, ali i na pojedinim mjest ima obor inske vode propuštati u obližnji odvodni kanal. Reportažni prikaz na str. 9.

Ženi ukrao ogrlicu voze i se na biciklu!?

Drskost kradljivaca u našem kraju još jednom je izbila na vidjelo ovih dana.

U ponedjeljak 16. lipnja oko 8.50 sati u akovcu, u krugu Županijske bolnice akovec, u Ulici Ivana Gorana Kova i a, nepoznati po initelj, voze i se na biciklu, prilikom mimoilaženja je starijoj ženskoj osobi s vrata strgnuo i ukrao ogrlicu. Policija je dala i opis po initelja: muška osoba starosti oko 16 godina, visine oko 180 cm, mršave tjelesne gra e, obu ena u tamnoplave traper hla e i sivu majicu. Kretao se u društvu druge muške osobe iste starosti, visine oko 160 cm, obu ene tako er u tamnoplave traperice i sivu majicu.

Crnu kroniku itajte na str.

8.

J

esu li uhi enje Marka Taradija iz akovca, koje se dogodilo u etvrtak, i samoubojstvo Miljenka Crn eca dan kasnije povezani i kona ni, nažalost, tragi ni epilog istinske triler pri e u kojem se ispreple u osobne sudbine dvije poznate akove ke obitelji, još nije do kraja rasvijetljeno.

- Ne želim ništa komentirati. Neka policija i pravosu e rade svoj posao, kazao nam je Alojzije Sobo anec u ponedjeljak na temu uhi enja 30godišnjeg dimnja ara Marka Taradija, koji je u etvrtak priveden kao osumnji eni za tri kaznena djela - dva kaznena djela pokušaja ubojstva, jednoga kaznenog djela teškog pokušaja ubojstva, a koji su povezani s njegovom najužom obitelji.

Taradijevo uhi enje, po svemu sude i, bilo je okida samoubojstva Miljenka Crn eca, a na vidjelo je izbacilo cijelu neugodnu pri u koja se vu e niz godina unatrag, ali ovaj put s krvavim epilogom koji

se dogodio u petak nave er i ponovno potresao naš kraj.

Poveznica izme u uhi enja Taradija i samoubojstva Crn eca?

Naime, iako nema službene potvrde, kako saznajemo, istražni organi uhi enje dovode u vezu sa samoubojstvom 59-godišnjeg Miljenka Crn eca iz Mihovljana, koje se dogodilo u petak nave er na parkiralištu stambene zgrade u Ulici Janka Slogara u akovcu, u blizini ku e u kojoj zajedno s obitelji živi jedna od Sobo ancovih k eri Nikolina Babi .

Crn ec je navodno prije nego je po inio suicid znao za to uhi enje, pa se taj in i na tom mjestu može shvatiti i kao odre ena poruka za itavi slu aj. Ustrijelio se hicem iz pištolja nakon što je izašao iz terenca Toyota varaždinskih registarskih oznaka.

Prema nekim izjavama koje su se mogle uti od ljudi

koji su se slu ajno zatekli u petak nave er u blizini, odnosno onih koji su prepri avali isti, voza u crnoj Toyoti oko 20.30 sati gotovo je pola sata kružio oko teniskih terena u akovcu, a nakon toga je ubrzo na en sav krvav - mrtav.

Iako je policija odmah javila da je vjerojatno rije o samoubojstvu, nakon doga aja krenule su i brojne neprovjerene pri e da nije rije o samoubojstvu, da se ula škripa automobila koji se udaljavao od mjesta doga aja, da nije bio jedan pucanj nego više njih, da je na mrtvom tijelu bilo više ulaznih rana od metaka, da je pucala policija...

Sve to policija je odlu no demantirala i nakon obavljenog o evida u subotu i službeno priop ila da je rije o samoubojstvu.

Istražni organi uglavnom itekako ozbiljno razmatraju mogu nost poveznice izme u Taradija i Crn eca, odnosno tko zapravo stoji iza svega onoga što se doga alo minu-

20. lipnja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

se isprepli u sudbine dviju poznatih akove kih obitelji s krvavim epilogom prošli petak, koji smo dosad vi ali samo u filmovima i serijama

r im sre u!

Miljenko Crn ec prona en je mrtav u petak nave er kraj svojega crnog terenca u akovcu na parkiralištu stambene zgrade.

Policijskom istragom i obdukcijom utvr eno je da je u pitanju samoubojstvo pištoljem koje se povezuje s uhi enjem dan ranije Marka Taradija

lih godina kada su u pitanju prijetnje i pokušaji ubojstva za koje je osumnji en Taradi, iako o tome nema nikakvih službenih informacija, pa je za sad sve u formi špekulacija i naga anja.

Me utim, ono što je poznato je da su u razgovoru za List Me imurje A. Sobo anec i N. Babi tvrdili još 2008. godine da napadi nemaju nikakve veze s poslovanjem njihovih tvrtki te da su svoje sumnje na mogu e po initelje (koji nisu iz njihovoga poslovnog okruženja) iznijeli policiji nadaju i se da e (i) to pomo i kriminalistima u istrazi. Iz ove izjave se može itekako izvu i zaklju ak da je kod njih postojala sumnja tko bi mogao stajati iza svega i da su to kazali policiji. Cijeli slu aj policija je uspjela donekle rasvijetliti tek šest godina kasnije.

Kako kaže na elnik PU me imurske Krunoslav Gosari , istraga pokušaja ubojstva koja je rezultirala uhi enjem Taradija bila je

jedan od glavnih prioriteta posljednjih godina u radu naše policije, jer je po injenje kaznenih djela bilo izravno upereno protiv op e sigurnosti gra ana.

Rad krimpolicije me imurske policije, koja je osvježena posljednjih godina novim i mla im kadrovima, o ito je bio konstanta proteklih mjeseci i godina u jednom od najtežih slu aja i istraživa ka upornost donijela je konkretni rezultat, što je zasigurno njihov veliki uspjeh. Me utim, još uvijek se trebaju rasvijetliti svi njegovi detalji. Jer, u pitanju je o ito pravi triler koji ima pove i "scenarij".

Tek bi su enje moglo razotkriti detalje Miljenko Crn ec ina e je u posljednje vrijeme u Varaždinu imao knjižaru "Trap".

To objašnjava zašto se vozio s džipom VŽ oznaka. Bio je strastveni lovac, u '90-ima vlasnik konja, navodno se bavio i nekretninskim biznisom.

- Teško nam je, u šoku smo svi i ne možemo shvatiti motiv, kazao je Ivan Crn ec, Miljenkov sin, ina e pomo nik ministra pravosu a, za Ve ernji list. Za iste novine majka uhi enog Marka Taradija tvrdi da sin nije kriv za pokušaje ubojstva.

- Sin mi je sad ponižen i uprljan. Ostat e bez posla, dogodine se trebao ženiti. Nije on, jadan, nikome ništa napravio, on ni vrapca ne bi zgazio!, kaže majka Nada. Na pitanje jesu li se Marko Taradi i Miljenko Crn ec poznavali, rekla je da je sin, kad je imao deset godina, hranio njegove konje.

- Mislim da nakon toga nisu bili u kontaktu, kaže. Ne zna je li poznavao Nikolinu Babi .

Policija ne želi otkrivati detalje te dosad najopsežnije istrage u ovom kraju, donio je Ve ernji list.

Dimnja ar Robert Zver, kod kojeg je Taradi radio kao zaposlenik - pripravnik, rekao nam je: - Kod mene je radio mjesec i pol dana na manje zahtjevnim poslovima. Osobno, nikad osobno ne bih posumnjao u njega za to što ga terete i što sam pro itao u novinama.

Miljenko Crn ec po inio je samoubojstvo hicem u glavu, što je potvrdila i obdukcija.

Njegov posljednji ispra aj nije bio javan, ve u krugu obitelji. akovec je nakon svega ovih dana prepun tra partija o odnosima koji su vladali izme u pojedinih lanova jedne i druge ugledne i poznate akove ke obitelji. I to bi bio samo jedan u nizu tra eva u našem malom gradu, da nije bilo najprije o ito pokušaja obra una oružjem, odnosno krvavog epiloga - samoubojstva, koje se dogodilo na javnom prostoru, u mirnom akove kom kvartu kraj teniskih terena.

Taradi je ina e osumnji en da je 4. svibnja 2008. godine pucao na Nikolinu Babi kad se vozila s djetetom u automobilu. Jedan je metak razbio bo no staklo BMW-a te okrznuo odje u N. Babi , koja je u borbi za život pokazala iznimnu snagu. Nije izgubila kontrolu nad vozilom i uspjela je pobje i napada ima koji su dva puta pucali u vozilo, a jedan od drugog bili su udaljeni 20-ak metara, odnosno za postavljanje ru ne granate

na živici ku e gdje živi s obitelji njezina sestra Anamarija Dui Sobo anec, koja je eksplodirala kad je živicu ure ivao vrtlar iz Ivanovca i tom prilikom je teško ozlije en.

Podsjetimo tako er da je izme u ta dva doga aja, nekoliko mjeseci od ovog pokušaja ubojstva, krajem kolovoza 2008. godine, otac Nikoline

Kako neslužbeno saznajemo, istražni organi uhi enje 30-godišnjeg dimnja ara Marka Taradija u etvrtak dovode u vezu sa samoubojstvom 59-godišnjeg Miljenka Crn eca iz Mihovljana, koje se dogodilo dan kasnije nave er na parkiralištu stambene zgrade u akove koj Ulici Janka Slogara Babi , poduzetnik Alojzije Sobo anec, na podvozju svog automobila zamijetio napravu koja podsje a na - eksploziv.

Naprava na ena na automobilu A. Sobo anca nije imala eksplozivno punjenje. Policija zasad još uvijek nije utvrdila tko bi mogao biti osumnji en za ovu prijetnju.

Policija je tako er 2008. godine izvijestila da su pucala dva napada a. Me utim, sada je policija sumnja da je Taradi ak u dva navrata pucao na njezin automobil. Pištolj kojim je pucano prona en je u obližnjem vrtu obiteljske ku e.

PU me imurska u ponedjeljak je i službeno priop ila da je uhitila tridesetogodišnjaka iz akovca koji su sum-

Pištolj iz kojeg je 4. svibnja 2008. godine pucano na automobil u kojem se vozila Nikolina Babi s djetetom slu ajno je prona en u obližnjem dvorištu

Ru na granata bila je postavljena u živici obiteljske ku e gdje živi Anamarija Dui s obitelji, a u studenom prošle godine stradao je vrtlar

nji i za tri kaznena djela koja su se dogodila 2008. i 2013. godine.

- Policijska uprava me imurska je u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Varaždinu provela kriminalisti ko istraživanje nad 30-godišnjakom iz akovca, za kojeg se sumnja da je po inio tri kaznena djela. Sumnja se da je on 4. svibnja 2008. godine u 22.20 sati u Ulici Mate Lovraka u akovcu pri ekao nailazak osobnog vozila kojim je upravljala 42-godišnjakinju iz akovca i, kada mu se vozilo približilo u njegovom smjeru, ispalio najmanje dva streljiva od kojih je jedno probilo staklo na voza evim vratima i ušlo u kabinu, a drugo je probilo prednji blatobran vozila.

U vozilu se uz voza icu kao putnik nalazilo i dijete, ali nijedno od njih nije ozlije eno. Nadalje se sumnja da je on neutvr enog dana u dvorištu obiteljske ku e u Ulici Mate Lovraka u akovcu u ukrasnu živicu pored ku ne terase stavio ru nu bombu koju je prethodno na neutvr eni na in osigurao da se ne aktivira sve do 14. studenoga 2013. godine, kada je oko 16.35 sati eksplodirala dok je 38-godišnjak iz Ivanovca ure ivao živicu. On je pri tome teško ozlije en.

Taradi osumnji en za tri kaznena djela Zbog sumnje da je time po inio dva kaznena djela "ubojstvo u pokušaju" i jedno kazneno djelo "teško ubojstvo u pokušaju", 30-godišnjak je uhi en u etvrtak 12. lipnja i protiv njega je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu, a sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio mu je istražni zatvor, priop ila je PU me imurska.

Sudac Županijskog suda u Varaždinu odredio mu je istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i zato što je pokazao upornost u napadima.

Istraga se ina e nastavlja, jer istražni organi nastoje utvrditi motiv svih ovih doga aja. Naravno, puno toga ovisi i o tome kako e se braniti Taradi. Šutnjom, odnosno negiranjem svoje bilo kakve umiješanosti ili pak aktivnom obranom. Ostaje za vidjeti što e nakon toga stajati u optužnici DORH-a, odnosno što e donijeti sudski proces.

(RI, foto: Zlatko Vrzan)

Aktualno

4

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MATIJA POSAVEC, predsjednik HNS-a Me imurske županije, najavio mogu nost suradnje s a i evim Reformistima nakon njegovog izlaska iz Radimir a i izlazi iz zatvora, a ve je pripremio teren za svoje politi ko djelovanje širom Hrvatske. Tako je u nedjelju i u središtu akovca otvoren ured Udruge “Inicijativa za osnivanje narodne stranke - reformisti” za Me imursku županiju, ija je povjerenica Sandra Herman, najpoznatija bivša HNS-ovka u Me imurskoj županiji koja je prešla a i u, ali je ostala zamjenica župana u Me imurskoj županiji, a time i dalje bliska suradnica Matiji Posavcu, predsjedniku me imurskog HNS-a.

Uo i a i va izlaska iz zatvora, zamolili smo Matiju Posavca, predsjednika HNS-a Me imurske županije, za izjavu tim povodom.

- Moram naglasiti da sam kao ovjek zadovoljan jer je gospodin a i izašao iz zatvora, ime je jedna neugodna i tragi na epizoda u njegovom životu, a koja se svakome može dogoditi, de initivno završena.

To su situacije na koje nekada ne možete utjecati i s ljudskog aspekta s punim pravom možemo re i da je Radimir a i odslužio kaznu koja mu je bila odre ena.

Politi ki put koji svatko izabire, na in i okvir politi -

Lokalna razina traži suradnje koje u “visokoj politici” nisu mogu e - Moram naglasiti da sam kao ovjek zadovoljan jer je gospodin a i izašao iz zatvora, ime je jedna neugodna i tragi na epizoda u njegovom životu, a koja se svakome može dogoditi, definitivno završena. To su situacije na koje nekada ne možete utjecati i s ljudskog aspekta s punim pravom možemo re i da je Radimir a i odslužio kaznu koja mu je bila odre ena

Matija Posavec i dalje pokušava voziti na “dva kolosijeka”, ostaje za vidjeti koliko e u bližoj budu nosti biti uspješan u tome

kog djelovanja vlastita su odluka svakog ovjeka i u njih se ne u miješati. HNS Me imurja je velika, ozbiljna i dobro organizirana stranka koja ima najve u odgovornost u razvoju naše županije. Svjesni te odgovornosti, tako i funkcioniramo. Bira i, lanovi i simpatizeri HNS-a u Me imurju više se identi iciraju sa strankom i lokalnim dužnosnicima nego nacionalnom politikom i elnicima pa tako ne o ekujem zna ajnije potrese unutar HNS-a Me imurja. U HNS-u nitko nije bio

U kona nici, ne zaboravimo da politi are na dužnost imenuju gra ani i jedino njima treba pogledati u o i, a na kraju mandata podnijeti ra un.

Do sada sam to mogao i mogu napraviti bez ikakvih problema, te e isto tako biti i u budu nosti, a o tome jesu li moje odluke bile dobre ili ne, kako sam rekao, odlu it e samo Me imurke i Me imurci, poru io nam je u pisanoj izjavi Matija Posavec, predsjednik HNS-a Me imurske županije. (BMO)

sankcioniran zbog razli itog mišljenja ili izgovorene rije i, tako e biti i ubudu e, a onima koji e prije i u novu stranku želim sre u.

Jedino se gra anima treba pogledati u o i Posavec je tako er naglasio: - Kao župan ostajem sura ivati s Vladom RH jer smo daleko otišli u realizaciji kapitalnih projekata za Me imurje, imamo kvalitetnu suradnju s Vladom RH, što je potvr eno i prošlotjednim osobnim

INICIJATIVA ZA OSNIVANJE narodne stranke - reformisti

Otvorili ured u akovcu Sandra Herman povjerenica je Udruge “Inicijativa za osnivanje narodne stranke - reformisti” za Me imursku županiju. U nazo nosti okupljenih lanova u ponedjeljak 16. lipnja otvorila je ured Udruge u podrumu novog passagea u akovcu te ga predala na korištenje svim lanovima.

U kratkom izlaganju osvrnula se na dosadašnji rad Udruge, kojim je izrazito zadovoljna iz razloga što svakodnevno pristižu novi lanovi s podru ja itavog Me imurja.

Prilikom otvorenja ureda i druženja s lanovima raspravljalo se i o programskim smjernicama Udruge, koja e u jesen prerasti u Narodnu stranku reformista, osobito o pro-

mjeni izbornog sustava koju su upravo a i evi reformisti prvi predlagali i pripremili prijedlog zakona za saborsku proceduru, a ovih je dana mnogi svojataju i predlažu ak i kao referendumsko pitanje.

Ovom prigodom predstavljen je i dopredsjednik novoosnovane podružnice Grada Mursko Središ e Rajko Radikovi , a uz njega i mnogobrojne lanove otvorenju su prisustvovali i predsjednica podružnice Grada akovca Anita Saka , predsjednik podružnice Belica Dragutin Braniša, dopredsjednik podružnice Pribislavec Dušan Šmitran te tajnik Udruge Dejan Leva i .

Sandra Herman je za subotu 21. lipnja najavila druženje s gra anima na Trgu Republike

Sandra Herman povjerenica je Udruge “Inicijativa za osnivanje narodne stranke - reformisti” za Me imursku županiju u akovcu u vremenu od 9 do 12 sati.

Udruga e na svom štandu gra anima predstaviti program te podijeliti prigodne poklone, a svi zainteresirani mo i e iskoristiti priliku i postati lanom Udruge. (mn)

razgovorom s premijerom Milanovi em, jednako kao i s predsjednikom RH, dr. sc.

Ivom Josipovi em, u estali su posjeti ministara i Vladinih dužnosnika te ne mogu dozvoliti da se sve to zajedno dovodi u pitanje na bilo koji na in. I kao župan, ali i kao predsjednik ŽO-a HNS-a želim da ova izvršna županijska vlast ostane zapam ena upravo po svojim uspjesima, iako nekada lokalna razina upravljanja traži i suradnje koje u tzv. visokoj politici možda i nisu mogu e. Mojim surad-

nicima i meni je Me imurje prvenstveno u fokusu i ako na taj na in sagledavate stvari onda ste svjesni da možda i netko drugi ima dobru ideju, projekt ili inicijativu i tada, a u ime upravo Me imurja, trebate i dužni ste krenuti u suradnju bez izuzetka o kome je rije . Dvorana u Orehovici, škola u Pribislavcu, bolnica i pitanje vojarne, turisti ki projekti diljem Me imurja, ali sve ono novo što nam slijedi naše su obveze, a od obveza i dužnosti nisam i nikada ne u bježati.

HNS ZBIJAO REDOVE u Toplicama Sveti Martin

Minisaborima oživljavaju stranku U Toplicama Sveti Martin u tijeku je tre i od pet regionalnih team buildinga HNS-a, koji je okupio lanove Sjeverozapadnoga hrvatskog regionalnog saveza, koji ina e broji oko 18 tisu a lanova. Novinarima su se na konferenciji prije po etka rada obratili Vesna Pusi , predsjednica HNS-a, Ivan Vrdoljak, potpredsjednik, An elko Topolovec, predsjednik Sjeverozapadnoga regionalnog saveza, Predrag Štromar, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, i Matija Posavec, predsjednik HNS-a Me imurske županije. Ljudi se ne uklju uju u politiku jer vlada razo aranje, zbog toga Vesna Pusi smatra da su ovakvi susreti na in da se oživi rad stranke.

Istaknula je da treba ja ati politi ke stranke, ali ne šefovskim nare ivanjem, ve uklju ivanjem.

Na pitanje može li se ovaj skup smatrati zbijanjem redova prije po etka djelovanja a i eve stanke, te smatra li da e do i do kakvih prijelaza i kakav e biti odnos HNS-a prema a i evoj stranci, odgovorila je da je

HNS zajedništvo ja a minisaborima i strana kim team buildingom ta stranka irelevantna, regionalna politi ka opcija kakve se pojavljuju pa nestaju. Odnos s a i em komentirala je rije ima: - Završili smo tu fazu.

- Svrha našeg okupljanja u Sv. Martinu na Muri je ja anje HNS-a.

Dvije godine sudjelujemo u odgovornosti obnašanja vlasti i do sada smo u potpunosti bili koncentrirani na poslove u Saboru, Vladi i lokalnoj samoupravi - sada je vrijeme da se posvetimo ja anju stranke, istaknula je predsjednica HNS-a, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusi na tre em

minisaboru HNS-a, na kojemu je sudjelovalo 300-injak lanova HNS-a iz Sjeverozapadnoga hrvatskog regionalnog saveza koji obuhva a Me imursku, Varaždinsku, Krapinskozagorsku, Koprivni ko-križeva ku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Dodala je kako se ljudi, s obzirom na razo aranje politikom, mogu pokrenuti jedino oživljavanjem politi kih stranaka i bez njihova uklju ivanja u politiku nema funkcioniraju e države, nema slobode ni legitimiteta ni jedne vlasti. - Ovdje je danas više stotina ljudi i to je naša borba za politiku optimizma, politiku koja polaže ra une i širi prostor da se u njega uklju i i što ve i broj gra ana, a ne za ‘bossovsko’ nare ivanje - to je funkcija naših sastanaka i zato smo danas ovdje, izjavila je Vesna Pusi . Potpredsjednik stranke i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak naglasio je: - Naš je zadatak prenositi optimizam i energiju kako bi se ostvarili ciljevi koje smo zacrtali. Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a i varaždinski župan

POGLED ODOZDO

a i eva politi ka djeca H

NS nikad nije bio stranka za koju je glasovao velik broj bira a na nacionalnoj razini, ali, ako se uzme u obzir njihova umješnost da uz mali broj mandata uzmu velik udio u vlasti, tada su nenadmašni u korištenju politi ke mo i. Glavni mozak te operacije bio je a i i o tome nema spora. Svi su u ili od njega. On nije samo arhitekt po zanimanju, ve je bio i arhitekt politike HNS-a. o, nitko nije savršen, pa tako ni a i . Svjestan te svoje nadmo nosti, bio je nadmen, što se javnosti nimalo nije dopadalo. Stranka nikada nije bila velika, tako da je u vrhu bilo uglavnom mjesta za njega i Vesnu Pusi . Svojedobno je i

N

Dragutin Lesar bio u tom trokutu kao nužni narodni tribun te stranke, ali kada su ga pokušali politi ki marginalizirati, nastavio je karijeru narodnog tribuna u svojim Laburistima tako dugo dok je politika “ne bu išlo” imala pro u. Novo vrijeme donijelo je nove trendove i nove politi ke zvijezde, tako da su i Laburisti sada zvijezda padalica.

NS je oduvijek najbolje uspijevao na sjeveru, tako da su i trenuta ni varaždinski župan i gradona elnik, zatim me imurski župan i na elnici a i eva politi ka djeca. Ono što je a i nau io svoje u enike ovaj as se ini kao da se okrenulo protiv njega.

Interes da ostanu uz vlast, a ne uz njega nau ili su od njega.

H

T

ako Matija Posavec kaže: - Kao župan ostajem sura ivati s Vladom RH jer smo daleko otišli u realizaciji kapitalnih projekata za Me imurje, imamo kvalitetnu suradnju s Vladom RH. I kao župan, ali i kao predsjednik ŽO-a HNS-a želim da ova izvršna županijska vlast ostane zapam ena upravo po svojim uspjesima, iako nekada lokalna razina upravljanja traži i suradnje koje u tzv. visokoj politici možda i nisu mogu e. Iz te izjave Matije Posavca da se iš itati: Drag si mi, a i u, ali ostanak uz vlast mi je važniji. To ga je uostalom a i nau io i ne može drugo nego biti ponosan na svog u enika, ako mu trenuta no i ne godi.

M

atija Posavec je mladi ovjek i mladi politi ar, premda je u politiku krenuo vrlo rano. Imao je ve u svojoj dosadašnjoj politi koj karijeri nekoliko obrata. Iskusio je da u politici postoje samo partnerstva na odre eni rok i da politi ar ako mu je u interesu okre e le a svom doju erašnjem partneru. Tu nema emocija. U politici su vje ni samo interesi, saveznici se mijenjaju. Doju erašnji suparnici ve prekosutra mogu postati saveznici. bog toga Matija Posavec u izjavi o a i u nije kazao ništa što bi na bilo koji na in srušilo mostove prema njegovu doju erašnjem politi kom ocu. Izme u redaka može se samo naslutiti odgovor da su mu ovog asa zavezane ruke.

On je trenuta no me imurski župan, a a i tek politi ar na novom po etku. Matiji Posavcu savez sa sadašnjim koalicijskim partneri-

Z

ma u Vladi puno zna i. Prekidanje s njima zako ilo bi projekte za županiju. Ionako mu je blokirano rješavanje tereta za vojarnu i dug za kredit prema bolnici. Da sada otvoreno stane na a i evu stranu, ušao bi u u velik rizik. No, ve u skoroj budu nosti karte se mogu druga ije izmiješati. Ve prema kraju mandata državne vlasti bit e jasniji i budu i savezi i kamo e se pomaknuti politi ko klatno i prestrojavanja na politi koj sceni. Tada e biti pravo vrijeme za promjenu dresova. atija Posavec kao mladi ovjek koji je odlu io živjeti za politiku i od politike mora razmišljati i o svojoj politi koj budu nosti. Nema više politi kog šarenila kao nekada. Ušli smo u razdoblje politi ke zrelosti, a to zna i bipolarizacije politi ke scene. mamo dva jaka politi ka bloka, a Matija Posavec za sada nije ni

M I

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

u jednom od njih. Zahvaljuju i direktnom izboru uspio je postati županom, s umije em nau enim u HNS-u skupio je ve inu u Skupštini, ali uz pomo i interes SDP-a. e u idu em izbornom ciklusu, rastopi li se mo HNS-a i uz za sada još nejasnu snagu a i evih Reformista, Matiji Posavcu predstoji bitka i za vlastiti politi ki opstanak.

V

20. lipnja 2014. z zatvora

Dragutin Glavina opovrgnuo napise da je „ a i ev spava “ Uo i izlaska Radimira a i a na slobodu pojavili su se medijski napisi da bi se vrlo lako mogla uzdrmati i vladaju a ve ina u Saboru, odlaskom pojedinih HNS-ovca u a i eve Reformiste. Me u spominjanim imenima pojavilo se i ono Dragutina Glavine, bivšeg preloškog gradona elnika i aktualnog saborskog zastupnika. Glavina je u izjavi za mediji opovrgnuo mogu nost takvog scenarija: Nisam bio za izbacivanje Radimira a i a iz stranke, ali ja sam jedan od osniva a HNS-a u Me imurju i ne znam što bi se moglo dogoditi da se tako nešto promijeni. Tako er, bio sam na operaciji i nisam bio sa a i em u kontaktu više od dva mjeseca.

Glavina je ina e na prošlim izborima na Kukuriku listi u 3. izbornoj jedinici ušao u Sabor RH upravo umjesto a i a koji je ušao u Vladu. (dz)

Predrag Štromar izrazio je želju da HNS oja a na teritoriju cijele zemlje, dodavši pritom kako HNS svoj rast dokazuje rezultatima, a ne anketama, te da je upravo na podru ju Varaždinske županije sve manje nezaposlenih, a sve više investicija. Predsjednik Sjeverozapadnoga hrvatskog regionalnog saveza An elko Topolovec izrazio je zadovoljstvo što predstavlja najja i regionalni savez HNS-a, koji broji ak 18 tisu a lanova, uz poruku kako je HNS najja a stranka na sjeveru zemlje i kako je ne e biti mogu e razjediniti ni na koji na in. Matija Posavec, predsjednik ŽO-a HNS-a Me imurske županije i me imurski župan, naglasio je kako je ponosan što u Me imurju može ugostiti sam vrh stranke koja je faktor stabilnosti Vlade i koja jest i ostat e zna ajan imbenik na politi koj sceni Hrvatske. Dodao je kako me imurski HNS snažno podupire vodstvo stranke i kolege u Vladi, kojima nije lako i imaju nezahvalan zadatak voditi državu u jeku gospodarske krize. Posebno je naglasio da ova županijska organizacija HNS-a bezrezervno stoji iza svih naših ministara, ali i iza vodstva stranke, koja je snažna i jedinstvena. (BMO)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

MIRANDO MRSI , ministar rada i mirovinskog sustava, o smanjenju sufinanciranja javnih radova

Zbog op ina, pred kojima se sjedilo, a ne radilo, kažnjeni svi, pa i mi u Me imurju PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Mirando Mrsi , ministar rada i mirovinskog sustava, u posjet Me imurskoj županiji došao je na zahtjev Gospodarsko-socijalnog vije a kako bi se razmotrila problematika suzbijanja sive ekonomije i rada na crno.

- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovu je godinu proglasilo godinom borbe protiv rada na crno i u sklopu toga ve smo pokrenuli prijavu u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u roku od 24 sata, te novi na in rada inspektorata, kazao je ministar Mrsi .

- S druge strane, želimo i s lokalnom samoupravom, s gospodarsko-socijalnim vije ima vidjeti na koji na in još dodatno možemo pokrenuti svijest da je rad na crno nepovoljan za radnika, koji rade i tako u ovom trenutku možda dobiva dovoljno za ono što radi, ali gubi onaj dio koji se odnosi na mirovinu jer se ne upla uju doprinosi. To je nepovoljno i za poslodavce.

Onaj poslodavac koji angažira radnike na crno nelojalna je konkurencija poslodavcima koji pla aju sve doprinose, istaknuo je ministar Mrsi .

Ministar je dodao da u toj pri i i država gubi doprinose prilikom rada na crno. Prema nekim statistikama, udio rada na crno je u Hrvatskoj visok, a da rad na crno nije samo neprijavljivanje radnika, nego i neisplata pla a te izmjena redovitog rada ugovorima o djelu. - U novom Zakonu o radu omogu it emo da se neke stvari bolje reguliraju, tako da se smanji udio rada na crno, naveo je ministar.

Podsjetio je da radi sprje avanja rada na crno postoji i mogu nost anonimne prijave na posebni telefon. Kazao je da su bili smo iznena eni poplavom prijava na taj telefon, te je rekao da inspektori izlaze na sve te anonimne prijave.

S druge strane, pokrenute su akcije gdje inspektorati rade po pojedinim segmentima i po-

- Imali smo primjera da je angažiranje bilo neprimjereno. Ljudi nisu imali što raditi, ve su sjedili ispred gradova i op ina, kazao je ministar Mrsi

Mirando Mrsi : - Javne radove smo na neki na in redizajnirali na na in da 50 posto javnog rada financira država, a 50 posto lokalna samouprava, a s ciljem da se što bolje iskoriste ti potencijali

jedinim djelatnostima, pri emu e se još više poja avati taj sustav. - No inspektorat rada i zaštite na radu pokrenut emo i u preventivnom pravcu, pri emu e poslodavci mo i pozvati inspektora rada da do e u tvrtku da se uvjeri je li sve u redu i da im ukažu što treba promijeniti, ako postoje neke nepravilnosti, ali bez kažnjavanja.

Zbog zloupotrebe javnih radova, financiranje od strane države palo na 50 posto

Za Me imurske novine ministra smo pitali: Što e biti s javnim radovima koji su u Me imurskoj županiji bili izuzetno dobro prihva eni od strane

op ina i gradova. Pri tome je dosegnut i odre eni komunalni standard uz pomo javnih radova, a ljudi su imali priliku za posao?

- Javne radove smo na neki na in redizajnirali na na in da 50 posto javnog rada inancira država, a 50 posto lokalna samouprava, a s ciljem da se što bolje iskoriste ti potencijali.

Kada ulažete 50 posto svojih sredstava, onda e ti ljudi koje angažirate raditi stvarno na poslovima koje ta lokalna samouprava treba. Imali smo primjera da je angažiranje bilo neprimjereno. Ljudi nisu imali što raditi, ve su sjedili ispred gradova i

Inspektori iz Zagreba kontrolirat e Me imurje - Kriterij inspektorata je druga iji nego što je bio do sada. Rede inirali smo broj ispostava i išli za blizinom jedne ili druge ispostave i brojem inspektora na tom podru ju, a kako je akovec relativno blizu, smatrali smo da e to racionalizirati troškove rada inspektorata, ali s druge

strane pove at emo broj inspektora. Ministar je naglasio da inspektori više nisu vezani za lokalnu sredinu, tako da e oni koji rade u inspektoratu u Varaždinu i i u Zagreb i Osijek, a ovamo e dolaziti inspektori iz Zagreba, sve s ciljem što ve e u inkovitosti rada.

op ina. Mi smo željeli da svima onima koji stvarno žele da javni radovi funkcioniraju pomognemo i zajedni ki u emo u to i da to vrijeme koje je bilo od tri do šest po novom može trajati i godinu dana, što je vrlo važno za one koji su dugotrajno nezaposleni da mogu dobiti posao. U svakom slu aju, smatramo i da lokalna samouprava treba imati udio u inanciranju lokalnih radova, ne može sve biti na le ima države, kazao je ministar Mrsi . - Što se ti e udruga koje zapošljavaju invalide, njima e biti su inancirano 100 posto, kao i za radove na poplavljenim podru jima.

Ispostava mirovinskog u Murskom Središ u Župan Matija Posavec s ministrom Mrsi em razgovarao je i o otvaranju ispostave mirovinskog osiguranja u Murskom Središ u. Sve radnje u tom djelu krenule su ako bi ispostava bila otvorena u rujnu, tim više što postoji potreba za njom.

U Me imurju zna ajan pad nezaposlenih Župan Matija Posavec kazao je da se s ministrom Mrsi em razgovaralo i o stanju na tržištu rada te gospodarskim rezultatima.

- Mi nikad ne emo biti zadovoljni dok je itko nezaposlen u Me imurju, no da je stanje na dan 16. lipnja bilo 7.070 nezaposlenih u Me imurskoj županiji. To treba usporediti sa stanjem od nekoliko mjeseci ranije, kada ih je na burzi bilo 8.356. Prosjek nezaposlenih u Me imurskoj županiji bio je 7.917. Do pada nezaposlenih došlo je ne samo zbog sezonskih radova, nego i zbog gospodarskih rezultata koje smo dobili za 2013. godinu, imamo puno pravo vjerovati u optimizam i svjetlo na kraju tunela i zbog investicija i zbog odnosa u gospodarstvu.

Siva ekonomija e uvijek biti rak-rana. Samo mjerama i inspekcijama može se svesti na društveno prihvatljivu mjeru.

- U Me imurskoj županiji je u javne radove i stru no osposobljavanje bilo uklju eno 1.722 ljudi, za što je izdvojeno 22,400.000 kuna. S obzirom na to da sada polovicu sredstava mora osigurati lokalna ili regionalna samouprava, razgovarali smo i o tome, kazao je župan.

- Me imurskoj županiji je problem izna i rješenje da ta sredstva ne ulaze u masu pla a, jer je Županija ranijih godina premašila zakonski okvir od 20 posto za masu pla a na 23 posto. Sada je to svedeno na 17 posto. Ukoliko se sa Zavodom za zapošljavanje na e formula da sredstava za su inanciranje zapošljavanja ne ulaze u zakonski okvir za pla e, u Me imurskoj županiji e se na i na in da se više ljudi angažira na javnim radovima ili stru nom osposobljavanju, kazao je župan Posavec.

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE

Priznanje Europskog društva za istraživanje kvalitete Me imursko veleu ilište u akovcu primilo je još jedno vrijedno me unarodno priznanje za koje se može tvrditi da je došlo iz meritorne institucije Europskog društva za istraživanje kvalitete (ESQR), sa sjedištem u švicarskoj Lausanni. Dodijeljena mu je jedna od godišnjih nagrada. Društvo prati rad institucija i organizacija u razli itim podru jima djelovanja diljem svijeta, a najboljima se nagrade dodjeljuju na godišnjim konvencijama, kada se i predstavljaju najbolji primjeri pozitivne prakse sa svih kontinenata.

Ove je godine konvencija održana 1. lipnja u Bruxellesu, a uz dekanicu dr. sc. Nevenku Breslauer u njezinu je radu kao predstavnica Veleu ilišta su-

djelovala i Marija Miš an uk, predava ica na Me imurskom veleu ilištu. One su prezentirale rad i društveni angažman MEV-a u vrlo širokom rasponu aktivnosti, sukladno razvijenoj i vrlo preciznoj metodologiji na osnovi koje ESQR dodjeljuje svoje nagrade. Njegove se ocjene, naime, temelje na prikupljanju podataka, provo enju anketa, pra enju javnog mišljenja, istraživanju tržišta, javnom informiranju, publikacijama, promotivnim kampanjama, ocjenjivanju dobrotvornih i stru nih projekata, institucionalnoj i me unarodnoj suradnji, pra enju sudjelovanja na sajmovima i izložbama te na nizu drugih dostupnih izvora.

Dr. sc. Nevenka Breslauer, dekanica Me imurskog veleu ilišta, i Marija Miš an uk, viša predava ica, na dodjeli nagrade

Predstavnice Veleu ilišta tako su u kratkom izlaganju predstavile studijske programe, programe cjeloživotnog u enja, realizirane i pripremljene projekte, suradnju s drugim visokoškolskim ustanovama, mobilnost, razmjenu studenata i nastavnika, humanitarne i razli ite druge za zajednicu važne projekte, kao i strategiju daljnjeg razvoja. Sve je te komponente ESQR ocijenio iznimno kvalitetnima i našem veleu ilištu, kao jedinoj hrvatskoj instituciji, dodijelio nagradu.

Sudjelovanje na konvenciji bila je i prilika za upoznavanje drugih uspješnih projekata i institucija iz svih dijelova svijeta, koje su se predstavile u samom programu, ali i za uspostavljanje

novih kontakata i širenje suradnje s nizom uspješnih institucija koje mogu doprinijeti još kvali-

tetnijem obrazovanju studenata Me imurskog veleu ilišta u akovcu. (BMO)

TRAŽE SE SEZONSKI RADNICI ZA BERBU KRASTAVACA KORNIŠONA U SVETOJ MARIJI

POČETAK BERBE OD 01.07.2014.

JAVITE SE OSOBNO U RASADNIK SVETA MARIJA, OMLADINSKA 14 ILI NA TEL: 040/660-191

6

Gospodarstvo

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OVOGODIŠNJI MESAP

ME IMURJE PLIN ostvario rekordnu dobit od preko 8,3 milijuna kuna

Uložit e u bioelektranu na akove kom pro ista u Me imurje plin je prepoznao trenutak liberalizacije tržišta za segment poduzetništva, što je u 2013. godini došlo do punog izražaja.

Opredjeljenje da bude jedan od klju nih opskrbljiva a na tržištu plina rezultiralo je time da je Me imurje plin završio 2013. godinu s ostvarenom dobiti od 8,353.790,29 kuna. Naime, zbog tržišne konkurentnosti na slobodnom tržištu, pove ali su opskrbu plinom za 16 posto, a prihode pove ali za 26,5 posto. Prisutni su na cijelom podru ju Hrvatske, na 32 distributivna podru ja od ukupno 38 u Hrvatskoj. Opskrbljuju 130 kupaca izvan Me imurja: tako plinom opskrbljuju Hrvatsku narodnu banku, Ekonomski, Prirodoslovno-matemati ki, Prehrambeno-biotehni ki fakultet u Zagrebu, Studentski centar u Osijeku, Op u bolnicu u Virovitici, Slavonskom Brodu,

Požegi, Koprivnici, KBC Osijek, Klini ki bolni ki centar Dubrava, Merkur, Rebro, Šalatu, Kliniku za dje je bolesti Zagreb, domove zdravlja, brojne tvrtke, osnovne i srednje škole, policijske uprave, vrti e.

Me imurje plin e od 8,3 milijuna kuna ostvarene dobiti 7 milijuna kuna reinvestirati u daljnji razvoj društva, a 1,353.790,29 kuna raspore uje se vlasnicima.

Za razliku od poduzetništva, gdje se opskrba plinom obavlja kao tržišna djelatnost po uvjetima koje diktira tržište, distribucija i opskrba plinom ku anstava strogo je regulirana djelatnost od strane države.

Na skupštini Me imurje plina, koja je održana u utorak 17. lipnja, donesena je odluka o promjeni društvenog ugovora. - Promjeni društvenog ugovora prišlo se stoga što planiramo reinvestiranu

dobit uložiti u bioelektranu.

Društvenim ugovorom širimo djelatnosti Me imurje plina na proizvodnju plina, proizvodnju elektri ne energije, toplinske energije, ime se uostalom u budu nosti Me imurje plin misli baviti. * To su samo pretpostavke ili postoje ozbiljni elementi za konkretnije bavljenje novim djelatnostima?

- Postoje ozbiljni elementi za izgradnju bioelektrane na podru ju pro ista a Grada akovca. Vrijednost investicije trebala bi biti ugrubo oko 2 milijuna eura, a veli ina bi trebala biti od 300 do 600 kW. Postoji opcija da se taj plin distribuira u sustav naše distributivne mreže, ali postoji opcija koja je vjerojatnija - kogeneracija, odnosno proizvodnja struje koja bi ulazila u sustav HEP-a, kazao je Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina. (BMO)

PRIOP ENJE DIONI ARA EKO ME IMURJA d.d.

Kikelj (ni)je odstupio iz osobnih razloga Na priop enje Eko Me imurja, u kojem su prije dva tjedna izvijestili javnost o imenovanju novog predsjednika Uprave te tvrtke, stigla je reakcija od strane Marijana Uršani a, dioni ara Eko Me imurja, s njegovim tuma enjem doga aja na skupštini na kojoj se mijenjao predsjednik Uprave Eko Me imurja.

U priop enju stoji: - U listu Me imurske novine broj 977 od 06.06.2014. g. objavljeno je službeno priop enje tvrtke EKO ME IMURJE d.d. u kojem se navodi da je: “Nadzorni odbor Eko Me imurja za novog predsjednika Uprave imenovao Sašu Novakovi a, mag. inf., koji je novu dužnost preuzeo 2. lipnja. Dosadašnji predsjednik Uprave Josip Kikelj iz osobnih je razloga odstupio s dužnosti predsjednika Uprave te e ostati na raspolaganju kao savjetnik Uprave društva”. U priop enju se dalje navodi da

“na svojim funkcijama kao lanovi Uprave Eko Me imurja i dalje ostaju Tomislav Radek, dipl. oec., inancijski direktor, i Jurica Soldat, dipl. ing., tehni ki direktor”.

Službeno priop enje Uprave EKO ME IMURJA ne sadrži potpune podatke o promjenama u Upravi tvrtke. Naime, 12.04.2014. g. održana je Glavna skupština EKO ME IMURJA d.d. na kojoj Uprava u sastavu: Josip Kikelj (predsjednik Uprave), Tomislav Radek ( inancijski direktor) i Jurica Soldat (tehni ki direktor) NIJE DOBILA RAZRJEŠNICU ZA SVOJ RAD U 2013. g.

Temeljem nedobivene razrješnice Nadzorni odbor je imenovao novog predsjednika Uprave, magistra informatike Sašu Novakovi a, što pobija informaciju iz priop enja Uprave EKO ME IMURJA d.d. da je bivši predsjednik Uprave Josip Kikelj odstupio iz osobnih razloga. Tomislav

Radek ( inancijski direktor) i Jurica Soldat (tehni ki direktor) tako er su lanovi Uprave koja nije dobila razrješnicu za svoj rad u 2013. g., ali su o ito odlukom Nadzornog odbora i dalje ostali na svojim dosadašnjim funkcijama u Upravi društva.

Interesantno je što je Tomislav Radek ( inancijski direktor) bio lan Uprave koja tako er nije dobila razrješnicu na Glavnoj skupštini 2010. g. za svoj rad u 2009.g., te je odlukom Nadzornog odbora ostao na svojoj funkciji, dok su preostala dva lana Uprave zbog nedobivanja razrješnice odlukom Nadzornog odbora smijenjena sa svojih funkcija.

Cilj ovog priop enja je upoznati javnost s potpunim informacijama vezanima uz promjene u Upravi tvrtke EKO ME IMURJE d.d.

Marijan Uršani , dioni ar EKO ME IMURJA d.d.

U nedjelju je završen 16.

Me unarodni sajam poduzetništva - MESAP 2014., na kojem je svoje proizvode i usluge predstavilo oko 270 izlaga a iz Slovenije, Austrije, Italije, Njema ke, Srbije, a najviše iz Hrvatske. Otvorenje sajma prošlo je uobi ajeno, ako se izuzme nedolazak ministara koji su tradicionalno otvarali sajam.

Direktor sajma Vitomir Kiri u petak je zaželio uspjeh izlaga ima, a na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania obe ao punu podršku lokalne uprave, koja i u krizi organizira uspješan sajam.

Predsjednik Hrvatske obrtni ke komore Dragutin Ranogajec kritizirao je Vladu da ini premalo rije ima: - Ni jedan obrtnik ili poduzetnik nije po eo s 1000 zaposlenih, uvijek je to bila dobra ideja i najprije neka garaža.

Od Vlade o ekujem da naši veleposlanici traže posao u inozemstvu, da su aktivni, te da stvori poticajan zakonski okvir da ne stradaju oni obrtnici i poduzetnici koji pošteno zara uju i pla aju obveze državi koje nisu male, a bogate se nepošteni. U strukovnom obrazovanju u injene su ve e greške, a neka e druga Vlada to popravljati. Kad je rije o MESAP-u, uspjeh je u ovim teškim vremenima imati ovakav sajam, a drago mi je da obrtnici sura uju sa županom i da im se pomaže.

Tvrtke, o drugi tre se promo baš u kri

Pad promoviranja proizvodnih tvrtki, više proizvo a a hrane Župan Matija Posavec, koji je i otvorio sajam, posebno je naglasio da su kod nas u Me imurju gospodarski rezultati uglavnom pozitivni zahvaljuju i sposobnim ljudima te da

Da bi bio na višem nivou uspješnosti, sajmu su ne

su se mnogi proizvo a i nametnuli europskom tržištu.

Istaknuo je i da je Me imurska

županija pomogla da se nakon tri godine održi sto arska izložba, a svoj obol dali su i

Vratile se kravice na sajam U sklopu 16. me unarodnog sajma poduzetništva na prostorima MESAP-a u Nedeliš u održana je i izložba krava, junica i teladi.

Istina, na izložbu su sto ari dopremili samo 5 krava i 7 teleta i nije bilo “izvo enja pred publiku”, ali raduje injenica da su se kravice vratile na sajam.

Naime, u po etku održavanja ovog sajma održavale su se velike izložbe stoke krupnog i sitnog zuba, proglašavala šampionska grla s me unarodnim obilježjima, da bi prije dvije godine sve stalo i izložbe stoke više nije bilo. Sto ari nisu bili zadovoljni uvjetima pod kojima su dopremali i na sajmu uvali stoku, a organizatori nisu mogli osigurati potrebna sredstva, a zbog teške gospodarske situacije izostala su sponzorstva. Sada su se organizatori potrudili, odaziv nije bogzna kakav, ali je svakako razlog da se ve sa-

Igor Rešetar s kolegicom u obilasku teladi

da sa sto arima i sponzorima zapo nu dogovori za idu u godinu, kako bi ponovno zapadni dio sajamskog prostora kao

Jedna od malobrojnih krava u boksu

nekada bio pun stoke i drugih doma ih životinja. Igor Rešetar iz Udruge sto ara kazao je kako se premalo ini na tome da izložba bude onakva kakva je bila i da se polako pretvori u sajam stoke, za što postoji interes poljoprivrednika iz itave regije. Rešetar kaže kako sve košta, a sto ari ne mogu sami snositi sve troškove, ali su spremni na suradnju.

20. lipnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

P u prihodima bolji nego lanjski, zahvaljuju i nastupu proizvo a a hrane Direktor sajma Vitomir Kiri kaže da je sajam ispunio o ekivanja prihodima ve ima za 16 posto te pove anjem broja izlaga a. Ipak, nedostajale su proizvodne tvrtke i obrti, kao i posjetitelji

obrti i ebali bi ovirati izi, ali…

dostajale proizvodne tvrtke i obrti, kao i posjetitelji

Dobitnici zlatnih odli ja za vina

Cmre njakovim vinima najviše odli ja Direktor Kiri zadovoljan je uspjehom sajma s obzirom na krizna vremena

branitelji koji su dali oko 400 radnih sati kako bi sajam uspio što bolje. Otvorenju sajma bili su nazo ni župani susjednih županija te više župana iz susjednih op ina Slovenije, no ni jedan hrvatski ministar.

Ove godine bilo je više proizvo a a hrane, a manje proizvodnih poduzetnika, što je trend koji je nastavljen iz prijašnjih godina, te samo nekoliko ve ih proizvodnih tvrtki iz našega kraja.

Zamjetan je i pad broja posjetitelja, no direktor sajma Vitomir Kiri napominje da je sajam ispunio o ekivanja prihodima ve ima za 16 posto te pove anjem broja izlaga a. Kakva je situacija u gospodarstvu, najbolje svjedo i podatak da po prvi put od po etka sajma svoj štand nije imala - me imurska Obrtni ka komora.

Što se dogodilo sajmu?

O

vogodišnji me imurski sajam poduzetništva u Nedeliš u ili skra eno MESAP mnogi od 4.000 posjetitelja pamtit e po mirisu suhih mesnih prera evina iz Slovenije i Hrvatske, a dvorana je odisala za inima. ak pet proizvo a a mesnih prera evina prodavalo je svoje delicije na sajmu. druge strane, dojam je da je na sajmu bilo premalo doma ih proizvo a a, što je i osnovna po etna ideja sajma. Što se to dogodilo sajmu

S

u Nedeliš u? Broj posjetitelja je manji za dvadesetak posto, doma e proizvo a e moglo se nabrojiti na prste, a sajam ipak bilježi rast broja izlaga a za nekoliko postotaka. z pozicije direktora sajma stvari su jasne, njegova je zada a bila da u ovoj kriznoj godini popuni prostor izlaga ima po onoj “svatko je dobrodošao”, ne pitaju i se za više ciljeve sajma, u emu je uspio.

Za vratom mu je još preko tri milijuna kuna kreditnih obveza prema bankama prije

I

negoli sajam stane na noge, pa je zadovoljan pove anjem prihoda ovogodišnjeg sajma od šesnaest posto. a se nešto doga a sa sajmom, zamijetili su i sami izlaga i na okruglom stolu u nedjelju. Nije bilo velikih proizvo a a i iz našeg kraja, osim nekoliko iznimaka, jedina je ocjena da oni koji imaju dosta novca i jahte više ne trebaju MESAP kao mjesto prezentacije. druge strane, manji proizvo a i i obrtnici ne dola-

D

S

Mnogo više zadovoljstva bilo je na licima me imurskih vinara. Njima su dodijeljena priznanja za vina koja su bila na stru nom ocjenjivanju za koje je dr. sc. Ivana Alpeza, vode a hrvatska stru njakinja za vina, kazala da je bilo stru no obavljeno, zahtjevno, ali i potvrdila kako su me imurska vina izuzetno kvalitetna. Velika zlatna priznanja dobili su vinari Rajko Cmre njak iz Svetog Urbana i Zlatko Sonenšajn iz Koprivnice. Zlatna odli ja dobili su Podrum Štrigova, OPG Rajko Dvanajš ak, Zlatko Sonenšajn, Alojz Tomši , Juraj Nemec, Rajko Cmre njak, Vino Kerman, Ivan Bal, Boris Novak, ViP Preininger, Vinarstvo Gec i Stjepan Pozvek.

Srebrna priznanja uru ena su OPG-u Kun i , Vini-

Rajko Cmre njak - dobitnik najve eg broja priznanja i Velike zlatne medalje

ma Cmre njak, Jurju Nemcu, Vinskoj ku i Kossi, Vinima Zadravec, Vinariji Štampar, Kmetiji Kobal, OPG-u Rajka Dvanajš aka, Vinarstvu Gec, Josipu Oleti u, Vinogradarstvu Turk, Branku Kova u, ViP-u Tomši u, ViP-u Preiningeru, Borisu Novaku i Darku Novaku. Bron ana priznanja dobili su Branko

Kova , ViP Tomši , OPG Goran Ma ek, OPG Dražen Belovi , Kmetija Kobal, Boris Novak, Marijan Serec, Josip Oleti , Vinska ku a Kossi i Vina Zavec, dok su priznanja dobili Stjepan Lon ari , OPG Ma ek i OPG Dražen Belovi .

Priznanja je dobitnicima uru io Matija Posavec, me imurski župan.

Zanimljive izložbe U dvorani “Aton” Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e organizirala je i nekoliko zanimljivih izložbi. Op ina Nedeliš e tu se predstavila kao op ina sa zna ajnim turisti kim potencijalima koji su, doduše, neiskorišteni.

Po prvi put predstavljena je zbirka zoopreparata Andrije Lesingera, koja je izazvala znatnu pažnju posjetitelja. Tek se sad vidjelo da zbirka Lesinger ima veliki turisti ki potencijal uz dobru prezentaciju, za što treba prostor, ali i mogu nost muzejskog pristupa.

Bilo je izloženo i nekoliko slika prerano preminulog slikara Franje Horvata iz Sla-

ze na sajam i zbog jednostavnog razloga što ih je premalo i izgubit e dva radna dana, a to si danas teško mogu dozvoliti. Oni koji su na sajmu pak su nezadovoljni zbog premalo kretanja. O ito je da je sajam izgubio dio svoje privla ne snage, pa treba novi pristup. reostaju oni koje po esto zanemarujemo, a to su posjetitelji. Ulaznica je stajala 15 kuna, a pad posjetitelja za dvadesetak posto rezultat je neimaštine. Naime, ako se do e na sajam, ipak se potroši stotinjak ili koja kuna više na hranu i pi e nakon razgledavanja.

P

Proizvo a a hrane bilo je najviše na ovogodišnjem MESAP-u

kovca, njegovi pejzaži našeg kraja, ali i interaktivna drvena tiskarska preša nalik onoj na kojoj je vjerojatno tiskan “Dekretum” u Nedeliš u prije nekoliko stotina godina. Na preši su napravljeni otisci prve stranice “Dekretuma”.

Izloženi su bili i radovi u enika dizajna i Graditeljske škole akovec, a predstavljeni su i ba varija Pozvek, p elarstvo Šardi i eksponati kova nice iz Gornjeg Hraš ana te pletenje cekera. (J. Šimunko, foto: Z. Vrzan)

GLOBALNO I LOKALNO

O

ito je da u Me imurju nestaje srednji sloj, a pitanje je ho e li ga na kraju krize još biti. Još jedna zanimljiva usporedba: u varaždinskoj dvorani “Graberje” u isto je vrijeme održan sajam. Ulaz je bio besplatan, pa opet nije bilo mnogo posjetitelja, blago re eno. vogodišnji MESAP ipak je u ne emu uspio, zadržana je tradicija uz smanjeni broj posjetitelja, vratile su se i kravice, a dobitak su i izložbe.

No to nije dovoljno.

O

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

STJEPAN TOMAŠEK, poznati vatrogasac iz Domašinca i zapovjednik tamošnjeg DVD-a

Ni u kom slu aju nemojte polijevati pregrijane pe i na drva vodom Ako se loži mokrim drvima, opasnost je tu. Dolazi do kondenzacije, a a a se sakuplja u dimnjaku. Ako se ne isti kako je propisano, može do i do zapaljenja dimnjaka, što je vrlo opasno Zapovjednika DVD-a Domašinec Stjepana Tomašeka, koji je ujedno i pomo nik vatrogasnog zapovjednika Me imurske županije, pitali smo kakve su nove požarne opasnosti.

• Kako ocjenjujete opremljenost DVD-a Domašinec za požarne opasnosti?

— Prema mojoj procjeni, DVD Domašinec dobro je opremljen, zapravo spada u vrh po opremljenosti dobrovoljnih vatrogasnih društava. Zahvaljuju i donacijama iz Švicarske od 28 izolacijskih aparata prije više od godinu dana, opremljeni smo i velikom koli inom izolacijskih aparata, koje vatrogasci trebaju kad gase požar u zatvorenom prostoru, gdje ima plinova opasnih po zdravlje.

• Kakav je interes za vatrogastvo u Domašincu?

— Interes mladih je i dalje znatan, rije je o dugogodišnjoj tradiciji, ako je otac vatrogasac, onda je to esto i sin. Danas društvo broji ak 70 vatrogasaca, a imamo i trideset djece, od ega je osamnaest vatrogasaca

osposobljeno za intervencije, a to zna i da su obavili pregled i ostalo.

• Koliko ste imali intervencija protekle godine i koje vrste?

— Protekle godine bilo je ukupno osamnaest intervencija, od ega dvije intervencije na gra evini, pet tehni kih intervencija, a ostale intervencije bile su zbog zapaljenja suhe trave ljeti. Imali smo dva požara dimnjaka, a po mojoj procjeni takvih e požara biti sve više.

• Postoje procjene da e biti više požara dimnjaka, svi se još sje aju požara u ehovcu?

— Danas se naj eš e za grijanje koristi plin, ali sve više i drva. Uzroci požara mogu biti razli iti, no jedan od tehnoloških i nevidljivih uzroka sigurno su jake pe i na drva, koje su etiri puta ja e nego one prijašnje stare, snage i po dvadeset i više kilovata.

Takve jake pe i zahtijevaju redovito održavanje dinmjaka, kao i redovito iš enje dimnjaka i odre en promjer dimovodne cijevi.

Ne možete jaku pe spojiti na dimnjak koji je malih dimenzija.

Stjepan Tomašek: - Najvažnije je da su dimnjaci isti

Zbog toga proizvo a i koji proizvode pe i propisuju na kakav se dimnjak odre ena pe smije spojiti i to treba poštovati. Ako se još loži s mokrim drvima, opasnost je tu. Dolazi do kondenzacije, a a a se sakuplja u dimnjaku. Ako se ne isti kako je propisano, može do i do zapaljenja dimnjaka, što je vrlo opasno.

• Koliko je zapaljenje a e opasno?

— To je jako opasno zbog toga što se razvijaju izuzetno visoke temperature od 800

i 900 stupnjeva Celzijevih ako se upali a a u dimnjaku. Te temperature vjerojatno ne e ‘rastaliti’ dimnjak, no problem su limovi blizu dimnjaka koji se ugriju na visoku temperaturu i mogu zapaliti gredu ili što drugo ako je blizu dimnjaka. Ako se zapali greda, zapali se i cijelo krovište ako se na vrijeme ne intervenira.

Zbog toga je održavanje dimnjaka najvažnije i nikako ne treba propuštati iš enja dimnjaka kad do e dimnja ar.

• Što u iti ako se jaka pe na drva ili kamin pregrije?

— Ako se jaka pe na drva pregrijala, nipošto se ne smije polijevati vodom, jer lako može do i do opasne eksplozije. Jedan litar vode može dati 1800 litara pare.

Etažne pe i za centralno grijanje nikako se ne smiju polijevati vodom ili sli no da bi se ugasio plamen, posti i e se suprotni efekt i lako može do i do eksplozije.

Jedino što se može preporu iti je da se s lopaticom

igru, ali ništa nije ukrao. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko su a kuna. Dana 8. velja e ove godine u vremenu od pono i do 7.50 sa u Kotoribi, u Murskoj ulici, provalio je u ugostiteljski objekt i ukrao razna alkoholna pi a u vrijednos nekoliko su a kuna. Pro v njega e se podnije kaznene prijave op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tako er, dovršenim kriminalis kim istraživanjem sumnja se da je 33-godišnjak iz Kotoribe po inio kazneno djelo “kra a”, jekom no i s 19. na 20. travnja ove godine, u Ulici Alojzija Stepinca u Kotoribi, gdje je iz nezaklju ane pomo ne prostorije ukrao ribolovne štapove i pripadaju e role. Materijalna šteta procjenjuje se na više su a kuna, a pro v po initelja e se podnije kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Kao što smo ve pisali, i u Donjoj Dubravi su se gra ani pobunili na niz kra a, tako da je održan poseban sastanak s policijom.

Voza bicikla u Nedeliš u napuhao 3,03 g/kg

naselja. Skre emo pozornost gra ana i udruga da svoje objekte s vrijednim predme ma dodatno osiguraju kako bi se ovakvi slu ajevi dešavali što rje e. Tijekom no i s 12. na 13. lipnja u poljskom predjelu zvanom “Grabanice”, izme u naselja Nedeliš e i Dunjkovec, nepozna po initelj provalio je u vikend-ku u, vlasništvo muškarca iz Dunjkovca, gdje je ispremetao stvari, ali ništa nije ukrao.

Potom je provalio u spremište vikend-ku e i ukrao bušilicu vrijednos više sto na kuna. Pro v po initelja e se podnije kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tako er, jekom iste no i u šumskom predjelu zvanom “Hras nka”, izme u naselja Prete nec i Slakovec, nepozna po initelj provalio je u objekt vlasništvo udruge iz Prete nca, ali ništa nije ukrao. Potom je provalio u spremište objekta, odakle je ukrao sjekire, pilu i tanjur za kotlovinu.

Materijalna šteta procjenjuje se na više sto na kuna, a pro v po-

iz ložišta pe i uzme žeravica ako je to mogu e i iznese izvan ku e na sigurno mjesto. No za tako nešto treba imati pogodnu lopaticu i mjesto gdje e se odložiti žar.

U svakom slu aju, treba itati upute proizvo a a, koliko znam, svi oni u svojim naputcima pišu da se ne pretjeruje s loženjem, a da se novo drvo stavi tek na žeravicu koja je gotovo izgorjela te u uputstvima izri ito napominju da se loži suhim drvima.

• Je li mogu e organizirati vatrogasce na još bolji na in?

— Svako vrijeme traži nove pomake u vatrogastvu, pa tako i današnje. Mislim da su vatrogasci u našoj zemlji u na elu dobro organizirani, no takvo mišljenje ne dijele svi. Od prijatelja Švicaraca ujem da imamo previše profesionalnih vatrogasnih postrojbi koje su skupe.

Tako, na primjer, Istra ima sedam profesionalnih vatrogasnih postrojbi, a Me imurje samo jednu u akovcu. Kažu nam Švicarci da je to preskupo i da trebamo biti racionalniji.

(J. Šimunko, foto: Z. Vrzan)

CRNA KRONIKA Starija voza ica bicikla previdjela crveno svjetlo na semaforu U utorak 17. lipnja oko 8.25 sa u akovcu na raskrižju državne ceste (južna obilaznica) i ceste akovec - Savska Ves, na kojem se prometom upravlja svjetlosnim prometnim znacima (semaforima), dogodila se prometna nesre a u kojoj je 69-godišnja voza ica bicikla iz Strahoninca prelazila kolnik državne ceste kad je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, zbog ega je u njezin bicikl udario teretni automobil koprivni kih registracijskih oznaka, kojim je upravljao i na znak zelenog svjetla preko raskrižja prolazio 24-godišnjak iz Starigrada. U prometnoj nesre i voza ica bicikla teško je ozlije ena, te je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici u akovcu. O prometnoj nesre i podnijet e se

posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

33-godišnjak iz Donje Dubrave osumnji en za tri teške kra e Dovršenim kriminalis kim istraživanjem sumnja se da je 33-godišnjak iz Donje Dubrave po inio tri kaznena djela “teška kra a”. Dana 24. srpnja 2011. u vremenu od pono i do 7.50 sa u Kotoribi, u Murskoj ulici, on je provalio u ugos teljski objekt te ukrao novac i alkoholna pi a. Potom je provalio i u nekoliko aparata za igru, odakle je tako er ukrao novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko su a kuna.

Tijekom no i s 4. na 5. sije nja ove godine u Kotoribi, u Ulici kralja Tomislava, provalio je u skladište ugos teljskog objekta, odakle je ukrao nov anik s novcem. Potom je tako er provalio i u aparat za

Tijekom proteklog vikenda na prometnicama Me imurske županije dogodilo se ukupno 9 prometnih nesre a, od ega 2 prometne nesre e s ozlije enim osobama, u kojima su 2 osobe lakše ozlije ene, te 7 prometnih nesre a s nastalom materijalnom štetom.

Prisutnost alkohola utvr ena je kod 5 sudionika prometnih nesre a, a najve a je, u koncentraciji od 3,03 g/kg, utvr ena kod 32-godišnjeg voza a bicikla, sudionika prometne nesre e s nastalom materijalnom štetom u Nedeliš u.

Provale u vikendicu i spremište U tjednu za nama bilježe se ponovni slu ajevi provala i kra a, i to u objektima udaljenima od

initelja e se podnije kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ženi ukrao ogrlicu voze i se na biciklu!?

U ponedjeljak 16. lipnja oko 8.50 sa u akovcu, u krugu Županijske bolnice akovec, u Ulici Ivana Gorana Kova i a, nepozna po initelj, voze i se na biciklu, prilikom mimoilaženja je starijoj ženskoj osobi s vrata strgnuo i ukrao ogrlicu. Policija je dala i opis po initelja: muška osoba staros oko 16 godina, visine oko 180 cm, mršave tjelesne gra e, obu ena u tamnoplave traper hla e i sivu majicu. Kretao se u društvu druge muške osobe iste staros , visine oko 160 cm, obu ene tako er u tamnoplave traperice i sivu majicu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko su a kuna, a pro v po initelja e se podnije kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

20. lipnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SANACIJA klizišta u Prekopi u punom jeku

Dolazi kraj otežanom prometovanju na državnoj cesti akovec - Štrigova u naselju Prekopa

Ujesen novi kolnik za sigurniji promet Radnici i stru njaci akove ke Tegre intenzivirali su radove na sanaciji klizišta na državnoj cesti akovec - Štrigova u naselju Prekopa.

Radovi su vrlo opsežni i zahtjevni te iziskuju stru nost i strpljenje ne samo u uklanjanju posljedica klizanja bankina i kolnika, nego i ugradnji elemenata koji e prometnicu ustabiliti, odnosno ne e dopustiti da ikada više klizi, kazali su nam radnici koji rade u zaista zahtjevnim uvjetima.

Može se kazati da rade kao u rudniku, ali i na vodi. Naime, sanacija se provodi detaljno i opširno, obuhva a veliko podru je, te duboki ulazak u zemlju, sve do staja ih podzemnih voda. Kada se do e do vrstog tla, postavit e se “piloti”, a potom zaštitni zidovi koji e zadržavati zemlju, ali i na pojedinim mjestima oborinske vode propuštati u obližnji odvodni kanal.

Smanjit e se nagib i zavoj Bit e djelomi no izmijenjeno mjesto kolnika, smanjit e se nagib i zavoj, a sve e biti prekriveno novim asfaltnim tepihom. Isto tako, potporni zid bit e zasa en travom i ukrasnim zelenilom, tako da e ovaj dio prometnice biti za promet

Radnici Tegre izravnjuju bankine s razinom ceste

Sanacija se provodi detaljno i opširno, obuhva a veliko podru je te duboki ulazak u zemlju, sve do staja ih podzemnih voda siguran, a oku ugodan. - Vrijednost radova koje u cijelosti inanciraju Hrvatske ceste znat e se nakon što se obave svi radovi, jer tijekom sanacije došlo je do nepredvi enih poslova, odnosno onih koji nisu planirani u studiji i gra evinskom elaboratu i dozvoli. Radovi trebaju biti dovršeni najkasnije do ove jeseni, re eno nam je u Op ini Štrigova, na ijem podru ju se nalazilo klizište.

Do klizanja zemljišta i odranjanja bankine i kolnika došlo je prije godinu dana, kada se na podru ju op ine Štrigova aktiviralo desetak klizišta, a ovo je jedino na državnoj cesti, koja je

Komplicirani put do odgovora od Hrvatskih cesta Željeli smo iz Hrvatskih cesta dobiti podrobnije informacije, me utim, do njih nismo uspjeli do i. Tako smo u ponedjeljak iznova nazvali Hrvatske ceste u Zagreb, gdje nam je re eno neka zovemo u njihovu ispostavu u Varaždin, gdje smo nakon nekoliko pokušaja dobili Stjepana Markovi a, voditelja ispostave. Kada smo mu rekli što želimo, gospodin je kazao kako nam ne smije ništa re i i neka zovemo u Zagreb i kada oni kažu što može re i da e nam tek onda to re i. Pitali smo ga kako e oni u Zagrebu znati više od njega koji je ovdje “doma”, na donedavno bila županijska i koja je iz dana u dan sve prometnija. Nakon dovršenja sanacije u Prekopi, zapo et e sanacija klizišta u Dragoslavcu, koje

što nam je odgovorio kako e oni (glasnogovornica) nazvati njega, te e joj on priop iti i potom neka mi nazovemo u Zagreb i kada oni kažu da možemo, onda neka nazovemo njega (Markovi a) i da e nam on re i sve što smije. Premda nam to izgleda besmisleno, ali kako je Markovi kazao da je to pravilo u HAC-u, nekoliko puta zvali smo HAC u Zagrebu, ali nam se više na telefon nitko nije javio. Upit smo poslali e-mailom, ali odgovor nismo dobili. A radi se samo o sanaciji klizišta i ni emu drugomu, a toliko komplicirani put do odgovora. otvoreno stoji nekoliko mjeseci i strahovito utje e na odvijanje prometa i prijeti daljnjim urušavanjem.

(S. Mesari )

9

CRVENI KRIŽ Grada Mursko Središ e

Za poplavljene prikupili preko pet tona humanitarne pomo i Gradsko društvo Crvenog križa Grada Mursko Središ e uspješno je obavilo prikupljanje humanitarne pomo i za podru ja pogo ena poplavama u Hrvatskoj.

U akciji, koja je trajala nekoliko dana, prikupljeno je preko pet tona razne robe, lijekova, sanitetskog i higijenskog pribora, hrane, vode, obu e, odje e, pokriva a za krevet, popluna, ru nika, krevetnine, pelena i drugih potrepš na.

Na prikupljanju pomo i sudjelovalo je oko 250 obitelji s podru ja Grada Mursko Središ e, ali i susjednih op ina te iz Lendave, gdje je akciju provelo Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje”.

Predsjednica gradskoga Crvenog križa Zdenka Lipi zahvaljuje svima koji su sudjelovali u akciji, a posebno obiteljima Josipa i Marije Dobrani te Mladena i Nade Hoblaj, koji su svu prikupljenu robu o vlas tom trošku prevezli do glavnog skladišta u akovec, te gradona elniku Draženu Srpaku, koji je zajedno sa zaposlenicima Gradske uprave puno toga u inio da se akcija uspješno provede i okon a.

Najve i doprinos akciji dali su volonteri GD-a CK-a Grada Mursko Središ e Dolores Vrtari , Ana Nerer, Biserka Kozar, Draženka Leva i , Marina Rajf, Ružica Šprajc, Karmen Belši i Franjo Podgorelec. Župa Mursko Središ e prikupila je nov anu pomo u iznosu od 3.800 kuna, koju je potrebi ma upu la preko Varaždinske biskupije. (sm)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVE ANO OBILJEŽEN Dan op ine Nedeliš e

Na enik Dania najavio nove projekte na podru ju cijele op ine Sve anom sjednicom Op inskog vije a obilježen je u etvrtak 12. lipnja 2014. Dan op ine Nedeliš e. Nekad je 15. lipnja, blagdan Svetog Vida, bio veliki sajmeni dan, danas je to Dan op ine, dok se tradicija sajmovanja nastavlja kroz sajam poduzetništva “MESAP”.

Zaslužnima uru ene plakete i priznanja Bez dobrih i uspješnih pojedinaca nema ni uspješne zajednice. Ove godine plakete su uru ene: NK-u Centrometal Macinec za postignute rezultate prigodom 40. obljetnice osnutka i djelovanja te promocije sporta kod mladeži, Ljerki Tkal ec iz Nedeliš a za osobiti doprinos u razvoju školskog obrazovanja i kulturnog amaterizma te promociju op ine Nedeliš e u organizaciji boži nog koncerta, Smrti opremi - stolarija, vlasnika Milana Smrti a iz Gornjeg Kuršanca, za razvoj obrtništva i društveni angažman u op ini Nedeliš e, te tvrtki “Mega metal” d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge iz Nedeliš a, za dugogodišnje uspješno poslovanje i postignute rezultate te promociju poduzetništva u op ini Nedeliš e.

Priznanje je dodijeljeno i dr. medicine Ivanu Tizaju, specijalistu op e medicine, za 33 godine rada u ambulanti u Nedeliš u, te osobit doprinos u razvoju obiteljske medicine i preventivne zdravstvene zaštite.

U ime dobitnika plaketa zahvalila je Ljerka Tkal ec, a na priznanju Ivan Tizaj.

Uz vije nike Op inskog vije a, predstavnike vije a mjesnih odbora, goste iz susjednih jedinica lokalne samouprave i javnih poduze a te udruga, sjednici su bili nazo ni saborski zastupnici Dubravko Bili i Mario Mohari , me imurski župan Matija Posavec, njegov zamjenik Zoran Vidovi , predsjednik županijske Skupštine Mladen Novak, kao i akove ki gradona elnik Stjepan Kova sa zamjenikom Mariom Medvedom.

Prigodnim rije ima okupljenima su se obratili predsjednik Op inskog vije a Mladen Posavec, kao i na elnik op ine Nedeliš e Darko Dania, koji je rekao: - Naravno, uvijek se o ekuje više i brže, no treba poznavati mogu nosti i okvire koji diktiraju tempo s kojim i osobno ponekad nisam zadovoljan. Me utim, naši su napori za poboljšanje uvjeta života i rada svih stanovnika op ine Nedeliš e usmjereni od predškolskog odgoja i školskog obrazovanja do komunalnih projekata, pomaganja razvoja društveno-civilnog sektora, zadovoljavanja socijalnih potreba naših sugra ana u spe-

Uzvanici na sve anoj sjednici

cifi nim životnim okolnostima, zbrinjavanja naših starijih i nemo nih sugra ana, pa do promocije i poticanja gospodarstva, turizma i sporta. Od projekata bih izdvojio obnovu, ure enje i proširenje mrtva nice u Nedeliš u, izradu idejnog rješenja nove gra evine osnovne škole u Nedeliš u, za što je dobivena suglasnost Županije te je projekt kandidiran prema nadležnom Ministarstvu. Isto tako u planu je i katastarsko-geodetska izmjera trase budu e sjever-

Dobitnici plaketa i priznanja

OP INA STRAHONINEC - zasjedalo Op insko vije e

Iskrilo izme u Lehkeca i SDP-ovaca Sjednica Op inskog vije a Strahoninec zapo ela je aktualnim satom. Odmah je i zaiskrilo izme u aktualnog na elnika, HSS-ovca Franje Lehkeca, i SDP-ovaca.

Dejan Drabi postavio je pitanje koji je razlog da on ne može dobiti analiti ku karticu koju je prethodno molio da mu se dostavi putem maila u PDF ormatu, na što je na elnik odgovorio da on to ne dozvoljava.

- Tko god što treba, može do i na Op inu i dobiti, ali izri ito u pisanom ormatu, na što je Drabi prokomentirao: - Ovo mi je imbecilno.

Darinka Tompoš, tako er iz SDP-a, istaknula je pitanje zašto nije bilo kandidature

programa za 2014. godinu prema Županiji i prokomentirala da je time "svojom neodgovornoš u na elnik financijski oštetio Op inu". Tematike aktualnog sata bile su još o alkoholu i mladima po dje jim igralištima na podru ju mjesta Strahoninec i navod na elnika da e izgradnja dvorane biti završena po etkom 2016. godine. Pla anje e se vršiti prema završenim situacijama.

Vije nici odbili glasovati o zamjeni zemljišta Raspravi o odluci o proglašenju javnog dobra u op oj uporabi, koja je prihva ena,

Darko Dania, na elnik op ine, najavio je nove projekte

prisustvovao je i Josip Gori anec, vlasnik firme "GIRUS" d.o.o. Odluka služi u svrhu uknjižbe nerazvrstanih cesta katastarskih estica. Radi se o cestama Ulice žrtava ašizma, J. H. Zdelara, Ulice Ivana Hižmana, dio Ulice Pavleka Miškine, Kolodvorskoj, Matije Gupca i Prvomajskoj.

Odluka o raspisivanju natje aja za zamjenu zemljišta nije mogla biti donesena iz razloga što na elnik nije priložio ni napravio elaborat tržišne procjene. Vije nici su jednoglasno odlu ili kako ne žele glasovati za nešto što nije po parametrima koji su zakonom propisani. (vv)

ne obilaznice Nedeliš a koja e u zna ajnoj mjeri smanjiti promet kroz središte op ine, dok e krajem godine zapo eti izgradnja sustava kanalizacije u preostalih osam naselja op ine, nakon ega slijedi sanacija prometnica. Isto tako u planu je i proširenje i ure enje novih gospodarskih zona s ciljem pove anja zaposlenosti i ostanka mladih koje Op ina stipendira u svojim mjestima odakle potje u.

Ipak govorio i Matija Posavec Iako u protokolu nije bilo predvi eno, ipak se prisutnima obratio i me imurski župan Matija Posavec. - O ito je da su Grad akovec i Op ina Nedeliš e jedine jedinice lokalne samouprave u Me imurju u kojima je županu zabranjeno govoriti, pa se ispri avam na ovoj intervenciji za govor, rekao je. - Bilo je dosta rije i o nebrizi Županije za Nedeliš e, nastavio je Posavec, odnosno da

se ne odnosimo prema op ini kako bi trebali, pa iz tih razloga želim re i da je Županijska uprava za ceste na podru ju op ine uložila 3,000.000 kuna, Me imurske vode kao javno poduze e 4,160.000 tisu a kuna, tu je i Me imurje plin sa svojim investicijama od 650.000 kuna. Isto tako, rekao je župan, Hrvatske vode u svojem ovogodišnjem planu napokon imaju rekonstrukciju lijeve obale nasipa u Puš inama u iznosu od 455.000 kuna.

Na kraju je još dodao kako je

20. lipnja 2014.

Prigodne godišnje plakete uru ene su: NK-u Centrometal Macinec, Ljerki Tkal ec iz Nedeliš a, Smrti opremi - stolarija, vlasnika Milana Smrti a iz Gornjeg Kuršanca, Mega metalu d.o.o.

Nedeliš a, dok je posebno priznanje dodijeljeno dr. medicine Ivanu Tizaju uvjeren da e u Županiji prona i sredstva za projekt nove škole u Nedeliš u i u što kra em roku je i izgraditi.

U prate em kulturnoumjetni kom programu nastupili su Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” i Lucija Horvat na flauti. Po završetku sv ane sjednice svi prisutni su pogledali izložbu koju su djelatnici TZO-a postavili na MESAP-u.

Izložba se sastoji od dijela Lesingerove zbirke, slika Franje Horvata iz Slakovca, a najve u pozornost plijenila je replika tiskarskog stroja na kakvom je 1574. godine tiskan “Decretum” Ivana Pergoši a (prijevod Verboczyjeva “Tripartituma”), najstarija hrvatska kajkavska knjiga, pa je ovime obilježena 440. obljetnica toga zna ajnog doga aja. O tiskarstvu u Nedeliš u govorio je povjesni ar Vladimir Kapun.

(Snježana Zorkovi , oto: Zlatko Vrzan)

Županov govor nije bio predvi en u protokolu, ali je ipak uspio “do i do rije i”

Ivanka Novak, zamjenica na elnika i predsjednica TZ-a op ine, posebno je ponosna što su napravili repliku tiskarskog stroja

OP INSKO vije e Donja Dubrava

Za udžbenike e se izdvojiti 19 tisu a kuna Vije nici Op inskog vije a Donja Dubrava donijeli su odluku o kupnji udžbenika.

Inicijativu je pokrenula op inska vije nica Mihaela Martin i (SDP), kojom predlaže da Op ina sufinancira nabavu udžbenika za osnovnoškolce kako bi u ova recesijska vremena pomogli roditeljima koji imaju dvoje ili troje djece osnovnoškolskih polaznika.

Rekla je da se radi o ukupno 22 obitelji, od kojih je 19 obitelji s dvoje osnovnoškolaca i 3 obitelji s troje. Cijena kom-

pleta udžebenika ovisi u razredu koji dijete polazi i kre e se u rasponu od 674 kune do 1.622 kune. Njezin prijedlog je da roditelj dvoje djece nabavlja komplet udžbenika i radnih bilježnica za jedno dijete, a za drugo samo radne bilježnice, dok bi Op ina sufinancirala samo nabavu udžbenika za starije dijete. Roditelj troje djece nabavlja jedan komplet udžbenika i radnih bilježnica i radne bilježnice za ostalo dvoje školaraca, dok bi Op ina nabavila udžbenike za dvoje

starije djece. Jedni i drugi imali bi obvezu povrata udžbenika na kraju razreda kako bi se isti mogli dati na daljnje korištenje.

Prema izra unu, ukupni trošak za prora un bio bi cca 19 tisu a kuna. Martin i je napomenula da e se udžbenici koje bi sufinancirala Op ina mo i koristiti u idu em etverogodišnjem razdoblju, tako da se na višestruki na in može pomo i i ve em broju obitelji.

Ovaj je prijedlog jednoglasno prihva en.

20. lipnja 2014.

OP INSKO VIJE E KOTORIBA

OREHOVICA

Okon an postupak povrata bivše zgrade osnovne škole U staroj školi Orehovica ve se provodi program osposobljavanja romske populacije za pomo ne kuhare, kao i program motiviranja poslodavaca za zapošljavanje Roma Uru ivanjem rješenja o uknjižbi prava vlasništva okon an je postupak povrata vlasništva nad bivšom zgradom osnovne škole u Orehovici u vlasništvo Op ine Orehovica. Postupak je bio dugotrajan i složen, izvijestio je na elnik Franjo Bukal u svojem izvješ u na sjednici Op inskog vije a u ponedjeljak. Školski odbor OŠ Orehovica na svojoj sjednici, održanoj 30. listopada 2013. godine, donio je odluku o prijenosu vlasništva nekretnine stare škole u Ulici Zrinskih 40, Orehovica, bez naknade u vlasništvo Op ine Orehovica. Prema lanku 58.

Zakonu o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), ustanova ne može bez suglasnosti osniva a ustanove, odnosno organa koji je on odredio, ste i, opteretiti ili otu iti nekretninu i drugu imovinu ija je vrijednost ve a od vrijednosti utvr ene aktom o osnivanju ili statutom ustanove. Osniva OŠ Orehovica je Me imurska županija, koju predstavlja župan. Zbog toga je župan Me imurske županije Matija Posavec donio zaklju ak kojim se daje suglasnost na odluku Školskog odbora OŠ Orehovica o prijenosu vlasništva nekretnine stare škole u Ulici Zrinskih 40, Orehovica, bez naknade u vlasništvo Op ine Orehovica.

Op insko vije e Op ine Orehovica u skladu s lankom 69. st. 2. Zakona o prora unu prihvatilo je na 6. sjednici, održanoj 17. ožujka 2014., prijenos bez naknade i bez tereta nekretnine stare

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Stara škola kona no je u vlasništvu Op ine Orehovica

škole u Orehovici, Ulica Zrinskih 40, upisane u zk.ul. 2514, k.o. Orehovica, k. . 58/c/14, s namjerom korištenja u cilju i interesu op ega gospodarskog i socijalnog napretka op ine i mjesta. Prijenos vlasništva stare škole u Orehovici, Ulica Zrinskih 40, upisane u zk.ul. 2514, k.o. Orehovica, k. . 58/c/11, smatra se i moralno ispravnim, budu i da je zgrada prvotno namijenjena za zadružni dom, izgra ena šezdesetih godina 20. stolje a isklju ivo sredstvima samodoprinosa mještana Orehovice.

Op ina Orehovica i Centar za socijalnu skrb akovec potpisali su ugovor o zakupu prostora bivše OŠ Orehovica u svrhu provedbe projekta “Gastrostart”, koji je inancijski poduprt od strane Europske unije kroz program IPA, IV. komponentu - Razvoj ljudskih potencijala. Ciljevi projekta jesu promocija socijalnog uklju ivanja dugotrajno nezaposlenih korisnika socijalne pomo i kroz potporu njihovom ulasku na tržište rada te pove anje konkurentnosti korisnika i njihova priprema za ulazak na tržište rada kroz obrazovanje i stjecanje novih

znanja i vještina za poslove pomo nog kuhara. Aktivnosti projekta predvi aju kreiranje kurikuluma za obrazovanje za pomo nog kuhara koji e biti prilago en speci i nim potrebama osobama romske nacionalne manjine u Me imurju, uklju ivanje korisnika i provo enje edukacije za pomo nog kuhara, kao i stru na podrška i motiviranje korisnika tijekom trajanja projekta. Uz to, predvi ene su i aktivnosti motiviranja poslodavaca i javnog predstavljanja ste enih znanja i vještina. Ciljnu skupinu ine dugotrajno nezaposlene osobe romske nacionalne manjine sa završenom osnovnom školom i koji su stalni korisnici socijalne pomo i. Zakupnina iznosi 133,84 kn/m2 za razdoblje trajanja zakupa, što ukupno iznosi 16.719,29 kn.

Op ina Orehovica investirala je u adaptaciju prostora: nekadašnja zbornica adaptirana je u kuhinju za izvo enje vježbi iz kuharstva, opremljena je u ionica za izvo enje teorijskog dijela nastave klupama i stolicama, te je opremljen prostor za odlaganje osobnih stvari i preobla enje u radnu odje u stolicama i policama. (J)

I dalje bez odluke o pla ama na elnika i zamjenika Nakon gotovo tri mjeseca predsjednik Op inskog vije a Kotoriba Zoran Radamni (HDZ) sazvao je 8. sjednicu Op inskog vije a. U sklopu aktualca na elnik Ljubomir Grgec (SDP) istaknuo je vrlo dobru organizaciju ovogodišnjih Dana šibe i ribe, gdje se okupio veliki broj posjetitelja. Od aktualnosti je izdvojio ure enje parkirališta u Ulici kralja Tomislava kod Kužnog pila i sanaciju ceste od strane ŽUC-a, postavljanje zaštitne ograde kod vode Žuži ka na cesti Kotoriba - Gori an, postavljenje rubnika na ulazu u Ulicu Ru era Boškovi a, hortikulturno ure enje u Ulici I. G. Kova i a u kojoj su, kao i šumici preko škole, postavljene klupe, deratizaciju u mjestu i romskom naselju te zaprašivanje komaraca oko naselja i u mjestu. Od planova je izdvojio da se intenzivno radi na projektima za postavljanje led rasvjete po mjesnim ulicama, priprema se projektna dokumentacija za zamjenu stolarije na Dje jem vrti u, a ovih e se dana raspisati natje aj za rekonstrukciju mrtva nice.

Zoran Radmani upitao je kada e svima biti ravnomjerno omogu eno da u Kotoripskom vjesniku budu zastupljene sve politi ke opcije u Kotoribi. Na to mu je vije nica, ujedno glavna i odgovorna urednica glasila Izabela Balog (SDP), odgovorila da se na internet stranicama objavljuje javni poziv i svi mogu u zadanom roku dostaviti tekstove. Željko Šebeštjan (HSS) upitao je na elnika zašto se radno sposobni korisnici socijalne pomo i ne uklju e u neke radove. Grgec je kazao da se na tom spisku nalazi 28 ljudi, da ne želi preuzeti rizik da se nekome nešto dogodi, za što bi direktno bila njegova odgovornost. Smatra da se to mora nekako regulirati i postaviti kriteriji.

Od dnevnog reda svakako su bile najzanimljivije to -

estitka župana Me imurske županije povodom Dana državnosti Poštovani žitelji Me imurske županije!

Dan državnosti jedan od onih praznika kojim obilježavamo dan kad je hrvatski narod nedvosmisleno i slobodnom voljom odlu io o tome u kakvoj državi želi živjeti. Tog 25. lipnja 1991. godine Hrvatski je sabor izglasovao Deklaraciju o samostalnosti Hrvatske, koja je potvrdila želju naroda iskazanu na referendumu održanom mjesec dana ranije, da živimo u

samostalnoj i demokratskoj zemlji. Nažalost, ona je ozna ila i po etak krvavog puta do istinske slobode, koji je završio “Olujom” etiri godine poslije, odnosno mirnom reintegracijom isto nih dijelova zemlje. Žitelji Me imurja, zahvaljuju i estim ma arskim negiranjem naše pripadnosti Hrvatskoj, jako su dobro znali što zna i borba za poštivanje volje naroda i mogu nost da se bez stranog

tutorstva odlu uje o svom razvoju. Dokazali smo to 9. sije nja 1919. odlukom o pripojenju matici zemlji, u 2. svjetskom ratu otporom prema ma arskom fašisti kom okupatoru. Pokazali smo to i masovnim sudjelovanjem Me imuraca u Domovinskom ratu, a što je isto tako važno, pokazujemo to i svaki dan svojim radom i inovativnoš u.

Me imurci su se borili širom Hrvatske u svim vojnim

i policijskim postrojbama, postrojbam a njih 78 u ratu je izgubilo izgubi život. Današnji praznik prilika pr je da se prisjetimo i nji njih, jer i zahvaljuju i njima d danas živimo u slobodi i zajed zajednici europ demokratskih europskih naroda.

Me imurke i Me imurci! estitam Vam Dan državnosti! ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing.

ke vezane uz odluku o pla i i drugim pravima op inskog na elnika i zamjenika na elnika, kada dužnost obavljaju profesionalno.

Odluka nije bila u skladu sa zakonom Prema rije ima Radmani a i priloženim dopisima, odluka koja je donesena na prethodnoj sjednici nije bila u skladu sa zakonom. Naime, vije nici su izglasovali da pla a na elnika, ukoliko bi postao profesionalac, bude manja od pro elnika, što se kosi sa zakonskom regulativom.

Na elnik Grgec kao predlagatelj pripremio je novu odluku prema kojoj se osnovica pla e odre uje u iznosu od 3 tisu e kuna. Koe icijent za na elnika bio bi 3, a njegovog zamjenika 2. Zoran Radmani odmah je dao do znanja da takvu odluku ne e prihvatiti iz razloga što smatra da Op ina nema potrebe za dva profesionalca. U raspravu se uklju io zamjenik na elnika

Roberto Ujlaki (SDP), koji se trudio objasniti da se ova odluka ne donosi samo za njih dvojicu. - Radi se o poštivanju zakona. Mi tražimo da se tako odluka i donese, a naša je stvar i pravo da se odlu imo ho emo li biti volonteri ili profesionalci, rekao je Ujlaki.

Izabela Balog kazala je da se odluka trebala donijeti u roku od tri mjeseca. U jednom trenutku je zaiskrilo izme u na elnika i predsjednika Op inskog vije a, no ubrzo su strasti smirene. Radmani je bio ustrajan kod svog stajališta, ponavljaju i ga u više navrata i govore i kako sankcije za nedonošenje nema, nakon ega ga je nezavisni vije nik Stanko Vugrin i prozvao da prestane s demagogijom i nagovaranjem vije nika kako da glasuju. - Dosta je da stalno aplicirate. Dajte odluku na glasovanje i gotova stvar, rekao je Vugrin i . Odluka uz 4 glasa za, 3 suzdržana i 2 protiv nije dobila potrebnu ve inu. (alf)

12

Kroz Međimurje

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASNA ZAJEDNICA ME IMURSKE ŽUPANIJE 28. lipnja doma in je velike vatrogasne natjecateljske manifestacije - 11. Državnog prvenstva vatrogasne mladeži RH, koje e se održati na SRC-u “Mladost” u akovcu

Spremni do ekuju Državno natjecanje 1.400 mladih hrvatskih vatrogasa Organizator poziva gledatelje na SRC “Mladost” akovec da pogledaju i bodre natjecanje najboljih ekipa hrvatske vatrogasne mladeži, me u kojima e biti ak 12 ekipa iz me imurskih DVD-ova akovec je krajem lipnja doma in jednom od ovogodišnjih najve ih natjecanja vatrogasaca u Hrvatskoj - 11. Državnom natjecanju vatrogasne mladeži Republike Hrvatske. Natjecanje e se održati na SRC-u “Mladost” u subotu 28. lipnja s po etkom u 8.30 sati, dok nešto malo prije slijedi službeno otvaranje. Dan ranije održat e se službeni trening.

O ekuje se dolazak oko 1.400 natjecatelja, sudaca i mentora. Vatrogasna zajednica Me imurske županije obavila je sve potrebne pripreme za samo natjecanje, a za sve su natjecatelje i goste osigurani povoljan smještaj u hotelima i drugim smještajnim kapacitetima diljem Me imurja.

Vatrogasna zajednica Me imurske županije osnovana prva u Hrvatskoj Doma in ovoga velikog natjecanja, Vatrogasna zajednica Me imurske županije, ustrojena je 13. svibnja 1993. godine kao prva županijska vatrogasna zajednica u Re-

ca 2013. godine bila je: 3.717 muških lanova, 747 ženskih lanica, 1.928 vatrogasne mladeži, odnosno 6.392 sveukupno lana vatrogasne zajednice u Me imurju.

Tre inu vatrogasaca sne mladeži. Na isto je pono- ne bio doma in Državnog san i predsjednik Vatrogasne natjecanja mladeži, a sada u Me imurju ini smo doma in po drugi put. zajednice Mario Medved. pomladak Iz strukture lanova vidljivo je da gotovo tre inu lanova ine pripadnici vatrogasnog pomladka i vatroga-

- Spremno do ekujemo ovo natjecanje. Temeljem izuzetno kvalitetnog rada s vatrogasnom mladeži VZMŽ-a, ve je 1998. godi-

Pored toga, u kategorijama mladeži gotovo redovito zastupamo RH na me unarodnom natjecanju CTIF-a svake druge godine. Sveu-

Dvanaest ekipa me imurske vatrogas Mario Medved, predsjednik VZMŽ-a: - Sveukupan broj lanova mladeži i rezultati koje postižemo s istima bili su bitna prevaga za ovogodišnje doma instvo Državnog natjecanja. Imamo iskustva i znamo se nositi s ovim organizacijskim izazovom

publici Hrvatskoj, na temelju odredaba Zakona o vatrogastvu RH. VZMŽ je pravni sljedbenik bivšega Vatrogasnog saveza op ine akovec. Ustrojen je u 10 teritorijalnih vatrogasnih zajednica gradova-op ina-podru ja i jedne vatrogasne zajednice u gospodarstvu u kojima djeluju 85 podru na DVD-a, 5 DVD-a u gospodarstvu i 1 JVP akovca.

Struktura ukupnog lanstva s 31. prosin-

Ekipa ženske mladeži DVD-a Žiškovec: Lorena Branovi , Enna Trupkovi , Lea Vugrinec, Margareta Cukljak, Joana Šparavec, Katarina Dobrani , Mateja Novak, Petra Culjak, Jasmina Dobrani , Patricia Turk

Ekipa muške mladeži DVD-a Ma kovec: Marin Kova i , Perica Šoštari , Mišo Pfeifer, Dario ivanuša, Marko sklepi , Luka Dodlek, Tomislav Kuhar, Marko Jazvi , Dominik Kukovec, Marko Zadravec

Ekipa muške mladeži DVD-a Gardinovec: Filip Novak, Emanuel Ekipe ženske mladeži DVD-a Gardinovec: Lorena Novakovi , Strahija, Marcel Dvorš ak, Ivan Blagus, Deni Rodinger, Aleksandar Magdalena Horvat, Mihaela Novak, Marta Mesarek, Marta Novak, Horvat, Karlo Bacinger, Denis Bušnja, Jasmin Pigac, Jasmin Sabolek. Helena Hajdarovi , Ana Marija Oreški, Petra Hajdarovi , Tea Paler, VODITELJI: Nikola Strahija i Hrvoje Novakovi .

Josipa Jura i . VODITELJI: Nikola Strahija i Hrvoje Novakovi

20. lipnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. DRŽAVNO NATJECANJE VATROGASNE MLADEŽI REPUBLIKE HRVATSKE 27. i 28. lipnja 2014.

SRC “Mladost”, Čakovec

e

etvrtak, 26. lipnja 2014.

- Sastanak Organizacijskog odbora i Voditeljstva natjecanja

Petak, 27. lipnja 2014.

9.00 — Sastanak voditeljstva natjecanja 15.00 — Službeni trening – po istom redoslijedu kao i nastup natjecateljskih dese na 20.00 — Sastanak vatrogasnih sudaca i predstavnika vatrogasnih zajednica županija — Prijam kod župana g. Ma je Posavca ( lanovi Organizacijskog odbora i Voditeljstva natjecanja)

aca

Subota, 28. lipnja 2014.

8.15 — Otvaranje natjecanja – akovec, Stadion Mladost SRC (sudjeluju: Voditeljstvo natjecanja, svi vatrogasni suci i natjecateljska odjeljenja koja nastupaju prva) - intoniranje državne i vatrogasne himne i podizanje natjecateljske zastave SRC “Mladost” u subotu 28. lipnja bit e doma in 11. Državnog natjecanja vatrogasne mladeži

8.30 - 16.30 — Natjecanje vatrogasne mladeži, akovec, Stadion Mladost SRC 16.30 - 17.30 — Sastanak Voditeljstva natjecanja

kupan broj lanova mladeži i rezultati koje postižemo s istima bili su bitna prevaga za ovogodišnje doma instvo Državnog natjecanja.

Imamo iskustva i znamo se nositi s ovim organizacijskim izazovom, rekao

nam je predsjednik uo i ovog velikog vatrogasnog natjecanja u akovcu. Sudionici e osim natjecanja imati priliku upoznati i naše turisti ke mogu nosti, povijesnu i kulturnu baštinu, isprobati gastronom-

sku ponudu te se zabaviti u lokalima koji e tih dana imati zabavne sadržaje.

Organizator poziva gledatelja na SRC “Mladost” akovec da pogledaju natjecanje i bodre najbolje ekipe hrvatske vatrogasne

mladeži, me u kojima e biti ak 12 ekipa iz me imurskih DVD-ova. Ekipe su pravo sudjelovanja stekle na ovom Državnom prvenstvu plasmanom me u tri najbolje ekipe županijskog natjecanja.

sne mladeži izborilo nastup u akovcu Županijsko natjecanje, koje je bilo izlu no za Državno, održano je krajem svibnja u Dunjkovcu. Natjecalo se ak 136 ekipa me imurskoga vatrogasnog pomlatka. Po tri najbolje ekipe kod mladeži stekle su pravo nastupa na Državnom natjecanju, koje e se 27. i 28. lipnja održati u akovcu.

U pomlatku muški Državno prvenstvo izborila je druga ekipa DVD-a Palinovec koja je bila najbolja na županijskom natjecanju.

Tako er su Državno natjecanje s drugim mjestom osvojili natjecatelji DVD-a Donji Mihaljevec, kao i tre i Prelog.

Kod ženskog pomlatka

Državnu smotru izborile su prvoplasirane vatrogaskinje DVD-a Domašinec, kao druge vatrogaskinje DVD-a Sveti Križ, te tre eplasirana ekipa DVD-a Mala Subotica.

Kod muške mladeži Državno u akovcu izborila je prvoplasirana ekipa DVD-a Sveta Ma-

rija I, te drugoplasiran ekipa Gardinovca i ekipa DVD-a Ma kovec, koja je bila tre a. U konkurenciji mladeži žene nastup u akovcu izborila je prvoplasirana ekipa DVD-a Peklenica, drugoplasirana iz Gardinovca i ekipa DVD-a Žiškovec, koja je osvojila tre e mjesto.

17.30 — Postrojavanje natjecateljskih odjeljenja 18.00 - 19.30 — Sve ano zatvaranje natjecanja: — ulazak županijskih ešalona — pozdravni govori: • predsjednik HVZ-a g. Ante Sanader • gradona elnik akovca g. Stjepan Kova • župan g. Ma ja Posavec • predstavnik MUP-a ili DUZS) — proglašenje rezultata

ORGANIZACIJSKI ODBOR: Ante Sanader

predsjednik HVZ-a

Ma ja Posavec

župan Me imurske županije

Stjepan Kova

gradona elnik akovca

Željko Popovi

na elnik HVZ-a

Ivan Bari

voditelj natjecanja

Sandra Herman

zamjenica župana i predsjednica TZ-a Me imurske županije

Mario Medved

predsjednik VZ-a Me imurske županije

Ivan Krišto

zapovjednik VZ-a Me imurske županije

Milivoj Taslak

predsjednik Savjeta vatrogasne mladeži HVZ-a

Mario Star evi

tajnik Odbora, tajnik OTS-a

VODITELJSTVO NATJECANJA:

Ekipa muške mladeži DVD-a Svete Marije: Filip Šulj, Rafael Bari , Karlo Tokar, Michael Pavlic, Dino Orehovec, Antonio Štefi , Alen Zadravec, Manuela Kmorski, Leon Hunjadi

Ekipa mladeži žene - DVD Peklenica: Gabrijela Gunc, Klara Ma ari , Anamarija Srša, Antonija Antokovi , Manuela Novak, Gordana Mati (mentorica), Viktorija Tuksar, Rafaela Mati , Ivona Turk, Magdalena Gunc, Klaudija Mance (mentorica)

Voditelj natjecanja

Ivan Bari

Zamjenik voditelja

Nedeljko Vukalovi

Kontrolor za vježbu

Mijo Brle i

Kontrolor za štafetu

Stjepan Jurman

Voditelj prijemnih odbora

Zdravko Filipaj

Voditelj obra unskog odbora

Vlado Brle i

Voditelj štafetne utrke

Mladen Kanižaj

Voditelj tehni ke službe

Željko Besedi

Voditelj redarske službe

Dragu n Trupkovi

14

Poljodjelstvo

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAPO ELA berba krumpira u me imurskim poljima

Solidna kvaliteta, ali manji prinosi Proteklih dana me imurski ratari zapo eli su berbu srednje ranih sorti krumpira koji je, prema rije ima onih koji su ga ubirali, solidne kakvo e, ali su prinosi manji od o ekivanih.

- Krumpir imamo zasa en na oko pet hektara i dio vadimo ru no za odre enog kupca. Kakvo a je zadovoljavaju a, no prinosi su nešto manji od o ekivanih, pa e i zarada biti manja. Trenutno ga prodajem po tri kune za kilogram, što nam pokriva troškove i daje neku zaradu. Ovaj srednje rani ubirat emo u nekoliko navrata, odnosno toliko koliko možemo prodati, a ho e li cijena i dalje biti takva, ovisi i o konkurenciji na tržištu, rekli su Toni Kameni i Stjepan Novak, proizvo a i

Krumpir na dubini od tridesetak centimetara nalazi se u potpuno suhoj zemlji i ne može se kvalitetno razvijati, te ovog trenutka u gomoljima ima puno sitnih plodova

Ru na berba za posebnog naru itelja

krumpira, koje smo zatekli u berbi na polju kod Štefanca.

Navodnjavanje puno pomaže Pojedini krumpiraši kazali su kako je vrijeme za krumpir dosta nepogodno, a poglavito se to odnosi da usprkos vremenu koje je promjenjivo u zemlji nema dosta vlage.

Krumpir na dubini od tridesetak centimetara nalazi se u potpuno suhoj zemlji i ne može se kvalitetno razvijati, te ovog trenutka u gomoljima ima puno sitnih plodova.

Pesimisti ni kažu da ako vrlo brzo ne padne malo više kiše može do i do zaostajanja razvoja plodova i podbacivanja uroda.

Sve je više bera a krumpira u me imurskim poljima

Stoga i ne udi kako su ve i proizvo a i krumpira uveli navodnjavanje parcela na kojima krumpir raste i ovog trenutka je u fantasti noj kondiciji.

Krumpirom je ove godine zasa eno 15-ak posto manje površina nego prošle godine, a 20-ak posto je zasa enoga vlastitog krumpira prošlogodišnjeg uroda.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Ve i proizvo a i krumpira uveli su navodnjavanje parcela na kojima krumpir raste i ovog trenutka je u fantasti noj kondiciji

OBITELJSKO poljoprivredno gospodarstvo Kova ec iz Male Subotice

Uzgajaju sve više vrsta prvoklasnog povr a - Na malim prostorima i površinama kakve su u Me imurju OPG-i trebaju imati sve vrste povr a, jer se samo tako može uspjeti i opstati na tržištu, smatra Krešo Kova ec iz Male Subotice ime se baviti da bi se opstalo na tržištu i da bi se od svoga posla živjelo, pitanje je koje pred sebe svakodnevno stavljaju me imurski poljoprivrednici, vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Svi su svjesni kako je dosta rizi no u ovim hrvatskim uvjetima saditi ili sijati samo jednu-dvije kulture i mnogi su zbog takvog na ina ili oblika propali. Kako ipak opstati na tržištu, osigurati prihode za reprodukciju i daljnju proizvodnju i na kraju nešto i zaslužiti, govori Krešo Kova ec, vlasnik OPG-a iz Male Subotice, ije bi se gospodarstvo moglo proglasiti uzornim.

- Probali smo mi i i s ve om proizvodnjom krumpira, pšenice, pa kukuruza i drugih kultura, ali sve je to išlo dosta teško i loše. Uvidjeli smo kako se zbog promjenjivosti tržišta treba baviti s više kultura i tako smo na površinama u Maloj Subotici i Novom Selu Rok po eli uzgajati papriku, paradajz, krumpir, mrkvu, grašak, luk, krastavce i drugo povr e. Nakon nekoliko godina vidimo kako je naše opredjeljenje bilo dobro i da-

Prvi doma i ovogodišnji paradajz ima OPG Kova ec

Luk je povr e koje se prodaje tijekom cijele godine i vrlo je isplativo

nas tržištu nudimo više vrsta kvalitetnog povr a, nešto zaradimo i vidimo kako je to naša budu nost. Me imurje je dosta mala regija s puno parcela, a najviše malih, i na njima nije isplativo uzgajati samo jednu kulturu, nego njih nekoliko. Istina, to je zahtjevnije, ali svakako manje rizi no i na kraju isplativo.

Može se dogoditi da odre ena kultura jednostavno ne uspije i ako imate zasa enu ili zasijanu samo nju gotovi ste u trenutku. Kada ih imate više, sigurno je da e neke od njih uspjeti i rizik je manji, a zarada je barem nekakva, promišlja i kaže Krešo Kova ec, me imurski poljoprivrednik poznat i po tome što je prvi u Me imurju uzgojio bamiju, povr e koje potje e s Arapskog poluotoka, a odli no uspijeva na Kova ecovom polju.

(Stjepan Mesari , foto: Zlatko Vrzan)

20. lipnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Sada je grašak kralj tržnice Lijepo vrijeme u srijedu 18. lipnja na akove ki plac i sajam privuklo je lijepi broj prodava a i kupaca. Dobro se tržilo jer roba je kvalitetna i nije skupa, a ozbiljni i iskusni CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grašak 15 kn/kg - paradajz 16 kn/kg - krastavci 12 kn/ - mladi krumpir 5 kn/kg - stari krumpir 1,20 kn/kg - kristalka 12 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - trešnje 10 kn/kg - jagode 8 kn/kg - vrhnje 20 kn/l - jabuke 6 kn/kg - borovnica 30 kn/kg

Brijeg od doma eg graška

prodava i i kupci uvijek dogovore cijenu na obostrano zadovoljstvo. Trešnje i jagode više nisu vode e na placovskim i sajmišnim

stolovima, nego je kraljevstvo preuzeo grašak, koji se nudi u velikim koli inama i po vrlo solidnim (pristupa nim) cijenama. Sve je

više doma ih krastavaca i paradajza, a polako nestaju trešnje i jagode, na njihovo mjesto dolaze višnje i marelice. Dobro se prodaje mladi krumpir, mladun ad peradi i razni alati za rad u polju i na sjenokošama. Kod pe enjara je bilo živo i veselo, jer za pojesti i popiti uvijek se na e, a pe enjari su pripremili ukusni roštilj i dobro svježe vino. I dalje nedostaje mlije nih proizvoda, a brzo se prodaju jaja i gljive. Cvje ari drže dobru ponudu cvije a u posudama i nešto skromniju rezanog cvije a. (S. Mesari , Z. Vrzan)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Newcastle bolest

Newcastle bolest je akutna, vrlo kontagiozna zaraza divljih i doma ih ptica, naro ito doma e peradi koju karakterizira krvarenje u razli itim organima, op im respiratornim, probavnim i nervnim simptomima. Bolest je do nedavno bila poznata i kao Atipi na kuga peradi (AKP).

Uzro nik bolesti je virus. Postoji više sojeva virusa Newcastle bolesti koji se prema patogenosti svrstavaju u velogeni, mezogeni i lentogeni. Velogeni sojevi izazivaju prvenstveno hemoragi ne promjene u probavnom traktu, mogu da izazovu i akutni oblik bolesti sa promjenama u respiratornom traktu i nervnom sistemu. Znatno blaži oblik bolesti može biti izazvan mezogenim sojevima, a gotovo inaparentnu formu mogu izazvati lentogeni sojevi virusa.

Prema klini koj slici kod peradi, sojevi se razlikuju i svrstavaju u 5 grupa patotipova virusa, i to: 1. viscerotropni velogeni: izazivaju akutnu letalnu infekciju, obi no sa

hemoragi nim lezijama u probavnom traktu in iciranih ptica 2. neurotropni velogeni: uzrokuju respiratorne i nervne simptome, obi no bez promjena u probavnom traktu sa visokim mortalitetom 3. neurogeni: klini ka slika sa respiratornim i neurološkim znacima, i nizak mortalitet 4. lentogeni: izazivaju blage infekcije respiratornog trakta 5. asimptomatski enteriti ni: uzrokuju avirulentne infekcije, uz povremenu pojavu preklapanja, a neke viruse je teško ustanoviti.

Virus je relativno otporan u vanjskoj sredini, što ovisi od materijala u kom se nalazi. U peradarniku gubi patogena svojstva za 7 dana ljeti, u jesen za 14, a zimi za 30 dana. Virus je osjetljiv na sva poznata kemijska dezinfekcijska sredstva. Naro ito je e ikasna otopina 2% natrijeve lužine ili 5% otopina formalina.

Infekcija nastaje naj eš e preko respiratornog

trakta, a rje e preko probavnog. Ulaskom virusa u organizam nastaje viremija i promijene koje karakterizira krvarenje u razli itim organima Bolest je raširena po cijelom svijetu. Pojavljuje se eš e u ekstenzivnom ali ponekad i u intenzivnom na inu uzgoja. S obzirom na visok mortalitet, koji u akutnom toku može biti 100%, a u kroni nom do 60%, bolest nanosi velike ekonomske štete.

Na po etku epizootije, u prvih tri dana od infekcije, mogu uginuti gotovo svi pili i jednog jata, bez vidljivih klini kih simptoma. Mortalitet kod golubova može biti do 80%.

Infekcija kod nesilica uzrokuje nagli pad nosivosti koji traje i do dva mjeseca. Jaja su sitnija, nepravilne ljuske, lošijeg kvaliteta, esto neoplo ena, što pove ava gubitke. Bolest se širi direktnim i indirektnim kontaktom. In icirana životinja izlu uje virus ve 2 dana nakon infekcije i dan prije iskazivanja klini kih znakova bolesti. Preboljele

životinje izlu uju virus tokom 30 dana.

Klini ka slika bolesti je vrlo razli ita ovisno od tipa virusa. Op enito klini ki znaci NCD su depresija, proljev, klonulost, otok glave i krijeste, nervni znaci kao što su paraliza i tortikolis (okretanje vrata), i respiratorni znaci (otežano disanje). Pad nesivosti, pa ak i potpun prekid. Inkubacija u prosjeku traje 4-6 dana, a sama bolest ovisno o tipu virusa od 2-4 dana , pa do nekoliko tjedana u subakutnom protrahiranom toku. Patološke promjene u organizmu vidljive su naj eš e kao to kasta krvarenja cjelokupnog organizma a posebice u probavnom traktu (tanka crijeva, žljezdani želudac), i na mozgu.

Bolest se suzbija po zakonu, a u slu aju pojave bolesti oboljele životinje se usmr uju i provode se ostale mjere za spre avanje širenja bolesti.

Spre avanje pojave bolesti sastoji se od strogih mjera izolacije u peradnjacima i u provo enju obvezne vakcinacije pili a.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

16

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

JUNIPERUSI – BOROVICE II granicama” jer ete kasnije morati rezati i staro drvo, što ne izgleda lijepo ako želite imati obi an grm ili drvo, ali izgleda super za vrtne bonsaije ili pseudobonsaie.

Ti orezivani oblici toliko su ljepši koliko su stariji ili daju dojam starosti. Ako borovicu morate ili želite rezati u staro drvo, toplo preporu ujem da rez prvo o istite nožem i onda namažete vo arskim voskom (pastom).

Prolaze i Me imurjem malim, a i drugim dijelovima Lijepe Naše, sve eš e u vrtovima i parkovima vidim takve, kojekakve orezane oblike koji privla e pogled i služe kao vrtne skulpture. Nisu to skulpture tipa vrtnih životinja ili ze eva (topiary), ve prirodni neobi ni oblici biljaka koje su ili prerasle (pa ih se tako spašava od kr enja) ili su s tom namjenom i uzgojene, da služe kao žarišna to ka u vrtu. Vrlo zanimljivo. Kao ovo na fotki. Svaka est, majstori!

Koristim priliku da vas u ove rano ljetne dane opet malo izmorim svojim pri ama o kišnoj sjeni. Kišna sjena je uzak pojas (30-50 cm) uz ku u ili neki drugi stambeni objekt gdje kiša nikad ili gotovo nikad ne pada. Ku a radi “sjenu”. U toj kišnoj sjeni nalazi se i cvije e na prozorskim daskama pa i ono na plitkim balkonima. U ovo vrijeme ljetnih pljuskova cvije e na tim mjestima naj eš e se suši upravo nakon kiša.

Ljudi gledaju kako je u vrtu mokro i misle da sad ne treba zalijevati. Ali na prozorima, plitkim balkonima i terasama treba zalijevati - tamo kiša ne pada.

Lijepo Vas pozdravlja IVA!

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Vrijeme je za pripremu sirupa, sokova, octa

Malo drve e za male vrtove

Možda sad ne sadite velike sadnje, ali nešto malo.

Poput juniperusa iz tegle, to bi mogli posaditi i sad, usred ljeta. Ina e, sad možete saditi sve sadnice iz kontejnera (korijen u tegli) pod uvjetom da obe ate pravilno zalijevanje, odmah nakon sadnje i kasnije tijekom ljeta. Tako da i opet imamo razloga za pri u o sadnji.

Da bi im znali predvidjeti potreban životni prostor, kod nabave sadnice svakako se raspitajte o veli ini koju e vaša malena sadnica posti i za 5, 10 ili 15 godina. Treba znati da neki visoki kultivari virdžinijske borovice (npr. nebeska raketa) mogu za 20 godina dosti i visinu od 8 m, dok neki drugi iz iste vrste kod visine 2-3 m postižu širinu 5-7 m. Tada joj možete izabrati primjereno mjesto.

Kod tog posla vodite ra una i o tome da sve borovice vole potpuno sun an položaj.

Na sjenovitom mjestu ne e rasti vrsti primjeren oblik biljke. Tlo može biti bilo kakvo, suho do vlažno, može i hranjivima siromašno, kiselo do alkali no, dobro propusno vrtno tlo. Ako je posadite na bolje tlo, znat e i to cijeniti i primjereno pokazati.

Katkada borovice široka rasta prerastu svoje mjesto, pa znaju zagušiti susjedne biljke ili smetati na stazi. Njihovo se širenje može ograni iti rezanjem grana koje smetaju. Odrežite ih ispod mjesta na kojem se grane preklapaju, tako da se ne vidi nikakav batrljak.

Najbolje vrijeme za takve akcije je kod etinja a rano prolje e, dok biljke još miruju, a mraza više nema. S tim oblikovanjem po nite dok je biljka još u “dopuštenim

20. lipnja 2014.

PREPORU UJEM Veliki dio poslova oko sadnje i presa ivanja je završen. Nadam se da vam povr e lijepo raste. Mnogi vrtlari i vrtlarice u vrtove su posadili i vo e. Pogotovo je preporuka da posadite i bobi asto vo e, jer ono brzo raste i obilno rodi. Jagode su završile s obiljem plodova te ne znam ako vam je ostalo za preradu za zimski period. Sada je upravo vrijeme da ubirete ribizle, jostu, rane kupine crvene i žute. Znam da mnogi spreme te plodove u zamrziva za ukusne vo ne kola e. Ako imate u izobilju te vrste vo a, moja je preporuka da pripremite sirup, sok, džem i ocat.

Vjerujte, bit ete ugodno iznena eni kada pripremite salate koje e bi za injene s octom od višanja, jagoda i joste. Tijekom godine kako zori vaše vo e isprobajte ovo bogatstvo okusa i mirisa iz vašeg vo njaka prenije na vaš stol i u vaše tanjure. Ako tek sad planirate zasadi vo ke (u jesen i u prolje e), vodite brigu da posadite više vrsta vo a, više sorata, tako da jekom godine u svako vrijeme imate svježe vo e.

20. lipnja – Dan lista – sijemo, presa ujemo i okopavamo biljke lista 21. lipnja – Dan lista do 19 sa – i dalje radimo s biljkama lista. Ako vam nije pala kiša, a trebate zalijeva biljke, lista ovo vam je najbolje vrijeme 22. lipnja – Dan ploda – povoljno vrijeme za sjetvu mahunarki i njegu i okopavanje biljaka ploda 23. lipnja – Dan ploda – ako želite posaditi bu e iz rasada, poželjno je obilnije zalijevanje u roku tjedan dana da se dobro ukorijene 24. lipnja – Dan korijena – okopavamo i njegujemo biljke korijena 25. lipnja – Dan korijena – sijemo i okopavamo te zalijevamo biljke korijena 26. lipnja – Dan korijena – jesenska sadnja luka i ešnjaka završava svoju vegetaciju. ešnjak isple te u vijence. Svakako vodite brigu da ne ostane predugo u zemlji

VRTLARICA

Grašak - povr e s najhranjivijim tvarima Vrt bez graška nije vrt, proljetna juha bez graška nije juha, a varivo bez graška nije varivo.

Grašak je jedna od najtradicionalnijih vrsta povr a, koje se stolje ima uzgaja i održava u našim vrtovima. Zbog ega je to tako? Prvenstveno zbog zanimljive stabljike i zanimljivog cvijeta, te što je mahunarka koja prva dozrije, nije osjetljiva na vremenske promjene i ne traži pretjerano kvalitetno zemljište.

Zatim, grašak je mahunarka ili povr e s najbogatijim tvarima, bogat je ugljikohidratima, glukuronskom kiselinom, fruktozom i glukozom te drugim spojevima.

Visok sadržaj proteina ima zahvaljuju i kvržicama u korijenu u kojima se nalaze bakterije koje vežu dušik iz zraka i pretvaraju ga u vrijedne aminokiseline, a potom i proteine.

Uz ugljikohidrate i proteine grašak sadrži važne tvari za živ ani sustav. Kao rijetko koje povr e, grašak kod kuhanja osloba a speci i an miris, a okus mu je neopisiv i nema osobe koja ne voli grašak, kuhani u juhi ili ukomponiran u varivo. Sije se rano u prolje e i dozrijeva ve po etkom lipnja te traje sve do kolovoza, ako se bere selekcijski, ne sav odjednom. Ukusan je

i nakon što odstoji u zamrziva u, te zimi u kuhinji stvara miris prolje a. Vrlo je važno grašak uklju iti u prehranu ako ovjek osje a esti umor jer njegovi nutrijenti održavaju energiju stanica unutar organizma. Postoji više vrsta grašaka, kod nas su poznati niski i visoki, kojemu je potrebno grahovije ili mreža za koju e se pridržavati svojim viticama. Grašak je ekonomi na

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

biljka ili povr e jer daje dobre prinose, a konzervirana ili zamrznuta može se koristiti kroz cijelu godinu. Zbog iznimne hranjive vrijednosti preporu uje ju se uzgajati i konzumirati. A utje e i na ovjekovu mudrost. Kona no, nekoliko tisu a godina prije Krista Grci su ga uzgajali i konzumirali u velikim koli inama, a znamo koliko ima gr kih mudraca. (S. Mesari )

20. lipnja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANTUNOVSKO proštenje uz koncerte na akove kom Jugu prošli vikend oživjelo taj dio grada

Veselo i zabavno uz Šufit i Gazde, gvirc i ringišpil Narod se zabavljao uz pjesmu, vino, pivo i jela s roštilja, nije bilo nikakvih ekscesa, što organizatorima daje za pravo da i naredne godine prirede Antunovsko proštenje na akove kom Jugu na istom ili još višem nivou Nakon što je nekoliko godina bilo potpuno zanemaren svjetovni dio Antunovskog proštenja na akove kom Jugu, ove godine stvari su se promijenile. Bilo je kao nekad sada ve davno, lijepo, veselo i radosno.

Na prostore parka na Trgu Ivana Pavla II. vratio se ringišpil, sinonim svakog proštenja, vratili su se gvirc, sladoled, igra ke, vlaki i i auti i, a bilo je i umjetni kih slika i kipova. Me utim, posebni doživljaj za sve stanovnike akove kog Juga i njihove goste bila su dva koncerta u petak i subotu koji su bili nešto posebno.

“Ja pijem da zaboravim...” pjevale su Gazde, a s njima i publika

tu mom” sa Šufitovcima je pjevao razdragani puk, me u kojim je bio i snažno zapjevao i akove ki gradona elnik Stjepan Kova s prijateljima.

mo iz grada, da se usne spoje, opili se vina pa nam je vru ina”. Nisu se dali ni stariji kad se zaorilo “Ja

pijem da zaboravim, od tebe sam bježao, bez tebe sam budan ležao”. Narod se zabavljao uz pjesmu, vino, pivo i jela s roštilja, nije bilo nikakvih ekscesa, što organizatorima daje za pravo da i naredne godine prirede Antunovsko proštenje na akove kom Jugu na istom ili na još višem nivou.

Stoga, svaka ast, pohvale organizatorima kao i Gradu akovcu, njegovoj Turisti koj zajednici i posebice Boški Ban Vlahek, koja je dobro kormilarila itavim programom i doga anjima.

Noviji ili mla i dio akovca treba ovakvu vrstu priredbe i, ako e ona imati kontinuitet, posjetitelja e biti kao nekada iz svih dijelova Me imurja i Podravine. Istina, onda su župa i grad išli ruku pod ruku i to su bili doga aji za pam enje. Neka 2015. bude isto tako.

(S. Mesari )

Narod se odli no zabavio

Ringišpil je tradicijska atrakcija za sve uzraste

Najljepše je bilo na sam blagdan Svetog Antuna Padovanskog iza ve ernje mise, kada je prvo ljude oraspoložio KUD Ma kovec, a potom je publiku do eu orije dovela klapa “Šufit”.

Spli ani nisu grla štedjeli na veselje i radost posjetitelja, kojima su dlanovi gorjeli nakon svake otpjevane pjesme. “Ne diraj moju ljubav, ne diraj moju bol, previše je suza bilo u živo-

U subotu pak se zabavljalo uz Gazde, godinama najpopularnije tamburaše na prostorima Hrvatske.

Publike je možda bilo nešto manje nego u petak, i to dosta mladih koji su znali sve njihove pjesme.

Dobra dva sata Gazde su svirale i pjevale, a hit ve eri, odnosno re ren, bio je “Ti si premlada, bježi-

Klapa “Šufit” imala je odli an nastup na akove kom Jugu

Proštenje bez suvišnog ki a i plastike. U ponudi su bile djeci prihvatljive drvene igra ke

18

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

20. lipnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO U GRADU ZRINSKIH 2014.

Stižu rije ki Let 3, sarajevsko Zabranjeno pušenje i beogradski S.A.R.S.

Ljeto u Gradu Zrinskih predstavili su Emil Marciuš, Slobodan Veinovi i Robert Lisjak Koncertom Libra u etvrtak 26. lipnja s po etkom u 21 sat zapo et e još jedno Ljeto u Gradu Zrinskih, manifestacija koja u akovec donosi kazališne predstave, izložbe, ilmove i koncerte. Prvi dio akove koga kulturnog ljeta zapo inje u lipnju, a drugi dio Ljeta u Gradu Zrinskih bit e u vrijeme Porcijunkulova. Program je pripremljen uz potporu sponzora, pod pokroviteljstvom Grada akovca te u organizaciji studija “Dvije Lije” i Kulturne udruge “Pokret plus”, u ije ime su protekli tjedan na konferenciji za medije govorili Slobodan Veinovi , Robert Lisjak i Emil Marci-

uš. Za organizaciju programa utrošeno je sveukupno 450.000 kuna. akov ance i njihove goste u prvom trotjednom dijelu Ljeta o ekuje osam koncerata, pet kazališnih predstava, jedna izložba i ilmska ve er te obilje dobre volje, zabave i pozitivnih vibracija.

Raznovrsni urbani programi Ljeto u Gradu Zrinskih 2014. donosi i koncerte s me unarodnim bendovima. Osim rije kog Leta 3, koji e 12. srpnja zatvoriti ovogodišnje programe, na pozornici u jezeru Staroga grada Zrinskih gostovat e sarajevsko Zabranje-

no pušenje i beogradski S.A.R.S. Izdvaja se tako er koncert Cantus ansambla, Hot cluba Zagreb i Zorana Predina&Matije Dedi a.

Teatar Prestige izvest e cabaret “Što je muškarac bez trikova?”, a Gustl teatar “Finowino”. Teatar manje je više donosi predstavu “Cyrano”, a kazalište Teatroman “Muškarci su s Marsa, žene su s Venere”.

U program su uklju eni i doma i izvo a i kao što je npr. October light.

Programi e se održavati na standardnim lokacijama u jezeru i atriju Staroga grada, zgradi “Scheier”, a po prvi put i u atriju SoHo bara. U slu aju lošeg vre-

KLIMA UREÐAJI montaža & servis

Plinotehnika - Èakovec , ovlašteni montažer i serviser info : 040 384 277 www.plinotehnika.com

mena predvi eni su i zamjenski prostori u Centru za kulturu i zgradi “Scheier”. Manifestaciji “Ljeto u Gradu Zrinskih” pridružili su se i ugostiteljski objekti: Soho bar, Podroom, Fox, Zrinski, Arcus i Stari hrast nizom after partyja i zabavnih programa. Ulaz na sva doga anja je slobodan. Kako je istaknuo Veinovi , tijekom održavanja manifestacije uprili it e se i dodjela priznanja Edi Lukmanu, voditelju ŠAF-a akovec, koje mu je dodijelila francuska vlada za rad u kulturi. Lukman je drugi Hrvat koji je dobio to priznanje od Francuske.

(Roberta Radovi )

Radionicu je vodila Berta Bacinger Klobu ari

KROZ PROGRAM “PROCVJETAJMO” osnovnoškolci u ili o životnim vrijednostima

Realizirano osam edukativnih radionica Što je u životu važno? Što je ljubav? Što je prijateljstvo?... tek dio su pitanja o kojima su tijekom održavanja radionice “Procvjetajmo” promišljavali polaznici akove kih osnovnih škola.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije - Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec protekle su školske godine provodili program radionica za djecu osnovnoškolske dobi, nazvan “Procvjetajmo”.

Realizirano je 8 radionica u kojima su sudjelovali u enici od 1. do 8. razreda osnovnih škola Grada akovca. Posljednja radionica održana je ove srijede u Knjižnici, na kojoj su sudjelovali u enici 3. razreda III. OŠ akovec.

Naziv radionice bio je “Svijet oko nas i u nama” - baziran na najnovijoj publikaciji Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, koja je namijenjena promoviranju životnih vrijednosti i prilago ena u enicima nižih razreda osnov ne škole.

R a -

dionicu je vodila Berta Bacinger Klobu ari , psihologinja Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti.

O suradnji i aktivnostima tijekom provedbe programa “Procvjetajmo” govorila je i Blaženka Hunjadi - Bašek, knjižni arka: - Ovakvim radionicama dajemo djeci do znanja da su vrijedna i važna i da mogu proniknuti u svoj svijet emocija. Kroz ove radionice dali smo naglasak na emocionalni dio, da djeca postanu svjesna sebe i svoga sretnog djetinjstva. Susretali smo se s mnogim grupama, djecom nižih i viših razreda.

Drago nam je da smo mogli s u enicima viših razreda razgovarati na jednom višem nivou. Posebno mi je bila draga radionica pod nazivom ‘Prekrasna djevoj ica’, koja je bila vezana uz Dan žena. (Roberta Radovi )

Nova publikacija Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

20. lipnja 2014.

JER…

TRGOVINA “MIDRANO 2” u Železnoj Gori

Damir Rami : Najzanimljivije su vijesti iz štrigovskog kraja Marko (28) i Karolina (24) Krznar iz Tur iš a dobili su k erkicu Teu, ro enu 8. lipnja.

Danijel (30) i Dinka (27) Posavec iz Nedeliš a dobili su Davida, ro enog 11. lipnja.

U trgovini “MIDRANO 2” u Železnoj Gori, koja je u stvarnosti robna ku a u malom, svoj primjerak Me imurskih novina redovito kupuje Damir Rami iz istog mjesta, kojemu je u trenutka našeg dolaska Me imurske novine prodala trgovkinja Marija Varši , i sama itateljica naših novina.

- U Me imurskim novinama pro itam gotovo sve lanke, jer mi odgovara što izlaze pred vikend pa imam više vremena i za itanje novina. Nemam nikakvih primjedbi ni posebnih želja, osim što smatram da ovakvo veliko, lijepo i zanimljivo podru je zaslužuje još više mjesta u Me-

imurskim novinama, premda moram priznati da vi pišete više od ostalih, i to ne samo kada je nešto loše, nego upravo ono što je jako dobro i što krasi ove ljude i ovaj kraj. Znate, kada ljudi vide u novinama ili još bolje na naslovnici nešto iz ovog kraja, sigurno kupe novine i onda ih uvaju kao svojevrsnu povjesnicu, rekao je Damir Rami , a njegove rije i potvrdili su i vlasnik trgovine Dražen Novinš ak, prodava ica Marija Varši i nekoliko mladih koji su bili u kupovini.

Pohvalno su se izrazili o poklon vre ici koju darujemo kupcu i porodava u. (sm)

DJE JI VRTI “Poto nica” Mala Subotica

Robert (30) i Ivana (28) Vabec iz Prek ope dobili su Magdalenu, ro enu 13. lipnja.

iz Trnovca dobili su Domagoja, Vladimir Oršuš (27) i Suzana Ignac (23) riju (4), Paulinu (3) i Matu (2).

Vikto (7), Saru ro enog 14. lipnja. Imaju

Vidimo se ponovno najesen, neki u školi, neki u vrti u Velikom priredbom, sve anoš u i druženjem od vrti a su se oprostili polaznici Dje jeg vrti a “Poto nica” u Maloj Subotici.

Djeca i tete roditeljima su prikazali nekoliko igrokaza, zapjevali su i zaplesali te mahnuli “dovi enja do jeseni”, kada e se opet okupiti pod istim

krovom i zapo eti novu predškolsku godinu. Neka od ove djece više ne e do i u vrti , jer od jeseni e sjesti u školske klupe, no na njihova mjesta do i e neki novi klinci i zapo eti živu jesen i godinu pod skrbnim okom svih zaposlenih u Poto nici. (sm, zv)

Otvoreni ljetni bazeni Toplica Sveti Martin DEŽURNI PEDIJATAR Pet 20.06.2014. 13:00-20:30 Sub 21.06.2014. 08:00-15:30

dr. Dušanka Sačer - Starčević - dežurni pedijatar Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel: 310 215 Radnim danom ordinacija radi: Utorak, Četvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Stiglo nam je ljeto, a samim time i više mogu nosti za odli nu zabavu! Ljeto je idealno za dobar provod u jednoj od najboljih kontinentalnih destinacija u Hrvatskoj Toplicama Sveti Martin, koji na više lokacija nude brojne vodene površine koje e zadovoljiti sve - od onih najmla ih do onih nešto starijih.

Aquapark s velikim vodenim površinama, pješ ana plaža za djecu, gusarski brod, odbojka na pijesku, brojni whirpooli, aquabar i ostale vodene atrakcije samo su dio ljet-

nog kupališta, a svi ljubitelji opuštanja mogu isprobati i masažu ispod baldahina.

Ako ogladnite, nemojte brinuti - tu je nekoliko

gastro punktova koji nude razna jela, a u ponudi su i brojna osvježavaju i kokteli po povoljnim cijenama. Ako poželite osjetiti novi slogan

Toplica koji glasi “Svijet zdravih užitaka”, proše ite do Hotela Spa Golfer koji u ponudi ima i bogatu ponudu zdravih smoothija i healthy snacka.

Za sve ljubitelje bicikliranja tu je i odli na biciklisti ka ponuda koja se sastoji od bogate ponude bicikala za najam, servisne stanice, praonice bicikla, vlastite GPS navigacije s ucrtanim to kama od interesa (POI) te brojne druge sadržaje koji su važni za jedan dobar biciklisti ki provod.

Cijene cjelodnevnih ulaznica kre u se od 25 kn za djecu, 35 kn za u enike i studente te 40 kuna za odrasle.

Za više informacija nazovite na +385 40 371 111, pošaljite e-mail na info@ spa-sport.hr ili posjetite www.spa-sport.hr.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

U SPOMEN

na pu ku pjesnikinju Ružu Pokoli KRALJEV VRT

Predstavila se akademska kiparica Vesna Osojni ki MATICA HRVATSKA

Profesor Ivan Pranji novi predsjednik

“VULKAN” JEDAN OD NAJDUGOVJE NIJIH ME IMURSKIH BENDOVA Grupa “Vulkan” ove godine slavi 35 godina djelovanja na me imurskoj glazbenoj sceni, ime stje e epitet jednog od najdugovje nijih me imurskih bendova. Kako kažu današnji lanovi, tijekom svih tih godina u bendu je zasviralo gotovo pedeset glazbenika. Pozitivne vibracije koje stižu od ovog benda najavljuju kako se glazbena erupcija iz ovog “Vulkana” ne e tako skoro ugasiti. (foto: Zlatko Vrzan)

USPJEH

Cheerleadersice Livi osvojile šest zlata na Državnom prvenstvu!

ZAVRŠNA PRODUKCIJA

polaznika škole sviranja i pjevanja “Suita” NAJAVLJUJEMO

Trash&Burn u Sv. Martinu na Muri

2

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura Druženje s Rusom Trajkovom PETAK, 20. lipnja, 18 sati AKOVEC, Kraljev vrt

U okviru ljetnih doga anja pod nazivom “SRK umjetnosti”, u petak e u Kraljevu vrtu u akovcu biti uprili eno druženje gra ana s akademskom umjetnicom Rusom Trajkovom. Rije je o mladoj i osebujnoj osobi koja e se javnosti predstaviti s desetak slika i instalacija, sa svojom životnom pri om te s vlastitim vi enjem stanja u me imurskom i hrvatskom kulturnom i umjetni kom životu. Naziv priredbe pod kojim se or-

ganiziraju ljetna doga anja u Kraljevu vrtu - Dopustite da se predstavim - ima svrhu popularizirati umjetnost i umjetni ko stvaralaštvo kroz život i djelo poznatih i priznatih umjetnika. Likovne radove i instalacije Ruse Trajkove posjetitelji e u Kraljevu vrtu mo i razgledati u petak, 20. lipnja ve od jutarnjih sati, a predstavljanje umjetnice i druženje s posjetiteljima i poštovateljima zapo et e u 18 sati.

DONJI VIDOVEC: U SPOMEN NA PU KU PJESNIKINJU RUŽU POKOLI

Susret mladih me imurskih pjesnika “Ruža me imurska” Piše: Alen Fuš “Festival folklora i tradicije Vidovo 2014.” po prvi put se održava u okviru proslave Dana op ine Donji Vidovec i zaštitnika mjesta, svetog Vida, a dio je me unarodnog projekta festivala u okviru Odjela za me unarodnu suradnju i kulturu u EU-u. Program manifestacije zapo eo je u srijedu 11. lipnja prvim susretom mladih me imurskih umjetnika “Ruža me imurska”, koji je u srijedu 11. lipnja organiziran u spomen na pjesnikinju iz tog mjesta, Ružu Pokoli . Organizator susreta, održanog u tamošnjem Domu kulture, bila je III. OŠ akovec, uz suorganizaciju i doma instvo Op ine Donji Vidovec i pokroviteljstvo Me imurske županije i Grada akovca.

U uvodnom dijelu re eno je kako susret ima za cilj upoznati život, stvaralaštvo i ostavštinu Ruže Pokoli te tako proširiti znanje o povijesti i kulturnim vrijednostima zavi aja. Za tu je prigodu raspisan literarni i likovni natje aj “Ruža me imurska”, kojim se želio probuditi i oja ati interes u enika za me imursko pu ko pjesništvo.

Pjesme Ruže Pokoli zrcalo su njezinog života, a svoje je stihove stvarala rade i u polju, okopavaju i kukuruz, plijeve i vrt ili metu i grunt. Inspirirale su je svakodnevne, obi ne stvari i doga aji

Portret pjesnikinje Ruže Pokoli

Nagra eni literarni i likovni radovi Na natje aj je pristiglo 16 literarnih i 21 likovni rad, koji su ispunjavali propisane uvjete. Svi su pohvaljeni, a najbolja tri u svakoj kategoriji prigodno su nagra ena. Odlukom prosudbene komisije prvu nagradu u kategoriji literarnih radova osvojila je Lucija Bedi , 8. razred OŠ Mursko Središ e za pjesmu “Ferunge v hiži” (mentor Ivan Le ek). Druga nagrada otišla je u ruke Arijani Fuš, u enici 5. razreda OŠ Jože Horvata Kotoriba, i njezinoj mentorici Nikolini Fuš Zvošec za pjesmu “Me imurje z mojega obloka”,

dok je tre e mjesto osvojila pjesma “Jesen”, koju je napisala u enica 4. razreda III. OŠ akovec Magdalena Ke ek uz mentorstvo Ane Je ud. U kategoriji likovnih radova prvu nagradu dobio je Ivan Mun ar, u enik 6. razreda OŠ Ivanovec (mentorica Sanja Vebari ). Jana Bra ko, u enica 6. razreda I. OŠ akovec, osvojila je drugu nagradu (mentorica Mira Žerjav), dok je tre enagra ena bila Emili No-

vak, u enica 8. razreda OŠ Ivanovec (mentorica Sanja Vebari ). Svi radovi nalaze se u Zborniku ije je štampanje ostvareno uz potporu Me imurske županije.

U ime doma ina u enike i njihove mentore pozdravio je na elnik Josip Grivec, dok je susret otvorila zamjenica župana Me imurske županije Sandra Herman. Iskazali su divljenje i zahvalnost prema stvaralaštvu Ruže Pokoli , ali i svim u eni kim

Nagra eni u kategoriji likovnih radova

Nagra eni u kategoriji literarnih radova

radovima koji su sudjelovali na natje aju.

Stihove “Stiha, stiha” uglazbio Martin Srpak O životu i radu Ruže Pokoli govorila je njezina k i Marija Pokoli . Ruža je ro ena 19. rujna 1921. godine, a pjesništvom se po ela baviti u zrelim godinama. Kazala je kako su njezine pjesme zrcalo njezinog života, a svoje je stihove stvarala rade i u polju, okopavaju i kukuruz, plijeve i vrt ili metu i grunt.

Inspirirale su je svakodnevne, obi ne stvari i doga aji.

U svojim pjesmama Ruža je postigla najvišu pjesni ku zrelost i svoj pjesni ki izraz dovela do savršenst va.

Izvanredne lirske pro inje-

nosti i sklada ima u svim pjesmama, ali ih nadmašuje pjesma “Stiha, stiha”, koju je uglazbio Martin Srpak i koja je postala svojevrsna “vidovska himna”. Pjesništvo Ruže Pokoli , ove tjelesno slabašne, ali darovite hrvatske pjesnikinje, izaziva oduševljenje upravo zato što je drevnom hrvatskom pu kom pjesni kom izražaju uspjela dati jedno novo lice.

U sklopu programa nastupio je zbor III. OŠ akovec, solo nastup imao je Martin Srpak, dok je susret vodila uz kazivanje u eni kih stihova Tihana Preksavec. Gost je bio i književnik Miroslav Daki , koji je poru io u enicima da i dalje pišu i slikaju ako im to ini radost.

SVETI MARTIN NA MURI

Predstavljena zbirka pjesama “Senje i kušleci” Damira Pilka Op ina Sveti Martin na Muri i doma i HKUU Sveti Martin bili su doma ini i organizatori predstavljanje zbirke pjesama “Senje i kušleci”, pjesnika Damira Pilka iz Zagreba. Rije je o zbirci koja govori o doga anjima i snovima zaljubljenih ljudi, onako kako ih je osobno

doživio ovaj Zagrep anin za svojih estih boravaka u kraju med Murom i Dravom.

Pojedine pjesme iz zbirke itali su sam autor, pjesnikinja Božica Drakuli te An elka Klemen i i Tanja Jambrovi .

U glazbenom dijelu nastupili su Dje ja vokalna skupina i

tamburaši OŠ Sveti Martin na Muri, pod vodstvom profesora Stjepana Horvata, i glazbenik iz Donjeg Vidovca Martin Srpak.

Promociji su nazo ili i op inski na elnik Franjo Makovec sa svojom zamjenicom, profesoricom Petrom Novinš ak, koji su Pilka pozvali da i drugi put,

kada bude imao novu zbirku ili pjesme, do e u Sveti Martin na Muri, gdje su pjesnici, glazbenici, likovnjaci, kipari i svi umjetnici dobrodošli. Pilko je rekao kako se pisanjem bavi i dalje te da e sigurno ponovno do i u ovaj prelijepi krajolik uz Muru. (S. Mesari )

Autor Damir Pilko govori na predstavljanju zbirke “Senje i kušleci”

20. lipnja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LIPANJ - RUJAN, 2014.

LENDAVA, Galerija Muzeja Lendave

SUBOTA, 21. lipnja, 18 sati DUNJKOVEC, pozornica kod PŠ Dunjkovec

Los Caprichos - serija Ve er folklora uz Štajerce i Me imurce! bakroreza Francisca de Goye Udruga za o uvanje kulturne baštine “Me imurska gruda” Dunjkovec poziva sve zainteresirane na Ve er olklora, koja e se održati u subotu 21. lipnja u Dunjkovcu. Na otvorenoj pozornici platoa ispred Podru ne škole Dunjkovec nastupit e FS “Cimer” Kog iz Slovenije i KUD “Ma kovec”. Program zapo inje u 18 sati, a sve posjetitelje o ekuje veselo druženje uz prekrasne plesove i pjesme Štajerske i Me imurja. Ulaz je slobodan.

Poklonici likovne umjetnosti mogu u susjednoj Lendavi, u prostoru Galerije Muzeja Lendave, razgledati seriju bakroreza pod nazivom “Los Caprichos”, koji ni nakon 215 godina nisu izgubili na svojoj umjetni ko-povijesnoj vrijednosti. Radi se o prvoj seriji autorskih bakroreza španjolskog slikara Francisca de Goye. To su djela

koja su se duhovito obrušila na tadašnje civilno I crkveno društvo. Izložbeni postav može se razgledati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 17 sati, te subotom, nedjeljom i praznikom od 10 do 16 sati. Donosi osamdeset grafika koje je umjetnik stvarao u vrijeme španjolske gospodarske krize.

DOPUSTITE DA SE PREDSTAVIM - akademska kiparica Vesna Osojni ki ‘Plemenitaš’, koja se održava u

SRKnite umjetnost u Kraljevom vrtu!

Piše: Roberta Radovi Ciklus ljetnih kulturnih doga anja u ambijentu vrta rodne ku e Ladislava Kralja Me imurca, koja su objedinjena pod nazivom “SRK umjetnosti”, zapo eo je predstavljanjem akademske kiparice Vesne Osojni ki. U sklopu podmani estacije “Dopustite da se predstavim”, radove je u Kraljevom vrtu prva izložila akademska kiparica Vesna Osojni ki. Pred okupljenom publikom u ugodnoj hladovini starih vo aka umjetnica je predstavila svoj životni put i umjetni ko stvaralaštvo.

Vesna Osojni ki rodom je iz Gorskog kotara, a trenutno je pro esorica u Graditeljskoj školi u akovcu. Magistra je umjetnosti, izlagala je na brojnim me unarodnim izložbama, a gostovala je i kao sudionica izložbe “Olimpijske igre 2008. Peking” u Kini. Tako er je i osniva ica i voditeljica Oblikovne likovne radionice “Plemenitaš”, a akove koj likovnoj publici predstavila

Umjetnica je u Kraljevom vrtu izložila radove iz ciklusa “Kretanja”

je devet skulptura modernog dizajna koje su se fino uklopile u ambijent Kraljeva vrta.

O izloženim radovima te aktualnom stvarala kom radu autorica nam je kazala: - Izložene su skulpture iz ciklusa ‘Kretnja’, u kojem postoji kontrast bijelog i crnog. Materijal je šamotirana keramika, glina koja se pe e na visokim temperaturama, veli ine oko pola metra te pogodna za interijere i eksteri-

Vodite djecu na izložbe. To je jedini put za stvaranje gra ana koji imaju ukus

Gorskom kotaru.

Vesna Osojni ki istaknula je zna aj umjetni kog predstavljanja i okupljanja kao što je ovaj u Kraljevom vrtu, posebice ako su okrenuta najmla im generacijama.

- Zov stvaranja i kreativnosti postoji kod djece od najranijih dana. Dakle, ako se krene raditi s djecom kroz igru, njihovim razvojem i rastom razvija se i njihova kreativnost. Umjetnost je ta koja poti e dje ju kreativnost, pa mogu re i da je ona na neki na in i terapija. Djeca žive u toj umjetnosti, to je njihov svijet, njihova duša, gdje oni iznutra pokazuju prema van što oni jesu. Djecu treba paralelno s time voditi i na izložbe i pokazati im ovakve primjere jer e se ona još više s time poistovjetiti i osjetiti taj svoj in atilni svijet i izraz. To je jedini put za stvaranje gra ana koji imaju ukus i koji imaju u sebi vrijednost za prepoznati estetske ljepote.

jere. Pri kraju sam stvaranja malih skulptura u dim do 20 cm u kombinaciji s metalom.

Isprobavam taj novi ciklus koji e se pojaviti u dogledno vrijeme. Ljeto dolazi i u punom zamahu je organizacija moje Oblikovne likovne radionice

MATICA HRVATSKA - ogranak akovec

Profesor Ivan Pranji novi predsjednik U subotu 7. lipnja 2014. održana je izborna skupština Matice hrvatske - ogranka akovec, a u petak na prigodnoj kon erenciji za novinare predstavljeni su novi elni ljudi i planovi.

Novi predsjednik MH, ogranka akovec, jest pro esor Ivan Pranji , potpredsjednik je uro Ruži , a tajnik Tomica Blažeka.

Izvršni odbor ine pro esor Josip Bajuk, Katarina Bajuk, uro Bel, pro . Jurica Cesar, pro . Nada atlai , Juraj Gregur, Pavao Jurinec i Vera Zemuni . Nadzorni odbor ine mr. sc. Stjepan Blagus, pro .

Franjo Martinez i Ivan Petriš.

- Nakon niza godina vrlo dobrog poslovanja, ogranak Matice hrvatske akovec došao je u tešku situaciju. Gašenje ogranka zbog financija bio bi

Toni Fažon i Ana Golubi Brozovi najavljuju aktivno likovno ljeto i jesen

IZLOŽBA POLAZNIKA Škole crtanja i slikanja

LU je sjajan centar za nadogradnju likovnih umije a Škola crtanja i slikanja Likovnog udruženja akovec tradicionalno krajem svake školske godine predstavlja radove svojih polaznika. Šestu po redu izložbu LU je organizirao u prostoru Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec. Ove je godine Školu upisalo dvadeset djece te šest odraslih osoba. Na izložbi su predstavljena dvadeset i dva dje ja rada te dva rada odraslih polaznika. Specifi nost ove izložbe je što su djeca sama odabrala radove koji e biti izloženi. Na sve anosti izložbe govorili su Toni Fažon, predsjednik LU -a, i jedna od voditeljica Škole, Ana Golubi Brozovi .

Izložbu je otvorenom proglasila ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan. Radovi e se mo i razgledati sljede ih

mjesec dana. Tom je prigodom Toni Fažon naglasio zna aj kontinuiteta održavanja škole te aktivnosti koje slijede: - LU e tijekom ljeta organizirati druženja, kolonije, a za Porcijunkulovo emo vjerojatno imati i svoj štand gdje e biti predstavljeni radovi naših polaznika. Na jesen ide kolonija u suradnji s Likovnom akademijom iz Zagreba. Kroz ovu školu djeca i odrasli dobivaju priliku da svoj likovni afinitet usavrše i nadograde ili u tome na u neko svoje zadovoljstvo. Grad akovec time dobiva centar mladih ljudi koji se bave stvarala kim radom te koji kasnije u procesu školovanja nastavljaju svoj put na likovnim i drugim akademijama.

(Roberta Radovi )

Nakon niza godina vrlo dobrog poslovanja, ogranak Matice hrvatske akovec došao je u tešku situaciju. - Gašenje ogranka zbog financija bio bi strašan udarac, stoga želimo raditi bolje i snažnije da opstanemo, rekao je u svom govoru novi predsjednik, profesor Ivan Pranji

Ivan Pranji novi je predsjednik ogranka MH akovec i najavljuje borbu za opstanak

strašan udarac, stoga želimo raditi bolje i snažnije da opstanemo. Matica e se i dalje baviti izdavanjem knjiga, posebno Kajkavskog kalendara,

te postavljati spomen-obilježja zaslužnim ljudima i doga ajima, rekli su predsjednik Ivan Pranji i tajnik Tomica Blažeka, dodaju i kako je MH, ogranak akovec, u dosta teškim financijskim problemima, ponajviše zbog toga jer su prihodi od donacija smanjeni na svega 5 posto prihoda ranijih godina, te e financijski oporavak biti jedan od primarnih zadataka ogranka, odnosno njegovog predsjedništva. Pozvali su mlade i školovane ljude da se uklju e u rad ogranka, a sve one koji žele pisati za novo iz-

danje Kajkavskog kalendara da svoje radove što prije dostave u sjedište MH akovec, odnosno pošalju elektronskom poštom. (S. Mesari )

Specifi nost izložbe - djeca su sama izabrala radove za izlaganje

4

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 20. lipnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

SUBOTA, 21. lipnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music C

Najbolji hitovi 80-ih uz grupu Sigma

EDM E

Imaju dugi staž live nastupa i svirku koja nam je svakako draga i koja se u Podroomu ponavlja i ponavlja. Svi se moramo složiti da je grupa izvrstan odabir za provod ovog vikenda, jer oni stvarno uvijek naprave feštu. Ako vam fali malo zabave u doma em štihu... Evo rješenja: u petak 20. lipnja dolazi nam grupa Sigma. Oni su petero lani sastav sa šarmantnom pjeva icom kao glavnim vokalom, a njihove obrade velikih klasika iz 80-ih svima su ve dobro poznate. Sre om, zabavnih programa nikad dosta pa vas zato pozivamo da nam se pridružite i s nama provedete ugodnu ve er, Podroom je za sve svoje goste pripremio odli nu ponudu pi a po atraktivnim cijenama.

Pridružite nam se u ugodnoj atmosferi i dobroj glazbi…

PLESOKAZ 2014. S ME UNARODNIM PREDZNAKOM

SVETOMARTINSKE mažoretkinje na prvenstvu u Samoboru

Teuta ugostila i plesa e iz Ma arske Osvojena dva zlata Postoje pre ice do sre e, a ples je jedna od njih, poru ili su plesa i okupljeni na tradicionalnom programu “Plesokaz”, koji se ve niz godina održava u lipnju. Ove je godine Plesokaz po prvi put imao i me unarodno obilježje. U programu je, naime, gostovala plesna grupa “T zmadár Mozgásszín” iz Nadjakanize.

Pred prepunom dvoranom Centra za kulturu u akovcu predstavljeno je 20-ak koreogra ija u kojima je sudjelovalo 200 plesa a. Izvedeno je tisu e maštovitih pokreta, emocija, plesnih koraka. Osim plesa a koji su pristigli iz Ma arske program su domišljatim koreogra ijama obogatili gosti i plesa i Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec - Osnovna baletna škola,

i dva srebra

Gosti Teute bili su i plesa i plesno-gimnasti ke skupine “Flik” Šenkovec

plesni studio “Vindi” Varaždinec, plesna radionica “Ilijane Lon ar” iz Požege, break-dance skupina “Nexus” akovec i plesno-gimnasti ka skupina

“Flik” Šenkovec. Publika je kroz jednoipolsatni program uživala u dvadeset plesnih koreogra ija, a izme u ostalog ponajviše pljeska i potvrdu za

Plesni program obogatile su i balerine osnovne baletne škole Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec svoj trud i nau ene plesne vještine dobili su doma ini ovoga umjetni kog druženja - plesa i studija “Teuta”. (rr)

Sret ne i presret ne iz Samobora s Festivala mažoretkinja i twirlinga - Samoborfest, koji je održan prošli vikend, vratile su se Svetomartinske mažoretkinje, koje su u vrlo jakoj konkurenciji osvojile dva zlatne i tri srebrne medalje. Zlatne medalje osvojene su u kategoriji accessories solo kadeta, gdje je pobjednica Lara Bogdan, te skupna ekipa u tradicionalnom mažoret plesu.

Srebra su osvojili juniori (2) u pomponima i seniori u zasta-

vama. Natjecala se 21 ekipa iz Hrvatske, eške i Slovenije.

Mažoretkinje je za nastup pripremila trenerica Stanka Kutnjak, a putovanje i boravak u Samoboru pomogli su roditelji, HKUU Sveti Martin, Op ina, Turisti ka zajednica i posebno predsjednik HKUU-a mr. Dražen Crn ec. Svetomartinske mažoretkinje ove su godine sudjelovale na državnom prvenstvu, a do kraja godine ve imaju pretrpan raspored nastupa i gostovanja.

(S. Mesari )

CHEERLEADERS LIVI

Šest zlata na Državnom prvenstvu!

Nakon uspješnih natjecanja u ovoj plesnoj sezoni u Dublinu, Berlinu i Be u, cheerleadersice Livi oduševile su sve prisutne na VIII. Državnom prvenstvu u Zadru. Ponovno su pokazali da su najbolji i da zlato ostaje u njihovim rukama ve osmu godinu zaredom. Preko 400 natjecatelja iz cijele Hrvatske, uz goste iz Irske, sudjelovalo je 14. lipnja 2014. na natjecanju pod nazivom “Adriatic Dance Open” u organizaciji Hrvatskog cheerleading i pon pom plesnog saveza. Natjecanje je okupilo plesa e razli itih plesnih kategorija, od najmla ih uzrasta pa sve do starijih seniorskih plesnih kategorija. Predstavnicikluba Livi oduševili su sve prisutne odli no izvedenim koreogra ijama te su izborili 6 prvih mjesta. Program prvenstva trajao je cijeli dan, a vodio ga je Mario Valenti .

Prvo mjesto u kategoriji minikadeta osvojio je najmla i sastav Mini zvjezdice. Sastav Mini zvjezdica ine: Markovi Ivna, Matja i Nina, Turk Magda, Novak Lucija, Lon ari Rebecca, Baši Ida, Novak Jessica Elena, Gashi Fyonna Zara, Baksa Lucija, Radek Katarina, Mandir Ela, Puklavec Emili, Horvat Paula, Jambrovi Ela, Danilovi Ciara, Škvorc Lana, Trstenjak Leona, Knezi Anamarija, Kukoli Magdalena, Šari Nikol.

U kategoriji kadeta kadetski sastav Zvjezdice tako er se

okitio zlatom. Sastav Zvjezdica ine: Hlebec Ana, Hlebec Karla, Topolnjak Lara, Horvat Paula, Novoselac Claudia, Hana Žbulj, Jaušovec Nika, Kova i Isabela, Crikven i Ana, Hunjadi Dorotea, Radoševi Ana Marija, Golubi Tiffany, Hatlak Paula, Mislovi Grazia, Crneti Kjara, Matjašec Emilly, Bojinovi Luana, Pavlekovi Damira, Novak Karla, Turk Jana, Na Rafaela, Colar Tijana, Leva i Anja, Mislovi Ana Marija, Mihov Julia, Leva i Mura, Januši Morena, Vugrinec Mirta, Beluži Ema, Berdin Dora.

Juniorski sastav Cheerleaders Livi pomeo je konku-

renciju te izazvao najglasniji pljesak publike. Cheerleaders Livi juniorski sastav ine: Katarina Sklepi , Pongrac Marta, Žvorc ina, Vadas Sara, Žugec Nensi, Bister Nika, Beluži Ema, urin Eva, Vidovi Ema Klara, Lilek Antea, Cerovec Dora, Šafari Rahela, Škvorc Matea, Berdin Dora, Babi Sara, Leva i Maria, Kurti Leona, Mar ec Ana, Radoševi Ana Marija, Hlebec Ana, Hlebec Karla, Kova i Isabela, Cirkven i Ana. U seniorskoj kategoriji “Livice” su tako er briljirale i osvojile još jedno zlato. Seniorski sastav ine: Sklepi Katari-

na, Korpar Lucija, Boži Elena, Bubek Sindy, Pongrac Marta, Žvorc ina, Vadas Sara, Žugec Nensi, Bister Nika, Beluži Ema, urin Eva, Novakovi Lea, Novakovi Lorena, Vidovi Ema Klara, Lilek Antea, Kalu er Katarina, Kurti Leona, Mar ec Maria, Mar ec Ana, Kuhanec Stela, Piljuši Magda.

U kategoriji senior individual Sindy Bubek osvojila je prvo mjesto. Groupstunt Livi Wizards (Sindy Bubek, Marta Pongrac, Sklepi Katarina, Boži Elena, Žvorc ina) tako er je slavio s osvojenim zlatom u kategoriji groupstunt senior allgirl. Osim cheerleadinga, naše djevojke natjecale su se i u kategoriji double pom pon dance, gdje su Sindy Bubek i Lorena Novakovi osvojile prvo mjesto, dok su ina Žvorc i Sara Vadas bile druge, Nika Bister i Antea Liliek tre e, a Katarina Kalu er i Leona Kurti etvrte.

Cheerleaders Livi zahvaljuje trenerskom kadru koji je navija ice pripremio za ovo natjecanje, a to su Livia Stri ak, Siniša Stri ak, Lucija Korpar, Katarina Sklepi i Diana Lesar.

Potporu u realizaciji putovanja na državno prvenstvo dali su Grad akovec i Me imurska županija. U nedjelju 22. lipnja seniorski sastav Cheerleaders Livi putuje na natjecanje u Španjolsku, gdje se tako er o ekuju iznimni uspjesi.

Svetomartinske mažoretkinje s brojnim odli jima u samoborskoj sportskoj dvorani

GRAD Mursko Središ e

Prijam za uspješne mažoretkinje Središ anske mažoretkinje svojim nastupima diljem Hrvatske bilježe sjajne uspjehe, a posebnu “žetvu” medalja imale su prošli vikend na Samoborfestu 2014., gdje su osvojile 2 zlatne medalje u kategoriji solo rekviziti najmla i i ples s rekvizitima, 2 srebrne medalje u kategoriji tradicionalni mažoret ples s rekvizitima te 2 bron ane medalje u kategoriji solo rekvizit senior

i tradicionalni mažoret ples kadeti.

Zbog svih ovih uspjeha, za mažoretkinje i njihove voditeljice Laru Šimi Podgorelec i Luciju Bedi prijam je uprili io gradona elnik Dražen Srpak, koji im je estitao na uspjehu, poželio da i dalje ponosno predstavljaju svoj grad, te ih zadržao na kra em druženju.

(S. Mesari )

Središ anske mažoretkinje na prijamu kod gradona elnika Dražena Srpaka

20. lipnja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 24. lipnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Club

DM M ENERGY - DJ NIXOU

Koncert No ne smjene

Ova subota rezervirana je za ve poznati glazbeni program.

Ponovno predstavljamo EDM Energy koji donosi žestoku energiju elektronske scene sastavljene iz najbolje house, dubstep i trap glazbe, a predstavit e Vam je DJ Nixou koji e glazbenu ljestvicu podi I na višu razinu. DJ Nixou svoj je uspjeh ostavario prema ve dobro Vam poznatim Dubstep vs. House i Pop & RnB vs. House programima kojI su se redovito održavali u Podroom Drink & Music Club-u. Svakako budite dio novog glazbenog show-a koji Vam priprema Dj Nixou.

Podroom Drink And Music Club ponovno e preplaviti zvukovi žive glazbe koja ruši sve pred sobom, po astit emo sve svoje goste odli nim koncertom. Scenarij je, kao i uvijek, dobra glazba, ugodan ambijent, dobra ponuda i zabava do jutra.

Ve er uo i 25. lipnja, tj. Dana državnosti plešemo i pjevamo uz popularnu akove ku grupu No na smjena. Kao i uvijek, potrudit emo se da uživate i da se dobro zabavljate cijelu ve er. Do ite i zabavite se uz primamljive zvukove i dobro poznatu atmosferu… Ne propustite!

Polaznici Suite odli no se snalaze i u zajedni koj svirci u bendovima

Bendovi ne funkcioniraju dobro bez odli nih bubnjara

ZAVRŠNA PRODUKCIJA polaznika škole sviranja i pjevanja “Suita”

Ovacije za mlade glazbene virtuoze!

Polaznici glazbene škole “Suita” iz Nedeliš a zajedno s voditeljem Deanom Mošmondorom i ove su godine na svojoj ve tradicionalnoj završnoj produkciji pokazali koliko su nau ili u prošloj godini, ali i koliko vole glazbu. U petak 6. lipnja u dvorani U iteljskog fakulteta u akovcu u ve ernjim satima održana je prva ve er završne produkcije, na kojoj su svoj marljiv rad imali priliku pokazati polaznici synthesizera, glasovira i harmonike. Kao i svake godine, mladi su virtuozi svirali poznate skladbe

koje su marljivo pripremali sa svojim mentorima i voditeljem Suite Deanom Mošmondorom.

Pred svojom najvjernijom publikom, pred svojima najdražima, roditeljima, bakama, djedovima, tetama, stri evima, prijateljima i ostalima, pokazali su svoje umije e i izmamili radosne osmjehe i ovacije.

U ponedjeljak 9. lipnja tako er u dvorani U iteljskog fakulteta u akovcu nastupali su polaznici razli itih glazbenih instrumenata formirani u glazbene skupine, tj. bendove. Bubnjari,

Škola daje izvrsnu poduku i edukaciju za sve poklonike gitare

gitaristi, pjeva i i klavijaturisti pokazali su da se jako dobro snalaze u zajedni kom muziciranju te su izmamili najviše pljeska.

Polaznici gitare svoj talent pokazali su na završnoj ve eri produkcije, koja je bila održana u utorak 10. lipnja na istoj lokaciji. Njihovi u itelji gitare zadovoljno su koordinirali i pratili svoje u enike koji su nas vodili kroz razli ite glazbene stilove, a njihov je nastup bio za svaku pohvalu. Uz nastup gitarista nastupali su i polaznici klarineta i saksofona.

Uskoro proslava 20. obljetnice djelovanja Glazbena škola “Suita” sljede e godine slavi 20 godina glazbenog djelovanja, a svojim dugogodišnjim radom postala je jedna od najrenomiranijih privatnih ustanova za obrazovanje u kulturno-glazbenim djelatnostima na podru ju Me imurja, pa i šire. Primarni cilj je da uz u enje sviranja na nekom od glazbenih instrumenata omogu e polaznicima stjecanje i drugih važnih glazbenih znanja, vještina i navika, omogu uju i u enicima cjelovit glazbeni razvitak. U svom programu Suita d.o.o. nudi školu za synthesizer, harmoniku, glasovir, gitaru, bas gitaru, bubnjeve, trubu, saksofon, klarinet i solo pjevanje. Predava i su renomirani profesori koji osim u Suiti predaju I u drugim glazbenim školama u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Renomirani profesori polaznicima prenose znanje u sviranju glasovira i synthesizera

KROZ GRUPU “VULKAN” PROŠLO 50 GLAZBENIKA

Erupcija koja traje 35 godina!

Uz naziv grupe “Vulkan” veže se zabavni, pop-rock, evergreen i tradicijski glazbeni izri aj. Brojni eventi, svadbene veselice, krštenja, pri esti i irme te druga obiteljska i prijateljska okuplja prošli su u sjajnoj atmosferi zahvaljuju i upravo ovom bendu. Vulkan je osnovan 1979. godine i ove godine slavi 35 godina djelovanja i postojanja na me imurskoj glazbenoj sceni, ime stje e epitet jednog od najdugovje nijih me imurskih bendova. Kako kažu današnji lanovi, tijekom svih tih godina u bendu je zasvi-

Osobitost Vulkana: truba i saksofon

ralo gotovo pedeset glazbenika.

Baza Vulkana je ve dvadeset godina u Maloj Subotici, a jedan od znakova prepoznatljivosti ovog benda jesu puha ki instrumenti, truba i saksofon, koji glazbenim nastupima daju posebnu atmosferu. Današnju postavu ine Nino Erdeli , Ivica Pintari - Hekar, Danijel Vlah Dan i, Krunoslav Lajtman i Željko Obadi - Šjor. Pozitivne vibracije koje stižu od ovog benda najavljuju kako se glazbena erupcija iz ovog Vulkana ne e tako skoro ugasiti. (rr, zv).

NAJAVLJUJEMO SV. MARTIN NA MURI: TRASH&BURN 2014.

Spektakularni American car meeting&rock’n’roll festival! Šesto izdanje Trash&Burn me unarodnog festivala ameri kih automobila održava se tradicionalno krajem lipnja. American car meeting&rock’n’roll festival i ove godine okupit e brojne ljubitelje ameri kih automobila ne samo iz Hrvatske, ve i iz me unarodnog okruženja Me imurja.

Najstariji i najve i me unarodni miting ameri kih automobila u Hrvatskoj održava se na prekrasnoj lokaciji seoskog turizma - Klet u Sv. Martinu na Muri, nedaleko od poznatih toplica Sv. Martin, od 27. do 28. lipnja.

I ove godine organizator nudi zanimljiv program koji se sastoji od me unarodnog susreta ameri kih automobila i motora iz skoro cijele Europe, koncerata svjetskih rockabillyr’n’r bendova, DJ-a, burlesque

showa jedne od trenutno najboljih burlesk umjetnica u Europi - miss Kalinka Kalaschnikow (AUT), koja e nastupiti oba dana mitinga, nastupa najpoznatijeg one-man benda na svijetu DEAD ELVIS&HIS ONE MAN GRAVE (NL), tradicionalnog me unarodnog pin-up photo contesta, pin-up hair&make up saloona, besplatnih vožnji Harley Davidson motorima, custom bike showa, burn-out, tattoo, tiki bara i raznih drugih retro štandova i brdo drugih sadržaja... Kampiranje je besplatno od petka do nedjelje, kao i kava i doru ak u nedjelju (za vlasnike ameri kih automobila i motora). Najsretniji posjetitelj ove e godine osvojiti pravi ameri ki kustom bicikl! (rr, jh)

6

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 979

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu poslat će na adresu dobitnika Mozaik knjiga.

Dobitnica iz broja 978 Me imurskih novina je Ksenija Knez iz Varaždina (J. C. Reed - “Predaj se ljubavi”). Nagradnu e knjigu na ime i adresu dobitnice poslati Mozaik knjiga.

NAGRADNA KNJIGA

Alison Weir “Gospa Elizabeta” Engleska, 1536. godine. Najve i, najblistaviji dvor u engleskoj povijesti, no iza sjajne fasade krije se izdaja... Elizabeta Tudor k i je Henrika VIII., najmo nijega kralja što ga je Engleska ikada upoznala. Sudbina joj je da na prijestolju naslijedi oca, no to se sve mijenja kada Henrik zbog veleizdaje dade pogubiti Annu Boleyn, njezinu majku u koju je svojevremeno bio strastveno i ludo zaljubljen. Elizabetin se život u trenu okre e naglavce: kao pijun u okrutnoj igri tudorovske politike, biva razbaštinjena i proglašena nezakonitom, ugrožen joj je ak i život, a osloniti se može samo na svoj hitri um. No, Elizabeta je odlu na da izdrži, da nad-

Julian Barnes - “Osje aj kraja” Ima u “Osje aju kraja” jedan trenutak tzv. istinske književnosti. Julian Barnes prati životni put nekolicine prijatelja. Prije svega, Tonyja i Adriana. Tony je jedno vrijeme bio s Veronikom, a nakon prekida od Adriana dobio je obavijest da je on sada s Veronikom. Na njegovo pismo Tony odgovara pismom kojom blagoslivlja vezu izme u bivše djevojke i sada ve bivšeg prijatelja. Ovo “bivši” ubrzo e se pokazati kobnim. Nedugo nakon prvog pisamca stiže obavijest da je Adrian po inio samoubojstvo. Životni putovi Tonyja, Veronike i ostalih prijatelja na ovom se mjestu potpuno razilaze.

Tony e proživjeti jedan obi an život koji e se rezimirati s jednim razvodom, jednom k eri i dvoje unu adi. No na pragu sta-

Julian Barnes: Osje aj kraja Milko Valent: Umjetne suze Michael Robotham: Osumnji enik

PUBLICISTIKA Daniel Bergner: Što žene žele Joseph Jaworski: Sinkronicitet liderstva Ian Wallace: 100 Najsnova nja i Tonyjevog života. No njegovo truplo je sada isplivalo. Davno napisano pismo svjedo anstvo je jednog posve nepoznatog, potisnutog života. Mi nismo oni koji jesmo. Mi nismo ona pri a koju ponavljamo sebi i drugima.

“Osje aj kraja” dobitnik je Bookerove nagrade za 2011. godinu.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Lovro Škopljanac “Književnost kao prisje anje” mudri sve koji je se žele riješiti ili su je odlu ni iskoristiti kao marionetu za ostvarenje vlastitih pogubnih ambicija - te da zatraži pravo koje joj pripada po ro enju...

Knjiga Lovra Škopljanca prvi je pokušaj u hrvatskoj književnoj znanosti da se fenomenu itanja pri e iz empirijskog rakursa i tako razmotri što, kako i zašto se književna djela pamte ili zaboravljaju i nakon što je vrijeme njihove recepcije nepovratno prošlo. To je ujedno i prvi pokušaj da se u opticaj teorije recepcije uvede kate-

gorija neprofesionalnog itatelja i da joj se prida stanovit teorijski dignitet, ako ništa ono da bi se porazmislilo o jazu što je dijeli od profesionalnih itatelja - izdava a, kriti ara, znanstvenika i sveu ilišnog življa. U eri kada s nedostacima, slabostima, nedovoljnosti i nekompetenciji itateljskih navika upu uju opravdane žalopoj-

ke, sasvim je sigurno zanimljivo vidjeti što od nekadašnje školske prisile, ali i naknadnih vlastitih slobodnih itateljskih odabira, uistinu preživljuje kao trajni utor “kulture” i jesu li ti tragovi usje eni pod nadzorom pedagoških standarda ili posve osobnih, ako ne i slu ajnih razloga i okolnosti.

(Lada ale Feldman)

ALBUM TJEDNA

KNJIGA PREPORUKA

Julie Garwood “Ruži asta ruža” Nepokolebljivi Travis samouvjereno kre e u potragu za neznancom koji je pokrao njegovu majku. Ipak, eka ga iznena enje jer ne samo što e biti primoran pokleknuti pred teretom dokaza, nego i pred prelijepom Emily Finnengan, mladom damom iz Bostona koja e mu u mnogo emu otvoriti o i i zarobiti njegovo srce.

Noah Gordan - “Šaman” Robert J. Cole, legendarni lije nik i junak Iscjelitelja, ostavio je za sobom trajnu ostavštinu. Od 11. stolje a naovamo najstariji sin u svakome naraštaju Coleovih dobiva ime Robert, srednje mu ime po inje slovom J., a naslje uje i razne sposobnosti, kao što je lije ni ko “šesto ulo”. Šaman nas pak vodi u 19. stolje e… U ovoj se knjizi susre emo s dr. Robertom Judsonom Coleom, koji iz rodne Škotske bježi u Novi svijet, gdje kao lije nik najprije radi u Bostonu, a potom se kod indijanskoga plemena Sauka upoznaje s iscjeliteljskim mo ima prirode. Ujedno pratimo i životni put njegova sina Roberta Judsona Colea, kojega prijatelji poznaju kao Šamana, i cijele obitelji upletene, zajedno s itavom Amerikom, u sukob izme u Sjevera i Juga. Kao djelo u kojemu se smjenjuju nježnost i

rosti njegov život e protresti još jedna obavijest. Ovaj put u obliku naslje a. Veronikina majka, koju je samo jednom u životu sreo, na-

kon smrti mu je ostavila petsto funti i Adrianov dnevnik. Tony dobiva novac, ali ne i dnevnik.

Nakon desetlje a stupa u kontakt s Veronikom i moli je da mu preda Adrianov dnevnik. Veronika odbija. Umjesto dnevnika Tony dobiva tek jednu njegovu stranicu, te ono pismo koje je nekada davno kao odgovor poslao svom prijatelju.

Pismo koje sad drži u rukama nema veze s pismom koje mu je ostalo u sje anju. Umjesto blagoslova za vezu bivšeg prijatelja i bivše djevojke, ono je dugi niz bezobzirnih uvreda. Iz prošlosti izranja jedan drugi Tony. Ne onaj koji je dobrohotno primio vijest o vezi Veronike i Adriana, ve jedan povrije eni, ljubomorni i prije svega bijesni Tony.

Tog Tonyja duboko je zakopao u prošlost. On je izbrisan iz sje a-

BELETRISTIKA

odvažnost, no kojemu nikada ne manjka zanimljivosti, Šaman je obiteljska saga epskih razmjera, živopisan prikaz dvojice lije nika iz obitelji Cole i žena koje oni vole, brutalnoga ubojstva i nagloga razvoja medicine do kojega dolazi nakon mra nih stolje a neznanja.

Ilhan Ersahin’s Wonderland “The Other Side” Ovogodišnje otkri e sezone dolazi iz New Yorka (ili Istanbula? Ili Stockholma?).

Rije je o saksofonistu i povremeno klavijaturistu turskošvedskog porijekla Ilhanu Ersahinu ( ita se Eršahin), ro enom u Stockholmu prije 49 godina, odraslom uglavnom u Istanbulu, vlasniku klubova u New Yorku i Istanbulu, te svoje diskografske ku e “Nublu”.

Wonderland je objavio drugi album nazvan “The Other Side” dvanaest godina nakon prvog, a dominantna crta zvuka tog sastava je revitalizacija turskog melosa s ubacivanjem za ina odasvud, pri emu se pazi da se ne ubaci kakva “invazivna vrsta”. Od biografskih crtica valja spomenuti da je Ersahin jedan od prvih koji je otkrio Noru Jones, a njihova se suradnja sporadi no nastavlja i do današnjih dana.

“Neka cvjeta 1000 cvjetova” krilatica je koje se drži Ersahin u

svom radu na ovom albumu. Iako e melodijske linije evocirati isto nomediteransku muziku, ritmovi dolaze iz drugog kontinenta: Južne Amerike, no ako ujete nešto afri ko, ne ete biti posve u krivu. Ersahinova muzika leti svijetom brže od zvuka: ambijentalna, ritmi na, plesna, egzoti na, ali pristupa na, svirana strastveno, bez kalkulacija, naoko ba ena me u najlu e za ine koje možete zamisliti.

Popis pjesama Gocmenler Karsi Yaka Father and Daughter Labne Cansim deme bana Misirli duke Harikasin sen Estreito Largo Egeli Bakis

Njegova je inspiracija bezgrani na, njegova instrumentalisti ka imaginacija je ogromna, svim svojim svira ima demokratski daje mogu nost da zabljesnu, što oni redovno i ine.

Od zvijezda poznatih zapadnom svijetu, gostuje Jane Birkin na pjesmi “Father and Daughter”, a Gilberto Gil na “Estreito Largo”. Na klarinetu briljira Husnu Senlendirici.

Ne sje am se kad je zadnji put fuzija žanrova zvu ala tako uzbudljivo - obi no emo za fusion re i da je to “Ono što pimpla u pozadini dok razgovaramo u malo inijoj birtiji”.

Ne i u ovom slu aju. Izvedbe su nametljive, oduzmu pažnju, vrate je kad je sve gotovo, note su magi ne, zaigrane, pršte poput pjene morskih valova, pokazuju raskoš najrazli itijih utjecaja koji jedni kraj drugih djeluju kao da su oduvijek prirodno rasli.

Prestali ste vjerovati u bajke? Vrijeme je da poslušate bajkovite zvu ne eskapade ovjeka koji ponovno otkriva radosti world musica i jazza i pritom se veseli poput malog djeteta koje je upravo otkrilo svoju novu najdražu igra ku. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

20. lipnja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...

PROŠLOST

KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2, 3D

Režija: Asghar Farhadi Uloge: Bérénice Bejo, Tahar Rahim, Ali Mosaffa, Babak Karimi, Pauline Burlet

obiteljska animirana akcijska avantura Režija: Dean DeBlois Uloge/glasovi: Mitja Smiljani , Mia Krajcar, Robert Ugrina, Jadranka oki , Ozren Grabari , Kristijan Poto ki, Dušan Bu an...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 20.6.

19.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2, 2D obiteljska animirana akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 KRIVE SU ZVIJEZDE drama

subota, 21.6.

17.00 i 19.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2, 2D obiteljska animirana akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 KRIVE SU ZVIJEZDE drama

nedjelja, 22.6.

17.00 KD “PINKLEC” ETIRI PSI A premijera predstave za djecu

Cijenjeni iranski redatelj poznat po lmu “Nader i Simin se rastaju”, Asghar Farhadi, lmom “Prošlost” uvodi nas u još jednu sjajno izrežiranu obiteljsku pri u. Središte radnje glavni je ženski lik Marise Brisson (Berence Bejo), koja se nalazi u ne pi nom ljubavnom trokutu.

U po etku radnje njen muž Ahmad (Ali

Mosa a) dolazi iz Teherana u Pariz kako bi potpisao papire za rastavu, dok njen sadašnji de ko njeguje svoju vlastitu ženu u komi i pokušava doku i što ju je potaknulo da se ubije. Trokut uklju uje mo ve iz prošlos , stare oživljene osje aje te troje djece razli i h roditelja i, naravno, nepredvidljiv kraj...

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

Prvi dio ove animirane avanture osvojio je ak dvadeset nagrada i bio nominiran za dva Oscara te za Zlatni globus i nagradu BAFTA. Radnja nastavka “Kako izdresira zmaja 2” odvija se pet godina nakon što su Štucavac i Bezubica ujedinili zmajeve i vikinge otoka Berka. Naši junaci

i dalje odlaze u razne avanture, a za vrijeme jedne otkriju tajnu ledenu špilju u kojoj žive novi divlji zmajevi i tajanstveni Dragon Rider… Obiteljska animirana akcijska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik u trajanju od 102 minute preporu uje se starijima od 6 godina.

MINIINTERVJU

Narod voli “špricer i evape”

19.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2, 3D obiteljska animirana akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 KRIVE SU ZVIJEZDE drama

ponedjeljak, 23.6.

19.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2, 2D obiteljska animirana akcijsk akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski hrva jezik

21.00 21 00 KRIVE SU ZVIJEZDE ZV drama

utorak, 24.6.

19.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2, 3D obiteljska animirana akcijska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Piše: Roberta Radovi

21.00 ALABAMA MONROE

Petak, 20. lipnja 9.00 - 22.00 Krapina “Kraneamus” Muzej krapinskih neandertalaca NO KRAPINSKOG PRA OVJEKA - cjelodnevni programi od 16.00 nadalje - Jezero Dolac Instalacija “Most” Damir Klai - Klju 22.00 akovec Prostor (kraj Starog hrasta) Egoless, live dub performance DJ Jin-San 21.00 akovec Podroom Drink And Music Club Sigma band, hitovi 80-ih Subota, 21. lipnja 9.00 - 22.00 Krapina “Kraneamus” Muzej krapinskih neandertalaca

NO KRAPINSKOG PRA OVJEKA - cjelodnevni programi 17.00 - 18.00 radionice za djecu i promocija slikovnice “ udesan svijet” 19.00 - 22.00 FLY ME TO THE MOON Damir Klai - Klju 22.00 Damir Klai - Klju with DJ E-Base 18.00 Dunjkovec pozornica ispred PŠ Dunjkovec Ve er folklora uz nastup FS-a “Cimer” Kog Slovenija i KUD-a “Ma kovec” 22.00 akovec cafe-bar “Paladin” koncert - grupa Kings Nedjelja, 22. lipnja 10.00 - 22.00 Krapina “Kraneamus” Muzej krapinskih neandertalaca NO KRAPINSKOG PRA OVJEKA cjelodnevni programi

Kraljev vrt svojim ambijentom daje priliku stvaranja prostora za druženje intelektualne elite, umjetnika i “kulturnjaka”. Intenzivnija revitalizacija i oživljavanje Memorijalne zbirke i rodne ku e Ladislava Kralja Me imurca zapo eli su ovo prolje e i, prema najavama organizatora i doma ina Muzeja Me imurja akovec, nastavit e se i tijekom ljetnih mjeseci. Prvi program, organiziran pod nazivom “Dozvolite da se predstavim”, u kojem je gostovala akademska kiparica Vesna Osojni ki, okupio je i njene brojne kolege umjetnike. Jedan od njih bio je i likovni pedagog Robert Wrana.

Podsjetimo se ukratko i o njegovom likovnom putu. Ro en je u ma arskom mjestu Zalaegerszegu 1943. godine. U akovcu je završio Pedagošku akademiju i cijeli je radni vijek bio uspješan likovni pedagog. Umjetni ki izri aj pronalazi u slikastvu i kiparstvu te izlaže samostalno u Hrvatskoj, Austriji i Njema koj. Sudionik je i brojnih skupnih izložbi. Osobit gra i ki senzibilitet prati i interes za keramiku i skupturu malih dimenzija, a jedna od posljednjih zanimljivosti iz njegova rada je i realizacija statue, odnosno unikatnog rada nagrade Majskoga muzi kog memorijala.

Umjetnik živi i radi u akovcu, a o umjetnosti promišlja: - Iluzija je da umjetnici mogu promijeniti svijet. Oni samo pokušavaju promijeniti svijet. I ovi programi koji su se po eli organizirati u

romanti na glazbena drama

etvrtak, 26.6.

20.00 DOBAR FILM ETVRTKOM PROŠLOST drama

Radno vrijeme blagajne akove ki slikar i kipar Robert Wrana nadahnu e za stvaralaštvo esto pronalazi u poetskim zbirkama

Kraljevu vrtu imaju namjeru poboljšati kulturnu scenu grada akovca.

A svijet ljudi i estetsko promatranje svijeta oko njih u mnogome ovise o mnogo faktora, primjerice, o tradiciji, familiji u kojoj se odrasta itd. Ne može se o ekivati masovno okulturivanje naroda. Narod voli ‘špricer i evape’, kako se to kaže.

O tome imaju li umjetnici slobodne dane za vikend i kako kraj tjedna osobno provodi, Robert Wrana kazao nam je: - Nikad nisam o vikendu previše razmišljao. Ni o vremenu samom.

Vrijeme je stvoreno za stvaranje. Poželjno je pro itati koju knjigu. U posljednje vrijeme osim stru ne knjige ne itam mnogo drugih stvari. Naravno, novine se itaju. (smijeh) Nadahnu e za slikanje esto prona em i u ponekoj poetskoj zbirci.

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 21.6.

17.00 PROGRAM ZA DJECU I MLADE kratkometražni animirani ilmovi (Drveni neboder, Zec i jelen, U sjeni, Gusjenica i kokoš, Koyaa: Cvijet, initi, Nosorogov oglas)

20.00 GOSPODARICA ZLA drama, romantika, triler, avantura, misterija

nedjelja, 22.6.

17.00 PROGRAM ZA DJECU I MLADE kratkometražni animirani ilmovi (Drveni neboder, Zec i jelen, U sjeni, Gusjenica i kokoš, Koyaa: Cvijet, initi, Nosorogov oglas)

20.00 GOSPODARICA ZLA drama, romantika, triler, avantura, misterija

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

Lifestyle ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE - “Sinki” festival sinkronizacije

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Intelektualni poslovi razvijat e se dobro. Sli na situacija bit e i kod svih pripadnika znaka koji se bave uslužnim djelatnos ma. U ostalim poslovnim domenama glavnu rije morat ete prepus suradnicima.

Nemojte ništa mijenja i prihva te postoje u situaciju. Zabava i izlasci bit e u fokusu društvenih zbivanja.

Izgledno je upoznavanje zgodne mlade osobe. Znakovi koji su u vezi pozvat e društvo k sebi na druženje u danima vikenda. Pripazite da ne pretjerate s pi em.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

U karijeri i poslovnim odnosima jako dobro napredujete. Uhodani poslovi idu vam od ruke. Svoje znanje i vještine koristit ete na najbolji mogu i na in. U ljubavnim odnosima oja at e va a intelektualna razina vašeg odnosa s partnerom. Oni koji su sami bit e previše diskretni i pažljivi u udvaranjima pa bi sav trud mogao osta neprepoznat. Malo više samopouzdanja i vjere u sebe dobro e vam do i.

Zdravstvenih tegoba ne e bi . Uzimajte više teku ine.

LAV (23.7. - 23.8.)

U razmaku od nekoliko dana o ekuju vas dva nov ana dobitka. Jedan može bi u vidu poklona. Mudro razmislite gdje ete inves ra neo ekivani nov ani priljev. Ukoliko imate tajnu ljubav na radnom mjestu, ona bi mogla bi razlog odustajanja od prelaska na drugo radno mjesto ili tvrtku. Nemojte dozvoli da vaši privatni odnosi previše utje u na radne obveze.

Zbog svih h okolnos , mogu i su manji zdravstveni problemi. Sami ete ih riješi .

VAGA (24.9. - 23.10.)

Osje ate pozitivne promjene u stavu prema životu, ali i obavezama. Imate potrebu dokazivanja na poslu kroz poslovne ak vnos ili kroz na in na koji se odnosite s okruženjem. Izabrali ste pravo vrijeme, jer vam je situacija vrlo naklonjena. U ljubavi ste sanjala ki raspoloženi. Ako ste slobodni, potražite društvo. Privu e li vašu pozornost neka zanimljiva osoba, prepus te se arima novog kontakta i poznanstva. Ne brinite za zdravlje, sve je u redu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Po etkom sljede eg tjedna mogli biste biti vrlo neodlu ni što se ti e trošenja novca. Nemojte strahovati, novac kontinuirano s že, bilo od rada ili vama bliskih osoba, pa sve do manjih kreditnih pozajmica. Vrijeme je u svakom slu aju povoljno za dobitke po razli i m osnovama. Ako ste u roman noj vezi, pripazite na dane vikenda. Skladan odnos mogao bi do i u manju krizu, koja e sre om ubrzo pro i. Mogu e su manje, ali prolazne glavobolje.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Samo uz promišljenost i dodatnu upornost uspijevat ete riješi sve probleme koji ugrožavaju vaš svakodnevni poslovni ritam. Planirane obveze završite u odre enom roku.

Imate dovoljno pozi vne energije za sve. U ljubavnom životu djelujete promišljeno i razborito. Kao da želite uspostaviti bolju emotivnu kontrolu nad novim doga ajima.

Birate pravi trenutak za ostvarenje svojih namjera ili da voljenoj osobi iskažate vaše prave osje aje. Više spavajte.

BIK (21.4. - 20.5.)

U tjednu koji je pred vama pripazite da u posao ne unosite previše emocija. Neki rokovi i dogovori oko nancija mogli bi se malo prolongira , ali uz dobru komunikaciju uspjet ete do i do rezultata u vašu korist.

U ljubavi nadilazite strasti i ežnje koje vas mu e. Budite suzdržani jer vrijeme procvata romanti nih odnosa uskoro dolazi u prvi plan. S partnerom njegujte skladan odnos i komunikaciju. U zdravlju pripazite, moglo bi do i do povremenih glavobolja.

RAK (22.6. - 22.7.)

Htjeli vi to ili ne, bit ete orijen rani prema suradnji s drugim kolegama. Timski rad neka vam postane prioritet. Dosta toga ne e ovisiti samo o vama, a dobro je što e vas u mnogim projek ma podrža ve ina kolega i poslovnih suradnika.

U vašem privatnom životu ne e bi ve ih promjena u odnosu na protekli period. Samci mogu slobodno krenu u potragu za partnerom, a svi koji su u vezi neka imaju na umu da ne treba raspravlja o svakoj sitnici. Zdravi ste.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Dani koji dolaze povoljni su za posao i ne bi trebali ima materijalnih problema. Novac pris že, ali ne u mjeri u kojoj ste o ekivali.

Imate ušte evine i to vam daje osje aj sigurnos . Ukoliko ste na putovanju upoznali novu osobu, do i e do ljubavi. Ne ulazite u vezu s tajnama jer bi partnera mogli razo ara . Budite iskreni. Ako ste u vezi, ovo je tako er povoljan period za vaš emo van život. Boravak u prirodi i druženje s prijateljima e vas veseli . ŠKORPION (24.10. -22.11.)

Napetost koju osje ate zbog novca mogla bi izazva ve u nervozu koju ete prenijeti na uku ane i partnera. Ukoliko ste sami, brige ostavite kod ku e i kada krenete s društvom u izlazak. Imate mogu nost pokrenuti tajnu vezu, koja e vam u potpunos preokrenu život. Ukoliko ste se više prepus li maštanju, pod hitno se probudite.

Mogu e ljubavne po caje svakako bi trebali iskoris . U zdravstvenom pogledu sve je u redu. Dobro se osje ate.

JARAC (22.12. -20.1.)

Sve više ste zainteresirani za neke nove poslovne ideje i ponudu. Svi aju vam se suvremena rješenja i neo ekivana mogu nost poboljšanja nov ane situacije. Trebat ete uložiti dodatnu energiju, ali ne možete zaobi i odre ene faze u poslovanju. Riješite trenutni nesporazum s voljenom osobom i u inite sve kako bi stvorili harmoni nu atmosferu. Samci e primi željeni poziv za ve erom u dvoje.

Više se kre ite na svježem zraku.

Bolje ete se osje a .

RIBE (20.2. -20.3.)

Dodatna energija i proširena poslovna inicija va pokazat e vam se kao višestruka korist. Za drugu polovicu lipnja osmislili ste dobar idejni plan s namjerom ostvarivanja zarade na razli i m stranama.

Dobro ete se snalazi u situacijama kada ete trebati donijeti odluku od zajedni kog interesa za cjelokupni poslovni m. Bliska osoba o ekuje nešto više od lijepih rije i i osmijeha. Potrudite se i više vremena provodite s voljenom osobom. Zdravi ste.

Hana Hegeduši i Rene Bitorajac najbolje sinkronizirali glavne uloge Sinki se održavao od 12. do 15. lipnja u Varaždinu, a publika je pogledala pet recentnih animiranih filmova u Kinu Galerija, školarci su sami pokušali sinkronizirati crtani film Spužva Bob na radionici uz poznate glumce te je održan koncert Picksiebnera. U nedjelju su podijeljene nagrade najboljim sinkronizatorima koji su svoje glasove dali likovima iz najpopularnijih animiranih filmova, premijerno prikazanih u proteklih godinu dana.

Nagradu za najbolju žensku glavnu ulogu dobila je Hana Hegeduši , koja je sinkronizirala lik Lucy u animiranom filmu Gru na supertajnom zadatku, a Rene Bitorajac je za ulogu Grua u istom filmu nagra en Sinkijem za najbolju mušku glavnu ulogu.

Najbolji sinkronizatori koji su glasove dali sporednim ulogama jesu Renata Sabljak - Prelec za lik Gabi u crtanom filmu Rio 2 i Ronald Žlabur za lik snjegovi a Olega u Snježnom kraljevstvu. Žiri je dodijelio nagrade i djeci

sinkronizatorima, djevoj ici Ivett Biški za ulogu Anje u Gru na supertajnom zadatku te dje aku Janu Begovi u koji je glasom oživio Shermana iz animiranog filma Avanture gospodina Peabodyja i Shermana.

- Oduševljen sam estivalom i nagradom te znam da je svim glumcima iznimno drago što je pokrenut ovaj estival i osmišljena nagrada. Sinkronizacija je gluma ki posao kojim se ve desetak godina intenzivno bavim i meni je vrlo zanimljiva. Neki glumci sinkronizaciju cijene više, neki manje, ali je to svakako zahtjevan posao ako se želi napraviti kvalitetno. Nagrada je vrlo bitna i da bi se popularizirala ta grana umjetnosti i da bi se ukazalo na njezinu vrijednost, pogotovo ako uzmemo u obzir da su od strane Disneyevog studija hrvatske sinkronizacije smatrane najboljima van engleskog govornog podru ja. Dostigli smo jedan visoki nivo i mislim da e ova nagrada doprinijeti tome

Baltazar, Kristina Krepela i maskota Sinki

Nagradu za najbolju žensku glavnu ulogu dobila je Hana Hegeduši da se nivo kvalitete održi, rekao je Ronald Žlabur.

Nagrada za životno djelo oti i e u ruke legendarnog Martina Sagnera, koji je izrazio žaljenje što je nije mogao osobno primiti u Varaždinu. O najboljim sinkronizatorima odlu ivao je tro lani stru ni žiri kojeg su inili Sun ana Zelenika Konjevi , Mirela Brekalo Popovi i Vid Balog.

sinkronizacija i radila sam je za djecu, zato ne mogu izraziti koliko mi zna i što me baš najmla a publika odlu ila nagraditi. Per ekcionist sam u poslu i nikad mi nije problem ponavljati neke stvari samo da bih bila zadovoljna odra enim pa mogu re i da sam zaista uživala sinkroniziraju i lik Else, oduševljena je Kristina Krepela.

Djeci su najbolji Blu, Peabody i Elsa

Nagradu Sinki izradila Danijela Pi uljan

Organizatori su mogu nost glasovanja za najbolje dali i djeci u publici, te je njih gotovo 1000 tijekom pet projekcija animiranih filmova od etvrtka do subote u Kinu Galerija dalo svoj glas za njima najdraže likove. Mališani su odlu ili da im je najbolji Marko Makovi i u ulozi Blua iz Rija 2, a mnogo glasova primili su i Branko Meni anin, odnosno Mr. Peabody te Kristina Krepela koja je glas dala Elsi u Snježnom kraljevstvu.

- Presretna sam! Ovo je moja prva

Nagradu Sinki izradila je Danijela Pi uljan, koja je keramiku po ela izu avati prije 17 godina u Varaždinu u Studiju Blaženke Šoi Štebih. lanica je ULUPUH-a i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te jedna od osniva ica i aktualna dopredsjednica Hrvatskog kerami arskog udruženja KERAMEIKON. Festival je organizirao varaždinski Filmsko-kreativni studio Vanima prema ideji glumca i sinkronizatora Roberta Ugrine.

U VARAŽDINU ZAVRŠILI 13. DANI PERFORMANSA

Performansi pod temom “Obnova” ostavili snažan dojam Završili su 13. Dani performansa Varaždin, koje je organizirao Galerijski centar Varaždin. Od etvrtka do nedjelje (12. do 15. lipnja) u Varaždinu su se predstavili doma i i inozemni suvremeni umjetnici, a uspostavljene su i suradnje s nskim fes valom performansa te Muzejom suvremene umjetnos Istra u Puli.

- Tema ovogodišnjeg festivala bila je ‘Obnova’. Godinama se bavimo temama koje se odnose društvene fenomene i potrebe, odnosno m temama se bave umjetnici performansa. Iz povijes dobro znamo da su umjetnici osjetljive antene koje nam na simboli an na in najviše govore o onom što nas š i što želimo svaki dan, ali toga nismo možda svjesni. Važno je zna da se od umjetnika ne o ekuje da izravno daju rješenja za te probleme nego da u nama potaknu kriti ko razmišljanje i mentalne procese koji nas u kona nici dovedu do odgovora, rekao je Branko Franceschi, kustos Dana performansa.

Festival je u etvrtak otvoren izložbom fotogra ja “Kunst für uns“ Damira Širole, koji je ovjekovje io performans Toma Gotovca na otvaranju 42. likovnog salona HDLU-a 2007. godine u Zagrebu. Varaždinski umjetnik Ivan Mesek izveo je performans “History will teach us nothing“. Sade i gre-

Antonio Grgi je na glavnom varaždinskom trgu zgaženim trešnjama iscrtao “Sjenu” dice cvije a, tako da svakom novom sadnjom gazi onaj prethodno posa eni cvijet, Mesek je želio ukaza kako redovito društvena obnova ozna uje i destrukciju prethodnih dos gnu a.

Antonio Grgi je ju petak na glavnom varaždinskom trgu zgaženim trešnjama iscrtao “Sjenu“ spomenika Viteškom kralju Aleksandru Ujedinitelju, kojeg su Varaždinci sagradili 1935.

godine, nakon atentata na njega, a srušili su ga dan nakon proglašenja NDH 1941. Grgi je odabrao trešnje za tehniku jer je pri otkrivanju spomenika netko stavio trulo vo e kralju u ruku u kojoj je držao zakone.

Audio-vizualna instalacija “Oluja“, postavljena u bivšoj sinagogi, dojmila se Varaždince.

- Simuliraju i oluju, svjetlosno i ujno,

u zatvorenom prostoru, želio sam ukaza na perverznu potrebu današnjeg ovjeka da kontrolira i zauzda prirodu, objasnio je HR-Stamenov, bugarski umjetnik s njema kom adresom.

Poseban gost ovogodišnjih Dana performansa bio je Timo Soppela, direktor interdisciplinarne udruge umjetnika MUU-a iz Helsinkija. Predstavio je fes val performansa koji se ondje odvija dugi niz godine te program “Performance Voyage“. Programom se putem javnog natje aja poziva umjetnike da predstave performanse osmišljene za kameru. Varaždinci su u Julijanovom dvorištu pogledali projekciju 15-ak video performansa umjetnika s raznih strana svijeta.

U subotu je hrvatska umjetnica Kata Mijatovi akcijom i performansom predstavila svoj Arhiv snova. itaju i “No ne more iz Arhiva“ u bivšoj sinagogi, Mijatovi se zauzela za uvažavanje i osloba anje kolektivnih kreativnih potencijala potisnutih ciljanom manipulacijom struktura politi ke mo i.

Zoran Paveli izveo je performans “ itanje Kožari evih re enica naopako u bivšoj sinagogi“. Time je odao hommage najve em živu em hrvatskom kiparu Ivanu Kožari u te evocirao neke od najdubljih nesputanih izjava o smislu umjetnos , života i društva. itanjem misli naopako ukazao je na našu nesposobnost ili puku lijenost da ih razumijemo i primijenimo. Performans je uspješno uklju io publiku koja se pridružila umjetniku u itanju re enica, pravilno ili naopako, stvaraju i kao nu i nerazumljivu buku.

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Da sam bar ja izmislio plave traperice.

One su najspektakularniji, najprakti niji i najopušteniji komad odje e. Imaju izri aj, skromnost, naglasak na seksipil, jednostavnost - sve emu se nadam da ima moja odje a.”

Yves Saint Laurent

9

10

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Je li Normabel opasan lijek?

PITANJE: Moj brat ima 38 godina i ve više od 5 godina uzima Normabel od 2 mg. Je li Normabel opasan lijek?

ODGOVOR: Normabel spada u skupinu lijekova koju nazivamo benzodijazepini.

Lijekovi te skupine uklanjaju strah, napetost i strepnju, pa se upotrebljavaju u lije enju anksioznih (tjeskoba) i njima srodnih poreme aja. U inkovit je hipnotik, pa se rabi u lije enju poreme aja spavanja. Normabel je tako er djelotvoran kao miorelaksans ili antikonvulziv (bolovi u križima, epilepsija), a uvelike se rabi za ublažavanje sindroma alkoholnog sustezanja. Benzodijazepini se uglavnom dobro podnose.

Imaju relativno malo nuspojava. Dugotrajnom uporabom, pa i u malim koli inama, dovode do tolerancije (potreba za pove anjem lijeka) i stvaranja psihi ke i izi ke ovisnosti.

Kod naglog prekida uzimanja dovode do tzv. rebound anksioznosti i rebound nesanice.

Normabel zbog dobrog anksioliti kog djelovanja se esto naziva “pilula sre e”.

Pošto vaš brat Normabel uzima u malim koli inama, zna i da se ne radi vjerojatno o terapijskim dozama, preporu am da ga vaš brat odmah prestane uzimati jer treba imati više povjerenja u sebe i na i neka druga zadovoljstva. Ukoliko ne bude to mogao napraviti onda neka potraži stru nu pomo - pomo psihijatra.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Prenatalni DNA test Krajem prošle godine pisao sam o prenatalnim testovima u vezi odre ivanja ev. fetalnih malformacija u trudno i. Danas se nažalost diljem razvijenog svijeta žene rijetko i teško odlu uju na trudno u, a ako ve , onda se odlu e na jedno ili maksimalno dvoje djece.

Trudno a onda mora biti normalna a dijete potpuno zdravo. Ne dozvoljava se nikakva ni najmanja komplikacija. O ekivanja i pritisak na samu budu u majku su ogromna a od zdravstvene skrbi o ekuje se maksimalni u inak. Na tragu takvog stanja prenatalni testovi postali su sve eš e biti u upotrebi. Ponekad se provode i bez indikacije a samo na temelju želje trudnice.

Najnoviji i istovremeno najto niji test u odre ivanju fetalnih malformacija kao što su Down-sindrom, zatim Patau i Edwards upravo je promoviran i kod nas. Radi se o odre ivanju fetalnog DNA u krvi majke po NIPT tehnici.

Pretraga je jednostavna ,obi no uzimanje krvi,koja se šalje u Kaliforniju. Nalazi su gotovi za 8 dana i 100 % su sigurni. Jasno odre en je i spol djeteta.

Pretraga se radi ve od 10.tjedna trudno e. Cijena u Njema koj iznosi oko 600 eura,kod nas oko 5000 kuna. HZZO jasno ne pla a takav luksuz a uzimanje krvi se radi samo u privatnim poliklinikama i laboratorijima.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Smiriti se – ali kako?

Emocija nas izbacuje iz ravnoteže, ne da nam mirovati, aktivira misli i poti e na odre eno (ne) djelovanje. Isprovocirani emocijom trebamo neko vrijeme da se vratimo u osnovno stanje smirenosti, da se oporavimo od nje . Poznato je da osoba koja se može brzo oporaviti ima nižu razinu kortizola, hormona nadbubrežne žlijezde, koji ima važnu ulogu u stresu. Kada se u okolini doga a stresan doga aj, ve ina e ljudi otpustiti kortizol, ali ljudi koji se brže oporavljaju od emocionalnog stresa imaju niže razine kortizola u osnovnom stanju organizma. Istraživanja na pacijentima koji boluju od teške depresije ili posttraumatskog stresnog poreme aja pokazuju dugotrajno prisutne visoke vrijednosti kortizola.

Duboke su razlike me u ljudima u na inima kako reagiraju na isti doga aj i te su razlike zapisane u njihovom mozgu, ali ne samo kao genetske, ve i kao posljedice razli itih iskustava koja mijenjaju funkcioniranje mozga. Neuroznanost omogu ava provjere u funkcioniranju mozga kojima se potvr uje da neki ljudi imaju produljeni odgovor na emocionalno uzbu enje, a neki se vrlo brzo vra aju u osnovno stanje.

Istraživanja pokazuju da ljudi koji se brzo oporavljaju od emocije imaju manju aktivaciju u amigdali i u lijevom prefrontalnom korteksu-podru ju važnom za pozitivne emocije. Introspektivni izvještaji opisuju ih kao osobe ispunjene osje ajima snage, optimizma i entuzijazma. Eksperimenti nadalje pokazuju da kada se osobe koje se brzo oporavljaju od negativnog doga aja zamoli da voljno kontroliraju svoje

emocije, da zatome ljutnju ili strah, oni to mogu bolje u initi od osoba sklonijih dugotrajnijoj emocionalnoj uznemirenosti. Zna i: spontano iskazuju kra e vrijeme reakcije i brže se vra aju u osnovno stanje, a k tome su i sposobniji aktivno kontrolirati svoje emocije. Oni tako er imaju bolje izi ko zdravlje i imunitet. Kao primjer, oni imaju višu razinu prirodne aktivnosti ubijanja stanica, osnovne obrane koju imunološki sustav koristi kako bi se obranio od mnogih vrsta stranih antigena, od kanceroznih tumorskih stanica, do obi ne prehlade. E sad, svi bi mi voljeli biti u tom dijelu populacije koji je otporniji na emocionalni stres, a ako ve pripadamo onoj drugoj skupini htjeli bi nau iti bolje upravljati uznemiruju im emocijama i brže povratiti svoj unutrašnji mir. Naravno, to je mogu e, postoji odre eni potencijal za promjenu u toj dimenziji zbog op e biološke plasti nosti, pogotovo u ranijoj životnoj dobi. Dijete od tri godine koje ima dugu reakciju na stresni doga aj ne e nužno iskazivati istu reakciju u dobi od trinaest godina, ako dobro iskoristimo mogu nosti okoline u oblikovanju naše psihe. To je lakše tijekom djetinjstva nego u odrasloj dobi, ali ni tada nismo nepromjenjivi i nepopravljivi...

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kako prepoznati mlade u riziku Pubertet ili adolescencija period je u kojem dijete sazrijeva i polako ili ubrzano prelazi u svijet odraslih osoba. To je period karakteriziran izrazitim buntovništvom, odbacivanjem svega tradicionalnog i uobi ajenog, ja anjem sukoba s roditeljima, u iteljima i svim drugim autoritetima te slijepom povodljivoš u za grupom vršnjaka. Ujedno je to i razdoblje ranjivosti, osjetljivosti i otežanog odoljevanja iskušenjima me u kojima su alkohol i druga sredstva ovisnosti na vrhu popisa ponu enog, a zabranjenog. Iako pružaju otpor roditeljima u njihovim nastojanjima da svog teenagera sa uvaju od mogu ih rizika, djeca u pubertetu esto imitiraju svoje roditelje u navikama kao što su pušenje i pijenje alkohola, navikama koje se nikako ne mogu svrstati u poželjna ponašanja.

Eksperimentiranje s alkoholom i drugim sredstvima ovisnosti esto je me u adolescentima. Ima to veze sa željom da se kuša „zabranjeno vo e“, ali i s obilježjem mladosti i nezrelosti koja ne priznaje vezu izme u rizi nih ponašanja i loših posljedica, koje mogu nastupiti odmah, ili s manjim, ili ve im odmakom vremena.

Mladi se u pubertetu osje aju nedodirljivima za bolesti i probleme, a tako er ne žele u iti iz loših primjera drugih, jer nemaju loše životno iskustvo i potrebu da se štite od nevolja.

Radoznalost i povodljivost gotovo redovito nadja aju oprez i suzdržanost te se bez prevelikog straha ulazi u rizi na ponašanja.

Korištenje alkohola, esto i u kombinaciji s drugim drogama može imati samo negativan u inak na zdravlje, a kod jednog dijela djece i mladih može voditi i u ozbiljne probleme od kojih je jedan i razvoj ovisnosti. Oko 10 % mladih koji u estalo piju kroz vrijeme adolescencije, kasnije u životu postaju ovisnici o alkoholu. Sve teže komplikacije izazvane alkoholom eš e su kod mladih : - koji po nu ranije piti (pogotovo prije 15-te godine ), - iji su roditelji ili netko drugi iz obitelji alkoholi ari, - koji su skloni naglom i agresivnom reagiranju, - koji su u društvu onih koji puno piju ili se drogiraju, - kod djece s lošijim vladanjem i lošijim školskim uspjehom, - kod odgojno zapuštene djece.

Alkohol je esti uzrok stradanja mladih u promet-

nim nezgodama, kod raznih namjernih i nenamjernih ozlje ivanja, zbog agresivnih ispada, u slu ajevima spolnog zlostavljanja, samoubojstvima mladih ljudi, trovanja alkoholom ili predoziranja nekim drugim sredstvom ovisnosti.

Sve nabrojane mogu e posljedice uzrok su zabrinutosti i straha roditelja koji se nalaze u situaciji da stalno moraju „žonglirati“ s potrebom djeteta da se druži i izlazi sa svojim društvom i brige da ti izlasci ne proizvedu nešto negativno za budu nost djeteta i njegove obitelji. Kako bi se donosilo pravilne odluke potrebno je razviti dobru komunikaciju i povezanost s djetetom jer je važno pravilno tuma iti promjene koje kod djeteta uo avamo. Mnoga djeca probaju piti u jednom periodu odrastanja, ali s takvim ponašanjem lako prestanu i kasnije nemaju negativne posljedice. Važno je rano prepoznati djecu koja pokazuju izi ke ili druge znakove da su pod utjecajem nekog sredstva nakon što se vrate doma nakon izlaska s društvom. Ponekad je najlakše uo iti izi ke znakove kao što su crvene o i, promijenjene zjenice, podo njake, stalni umor, stalne zdravstvene tegobe, glavobolje, slabosti, itd. Osim nabrojanoga, djeca koja su u riziku imaju i probleme u školi u vidu lošijeg uspjeha, neopravdanih izostanaka, neprimjerenog ponašanja, itd.

Izražene su i nagle promjene raspoloženja, nervoza, nestrpljivost, nekriti nost, gubitak interesa za sve što ga je prije zanimalo, gubitak samopouzdanja, izbjegavanje obaveza itd. esto se primje uje i da je dijete izgubilo interes za svoje staro društvo i zamijenilo ga s novim osobama koje podržavaju njegov novi na in ponašanja, jer su i sami u sli nim problemima.

Nije dobro zanemarivati znakove rizi nog ponašanja koje uo avamo kod djeteta, potrebno je odreagirati, razgovarati, pokušati na i rješenje, najprije unutar svoje obitelji, a ako to ne donese rezultate, svakako potražiti savjet i pomo stru njaka.

20. lipnja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)

- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Ružmarin - princ aromatičnog bilja

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

PUT AJA

Simbol mudrosti koji osnažuje pam enje u starom vijeku bio je posve en gr koj božici ljepote, požude, spolnos i ljubavi Afrodi . Od tih vremena pa do današnjih dana ružmarin se zadržao kod narodnih ceremonija. Ne stavlja se uzaludno gran ica ružmarina u rever svatova, kažu to je za dobru energiju ljubavi, da bi se svi sje ali mladenaca i njihovog vjen anja, a kako se na svadbama i popije pa da se ne zaboravi što se tog dana zbivalo. I nije to uzaludno jer ružmarin ima svojstva pove anja koncentracije i pam enja. Nekada je ružmarin pra o ovjeka od ro enja do smr . U an ko vrijeme, kada su ga nazivali i princem aroma nog bilja, vijencem od ružmarina ukrašavali bi kipove bogova, gran icu ružmarina bi stavljali u kolijevku novoro en eta, ve tada su njime ukrašavali nevjeste i bra ne parove, a bio je i mrtva ki cvijet pa bi ga koris li i kod pogrebnih obreda. Legende kažu da je miris ružmarina probudio bajnu uspavanu ljepoticu te da je Marija položila malog Isusa umotanog u svoj ogrta na rascvjetali grm ružmarina kako bi djetešce bilo okruženo njegovim opojnim mirisom.

Simbol ljubavi, braka i sje anja te smrtnos stari Egip ani i Grci smatrali su svetom biljkom. U grobnice faraona u starom Egiptu stavljali su gran icu ružmarina kako bi im namirisali put u carstvo duša, a koris li su ga i pri mumi ciranju mrtvih velikodostojnika.

U srednjem vijeku ružmarin je ostao cvijetom ljubavi, sje anja i vjernos pa su njegove gran ice esto uplitali u vijenac koji je mlada nosila na glavi dok se njegovo vino koris lo za zdravice na vjen anjima. Ružmarin je opisan i u književnim djelima, a proslavio ga je pozna Shakespeare u Hamletu koji je na Ofelijina usta satkao s h: „Tu je ružmarin, za sje anje: moli za ljubav, pam !...“ Još od starih vremena ružmarin je dobro poznavana ljekovita biljka. Kinezi su ga koris li za lije enje glavobolje i elavos , a stari narodi

palili bi ga u sobama bolesnika kako bi pro is li zrak. Za ružmarinov tron u lije enju reumatskih problema zaslužna pak je jedna kraljica iz 14. stolje a po kojoj je do današnjih dana u narodnoj medicini ostala ljekovita „vodica“ pod nazivom Ma arska vodica.

Elizabeta Ugarska imala je velikih problema s reumom i kostoboljom pa je tako namo ila ružmarin u alkoholu te je takvom teku inom u svojoj 72. godini života masirala svoje reumom trauma zirano jelo. Pro ulo se tada po Europi kako je kraljica potpuno ozdravila i kako se pomladila i proljepšala, legenda kaže toliko da ju je i sam poljski kralj tada h o uze za ženu. Od tada su posvuda hvalili vodicu ma arske kraljice, a naro ito Madame de Sevigne, druga slavna reuma arka koja je napisala da je luda za njom i da je vodica lijek za sve nevolje. udotvorna biljka koja je vra la mladost jednoj kraljici prije svega ima s mula vna svojstva, ali i brojna druga ljekovita svojstva. Ružmarin, botani kog naziva Rosmarinus

O cinialis, je odli an izvor željeza, kalcija, mangana, magnezija, bakra i cinka, a tu su još vitamini B skupine te vitamin A dok je zastupljenost vitamina C ve a u svježem nego u sušenom ružmarinu.

U kulinarstvu ružmarin se koris za oplemenjivanje ribljih i mesnih jela, ali ne izostaju ni jela s povr em.

Možemo ga stavi u variva, a poja ava aromu raj ice, bundeve, krumpira, patlidžana, graška i le e. Pe eni krumpir uz dodatak ružmarina, može bi samostalni obrok ili izvrstan prilog. Zato iskušajte ga svakako kao visokovrijedan za in.

Osim kao za in ružmarin kao lijek možemo koristi u obliku ve spominjane ma arske vodice ili pak kao aj. Valja napomenu da u obliku aja ružmarin nije preporu ljiv za korištenje osobama koje imaju problema sa žu nim kamencima i visokim tlakom, a izbjegavati bi ga trebale i trudnice. S druge pak strane osobe s visokim tlakom mogu koris ružmarin u obliku eteri nog ulja jer e udisanje njegovih para poboljša stanje tlaka.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Utapanje Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec Želimo li poboljša pam enje i koncentraciju svakako vrijedi u svoju ku nu ljekarnu uvrs i ružmarin, ali ne samo zbog toga, jer ružmarin je u inkovit i protiv depresije, kod glavobolja, kao prirodan an bio k, kod bolova u miši ima, kod gihta i reuma zma, kod probavnih smetnji i gr eva, kod opadanja kose i prhu te za s mulaciju rada bubrega. Neki pak smatraju da je uz sve to i odli an prirodni afrodizijak. aj ružmarina spravljamo od mladih vrhova, listova i cvjetova koji je dobar lijek za glavobolje, gr eve u želucu, prehlade i živ ane boles .

Ukoliko pa te od depresije, inhalacija pare aja ružmarina e vam pomo i u lije enju, a aj od ružmarina blagotvorno djeluje i na opuštanje miši a, probavne smetnje i menstrualne gr eve.

Osim aja tu je i ružmarinovo vino koje je najlakše spremi na na in da mladice zelenog ružmarina prelijemo bijelim vinom te nakon nekoliko dana tu teku inu procijedimo i možemo je konzumira . Ružmarinovo vino s mulira mozak i živ ani sustav, poboljšava cirkulaciju i rad bubrega te je dobar lijek za glavobolju.

Slavnu ma arsku vodicu za masažu reumom pogo enih dijelova koris mo isklju ivo samo za vanjsku primjenu, a pripremamo je tako da pomiješamo svježe vrhove ružmarina u punom cvatu s alkoholom.

Smjesa mora odstajati etiri dana nakon ega je procijedimo i spremna je za uporabu. Kon nuirana uporaba ma arske vodice se pokazala vrlo korisnom u lije enju gihta u rukama i nogama, a primjenjuje se tako da se vodica snažno utrlja u kožu.

Ružmarin, taj princ me u aromati nim biljem, nadaleko je poznata biljka i gotovo da nema onog tko ga ne bi prepoznao i poželio ga ima u svom vrtu ili cvjetnom loncu.

Uzgoj ne zah jeva puno, ali valja u kon nentalnim dijelovima pripazi na temperaturu jer je ružmarin osjetljiv na mraz. Neka ružmarin postane dio vaše ku ne ljekarne, svoju dozu sušenog ružmarina za aj potražite u vašem oko aju dok se za specijalitete na vašem stolu koji e odisa aromama ružmarina pobrinite za svoj grmi u tegli na terasi ili balkonu. Unijevši ružmarin u svoj dom unijet ete i dobre duhove minulih vremena, stare pri e i legende koje e uvijek živje i nikada se ne e zaboravi , a vaš dom odisat e ljubavlju i vjernoš u kakvu zaslužujete dok se obiteljska sre a nikada ne e zaboravi i živjet e generacijama.

Ljeto nam se bliži, po ela je sezona kupanja. Sve to sa sobom nosi odre ene lijepe trenutke, ali e nažalost jedan broj osoba me u kojima e biti i djeca biti žrtva utapanja.

Utapanje je jedan od vode ih uzroka ozljeda i smrti u dje joj dobi. Utapanje je tre i po u estalosti uzrok smrti zbog nesre a u cjelokupnoj populaciji. Dvije najrizi nije skupine djece su ona mla a od pet godina bez obzira na spol i dje aci u dobi od 15 i 19 godina. Naj eš a žrtva utapanja su dje aci predškolske dobi, nepliva i. Rizi ni imbenici za adolescente su uživanje alkohola u droga. Pri utapanju se javlja manjak kisika u tkivima jer dolazi do zadržavanja daha i prestanka disanja. Ako to potraje dolazi do gubitka svijesti i kardiovaskularnih poreme aja. Pokušaji disanja dovode do ulaska teku ine u dišne puteve. Što manjak kisika duže traje to je ve a vjerojatnost ošte enja organa, mozga i srca. Nepovratne promjene na središnjem živ anom sustavu nastupaju za 4 do 6 minuta.

Utapanje može dovesti do zatajenja više organa, bubrega, jetara, ozljede crijeva. Pove ani rizik za utapanje imaju djeca s konvulzijama i ona sklopa hipoglikemijama (snižena razina glukoze u krvi). Ishod lije enja utopljenika ovisi o nizu imbenika poput dobi utopljenika, vremenu provedenom ispod vode, pridruženoj ozljedi vrata, kralješnice, glave, postoje im bolestima, na inu spašavanja. Nakon izvla enja iz vode dijete je pothla eno, blijedo ili cijanoti no (plava boje kože), disanje može biti odsutno, može kašljati i iskašljavati.

Po etni pristup utopljeniku

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

je primjena postupaka temeljnog održavanja života.

Svjedok odmah mora pozvati pomo i zapo inje oživljavanje bez ekanja. U slu aju sumnje na ozljedu vratne kralješnice pomicanje se mora svesti na najmanju mogu u mjeru. Disanje usta na usta ili usta na nos mora se zapo eti dok je dok je žrtva još u vodi. Nakon izvla enja djeteta iz vode nastavlja se vanjska masaža srca. Kod utopljenika esto postoji pijesak, trava ili otpada u dišnim putovima pa je osloba anje dišnih putova klju ni korak u oživljavanju. Brzo je potrebno zapo eti utopljivati ozlije enog (skinuti mokru odje u, zamotati toplim omota em).

Nakon dolaska stru ne pomo i vi se mi ete i daljnje postupke prepuštate stru njacima.

PREVENCIJA!!! Djeca nepliva i a pogotovo manja djeca MORAJU biti pod stalnim nadzorom odraslih u blizini vodenih površina, pa i kada i kanti s vodom. U blizini dubokih voda moraju nositi plutaju e pojaseve uz opet naglašavam stalni nadzor odraslih. Roditelji koji imaju bazen ili vode djecu na bazen trebali bi biti uvježbani u osnovnim mjerama oživljavanja. Na plovilima se nebi smjeli nalaziti nepliva i, a sva djeca bi trebala nositi plutaju e prsluke.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.5.2014. model

koli ina

udio, %

1

Škoda Octavia

1364

8,09%

2

Volkswagen Golf

955

5,66%

3

Opel Astra

854

5,06%

4

Opel Corsa

853

5,06%

5

Volkswagen Polo

744

4,41%

6

Škoda Rapid

503

2,98%

7

Hyundai i30

447

2,65%

8

Renault Clio

378

2,24%

9

Volkswagen Passat

364

2,16%

10 Ford Fiesta

359

2,13%

11 Citroën C4

336

1,99%

12 Peugeot 208

325

1,93%

13 Peugeot 308

312

1,85%

14 Volkswagen Up

299

1,77%

15 Kia Cee'd

276

1,64%

16 Toyota Yaris

261

1,55%

17 Citroën C3

257

1,52%

18 Ford Focus

257

1,52%

19 Peugeot Partner

223

1,32%

20 Škoda Fabia

222

1,32%

21 ostali

7275

43,14%

UKUPNO

16864

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

21. lipnja 1947. je održana prva posljeratna utrka Mille Miglia.

Utrka je vožena javnim cestama od Brescije do Rima i natrag. Tijekom rata utrka se nije vozila, nakon 1945. javlja se nova generacija voza a, a Ferrari naslje uje Alfa Romeo.

Ove se godine tradicionalan Trash & Burn održava 27. i 28. lipnja Najstariji i najve i me unarodni miting ameri kih automobila u Hrvatskoj, ve tradicionalno se održava na prekrasnoj lokaciji seoskog turizma - Klet u Sv. Martinu na Muri, nedaleko od poznatih toplica Sv. Martin, 27. i 28.6.2014., a nudi zanimljiv program koji se sastoji od me unarodnog susreta ameri kih automobila i motora iz skoro cijele Europe, koncerata svjetskih rockabilly-r'n'r bendova, DJa, burlesque showa jedne od trenutno najboljih burlesk umjetnica u Europi - miss Kalinka Kalaschnikow koja e nastupiti oba dana mitinga, nastupa najpoznatijeg one-man benda na svijetu Dead Elvis&His One Man Grave, tradicionalnog me unarodnog pin-up photo contesta, pin-up hair&make up saloona, besplatnih vožnji Harley Davidson motorima, custom bike showa, burnout, tattoo, tiki bara i raznih drugih retro štandova i brdo drugih sadržaja... kampiranje je besplatno od petka do nedjelje, kao i kava i doru ak u nedjelju (za vlasnike ameri kih auta i motora), a napomenimo i to da e najsretniji posjetitelj osvojiti pravi ameri ki kustom bicikl.

20. lipnja 2014.

Deset godina akcije “O ist od auto olupina” powered Kako bi osvijestio gra ane o važnosti o uvanja prirode i okoliša kao temeljnih vrijednosti života društva, fotograf Romeo Ibriševi prije deset godina je u suradnji s tvrtkom Renault Nissan Hrvatska zapo eo akciju "O istimo Hrvatsku od auto-olupina". Uz pomo mnogih zaljubljenika u prirodu, Romeo je tijekom akcije prošao više od 150.000 kilometara uklonivši 15.000 automobilskih olupina iz nacionalnih parkova i parkova prirode što se savršeno uklopilo u poslovnu strategiju marke Renault u kojoj je zaštita okoliša i recikliranje jedan od najve ih prioriteta u proizvodnji automobila. Ove godine akcija je dobila novi zamah uklju ivanjem Radio Sljemena i pretvorila se u ekološko – edukativni projekt koji se provodi od 21. ožujka do 20. lipnja 2014.

MESAP 2014.

Ljetn pregled Ljetni u servisima se Citroën

Tradicionalan sajam poduzetništva u Nedeliš u održan je tijekom proteklog vikenda od 13.-og do 15.-og lipnja. Bila je to prilika za predstavljanje prodajnog asortimana i automobilske industrije koju je predstavilo nekoliko zastupnika iz naše te Varaždinske županije.

A MC Me imur je je na udarnom i velikom prostoru predstavio paletu vozila Ford, Fiat i Alfa Romeo. Potrudili su se pokazati aktualnu paletu i novitete marki iji su prodajni i servisni predstavnici uklju uju i višestruko nagra ivan i štedljiv trocilindri ni EcoBoost pogosnki agregat Forda, Fiatove atraktivne modele 500L

Trekking, Freemont kao i modele gospodarskog programa.

Na izložbenom prostoru AMC Me imurja predstavio se i Hrvatski autoklub (HAK) gdje su se mogle dobiti sve informacije o ovoj vode oj udruzi koja pruža pomo na cesti. HAK, odnosno njezin lan Autoklub akovec pokazao je svoja potpuno opremljena vozila za pomo na cesti.

Autocentar Bratuša ovlašteni je partner Hyundaija za Me imursku i koprivni ko-križeva ku županiju. Na Mesapu je predstavio dio prodajne palete Hyundai vozila, a svakako je najatraktivniji bio najnoviji i najmanji model i10 koji se od nedavno nalazi u prodaji.

Autocentar Kos ovlašteni je koncesionar vozila Renault, Nissan i Dacia za podru je sjeverozapadne Hrvatske, a na Mesapu je predstavio dio palete vozila koje predstavljaju. Najatraktivniji za posjetitelje je bio novi model Nissan Qashqaija, a za ovu prigodu ipak valja naglasiti posebno atraktivnu ponudu programa gospodarskih vozila Dacia.

Od ostalih izlaga a pažnju jposjetitelja je privla io štand tvrtke Auto Prikratki iz Varaždina koja je predstavila dio cestovnog i nauti kog programa koji imaju u svom prodajnom asortimanu.

Ususret ljetnim vru inama, Citroën pokre e prodajne akcije pod nazivom „Ljetni pregled – Vaš jamac sigurnos “ u mreži ovlaštenih Citroën servisa do 8. kolovoza 2014. godine kako bi vlasnici pripremili svoje automobile za ljetne mjesece.

Citroën je pripremio u svojoj ponudi „Paket Izmjena motornog ulja“ koje sadrži ltar ulja, motorno ulje Total i potrebni rad s popustom od 20%. „Paket Zamjena amor zera“, sadrži dva amor zera (prednja ili stražnja), te rad potreban za njihovu zamjenu s popustom od 20%. „Paket Kontrola klima ure aja“ po cijeni od 160 kn uklju uje kontrolu svih elemenata klima zacije uz poseban popust od 25% na ltar zraka kabine. U paketu „Odabrana dodatna oprema“ u ponudi su krovni nosa i, nosa i bicikala, krovne ku je, sjenila za sunce, prijenosni hladnjaci, aluminijski naplatci na koje kupci mogu ostvari 20% popusta.

Više od 50.000 sudionika i 25.000 bajkera na Croatia Harley Daysima Više od 50.000 sudionika Croa a Harley Daysa u Biogradu na Moru uživalo je u pogledu na vrhunske Harley-Davidson motocikle pris gle u Dalmaciju iz cijelog svijeta. Više od 25.000 bajkera putovalo je proteklih dana Hrvatskom i oko 10.000 lanova H.O.G.a (Harley-Davidson Owners Group) posje lo je 23. europski HOG Rally 2014 u Biogradu. Harley-Davidson i Grad Biograd, kao organizatori doga anja, iznimno su zadovoljni organizacijom, podrškom lokalnih ugos telja i brojnih drugih podizvo a a te pozi vnim komentarima sudionika.

20. lipnja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

timo Hrvatsku

by Renault

godine s ciljem podizanja svijesti gra ana o pravilnom gospodarenju otpadom i važnosti zaštite okoliša.

Automobilski je otpad va en iz hrvatskih rijeka (Zrmanja, Kupa, Sava), slapova (Zareški krovi), jezera (Ba inska jezera, Imotska jezera), podmorja (uvala Obi aj, Lisi arka, Sv. Marija Magdalena), s planina

(Medvednica, Papuk, Dinara, Velebit, U ka), iz spilja, s otoka (Mljet, Lastovo, Kor ula, Vis, Hvar, Dugi otok, Ugljan, Krk, Lošinj), iz slavonske ravnice, sa zagorskih i žumbera kih brega.

Sve navedene akcije rezultirale su osnivanjem udruge „Zelene stope“ kako bi olakšali korake budu im generacijama u nastojanju zaštite okoliša.

Posebna ljetna ponuda za novi i10 Najnov iji Hy u nd a ijev predstavnik u segmentu malih gradskih automobila, novi i10, u posebnoj ljetnoj ponudi od sada je kupcima još pristupa niji. Ovaj atraktivan automobil europskog dizajna i najve e prostranosti u klasi sada je dostupan za ve od 69.990 kn.

U osnovnom paketu opreme i10 nudi klima ure aj, središnje zaklju avanje, radio CD mp3 s USB i iPod ulazima , put-

no ra unalo, ABS sustav, ESP sustav, sustav za upravljanje stabilnosti vozila, automatsko poja avanje sile ko enja, zra ne jastuke za voza a i suvoza a, bo ne zra ne jastuke, bo ne zra ne zavjese, i mnogo druge opreme.

Novi i10, kao i ostali Hyundaijevi modeli dolazi s novim, tvorni kim petogodišnjim jamstvom bez ograni enja prije enih kilometara.

KIA Road Show održan u akovcu Ve tradicionalan Kia Road Show gostovao je u akovcu proteklog petka i subote na parkiralištu Hotela Park. Ljubiteljima dobrih automobila, sporta i zabave Kia je predstavila cjelokupnu paletu svojih vozila. Posjetitelji su tako mogli upoznati ponudu modela Kia vozila i sami isprobati modele kroz testne vožnje.

Kia se predstavila i kao službeni partner ovogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu. Za sve dodatne informacije kao i pogodnosti koje možete ostvariti tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva obratite se u tvrtku Dinamic Trade na adresi Bra e Graner 6 ili putem telefona 040/329-123.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Novi Peugeot 308 okrunjen nagradom Best Cars za “najbolji kompakt” Peugeot 308 proglašen je «najboljim kompaktom 2014. godine» od strane itatelja asopisa l’Automobile Magazine. Xavier Peugeot, direktor proizvoda Peugeot, primio je nagradu, koju mu je dodijelio Bruno Dussort, zamjenik generalnog direktora grupe Motor Presse.

Nagada je dodijeljena 11. lipnja u Parizu, na službe-

noj ceremoniji «Trophées de l’Automobile Magazine».

Ve 35 godina, Automobile Magazine organizira glasanje itatelja za najbolji automobil. Nagrade Best Cars u Parizu dobilo je 10 automobila, od kojih je Peugeot 308 glasanjem 15.000 francuskih itatelja osvojio onu za «najbolji kompakt 2014. godine».

Nissan ZEOD RC postigao 300 km/h Revolucionarni Nissan ZEOD RC postigao je najve u ikad zabilježenu brzinu elektri nog vozila u Le Mansu, kad je japanski as Satoshi Motoyama u kvali ikacijama za 24 sata Le mansa na ravnom dijelu Mulsanne dostigao 300 km/h. Motoyama je tu brzinu postigao voze i samo s pomo u elektromotora, dostižu i tako jedan od klju nih ciljeva tog jedinstvenog prototipa s pogonom na dva elektri na motora i motor s unutarnjim izgaranjem. Dva elektri na motora razvijaju po 110 kW, a tu je i izvanredni 1,5-litreni trocilindarski turbomotor sa 400 KS težak samo 40 kg.

Novi Peugeot 308 1.2 PureTech osvojio nagradu Grand Prix MAAF 2014.

Peugeot je osvojio ak tri nagrade na desetom izdanju Prix Auto Environnement MAAF 2014. Žiri sastavljen od 11 novinara dodijelio je glavnu nagradu Grand Prix MAAF 2014. modelu Peugeot 308 1.2 PureTech 130 sa Stop & Start sustavom. Isti model osvojio je i specijalnu nagradu žirija za najbolji „kompakt s termi kim motorom“, a specijalnu nagradu žirija osvojio je i Peugeot 308 1.6 BlueHDi 120 KS.

Prix Auto Environnement MAAF osnovan je 2005. godine s ciljem promocije i poticanja inovacija koje umanjuju negativne u inke na okoliš i doprinose globalnoj mobilnosti.

Ove godine žiri je dodjeljivao nagrade u 5 kategorija prema više preciznih kriterija selekcije: emisija štetnih plinova, energetska potrošnja, cijena modela…, koji su potom uspore ivani s kriterijima norme Euro 6.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

Tehnologija Šareni Prestigio Olovka pomo u koje možete tablet MultiPad Color Prestigio nas je opet iznenadio svojim vedrim i šarenim bojama na novom tabletu MultiPad Color. MultiPad Color dolazi u 6 razli itih boja i tri veli ine: od 7, 8 i 10 in a.

Sva tri modela pokre e etverojezgreni procesor brzine 1.3 GHz i radna memorija od 1 GB. Imaju po 16 GB memorije s mogu noš u ubacivanja mi-

croSD kartice kapaciteta do 32 GB. Stražnja im kamera ima 2 megapiksela, što i nije baš za hvalu, dok prednja ima samo 0,3 megapiksela. Kapaciteti baterije su razli iti, model od 7 in a ima bateriju od 3500 mAh, 8-in ni od 4400 mAh, a model od 10 in a ima bateriju od 6400 mAh. (izvor: geek.hr)

Nomadi vas vode na put

Putovanja s nomadima nisu standardne turisti ke ture. Svako putovanje s njima jedinstvena e avantura kroz koju e putnici imati priliku upoznati zemlju, ljude i obi aje iz prve ruke.

Putuje se u malim grupama od 6 do 11 suputnika, a prijateljstva koja se na taj na in stje u posebna su. Organizacija svakog putovanja po iva na prijateljima: sherpama, kuharima, vlasnicima malih hotela i restorana, skiperima na rijekama, ma ioni arima,

pjeva ima, lokalnim prijevoznicima, volonterima u sirotištima i voza ima rikša s kojima su se vodi i družili tijekom svojih putešestvija. Nomadi vas vode u zemlje koje su im poznate. Dolazi sezona i vrijeme godišnjih odmora. Ako niste još odlu ili gdje i kako ete provesti dane odmora, prosurfajte internet stranicom nomadi.hr, koja donosi prijedloge za pustolovna putovanja.

Možda otkrijete vašu odmorišnu destinaciju ovo ljeto.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014.

1.890,00 kn

AUSTRIJSKA JEZERA 22. 06. 2014.

260,00 kn

HODOČAŠĆE U LURD 7 dana 06. – 12. 07. 2014.

2.590,00 kn

FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 25. 06. 2014.

290,00 kn

pisati i crtati u svim bojama Zamislite svijet oko sebe i kojim smo sve bojama okruženi. Kad crtate nešto, teško je pogoditi to no odre enu boju, no pomo u olovke Scribble to više ne bi trebao biti problem.

Scribble Pen u sebi sadrži ARM 9 mikroprocesor koji miješa boje, a koje skenirate pomo u 16-bitnog RGB senzora za boje.

Prili no impresivna tehnologi-

ja u tako malom ure aju. Dakle, pomo u Scribble Pena možete uzeti doslovno bilo što, travku, naran u, drvo, stol, zid, ra unalo, mobitel ili nešto sasvim drugo, i skenirati boju. Ta se boja zatim može replicirati na papir pomo u malih tonera koji se nalaze u samoj olovci ili na tablet, odnosno smartphone pomo u stylusa i posebne aplikacije.

Projekt samo što nije zaživio na Kickstarteru, a za to vrijeme ve sada možete krenuti u prednarudžbu ovih ure aja po cijeni od 149 dolara za verziju za papir, odnosno 79 dolara za stylus verziju. (izvor:www.zimo.co)

20. lipnja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 20.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Od Mure do Drave (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra GET Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 20.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 12:15 TV prodaja 12:30 Eurobox (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni program 17:40 Mali oglasi 17:45 TV prodaja 18:00 Županijske teme 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:30 Dokumentarni program 22:00 Pri e iz svijeta 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 21.06.

NEDJELJA, 22.06.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Veliko platno (r) 13:30 Dom 2 (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Pove alo (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Planet Croa a 22:00 Vijes dana 22:20 Lifestyle 23:05 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 21.06.

NEDJELJA, 22.06.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:45 10:00 10:45 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra (R) TV prodaja Eurobox (R)

Pressica Tajne uspjeha TV prodaja Kratki rezovi (R) 24 sata vijes TV prodaja Županijske teme (R) 13:50 Mali oglasi 14:00 TV prodaja 14:15 Glazbeni izazov (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Druga strana (R) 15:25 Mali oglasi 15:30 Ku onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 S koncertnih pozornica: Fes val dobrog pas ra (R) 21:30 Kartuline z Mika 22:00 Dali B. Show 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Zajedno (R) Velike tajne malog vrta (R) 09:00 TV prodaja 09:15 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 09:25 Mali oglasi 09:30 Hrana i vino 10:30 TV prodaja 10:45 Ku onica (R) 11:30 TV Oblo ec (R) 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 TV prodaja 12:40 TV Ordinacija (R) 13:40 TV prodaja 13:55 Mali oglasi 14:00 Druga strana (R) 14:30 Kartuline z Mika (R) 15:00 S koncertnih pozornica (R) 16:10 Glazbeni izazov (R) 16:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Mali oglasi 17:05 Popevke i š kleci (R) 18:00 Mali oglasi 18:05 Dokumentarni program 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:50 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 Županijske teme (R) 21:30 KAM 2014 22:25 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 23.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 23.06.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Dali B. Show (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 TV Oblo ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 Zajedno (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 24.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 24.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Sportski zoom (R) 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:00 Mali oglasi 14:05 Koktel (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Mužikaši i pajdaši 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 25.06.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 25.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Mali oglasi 14:30 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Dali B. Show 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokuteka 21:05 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 26.06.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Ususret CMC fes valu Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice

21:00 22:00 22:25 02:00

ETVRTAK, 26.06.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Glazbeni in (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dom 2 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Global 3000 14:00 Velike tajne malog vrta (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:10 Druga strana 20:40 Iz naših središta (R) 21:10 Dokumentarni program 22:00 Dali B. Show (R) 22:30 VTV Dnevnik 23:05 Vremenska prognoza 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NAJAVLJUJEMO

NO KRAPINSKOG PRA OVJEKA

Instalacija “Most” i performans “Fly me to the Moon” Damira Klai a u Krapini!

Piše: Roberta Radovi

No krapinskog pra ovjeka organizira se etvrtu godinu zaredom. Nizom kulturno-zabavnih i glazbenih programa koji e se održati od petka do nedjelje (20. 22. lipnja) želi se nalazište pra ovjeka Hušnjakovo približiti svim generacijama.

Posjetiteljima se ove godine nudi obilje zanimljivih programa, a jedan od sudionika bit e i me imurski fotograf i umjetnik Damir Klai - Klju .

Ponajprije e u petak 20. lipnja na jezeru Dolac predstaviti instalaciju “Most” od 20 do 24 sata. Prethodne instalacije fotogra ija održane su na hrvatskim rijekama, a ovo e biti po prvi put da e se performans održati na jezeru. Program e pratiti chill out glazba uz viziualno- ilmske projekcije prethodnih instalacija na Dravi, rijeci i i Rije ini. Pokrovitelj su doga aja Hrvatske vode i Turisti ka zajednica Grada Krapine.

I krapinski pra ovjek imat e priliku otputovati na Mjesec!

Program pod nazivom “Fly me to the Moon”, koji je lansiran prije dvije godine na varaždinskom Špancirfestu, održat e se i u No i krapinskog pra ovjeka. U subotu 21. lipnja Damir Klai e organizirati fotoperformans tako er na lokaciji Hušnjakovo, tako da e i pra ovjek imati priliku oti i na mjesec. Klai tako er najavljuje još jednu atrakciju s

po etkom u 22 sata. Direktno s Mjeseca glazbu e puštati jedan od najpopularnijih hrvatskih DJ-eva E-Base.

Nakon no nog uspona na Strahinj icu, logorska vatra i pozdrav suncu!

Manifestacija e zapo eti u petak 20. lipnja koncertom glazbenog sastava Trnje, a

potom e uslijediti umjetni ka radionica za djecu, nastup Trakoš anskih streli ara, motosusret, prezentacija života nenadertalaca... Ne e izostati ni praolimpijske igre, a za osvježenje dobro e do i i koncert Hladnog piva. Za ljubitelje avanture organiziran je no ni uspon na Strahinj icu uz vodstvo licenciranih planinarskih vodi a. U subotu program kre e ve od jutarnjih sati. U 9 sati na Strahinj ici e svoje vještine predstaviti paraglideri. U 12 sati zapo et e natjecanje u paratriatlonu. Potom slijedi degustacija gljiva u doma instvu gljivarske udruge “Maglen”, roštiljade, promocija slikovnice za djecu “ udesan svijet” i izložba stripa Waltera Neugebaurea. Završetak programa u nedjelju obilježit e obilazak Kajbumš akovog puta. Tijekom No i krapinskog pra ovjeka Muzej krapinskih neandertalaca bit e otvoren do 22 sata. Ulaz e biti mogu uz promotivnu cijenu ulaznice od 25 kuna, koja e se mo i kupiti od 10 do 22 sata.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

"Fio show", od 20 sati do 23 sata Zagorski mladi i bili su glazbeni gosti u prošlotjednom izdanju zabavno-glazbene emisije “Fio show”. Dolaze iz Bedekov ine, a gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što

su svadbe, krštenja, pri esti i sl. Kao i uvijek, gledatelji su mogli uti savjete i recepte za zdrav život od stalnih sponzora emisije iz Zdravog kutka, Kralja ešnjaka i Kraljice gljiva Shitake. Gledaju svi - gledajte i vi!

FORMULA 13 1 Hideaway KIESZA 2 Fly Rasta ZIGGY MARLEY ft. U-ROY 3 Turn Blue THE BLACK KEYS 4 We Are One (Ole Ola) PITBULL ft.

JENNIFER LOPEZ 5 Back In The World Again DAVID GRAY 6 Lay Me Down AVICII 7 Postcards JAMES BLUNT 8 Love Never Felt So Good MICHAEL JACKSON & JUSTIN TIMBERLAKE 9 Let Me Down Gently LA ROUX 10 Pretty Hurts BEYONCE 11 La La La (Brasil) SHAKIRA ft. CARLINHOS BROWN 12 Budapest GEORGE EZRA 13 West Coast LANA DEL REY 14 Get Up Stand Up (Playing For Change) KEITH RICHARDS 15 I Want To Drag You Around BLONDIE

Top Hit List 1 SEVERINA - Brazil DOMA IH TOP LISTA 2 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 3 IVANA BANFI , ELLA & MINEA - Na Jadran 4 JASMIN STAVROS & U iteljice - Nema natrag 5 DETOUR - Daleko 6 PSIHOMODO POP - Bejbi 7 VATRA - Tango 8 ENI - Prekrasan dan 9 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam 10 GRETTA ft Geby - Malena 11 OP A OPASNOST - Stranci 12 BU ENJE - Ne govori više 13 HLADNO PIVO - Messi 14 MOSKVA ft Ivan De ak - Svijet je naš 15 MASSIMO - Dijete u meni

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

RUKOMET

SPIDVEJ

U punom jeku pripreme za SP juniorki u akovcu Skupina D SP za juniorke u rukometu, koje zapo inje 28. lipnja, igra se u akovcu, gdje igraju: Rusija, Kina, Brazil, Tunis, Slovenija i Rumunjske.

Nakon završetka nastave krenulo se u ure enje unutarnjih prostorija kako bi dvorana u što boljem stanju do ekala reprezentacije, a nakon toga još i idu ih šest novih reprezentacija koje e do i igrati President’s Cup, odnosno razigravanje od 17. do 24. mjesta. Jedan od ve ih poslova bit e postavljanje novoga sportskog poda ovaj petak, a postavit e se i novi golovi. Teren e biti postavljen bliže tribinama, tako da se ne e koristiti teleskopske tribine.

Rade se i uskla uju poslovi vezani uz volontere, promidžbu, prijevoz, ulaznice, novinare, akreditacije, osiguranje, informati ku opremu, statistiku, suce, ekipe i još brojni drugi kako bi se Me imurje i akovec

pokazali u najboljem mogu em svjetlu kao dobri doma ini i još bolji organizatori ovako zna ajnog natjecanja svjetskog ranga.

Sve ekipe e biti smještene u Toplicama Sveti Martin, a treninge e odra ivati u dvoranama u Murskom Središ u i u dvorani Graditeljske škole u akovcu. U skupini svaka reprezentacija igra pet susreta. etiri najbolje nastavljaju svoje susrete u drugim gradovima u osmini inala, dok e dvije najslabije reprezentacije iz akove ke skupine D i preostale tri skupine odigrati još osam susreta u akovcu.

Prema trenutim podacima, cijena ulaznice bit e 10 kuna, priop io je šef pressa Željko Kralji .

Osim u akovcu, Svjetsko rukometno prvenstvo za juniorke još se igra u Zagrebu, Dugom Selu i Koprivnici.

STADION “MILENIUM” doma in ponajboljoj utrci sezone - kvalifikacijama za Grand prix ove subote 21. lipnja

Bit e žestoko u borbi za sedam mjesta koja vode u Challenge GP U subotu 21. lipnja u 20 h po inje euforija na jedinom hrvatskom spidvej stadionu gdje se vozi svjetsko prvenstvo – kvali ikacije za Grand Prix.

Donji Kraljevec ve je naviknut na brojne zvijezde spidveja, kao i navija i koji zasigurno ni sada ne e propustiti okršaj Jurice Pavlica s najboljim voza ima svijeta. etvr inalne utrke održane

STARTNA LISTA 1

Hans Andersen

Danska

2

Craig Cook

Velika Britanija

3

LinusSundström

Švedska

4

Daniel King

Velika Britanija

5

Jurica Pavlic

Hrvatska

6

MaciejJanowski

Poljska

7

MikkelMichelsen

Danska

8

TroyBatchelor

Australija

9

NicolasCova

Italija

10

Tomas H. Jonasson Švedska

11

PeterKildemand

Danska

12

JosefFranc

eška

13

Ricky Wells

SAD

14

JanuszKolodziej

Poljska

15

Mar n Smolinski

Njema ka

16

Matej Zagar

Slovenija

17

Tomas Suchanek

eška

18

Ma cVoldrih

Slovenija

Jurica Pavlic u subotu hvata mjesto me u najboljih sedam koji e izboriti Challenge GP nastup

su u Abensbergu (Njema ka), Berwicku (Velika Britanija) te Ljubljani (Slovenija), iz kojih je 30 najboljih voza a raspore eno u dva polu inala – Donji Kraljevec i poljska Czestochowa.

Na Mileniumu nastupaju ovogodišnji Grand Prix voza i Smolinski, Žagar i Batchelor, a prva dvojica ve imaju pobjede na GP-u: Smolinski u Novom Zelandu te Žagar u Finskoj. Dolazi i Juri in kolega iz poljskog kluba Wroclaw, MaciejJanowski, uz Poljake Miedzinskog i Kolodzieja. Dance predstavljaju Kildemand, Andersen i Mikelsen.

Jurica Pavlic vozi s brojem 5,

što mu donosi dvije unutarnje crvene pozicije. Sedam voza a te jedna rezerva kvali icirat e se u Challenge koji se 20. rujna vozi u talijanskom Lonigu.

Trening po inje u 15 sati te je stadion otvoren za posjetitelje. Službeno se stadion otvara u 18 h, a prodaja ulaznica po inje ve u 14 h. Sat vremena prije utrke možete dobiti autogram ili fotogra iju s voza ima, te uživati u atmosferi stadiona “Milenium”. Ulaznice se prodaju po cijeni od 50 do 100 kuna, a bit e otvorene sve tribine. Djeca do 15 godina, dakle, svi osnovnoškolci - imaju besplatan ulaz!

Stadion “Milenium” ugostit e ove subote voza e koji su u sjajnoj formi i u ovogodišnjoj Grand Prix seriji, poput Žagara i Smolinskog koji su slavili pobjede

20. lipnja 2014.

TENIS

KOŠARKA

TK “Franjo Pun ec” doma in Marin Šuica Junior Opena Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec šesnaestu godinu zaredom organizator je me unarodnoga teniskog turnira za juniorke i juniore do 16 godina uvrštenog u kalendar Tennis Europe koji od 2011. godine nosi naziv “Marin Šuica Junior Open”, u spomen na najboljega mladog igra a kluba i jednog od ponajboljih juniora u Hrvatskoj i svijetu.

Na Otvorenom prvenstvu Vrbovca za djevoj ice i dje ake do 12 godina iz kalendara Hrvatskoga teniskog saveza nastupila je nekolicina ponajboljih mladih igra a i igra ica Pun eca. Odli an rezultat ostvarile su djevojke. Antonia Ruži plasirala se u finale turnira, gdje je pobijedila klupsku suigra icu Niku Šari 76 63.

Nika Šari do finala je stigla pobjedama protiv Anje Kartelo (TK Mladost Akademi ar) 60 60, Marijene Majeti (TK Victoria) 62 61 i Melani Pajas (TK Zagi) 64 46 61, dok je Antonia bila bolja od Mije Borko (TK Vrbovec) 60 60, Ivane Capari (TK Medveš ak) 60 60 i Ane Muki (TK Varaždin 1181) 60 60.

Turnir je i ove godine najja i teniski turnir tog uzrasta u Hrvatskoj, a po broju igra a i broju država me u najzna ajnijim teniskim turnirima u Europi. Ove godine na turniru sudjeluje više od 120 natjecatelja iz Australije, Austrije, Srbije, Ma arske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Njema ke, Slova ke, eške, Nizozemske, Rumunjske,

Švicarske, Ukrajine i Hrvatske, a o ekuje se veliki broj uzvanika, novinara i teniske publike iz Hrvatske i inozemstva.

Turnir se održava od 21. do 28. lipnja na terenima kluba u akovcu. Susreti glavnog turnira na rasporedu su od ponedjeljka do subote, za kada je predvi eno održavanje finalnih susreta.

Antonia Ruži osvojila turnir u Vrbovcu

Antonia Ruži plasirala se i u polufinale Otvorenog prvenstva Ogulina za djevoj ice do 14 godina. U etvrtfinalnom susretu An-

tonia je bila bolja od Leje Suboti (TK Kvarner) 63 26 64, da bi u polufinalu od nje bila bolja Kornelia Hun ak (TK Kastav) 64 61.

Ena Babi u polufinalu Podgorice Na Podgorica Openu, drugom turniru iz kalendara ITF-a za juniore i juniorke do 18 godina, koji je zaredom odigrala u Crnoj Gori, Ena Babi ostvarila je još bolji rezultat.

Nakon što je na prvom turniru s gla do etvr inala, na drugom se plasirala u polu nale turnira, gdje je zaustavljena od pobjednice turnira i prve nositeljice Oane Gavrila iz Rumunjske rezultatom 61 76. U prvom kolu Ena je pobijedila Ruskinju Ekaterinu Alay 63 63, u drugom kolu Slovakinju Viktoriju Ambriskovu 61 76, a u etvr inalu Poljakinju Patryciju Polansku 26 62 75.

Seniori Pun eca osmi u Drugoj ligi Prva seniorska mom ad TKa “Franjo Pun ec” završila je svoj ovogodišnji nastup u Drugoj Hrvatskoj teniskoj ligi na osmom mjestu.

Nakon osam uzastopnih poraza u devetom kolu protiv najslabije mom adi lige kona no je zabilježena i prva pobjeda. Na doma em terenu pro v druge mom adi HTKa Zagreb zabilježena je pobjeda rezultatom 4:3.

Iako je cilj, ostanak u ligi, ostvaren, plasman ipak nije zadovoljavaju i. Razlozi leže prvenstveno u slaboj formi, ali i u lošem odnosu prema mom adi pojedinih igra a.

Za pohvalu su nastupi najstarijih igra a u mom adi, posebice Dejana Žli ara, koji je ostvario sve pobjede u pojedina nim susre ma.

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKE ZA DJE AKE

Slabi rezultati naših!

Proteklih nekoliko dana, otkako je klincima završila škola, tradicionalno zapo inju utakmice na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za dje ake ro ene 2002. i mla e. Ove su godine razigravale ukupno 32 mom adi, najviše u posljednjih desetak godina. Kvaliteta se tako er diže, evidentno je da su klinci sve viši i viši, ali je i evidentno da ekipe koje dobro tr e ostvaruju dobre rezultate. Nažalost, za naše se igra e to ne može re i - em smo mali, em slabo tr imo!

Na ovogodišnjem prvenstvu igrali su akove ki klubovi Me imurje i akovec, ostvarili u osam nastupa ukupno jednu pobjedu i tu - bez borbe (Me imurje). Prijavila se i varaždinska Vindija koju vodi akove ki trener Roko Sori , ali je prošla kao i ostali sa sjevera Lijepe Naše - bez pobjede iz etiri nastupa.

Zaklju ak se name e samo i isklju ivo jedan - potrebno je mnogo više rada i prolijevanja znoja da bi se uspjelo napraviti nešto više. Sljede a stepenica u razvoju ovih igra a je Liga mla ih kade-

ta, gdje e ovi klinci biti ulazno godište. Me imurje je u skupini izgubilo najprije od Vu i i Enbea Campa 9:31, pa od Trogira 18:43, pa od Dubrave 17:54. U razigravanju za poredak od 17.-32.mjesta karlova ki Šanac se nije uprizorio na parketu u odre eno vrijeme, pa je Me imurje utakmicu dobilo rezultatom 20:0. Pod trenerskom palicom Stjepana Novaka za mom ad Me imurja su igrali: Ladi , Taradi, Jan ec, Mi anovi , Žbulj, Tkalec, Petri evi , Murk, Felak, Legen, Cmre ki, aji , Šartaj i Gašpari . Mom ad akovca je u skupini najprije izgubila od kasnijeg polufinalista Gorice rezultatom 11:62, pa do sinjskoga Alkara 5:61, pa od pazinskog Ghia Sta a sa 6:51. U razigravanju za plasman od 17. do 32. mjesta izgubila je ekipa akovca i od Dubrovnika 10:39. Pod vodstvom trenera Bencea za akovec su igrali: Cerovec, Sternad, Baranaši , Carovi , Bistrovi , in , Hozjan, Vidakovi , Perši , Herman, Horvat Lovro, Horvat Jakov, Farkaš. (bh)

RUKOMET

NK “HAJDUK” ŠTRUKOVEC

RK PRELOG

Dubravko Hozjak dao ostavku - Nakon dugog razmišljanja donio sam odluku da dajem ostavku na sve dužnosti u RK-u Prelog. Ostavku dajem iz osobnih razloga. Nadam se da e na moje mjesto do i osoba koja e bar upola voljeti ovaj klub kao što ga ja volim

i raditi u interesu kluba, priop io je medijima svoju odluku dosadašnji trener RK-a Prelog. Što se krije iza ove odluke, može se kalkulirati, ali Hozjak o ito nije zadovoljan odre enim odnosima u klu-

bu, odnosno prema njemu osobno, tako da je trener seniorskog sastava, ali i mla ih uzrasta odlu io ne samo dati ostavku, nego prakti ki napustiti klub.

O ekuje se reakcija klupskog vodstva.

OBILJEŽAVA 40.

40 GODIŠNJICU POSTOJANJA TRODNEVNA SVEČANA PROSLAVA ODRŽAT ĆE SE 20., 21. i 22. 06. 2014.

VRLO živo i radno u Sportskom parku NK Grani ar Kotoriba

Ure eno tenisko i odbojkaško igralište, udruge igrale mali nogomet Jedini kotoripski teniski teren koji se nalazi u sklopu Sportskog parka NK Grani ar Kotoriba protekli je tjedan obnovljen zahvaljuju i kotoripskoj mladeži. Borko Beliga, Mario Paveli, Dario Hraš anec, Edvin Dravec, Ivan Matotek, Marko Ujlaki, Marko Na i Filip Rajher uložili su dio svog vremena, puno truda i vlastita sredstva kako bi teniski teren, u koji se ve dugo vremena ništa ne ulaže, barem malo doveli u red. Temeljito je o iš en teren i okolina, a popravljena je i ograda koja okružuje teren. Tako er, povu ene su i nove crte jer su stare ve izblijedjele. - Odlu ili smo se na ovaj potez jer u Kotoribi ima puno tenisa a rekreativaca, a

ovakav teren ne prili i mjestu kao što je Kotoriba. Kako nadležni izbjegavaju problem teniskog terena, uvidjeli smo da nam ne preostaje ništa drugo nego preuzeti stvar u svoje ruke. Nadam se da e naš potez izazvati reakciju te da e se kona no izdvojiti sredstva iz op inskog prora una namijenjena obnovi teniskog terena.

Sre ena igrališta zadržavaju mladež na njima umjesto na nekim drugim mjestima, rekao nam je Dario Hraš anec.

Ure eno moderno igralište za odbojku na pijesku Tako er je otvoreno novoure eno odbojkaško igralište

na pijesku. Odbojka se u tom mjestu igra dugi niz godina, a grupa entuzijasta pokrenula je ure enje igrališta koje je itekako nedostajalo. Taj sport jednako je popularan kod žena i muškaraca, a lanovi Rekreacijskog odbojkaškog kluba su se iz dvorane sada preselili na pijesak. Na otvorenje igrališta pozvani su donatori koji su pomogli oko ure enja istog, dok su sami odbojkaši finiš odradili putem radnih akcija. Ispred kluba rije i zahvale sponzorima uputila je Biserka Vojvoda.

Grani ar pobjednik turnira Povodom završetka sezone NK Grani ar Kotoriba orga-

nizirao je tre i, tradicionalni malonogometni turnir kotoripskih udruga. Unato velikoj vru ini, želje i borbe nije nedostajalo. Turnir je igran na travnatom terenu po sistemu “svaki sa svakim”. Sve pobjede ostvarila je ekipa NK Grani ar i na taj na in postala pobjednik turnira. Na drugo mjesto s jednom pobjedom manje plasirali su se lanovi MNK Klub 75, tre i su bili lanovi Košarkaškog kluba Kotoriba, a na etvrtom mjestu završili su ribi i Soma. Najbolji strijelac turnira sa 7 postignutih golova bio je Matija Hraš anec, dok je sve utakmice korektno sudio Stjepan Geri . (al )

20. lipnja - u 19 h započinje noćni malonogometni turnir (prijava i kotizacija 400 kn)

21. lipnja -nastavak u 14 sati. Centralan svečanost uz pečenje vola, a prigodni program i podjela zahvalnica planira se za 17 h.

Nakon predaje zahvalnica i završetka inalnih utakmica malnogometnog turnira zabava do jutarnjih sati.

22. lipnja - nogometna utakmica NK "Hajduk" – Selekcija Grada Mursko Središće s početkom u 18 sati Pozivaju se svi ljubitelji sporta i simpatizeri nogometnog kluba "Hajduk" Štrukovec da svojim prisustvom uveličaju ovu svečanost

Izvršni odbor NK Hajduk Štrukovec

20. lipnja 2014.

GIMNASTIKA

PRVENSTVO ME IMURJA za osnovnoškolce “Gimnasti ka zvjezdica”

Sudjelovalo više od 300 gimnasti ara od prvog do osmog razreda Sudjelovali su mališani iz dje jeg vrti a te školarci uzrasta od 1. do 8. razreda. Predškolci su odmjerili vještine u sedam disciplina, a školarci u devet U prepunoj gimnasti koj dvorani Nacionalnog-gimnasti kog centra “Aton” u Nedeliš u održano je Prvenstvo Me imurja u sportskoj gimnastici pod nazivom “Gimnasti ka zvjezdica”. Organizator i doma in natjecanju bio je Gimnasti ki klub “Marijan Zadravec Macan”.

Sudjelovali su mališani iz dje jeg vrti a te školarci uzrasta od 1. do 8. razreda. Predškolci su odmjerili vještine u sedam disciplina, a školarci u devet. Nadmetanje za djecu 2010. godište pa do polaska u školu sastojalo se od koluta naprijed i nazad, mosta i špage, sprinta na 20 metara, skoka u dalj s mjesta, penjanja na švedske ljestve, naskoka na povišenje, pretklona raznožnog, te prehodavanja grede sa saskokom.

Poredak u konkurenciji djevoj ica 2010. godište: Tia Fišter Orel (1. mjesto), Maja Kolenko (2. mjesto), Lea Branilovi (3. mjesto). Kod djevoj ica 2009. godišta poredak je sljede i: Tena Župan i (1. mjesto), Roma Zoe Lewis (2. mjesto), Ivona Košir (3. mjesto). Djevoj ice 2008. godište ostvarile su sljede i poredak: Zala Angel (1. mjesto), Tara Marciuš (2. mjesto), Nika Kernjak (3. mjesto). Djevoj ice 2007. godište: Rea Lehkec (1. mjesto), Lea Hren (2. mjesto), Monika Dove er (3. mjesto).

Dje aci 2010. godište ostvarili su sljede e rezultate: Martin Golub (1. mjesto), Max Varga (2. mjesto) te Bruno Novak ( 3. mjesto). Dje aci 2009. godi-

4. razred osnovne škole pristupili su polaganju male sportske mature koja se sastoji od 48 elemenata iz razli itih sportova. Polaznici, njih etvero koji su uspješno položili sportsku maturu, stekli su titulu “Mali sportaš” te su prema rezultatima testiranja i samim afinitetima djece usmjereni u specijalizirane sportove. Tom prilikom Laura Žižek, Lara Zor ec, Iris Škvorc i Noa Oreški, obu eni u halje i toge, s ponosom su primili prigodne plakete i diplome. šte: Jakov Rušnjak (1. mjesto), Vinko Turk (2. mjesto) te Loren Jankovi Crn ec (3. mjesto).

Dje aci 2008. godište imaju sljede i poredak: Filip Sinkovi (1. mjesto), Mario Beliga (2. mjesto) i Jan Rendi (3. mjesto). Dje aci 2007. godište: Fran Hutinec (1. mjesto), Ivan Kregar (2. mjesto) i Matej Ze ar (3. mjesto).

Osnovci su se mjerili ovisno o dobi djece u sprintu na

20 metara, mostu, špagi, kolutu naprijed/nazad, zvijezdi, penjanju na uže, skoku u dalj s mjesta, pretklonu raznožnom, gr enim uznosima, izdržaju u visu, naskocima na povišenje te razli itim skokovima na trampolinu. Djevoj ice koje polaze 1. razred osnovne škole ostvarile su sljede i poredak: djevoj ice 2. razred: Sara Bari (1. mjesto), Ana Kocijan (2. mjesto) i Lara Feren evi (3. mjesto).

Djevoj ice 3. razred: Glorija Hatlek (1. mjesto), Elena Dodlek (2. mjesto) te Marija Elena Hodi (3. mjesto). Djevoj ice 4. razred: Ines Lesjak (1. mjesto), Anja Šmitran (2. mjesto) te Lara Zor ec (3. mjesto). Djevoj ice u konkurenciji 5. do 8. razreda: Samanta Miji (1. mjesto), Tamara Tomašek (2. mjesto), Magdalena Strniš ak (3. mjesto). Dje aci polaznici 1. razreda: Vito Vukoja (1.), Emanuel Hodi (2.) i Ivan-Lukas Fric (3.).

Dje aci polaznici 2. razreda: Paolo Žigni (1.), Ervin Mesari

(2.) te Martin Debelec (3.). Dje aci polaznici 3. razreda: sam u konkurenciji Roko Sari (1.)

Dje aci polaznici 4. razreda: sam u konkurenciji Noa Oreški (1.) Dje aci 5. do 8. razred: sam u konkurenciji Matija Bedi (1.)

U zasebnoj kategoriji natjecala su se i djeca predškolske dobi koja su u po etnoj selekcijskoj grupi sportske gimnastike, a odmjerila su vještine u osam disciplina.

Poredak djevoj ica predškolske dobi: Laura Filipi (1. mjesto), Mirta Sabo (2. mjesto) i Katarina Kostel (3. mjesto).

Dje aci predškolske dobi: Saša Mezga (1. mjesto), Otto Novak (2. mjesto) i Dominik Vidovi (3. mjesto).

Nakon samog natjecanja, od onih najmla ih, starih 1,5 godina, do onih najstarijih osnovnoškolaca, održana je završna sve ana podjela plaketa i diploma. Polaznici Univerzalne sportske škole koji završavaju

20. lipnja 2014.

Kod restorana “Fontana” u Ma kovcu održani su u petak 4. sportski susreti koje je organizirao Savez udruga umirovljenika Me imurske županije. Na susretima je sudjelovalo pet udruga umirovljenika: Prelog, akovec – Jug, Ivanovec, Gornji Hraš an i udruga umirovljenika Policijske uprave akovec, ukupno oko dvije stotine sudionika koji su se družili i zabavljali. Predsjednik Saveza udruga umirovljenika Jožef Pfeifer na kraju je podijelio priznanja najboljima.

Ekipe Ivanovca i PU akovec osvojile su na kraju isti broj bodova, po 21 bod, te podijelile prvo mjesto, druga je bila ekipa Gornjeg Hraš ana sa 17 bodova, a tre a ekipa iz Preloga s 15 bodova.

Po disciplinama, u ga anju zra nom puškom prva je bila ekipa PU akovec, druga ekipa Preloga, a tre a ekipa Ivanovca. U pikadu za žene, prva je bila ekipa akovec – Jug, druga PU akovec, a tre a Gornji Hraš an. U šahu muški, najbolja je bila ekipa akovec Jug, druga je bila ekipa Preloga, a tre a ekipa Ivanovca. U

Može i utorak biti neo ekivano lijep dan Z

Pobjedni ka ekipa umirovljenika PU akovec

SPORTSKO DRUŽENJE umirovljenika u Ma kovcu

Najbolje ekipe umirovljenika Ivanovec i PU akovec

Vise a kuglana imala je dosta poklonika

vise oj kuglani prva je ekipa Ivanovca, druga ekipa PU akovec, a tre a ekipa Gornjeg Hraš ana. U vise oj kuglani za žene najbolja je ekipa Ivanovca, druga ekipa Gornjeg Hraš ana, a tre a ekipa Preloga. U belotu najbolji je Gornji Hraš an, drugo mjesto pripalo je ekipi PU akovec, a tre e ekipi Ivanovca.

Druženje i natjecanje proteklo je u prijateljskom tonu. (J, foto Zlatko Vrzan, Franjo Januši )

Ga anje zra nom puškom

Belot i poznata lica

Za zapisni kim stolom bilo je živo

Šah uvijek ima navija e i kibicere, pa je tako bilo i na igrama

aista lijep mi je bio minuli utorak, osim iz razloga što sam se dobro osje ao, posebno me oraspoložio poziv Franje Leva i a, mojeg sugra anina, a nekada i nogometaša u Hajduku iz Štrukovca. Nazvao me dragi i dobri Franjo, sin Franje Leva i a, ovjeka koji je pozitivno obilježio moju vezu s NK Hajdukom Štrukovec prije 40 godina. Veli Franjo junior: Štefek, donio sam ti pozivnicu za subotu za jednu sve anost, ostavim ti je na stolu. U redu, rekoh, pozdravih se s ovjekom i, kad do oh doma, zaista je na stolu bila pozivnica kojom me aktualni predsjednik Hajduka (u ono vrijeme fantasti ni centarfor i još bolji golman) Stjepan Jurovi poziva na sve anost povodom 40. godišnjice osnutka i djelovanja kluba. ekoh sebi, pak idem, premda nisam esto dolazio na utakmice kluba kojemu sam bio prvi predsjednik i osniva u prolje e 1974. godine. Ne znam što e se u Štrukovcu u subotu doga ati, ali znam da dolazim na proslavu obljetnice kluba koji je djelovati po eo na štrukovskoj gmajni, održavaju i se od novca nas koji smo ga vodili, prolazio mnoga iskušenja, da bi danas postao vrst i ugledan lan II. me imurske nogometne lige. Reklo bi se, nešto dobro i veliko je ostalo iza mene – nas, jer kroz klub je prošlo stotine djece i mladeži. Ne znam ho e li biti kakvih govorancija ili e tko kada zapisati po meni najve u zanimljivost uz nas osniva e i ondašnje igra e. Svi smo željeli da se klub zove NK Croatia, svi smo navijali za zagreba ki Dinamo i nismo

R

ŠTEFOV KUTAK

voljeli splitski Hajduk. A onda nam se dogodilo da Croatiju koju smo željeli zbog politi kih okolnosti nismo dobili, Dinamo nismo htjeli kako nam se ljudi ne bi smijali da drugo ime ne znamo i odabrali smo ime koje u po etku nismo željeli. sti dan, dakle, u utorak, obradovao me nastup Kolinde Grabar Kitarovi , kandidatkinje za predsjednicu Hrvatske. Kandidatkinja je rekla kako je svjesna da funkcija predsjednika države nema velike mogu nosti, ali da e ona govoriti i upozoravati na loše stanje u Hrvatskoj, jer želi da njezina djeca žive tu, u Hrvatskoj. Koliko ljudi želi upravo to, da im djeca žive u Hrvatskoj, da ne rade u tu em svijetu. Da žive u Hrvatskoj kakvu su sanjali njihovi roditelji i njezini stvaratelji, hrvatski asnici i branitelji. I na kraju dana raca (patka) je zvalila (izlegla) dva mala raceka (ra i a-patki a), susjed Mijo sa mnom popio posljednje kapi zalihe lanjske rakije stvorene iz doma e trešnje koja je ove godine dobro rodila i u utorak sam odlu io pobrati je ovaj vikend kako bismo opet imali vlastitu rakiju od trešnje. De initivno, rakiju nad rakijama.

I

42

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

20. lipnja 2014.

Rekreacija 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Opusti tijelo, duĹĄu i um uz joga tehniku vjeĹžbanja Dragi vjeĹžba i, odlu ila sam se za jogu. Volim vjeĹžbati i ne postoji favorit koji bih mogla navesti kao najdraĹži na in vjeĹžbanja. Sve ĹĄto uklju uje kretanje dobrodoĹĄlo je u moj Ĺživotni stil. Pa tako uz sve one marince, u njeve, sklekove i raznovrsne programe vjeĹžbanja, tu i tamo uvrstim jogu. Ima dana kada jednostavno paĹĄe joga, kao ĹĄto ima i obrnutih dana, kada biram programe kojima izbacim sav stres iz sebe i ska em bez prestanka. To je to, u Ĺživotu

u svemu treba balans, pa tako i u vjeĹžbanju, ako Ĺželite lijepo oblikovano i zdravo tijelo, onda svakako pripazite na raznovrsnost programa i vjeĹžbi.

Joga je spiritualna vjeĹĄtina koja je nastala u Indiji i ima tradiciju dugu viĹĄe od 5000 godina (oko 3000. g. prije Krista) i mnogo je viĹĄe od joĹĄ jedne metode tjelovjeĹžbe, ona predstavlja na in Ĺživota, cijeli jedan svjetonazor koji pomaĹže u lakĹĄem svladavanju svakodnevnih napora, te boljem razumijevanju smisla Ĺživota. Sastoji se od izi kih vjeĹžbi, odnosno asana i vjeĹžbi disanja pranayama.

5

VjeĹžba br. 1

VjeĹžba br. 4

Stopalo jedne noge postavite u natkoljenicu suprotne noge i zadrĹžite poziciju. Napravite isto i na drugu nogu.

Oslonite se na dlanove, izvucite se kao da izranjate, pogled prema stropu, ramena daleko od uĹĄiju, da ne propadate. ZadrĹžite par sekundi.

VjeĹžba br. 2 Oslonite se na dlanove i na stopala, pritom pripazite da ako niste dovoljno eksibilni ne gr ite koljena, ve stopala drĹžite na prs ma. Le a ravna i ramena daleko od uĹĄiju.

VjeĹžba br. 3

1

4

Postavite se tako da ste oslonjeni na dlanove i na potkoljenice, spus te trbuh daleko u pod, pogled dignite visoko prema stropu i zadrĹžite poziciju.

2

VjeĹžba br. 5 Lezite na le a, ruke postavite u slovo “T“, pogled prema stropu i lopa ce na podu. Noge pogr ene iznad trupa i samo ih kroz izdah spus te u stranu. ZadrĹžite nekoliko sekundi pa promijenite stranu.

VjeĹžba br. 6 Oslonite se na potkoljenice, dlanove postavite na pete iza sebe i trupom napravite veliki luk.

U sadaĹĄnje vrijeme mnogi ljudi, naro ito na zapadu, vjeĹžbaju jogu iz razli itih razloga, a neki od tih razloga jesu: zbog izi kog zdravlja, da bi postigli unutraĹĄnji mir i ravnoteĹžu, leksibilnost, mobilnost, drĹžanje, balans itd.

Joga vjeĹžbama moĹže se posti i mnogo ako se vjeĹžba redovito i uporno. Rezultati joge razvijaju se prirodno i postepeno. Smatra se da se jogom lije e ili ublaĹžuju razne vrste bolesti i poreme aja, poput nesanice i astme. Postoje razne vrste joga tehnike pa su najpoznatije me u njima: bakti joga, hatha joga, karma joga, jnana joga i radĹža joga.

S obzirom na to da su tijelo, duĹĄa i um nerazdvojni, najbolje

djeluju kroz prakticiranje ovih 5 principa: 1. pravilna relaksacija 2. pravilno disanje 3. pravilna tjelovjeĹžba 4. odgovaraju a prehrana 5. pozitivno razmiĹĄljanje i meditacija.

Napomena: prije po etka se primirite, duboko diĹĄite i pustite glazbu koja e vam pomo i u tome (smiruju a i polagana). Na kraju se opustite nekoliko minuta leĹže i na podu i duboko diĹĄu i.

Taj kratki period relaksacije vaĹžan je kao i sve prethodne vjeĹžbe. Ako imate bilo kakvih bolova u le ima, kostima, zglobovima ili miĹĄi ima, molim vas da presko ite ove vjeĹžbe. (Ivana Posavec)

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za Şene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

3

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj Ĺželji

Svim graÄ‘anima MeÄ‘imurja Ä?estitiamo

22. lipnja

Dan antifaĹĄisticke borbe 25. lipnja

Dan drĹžavnosti

Kralja Tomislava 30, 40000 ÄŒakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

6

44

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me

Biramo najljepši vrt z Zeleni cvijet Me imu OKU NICA OLGE i Zdravka Novaka iz Peklenice

Olga i Zdravko Novak iz Peklenice zaista su se potrudili urediti rajsku oku nicu oko svoje ku e. Rajsku zato što u njihovom velikom dvorištu nema ega nema. Od 1986. godine, kada su kupili zemljište na kojem su sagradili ku u, svake godine po dovršetku izgradnje ku e nešto zasade, nešto urede i tako je od kraja osamdesetih do danas mnogo bilja, ukrasnog drve a i vo a u njihovu vrtu. No to nije sve. Imaju i vlastiti ribnjak s ribama, lopo ima i lokvanjima u stražnjem dijelu dvorišta. U srednjem dijelu dvorišta sami su uredili bazen za ljetno kupanje, a u prednjem dijelu dvorišta je mala ukrasna barica s dovodom vode, koji se iz umjetno stvorenog poto i a ulijeva u nju i iji žubor dolazi do natkrivene terase koja se

Dobrodošlicu u ku u želi vam ova žena od glinenih tegli s frizurom od muškatli

OKU NICA vinarske obitelji Haži u Jurov aku

Zdravko, Olga i vjerna Nala na klupi koja leži na kolskim kota ima

proteže oko cijele ku e. I ku a je posve druga ija, gra ena u pomalo japanskom stilu.

Zdravko voli more i odmah bi se preselio tamo, a supruga Olga voli more, ali samo na tri dana u komadu. Zbog toga su napravili kompromis, uz puno kontinentalnog bilja i vo ki, u svom dvorištu imaju i puno mediteranskog raslinja u dvorištu.

Oko ku e raste cijeli “špalir” lavande. Na stabalcu mandarine ve su formirani zeleni plodovi

Lavanda i i ak ljeti vlasnike podsje aju na Mediteran

mandarina. Uz to imaju i cijelu brajdu kivija na kojemu izraste preko sto kilograma plodova.

Uz penja icu kivija privija se i smokva na kojoj su tako er formirani plodovi smokve, a tu je i stablo masline. Sve ove biljke rastu u suživotu s kontinentalnim biljem, cvije em, ukrasnim grmovima magnolija i drugog grmlja. Novost je i divovski i ak koji raste uz bujne grmove rascvjetale lavande.

Olga i Zdravko oduvijek su že-

Ku a Novakovih urasla je u zelenilo

ljeli ku u i park oko ku e i s godinama ta im se želja ostvarila uz puno osobnog truda i pomo sina Gorana, koji je ure ivao šljun ane stazice i površine. U takvoj lijepo ure enoj oku nici uvijek je potrebno puno raditi.

Koliko su vremena u to uložili, ne ra unaju jer svaki slobodni trenutak nešto pr kaju. Nakon naporna posla oko svog lokala raj pronalaze u svom dvorištu uz svoju 14-godišnju vjernu kuju Nalu. (BMO)

Na blagoj uzbrdici S imanja na kojem propokraj puta koji vodi u vi- tr avaju njihova dva psa norodni dio naselja Jurov- i prelete škvorci pruža se ak u op ini i župi Sveti pogled na prekrasan okoliš, Martin na Muri nalazi se na kompleks toplica, pitome imanje obitelji Haži , iji šume i lijepo ure ene vinosu lanovi Radenko, Bi- grade. serka, Tatjana i Valentina Kada putnik namjernik, od njega stvorili izletište gost ili turist razgleda imakoje se jednostavno može nje, može sjesti na natkrivei mora nazvati ljepotom. nu terasu i uživati u ljepoti Ljubaznost doma ina te okoliša i svježem zraku koji vrhunska vina, odli ne ja- dopire sa slovenskih Alpi, kobuke i delicije me imur- je se za vedrog vremena moske kuhinje nešto su što gu vidjeti prostim okom. Po ete uvijek sresti kod njih. seban ugo aj je Vinska ku a, Izletište Haži jednako je zapravo vrhunski restoran, lijepo u svako godišnje vrlo kvalitetno i lijepo opredoba. U prolje e sve je u cvatu i mirisu ljubi ica, ur ica i dremovca, u ljeti se cvije u pridružuju prvi plodovi trešanja i trajnica, u jesen sve je u zlatnim bojama vo a i grož a, dok je zima bajkovita sa snijegom ili bez njega. Za lijepo ure enu oku nicu zaslužna je Biserka, ali joj u tome svakodnevno pomaže i muž Radenko, a i Na ovom prelijepom imanju uživaju i doma k eri su uvijek u blizini.

Obitelj je puno toga preuredila na nekadašnjem selja kom gruntu, ali nije previše zadirala u prirodne ljepote. Te stvari koje su nadogradili po ivaju na manjim brežuljcima i uvalicama i daju novu dimenziju i kvalitetu ukupnom sadržaju izletišta, te upravo zbog autohtonosti izletište obilazi i na njemu se satima zadržava sve ve i broj turista iz svih krajeva domovine i Lijepo Haži evo imanje sa svake strane regije.

20. lipnja 2014.

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

e imurske županije

za murja urja

Nagradni natječaj 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PREDLOŽENI: Pozivamo Vas da prijavite svoj vrt, oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar... ili one svojih susjeda, prijatelja, rodbine za akciju Me imurskih novina, kojoj se ove godine priklju ila i Turisti ka zajednica Me imurske županije. Prošle godine dvadesetak sudionika otvorilo nam je svoja dvorišta i pokazalo što se sve može stvoriti vlastitom maštom i rukama.

Najljepše ure ene “cvjetne pri e” po izboru naših itatelja i ove godine nagra ujemo vrijednim nagradama.

PRIJAVE

ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : telefon

ime i prezime

Svoj okoliš ili okoliš svoje majke, bake, sestre, brata, prijatelja, susjeda, lokala ili vinske ku e koji plijeni ljepotom možete prijaviti Me imurskim novinama kuponom, na telefon 323-600, pošaljite na faks: 493-305 ili se javite na mail: marketing@mnovine.

Nakon prijave naša e ekipa posjetiti Vaš okoliš i u novinama ispri ati pri u kako je nastao.

tel: 040 323 600

Nagrade za najljepše oku nice: Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

1.

Kako treba uživati na oku nici, pokazuje doma ica Tatjana Haži

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kuna

i ljubimci Ku ica dobrodošlice - lijepa, uredna i informativna

mljena, u kojoj se nude doma a me imurska i internacionalna jela, ips od jabuka, poga e s doma im nadjevima, te prava me imurska žganica i graševina, traminac i rajnski rizling, koji se dobivaju iz grož a koje raste u vinogradima koji ine oku nicu Izletištu Haži u Jurov aku, ovog trenutka jednu od najljepših i najatraktivnijih turisti kih destinacija, na kojoj oku nica ini najve u vrijednost.

(Stjepan Mesari )

Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon p vrijedan j 760 ku una kuna

3.

2.

PROFIL IL Zagreb Z knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

4.

PROFIL Zagreb -Vrtlarski dnevnik Kornelijee Benyovsky Šoštari

5.

Nagrade za glasa e: 3x vre e za cvije e tvrtke “A “Agro-Hoblaj” Agro A gro-Hoblaj” Hoblaj Mursko Središ e S

46

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 47

48

Dobro je znati

proizvodnja tekstilnih i medicinskih proizvoda

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. lipnja 2014.

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 49

50

Informacije

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne sluŞbe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 DeŞurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapoťljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 KnjiŞnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. faťizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska Şupanija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Poťta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Kerťovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Kerťovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Srediť e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobioloťki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 20.06.2014. 13:00-20:30 Sub 21.06.2014. 08:00-15:30

dr. DuĹĄanka Sa er-Star evi tar evi deĹžurni pedijatar Ulica Ljudevita Gaja 7, akovec, c, tel: 310 215 Radnim danom ordinacija radi: adi: Utorak Utorak, k, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE U ME IM 1. Vina-Brki d.o.o., Malinska, traĹži m/Ĺž osobe za booking; m/Ĺž konobar-ĹĄankist (za akovec); pomo ni kuhar/ica (za akovec); pomo ni kuhar/ica (za Malinsku); kuhar/icape enjar (za Staru vagu k); 2 m/Ĺž prodava ica (BaĹĄka) - na odre eno - sezona. Javiti se na mob: 099 403 7536, 099 222 1338 ili na email: brkic. damir@yahoo.com do 30.06.2014.

2. Plastometalik VlaĹĄi , M. Subo ca, traĹži m/Ĺž samostalnog konstruktora alata-inĹž.elektrotehnikenaodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 241 491 ili na email: info@plastometalik.hr do 21.6.

3. Rus ca d.o.o., akovec, traĹži m/Ĺž konobara/icu i kuhara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 311 207 (konobar do 20.6. i kuhar do 12.07.)

4. Domjani teks l d.o.o., Slemenice, traĹži 2 m/Ĺž ru na pakirera teks lnih proizvoda i 3 m/Ĺž ĹĄiva a pamu nog donjeg rublja - na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na tel. 040 865 230 do 20.06.2014.

5. UO Ilonka, M. SrediĹĄ e, M. Gupca 17, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 505 2872 ili tel. 040 543 076, do 30.06.2014.

6. Jur ec-transpor d.o.o. Prelog, traĹži m/Ĺž voza a teretnog vozila s prikolicom - E kategorija, javi se na mob.

098 241 479, do 26.06.2014.

7. Elektrozanatska radnja SKAI, Pribislavec, traĹži m/Ĺž elektromehani ara na odre eno vrijeme, javi se na tel.

040 360 081, do 26.06.2014 8. AC instalacije, Pribislavec, traĹži m/Ĺž instalatera grijanja na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 303 764, do 20.06.2014.

Na temelju lanka 40. i 41. Zakona o ustanovama (“NNâ€? broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), lanka 37. Zakona o predĹĄkolskom odgoju i obrazovanju (“NNâ€? broj 10/97, 107/07, 94/13) te lanka 31. to ka 5. Statuta DJE JEG VRTI A “GRLICAâ€? Ĺ enkovec, Upravno vije e Dje jeg vr a, raspisuje

NATJE AJ Za obavljanje poslova radnog mjesta: 1. RAVNATELJ/ICA • -1 (jedan) izvrťitelj/ica na neodre eno radno vrijeme • 10 sa poslovi ravnatelja • 30 sa poslovi odgajatelja Za ravnatelja moŞe bi imenovana osoba koja, pored op ih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjava uvjete za odgajatelja ili stru nog suradnika prema odredbama Zakona o predťkolskom odgoju i obrazovanju, te ima najmanje pet godina staŞa u djelatnos predťkolskog odgoja.

Ravnatelj se imenuje na e ri godine, a ista osoba moĹže bi ponovo imenovana za ravnatelja.

Uz prijavu za natje aj kandida moraju priloĹži izvornik ili ovjerenu presliku slijede e dokumentacije: • diploma o ste enoj stru noj spremi (zavrĹĄen preddiplomski sveu iliĹĄni studij ili stru ni studij odgovaraju e vrste, odnosno studij odgovaraju e vrste kojima je ste ena viĹĄa stru na sprema u skladu s ranijim propisima, sveu iliĹĄni diplomski studij ili specijalis ki studij odgovaraju e vrste • potvrdu o poloĹženom stru nom ispitu • potvrdu o radnom staĹžu • potvrdu/uvjerenje o nekaĹžnjavanju i da nije pokrenut kazneni postupak, ne starije od ĹĄest mjeseci • domovnicu • Ĺživotopis Prijavu s potrebnom dokumentacijom dostavi na adresu: DJE JI VRTI GRLICA Ĺ enkovec, MarĹĄala Tita 34, 40 000 akovec, s naznakom “natje aj za ravnateljaâ€? u roku 15 (petnaest) dana od objave natje aja.

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra .

Kandida e bi pismeno obavijeĹĄteni o izboru u zakonskom roku.

UPRAVNO VIJE E DJE JEG VRTI A “GRLICAâ€? Ĺ ENKOVEC

9. Signi co d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž prodajnog predstavnika na odre eno vrijeme, posla Ĺživotopis na email: ivana.vuce c@modernekomunikacije.vip.hr do 30.06.2014.

10. Instalomont termocentar d.o.o. akovec, K. Tomislava 7, traĹži 2 m/Ĺž vodoinstalatera javi se na mob. 098 426122iliposla pismenuzamolbuna adresu do 28.06.2014 11. Metal-euro d.o.o.

NedeliĹĄ e,Vrtna 37, traĹži 2 m/Ĺž zavariva a i 2 m/Ĺž bravara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 9951559ilinaemail:info@ metal-euro.hr do 20.06.

26. Polj. proizvo a BraniĹĄa Nenad, Belica, B. Radi a 73, traĹži m/Ĺž radnika na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javiti na mob. 098 699 529 do 08.07.2014.

neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g, javi se na mob. 099 207 6246 do 30.06.2014.

27. Majoko d.o.o. NedeliĹĄ e, traĹži konobara/icu - mjesto rada u Ca e bar Piccadilly Dunjkovec traĹži konobara/icu - mjesto rada u Restoranu Lipa NedeliĹĄ e, na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 802 273 do 30.06.2014.

1. KOGITAS za istraĹživanje i razvoj te informati ke usluge, Claremont Grupa trenutno gradi tim stru njaka Oracle usluga u VaraĹždinu. TraĹžimo talen raneprogramere/ke zastalniradniodnos koji Ĺžele radi kao dio ma koji e bi izloĹžen klijen ma u Velikoj Britaniji i Irskoj. Mjesto rada: VaraĹždin. Za radno mjesto pripravnika prednost imaju kandida koji pismeno na engleskom jeziku obrazloĹže zaĹĄto su zainteresirani za rad sa Oracle tehnologijom. 2 m/Ĺž so verska inĹženjera - pripravnika (Oracle) na neodre eno - uvje : VĹ S, VSS informati kog smjera, prednost poznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/ SQL-a, poznavanje linux i shell scrip ng, interes za Oracle tehnologiju - posebno razvoj baza podataka, administracija sistema i podrĹĄka projek ma u toku. 2 m/Ĺž so verska inĹženjera (Oracle) na neodre eno - uvje : VĹ S, VSS informa kogsmjera,odli nopoznavanjeOracle tehnologije i Oracle alata: Developer 6i/9i/10g,OracleWork ow,BI/XMLPublisher, iskustvo u Oracle EBS-u je velika prednost, min. 2g prakti no iskustvo na projek ma razvijanim koriĹĄtenjem Oracle tehnologije, poznavanje relacijskih baza podataka, SQL-a i PL/SQL-a, B kategorija. Znanje engleskog jezika u govoru i pismu je uvjet jer e sva dnevna komunikacija bi na engleskom jeziku.

U obzir dolaze samo zamolbe i Ĺživotopisi dostavljeni na e-mail: peter.hollis@ kogitas.com obavezno na engleskom jeziku, do 13.07.

28. Didasko d.o.o., akovec, dr. I. Novaka 46, traĹži m/Ĺž u itelja engleskog jezika za rad s djecom niĹžih razreda i predĹĄkolsog uzrasta na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: info@didasko.com.hr do 24.06.2014

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOĹ LJAV 396-819 C: VE KO A A ISPOSTAV 40 ELOG: 646-7 ISPOSTAVA PR SREDIĹ E: ISPOSTAVA M. 0 543-20

12. Anda d.o.o. Palinovec 55, D. Kraljevec, traĹži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 850 6911 ili do i osobno na adresu do 28.06.2014 13. Arcus akovec, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 576 734 do 20.06.2014.

14. Nit d.o.o. PuĹĄ ine - mjesto rada Restoran Mamica, traĹži konobara/icu na neodre eno vrijeme, najava na tel.

040 373 434 ili na mob. 091 548 6670 ili na email: mamica@mamica.com.hr do 30.06.2014.

15. Zidarski obrt “ZETâ€?, M. LoĹĄinj, traĹži 9 m/Ĺž prodava a na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: igor@ gradnja-zet.hr do 15.07.2014.

16. Jelen Professional d.o.o. akovec, Zagreba ka 93, traĹži 30 m/Ĺž kroja a/ ĹĄiva a gornjiĹĄta obu e s radnim iskustvom 1g. na odre eno vrijeme, osobnidolazaknaadresuiliposla pismenu zamolbu na adresu ili email: jelen@ jelen.hr do 15.06.2014.

17. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traĹži m/Ĺž frizera i m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 242 485 do 20.06.2014.

18. Meiso d.d. Gori an, Vrtna 14, traĹži 20 m/Ĺž ĹĄiva a na odre eno vrijeme, osobni dolazak sa Ĺživotopisom i zamolbom do 20.06.2014.

19. Luka transport d.o.o. Prelog, traĹži m/Ĺžvoza azame unarodniidoma i transport na odre eno vrijeme, javi se na mob .098 9300 341 ili na email: lukatransport@ainet.at do 04.07.

20.ZT-Zgradarskatehnikad.o.o.Ma kovec, traĹži m/Ĺž montera centralnog grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 1123 470 ili posla email: mar mont@net.hr do 10.07.2014.

21. ISO-LIM j.d.o.o. Totovec, Dravska 15, traĹži 5 m/Ĺž fasadera i m/Ĺž gra . tehni ara na odre eno vrijeme - za rad u Njema koj, javi se osobno na adresu ili na mob. 098 331 509 do 20.06.2014.

22. Autoprijevoznik Vladimir Meznari , akovec, traĹži m/Ĺž voza a C i E kat. na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 426 840, do 27.06.2014.

23.Progresogrupad.o.o. akovec,traĹži 3 m/Ĺž savjetnika za osobne nancije i drugi oblici rada, posla pismenu zamolbu na email: perica.remenar@ progreso.hr do 15.07.2014.

24. Autousluga d.o.o. Strahoninec, akove ka 42, traĹži m/Ĺž autolimara na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 23.06.2014 25. Kroja ki obrt RuĹžica d.o.o. - rad u Fast Food “Donerâ€?, Trg Republike 6 akovec, traĹži m/Ĺž djelatnika za rad u fast foodu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 503 2857 do 30.06.2014.

29. Dje ji vrti Medo, Orehovica, LJ. Gaja 10, traĹži m/Ĺž odgojitelja na odre eno vrijeme, javi senatel.635-296ili osobno sa zamolbom do 20.06.2014.

30. Smartek d.o.o. akovec, traĹži 3m/Ĺž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, posla zamolbu na email: viktorija.srsan@smartekvision.com do 10.08.2014.

31. Euro m Metali d.o.o. D. Kraljevec, traĹži 4 m/Ĺž konobara za rad u Klubu Hills na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 529 5394 do 20.06.2014.

32. Pekara Ida, Gori an, traĹži m/Ĺž prodava a u pekari na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 426 605 do 30.06.2014.

Radna mjesta VaraĹždin

33. Kozme ki salon Beauty line, akovec, K. Tomislava 7, traĹži m/Ĺž osobu za ugradnju nok ju na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 544 9964 do 23.06.2014

2. ZLATNO ZRNO, Mjesto rada: Trnovec, traĹžimo m/Ĺž pekara ili KV pekara ili iskustvo na m poslovima 6mj., na odre eno vrijeme. Najava na tel: 042 684 012 ili prijavu posla e-mailom na: darinka. draganic@zlatnozrno.hr do 30.6.

34. Stolarija Dragon j.d.o.o. akovec, traĹži 2 m/Ĺž tesara i 2 m/Ĺž armira a na

3. KUZMI - obrt za ugos teljstvo Novi Marof; mjesto rada Ca e bar “ROSE�

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI LANA BOGDAN, K I BOŽICE I DEJANA; STELLA OREHOVEC, K I TATJANE I DARIA; VITA OBADI , K I IVANKE I MARIA; KARLO KAHRIMANOVI , SIN MAGDALENE I ALENA; LUCIJA PERGAR, K I ANDREJE I JOSIPA; DORIS MARKULIN, K I PAULE I ROMEA; BRUNO FLORJANI , SIN VALENTINE I DENISA; IVANO HORVAT, SIN BARBARE I DAVORA; TEA NOVAK, K I VLATKE I DAMIRA; RUBEN SLAVI EK, SIN ANDREJE I MARIA; ALINA BALOG, K I DIJANE I SAMIRA; MARIJANA IGNAC, K I DUŠANKE I ELVISA; JANA CEROVEC, K I SILVIJE I JOSIPA; ERIK POKOPEC, SIN ANE I ROBERTA; KEVIN BOGDAN, SIN DRAGICE I STJEPANA; KAJA KRZNAR, K I SVJETLANE I EMANUELA ( akovec)

VJEN ANI GABRIJELA CINDRI I DARKO SINKO, MIHAELA VUKOVI I DENIS POSAVEC, DUNJA DEV I I KRISTIJAN DANILOVI ( akovec); MARIJA HORVAT I LJUBOMIR LEVA I , MELANI PERKOVI I JOSIP ROB (Dekanovec); HRVOJE LAJTMAN I SIMONA BOGDAN (M. SrediĹĄ e); VALENTINA VADLJA I

ANDRIJA MAR ETKO, ANA VRAŽI I NIKOLA KVAKAN, INES MATI I MARKO VLAHEK, ANDREJA DOLEN I I IVAN DRŽANI (Prelog)

UMRLI AMALIJA MOŽEK R. ISAR R. 1935.; BARBARA IGREC R. PONGRAC R. 1935.; MELITA GORI ANEC RO .

1971.; ANA LON ARI R. ANDRO EC R. 1937.; TEREZIJA DRŽANI R. NOVAK R. 1920.; DUBRAVKO LADI

R. 1962.; MATIJA KUZMI

R. 1931.; AUGUSTIN Ĺ ARI

R. 1936.; BOŽIDAR HRANDEK R. 1928.; DRAGA MUN AR R. VUGRINEC R. 1960.; STJEPAN BLAŽIN I R. 1953. ( akovec); MATILDA ZAMUDA R. NOVAK R. 1916.; KATARINA ZADRAVEC R. HRUŠKA R. 1928. (Dekanovec); PAULA MIKULAN R. 1926.; MIRA ŽIVKOVI R. MUSOVI R. 1932. ; IZIDOR GEBEJEŠR. 1980.; STJEPAN LATIN R. 1954. (Kotoriba); IVAN PUKLAVEC R. 1943.; MARTIN BAUMGARTNER R. 1926.; MARTIN JUROVI

R. 1922.; ROZALIJA BEK R. Ĺ ILEC R. 1939. (M. SrediĹĄ e); ANTUN ILIJAĹ R. 1956., ANA VARGA R. Ĺ TEFI R. 1923.

(Prelog); MARIJA DVANAJĹ AK R. KASUN R. 1958. (Ĺ trigova)

20. lipnja 2014.

URJU na autobusnom kolodvoru u Novom Marofu; traži konobara/icuna neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo kojestruke,iskustvonijebitno,osiguran smještaj, najava na mob: 091 796 8785 (Silvija Kuzmi ) ili na e-mail: malasilvijica@gmail.com, do 30.6.

4. HANJES - Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika. Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske, kemijske i prehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen rana, 99% proizvoda izvoze u EU. TRAŽIMO na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja 1 m/ž radnika na pakiranju metalnih pozicija i 1 m/ž radnika na montaži metalnih sklopova - uvjeti: sss bravarskog, strojobravarskog ili sl. smjera, prednost radno iskustvo 2g., poznavanje jednog stranog jezika i 1 m/ž radnika na kontroli kvalitete za kontrolu kvalitete metalnih pozicija - uvje : srednja ili viša sprema strojarskog smjera, prednost radno iskustvo 2g., poznavanje jednog stranog jezika.

Molbe sla isklju ivo na adresu poštom Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki ili mailom: n.marjancic@hanjes.com do 28.6.

5. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge - rad u Restoranu i ca e baru PALATIN, Varaždin, traži 1 m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo min 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava,ozbiljnaiodgovornaosoba,podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnostnapromjeneiusavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardimakvalitete,poželjnopoznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje jednog stranog jezika; i 1 m/ž KVkuharasradnimiskustvom1g.

MolbuiCVdostavi naadresuB.Radi a 1, 42 000 Varaždin ili e-mailom: info@ pala n.hr - najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

6. MAXA za distribuciju skovina, traži 2 m/ž kolportera - uli nog prodava a novina (24sata te odre enih lokalnih tjednika)-mjestorada akovecnaodre enovrijeme(15sa /tjedno),uvje :oš, kv, sss, iskustvo nije važno. Informacije na mob. 091 5060 714, do 06.07.

7. BONA CONSILIO j.d.o.o. Varaždin; traži m/ž financijskog savjetnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS ekon. usmjerenja sa min. 3g. radnog iskustva na poslovima nancija (ra unovodstvo, banke, potroša ko kredi ranje) ili VŠS ekon. usmjerenja smjer nancije bez obzira na radno iskustvo. Za osobe koje su u radnom odnosu postoji mogu nost honorarnog zaposlenja. Zainteresirani kandida prijavljuju se na mob 095 790 6381 ili mail: bona.consilio@gmail.com za dogovor oko termina razgovora do 06.07.

8. WACHEM d.o.o. za proizvodnju kemijskih proizvoda i trgovinu, mjesto rada: Varaždin, traži 1 m/ž skladištara za pakiranje, otpremu pakirane robe i ostale poslove na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS, poželjno iskustvo u skladištu 1g, poznavanje rada na ra unalu (MS Word, Excel), kategorija B, engl. i njem. jezik.

Pismena zamolba na adresu: Ivana Severa 2a, Varaždin ili e-mailom: o ce@ wachem.com do 15.06.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE 9. GRAPAK za trgovinu, Mjesto rada: Gornji Kneginec, traži 1 m/ž servisera polj. mehanizacije na neodre eno vrijeme, uvje : SSS mehanika, automa ka, poznavanje jednog stranog jezika engleski/njema ki, informa ka znanja: osnove, iskustvo 5g, kategorija B. Zamolbu i životopis dostavi na e-mail adresu: dijana@grapak.com do 20.06.

10. ALAN TIM TOURS za usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž turis kog službenika za komunikaciju izme u Kine i Hrvatske za potrebe turisti ke agencije (dog. turisti kih aranžmana) na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, VŠS,VSS,potrebnopoznavanjekineskog (mandarinskog) jezika, poželjno iskustvo u turizmu, ali nije uvjet. Prijavu posla e-mailom: ddamir.cupar@gmail.com, kontakt mob: 099 433 6072, do 30.06.

11. ARBONA d.o.o., mjesto rada: VARAŽDIN;traži2m/žsuradnikazaonline marke ng - vo enje online marke nga na neodre eno vrijeme, uvje : VŠS, VSS informa ka, marke ng, potrebno dobro poznavanje engl. jezika, informa ka znanja: excel, word, powerpoint, poznavanje nekog programskog jezika, radno iskustvo nije važno. Kontakt: emailom: info@arbona.hr do 19.6.

TUŽNO SJE ANJE

na dragog prijatelja

na voljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA JURASA - ŠTEFA

STJEPANA NOVAKA

18.06.2013. - 18.06.2014.

iz Prekope 24.06.2010. – 24.06.2014.

Po dobru te pamtimo, s ponosom te spominjemo, vje no te uvamo u srcima!

Vje no u našim srcima i mislima

Tvoji prijatelji: Drago, ura, Gordan, Ivica, Medo, Mina , Štef, Zoran i Zoki

supruga i djeca s obiteljima

TUŽNO SJE ANJE

TUŽNO SJE ANJE

na prijatelja i doktora

ZORAN VUK

STJEPANA JURASA - ŠTEFA

ro . 05.08.1991.

21.06.2013.- 21.06.2014.

18.06.2013. - 18.06.2014.

I dalje živiš s nama.

S poštovanjem i zahvalnoš u uvamo uspomene na Tebe.

12.AUTOPRIJEVOZNIKIVICAKIŠAK,Kr 120, Novi Marof; traži 1 m/ž KV voza a teretnog vozila (C i E kat.) na neodre eno vrijeme, uvje : potrebno radno isk. 1 godinu; radi se na podru ju cijele Europe i Hrvatske. najava na mob: 098 446 982 (Ivica Kišak), do 23.6.

Mama, tata, Vedri , baka, deda, ujna, uja, Marko i Željka.

Igra ice i vodstvo ŽRK akovec

POZIVNI NATJE AJ ZA DOSTAVU PONUDA Stambena zgrada I. pl. Zajca 13, akovec objavljuje pozivni natje aj za dostavu ponuda za: 1. Sanaciju dimovoda 2. Dobavu i ugradnju kondenzacijskih bojlera

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

Natje ajna dokumentacija može se podi i u GP-u STANORAD d.o.o., V. Nazora 14, akovec, tel.040/390-830, gp.stanorad@gmail.com Natje aj je otvoren do 30.06.2014. godine.

Ponude se dostavljaju na GP STANORAD d.o.o., V. Nazora 14, akovec, u zatvorenim omotnicama, s naznakom IPLZ13-DIMNJACI.

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska.

Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas.

Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

50 kn 84x30 mm

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upitati na tel.

098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e.

Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 RENAULT SCENIC 1.9 dci, 2000. god. klima, reg. 1 godinu, 2.850 eura, mob 098/551-267 PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.,full oprema, reg. do 08/2014, napravljen kompletni servis, 3.500 eura, mob 098/551-267.

PRODAJEM OPEL ASTRU automatik 1994.g., 167tkm, r e g . d o 2 5 . 3 . 201 5 ., t e l .

099/756-0087 FIAT STILO 1.9 JTD 74KW 20 05.g., 153tkm, reg. do 2/2015, prodajem ili mijenjam za terenac uz moju doplatu, a može i zamjena za stariji dizel. info: 098/190-3753 RENAULT 19 1.4 1996.g., 14 0 tk m, p r v i v l a s nik c i jena 4.000 kn. mob.

099/511-2552

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODA JEMO DVA VEL IK A STABLA DIVLJE TREŠNJE. Tel: 382-478 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR “Goldoni “ sa frezom 8KS benzinac i hidrauli nu prešu 400 lit, cijena po dogovoru. mob 098 967 9904 PRODA JEM PRIKOLICU Z A TRAKTOR, Upitati na broj.

098-704-909 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3T kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311.

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, i autom. kuku za mali Ursus. info: 098/190-3753 PRODAJE SE ŠUMA Hrastinka-Pretetinec od 2165m2, te pijetlovi razni sorti i komplet od 5 knjiga Povijest Hrvata -nekorišteni. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODA JE SE VO NJAK od 18000m2 na vrlo atraktivnoj lokaciji, razne mogu nosti. mob. 098/9744-242

USLUGE

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO RIJE ANIN (49) SSS, aktivno znanje tal. jezika, poznavanje rada na PC-u, B-kat., radno iskustvo u maloprodaji, veleprodaji, skladištu, zastupanje, ugostiteljstvo. Ozbiljna i odgovorna osoba. Hitno tražim posao, na podru ju cijele Hrvatske. Zainteresiran i za OPG-kozarstvo i seosko-turisti ko gospodarstvo. Za kontakt na mail: cercolavoro@ net.hr TRAŽIMO STUDENTA/U ITEL JA Z A INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za osnovnu školu u periodu školskih praznika. Zvati od 18-21 sati na 091/1365-645.

TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj, ponude na mob. 099/684-3265 MEDICINSKA SESTRA traži posao u struci (njega bolesnika, fizikalna terapija, m e d i c i n s k a m a s a ž a), n a podru ju Me imurja. tel.

091/7670-739

POZNANSTVA T R A ŽIM OZBIL JNU I D O BRU DAMU od 30 -45g, za vezu i brak, hitno. mob.

099/684-3265

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno.

“Tino”, 098/931-7570

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

979

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578 VIKENDICA “Posavski tip ku e ” 1 31 /103/8 4m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sattv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2).

Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775 POVOL JNO SE KUPUJE MANJE POL J. ZEML JIŠTE (livada, stare gorice) u Lopatincu, Vinogradska ul ili okolica. ponude na mob.

098/556-423 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423 PRODA JE SE KU A K ATNIC A u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. certifikat G. Zvati nakon 15 sati na tel.

091/5090-310 PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Certifikat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upitati na mob.

098/242-438 PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. certifikat A, parkirno mjesto.

Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJEMO VIKENDICU od 45 m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni cijena po dogovoru. mob. 095 900 6539 ili 098 967 9904.

PRODAJE SE GRADILIŠTE U MIHOVLJANU, Ulica M. Gupca, vel. 20x30 m (165 hv).

Povoljno! Tel. 098/198-9410 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEPa). mob. 098/241-559 PRODAJE SE GRA . PARCELA od 235 hv u k kod zaobilaznice pokraj parkirnog placa, sa vo kama, ku icom i vrtom, voda u cisterni od 1000 lit., cijena po dogovoru. mob.

098/9029-576 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE i ku a u Puš inama na lijepoj lokaciji, u blizini gl. ceste. tel. 042/232-681 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE-ŠUMA 50x200m oko 500 kubika kod grani nog prijelaza Petišovci, od gl. ceste do rukava Mure. info: 00386/41-800-922

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJE SE K AFI / RESTOR AN u Savskoj Ve s i (b i v š i G u r m a n), m o b.

091-14-11-721 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2, 5 -S O BNI S TAN s tu denticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNA JML JUJE SE KU IC A od 48 m2, u centru grada s malim dvorištem 1.400kn + režije, samcima, broj mob.

098/331-535.

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI 2-sobni stan od 65m2, odvojen ulaz i sva brojila, blizu centra k, mob.

099/572-6800

20. lipnja 2014.

I Z N A J M L J U J E S E 2- s o b ni s t an u ku i s tudenti ma ili zaposlenim osobama, p oseban ulaz. info: 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN na odre eno vrijeme (7.,8. i 9.mj) u k, samcima ili posl. ljudima, vrlo povoljno. info: 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, mob. 098/195-7448 IZNA JML JUJE SE JEDNO SOBNI namješteni stan i 2-sobni nenamješte ni stan u akovcu. info: 091/501-6685 AKOVEC: IZNAML JUJEM STAN od 45 m2 iza Pedagoške, dvjema mladim osobama, bez djece, upitati na mob: 098/186-2192 IZNA JML JUJE SE LOK AL za frizera ili posl. prostor blizu autobusne i bolnice, povoljno, sa parkirnim mjestom, Zavnoh-a 4, akovec, tel. 313-380 IZNAJML JUJEM SOBE studenticama, 1- krevetna i 2- k r e v e t n a , z a j e d n i k a kuhinja i kupaonica, ulaz poseban, blizina Pedagoške i Veleu ilišta. info: 098/173-0391

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/ dan, 7-8 mj. = 320.00kn/dan. info: 098 448 863

ŽIVOTINJE

GRAHORASTE NESILICE NESILIC CE 3 TJEDNA TJJEDNA TJ EDNA ED NA DOSTAVA ,

,

PRODA JE SE K VALITE TNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445

20. lipnja 2014.

PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODA JU SE Z AGORSKE PURE - velike i male, info: 099/269-2090 PRODA JEM NJEM. LOVNOG TERIJERA, info: 098/190-3753

RAZNO P R O D A J E M PA R O P R O PUSNU FOLIJU za krovište, 50m2 u bali, ostatak od gradnje, povoljno, te prodajem i mali ku ni aparat za kavu te rabljeni laptop Acer. Mob: 091/559-4332.

PRODAJU SE ALUMINIJSKE LJESTVE duž. 13m, cijena 700 kn, tel. 337 315 PRODAJEM SJEDA U KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o uvano (4.000 kn); prodajem DJE JU S TOL ICU - HR ANIL ICU marke Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano (400 kn), prodajem DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo mjesec dana (350 kn); i KINDERBE T u natur boji drveta (350 kn).

Kontakt 098 299 330 PRODA JEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35K W (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz.

Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSIL JKU (20 0 k n), dj. ko li c a duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM GROBNICU BROJ 0119310010 na gradskom groblju akovec, polje 19, red 31, broj groba 0010. mob 091 1211 509

PRODAJE SE Peugeot skuter; ca e aparat Senseo; stol za stolni tenis; klavir, spava a soba; nova kožna garnitura (1.100kn) i kosilica. info: 091/970-1929.

PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM nove muške Levis traperice u plavoj boji vel.

31/32 i crne traperice vel. 32 i 34 . Mob: 099/64-111-90

PRODAJEM SJEME repice perke za zelenu gnojidbu (8kn/kg) i suhi grah trešnjevac, Novo Selo Rok, tel. 040/853-258 U UTORAK 17.6. IZGUBLJEN JE NOV ANIK ispred trgova kog centra Plodine. Molim poštenog nalaznika da vra dokumente. mob. 098/186-5080 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 PR O DA J EM C R N E M A R T E br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODA JE SE ŠANK dim.

120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn.

Tel. 099/325-4267.

PRODAJEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77

PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm kao nova. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Mob: 099/ 65-05-381 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494

PRODAJEM HRASTOV PARKET, hrastove stepenice, dvije drvene klizne s jene sa staklom i drvena stolarija, te drvena garažna vrata. mob. 091/396-2700 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU protiv tu e, univerzalna, malo korištena, cijena 800kn, info: 098/390-692

PRODAJU SE BOCE plin, kisik, komplet preša za grož e od 80 lit., gveždra, metalni kukuružnjak 7m, dvije guske stare 1,5g. info: 091/593-2273 PRODAJEM o uvani rabljeni trosjed i dvosjed, krevet 160cm sa dva no na ormari a i s jena s ogledalom, sve povoljno. mob.

091/8930-428 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info na tel.

098/632-494

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha - curica ro ena 01.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih boles 1. put, nau ena na pijesak, traži dom! Zaigrana, umiljata i preslatka! Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Timmy - de ki ro en 01.04.2014. godine, o iš en od nametnika, cijepljen protiv zaraznih bolesti, nau en na pijesak, zaigran i zna željan - traži dom!

Potpisuje se ugovor.

PRODAJE SE TV Grunding ekran 51cm, Meblo madrac, jogi dim.

90x195 cm + gra s pripadaju i krevet, usisava Quadro, 3 lustera i 1 stolna lampa. Cijene po dogovoru. Info: 091/761-3467

PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zva na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJEM TROSJED s ležajem, fotelju i masivnu hrastovu 3-djelnu komodu za 800 kn. mob. 098/9200-938

Udruga “Sklonište dobrote”

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Chanel - curica ro ena 22.04.2014., nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, u novi dom može krajem 6. mjeseca. Zaigrana i umiljata. Potpisuje se ugovor.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Kenga je mlada labradorica, vrlo dobre i umiljate naravi, vesela, razigrana, cijepljena, ipirana i sterilizirana. I traži svoju novu obitelj s velikim ogra enim dvorištem i dovoljno vremena za šetnje i druženja.

Kontakt: 091-8988-004.

Stela je zlatna retriverica koja treba novi dom iz razloga što se u postoje em ne slaže s njema kom ov arkom. Dobra je, ali pomalo ljubomorna te traži obitelj koju e imati samo za sebe. Kontakt: 098-241-060.

Sven je mali psi prona en s ogrlicom oko vrata pa pretpostavljamo da je nekome pobjegao. Ako ga prepoznajete ili ga želite udomiti, zovite na 091-8988-004.

Tito Cu e - curica ro ena 22.04.2014., nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, u novi dom može krajem 6. mjeseca. Zna željna, zaigrana i mazna.

Potpisuje se ugovor.

Afrodita - grasta ma ka s ogromnim jantarnim o ima, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika, nau ena na druge ma ke, jako zaigrana, mazna - traži novi dom. Potpisuje se ugovor.

je smiješni upavac, aktivan, veseo pas kojemu treba dosta aktivnosti te vremena za održavanje dlake. Kao i svi naši psi, Tito nije za lanac niti za boks ve za veliko ogra eno dvorište i ljude s dovoljno vremena da se bave njime.

Kontakt: 091-8988-004.

54

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: 40 dag mljevenoga pure eg mesa, 12 dag luka, 1 kg krumpira, 2 jaja, 2 dcl mlijeka, sol, papar, mažuran, ružmarin, peršinov list, bijelo vino

ME IMURSKA KUHARICA

Musaka od krumpira s puretinom Poznato je kako se musaka od krumpira pravi s mesom od svinjetine i junetine i to traje desetlje ima. Ali u kuhinji Doma za umirovljenike u akovcu za nas i naše itatelje je Stjepan Obadi , voditelj prehrane, pripremio musaku od krumpira s puretinom. Puretina je to-

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

liko obogatila musaku da je ona postala bajkovito jelo, emu su doprinijeli za ini, mažuran i ružmarin. Do hrskavosti zape ena kor ic a krumpira musaku pak ini privla nom jer osje aj je kao da je spremana na roštilju. Mlado zeleno zelje s bu inim uljem i jabu nim octom

Priprema Luk pržiti do zlatnožute boje, dodati meso i za ine, pirjati oko pola sata. U namašteni/ nauljani pleh staviti na ploške narezani krumpir i na njega posložiti pirjano meso i ponovno krumpir. Staviti u pe nicu i nakon pola sata zalijati legir masom (pomiješana jaja, sol, mlijeko i peršin) te pe i još oko 40 minuta. Izvaditi iz pe nice i još dok je u plehu narezati na kocke, te posložiti na plitki tanjur, ukrasiti svježim peršinom i kruži ima mrkve.

salata je koja paše uz ovo jelo. Uz musaku od krumpira s puretinom, koju nam je poslužila Bosiljka Križnik, osoblje kuhinje Doma za umirovljenike u akovcu za popiti preporu uje svježi rajnski rizling s malo mineralne vode. U slast i puno uspjeha u pripremanju musake!

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Šiškrlini

Sastojci 1,2 kg krumpira 50 dkg oštrog brašna akove kih mlinova 1 jaje 1 žli ica soli Za preljev: 15 dkg maslaca 5 dkg krušnih mrvica akove kih mlinova

Salata od zelenih mahuna i piletine Sastojci: - 400 g zelenih mahuna - 300 g pile ih fileta - 10 šeri raj ica - 1 luk, 1 ešnjak - malo maslinovog ulja - sol, papar, ocat i bosiljak Priprema Od ulja, papra, soli, ešnjaka i bosiljka napravite marinadu i u nju stavite izrezanu piletinu na trakice. Ostavite da pola sata odstoji. U slanoj vodi kuhajte mahune, procijedite i stavite ih u vodu s ledom kako bi zadržale boju. U ohla ene mahune stavite luk, ešnjak i šeri raj ice. Piletinu kratko ispecite na malo ulja. Ohladite i dodajte mahunama. Sve zajedno za inite uljem, octom, solju i paprom.

VINO TJEDNA

Priprema Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir, jaje i zamijesite tijesto.

Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minuta. Kuhane šiškrline prelijte krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Borisov pušipel, izborna berba Vrhunsko slatko vino kontroliranog podrijetla Vinogradarstva i podrumarstva Borisa i Danice Novak iz Banfija. Vino je kasne berbe 2013., sadrži 11,4 posto alkohola. Vino krasi vrhunski okus zrelog pušipela, ugodna aroma i lijepa zlatna boja. Pije se rashla en na 10

Celzijevih stupnjeva u aši na visokom stalku. Odli no se sljubljuje s biranim jelima s roštilja, specijalitetima me imurske kuhinje, plodovima mora te vrhunskim ov jim i kozjim sirevima. Za vino tjedna predlaže ga Arsen, prvi kelner u akove kom hotelu “Park”.

20. lipnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

METEOROLOĹ KI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

NEĹ TO VIĹ E SUNCA

VREMENSKA SLIKA: ProĹĄli tjedan vrijeme je postalo neugodno vru e. No, zbog toga je mjestimice bilo i ja ih oluja. SnaĹžna je oluja u no i sa subote na nedjelju zahvatila Dubrovnik. 91 litra kiĹĄe, koja je pala do 8 sati je viĹĄe od prosje ne koli ine koja padne u cijelom lipnju i srpnju. Ti prosjeci (za razdoblje 1961.-2013.) iznose redom 55.7 i 32.3 litre. Prosje no u cijelom klimatoloĹĄkom ljetu (lipanj, srpanj, kolovoz) padnu 154.3 litre kiĹĄe.

Izvjeťtaj s terena ťalje nam lan Crometeo tima i Storm Chasers Dubrovnik Daniel Pavlinovi : „Po elo je s vrlo intenzivnim sijevanjem zapadno od grada oko 3 sata, a zatim su grmljavinski oblaci po eli dolaziti i s juga. Iako smo o ekivali lokalne pljuskove i grmljavinu pa i neverine, ovakvo nevrijeme nismo o ekivali nikako. Po elo je s vrlo intenzivnim sijevanjem zapadno od grada oko 3 sata, a zatim su grmljavinski oblaci

po eli dolaziti i s juga. Grmljavina ne samo da je bila intenzivna, nego su munje i vrlo esto udarale po gradu, u ku e i stabla. Bilo je olujnih udara vjetra, padala je tu a veli ine graĹĄka pa i treĹĄnje, a oborina je sveukupno pala 91 litra do sada! Dok ovo piĹĄem i dalje stalno grmi, bez prestanka ve oko 5 sati i kiĹĄa i dalje pada. Ukupno je palo 110 litara kiĹĄe po kvadratnom metru ĹĄto je viĹĄe od prosjeka za lipanj i srpanj zajedno!

I u drugim krajevima Hrvatske je tijekom vikenda osvjeĹžilo, a najviĹĄe nevremena, osim u Dubrovniku, bilo je na ĹĄirem zagreba kom podru -

ju. Detalje o vremenu za sljede ih sedam dana saznajte u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom vikenda imali smo neĹĄto svjeĹžije i promjenjivo vrijeme, a kruĹženje vlaĹžnog i nestabilnog zraka nastavilo se i sljede ih nekoliko dana.

Zato se u proĹĄlim danima nastavio i dotok svjeĹžijeg i vlaĹžnijeg zraka pa je bilo promjenjivije i svjeĹžije.

Povremeno je bilo kiĹĄe, ali se u malim koli inama, samo povrĹĄinski. U sljede em sedmodnevnom periodu e biti i sun anih razdoblja, ali baĹĄ se ne moĹžemo pouzdati u sasvim suho vrijeme ako planiramo neki

Vremenska prognoza i razbibriga 55 dulji boravak ili viĹĄednevne radove na otvorenom. I i e na toplije.

Nekakva oslabljena fronta mogla bi nas prije i negdje tijekom petka, nije joť sasvim jasno koliko e oblaka uspjeti prije i Alpe. U petak kombinacija oblaka i sun anih razdoblja, a povremeno moŞe biti kiťe ili pljuskova pra enih grmljavinom, osobito u popodnevnim i ve ernjim satima. Vjerojatno ne e biti nekih obilnih oborina, ali lokalno moŞe biti ja eg pljuska. Temperatura zraka bez ve e promjene, i dalje bi ostala oko 25°C, prema ve eri e osvjeŞiti. U subotu, nedjelju i ponedjeljak opet viťe suhog vremena. Bit e i viťe sunca pa bi temperatura zraka polako opet poprimila one prave ljetne vrijednosti blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Stavili smo mogu nost lokalnih pljuskova s grmljavinom, ali to e biti rijetka pojava i u ve em dijelu Şupanije bi dani mogli pro i suho, sun ano i toplo.

Nova destabilizacija s eĹĄ im pljuskovima i opet laganim osvjeĹženjem eka nas oko ponedjeljka i opet krajem srijede i u etvrtak.

Preporu amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu „Kad e KiĹĄa“.

(Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 19.6.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

20.

VI.

21.

VI.

22.

VI.

23.

VI.

24.

VI.

25.

VI.

26.

VI.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod

izrazito osjetljivih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

ve ine alergi nih osoba

Alergijske tegobe prisutne kod

svih alergi nih osoba

JoĹĄ uvijek u me imurskom zraku nalazimo pelud alergenih predstavnika iz sve tri skupine biljaka. Iz skupine drvenastih i grmolikih oblika gotovo su sve vrste zavrĹĄile svoj vegetacijski period cvatnje, u uzorcima nalazimo tek peludna zrnca pitomog kestena kojeg ima uglavnom u niskim koncentracijama izuzev lokalo u bregovitom dijelu me imurja gdje ga moĹže biti i u umjerenoj koncentraciji. Koncentracija trava tako er postupno opada,

ali je i dalje na visokoj razini jer ve 20 zrnaca trave u m3 zraka. Zbog njene visoke alergenosti predstavlja crveno podru je. Broj zrnaca korovnih vrsta kao i njihova raznolikost pove ava se pribliĹžavanjem ljeta. Od korova u Me imurju trenutno dominira kopriva.

Po etak idu eg tjedna, prema trenutnim vremenskim prognozama obiljeĹžit e padaline stoga se privremeno, lokalno o ekuje opadanje udjela alergene peludi svih skupina biljaka.

VICOTEKA

KaĹže jedan poduzetnik drugome: Smijao bih se na svoj ra un, ali mi je blokiran.

---------------------------------------------------------U e kauboj Joe u kr mu i za ĹĄankom ugleda barsku damu, a oko nje etvoricu kauboja. Gleda on, gleda, pa odjednom trgne piĹĄtolj, ubije etvoricu kauboja i zatim pri e barskoj dami i kaĹže: - Kako to da tako lijepa dama stoji ovdje sasvim sama?

---------------------------------------------------------U sluŞbenom autu pita direktor voza a: - Što stalno mi eť tu polugu? - Mijenjam brzine’, odgovori voza .

Direktor: - Pa jesam li ti rekao da promijeniĹĄ sve ĹĄto treba prije nego ĹĄto krenemo?

---------------------------------------------------------Sjedi plavuĹĄa u tramvaju, pri e joj bakica i pita: - Djevojko, bismo li se mogli zamijeniti?

- Ĺ to? Da ja budem baka?

---------------------------------------------------------Žena budi muŞa usred no i i kaŞe mu: - Upravo sam ula miťa kako cvili!

- I ĹĄto o ekujeĹĄ od mene? Da ga ulovim i podmaĹžem?

STADION MILENIUM u subotu doma in kvalifikacijama za GP

RK PRELOG ostao bez trenera prve ekipe i mla ih uzrasta

FOTOREPORTAŽA: PRVENSTVO ME IMURJA za osnovnoškolce

Žestoka borba za mjesta koja vode u Challenge

Dubravko Hozjak podnio ostavku na sve funkcije

Sudjelovalo više od tristo gimnasti ara

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I naše žene štimajo labodoritaše N

ajte me krivo razmeti, ali je brz as to no da mi Me imorci, a i naši sosedi z Hrvaške , jedni druge jako slabo poznamo. Hajdig let skupa ili pak jedni polek drugih, živimo i takoreko se ne poznamo, a dok dojde neš i z vuna k nam, kratek cajt je znami i mam vse ili pak još vej , zna o nama, o em re i, zazvedi kakši smo, kak delamo, kaj mislimo i kakši po sveto hodamo. Tak so Ameri k nam poslali jednoga mladoga novinara na mesec, dva i rez kratek cajt je svojemo gazdi poslal istino o nama: ma na Balkanu jedna zemlja, koja grani i sama sa sobom. Gdje žive najljepše žene, a natalitet opada. Gdje nezaposleni najviše rade, gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji gladuju. Gdje vlakovi kasne po redu vožnje. Gdje svi igraju nogomet, a pobje uju u vaterpolu, rukometu ili tenisu.

Gdje svi žure na posao, a nitko ne stiže na vrijeme. Gdje osmosatno radno vrijeme traje dvanaest sati. Gdje je zdravstvo besplatno, a lije enje skupo.

Gdje su novinari slobodni da napišu što god im se naredi.

“I

Gdje je svjetska kriza dobila državljanstvo. Gdje su javne nabave tajne, a državne tajne javne.

Gdje se ratovi nikada ne završavaju. Gdje se povijest ponavlja svaki dan. Gdje su najbogatiji oni koji nikad nisu radili. Gdje je strana valuta uzeta za doma u.

Gdje ljudi svetkuju, a psuju Boga.

Gdje pametne zbog narazumijevanja proglašavaju lu acima, a lu ake sposobnima. Gdje nepismeni pišu povijest. Gdje si zakoni nezakoniti, a anarkija normalno stanje. Gdje vlast prezire gra ane, od kojih živi, kao neželjene svjedoke. Gdje se živi od budu nosti, jer na sadašnjost nemaju pravo. Gdje se svako svakome smješka, a niko nikome ne želi dobro. Gdje sudski procesi traju duže od života. Gdje su samo poplave na in navodnjavanja zemljišta. Gdje prizivaju diktatora, a demokraciju smatraju porezom na budale. Gdje smatraju da e zemlja više napredovati ako što više nazaduje. Gdje nisi normalan, ako ne poludiš. Gdje živi samo zato da bi umro. Gdje je vrijeme beskona no, a glupost. besmrtna..” aj re i, mladi ovek je vse rekel, ošacal nas je onak od prve i unda se mi udimo kaj Ameri znajo vse o nama. A kuliko vidimo neje nas teško skužiti

K

Saborski zastupnici spojili su neradne dane za Tijelovo i Dan državnosti, pa e im uvertira u dane godišnjih odmora biti do 2. srpnja. Sjednice e potom potrajati do 11. srpnja, nakon ega im slijedi dugi godišnji odmor. Tko to ne bi poželio? A kamo e, kada i kako obi an narod i puk? Saznali smo to u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

H

V

vi glumci, kak bi rekli po gracki, na politi ko sceno dohajajo nekši novi igra i. Prosim vas lepo kaj nam to nudi Oreh? Ak je Hrast ne uspel, šteri je jako trdo drevo, kak bode itak Oreh zišel? Znuom, znuom, trdi je oreh sadovje udnovato, zato si ga je Mirela Holy i zela pod svoje. Ali sam tak dugo dok je trdi. Tak sam i ja bil glavni pre hiži dok je on bil trdi, a im je to ve ne bilo kak tre, o em re i, enc A, vse se po elo mejati i drugi igra i so po eli dohajati i igrati dok sam ja grel klupo za rezerve i akal na red dok so drugi ve ne mogli. Najgerek, jako sam najgerek je li ne bo i Oreh završil na klupi za rezerve? I to hrastovoj.

Makar je hrastova, ali je klupa na šteroj sedijo sam rezervni igra i, šteri akajo da bodo igrali. Jedni do akajo, a uda je onih šteri sam sedijo. Tak i osleki akajo kaj trava zraste. se vej ženi dohaja i ostaja v politiki, najbrž so i žene došle k sebi jerbo i jim paše kruh brez motike. im vej držijo štila vu rokaj i meje delajo z motikaj kruh je slajši, a živleje lepše. No, ali ak so žene odišle v politiko negdi morajo aliti? Ili v kuhji, vr ako ili pak v posteli. Mortik je ovo z postelom ne to no jerbo skorom vsaki esdepeov minister ima polek sebe, ozaj za sobom ili

V

Mario Skoko, Ivanovec - Ovo ljeto spremam se s amilijom na otok Vir. Iako ve ina Hrvata ima priliku spajati neradne dane vikenda i blagdana i oti i na kra i odmor, ja ne u to koristiti.

Radit u ove dane. A o saborskim zastupnicima i njihovom spajanju vikenda mislim ‘sve najbolje’. I ja bih, da mogu...

POD VUROM

Stiže vrijeme godišnjih...

Kamo na odmor?

ak je de ec to napravil za meje od dva mesece. Na vse zadje bo zišlo da nas je de ec još i po alil. Ne bi se štel mešati! No, najbrž je ne bil prinas v Me imorjo jerbo je niti re ne napisal o našemo me imorskomo jalo i figi v žepo. apilo se je Svecko labodoritaško prvenstvo i to v Brazilo, a labodoritanje je šport vu šteri se vsi razmimo i vsaki od nas je bolši trener oliti izbornik nek je to naš Niko. To je tak bilo, tak je i ve je, a i tak bode vse dok bode i nas. Vsi znamo da dok posli v labodoritanjo nejdo kak tre, o em re i, dok se ne igra kak tre i dok se ne pobe uvle unda se mejajo treneri, a to pravilo ne valja v našoj Vladi. Tam je trener ( itaj: premijer) bog i bota i da posel nejde, kak je to napriliko prinas ve dve tri leti, unda se mejajo igra i ( itaj: ministri) kak na traki. Trener ji je zebral, trener ji je postavil vsakoga na svoje mesto ( itaj: vu svojo oteljo), dal jim je zada o i nikud nikam. I ve mesto kaj bi spremenili trenera, ne on meja igra e, a posel i dale najde nikud nikam. Brz as smo mi udna zemlja jerbo prinas ne vredijo niti ona pravila štera vredijo po celomo sveto. Vidite, lepo je napisal de ec z Amerike. sako malo se vu našem politi kom kazališto pojavijo no-

Milan Logožar, Prelog - Dane odmora provest e s udrugom gdje radim. Radi se o udruzi Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida i i i emo u Rijeku. Tamo je ure ena plaža posebno prilago ena za osobe s invaliditetom, pa u ja ujedno biti i pratnja i pomo lanovima koji e i i na odmor.

A sabornici nek idu na odmor, bit e to velika ušteda za ovu zemlju. Ako ništa ne rade, ne e ‘zlo’ napraviti.

pak pod sobom, nejmeje jedno i to mlajšo, bole napredno ili pak nazadno, i dobrodrže o deklo. I vse je vredo: one nigdi ne alijo, a ministri pak preve ne lojsajo sami, a i Zoki navek zna gde jiv more najti. Kuliko vidimo nega prave i poštene politike brez pravi i sposobni ženi. Ovi pre akoski gracki vuri so mi rekli da je isto tak i v grado akovco, a i našoj Me imorskoj županiji i vseposot gde hercujejo mladi politi ari. Ne znati kaj se unda moški pušejo da bi brez ji vse odišlo k vrago, da brez ji nikaj ne muo i i da brez ji niti trava ne raste. si znamo kak je veliko željo mel, ve ve negdašji, minister za ake, navu itelice, škole, študentice i špotaše, Željkec Jovanovi ov, kaj bi v Hrvaškomo labodoritaškomo savezo reda napravil i kaj bi mo precednik Davor Šukerov jel z roke. Predi nek je uspel do Mami a i Šukera dojti mo je gazda Zoki podmeknul oteljo, pokazal vrata i dal vritnjaka. Vidite, kaj je Željkeco ne išlo od roke za tri leti, Seve je naprajla za tri mesece, tak da joj ve Davor ek je z roke, skupa žnjim je v Brazilo, a niti ovi pre akoski gracki vuri ne znajo za sigurno je li mortik skupa i ne spijo. Seve je sprobala gospodarstvenike, tajkune, politi are,

V

bandiste i tamburaše, pak je ve prešla na labodoritaše. Najbrž ona nejbole zna gde i z kim joj je dobro, gde je bolše, a gde pak joj je nejbolše! A da je Davor ek navek dobro zabijal, to vsi znamo! upanov BMW je prodani posle duge i teške bolesti i to ne za tuliko penez kuliko je županil kanil dobiti ve za tuliko kuliko je kupec štel dati, a za jim je ostala prazna garaža. rez kratek as se vu prazno garažo dosmickal novi aoveov Pasat.

Pak ne bode valjda župan hujši od akoskoga i drugih me imorskih gradona elnikov. Prilo ki gracki na elnik vozi srebrnoga jaguara i to ženinoga. Ali se ipak vozi v jaguaro, a i pdv je pla eni, kak smo zazvedili. Kak bi to zgledalo da dojde akoski Pasat, prilo ki Jaguar i serjanska Laguna, a naš me imorski župan v staromo Ford Focusu. Pak najte, ljudi moji smeha delat, kaj o ete da nam župan nekam dojde v tem malom auteko, pak nam napravi sramoto. Kaj bodo si ljudi mislili o nam Me imorcaj? Ne sam da smo jalnoši, nek smo k tomo još i škrti. Pak nam to ne treba. Kaj košta košta! I zato je vredo kaj si je župan privoš il malo vekšega i novešega auta jerbo je i dragi Božek nejpredi sebi brado napravil!

Ž

Zlatko Bacinger, akovec Dugo nisam bil na godišnjem odmoru. Ve sedam godina radim na jednom svom privatnom projektu - bivši Duhovni park “Hrvatski cvijetnjak”, a sada Arcadia wellness park. I u tih sedam godina, nažalost, nisam si mogao priuštiti godišnji odmor u smislu odmaranja.

Ove blagdane iskoristit u za planinarenje na Ivan icu. Nastojim slobodne dane koristiti za prirodu, gdje nalazim mir.

Nikola Budiša, akovec - Dane godišnjeg odmora provest u na otoku Krku u privatnom aranžmanu. Ne e biti spajanja za ove nadolaze e blagdane.

Oni koji imaju ‘peneze’ si mogu spajati, a mi ostali moramo raditi. A da sam ja sabornik, vjerojatno bih i ja dva tjedna išao na odmor... (smijeh) Nažalost, svi mi to pla amo.

mi prodiremo dublje

Dražen Polak, Šenkovec Nadam se i vjerujem da emo i ovo ljeto mo i iskoristiti za godišnji odmor. Još ne znam kamo e se i i. Radim na takvom mjestu da nije mogu e spajati radne i neradne dane i tako ostvariti taj takozvani ‘produženi vikend u Hrvata’.

Sabornici si to mogu, nažalost, priuštiti.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine