Međimurske novine 974

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ TJEDNA u tjedan

Koga još osim politi ara briga za EU parlamentarne izbore E

uropski parlament je tijelo Europske unije ije lanove izabiru izravno gra ani EU-a. lanovi u Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju op eg, slobodnog i jednakog bira kog prava s tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. lanovi Europskog parlamenta biraju se na petogodišnji mandat koji po inje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može se produljiti ili skratiti sukladno odluci Vije a Europske unije o odre ivanju novoga izbornog razdoblja. o su osnovni pojmovi o EU izborima koji slijede 25. svibnja, a o kojima osim politi kih stranaka i kandidata koji bi željeli "omastiti brk" i izboriti se za najve u politi ku pla u kad su u pitanju hrvatski politi ari, za koje ionako svi znamo da su prepla eni, obi ni ljudi nemaju pojma o tome da se održavaju bilo kakvi izbori. edna zagreba ka radiostanica posprdno je napravila "Anketu o održanim EU parlamentarnim izborima", u kojima su ljudima mahom svi govorili o tome da nisu išli glasovati i da ih oni jednostavno ne zanimaju. Zna i, gra ani - bira i uop e ne znaju da bi 25. svibnja mogli iza i na birališta. ko je za to kriv? Mainstream stranke postale su toliko bahate i bezobrazne prema gra anima da uglavnom ne žele uložiti ni minimalni novac kako bi, ako ništa drugo, oglasile se u medijima, posebice našima lokalnima, i predstavile što zapravo žele posti i da gra ani biraju njihove kandidate.

Istovremeno pak o ekaju da mi novinari tr imo "k'o ludi" za njihovim kandidatima koji obilaze teren i daju "strašno važne izja-

T

J

T

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ve". Tako er, predstavništvo EU-a u Hrvatskoj troši novac na raznorazne EU programe, ali da bi uložilo nešto u promidžbu EU parlamenta i EU izbora - nema šanse. Državno izborno povjerenstvo tako er se ponaša kao guska u magli i kažu da ni oni nemaju novac kako bi gra anima barem dali osnovnu informaciju tko se sve kandidirao, za koga i gdje mogu glasovati.

I onda, kad nema nitko ništa da barem obavijesti gra ane, o ekuju od novinara i medija da obave svoju "javnu ulogu". Malo morgen. aravno, politi arima odgovara takvo stanje površnosti. Dapa e, njima o ito postaje najvažnije da na izbore iza e njihova strana ka mašinerija, a da obi ni gra ani zaobi u birališta, pa da oni "izme u sebe" odlu e tko je ja i. oliti ari se i dalje kod nas najviše trude da do kraja zagade politi ki prostor, kako gra ani više ne bi ispunjavali ni svoju osnovnu ulogu kad je demokracija u pitanju biranje, da ih što više iza e na izbore kako bi ipak bio kvalitetniji reprezentativniji uzorak rezultata glasovanja. vako ne bi bilo udno da na izbore iza e manje od 20 posto bira a, a da velika ve ina bira kog tijela zapravo - apstinira. Kakvo to veze ima s demokracijom i demokratskim procesima!?

N

P

O

VIJEST(I) TJEDNA

Po inje praznik vina - Urbanovo Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovi a, danas, u petak 16. svibnja 2014., u Štrigovi zapo inju Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014., koji e s manjim prekidom potrajati do 30. svibnja.

Ova najve a vinarska, gastronomska, gospodarska i kulturna priredba u sportskoj dvorani u Štrigovi zapo inje u 12 sati šestim Festivalom pušipela i potrajat e sve do 20 sati, do kada se mogu kušati svi pušipeli, kao i druga vina me imurskih vinara, te sudjelovati na nekoj od radionica. Tako e biti puna tri dana sve do nedjelje. Drugi pak vikend održava se drugi dio ove manifestacije: Dani otvorenih podruma. Tematski prikaz na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Turoš zašti eni me imurski brend Od jeseni 2014. godine na jedinstvenoj listi hrvatskih zašti enih autohtonih mlije nih proizvoda svoje mjesto dobiva najpopularniji, najtraženiji, najstariji i najjednostavniji mlije ni proizvod - sir turoš, u nekim dijelovima Me imurja nazvan i - trdi ili rleni sir.

Rezult at je to višegodišnjeg rada na projektu “Sir turoš, me imurski autohtoni proizvod” profesora Kristijana Valkaja iz Gospodarske škole akovec i kolege mu Samira Kalita s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Više na str. 14.

Ne dajte muljatorima olako novac Ako eš e prolazite centrom akovca, tada su vas barem nekoliko puta mladi, zgodni i skockani ljudi povukli za rukav guraju i vam u ruke letak, koji kad uzmete od vas zatraže petnaest kuna kao pomo za rad udruge s teško ama u razvoju s drugog kraja Hrvatske, navodno Karlova ke županije. Mnogi zbog empatije s takvim udrugama, jer država za potrebite nikada nema dovoljno novca, vade nov anik i daju petnaest kuna. A naši zgodni momci ili djevojke tako do kraja “radnog dana” prikupe lijepu svoticu, bez iskalne kase, bez ra una i uvida kome i kamo ide taj novac. I tako iz dana u dan. Da ne govorimo o tome da ljude ne puštaju na miru ili dovode u neugodnost g uraju i im svoje letke. Pri u donosimo na str. 9.

16. svibnja 2014.

DVIJE GORNJOME IMURSKE OP INE U VELIKIM FINANCIJSKIM P

Prijeti li op inama Gor bankrot zbog nenamje PIŠE: STJEPAN MESARI

Op ine Gornji Mihaljevec i Selnica u velikim su inancijskim problemima jer duguje nov ane iznose koje ne mogu podmiriti od teku ih prihoda, kao ni iz op inskog prora una.

Gornji Mihaljevec trebao bi uprihoditi iz drugih izvora oko 700 tisu a kuna, dok Op ina Selnica još to no ne zna koliko e morati platiti ako izgubi sudski spor, ali najmanji iznos koji spominje aktualni na elnik Vi evi je ak dva milijuna kuna, a može dose i ak etiri. I dok na elnik op ine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec vjeruje u rješenje problema, selni ki na elnik Ervin Vi evi ne vidi put izlaska iz ove situacije, kako kaže, barem ne ovog trenutka. Ho e li se zbog nenamjenskog trošenja novca u cijelu pri u uklju iti i državni organi DORH i policija ili pak je u pitanju me usobno politi ko prepucavanje izme u

bivših i sadašnjih, pokazat e vrijeme.

Selni ki na elnik Vi evi ovim povodom zatražio je pomo od ravnatelja geodetske uprave, ali je dobio odbijenicu.

Naime, ravnatelj Državne geodetske uprave (DGU) dr. sc.

Danko Markovinovi u sklopu obilaska podru nih ureda katastra u utorak je posjetio i Me imursku županiju. Nakon posjeta akove kom Uredu, gdje je razgovarao s pro elnikom Dejanom Blažekom, u Uredu zamjenika župana Zorana Vidovi a održan je kra i radni sastanak. Na njemu je, pored ravnatelja Markovinovi a, pro elnika Blažeke i zamjenika župana Vidovi a, bio i na elnik op ine Selnica Ervin Vi evi , koji je nazo ne upoznao s naslije enim problemom Op ine, vezanim uz nenamjensko trošenje sredstava namijenjenih geodetskoj izmjeri naselja. Naime, DGU je prije nekoliko godina, temeljem potpisanog ugovora,

Op ini dozna io novac, koji je nenamjenski potrošen, kako tvrdi sadašnji na elnik. Posao izmjera obavila je angažirana tvrtka, ra un nije pla en te je s Op inom Selnica otvoren sudski spor. Samo kamate iznose milijun kuna, te bi u slu aju ishoda na štetu ove me imurske op ine njezino funkcioniranje bilo nemogu e.

U Selnici se novac potrošio za pla anje duga Tegri Markovinovi je rekao da je upoznat s tim problemom, te da jedino rješenje vidi u kreditnom zaduživanju Op ine. Naime, ni Državna geodetska uprava ni Državni prora un nemaju sredstva iz kojih bi se ponovno inancirali ve pla eni radovi, niti to europska pravila omogu uju. No, katastarska izmjera, odnosno sre eno stanje u zemljišnim knjigama, preduvjet je planiranja razvoja, ali i prijavljivanja projekta na europ-

VESNA HALUGA, pro elnica za gospodarstvo, promet i EU integracije, o

Bez obzira na maj inske - Ja mogu oti i iz Me imurja, ali meni Me imurje iz srca teško da e iza i. Bojim se samo da ponekad ne budem neobjektivna, ali ja u se stvarno potruditi da sve druge hrvatske regije u Pe uhu budu zastupljene maksimalno PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: obiteljska arhiva Vesne Haluga

Vesna Haluga je ro ena Zagrep anka, iz obitelji s obrtni kom tradicijom u nekoliko generacija, udana za Me imurca, zaljubljena u Me imurje, zaposlena u Me imurju, a živi u Varaždinu. Ljubav prema Me imurcu Velimiru Halugi dovela ju je u Me imurje, a iz ljubavi prema suprugu i Me imurju njihov sin Petar ro en je u akovcu. Vesna Haluga je putem natje aja od 1. sije nja 2008. godine dobila posao u Me imurskoj županiji, sada je pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije. Zapravo rad na projektima za EU bio je njezin veliki posao u našoj županiji.

Veliki novac iz pretpristupnih fondova u Me imursku županiju dolazio je zahvaljuju i i njezinu radu. Vesna Haluga je magistrirala me unarodne odnose u travnju 2003. godine na Fakultetu politi kih znanosti, govori nekoliko jezika: uz engleski još i slova ki, talijanski i makedonski. Od prvog rujna odlazi za generalnu konzulicu u Pe uh, a u Me imurskoj županiji bila je zaposlena od 1. sije nja 2008. godine najprije u Odsjeku za europske integracije, a od 2010. godine na mjestu pro elnice za gospodarstvo, promet i europske integracije.

Kao što i sama kaže, za njezinu dosadašnju biogra iju trebalo bi pola novina, za sve ono što je

radila prije dolaska u Me imursku županiju, a vezano je uglavnom za me unarodne odnose, diplomaciju, politi ke i ekonomske analize, marketing, odnose s javnoš u, informiranje.

- Ja sam se ovako odredila da bi bilo najbolje da svoj životopis sa što više kvalitetnih poslova napunim do 35. godine života i onda nakon toga da do e faze kona nog odabira i stabilizacije. Bila sam stvarno uvjerena da je to sada što radim u Županiji moje radno mjesto. Ali, evo, ovjek snuje, a Bog odre uje, tako je ispalo da je odlazak u Pe uh za generalnu konzulicu još jedan moj novi izazov.

Vesna Pusi oduševljena prezentacijom • Kako je došlo do toga da do ete do generalne konzulice?

- Moj Petar sada ima tri godine, a ja sam bila u poodmakloj trudno i kad je, povodom jednoga našeg Dana Europe, bila prisutna i sadašnja ministrica Vesna Pusi . Bila je oduševljena našom prezentacijom i rezultatima i tadašnjem županu rekla da me budu uzeli k sebi. Mislila sam tada da je to kurtoazija, ali se odigralo druga ije, a sadašnji župan Posavec dao je potporu cijeloj ideji. I to je to. Naravno, bile su tu i pripreme koje su trajale mjesec i pol i procedura. Na prijedlog ministra ta odluka ide na Vladu i saborsku proceduru, potvr ivanje kod predsjednika države i objavu u Narodnim

novinama mjesec dana prije odlaska u Pe uh.

• Zagreb, akovec i Varaždin kao mjesto stanovanja, a sada Pe uh, puno promjena u kratkom dijelu života?

- Prije svega meni je ovo ast. Kad sam bila mala, meni je uvijek bilo super kad su sportaši bili ispod svoje zastave, a svira himna. Iskreno mislim da nema ljepšega nego predstavljati svoju zemlju. injenica je da je moj suprug u me uvremenu otišao u privatnike i nalazimo se uslijed velikih životnih promjena i turbulencija, uz koje je došlo i ovo. Ali budu i da imamo, hvala Bogu, jako dobar brak, mi smo se davno prije dogovorili da onaj kome se pruži neka prilika da e onaj drugi to podržati. I ovaj odlazak je naša zajedni ka odluka.

Mislim da je to dobro i za moju karijeru i za moju struku, a ono što mislim da e biti dobro i za našu zemlju i samo Me imurje.

Ja mogu oti i iz Me imurja, ali meni Me imurje iz srca teško da e iza i. Bojim se samo da ponekad ne budem neobjektivna, ali ja u se stvarno potruditi da sve druge hrvatske regije u Pe uhu budu zastupljene maksimalno.

• Imate malo dijete, supruga koji je ušao u privatne vode, kako ete to iskombinirati?

- U godinu dana kako razra uje privatni posao suprug je vezan za put zbog otvaranja poslovnih jedinica po itavoj Hrvatskoj. Tako da mislim da e njemu biti svejedno ho e li odlaziti spavati u Varaždin ili u Pe uh. Tako e biti prvu godinu, a kasnije emo vidjeti kako emo iskombinirati, ho e li posao preseliti u Donji Miholjac koji je svega 30 kilometara od Pe uha, budu i da nema granica ni zapreka. Što se ti e djeteta, on je mali pa još nemamo nekakvih prepreka sa školom, ali imamo

16. svibnja 2014.

PROBLEMIMA

nji Mihaljevec i Selnica nskog trošenja novca? ske ondove, tako da je u interesu svih da se ona u Selnici završi.

Ravnatelj Državne geodetske uprave predložio je zaduživanje Op ine pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj koja ima veoma povoljne kreditne linije upravo za katastarske izmjere.

No, kako je Op ina prezadužena, trebat e dodatna jamstva, ponajprije Me imurske županije. Zamjenik župana Zoran Vidovi zahvalio je na posjetu i pronalaženju vremena za probleme koje imaju te je naglasio da e Me imurska županija, u okviru svojih mogu nosti, pokušati pomo i Op ini kako bi prevladala ovu nezavidnu situaciju.

U etvrtak nam je Ervin Vi evi , na elnik op ine Selnica, rekao kako Op ina nema uvjete za novo zaduživanje, jer logi no je, kaže razmišljanje banaka, tko e dužniku dati kredit.

- Možda e Županija na i mogu nosti da nam pomogne jer stvarno smo u ozbiljnim proble-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

mima i zapravo ni ne znamo jesmo li dužni 2, 3, 4 ili više milijuna kuna. Bivši na elnik je novac koji su gra ani uplatili na ime geodetske izmjere potrošio za pla anje duga poduze u ‘Tegra’, koja je dva puta u 2009. godini blokirala op inski ra un, ali je na elnik to krio od vije nika. Uglavnom, sav novac je nenamjenski potrošen samo za povrat ‘predizbornih as alta i pješa ko-biciklisti kih staza’, kazao nam je na elnik Vi evi , dodaju i kako e rješenje okušati prona i na nekoliko novih adresa. Bivši selni ki na elnik An elko Kova i kratko je prokomentirao itavu pri u: - Sve je ovo bez veze što Vi evi pri a i nema govora da e Op ina bankrotirati ili se ugasiti. Treba je znati voditi, naglasio je.

U G. Mihaljevcu potrošili novac na vrti i pješa ke staze - Op ina Gornji Mihaljevec dobila je na naplatu mjenice

na iznos od 680 tisu a kuna s valutom 2. svibnja 204. godine, a odnosi se na neutrošena namjenska sredstva za in rastrukturu poduzetni ke zone Kt . Novac je dobiven od Ministarstva poduzetništva i obrta 2009. godine. Kako navedena sredstva nisu namjenski utrošena, Ministarstvo ih potražuje, odnosno Op ina ih treba vratiti. Poduzimamo sve mogu e radnje kako bismo navedeni dug u što kra em roku vratili te omogu ili normalno poslovanje Op ine, pojašnjava op inski problem broj 1 na elnik op ine Goran Makovec, te dodaje kako e prona i novac i na in da ga vrati. - Istina je da smo od Ministarstva dobili 600 tisu a kuna plus PDV za ure enje Poduzetni ke zone Kr i dva puta smo dobili odgodu povratka jer smo novac potrošili za potrebe Dje jeg vrti a, izgradnju pješa kih staza te druge potrebe. Dakle,

Aktualni selni ki na elnik Vi evi tvrdi da je novac za geodetske izmjere potrošen uglavnom za saniranje duga prema Tegri, dok je državni novac koji je stigao u Op inu G. Mihaljevec potrošen za potrebe vrti a i staze, a ne poduzetni ke zone

nije sporno, novac je potrošen nenamjenski, ali ništa nije nikamo nestalo i, da su se ostvarila neka obe anja i da ja nisam izgubio izbore, sigurno bih pronašao na in da sve dovedemo u normalu. Ministarstvo je 2013. godine odgovorilo kako sredstva treba opravdati, mi smo s akove kom Elektrom dogovorili izgradnju tra ostanice u zoni i time bismo opravdali tih 660 tisu a kuna plus PDV. To se zbog promjene op inske vlasti nije ostvarilo i sada dug postoji. Kao bivši na elnik i sadašnji vije nik želim pomo i da se problem riješi i on e biti riješen, kaže Franjo Kova i , bivši na elnik op ine Gornji Mihaljevec, i dodaje kako ova op ina nije jedina u državi koja je nenamjenski potrošila ili nije potrošila, a morala je, dobiveni novac, i ne vidi razlog uzbuni i progonima, niti on bilo što skriva ili izbjegava odgovoriti.

(S. Mesari )

odlazi za generalnu konzulicu u Pe uh

e obveze, karijera ne mora trpjeti Posao je gotov kad je gotov

Vesna Haluga sa suprugom Velimirom i sinom Petrom na krštenju.

Dje ak na glavi ima kapicu od svetomarske ipke, jer izuzetno vole i cijene me imursku baštinu

sre e da e naša prijateljica koja ga sada pazi i i s nama i pomo i nam u tome. A tu e do i i jedna i druga baka pa e malo pomo i.

Tako kao što svi kombiniraju, i mi emo, samo što smo na drugoj lokaciji. I jedni i drugi roditelji su u mirovini, tako da vjerujem da e neko duže vrijeme provoditi i s nama.

Gospodarsko povezivanje • Što je posao generalnog konzula?

- Konzulati se osnivaju prije svega tamo gdje živi manjina ili postoje velike gospodarske potrebe. U Pe uhu i podru ju koji generalni konzulat obuhva a živi velika hrvatska manjina. U samom gradu 12 tisu a Hrvata, a na cijelom konzularnom podru ju negdje oko 90 tisu a Hrvata.

To zna i prije svega kulturna suradnja, a naravno da u u initi sve da do e i do gospodarskog povezivanja. Jedna je od mojih ambicija, nakon svih priprema koje sam prošla, razvoj vikend turizma. I tu vidim koristi i za Me imursku županiju. U samom Pe uhu ima 36 tisu a studenata, od ega 60 posto stranih, i njih vidim kao ciljanu skupinu za potencijalne turiste za duži boravak u našoj zemlji.

• Je li znanje ma arskog potrebno?

- U ovom slu aju nije. U konzulatu postoji tajnik prevoditelj, ali dobro govorim engleski i to je jezik na kojemu se komunicira u diplomatskoj zajednici. A sigurno u nau iti i nešto ma arskog jezika, bar osnovne stvari.

• Rekli ste da ste imali podršku supruga i dogovor na koji na in se žena mora probijati u karijeri. Radili ste prije dolaska u Me imurskoj županiji vrlo odgovorne poslove. Nosite li to iz obitelji, ili se vizija stvori u svojoj glavi?

- Ženama nije lako, premda se stvari mijenjaju. Žena je u diplomaciji puno manje nego muškaraca. Nisam eministica, da se razumijemo, ali mislim da bi ih na odgovornim unkcijama trebalo biti više. I bez obzira na maj inske obveze, uz dobru organizaciju karijera nikada ne mora trpjeti. I dok sam bila djevojka moji roditelji su me odgajali na na in da izgra ujem samopouzdanje i podržavali su svaku moju odluku, kako god im se u odre enim trenucima nije svidjelo. A sad su tu suprug i njegovi roditelji, koji su mi velika podrška. Uz potporu obitelji i dobru organizaciju može se apsolutno sve.

• Kazali ste: nisam feministica. Što to zna i, iz kakve obitelji dolazite, kakve vrijednosti njegujete u privatnom životu?

- Krivo se tuma i taj pojam eministice. U odre enom povijesnom trenutku eminizam kao pokret je bio pozitivan i da sam živjela u to vrijeme sigurno bih bila njegova pripadnica. No u današnje vrijeme je druga ije. Moji roditelji su bili obrtnici i preci nekoliko generacija unatrag, i djed i pradjed. Ja i tako unkcioniram. Puno toga do e iz obitelji.

Nije radno vrijeme gotovo kad je 16 h, nego kad je gotov posao.

Obitelj i vjera su moje jedino pravo uto ište Vesna Haluga puno je puta u svom razgovoru naglašeno pozitivno govorila o ulozi obitelji, kako svoje, tako i op enito, što nije uobi ajeno u naše vrijeme, kad se uloga obitelji pomalo podcjenjuje i kao da je to što se obitelji raspadaju i trans ormiraju ak nešto poželjno. Stoga smo je pitali kakvo je njezino mišljenje o tome? - Obitelj je po etak i kraj svake pri e. Meni su moj muž, moje dijete, svekrva, svekar, moji roditelji moj arobni svijet. Ja iz njega iza em, odradim sve što treba, ali jedino pravo uto ište meni osobno jesu moja obitelj i vjera. Vjernici smo i sretni smo što smo u župi u kojoj se njeguju i tradicijske i obiteljske vrijednosti. Ja si ne bih mogla zamisliti život bez obitelji, djeteta. Mi smo vrlo teško došli do našeg sina. No, bez obzira na vrlo teško iskustvo, ja bih sve to ponovila, bez ijedne sekunde razmišljanja.

To sam nau ila kod svoje ku e i to su nekakve radne navike i to je sigurno dio odgoja. Bila sam esto ljuta na svoje roditelje kad sam bila mla a, a sad vidim da po injem primjenjivati njihove odgojne metode. Ja sam svaki svoj džeparac u životu zaradila, bez obzira što su moji roditelji vrlo solidno stajali. Isto tako imala sam obvezu odra ivati dio posla u njihovom du anu.

Bavili su se tekstilom i trikotažom, veleprodajom i maloprodajom. Sestra je išla u radionicu, a ja u du an, jer nisam bila spretna s rukama, više s pri om. Svaki dan smo morale raditi jedan sat, a mogle smo birati vrijeme.

Bilo je dosta strogo što se ti e izlazaka. Moje dijete je još malo, ali nalazim se u razmišljanjima da su mnoge stvari kako su se u odgoju prema meni odnosili moji roditelji bile dobre. To je bila jedan tradicionalni odgoj, ali s dosta liberalnih elemenata u smislu da smo mi sestre uvijek mogle re i svoje mišljenje i, ako je to bila ve ina, to se mišljenje ak i uvažilo. U konzulatu postoji radno vrijeme za rad sa strankama i za administrativne poslove, ali to je posao bez radnog vremena zbog svih dodatnih aktivnosti, poziva, protokola.

Bivša konzulica mi je rekla da je imala dva slobodna vikenda u etiri godine. No volim raditi s ljudima i cijeli moj radni vijek vukao me na manjinu vani. I u Crnoj Gori po asna sam lanica HKDU-a ‘Napredak’ iz Crne Gore, jer sam u jednoj azi života s njima intenzivno sura ivala.

Ovdje u Županiji sam radila s HKDU-om ‘Pomurje’ i njihova sam po asna lanica, tako da vjerujem da u se uklopiti i u manjinu u Ma arskoj i da e me prihvatiti. Volim ljude, volim pomo i, a radna energija nikad nije bila upitna.

3

AKOVEC UZ DAN GRADA DODJELJUJE NAJVIŠA PRIZNANJA

Branko Šalamon, dugogodišnji akove ki gradona elnik, posthumno je dobitnik nagrade - Zlatnik “Grb Grada akovca”

Branku Šalamonu posthumno Zlatnik “Grb Grada akovca” Branko Šalamom, dugogodišnji akove ki gradona elnik, zasigurno si je osigurao mjesto u povijesti kroz sje anje gra ana akovca, me u kojima je bio omiljen, zbog ega su ga tri puta izabrali za svog gradona elnika. No jedan je od rijetkih politi ara koji e posthumno dobiti najviše gradsko priznaje Grada na ijem je elu bio samo kao gradona elnik 12 godina, a na prijedlog svog nasljednika, sadašnjeg gradona elnika Stjepana Kova a. Posthumno Zlatnik “Grb Grada akovca” obitelji Branka Šalamona bit e dodijeljen na sve anoj sjednici Grada akovca uz Dan grada, koji se obilježava 29. svibnja.

Ove godine na sve anoj sjednici Gradskog vije a dodijelit e se još jedno iznimno priznanje - po asni gra-

anin. Tu asnu titulu dobit e Eva Nahir, na prijedlog Židovske op ine akovec i gradona elnika akovca.

Senki Bašek Samec, pro ., na sve anoj sjednici Grada akovca uru it e se godišnja nagrada Grada akovca za podru je umjetnosti i kulture. Ljubica Vrban i dobitnica je godišnje nagrade za podru je sporta i tehni ke kulture, prim. mr. sc.

Marija Hegeduš - Jungvirth, dr. med. pedijatar, subspecijalist dje je gastroenterologije i prehrane, dobitnica je godišnje nagrade za podru je zdravstva i socijalne skrbi. Zlatko urkin dobitnik je godišnje nagrade za podru je gospodarstva.

Nevenka Mlinari , mag. phil. croat., dobitnica je godišnje nagrade za podru je znanosti, odgoja i obrazovanja.

(BMO)

MURSKO SREDIŠ E

Dodijeljena trideset i dva javna priznanja Na sve anoj sjednici Gradskog vije a, održanoj u Pansionu “Ilonka”, u srijedu su podijeljena javna priznanja pojedincima i udrugama za 2014. godinu.

Nagrade za životno djelo posthumno su dodijeljene sve eniku, književniku, poliglotu, filologu i prevoditelju pro . dr. sci. Jakovu Kostovi u i Ivanu Šubi u, kazališnom i filmskom glumcu, obojici iz Murskog Središ a. Diplome - nagrade dobili su poduze e “Sobo an Interijeri”, “Murs Ekom”, atleti ar Krešimir Leva i , NK “Hajduk” Štrukovec, DVD Križovec, Anica Varga, “Sport za sve”, tvrtka

“Alvar” Peklenica, planinar Zlatko Bahun, planinarka Sonja Vrši i nogometni trener Smiljan Liklin.

Zahvalnice su dobili župnik vele asni Tomislav Antekolovi , promicatelj zdravstva Stanislav Stojko, Franjo Bogdan iz Hlapi ine (odbornik), Ivan Vrši iz Štrukovca, odbornik, slikar Ivan Šalari, vatrogasac Miljenko Palnec, kantorica Danica Sabo, turisti ki volonter Zlatko Bek, NK “Rudar”, Župni Caritas, Klara Glavina iz Društva žena, knjižni arka Barbara Novak, poduzetnik iz akovca Ivan Posavec i Martina Bezek, atleti arka.

Aktualno

4

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEDICINSKA SESTRA - itekako važno, ali esto i podcijenjeno zanimanje kod nas PIŠE: BOŽENA MALEKOCI – OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Medicinske sestre proslavile su ovaj tjedan svoj dan. Javnosti su svoju pažnju skrenule na svoj dan mjere i na javnim mjestima tlak i še er u krvi gra anima.

Ipak, imale su i jednu malu želju da progovore o sebi i svojim potrebama. Želja im je da dobiju ve u autonomnost u zdravstvenom sustavu, kroz podizanje razine obrazovanja, a samim time i ve ih kompetencija medicinskih sestara. Tako er postoji strah od odljeva kadrova u inozemstvo, o emu se puno pri a. Za sada nema velikog broja odlazaka, medicinske sestre o ito, pogotovo one iz našeg kraja, još uvijek prvenstveno razmišljaju o poslu tu gdje žive.

- Prilikom ulaska Hrvatske u EU predvi ao se odlazak 10 posto sestara u EU. Za sada nema toliko odlazaka. Uglavnom odlaze sestre koje nemaju posao, i to sa srednjom stru nom spremom. Iz naše županije je otišlo pet sestara. S obzirom na to da na burzi u Hrvatskoj imamo oko 3.000 medicinskih sestara, a ima ih, nažalost, i u Me imurju, ni u budu nosti ne emo osjetiti nekakav ve i odljev, pogotovo što ni ekonomski status vani nije onakav kakav je nekada bio, govori Darinka Žvorc Novak, predsjednica podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara, i dodaje kako prilikom odlaska u zemlje EU uglavnom prevladavaju obiteljski razlozi ili pridruživanje obitelji u inozemstvu.

Sestre su vani i menadžerice i njegovateljice S njom i s njezinom kolegicom Nevenkom Horvat, koja je glavna sestra u ŽB-u akovec, porazgovarali smo i o svim drugim aktualnostima u njihovoj struci.

- Kad se govori o medicinskim sestrama, nadam se da ete se složiti, uglavnom se misli na medicinsku njegu, ali uloga medicinskih sestara je daleko šira od zdravstvene njege, premda je ona temelj naše profesije. One imaju zna ajnu ulogu u edukaciji, zdravstvenom prosvje ivanju, preventivnim aktivnostima, prevenciji pojave

Sestre ne lije e krevete, ve pacijente Prilikom ulaska Hrvatske u EU predvi ao se odlazak 10 posto sestara u EU. Za sada nema toliko odlazaka. Uglavnom odlaze sestre koje nemaju posao, i to sa srednjom stru nom spremom bolesti, zatim su tu sestre koje se bave inovacijom i istraživa kim radom. Sestre su i menadžerice.

Istraživa ki rad, koordinacija rada u sestrinstvu, to je ono što sestre vani imaju, kaže sestra Darinka, i zaklju uje: - Naše se još bore za to.

Zaista, isto u javnosti do sad nije prepoznato i mnogi laik bi se zapitao pa što bi one istraživale, zar to nije posao lije nika?

- Zdravstvena njega bolesnika je briga za osnovne svakodnevne potrebe bolesnika, sve ono što bi ovjek obavljao sam da je zdrav i u mogu nosti.

Proces zdravstvene njege je šire podru je, koje je u domeni djelovanja medicinskih sestara prvostupnika.

Predsjednica nam objašnjava o tome što je zapravo njihov najvažniji posao.

- Mi imamo sestrinske dijagnoze. To su svi oni problemi s kojima se pacijent suo ava kad dolazi u bolnicu: od anksioznosti, straha, do toga da sestra mora prepoznati koliko neki simptom može na nešto utjecati. Na primjer: u slu aju da je pacijent teško pokretan i leži u krevetu, postoji velika vjerojatnost da e dobiti dekubitus - rane od ležanja kao posljedicu dugotrajnog ležanja. Sestra mora prepoznati imbenike rizika, je li kod pacijenta prisutna še erna bolest, njegovu (ne)pokretnost, znati koje lijekove uzima i onda uzimaju i sve to u obzir odlu iti treba li takvog pacijenta okretati svakih petnaest minuta, svakih

sat vremena ili maksimalno dva sata. Nakon odre enog vremena koje si je odredila mora napraviti evaluaciju, dakle, ponovno prekontrolirati kakvo je stanje tog pacijenta i, ako nije zadovoljavaju e, odrediti nekakve druge postupke.

Sestre moraju prepoznati i prve simptome nuspojave nekih lijekova i obavijestiti o tome lije nika. O tome esto može ovisiti i krajnji ishod lije enja. Istraživanja o teorijama sestrinstva veoma su razgranata. Lije nici imaju kompetenciju i nadležnost nad klini kim radom: postavljanjem dijagnoze i propisivanje terapije. Sve ostalo, od dolaska u bolnicu, uzimanja sestrinske anamneze, sestrinske povijesti bolesti, komunikacije, koja nam je obvezna s drugim zdravstvenim ustanovama kad se bolesnik otpušta iz bolnice, sve je to na sestrama. Koliko je to važno, vidljivo je sljede eg primjera: kod pacijenata tre e životne dobi s operacijama katarakte, oni se isti dan otpuštaju doma, a uglavnom žive sami. Takvim pacijentima nema tko ni kapati kapi u oko, a i zdrav ovjek si teško sam kapa u oko. esto se desi da pacijenti tre e životne dobi uz to pate i od poreme aja sluha i drugih kroni nih bolesti.

I tu je onda uloga sestre da kontaktira s patronažnom službom, primarnom zaštitom, da ga preuzmu do sljede e kontrole. Jer terapija je veoma bitna nakon otpuštanja iz bolnice. Tu e biti još više posla za sestre na komu-

nikaciji izme u primarne i stacionarne zdravstvene zaštite kad se radi o jednodnevnoj kirurgiji, poru uje ona.

U nastavku razgovora prokomentirala je i sustav obrazovanja.

- Naše dosadašnje srednjoškolsko obrazovanje za medicinske sestre bilo je izuzetno kvalitetno, kaže glavna sestra akove ke bolnice. - Naše sestre imaju ono što je bitno: vještine uz znanje. Jedno bez drugog ne ide i davno prije nego smo ušli u EU bile su prepoznate, pogotovo u zemljama kao što su Austrija i Njema ka.

I sama sam se za boravka u Univerzitetskoj klinici u Be u upoznala s njihovim sustavom koji je složen potpuno druk ije od našeg. Medicinske sestre tamo imaju ve u autonomnost. Na vrhu hijerarhije je direktorica sestrinstva sa svojim pomo nicama. Direktorica sestrinstva ima i svoj prora un koji odre uje prema dolje. U njihovom sustavu postoji etiri-pet razina sestara s razli itim ingerencijama, od pomo nog, srednjeg osoblja, ali i visokoobrazovanih sestara. Za razliku od našega srednjeg obrazovanja, njihovo

Sestre, kad je u pitanju sustav obrazovanja, najviše optere uje što srednja škola po novome mora trajati ak pet godina

Darinka Žvorc - Novak, predsjednica podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara, i Nevenka Horvat, glavna sestra akove ke bolnice se bazira samo na zdravstve- europskim zemljama i u Americi noj njezi, nema tamo venoznog u postizanju prepoznatljivosti, davanja injekcija, za razliku od odnosno profesionalne autononaših, njihove sestre za to nisu mnosti. U tom smislu je veoma bile kompetentne. Tek su kasni- bitan i sustav obrazovanja. je krenuli u to obrazovanje.

U Me imurju radi 750 Ono što me žalosti je to to što medicinskih sestara je s EU-om ispregovarano da jedino za medicinske sestre sredU Hrvatskoj radi 32.000 menja škola traje pet godina. I to dicinskih sestara, u Me imurju zato što EU smatra da su sestre podružnica Komore medicins 14 godina premlade da bi se su- skih sestara broji 750 medio avale s boli, patnjom i smr u. cinskih sestara. - Cilj nam je da Kod njih osnovno školstvo traje promijenimo odnos srednjih sedevet godina i tu je trebalo raditi stara i prvostupnica, 75 posto je pomak, a na da se sada sestre za sestara sa srednjom spremom, a srednje obrazovanje školuju pet 25 posto prvostupnica. Što se tigodina. To im komplicira nasta- e akademskog obrazovanja, tovak obrazovanja, jer sve ostale me sestre teže - autonomnosti. škole traju etiri godine. Studij U Hrvatskoj ve ima 150 sestara sestrinstva traje još tri godine, s akademskim obrazovanjem. a kad pogledamo njihov status i Najbolja situacija je u Zagrebu, položaj, nije onakav kao u EU-u, gdje su one dobile svoj odre eni mada ne mogu re i da zadnjih status, pa su pomo nice ravnanekoliko desetlje a nismo na- telja, menadžerice sestrinstva. pravile zna ajan iskorak da se To je dobro jer najbolje poznapribližimo svojim kolegicama u ju rad sestara i znaju koliko je

Nedostaje 13 tisu a sestara, a 3.000 ih je na burzi Na burzi u Hrvatskoj je 3.000 sestara, a 13.000 nedostaje ih u sustavu. Kako je došlo do te nevjerojatne disproporcije? Razlog te disproporcije je u kolektivnom ugovoru i sistematizaciji i pravilniku o minimalnim uvjetima što se ti e kadra, prostora i oprema kojih su se ustanove dužne pridržavati.

Tako Bolnica akovec, poštuju i navedenu regulativu, ima 351 ugovoreni krevet, a prema tom broju kreveta ima 305 srednjih medicinskih sestara i 88 prvostupnica, raspore enih po jedinicama po bolnici, rekla je Nevenka

Horvat, glavna medicinska sestra Bolnice. - Nema prostora za novo zapošljavanje medicinskih sestara, osim u slu aju prirodnog odljeva, radi nadomještavanja kadra kad netko odlazi u mirovinu ili odlazi iz ustanove.

Do razlike u izra unu došlo je zbog toga što u standardu EU-a na jednog lije nika dolazi etiri do pet sestara, a kod nas je standard dvije sestre na jednog lije nika. Kad bi poštovali EU standard, u Hrvatskoj bi trebalo u sustav još 13.000 medicinskih sestara, ovako ih imamo 3.000 na burzi!

POGLED ODOZDO

Žene i karijere S

igurno ste se puno puta zapitali kamo su nestale sve one divne, ambiciozne djevoj ice koje su bile odli ne u enice, briljirale u školi, pucale od znanja, puno obe avale, a onda su se negdje po završetku školovanja zagubile. Njihov sjaj je izblijedio, izvrsni rezultati tijekom školovanja nisu rezultirali izvrsnim uspjesima u karijeri. Mogli bi parafrazirati Novkovi evu pjesmu: kuda idu izvrsne djevojke? ivot žena mnogo je slojevitiji nego život muškaraca.

Mnogo manje izvrsni muškarci u školovanju postanu

Ž

puno uspješniji karijeristi.

Kako se to dogodi? Sje am se u životnih putova djevojaka iz sedamdesetih i osamdesetih, koji je ve inom izgledao ovako.

Iz maturalne haljine uskakale su u vjen anicu, iz vjen anice u trudni ku haljinu, a iz trudni ke haljine u radni mantil kako bi vozile ta ke s gra om za ku u, ili zara ivale u tvornici. Službeni ki status žene u uredu smatrao se poželjnim društvenim statusom za ženu.

Iznimke su bile žene s fakultetom, no one su bile na neki na in prikra ene dvostruko, zbog dužeg školovanja zaka-

snile bi na vlak za obiteljski život, a zbog toga što je poslovni svijet bio rezerviran za muško društvo teško bi se probijale u poslovnoj hijerarhiji. adnjih desetlje a stvari su se promijenile. Teško je slijediti tradicionalne obrasce, jer i djevojke i de ki se sve duže školuju. Ni jednima ni drugima ne žuri se u brak, a i jednima i drugima je teško do posla.

Zasnivanje obitelji se odga a.

Graditi vlastitu ku u ravno je znanstvenoj fantastici. Muškarci su izgubili tron hranitelja obitelji, glave ku e, a posao gube jednakom brzinom kao i

Z

žene. Graditi karijeru jednako je teško i jednima i drugima. a ipak i dalje je ženama teže. Želite li izgraditi karijeru, morate biti spremni na žrtvovanje privatnog života u potpunosti zbog potpune predanosti poslu. No, kada bi se žene odlu ile u potpunosti život posvetiti karijeri, život bi izumro. Ma kako žene bile blistavih umova i nadmo nih znanja, u jednom dijelu svog života, kada se posve uju maj instvu u vrijeme kad je dijete potpuno bespomo no i ovisno o ljubavi i brizi roditelja, odnosno kad ga se nosi pod srcem, žena naprosto mora velik dio svog vremena i života posvetiti djetetu. Ne radi se samo o tome da mu treba promijeniti pelene, nahraniti ga i biti uz njega. Radi se o ne em dubljem, kada ste cijelim bi em

P

predani svojm djetetu. Ma kako današnji muškarci pomažu svojim ženama, partnericama, brinu o svojoj djeci, jedan njihov dio to no zna da se mogu u svakom trenutku u potpunosti posvetiti karijeri, jer majka ne e napustiti svoje dijete. Ona e, ma kakvu karijeru gradila, ako je njezino dijete ugroženo, ostaviti sve i pohrliti svome djetetu. Nikada se u potpunosti ne e predati karijeri, ako nema podršku svoje okoline i ako nije sasvim sigurna da je njezino dijete potpuno zbrinuto, dok se ona predaje karijeri. A u toj podijeljenosti, od koje muškarci ne trpe kao žene, ženama je puno lakše posti i vrlo dobre, ali rijetko izvrsne rezultate u karijeri. Ako su izvrsni, esto je trpjelo drugo podru je njezina ženskog bi a.

N

imalo udno što žena ima više u zanimanjima koja su vezana uz brigu o drugima, u zdravstvu, socijali, odgoju, uslužnim djelatnostima, gdje se iziskuje strpljenje, trpljenje, pedantnost, empatija, razumijevanje, komunikacija. Sve ono što žene rade oduvijek. Život bez tih djelatnosti ne bi funkcionirao, ali se te svakodnevne stvari uzima zdravo za gotovo i nitko ih ne smatra izvrsnima.

Izgraditi most, konstruirati stroj, biti na elu velike korporacije smatra se izvrsnim, zato što to nije nešto svakodnevno.

Muškarci su više skloni zalagati se za život op enito, kao misice za mir u svijetu. Dok oni spašavaju mir u svijetu, žene esto bdiju nad njihovim ro enim djetetom. To najbolje oslikava razliku izme u muškaraca i

16. svibnja 2014.

vremena potrebno izdvojiti za odre enog pacijenta.

Usporedila je i situaciju u drugim zemljama i kod nas kad je u pitanju višak, odnosno manjak medicinskih sredstava.

- Ako se uspore ujemo s EUom, tada broj sestara nije dovoljan. Tamo na jednog lije nika dolazi etiri do pet medicinskih sestara, a kod nas na jednog lije nika dvije medicinske sestre.

Sigurno da smo preoptere ene.

U Hrvatskoj je, nažalost, na snazi pravilnik gdje se broj sestara odre uje na broj kreveta, a sestre ne lije e krevete, ve pacijente. A svaki pacijent je jedinka sa svojim potrebama i speci i nostima. Komora medicinskih sestara donijela je pravilnik gdje je izra unato koliko je sati zdravstvene njege potrebno posvetiti tom pacijentu, ovisni o težini njegova stanja. Po tom pitanju broj sestara bi trebao biti ve i, ali evo mi smo nau ene nositi se s tim, raditi više poslova, ali sve to dugoro no iscrpljuje, izložene smo stresu.

Uz sav posao stalno moraju stjecati nova znanja, neprestano su okružene s boli, patnjom i smr u. Nerijetko su sestre izložene sagorijevanju zbog stresa, na neki na in profesionalne bolesti sestara, zatim bolesti kralježnice zbog dizanja i okretanja pacijenata. A profesionalnom boleš u se smatra i hepatitis B, koji se doga a zbog ubodnih incidenata.

Medicinske sestre uz brigu za pacijente dio vremena posve uju i papirologiji. Svaki pokret, svaki posao koji sestra odradi mora zabilježiti. To je obveza koju traži i Komora, da se svaki postupak koji sestra odradi na pacijentu mora i evidentirati. Uz to, potrebno je voditi i evidenciju o potrošnom materijalu i lijekovima, kazala nam je Nevenka Horvat, glavna medicinska sestra Bolnice. - U po etku je i me u sestrama bilo dosta otpora oko vo enja dokumentacije koju je propisala Komora, me utim, s druge strane, ta sestrinska dokumentacija sestre štiti pred zakonom. Ako idete na sud, sve ono što je evidentirano bit e i priznato, što nije evidentirano, nije ni priznato. A iz te evidencije se poslije mogu izvla iti i odre eni zaklju ci i istraživanja s ciljem poboljšanja kvalitete zdravlja pacijenata.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

žena. Osobno volim svoju djecu iznad svega i, premda su odrasli, da su na bilo koji na in ugroženi, bili bi mi prioritet. Pisanje je moj život i moj identitet i bez njega ne bih bila potpuna i zato cijeli život balansiram izme u te dva velika prioriteta u životu.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

DANI vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014. zapo inju ovaj petak, 16. svibnja, u štrigovskoj sportskoj dvorani Na 15. priredbi glavni su doga aji: Festival pušipela u Štrigovi koji se održava ovaj vikend i Dani otvorenih podruma koji su na rasporedu sljede i vikend.

Cijena jednodnevne PIŠE: STJEPAN MESARI festivalske ulaznice iznosi 70 kuna, za što Pod visokim pokroviteljse dobiva prigodna stvom predsjednika Republike Ive Josipovi a, danas, aša i mogu se kušau petak 16. svibnja 2014., u ti sva izložena vina

Trodnevna vinska “groznica” u Štrigovi

Štrigovi zapo inju Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014., koji e s manjim prekidom potrajati do 30. svibnja.

Ova najve a vinarska, gastronomska, gospodarska i kulturna priredba u sportskoj dvorani u Štrigovi zapo inje u 12 sati šestim Festivalom pušipela i potrajat e sve do 20 sati, do kada se mogu kušati svi pušipeli, kao i druga vina me imurskih vinara, te sudjelovati na nekoj od radionica.

nja mjesto je održavanja priredbe “Okusi Urbanovo”, koju organizira Turisti ka zajednica Me imurske županije, a dio je to projekta “Bajkoviti okusi Me imurja”. Vinska ku a Haži u Jurov aku u subotu 24. svibnja u sklopu manifestacije “Okusi Urbanovo” održat e veliku enogastronomsku priredbu, uz kušanje njihovih izvrsnih vina te doma ih specijaliteta, a sve to uz poseban glazbeno-scenski program.

Tri dana predstavljaju se najbolji me imurski vinari U 13 sati je in sve anosti otvorenja priredbe te podjela diploma s 1. me unarodnog ocjenjivanja pušipela/šipona/ furmina, nakon ega se festivalska dvorana (sportska dvorana) pretvara u arenu vina, gdje e se uz me imurska vina mo i konzumirati vina Slavonije, Baranje, Ma arske, Gradiš a i Slovenije. Jednodnevna ulaznica za Festival pušipela iznosi 70 kuna, za što se dobiva aša i mogu nost konzumiranja vina na štandovima svih izlaga a. Prvi dan završava koncertom Darka Domjana u velikom šatoru pokraj festivalske arene.

Pod šatorima može se dobiti hrana, kao i mnogi osvježavaju i napitci.

Drugi dan, u subotu, od 12 do 20 sati nastavlja se

Niz popratnih doga anja

Festival pušipela, održavaju se brojne radionice, dan završava koncertom grupe Latino, a za sve treba ulaznica od 70 kuna, kao i prvi dan.

U nedjelju od podneva do 20 sati održava se tre i dan Festivala pušipela, stru na predavanja, a koncertom Vladimira Ko iša Zeca, za što treba izdvojiti 70 kuna, završava Festival pušipela i prvi dio Urbanova 2014. Sva tri dana na otvorenom te pod šatorima održava se Sajam vinarske i vinogradarske opreme.

Predavanja kod Horvata i Štampara, sljede i vikend otvoreni podrumi U organizaciji Agronomskog fakulteta Zagreb, u vinskoj ku i Vladimira Horvata u Svetom Urbanu u utorak 20. svibnja odr-

žat e se predavanje o klonskoj selekciji pušipela, iji se nasad nalazi na Horvatovom imanju.

U vinariji Bojana Štampara u Svetom Urbanu u srijedu 21. svibnja održat e se stru na radionica o planu zaštite od biljnih bolesti i štetnika.

Nakon Festivala pušipela i stru nih predavanja na terenu, u subotu i nedjelju 23. 24. svibnja na Me imurskoj vinskoj cesti održavaju se Dani otvorenih podruma. Od podneva do pono i bit e otvoreni podrumi 30ak me imurskih vinara, koji e posluživati svoja najbolja vina i me imurske delicije. Svaki e

vinar sam odrediti cijenu jela i vina, a po popularnim cijenama e prodavati butelje i boce vina.

Pojedini vinari imat e tamburaške sastave koji e posjetiteljima boravak u initi ugodnijim.

U subotu 24. svibnja kod Društvenog doma u Svetom Urbanu održava se vinska veselica uz glazbu, ples i uživanje u vinima i jelima. Na sam blagdan Svetog Urbana, zaštitnika vinograda i vina, u nedjelju 25. svibnja u 11 sati u crkvi u Svetom Urbanu bit e proštenjarska sveta misa, a od 15 sati na rasporedu su vinske igre. Restoran “Terbotz” u Železnoj Gori u petak 16. svib-

Po prvi put za Dane otvorenih podruma, koji se održavaju 23. i 24. svibnja, uveden je Urbanovo bus koji e od 12 sati do 24 sata, svaka 2 sata, voziti od - do Toplica Sveti Martin

Ovogodišnje Urbanovo završava ina e u petak 30. svibnja atraktivnim Vinskim balom u restoranu “Terbotz” u Železnoj Gori. Na ovoj priredbi, koju organiziraju Društvo vinogradara i vinara “Hortus Croatiae” i Me imurska županija, bit e otvorena prva boca pušipela berbe 2013., koji je dobio najbolje ocjene na 1. me unarodnom ocjenjivanju održanom 2. svibnja u Ban iju. To je pušipel 2 OPG-a Rajke Dvanajš ak iz Dragoslavca. U sklopu Dana vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2014. održat e se i niz drugih priredbi, kao što je izložba o turizmu u Osje ko-baranjskoj županiji u Državnom arhivu u Štrigovi u petak 16. svibnja od 13.30 sati. Potrebno je samo do i u Štrigovu, odakle svi putovi vode na mjesta održavanja programa Urbanova 2014., i prepustiti se uživanju me imurskih vina i specijaliteta.

U SUVLASNIŠTVO akoma ulaze i etiri me imurske op ine

Udružuju se da ne bi morali graditi reciklažna dvorišta O p i ne Š en kove c , Nedeliš e, Strahoninec i Orehovica, jednoglasnom odlukom Gradskog vije a koje je održano u etvrtak vije e, prihvatilo ulazak u suvlasništvo akoma.

U srpnju prošle godine stupio je na snagu Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji mijenja na in organizacije i prikupljanja otpada. Zakonom je predvi ena mogu nost da više jedinica lokalne samouprave sporazumno osigura zajedni ko ispunjenje zakonskih obveza u prikupljanju otpada.

Op ina Nedeliš e ušla bi u suvlasništvo akoma u opsegu od 2 posto temeljnog kapitala, u nominalnom iznosu od 99.400 kuna. Op ine Šenkovec, Strahoninec i Nedeliš e po jedan posto, u nominalnom

iznosu od 49.700 kuna. Temeljni kapital GKP-a “ akom” iznosi 4,973.000 kuna, pa bi op ine kupnjom poslovnih udjela u ukupnom iznosu od 246.500 kuna stekle poslovne udjele od 5 posto temeljnog kapitala akoma, a Grad akovec bi zadržao poslovni udjel u nominalnom iznosu od 4,724.500 kuna, što ini 95 posto temeljnog kapitala akoma.

Ulaskom etiri op ine u vlasništvo akoma ipak ne bi bila narušena upravlja -

ka prava akoma, ali bi se njihovim ulaskom za akom osigurao stalni godišnji prihod od 2,6 milijuna kuna. Na godišnjoj razini op ina Nedeliš e donosi prihode akomu u iznosu od 1,530.2000,74 kune, Op ina Strahoninec 351.056,86 kuna, Op ina Šenkovec 416.405,02 kune, a Op ina Orehovica 306.616 kuna.

Ulaženje op ina u suvlasništvo akoma u interesu je kako akoma, tako i op ina, jer u protivnom se akom

izlaže velikoj opasnosti da u postupcima javnih natje aja za dodjelu koncesija za obavljanje javnih usluga gospodarenja otpadom, koje e op ine biti obvezne provesti po donošenju novih odluka o na inu pružanja javnih usluga gospodarenja otpadom, izgubi prihode koji predstavljaju zna ajnu inancijsku sigurnost akomu i Gradu akovcu kao vlasniku poduze a kroz prihode prora una s osnova naknada za investicije u okoliš, naknada jedinici na ijem

se podru ju nalazi odlagalište.

Ulazak u akom tim je op inama važan da ne bi morale graditi reciklažna dvorišta te se pomaže tim op inama da ne bi ulagale zna ajna sredstva, s obzirom na to da svaka op ina mora imati reciklažno dvorište, a uz to akom e u tim op inama mo i obavljati i odvoz otpada budu i da su te op ine dijelom i suvlasnici akoma.

Na pitanje ho e li i drugim op inama na taj na in biti osiguran ulaz u suvlasništvo akoma, gradona elnik akovca Stjepan Kova kazao je da se do sada na taj na in nije razgovaralo, ali sve je mogu e u odnosu na budu u zakonsku regulativu i ako bude interesa za to. Za sada su za ulazak u akom interes pokazale navedene op ine. (BMO)

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FOTO TJEDNA

16. svibnja 2014.

KRENULA subotnja smjena straže Zrinske garde i pucanj topa

Potencijalna jedinstvena turisti ka atrakcija NAPOKON pad nezaposlenosti ispod osam tisu a u mjesecu travnju

U mjesec dana tristo nezaposlenih manje Nakon dugog razdoblja broj nezaposlenih u travnju je pao ispod osam tisu a, na 7.812 nezaposlenih osoba. Broj ano to je 300 nezaposlenih manje nego u ožujku i 240 manje nego u travnju prošle godine.

U travnju je iz evidencije nezaposlenih izašlo 806 osoba, 586 zbog zaposlenja, a 220 brisano je zbog ostalih razloga, kao što su neodazivanje na individualno savjetovanje (64), neizvršavanje individualnih konzultacija (45), odjave s evidencije (70), ostvarivanje prava na roditeljsku poštedu (16) ili umirovljenja (12). Najviše zapošljavanja ostvareno je u u prera iva koj industriji (170), gra evinarstvu (120), ugostiteljstvu (77), trgovini (51), obrazovanju (28), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (23).

Dok je iz evidencije nezaposlenih izašlo 806 osoba, u evidenciju je ušlo 506 osoba, najviše direktno iz

radnog odnosa. Takvih je bilo 337.

Otpuštanja su dolazila iz onih istih djelatnosti koje su i najviše zapošljavale, ak i tim redoslijedom: iz prera iva ke industrije, gra evinarstva, trgovine, ugostiteljstva i obrazovanja. Ipak, u travnju je razlika izme u onih koji su se zaposlili i onih koji su izgubili posao bila pozitivna. Zapošljavanje je za 149 osoba premašilo otpuštanje.

Popuštanje nezaposlenosti ohrabruje, ali treba re i da se radi o uobi ajenom godišnjem trendu, jer nezaposlenost kod nas ima i sezonski karakter. U toplijem dijelu godine pada, a u hladnijem dijelu godine raste. Tako je još prerano govoriti o naznakama oporavka tržišta rada i rastu zaposlenosti.

Na burzi me u nezaposlenima prevladavaju žene, njih je u evidenciji 4.040, a muškaraca 3.772.

(BMO)

Turisti ka zajednica grada akovca i ove sezone krenula je s projektom "Smjena straže i ophodnja gradom", koju provodi Zrinska garda akovec.

Sve ani ceremonijal smjene straže i ophodnje gradom održavat e se svaku subotu s po etkom u 11 sati, a kraj ceremonije ozna it e pucanj topa to no u 12 sati. Smjena straže zapo ela je tako prošlu subotu mimohodom pripadnika Zrinske garde u pratnji bubnjara od Starog grada do Franjeva kog trga, nakon ega je na Trgu Republike zapo ela smjena straže kod spomenika Nikoli Zrinskom, koja je potrajala sve do 12 sati, kada je gradom odjeknuo snažan pucanj iz topa. Ovim projektom Turisti ka zajednica grada akovca želi promovirati akovec kao Grad Zrinskih te na taj na in ovu iznimnu kulturnu

PROMOCIJA LOVNOG TURIZMA

i povijesnu vrijednost pretvoriti u atrakciju za posjetitelje - turiste, kao i gra ane. S obzirom na to da je proteklu subotu, zahvaljuju i lijepom vremenu, ali i nekoliko turisti kih grupa, grad bio "pun kao šipak", ovaj doga aj plijenio je pažnju i privukao mnoge

da fotogra iraju ovaj doga aj, koji bi uz daljnje osmišljavanje i još bolju organizaciju zasigurno vrlo lako mogao prerasti u jedinstvenu hrvatsku turisti ku atrakciju. Smjena straže održavat e se svaku subotu, osim u slu aju kišovitog vremena. (dz)

Prošlu subotu lijepo vrijeme bilo je idealno za smjenu straže

ZLATNA PLAKETA Martinu Altjohanu, promotoru me imurskoga lovnog turizma u inozemstvu

PREZENTACIJA mogu nosti hrvatsko-njema ke suradnje

U Hrvatskoj i Me imurju pronalazim ljepote prirode kojih više nema u Njema koj

Njema ko tržište otvoreno za me imurske obrtnike i poduzetnike

- Njema ki lovac u Hrvatsku i Štrigovu dolazi 50 godina, najmanje dvaput godišnje, te prevali 1.040 kilometara u jednom smjeru. Njegovom zaslugom me imursko i hrvatsko lovstvo, a poglavito štrigovsko, ostvarilo je stotine tisu a kuna prihoda PIŠE: STJEPAN MESARI

Prezentacija mogu nosti još bolje gospodarske suradnje u akove kom TIC-u

U prostorima Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje u srijedu prijepodne održana je prezentacija Njema ko-hrvatske gospodarske industrijske i trgovinske komore te manifestacija Berlinskoga sajma. To je najve a bilateralna komora tog tipa u Hrvatskoj, koja okuplja preko 350 tvrtki lanica u njema kom, mješovitom i hrvatskom vlasništvu.

Organizacija ove konferencije rezultat je suradnje Obrtni ke komore Me imurske županije zapo ete prošli mjesec na sajmu "Kvarner expo" u Opatiji. Kako je u uvodom govoru naglasio predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak, naši su obrtnici poznati kao vrijedni, brzi i kvalitetni, no nisu prodorni i esto se ne znaju dovoljno promovirati.

Upravo zato je organizirana i ova prezentacija, kako bi im se otvorile nove perspektive i tržišta. Župan Me imurske županije Matija Posavec pozdravio je suradnju izme u dviju komora jer, kako je rekao, cjelokupno gospodarstvo u Hrvatskoj ima velikih teško a, te otvaranje novih tržišta i poslovnih prilika nema alternativu. Uloga javnog sektora i svih potpornih institucija je da pomažu, povezuju i iniciraju suradnju, te

stvaraju preduvjete za ravnopravnu tržišnu utakmicu. - Me imurci su u Hrvatskoj me u najboljima, kazao je Posavec, a u Njema ku izvozimo ak 32 posto ukupnog izvoza. Izvoz je dva puta ve i od uvoza, što je dokaz da su naši proizvodi kvalitetni te da nas njema ki partneri po tome prepoznaju.

Nove mogu nosti, prvenstveno prezentacija na sajmovima ove odli ne brojke, mogu samo poboljšati, završno je kazao župan.

Kako je u prezentaciji istaknuo predstavnik Njema ko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Bojan Varivoda, Njema ka je drugi hrvatski vanjskotrgovinski partner, a u proteklih dvadeset godina u našu zemlju njihove tvrtke uložile su preko tri milijarde eura. Mnoge njema ke tvrtke posluju u Hrvatskoj, nekoliko ih je i u Me imurju. Me usobno se dobro poznajemo, što obrtnicima otvara mogu nost sklapanja novih poslova.

Komora je i zastupnik mnogih sajmova u Njema koj, poput berlinskog, stuttgartskog, ninberškog, bremenskog i esenskog, od kojih su neki najve i na svijetu. - Izlaganje na njima našim obrtnicima može samo koristiti, rekao je Varivoda. Predstoje i Berlinski sajam predstavila je Melanie Snelec.

Prigodnom sve anoš u u restoranu dvorca “Terbotz” u Železnoj Gori u srijedu je obilježena 50. obljetnica lovnog turizma Lova kog društva “Fazan” iz Štrigove. Ovom prigodom je Martinu Altjohanu iz njema kog grada Gumerbacha uru ena Zlatna plaketa u znak zahvalnosti što je u Hrvatsku, Me imurje i Štrigovu doveo prve lovce - turiste iz Njema ke. Altjohan od 15. svibnja 1969. godine redovito svake godine dolazi u Štrigovu, kamo dovodi i kolege Nijemce koji su u proteklih 50 godina vrlo mnogo u inili za LD “Fazan” Štrigova, ali i za me imursko i hrvatsko lovstvo op enito.

- U Hrvatsku i Štrigovu dolazim od 1969. godine i priznajem da sam zavolio Štrigovu, a zbog Štrigove i Hrvatsku i Hrvate. Ovdje sam stekao brojne prijatelje ali i ‘ulovio’ brojne trofeje koji imaju svjetski zna aj i cijenu. Što sam stariji, sve više volim dolaziti u Hrvatsku i Štrigovu i, vjerujte, unato tome što u jednom smjeru prevozim 1.040 kilometara, živim za dan kada u krenuti prema svojim dragim prijateljima, kolegama i dragoj Hrvatskoj. Ono što je Njema ka imala prije pedeset godina ja danas nalazim u Me imurju, a to je lijepa i zašti ena priroda, puno divlja i i dragi ljudi. Ovdje sam odstrijelio dvjesto lova kih trofeja s kojima se ponosim, ali ipak najdraži su mi ‘ljudski trofeji’, jer takvih ljudi nema nigdje, a proputovao sam ja Europu. Me imurci su vrlo ljubazni ljudi, uvijek mene i kolege koji sa mnom dolaze pogoste i srda no prihvate. Ako Bog dopusti, i dalje u dolaziti u Hrvatsku i Štrigovu, do posljednje ure života. Hvala vam, dragi prijatelji, na ovom, priznajem, neo ekivanom pri-

znanju, rekao je Martin Altjohan nakon što je iz ruku Ljubomira Grgeca, predsjednika Lova kog saveza Me imurske županije, primio Plaketu.

Lovni turizam mogao bi donositi stotine tisu a kuna prihoda To je druga po redu Plaketa koja je dodijeljena nekom lovcu i prvu koju dodjeljuje LD “Fazan” Štrigova.

- Gospodine Martine, iskreno Vam hvala za sve što ste u inili za me imursko lovstvo i lovno gospodarstvo. Mi znamo koliki je Vaš doprinos u materijalnom - nov anom obliku, ali još je važnija misija koju provodite pedeset godina, dovode i njema ke lovce u Me imurje. Iskreno i od srca Vam hvala i želim da budete naš dragi gost dok god budete imali snage dolaziti u Hrvatsku i Me imurje koje volite, rekao je Ljubomir Grgec predaju i Altjohanu najviše lova ko priznanje.

Njema kom lovcu i prijatelju zahvalili su i Stanislav Heric i Mirko Dujh, predsjednik i lan LD-a “Fazan” Štrigova, naglasivši kako je Altjohan s njema kim kolegama štrigovskom i me imurskom lovstvu donio stotine tisu a

kuna prihoda. Naravno, ti iznosi mogli bi biti i puno viši, kao što je to nekada bio slu aj. Do toga bi tek trebalo do i, jer lovni turizam je od ‘90-ih u Me imurju gotovo pa zamro, opstao je samo zahvaljuju i onima koji vole naš kraj kao da su tu doma, poput Altjohana.

- Osim što je puno potrošio (smijeh), doveo je puno drugih lovaca koji su tako er odli ni potroša i, ali najve e bogatstvo zasigurno su nam njegovi savjeti i prijedlozi kako organizirati lovno gospodarstvo. Zahvaljuju i njemu mi danas imamo gotovo idealno organizirano društvo i lovište. Želja nam je da Martin i dalje dolazi k nama i kao lovac i kao prijatelj, naglasio je Stanislav Heric, predsjednik LD-a “Fazan” Štrigova.

Od prvog Altjohanovog dolaska u Štrigovu, 15. svibnja 1969. godine, prate ga Mirko Dujh i Krunoslav Nemec, koji tvrde kako je on izvanredan i humani lovac, dragi kolega i veliki prijatelj Hrvatske i Me imurja, jer je u Hrvatsku dolazio i u vrijeme najžeš eg rata ‘90-ih godina. Sve anosti u restoranu “Terbotz” nazo ili su mnogi doma i lovci, ali i Martinov sin Uvee, koji želi nastaviti o evim stopama i dovoditi njema ke lovce u Me imurje.

16. svibnja 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

STARA ŠKOLA u Bukovcu još eka prenamjenu, iako je zgrada otkupljena od novoga privatnog vlasnika

Dom za starije nije prošao, novi prijedlog: ekohotel ekohotel!!

PIŠE: STJEPAN MESARI Poduzetnica Sandra Novak iz akovca kupila je u srpnju 2013. godine od Me imurske županije za 135.708 kuna zgradu stare škole u Bukovcu, koju je kanila prenamijeniti u svojevrsni dom za starije osobe u kojem bi se korisnici rekreirali uz obavljanje jednostavnih radova.

Razgovarali smo s vlasni inim suprugom i re eno nam je kako je birokracija umiješala svoje prste i od izgradnje doma ne e biti ništa. - Znate kako je to s birokracijom i administracijom i za sada ništa ne gradimo. Nadležno Ministarstvo nije nam dozvolilo gradnju doma, pa smo izradili novi plan i projekte, prema kojima bi ovdje bio objekt turisti ke namjene, jedna vrsta seoskog

turizma. ekamo papire i pou eni iskustvom mo i emo biti zadovoljni ako ih dobijemo do rujna, a onda emo krenuti u ozbiljnije poslove, kazao nam je Sandrin suprug, ne otkrivaju i to an sadržaj i namjenu objekta, jer kaže kako nikada ne znaš što e birokratske strukture prihvatiti, što ne e i sli no. Vjeruje kako e, istina, s vremenskim, a samim time i nov anim zaostatkom i gubitkom, na kraju u lijepom Bukovcu izrasti jednako tako lijepa gra evina.

Predsjednica VMO-a Bukovec Klaudija Bistrovi kaže kako je i ranije bilo zainteresiranih za kupnju stare škole koju su samodoprinosom i vlastitim radom gradili i njezini roditelji i svi žitelji Bukovca, ali je uvijek netko drugi, na višem položaju, osporavao prodaju.

Sandra Novak iz akovca bukove ku staru školu kupila je od Me imurske županije u srpnju 2013. godine, s namjerom da je preuredi u dom za starije osobe, dopunjenih sadržaja. Me utim, resorno Ministarstvo nije prihvatilo prenamjenu, pa je vlasnica podnijela zamolbu za prenamjenu u seoski turizam, odnosno svojevrsni ekohotel - Mogli smo imati dje ji vrti , prodavaonicu, kroja ku radionicu, stara ki dom, seoski turizam i neke druge radionice, ali nisu nam dali, prvo OŠ Selnica, pa Me imurska županija i na kraju država. A moglo se spasiti gra evinu i zaposliti ljude. Ovako je sve propalo, a

gra evina se gotovo srušila i ako Bog da Horvatovima da uspiju bit e to velika sre a za sve nas. Ako e to biti ekohotel, onda e i naši mještani vjerojatno mo i prodavati svoje ekološki stvorene proizvode, od vo a, preko povr a, mlijeka, vrhnja, sira, do mesa i me-

Predsjednica VMO-a Bukovec Klaudija Bistrovi sa sinom Ericom skoro svaki dan do e do stare škole u Bukovcu i poželi da kona no krenu radovi na njezinoj obnovi ili ure enju u koristan prostor

snih prera evina. Svega ovdje ima, samo trebamo nekoga tko e to prepoznati, okupiti nas mještane i otkupiti naše proizvode.

Ako do jeseni Horvatovi dobiju sve suglasnosti i potom krenu u zatvaranje inancijske konstrukcije, radovi bi mogli

zapo eti 2015. godine, a ubrzo nakon toga ekohotel bi mogao otvoriti vrata za goste i turiste. U ovako lijepu i zašti enu prirodu sigurno e mnogi htjeti do i, poglavito kada e znati da se poslužuje doma a hrana i doma e vino te razni prirodni sokovi.

DOBRAVSKI ižmari uvaju veliku obrtni ku tradiciju u Donjoj Dubravi

Bez doma ih šujstera nikad ne bi bilo “ ižme s trdom sarom”!

- Da bih ukazao na brojnost obu ara, spomenut u 1927. godinu, kada su u obu arskoj komori djelovala 34 registrirana obu ara, a bilo je i onih koji su radili na crno, rekao je dr. Feletar na skupu, iznijevši podatke kako je interes za obu arski rad bio u uzlaznoj putanji, pa ih je tako 1960. godine u Donjoj Dubravi bilo ak 72 Udruga obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava u suradnji s Op inom Donja Dubrava organizirala je u subotu 10. svibnja skup pod nazivom “Si ižmari pod svojom zastavom”, iji je moderator bio prof. An elko Lisjak. Inicijatori okupljana bili su živu i postolari, predvo eni Antunom pl.

Benkom. - Nam dobravskim ižmarom (šujstrom) veljka je ast što je sa uvana zastava Dobravskoga ižmarskoga ceha iz polovine 18. stolje a, koja je danas stara oko 250 godina.

Zahvaljuju i entuzijastima ona je znatno ošte ena obnovljena u izvornom obliku, emu zasluge pripadaju dobravskom kroja u Stjepanu Lisjaku i akademskom slikaru Franji Musta u - Medarovu iz Svete Marije, rekao je Benko, koji je i sam zaslužan za ovaj projekt.

Blaž Brljak, 90-godišnji umirovljeni postolar, nazo nima je pri ao o godinama svojeg naukovanja pa do vremena kada je postao majstor u zanatu, kojem je dao više od 70 godina života. Prisutni šujstri ispri ali su kako se naporno radilo i po danu i po no i. Na kraju, ižmari i ostali sudionici ovjekovje ili su ovaj povijesni skup fotogra iranjem pod za-

kalfu. - Još prije nego je carica Marija Terezija donijela Uredbu o osnivanju cehova, u Donjoj Dubravi je bilo toliko ižmara da su nakon donošenja Uredbe mogli osnovati svoj ceh - Dobravski ižmarski ceh, rekao je prof. dr. Dragutin Feletar, suradnik u HAZU. Naglasio je kako je upravo taj ceh bio jedan od najja ih u mjestu i radio je po svojim pravilima koja su datirala od sredine 18. st.

Pala ideja: muzej obrtništva Cehovi su ukinuti u 19. stolje u, kada su oformljene obrtni ke komore, pa je

u ovom kraju djelovala komora za Donju Dubravu i Kotoribu. - Da bi ukazao na brojnost obu ara, spomenut u 1927. godinu, kada su u obu arskoj komori djelovala 34 registrirana obu ara, a bilo je i onih koji su radili na crno, rekao je dr. Feletar, iznijevši podatke kako je interes za obu arski rad bio u uzlaznoj putanji pa ih je tako 1960. godine u Donjoj Dubravi bilo ak 72.

Uputio je estitke onima koji su cehovsku zastavu obnovili kao jamstvo daljnjeg opstanka i ostanka ovog zanata za daljnja pokoljenja.

- Mi u Me imurju imamo tradiciju obrtništva s kojom se moramo di iti, pogotovo vi u Donjoj Dubravi, pa vam predlažem da u skorijoj budu nosti, kao što je to predložio dr. Feletar, pokušate otvoriti muzej obrtništva u turisti ke svrhe, predložio je župan Posavec.

Inicijativu ižmara pohvalili je i na elnik Dražen Miser, dok je Slavko Faltak sa žaljenjem istaknuo propadanje broja obrta u Me imurju.

Dobravski šujstri u društvu župana

stavom Dobravskoga ižmarskog ceha. Za sje anje na ovaj skup svaki sudionik dobio je od strane organizatora na poklon dobravski suvenir - ižmu s trdom sarom.

Ponovno se zajedni ki slikali nakon 1953. godine Skup je održan u dvorani Informativnog centra u Donjoj Dubravi na kojem je bilo devet od jedanaest živu ih ižmara Donje Dubrave (onima kojima je zdravlje to dopuštalo).

Pozdravne rije i njima i gostima uputila je Marijana Šte i , predsjednica Udruge obrtnika i poduzetnika op ine Donja Dubrava. Pozivu organizatora odazvali su se župan Me imurske županije Matija Posavec, predsjednik Obrtni ke komore MŽ-a Slavko Faltak, op inski elnici Donje Dubrave, predvo eni na elnikom Draženom Miserom, Mirjana Ribi , ravnateljica dobravske osnovne škole, Ivan Kušter, ovjek koji je mnoge generacije postolara izu io kao predava u varaždinskoj

srednjoj školi, te Antun Kalšan i njegov sin Velimir, predstavnici prilo kih ižmara.

- Drago mi je što smo se okupili na jednom povijesnom skupu jer su se zadnji put ovako okupljeni dobravski šujstri slikali 1953. ljeta i evo nakon 61 godine ponovno smo se skupili svi koji smo preostali, rekao je pl. Benko. Zanimljiv scenski prikaz na ovu temu prikazali su u enici OŠ Donja Dubrava Filip Miri , Dominik Horvat i Filip Bogomolec na na in da su glumili “inaše” i

Scenski prikaz u enika OŠ Donja Dubrava za o uvanje tradicije

8

Kroz Međimurje

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA UNIŠTENO nekoliko stotina mladih sadnica topola u šumi “Škarje” kod Držimurca akove ke Šumarije

UKRATKO

Benjamino Horvat: Ostali smo zaprepašteni, sjekli su ih ma etama

39-godišnjak istukao oca u Gornjem Hraš anu

Odrezane su na pola, a šteta se procjenjuje na oko 30.000 kuna U srijedu 14. svibnja Policijska uprava me imurska zaprimila je prijavu poduze a iz akovca da im je u vremenu od 7. do 30. travnja u šumskom predjelu zvanom "Škarje", nedaleko od mjesta Držimurec, nepoznati po initelj, jedan ili više njih, polomio nekoliko stotina zasa enih mladih sadnica drva "euroameri ke topole".

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ošte ene Hrvatske šume Tragom te vijesti saznali smo da je šteta nanesena Hrvatskim šumama - Šumariji akovec. Upravitelj Šumarije akvoec, dipl. ing.

Benjamino Horvat, rekao nam je: - Na prolje e smo zasadili oko 2.700 komada topole na deset hektara površine. Rije je o euroameri koj topoli koja se tu ve

U nedjelju 11. svibnja oko 23 sata u Ulici bra e Radi u Gornjem Hraš anu 39-godišnjak iz akovca istukao je svog 63-godišnjeg oca i pritom ga teško ozlijedio.

Po initelj je uhi en i predan pritvorskom nadzorniku, te je u ponedjeljak uz kaznenu prijavu doveden op inskom državnom odvjetniku u akovcu s prijedlogom da mu se odredi istražni zatvor.

akov anin u Istarskoj napuhao 2,5 promila

Foto: ilustracija

prilagodila i koja brzo raste.

Nažalost, dogodila se tragi na stvar, ostali smo zaprepašteni. Male sadnice netko je, po svoj prilici ma etama, odrezao na pola. Uništeno je nekoliko stotina sadnica, a šteta se procjenjuje na oko 30.000 kuna. Sve je prijavljeno policiji koja traga za po initeljima, a mogu e je i da je netko nešto vidio pa ga molim da to prijavi policiji, poru io je prvi ovjek

akove ke podružnice Hrvatskih šuma.

Namjerno uništavanje Tko je u inio tu ludost?

Za sada su u pitanju samo pretpostavke. Netko se o ito "igrao" ma etama i sjekao topole. Ina e, topole se sade na oko pet metara razmaka, a ako je posje eno više stotina topola, to je sigurno bilo namjerno, a ne slu ajno. (J. Š.)

Tijekom no i sa subotu na nedjelju u vremenu od 21 sat do 5 sati policijski službenici Policijske uprave me imurske su u suradnji s Policijskom upravom varaždinskom proveli operativnu akciju “Alkohol”, u kojoj je utvr eno ukupno 16 prekršaja, od ega 10 prekršaja upravljanja vozilom u vrijeme kada je u organizmu prisutan alkohol, te 6 ostalih prekršaja.

Najve a utvr ena koncentracija alkohola u organizmu, u koli ini od 2,50 g/ kg, zabilježena je dana 11. svibnja u 1.05 sati u Istarskoj ulici u akovcu kod 33-

Naknadno zatražio lije ni ku pomo nakon stradavanja u prometnoj

godišnjeg voza a osobnog automobila iz akovca.

Dva “ljubitelja” kablova s adresom u Pribislavcu završila u pritvoru

U subotu 10. svibnja oko 2 sata na kolniku državne ceste kod mjesta Štrukovec dogodila se prometna nesre a u kojoj voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 42-godišnjak iz akovca, brzinu kretanja vozila nije prilagodio stanju i osobinama ceste (zavoj, mokar kolnik), zbog ega je izgubio nadzor nad upravljanjem vozilom te je sišao izvan kolnika, gdje je udario u zemljani nasip cestovnog jarka, nakon ega je došlo do prevrtanja vozila.

Putnik u osobnom automobilu, 38-godišnjak iz Murskog Središ a, u Županijskoj bolnici akovec naknadno je zatražio lije ni ku pomo , pri emu je utvr eno da je teško ozlije en te je zadržan na daljnjem lije enju.

Protiv voza a osobnog automobila e se zbog po injenja kaznenog djela “Izazivanje prometne nesre e u cestovnom prometu” podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U etvrtak 8. svibnja u 22.52 sati u akovcu, u Ulici Vladimira Nazora, policijski službenici zatekli su dvije nepoznate muške osobe kako preko ograde prebacuju elektri ne kablove.

Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su 39 i 27-godišnjak iz Pribislavca presko ili ogradu i ušli u halu, vlasništvo poduze a u ste aju iz akovca, gdje su sa zidova i strojeva demontirali ve u koli inu elektri nih kablova i dovezli ih do ograde gdje su parkirali svoj osobni automobil, ali su ih prilikom prebacivanja ukradenih kablova preko ograde zatekli policijski službenici.

Po initelji su uhi eni te predani pritvorskom nadzorniku, a u petak 9. svibnja uz kaznenu prijavu dovedeni op inskom državnom odvjetniku u akovcu, na iji prijedlog im je sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio istražni zatvor.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Upravljanje imovinom maloljetnih osoba PIŠE: Ivana Markovi , pravnica u Centru za socijalnu skrb

Novac upla ivan za dje ju štednju na bankovne ra une nije imovina roditelja ve djeteta, bez obzira tko je taj novac zaista upla ivao.

Ogor enje roditelja uglavnom izaziva to što toga nisu bili svjesni prilikom otvaranja ra una na ime djeteta ni upoznati sa zakonskim ograni enjima u raspolaganju imovinom djeteta. Roditelji samostalno upravljaju kako vlastitom, tako i imovinom svog djeteta, stoga ako nisu spremni prihvatiti svrhu ovih zakonskih ograni enja usmjerenu prvenstveno i isklju ivo na zaštitu interesa djeteta te ako znaju da bi im taj novac mogao ranije zatrebati - imaju mogu nost donositi druk ije odluke u pogledu upravljanja tom imovinom.

Roditelji mogu bez traženja odobrenja centra za socijalnu skrb raspolagati nov anim sredstvima maloljetnog djeteta u razdoblju od jednog mjeseca koji ne prelazi iznos od 10.000 kuna.

Maloljetna osoba može biti vlasnikom imovine, a može je ste i nasljedstvom, darovanjem ili na nekom drugom pravnom temelju: kupnja nekretnina ili dionica na ime djeteta, otvaranje štednje na ime djeteta, stambena štednja, isplata odštete, rente i dr., i njome uvijek upravljaju njegovi roditelji, što podrazumijeva o uvanje, unaprje enje, poboljšanje i uve anje imovine. Iznimka je imovina koju je maloljetnik stekao radom nakon navršene petnaeste godine života.

Roditelji prihode od djetetove imovine mogu koristiti isklju ivo radi njegovog uzdržavanja, lije enja, odgoja, školovanja, obrazovanja ili za podmirenje nekih drugih važnih potreba i za to im nije potrebno posebno odobrenje.

Za raspolaganje redovitim prihodima koji se redovno ispla uju, obiteljska mirovina, stipendija, pomo i za školovanja radi zadovoljavanja potreba djeteta, ali i za potrebe cijele obitelji ukoliko roditelji nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine ili su nesposobni za rad, nije potrebno posebno odobrenje.

Za sklapanje pravnih poslova koji se odnose na otu enje ili optere enje nekretnina, pokretnina, dionica ili nov a-

nih iznosa ve e vrijednost potrebno je odobrenje nadležnog centra za socijalnu skrb.

Pod otu enjem ili optere enjem imovine podrazumijeva se i svako raspolaganje ve om imovinom djeteta, kao što je zatvaranje bankovnog ra una, prodaja dionica, prodaja poslovnog udjela, raspolaganje namjenskim sredstvima za stambenu štednju i sl.

Za sklapanje ugovora izme u maloljetnog djeteta i fizi kih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje budu im imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim sportskim, umjetni kim ili sli nim aktivnostima potrebno je tako er prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.

Zakonske odredbe o ograni enju upravljanja imo-

vinom njihove djece roditeljima esto nisu poznate te stoga upu uju pritužbe, smatraju i da se davanjem ovlaštenja centrima da odlu uju o ispravnosti ili neispravnosti odluke o raspolaganju imovinom djece, osobito novcem koji je položen na štedni ra un djeteta, a radi se nerijetko o novcu koji su oni uplatili iz svojih sredstava, krši njihovo pravo da slobodno odlu uju u korist svoje djece ija prava i interese nitko drugi osim njih ne može bolje zastupati.

Postupak za raspolaganje imovinom maloljetnog djeteta pokre e se po zahtjevu roditelja kod nadležnog centra za socijalnu skrb. U zahtjevu je potrebno navesti razloge raspolaganja imovinom djeteta, pri emu je roditelj dužan

istaknuti interese i potrebe maloljetnog djeteta zbog kojih traži odobrenje, a potrebno je priložiti dokaz o prebivalištu, dokaz o imovini za koju se traži raspolaganje, rodni list za malodobno dijete, sudsku odluku o roditeljskoj skrbi u slu aju da dijete živi s jednim od roditelja. Potrebno je priložiti nacrt ugovora sastavljen od javnog bilježnika, za ije se zaklju enje traži odobrenje.

Sasvim je druk ija situacija kada nadležni centar za socijalnu skrb utvrdi da roditelj ne ispunjava svoje dužnosti na odgovaraju i na in i tada može poduzeti mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, odnosno u svako doba može zahtijevati od roditelja polaganje ra una o upravljanju djetetovom imovinom.

16. svibnja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

NEMOJTE NASJEDATI nepoznatim “humanitarcima” jer nemaju dozvole

ŽUPAN SE NIJE ŠALIO

Moderni žicari preplavili akovec, ne dajte olako novac

Uništavanjem ambrozije zarada i do 10 tisu a kuna

Pojava “humanitaraca” iz drugih županija, koji skupljaju pomo za nama nepoznate udruge te humanitarne akcije i sli no, vrlo je sumnjiva

Ako eš e prolazite centrom akovca, tada su vas barem nekoliko puta mladi, zgodni i skockani ljudi povukli za rukav guraju i vam u ruke letak, koji kad uzmete od vas zatraže petnaest kuna kao pomo za rad udruge s teško ama u razvoju s drugog kraja Hrvatske, navodno Karlova ke županije. Mnogi zbog empatije s takvim udrugama, jer država za potrebite nikada nema dovoljno novca, vade nov anik i daju petnaest kuna. A naši zgodni momci ili djevojke tako do kraja “radnog dana” prikupe lijepu svoticu, bez iskalne kase, bez ra una i uvida kome i kamo ide taj novac. I tako iz dana u dan. Da ne govorimo o tome da ljude ne puštaju na miru ili dovode u neugodnost guraju i im svoje letke.

Nitko im nije izdao dopuštenje za bilo kakvu prodaju ili humanitarnu akciju Uglavnom, svaka humanitarna akcija koja se provodi u Me imurskoj županiji mora imati odobrenje od Ureda državne uprave, kao i Grada.

Zbog toga su i provjere svih humanitarnih doga anja kod nas vrlo este u posljednje vrijeme. Tako er, privatne osobe više ne mogu organizirati nikakve humanitarne akcije i zbog toga mogu biti kažnjene.

Stoga je pojava “humanitaraca” iz drugih županija koji sku-

U centru akovca, sve dok to nismo objavili na našem online mediju - portalu i dok nije po eo puhati snažan vjetar, dnevno su se izmjenjivali “prodava i humanitarnih estitaka”

pljaju pomo za nama nepoznate udruge i humanitarne akcije i sli no vrlo sumnjiva i zato nemojte nasjedati olakom davanju novca. Što se ti e konkretnog skupljanja novca, koje se proteklih desetak dana doga alo u centru akovca, ali kako su nam dojavili itatelji i na parkiralištima raznim trgova kih centara, ono vrlo vjerojatno miriše i na organiziranu prijevaru. Isto vrijedi i za sli ne prodaje knjižica i letaka koje se doga aju u središtu grada.

Provjerili smo u Upravi Grada akovca imaju li svi ti prodava i letaka, kao i oni koji prodaju asopise za mlade i sli no, bilo kakve dozvole od Grada, odnosno Državne uprave. Dobili smo odgovor da mladi nemaju nikakve dozvole ni suglasnosti Grada za prodaju na javnom gradskom prostoru.

Ivica Pongrac iz komunalnog redarstva akovca kazao nam je da su dva takva

prodava a letka natjerali, jer bez suglasnosti ne mogu gra anima prodavati svoje letke.

Jednog su ak i priveli i objasnili mu proceduru na koji na in može prikupljati sredstva u humanitarne svrhe, da se prvo treba dati zahtjev Uredu državne uprave i Gradu, dobiti suglasnost, odobrenje za štand i prikupljanje sredstva na štandu za na to to no odre enom mjestu.

Moram nazvati svog šefa?

Jedan od privedenih je kazao da “mora nazvati svog šefa” i nakon toga kazao mrtavhladan: da “im se to ne isplati”.

Uglavnom, o ito se ne radi o nikakvih humanitarnim poslovima, jer šefova u udrugama nema, jedino ako nisu prevarantske igre u pitanju. Što se ti e ovih “humanitaraca”, ni nakon što su iz Gradske uprave jednog priveli u Grad, a dvoje prodava a humanitarnih estitki natjerali,

nisu se povukli. Pojavila se nova ekipa prodaju i jednake letke za iste pare. Opet su ih akove ki komunalci tjerali, jer nemaju potrebne suglasnosti od Grada, ali oni su bili uporni. Igraju se skriva a s komunalcima, jer komunalci imaju i drugog posla, a ne cijeli dan pratiti moderne žicare. O ito ima tu posla i za policiju koja bi eš e trebala u centru grada i kod parkirališta trgova kih centara provjeravati “prodava e” estitaka i asopisa. Nestali su tek kad smo ovu vijest objavili na portalu i kad je po eo puhati neugodan vjetar. Ho e li se isto ponoviti nakon što on prestane, što se ti e nas - mi emo to sigurno provjeriti. Naravno, to bi trebali isto u initi i službeni organi koji bi se morali koordinirati i eliminirati iz grada sumnjive tipove koji zapravo onemogu uju normalan svakodnevni gradski ritam, ve gra ane i posjetitelje dovode u neugodnu situaciju.

S obzirom na to da je takvih, a što drugo re i nego “žicara”, sve više i više i da im je teško stati na kraj, jedino suvislo rješenje za gra ane je: ne nasjedati im i ne davati novac. Ne morate imati grižnju savjesti da niste suosje ajni s tu om nevoljom, jer nitko ne zna kome zapravo ide taj novac koji oni skupljaju. (bmo i dz)

CVJETOVI KATRUŽE u humanitarne svrhe

Prodano katruža za više od 11 tisu a kuna Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” i ove je godine tradicionalno organizirala akciju prodaje cvijeta katruže. Akcija je održana 10. svibnja na etiri lokacije.

Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” djeluje ve više od desetlje a, a broj osoba kojima je u to vrijeme pomogla vrlo je velik. - Ovo je doba godine kad cvatu katruže i kad mi u Zakladi prodajom cvije a, koje je jedan od simbola Me imurja, prikupljamo sredstva za kupnju lijekova, ali i podsje amo gra ane da pored nas žive i oni koji si iz svojih prihoda ne mogu kupiti potrebne lijekove, rekao je okupljenim novinarima župan Me imurske županije i upravitelj Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” Matija Posavec. - Posebno me raduje injenica, rekao je Posavec, da kod nas još uvijek ima pojedinaca i tvrtki spremnih

Župan Me imurske županije još je prije mjesec dana najavio da razmišlja kako da uništavanje ambrozije potakne i isplatom odre enih naknada za uništenu ambroziju. Na službenim stranicama Me imurske županije sada je osvanuo i javni poziv za podnošenje prijava za sudjelovanje u akciji uklanjanja ambrozije na podru ju Me imurske županije u 2014. g.

Javnim pozivom Županija e prikupljati ponude za uklanjanje ambrozije s javnih i drugih površina na podru jima gradova i op ina u Me imurskoj županiji.

Na ovaj poziv mogu se prijaviti organizacije civilnog društva i udruge sa sjedištem

u Me imurskoj županiji. Uklanjanja ambrozije provodit e se na zadanim površinama na podru jima gradova i op ina u Me imurskoj županiji, u vremenu od 1. do 15. srpnja ove godine.

Odabranim udrugama i organizacijama isplatit e se nov ana naknada proporcionalna ostvarenim rezultatima, a najviše do 10.000 kuna.

Pisane prijave podnose se do 31. svibnja 2014. g. na adresu: Me imurska županija, Upravni odjel za gospodarske djelatnosti, Odsjek za poljoprivredu i turizam, Ru era Boškovi a 2, 40000 akovec, a detaljnije informacije mogu se na i na njihovim službenim internetskim stranicama. (BMO)

FINANCIJSKE POTPORE IZ FONDOVA EUROPSKE UNIJE (2014. – 2020.) ZA MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO Poljoprivreda Turizam Proizvodne i uslužne djelatnosti Pozivamo Vas na prezentaciju financijskih potpora iz fondova EU za razdoblje 2014 2020 za poljoprivredu, turizam, proizvodne i uslužne djelatnosti koja će se održati u organizaciji međimurskog ogranka stranke ORaH (Održivi razvoj Hrvatske) u Čakovcu u restoranu Kristal u srijedu 21.05.2014. u 18 sati

ULAZ BESPLATAN

pomo i, te da u ovim kriznim vremenima nismo izgubili humanost i empatiju.

U akovcu je prodajom katruža prikupljeno 3.947,50 kuna i 8 eura, u Prelogu 3.776,80 kuna, u Belici 1.910,00 kuna i u Murskom Središ u 1.392,00 kune. Ukupno je prikupljeno 11.026,30

kuna i 8 eura. Zahvaljujemo svima koji su dali svoj doprinos uspjehu akcije: u enicima i djelatnicima osnovnih škola u Strahonincu i Pribislavcu, lanicama Prilo kog srca Prelog, Udruge žena Belica i Društva žena Mursko Središ e, lanovima KUD-a Ma kovec, Turisti koj zajednici

Grada akovca i PRE-KOM-u Prelog. Zahvaljujemo svim medijima koji su i ovaj put popratili akciju. Posebno zahvaljujemo svim ljudima dobrog srca, posebno Me imurkama i Me imurcima, koji su donirali ili kupili cvijet katruže te na taj na in i ovaj put pokazali svoju humanost. (BMO)

Nakon prezentacije bit će u restoranu Kristal organiziran kraći domjenak za sve posjetitelje povodom otvaranja stranačkih prostorija međimurskog ORaH-a na Trgu Eugena Kvaternika 8 u Čakovcu.

Povjerenik ORaH-a za Čakovec – Međimurje Kristijan Mavrek Tel: 099-310-9424 E-mail: kristijan.mavrek@orah.hr

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. svibnja 2014.

ZAŠTO JE OPOROVEC postao jedno od najprihvatljivijih mjesta za život mladih u donjem Me imurju

Baby bum u Oporovcu traje ve godinama Da je u Oporovcu mnogo Ravnateljica OŠ Draškovec Margit Miri : - Uvijek je puno u enika iz Oporovca u odnosu djece, kako školske, tako i na ostala mjesta iz kojih dolaze u enici u OŠ Draškovec. U ovom trenutku OŠ Draškovec predškolske, potvr uje i mjepoha a tridesetak u enika iz Oporovca od njih sto deset u školi štanka Biserka Granatir, koju Nekadašnje poljoprivredno mjesto Oporovec, kao i sva druga mjesta u podru ju Grada Preloga, izrasta u urbanizirano naselje prigradskog tipa. Taj je proces zapo eo prije nekoliko desetlje a, a karakterizira ga smanjivanje poljoprivrednog stanovništva u odnosu prema ostalim sektorima.

Rast broja stanovnika Za proces urbanizacije Oporovca i drugih naselja zaslužan je Grad Prelog, a u manjoj mjeri i Donji Kraljevec, svojim industrijskim potencijalima. U ovom trenutku na djelu je dvosmjeran proces, gube se stanovnici zbog odlaska u ve e centre, a, s druge strane, sve više postaje urbanizirano prigradsko naselje Grada Preloga.

U zadnjih deset godina u Oporovcu pak raste broj stanovnika, uz ukovec i Grad Prelog. Pravo je pitanje samo ho e li se Prelog u budu nosti dovoljno brzo razvijati da sprije i depopulaciju svojih

Malo mjesto s velikim brojem djece, koja se vi aju na svakom koraku s mamama i tatama

Centar Oporovca lijepo je ure en

prigradskih naselja koja je stalno na djelu, a kako bi stanovništvo ostajalo u tim naseljima.

Naselje Oporovec se kao toponim i mjesto Oporovec javlja 1245. godine te spada u najstarija naselja u Me imurju. Prema legendi, Oporovec je dobio ime po vlastelinu Oporu.

Danas ima 450 stanovnika.

I danas lijepi seoski trg uz kapelicu Gospe Marije Snježne podsje a svojim amfiteatralnim okruglim oblikom na centar nekadašnjeg vlastelinstva. Zanimljiv je i stari pil uz kapelicu, a koji mještani zovu

pil Marije Snježne. No, ono što nas je dovelo u Oporovec nije povijest mjesta, ve jedan enomen - mjesto s velikim brojem djece, koja se vi aju na svakom koraku s mamama i tatama.

Puno mladih parova, pa djece nikad ne nedostaje Zanimljivo je da je tako ve godinama, što nam potvr uje i ravnateljica Osnovne škole Draškovec Margit Miri . Ona naglašava: - Uvijek je puno u enika iz Oporovca

u odnosu na ostala mjesta iz kojih dolaze u enici u OŠ Draškovec.

U ovom trenutku OŠ Draškovec poha a tridesetak u enika iz Oporovca od sto deset u enika u školi. Bilo je i slu ajeva da je u jednom razredu u OŠ Draškovec bilo samo dvanaest u enika, od toga ak osam iz Oporovca. Osnovnu školu Draškovec polaze u enici iz Oporovca, Draškovca, koji je i najve e naselje tog dijela Me imruja, sa 716 stanovnika, Hemuševca sa 297 stanovnika i ukovca s 337 stanovnika.

smo zatekli na autobusnoj postaji u Oporovcu. Radi u tvrtki “MEISO” u Gori anu i svaki dan putuje.

Ona kaže: - Kao snaha došla sam u Oporovec davne 1977. godine iz Donjeg Mihaljevca. Lijepo je ovdje, mirno je i tiho i jako je puno mladih bra nih parova s djecom. Moja su djeca ve odrasla, dva sina žive u Oporovcu, a ve sam i baka. Jedan sin radi u donjokraljeve kom Tehnixu i drugi u Prelogu. Ne znam zašto, no Oporovec posebno vole mladi bra ni parovi, kaže ona.

Oporovec je danas kao prigradsko naselje Grada Preloga lijepo ure eno naselje, a pogotovo centar mjesta. Uz ostalo, izgra eno je autobusno staja-

Pil Gospe Marije Snježne u centru mjesta

lište, niskonaponska mreža za sportski park, te saniran Dom kulture i nabavljen inventar za njega.

Ve za nekoliko minuta boravka u Oporovcu, postaje svakom gostu jasno da je rije o naselju s velikim brojem djece, koja se voze biciklima po ulicama u pratnji mama ili tata ili pak sami.

Zbog ega je u Oporovcu mnogo djece u odnosu na druga naselja, teško je utvrditi bez analize, no jedan od razloga može biti taj što su mladi bra ni parovi ostajali u mjestu. Zanimljivo je i to da se zadnjih godina nekoliko mladih bra nih parova doselilo iz drugih mjesta zbog privla nosti Oporovca kao mirnog i tihog mjesta i ne preskupog, a mnogi rade u Prelogu i Donjem Kraljevcu ili drugim mjestima. (J. Šimunko)

Svakodnevna slika u mjestu - dijete u pratnji roditelja na biciklu

PROSLAVLJEN Dan op ine Dekanovec

Ne boje se ukidanja op ine - i dalje imaju v Na elnik Ivan Hajdarovi , koji je jedan od najdugovje nijih na elnika uop e, u svojem je obra anju napomenuo da bi ti isti danas okrenuli ploda su svi prije desetak i više godina govorili da e mala op ina Dekanovec, koja je najmanja u Hrvatskoj, svima u i pitali ‘Zar niste dovoljno razvijeni?’. biti problem, da bi ti isti danas okrenuli plo u i pitali ‘Zar niste dovoljno razvijeni?’

Sve anom sjednicom Op inskog vije a Dekanovec proslavljen je u utorak Dan op ine.

O razvoju op ine govorila je predsjednica Op inskog vije a Verica Grbavec te naglasila da se proteklih godina op ina lijepo razvijala, dok danas ima planove za još brži razvoj. U narednim godinama planirano je kao najvažnije izgraditi Dom zdravlja sa zdravstvenom i zubnom ambulantom te po mogu nosti ljekarnom, a treba izgraditi i prostore za DVD Dekanovec.

Na elnik op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi , koji je jedan od najdugovje nijih na elnika uop e, u svojem je obra anju napomenuo da su prije desetak i više godina svi govorili da e mala op ina Dekanovec, koja je najmanja u Hrvatskoj, svima biti problem,

Starijima od 65 godina ukinuli komunalnu naknadu

Sve ana sjednica Op inskog vije a Dekanovec

Budu i su planovi op ine veliki, treba izgraditi Dom zdravlja za koji ve postoji gra evinska dozvola, pokrenut je projekt “Vrtovi Dekanovca”, dok izgra ena prometnica do rijeke Mure bitno poboljšava kvalitetu života mještana, ali ne samo to, u budu nosti može postati mnogo više. Op ina Dekanovec je me u prvim op inama u Me imurju, ako ne i prva, koja je starijima od 65 godina ukinula komunalnu naknadu. Župan Matija Posavec, koji je sa suradnicima bio nazo an sve anoj sjednici, naglasio je da za kvalitetan rad op ine nije bitna njena veli ina, što se zorno pokazuje na primjeru Dekanovca koji se

16. svibnja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVAN GAŠPARI - Zujdo, jedna od legendi Donjeg Kraljevca

Kona no je netko prepoznao sve što radim Uz Dane op ine Donji Kraljevec najve e priznanje, Grb op ine, primio je danas ve umirovljenik Ivan Gašpari iz Donjeg Kraljevca. Priznanje je dobio za cjelokupni društveni rad jer je valjda i predlaga ima bilo teško obuhvatiti sve aktivnosti Ivana Gašpari a.

Zbog svoje svestranosti i brzine kojom obavlja sve poslove i zada e, ve dugo nosi zanimljiv nadimak Zujdo, pod kojim ga zna cijeli donji kraj.

Ivan Gašpari ro en je 1947. godine u Donjem Kraljevcu. U mla im danima proveo je šest godina na radu u Njema koj, no vratio se u rodni kraj kad je postalo jasno da se u Donjem Kraljevcu dobro razvoja metalna industrija te da e biti posla, po struci je bravar.

Život ga je potom vodio u razli itim pravcima i interesima. Tako je više godina kao školovani nogometni trener bio i trener nogometaša iz Donjeg Kraljevca. Punih dvadeset i pet godina radio je u Op ini, odnosno prije toga u nekadašnjoj mjesnoj zajednici. Radio je kao bagerist na izgradnji kanalizacije koju je osamdesetih godina prošlog stolje a gradila tadašnja Mjesna zajednica Donji Kraljevec, ali i mnoge druge poslove koji su bili nužni za funkcioniranje mjesne zajednice i danas op ine.

Dugogodišnji je lovac, a danas i lovnik i lovo uvar, za što je svojevremeno dobio i Plaketu op ine Donji Kraljevec. Pomagao je i nogometaši i vatrogascima, pogotovo oko stru nih poslova. Najviše pri-

znanje op ine Donji Kraljevec dobio je ove godine, ponajviše za angažman u KUD-u op ine Donji Kraljevec, gdje je posebno angažiran zadnjih desetlje a.

U osamdesetim godinama je kulturno-umjetni ko društvo bilo organizirano na razini Mjesne zajednice Donji Kraljevec, da bi danas bilo organizirano na razini op ine, što se pokazalo mnogo boljim rješenjem jer se na taj na in zajedni ki druže talentirani pojedinci iz svih mjesta op ine.

Glumac i plesa U KUD-u op ine Donji Kraljevec je dramski glumac i scenograf, a prije toga po potrebi i plesa , a ponajviše kao onaj kojega se pita kad treba nešto izraditi ili popraviti.

• Bili ste graditelj ‘Noine arke’, kazališne predstave

s kojom ste nastupili na Festivalu u Novom Vinodolskom?

- Još se dobro sje am svega, bila je to lijepa predstava našeg KUD-a. Ideju je dala tadašnja voditeljica dramske sekcije Marija Hranjec, a ja sam je materijalizirao u scenografskom smislu.

• Na koliko ste festivala kazališnih amatera Me imurja do sada sudjelovali?

- Kao dramska skupina KUD-a op ine nastupili smo do sada na svim festivalima, a to zna i da sam glumio u predstavi ili bio u nekoj drugoj ulozi svih devetnaest godina trajanja Festivala. Možda to nekima koji se ne bave društvenim radom nije važno, no ja se time se ponosim.

• U najnovijoj kazališnoj predstavi s kojom

PRELOG

U subotu na Festival jagoda

velike planove uspio razviti usprkos lošim predvi anjima, a ponajprije zahvaljuju i dobrom vodstvu i timu uz na elnika. - Posebno mi imponira što cijenite svoje sumještane Florijana Andrašeca i Munu Orehov i znate njihovu veli inu, rekao je župan Posavec.

Sve anoj sjednici bili su nazo ni na elnici susjednih op ina Belice, Domašinca i Podturna Zvonimir Taradi, Dragutin Lisjak i Josip Le-

pen, kao i predsjednik HDZ-a Me imurske županije Darko Horvat.

U kulturno-umjetni kom dijelu programa nastupila je Ženska vokalna skupina “Sveti Marko” iz Selnice, Limena glazba Dekanovec, te u enici Podru ne škole Dekanovec: Leonarda Krsnik, Lana Boj i Paula urkin. Skupina Limene glazbe Dekanovec (prve bandiste je davne 1920. godine osnovao Florijan Andra-

Kvartet Limene glazbe Dekanovec izvodi skladbu “Dekanovsko grobiš e”

Na elnik op ine Ivan Hajdarovi : - Imamo velike planove razvoja

Predsjednica Op inskog vije a Dekanovec Verica Grbavec: - Prioritet je izgradnja Doma zdravlja

šec) u sastavu Lucija Mesarek, Valentina Jalšovec, Tomislav Peras i Jurica Rajf izvela je skladbu “Dekanovsko grobiš e”, u aranžmanu prof. Danijela Požgaja, koja svojim ekspresivnim glazbenim elementima i kakafonijom do arava prostor i vje nost. Uz sve anu sjednicu otvorena je replika starih ku a Dekanovca autora Milana Mirija. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Dugogodišnji je lovac, a danas i lovnik i lovo uvar, za što je svojevremeno dobio i Plaketu op ine Donji Kraljevec. Pomagao je i nogometašima i vatrogascima, pogotovo oko stru nih poslova.

Najviše priznanje op ine Donji Kraljevec dobio je ove godine, ponajviše za angažman u KUD-u op ine Donji Kraljevec, gdje je posebno angažiran zadnjih desetlje a

Turisti ka zajednica Grada Preloga organizira 17. svibnja, u subotu, Festival jagoda, s po etkom u 9 sati ispred Doma kulture Grada Preloga, Trg Slobode 1.

Na Festivalu e se predstaviti u enici Srednje škole Prelog sa slasti arskim proizvodima i napitcima, hotel “Panorama”, pizzeria “Rosa”, Gradska kavana “Lovac”, restoran “Prepelica”, radionica kola a “Monika” iz Ivanovca, Ekos Pekarnica d.o.o., cafe-bar “Forum” Prelog, Udruga slijepih Me imurske županije s partnerima, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije i Udruga osoba s mentalnom retardacijom Me imurske županije, EU projekt “Bolja integracija u Me imurju - BIM”. (j)

Tri lica svestranog Ivana Gašpari a

ste kao KUD op ine ove godine pobijedili, rije je o mjuziklu ‘Možima ne komediju, ženama na zdrovje’, a koji je proglašen najboljom me imurskom kazališnom amaterskom predstavom, glumac ste koji glumite Naceka, starog de ka, ali ujedno i scenograf predstave. Što je ljepše raditi, biti glumac ili scenograf?

- Glumac sam jer me to veseli, lijepo se zabavljamo na probama i uvijek se nešto novo dogodi ili jednostavno nau i.

Naj eš e sam scenograf predstava jer znam raditi mnoge poslove, od bravarskih do stolarskih i drugo. Uvijek me raduje kad mogu pomo i.

Imam jedno pravilo u životu, a ono glasi: ako se ne eg prihva-

tiš, to i radi najbolje što znaš i svim srcem.

• U mirovini ste, no to kao da ne vrijedi za vas, stalno ste u pokretu i na mnogim poslovima, tako vas se ovih dana može na i i na radu u tvrtki ‘Ferokotao’?

- Iako sam u mirovini, i dalje radim dok mi to zdravlje dopušta. Volim raditi i družiti se s ljudima, volim biti u pokretu. Stalni sam lan KUD-a, lovnik sam i lovac te obilazim lovišta i drugo.

• Koliko Vam zna i najviše priznanje op ine Donji Kraljevec?

- Meni jako puno, kona no je netko prepoznao što radim, a beskona no mi je je drago što kona no netko vjeruje u to što radim, što vjeruje u mene.

(J. Šimunko)

12

Kroz Međimurje

GORNJE ME IMURJE dobilo novu ispostavu lokalne uprave

Po gra evinske dozvole u Mursko Središ e U srijedu je u Murskom Središ u sve ano otvorena ispostava Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije, ime je Grad dobio još jedan ured kojim se unaprje uje kvaliteta života kako gra ana Murskog Središ a, tako i cjelokupnog gornjeg Me imurja. Sve anom su otvorenju prostorija uz gradona elnika Dražena Srpaka bili prisutni i župan Matija Posavec, zamjenik župana Zoran Vidovi , predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak, na elnik PU me imurske Kruinoslav Gosari , na elnici susjednih op ina, kao i gradski vije nici te mnogobrojni mještani koji su svojim dolaskom dali podršku ovom projektu.

Kako je napomenuto prilikom samog otvaranja, u posljednjih godinu dana Mursko Središ e po elo se nanovo pozicionirati kao grad od izrazitog zna aja za županiju, grad mnogih doga anja, grad u koji se polako vra aju optimizam i vjera u bolje sutra. Otvaranje ove ispostave samo je potvrda da se sve može napraviti, ali samo ako zajedno radimo na tome, od najniže gradske razine, pa do županije i na dalje, u svom je obra anju napomenuo gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak, zahvaljuju i prvenstveno županu Matiji Posavcu te pro elniku Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Stjepanu Baranaši u, koji su još jedanput pokazali spremnost pomo i.

Posavec: Moramo postati istinski servis svim našim gra anima - Vi niste ništa dobili, ništa vam nije poklonjeno.

Vi ste se samo potrudili da temeljem argumentiranih podataka osigurate svojim gra anima ono što im realno i pripada. A mi kao Županija smo to, naravno, prihvatili. Cilj nam je biti i ostati istinski servis gra anima, podrška svima u okviru naših mogu nosti i ova ispostava koju danas otvaramo samo je jedan mali korak u ovom projektu, rekao je župan Posavec, te napomenuo da nije potrebno smanjivati broj gradova ili op ina, ve je potrebno postaviti sustav gdje e rezultati biti mjerljiva disciplina. U ovom trenutku smo na 2. mjestu u RH po broju riješenih predmeta u procesima legalizacije, a kada smo krenuli bili smo 11. Napredujemo i cilj nam je biti prvi, ali samo zato jer e broj riješenih predmeta u kona nici biti osnovni kriterij za podjelu sredstava s državne razine. Gotovo 20% ukupnih zahtjeva za legalizacijom je s podru ja gornjeg Me imurja te se nadam da e ovaj korak polu iti još bolje rezultate, zaklju io je Posavec.

U glazbenom dijelu proslave sudjelovala su djeca DV-a “Masla ak”, zajedno s tamburaškim sastavom KUD-a “Mura”, koji su okupljenima pripremili splet me imurskih pjesama, a same prostorije i cjelokupni objekt posvetio je župnik Tomislav Antekolovi .

BICIKLIJADA TZ-a op ine Nedeliš e

U subotu 24. svibnja s po etkom u 10 sati Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e organizira prvu ovogodišnju proljetnu biciklijadu “Stazama op ine Nedeliš e”, koja e se održati u subotu 24. svibnja 2014. godine, umjesto ranije najavljenog datuma. Biciklijada je namijenjena svim uzrastima, rekreativcima i biciklistima. Osmišljene su dvije staze u duljini od 18 km i 31 km, koje prolaze najljep-

šim krajolicima naše op ine.

Staze su ravni arske, lagane zahtjevnosti, a prolaze asfaltiranim prometnicama i makadamom. Start biciklijade je u 10 sati ispred MESAP-a u Nedeliš u. Kotizacija po sudioniku iznosi 20 kn, u što je uklju ena okrjepa na punktovima u Puš inama (nogometno igralište) i re anu (ribnjak) te ru ak na kraju rute na MESAP-u. (z)

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANTUN KOCIJAN iz Selnice i dalje eka dozvolu za gradnju farme brojlera

Ispunio sam uvjete i dobio podršku gra ana, no na elnik zavla i Antun Kocijan, poduzetnik iz Selnice, nikako da dobije odobrenje Op ine za gra evinsku dozvolu, kako bi izgradio novi pili arnik pokraj postoje eg. O ovom cijelom slu aju naširoko smo ve pisali, a Kocijan sada kaže da je ispunio uvjete koje je pred njega postavilo Op insko vije e, no da se Ervin Vi evi , na elnik op ine Selnica, i dalje na to oglušuje.

- Nakon što sam ispunio zahtjeve da postavim zelenu ogradu i zaštitim izlaze ventilacije, na elnik i dalje odbija dati odobrenje za izdavanje gra evinske dozvole. ak sam prikupio peticiju koju je potpisalo 411 gra ana Selnice koji me podržavaju, kako bih dokazao na elniku da gra ani nisu protiv nove farme pili a, kaže Antun dok nam pokazuje peticiju.

Farma je ina e izgra ena prije 9 godine i Kocijan je u nju uložio oko 2,8 milijuna kuna, no želi je sa sadašnjeg kapaciteta od 20.000 pili a proširiti na kapacitet od 40.000 pili a pomo u sredstava iz IPARD-a. ak je odlu io farmu graditi 200 metara od gra evinske

Antun Kocijan pokazuje postavljenu zašitu na ventilaciji

zone, dakle, ne kao što je prije bilo 100 metara. Dio zemljišta koji je gra evinskoj zoni bliži od 200 metara iskoristio bi za izgradnju prate ih objekata.

- Dao sam sad dva nova zahtje-

va Op ini, jedan za izgradnju farme brojlera udaljenu 200 metara od gra evinske zone, kako je predvi eno u planovima, i jedan za izgradnju skladišta. Potkrijepio sam to

i peticijom, pa se nadam da e na elnik Ervin Vi evi napokon uvidjeti da nova farma može biti samo od koristi i meni i zajednici, a ni na iju štetu, dodaje Kocijan. (tn)

Zasa ena živa ograda oko farme tako er napreduje

OP INSKO vije e Sveti Martin na Muri

Dodijeljeno 12 stipendija i 9 jednokratnih pomo i Na svojoj 8. sjednici Op insko vije e Sveti Martin na Muri dodijelilo je 12 redovnih stipendija i 9 jednokratnih pomo i redovnim studentima za 2014. godinu. Redovni studenti e primati stipendije u iznosu od 300, 400 i 500 kuna, ovisno o mjestu studiranja.

Redovnim studentima dodijeljeno je 9 jednokratnih pomo i od 1.000 kuna, a sve skupa op inski prora un e stajati 44.700 kuna. Kod rasprave o dodijeli stipendija došlo je do odre enih neslaganja vije nika s Odborom za dodjelu stipendija, koji je nakon roka za podnošenje zamolbi 3. travnja 2014. prihvatio zamolbu za dodjelu jednokratne inancijske pomo i Valentini Haži iz Jurov aka.

Nakon rasprave i glasovanja Valentini Haži dodijeljeno je 1.000 kuna studentske pomo i, s obrazloženjem kako je jedan od kandidata u me uvremenu odustao od zamol-

be za pomo , pak se taj novac dodijelio Valentini Haži , ija je sestra Tatjana lanica Op inskog vije a. Vije nici su rekli kako se ovakvo što više ne smije dogoditi i neka ovo ne bude pravilo nego samo izuzetak, jer Op ini nije potrebno stvarati si probleme

zbog tisu u kuna. Vije nici su saslušali izvješ e op inskog na elnika Franje Makovca o radovima koji su obavljeni od prošle sjednice, od kojih su najzna ajniji ure enje turisti ke ceste Toplice Sveti Martin - Brezovec te završetak radova na drugoj fazi

izgradnje Mlinarske ku e u Žabniku. Vedrana Horvat iz Lokalne akcijske grupe (LAG) predstavila je projekt “Me imurski doli i bregi”, a otom su vije nici prihvatili izvješ a o izvršenju programa vezanih uz op inski prora un u 2013. godini. (S. Mesari )

16. svibnja 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI MATURANTI radosno se opraštaju od srednjoškolskih dana

GLOBALNO I LOKALNO

Loše vrijeme ne umanjuje dobru zabavu maturantima! Milom ili silom Posljednji dan nastave akove ki maturanti provest e u tradicionalnom mimohodu i na Coolijadi. Unato nepovoljnim vremenskim prilikama, posljednji tjedan nastave od 12. do 17. svibnja prošao je u pjesmi i veselju.

Centralno okupljalište u poslijepodnevnim satima maturanata bilo je u Perivoju Zrinskih, a sve aktivnosti i zabava mladih bile su pod nadzorom dežurne ekipe Policijske uprave me imurske.

Završni mimohod i veselica “Coolijada” ovogodišnjih maturanata bit e danas, u petak, 16. svibnja, kada e biti izabrani najoriginalniji razred, najmaturantica i najmaturant. Tradicionalni mimohod akove kim ulicama zapo et e u 14.30 sati, a centralna proslava održat e su kod prostora SRC-a “Mladost” ili u slu aju lošeg vremena u dvorani Graditeljske škole. Organizirani mimohod ulicama gra-

da akovca i program kod SRC-a “Mladost” bit e pod videonadzorom policijskih službenika, koji e tako er snimati mimohod i prostor održavanja javnog okupljanja maturanata. Završni maturantski party nakon Coolijade održat e se u disko klubu “Šampion” u Domašincu. Loše vremenske prilike, kako govore akove ki maturanti, ne umanjuju njihov radostan oproštaj od srednjoškolskih dana. (rr, zv)

Z

bog zajedni ke poljoprivredne politike Europske unije, u Hrvatskoj se uvodi novi model poticaja za poljoprivrednike, koji donosi niz novosti i nove oblike poticaja. Primjerice, vo ari e mo i ostvariti poticaj od 2.100 kuna po hektaru i još dodatnu potporu od oko 200 eura po hektaru. Sve zemlje lanice EU-a imaju obavezu takozvanih “greening” pla anja, odnosno održavanja livada i pašnjaka te ekoloških podru ja. a hrvatske poljoprivrednike najvažnije je, me utim, to što se svi mali i oni malo ve i poljoprivrednici, da bi dobili potpore, moraju udružiti. Na taj je na in zapravo završena hrvatska pri a o udruživanju poljoprivrednih proizvo a a koji se neuspješno udružuju najmanje dvadeset godina i danas nisu ništa pametniji nego prije. ad je prije desetak godina jedan ministar poljoprivrede posjetio Me imurje, da ga sad ne imenujemo jer on više i nije važan, hvalio se da ima oko 200 milijuna kuna viš-

Z

K

ka. Tada mu je predloženo da s tim milijunima izgradi reprocentre s hladnja ama u desetak županija kako bi se vo ari i povr ari organizirali. Njegov je odgovor tada bio zaprepaš uju i: ve je obe ao tih 200 milijuna kuna slavonskim proizvo a ima kukuruza.

Toliko o organiziraju naših poljoprivrednika od strane države. a razliku od hrvatske poljoprivrede, koja sve više uvozi, nama susjedna talijanska poljoprivreda gotovo u potpunosti funkcionira preko kooperative i zadružnog udruživanja, jer mali proizvo a i naprosto ne mogu i ne znaju plasirati svoj proizvod. ako mnogi kod nas misle druga ije, talijanski su poljoprivrednici jako dobro organizirani. Zadruge obave otkup i plasman proizvoda te naplatu, uz sigurno pla anje. Rezultat je taj da Talijani troše ak 90 posto vlastite poljoprivredne proizvodnje, a uvoze samo neke proizvode. od nas su pak svi bili previše pametni i natjerali obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo da

Z

I

K

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

funkcionira kao tržišna jedinica, što je u po etku bilo lijepo primljeno jer je seljak po prirodi svoje vlastite proizvodnje naklonjen autarkiji i samostalnosti, no to je bio put koji vodi u propast. animljivo je da talijanski seljak ima samo 3,5 hektara prosje ne površine, pa nije u bitno boljem položaju nego hrvatski kad je rije o zemljištu, no poljoprivrednika je tamo znatno manje, nešto više od pet posto, kod nas je to najmanje duplo više, ovisno od kraja do kraja. kratko, sad e se hrvatski poljoprivrednici, kad ve nisu mogli ili htjeli, udruživati silom ispla enih potpora. Ho e li to biti dovoljno za ozdravljenje doma e poljoprivredne proizvodnje, vidjet e se za nekoliko godina, a do tada tko živ, tko mrtav.

Z

U

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKI BREND

Me imurski sir turoš na listi zašti enih autohtonih proizvoda Jedan on najpopularnijih, najstarijih i najjednostavnijih me imurskih mlije nih proizvoda - sir turoš kona no dolazi na listu zašti enih autohtonih proizvoda. Zasluga je to profesora Kristijana Valkaja iz Gospodarske škole akovec, koji je uspješno završio projekt “Sir turoš, me imurski autohtoni proizvod” PIŠE: STJEPAN MESARI

Od jeseni 2014. godine na jedinstvenoj listi hrvatskih zašti enih autohtonih mlije nih proizvoda svoje mjesto dobiva najpopularniji, najtraženiji, najstariji i najjednostavniji mlije ni proizvod - sir turoš, u nekim dijelovima Me imurja nazvan i - trdi ili rleni sir.

Rezultat je to višegodišnjeg rada na projektu “Sir turoš, me imurski autohtoni proizvod”, profesora Kristijana Valkaja iz Gospodarske škole akovec i kolege mu Samira Kalita s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Tako e sir turoš biti prvi me imurski autohtoni zašti eni proizvod,

za koji je u svom istraživanju i radu profesor Valkaj znanst veno uspio dokazati kako je ova vrsta sira n a stala u Me imurju, a kasnije su samo sli an, ne i takav, sir proiz vodili i drugi dijelovi Hrvatske i regije, koji su

Profesor Kristijan Valkaj, autor je projekta “Sir turoš, zašti eni autohtoni me imurski proizvod”

Sir turoš Sastojci: 1 kg svježeg sira, 2 dag soli, 2 dag crvene paprike

recept prepisali od Me imuraca i potom mu dodali neke sastojke ili ga dozrijevali na svoj na in.

- Cilj mog rada bio je utvrditi razlikuju li i prepoznaju li potroša i autohtoni me imurski sir turoš od kvargla i prgice, koji se proizvode u susjednim regijama. U radu sam prikazao kemijska obilježja, teksturu i mikrobiološka obilježja turoša, kvargla i prgice. Test preferencija je proveden izravnim ispitivanjem 200 ispitanika u dva koraka. Test na slijepo pokazao je da 97 posto ispitanika prepoznaje razliku izme u kušanih uzoraka te da gotovo polovina ispitanika preferira turoš.

Ve i dio ispitanika preferirao je turoš i u informativnom testu u usporedbi s kvarglom i prgicom, a statisti ka analiza pokazala je da ne postoje zna ajne razlike izme u rezultata potroša kog testa na slijepo i informiranog testa, naglašava profesor Valkaj

Priprema Svježi kravlji sir posoliti, posipati mljevenom crvenom paprikom i dobro rukom promiješati. Smjesu oblikovati u stošce visine 6 centimetara, te ih staviti na sušenje na suncu ili dimu.

Mogu se u smjesu staviti ljuta paprika, kumin i ešnjak u prahu, ali to onda više nije originalan turoš, nego oplemenjeni tvrdi ili suhi kravlji sir.

Poslužuje se kao predjelo s doma im kukuruznim kruhom, lukom, paradajzom ili kiselim krastavcima.

16. svibnja 2014. rezultate svog istraživanja koji su doprinijeli kona nom uspjehu.

Muškarci ga vole više nego žene - S kolegom Samirom Kalitom i kolegicom Marijom Cerjak utvrdio sam svojstva i potrošnju sira turoša. Turoš pripada skupini polutvrdih, masnih sireva, s dodatkom mljevene crvene paprike i soli. Sir je speci i noga stožastog oblika, prosje ne visine 6,5 centimetara, širine 5,6 centimetara i mase 81,2 grama. Stariji ljudi kupuju i konzumiraju sir turoš eš e od mla ih, i to jednom tjedno ili više puta mjese no.

Muškarci eš e konzumiraju sir turoš od žena i više ga vole. Opisno i prakti ki, me imurski turoš je vrsta prera enoga kravljeg sira iz Me imurja, posebno oblikovanog sa samo tri sastojka.

Svježem kravljem siru se u proizvodnji turoša dodaje kuhinjska sol, crvena paprika i sol, te on dobiva svjetlonaran astu boju i osobit okus. Nakon oblikovanja sir se suši na suncu, a ponekad, ali vrlo rijetko, dimljenjem, opisuje svojstva turoša profesor Valkaj, dodaju i kako je sve spremno za stavljanje turoša na toliko željenu listu, što e siru omogu iti bolji status u Hrvatskoj i Europi te bolju cijenu na tržištu.

Kaže kako Me imurska županija treba uplatiti 40 tisu a kuna, koliko je još potrebno da se obavi kona na registracija i izradi pravovaljano rješenje.

Sir turoš u Me imurju se proizvodi uglavnom na seoskim gospodarstvima te u jednoj ve oj sirarnici, a prodaje se na tržnicama te poslužuje u seoskim turizmima i restoranima.

Cijena na tržnicama je 10 kuna, dok se na selja kim doma instvima može kupiti po 6 do 8 kuna.

Od jeseni sir turoš mo i e se ponosno predstavljati kao me imurski brend na hrvatskom i europskom tržištu

16. svibnja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigli prvi doma i krastavci Drugu svibanjsku srijedu i zadnji dan “zmržjenih svecov” na akove ki plac i tržnicu stigli su prvi doma i me imurski krastavci.

Istina, “vugorki” su ispod

a jedino što ne valja i što je dugogodišnji problem je blato i voda na prilazu sajmištu te na stazama me u štandovima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - jagode 10 kn/posudica - krastavci 20 kn/kg - rotkvice 5 kn/svežanj - mladi luk 5 kn/pušlek - mlado zelje 10 kn/kg - mladi krumpir 6 kn/kg - kukuruz 1,40 kn/kg - pšenica 1,60 kn/kg - odojci 17 kn/kg - psi i 300 kn/kom

Gužva oko prvih doma ih krastavaca

plastenika, ali zemljica je me imurska, a to puno zna i.

Osim krastavaca, koji se prodaju u roku odmah, solidna je ponuda i drugih doma ih proizvoda, od rotkvica,

mladog luka do jagoda i blitve te mladog zelja. Ponovno je živnulo mjesto stare krame, a velike su gužve kod prodava a peradi i ku nih ljubimaca.

Kod pe enjara je živo i veselo,

Ku ni ljubimci su lijepi, ali i skupi

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801.

PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

EDEM VIMENA Edem vimena u vrijeme poroda fiziološka je pojava koja prati nalijevanje vimena i pripremu životinje za porod.

Javlja se neposredno prije poroda i u najve em broju slu ajeva povla i se ve dan – dva nakon telenja bez ikakvih posljedica. Ako je pak opsežan i ustrajan može zna ajno smanjiti mlije nost te pre i u kroni ni edem. eš e se javlja u krava ve e mlije nosti te u krava s obješenim vimenom i junica.

Uzroci edema: Postoji veliki broj imbenika koji uzrokuju edem vimena, a zajedni ko je svima intenzivno nakupljanje tkivne teku ine u vimenu, tj. poreme en protok lim e kroz vime (stvara se više lim e nego što se može odvoditi).

Tako se smatra da je pritisak ploda na krvne žile u zdjeli noj šupljini i posljedi no tome smetnje u venskoj drenaži, primarni uzrok edema u krava u kojih on nastaje spontano nakon telenja.

Unošenje velikih koli ina Natrija i Kalija tijekom suhostaja smatra se danas klju nim u nastanku edema, a napose u stajski držanih goveda ( edem esto sponta-

no nestane kada goveda bivaju puštena na pašu). Stanoviti utjecaj na pojavu edema ima i koli ina pojedenog koncentrata, napose u junica.

Misli se da važno mjesto u etiologiji ima i kompleksna interakcija spolnih hormona u vrijeme poroda.

Tako er je zamije eno da u nekim stadima postoji tendencija naslje ivanja edema pa se smatra da prilikom selekcije treba obratiti pažnju i na ovo svojstvo.

U krava s kroni nim edemom klju nu ulogu u pojavi edema ima porast krvnog tlaka u mlije nim venama i smanjen protok krvi kroz vime.

Znakovi edema: Nakupljanje teku ine u vimenu ini vime pove anim, tvrdim, a površinu vimena neelasti nom. Naj eš e su zahva eni donji dijelovi vimena i baza sisa. U nekim slu ajevima edem se može proširiti do vulve, pup ane regije, a nerijetko i do prsne šupljine. Otekline su tjestaste konzistencije ( pritisci prstiju ostaju kao udubljenja), nisu

bolne i uvijek je jednakomjerno zahva eno cijelo vime. Ovo nam je važno kako bismo mogli isklju iti upalu vimena.

Ukoliko se opsežni edem ponavlja iz laktacije u laktaciju može izazvati zadebljanje i otvrdnu e kože vimena (skleroderma). Edematozno vime predstavlja zna ajan teret za

životinju, otežava joj kretanje, uzrokuje natisak s unutarnje strane bedara, a može uzrokovati i rupturu suspenzornih ligamenata tj. vise e vime.

Lije enje i preventiva: Ukoliko je edem opsežan i ustrajan preporu uje se eš e izmuzivanje nakon telenja ( barem tri puta dnevno) i masaža vimena uz utrljavanje masti koje smanjuju otekline i otvrdnu e vimena

(npr. Tomelli mast) te primjena toplih obloga.

Edem v imena se uspješno lije i i primjenom diuretika koji smanjuju resorpciju Natrija i Kalija u bubrezima što uzrokuje odvodnju tkivne teku ine.

Najboljima su se pokazali Edovet bolusi( 2-3 tablete jedanput dnevno peroralno kroz 1 do 3 dana, edem nestaje u velikom broju slu ajeva ve unutar 24 sata).

Upotreba diuretika prije telenja može biti veoma opasna kako za plod tako i za rodilju zbog gubitka velikih koli ina teku ine.

Prevent iva se sastoji u pravilnoj opskrbi krava u suhostaju mineralima ( Na, K ), slobodno kretanje krava bilo na ispaši ili ispustima , te u manjem broju slu ajeva ako se i tada pojavljuje opsežan edem može se po eti s mužnjom prije telenja. Preporu a se po eti s mužnjom 7-10 dana prije telenja , dvaput dnevno (jutro-ve er). U takvim slu ajevima treba imati rezerve kolostruma (duboko smrznuti kolostrum, najbolje miješani od više starijih zdravih krava, oteljenih u jesen koje su ve duže vrijeme u stadu.

Vedran Trogrli , dr.vet.med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

16

Moj vrt

VAŠ VRT

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

PREPORU UJEM

Homoekologicus Neke je stvari dovoljno samo šapnuti, neke se moraju re i glasno, a neke je dobro ponoviti nekoliko puta. Ove koje je dobro ponavljati više puta su i moje pri e o tome kako svaka kap pesticida koja se ne nabavi, zna i veliku pobjedu u borbi za zeleniju budu nost naših unuka. Volim travnjake posute tratin icama. Volim miris bagrema u majsko predve erje, volim Vas koji imate strpljenja za moja zelena romanti na blebetanja.

Zato vas moj homoekologikus vrtlarski, moli da ne prskate sve travnjake herbicidima, sve cvije e “protiv bolesti - preventivno” i sve grmlje “protiv ušiju - za svaki slu aj”. Možda je neka prskanja mogu e izbje i.

Pred nama je još jedna sezona mahanja prskalicama. Dobro je unaprijed razraditi strategiju. Moramo vjerovati da profesionalci u vinogradima i vo njacima znaju što rade, pa emo od njih nabaviti, ako nama nešto ne uspije. Evo, ovog su prolje a navalili puževi. Ako su nešto salate i pojeli prije nego smo ih napili pivom ili skupili u kantice, ili emo nabrati nešto manje raj ica jer ih nismo kupali iza svake kiše fungicidima, to sve još uvijek možemo kupiti od pro i a. Oni od toga žive je li tako? Prskano je? Možda, prskano ali stru no. A ako i nije, tako emo se trovati samo jednom - kad jedemo.

A ako mi to sami radimo, trujemo se tri put više: prvi put kad prskamo, drugi put kad jedemo i još jednom od

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Po elo je vrijeme za sakupljanje biljaka za izradu pripravaka i za ajeve.

CVJETOVE MASLA KA za pripravak 506 ubrali smo u dane cvijeta iza 10 sa te ih posušili. Spremljene i osušene cvjetove emo jedan dio potroši za ajeve za prskanje, a dio za ajeve koje emo pi po mogu nos svaki etvrtak u tjednu.

CVJETOVE KAMILICE skupljamo sada kad je po ela cvas . Skupljamo je u dane cvijeta. Cvjetovi ne smiju bi stari, u njima je ve sjeme, jer emo preko komposta na naše vrtove posija kamilicu.

Izra ujemo u jesen pripravak 503, dio ostavimo za kuhanje ajeva za prskanje bilja, a i za nas koji ga pijemo svaku srijedu.

ostataka po raznim bo icama u kojima su te naše vragolije ostale.

Mo no je oružje taj arobni štapi u obliku šprice.

Ljudi vole biti jaki, a pesticidi imaju samo jaka imena. Pitanje je samo da li su uvijek neophodni. Možda je paprikama u Vašem vrtu sad samo bilo hladno pa su zato požutile ili su pelargonije malo ostale suhe pa su uvenule ili ste ih previše zalili pa im je otpalo donje liš e... Ovi hladni vjetrovi, kao i oni pretopli tako er mogu oštetiti vaše zelene ljubimce, ali e se oni svakako oporaviti. Priroda zna što radi, tu onaj Vaš štapi arobni iz bo ice ne pomaže.

Znate ona tri elementa ljubavi... Poznavanje, Pažnja i Povjerenje. Nemojte pretjerati s pažnjom, imajte Povjerenja jer poznajete Prirodu.

Opet u Vas nagovarati da uvijek kad odlu ite kupiti neki pesticid koji baš nije neophodan, stavite pripremljeni novac u jednu kutiju.

Na kraju godine to poklonite u dobrotvorne svrhe. Osje at ete se super, vjerujte mi.

Davanje je pozitivni bumerang s kamatama.

Kad zeleno mislite, vole Vas u IVI !

Doma e jagode preplavile tržnice i trgove

Na me imurskim tržnicama i sajmovima sve je u znaku doma ih me imurskih jagoda, koje se is u jarkocrvenom bojom, ugodnim mirisom i okusom. Proizvo a i ih osim na sajmovima i tržnicama nude i na štandovima po mjesnim trgovima te uz prometnice. Kvaliteta je dobra, a cijene solidne: 20 kuna za kilogram. (sm, ZV)

16. svibnja – Dan lista – sijemo, presa ujemo i okopavamo biljke lista. U 21 sat završava pogodno vrijeme za presadnju višegodišnjih biljaka (jabuke i ostalo vo e) 17. svibnja - Dan ploda od 8 sa – cijepimo vo ke te ih prskamo ajem od kamilice, a žitarice i bobi asto vo e prskamo pripravkom 507. Pogodan je dan za rad s p elama jer ih po e na skupljanje nektara 18. svibnja – nepovoljan dan za rad s biljkama 19. svibnja – Dan korijena od 10 sa – sadimo krumpir, sijemo krasnu mrkvu i ciklu te okopavamo biljke korijena 20. svibnja – Dan korijena – nastavljamo radi s biljkama korijena 21. svibnja – Dan cvijeta od 9 sa – odli an dan za košnju trave. Radimo pripravak 501 te pripravak 502, koji objesimo na potkrovlju 22. svibnja – Dan cvijeta – pogodno vrijeme za sakupljanje cvjetova kamilice, koja je po ela cvjeta oko Miholja, a iz koje izra ujemo pripravak 503.

Cijepimo cvije e i okopavamo cvjetne gredice

CVJETOVE ODOLJENA skupljamo rano ujutro, kada je još rosa. Od cvjetova izra ujemo nkturu i taj pripravak nosi broj 507. Ve sam preporu ila da pripravkom š mo biljke od mraza i prskamo radi pove anja cvjetanja i prinosa. aj od cvjetova odoljena pijemo u subotu.

KOPRIVA se skuplja u dane cvijeta kada po inje cvjeta . Od koprive izra ujemo pripravak 504. Cijelu stabljiku posušimo za aj koji pijemo svaku nedjelju.

CVJETOVE STOLISNIKA skupljamo za pripravak 502, kada je sunce ispred zvijež a lava, kada je cvijet ve malo prezreo, a to je vrijeme oko sredine kolovoza. Jednu koli inu cvjetova ostavimo i za prskanje te za pijenje aja u petak.

HRASTOVU KORU skupljamo u dane korijena. Upotrjebljavamo samo grubu vanjsku koru hrasta lužnjaka, te izra ujemo pripravak 505. aj od hrastove kore pijemo utorkom.

POLJSKU PRESLICU skupljamo u dane ploda krajem kolovoza, kada sadrži najviše silicija. Iz preslice izra ujemo pripravak 508. ajem sprje avamo gljivi ne boles na biljkama, a za nas kuhamo aj koji pijemo u ponedjeljak.

POSEBNA PREPORUKA U zadnje vrijeme neke dijelove Me imurja pogodila je nepogoda - tu a. U slu aju tu e što prije prskamo ajem od stolisnika, sljede i dan ajem od koprive, dan iza toga ajem od kamilice, kao i svaki sljede i dan ostalim ajevima koje sam spomenula. Biljke e se neobi no brzo oporavi .

VRTLARICA

Iz “cleopatre” dobio doma i krumpir Dragutin Hobalj iz Murskog Središ a u svojem vrtu ima prelijepi mladi krumpir koji e za nekoliko dana procvjetati, a za par tjedana biti dobar za konzumiranje.

Me utim, zanimljivo je kakav to krumpir raste u Hoblajevom vrtu, jer prema izgledu moglo bi se zaklju iti kako je integ rije o integralnom nasadu, poput onom na velikim parcelama. No, Hoblaj je zasadio krumpir ko koji mu je ostao od prošlogodi prošlogodišnjeg uroda, nasitnij To možda i ne bi ravno, sitniji. d lani nije zasadio bila novost da predlanjski vlastiti krumpir, a predlani pre predpredlanjski i tako sve do šes šeste godine unazad, zasa kupljenu sortu kada je zasadio “cleopatra”!

Na taj na in Hoblaj je došao do vlastitog krumpira jer s godinama sjemenski sortni

krumpir bilo koje vrste izgubi osobine i postaje doma i selja ki krumpir, gotovo identi an kao što je nekada rastao na me imurskim poljima i vrtovima. Svoj krumpir Hoblaj je zasadi ru no - motikom te zemlju pognojio stajskim gnojem. O ekuje solidan urod, dovoljan za njegovu etvero lanu obitelj, te preporu uje svim ljudima koji imaju male posjede i žele doma i krumpir neka postupe kao on. Prve godine neka posade sjemenski krumpir kupljen u nekoj od poljoprivrednih stanica i sjemenarnica, a sljede e godine posade onaj koji im ostane na zalihi. Napominje i kako se protiv zlatica treba boriti tradicionalnim na inom: ru no ih pokupiti i uništiti daleko od parcele na kojoj krumpir raste. (sm)

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

16. svibnja 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U PROGRAMU ZA DANE GRADA AKOVCA veliki koncert Crvene jabuke

Novitet: sajam “ akovec u cvije u” Utrkom grada akovca u srijedu 28. svibnja, u organizaciji Atletskog kluba “Me imurje”, zapo et e ovogodišnje obilježavanje Dana grada akovca. Potom e sve do 1. lipnja uslijediti raznoliki kulturni, glazbeni, sportski i drugi programi.

Najve a glazbena poslastica zasigurno e biti veliki koncert Crvene jabuke u subotu 31. svibnja na Trgu Republike. Koncert je osobno došao najaviti i pjeva ovoga sarajevskog benda Dražen Žeri – Žera, koji je na konferenciji za medije kazao:

- Ne gostujemo prvi puta u akovcu. Dojmovi s prošloga našeg koncerta su sjajni, bilo je puno ljudi, pa se nadam i vjerujem da e tako biti i sada.

Vjerujem da e na svirku do i i gosti iz susjednih gradova, Varaždina i Koprivnice, a sigurno e biti i posjetitelja i iz Slovenije.

Pet dana glazbe, plesa, doma ih proizvoda...

Gradona elnik i Žera u razgledavanju i šetnji akovcom

Hlapi ani koji su se natjecali za najkotli

Pekleni ka ekipa

Gradona elnik Stjepan Kova tom je prigodom pozvao sve gra ane da se pridruže svim organiziranim

programima koji su pripremljeni upravo za njih i neka uživaju u zajedni koj proslavi.

Voditeljica Turisti kog ureda Grada akovca Boška Ban Vlahek posebice je istaknula novinu u programu, a to je festival cvije a “ akovec u cvije u”, koji e se održavati tijekom svih dana proslave od 9 sati do 21 sat.

A bit e organiziran i sajam doma ih proizvoda pod nazivom “Doma e je najbolje”.

Tijekom svih dana proslave organizirat e se niz programa za djecu i mlade u vidu

lanovi VMO-a Križovec nakon što su skuhali jelo

Ekipa VMO-a Mursko Središ e koja je kuhala kotli

GRAD MURSKO SREDIŠ E proslavio Dane svoga grada

Zebec i Štrukov ani na šetnici skuhali najbolji kotli Pljesak na otvorenoj sceni dobili su Ivan Zebec i njegova ekipa iz Štrukovca za najbolje pripremljeni kotli PIŠE: STJEPAN MESARI

Gra ani Murskog Središ a u protekla dva dana obilježavali su Dane grada, a sve anosti su završene u srijedu 14. svibnja, kada je održana sve ana sjednica Gradskog vije a. Mnogo je doga anja bilo širom grada, a sve je zapo elo zadnji travanjski dan druženjem na igralištu NK Rudara uz grah i zabavu.

U petak 9. svibnja uprili ena je vožnja ko ijom kroz grad, te održan Murski špancir po Napolitankama i Balatonu, uz vožnju skelom u Fuseku.

Subota, 10. svibnja, bila je dan za pam enje, kada se na šetnici uz Muru te na ŠRC-u “Zaleš e” okupio veliki broj gra ana, ali i stranih turista i gostiju.

elnik Dražen Srpak, njegov zamjenik Zvonimir Vrtari i sam autor Mihael Štebih, uz nazo nost saborske zastupnice Sun ane Glavak i župnika Tomislava Antekolovi a. Program na šetnici uljepšala su djeca središ anskih dje jih vrti a.

likovnih radionica, plesnih programa, edukacijskih radionica i sl. Organizirat e se i humanitarni malonogometni turnir te humanitarna manifestacija za kupnju neurofeedback ure aja. U programima e sudjelovati plesa i Teute i Vivone, akove ke mažoretkinje, Društvo “Naša djeca” itd., a ne e izostati ni tradicionalni koncert Big Banda kod fontane u Parku. Kraj mjeseca svibnja donijet e tako programske sadržaje za sve generacije i živahnu razglednicu našeg grada.

pan Jurovi i Ivan Saka ), koji je nakon proglašenja pokupio pljesak konkurencije i nekoliko stotina posjetitelja na gradskoj šetnici. Najozbiljniji konkurenti pobjedniku bili su Sitnice i Mursko Središ e.

Subotnji program nastavljen je ribolovom na ŠRC-u “Zaleš e”, gdje je doma in bio VMO Sitnice. Uz jezero se okupio lijepi broj ribi a, no ulova baš i nije bilo, jer, kako su ribi i rekli, previše su ih nahranili pred po etak ribolova te su one zadovoljne i nisu ni pomišljale zaletjeti se prema plijenu na udici. Živo je bilo kod beach bara “Trska” na šetnici, gdje se zabavljalo uz živu glazbu do kasno u no .

U nedjelju je u župnoj crkvi služena sveta misa za grad, na kojoj su bili gradski elnici Miljenko Cmre ak, Dražen Srpak, Zvonimir Vrtari i lanovi Gradskog vije a. Župnik vele esni Tomislav Antekolovi pozvao je gradona elnika da okupljenima uputi nekoliko rije i.

Štrukovec najbolji u kuhanju kotli a

Ivan Zebec iz VMO-a Štrukovec, pobjednik u kuhanju bogra a, s lanovima komisije za izbor

Prvo je na šetnici otkrivena skulptura “Kameni cvijet”, rad akademskog kipara Mihaela Štebiha iz akovca. Skulpturu koja je dugo ekala na dovrše-

nje, jer se na njoj po elo raditi još za vrijeme gradona elnika Rudolfa Klennerta, otkrili su predsjednik Gradskog vije a Miljenko Cmre ak, gradona-

Dobitnici javnih priznanja Grada Mursko Središ e

Apsolutnu najve u pozornost svih posjetitelja izazvao je gastrospektakl pod nazivom “Što smo, kaj smo i kak kuhamo”, na kojem su svoja kulinarska umije a pokazale ekipe mjesnih odbora Križovca, Peklenice, Murskog Središ a, Štrukovca i Hlapi ine. Sve ekipe odlu ile su se za kuhanje u kotli u, od graha, preko gulaša, do bogra a. Bilo je napeto i rezultati komisije u sastavu Dolores Vrtari , Josip Sabo, Nenad Jurini , Zlatko Rihtarec i Stjepan Mesari s napetoš u su se iš ekivali.

Koliko su napeto natjecatelji o ekivali rezultate, toliko je komisija pažljivo ocjenjivala kotli e, a publika ekala znak za po etak napada na ono što je u kotli ima skuhano. Jednoglasno je komisija najboljim ocijenila kotli MO-a Štrukovec, iji je glavni kuhar bio Ivan Zebec (asistenti Ivan Vrši , Stje-

Društvo žena nudilo je delicije i vlastite proizvode

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. svibnja 2014.

“MAJUŠKO ŠPANCERAJE” u organizaciji Udruge žena Slakovec

Stotine šeta a kroz slakovska polja i šumice Plaketu je u ime KU-a “Selja ka sloga” primio njezin predsjednik Damir Mužani

MDS dodijelio tradicionalno priznanje za o uvanje kulturne baštine Me imurja

Dobitnik plakete KU “Selja ka sloga” iz Preloga Dodjela plakete Me imurskoga demokratskog saveza Kulturnoj udruzi “Selja ka sloga” iz Preloga za o uvanje me imurske kulturne baštine održana je protekli petak u akovcu kod Doma sindikata. MDS je plaketu za o uvanje me imurske kulturne baštine utemeljio odmah po osnutku 2005. godine i ugradio je u svoj program “Me imursko protuletje”. MDS je jedina politi ka stranka koja na ovakav na in isti e udruge ili pojedince koji su dali doprinos za o uvanje me imurske kulturne baštine.

- Ove godine plaketu dobiva Kulturna udruga ‘Selja ka sloga’ iz Preloga za dugogodišnji rad, od 1927. godine na o uvanju me imurske baštine u tamburaškoj, folklornoj, dramskoj i pjeva koj sekciji. Selja ka sloga tako er se istaknula organizacijom dviju kultur-

nih manifestacija zna ajnih za me imurski kulturnu život: od 1994. godine organizira Ve er uz tamburicu i Prilo ke folklorne susreta, a od 2004. godine doma in je Festivala kazališnih amatera Me imurja, što je sve tek dio aktivnosti kojima ova udruga djeluje u domeni o uvanja kulturne baštine i time zavrje uje biti dobitnikom naše plakete, naglasio je prilikom dodjele predsjednik MDS-a Željko Pavlic.

O vrijednosti i zna enju plakete govore i imena dobitnika, kao što su Elizabeta Toplek (Teta Liza), Stjepan Taradi - Utek, Franjo Preložnjak i Matija Grabrovi , a sada se u taj asni niz upisalo i ime Kulturne udruge “Selja ka sloga”, u ije je ime zahvalio Damir Mužani , lan tamburaške sekcije i odnedavno predsjednik udruge. Pohvale za rad uputili su i ostali prisutni.

Proteklu nedjelju u organizaciji Udruge žena Slakovec održana je manifestacija “Majuško španceraje v Slakovcu”.

Sve prisutne na španciranju, prije samog starta, slakovske žene po astile su inim doma im kola ima te doma im žesticama. Španciralo se po cijeloj ruti šetnice, oko sela, po putovima kroz šumu, polja, livade, te su se uz Slakov ane špancirali i gosti iz drugih udruga i društava, njih gotovo tristo. Doga aj su ina e prije same šetala ke ture otvorila djeca iz Slakovca, koja su samostalno pripremila pjesmice i recitacije povodom Maj inog dana.

- Udruga želi zahvaliti svima koji su sudjelovali u doga aju, te svim sponzorima koji su se odazvali zamol-

bama. Pozvale bi sve da se što više španciraju po Šetnici, te da uvaju prirodu da i naši budu i naraštaji mogu isto ta-

ko uživati. I vidimo se nagodinu, na sljede em Majuškom španceranju, poru uju iz Udruge žena Slakovec.

UDRUGA ŽENA Puš ine

Organizirale proslavu Maj inog dana Udruga žena Puš ine organizirala je obilježavanje i proslavu 11. svibnja, Maj inog dana, kojom je obradovala velik broj svojih sumještana, kao i gostiju. Me u gostima i uzvanicima bili su i me imurski župan Matija Posavec, na elnik op ine Nedeliš e

ŽUPA svetog Nikole biskupa u akovcu

ak 122 bijela an ela primila Prvu svetu pri est Župna crkva svetog Nikole biskupa u akovcu na nedjelju Dobrog pastira i Maj inog dana bila je pretijesna da primi sve one koji su htjeli biti sudionici jedinstvenog doga aja, primanja

sakramenta Prve svete pri esti.

Drugi sakrament u životu, nakon krštenja, upravo je Prva sveta pri est, kada djeca primaju tijelo Kristovo i tako postaju lanovi velike obitelji Katoli ke

Crkve. Pri est su primila ak 122 bijela an ela, u enici tre ih razreda akove kih osnovnih škola, a djelitelj je bio p. Marko, koji je djeci i pojasnio što oni postaju nakon što prvi put u životu prime svetu hostiju. (sm, rr)

Darko Dania, Ivanka Novak iz nedeliš anske Turisti ke zajednice te predstavnice mnogih udruga žena s podru ja op ine.

Ovom prigodom održana je izložba ru nih radova, lanica udruge, koje su nazo ne na sve anosti u vatrogasnom domu po-

astile kola ima koje su same ispekle. Maj in dan u svijetu se slavi drugu nedjelju u svibnju, a da on bude svjetski praznik izborila je Anna Maria Jarvis u Graftonu 12. svibnja 1907. godine, na drugu obljetnicu smrti svoje majke. (sm, ZV)

16. svibnja 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUMANITARNO Strongman natjecanje i Prvenstvo Hrvatske u vu i kamiona

Za “Prijatelje” snagatori potegnuli sedam i pol tona!

Piše: Roberta Radovi Udruga “Powerli ting klub Me imurje” i me imurski strongman i powerli ter Ivan Me imurec pokreta je prvoga Prvenstva Hrvatske u vu i kamiona te strongman natjecanja koje se održalo u subotu 10. svibnja ispred prodajnog centra “BAT” u akovcu, pod nazivom “Potegni za prijatelje”. Natjecanje je održano u suradnji i organizaciji Skloništa za životinje “Prijatelji” te je imalo humanitarni karakter.

U akovec je stiglo dvadesetak natjecatelja iz raznih krajeva Hrvatske: iz Zadra, Karlovca, Zagreba, Bjelovara, Garešnice, Požege, Samobora, ukovca... i svi su demonstrirali zadivljuju u snagu. Tijekom natjecanja moglo se vlastitim donacijama ili donacijama hrane pomo i radu Skloništa za životinje “Prijatelji”. Ljubitelji životinja mogli su u BAT-u povoljnije kupovati na odjelu proizvode za svoje ku ne ljubimce. Humanitarnu akciju uz BAT pomogle su i tvrtke: Ragusa, Scitec nutrition Hrvatska i Agent J iz akovca. A i sami sudionici natjecanja, kako je kazao Me imurec, dali su svoj prilog za “Prijatelje”: - Svi natjecatelji imali su kotizaciju za natjecanje i ona je tako er išla u humanitarne svrhe, odnosno udruzi 'Prijatelji'. Iz Me imurja je sudjelo-

gume od 400 kg te nošenje tereta od 250 kg na le ima.

Ponajviše divljenja izazvala je vu a kamiona. Ponajprije od dvije i pol tone, zatim impresivnih pet tona, što je tek bio uvod u vu u dva kamiona ukupne ukupne težine sedam i pol tona!

U Strongman natjecanju prvo mjesto osvojio je Dušan Popovi , drugi je bio Josip Mesi i tre i Danijel Parac. U vu i kamiona prema kategorijama ostvareni su sljede i rezultati: vu a kamiona, kategorija do 85 kg (1. Ivan Pil, 2. Goran Hadži , 3. Dario Horvat), vu a kamiona, kategorija do 105 kg (1. Tomislav Ivandi , 2. Zoran Marko Cer, 3. Mirza Džibri ), vu a kamiona, kategorija od 105 kg (1.

Vilijam Ded, 2. Josip Mesic, 3.

Dušan Popovi ).

Euroliga u Strongmanu za Porcijunkulovo!

Ivan Me imurec incijator je natjecanja u vu i kamiona, koje je imalo i humanitarnu notu: pomo životinjama u skloništu “Prijatelji”

Strongman natjecanje po prvi je put promovirano u akovcu prošle godine u vrijeme Porcijunkulova. I za ovu godinu

Za pobjedu u vu i kamiona trebalo je izme u ostalog potegnuti i dva kamiona ukupne težine od sedam i pol tona!

Dizanje automobila još je jedna atraktivna disciplina u kojoj svoju snagu odmjeravaju strongmani

valo nekoliko natjecatelja. Iz Nedeliš a, Svetog Martina na Muri, Gori ana, Strahoninca, dvojica iz akovca, dakle, šestero natjecatelja. Posebnih priprema nije bilo, mi redovito treniramo i uvijek smo spremni za izazove.

Brojna publika i navija i došli su vidjeti i bodriti snagatore na djelu, koji su odmjerili snagu i spremu u sljede im strongman disciplinama: podizanje balvana od 90 kg, podizanje automobila, nošenje ko era od 200 kg, prevrtanje

ISTINSKI HODO ASNI KI PODVIG

Od Lopatinca do Lourdesa - biciklom Mario Horvat iz Malog Mihaljevca, kao lan Udruge dragovoljaca i veterana Me imurske županije, ogranka Sveti Juraj na Bregu, ujedno i župljanin župe Sveti Juraj na Bregu, uklju it e se u 22. hodo aš e vojske i policije u Lourdes, na na in da put od Svetog Jurja na Bregu do Lourdesa (cca 1880 kilometara) prije e biciklom.

Na putu ga u kombi vozilu (vozilo je u vlasništvu Teniskog kluba “Franjo Pun ec” akovec) prate Dušan Koruni iz Malog Mihaljevca i Milan Kolac iz Zasadbrega - tako er hrvatski branitelji. Ovaj istinski biciklisti ki podvig prošao je uglavnom na planirani na in, a Mario Horvat je u etvrtak, nakon sedam dana na putu, bio nadomak cilja - Lourdesa.

- Stigao sam do Francuske.

Javljam se iz Gapa u Francuskoj (prešao je u etiri dana 1050 km, op. p). Prošao sam preko Alpa, ‘skroz sam se smrznuo’, ali sve je pod kontrolom, poru io je u ponedjeljak u jednom od javljanja s puta Mario.

se priprema još ve i i atraktivnijji spektakl, koji Ivan Me imurec najavljuje: - Za Porcijunkulovo emo organizirati najve e natjecanje u Europi, Euroligu u Strongmanu, koja e okupiti natjecatelje koje ve prema svojim fizi kim proporcijama rijetko gdje možete vidjeti. Visine 2 metra, 180 kila, mogli bi re i prave 'zvijeri'.

Sve dogovaramo s Gradom akovcom i Turisti kom zajednicom i bit e to još jedan iznimno atraktivan program u našem gradu.

Što je bradata Conchita prema Alexu Kozmi K

ad sam po etkom godine na TV ekranu gledao austrijsko natjecanje za izbor svog predstavnika za Eurosong u Danskoj, zaprepastio sam se kada je pobjednikom ili pobjednicom izbora postao ili postala bradati ili bradata Conchita Wurst i razmišljao sam što se to doga a u naprednoj Austriji. o, moje zaprepaštenje austrijskim izborom je ništa prema prošlosubotnjem, kada je austrijski predstavnik ili predstavnica pobijedio ili pobijedila na finalu u glavnom

N

gradu Danske, i to glasovima žirija svih 26 sudionika Eurosonga 2014. Istog trenutka nije mi bilo žao što Hrvatska nije sudjelovala na ovoj priredbi i što naš žiri nije imao prigodu glasovati. aime, ne smatram kako Austrija nije imala pravo izabrati Thomasa Toma Neuwirtha za svog predstavnika i kako pjesma ‘Rise Like a Phoenix’ nije dobra pjesma, ali nije mi jasno kamo to ovaj svijet ide... Ima sigurno onih koji e re i da se birala pjesma, a ne izvo a , ali to je prozirno, sma-

N

tram da je Europa željela tim izborom poru iti kako uop e nije važno što se muškarac ponaša kao žena, kao što joj nije ni važno ima li supruga ili suprugu. Samo da je kontra Crkve i tradicionalnog nauka o muškarcu i ženi. an prije u Toplicama Sveti Martin održana je Dje ja smotra me imurske popevke, gdje su nastupila djeca, normalno, tradicionalno odjevena, a takvi su im bili i roditelji, ali i publika u dvorani. I pitam tu Europu i Austriju: što je bradata i jadna Conchita kontra mla-

D

Prošli etvrtak 8. svibnja u župnoj crkvi Sveti Juraj na Bregu Marija su na put u Lourdes ispratili obitelj, župna zajednica i prijatelji, uz blagoslov vl . Ivice Puškadije. Nakon pozdrava župnika, s par rije i obratili su se i An elko Nagrajsalovi , na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu, Matija Posavec, župan Me imurske županije, i Stjepan Horvat, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Republike Hrvatske, Podružnica Me imurske županije.

Na kraju se obratio i sam Mario, koji se na dalek put odlu io da zahvali Bogu i nebeskoj Majci Mariji što se živ i zdrav vratio iz Domovinskog rata te je zahvalio svim sponzorima, a posebno supruzi Ivanki te djeci Reneu i Jeleni.

Logisti ka potpora cijelom projektu jesu: Zdravko Mohari , Josip Živkovi , Stanislav Novak i AK Me imurje s trenerom Aleksandrom Žbuljom (kondicijske pripreme).

dom Alexu Kozmi iz Ma arske, koji je bio odjeven u tradicionalnu narodnu nošnju Hrvata u susjednoj nam državi, zar to nije ljepši, uzvišeniji i primjereniji obi aj? mao sam prošli tjedan i ljepših trenutaka, a me u njih spadaju i Dani Grada Mursko Središ e, gdje sam doživio osobnu satis akciju, odnosno uvjerio se kako Središ anci nisu poput krvnika koji me prije tri godine razbio upravo na mjestu gdje mi je velik broj Središ anaca rekao što misli o meni, mojoj obitelji, poslu koji

I

obavljam i onoj ša ici jadnika koja mi je stvorila boli i nevolje. Ali više od mojih osobnih problema ili sre e, obradovalo me što Mursko Središ e kro i boljim putem. Istina, sporo, ali optimisti no, što se pokazalo u zajedništvu na Danima grada, koji su zra ili upravo optimizmom koji je minulih godina nestajao i skoro nestao kod ve ine gra ana. Drago mi je što je velik broj ljudi pozdravio sudjelovanja sitni kih Roma u kuhanju kotli a i kušao zamalo pobjedni ko jelo. To je civilizacija, možda ne europska, ali sigurno

ŠTEFOV KUTAK

hrvatska i me imurska, koja poštuje tu e i cijeni svoje, daju i drugima u materijalnom i ljudskom obliku.

20

Mozaik

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

BRAVO za rodilište u akovcu

Petra Gjuri iz Petrinje oba sina došla roditi u akovec Vrlo rado objavljujemo dolazak na svijet svih mališana u našem rodilištu u akovcu. Prošli tjedan naletjeli smo na neobi an slu aj, naime, obitelj iz Petrinje odlu ila je da njihova prinova na svijet do e u akovcu.

Obitelj ine tata Vedran Banaj (35), mama Petra Gjuri

(33) te sinovi Viktor Banaj (3,5) i Lucian Banaj, ro en 27. travnja 2014. godine u akovcu. - Živimo u Petrinji, kazali su nam tata Vedran i majka Petra, te naglasili da su im oba sina ro ena u rodilištu u akovcu zbog rijetko dobrih uvjeta i stru nog osoblja.

Vedran (29) i Klara (29) Kapeš iz Varaždina dobili su sin i a Antuna, ro enog 8. svibnja. Imaju i devetogodišnjeg Mihaela.

DEŽURNI PEDIJATAR Pet 16.05.2014. 13.00-20.30 Sub 17.05.2014. 08.00-15.30

dr. Jasna Robini - Ivanek

Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 Radnim danom ordinacija radi: utorak, etvrtak i petak UJUTRO, ponedjeljak i srijeda - POPODNE

Nikola (28) i Sanja (26) Rusak iz Donje Dubrave dobili su Leu, ro enu 10. svibnja.

Davor (27) i Nikolina (24) Kodba iz Ivanovca dobili su Emu, ro enu 10. svibnja.

Krunoslav (34) i Vesna (30) Vinkovi iz Palovca dobili su k erkicu Karlu, ro enu. 9. svibnja. Starija sestrica zove se Vinka i ima šest godina.

Mario (37) i Ivanka (32) Obadi iz Orehovice dobili su k erkicu po imenu Vita, ro enu 9. svibnja. Po sekicu i mamu došli su i Nina (9) i Dino (4).

USPJEH na Državnom prvenstvu polaznice Gospodarske škole akovec

Magdalena Pintari najbolja hrvatska frizerka me u u enicima Državno natjecanje mladih frizera održano je ove godine u Srednjoj strukovnoj školi Vinkovci. Sudjelovalo je 17 u enika iz 12 srednjih škola. Natjecatelji su prethodno prošli školska i me užupanijska natjecanja te su se na Državnom natjecanju okupili najbolji od najboljih. Natjecanje je održano u kategoriji muške i ženske frizure. U enica Gospodarske škole akovec Magdalena Pintari u kategoriji muške frizure osvojila je 1. mjesto i postala državna prvakinja. U enici su se natjecali u pisanoj provjeri stru no-teorijskih sadržaja i u prakti nom dijelu. Stru na teorija sadržavala je pitanja iz tehnologije frizerstva, poznavanja materijala, dermato-

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

logije i matematike u struci.

Umije e oblikovanja frizura odvijalo se prema me unarodnim strukovnim standardima na modelima lutaka. U prakti nom dijelu u enici natjecatelji u muškoj kategoriji u zadanom vremenu morali su izraditi mušku kreativnu frizuru slobodnog stila, a potom u drugom radu klasi no šišanje i kreiranje fen kare frizure. Ocjenjivali su se tehni ki doseg rada i kreativnost.

Važno je bilo strogo se pridržavati propozicija natjecanja za svaki rad, tj. za svaku kreaciju zasebno.

Fantasti an rezultat Velike zasluge pripadaju zasigurno Magdaleninoj

mentorici Nives Kocijan, koja ju je pripremala za natjecanje.

Mentorica Kocijan rekla nam je: - Ovo je fantasti an rezultat, izniman uspjeh našega zajedni kog rada. Pripreme za natjecanje bile su dugotrajne.

To no smo znale što i kako želimo prezentirati. Pred sebe smo postavile visoki cilj. Kreacije su morale linijom, bojom i izradbom imati mušku izražajnost i modnu aktualnost.

Magdalena je bila jedina natjecateljica koja je u prakti nom dijelu natjecanja (dvije kreacije frizura na modelima lutke) osvojila maksimalnih 180 bodova. Nacionalni suci koji su ocjenjivali prakti ni dio natjecanja (Ana Markovi-

Mentorica Nives Kocijan i u enica Magdalena Pintari

novi , Ivan Peradeni i Štefanija Lazar) bili su oduševljeni Magdaleninim kreacijama, a pohvale su pristizale i od ostalih natjecatelja i njihovih mentora.

Nagra eni su bili i u enici srednjih škola iz Vinkovaca, Buja, Varaždina i akova. Nije naodmet napomenuti da je Državnom natjecanju frizera prethodilo me užupanijsko natjecanje koje je bilo održano u ur evcu. U istim kategorijama kao i na Državnom natjecanju natjecali su se u enici srednjih škola iz Virovitice, Oroslavlja, ur evca, Varaždina, Garešnice i akovca.

Gospodarsku školu akovec predstavljala je Magdalena Pintari , koja je tako er pod vodstvom mentorice Kocijan i u pisanoj provjeri stru noteorijskih znanja i u izvedbi frizura osvojila 1. mjesto. Tim plasmanom Magdalena je sa svojom mentoricom otputovala na Državno natjecanje i uvjerljivo ga ponovila.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

KUD DONJI VIDOVEC

gostovao u Ma arskoj 7. DJE JA SMOTRA ME IMURSKIH POPEVKI

OŠ Vratišinec i Alex Kozma odlaze na središnju Dje ju smotru me imurskih popevki u Nedeliš e

“STRANICE ŠTOLCEROVOG FOTOALBUMA” - IZLOŽBA IVANE MR ELA akov anka Ivana Mr ela autorica je izložbe koja donosi dokumentaristi ki prikaz detalja iz Štolcerova života. Izložbom koja je predstavljena u galerijskom prostoru Centra za kulturu u akovcu zapo eo je niz kulturnih i glazbenih programa 41. Majskoga muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski”, koji je pove en životu i djelu ovoga istaknutog skladatelja. Dio izložbe je i kompozicija fotokolaža koja na suvremen na in do arava obi aje, vrijeme, modne detalje i druge zanimljivosti iz doba Štolcerova življenja. (foto: Roberta Radovi )

1. SUSRET DJE JEGA FOLKLORNOG STVARALAŠTVA

Više od 150 djece na Malom prslafskom pušleku FESTIVAL “KRE MURE I DRAVE”

Prve nagrade TS-u “Cure iz centra” i Drovskim bandistima PROMOVIRAN ETNOALBUM

“Munine viže”

2

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura GARANTIRANI POLAZAK IZ ČAKOVCA KRSTARENJE BRODOM MSC FANTASIA ZAPADNI MEDITERAN 12 dana / 11 noći 24.11. - 05.12.2014. od 4.210 kn + 995 kn lučke pristojbe

PETAK, 16. svibnja, 17 sati AKOVEC, Atrij Muzeja Me imurja

Proslava Me unarodnog Nova knjiga Ljubice Fleten dana muzeja Muzej Me imurja akovec poziva na proslavu Me unarodnog dana muzeja.

Povodom toga održat e se središnja manifestacija projekta “Mali školski kustosi”.

Ovogodišnja tema je Nikola VII. Zrinski akove ki, kojom e se obilježiti 350. go-

NOVO... NOVO ... NOVO!!!

AUTOBUSNI POLASCI IZ ČAKOVCA I VARAŽDINA!

19.06.2014 AUSTRIJSKA JEZERA 3 dana = 1.145 kn (FM popust 150 kn) DVORCI BAVARSKE 4 dana = 1.495 kn (FM popust 150 kn) KRAKOW 4 dana = 1.595 kn (FM popust 150 kn) AZURNA OBALA 4 dana = 1.995 kn (FM popust 100 kn)

PETAK, 16 svibnja, 19 sati PRELOG, Pastoralni centar “Alojzije Stepinac”

dišnjica tragi ne smrti hrvatskog bana i borca za slobodu. Projekt zajedni ki provode OŠ Strahoninec, OŠ Kuršanec i Muzej Me imurja akovec. Program e se održati u atriju akove koga Starog grada u petak, 16. svibnja, u 17 sati.

U Pastoralnom centru “Alojzije Stepinac” župe svetog Jakoba u Prelogu bit e 16. svibnja, u petak, u 19 sati predstavljena nova knjiga Ljubice Fleten iz Preloga. Autorica Ljubica Fleten napisala je do sada više knjiga pjesama: “Snaga sutona”, “Sjene samo e” i “Srebrni snovi”.

(J)

KUD DONJI VIDOVEC gostovao u Ma arskoj

Predstavili se plesovima Me imurja i Podravine

LIPANJSKI PRAZNICI NA JADRANU! POREČ, hotel No name 2* 21.6.-5.7., 3 polupansiona, 795 kn LOVRAN, hotel Lovran 3* 23.5.-27.6., 5 noćenja s doručkom, 1.195 kn OPATIJA, hotel Opatija 2* 22.6.-1.7., 2 polupansiona, 440 kn CRIKVENICA, hotel Omorika 2* 31.5.-28.6., 3 polupansiona, 705 kn MALI LOŠINJ, hotel Vespera 4* 14.6.-28.6., 3 polupansiona, 1.365 kn RAB, hotel International 3* 20.6.-27.6., 3 polupansiona, 855 kn SOLARIS-ŠIBENIK, hotel Andrija 4* 15.6.-6.7., 4 polupansiona, 1.860 kn BIOGRAD n/M, hotel Ilirija 4* 15.6.-28.6., 2 polupansiona, 830 kn BRELA, hotel Marina 3* 14.6.-5.7., 7 polupansiona, 3.605 kn HVAR, hotel Delfin 2* 15.6.-6.7., 3 noćenja s doručkom, 660 kn JELSA, AN Fontana 4* do 30.6., 3 noći najam 1/2 de luxe st 4*, 1.260 kn KORČULA, hotel Bon Repos 3* 14.6.-5.7., 5 polupansiona, 1.025 kn VIS, hotel Issa 3* 22.6.-12.7., 3 polupansiona, 1.035 kn UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE...

ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE...

MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

KUD Donji Vidovec ove je godine dobitnik županijske nagrade “Zrinski”

lanovi KUD-a Donji Vidovec - plesa i, tamburaši i pjeva i - predstavljali su Hrvatsku na me unarodnoj dvodnevnoj manifestaciji

koja je 30. travnja i 1. svibnja održana u ma arskom Nyirbatoru pod pokroviteljstvom EU-a. Mogu nost sudjelovanja na festivalu ostvarili

su prijavom u program za me unarodnu kulturnu suradnju, koja je dio programa EU-a. Osim Ma arske, manifestacije e se održati još

u Slova koj i Austriji, na kojima e tako er gostovati, te u Hrvatskoj, u Donjem Vidovcu, kojoj e biti doma ini 14. lipnja uz Dane op ine Donji Vidovec. S dvodnevnog puta ku i su donijeli odli ne dojmove.

Doma ini su bili ljubazni, sam festival je bio dobro organiziran, razgledali su grad i kupali se na bazenima. Donjovidov ani su se predstavili s dvije koreogra ije plesova Me imurja i Podravine, dok su pjeva i pjesmom predstavili svoj kraj iz kojeg dolaze.

- Ponosni smo što smo uspješno predstavili kulturno bogatstvo Me imurja i time stekli simpatije organizatora manifestacije: gospodina Petera G., zastupnika u Europskom parlamentu - Odjel za me unarodnu kulturnu suradnju, gospo e Eve V., predsjednice spomenutih manifestacija te ostalih uglednika iz Ma arske kulturne i politi ke scene, rekao nam je predsjednik društva Nikola Matulin, prof. Brojne aktivnosti i nastupi KUD-a Donji Vidovec ove su godine nagra eni županijskom nagradom “Zrinski”. (A.Fuš)

U ŠTRIGOVI održana priredba “ŠTRIKAM”

Popodne komedije i humora KUD Sveti “Jeronim” u nedjelju je bio doma in ŠTRIKAM-a, priredbe na kojoj su sudionici brojnim posjetiteljima komedijom i humorom uljepšali poslijepodne.

Kazališna družina “Štolcer” iz akovca izvela je svoju pobjedni ku predstavu s KAM-a u Prelogu “Tarzan i svinja na posljednjoj ve eri”.

KUD se predstavio s “Velikom tajnom”, komedijom koja je na KAM-u dobila priznanje za najbolji tekst i kolektivnu igru glumaca.

Oduševljenje i smijeh na licima posjetitelja na kraju popodneva izazvali su mladi iz Podru ne škole Stanetinec predstavom “Lisica i roda”. (sm, MŠ)

NAJAVLJUJEMO - KUD Ma kovec

KONCERT U OPOROVCU

U nedjelju jubilarna Smotra tamburaša

Veliki pljesak za male glazbenike

Dvadeseta jubilarna Smotra tamburaških sastava i tamburaških orkestara me imurskih KUD-ova, HKUD-ova i KUU-ova održat e se ovu nedjelju, 18. lipnja, u Društvenom domu Ma kovec s po etkom 14 sati, kada se okupljaju sudionici Smotre.

Na pozornicu, koju tradicionalno lijepo urede Dušan i Mirjana Rosi , prvo e se pojaviti i pokazati svoje majstorije Tamburaški orkestar KUD-a Belica, jedini koji je nastupio na svim dosadašnjim smotrama, s tri skladbe, pod ravnanjem Josipa Kua i a. Zatim dolazi proslavljeni Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujani Stipi ” iz akovca s vokalnim solistom Ivanom Tkalec, pod ravnanjem Borisa Novaka. Tre i po redu na scenu stupa Tamburaški orkestar KUU-a “Zvon” iz Male Subotice, koji e izvesti dvije skladbe, zanimljivo, jednu Ive Josipovi a, aktualnoga hrvatskog predsjednika. Tamburaški sastav KUU-a Zasadbreg nastupit e pod dirigentskom palicom Karla

U Domu kulture Oporovec održan je 4. svibnja zajedni ki koncert Dje jeg zbora “Maleni” Prelog, Puha kog orkestra Grada Preloga te Prilo ke amaterske scene.

Dje ji pjeva ki zbor “Maleni” Prelog osnovan je 2007. godine. Okuplja male pjeva e s podru ja Preloga i donjeg Me imurja u uzrastu od tri do etrnaest godina.

Rade u dvije skupine, a zajedno broje 45 lanova. Na Fes valu dje jeg stvaralaštva u Puli 2010. godine dobili su najbolju kri ku za izvedbu, dok su na 56. glazbenim sve anos ma hrvatske mladeži osvojili srebrnu plaketu. Voditeljica zbora je profesorica Jasmina Malek Križanec.

Najmla a udruga je Puha ki orkestar Grada Preloga, osnovan u studenome 2013. godine. Grad Prelog nabavio je komplet instrumenata, orkestar vježba tek osam mjeseci, no ve je održano nekoliko nastupa u Prelogu i akovcu. Voditelj orkestra je profesor Igor Hrustek.

Nastupila je i Prilo ka amaterska scena, osnovana 2005. godine. Njezin osniva , voditelj i autor tekstova je Božidar Glavina. Svi nastupi popra eni su pljeskom. (J)

lanovi Organizacijskog odbora predstavljaju program Smotre

Perho a. Dje ji tamburaški orkestar “Zvon” iz Male Subotice s dvije skladbe završit e prvi dio programa, nakon kojeg slijedi 10-minutna stanka.

Poslije odmora na scenu stupa stariji Tamburaški sastav KUD-a Šandorovec, koji vodi Nikola Kralji , koji e ravnati i Tamburaškim sastavom KUD-a Žiškovec. Osmi po redu pred publiku i državnog selektora Željka Bradi a, koji e odrediti putnike na Državnu smotru, izlazi mla i Tamburaški sastav KUD-a Šandoro-

vec pod ravnanjem Nikole Kralji a.

Posljednji u službenom dijelu programa predstavlja se Tamburaški sastav KUD-a Ma kovec, kojemu je ovo 18. nastup na Smotri.

Po završetku službenog dijela Smotre nastupa gost Smotre - KUD “ epinski Martinci” iz istoimenoga slavonskog naselja. Ulaz za sve posjetitelje je slobodan. Sve ovo rekli su na prigodnoj konferenciji za novinare Ivan Ujlaki, predsjednik, i lanovi Organizacijskog odbora i VMO-a Ma kovec.

16. svibnja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 17. svibnja, 20 sati STRAHONINEC, Centar za društvene, javne i kulturne potrebe

UTORAK, 20 svibnja, 17.30 sati KRIŽOVEC, Centar za posjetitelje

Nogometaši dovode erotiku u Strahoninec! Izložba “Moj komadi zemlje” U organizaciji Nogometnog kluba Strahoninec i Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, u Centru za društvene, javne i kulturne potrebe Op ine Strahoninec možete pogleda ljubavno - erotsku komediju “Debitan ”. U predstavi igraju Ljubomir Kerekeš, Draško Zidar i Mijo Pavelko. Predstava e se održa u subotu 17. svibnja, s po etkom u 20 sa . Karte za predstavu po cijeni od 50 kuna mogu se kupi u cafe-baru “Fortuna” Strahoninec, cafe-baru “K2” Strahoninec,

trgovini “Tina” Strahoninec, Op ini Strahoninec i Frizerskom salonu “Art” Nedeliš e.

Rije je o komediji situacije s izvrsnim dijalozima, i to pretežito na svima razumljivoj varaždinskoj kajkavš ni bez suvišnih arhaizama. Kerekeš je predstavu radio u maniri srednjovjekovnoga pu kog teatra namijenjenog ponajprije zabavi, u vrijeme kada su i ženske uloge igrali muškarci, a glumci su sami bili i redatelji. Predstava je namijenjena svima koji su željni laganijeg š va i smijeha.

U 2014. godini, koja je proglašena Me unarodnom godinom malih obiteljkih gospodarstava, ustanova “Me imurska priroda” ponosni je doma in prvog otvorenja izložbe koja e nakon Me imurja ima turneju diljem Hrvatske. Naslov izložbe glasi “Moj komadi zemlje - Kad je priroda suradnik - pri e 14 poljoprivrednika iz Hrvatske”. Izložba se sastoji od niza fotografskih portreta 14 poljoprivred-

nika koji žive i rade unutar zaš enih podru ja Republike Hrvatske i upotpunjena je prate om brošurom koja iznosi njihove izvorne citate na temu odnosa prema radu i zemlji koju obra uju. Ovaj projekt osmišljen je s ciljem is canja zna ajne uloge malih poljoprivrednika u o uvanju prirode i tradicijskog znanja.

Sve ano otvorenje održat e se u utorak 20. svibnja u 17.30 sa u Centru za posje telje u Križovcu.

41. MAJSKI MUZI KI MEMORIJAL “Josip Štolcer Slavenski”

Tri dana vrhunskih glazbenih i kulturnih doga aja Piše: Roberta Radovi Majski muzi ki memorijal jedna je od najzna ajnijih glazbenih manifestacija u Me imurju. Posve en je životu i djelu istaknutog skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog. Ovogodišnji trodnevni program donio je iznimne glazbene i kulturne sadržaje koji su zapo eli u utorak 13. svibnja otvorenjem izložbe “Stranice Štolcerovog fotoalbuma” akov anke Ivane Mr ela, koja je predstavljena u izložbenom prostoru Centra za kulturu u akovcu. Izložba predstavlja dvadeset akrila kojima autorica dokumentira detalje iz Štolcerova života te dodatkom fotokolaža postavljenih u kompoziciju na zidu.

Izložbu je otvorio likovni kriti ar Fe a Gavrilovi . Kako je došlo do realizacije izložbe, autorica kaže:

Likovni kriti ar Fe a Gavrilovi i Ivana Mr ela, autorica izložbe “Stranice Štolcerovog fotoalbuma”

- Izložbu je inicirao organizacijski odbor Majskoga muzi kog memorijala. Imala sam slobodne ruke da predstavim što ho u i tijekom rada kroz godinu dana uživala sam saznavaju i mnogo detalja iz života Slavenskog. Posebice mi je bila zanimljiva knjiga ko-

ju je napisala njegova žena nakon njegove smrti. Ona donosi i ružne i lijepe stvari iz njihova života. Zapravo itav taj moj istraživa ki i stvarala ki rad ima zna aj u tome što donosi detalje iz života velikog ovjeka koji je mnogo više poznat i priznat u inozemstvu negoli

tu doma. Što je zapravo tužno.

Ivana Mr ela svestrana je umjetnica i lanica Hrvatske udruge likovnih umjetnika, a bavi se i video i foto stvaralaštvom. O svom radu i istraživa kom dijelu aktualnog postava izložbe u akovcu govori: - Trenutno živim u Zagrebu, radim na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i u talijanskoj školi mode i dizajna ‘Callegari’. Bavim se slikarstvom, gra ikom i ilustriranjem. Tu sam predstavila život Josipa Štolcera Slavenskog, ne kroz glazbu i njegova djela, ve sam se htjela referirati na njega kao obi nog ovjeka kao što smo mi svi. Zna i na njegove roditelje, sestre, stvari koje je ostavio nakon svoje smrti. Dakle, obi an život, njegove izlete i putovanja, da se akove koj publici približi taj njegov

drugi život, jer su za njegovu glazbu svi više-manje uli. Volim taj period, ‘40-e, ‘50-e godine. Ovaj je ciklus od 1910. do ‘50-ih godina. Izložbom sam zaokružila i taj modni dio, kako su tadašnji suvremenici

bili obu eni. Inspiraciju sam crpila iz starih fotogra ija koje sam našla. Bilo je zanimljivo istraživati. Izložba donosi i jedan suvremeniji pristup u stilu fotokolaža na zidu, u jednu kompoziciju.

Dio su izložbe i fotokolaži s detaljima Štolcerova života

Sve ano otvorenje Memorijala bez elnika Grada akovca!

Sve ano otvorenje 41.

Majskoga muzi kog memorijala “Josip Štolcer Slavenski” održano je nakon otvorenja izložbe u dvorani “Zrinski”. Memorijal je otvorio me imurski župan Matija Posavec, koji je istaknuo zna aj ovoga velikog skladatelja za naš kraj. Uslijedio je vrhunski koncert guda kog kvarteta “Porin”, koji je izveo djela J. Štolcera Slavenskog. Nakon toga Zagreba ki solisti izveli su djela Slavenskog pod nazivom “Šest narodnih”:

Pe at prvoj ve eri Memorijala dali su Zagreba ki solisti, izvode i Slavenskog i Mendelssohna

Svatovska, Sljepa ka, Šaljivka, Jesenske no i, Dilberka i Rugalica. Vrhunac prve ve eri Memorijala bila je izvedba Felixa Mendelssohna: Guda ki kvintet br. 2 u B-duru, op.

87, koju je publika ispratila snažnim ovacijama i dugotrajnim pljeskom. Vrhunski glazbeni doga aj našeg grada i sama sve anost otvorenja Memorijala prošla je bez masovnijeg odaziva publike, ali i bez nazo nosti elnika Grada akovca koji se želi kandidirati za Europsku prijestolnicu kulture.

Djela Slavenskog izveo je guda ki kvartet “Porin”

REGIONALNA KANDIDATURA etiri grada sjeverozapadne Hrvatske

Ho e li akovec postati Europska prijestolnica kulture?

Gradovi Varaždin, akovec, Koprivnica i Krapina partneri su u zajedni kom nastupu i kandidaturi za projekt Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Projekt su po etkom ovog tjedna predstavili zamjenik varaždinskog gradona elnika Vjeran Radeli te gradona elnik akovca Stjepan Kova sa suradnicima. Tom je prigodom gradona elnik Kova istaknuo kako se akovec uklju uje u ovaj projekt s ciljem poboljšanja kulturnog

i turisti kog života grada, ja anja prepoznatljivosti grada na europskom nivou i ve eg privla enja gostiju iz Europe.

Tako er je istaknuo kako bi mogu e dobivanje statusa našeg grada kao Europske prijestolnice kulture pomoglo i u realizaciji svih drugih projekata jer se tom prestižnom titulom dobivaju bonus bodovi u projektima. Inicijativu za regionalno povezivanje etiri grada sjeverozapadne Hrvatske i zajedni ki nastup u pro-

Varaždin i akovec partneri su u borbi za dobivanje statusa grada kao Europske prijestolnice kulture

jektu dao je Grad Varaždin, što je zamjenik varaždinskog gradona elnika Vjeran Radeli dodatno pojasnio: - Zajedni kim nastupom pove avamo šansu za dobitak projekta i zajedni kim snagama možemo pokazati koliko smo proeuropski aktivni i kreativni, jer e upravo kreativnost ideja biti jedan od zna ajnih faktora pri odabiru gradova kandidata. akovec ima Zrinske, Varaždin je barokni grad i ima Špancirfest, Krapina

suvremeni Muzej krapinskih neandertalaca, Koprivnica jaku gospodarsku podlogu i Renesansni festival... Konkurencija nije mala jer za projekt kandidiraju i Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik i Osijek.

Rezultati odabira te koji e hrvatski grad 2020. godine nositi titulu Europske prijestolnice kulture bit e poznati po etkom 2016. godine. Sljede a kandidatura gradova iz Hrvatske bit e mogu a tek 2038. godine.

4

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 16. svibnja, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

NEDJELJA, 18. svibnja, 17 sati PRELOG, Dom kulture

Prvi godišnji koncert Puha kog orkestra Grada Preloga

Varaždinski metalci Cold Snap Nakon više od etiri godine Cold Snap (Groove Metal) se vra a u akovec. U sklopu najve e europske turneje predstavit e novi album “World War3” i novi singl. Desetogodišnji rad ovog benda doveo ih je na poziciju najatraktivnijeg metal benda kod nas. Impresivnih 200-tinjak koncerta, nastup na jednoj

od pozornica Wacken festivala, par turneja po Europi, tri albuma isti u ovaj bend od ostalih na doma oj metal sceni. Atmosferu koncerta dobro e zagrijati tako er varaždinski, sve bolji i brutalniji Frozen Solid (metal).

Cijena ulaznice je 30 kuna i mogu se nabaviti u Podroom Drink And Music Clubu.

Prvi godišnji koncert Puha kog orkestra Grada Preloga bit e održan 18. svibnja, u nedjelju, s po etkom u 17 sati u Domu kulture Prelog. Puha ki

orkestar Grada Preloga osnovan je u studenome 2013. godine. Orkestar vježba tek osam mjeseci, a voditelj je profesor Igor Hrustek. (J)

TOPLICE SVETI MARTIN - održana 7. dje ja smotra me imurskih popevki

OŠ Vratišinec i Alex Kozma odlaze na središnju smotru u Nedeliš e U briljantnoj organizaciji HKUU-a Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri, u Toplicama Sveti Martin prošli je vikend održana 7. dje ja smotra me imurskih popevki, na kojoj je nastupilo 18 KUD-ova, osnovnih škola i dje jih vrti a. Publici i Stru noj komisiji predstavili su se redom dje ji vrti i: Pahuljica Mursko Središ e (pod vodstvom Klementine Vodušek), Sun eko Selnica (Jasmina Hoblaj), Masla ak Mursko Središ e (Spomenka Cilar), Ribica Žabnik (Barbara Premuš), Sr eko Vratišinec (Emina Boži ) i Smješko Sveti Martin na Muri (Isabela Lisjak i Claudia Baumgartner).

Od osnovnih škola predstavili su se: Vratišinec (Stjepan Horvat), Pribislavec (Josip Kau i ) i Sveti Juraj na Bregu (Gordana Kolari i Rok Mikec).

Od kulturno-umjetni kih društava nastupili su: Društvo Horvata kre Mure iz Ma arske (Rozalia Rodek), Štrigova (No-

mladih izvo a a, a posebne pohvale zaslužili su Dje ji vrti “Sr eko”, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec, OŠ. Ivana Gorana Kova i a iz Svetog Jurja na Bregu, KUD “Sveti Jeronim” Štrigova, HKUD Gori an, KUU Zasadbreg, HKUU Sveti Martin, Alex Kozma te posebni gost Dominik Padari . Sve sudionike je uo i na-

stupa pozdravio i ohrabrio mr. Dražen Crn ec, predsjednik Organizacijskog odbora, a smotru je otvorio Matija Posavec, me imurski župan, s kojim je u društvu bio svetomartinski na elnik Franjo Makovec. Kroz program je profesionalno vodila Kristina Vožar, a doma ini kojima su u organizaciji pomogli stalni

Alex Kozma iz Ma arske “odšetao” je na završnu smotru

partneri za sve sudionike su pripremili napitke i slastice.

(S. Mesari )

OŠ Vratišinec odlazi na završnu smotru

ra Nemec), Gori an (Andrija Ribi ), Pribislavec (Alenka Oreški i Sla an Horvat), Ma kovec (Marina Grahovec), Žiškovec (Jagoda Srša i Katrin Kotur), Zasadbreg (Barbara Kneklin) i Sveti Martin (Stjepan Horvat).

Stru na komisija u sastavu dr. sc. Stjepan Hranjec te profesori glazbe Karolina

Dragica Šimunkovi i Miroslav Horvat za nastup na središnjoj smotri “Me imurske popevke” u Nedeliš u izabrala je pjeva ku skupinu Osnovne škole dr. Vinka Žganca iz Vratišinca, koja je izvela skladbu “Megla se kadi”, te Alax Kozma iz Ma arske s popevkom “Šetal sem se, šetal”. Na ovu se smotru prijavilo ak dvjesto

Gledalište je bilo ispunjeno do posljednjeg mjesta

KUD “KAŠTEL” PRIBISLAVEC organizirao prvi susret dje jega folklornog stvaralaštva

Više od 150 djece na Malom prslafskom pušleku!

Kulturno-umjetni ko društvo “Kaštel” Pribislavec je povodom Maj inog dana organiziralo prvi susret dje jega folklornog st varalašt va pod nazivom “Mali prslafski pušlek”, koji se održao u nedjelju 11. svibnja u društvenom domu Pribislavec, s po etkom u 16.30 sati. Pošto se u Me imurju, osim županijske Smotre dje jega folklornog stvaralaštva ne održava ni jedna

manifestacija na kojoj bi se djeca koja se bave folklorom mogla družiti, rukovodstvo KUD-a “Kaštel” donijelo je odluku o spomenutom projektu, s ciljem da se svake godine okupi što više dje jih skupina koje e kroz pjesmu, ples i igre prikazati folklorne obi aje svojih krajeva. Ove godine organizirali su “Mali prslafski pušlek”, na kojem su sudionici bili dje je folklorne skupine iz

Zajedni ko fotografiranje kod platane u Nedeliš u

U programu su sudjelovali i najmla i lanovi KUD-a “Kaštel” Pribislavec

RH te iz zemalja EU-a s kojima dijelimo trome u: Slovenija i Ma arska. To je pilot-projekt, gdje je u dvosatnom programu izvedena lepeza prekrasnih pjesama, plesova i igri djece doma ina i gostuju ih društava iz Ma arske, Slovenije, Varaždinske i Zagreba ke županije. U programu su nastupili KUD “Kaštel” Pribislavec, Otroški pevski zbor OŠ Dr. Pavla Luna ka Šentrupert, Folklorni ansambl “Mladost”

Samobor, KUD “MAK” Trnovec i Musica Antiqua Ensemble Hévíz Hungary.

Mali folkloraši posjetili i Mlin na Muri U programu je sudjelovalo oko 150 djece. Da ne bi djeca putovala samo zbog plesa i igre, doma in se pobrinuo da im organizira cjelodnevni boravak, pa su tako nakon dolaska u prijepodnevnim satima i

kratkog osvježenja krenuli put Žabnika, gdje im je omogu eno razgledavanje Mlina na Muri, kao i vožnja skelom. Nakon toga otišli su do najve ega zološkog vrta u Me imurju - u Jurov ak, pa su djeca uživala slikaju i se s jelenima i drugim životinjama. Nakon ru ka pokazali su im i platanu u Nedeliš u, gdje su djeca obuhvativši je rukama povezala svojim ru icama sve tri zemlje koje grani e jedna s

drugom. Na putu do Pribislavca svi su zajedno otišli na sladoled u akovec, a nakon kratkog osvježenja posjetili su i ribnjak u Pribislavcu i, naravno, Zra nu luku Pribislavec, gdje su im ljubazni doma ini dozvolili da malo razgledaju avione i jedrilice, a neki su iskoristili priliku i za fotogra iranje. Nakon izleta oni su po povratku u dvoranu sve prisutne posjetitelje nagradili prekrasnim dvosatnim programom pjesama i plesova.

Ma ari su nas vratili u vrijeme renesanse i baroka, Slovenci su izvodili narodne pjesme svojih krajeva, dok su skupine iz Samobora i Trnovca otplesale i prikazale igre i plesove Zagorja, Posavine, otoka Murtera.

Djeca doma ina su se osim plesom predstavila i recitacijama i solo izvedbama pjesmi koje su posvetili svim majkama. Nakon završetka programa razmijenjeni su pokloni i uprili eno je skromno druženje. (fo)

16. svibnja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA, 21. svibnja, 19 sati AKOVEC, dvorana Katoli kog doma

Koncert vokalne skupine “Zrinski” Nedeliš e Vokalna skupina “Zrinski” djeluje u sklopu zbora “Josip Vrhovski” od 2011. godine. Voditelj je Goran Šafari , prof., ujedno voditelj, skladatelj i aranžer. Skupinu ine Vladimir Marcijuš (tenor 1) i Goran Šafari , (tenor

2), Stanislav Kiri , (bariton) Valen n Novak, (bas) Dubravko Žnidari i Franjo Camplin. Glavni dio njihovog repertoara ine vlastite autorske skladbe te obrade me imurskih popijevki i drugih kompozicija. Uz

njih, na ovom prvom samostalnom koncertu nastupit e i gos : sopran - Andreja Šafari , gitara - Josip Zlatarek, klavir - Mateo Mikuli i recitatori Marijan Bel i , Dejan Buva i Miljenko Ov ar.

ODRŽAN 11. festival “Kre Mure i Drave” u Prelogu

Prve nagrade TS-u “Cure iz centra” i Drovskim bandistima Kvartet “Gubec” uz pratnju tamburaškog sastava “Frikovi” upravo je maestralno otpjevao narodnu me imursku pjesmu “Barbari ”, a izuzetan nastup ostvarili su i prvaci i solisti “Lada” Kvek i Vlatka, te pjeva uka ai Jedanaesti po redu Festival “Kre Mure i Drave”, održan u petak u sportskoj školskoj dvorani OŠ Prelog, pamtit e se po nekoliko maestralnih izvedbi pjesama, ali i po klju nim novitetima koje je uveo Željko Švenda u ime organizatora. U prvom dijelu gledatelji i slušatelji mogli su uti jedanaest autorskih skladbi, a vidjet e se koja e biti najradije slušana tijekom ove godine.

Lijepo iznena enje uslijedilo je u drugom dijelu, u izvedbama pjesama iz dosadašnjih festivala, no na na in da su pjesme pjevali i novi izvo a i, što se pokazalo jako dobrim za festival iz još jednog razloga. Naime, pjesme s festivala, me u kojima su i me imurske narodne pjesme, zapjevali su i pjeva i i sastavi izvan Me imurja, iz Podravine i Hrvatskog zagorja, što je doprinijelo tome da ih ne pjevaju samo Me imurci, a, s druge strane, nije na odmet spomenuti da e i radio “Studio M” na taj na in pove ati svoju slušanost, ime e na dobitku biti i Grad Prelog.

Maestralni Kvartet “Gubec” Iznena enje ve eri i festivala “Kre Mure i Drave” priredili su gosti koji su po prvi put nastupili: Kvartet “Gubec”, koji je

Nove autorske pjesme festivala

Nastup Kvarteta “Gubec” s pjesmom “Barbari ” uz pratnju tamburaškog sastava “Frikovi” upravo maestralno otpjevao narodnu me imursku pjesmu “Barbari ”. I prvaci i solisti zagreba koga narodnog ansambla “Lado” Kvek i Vlatka uz pratnju Frikova tako er su odli no otpjevali narodnu pjesmu “Moj urinec vince to i”, kao i pjesmu “Kam se srce sprovlja”, autora Branka Meglajeca, a na stihove Magdalene Vlah Harnjec i aranžmana Bože Poto nika.

Lijepo iznena enje ve eri bio je i uka ai svojom dramati nom i odli nom izvedbom pjesama “Sre a v Me imurju” te pjesmom “Na križonju” Zlatka Bacingera i Milana Fr ka.

Najizvo enija pjesma prošle godine bila je “Dala si mi ljubav” u izvo enju Iveka i Drovskih

bandista, dok su prvu nagradu za najslušaniju tamburašku glazbu odnijele Cure iz centra za prošlogodišnju skladbu “Ne em njega”, a druga nagrada pripala je sastavu “Jezero meštri” za skladbu “Pa kaj, pa kaj”. Nagra enima su estitali i gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek i župan Matija Posavec, kao i predstavnici sponzora: Kabel-mont iz Domašinca.

Festival “Kre Mure i Drave” Studija M pratilo je više od tisu u gledatelja. Šesnaest izvo a a iz Me imurja i sjeverne Hrvatske predstavilo se s ukupno 22 pjesme, od ega je 11 novih autorskih pjesama.

Drugih jedanaest pjesama bile su pjesme s festivala od 2004. do 2010. godine.

Nove pjesme 11. festivala “Kre Mure i Drave” u autorskom dijelu jesu: Me imurski ardaš – Božidar Brajkovi uz TS Frikovi (Božidar Brajkovi – Božidar Brajkovi – Denis Hajdarovi ), Senjal sam te – Juraj Galina uz TS Frikovi (dr. Marijan Jergovi – Branko Mihovil Rakijaši – Branko Krušec), O moj dragi jedini – TS Cure iz centra (Jurica Hreni – Ivo Kova Kaj – Jurica Hreni ), Lepša od jezero gemišti – TS Jezero Meštri (Zlatko Bacinger – Sanja Bacinger/Zlatko Bacinger – Zlatko Bacinger), Za moje prijatelje – TS Foliri (Antun Horvat – Vjekoslav Blatari – Antun Horvat), Iš e te senjam – Rahela Žižek uz TS Frikovi (Branko Krušec – Marija

Hunjadi – Branko Krušec), Iskal sam te, iskal – Saša Šte i Sale uz TS Frikovi (Mario Jagec – Zlatko Bokor – Mario Jagec), Me imurje, zipka moja – Željko Grozaj uz TS Frikovi (Branko Meglajec – Petrana Sabolek – Darko Berovi ), Bomo se petali – TS Frikovi (Giovanni Furlan – Damir Pilko – Denis Hajdarovi ), Mama, stora mama – Josip Sanjkovi Mitrica uz TS Frikovi (Ladislav Varga – Ladislav Varga – Ladislav Varga) i Otpri mati lesu – Stjepan Jeršek Štef uz TS Frikovi (Aleksandar Homoky – Nedo Zuban – Aleksandar Homoky).

U retrospektivi festivala 2004. - 2010. uli smo pjesme: Barbari – Kvartet Gubec uz TS Frikovi (Traditional – Traditional – Antun Horvat), Išla sam si brot ružice – Lea Buli uz TS

Cure iz centra izvode najslušaniju skladbu “Ne em njega”

Frikovi (Muna Orehov – Muna Orehov – Zlatko Bacinger), Sre a v Me imurju – uka ai uz TS Frikovi, (Branko Krušec – Branko Mihovil Rakijaši – Branko Krušec), Zanišite se jalše – Željko Grozaj uz TS Frikovi (Martin Srpak – R.Juki – Studio M), Otpri obloka – Stjepan Jeršek Štef uz TS Frikovi (Zlatko Bacinger – Zlatko Bokor – Zlatko Bacinger), Na križonju – uka ai uz TS Frikovi (Zlatko Bacinger – Milan Fr ko – Zlatko Bacinger), Rada te imam – Lea Buli uz TS Frikovi (Mario Jagec – Magdalena Vlah Hranjec – Mario Jagec), Kam se srce sprovlja – Kvek i Vlatka (Lado) uz TS Frikovi (Branko Meglajec – Magdalena Vlah Harnjec – Božo Poto nik), Moj urinec vince to i – Kvek i Vlatka (Lado) uz TS Frikovi (Traditional – Traditional – Antun Horvat), Tu je raj – Kavaliri (Stjepan Novak – Stjepan Hali – Vlado Hranjec) i Nigdor nigdi – Nikolina Virgej Pintar uz TS Frikovi (Branko Meglajec – Magdalena Vlah Hranjec – Božo Poto nik).

I ovaj put bio je odli an Josip Sanjkovi Mitrica u prvom dijelu festivala, ali i Nikolina Virgej Pintar s teškom pjesmom “Nikdar nigdi” te Lea Buli u drugom dijelu uz ve spomenute, no možda inimo nepravdu ako nekoga izdvojimo. Na kraju su Cure iz centra otjevale najslušaniju pjesmu prema ocjeni slušatelja radija “Studio M” u protekloj godini, uz završetak festivala uz pjesmu Stjepana Jeršeka - Štefa.

Usprkos tome što je festival održan petkom, publika je gotovo u potpunosti ispunila dvoranu, a jedan od organizatora, predsjednik VMO-a Grada Prelog, Željko Soka , ujedno i voditelj s Mirjanom Švenda od po etka festivala, kaže: - Da je bila subota, bilo bi još više gledatelja, no i ovako je bilo lijepo. (J. Šimunko)

PROMOVIRAN ETNOALBUM “MUNINE VIŽE”

Tožna ruža - najveselija pjesma u osobitom štihu!

Piše: Roberta Radovi Pjesmom “Me imurje kak si lepo” zapo ela je promocija etnoalbuma “Munine viže”, koji predstavlja glazbenu zbirku izvornih me imurskih pjesama nastalih temeljem audiozapisa napjeva pokojne Mune Orehov iz Dekanovca. Predstavljanje je održano protekli petak u dvorani “Zrinski”, zgrade “Scheier” u akovcu, pred brojnom publikom koja je došla pozdraviti glazbene uvare tradicije i na trenutke se osje ala kao u svom dnevnom boravku. Album je nastao suradnjom solistice Gordane Lach iz Varaždina i Željka Grahovca iz Ma kovca, koji je

Varaždinka Gordana Lach sakupila je više od pedeset audiozapisa dame me imurske popevke Mune Orehov

producent, aranžer i tonski snimatelj albuma. Nosa zvuka izdan je sredinom mjeseca travnja i donosi etrnaest moderno obra enih pjesama iji su aranžmani prilago eni vremenu u kojem trenutno živimo, tako da u temama ima elemenata jazza i gipsy swinga.

- Odabrali smo 14 pjesama koje je Muna meni još ispjevala u kazetofon. Na neki na in moje poznanstvo s Munom pretvorilo se u divno prijateljstvo. Bila mi je poput bake. U odabiru naziva albuma pomogla nam je Kristina Štebih. Zove se ‘Munine viže’, što zna i - Munine arije, Munine pjesme, kitice, kazala je Gordana Lach na promociji u akovcu.

O zna aju me imurske pjesme i predstavljenom albumu govorili su Dejan Buva u ime Zajednice HKUU-a Me imurske županije, te Vladimir Jambroši , predstavljaju i op inu Dekanovec u kojoj je živjela Muna Orehov koja je bila, kako je kazao, jedna od najve ih dama me imurske popevke.

Matija Posavec, me imurski župan, naglasio je kako e ovaj nosa zvuka postati dio suvenira koje naša županija s ponosom može poklanjati svojim gostima u raznolikim prigodama. Glazbenu potporu Gordani Lach na promociju u Scheierici uz Željka Grahovca dali su još i Tihomir Radmani , Vjekoslav Risek i An-

drija Maroni , a ve er je moderirao Miljenko Ov ar. Glazbeno druženje završilo je ovacijama publike i po drugi put izvede-

nom najveselijom pjesmom albuma, obra enom u swing ritmu koja nosi jednostavan naziv “Tožna ruža”.

Andrija Maroni , Željko Grahovec, Gordana Lach, Vjekoslav Risek i Tihomir Radmani

6

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ...

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 974

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 973 Me imurskih novina je Emilia Vinko iz Murskog Središ a. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Hilary Boyd “ etvrtkom u parku” Što napraviti ako ste u braku s osobom pola svog života i bez objašnjenja ona najednom napusti vaš bra ni krevet - zauvijek? Mozaik knjiga vas vodi, s malo crnog humora, u svijet zrelih promišljanja o trajnosti ljubavi, obiteljskih veza, drama, strasti, tajni i laži, a sve to u ovom lijepom i pronicljivom bestseleru napisanom od autorice s baš pravim iskustvom da ga napiše. Više od trideset godina Jeanie je bila Georgeova supruga, puna ljubavi, predana majka njihovoj k eri i od nedavno uzorna baka.

Unato tome, ve nekoliko godina George ne želi s njom dijeliti bra ni krevet, i to bez objašnjenja. Je li napravila nešto krivo?

George, nažalost, ne želi objasniti svoje ponašanje. Svaki etvrtak Jeanie vodi svoju unuku u park, gdje jednom pri-

Nakon svjetski poznatog djela “Ubila sam Šeherezadu.

Ispovijest ljutite Arapkinje”, Joumana Haddad na hrvatsko se tržište vra a novim naslovom “Superman je Arapin”. Kombinacijom stihova, dinami ne proze te pitkoga novinarsko-esejisti kog stila Haddad uspješno dekonstruira neke od uvriježenih mitova i rodnih predrasuda ne samo isto nog, ve i zapadnoga kulturnog kruga. Ovaj put na meti su se našli monoteizam, ma izam, iskonski grijeh, rat spolova, ednost, brak i starenje, koje Haddad duhovito i promišljeno naziva “katastrofalnim izumima” suvremene civilizacije. Sve ove

PUBLICISTIKA

kulturološke konstrukcije, poput ameri kog superjunaka iz naslova, prema Haddad su zaista “izumi”, “ ikcije”, te samim time podložni promje-

ni. Kombinacija pristupa nog jezika te niza šokantnih statisti kih podataka knjizi je u razli itim miljeima osigurala iznimno široku itateljsku publiku. Možemo se samo nadati da e promišljanja arapske feministice na jednako plodno tlo pasti i u Hrvatskoj, gdje je ova vrsta “feminizma za svakoga” svakako prijeko potrebna.

Joumana Haddad (Bejrut, 1970.) libanonska je pjesnikinja, prevoditeljica, novinarka, performerica i istaknuti borac za ženska prava. Objavila je nekoliko zbirki poezije koje su naišle na odli ne kritike te su uz njezin esejisti ki opus prevedene na brojne jezike.

Joumana Haddad: Superman je Arapin Eleanor De Jong: Dalila Jay Asher: Trinaest razloga

Suzy Welch: 10-10-10 Brené Brown: Mo nesavršenstva Stanislas Dehaene: itanje u mozgu

Sama govori sedam jezika. Za svoj spisateljski, novinarski i aktivisti ki rad ovjen ana je brojnim nagradama u Libanonu i diljem svijeta. Osniva ica je i glavna urednica kulturnog asopisa “Jasad”, koji se bavi temama tijela u umjetnosti, znanosti i književnosti, te je urednica kulture u dnevnim novinama “An Nahar”. Predaje na Libanonskom ameri kom sveu ilištu.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Ankica Tomi - “Damen kapric” likom upoznaje Raya, djeda s istim obavezama prema svom unuku. Druženje s Rayem podsjeti je nakon je to dugo vremena kako osje ati se poželjnom. Iako nevoljko, Jeanie osje a da se zaljubljuje u njega, ali ima li hrabrosti u potpunosti promijeniti svoj život i dati ljubavi još jednu šansu?

Goran Tribuson “Susjed u nevolji” Kada stanoviti Žak Jankovi nazove privatnog istražitelja Nikolu Bani a sa željom da ga angažira oko pokušaja rasvjetljavanja okolnosti smrti njegova prijatelja, Bani e mu poklopiti slušalicu. Istraga slu aja starog dvadeset dvije godine ne e biti nešto što bi moglo zaokupiti istražiteljevu pažnju. No uporni Jankovi na i e se s Bani em i dati mu podatak koji e promijeniti istražiteljevu odluku: Jankovi je, naime, svoga navodno pokojnog prijatelja prije par dana ugledao na ulici živog i zdravog. Nakon te spoznaje Bani e krenuti putovima bivših prijatelja: od njihove ratne baze u blizini Daruvara do Leibnitza, Samobora, Beca i Lošinja. Iza nestanka bivšeg prijatelja otkrivat e se mnogo gori i opasniji zlo ini, a i Bani e se na i u samom srcu opasnosti.

Lik istražitelja Nikole Bani a, koji se pojavljuje u

Joumana Haddad “Superman je Arapin”

BELETRISTIKA

romanima: Zavirivanje, Siva zona, Dublja strana zaljeva, No na smjena, Bijesne lisice i Gorka okolada, ponešto se umorio, možda i razbolio, postao djed i ovjek koji je shvatio da nikada nije prestao voljeti bivšu ženu. No i dalje je jednako snalažljiv, oštrouman i duhovit pa njegove nove avanture autoru Goranu Tribusonu i dalje jam e mjesto na vrhu najboljih suvremenih hrvatskih pisaca.

“Damen kapric” ilmi na je proza, urbano štivo, kombinacija više žanrova. Prozra nosti ovoga narativnog mozaika doprinosi i stalna izmjena prizora i prostora, uvode i itatelja u život suvremenoga bra nog para koji muku mu i s egzistencijom, složenom komunikacijom s

roditeljima, prijateljima i ljudima s kojima igrom slu aja dolazi u doticaj, no najviše – protagonisti ovog romana optere eni su muško-ženskim odnosima i vlastitim doživljajem ljubavi.

Ova stvarnosna proza opisuje i žene i muškarce u odnosu na svakodnevne stereotipe ponašanja,

a naracija u romanu naj eš e se temelji na autori inu osje aju za dijalog.

Damen kapric je hitovska produkcija koja njeguje jednostavnu i blagu narativnu osje ajnost onih koji spašavaju jedno drugo od sebe samih, raskrinkavaju i pri tome što se doga a u pejzažu izme u zidova nebodera, ali izvan njih.

ALBUM TJEDNA

Kacey Musgraves - “Same Trailer, Different Park” Dvadeset petogodišnja Teksašanka po ro enju Kacey Musgraves na muzi koj je sceni ve preko 10 godina, a “Same Trailer, Different Park” je njeno prvo službeno izdanje. Do sada je Kacey objavila nekoliko samoizdatih albuma. Musgraves je ovim albumom ve izazvala malu senzaciju na country sceni - njen debi je ve uspio pobrati Grammyja za najbolji country album.

“Silver Lining”, “Follow Your Arrow”, “I Miss You” samo su neki od naslova koje e vjerojatno na svojim koncertima Kacey izvoditi odsad pa do sudnjeg dana, a najve i hit je “Merry Go Round”, koji je prepun mladena ke svježine, za udnosti i ljupkosti u muzici i vokalnoj izvedbi, a u rije ima cinizma i gor ine. “Merry Go Round” vjerojatno ne e biti

Popis pjesama 1. Silver Lining 2. My House 3. Merry Go Round 4. Dandelion 5. Blowin’ Smoke 6. I Miss You 7. Step Off 8. Back On The Map 9. Keep It To Yourself 10. Stupid 11. Follow Your Arrow 12. It Is What It Is omiljena pjesma udruge “U ime obitelji”, no velika je šansa da “Same Trailer, Different Park” bude vaš ovogodišnji omiljeni country album. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

16. svibnja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ...

HOTEL GRAND BUDAPEST

GODZILLA 3 D

komedija, drama Režija: Wes Anderson

SF akcijska avantura Režija: Gareth Edwards

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 16.5.

18.00 GODZILLA 3 D SF akcijska avantura

20.00 HOTEL GRAND BUDAPEST komedija, drama

subota, 17.5.

16.00 i 18.00 GODZILLA 3D SF akcijska avantura

20.00 HOTEL GRAND BUDAPEST komedija, drama

nedjelja, 18.5.

Elegantna Art deco estetika, britki britanski humor i vrhunske gluma ke izvedbe glavne su karakteris ke lma “HOTEL GRAND BUDAPEST”, kojemu je pripala ast da otvori ovogodišnji Berlinale i osvoji veliku nagradu žirija - Srebrnog medvjeda. Igraju Ralph Fiennes,

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ...

PETAK, 16. svibnja - od 12.00 Urbanovo Dani vina u Županiji Zrinskih Štrigova - od 14.30 Tradicionalni mimohod maturanata akove kim ulicama i Coolijada kod SRC-a “Mladost”, akovec 17.00 Atrij Muzeja Me imurja akovec Proslava Me unarodnog dana muzeja “Mali školski kustosi” MM , OŠ Strahoninec i OŠ Kuršanec 19.00 Pastoralni centar “Alojzije Stepinac” župe Svetog Jakoba, Prelog Promocija knjige autorice Ljubice Fleten 21.00 Podroom Drink And Music Club akovec koncert - Cold Snap i Frozen Solid 22.00 Klub “Cult” Mursko Središ e koncert - Disciplin A Kitschme

SUBOTA, 17. svibnja - od 12.00 Urbanovo Dani vina u Županiji Zrinskih Štrigova STRAHONINEC, Centar za društvene, javne i kulturne potrebe op ine Strahoninec Ljubavno-erotska komedija “Debitanti” HNK Varaždin

NEDJELJA, 18. svibnja - od 12.00 Urbanovo Dani vina u Županiji Zrinskih Štrigova 17.00 Dom kulture grada Preloga Godišnji koncert puha kog orkestra Grada Preloga 18.30 crkva sv. Jakoba Prelog, Humanitarni koncert 14.00 Društveni dom, Ma kovec 9. Smotra tamburaških sastava i tamburaških orkestara me imurskih KUD-ova, HKUD-ova i KUU-ova

Bill Murray, Edward Norton, Owen Wilson, Tilda Swinton, Jude Law, Adrien Brody, Harvey Keitel, Jason Schwartzman, Willem Dafoe, Jeff Goldblum, Saoirse Ronan. Komedija je nositelj velike nagrade žirija “Srebrni medvjed” u Berlinu. Preporu uje se starijima od 13 godina.

Blockbuster s još nevi enim specijalnim efek ma najnovije generacije o najstrašnijem udovištu lmskog svijeta predstavlja još ve u, još opasniju i još nepredvidljiviju avanturu.

Povratak najpozna jeg udovišta u novoj epskoj avanturi “Godzi-

lla” donosi nam upe atljivu pri u o ljudskoj hrabrosti pred titanskim snagama prirode i Godzille koja se vra la kako bi donijela ravnotežu svijetu. Igraju Aaron Taylor - Johnson, Elizabeth Olsen, Bryan Cranston. Preporu uje se starijima od 13 godina.

Kazališna družina “Pinklec” lutkarska predstava za djecu

18.00 GODZILLA 3D SF akcijska avantura

20.00 HOTEL GRAND BUDAPEST U S

MINIINTERVJU

komedija, drama

Vrijeme vikendom ne postoji, ono staje za stvaralaštvo!

Piše: Roberta Radovi akov anin Bojan Miljan i , akademski slikar, trenutno radi kao profesor stru nih predmeta u podru ju likovne umjetnosti i dizajna u Graditeljskoj školi akovec, gdje su trenutno najživahnije aktivnosti vezane uz završetak školovanja maturanata. Zajedno s kolegama Dariom Štoki em, akademskim slikarom - gra i arom, i Majom Vrban mag. Gra ike, vodi i likovne radionice za edukaciju iz crtanja, slikanja i modeliranja te pripreme za prijemne ispite na akademijama, fakultetima i srednjim umjetni kim školama. U slobodno vrijeme bavi se produkcijom u sklopu multimedijalnog i tonskog studija, elektronskom glazbom i videom. Otkriva vam svoje navike vezane za provo enje dana vikenda: - Moji vikendi su u ateljeu.

I jedva ekam taj vikend kad znam da mi je cijeli dan na raspolaganju za stvaranje. Vrijeme vikendom ne postoji, vrijeme staje za ideje i stvaralaštvo.

Ljudima bih preporu io da ne ovise toliko jedni o drugima i izlascima, ve da sami probaju nešto napraviti. Ve samo šetnja s jednim frendom druga ija je od zajedni kih izlazaka. Vikend je i dobro vrijeme da se nešto pro ita, neko štivo, prema svojim preferencijama. akove ka Knjižnica obiluje dobrim i ak-

16.00 PTI ICA

ponedjeljak, 19.5.

18.00 GODZILLA 3D SF akcijska avantura

20.00 HOTEL GRAND BUDAPEST komedija, drama

utorak, 20.5.

19.00 Javna produkcija Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec

etvrtak, 22.05.

16.00 Kazališna družina “Pinklec” “Šegrt Hlapi kako bi ga igrao KD ‘Pinklec’”

20.00 SARIN KLJU ratna drama

akov anin Bojan Miljan i akademski je slikar i dane vikenda naj eš e provodi u ateljeu

tualnim naslovima, tako da svatko može prona i nešto za sebe. Dobro se vratiti i klasi arima, pa uzeti u ruke Goethea i sli no. Dobro je prona i ono što svakoga ponaosob interesira i da svatko ‘malo kopa’ i istražuje. Ne moraju se svi držati onih aktualnosti za koje netko kaže da su dobre ili su trenutno u modi. Dani vikenda tako er su i dobra prilika da ljudi provedu i vrijeme sami sa sobom. Ja, primjerice, dosta pišem i bilježim i neke stvari o zvuku.

• Glazbena doga anja u našem gradu?

- Ima dosta kvalitetnih stvari, ne treba se žaliti da se ništa ne dešava. Jer obi no ljudi kažu da se ništa ne doga a i kad doga aja ima dovoljno, ali to je više problem u njihovoj percepciji, u njihovim glavama. Ima dobrih svirki, primjerice, u Podroomu, ponekad i previše. Zato treba izabrati ono najbolje. Ja sam ovih dana izabrao koncert u Ljubljani jednoga velikog glazbenika. Nils Petter Molvær norveški je jazz truba i kompozitor kojeg pratim ve petnaest godina, imam sve njegove albume originale i to mi je sad prilika da ga vidim i ujem uživo.

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

17. i 18. svibnja

20.00 GODZILLA akcija, avantura, fantazija

8

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE Dani suvremenog plesa u Varaždinu

Edukativni programi za profesionalne i amaterske plesa e

Piše: dr. Branko Vr i

Sportski napori i prehrana Tijekom intenzivnog vježbanja potrebe tijela za energijom i temeljnim nutrijen ma bitno se pove avaju te ovise o pu i trajanju sportske aktivnosti. Najve e potrebe zahtijevaju sportovi kao npr. tr anje na duge pruge, biciklizam, mski sportovi, kao nogomet, vaterpolo, hokej na ledu, košarka. Sportaši moraju bi pažljivi s prehranom kako bi zadovoljili potrebe jela na duže staze te sa uvali vlas to zdravlje. Sportaši imaju prehrambene potrebe sli ne prosje nim ljudima, ali uve ane za one nutrijente koji se "troše" više u razli i m sportskim granama, te posebno pravilni omjeri mogu pomo i sportašu da bude u vrhunskoj formi. Možemo naves da, suprotno uvriježenom mišljenju, nije potrebno konzumirati ve e koli ine proteina dok se trenira, ve naglasi potrebu pažljivog triranja ugljikohidrata i minerala.

Treba nadalje naglasi da se jekom vježbe troše razli ite koli ine vode (ovisno o sportskoj grani) te je od neobi ne važnosti piti vodu prije, za vrijeme i poslije vježbanja.

Festival “Dani suvremenog plesa” u Varaždinu uskoro e doživjeti svoje šesto izdanje. Održavat e se od etvrtka 29. svibnja do nedjelje 1. lipnja, a program e se odvijati na nekoliko lokacija u centru. Uz pomno odabrane predstave i osmišljene popratne sadržaje, poput izložbe, projekcije filmova, estivalskog partija i kriti kog parkoura, organizator je i ove godine puno pažnje posvetio edukativnom dijelu programa, za pro esionalne umjetnike i amaterske plesa e, koji e po eti ve i prije samog estivala.

Whatever Dance Toolbox u sklopu Mopa 3

tora, a plesa tijekom probe može manipulirati sliku pokreta i time dobiti “ogledalo” koje sugerira mogu e kvalitete pokreta koje on sam svojim kretanjem još de acto nije proizveo, objašnjavaju iz BadCoa. WDT e biti postavljen u atriju Starog grada.

U ponedjeljak 26. svibnja po et e Koreogra ski laboratorij - kako kreirati za mladu publiku, a trajat e sedam dana. Uz mentorstvo iskusnog i me unarodno poznatog belgijskog koreogra a, plesa a i glazbenika Hendrika Lebona, u istraživa kom laboratoriju omogu uje se pro esionalnim koreografima, redateljima,

autorima i plesa ima da iskušaju svoje ideje u dvorani i izravno s mladom publikom, uklju uju i je u proces rada. Kroz ovaj prvi iskorak želja organizatora je okupiti hrvatske koreogra ske i izvo a ke snage u svrhu stvaranja umjetnika koje e uklju iti u programe EU projekta “Next Tracks”, a koji kre e u provedbu ve ove jeseni. Spomenuti projekt europske mreže “Fresh Tracks Europe” bavi se kreiranjem plesnih sadržaja za mladu publiku i s mladima. Laboratorij e trajati šest dana, sudjelovanje je besplatno, a prijave se primaju do 15. svibnja.

U subotu prije Dana suvremenog plesa, 24. svibnja, u sklopu estivala multimedije, oblikovanja i primjene “MOP 3”, jedna od najeminentnijih hrvatskih izvedbenih skupina “BADco” postavit e svoj Whatever Dance Toolbox (WDT). Rije je o skupu so tverskih alata za analizu i razvoj plesa. Inicijalno razvijan iz tehnologija motion capturea, WDT je svojevrsno interaktivno ogledalo koje je korisno u plesnom studiju, ali i u svakodnevnom, lai kom bavljenju plesom. So tver se koristi kao poveznica izme u kamere koja snima pokret u stvarnom vremenu, kompjutora i projek-

Suvremene plesne tehnike za po etnike Tijekom samog estivala, Lili M. Rampre iz Slovenije održat e radionicu suvremenih plesnih tehnika za po etnike. Radionica e se temeljiti na tehnici opuštanja, tranzicijama u pod i s njega, putovanjem kroz prostor, koncentriraju i se na upravljanje središtem tijela kako bi ostatak bio efikasan, brz i slobodan u odabiru kretanja. Druga polovica sata bavit e se traženjem prostora za improvizaciju u našim dnevnim aktivnostima te korištenjem toga u vidu oplemenjivanja plesnih vještina. Glavni okus njezina istraživa ka rada je pojavnost na sceni. Radionica e se održavati od 29. svibnja do 1. lipnja - u etvrtak i petak od 17 do 19 sati, a kroz vikend od 16 do 18 sati. Cijena etverodnevne radionice je 200 kuna.

Organizator Dana suvremenog plesa je umjetni ka organizacija “Vrum”, na elu sa Sanjom Tropp Frühwald, a održava se u sklopu projekta “CIU Varaždin”, kojemu je cilj omogu iti varaždinskoj publici kvalitetne suvremene plesne i izvedbene sadržaje tijekom cijele godine.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Informirani ste o novim prilikama na poslovnoj sceni i stalo vam je da ostvarite niz zna ajnih ciljeva. Nalazite se u sjajnoj psiho zi koj formi i s optimizmom o ekujete pozitivan ishod u poslovnim pregovorima.

U roman nim odnosima suo it ete se s odre enim dilemama.

Netko e vas podsje na vaša obe anja. Novi izgovori ne e vas mo i opravda pred bliskom osobom. Uskladite svoje osje aje i razum. Slobodno vrijeme koris te za odlazak u prirodu.

VAGA (24.9.-23.10.)

Napravili ste pogrešnu poslovno-financijsku procjenu. Ali sve se može razriješ na dobar na in u dogovoru sa suradnicima. Dobro razmislite na koji na in možete zaš svoje poslovne interese. U ljubavnim odnosima mogu e su manje nesuglasice. Partner e bi u uvjerenju da se razumije bolje od vas u niz razli i h tema, što e vas dodatno iri ra . Zbog takvih nesuglasica djelovat ete napeto i uznemireno. Pokušajte se relaksira .

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U danima koji dolaze pojavit e se nove profesionalne mogu nosti. Mo i ete proširiti svoje znanje. Nema razloga da se zavaravate kako su trenutni rezultati vaš poslovni maksimum. Ako se previše opus te i prepus te da stvari same idu svojim tokom, netko drugi može vas po snu iz prvih poslovnih redova. Svijet oko sebe promatrajte druga ijim o ima i u vedrim tonovima. Osje ate se zadovoljno i spokojno u blizini voljene osobe. Više spavajte.

Više pažnje posve te komunikaciji s poslovnim partnerima. Pogrešno protuma ene informacije ili nerazumijevanje pravila u zajedni kom poslovanju donosi nove komplikacije. Netko može riješi vaše nancijske probleme, stoga ako postoji potreba slobodno zamolite pomo . Dobro razmislite o svemu što se doga a izme u vas i osobe koju ste nedavno upoznali. Uzvra te ljubavne signale.

Dobro se osje ate i dobrog ste zdravlja.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U danima koji dolaze djelovat ete zadovoljno. Pojedini poslovni doga aji iznanada e izmaknu kontroli.

Pokušat ete uskladiti razli ite interese i nastoja ostavi dobar dojam na svoju okolinu.

O ekuje vas uspjeh u poslovima koji se dobro vrednuju.

Udružite svoje interese s osobom za koju vas vežu sli ne ideje ili pozi vno iskustvo. Na vidiku je i novo poznantstvo koje e vas zainteresira . Dobrog ste zdravlja. Imate dovoljno energije za sve.

Po etkom sljede eg tjedna mogli biste biti vrlo neodlu ni što se e trošenja novca. Nemojte strahova , novac kontinuirano stiže, bilo od rada ili vama bliskih osoba, pa sve do manjih kreditnih pozajmica. Vrijeme je u svakom slu aju povoljno za dobitke po razli i m osnovama. Ako ste u roman noj vezi, pripazite na dane vikenda. Skladan odnos mogao bi do i u manju krizu, koja e, sre om, ubrzo pro i. Više se kre ite i pripazite na prehranu.

RAK (22.6.-22.7.)

U sjajnoj prilici ste da utje ete na odre ene uslove i novi tijek doga aja na poslovnoj sceni. Opravdajte ne ije povjerenje. Postoji osoba koja nepotrebno otežava vašu poslovnu ili statusnu poziciju. U svom emo vnom zanosu imate velika o ekivanja i potrebe. Ljubavni kompromis predstavlja dobro rješenje, pod uvjetom da dobivate maksimum partnerove pažnje. Ne brinite, uskoro e sve bi jasnije. U zdravstvenom pogledu ne e bi tegoba.

JARAC (22.12.-20.1.)

O ekuju vas nov ani dobici. Jedan može bi u vidu poklona. Mudro razmislite kamo ete investirati neo ekivani nov ani priljev.

Ukoliko imate tajnu ljubav na radnom mjestu, ona bi mogla bi razlog odustajanja od prelaska na drugo radno mjesto ili tvrtku. Nemojte dozvoliti da vaši privatni odnosi previše utje u na radne obveze. Zbog svih tih okolnosti mogu i su manji zdravstveni problemi, ponajviše stres koji možete ublaži joga vježbama.

LAV (23.7.-23.8.)

Nepotrebno ete se optere ivati poslovnofinancijskim dogovorima koji nemaju presudno zna enje za vaš status. Nemojte dozvoliti da vas manji gubitak u materijalnom smislu obeshrabri. I u ljubavnom životu djelovat ete napeto, jer ne dobivate pažnju kakvu o ekujete. Ukoliko ste sami, vrijeme je da se pokrenete i prona ete partnera. Zvijezde ukazuju na mogu nost zanimljivih susreta i poznanstava. Mu it e vas nesanica.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Dani koji dolaze povoljni su za posao i ne bi trebali ima materijalnih problema.

Novac pris že, ali ne u mjeri u kojoj ste o ekivali. Imate ušte evinu i to vam daje osje aj sigurnosti. Ukoliko ste na putovanju upoznali novu osobu, do i e do ljubavi. Ne ulazite u vezu s tajnama jer bi partnera mogli razo ara . Ako ste u vezi, ovo je tako er povoljan period za vaš emotivan život koji e biti bogat i raznolik u svakom pogledu. Boravak u prirodi e vas veseli .

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Novi doga aji na poslovnom planu ili ne ije ponašanje možda e vas uspori u provedbi bitnih planova. Ali uz dodatnu upornost o ekuje vas dobar epilog u svakom pogledu.

Uspjeh ima relativno zna enje i tuma enje, stoga svoje ideje lansirajte osobama koje imaju dovoljno sluha za sli ne poslove. Netko sa strane može vam komplicira i ljubavni život i planove. Ne brinite. Uskoro e sve do i na svoje mjesto. Svakodnevno vježbajte i uzimajte dovoljno teku ine.

RIBE (20.2.-20.3.)

Napetost koju osje ate zbog novca mogla bi izazva ve u nervozu koju ete prenije na uku ane i partnera.

Ukoliko ste sami, brige ostavite kod ku e kada krenete s društvom u izlazak. Imate mogu nost pokrenu tajnu vezu, koja e vam u potpunos preokrenuti život. Ukoliko ste se više prepus li maštanju, pod hitno se probudite. Mogu e ljubavne po caje svakako bi trebali iskoris . U zdravstvenom pogledu sve je u redu. Uzimajte više teku ine.

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“Budi svoj, bez obzira na to što govore.”

Sting

9

10

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Strah od lifta PITANJE: Premještena sam na novo radno mjesto koje se nalazi na 9. katu. Svaki dan moram po nekoliko puta iza i van i ponovno se vratiti na 9. kat. Imam strah od lifta i svaki put kad u em u lift osjetim drhtanje, lupanje srca i strah da u poludjeti. Ne znam što da radim.

ODGOVOR: Fobi ni poreme aj od kojega Vi bolujete je bolestan strah povezan sa snažnom anksioznoš u, i to je o ekivani strah prouzro en prisutnoš u, o ekivanjem odre enog predmeta, odre enih situacija i odre enih okolnosti. Fobi na osoba doživljava jak, intenzivan strah pri kontaktu s predmetom fobije ili ne im što ga na njega podsje a.

Osoba najprije opazi da mu neka pojava izaziva snažnu stresnu reakciju koja je jako neugodna i koja u njemu stvara patnju. A da bi izbjegao tu patnju, nastoji izbje i tu pojavu koja u njemu to izaziva.

To može biti strah od pauka, guštera, miša, ptice, ribe,

zmije, psa ili strah od visine, vjetra, krvi, od otvorenog ili zatvorenog prostora. I kada se ta osoba susre e s tom pojavom ili predmetom ili ak dovoljno je i ako ga vidi recimo na slici onda osje a znojenje, lupanje srca, pritisak u prsima, tjeskobu, drhtanje i ubrzan puls, dakle simptome stresne reakcije, nakon ega se pojavi strah. esta komplikacija je depresija.

Fobija se dugo lije i i uglavnom kombiniranjem psihoterapije i lijekova. Važno je da ne uzimate lijekove za smirenje na svoju ruku jer time ne ete izlije iti nijednu bolest, a pogotovo fobiju.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Infekciozna mononukleoza Infekciozna mononukleoza je akutna infek vna bolest uzrokovana Epstein-Barrovim virusom (EBV).

Obilježja boles su upala ždrijela, pove anje limfnih vorova cijelog jela, pove anje slezene i jetre. Infekcija EBV-om naj eš e prolazi bez simptoma. Infekcija se širi fekalno-oralnim putem i slinom u izravnom dodiru. U starije djece i adolescenata infekcija je esto teška bolest s pi nim simptomima. To je bolest mladih odraslih (15 do 25 godina), esto se prenosi poljupcem pa se i naziva „bolest poljupca“. Inkubacija bolesti traje od 2 do 8 tjedana. Mla a djeca obi no imaju blagu i kratku bolest koja se o ituje kao upala grla s lagano povišenom temperaturom. Starija djeca i adolescen imaju težu bolest koja se o ituje povišenom temperaturom, zimicom, tresavicom, glavoboljom, malaksaloš u, gubitkom apetita.

Poslije toga slijedi grlobolja i pove anje limfnih vorova. Temperatura je povišena oko tjedan dana kao i bol u ždrijelu. Na tozilama ili mandulama se nalaze naslage koje zovemo pseudomembrane. Bolest karakterizira i nazalni govor a može se javi i otežano disanje. Pove ani su limfni vorovi na vratu, mogu bi do veli ine oraha, dosta su tvrdi i bolni na pri sak. Slezena je pove ane u oko 75% oboljelih te se može palpira , a esto se utvrdi pove anje slezene pregledom pomo u ultrazvuka trbuha. Pove anje jetre je rje e, ali su esto abnormalni jetreni testovi

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec (AST, ALT). Ukoliko se lije enje zapo ne an bio kom poput ampicilina može se javi osip. Dobar test za dokaz infekcije je i serologija na EBV (protu jela na virus). Oporavak i nestanak simptoma je lagan i traje od 3 do 5 tjedana, a ponekad i dulje. Mogu e su komplikacije boles poput puknu a slezene radi ega je obavezno strogo mirovanje u krevetu i izbjegavanje udarca u podru je trbuha. Ponekad se trajanje simptoma razvu e na tjedne i mjesece te se javlja sindrom kroni nog umora, naro ito kod mladih odraslih osoba.

U lije enju se osim mirovanja koriste lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature. Antibiotici ne djeluju na tijek infekciozne mononukleoze, osim ako se iz brisa ždrijela ne izolira bakterija koju je tada potrebno lije i . Bolest ima dobru prognozu. Opasnost predstavlja puknu e slezene, upala sr anog miši a ili mozga i moždanih ovojnica. Bolesnu osobu nije potrebno izolira tako da se preporu uju samo op e higijenske mjere.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kreativnost – od ideje do realizacije

Povezanost alkoholizma i patološkog kockanja

Podloga za ljudsku kreativnost je znatiželja i istraživanje. Da bismo bili kreativni moramo puno znati o ne emu ime se bavimo, ne smijemo robovati navikama postoje ih stavova i rješenja i trebamo uporno ustrajati u traženju vlastitog rješenja za odre eni problem. Važno je biti sposoban otvoriti se druga ijem pogledu na postoje a rješenja, dobro i duboko poznavati predmet kojim se bavimo i u kojem postoji mogu nost kreacije tj. stvaranja ne eg novog.

Kreativnost po inje radoznaloš u, razvija se u enjem i promišljanjem o problemu, kreativnim stankama i prividnim zastojima, pa novim promišljanjima i spoznajama, mozganjem iz užitka koje u nekom izvanrednom trenutku dozrije i ideja kao zrela jabuka iznenada, reklo bi se sama od sebe, pada pravo pred noge. Taj vrhunski unutarnji doživljaj koji imaju kreativci kad se ideja kona no rodi snažan je motivator za nove i nove poduhvate.

Iskustvo kreativnog promišljanja i rješenja samo je po sebi izvrsno za pojedninca, ali nepotpuno ako samo na ideji ostanemo. To je krasan osje aj i mnogi ljudi su imali dobre uvide i rješenja u svojoj glavi, koji su doveli do trenutnog ushita, ali su na tome ostali. Pravi kreativci koje povijest pamti su oni koji svoje ideje ostvaruju.

Dug je to i mukotrpan put, samo se nama u našoj instant kulturi ini da se rezultati mogu ostvariti preko no i!

Zbog nezrelosti socijalnih ili tehnoloških uvjeta mnoge su ideje odležale stolje ima prije nego su ih opet neki inventivci izvukli na svjetlo dana i uspješno realizirali.

Sje ate se što je sve Leonardo zamišljao i pokušavao konstruirati, a neke njegove

Prema de iniciji Svjetske zdravstvene organizacije od 1952.g. alkoholizam je bolest, a alkoholi ar se smatra bolesnikom kod kojega su se zbog pretjerane upotrebe alkohola razvile izi ka i psihi ka ovisnost, zdravstveni problemi te poreme aj obiteljskog i društvenog funkcioniranja.

Ovisnost o alkoholu uklju uje snažnu žudnju za pijenjem alkoholnih pi a te gubitak kontrole nad pijenjem.

Iako je tipi no da alkoholi ar uvijek brani svoju naviku pijenja i tuma i kako može prestati kad god poželi, istina je zapravo potpuno suprotna.

Ovisnik ne upravlja svojim pijenjem, nego upravo suprotno, alkohol upravlja njime. Prestati piti je još teže i zbog izi ke ovisnosti i javljanja apstinencijske krize nakon pokušaja prestanka pijenja. Alkoholi ar pije sve ve e koli ine alkohola kako bi postigao isti u inak, sve do faze kad zbog brojnih izi kih ošte enja dolazi do pada tolerancije i situacije da ga u pijano stanje dovodi ve i manja popijena koli ina alkoholnog pi a. U me uvremenu, zbog zanemarivanja obaveza, dolazi do poreme aja u obiteljskom, profesionalnom i drugom društvenom okruženju, ali unato upozorenja koja pristižu sa svih strana, pijenje se nastavlja.

Ruše se svi okviri u njegovom životu, sve se pretvara u traženje prilike da se popije i na e opravdanje za to.

Kako jedna nevolja nikada ne dolazi sama, tako i ovisnost o alkoholu esto uz sebe donese i druge bolesti i neprimjerena ponašanja. Jedno je i sklonost patološkom kockanju. U Me unarodnoj klasi ikaciji bolesti patološko kockanje navedeno je kao jedan od poreme aja ponašanja, a on se de inira kao nemogu nost suzdržavanja od neke aktivnosti koja je opasna za tu osobu ili za druge, pra eno, doduše kratkotrajnim, osje ajem zadovoljstva nakon što se tu aktivnost provede. Prije izvo enja te aktivnosti ili ponašanja, osoba osje a snažnu napetost i uzbu enje, a tijekom izvo enja osje a ugodu i olakšanje. Nakon izvo enja aktivnosti, javlja se osje aj praznine, žaljenja i krivnje.

Patološko kockanje manifestira se kao nekontrolirano, vra aju e i neprilago eno ponašanje i donosi probleme u obiteljskom, radnom i drugom socijalnom okruženju.

Prepoznajemo u ovoj de iniciji i mnoge karakteristike

ideje i pet stolje a nakon njega su izazov na kojem inovatori još rade. Prije stotinjak godina T. A. Edison je rekao: «Inspiracija ini samo jedan posto genijalnosti, a ostalih je 99% transpiracija.» Rije transpiracija zna i znojenje.

Dakle: 1% talent, a 99% rad.

Sasvim je svejedno radi li se o izumitelju, znanstveniku, skladatelju ili piscu, svi oni zahvaljuju i samodisciplini, upornosti i marljivosti mogu svoje ideje preto iti u oblik koji e, kao gotov proizvod, iza i pred javnost i doživjeti svoju valorizaciju. Suvremena masovna kultura u kojoj je jako važno biti uspješan, esto površno prikazuje proces dolaženja do uspjeha, stvara iluziju da su slava, bogatstvo i mo najvažniji na svijetu i da se postižu lako, naj eš e putem nekih ne asnih pa i kriminalnih metoda. Takvim primjerima bombardiraju nas sa svih strana, teško se možemo skloniti i mirno raditi na ciljevima i vrijednostima koje su oduvijek bile podloga ljudskog napretka, a koje podrazumijevaju predanost i upornost, sposobnost svakoga od nas u odre enoj mjeri da radi i stvara ono što je vlastiti doprinos dobroj stvarnosti. Ne možemo svi izumiti ili stvoriti nešto ime emo zadužiti ovje anstvo i ste i vje nu slavu, no kreativno i plodno ljudsko življenje mogu nost je koju svatko na svoj na in može ostvariti.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

ponašanja i funkcioniranja alkoholi ara. Radi se o osobama koje su zbog svoje strukture li nosti, naprosto podložnije razvoju ovisnosti. Vjerojatno je to razlog što sve eš e susre emo osobe koje uz jedno ovisni ko ponašanje, razviju i problem s nekom drugom ovisnoš u.

I kao da alkoholizam sam po sebi nije dovoljno razaraju i po samog ovisnika i njegovu obitelj, u lepezu problema esto se uklju i i problem s patološkim kockanjem. Obitelj koja redovito bude ve izmu ena inancijskim problemima koje alkoholizam nosi sa sobom, dodatno se iscrpi kroz dugove i probleme koje potencira kockanje. Kockanje, kao i alkoholizam donosi nove probleme i na radnom mjestu. Ovisnik se teško koncentrira na zadatke koje mora obaviti, jer je u mislima usmjeren prema novim na inima i idejama kako da na brzinu dobije veliki dobitak i riješi sve probleme. Odnosi s kolegama na radnom mjestu tako er su uglavnom dodatno poreme eni, jer su esta posu ivanja novca od kolega, lažna obe anja da e novac brzo vratiti, kršenja dogovora, itd.

Doga a se i da osoba prestane piti alkohol i uspješno apstinira, ali ako ne nastavi izgra ivati sebe u pozitivnom smislu, izložena je mogu nosti da podlegne novom iskušenju, zamijeni jednu ovisnost za drugu i razvije patološko kockanje. Lije enje alkoholizma zahtijeva punu pažnju i trud, kako osobe koja ima problem i cijele njene obitelji, tako i stru njaka koje je potrebno u to uklju iti, kako bi prestanak pijenja polu io pozitivan rezultat i donio pozitivne promjene u životu pojedinca i njegove obitelji. Prestanak pijenja prvi je i obavezan korak kojeg ovisnik o alkoholu mora u initi kako bi zapo eo lije enje, a nakon tog koraka, trebaju uslijediti i drugi koraci ka mijenjanju životnog stila, obi aja i navika, a kockanje spada u djelokrug ponašanja i navika koje je u svakom slu aju potrebno izbjegavati.

16. svibnja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)

- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Zalog uskrsnuća i besmrtnosti, bagrem PUT AJA

Nevinost, nepokvarljivost, sun ana toplina i svjetlost osobine su koje prema narodnom vjerovanju posjeduje bagrem, botani kog imena Robinia pseudacacia, višegodišnje drvenaste biljke koja potje e iz jugoisto nih dijelova SAD-a, ali se proširila i na ostatak Sjeverne Amerike, Europu i Aziju. U nekim dijelovima smatra je se invazivnom biljkom, ali nema pastoralnijeg osje aja do li onog s po etka svibnja kada se zrakom širi opojni miris grozdastih bijelih cvjetova bagrema, a u njegovim krošnjama marljive p ele zujanjem svojih krila sviraju odu mirisnom svibnju dok vrijedno ubiru ljekovitu pelud za svoje košnice.

Bagrem, poznat još i pod imenom akacija jedno je od najmedonosnijih stabala, tako er je cijenjen i kao ukrasno drvo koje voli pjeskovita tla, a esto se sadi i kao zaštita od erozije. Drevne predaje kazuju da je od bagremova drveta napravljena Noina arka jer bagrem simbolizira sveto i nepodmitljivo znanje. Ovo tvrdo i cijenjeno drvo jedan je od masonskih simbola jer predstavlja zalog uskrsnu a i besmrtnosti. Kristova trnovita kruna savijena je od bodljikavih grana bagrema, a prema indijskoj tradiciji od drveta bagrema bila je napravljena velika žrtvena žlica, sruk, koja se pripisuje Brahmi, jednom od glavnih bogova hinduizma.

U Europu bagrem je donesen 1601. godine i od tada je cijenjen kao gra evni materijal, drvo za ogrjev jer gori polako s jedva vidljivim

dimom i ima visoku kalorijsku vrijednost, dok su njegovi cvjetovi i list korišteni u ljekovite svrhe.

U prošlosti akaciji su se pripisivala svojstva koja moderna znanost ne može dokazati, vjeruje se da ne može istrunuti i da je stablo zlatne svjetlosti. U Kini bagrem je stablo sjevera i zime dok ga na Orijentu smatraju pustinjskom mimozom.

Vjerovalo se i da e onaj tko uspije spoznati bagrem ste i inicijacijska znanja i do i do otkri a Tajne. Jedno su stara narodna vjerovanja raznih civilizacija, drugo pak neke povijesne i znanstvene injenice. Bagrem svoju punu zrelost dostiže oko 30-te godine

života, a drvo mu je izvrsno za izradu razli itih predmeta. ak se i Abraham Lincoln u mladosti bavio drvodjelstvom koriste i drvo bagrema koje pod zemljom može preživjeti i 100 godina zbog velike koncentracije flavonoida koje sadrži.

U ljekovite svrhe koriste se samo cvijet i list dok su ostali, zeleni, dijelovi i kora toksi ni. Cvijet bagrema beremo u svibnju dok je još u pupoljcima ili tek svježe otvoren, a konzumira se u umjerenim koli inama. Bagremov cvijet služi i za ispašu p ela od ega se dobiva koristan i ljekoviti med izrazito svijetle žute boje, ugodnog mirisa i okusa, lagan i ukusan preporu ljiv djeci i onima koji

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

se oporavljaju od neke bolesti. Kao takav bagremov med ubraja se u najcjenjenije vrste meda koji se vrlo sporo kristalizira jer u svom sastavu sadrži više ruktoze nego glukoze.

Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živ ani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Kako bi se pove alo djelovanje meda i aja, bagremov med preporu uje se uzimati s ajem od kamilice, a posebno je preporu ljivo ovaj napitak uzimati nave er.

Rascvjetali grozdasti cvjetovi bagrema sastavni su dio nekih delicija poput sirupa, pohanih cvjetova, slatkog namaza ili ukusnog i zdravog aja.

Sirup od cvjetova bagrema pripremamo na isti na in kao i sirup od bazge, važno je samo cvjetove držati namo ene u vodi jedan dan. Pohane svježe cvjetove pak emo napraviti tako da ih umo imo u smjesu nešto guš u od one za pala inke i pržimo u ulju te potom pospemo še erom u prahu. aj od cvjetova bagrema koji je izvrstan lijek kod prehlade pra ene kašljem te pomaže iskašljavanju i iš enju plu a pripremamo tako da 10 grama suhog cvijeta prelijemo s 2 dl vru e vode. Za poboljšanje lu enja žu i pak se koristi se aj od bagremovog lista koji pripremamo po recepturi pripreme aja od cvijeta.

Nekada se osušeni list bagrema koristio kao zimska ishrana stoke sitnog zuba, ovaca i koza, dok bagrem nikako ne bi smjele jesti životinje poput konja jer se nakon sat vremena mogu javiti simptomi proljeva, slabosti, sr ane aritmije, abdomenalnih bolova i depresije.

Svibanjske mirise i okuse bagrema valja zasigurno spremiti za zimu i time emo otjerati kašalj i prehladu pra ene ovim hladnim godišnjim dobom, ali pobuditi i nostalgiju za mirisima prolje a koje emo lakše ponovo do ekati.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

JAYDESS - nova hormonska spirala D.M., 35-godišnja ku anica iz Varaždina, pita: Pri ala mi je jedna prijateljica koja živi u Njema koj da se tamo pojavila nova hormonska spirala,navodno je jako dobra. O emu se radi?

In ormacija je to na. Nedavno se je na zapadnom tržištu pojavila nova,hormonska spirala udnog imena-JAYDESS. Trebala bi biti namijenjena mla im ženama, ak i djevojkama koje još nisu rodile. Do sada je vrijedilo pravilo da se spirale postavljaju samo ženama koje su rodile i ne namjeravaju više roditi. Oprez je bio opravdan, jer kod spirale postoji pove ana opasnost in ekcije maternice, pa i jajovoda i jajnika. Svaka takva upala može ostaviti trajne posljedice-neplodnost odnosno sterilitet. Kod mladih djevojaka koje nisu rodile genitalni organi su nježni i u razvoju, osjetljiviji su na upalu nego žene koje su rodile.

Jaydess je plasti na spirala kao i sve ostale,no ima u sebi srebrni prsten, pa se mnogo bolje vidi na ultrazvuku nego na pr.Mirena. Njezin djelotvorni sastav je progesteronski pripravak levonogestrel, isto kao i kod Mirene, no ima ga znatno manje, pa tako ona djeluje kontraceptivno svega tri godine,dok je djelotvornost Mirene pet godina. Ona je manja od Mirene, momentalno je najmanja spirala na tržištu.

Možda e nekoga za uditi da obje spirale proizvodi ista firma poznati, svjetski koncern Bayer Leverkusen. Mirena se godinama dokazala kao izvrstan, siguran i pouzdan proizvod, emu sada još jedna nova,hormonska spirala?

Odgovor je jednostavan, želi se takav proizvod približiti mla im ženama,pa i nerotkinjama. Iako se Mirena odli no podnosi i nema prakti ki nikakvih nuspojava, Jaydess je manji pa je tako nježnim, malim maternicama prihvatljiviji. Spontanih ekspulzija,ošte enja sluznice maternice,te raznih upala kao i izvanmaterni kih trudno a nema. Sigurnost je kao i kod Mirene prakti ki stopostotna. I još jednom treba naglasiti da resorpcije iz maternice u krvotok nema u zna ajnim koli inama. Prije postavljanja mora jasno biti sve u redu,ne smije biti ranice i popratne upale,papa test mora biti uredan. Postavlja se strogo za vrijeme menstruacije ,kontrola obvezno i vaginalnim ultrazvukom 7 dana nakon postave,dalje 2x godišnje. I na kraju nova spirala(IUD) JAYDESS ide ruku pod ruku sa svojom sestrom MIRENOM i vjerujem da e riješiti ve inu kontraceptivnih problema. Na našem tržištu je još nema,cijena e biti vjerojatno kao i kod Mirene.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOZILI SMO www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih vozila u Me imurskoj županiji 1.1.-30.4.2014. proizvo a

koli ina

1

Kia

37

18,23%

2

Škoda

27

13,30%

3

Volkswagen

4 Hyundai 5 Opel 6 Peugeot 7 Renault 8 Mazda 9 Nissan 10 BMW 11 Ford 12 Honda 13 Dacia 14 Toyota 15 Citroën 16 Chevrolet 17 Audi 18 Mitsubishi 19 Chevrolet USA 20 Jeep 21 Mercedes 22 Seat 23 Suzuki UKUPNO

udio, %

24

11,82%

16 11 10 10 9 8 7 7 7 6 6 5 4 2 2 1 1 1 1 1 203

7,88% 5,42% 4,93% 4,93% 4,43% 3,94% 3,45% 3,45% 3,45% 2,96% 2,96% 2,46% 1,97% 0,99% 0,99% 0,49% 0,49% 0,49% 0,49% 0,49% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

20. svibnja 1899.

je u Manha anu uhi en Jacob German, operater u Electric Vehicle Company, zvog prebrze vožnje. Njemac je prvi uhi en voza zbog prebrze vožnje, a "jurio" je brzinom od ak 19 km/h niz Lexington Avenue. Voza ka dozvola i registarske oznake automobila su u državi New York uvedeni tek dvije godine kasnije.

Muzej dizajna u Londonu odlikovao Volkswagenov XL1 nagradom za “Dizajn godine” Volkswagen XL1 tehnološki je highlight koji se od prošle godine u limi ranoj seriji proizvodi u Osnabrücku.

Spektakularni dvosjed konstruirao je tim Volkswagenovih inženjera pod vodstvom Klausa Bischofa, voditelja Odjela za dizajn marke Volkswagen.

Iako je dizajn karoserije beskompromisno podre en zakonitos ma aerodinamike, XL1 se ve danas smatra ikonom dizajna. Odozgo oblik podsje a na jelo dupina; posebice u stražnjem podru ju linije karoserije od ugljikovih vlakana op malno se prilago avaju strujanju zraka i tako smanjuju otpor zraka. Silueta krova slijedi liniju koja ini luk sve od A-stupa pa do stražnjeg dijela vozila. Stražnji kota i potpuno su obloženi, kako bi se i u tom podru ju izbjegla vrtloženja. Uzalud ete traži vanjska zrcala. Umjesto njih u krilnim vra ma integrirane su male kamere koje u funkciji e-zrcala (digitalnih vanjskih zrcala) stražnji prostor prikazuju na dva zaslona u unutrašnjos vozila.

Nagrada za iznimnu posve enost detaljima: uz izvrsnu cW vrijednos od 0,189 pos gnut je i elegantan oblik, koji je uvjerio i stru njake za dizajn u Londonu. Iznimno štedljivi dvosjed (potrošnja od 0,9 l/100 km prema NEDC – novi europski ciklus vožnje za mjerenje potrošnje goriva) mo i e se razgleda još do 25. kolovoza u londonskom Muzeju dizajna.

16. svibnja 2014.

Novi Hyundai i10

Dizajniran, projekt i izra en za Europ Novi Hyundai i10 upotpunjuje Hyundaijevu gamu vozila razvijenih za Europu, a tako er predstavlja i nove standarde u A segmentu, te donosi prostor, razinu udobnosti i sigurnosti iz višeg segmenta Hyundai je ušao u europski A segment 1999. s Atosom, a uživao je u dodatnom pove anju uspjeha s originalnim i10.

U prošlih 14 godina Hyundai je prodao 865.000 automobila u A segmentu, a u Europi dizajnirana, razvijena i izra ena nova generacija i10 namjerava nastaviti tvrtkino naslje e vode eg u segmentu. Od 2007., ukupna prodaja i10 širom Europe premašila je 450.000 komada, s najve om prodajom 2009., s prodanih 107.000 vozila. U 2010, originalni i10 bio je najbolje prodavani model tvrtke u Europi, u 2012. još uvijek je bio etvrti najbolje prodavani model, s udjelom od 15% u ukupnoj prodaji brenda u regiji, šest godina nakon njegovog lansiranja na tržište.

DIZAJN, UNUTRAŠNJOST, OPREMA Novi i10 još je jedan primjer Hyundaijeve posve enosti europskim kupcima. Dizajniran je i projektiran u Hyundai Motor Europe Technical Centre (HME TC) u Rüsselsheimu (Njema ka) i, po prvi put, proizveden je u regiji, u tvornici na koju se tvrtka nedavno proširila, u Ízmitu, Turska. Pod utjecajem Hyundaijeve filozofije dizajna 'fluidne linije', nova generacija i10 ima dotjerane i izražene linije koje naglašavaju prirodni atletski stav modela koji je duži (8 cm), širi (6,5 cm) i niži (4 cm) u odnosu na njegovog prethodnika. Nove dimenzije su odraz iskustva vožnje koje je razvijeno kako bi zadovoljilo europske sklonosti. Premještene i prilago ene komponente rezultiraju ve om karoserijom, pružanjem ve e uklju enosti voza a i udobnosti vožnje usporedive s automobilima iz viših segmenata. Pli i vjetrobran i A stupovi pružaju voza u primjetno ve e vidno polje, ine i izlazak iz slabo vidljivih zavoja sigurnijim i manevriranje u uskim gradskim prostorima lakšim. Novi, dotjeraniji vanjski dizajn ima koeficijent otpora od samo 0,31 – najniži u segmentu – koji je potpomognut detaljnim poboljšanjima kao što su brtvljenje vjetrobrana koje nije istureno i ne ometa struju zraka.

Aerodinami ki oblik smanjuje buku vjetra kao i potrošnju goriva, doprinose i razinama buke koje su niže u odnosu na glavne konkurente.

Ve a karoserija nove generacije i10 daje jednu od najprostra-

nijih putni kih kabina na tržištu, kao i najve i prtljažnik u klasi od 252 litre (koji preklapanjem sjedala raste do 1.046 litara) što je tako er najbolja vrijednost u klasi. Nove razine kvalitete završne obrade mogu se prona i u prostranoj unutrašnjosti, zajedno s razinama udobnosti i sigurnosne opreme koje se obi no nalaze u višim segmentima. Vrhunskom osje aju unutrašnjosti nove generacije i10 najviše doprinosi umetak u boji ( etiri kombinacije) koji se prostire po cijeloj širini armaturne plo e, naglašavaju i dostupni prostor. Me uosovinski razmak nove generacije i10 je pove an za 5 mm (na 2.385 mm), a omogu uje dulju, širu karoseriju, koja vodi do jedne od najprostranijih kabina u njegovoj klasi. Nadalje, prostor u kabini je stvoren pomicanjem mjenja a automobila naprijed za 25 mm.

Putnici na prednjim sjedalima mogu uživati u prostoru za noge ve em za 40 mm, koji iznosi ogromnih 1.070 mm, kao i u 16 mm dodatnog prostora za ramena (1.306 mm) i vode em u klasi prostoru za glavu od 1.008 mm.

Karoserija nove generacije i10 je kru a, zahvaljuju i kori-

štenju elika visoke vrsto e, po mjeri iskrojenim limovima, petljama oja anja i dodatnim nosa ima, s torzijskom krutosti pove anom za 27% u odnosu na prethodnika. elik visoke vrsto e ini 29,2% strukture karoserije nove generacije i10 – ogromno pove anje u odnosu na 9% koliko je korišteno u originalnom i10.

Hyundai nastavlja biti vode i u uvo enju novih tehnologija me u svim svjetskim proizvo a ima automobila, opremaju i novu generaciju i10 osobinama i opremom koja se obi no pronalazi u automobilima B ili C segmenta. Dostupna luksuznija oprema uklju uje tempomat ugra en na kolo upravlja a s podesivim grani nikom brzine, grijano kolo upravlja a i prednja sjedala, kontrolu kretanja na uzbrdici, pametni klju s prekida em pokretanja/zaustavljanja motora, LED svjetla za vožnju po danu, kao i potpuno automatsku kontrolu klime. Modeli srednje razine opreme, za koje se predvi a da e biti najbolje prodavani u Europi, uklju uju osobine koje kupci izrazito cijene, kao što su prednji i stražnji

elektri ni prozori, daljinsko centralno zaklju avanje i voza evo sjedalo podesivo po visini. ak su i osnovni modeli opremljeni obiljem opreme, uklju uju i središnje zaklju avanje, putno ra unalo, svjetla za vožnju po danu i cijeli komplet opreme za aktivnu i pasivnu sigurnost.

Hyundaijevi inženjeri i dizajneri naporno su radili kako bi osigurali razine završne obrade koja se nalazi u novoj generaciji i10 koja je jednaka ili nadmašuje onu koja se obi no nalazi u automobilima B segmenta. Materijali visoke kvalitete, pažljivi odabir boja i pažnja posve ena detaljima ostavlja kod putnika dobar osje aj.

POGONSKI AGREGATI 1,0 i 1,25 litarski motori koji se ugra uju u novu generaciju i10 pripadaju Hyundaijevoj popularnoj ‘Kappa’ obitelji motora i sadrže paletu naprednih tehni kih osobina koje pove avaju snagu i okretni moment i poboljšavaju mirno u i vozne osobine. Izvanredne osobine moderne Kappa arthitekture uklju uju: dva bregasta vratila u glavi motora (DOHC), dvostruko kontinuira-

16. svibnja 2014.

ktiran pu no podešavanje otvaranja ventila (CVVT), vrlo kruti blok od lijevanog aluminija s ahurama od lijevanog željeza, aluminijskom glavom motora, lakšim sponama i dugotrajnim lancem razvoda koji ne zahtijeva održavanje.

1,0 litarski, trocilindarski pogon ima snagu od 66 KS pri 5.500 o/ min, a najve i okretni moment od 94 Nm dostupan je od 3.500 o/ min. Nova generacija i10 s ovim motorom i ru nim mjenja em do 100 km/h stiže za 14,9 sekundi i razvija najve u brzinu od 155 km/h. Ovaj pogon e opcijski

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lom kota a i rukovanjem, i poboljšanom kvalitetom vožnje, od ega koristi ima udobnost putnika. Na prednjem kraju automobila, promijenjene su to ke za u vrš enje poluga McPherson ovjesa koje smanjuju ‘poniranje prednjeg kraja’ tijekom naglog ko enja.

SIGURNOST Sigurnost je prioritet broj jedan za Hyundai i nova generacija i10 ima koristi od najnovijih tehnologija, uklju uju i nekoliko njih iz višeg segmenta, kako bi ga u inile najsigurnijim vozilom u njegovom segmentu. Paleta osobina aktivne i pasivne sigurnosti osigurava maksimalnu zaštitu kako za putnike tako i za pješake. Osobine aktivne sigurnosti kao što su elektroni ka kontrola stabilnosti (ESC) i upravljanje stabilnosti vozila (VSM) standardno su ugra eni po prvi put u Hyundai vozilu A segmenta, kao i sustav nadzora tlaka u gumama. Impresivna oprema pasivne sigurnosti nove generacije i10 sadrži šest zra nih jastuka – dva prednja, dva prednja bo na i dvije zra ne zavjese pune duljine – u standardnoj opremi, pružaju i izvanrednu zaštitu za putnike u slu aju sudara.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

AutoZubak otvara Neostar servise za sve marke vozila biti dostupan s ukapljenim na tnim plinom (LPG) kao tvorni ki ugra ena opcija (67 KS pri 6.200 o/min, 90 Nm pri 4.500 o/min). etverocilindri ni Kappa’ motor, obujma 1.248 ccm razvija 87 KS pri 6.000 o/min i moment od 120 Nm pri 4.000 o/min. S ru nim mjenja em do 100 km/h stiže za 12,3 sekunde i postiže najve u brzinu od 171 km/h. Oba benzinska motora bit e opremljena ili standardnim pet stupanjskim ru nim mjenja em ili opcijski dostupnim automatskim mjenja em sa etiri stupnja prijenosa.

OVJES Sustav ovjesa nove generacije i10 predstavlja glavna poboljšanja u odnosu na prethodnika, posebice stražnji amortizeri, koji su sada okomiti. Promjena njihove orijentacije uvelike smanjuje trenje, rezultiraju i ve om kontro-

Demonstriranje Hyundaijevog povjerenja u njegovu europsku kvalitetu izrade, nova generacija i10 dolazi s tvorni kim petogodišnjim jamstvom bez ograni enja prije enih kilometara. Najbolji paket u industriji tako er uklju uje i pomo na cesti i pet godina provjera stanja vozila - koje se pruža širom Europe po prvi put na Hyundaijevom modelu A segmenta.

Novi i10 nudi se u 11 boja karoserije te nudi ak 36 kombinacija personalizacije. Po etna cijena na hrvatskom trište kre e od 79.900 kn, a posebno se izdvaja Go Brasil paket opreme ija je cijena 83.990 kn, a sadrži ak 18.000 kn dodatne opreme.

Hyundai i10 dolazi s punim petogodišnjim jamstvom bez ograni enja broja kilometara.

Plan prodaje uvoznika je 150 vozila u 2014. godini.

Tvrtka AutoZubak od 15. svibnja otvara AutoZubak Neostar pod ijim se imenom na 11 lokacija u cijeloj Hrvatskoj, servisiraju vozila svih marki i prodaju isklju ivo provjerena rabljena vozila sa 24 mjese nim jamstvom i besplatnim kaskom. Projekt AutoZubak Neostar prije svega je najtransparentniji servis što zna i da je klijent upoznat sa svakim dijelom servisnog procesa.

Klijent može izabrati izme u 27 ponu enih servisnih paketa i unaprijed zna to nu cijenu servisa, a uslugu pla a po novim nižim cijenama.

Potpuno novi AutoZubak Neostar na in servisiranja vozila podrazumijeva i pra enje radova tijekom trajanja cijeloga servisa preko web kamere.

AutoZubak Neostar servis

Peugeot specijalna serija Style za modele 208, 3008 i 5008

obuhva a jamstvo na sve servisne radove u trajanju od 12 mjeseci ili 10.000 kilometara, ovisno o tome što prvo nastupi.

AutoZubak Neostar kao najve i trgovac rabljenim vozilima u Republici Hrvatskoj ima najve u ponudu rabljenih vozila, te je prvi u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji koji daje jamstvo na rabljena vozila svih marki u

trajanju od 24 mjeseca i/ili prije enih 20.000 km, ovisno o tome što prvo nastane, a jamstvo po inje te i od datuma isporuke rabljenog vozila. Uz svako rabljeno vozilo kupljeno u AutoZubak Neostaru i ugovorenu policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u Allianz osiguranju dobivate na poklon „Neostar kasko“.

Prvi japanski vrt u Zagrebu zu Toyotu Na jezeru Bundek u Zagrebu, posa ene su sadnice stabala koje e u budu nosti tvoriti japanski vrt. Nastavak je to inicijative koju je prije dvije godine zapo elo Hrvatsko-japansko društvo, sa sponzorom Japan Tobacco International (JTI). 2012. je sadnjom 20 japanskih Sakura trešanja obilježena dvadesetogodišnjica uspostave diplomatskih odnosa dviju prijateljskih država. JTI je nastavio saditi trešnje za svaku novu godinu diplomatskih odnosa pa je tako danas direktor tvrtke Siniša Trbojevi posadio 22. sadnicu. Inicijativi se ove godine pridružila i najpoznatija Japanska tvrtka, proizvo a automobila Toyota, globalni lider u proizvodnji automobila hibridne tehnologije. Sadnicu je sve ano posadio i g. Milan Bandi , gradona elnik Grada Zagreba, koji je naglasio kako

je ovo primjer uspješne suradnje javnog i privatnog sektora.

Njegova ekselencija gospodin Keiji Ide, veleposlanik Japana

u Hrvatskoj, izjavio je kako je ponosan što su upravo japanske tvrtke inicirale i omogu ile projekt japanskog vrta.

Peugeot je pripremio vrlo atraktivnu specijalnu seriju Style na modelima 208, 3008 i 5008. Specijalna serija temelji se na srednjem paketu opreme Active, na koji je dodana odre ena dodatna oprema, po cijeni atraktivnoj za kupca. Na taj na in kupac dobiva odli no opremljen automobil i ostvaruje uštede.

Kao primjer, Peugeot 208 Style s pet vrata, s mnoštvom standardne opreme koja osigurava vrhunsku udobnost i sigurnost putnicima, nudi se od 92.100 kn s PDV-om, a uklju uje i 4 godine jamstva ili do 80.000 km, bez obzira na na in pla anja, te odli ne uvjete financiranja vozila. Prilikom kupnje vozila na kredit, dodatna pogodnost je fiksna kamatna stopa od 5,99%, a kod kupnje na leasing nudi se mogu nost pla anja pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah a pola nakon godinu dana i to sve uz 0% kamate.

Novi crossover 3008 Style nudi se od 163.800 kn, uz 4 godine jamstva ili do 80.000 km, bez obzira na na in pla anja, a u suradnji sa Peugeot Financiranjem, kupac dobiva i servisiranje te održavanje vozila u trajanju od 4 godine. Nudi se tako er uz fiksnu kamatnu stopu od 5,99% prilikom kupovine na kredit, a kod kupnje na leasing pola kupoprodajne vrijednosti vozila može se platiti odmah a pola nakon godinu dana i to sve uz 0% kamate.

Novi Peugeot 5008 Style nudi se od 160.240 kn, uz 4 godine jamstva ili do 80.000 km, bez obzira na na in pla anja, te servisiranje i održavanje vozila u trajanju od 4 godine uz Peugeot Financiranje. I za ovo vozilo vrijede jednaki povoljni uvjeti financiranja kredita i leasinga.

Sve cijene su s uklju enim PDV-om, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. svibnja 2014.

Tehnologija

!

./$ # #$ + 8 %& ) + 7 +8

$%

Kerozin iz sun eve svjetlosti, vode i ugljikovog dioksida?

#

! #

./$ # 2(

#$ $1 506 %& ) + 7 +8

#

! "

./$ # $ &)+ 01 2 !

3+ ( !

4 %&

#

! "

./$ # $ &)+ 01 2 !

3+ ( !

4 %&

#

! "#

./$ # 2(

#$ $1 506 %& ) + 7 +8

#

U sklopu projekta Europske unije pod nazivom “SOLAR-JETâ€? iz sun eve svjetlosti, vode i ugljikovog dioksida dobiven je obnovljivi kerozin koji bi, smatraju znanstvenici, mogao revolucionarizirati budu nost zrakoplovstva. Ovim se procesom tako er mogu dobiti i druge vrste goriva, poput diesela, benzina ili istog vodika na odrĹživi na in.

Nekoliko tvrtki – ETH Zurich, Bauhaus Luftfahrt, Deutsches Zentrum fur Luft - und Raumfahrt (DLR), ARTTIC i Shell Global Solutions - pronaťlo je termokemijski na in koji se temelji na koncentriranoj solarnoj energiji. Nova tehnologija solarnog reaktora iskoriťtena je za proizvodnju teku eg ugljikovodi nog goriva koje moŞe omogu iti odrŞivi transport.

Zbog problema s ekologijom i sigurnoĹĄ u opskrbljivanja gorivom, zrakoplovni je sektor prisiljen traĹžiti alternativna goriva koja bi se mogla kombinirati s onim koji se danas koristi. S ovakvim prototipom solarnog kerozina, projekt “SOLAR-JETâ€? otvorio je put odrĹživim gorivima s neograni enim sirovinama u budu nosti. Projektom je demonstrirana inovativna

tehnologija kojom se pomo u koncentrirane sun eve svjetlosti ugljikov dioksid i voda pretvaraju u sintetski plin (syngas). Ovo je postignuto pomo u redoks reakcija s materijalima od metalnih oksida na visokim temperaturama. Syngas, mjeĹĄavina vodika i ugljikovog monoksida pretvara se zatim u kerozin pomo u Fischer-Tropsch tehnologije.

Iako je ovaj na in dobivanja kerozina iz sun eve svjetlosti joĹĄ u ranoj fazi razvoja, ve je odobren za komercijalno zrakoplovstvo, a proces pretvaranja syngasa u kerozin ve su usvojile neke tvrtke poput Shella. Projekt “SOLAR-JETâ€? pokrenut je u lipnju 2011. godine, a inancira ga Europska unija. Prva faza projekta pokazala je da je mogu e dobiti solarni kerozin, a sljede i potez bit e optimiziranje solarnog reaktora i procjena tehnoloĹĄko-ekonomskog potencijala ove metode. Rezultati SOLAR-JET-a stavit e Europu na prvo mjesto u istraĹživanju i inovacijama na podru ju odrĹživih goriva dobivenih iz koncentrirane solarne energije. (izvor: znanost.geek.hr)

Podvodni “ZMAJEVIâ€? - nova tehnologija za proizvodnju elektri ne energije IstraĹživa ki tim iz ameri ke savezne drĹžave Massachusetts nedavno je dobio obilna sredstva od strane ameri ke Nacionalne zaklade za znanost za nastavak rada na podvodnim “zmajevimaâ€?, koji iskoriĹĄtavaju snagu ocena i morskih struja za proizvodnju elektri ne energije.

Ova tehnologija razvijena je od strane profesora strojarstva Davida Olingera na politehni kom instintutu u Worcesteru, specijaliziranom za vjetro i vodene turbine. Ina e, on i njegovi studenti razvili su i vodenu pumpu za zemlje u razvoju, tako er pokretanu “zmajem�, dok sada rade na projektu maloga podvodnog “zmaja� koji bi “letio� kroz morske struje.

Profesor Olinger prou ava Golfsku struju, iji se energetski potencijal procjenjuje na

20 GW, odnosno na energiju 10 nuklearnih elektrana. On Ĺželi iskoristiti njen energetski potencijal i tvrdi kako podvodni “zmajeviâ€? mogu proizvoditi elektri nu energiju pomo u morskih struja jednakom lako om kao i vjetroturbine pomo u strujanja zraka.

Ova tehnologija ima sli nosti s podvodnim “zmajevimaâ€? ĹĄvedske kompanije “Minestoâ€? koja planira zavezati zmajeve za oceansko dno, dok e Olingerovi “zmajeviâ€? biti privezani za plutaju e platforme. Tako er, Minestovi “zmajeviâ€? imaju vjetroturbine, dok Olinger razmatra mogu nost “zmajaâ€? bez turbine, odnosno smjeĹĄtanje elektri nog generatora na plutaju u platformu.

Ovakva tehnologija ima veliki potencijal u polju pro-

izvodnje elektri ne energije pomo u obnovljivih izvora energije. Sam sistem je malih dimenzija, ne zahtijeva velike turbine i samim tim nema potrebe za dizajniranjem novih turbina i elektri nih generatora. No, “zmajeviâ€? e morati biti izra eni od vrstih i izdrĹžljivih materijala, ĹĄto e pove ati

cijenu samog proizvoda. Isto tako je potrebno i puno nov anih ulaganja za istraĹživanja i testiranja ovakve tehnologije u oceanu, te politi ka odobrenja za investiranje u prijenosnu i distributivnu mreĹžu koja bi krajnji proizvod, elektri nu energiju, dovela do potroĹĄa a. (izvor: znanost.geek)

#$$

#$ +7 4! #$ %& "

Hrvatski planinarski savez

! " #$$ %& " #$

' () #$$ * $ + #$ * , - #$ %& "

!" !

U Ogulinu je krajem travnja odrĹžana srediĹĄnja sve anost povodom obiljeĹžavanja 140. obljetnice hrvatskog planinarstva. I dok se brojni planinari, izletnici i rekreativci ovih dana propitkuju, bolje re eno, zgraĹžaju, na odluke Hrvatskih ĹĄuma koje Ĺžele naplatiti svaki odlazak u prirodu poput obiteljskih ĹĄetnji, rekreativna voĹžnje biciklom i sl., planinari biljeĹže ve sto i etrdeset godina slobodnog kretanja hrvatskim brjegovima i dolovima, nadaju i se kako e budu nost biti isto toliko slobodna. Na sluĹžbenoj stranici Hrvatskoga planinar-

skog saveza za sada nema objave sluĹžbenog stava krovne to ke hrvatskog planinarstva (HPS-a) o tom aktualnom pitanju i goru oj temi. Ali se ipak na toj stranici svaki putnik-namjernik-surfer moĹže informirati o planinarskim putovima, vodi koj sluĹžbi, speleologiji, sportskom penjanju, osnovama planinarstva i alpinizma, zaĹĄtiti prirode. Prosurfajte i vidjet ete kako se o prirodi i kretanju njome moĹže mnogo nau iti i saznati. Za po etak virtualno preko ra unala i interneta, a kasnije terenskim istraĹživanjem i boravkom u prirodi.

16. svibnja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 16.05.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:20 21:30 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Veliko platno (r) Poluge razvoja Ju er, danas, sutra GET Report Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 16.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Pressica 12:15 TV prodaja 12:30 Dokumentarni program 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Glazbeni izazov (R) 14:30 Mali oglasi 14:35 Druga strana (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 17:00 TV prodaja 17:15 Dokumentarni program 17:45 TV prodaja 18:00 Varaždin info 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 2130 Pod pove alom (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 17.05.

NEDJELJA, 18.05.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Veliko platno (r) 13:30 Ususret CMC fe valu (r) 14:00 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:50 Obzori 16:15 Glas manjina (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Aniela (r) 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a 20:35 Ju er, danas, sutra 20:45 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:10 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:45 Planet Croa a 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 17.05.

NEDJELJA, 18.05.

07:53 07:55 08:00 08:05 08:30 08:45 09:45 10:00

Najava programa Mali oglasi Iz prošlos VTV Dnevnik (R) TV prodaja Moja Istra TV prodaja Najglas sjeverne Hrvatske 11:15 Eurobox (r) 11:45 Tajne uspjeha 12:15 TV prodaja 12:30 Kratki rezovi (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Varaž n info (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Pressica 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Mali oglasi 16:25 Popevke i š kleci (R) 17:25 TV prodaja 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zajedno 20:30 Kartulina z mika 21:00 Glazbeni izazov (R) 21:30 Dali B. Show 22:00 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 19.05.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:35 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00

17:10 Tjedna kronika 17:40 Aniela (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

06:58 07:00 07:25 07:30 07:45 08:15 09:00 09:15 09:30 10:30 10:45 11:30 12:00

12:25 12:40 13:40 13:55 14:00 14:30 15:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Eurobox (R) Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Shi

Hrana i vino TV prodaja Ku onica (R) Zlatna dolina Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

TV prodaja TV Ordinacija (R) TV prodaja Mali oglasi Druga strana (R) Kartulina z mika (R) S koncertnih pozornica 16:40 Mali oglasi 16:45 TV prodaja 17:00 Popevke i š kleci (R) 18:00 POD pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:40 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 20:45 Varaždin info (R) 21:15 Ve er uz lm 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 19.05.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Dali B Show (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 13:55 Mali oglasi 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:45 TV prodaja 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 TV Oblo ec (R) 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

UTORAK, 20.05.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:45 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca

(r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 20.05.

06:58 Najava programa 07:00 Mali oglasi 07:10 VTV Dnevnik (R) 07:35 TV prodaja 07:50 Hrana i vino 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Sportski zoom (R) 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:05 Koktel (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Mužikaši i pajdaši 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki daN (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 21.05.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 21.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasI 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 17:00 TV prodaja 17:15 Dali B. Show 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni izazov 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 22.05.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Ususret CMC fes valu Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Videostranice

21:00 22:00 22:25 02:00

ETVRTAK, 22.05.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina --:-- VTV Vijes --:-- TV prodaja --:-- Sjednica Gradskog vije a Grada Vara ždina 14:00 24 sata vijes 14:15 TV prodaja 14:30 Shi

15:00 Velike tajne malog vrta (R) 15:45 TV prodaja 16:00 VTV Vijes 16:05 TV prodaja 16:20 Dom 2 16:50 Mali oglasi 17:00 TV prodaja 17:15 Glazbeni izazov (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:10 Druga strana , emisija o ravnopravnos spolova 20:30 Pod pove alom 21:30 Dali B. Show (R) 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

U MURSKOSREDIŠ ANSKOM KLUBU “CULT”

Disciplinirajte se!

Dolazi Disciplin A Kitschme

NAJAVLJUJEMO Disciplin A Kitschme ili Disciplina Ki me jedan je od onih bendova ija je glazba preživjela test povijesti puno bolje nego što bi se na prvi pogled pomislilo.

Uvijek druga iji, hrabriji, skloniji nemogu im fuzijama i po mnogo emu ispred svog vremena, Disciplina je odigrala klju nu ulogu u edukaciji generacija, pokazavši im kako kreativnost nema granica kad imate široke poglede. U knjizi “Yu 100: Najbolji albumi jugoslovenske rock i pop muzike” nalaze se sva tri Kojina remekdjela nastala do raspada države: “Svi a mi se da ti ne bude prijatno”, “Zeleni Zub na planeti dosade” i “Svi za mnom!”, što je pokazatelj iznimne autorske kvalitete i vizionarstva. Ni albumi u ‘90-ima nisu bitno zaostajali, ali preklanjski “Uf!” dokazao je da i nakon tri desetlje a na sceni “Zeleni Zub” nije izgubio oštricu.

Kao najavu novog albuma grupa je sredinom prosinca prošle godine objavila odli an novi singl “Samo Disciplina”. Postavi se pridružio Igor Djeke koji svojom usnom harmonikom do-

Kako osvojiti besplatan upad?

Me imurske novine poklanjaju dvije besplatne ulaznice itateljima koji najbrže stignu u redakciju novina s najnovijem izdanjem (broj 974) u petak 16. svibnja.

prinosi kvalitetnoj buci Kojine družine. Krajem travnja izbacili su novi singl “Ovisnik o mo i”, a svi posjetitelji mo i e ga uz ostale hitove ovog benda

uti uživo u klubu “Cult” Mursko Središ e u petak 16. svibnja. Po etak koncerta najavljen je za 22 sata. Ulaznice po cijeni od 70 kuna mogu se nabaviti

u pretprodaji u akovcu (Tobacco) i u Murskom Središ u (cafe-bar i klub “Cult”). Na dan koncerta cijena ulaznice e biti 90 kuna.

FORMULA 13 1 Better Man PAOLO NUTINI 2 Whispers PASSENGER

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom

3 Only Love Can Hurt Like This PALOMA FAITH

"Fio show", od 20 sati do 23 sata

4 Fever THE BLACK KEYS

U prošlotjednoj zabavnoglazbenoj emisiji “Fio show” gostovao je “Vivabend” - odli an sastav iz Bjelovara. Vivabend je gledatelje zabavio nizom pjesama koje ina e sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima, kao što su

svadbe, krštenja, ro endani i sl. Gledatelji su tako er mogli mogli uti recepte i preporuke za zdrav život od stalnih sponzora Zdravog kutka, Kralja ešnjaka i kraljice gljiva Shitake. Gledaju svi - gledajte i vi!

5 Waves

MR. PROBZ

6 The Breakdown PRINCE 7 Blue MoonBECK 8 It’s On Again ALICIA KEYS ft. KENDRICK LAMAR

Top Hit List

9 West Coast LANA DEL REY 10 Sing ED SHEERAN 11 Lazaretto JACK WHITE 12 Stupid Little Thing ANASTACIA 13 Best Friend FOSTER THE PEOPLE 14 Birthday KATY PERRY 15 Stay With Me SAM SMITH

1 VATRA TOP- Tango LISTA DOMA IH 2 BOA ft Ivana Kindl - Svi tvoji poljupci 2014 3 ENI - Prekrasan dan 4 KUMOVI - Ja sam uvijek loše birao 5 PSIHOMODO POP - Bejbi 6 SINOVI RAVNICE - Opatice 7 IVAN ZAK - Usne varane 8 JELENA ROZGA - Okus mentola 9 PRLJAVO KAZALIŠTE - Tamni slapovi 10 SEVERINA - Brazil 11 IVANA RADOVNIKOVI ft Mozartine - Jutrom sve prestaje 12 LATINO - Ne trebam snove da te sanjam 13 VUCO - Be 14 SILENTE - Morski ljudi morske žene 15 ZDRAVKO OLI - Esma

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

REORGANIZACIJA ŽUPANIJSKIH LIGA izaziva u me imurskim nogometnim krugovima podvojene reakcije

Novi elitni rang me imurskog nogometa – PREMIER LIGA Klubovi imaju najviše prigovora oko broja klubova u novoosnovanoj ligi, jer smatraju da bi ih umjesto 12 trebalo biti 14 ili 16 Piše: Mateja Goš iej Foto: Zlatko Vrzan Najvažnija odluka s 18. sjednice Izvršnog odbora Me imurskoga nogometnog saveza bila je ta kako se ne e i i u najavljenu Me užupanijsku ligu akovec - Varaždin, ve e se formirati nova me imurska liga - Premier.

- U varaždinskom Savezu tražili su da regionalnu ligu ine 7 naših i 7 njihovih predstavnika, a kako trenutno u III. HNL - sjever imamo 7 me imurskih i samo 2 varaždinska predstavnika, zahtjev našeg Saveza bio je da omjer bude minimalno 8 naprama 6, što nije prihva eno. Ujedno oni po pravilniku ne bi imali ni dovoljno mla ih selekcija, objašnjava razloge odustajanja od te lige Mato Kljaji , predsjednik Me imurskoga nogometnog saveza.

Stoga je Izvršni odbor jednoglasno na sjednici donio odluku o novoj lokalnoj ligi koja bi okupljala 12 klubova - 6 sadašnjih tre eligaša, bez NK Me imurja koje e biti u II. HNL ili III. HNL - istok, te 6 klubova iz I. županijske lige na kraju ove sezone. To bi dakle prema planu MNS-a bio elitni rang me imurskog nogometa u sezoni 2014./2015.

Dva prigovora na plenumu O sustavu natjecanja u sezoni 2014./2015. govorilo se i na zajedni kom plenumu svih 76 klubova. Kako se radilo o temi koja utje e na rad mnogih mom adi, Me imurski

Predstavnici klubova i MNS-a uglavnom su pronašli zajedni ki jezik oko reorganizacije liga

Kako e izgledati lige u novoj sezoni PREMIER LIGA (12 klubova): 6 klubova iz III. HNL sjever i 6 prvoplasiranih klubova iz I. Me imurske lige.

Igra se trokružno PRVA ME IMURSKA LIGA (16 klubova): 10 klubova iz I. Me imurske lige i po tri prvoplasirane mom adi iz II. Me imurske lige istok i zapad DRUGA ME IMURSKA LIGA ISTOK (16 klubova): preostalih 13 klubova od 4 mjesta na niže i tri prvoplasirana iz III. Me imurske lige istok DRUGA ME IMURSKA LIGA ZAPAD (16 klubova): preostalih 13 klubova od 4 mjesta na niže i tri prvoplasirana iz III. Me imurske lige zapad TRE A ME IMURSKA LIGA (16 klubova): 9 klubova iz sadašnje III. Me imurske lige zapad i 7 klubova iz sadašnje III. Me imurske lige istok

nogometni savez dopustio je da se sastanku odazove više od samo jednog predstavnika kluba, pa se tako u kona nici okupilo njih više od sto. Nakon puna dva sata rasprave istaknuto je nezadovoljstvo dvaju klubova, koji su ujedno ve uložili svoje prigovore - NK Me imurec DunjkovecPretetinec i NK Omladinac Ma kovec. Najviše prigovora odnosi se na broj klubova u Premier ligi, jer neki od zainteresiranih za igranje u toj ligi smatraju da bi idealna brojka bila 14 ili 16, a ne predloženih 12 klubova. Tako er se opet spaja posljednji stupanj natjecanja III. MNL koja ne e biti zanimljiva s obzirom na to da igraju klubovi razli ite kvalitete iz raznih dijelova Me imurja.

Izvršni odbor Me imurskoga nogometnog saveza na plenumu je u srijedu najavio

NK Me imurec e tužbama pobijati odluku MNS-a - Ovim putem želimo vam skrenuti pažnju na nezakonitosti i nepravi nosti prema pojedinim klubovima, me u kojima je i NK Me imurec, koje bi se pojavile provedbom predložene reorganizacije me imurskih nogometnih liga. Predloženom reorganizacijom bitno se krši odredba l. 6. st. 1. Pravilnika o nogometnom natjecanju, koja govori da se odluka o primjeni sustava donosi najkasnije

godinu dana prije po etka natjecanja (a ovaj prijedlog reorganizacije je u opciji svega par dana). To predstavlja nezakonito postupanje MNS-a, a nezadovoljnom klubu daje pravo i mogu nost pobijanja Odluke o reorganizaciji, na adekvatnoj razini HNS-a i Upravnom sudu RH – stoji u priop enju NK Me imurca Dunjkovec-Pretetinec, u potpisu dopredsjednika Mišela Ganzera.

NK Omladinac ne želi jedinstvenu III. ligu Premier ligu bi prema tome igralo 16 klubova, deset preostalih sadašnjih prvoligaša, te po tri najbolja kluba iz drugih liga - zapad i istok. Sada tre i rang natjecanja – II. lige ostaju podijeljene u dvije skupine, te e brojiti 16 klubova – 13 iz ove sezone plus tri najbolje mom adi iz III. liga. A zadnja liga bila bi od nove sezone jedinstvena sa 16 klubova. S tom odlukom se ne slažu u NK Omladinac Ma kovec.

- Predlažemo da se igra u dvije skupine kao

Naime, prvak II. lige zapad nakon što je nadmo no osvojio prvo mjesto u 5. hrvatskom rangu dosadašnjeg natjecanja i nakon reorganizacije ostao bi u istom. Takvu reorganizaciju, dakako, smatraju nepoštenom, pogotovo nakon ulaganja u klub, infrastrukturu, logistiku, te pripremu ekipe za najja i rang me imurskog natjecanja.

Stoga bi u Me imurcu htjeli igrati po njima zasluženi 1. rang lokalnog nogometa - sada Premier ligu, u koju bi htjeli u i kroz kvali ikacije.

i dosad, zapadna od 9 klubova i isto na od 7, ali trokružno, objasnili su iz kluba. Županijski tre eligaši zapada ujedno su odradili ranije i svoj plenum, s kojeg je zaklju ao donio Radovan Bedi . Klubovi III. lige zapad plasirani od 4. mjesta na niže ne žele jedinstvenu tre u ligu jer je inancijski apsolutno neisplativa. To je nonsens!

Prvenstvo gdje se pet kola prije kraja odre uju “nova pravila igre“ u potpunosti je neregularno, smatraju u Omladincu. kako e uzeti u obzir sve prijedloge i probleme koji su stigli ovom reorganizacijom.

- Mnogo smo vremena proveli u planiranju što napraviti u ovom trenutku kada se odvijaju tako velike organizacije koje donose zna ajne promjene za naš nogomet, kao što je dolazak ak 6 klubova u lokalni rang. Htjeli smo ugoditi svakom od 76 klubova, znamo da to nije mogu e, ali ovo je speci i na situacija kakva nas sigurno godinama ne e ponovo zadesiti, za kraj je objasnio Mato Kljaji .

16. svibnja 2014.

DRAGUTIN NARAN A – nogometni trenerski profesionalac s mnogim funkcijama

Muški ili ženski nogomet? Uvijek ženski!

- One zaista predano rade da bi ostvarile bilo kakav cilj, da zabiju gol ili ostvare pobjedu, tako da sam zadovoljan što mi je omogu eno raditi u ženskom nogometu, koji me oduševio PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ FOTO: DRAGO SOPTA Jedna od istaknutijih osoba u nogometnom svijetu, a koji je ponikao u Me imurskoj županiji, zasigurno je Dragutin Naran a. Od kada zna za sebe bavi se nogometom, s kojim je prvo krenuo igra ki još od malih nogu, a nakon igra ke karijere posvetio se trenerskom zvanju.

- Kada sam bio igra , u potpunosti sam bio u tome, a sada sam kao profesionalac i dalje sto posto u nogometu. To volim, to mi je u krvi i nije mi ništa teško raditi za nogomet, nadam se da u biti uspješan na svim funkcijama, dodaje Naran a.

A funkcija zaista ima. Samo neke od njih jesu trener ženske nogometne reprezentacije, trener županijskog prvoligaša NK Centrometal Macinec, ujedno je Naran a i instruktor Me imurskoga nogometnog saveza, ali i voditelj centra Varaždin za ženski nogomet.

Nevjerojatna je ljubav cura za nogometom U ženski nogomet i hrvatsku izabranu vrstu me imurski je strateg stigao na nagovor izbornice Marije Margarete Damjanovi . Kako su zajedno poha ali nogometnu akademiju, prije godinu dana krenuli su u tandemu u novi posao.

- Kad me pozvala u stru ni stožer, ja sam s veseljem prihvatio, bez obzira što nisam znao što me eka, jer dotad još nisam bio u ženskom, samo muškom nogometu, objašnjava Naran a, i dodaje kako ga je oduševila ljubav cura za nogometom. Ako uspore uje ženski i muški nogomet, te rad s pojedinim sportašima, to je, kaže, kao no i dan.

- One zaista predano rade da bi ostvarile bilo kakav cilj, da zabiju gol ili ostvare pobjedu, tako da sam zadovoljan što mi je omogu eno raditi u ženskom nogometu, koji me oduševio. Razlika u radu se vidi, one slušaju i bezpogovorno izvršavaju sve zadatke. Nogometaši pak uvijek prigovaraju, stalno imaju neku izliku ako se nešto napravilo loše, kao da je kriv netko tre i, nadovezuje se Dragutin Naran a.

Kod žena toga nema, one sve rade s ciljem da napreduju, da u e i da jednostavno budu bolje iz dana u dan. To je samo jedna od situacija koja ga veseli u njegovom svakodnevnom obavljanju posla.

Rezultati skromni jer nema mladih Zasad su u Hrvatskoj rezultati podosta skromni kada je ženski nogomet u pitanju, ponajviše je to zato što se s mladima dosad nije radilo sustavno i organizirano. Od prošle godine pak se po elo kontinuirano raditi s mla im uzrastnim kategorijama, osnovano je pet regionalnih centara diljem zemlje, postavljani su povjerenici istih, te se krenulo sa sistemskim radom s mladima. Naran a kao povjerenik Centra Varaždin naglašava: - Mislim da naši napori daju rezultate, stvaramo igra ice da ženski nogomet bude uspješniji ubudu e. Okupili smo cure u školi nogometa, u Sv. Martinu na Muri, a radit emo i sa školama.

Najavljeno je kako e se u rad s dje acima, po etnicima i lima ima registrirati što ve i broj cura da se napravi baza. Iz nje e samo najtalentiranije i i u pionirke i kadetkinje, a kasnije i seniorke.

- Mi smo nogometna nacija što se ti e ženskog i muškog nogometa. Trenutno su drugi

Me imurje mora imati prvoligaša Kao instruktor MNS-a Naran a je ve pokrenuo neke akcije, u prvom redu u radu s mladima, što je osnovno za skori boljitak nogometa. Na njegovu inicijativu formirana je II. HNL za mlade, gdje ekipe igraju zajedni ku ligu s varaždinskim klubovima u uzrastima U-10, U-12 i U-14, ali je pokrenuta i zimska liga po etnika da djeca igraju i tijekom zimskih mjeseci kada je prvenstvena stanka.

Puno radi i na selekcioniranju igra a u glavnu ško-

lu Me imurje - akovec, a rezultati su vidljivi jer su tamošnji nogometaši nekoliko godina zaredom bolji od selekcija Varaždina i Slaven Belupa, što prije nije bio slu aj.

- To je primjer koji moramo slijediti, da bi svi klubovi u Me imurju imali igra e, a napose naš najkvalitetniji klub Me imurje, koji bi trebao imati drugoligaša, a za etiri do pet godina prvoligaša kojeg zaslužuje, za kraj je dodao Dragutin Naran a.

sportovi ipak interesantniji curicama, ali mi emo se pokrenuti da djevojke usmjerimo u nogomet i da uskoro imamo doma e reprezentativke, optimisti an je me imurski trener.

Drago Naran a u trenerskoj ulozi u hrvatskoj ženskoj nogometnoj reprezentaciji

16. svibnja 2014.

III. HNL – sjever, 27. kolo

Me imurje u Bjelovaru izgubilo naslov?

Me imurje se žali na doma insko su enje, ali i loš tretman navija a PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ Odra eno je 27. kolo III. Hrvatske nogometne lige Sjever.

Derbi kola, ali i prvenstva, koji bi po svemu sude i mogao odlu iti o kona nom pobjedniku lige, odigrali su u Bjelovaru istoimeni doma in i Me imurje. Bolji su bili Bjelovar ani, barem rezultatski, 2:1, iako su akov ani tijekom itavog susreta imali inicijativu i prednost, no ne i efikasnost. Kao što je to za o ekivati u pravom debiju, igrala se nervozna utakmica, puna prekršaja, koja je rezultirala s devet javnih opomena, pet na na doma oj i etiri na gostuju oj strani. Prvi gol pao je nakon pogreške Kuzmi a, koji je napravio prekršaj unutar šesnaesterca, sudac dosudio jedanaesterac, a doma i ga iskoristili za vodstvo u 13. minuti. Samo tri minute kasnije ve je 2:0, a mreže miruju sve do 34. minute, kada Skoliber postavlja kona an rezultat poluvremena, ali i susreta.

Me imurje se žali na doma insko su enje, ali i loš tretman navija a. Me utim, što je tu je, sada o sudbini prvaka više ne odlu uju sami, ve su to prepustili Bjelovaru.

Preložani u formi Vrlo vrijedne i iznena uju e pobjede upisale su mom adi preloške Mladosti i Nedeliš a. U Draškovcu se loše provela Virovitica, koja je ku i ispra ena s 3:1 porazom. Mrežu su im doma i na eli ve u 3. minuti, precizan je Caban. Pri isteku poluvremena razliku je pove ao Sabol. Susret je ipak bio riješen pri povratku na teren, kada se u strijelce upisuje Vuk i postavlja 3:0. 15-ak minuta kasnije igra i Virovitice smanjuju na 3:1, ali više nisu mogli. Valja napomenuti kako su u suda koj nadoknadi isklju eni doma i Caban i gostuju i Nikoli zbog udaranja protivni kog igra a, kazne tek slijede.

Nedeliš e pak je prošle subote pripremilo pravu malu senzaciju svojim navija ima. Nakon što su na poluvremenu gubili protiv uvijek neugodne ludbreške Podravine, rezultatom 2:1, uspjeli su preokrenuti za kona no slavlje 4:3 i neo ekivana tri nova boda. Nakon gola Hanca u prvom djelu, na 3:2 preokrenuli su Pintari i Bujani , da bi u 78. minuti gosti izjedna ili iz dvojbenog kaznenog udarca. No ni to nije omelo Nedeliš e, da upiše MLADOST (P) – VIROVITICA 3:1 (2:0) Draškovec – teren NK Draškovec. Gledatelja: 150.

Sudac: B. Stoj evi (Donji Lipov ani).

Strijelci: 1:0 Caban (3.min), 2:0 Sabol (41.min), 3:0 Vuk (46.min), 3:1 Crvenka (63.min).

NK Mladost Prelog: Piljak, Habuš, Ivan i , Hali , Balent (77. Erdelji), Vlah (83. Sraka), Vuk, Sabol, Mihoci, Caban, Jambrovi . Trener: S. Sudec.

VARAŽDIN - RUDAR 1:0 (1:0) Varaždin – stadion Varteksa. Gledatelja: 200.

Sudac: R. Gomer i (Otrovanec).

Strijelac: 1:0 Rogini (43.min).

NK RUDAR Mursko Središ e: Rajf, Šprajc, Vuri (80. Podgorelec), D. Šolti , F. Novak, Zadravec, Stojko (62. Vuruši ), alopa (67.

Jezernik), N. Šol , D. Novak, M. Šol . Trener: S. Liklin.

ARCEHA ( ) – MLADOST (Ž) 0:11 (0:11) akovec – stadion Mladosti. Gledatelja: 50.

Sudac: I. Mar n i (Koprivnica).

Strijelci: 0:1 Star evi (8.min), 0:2 Su i (8.min), 0:3 Trupac (10.min), 0:4 Su i (11.min), 0:5 Su i (15.min), 0:6 Su i (19.min), 0:7 Su i (24.min), 0:8 Star evi (28.min), 0:9 Su i (31.min, 11m), 0:10 Plei (34.min), 0:11 Su i (35.min).

NK akovec: Bauer, Trivanovi , Hlevnjak, Moreira, Cerovec, Bubnjar, Boži kovi . Trener: I. David.

NEDELIŠ E – PODRAVINA 4:3 (1:2) Nedeliš e – stadion Trate. Gledatelja: 250. Sudac: I. Molvarec (Fernandinovac).

Strijelci: 0:1 Kosec (32.min), 1:1 Hanc (36.min), 1:2 Kosec (44.min), 2:2 N. Pintari (53.min), 3:2 Bujani (62.min), 3:3 Valjak (78.min, 11m), 4:3 Mar ec (85.min).

NK Nedeliš e: Kocijan, N. Pintari , Leva i (65.

Novak), Kolari , Mar ec (85. T. Pintari ), Topolnjak, Saka , Cindri , Me umurac, Hanc (50.

Vizinger), Bujani .

NAJAVA 28. kola

Može li Me imurje do ekati kiks lidera Do samog kraja sezone i zadnjeg kola, koje se igra 31. svibnja, o ito ne emo znati koje ekipe ostaju me u tre eligašima u novoj ligi s novim središtem, ali ni tko e igrati kvalifikacije za ulazak u II. HNL. Za ovo potonje još se bori NK Me imurje, koje je nakon titule jesenskog prvaka, u drugom dijelu sezone nanizalo nekoliko nepotrebnih kikseva koji bi ih mogli do i prvenstva.

Teško se oporaviti nakon primljena tri gola u Bjelovaru, bez kojih su se mogli zadržati na vode oj poziciji, a sada su s druge strane upravo Bjelovar anima porazom predali šta etu. Oni u nedjelju igraju derbi susret u Grabrovnici, dok Me imurci do ekuju Slatinu gdje bi mogli do bodova. Time se mogu zadržati u utrci za vode e mjesto s Bjelovarom i Koprivnicom, od kojih ih dijele 2, odnosno 3 boda. Derbi sredine tablice odigrat e u Virovitici istoimeni doma in i Polet, bit e to zasigurno po snagama izjedna en susret, no i jedan od onih koji mogu upropastiti suci, što nije rijetkost u tre eligaškom rangu. Apsolutno Poletovci pusvoju 9. pobjedu sezone, kona an rezultat postavlja Mar ec pet minuta prije kraja.

Težak poraz Grani ara Mom ad Rudara svoj je dvoboj odigrala u Varaždinu gdje je poražena s minimalnih 1:0, dok je o ekivano neugodna Koprivnica svladala Polet u Sv. Martinu na Muri rezultatom 3:0. Grani ar je doživio jedan od težih

tuju po barem bod, koji realno mogu uzeti. Najlakši posao imat e Podravina. U Ludbreg dolazi enjeraš akovec, kod kojeg se iz kola u kolo tek postavljaju pitanja – ho e li imati dovoljno igra a da krene u utakmicu, ho e li imati dovoljno da je završi te koliko e primiti golova. A nešto zanimljivije dvoboje mo i emo pratiti na me imurskom tlu gdje se igraju dva derbija donjeg doma III. HNL - Sjever. Prvo e u subotu Rudar do ekati prelošku Mladost, a dan kasnije Grani ar mom ad Nedeliš a. Obje utakmice sigurno e biti otvorene i svi rezultati su mogu i, iako je lagana prednost na strani ekipa iz Murskog Središ a i Nedeliš a.

Rudari se pra eni vjernim navija ima sigurno ne e predajati do posljednje sekunde, unato tome što Preložani rastu u ormi pred kraj sezone, dok je Nedeliš e uvijek neugodan protivnik, ak i sastavima iz sredine tablice. Sve utakmice igraju se u subotu od 17 sati, izuzev onih u Grabrovnici i Kotoribi. One su na rasporedu dan kasnije u isto vrijeme. poraza sezone, u Slatini je bilo 9:3 u korist doma ina. Strijelci za Kotorip ae bili su Beliga, Kos i Paveli.

Prekinut susret ponovo je bio zbog NK akovca. Nakon što je sedam igra a istr alo na teren te u 40 minuta primilo 11 golova, Cerovec se pri kraju poluvremena ozlijedio i napustio travnjak, te je utakmica prekinuta zbog premalog broja igra a.

Rezulta 27. kola III. HNL – sjever: Mladost (P) – Virovi ca 3:1, Varaždin – Rudar 1:0, Archea akovec – Mladost (Ž) 0:11, Nedeliš e – Podravina 4:3, Sla na – Grani ar 9:3, Bjelovar – Me imurje 2:1, Podravac – Croa a 1:4, Polet (SMNM) – Koprivnica 0:3.

TABLICA 1. BJELOVAR

27 17 8

2. KOPRIVNICA

27 18 4

2 77 – 27 59 5 82 – 24 58

3. ME IMURJE -1

27 17 6

4 72 – 22 56

4. MLADOST (Ž)

27 15 7

5 77 – 19 52

5. CROATIA

27 14 6

7 66 – 35 48

6. VARAŽDIN -1

27 14 5

8 58 – 27 46

7. PODRAVINA

27 12 7

8 60 – 40 43

8. PODRAVAC

27 13 4 10 55 – 47 43

9. VIROVITICA

27 10 6 11 45 – 44 36

10. POLET (SMNM)

27 9

11. SLATINA

27 9

3 15 42 – 49 30

12. NEDELIŠ E

27 9

3 15 33 – 59 30

7 11 49 – 46 34

13. RUDAR

27 7

6 14 37 – 52 27

14. MLADOST (Pr.) -1

27 7

3 17 36 – 71 23

15. GRANI AR (K)

27 4

5 18 32 – 76 17

16. ARCHEA- AKOVEC 27 0

2 25 12–195 2

Parovi 28. kola III. HNL – sjever: Virovi ca – Polet, Koprivnica – Podravac, Croa a – Bjelovar, Me imurje – Sla na, Grani ar – Nedeliš e, Podravina – Archea akovec, Mladost (Ž) – Varaždin, Rudar – Mladost (P).

SLATINA - GRANI AR 9:3 (5:2) Sla na – teren NK Sla na. Gledatelja: 100. Sudac: A. Gadžo (Bjelovar).

Strijelci: 1:0 Dunkovi (6.min), 2:0 La n (15.min – autogol), 3:0 Pecolaj (16.min), 3:1 Beliga (21.min), 3:2 Kos (28.min), 4:2 Dori (30.min), 5:2 Pecolaj (41. min), 6:2 Ciglar (50.min, 11m), 7:2 Dunkovi (52.min), 8:2 Bubaš (58.min), 9:2 Ciglar (77.min), 9:3 Paveli (88.min).

NK Grani ar Kotoriba: Vidovi , Gorupi (70. Rebrek), Beliga, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Paveli, Kos, La n, Na , Mlakar (56. Matotek). Trener: L. Furjan.

BJELOVAR - ME IMURJE 2:1 (2:1) Bjelovar – gradski stadion. Gledatelja: 400. Sudac: K. Strusa (Virovi ca).

Strijelci: 1:0 Pavec (13.min, 11m), 2:0 Puši (16.min), 2:1 Skoliber (34.min).

NK Me imurje akovec: Šafari , Pintari (46. S. Korenika), Dodlek, Kuzmi , Petak, Puclin, Vukovi , Skoliber, Kokot (85. Vabec), Novko, Golik. Trener: M. Kova evi .

POLET – KOPRIVNICA 0:3 (0:2) Sv. Mar n na Muri – teren NK Polet. Gledatelja: 400.

Sudac: G. Babi (Varaždin).

Strijelci: 0:1 Jambruši (8.min), 0:2 Jambor (17.min), 0:3 Tucakovi (58.min).

NK Polet Sv. Mar n na Muri: urkin, Sobo an, Karlov ec, Begovi , Hren, Novak (52. Vrši ), K. Gori anec, Škvorc, A. Gori anec, Karlov ec (46. Radikovi ), Turk. Trener: G. Makovec.

ŽENSKI NOGOMET II. HNL SJEVER/ZAPAD (Ž) - 14. kolo

PRVA HNL (Ž) - 17. kolo

Gori anke blizu boda u Splitu Iako su nogometašice Trnave ove godine u svim svojim prvenstvenim dvobojima slavile, protiv prvog Osijeka nisu mogle, ali u kona nici ni protiv drugoplasiranih Spli anki.

Dalmatinke su u kona nici bile bolje na svom travnjaku s jednim golom prednosti. Nakon što su povele 2:0 u samo sedam minuta, od toga uz jedan realizirani kazneni udarac, goš e iz Gori ana su preko Horvat smanjile do poluvremena na 2:1, no više nisu mogle. Bilo je, ponajviše na njihovoj strani, još nekoliko izglednih prilika za promjenu rezultata do kraja utakmice, ali nisu iskoristile pripremljene akcije. U 18. kolu problema s realizacijom sigurno ne e biti, jer im u Gori an dolazi posljednjeplasirana ekipa lige, Marjan.

SPLIT - TRNAVA 2:1 (2:1) Split – Park mladeži. Gledatelja: 100. Sudac: J. Titli (Hrvace).

Strijelci: 1:0 Petrovi (15.min), 2:0 Petrovi (22.min, 11m), 2:1 Horvat (39.min). ŽNK Trnava: Domjan, Klari , Horvat, Cicijelj, Videc, Korpar, Zeli , Grabar, Frani , Njari, Požgaj. Trenerica: T. Mesari .

Ostali rezulta 17. kola 1. HNL (Ž): Rijeka Jack-Pot – Osijek 1:12, Dinamo Maksimir – Agram 3:1, Pregrada – Marjan 5:2.

TABLICA 1. Osijek

17

17

0

0

142

51

2. Split

16

10

2

4

25

32

3. Rijeka - Jack Pot(-3)

17

10

2

5

6

29

4. Dinamo-Maksimir

17

9

0

8

-2

27

5. Trnava

17

5

2

10

-29

17

6. Agram

16

4

2

10

-34

14

7. Pregrada

17

4

2

11

-69

14

8. Marjan

17

2

2

13

-39

8

Antolin slomila Vrbovec Iako rezultatski potpuno rastre ene nakon osvajanja naslova me u drugoligašicama, akove ke nogometašice maksimalno su ozbiljno odradile 14. kolo II. HNL, ujedno pretposljednje u ovoj sezoni. U svakom segmentu igre na doma em su travnjaku bile bolje od posljednje plasiranog Vrbovca, što se vidi i na kona nom rezultatu - 6:0. Svoj dan imala je Damjana Antolin, koja je dala sveukupno etiri pogotka, od ega jedan u prvom, a ostala tri u drugom dijelu, odli no je odradila utakmicu i samo još jednom potvrdila kako sastav

Katarine Zrinski zaslužuje rang više naredne sezone.

Druga me imurska ženska ekipa u I. HNL? Za to e se, nakon prvog mjesta, sada morati potruditi preko kvalifikacija. Prije po etka sezone u klubu su naglasili kako im je cilj igranje prve lige, pa je financijska konstrukcija sigurno ve zatvorena, te je sve na igra icama. Uz akov anke, sudionice kvalifikacija prema prvim podacima trebale bi biti ekipe Dubrovnika i Slavonskog Broda. akov anke su u 14 kola ostvarile 12 pobjeda

KAT. ZRINSKI – VRBOVEC 6:0 (1:0) Mihovljan – igralište Slobode. Gledatelja: 100.

Sudac: Zadravec (Mursko Središ e).

Strijelci: 1:0 Antolin (18.min), 2:0 Antolin (54. min), 3:0 Miri (60.min), 4:0 Marks (62.min), 5:0 Antolin (70.min), 6:0 Antolin (78.min). ŽNK Katarina Zrinski: Mikolaj (70. Pleš), Brežni, Cerovec, Ružman (60. Kova i ), Vugrinec, Per i , Antolin, Miri (70. Leva i ), Zadravec (67. Sirotkovi ), Horvat (52. Vinko). Trener: M. Ku ek.

i 2 poraza, a 15. kolo ekipi donosi gostovanje kod Podravine u Ludbregu, gdje se o ekuje slavlje za zaklju enje jedne pobjedni ke sezone.

16. svibnja 2014.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

26. kolo I. ŽNL MNS OMLADINAC (NSR) - UKOVEC 77 0-2 (0-2) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Suci: Igor Križari , Petar Ruži , Tihomir Kralji . Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Kranjec (14), 0-2 Vukina (27) OMLADINAC: Križai , Mlinari , Reich, Filipovi (65. Lesjak), Toplek, Vugrinec (46. Vida i ), Lesjak, Krišto , Jurinec, Varga, Drk (81. Žvorc), trener: Branimir Kelkedi UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kniški, Kenta, Hadži (46. Ga a), Shun (66.

La evi ), Mavri ek (73. La evi ), Vukina (46. Periši ), Kranjec (89. Poljak), Bradari , trener: Antun Juki Žu kartoni: Drk, Lesjak, Žvorc (Omladinac); Mavri ek, Periši ( ukovec)

MLADOST (PAL) - CENTROMETAL 2-1 (1-1) PALINOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Marin Horvat, Davor Šupljika, Jadran Kukovec. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Vibovec (9), 1-1 Vadlja (35), 2-1 Pasler (52) MLADOST: Mar ec, Fileš (90. Kolari ), Možek (7. Talan), Jaluši , Križai , Kova i , Možek (90. Valen ), Pasler, Hali (58. Mlinarec), Vadlja (87. Podgorelec), Cirkven i , trener: Josip Šegovi CENTROMETAL: Petkovi , Jurman, Vince , Borko, Pani , Rodrigue, Duman i (80. Slokan), Vibovec, Novak, Ba an, Zavrtnik (71. Logožar), trener: Naran a Dragu n Žu kartoni: Križai (Mladost); Vibovec (Centrometal)

ŠENKOVEC - DINAMO (D) 1-3 (0-1) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Božidar Kolari , Borut Križari , Darko Filip i . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Krznar (13), 1-1 Buhanec (59), 1-2 Krznar (66), 1-3 Krznar (75) ŠENKOVEC: Horvat, Ban, Buhanec, Korent, Erdelja (74. Pokriva ), Koren, Vugrinec, Gyo (46. Kova evi ), Fu ko, Polak (72. Leskovec), Kanski, trener: Ivan Zobec DINAMO: Novak, Silaj (90. Bihar), Domini , Obadi , Mihalec, Tomašek, Krznar (86. Baranaši ), Debelec, Bunc (88. Baranaši ), Jakši , Trstenjak (82. Furdi), trener: Marko Obadi Žu kartoni: Gyo , Koren, Buhanec (Šenkovec); Domini , Jakši , Bunc (Dinamo) Crveni: Horvat (Šenkovec)

ukov ani drže pet bodova prednosti pred Palinov anima Pobjeda ukovca 77 u Novom Selu Rok. Ve za nepunih pola sata igre gosti iz ukovca sve su riješili. Prvo je u 14.minuti postigao zgoditak Mario Kranjec, a potom za kona nih 2-0 u 27.minuti Dražen Vukina. U otvorenoj igri doma i Omladinac nije mogao parirati puno spremnijima gostima. Tri su doma a igra a bila opomenuta, a dva gostuju a.

Pobjeda palinovske Mladosti u derbiju Derbi kola u Palinovcu pripao doma oj Mladosti. Gosti iz Macinca dobro su krenuli u utakmicu i ve u 9.minuti zgoditkom Nenada Vibovca poveli sa 1-0. Deset minuta prije kraja prvog poluvremena Mladost je poravnala na 1-1 zgoditkom Darija Vadlje. U žustroj, vrstoj i vrlo korektnoj igri vrlo dobri sudac utakmice Marin Horvat je po jednog igra a u svakoj mom adi opomenuo. Mladost je imala tijekom utakmice puno više prigoda od mom adi Centrometala, ali je uspjela samo dvije pretvoriti u zgoditak. Pobjednik je odlu en po etkom drugog poluvremena u 52.minuti, a odlu io ga je svojim zgoditkom Zoran Pasler. Gosti su nakon niza nepobjedivosti upisali i drugi poraz za redom.

PUŠ INE - SPARTAK 2-2 (1-0) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Dražen Jur ec, Lidija Kralji , Dragan Hrustek.

Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Mikulec (18), 1-1 Lackovi E (72), 1-2 Šegovi E (81), 2-2 Mikulec (86-11m) PUŠ INE: Kolar, Lesar, Martan, Magdaleni (81. Mošmondor), Terzi , Fekonja, Fegeš, Mikulec, Ribi , Levani (72. Štefulj), Namjesnik, trener: Dejan Car SPARTAK: Tizaj, Jan ec, Sušec, Šte ar, Lovren i , Šegovi E., Šegovi S., Fažon, Lackovi E (85. Cirkovi ), Škvorc, Zadravec, trener: Josip Fažon Žu kartoni: Magdaleni , Levani , Ribi (Puš ine); Šegovi S, Šte ar, Zadravec, Fažon (Spartak)

Slakov ani slomili Slogu u nastavku

BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Ma ja Horvat, Branko Bacinger, Ivica Felker.

Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Režek (35), 1-1 Paler (45-11m), 1-2 Režek D (68) BSK: Strnad, Makar D., Antolaši (83. Ha ek), Baksa, Hajdarovi (70. Strniš ak), Šari , Škvorc, Bašek, Paler, Makar I., Mlinari , trener: Ivan Hamunajec NAPRIJED: onkaš, Horvat (35. Glavina), Režek N., Šimunkovi , Bermanec, Hižman, Žvorc (46. Trstenjak), Mar nec, Režek D., Kemec, Furundžija (90. Sa i ), trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Bašek (BSK); Horvat, onkaš, Režek (Naprijed)

U Slakovcu doma i do pobjede stigli u drugom poluvremenu. Dobro su gosti iz akovca otvorili utakmicu i u 25.minuti zgoditkom Marka Dokleje poveli. U 35.minuti, dosta rano sa klupe Sloge udaljen je njihov predstavnik kluba Božidar Blažeka koji je u estalo prigovarao na odluke pomo nog suca Fegeša. Osam minuta prije kraja prvog poluvremena Sloboda je zgoditkom Borisa Vrbanca poravnala rezultat na 1-1. Što su gledatelji na slijede i zgoditak ekali sve do 78.minute treba zahvaliti obojici vratara. Doma em Draženu Ladi u i gostuju em Matiji Mihalkovi u. Uslijedila su dva zgoditka doma ih. Prvo je strijelac bio Tomislav Katanec, a potom za vodstvo od 3-1 u 85.minuti po drugi puta na utakmici Boris Vrbanec. Fran Bažuli je dvije minute prije kraja utakmice gostuju i poraz Sloge ublažio na 3-2. Dvojica opomenutih igra a i to obojica iz gostuju e mom adi.

MLADOST (I) - PODTUREN 0-4 (0-1)

Hat-trick Krznara u Šenkovcu

IVANOVEC. Igralište: Park Mlados . Suci: Dario Srnec, Zoran Novak, Toni Fažon.

Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0-1 Mu i (36), 0-2 Kolari (71), 0-3 Kolar (79), 0-4 Sermek (90) MLADOST: Pata a, Krišto (46. Kamenar), Bujan, Žvorc, Barlovi (80. Gal), Horvat, Leva i , Murkovi , Miki , Fu ko, Fran i , trener: Branko Janžek PODTUREN: Kolar D., Kolar A., Škvorc (75. Telebuh), Horvat, Balenovi , Golubi , Sermek, Kolari , Mravljek, Mu i , Ka , trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Žvorc, Kamenar (Mladost)

Tri boda iz Šenkovca odlaze u Domašinec. Kod gostiju se istaknuo trostruki strijelac Stjepan Krznar.

Dinamo je ve nakon prvih 45 minuta igre imao minimalno vodstvo iz 13.minute. Doma a „sedmica“ Hrvoje Buhanec u 59.minuti poravnao je na 1-1 i to je bilo sve od doma ih de ki. Stjepan Krznar postiže svoj hatrik sa još dva zgoditka u 66. i 75.minuti za pobjedu

BSK - NAPRIJED (C) 1-2 (1-1)

TABLICA

DINAMO (P) - SOKOL 3-0 (2-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Bojan Juras, Bruno Brljak, Dražen Sukanec.

Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Šegovi (32), 2-0 Novak D (37), 3-0 Vutek (61) DINAMO: Vibovec, Šmit, Jan ec, Mihalec, Kocijan (45. Pintari ), Vutek, Križari (65. Štampar), Jur ec, Na (63. Kralji ), Šegovi (67. Švenda), Novak D (61) SOKOL: Šimuni , Korpar, Puh, Horvat N (58. Ruklja ), Hertari , Boži , Vincek (71.

Govedi ), Mikolaj, Lisjak, Mun ar, Horvat A (71. Leško), trener: Leonardo Novak Crveni kartoni: Puh, Mun ar (Sokol)

SLOBODA (S) - SLOGA ( ) 3-2 (1-1) SLAKOVEC. Igralište: Sportski park. Suci: Zdravko Toplišnjak, Saša Fegeš, Ivica Horvat. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 0-1 Dokleja (25), 1-1 Vrbanec (37), 2-1 Katanec (78), 3-1 Vrbanec (85), 3-2 Bažuli (88) SLOBODA: Ladi , Podvez (72. Petek D), Petek G (68. Fegeš K), Novak, Buhanec (31. Pintari ), Katanec, Srnec, Goricaj, Vrbanec (86. He a), Hergo (90. Fu ko), Cvetkovi , trener: Stjepan Petek SLOGA: Mihalkovi , Šari , Dokleja, Glad, Se an, Kosalec, Bažuli , Vugrinec, Zoka S (77. Ban), Zoka L, Malovi , trener: Andre Ba sta Silva Žu kartoni: Glad, Vugrinec (Sloga) Crveni: Blažeka, predstavnik kluba Sloga

OPOMENUTI IGRA I PUŠ INE – Dario Magdaleni (7278), Karlo Levani (1763), Kris jan Ribi (10146); NAPRIJED – Davor onkaš (468), Nenad Režek (1001), Filip Horvat (2190); DINAMO (D) – Benjamin Domini (681), Luka Jakši (916), Gregor Bunc (9157); UKOVEC 77 – Danijel Mavri ek (9718), Luka Periši (4510); SPARTAK – Sre ko Šegovi (2100), Renato Šte ar (5834), Marin Zadravec (7492), Josip Fažon (2139); SLOGA ( ) – Deni Glad (1242), Ivica Vugrinec (2807); ŠENKOVEC – Ivan Gyo (385), Dino Koren (1489), Hrvoje Buhanec (71); CENTROMETAL – Nenad Vibovec (2561); MLADOST (I) – Željko Kamenar (1702), Nikola Žvorc (2995); MLADOST (Pal.) – Goran Križai (2133); BSK – Nenad Bašek (660); OMLADINAC (NSR) – Ivan Drk (5448), Mišel Lesjak (339), Nino Žvorc (275)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MLADOST (I) – Nikola Žvorc (2995), Željko Kamenar (1702); ŠENKOVEC – Hrvoje Buhanec (71) ; UKOVEC 77 – Danijel Mavri ek (9718); NAPRIJED – Nenad Režek (1001); PUŠ INE – Kris jan Ribi (10146); KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA ŠENKOVEC – Mišel Horvat (1524) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SOKOL – Saša Puh (2315) po l. 58 DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice Nikola Mun ar (2307) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

NAJAVA 27. KOLA

Borba za prvih šest mjesta Nakon odluke IO MNS o promjeni sustava natjecanja u ovoj ligi i tome da e prvih šest mom adi u Me imursku Premier ligu neizvjesno je samo da li e Sloga i Naprijed uspjeti nekoga od trenutno prvih šest plasiranih mom adi sti i ili presti i u preostala etiri kola koliko je još ostalo do kraja prvenstva. Jedan takav ogled o ekuje nas u nedjelju prijepodne u akovca kada doma oj Slogi dolazi susjedna Mladost iz Ivanovca. Vode i ukovec 77 koji je sve bliži naslovu doma in je Puš inama koje su nakon niza poraza uspjele osvojiti barem bod kod ku e. Nakon Centrometala Mladost iz Palinovca ima novi derbi u Domašincu gdje gostuju e. Ništa manje zanimljivo ne e biti niti u subotu u Macincu kamo dolazi Sloboda iz Slakovca. Kako u posljednje vrijeme igra Naprijed ne bi trebao imali velikih muka kod ku e sa Sokolom kojem je to drugo uzastopno gostovanje. U Šenkovcu gostuje Dinamo iz Palovca i utakmica je to za prestiž. U Malu Suboticu dolaze susjedi iz Belice na nadigravanje. Spartak je bodovno i kao doma in u prednosti. Derbi za elja igra se u Podturnu gdje gostuje Omladinac iz Novog Sela Rok. Da se ne zna sve do kraja kako e biti frcali bi iskre, ali ovako igraju da odigraju.

Dinama od 3-1. U me uvremenu, u 73.minuti Šenkovcu je isklju en vratar Mišel Horvat jer je sprije io suparni kog igra a u izglednoj prigodi za posti i zgoditak, pa je trener Zobec bio primoran iz igre izvaditi Krunoslava Erdelju da bi na vrata stao pri uvni vratar Mihajel Pokriva . Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Remi Puš ina i Spartaka Podjela bodova u Puš inama. Iako su doma i prvi u 18.minuti zgoditkom Roberta Mikuleca poveli tek su etiri minute prije kraja utakmice uspjeli poravnati na kona nih 2-2 iz kaznenog udarca kojeg je realizirao isti igra . Istina imale su Puš ine minimalno vodstvo od 1-0 sve do 72.minute kada su gosti iz Male Subotice zgoditkom Edija Lackovi a poravnali na 1-1. Emanuel Šegovi donio je u 81.minuti prednost Spartaku. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Naprijedu pobjeda u Belici Naprijedu pobjeda u Belici. Damir Režek bio je strijelac oba gostuju a zgoditka. Prvog za vodstvo od 1-0 u 35.minuti i drugog u 68.minuti za pobjedu od 2-1. U me uvremenu je BSK u posljednjoj minuti prvog poluvremena iz kaznenog udarca kojeg je realizirao ve kod doma ih poznati i sigurni izvo a najstrožih kazni Vedran Paler poravnao na 1-1. Naprijed je postigao još jedan zgoditak u 80.minuti, ali im je opravdano poništen zbog zale a. Jedan doma i i tri gostuju a opomenuta igra a.

1. UKOVEC 77

26 19

2

5

58 – 25 59

2. MLADOST (Pal.)

26 16

6

4

52 – 26 54

3. SLOBODA (S)

26 16

3

7

66 – 35 51

4. DINAMO (D)

26 15

2

9

57 – 41 47

5. CENTROMETAL

26 13

7

6

54 – 37 46

6. MLADOST (I)

26 15

1

10 51 – 40 46

7. SLOGA ( )

26 11

8

7

53 – 35 41

8. NAPRIJED

26 12

5

9

36 – 33 41

9. DINAMO (P)

26 11

4

11 46 – 39 37

10. SPARTAK

26 10

5

11 51 – 44 35

11. ŠENKOVEC

26

8

4

14 41 – 57 28

12. SOKOL

26

8

3

15 34 – 52 27

13. PUŠ INE

26

8

3

15 35 – 62 27

14. PODTUREN

26

6

1

19 32 – 67 19

15. BSK

26

4

6

16 33 – 56 18

16. OMLADINAC (NSR)

26

4

4

18 30 – 80 16

27. kolo, parovi, suci i delegat: Šenkovec: ŠENKOVEC – DINAMO (P) (nedjelja u 17 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Damir Fodor i Robert Radek, delegat Marijan Sabol); Domašinec: DINAMO – MLADOST (Pal.) (nedjelja u 17 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Saša Mihali , delegat; Ivan Vlahek); Macinec: CENTROMETAL – SLOBODA (S) (subota u 17 sa , sudac Branko Bacinger, pomo nici Željko Kova i i Dragu n Novak, delegat Antun Mesari ); akovec: SLOGA – MLADOST (I) (nedjelja u 10, sudac Ivica Križai , pomo nici Ma ja Horvat i Tomislav urila, delegat Željko Bacinger), Podturen: PODTUREN – OMLADINAC (NSR) (nedjelja u 17 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Davor Šupljika i Rudolf ižmešija, delegat Josip Baksa); ukovec: UKOVEC 77 – PUŠ INE (nedjelja u 10,30 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Božidar Jura i i Bruno Brljak, delegat Darko Jambrovi ); Mala Subo ca: SPARTAK – BSK (nedjelja u 17 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Radovan Posedi i Željko Novak, delegat Dragutin Koruni ), Cirkovljan: NAPRIJED – SOKOL (nedjelja u 17 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Vjeran Tuksar i Dražen Sukanec, delegat Dragu n Hozjak) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D) 21 zgoditak – Boris Vrbanec (Sloboda S) 18 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 17 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak) 16 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I), Damjan Novak (Dinamo P) 15 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Marijan Duman i (Centrometal) 14 zgoditaka – Dario Vadlja (Mladost Pal.) 13 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec), Mario Kranjec ( ukovec 77) 12 zgoditaka – Dražen Vukina ( ukovec 77) 11 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Nenad Vibovec (Centrometal) 10 zgoditaka – Mario Se an (Sloga ), Dejan Korent (Šenkovec), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Josip Fažon (Spartak) 9 zgoditaka – Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Ivica Vugrinec (Sloga ), Petar Šari , Vedran Paler (BSK), Aleksandar Vincek (Sokol)

Iznena enje kola u Ivanovcu Podturen iznenadio visokom pobjedom u Ivanovcu.

O ito još doma ina mu e rane iz polu inala kupa. Gosti su nakon prvog dijela imali vodstvo zgoditkom Nikole Mu i a iz 36.minute. Doma a Mladost je tijekom cijele utakmice imala više loptu u posjedu, ali bez realizacije u završnici napada. Podturen se orijentirao više na kontre, pa su tako u drugom poluvremenu postigli još tri zgoditka i na kraju došli do zaslužene pobjede od 4-0.

Od 71. pa do 90.minute strijelci za goste bili su Mihael Kolari , Aleksandar Kolar i Mario Sermek. Samo dvojica opomenutih igra a i to iz redova doma ina.

Palov ani bez problema Dinamo glatko dobio Sokola. Istina u tome su im pomogli i sami gostuju i igra i. Prvo je ve u 5.minuti Saša Puh glavom u glavu u prekidu igre udario doma eg igra a, a potom u 19.minuti im je isklju en kapetan mom adi Nikola Mun ar koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj prigodi da ne postigne zgoditak. Dva igra a viška za doma e brzo su iskorištena od strane doma eg Dinama. U samo pet minuta 32. i 37.minuti zgodicima Nikole Šegovi a i Damjna Novaka imaju vodstvo od 2-0.

Simon Vutek je svojim zgoditkom u 61.minuti postavio kona nih 3-0 za doma e. Niti jednog igra a sudac utakmice Juras nije opomenuo.

VETERANI – ZAPAD – 24. kolo

VETERANI – ISTOK – 24. kolo SPARTAK - POLET prekid (4-0)

HODOŠAN - BORAC 11-0 (7-0)

HAJDUK (B) - ŠENKOVEC 2-1 (2-1)

SLOBODA (S) - SLOGA ( ) 0-4 (0-0)

NEDELIŠ E - OMLADINAC (M) 3-4 (1-1)

M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Željko Hajdarovi Strijelci: 1-0 Mar ec (4), 3-0 Novak (9, 11), 4-0 Graši (15) SPARTAK: Hrustek, Križai I, Hras , Novak, Horvat, Juras, Križai M, Milijan i , Graši , Lon ari , Mar ec POLET: Fodor, Pejanovi , Pongra i , Sever, Vrbanec, Horvat, Mar nec, Prprovi

HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Božidar Jura i Strijelci: 1-0 Štefok (2), 2-0 Krznar LJ. (5), 3-0 Grana r (18), 4-0 Sabol (25), 5-0 Krznar Lj. (31), 6-0 Krznar F (37-11m), 7-0 Štefok (42), 8-0 Vlah (47), 9-0 Krznar F (47), 10-0 Vlah (59), 11-0 Krznar F (89-11m) HODOŠAN: Krznar F, Krznar D, Grkavac, Krznar Lj, Dolen i , Ruži , Kova , Štefok, Sabol, Vlah, Grana r BORAC: Vlah, Hliš , Lackovi , Furdi, Drvoderi N, Mikuli , Novak, Dolenec, Drvoderi D, Jesenovi , Lepen

BREZJE. Igralište: Hrastje. Sudac: Franjo Hergo Strijelci: 1-0 Preložnjak (13), 1-1 Zanjko (19), 2-1 Preložnjak (36-11m) HAJDUK: Kralji , Sutnjak, Posedi, Grabrovi , Šafari , Horvat, Rajner, Mar ec, Preložnjak, Gregorin i , Vrbanec ŠENKOVEC: Pala nuš, Baranaši , Tkal ec, Farkaš, Polak, Zanjko, Posavec, Toplek S, Toplek A, Pušar, Kranjec

SLAKOVEC. Igralište: Sportski park. Sudac: Darijan Zadravec Strijelci: 0-1 Kolari (52), 0-2 Belec (63), 0-3 Belec (70), 0-4 Blažeka (80) SLOBODA: Mar ec, Tomši , Lesinger, Lovrec, Ivanuša, Koruni , Okreša, Filip i , He a, Novak, Krišto SLOGA: Grkavac, Šari , Baša, Vuruši , Srnec, Vraži , Kolari , Belec, Blažeka, Leva i , Bubek

NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Radovan Posedi Strijelci: 1-0 Knez (5), 1-1 Dodlek (42), 2-1 Žnidari (47), 2-3 Mikolaj (69), 2-4 Mikolaj (72), 3-4 Žnidari (85) NEDELIŠ E: Mohari , Vizinger M, Vizinger Damir, Dokleja, Kova i , Knez, Vizinger I, u ek, Fegeš, Žnidari , Vizinger Dejan OMLADINAC: Šari , Zadravec, Fai , Zebec, Vukovi , Kutnjak, Mikolaj, Kukovec, Dodlek, Blažon, Bister

POBJEDA - STRAHONINEC 1-1 (0-0)

AKOVEC - BRATSTVO (SV) 2-2 (0-0)

TABLICA

G.HRAŠ AN. Igralište: Polenke. Sudac: Željko Kova i Strijelci: 1-0 Debelec (53), 1-1 Kolar (90) POBJEDA: Logožar, Kova , Horvat, Marciuš, Trbovi , Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi , Mlinari STRAHONINEC: Jagec, Kolar, Hadži , Pintari , Tomaši , Štefulj, Sen ar, Oreški, Bali , Zorkovi , Pata a

AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Dražen Šajnovi Strijelci: 0-1 Žilavec (52), 0-2 Boži P (58), 1-2 Damjan (75), 2-2 Škrobar (83) AKOVEC: Tropša, Hamonajec, Ga al, Raguž, Kneževi , Herman, Dobri , Sa er, Vukoja, Škrobar, Damjan BRATSTVO: Šol , Žnidari , Boži P, Zeli , Pavlinek, Boži J, Horvat, Boži S, Zemlji , Tomaši , Žilavec

MLADOST (P) - PODTUREN 2-2 (1-0) OPOROVEC. Sudac: Dominik Mihoci Strijelci: 1-0 Viher, 1-1 Ov ar (55), 2-1 Mesarek (67), 2-2 Hranilovi (88) MLADOST: Bartoli , Marcijuš, Zvonarek, Slavi ek, Radikovi , Gorupi , VIher, Kos, Posavec, Kljaji , Mesarek PODTUREN: Šafari , Kerovec J, Strnad, Ov ar, Kerovec D, Kukovec, Strahoja, Ko evar, Ov ar, Vinkovi , Hranilovi

JADRAN - KRALJEV AN 38 3-2 (0-1) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Sudac: Casimir Rodrigue Strijelci: 0-1 Radmanovi (42), 1-1 Podvezanec (50), 1-2 Bogdan (55), 2-2 Hras (58), 3-2 Podvezanec (88) JADRAN: Kova ec, Juras, Klju ari , Hras , Hajdinjak, Posavec, Jan ec, Pavlekovi , Matotek, Jankovi , Podvezanec KRALJEV AN: Strahija, Reif, Glavina, Židov, Tisaj, Stefan, Sobo an, Srpak, Bogdan, Cerovec, Radmanovi

1. VIDOV AN

22

18

4

0 84 – 12 58

2. BUDU NOST (P)

22

18

1

3 93 – 30 55

3. SPARTAK

22

13

2

7 70 – 34 41

4. TRNAVA

22

13

2

7 53 – 33 41

5. BSK

22

13

1

8 52 – 35 40

6. RADNI KI

23

11

3

9 57 – 50 36

7. HODOŠAN

22

11

2

9 69 – 54 35

8. MLADOST (Pr.)

22

8

2

12 44 – 62 26

9. KRALJEV AN 38

22

8

2

12 43 – 66 26

10. BORAC PMP

22

7

3

12 38 – 73 24

11. PODTUREN

22

5

3

14 54 – 68 18

12. POLET (P)

22

5

0

17 43 – 84 15

13. JADRAN

23

1

1

21 23–122 4

OMLADINAC (NSR) - SLOBODA (M) 2-3 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Branko Martan Strijelci: 0-2 Mesari (60,67), 2-2 Vrbanec (69, 71-11m), 2-3 Mesari (81) OMLADINAC: Tomaši , Skoliber, Peserlin, Jaklin, Bel, Medved, Januši , Vinko, Vlahek, Vrbanec, Jurinec SLOBODA: Kova ec, Vince , Hren, Vibovec, Plevnjak, Mar ec, Biber, Mezga, Mesari , Mihoci, Branilovi

SOKOL - MLADOST (I) 5-0 (2-0) VRATIŠINEC. Igralište: NK SOkol. Sudac: Ivan Žganec Strijelci: 1-0 Filipovi (25), 2-0 Lesko (36), 3-0 Ratajec (66), 5-0 Lesko (80,88) SOKOL: Posavec, Zadravec, Trstenjak, Mun ar, Jambreši , Novak, Lesko, Filipovi , Kova i , Tomaši , Tarandek MLADOST: Ruži , Višnji , Klinec, Križari , Jurinec, Varga, Plevnjak, Domini , Jambrovi , Tkal ec, Pojer

TABLICA 1. SLOGA ( )

24 21

3

2. OMLADINAC (NSR)

24 19

2

0 101–31 66 3 89 – 22 59

3. SOKOL

24 14

3

7 87 – 54 45

4. MLADOST (I)

24 12

6

6 75 – 47 42

5. OMLADINAC (M)

24 12

2 10 55 – 54 38

6. POBJEDA

24 11

3 10 72 – 61 36

7. SLOBODA (S)

24 11

3 10 74 – 67 36

8. NEDELIŠ E

24 10

5

9. SLOBODA (M)

24 10

0 14 74 – 77 30

9 75 – 46 35

10. STRAHONINEC

24

7

6 11 64 – 70 27

11. ARCHEA- AKOVEC

24

7

3 14 51 – 76 24

12. ŠENKOVEC

24

6

4 14 42 – 70 22

13. HAJDUK (B)

24

4

0 20 39–133 12

14. BRATSTVO (SV)

24

2

4 18 36–126 10

26. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - TRNAVA 3-1 (1-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Dario Bubek, Dragu n Novak, Dino Horvat.

Delegat: Petar Krha .

Strijelci: 1-0 Kova K (41), 2-0 Vugrinec (76), 2-1 Pintar (80), 3-1 Kova K (86-11m) HODOŠAN: Krznar, Puri (74. Habuš), Sinkovi (46. Šavora), Mar ec (46. Vugrinec), Kova D., Blagus, Vlah, Naran a, Kova K., Strahija G (89. Kranj ec), Strahija Z., trener: Goran Strahija TRNAVA: Dolenec, Gudlin, Markuši (46. Repalust), Baksa (72. Jakši A), Špoljar (62. Jakši I), Pintar, Farkaš, Jakši S., Magdaleni , Markuši T. (77. Blažek), Markan, trener: Petar Medvar Žu kartoni: Vlah, Strahija, Blagus (Hodošan); Baksa, Pintar (Trnava)

GRANI AR - DUBRAVA 1-1 (1-0) NOVAKOVEC. Igralište: Drvarijum. Suci: Nino Škrobar, Dominik Mihoci, Dražen Horvat. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Lovrek (34), 1-1 Vidovi (54) GRANI AR: Magdaleni , Orehov, Buhin, Drvoderi S., Mun ar, Horvat (19. Petak od 88. Leva i ), Novak, Drvoderi A, Lovrek, Krznar, Blažon, trener: Tomica Blažon DUBRAVA: uranec, Tkalec, Paler (46. Mu i ), Bobi anec Mihael, Kerovec, Horvat (46. Drk), Bobi anec S (71. Sekuli ), Vidovi , Sabol, Varga, Bari (60. Palir), trener: Vladimir Sabol Žu kartoni: Buhin, Orehov, Drvoderi S. (Grani ar); Horvat (Dubrava)

DUBRAV AN - DRAVA (DM) 2-1 (1-1) D.DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Marko ur ek, Robert Radek, Renato Vuk. Delegat: Stjepan Talan Strijelci: 1-0 Brki (21), 1-1 Igrec J (34), 2-1 Brki (68) DUBRAV AN: Fabi , Jakupak, Šte , Me imurec, Jadan Damjan (60. Žini ), Lukša, Jadan Dominik, Pahek (46. Pongrac), Brljak, Brki (78. Hajdinjak), Švenda (88. Hajdinjak), trener: Damir Mare DRAVA: Cve ni , Igrec Z (54. Ivaci), Igrec F., Mihalac, Pongrac, Štrok, Ke keš (86. Bartoli ), Herc, Kos (62. Hladnik), Gorupi , Igrec J., trener: Tomislav Lipi Žu kartoni: Švenda (Dubrav an); Pongrac, Igrec Z., Igrec F (Drava)

VIDOV AN - GALEB 4-2 (3-0) D.VIDOVEC. Igralište: Kalanica. Suci: Ivica Križai , Tomislav urila, Valen no Kantoci. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Varga (26), 2-0 Friš i (32), 3-0 Ujlaki (41), 3-1 Horvat (56), 3-2 Pigac (62), 4-2 Ujlaki (67) VIDOV AN: Kranjec, Friš i I, Horvat (82. Petri ), Varga, Pišpek, Hujs, Lukša, Ujlaki, Friš i D. (68.

Nemet Danijel), Škoda (77. mrlec), Nemet Dino (46. Herman), trener: Damir Ujlaki GALEB: Pigac, Balent, Turk (56. Gotal), Petri , Soka , Hertelendi (73. Grana r), Pigac, Horvat, Vuk (58. Švenda), Balent, Fleten (82. Beli ), trener: Damir Pigac Žu kartoni: Horvat, Friš i I., Pišpek, Herman, Lukša (Vidov an); Balent (Galeb)

BUDU NOST (P) - SK 1-2 (0-0) PODBREST. Igralište: NK Budu nost. Suci: Goran Žganec, Vjeran Tuksar, Morano Vlah. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 0-1 Lisjak (70), 0-2 Grabant (79), 1-2 Hali (81) BUDU NOST: Pancer, Lon ari (60. Hali G), Ma ek (68. Klobu ari L), Višnji , Domini , Klobu ari M., Hali T., Mar nec, Dodlek, Lastavec, Novak, trener: Ivan Gajnik SK: Grabant, Božek, Lancos, Bašnec, Lon ari , Begovi , Grabant, Lisjak, Mihaljac, Svelecz, Višnji , trener: Mario Cvetko

MLADOST (SM) - CROATIA 4-0 (2-0) SVETA MARIJA. Igralište: Športski park. Suci: Jasmin Lozi , Radovan Posedi, Robert Novak.

Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Igrec (21), 2-0 Blažin i (23), 3-0 Matulin (57), 4-0 Štrok (61) MLADOST: Kranjec, Blažin i , Kvakan, mrlec, Posavec, Pavlic, Igrec, Matulin, Orehovec, Markovi , Štrok (83. Šulj), trener: Božidar Kedmenec CROATIA: Patar ec, Kr mar, avlek (77. Požgaj), Domini (39. Jeleni ), Sinkovi , Ruži , Jeleni , Hanžekovi , Varga, urila (33. Hunjadi), Kolar, trener: Dejan Posavec Žu kartoni: Hanžekovi , Sinkovi , Kr mar (Croa a)

KRALJEV AN 38 - POLET 1-2 (1-1) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Damir Aldi , Ivica Horvat, Josip Jurinec. Delegat: Davor Drvenkar Strijelci: 0-1 Vukovi (2), 1-1 Baksa (24), 1-2 Pal (82) KRALJEV AN: Majurec (36. Ruži ), Vlah, Špoljar, Kekenj (54. Slavi ek), Štefok, Marka , Tisaj (46.

Lipi ), Vidovi (82. Blažeka), Baksa, Greguri , Pišpek, trener: Dubravko Miš in POLET: Vaš, Krišto M., Krišto N., Magdaleni (87. Ujlaki), Bašek, Vibovec, Posavec, Vukovi (65. Lebar), Lisjak (90. Halabarec), Gajnik, Pal , trener: Franjo Mihalkovi Žu kartoni: Greguri (Kraljev an); Krišto (Polet)

16. svibnja 2014.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

Pribislav ani svladali lidera na njegovom terenu Pobjeda Poleta u Donjem Kraljevcu. Ve u 2.minu su gos iz Pribislavca zgoditkom Marka Krišto a najavili po što su došli.

Do poluvremena Siniša Baksa je uspio u 24.minu poravna na 1-1. Nezgodno je bilo u 35.minu kada se Kraljev anu 38 ozlijedio vratar Ivan Majurec koji se prilikom jedne intervencije udario u vratnicu pa je na vrata mora sta pri uvni vratar Nikola Ruži . Trenutno najbolji strijelac lige Mišo Pal uspio je osam minuta prije kraja svojim zgoditkom donije Poletu radost i pobjedu od 2-1. Vrlo dobra i za gledatelja otvorena utakmica u kojoj gos bili ipak nešto bolji i sasvim zasluženo pobijedili. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Hodošan bolji od Trnave. Rezultatski je tako ispalo, ali prema prikazanoj igri ipak su susjedi iz Gori ana u polju igrali nešto bolje. Doma i su poveli e ri minute prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Kreše Kova a. Tek u 76.minu su gledatelji njih oko 300 vidjeli ponovno zgoditak u mreži Trnave, a strijelac je bio Hrvoje Vugrinec kojeg je doma i trener-igra Goran Strahija uveo u igru od 46.minute, a ovaj ponovio onu poznatu tko e kome ako ne svoj svome. Deset minuta prije kraja utakmice i Trnava uspijeva svlada Marija Krznara za smanjenje rezultata na 2-1. Šest minuta kasnije doma i imaju kazneni udarac na intervenciju ili bolje re eno na suges ju pomo nog suca Dine Horvata. Treba napomenu da su i gos imali sli nu situaciju kontakta doma eg vratara i njihovog napada a, ali u njihovom slu aju sudac utakmice Bubek nije za njih pokazao na bijelu to ku. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Glatka doma a pobjeda Mlados . Po dva su zgoditka u svakom poluvremenu pos gli i s gli do pobjede od 4-0. U prvom su dijelu strijelci bili David Igrec u 21.minu i dvije minute kasnije Nikola Blažin i . U drugom dijelu doma e navija e razveselili su Marko Matulin u 57.minu i e ri minute kasnije Davor Štrok.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) HODOŠAN OMLADINAC (DS) GALEB CROATIA DUBRAV AN DUBRAVA BUDU NOST (P) VIDOV AN GRANI AR (N) SK BORAC PMP DRAVA (DM)

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

18 16 15 13 14 10 10 10 9 9 8 8 8 7 7 4

2 6 5 9 3 6 6 4 6 5 5 5 4 6 4 8

6 4 6 4 9 10 10 12 11 12 13 13 14 13 15 14

80 – 32 49 – 25 76 – 42 49 – 36 69 – 54 57 – 53 49 – 51 37 – 53 42 – 50 41 – 61 39 – 49 41 – 55 40 – 46 34 – 50 41 – 58 37 – 66

56 54 50 48 45 36 36 34 33 32 29 29 28 27 25 20

Gos iz Orehovice pokušavali su nešto borbenoš u, ali osim tri opomene koje su zaradili nisu napravili ništa drugo.

U Držimurcu-Strelcu susret susjeda pripao doma inima.

Imali su igra i Borca PMP vodstvo od 2-0 u 78.minuti, ali su doma i u posljednjih 12 minuta igre uspjeli preokrenu rezultat i s i do pobjede od 3-2. Za goste iz Tur iš a oba je zgoditka u 24. i 78.minu pos gao Marko Baksa. Za Omladinac je prvo u 79.minu na 2-1 smanjio Petar Ruži , potom u 85.minu na 2-2 poravnao Dražen Vlaši i pobjedu u 90.minu donio Bojan Cirkven i . Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

U Donjem Vidovcu slavili doma ini. Nakon prvog dijela Vidov an je zgodicima Dalibora Varge, Dominika Friš i a i Vinka Ujlakija s gao do vodstva od 3-0. Samo je šest minuta u drugom poluvremenu bilo dovoljno Galebu da zgodicima Petra Horvata i Miroslava Pigaca s gne na 3-2. No, doma i su u 67.minu s gli na kona nih 4-2, a strijelac je po drugi puta na utakmici bio Vinko Ujlaki iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. ak petorica doma ih opomenu h igra a, a gostuju i samo jedan.

Dubrav an do doma e pobjede s gao u drugom poluvremenu. Prvi su i poveli u 21.minu zgoditkom Bojana Brki a.

Drava je u 34.minu poravnala na 1-1 zgoditkom Josipa Igreca.

U drugom poluvremenu jaka kiša i još ja i vjetar otežavali su kontrolu lopte. Drugim zgoditkom Bojana Brki a u 68.minu Dubrav an je došao do pobjede od 2-1. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Bez pobjednika u Novakovcu. Doma i Grani ar pos gao je jedan zgoditak u prvom poluvremenu preko Danijela Lovreka, a gostuju a Dubrava u drugom poluvremenu preko Alena Vidovi a za kona nih 1-1. Grani ar je u 18.minu uspio uzdrma vratnicu gostuju eg vratara Ivice uranca. Kad se sve skupa zbroji doma i su bili nešto bliže pobjedi od gos ju iz Sivice. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

SK-u tri boda iz Podbresta. Nakon doma e pobjede nad Kraljev anom 38 SK je i u Podbrestu odigrao dobro i osvojio nova tri boda. Dugo je bilo 0-0 sve do 70.minute kada je Darian Lisjak doveo goste u vodstvo. Devet minuta kasnije ve je 2-0 za goste, a strijelac je bio Zvonimir Grabant. Doma a Budu nost uspjela je u 81.minu zgoditkom kapetana mom adi Tihomira Hali a ublaži poraz na 2-1. Ni jedan opomenu igra na utakmici što je svakako za pohvalu.

OMLADINAC (DS) - BORAC PMP 3-2 (0-1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Patrik Kolari , Dario Bubek, Ma ja Filipi .

Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Baksa (24), 0-2 Baksa (78), 1-2 Ruži (79), 2-2 Vlaši (85), 3-2 Cirkven i (90) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Ruži , Kova i , Cirkven i , Posavec (46. Vrbanec), Vlaši , Debelec, Pata a, Domjani , Tizaj, trener: Dušan Podgorelec BORAC: Jalšovec, Sršan, Jan ec, Zrna, Gavez, Ko evar (72. Cika ), Baksa, Hu nec, Pal (69. Puri ), Tišljari , Rošanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Vrbanec, Pata a (Omladinac); Sršan, Cika (Borac)

OPOMENUTI IGRA I GALEB – Dario Balent (3160); VIDOV AN – Zoran Horvat (2046), Ivan Friš i (2244), Nikola Pišpek (1964), Ma ja Herman (6619), Damir Lukša (4108); TRNAVA – Petar Baksa (3203), Renato Pintar (5071); HODOŠAN – Zoran Strahija (3104), Nikola Vlah (816), Dario Blagus (3121); DRAVA (DM) – Filip Igrec (4546), Goran Pongrac (1017), Zvonko Igrec (2936); OMLADINAC (DS) – Mateo Vrbanec (3604), Nikola Patafta (4525); KRALJEV AN 38 – Krešimir Greguri (5592); CROATIA – Nino Hanžekovi (5522), Nino Sinkovi (1626), Marijan Kr mar (6338); GRANI AR (N) – Mario Buhin (1188), Josip Orehov (719), Stjepan Drvoderi (717); DUBRAV AN – Dejan Švenda (1816); DUBRAVA – Dario Horvat (2452); POLET (P) – Neven Krišto (675); BORAC PMP – Antonio Sršan (3642), Sandro Cika (4089)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BORAC PMP – Antonio Sršan (3642), Sandro Cika (4089); HODOŠAN – Dario Blagus (3121); GRANI AR (N) – Stjepan Drvoderi (717); VIDOV AN – Ivan Friš i (2244), Nikola Pišpek (1964), Ma ja Herman (6619); GALEB – Dario Balent (3160); DRAVA (DM) – Zvonko Igrec (2936)

LISTA STRIJELACA 30 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 29 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 22 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS), Siniša Baksa (Kraljev an 38) 20 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan) 19 zgoditaka – Miroslav Pigac (Galeb) 18 zgoditaka – Simon Jakši (Trnava) 16 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N) 15 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an) 14 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Ivica Mun ar (Grani ar N), Josip Igrec (Drava DM) 12 zgoditaka – Marko Baksa (Borac PMP) 11 zgoditaka – Tomislav Debelec (Omladinac DS), Bruno Dodlek (Budu nost P) 10 zgoditaka – Krunoslav Gajnik, Miroslav Lisjak (Polet P), Davor Štrok (Mladost SM), Alen Vidovi (Dubrava) 9 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Tomislav Grana r (Galeb), Goran Orehovec (Drava DM), Nikola Patafta (Omladinac DS), Luka Lipi (Kraljev an 38), Aldin Begovi ( SK)

27. kolo, parovi, suci i delegat: Hodošan: HODOŠAN – OMLADINAC (DS) (subota u 17 sa , sudac Željko Hajdarovi , pomo nici Vlado Blaži i Mladen Puklavec, delegat Mijo Horvat); Gori an: TRNAVA – KRALJEV AN 38 (nedjelja u 17 sa , sudac Marin Horvat, pomo nici Josip Kedmenec i Boris Jakovljev, delegat Antun Horvat); Pribislavec: POLET – BUDU NOST (P) (nedjelja u 17 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Ivica Horvat i Valen no Kantoci, delegat Željko Podgorelec); ehovec: SK – GRANI AR (N) (nedjelja u 17 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Dominik Mihoci i Erik Žerdin, delegat Ivan Kova ), Sivica: DUBRAVA – DUBRAV AN (nedjelja u 17 sa , sudac Zdravko Toplišnjak, pomo nici Jadran Kukovec i Stjepan Novak, delegat Ivan Mezga); Donji Mihaljevec: DRAVA – VIDOV AN (nedjelja u 17 sa , sudac Dino Horvat, pomo nici Franjo Horvat i Ma ja Filipi , delegat Dejan Kova ); Oporovec: GALEB – MLADOST (SM) (nedjelja u 17 sa , sudac Božidar Jura i , pomo nici Marinko Hrušoci i Elvir Bašek, delegat Dino Jambrovi ), Orehovica: CROATIA – BORAC PMP (nedjelja u 17 sa , sudac Mihael Belovi , pomo nici Ivan Žganec i Ivan Vlahek, delegat Krešimir Glavina) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

26. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD TRNOVEC - BRATSTVO (SV) 1-4 (1-0) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Marijan Duman i , Filip Aldi , Marinko Hrušoci. Delegat: Josip Baksa Strijelci: 1-0 Petri (15), 1-1 Vidovi M (47), 1-2 Vidovi S (62), 1-3 Vidovi M (65), 1-4 Vidovi S (90) TRNOVEC: Košak, eh (75. Turk), Flac, Planinc, Tomaši (46. Jurman), Bacinger (78. Mesari ), Petri , Vincek (72. Kova i ), Pintari , Govedi , Kos, trener: Kris jan Kiri BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek (50. Vidovi S), Srnec, Hanžekovi , Novak (83. Hižman), Bedi , Vlahov, Horvat S (73. Vugrin), Vuruši , Vidovi , Ri ko (46. Horvat F), trener: Danijel Novak Žu kartoni: Dario Vincek (Trnovec)

JEDINSTVO (NSD) - SLOBODA (M) 1-1 (1-0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište: NK Jedinstvo. Suci: Mario Buhin, Siniša Luka i , Damir Mesari .

Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Tremski (12-ag), 1-1 Štajerec (49-ag) JEDINSTVO: Hrani , Jaluši (82. Cerov ec), Gavranovi , Rešetar, Jambroši , Štajerec, Tkal ec (69.

Novak), Piska , Kapeš (88. Pla ak), Popovi , Fras, trener: Mladen Rešetar SLOBODA: Horvat, Belše, Tisaj, Sovar, alopa, Novak, Tremski, Lukman, Mu i , Culjak, Posavec, trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Štajerec, Fras (Jedinstvo); Sovar, Tremski (Sloboda) Crveni: Popovi (Jedinstvo)

BRATSTVO (J) - NAPREDAK (GK) 1-1 (0-1) JUROVEC. Igralište: SRC Per i Mladen Bokši . Suci: Dario Vel i, Mladen Puklavec, Dino Vel i.

Delegat: Dragu n Vuk Strijelci: 0-1 Bistrovi (17), 1-1 Leva i (53) BRATSTVO: Per i , Leva i , Koraj (85. Petermanec), Trstenjak, Baumgartner, Jambrovi (46. Antoli ), Jurovi , Leva i , Vinko (80. Jambrovi ), Gori anec D., Na , trener: Boris or evi NAPREDAK: Žganec D., Matoša, Hu nec P, Žganec Marinko, Žganec S., Jambroši , Tkal ec, Kova i , Vrtari (66. Hu nec L), Bistrovi , Vidra, trener: Ivan Šardi Žu kartoni: Jambrovi , Jurovi (Bratstvo); Vrtari , Tkalec, Matoša (Napredak)

JEDINSTVO (GM) - PLAVI (P) 0-3 (0-2) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Božidar Jura i , Nenad Štrek, Denis Fic. Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0-1 Nerer (18), 0-2 Nerer (41), 0-3 Škvorc (65) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S., Krumpi M (46. Vuk), Plantak, Kocen (85. Horvat K), Golub, Horvat M., Novak, Borko (75. Ladi ), Tr njak, Ladi , trener: Roman Tr njak PLAVI: Rajf, Škvorc, Trupkovi , Žganec, Drk, Vugrinec, Nerer, Ratajec, Trstenjak (75. Srnec), Novak, Antokovi (60. Škvorc), trener: Anton Srša Žu kartoni: Borko, Golub, Kocen (Jedinstvo); Ratajec, Škvorc, Novak (Plavi) Crveni: Horvat (Jedinstvo)

VENERA - DRAVA (K) 1-1 (1-1) PLEŠKOVEC. Igralište: NK Venera. Suci: Franjo Hergo , Danijel Ko ila, Dražen Šajnovi . Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Pintari (1), 1-1 Zanjko D (5) VENERA: Lacko, Gori anec (79. Golubi ), Zanjko, Rob, Pozder, Celinger, Ciglari , Pintari , Dove er, Škvorc, Marodi, trener: Vladimir Bartoli DRAVA: Mar n evi , Zanjko Marin, Zanjko D., Bajkovec, Horvat (23. Vuk), Dombaj, Carevi , Medved (40. Šaronja), Gori anec, Bezek (82. Zanjko Mihael), Šol, trener: Kris jan Varga Žu kartoni: Marodi, Peras (Venera); Zanjko D., Medved, Bajkovec (Drava)

ME IMUREC - ZEBANEC 3-0 (2-0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Erik Žerdin, Branko Martan, Boško Martan.

Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Treska D (25), 2-0 Kregar (38), 3-0 Kregar (48) ME IMUREC: Prekupec (66. Sutnjak), Bes jani (61. Ivanuša M), Zanjko (46. Košir), Branilovi , Bajzek, Fu ek (58. Horvat), Bali , Ivanuša D., Kregar (60. Thes), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak ZEBANEC: Kocijan, Graf, Sabol, Žuni G, Grabar, Puri , Žuni F., Vranj i , Kodba, Debelec, Kojter, trener: Danijel Kojter Žu karton: Žuni (Zebanec)

M.MIHALJEVEC - HAJDUK (Š) 1-2 (2-3) M.MIHALJEVEC. Igralište: NK M.Mihaljevec. Suci: Zoran Hajdinjak, Milivoj Bali , Marijan Pintari .

Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 0-1 Ma ari (4-11m), 1-1 Pušar (23), 1-2 Kova i (45), 1-3 Ma ari (72-11m), 2-3 Kova i (80) MM: Mikulaj, anadi (46. Trupkovi ), Hamer (58. Posavec), Šol , Varga, Mesari P., Mesari B., Kova i , Pušar S (75. Pušar M), Šimunkovi , Perho (88. Trupkovi ), trener: Božidar Makšadi HAJDUK: Jurovi D, Kova i , Ma ari M, Jurovi T., Hrženjak, Debelec, Vrbanec, Periši , Hoblaj (86.

Zadravec), Rob, Ma ari J., trener: Darko Rob Žu kartoni: Hrženjak (Hajduk)

Me imurec proslavio naslov i prijeti tužbama Me imurec doma om pobjedom osvojio naslov prvaka. e ri kola prije kraja prvenstva imaju 13 bodova prednos i od jeseni e igra u I. Me imurskoj ligi. U redovima Me imurca ina e nisu s me zadovoljni, jer smatraju da bi trebali igra barem kvali kacije za novoformiranu Premier ligu. ak su najavili tužbe ako se tako nešto ne dogodi. Bilo kako bilo u nedjelju su proslavili naslov. Ve su u prvom poluvremenu vodstvom od 2-0 dali do znanja Zebancu tko je doma in. Darijan Treska prvi je u 25.minu pos gao zgoditak, a potom slijede dva zgoditka Bojana Kregara. U prvom poluvremenu u 38.minu i u drugom poluvremenu u 48.minu za kona nih 3-0.

Samo jedan opomenu igra i to gostuju i.

U Novom Selu na Dravi završilo podjelom bodova. Utakmicu su obilježila dva pos gnuta zgoditka i to oba kao autogolovi. Denis Tremski je prvi zatresao u 12.minu krivu mrežu, odnosno vlas tu za vodstvo doma eg Jedinstva. Minutu prije toga doma inu je zbog zale a koje se dogodilo u vratarevom prostoru pomo ni sudac Damir Mesari poniš o zgoditak. Tako je zapo elo i drugo poluvrijeme kada pak doma i Kris jan Štajerec poga a vlas tu mrežu i pomaže Slobodi za izjedna i rezultat na kona nih 1-1. Imali su gos iz Mihovljana više od igre i bili su nešto bliži od doma ina pobjedi. Pet minuta prije kraja utakmice Jedinstvu je isklju en Mišel Popovi i to zbog druge opomene. Prvu je zaradio u 68.minu zbog prigovora na jednu odluku suca utakmice Buhina, a drugu zbog preoštrog starta.

Po dvojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta.

I u Strahonincu neriješeno. Imali su doma i vodstvo od 3-1 u 67.minu , ali je Mura uspjela u 90.minu odnije u Hlapi inu bod. Karlo Kova i i Denis Vuruši do 37.minute stvaraju prednost doma ina od 2-0. Minutu prije odlaska na odmor Josip Jeki uspio je smanji na 2-1. Za doma e Karlo Kova i pos že svoj drugi zgoditak u 67.minu . Alen Krnjak je u 82.minu završnicu utakmice u inio zanimljivijom. Marko Jurovi u 90.minu donosi radost gos ma osvojenim bodom. Imali su doma i puno prigoda jekom cijele utakmice, ali su gos na kraju pomalo spretno došli do boda. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Plavi iznenadili pobjedom u Gornjem Mihaljevcu. Sa dva zgoditka kapetana mom adi Tomice Nerera u 18. i 41.minu gos iz Peklenice su u prvom dijelu imali vodstvo od 2-0. Kada je igra doma eg Jedinstva Ma ja Horvat u samo dvije minute 56. i 58. zaradio isklju enje zbog dvaju preoštrih startova bilo je jasno da u drugom dijelu mogu teže do i barem do izjedna enja. Plavi su broj anu prednost ve u 65.minu kapitalizirali zgoditkom Siniše Škvorca za na kraju kona nih 3-0. U znaku broja tri bili su i opomenu igra i kod svake mom adi.

STRAHONINEC - MURA (H) 3-3 (2-1) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Damir Klari , Antun Koruni , Lana Vidovi .

Delegat: Borko Dragu n Strijelci: 1-0 Kova i (5), 2-0 Vuruši (37), 2-1 Jeki (44), 3-1 Kova i (67), 3-2 Krnjak (82), 3-3 Jurovi (90) STRAHONINEC: Božak, Mar ec (65. Zver), Žerjav (65. Fu ko), Zlatarek (67. Posavec), Jaluši , Višnjari , Kolar, Kopjar (17. Drabi ), Vuruši , Brez, Kova i , trener: Jurica Jaluši MURA: Novak, Lipovi (30. Jeki ), Jurovi , Braniša, urin, Stojko, Horvat (46. Vinko), Šardi (75. Vrši Mar n), Telebuh, Krnjak, Breznik (15. Vrši Mihael), trener: Dražen Novak Žu kartoni: Višnjari , Drabi (Strahoninec); urin (Mura)

etvorka Bratstva u Trnovcu. Nakon prvog poluvremena doma i su imali minimalno vodstvo zgoditkom Nikole Petri a iz 15.minute. U drugom dijelu totalna dominacija gos ju iz Savske Vesi. Puca ki izuzetno raspoložena bila su bra a Vidovi , Mario i Saša, koji su se izmjenjivali u pos zanju zgoditaka i svaki se po dva puta upisao u strijelce. Na kraju je završilo 4-1 za Bratstvo uz jednog opomenutog igra a i to doma eg.

Napredak u Jurovcu osvojio bod. Nakon prvog poluvremena i vodstva od 1-0 bili su blizu osvajanju i sva tri. Mišel Bistrovi je bio strijelac za goste tog jedinog zgoditka u 17.minu iz prvog dijela utakmice. Drugi dio Bratstvo zapo inje izjedna enjem u 53.minu , a strijelac je bio Danijel Leva i . Vjetar koji je puhao nije dozvoljavao da se igra kvalitetnije. No, doma e Bratstvo je do kraja utakmice pokušavalo s i do pobjede, ali je na kraju ostalo 1-1. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Hajduku pobjeda u Malom Mihaljevcu. Sa dva opravdano dosu ena kaznena udarca i jednim zgoditkom pos gnu m iz igre tri su boda o šla u Štrukovec. Tako je i po elo sa kaznenim udarcem ve u 4.minu kojeg je realizirao Josip Ma ari za vodstvo gos ju.

Sandi Pušar uspio je poravna na 1-1 u 23.minu . U novu prednost gos dolazi u 45.minu zgoditkom Alena Kova i a. I drugi kazneni udarac za 3-1 u 72.minu realizira Josip Ma ari . Vedran Kova i deset minuta prije kraja utakmice ublažuje doma i poraz Malog Mihaljevca na 3-2. Samo jedan opomenu igra i to gostuju i.

Dravi bod u Svetom Jurju na Bregu. Za pet minuta bilo je sve gotovo što se zgoditaka e. Doma i su poveli u 1.minu zgoditkom Marija Pintari a, a gos iz Kuršanca u 5.minu zgoditkom Denija Zanjka poravnali na kona nih 1-1. Po vjetrovitom i prohladnom vremenu ravnopravna igra pa je i podjela bodova najrealniji ishod ove utakmice. Dva su doma a igra a opomenuta, a tri gostuju a.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

ME IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC BRATSTVO (J) HAJDUK (Š) DRAVA (K) M. MIHALJEVEC MURA VENERA PMP NAPREDAK TRNOVEC ZEBANEC

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

22 17 15 14 15 12 10 10 9 8 8 8 8 6 5 6

2 4 4 4 1 9 7 5 5 5 5 3 3 5 6 2

2 5 7 8 10 5 9 11 12 13 13 15 15 15 15 18

94 – 25 69 – 36 78 – 45 51 – 40 47 – 42 52 – 36 46 – 46 48 – 40 41 – 54 42 – 52 39 – 51 42 – 54 29 – 54 29 – 62 32 – 70 21 – 53

68 55 49 46 46 45 37 35 32 29 29 27 27 23 21 20

LISTA STRIJELACA 29 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 28 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 22 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M) 19 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 17 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 16 zgoditaka – Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD) 14 zgoditaka – Saša Treska (Me imurec) 13 zgoditaka – Siniša Dove er (Venera PMP) 12 zgoditaka – Tomica Nerer (Plavi Pek.) 11 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Kris jan Culjak (Sloboda M), Josip Ma ari (Hajduk Š) 10 zgoditaka – Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Bruno Mesari (Mali Mihaljevec) 9 zgoditaka – Nikola Gori anec (Drava K), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Nikola Petri (Trnovec), Mario Vidovi (Bratstvo SV), Miran Vinko (Bratstvo J)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MURA – Roko urin (588); DRAVA (K) – Tomislav Bajkovec (1396); JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (3423); PLAVI (Pek.) – Patrik Ratajec (4592); JEDINSTVO (NSD) – Zoran Fras (1335) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA JEDINSTVO (GM) – Ma ja Horvat (3892) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica JEDINSTVO (NSD) – Mišel Popovi (6964) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

OPOMENUTI IGRA I STRAHONINEC – Ivan Višnjari (911), Neven Drabi (343); TRNOVEC – Dario Vincek (3335); ZEBANEC – Filip Žuni (5172); MURA – Roko urin (588); HAJDUK (Š) – Lovro Hrženjak (3029); DRAVA (K) – Deni Zanjko (6627), Davor Medved (1404), Tomislav Bajkovec (1396); BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811), Luka Jurovi (323); SLOBODA (M) – Saša Sovar (1135), Denis Tremski (1142) JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998), Zoran Fras (1335); NAPREDAK – Goran Vrtari (3920), Nikola Tkalec (760), Darko Matoša (4358); JEDINSTVO (GM) – Marin Borko (5291), Dejan Golub (4301), Siniša Kocen (5286); PLAVI – Patrik Ratajec (4592), Siniša Škvorc (1469), Aleksandar Novak (6722); VENERA PMP – Marko Marodi (2406), Zoran Peras (3896)

27. kolo, parovi, suci i delegat: Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – JEDINSTVO (NSD) (nedjelja u 17 sati, sudac Dario Srnec, pomo nici Zoran Novak i Dražen Jur ec, delegat Josip Lesjak); Peklenica: PLAVI – BRATSTVO (J) (nedjelja u 17 sati, sudac Damir Klari , pomo nici Toni Fažon i Milivoj Bali , delegat; Nikola Toplek); Gornji Kraljevec: NAPREDAK – STRAHONINEC (subota u 17 sa , sudac Jasmin Lozi , pomo nici Branko Martan i Mario Pintari , delegat Stjepan Fic); Hlapi ina: MURA – MALI MIHALJEVEC (nedjelja u 17 sa , sudac Petar Ruži , pomo nici Tihomir Kralji i Josip Jurinec, delegat Franjo Fais), Štrukovec: HAJDUK – TRNOVEC (subota u 17 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Siniša Luka i i Danijel Ko ila, delegat Slavko Novak); Savska Ves: BRATSTVO – VENERA PMP (subota u 17 sa , sudac Mario Buhin, pomo nici Lidija Kralji i Renato Vuk, delegat Vlado Soka ); Kuršanec: DRAVA – ME IMUREC (nedjelja u 17 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Dragan Hrustek i Antun Koruni , delegat Tomislav Šol ), Zebanec: ZEBANEC – SLOBODA (M) (nedjelja u 17 sa , sudac Marijan Duman i , pomo nici Ivica Felker i Mladen eke, delegat Dragu n Vuk) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

16. svibnja 2014.

18. kolo III. ŽNL MNS - istok MLADOST (D) - TRNJE 9-0 (2-0) DEKANOVEC. Igralište: Berek. Suci: Marko Smr , Elvir Bašek, Neven Jurman. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Kolari (13), 2-0 Ciceli Ante (43), 3-0 Majeri M (46), 4-0 Kolari (52), 5-0 Lesinger (72), 6-0 Kolari (77), 7-0 Hajdarovi Ž (80-11m), 8-0 Kolari (83), 9-0 Hajdarovi (87) MLADOST: Feldi, Majeri M., Majeri D (56. Ciceli Antun), eh, Leva i , Žerjav, Ciceli Ante, Kolari , Lesinger, Hajdarovi Ž., Hajdarovi M., trener: Renato Ciceli TRNJE: Kolar, Vadlja, Faji , Kolari , Matkovi I., Mihocek, Blažin i , Grivec, Vuji (60. Matkovi M), Radi , Bistrovi , trener: Franjo Jan ec Žu kartoni: Lesinger, Leva i (Mladost); Vuji , Matkovi (Trnje)

OTOK - RADNI KI 2-1 (1-0) OTOK. Igralište: NK Otok. Suci: Zdravko Toplišnjak, Antun Kukovec, Matej Mesari . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Gorupi (15), 1-1 Baksa (49-11m), 2-1 Ko iš (69) OTOK: Vlah, Novak, Kalšan, (72. Perec), Jankulija, Blažin i M, Malek, Gorupi , Ko iš (88. Božek), Blažin i D (89. Karabajev), Šimec, Major ik (80. Grabant), trener: Ivica Kalšan RADNI KI: Baksa, Blaži , Horvat N, Paler, Tomašek, Horvat D, Novak, Jalšovec (70. Lackovi ), Horvat, Pal , Habuš, trener: Vladimir Križai Žu kartoni: Gorupi , Blažin i , Malek (Otok); Novak, Pal , Paler (Radni ki)

BUDU NOST (M) - DRAŠKOVEC 1-0 (1-0) MIKLAVEC. Igralište: Trate. Suci: Saša Fegeš, Željko Kova i , Franjo Horvat.

Delegat: Franjo Fais Strijelac: 1-0 Berdin V (43) BUDU NOST: Varga, Babi , Novak, Berdin T., Zadravec, Majeri (75.

David), Antolovi , Drk Z, Berdin V, Drk D (75. Juriši ), Okreša, trener: Boris Radikovi DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Židov, Ribi A (46. Jambrovi ), Matja i , Ribi J, Bermanec (60. Vugrinec), Matja i , Vujasinovi , Kova (46. Repalust), Kocijan, trener: Božidar Repalust Žu kartoni: Drk D., Berdin T., Novak, Zadravec, Antolovi (Budu nost); Mlinari , Kocijan, Vujasinovi , Ribi (Draškovec) Crveni: Ma ja i , Ribi J (Draškovec)

JADRAN - BORAC (DH) 0-3 (0-3) ŠTEFANEC. Igralište: NK Jadran. Suci: Filip Hrustek, Stjepan Novak, Nina Marks. Delegat: Antun Mesari Strijelci: 0-1 Branilovi (7), 0-2 Baksa (15), 0-3 Pozderec M (30-11m) JADRAN: Kameni , Štampar, Antonovi (65. Trupkovi ), Zagorec, Korent, Kresinger, Kontrec, Makar, Lehkec, Zadravec, Mlinari , trener: Bruno Matotek BORAC: Harmicar J, Vadlja, Jur ec, Pozderec Mišel, Mesari (67. Farkaš), Harmicar P., Branilovi , Pozderec I, Baksa, Pozderec Matej (55. Jasenovi ), trener: Damir Far Žu kartoni: Jur ec (Borac)

18. kolo III. ŽNL MNS - zapad DINAMO (Ž) - VU ETINEC 4-10 (0-7) ŽIŠKOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Mario Sukanec, Mario Horvat, Hrvoje Bedi . Delegat: Ivan Kova Strijelci: 0-1 Kamenar (4), 0-2 Novak (9), 0-3 Levec (11), 0-4 Kamenar (26), 0-8 Petri evi (27,36,36,47), 1-8 Maje (49), 1-9 Mohari (66), 2-9 Mili evi (70), 3-9 Mili evi (74-11m), 4-9 Maje (85), 4-10 Novak (90) DINAMO: Marcel (45. Novak), Balog , Thes, Murk, Bistrovi , Radek, Dobrani , Fric, Maje , Horvat (61. Balog M), Mili evi , trener: Tomislav Šari VU ETINEC: Mohari , Ambruš T, Vabec, Ambruš I, Levec, Friš i , Petri evi , Krunjak, Kamenar (32. Mohari ), Vabec, Novak, Kocijan, trener: Slavko

or evi Žu karton: Levec (Vu e nec)

D.KONCOV AK - BRATSTVO (P) 7-1 (3-0) D.KONCOV AK. Igralište: NK D. Koncov ak. Suci: Mladen eke, Saša Mihali , Vlado Blaži . Delegat: Stjepan Fic Strijelci: 1-0 Smodiš S (14), 2-0 Smodiš Ž (41), 3-0 Pintari (43), 4-0 Smodiš S (49), 5-0 Flac M (52), 6-0 Smodiš Ž (55), 7-0 Vukovi (70), 7-1 Balog (74) DK: Kolbl, Pintari , Koraj, Stajnko (61. Špilak), Horvat (46. Gori anec), Smodiš Ž, Brezni ar (46. Flac Mihael), Grof (55. Flac Marko), Smodiš S (58. Vukovi ), Sklepi , Matjaši , trener: Tine Špilak BRATSTVO: Jambrovi , ekunec, Škvorc, abradi, Kova i , Trupkovi , Kelneri , Poto nik (46. Ignac), Kelner, Balog, Novak, trener: Bojan Novak Žu kartoni: Flac Mihael (DK)

OMLADINAC (M) - PARAG 5-3 (3-1) MA KOVEC. Igralište: Trate. Sudac: Ivan Žganec. Delegat: Dino Jambrovi Strijelci: 1-0 Šafari (9), 2-0 Leva i (16), 2-1 Oršuš D (36), 3-1 Lukman (45), 4-1 Dragovi (46), 4-2 Pec (50-11m), 5-2 Jovi (70), 5-3 Oršoš Z (74) OMLADINAC: Murk, Leva i D, Vrbanec B, Lukman, Mikac (87. Bubek), Jovi , La n (83. Dodlek), Dragovi , Šafari (86. Lesar), Vrbanec A, Leva i F (90.

Bukov ak), trener: Josip Križai PARAG: Horvat D, Oršoš Z, Oršuš V (87. Ignac B), Ignac S, Oršoš M (72. Oršoš M), Oršuš D, Pec, Še i (75. Horvat S), Horvat B, Balog S, Oršuš A (83.

Oršuš M) Žu kartoni: Dodlek (Omladinac); Pec (Parag)

HAJDUK (B) - POBJEDA (GH) 0-6 (0-4) BREZJE. Igralište: Hrastje. Suci: Rudolf ižmešija, Ivan Vlahek, Tihomir Kralji .

Delegat: Vlado Soka Strijelci: 0-1 Bistrovi (17), 0-2 Novak B (20), 0-3 Bistrovi (40), 0-4 Novak B (44), 0-5 Bistrovi (81), 0-6 Balog (87) HAJDUK: Horvat, Domini , Šimunkovi , Marciuš, Jure , Gregorin i Z., Gregorin i N., Galekovi , Sen ar, Kolar, Krnjak, trener: Mario Zaspan POBJEDA: Mikulan, Golub (75. Vabec), Hanžekovi (46. Tkal ec), Kova , Florjan i , Borko, Herceg (66. Gavez), Ladi (46. Lon ari ), Bistrovi , Novak D., Novak B (69. Balog), trener: Alen Herceg Žu kartoni: Sen ar (Hajduk); Hanžekovi , Herceg (Pobjeda)

MLADOST (S) - SLOGA (Š) 1-1 (0-0) SELNICA. Igralište: Kara a. Suci: Darijan Zadravec, Josip Višnjari , Ma ja Kozar. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Rob (53), 1-1 Stojko (90) MLADOST: Polanec, Žerjav (61. Ko ila), Stojko, Leva i , Vuruši , Heren i , Bogdan, Živ ec, Murkovi (85. Novosel D), Polanec, Hošpel, trener: Darko Vincek SLOGA: Karlov ec, Žižek K (79. Novak Damir), Jelen, Jambrovi , Rob, Novak Dejan, Smolkovi , Šoštari , Bogdan (42. Ple ko), Feguš, Vi ar (46. Nemec), trener: Dušan Hozjan

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

TABLICA

Budu nost kod ku e dobila derbi protiv Draškovca Derbi u Miklavcu pripao Budu nosti. Vinko Berdin je bio taj koji je svojim zgoditkom u 43.minuti odlu io pobjednika u ovoj utakmici.

Draškovec je u razmaku od samo sedam minuta od 29. do 36. ostao bez Danijela Matja i a kojeg je sudac utakmice Fegeš isklju io zbog dvije opomene. Brzo je broj anu prednost doma a Budu nost iskoristila i postigla taj jedan zgoditak koji je odlu io. Imali su doma i u 82.minuti prigodu iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je skrivio igra -trener Draškovca Josip Ribi koji je loptu koja bi ušla evidentno u vrata odigrao rukom. Naravno kako je sprije io zgoditak zaradio je isklju enje. Budu nost nije uspjela sa 11 metara svladati Kristijana Taradija pa je ostalo na kraju 1-0. ak devetoricu igra a je opomenuo sudac. Petoricu doma ih, a etiri gostuju a igra a.

Otok do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Doma i su poveli u 15.minuti zgoditkom Mateja Gorupi a i to minimalno vodstvo o uvali do odmora. Samo što je po elo drugo poluvrije19. kolo, parovi, suci i delegat: Draškovec: DRAŠKOVEC – MLADOST (D) (nedjelja u 17 sa , sudac Edvin Zobec, pomo nici Morano Vlah i Filip Hrustek, delegat Ma ja Poredoš); Sve Juraj u Trnju: TRNJE – TORPEDO (nedjelja u 17 sa , Robert Kolari , pomo nici Boško Martan i Mario Horvat, delegat Davor Drvenkar); Gardinovec: RADNI KI – JADRAN (nedjelja u 17 sa , sudac Dominik Filipaši , pomo nici Casimir Rodrigue i Filip Jurman, delegat Alojz Kopasi ); Donji Hraš an: BORAC – EKO (nedjelja u 17 sudac Marko Smr , pomo nici Dražen Horvat i Mario Sukanec, delegat Miroslav Glavina) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

me u 49.minuti Radni ki ima kazneni udarac kojeg je za 1-1 realizirao njihov vratar Stefan Baksa.

Dejan Ko iš je u 69.minuti donio pobjedu svojim zgoditkom Otoku. Po trojica igra a opomenuta u svakoj mom adi.

Visok poraz Trnja u Dekanovcu. Nakon što su kod ku e primili 11 zgoditaka de ki iz Svetog Jurja u Trnju su ovaj puta nešto bolje prošli, primili su ih devet. Dobro su se držali prvo poluvrijeme kada su imali zaostatak od dva zgoditka.

No, u drugom poluvremenu im nije bilo spasa od golijade doma e Mladosti. Trnje se buni da je tre i doma i zgoditak u 46.minuti priznat tako što je lopta u mrežu ušla sa vanjske strane.

Pomo ni sudac Neven Jurman samo je sucu utakmice Smrti u potvrdio da je zgoditak ispravno postignut i gosti su morali po tre i puta s centra.

U drugom dijelu dosu ena su dva kaznena udarca. Za svaku mom ad po jedan. Doma i su svoj u 80.minuti realizirali, a Trnje svoj nije u 83.minuti. Ivan Radi pucao je preko vratiju. Na kraju je završilo 9-0 za Mladost, a strijelci su bili ak etiri puta Tihomir Kolari , dva puta Željko Hajdarovi i po jednom Matija Majeri , Ante Ciceli i Vedran Lesinger. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Novi doma i poraz Jadrana. Sa tri zgoditka tri boda su otišla u Donji Hraš an. Borac je za 15.minuti zgodicima Leona Branilovi a i Nikole Baksa stigao do vodstva od 2-0. Kad je u 30.minuti na 3-0 povisio Matej Pozderec iz opravdano dosu enog kaznenog udarca bilo je jasno da doma ini upisuju novi poraz. Ipak je Jadran malo u drugom poluvremenu malo živnuo, ali bez postignutog zgoditka. Jedan opomenuti igra na utakmici iz redova gostiju.

1. BUDU NOST (M)

15

13

0

2 70 – 17 39

2. OTOK

15

11

2

2 48 – 20 35

3. DRAŠKOVEC

14

10

1

3 34 – 18 31

4. EKO (-3)

15

10

0

5 48 – 27 27

5. RADNI KI

15

8

0

7 36 – 30 24

6. MLADOST (D)

15

5

2

8 36 – 45 17

7. BORAC (DH)

16

5

2

9 34 – 45 17

8. TORPEDO

14

3

3

9. TRNJE

14

3

0

11 16 – 70

9

10. JADRAN

15

1

0

14 13 – 52

3

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Vinko Berdin (Budu nost M) 15 zgoditaka – Milan Kocijan (Draškovec), Dragu n Drk (Budu nost M) 12 zgoditaka – Matej Pozderec (Borac DH) 11 zgoditaka – Damjan Šol (Torpedo), Velimir Šimec, Denis Blažin i (Otok) 10 zgoditaka – Ivan Radi (Trnje) 9 zgoditaka – Dragan Tuksar (Torpedo), Bojan Mihaljkovi (Eko) 8 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M), Dejan Ko iš (Otok) 7 zgoditaka – Mihael Fažon (Budu nost M), Leon Branilovi (Borac DH), Tihomir Kolari (Mladost D) 6 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D), Ivan Ivanuši (Eko), Matej Gorupi (Otok)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: OTOK – Nikola Malek (2865) BUDU NOST (M) – Ivan Novak (3665) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DRAŠKOVEC – Danijel Matja i (815) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Josip Ribi (2) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

OPOMENUTI IGRA I RADNI KI – Ivan Novak (2706), Kris jan Pal (4314), Mijo Paler (843) MLADOST (D) – Vedran Lesinger (7500), Sla an Leva i (715) BORAC (DH) – Marko Jur ec (1990) BUDU NOST (M) – Dragu n Drk (2370), Toni Berdin (4238), Ivan Novak (3665), Danijel Zadravec (2387), Matejas Antolovi (3663) TRNJE – Darko Vuji (4881), Ivan Matkovi (5192) OTOK – Denis Blažin i (3091), Matej Gorupi (4291), Nikola Malek (2865) DRAŠKOVEC – Marko Mlinari (820), Milan Kocijan (9693), Tin Vujasinovi (9694), Josip Ribi (2)

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

TABLICA

Sloga kiksala u Selnici i sada poravnato na vrhu Kiks Sloge u Selnici. Doma a Mladost do boda je došla u 90.minuti. Dugo je bilo 0-0. Tek u 53.minuti gosti iz Štrigove zgoditkom Kristijana Roba dolaze u vodstvo. Tomislav Stojko uspio je svladati vratar Sloge Karlov ec kad se ve ekao kraj utakmice i donio veliku radost doma inu osvojenim bodom. Niti jedan igra nije bio opomenut što dovoljno govori da se igralo fer.

Sedmica Donjeg Koncov aka. Ve nakon prvih 45 minuta Bratstvo je primilo tri zgoditka, a u drugom još etiri. Istina i oni su u 74.minuti jednom uspjeli svladati doma eg vratara Kolbla. Za doma e su zabili dva puta Samo Smodiš i Žiga Smodiš, a po jednom Predrag Pintari , Nikola Vukovi i Mihael Flac. Flac je bio i jedini opomenuti igra na utakmici.

Pobjeda uvjerljiva u Brezju. Sve su de ki iz Gornjeg Hraš ana riješili u prvom poluvremenu kada su imali vodstvo od 4-0. U samoj završnici utakmice samo su sa još dva zgoditka potvrdili svoju superiornost. Miljenko Bistrovi postigao je hatrik, dva je puta strijelac bio Bojan Novak i jednom Vjeran Balog kojeg je novi trener Pobjede Alen Herceg u igru uveo u 69.minuti. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Zasadbreg 77 se mu io sa Plavima 1975. ak su Plavi 1975 u 7.minuti zgoditkom Saše Novaka poveli. Sa dva zgoditka pred kraj prvog poluvremena Filip Rodinger preokre e rezultat u doma u korist.

19. kolo, parovi, suci i delegat: Selnica: MLADOST – DONJI KONCOV AK (nedjelja u 17 sa , sudac Filip Aldi , pomo nici Damir Mesari i Antun Kukovec, delegat Petar Krha ); Štrigova: SLOGA – ZASADBREG 77 (nedjelja u 17 sa , sudac Marko ur ek, pomo nici Robert Novak i Matej Mesari , delegat; Rajko Zadravec); Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – OMLADINAC (M) (nedjelja u 17 sa , sudac Dario Vel i, pomo nici Dino Vel i i Nenad Štrek, delegat Zvonko Novakovi ); Žiškovec: PARAG – DINAMO (Ž) (nedjelja u 17 sa , sudac Zoran Hajdinjak, delegat Stjepan Talan), Brezje: VU ETINEC – HAJDUK (B) (subota u 17 sa , sudac Darijan Zadravec, pomo nici Lana Vidovi i Mar na Koprivec, delegat Dragu n Borko); Gornji Hraš an: POBJEDA – BRATSTVO (P) (nedjelja u 17 sa , sudac Ante Begovi , pomo nici Dražen Šajnovi i Denis Fic, delegat Stjepan Perko) NAPOMENA: Povjerenici zadržavaju pravo promjene službenih osoba.

8 34 – 45 12

Drugog zgoditka postiga je iz kaznenog udarca.

Mario Fic uspio je Plave 1975 ponovno vratiti u igru u 62.minuti kada je poravnao na 2-2. Ipak, doma i u 75.minuti zgoditkom Dine Šela dolaze do pobjede od 3-2. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

«Kiša» zgoditaka u Žiškovcu. Gledatelji njih oko 50 ak je 14 zgoditaka vidjelo. Igralo se otvoreno pa je na kraju bio «vaterpolski» rezultat.

Vu etinec ih je ve u prvom poluvremenu postigao sedam, a doma i Dinamo niti jedan. Malo su doma i u drugom dijelu živnuli kada su i uspjeli posti i etiri zgoditka. Pošlo je to za nogom po dva puta Krešimiru Majeti u i Marinu Mili evi u, jedan iz igre i drugi iz kaznenog udarca. Kod Vu etinca etverostruki strijelac je bio David Petri evi , dvostruki Goran Kamenar i Denis Novak, a po jednom su se u strijelce upisali Vjeran Levec i Kristijan Mohari . Samo jedan opomenuti igra iz mom adi Vu etinca.

Petica Omladinca Paragu. Nisu se baš previše u Ma kovcu doma ini oznojili da bi došli do tri doma a boda, mada je rezultatski gledano bilo «knap» 5-3. Zanimljivo da su za doma e zgositke postigli svih pet razli itih strijelac, redom Tomislav Šafari , Filip Leva i , Marko Lukman, Rajko Dragovi i Ivan Jovi . Od tri zgoditka koje je postigao Parag jeda su u 50.minuti postigli iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je postigao njihov kapetan Faik Pec. Uz njega još su strijelci bili Davor Oršuš i Zlatko Oršoš. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

ZASADBREG - PLAVI 1975 3-2 (2-1) ZASADBREG. Igralište: NK Zasadbreg. Suci: Robert Kolari , Želimir Bertovich, Ivan Jarni. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Novak S (7), 2-1 Rodinger Filip (36, 44-11m), 2-2 Fic (62), 3-2 Šela (75) ZASADBREG: Novak, Rodinger Filip, Šajnovi (46. Horvat), Mesari , Lukman, Zeli (82. Hatlak), Dunjko D, Rodinger Filip, Dunjko K (46. Kozjak), Šela (84.

Medved), Vukovi (72. Sabol ec), trener: Zoran Lukman PLAVI: Janež, Korošec, Škvorc M (85. Vodušek), Francki, Novak D., Bistrovi , Gre , Kova (80. Škvorc N), Novak S (46. Fic), Škvorc D, Vinkovi , trener: Jerko Petran Žu kartoni: Vukovi , Kozjak (Zasadbreg); Škvorc M., Kova , Francki (Plavi)

1. SLOGA (Š)

18

14

3

1

98 – 18

45

2. D. KONCOV AK

18

14

3

1

69 – 13

45

3. POBJEDA

18

14

1

3

82 – 24

43

4. ZASADBREG 77

18

12

2

4

68 – 27

38

5. VU ETINEC

18

9

4

5

44 – 30

31

6. OMLADINAC (M) -1

18

8

3

7

67 – 35

26

7. HAJDUK (B)

18

7

3

8

44 – 38

24

8. PLAVI 1975

18

6

2

10

39 – 47

20

9. MLADOST (S)

18

6

2

10

24 – 38

20

10. BRATSTVO (P)

18

3

3

12

30 – 85

12

11. DINAMO (Ž)

18

1

0

17

21–113

3

12. PARAG

18

1

0

17

26–144

3

OPOMENUTI IGRA I OMLADINAC (M) – Vlado Dodlek (1487) PLAVI 1975 – Simon Kova (3720), Marko Škvorc (4749), Želimir Francki (1569) HAJDUK (B) – Hrvoje Sen ar (1339) VU ETINEC – Vjeran Levec (1704) DONJI KONCOV AK – Mihael Flac (1528) PARAG – Faik Pec (2569) POBJEDA – Jurica Hanžekovi (4024), Alen Herceg (6923) ZASADBREG 77 – Mihael Vukovi (3723), Petar Kozjak (3018)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: POBJEDA – Alen Herceg (6923) DONJI KONCOV AK – Mihael Flac (1528) ZASADBREG 77 – Mihael Vukovi (3723), Petar Kozjak (3018) PLAVI 1975 – Marko Škvorc (4749)

LISTA STRIJELACA 33 zgoditaka – David Šoštari (Sloga Š) 25 zgoditaka - Miljenko Bistrovi (Pobjeda) 23 zgoditaka – Tomislav Šafari (Omladinac M) 16 zgoditaka – Filip Rodinger (Zasadbreg 77) 15 zgoditaka – Marko Koroši (Zasadbreg 77), Rajko Dragovi (Omladinac M), Bojan Novak (Pobjeda) 14 zgoditaka – Miroslav Horvat (Donji Koncov ak) 13 zgoditaka – Matej Sen ar (Sloga Š) 10 zgoditaka – Alen Korošec (Plavi 1975), Nikola Vukovi (Donji Koncov ak) 9 zgoditaka – Davor Bogdan (Sloga Š), Žiga Smodiš (Donji Koncov ak) 8 zgoditaka – Gabriel Hošpel (Mladost S), Saša Novak (Plavi 1975), Dino Šela (Zasadbreg 77) 7 zgoditaka – Vedran Novak, Denis Novak (Vu e nec), Dalibor Kresinger, Danijel Novak (Pobjeda), Samo Smodiš (Donji Koncov ak), Krešimir Maje (Dinamo Ž)

16. svibnja 2014.

PRIJAM SPORTAŠA KOD GRADONA ELNIKA akovca Stjepana Kova a

GIMNASTIKA EUROPSKO PRVENSTVO zapo elo je u bugarskoj Sofiji

Stella Petran u lovu na iskustvo Od 12. do 18. svibnja u Bugarskoj se održava Europsko prvenstvo za gimnasti arke.

Iz Hrvatskog gimnasti kog saveza stigao je popis igra ica koje su krenule na put, te koje e braniti hrvatske boje. Me u njima je i jedna me imurska sportašica. Kao dio najboljih europskih gimnasti arki, punih tjedan dana, nastupat e Stella Petran, lanica kluba Marijan Zadravec Macan. Ušla je na seniorski popis reprezentacije, na kojem se nalaze još Ana erek, Ana Poš i , Ema Kaji i Petra Fura , dok e im se priklju iti i juniorke Dora Kranželi i Jana Vrsalovi . U Sofiji je teška konkurencija iz 37 europskih zemalja (Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Bjelorusija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, eška, Danska,

Španjolska, Finska, Francuska, Velika Britanija, Gruzija, Njema ka, Gr ka, Ma arska, Irska, Island, Izrael, Italija, Latvija, Litva, Luxemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Srbija, Švicarska, Slova ka, Švedska, Turska i Ukrajina).

S djevojkama su treneri Miro Kon arevi , Diana Lukaši , Bojan Sinkovec, Ratko Vukovi i Andrija Crni , ali i trenirica akove kog kluba Tatjana Goverdovskaja. Nakon podij treninga, na redu su kvalifikacije, a finala na višeboju i ekipno odra uju se tijekom dva dana vikenda.

Samo tjedan nakon djevojaka u Armeec Areni održat e se Europsko prvenstvo za mušku sportsku gimnastiku (19.-25. svibnja).

Filip Ude i mladi karatisti promotori akove kog sporta Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i njegovi zamjenici Romano Bogdan i Mario Medved u etvrtak su primili sportaše koji su svojim rezultatima to zaslužili. Prvo vodstvo Gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan te Filipa Udea, a nakon toga i karatiste kluba Globus.

estitke na pobjedama Prvim prijemom, gradona elnik je estitao me imurskom olimpijcu Filipu Udeu na drugom mjestu osvojenom na spravi konju s hvataljkama i etvrtom mjestu na tlu na Svjetskom kupu u Ljubljani, ali i na pobjedi na natjecanju Svjetskog kupa u Osijeku na konju, gdje je ujedno ostvario jedino zlato karijere na svojoj najdražoj spravi.

- Hvala na potpori, puno je lakše trenirati kada te lokalna samuoprava podupire, nastojat u to opravdati i u budu e novim zlatnim medaljama – dodao je tom prilikom Ude. U Gradu pak su obe ali popratiti rad jedinog kluba u Me imurskoj županiji koji u svojim redovima ima olimpijca, ponajviše financijski, za što lakši rad i ostvarivanje vrhunskih rezultata. Ujedno je naglašeno kako iako je Aton u Nedeliš u, klub je i dalje gradski, te e napraviti sve da to tako i ostane.

- Klub se preselio u Nedeliš e zbog uvjeta I dvorane, žao mi je što takva dvorana nije u akovcu, no bitno je da u blizini jesu uvjeti za vrhunske rezultate. Budu nost gimnastike nije upitna, za po etak emo klubu pomo i u nabavci novog kombi vozila – objasnio je gradona elnik Grada akovca, Stjepan Kova .

Zajedni ka fotografija Filipa Udea, trenera i doma ina

Ne odlazim dok ne osvojim još jednu olimpijsku medalju Pred Udeom je sada Europsko prvenstvo u Sofiji, koje se za gimnasti are održava od 19. do 25. svibnja, a tom je prigodom najavio kako osje a da ovo smatra svojim novim po etkom.

- Spreman sam za Europsko prvenstvo, spremama parter i konj. Realno je o ekivati finale, a u finalu je sve mogu e.

Kako si ve dugo želim europsku medalju ili bilo koju veliku medalju, vjerujem da je to mogu e. Ovo je moj novi po etak.

Ve su me pokopavali i govorili da je moja karijera gotova, ali ja dok ne osvojim još jednu olimpijsku medalju tako dugo se ne povla im, još barem sedam do osam godina – rekao je akove ki sportaš. (mg)

Dva državna naslova KK-u “Globus” Drugi prijem u gradskoj vije nici uprili en je za mlade sportaše Karate kluba “Globus” akovec, te njihovog trenera Tihomira Grgi a i predsjednika Nadzornog odbora Dejana Sluki a. I oni su otvarili zavidne rezultate.

Nakon što su prošle godine uzeli tri državne medalje, ove su sezone taj uspjeh tek htjeli ponoviti, no oni su ga nadmašili, osvajanjem dviju titula, po jednu ekipnu i pojedina nu, te tome dodali još pet odli ja. Karatisti Globusa na Prvenstvu Hrvatske u Osijeku osvojili su 2 zlatne, 2 srebrne i 3 bron ane meda-

lje, dok su i na nedavno održanom Kupu Vukovara uzeli 6 medalja ( 1 zlato, 2 srebra i 3 bronce ).

- Jako smo ponosni na rezultate naših najmanjih kategorija. Sa sedam medalja smo ukupno 3. klub u Hrvatskoj u kategoriji kata, a sveukupno drugi. Prvim dijelom sezone smo dakako i više nego zadovoljni – na prijemu je istaknuo trener Tihomir Grgi .

- Ono što me posebno raduje, vidi se rad s najmla ima, zato emo njih i dalje pratiti, pomagati im da ostanu u samom državnom vrhu – objašnjava Kova .

TENIS PH do 18 godina

Ena Babi ušla u finale Šesnaestogodišnja lanica Teniskog kluba „Franjo Pun ec“ iz akovca, Ena Babi , na nedavno se održanom teniskom Prvenstvu Hrvatske u konkurenciji do 18 godina izborila za drugo mjesto. Pobjedama protiv Dorotee Hanžek (TK Ponikve) 60-61, Petre Pupi (HTK Zagreb) 62-63,

Ane Biški (TK I Team) 64-16-64 i u polufinalu protiv Kire Haj i (TK I Team) 62-64 plasirala se najprije u finale turnira. U neizvjesnom finalnom susretu punom preokreta s obje strane, pobjeda je na kraju ipak pripala Solinjanki Mariji Curni rezultatom 75-76.

Ena Babi (desno) finalistica PH do 18 godina

15. CROATIA CUP do 14 godina

Hrvatskim predstavnicima etiri finala u akovcu Od nedjelje 4. pa do nedjelje 11. svibnja u akovcu se odigrao prvi od tri velika me narodna turnira u organizaciji Teniskog kluba Franjo Pun ec. Radilo se o Croatia Cupu, turnira na kojemu su

se predstavili ponajbolji mladi igra i do 12 godina iz cijele Europe. Finalnim susretima završeno je jubilarno 15. izdanje me unarodnog teniskog turnira za dje ake i djevoj ice iz kalendara Tennis Europe.

Naslov pobjednika turnira me u dje acima zasluženo je pripao hrvatskom predstavniku Borni Devaldu koji je lako i uvjerljivo svladao Švicarca Je reya Von Der Schullenburga rezultatom 60 61.

Me u djevoj icama, još jedna hrvatska igra ica, Noa Krznari u kona nici je zaustavljena u finalu, te je poražena od vrlo dobre Slovenke Žive Falkner rezultatom 63 64. U parovima kod tenisa a slavili su hrvatski tenisa i, Borna Devald i Lovrto Suevich nad ma arsko švicarskom kombinacijom 7:5, 6:2. Dok su kod tenisa ica goš e bile uspješnije, Slova ko slovenski par svladao je Nou Krznari i Saru Zalukar 4:6, 6:4, 10:7.

16. svibnja 2014.

SPEEDWAY PRVENSTVO PAROVA: HRVATSKE, SLOVENIJE I EŠKE

Pavlic odli an, ali Cvetko ga nije pratio venski voza Kukovica koji je udario glavom, te je stavljen u induciranu komu. S treninga u Lendavi još loših vijesti, Karlo Pigac, voza kluba iz Preloga, pak je ozlijedio koljeno, te je ve operiran. Dok se oni oporavljaju, Pavlica o ekuje nastup u Krškom na polu inalu Europskog prvenstva.

Pobjedni ko postolje bez hrvatskih predstavnika

PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ FOTO: DRAGEC Nakon što su u Pragu i Pardubicama ove godine odvožene utrka u sklopu prvenstva spidvej parova Hrvatske, Slovenije i eške, tre a vožna godine odra ena je u Gori anu. Time je i prvim službenim natjecanjem otvorena nova sezona na stadionu Milenium u organizaciji Speedway kluba Unia. Karlo Majni i Renato Cvetko odradili su obje vožnje u eškoj, a pred doma om se publikom ovog puta predstavio i najbolji hrvatski voza Jurica Pavlic, koji nije mogao propustiti prvu trku u Hrvatskoj u 2014.-oj godini. Uz sezonu koja se zahuktava u poljskoj Extraligi jedva eka nastupe na poznatom me imurskom tlu.

- Stiglo je dosta navija a, što me uvijek veseli. Imaju priliku gledati zanimljivu i u jednu ruku jedinstvenu utrku. U Poljskoj se s druge strane svaki tjedan voze ovake trke parova, koje imaju posebi naboj. Tu se pokazuje koliko ovaj sport može biti brutalan, a treba biti vrst, na žalost esto bez puno fer borbe – objasnio je me imurski spidvej adut.

Jura se u Gori anu pred svojim navija ima predstavio u paru s Cvetkom, dok je Majni bio rezerva. Uz njih, na stazi su bili voza i iz eških Praga i Pardubica, te Lenda-

U vodstvu esi Rezultati: 1. Tomáš Suchánek (11), Hy nek St ichauer (11) = 22 boda 2. Filip Šitera (13), Jan Holub (8) = 21 bod 3. Samo Kukovica (11), Matic Iva i (4), Žiga Kova i (5) = 20 boda 4. Jurica Pavlic (15), Renato Cvetko (3) = 18 bodova 5. Maks Gregori (13), Matic Voldrih (2), Nejc Maleši (2) = 17 bodova 6. Michal Skurla, Ond ej Smetana =13 bodova

ve, Ljubljane i Krškog iz Slovenije.

Pavlic i Cvetko na kraju su osvojili ukupno 18 bodova, Jura 15, a Renato 3 boda, što im je u kona nici donijelo 4. mjesto. Slavili su esi Tomaš Suchanek i Hynek Stichauer.

Oba su uzela svojim izlascima na stazu ukupno 11 bodova, za dva boda prednosti pred sunarodnjacima drugoplasiranima Filipom Šiterom i Janom Holubom. 3. pak su bili Slovenci Samo Kukovica, Matic Iva i i Žiga Kova i .

Pred najboljim voza ima triju država ostalo je za odraditi još tri utrke, kako bi dobili ukupne pobjednike.

Svi u Krško!

U subotu 17. svibnja SK Unia organizira put u Krško na polu inale Europskog prvenstva gdje vozi naš Jura. Polazak je u 15 h sa stadiona Milenium, a utrka po inje u 19 h. Cijena putovanja i ulaznice na tribini je 170 kuna. Ako ste zainteresirani, najavite svoj dolazak na 098/939 5722 (Mihaela) ili 091/584 0804 (Darija).

Okupili smo na otvaranju doma e sezone najbolje voza e regije, na elu s Juricom, izuzev Mateja Žagara koji je imao obaveze u svom poljskom klubu Gorzowu te nije mogao danas biti ovdje – dodao je Zvonimir Pavlic, predsjednik SK Unia.

Ozljede poremetile planove za sezonu Svoju priliku na doma oj stazi nije dobio Karlo Majni , koji se u tom trenutku još oporavljao od nesre e koji je doživio na Velikoj nagradi Hrvatske na stadionu Millenium u lipnju prošle godine. A samo dan nakon speedway utrke parove u Hrvatskoj, Cvetko i Majni vozili su utrku pojedina nog prvenstva u Ljubljani, na kojoj se Cvetko ozlijedio, nakon pada slomio prst na lijevoj ruci. Još je gore prošao slo-

16. svibnja 2014.

KOAŠRKA

RUKOMET

KOŠARKAŠKI KLUB AKOVEC

PRVA HRL A dje aci Regija Sjever

1. HRL (m), 26. kolo

U Prelogu pao premijerligaš San sport osvojio naslov Izuzetno bogat program za najmla e!

Uprava i stru ni stožer Košarkaškog kluba akovec na pravom su putu glede animacije klinaca za kraljicu sportskih igara. Naime, osmislili su i dogovorili mnoštvo akcija za košarkaše ro ene 1999. i mla e, ak i mnogo mla e (bit e lijepih stvari i za one ro ene 2005/6). Nakon ovoga vikenda kada se igraju posljednji turniri u natjecanju za dje ake ro ene 2002. i mla e (turniri se igraju u akovcu i Nedeliš u), ve idu ega vikenda tri selekcije kluba pakiraju sportske torbe i odlaze u susjednu Sloveniju gdje e biti gosti Košarkaškog kluba Branik iz Maribora. Za odlazak su predvi ene sve tri mla e selekcije - 99/2000/2001; 2002/3 i 2005/6. Za 7. lipnja je u klub pristigao poziv od Gorana Patekara koji u Austriji, u Košarkaškom klubu Oberwart Gunners obavlja posao šefa omladinskog pogona na veliki me unarodni turnir za dva godišta košarkaša - one koji su ro eni 1999. i mla i, te za generaciju 2005/6 koja je i ina e u akove kom klubu vrlo jaka i brojna. Uz to, klub ima i poziv i sportskih prijatelja iz Murske Sobote, iz kluba Radenska Creativ za susrete mladih selekcija, pa je i to gostovanje u planu, potrebno je samo prona i termin. Za sredinu lipnja razmatra se nastup na državnom prvenstvu za dje ake U-12 u Zagrebu, djece toga godišta tako er ima mnogo u klubu. Potkraj lipnja ili po etkom srpnja u suorganizaciji s Gradom organizirat e se Košarkaški kamp u okviru akcije Svaki tjedan sport jedan!

Budu i da u klubu djeluju Škole košarke na Drugoj osnovnoj školi, Tre oj osnovnoj školi, Ivanovcu, Belici i Maloj Subotici za završetke tjedna, odnosno petkom predvi ene su me usobne utakmice, gdje bi klinci me usobno unutar kluba odmjeravali snage,a stru ni stožer mogao selekcionirati mom adi za natjecanja koja slijede.

Tijekom ljeta predvi en je i Ljetni kamp gdje bi klinci uz treninge imali i klasi ne ljetne aktivnosti - kupanje, sun anje, izlete i sli no.

Interesa me u djecom ne nedostaje, poja ano zanimanje za košarku zapo elo je s Europskim košarkaškim prvenstvom u Sloveniji, gdje je Hrvatska igrala u polu inalu, a nastavilo se sa sjajnim uspjehom u Beogradu na Final fouru ABA lige gdje su Cibona i Cedevita tukli Zvezdu i Partizana, te se plasirali u Euroligu.

Za kraj, u Košarkaškom klubu akovec vjeruju u dobru volju ostalih košarkaških klubova u našoj županiji, te gradu akovcu za suradnjom i dogovorom oko zajedni kih akcija za dobrobit me imurske košarke. (bh)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI U-12 TURNIRI akovec, subota 17. svibnja na Drugoj osnovnoj školi 16- akovec - Gra i ar 17- Gra i ar - Donji Kraljevec 18- akovec - Donji Kraljevec Nedeliš e, subota 17. svibnja u Atonu 9- Nedeliš e - ŽKK Radost 10 - ŽKK Radost - akovec 2 11- Nedeliš e - akovec 2

BADMINTON

Pet akove kih medalja za kadete U uspješnoj organizaciji BK”Me imurje” akovec održan je posljednji 4. ovosezonski Savezni turnir Hrvatskog kupa za kadete do 15 godina. Na turniru je nastupio rekordni broj sportaša, njih 38 kadeta iz 7 klubova Hrvatske, a me u njima i mnogobrojna kadetska ekipa doma eg kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a. U konkurenciji kadeta najuspješniji je bio upravo predstavnik Me imurja, Dorian Cvijanovi koji je u inalu bio bolji od Andrije Kralji a sa 2:0 ( 21:14, 21:16 ).

Tom je pobjedom ujedno osvojio

2. mjesto u ukupnom poretku HK-a. Tre e mjesto uzeo je Luka Grubi , pobjedivši klubskog kolegu Sebastiana Krznari a sa 2:0, ime je ujedno i tre i u ukupnom poretku. Najboljom kadetkinjom pak se pokazala Inga Sadai . U inalu je svladala Miu erjan sa 2:1.

U konkurenciji mješovitih parova kadeta pobjedu je ostvarila me imurska kombinacija Dorian Cvijanovi / Antea Renduli .

U samoj završnici bili su bolji od para Lino Zadravec/Inga Sadai , a valja spomenuti kako su 4. bili još jedni predstavnici akove ke mom adi, Borna Vadlja i Laura Horvat.

6. akovec Croatia Osiguranje Open Badmintonski klub “Me imurje” akovec u vikendu koji je pred nama, nastavlja s organizacijom natjecanja, o ekuje nas tradicionalni, sada ve 6. Me unarodni turnir „ akovec Open“ za lima e u-11, mla e kadete u-13 i kadete do 15 godina pojedina no, te od ove godine i za parove mla ih

kadeta i kadeta. O ekuje se nastup 80-ak najboljih mladih igra a iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske. Turnir se igra u sklopu proslave tjedna Grada akovca pod pokroviteljstvom Grada, u nedjelju 11. svibnja od 9 i 30 do 19 sati u dvorani akove ke 2. osnovne škole.

U posljednjem kolu Prve hrvatske rukometne lige, rukometaši Preloga su pod vodstvom trenera Dubravka Hozjaka pokazali da svojom igrom zaslužuju biti u samom vrhu prvenstvene tablice.

Na doma em terenu svladali su budu eg premijerligaša, Ivani rezultatom 25:23. Preložani su izrazito motivirani ušli u svoju posljednju utakmicu sezone, te od samog po etka preuzeli vodstvo. Nakon što su u rukama imali 8:3, gosti ubacuju u brzinu više i imaju 10:8. No ta inicijativa nije dugo trajala, poluvrijeme završava rezultatom 13:10 za doma e rukometaše, a u tom ritmu igraju i u nastavku, te 20 minuta do kraja imaju + 4 na svom kontu. Do 50 minute igra se gol za gol i kod 24:20 dolazi do nekoliko tehni kih pogrešaka Preloga, pa igra i Ivani a smanjuju na 24:23 samo minutu prije kraja. Više nisu mogli, doma i postižu zgoditak preko Krajnera za kona nih 25:23 i velika dva boda za kraj sezone.

PRELOG – IVANI 25:23

Prelog – školska sportska dvorana. Gledatelja: 200.

Suci: Ma i Oreškovi .

RK Prelog: Lon ari , V. Beli , Ma 1, Bogovi 3, Koprek, Bergovec, Z. Mar n evi , Bratkovi 2, Horva 2, Logožar, Krajner 2, Malek 2, N. Mar n evi 4, Januši 1, M.Beli 8. Trener: D. Hozjak.

KONA NA TABLICA 1. IVANI

24 16 2 6

104 34

2. SPLIT

24 14 2 8

42

30

3. CRIKVENICA

24 13 2 9

3

28

4. ŽUPANJA

24 12 2 10 5

26

5. KTC

24 13 0 11 19

26

6. PRELOG

24 12 0 12 -6

24

7. OSIJEK

24 11 2 11 9

24

8. H. DRAGOVOLJAC 24 11 1 12 -31 23 9. KOZALA

24 11 0 13 -5

22

10. DUGO SELO

24 10 0 14 2

20

11. ZADAR

24 9

1 14 -47 19

12. MATULJI

24 8

3 13 -16 19

13. BIOGRAD

24 7

3 14 -79 17

Ostali rezultati 26. kola: Split – Zadar 27:34, Županja – Biograd 30:28, Osijek – Matulji 26:34, Crikvenica – Kozala 33:29, KTC – Hrvatski dragovoljac 34:33.

Igra i akove kog SanSporta odiradili su svoje dvije posljednje utakmice ove sezone u 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi za dje ake A Regije Sjever, te nakon dva slavlja i zasluženo ponijeli naslov prvaka.

Najprije su rezultatom 19:17 savladali sve bolju ekipu Bjelovara, da bi na kraju rutinski pobijedili i dotad aktualnog prvaka regije, RK “Daruvar” rezultatom 24:17. Iako bi im za osvajanje prvog mjesta na tablici bio dovoljan i samo jedan bod, ku i su se vratili sa sva etiri. Me utim slavlje e kratko potrajati jer ve za tri tjedna odlaze na državno prvenstvo gdje e izme u 20 najboljih ekipa u Hrvatskoj pokazati koliko vrijede. Taj kratak period iskoristit e za brušenje forme i otklanjanje nedostataka u igra koj tehnici. Trener Goran Vuk, koji

ih trenira oko godinu dana, zadovoljan je postignutim u ovoj natjecateljskoj sezoni, obzirom da je ostvaren cilj kojeg je u po etku postavio pred sebe i svoju ekipu, a to je osvajanje prvog mjesta na prvenstvenoj tablici regije Sjever. Od odigranih 30 utakmica u cijeloj sezoni pretrpjeli su 1 poraz, 2 puta su odigrali neriješeno i ostvarili 27 pobjeda. Na predstoje oj Završnici prvenstva Hrvatske cilj je popraviti svoju trenutno 7. poziciju u Hrvatskoj, što e im, nadaju se i uspjeti.

Za ekipu San-Sporta u subotu su nastupili: N. Koprivec (G), F. Baranaši (G), B. Nini , F. Murk, M. Vargek, M. Hozjan, K. Petri evi , L. Mihalic, K. Rodi, L. Lukman, E. Horvat, L. Križai , A. Bobi anec, N. Škvorc, A. Blaži , K. Kranjec i trener G. Vuk.

BICIKLIZAM BK MURA AVANTURA – MTB CROATIA CUP VODICE

Izvrstan start naših biciklista U Vodicama je vožena druga utrka Kupa Hrvatske u brdskom biciklizmu, disciplini cross country, pod nazivom „MTB Croatia cup Vodice“. Iako ne u punom sastavu biciklisti Mura Avanture iz Svetog Martina na Muri opet su dokazali da u mla im kategorijama spadaju u sam vrh brdskog biciklizma u Hrvatskoj.

etiri medalje Uvjerljivu pobjedu ostvario je Matija Trstenjak u kategoriji U13, dok je Lovro Posel osvojio 4. mjesto. U kategoriji U14, Timotej Kocen osvojio je prvo mjesto, a Stjepan Hunjak tre e. Svoj prvi plasman na postolje u kategoriji do 15 godina, osvojenim drugim mjestom ostvario je Nikola Vinko, dok je Eric Taradi bio 5. U kategori-

ji U13, zajedno s dje acima, nastupila je Ida Trstenjak, te zauzela 10. mjesto. Me u kadetima Antonio Miši , unato tehni kim problemima s opremom uspio je osvojiti 6. poziciju. Premijerni nastup za Mura Avanturu imao je junior

Rene Maruševec, koji je tom prilikom natjecanje zaklju io kao 8. Od ostalih, nastupio je još Alen Novak u kategoriji Sport, gdje je bio desetoplasirani. Timotej Kocen (U14) i Matija Trstenjak(U13) ostvarili su po dvije pobjede, te su u ukupnom

poretku Kupa Hrvatske uvjerljivo vode i u svojim kategorijama. Do sada su održane utrke Kupa RH na kojima su sudjelovala 23 biciklisti ka kluba iz cijele Hrvatske.

Trenutno je vode i klub Keindl sport iz Zagreba, drugo mjesto dijele Tuškanac iz Zagreba i Orlov krug iz Vodica, dok je Mura Avantura trenutno 4. s osvojenih 382 boda. Osim na doma em planu biciklisti iz Svetog Martina na Muri aktivni su i na me unarodnom polju. Tako, najmla e lanove 10. svibnja o ekuje nastup na MTB utrci u Grazu u Austriji, gdje se vozi zanimljiva MTB utrka koja se sastoji od poligona spretnosti, na kojem natjecatelji za svaku pogrešku dobivaju kaznene bodove, te XCO utrke, za koju se startna lista formira po broju negativnih bodova sakupljenih na poligonu.

Tek tjedan dana nakon austrijske utrke Mura Avanturiste ve o ekuje tre a utrka MTB kupa Hrvatske u Pakracu.

ATLETIKA KROS UTRKA “Frkanovec – srce gornjeg Me imurja”

Sjajan odaziv trka a – sudjelovala 162 trka a U subotu 10. svibnja održana je po prvi puta Kros-utrka „Frkanovec – srce gornjeg Me imurja“ u organizaciji Udruge „Frkanov ani“ te uz podršku Atletskog kluba „Me imurje“ i uz osiguranje DVD-a Lopatinca. Razli ita podloga (asfalt, makadam, zemlja), dvije dužine staze (8,2 km i 4,7 km) te prelijepe livade i šume privukle su ukupno 162 trka a, što pravih sportaša, a što rekreativaca. Sudjelovale su ekipe i pojedinci iz Ivanca, Varaždina, Novog Marofa, Zagreba, Slovenije, brojnih me imurskih mjesta te mnogobrojne udruge.

Udruga „Frkanov ani“ je na ovaj na in ostvarila svoj cilj predstavivši svoje naselje i svoje aktivnosti. Pored toga su ostvareni i zavidni sportski rezultati.

Na stazi od 4,7 km najbolje vrijeme od 20 minuta i 13 sekundi postigao je Tomislav Tomaši iz Pleškovca, drugo mjesto osvojio je sa 20:21 David Verli iz Cirkovljana, dok je tre i u ovoj utrci stigao u vremenu 20:32 Tadej Pajtler iz Svetog Urbana. Na istoj duljini u

konkurenciji žena prvo vrijeme od 24:10 je ostvarila Lucija Horvat iz Malog Mihaljevca, druga je u vremenu 24:20 na cilj stigla Danijela Krobot iz Preloga, a na tre e Tina Tkalec iz Savske Vesi sa 25:38.

Na dužoj i nešto zahtjevnijoj stazi od 8,2 km najbolje vrijeme sa 32:16 je postigao Hrvoje Bari iz akovca, drugi je bio Marijan Huzjak iz Novog Sela Rok sa 33:00, a tre i u vremenu 35:30 Miroslav Hainž iz Varaždina. U konkurenciji žena stazu od 8,2 km najbrže je pretr ala u vre-

menu 41:15 Ana Pav ec-Kregar iz Strahoninca, drugo vrijeme od 41:55 je postigla Majda Horvat iz akovca, a na tre e mjesto s rezultatom 42:45 plasirala se Lea Oleti iz Hlapi ine. Medalje su se u obje utrke dijelile u nekoliko kategorija, a sva postignuta vremena po kategorijama i poredak tr aka mogu se prona i na webstranicama Udruge “Frkanov ani“ www.frkanovcani.hr Da bi sve bilo po propisima, pobrinuli su se atletski suci Zbora atletskih sudaca Me imurja te tehni ka podrška AK-a „Me-

imurja“. Organizatori, lanovi Udruge Frkanov ani, tako er zaslužuju odli nu ocjenu jer su osim odli no odabrane i ozna ene staze za najbolje osigurali medalje, a svi sudionici dobili su majice te su mogli pojesti bogra .

Najbolji dokaz svemu tomu bila su zadovoljna lica svih sudionika koji su nakon dobrih kritika organizatorima dali poticaj da se ova utrka održi i dogodine.

Organizaciju utrke potpomogli su sponzori i pokrovitelji, Me imurska Županija te Op ina Sveti Juraj na Bregu.

16. svibnja 2014.

SPORTSKI RIBOLOV PRVA LIGA HŠRS-a

ME IMURSKI savez ŠRD-u “Vidri” iz Kotoribe dao odbijenicu

Povrije eno pravo da se bave sportom? Sjajan start Glavatice Na podru ju op ine Kotoriba krajem prošle godine održana je osniva ka skupština udruge imena Vidra – Žuži kin Som koja je postala uz ŠRD Som i Žuži ku tre a registrirana ribolovna udruga u tom mjestu. Zvu i nevjerojatno, ali je is nito. Na skupš ni je za predsjednika izabran Mladen Gori anec, dopredsjednik je uro Horvat, dok poslove tajnika obavlja Igor Hižman. Vidra je tako postala 37. ribolovna udruga u Me imurju.

Na naš upit da li nije previše da jedno mjesto ima tri srodne udruge, Gori anec je odgovorio da oni ne e nikome smeta i ni na koji na in optere iva op inski prora un jer ne traže nikakve dotacije. Želja elništva nove udruge bila je da postanu lanovi Saveza sportskih ribolovnih društava Me imurske županije. Ta to ka našla se na dnevnom redu skupš ne Saveza gdje je Vidra dobila odbijenicu. Ogor en takvom odlukom Gori anec je pokre-

Darko Oreški: “Autonomno je pravo Saveza da primi ili ne primi novog lana” Tajnik me imurskog Saveza Darko Oreški potvrdio nam je kako lanovi Skupštine nisu prihvatili da Vidra bude njihova lanica. Kaže da je za takvu odluku bilo 74 lana od prisutnih 75. – Prema našem Statutu autonomno je pravo Saveza da donese odluku prima li ili ne prima novog lana. lanovi skupštine su se tako odlu ili uz objašnjenje da su za podru je op ine Kotoriba, s obzirom na broj lanova, sasvim dovoljna dva ribolovna društva. Njihov rad kao novo registrirana udruga nitko nije dovodio u pitanje – kazao nam je Oreški.

HUMANITARNA NOGOMETNA UTAKMICA za Bojana Vargu - Tin eka

Sve enici protiv Zvijezda u Dunjkovcu Reprezentacija hrvatskih sve enika i ekipa Humanih zvijezda, u srijedu 21. svibnja od 17 sa odigrat e na igralištu NK Me imurec Dunjkovec-Prete nec humanitarnu nogometnu utakmicu za Bojana Vargu – Tin eka. Radi se o bivšem uspješnom nogometašu koji je bio selekcioniran u svim selekcijama Me imurskog nogometnog saveza, ali i Hrvatskog nogometnog saveza pod vodstvom izbornika Mirka Jozi a, te je bio dio reprezentacije u vrijeme izbornika Ilije Lon arevi a i Ivana Pintari a. Prilikom povratka s odsluženja vojnog roka obolio je od teške boles ukliješetenja vratnog živca. Selektor sve enika je Krešimir Žini , a Humanih zvijezda Branko Ivankovi i Mladen Bubek. U sastavu Humanih zvijezda najavljeni su: Davor Vugrinec, Dražen Ladi , Robert Jarni, Miljenko Mumlek, Srebrenko Posavec, Nastja eh, Dražen

Škvorc, Nikola Šafari , Željko Domjani , Božidar Kolari , Krešimir Žnidari , Robert Teža ki, Danijel Štefulj, Goran Vince , Štefan Srpak, Zoran Kralji , Damir Rob, Ivan Domini oni, Zlatko Mihalkovi , Siniša Žvorc, Tihomir Treska, Smiljan Šafari , Ivica Šte ar, Robert Katanec, Kris jan Varga, Stjepan Vinko...

Bojanu Vargi e Humane Zvijezde preda loptu s potpisima svih igra a, a predsjednik HNS-a Davor Šuker dres s brojem „10“, kao sje anje na injenicu kako su zajedno igrali u pionirskoj hrvatskoj reprezentaciji. Ovu hvalevrijednu akciju je organizirao Stjepan Topolnjak Štefek u suradnji sa svojim bivšim igra ima koje je trenirao u svojim i njihovim mla im danima, a NK Me imurec pruža potporu ovom doga aju. Ulaz je besplatan a svi dobrovoljni prilozi namijenjeni su u fond za Bojana Vargu.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

GARDALAND 31. 05. i 21.06. 2014.

260,00 kn

SALZBURG I AUSTRIJSKA JEZERA 17. – 18. 05. 2014.

680,00 kn

DVORCI BAVARSKE, INNSBRUCK I SALZBURG 2 dana 07. – 08. 06. 2014.

890,00 kn FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 25. 06. 2014.

290,00 kn

nuo žalbu u kojoj navodi da je društvo osnovano kao pridruženi lan rme P.P.U. Gori anec kao nosioca ribolovnog prava Republike Hrvatske. Kaže kako preferiraju natjecateljski sport i to lov ribe udicom na plovak i šaranski ribolov. – Zatražili smo od HŠRS-a da nas razvrsta za kadetski i juniorki kup HŠRS-a. Tamo smo dobili naputak od tajnika Tomislava Feldhofera da moramo da zahtjev županijskom Savezu s ime je bio upoznat i tajnik SSRD-a MŽ Darko Oreški. Naš zahtjev je odbijen uz obrazloženje da su tri udruge u jednom mjestu previše. udna odluka jer

znamo da u M. Središ u imaju tri udruge, a u gradu akovcu i Prelogu po 4.

Takvom odlukom povrije eno nam je ustavno pravo da se bavimo sportom i sportskim natjecanjima pogotovo zato što imamo kadete i juniore ijih ekipa u našoj zemlji nedostaje – rekao je Gori anec. Žalbu su upu li na veliki broj adresa. Izme u ostalog istu su proslijedili: HŠRS-u, Ministarstvu znanosti, Sportskom inspektoratu, Ministarstvu poljoprivrede, Uredu za udruge Vlade RH, Ured pravobraniteljice za djecu i mladež, Ured predsjednika RH, Ured župana MŽ….(alf)

Pfeifer iz Preloga

Održana su prva dva kola Prve hrvatske ribolovne lige. Doma ini kola bili su Bjelka iz Sunje te Ilova iz Garešnice. Natjecanje se održalo na stazi Parka 2 kod Banove Jaruge. Od me imurskih ekipa u prvoj ligi natje u se Glava ca Pfeifer Prelog, Som Kotoriba i Linjak iz Ivanovca. Glava ca Pfeifer Prelog ponovo je dokazala spremnost i kvalitetu na najvišem nivou. Prvog dana Glava ca je osvojila drugo mjesto, drugog dana prvo mjesto, što je rezul ralo da nakon prva

dva kola Glava ca Pfeifer zauzme vode e mjesto u prvoj ligi HŠRS-a. Linjak se plasirao na 7., a Som na 12. mjesto.

U pojednina noj konkurenciji me u najboljom desetoricom plasirali su su natjecatelji Glava ce Pfeifer i to; Alan Perko 2. mjesto, Miljenko Perko 3., te Dario eki 8. Uz navedenu trojicu za vode u Glava cu lovio je još i Miro Škoda dok je vo a i trener ekipe bio Zoran Pfeifer. Doma ini naredna dva kola su ŠRD Rak iz Rakitja i ŠRD Korana iz Karlovca.

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

16. svibnja 2014.

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

16. svibnja 2014.

Dragi vježba i, složit ete se sa mnom da su ruke i prsa naša najslabija karika. Da bi nam ruke bile lijepo oblikovane i vrste, napravila sam vježbe s kojima ete najbrže do i do vidljivih rezultata.

Vježbe za ruke su posebno popularne me u ženama iz jednostavnog razloga, a to je naša genetika. Ono ega se najviše užasavamo jesu takozvane zastavice na nadlakticama koje nas postaraju, a da bi doveli naše ruke i prsa u red, potrebno je vježbanjem kontrahirati odre ene miši e koji sudjeluju u raznim dizanjima i spuštanjima. Na taj na in ete zategnuti kožu, oblikovati i oja ati miši e ruku i prsa.

Prije svega važno je spomenuti da vježba i koji vježbaju sami kod ku e esto griješe u odabiru vježbi iz vrlo jedno-

Rekreacija 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

stavnog razloga, a to je što dovoljno ne poznaju anatomiju te su im vježbe za bicep npr. pregib podlaktice s bu icom ili bez nje jedine vježbe koje izvode i pritom zaboravljaju da postoje i drugi miši i ruke, pa se sasvim normalnom pojavom doga a disbalans izme u prednje i stražnje strane nadlaktice. Na taj na in nanosimo više štete nego koristi. Da to ne bi bilo tako, pomno sam odabrala vježbe s kojima emo aktivirati sve velike miši e ruku i ramena i tako ih pravilno oja ati.

Moj je savjet da, ako želite rezultate, sve ove vježbe izvodite svaki dan, šest dana u tjednu s jedan dan pauze. Iz tjedna u tjedan pove avajte serije i pritom krenite s minimalno tri serije, što zna i da nakon što pro ete jednu seriju (sve vježbe) napravite pauzu

Efikasne i brze vježbe za ruke, ramena i prsa od jedne minute i krenete na drugu. Tijekom pauze napravite stretching ili istezanje ruku i ramena.

P r ij e vježbanja se zagrijte kruženjem cijelih ruku iz ramenog zgloba u jednom i drugom smjeru, a nakon vježbanja dobro istegnite.

Za kraj vas sve lijepo pozdravljam, vi sada na vježbanje, a ja u pripremu vježbi za sljede i tjedan!

(Ivana Posavec)

7

2

1

5a

3b

3a 4a

4b

5b

6a Vježba br. 1

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Oslonite se na dlanove i na stopala, ispod ramena su dlanovi, a stopala u širini ramena. Rame, kuk i peta su u jednoj liniji i iz te pozicije krenite radi sklekove tako da se spuštate u pod. Pazite da su vam vrat i glava u produžetku kralježnice.

Napravite 20 ponavljanja.

Vježba br. 2 Postavite se na podlaktice i vrsto s snite trbušne miši e da vam donji dio le a ne bi propao.

Radite izdržaj od jedne minute.

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

6c

6b

Vježba br. 3 Dlanove postavite na stolicu, a noge postavite pod pra-

vim kutem. Krenite udahom stražnjicom prema podu, a izdahom se vratite u po etni položaj.

Napravite 20 ponavljanja.

Vježba br. 4 Ponovno se postavite u poziciju skleka i kroz udah se spuštate na podlak ce, a kroz izdah dižete na dlanove.

Napravite 20 spuštanja i dizanja.

Vježba br. 5 Postavite se u poziciju piramide, kroz duboki udah se spus te glavom prema podu, a na izdah vratite u po etni položaj.

Napravite 20 ponavljanja.

Vježba br. 6 Zamislite da izranjate, pa se spus te stražnjicom na stopala, pružite ruke ispred sebe i krenite izranja glavu guraju i prema stropu.

Napravite 20 ponavljanja.

Vježba br. 7 Postavite se ponovno u poziciju skleka. Izdahom naizmjence pružite jednu i drugu ruku ispred sebe.

Napravite 20 ponavljanja na svaku ruku.

Nakon što ste završili s jednom serijom, napravite pauzu od jedne minute pa krenite u sljede u i tako sve dok ne pro ete tri serije.

50

Informacije

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IM

Poslovni broj: 1 St-76/13

Z A K LJ U A K Trgova ki sud u Varaždinu, po sucu toga suda Radovanu Raduki, kao ste ajnom sucu, u ste ajnom postupku nad ste ajnim dužnikom KOZAR d.o.o. u ste aju, akovec, OIB: 67713250474, 6. svibnja 2014.

z a k lj u i o j e I Prodaje se nekretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika KOZAR d.o.o. u ste aju, akovec, u ste ajnom postupku, uz odgovaraju u primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i to: - nekretnina upisana u zk.ul.br. 3E, etažno vlasništvo s odre enim omjerima, poduložak 29 k.o. akovec, k.br. 219/2, što u naravi predstavlja poslovni lokal br. 25, kat, površine 37,40 m2, 29. etaža 0/1093, poslovne zgrade i zemljišta, ukupne površine 284 hv.

Na nekretnini je upisano razlu no pravo u korist razlu nog vjerovnika REPUBLIKE HRVATSKE, Porezne uprave, PU akovec, a koja prava prestaju danom pravomo nos rješenja o dosudi nekretnine kupcu.

II Vrijednost nekretnine iz to ke I. ovoga zaklju ka utvr uje se u iznosu od 241.998,00 kn.

III Nekretnina iz to ke I ovog zaklju ka prodava e se na usmenoj javnoj dražbi. Drugo ro ište za prodaju održat e se pred ste ajnim sucem u zgradi Trgova kog suda u Varaždinu, soba broj 231/II, 3. lipnja 2014. u 9,00 sa .

Ro ište e se održa i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

IV Ovaj zaklju ak o prodaji objavit e se na oglasnoj plo i Trgova kog suda u Varaždinu, u jednom od javnih glasila, na web stranicama Hrvatske gospodarske komore i na web stranicama Visokog trgova kog suda Republike Hrvatske. Rok od objave zaklju ka o prodaji nekretnina na oglasnoj plo i do prodaje iznosi 15 dana.

V Uvje prodaje: 1. Nekretnina iz to ke I ovog zaklju ka prodavat e se na drugom ro ištu za dražbu po po etnoj cijeni koja je jednaka utvr enoj vrijednos nekretnina i ispod te cijene ne može se proda na tom ro ištu. Tek ako se nekretnina ne proda ni na drugom ro ištu za prodaju po utvr enoj vrijednosti, na narednim ro iš ma za prodaju može se proda za nižu vrijednost koju zaklju kom odredi ste ajni sudac.

2. Sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom nekretnina snosi kupac.

3. Kao ponuditelji mogu sudjelova samo osobe koje prethodno održavanju ro išta za dražbu uplate jam evinu u iznosu od 10% utvr ene vrijednos nekretnina iz to ke II ovog zaklju ka na ra un sudskog depozita Trgova kog suda u Varaždinu broj HR40 23900011300002754 s pozivom na broj spisa 1 St-76/13 i s naznakom „jam evina za javnu dražbu 3.6.14.“ i dokaz o tome predo e ste ajnom sucu prije po etka dražbe.

4. Punomo nici ponuditelja mogu sudjelova na dražbi samo uz ovjerenu specijalnu punomo .

5. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju jam evina e se vra odmah nakon zaklju enja javne dražbe. Jam evinu nije dužan položi razlu ni vjerovnik kojemu je to pravo upisano u zemljišnim knjigama.

6. Kupac je dužan upla razliku izme u jam evine i pos gnute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana obavijes o pravomo nos rješenja o dosudi na ra un sudskog depozita navedenog u to ki 3. uvjeta prodaje ovog zaklju ka. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud e posebnim rješenjem prodaju oglasi nevaže om i odredi novu prodaju, uz uvjete odre ene za prodaju koja je oglašena nevaže om, a iz položene jam evine namirit e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj i novoj prodaji. Nekretnina e se dosudi i ponuditeljima koji e ponudi nižu cijenu (ali ne i nižu od one po etne na ovom ro ištu za prodaju) prema veli ini ponu ene cijene, ako kupac koji ponudi ve u cijenu ne položi kupovninu u roku koji mu je za to bi odre en.

7. Ako je kupac razlu ni vjerovnik koji se jedini namiruje iz kupovnine ili se namiruje prije tražbina svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine, nije dužan položi kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje, a ako iznosi više tada je dužan položi razliku.

8. U rješenju o dosudi nekretnina sud e odredi da se nakon pravomo nos toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosu enim nekretninama, te brisa prava i terete na nekretninama koji prestaju njihovom prodajom.

9. Prodaja se obavlja po na elu «vi eno-kupljeno», što isklju uje sve naknadne prigovore kupca.

10. Sve dodatne informacije mogu se dobi kod ste ajne upraviteljice Jelene Stankus Tkalec 099/312-4155 svakog radnog dana od 9 do 15 sa .

1. Vina-Brki d.o.o. Malinska, traži m/ž osobu za booking; m/ž konobara-šankista ( akovec) i m/ž pom. kuhara ( akovec) - na odre eno (sezona), javi se na mob. 099 222 1338, 099 403 7536 ili na email: brkic. damir@yahoo.com do 30.06.2014.

2. Dea j.do.o. M. Središ e, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

091 1545 165 do 22.05.2014 3. Art Caffe, Prelog, Glavna 68, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu ili na mob. 091 646 7709, do 23.05.

4. Ordinacija op e med. Tarandek Mirjana, M. Središ e, traži medicinsku sestru/tehni ara sa stru nim ispitom na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 460 548, do 23.05.

5. UO Ca e - bar Route 66, Selnica, Frankopanska2,traži3konobara/icunaodre eno vrijeme, osobni dolazak adresu ili email: leonadro.hozjan@gmail.com ili na mob.

095 901 5985, do 8.6.

do 15.06.2014.

11. Caffe bar Marti, Prelog, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 964 3111, do 30.05.2014 12. Midi d.o.o. Ivanovec, Kalni ki odvojak 7, traži 3 m/ž zavariva a za postupak 141 na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresuilinaemail:midi@midi.hrilinamob.

099 3373 777 do 16.05.2014.

13. SiladiAgro d.o.o. Kotoriba, traži m/ž voditelja kooperacije u proizvodnju bu a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 915 8006 do 05.06.2014.

14.Leoniej.d.o.o.Kotoriba,StjepanaRadi a 2, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobnidolazaknaadresu,najavanatel.040 682 005, do 06.06.2014.

15. Zobi Invest d.o.o. Sve Filip i Jakov, traži kuhara/icu na odre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj. s ribom i roš ljem, zva na mob. 099 412 8419 do 01.06.2014.

6. MD Ca e bar, Prelog, Glavna 5, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob: 098 832 575 ili osobni dolazak na adresu do 09.06.

16. Structura d.o.o. akovec, Športska 2, traži m/ž skladištara/referenta prodaje na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: info@structura.hr do 19.05.2014.

7. Sladoled i fast food Pajdaš, K. Zrinski 2, akovec, traži m/ž prodava a u fast food-u na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099 705 9569 do 25.05.

17. Autoprijevoznik vl. Vladimir Meznari , akovec, traži m/ž voza a C i E kategorije, radno iskustvo 2g., doma i transport, zva na mob. 098 426 840, do 17.05.2014.

8. Ancora d.o.o. Belica, traži konobara/icu na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099 6664 555 do 19.05.

18. MK Poslovanje j.d.o.o. Nedeliš e, traži m/ž voditelja kuhinje - pizza majstor/majstorica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., zva na mob. 099 723 6361, do 31.05.2014.

9. Rus ca d.o.o. akovec, traži konobara/ icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207 do 19.05.

10. Muraplast d.o.o. Kotoriba, Industrijska zona bb, traži 4 m/ž strojara ska na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: posao@muraplast.com

19. Autoklub Nedeliš e d.o.o. Nedeliš e, Maršala Tita bb, traži m/ž STRU NOG VODITELJA U AUTOŠKOLI - uvje : VŠS, VSS najmanje 3g. radnog iskustva, položen stru ni ispit i valjana dozvola A i B kat.; m/ž PREDAVA A U AUTOŠKOLI - uvjeti: VŠS,

Temeljem Zakona o cestama (NN 84/1, 18/13, 22/13 i 54/13), Odluke o cestama na podru ju velikih gradova koje prestaju bi razvrstane u javne ceste (NN 44/12) i Objašnjenja Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, Klasa: 932-01/12-02/182, Urbroj: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Grad akovec objavljuje

JAVNI POZIV kojim Grad akovec, kao pravna osoba u ijem su vlasništvu nerazvrstane ceste na administra vnom podru ju Grada akovca, obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s zemljištem na kojem je poljski put koji prolazi preko kat. es ca 3610/2, 3605, 3614 i 3613 u k.o. akovec (poljski put koji se spaja sa Buzove kom ulicom kod ku nog broja 61 i 65 te se pruža prema sjeveru gdje se ra va i završava na potoku Trnavi), što u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu, o zapo injanju postupka eviden ranja u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izra uje se snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

Predstavnici Grada akovca e dana 21.05.2014.godine zapo eti s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgra ena nerazvrstana cesta uz stru nu pomo ovlaštenog inženjera geodezije Mladena Babi a (Geo 87), predstavnika tvrtke Geoplan d.o.o. iz akovca, Trg Eugena Kvaternika 8, koji se brinu da lomne to ke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava (obavezno ponijeti dokaz o vlasništvu) na zemljištu koje grani i sa zemljištem na kojem je izvedena opisana nerazvrstana cesta, mogu obavi uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, te zatraži eventualna dodatna pojašnjenja dana 22.05.2014.godine od 12-14,30 sa u prostorijama Grada akovca, II. kat, soba 204, na adresi Kralja Tomislava 15, akovec.

Gradona elnik Grada akovca

VSS, najmanje 3g. voza ke dozvole B kat., dozvola instruktora vožnje B kat., položen stru ni ispit i m/ž INSTRUKTORA VOŽNJE uvje : VŠS, najmanje 3g. voza ke dozvole B kat., dozvola instruktora vožnje B kat.

Sla zamolbu na adresu ili zva na tel. 040 822 312, 098 303 696, natje aj otvoren do popunjenja 20. Aluplastik Josip Pintar, Mala Subo ca, traži 2 m/ž djelatnika na izradi i montaži ALU i PVC stolarije na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., zvati na mob. 098 426 013 ili email: aluplas k. pintar@gmail.com do 30.05.2014.

35. DiH PROJEKT j.d.o.o., akovec, traži 3 konobara/ice na odre eno vrijeme, mjesto rada :Ca e bar La terassa, javi se na mob. 099 441 8222, do 13.06.

36. Drvna galanterija i pilana Sandukar, Totovec, V. Bakari a 12, traži 6 m/ž radnika u drvnoj galanteriji na odre eno vrijeme, javiti se osobno na adresu do 12.06.

VOD HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOŠLJA 396-819 KOVEC: ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR . SREDIŠ E: ISPOSTAVA M 543-200

21. Stolarija A. Jurkovi , Pribislavec, Vinka Žganca 18, traži m/ž akusti kog izolatera i m/ž pomo nog stolara na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 21.05.2014.

22. Obrada metala i trgovina d.o.o. Ivanovec, traži m/ž kontrolora strojne obrade glodanje/tokarenje na neodre eno vrijeme, najava na tel. 040 338 120 do 31.05.2014.

37. Soboslikar Goricaj, Dunjkovec, Lj. Gaja 27, traži 3 m/ž soboslikara na odre eno vrijeme, terenski radi doma, osiguran smještaj, javi se na mob. 091 898 7121, do 31.05.

38. Rino d.o.o. Strahoninec, traži 2 m/ž instalatera grijanja na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 273 460, do 19.05.

39. Kevin mont j.d.o.o. Domašinec, traži 3 m/ž fasadera i 2 m/ž soboslikara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi se na mob. 099 879 5418 do 11.06.

23. Klasika d.o.o. Domašinec, traži m/ž fasadera-soboslikara na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g., zva na mob. 098 900 2692, do 05.06.2014.

40. Me imurski graditelji 3B, Novakovec, traži 3 m/ž kranista i 6 m/ž tesara na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javiti se na mob. 091 426 9640 do 30.05.

24. Leptan d.o.o. akovec, traži ista a/ icu na odre eno vrijeme, na puno radno vrijeme (25 sa / tjedno), javi se na mob.

099 3063 781, do 16.05.

41. Extremecolor, Prelog, Trg sv. Florijana 15, traži m/ž fasadera - soboslikara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 588 5740, do 27.05.

25. Toplice Sve Mar n, Sve Mar n na Muri,tražim/žkozme ara/pedikera;m/ž pom. kuhara i kuhara/icu na odre eno vrijeme,potrebnoradnoiskustvo1g.,javi se na mob. 099 2199 663, do 23.05.

Radna mjesta Varaždin

26. Tkalec trans d.o.o. akovec, traži 5 voza a/icu motornog vozila E kat., potrebno radno iskustvo, posla pismenu zamolbu na email: info@tkalectrans.hr do 16.05.

27. Paladin obrt za ugost. akovec, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 347 399, do 22.05.

28. Lola j.d.o.o. Nedeliš e, traži konobara/ icu na neodre eno vrijeme, mjesto rada Prete nec, javi se na mob. 095 808 2030, do 31.05.

29. Junior d.o.o. akovec, traži prodava a/icu pekarskih proizvoda na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933, do 23.05.

30. Armat d.o.o. Strahoninec, traži m/ž armira a na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., javi se na mob. 098 242 251, do 22.05.

31. UO Barok akovec, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo 3g., javiti se na mob. 091 2382 175 do 22.05.

32. M-dekor j.d.o.o. D. Kneginec, traži 2 m/ž cvje ara/aranžera na neodre eno vrijeme, mjesto rad Centar Lumini, javi se na mob. 092 302 1532, do 16.05.

33. Arion d.o.o. akovec, traži 7 m/ž montera dizala na odre eno vrijeme, rad u inozemstvu, potrebno 1g. radnog iskustva, posla zamolbu na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 11.06.

34. AGNITUM d.o.o. - Caffe bar Miba , Domašinec, V. Nazora 4, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob.

U Varaždinu 6. svibnja 2014.

SUDAC Radovan Raduka UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Pro v ovoga zaklju ka nije dopuštena žalba.

DNA: 1. razlu nom vjerovniku REPUBLIKA HRVATSKA po ŽDO u VARAŽDINU 3. ste ajni upravitelj Jelena Stankus Tkalec, Jalkovec, Bra e Radi 20 4. ste ajni upravitelj za sredstvo javnog informiranja 5. ste ajni upravitelj za HGK 6. ste ajni upravitelj za Web VTS 7. oglasna plo a Trgova kog suda u Varaždinu - 15 dana 8. Porezna uprava PU akovec

091 446 5161 ili email: agnitum@agnitum. hr ili osobni dolazak do 15.06.

d.d. u prisilnoj likvidaciji (preoblikovana iz Zanatsko štedno kreditnih zadruga) poziva klijente koji još nisu podigli svoje štedne uloge, da se jave na tel. 01 466 55 06 , 01/466 55 04 ili putem faxa. na broj 01 466 27 08 radi dogovora o ispla .

1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, traži 1 m/ž voditelja kuhinje na odre eno vrijeme za rad u restoranu i ca e baru Pala n Varaždin, uvje : radno iskustvo min. 2g. u samostalnom pripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnostnapromjeneiusavršavanje,težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu, poželjno poznavanje

IMENDANI I BLAGDANI petak, 16. svibnja – Ivan Nepomuk, Nenad subota, 17. svibnja – Gizela, Paško, Bruno nedjelja, 18. svibnja – Ivan papa I., Sre ko ponedjeljak, 19. svibnja – Celestin papa utorak, 20. svibnja – Zvjezdan, Zlata srijeda, 21. svibnja – Dubravka, Eugen etvrtak, 22. svibnja – Jelena, Renata, Jagoda

DUHOVNI VELIKAN

Paškal bajlonski, 17. svibnja Bio je redovnik, ro en 1540. u Španjolskoj. Kao pastir sam je nau io itati kako bi oplemenio izuzetne duhovne darove. Stekao je glas misti ne milosti i pobožno se klanjao Svetoj pri esti. Na putu franjevcima opservantima u Francusku napali su ga protestanti hugenoti i od rana se nikada nije potpuno oporavio. Umro je 1592. godine, a njegov grob u Villarealu postao je mjesto hodo aš a. Prikazuje se kao fratar s pastirskim štapom i zaštitnik je pastira. (sm)

16. svibnja 2014.

URJU jednog stranog jezika. Molbu i CV dostavi na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin ili e-mailom: info@pala n.hr Najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699, do 1.6.; i traži 1 kv konobara/icu u restoranu Pala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno.

Prijavu sa životopisom posla e-mailom na info@palatin.hr ili donijeti osobno u restoran od 9-16 sa , B. Radi a 1, Varaždin - h p://www.pala n.hr do 1.6.

5. CROATIA-TRADE export-import, trgovina d.o.o., Mjesto rada: Varaždin - Zapadna Europa, traži 2 m/ž voza a-prikoli ara u me unarodnom prijevozu na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : KV voza /ica teretnih vozila, iskustvo 2g. mob: 091 3101 432 do 31.5.

2. ZLATNE GORICE, obrt za ugos teljstvo i usluge - vl. Dražen Jambriško, mjesto rada: Varaždin Breg, traži 1 kuhara/icu u restoranu Zlatne Gorice na odre eno vrijeme, uvje : kuharska kvali kacija, min.

2g. radnog iskustva u restoranu, obvezno iskustvonapripremijelatradicionalnekon nentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobe iz udaljenijih podru ja. Životopis i prijavu dostavi na mail adresu: zlatni-restorani@net.hr do 30.5.

6. BONA CONSILIO j.d.o.o. Varaždin; traži 10 m/ž nancijski savjetnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : SSS, VŠS bez obzira na smjer, poželjno iskustvoupotroša komkredi ranju,informa kaznanja.Zaosobekojesuuradnom odnosu postoji mogu nost honorarnog zaposlenja. Zainteresirani kandida prijavljuju se na mob 095/790-6381 ili mail: bona.consilio@gmail.com za dogovor oko termina razgovora, do 31.5.

3. FONTANA, obrt za ugos teljstvo, vl. BosiljkaMija evi ,Tur in,Zagreba ka94;traži 2 konobara/ice u ca e baru na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, radno iskustvo nije važno, poslodavac osigurava smještaj, najava na mobitel: 099 5911 073, do 24.5.

7. PRO-CLEAN j.d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: Varaždin, Varaždinska županija, traži 1 m/ž prodajnog predstavnika na odre eno vrijeme - organizacija i vo enje prezentacija proizvoda u interakciji sa centralom tvrtke, uvjeti: motivirana,

eksibilna, sposobna i duhom mlada osoba,izraženeorganizacijske,prezentacijskei pregovara kesposobnos ,poželjnojeposjedovanje vlas tog vozila. kontakt: procleanhr@yahoo.com, javi se do 29.5.

4. ANTE j.d.o.o. za ugos teljstvo; traži konobara/icu u ca e baru Loca na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, mjesto rada: Nedeljanec, radno iskustvo nije važno.

mob: 099 794 8332, e-mailom: silvija3@ net.hr do 24.5.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠENKOVEC NA ELNIK OP INE Klasa: 363-02/14-01-01 Urbroj: 2109/25-14-2 Šenkovec, 14.05.2014.

Na temelju lanka 15. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 26/03 – pro iš eni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09) te lanka 129. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ br.

110/07) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 125/08) na elnik Op ine Šenkovec objavljuje

JAVNI

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA POVJERAVANJE OBAVLJANJA KOMUNALNIH POSLOVA NA ODRŽAVANJU NERAZVRSTANIH CESTA I OTVORENIH ODVODNIH JARAKA 1.

a) naru itelj: Op ina Šenkovec b) sjedište: Šenkovec, J. Bedekovi a 11, 40000 akovec c) telefon: 040/ 343-250, faks: 040/ 343-750 d) OIB: 45676923356

2.

VRSTA I KOLI INA PREDMETA NABAVE: - doprema, ugradnja i razgrtanje mljevene batude 0-32 mm na poljske puteve, kipanje na lanac; - sanacija i popravak asfaltnog sloja; - održavanje i ure enje sustava za odvodnju oborinskih voda sa odvozom zemlje i bez odvoza; - ure enje bankina - ostali sli ni radovi Navedena vrsta predmeta nabave ugovara se za 2014. godinu.

Na temelju lanka 188. Zakona o prostornom ure enju (NN br. 153/13) te lanka 82. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13) Ured Grada Mursko Središ e kao nositelj izrade planova obavještava javnost da je odlukom Vije a od 29.11.2012. pokrenut postupak izrade:

I. Izmjene i dopune Prostornog plana ure enja Grada Mursko Središ e (Sl.gl.Me .žup.br. 10/04) Informacije o jeku izrade Prostornog plana ure enja mogu se dobi u Uredu Grada Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40 315 Mursko Središ e ili upitom na 040/370-782.

Ured Grada Mursko Središ e

IZ MATI NOG UREDA RO ENI IZABELA POLJAKOVI , K I MARIJE I STJEPANA; LUCIJA HA EK, K I JOSIPE I ZORANA; MARIN BABI , SIN MATEJE I MIŠELA; MILA ŽOHAR, K I MAJE I DANIJELA; IZAK KOVA I , SIN TANJE I GORANA; DORA ŠPOLJARI , K I ANE I DRAŽENA; NADINA RAI BALJAK, K I NATALIJE I ALADINA; KAROLINA BOGDAN, K I BOSILJKE I ZVEZDANA; TESA HRANILOVI , K I MAJE I NIKOLE; MELISA MAKAR, K I IVANE I MATIJE; LUNA BORŠI , K I ALEKSANDRE I NEVENA; LUKA LAPAT, SIN MAJE I IGORA; KRISTINA BERNAT, K I JASMINE I BERNARDA; MAGDALENA BOGDAN, K I ZORICE I STANISLAVA; EDUARDO HORVAT, SIN ANAMARIJE I ALENA; NIK DRVENKAR, SIN KRISTINKE I MANUELA; SEBASTIJAN IGNAC, SIN JASMINE I VLADE; EMA JAMBROVI , K I ANITE I MATIJE; BORNA TUREK, SIN VALENTINE I DANIJELA; MONIKA ORŠOŠ, K I LJUBICE I ELVISA; ROMEO ORŠUŠ, SIN TANJE I MARIA ( akovec) VJEN ANI VANJA KOLODA I JANKO KALŠAN, MAJA GOLUBI I DRAGAN MIHALEC, VALENTINA MATI I MARKO CIRKVEN I , VALENTINA BELEC I TOMISLAV BORKO, ANITA

OV AR I MIHAEL JAMBROŠI ( akovec); KAROLINA NOVOSEL I MARKO KRZNAR (M. Subotica); MARINA KOLARI I LEONARD SANJKO, MIHAELA POSEL I ROBERT HAMER (M. Središ e); NEDA PUKLAVEC I SINIŠA LOVREC (Nedeliš e); GABRIJELA JANUŠI I MARKO KOLENKO, IVKA FURUNDŽIJA I NIKOLA OTO, IRENA BALIJA I MARIO GRIVEC, EMILIJA HUNJADI I DANIJEL ŠTEFOK (Prelog); IVANA ŠKVORC I ROBERT VABEC, SNJEŽANA LEVA I

I IGOR FARKAŠ, MONIKA LOVREC I RAJKO DVANAJŠ AK (Štrigova) UMRLI MILAN OREŠKI R. 1934., LJILJANA TRSTENJAK R. EKLI

R. 1952., ROZINA FRAN I R. JEZERNIK R. 1930., FRANJO BUBEK R. 1955., JOSIP LIPI R. 1919., SABINA MOŠMONDOR R. ŠKVORC R. 1929., VLADIMIR KOLARI R. 1947., VLADIMIR BRATI R. 1951. ( akovec); MATILDA SILADI R. MATOTEK R. 1924. (Kotoriba); BARBARA IVACI R. POSAVEC R. 1933.

(M. Subotica); ANA KUTNJAK R. NOVAK R. 1940. (M. Središ e); JOSIP VIZINGER R. 1944.

(Nedeliš e); JOSIP DORNIK R. 1936., FRANJO VIDOVI

R. 1952., JELENA PETRIC R. GOSARI R. 1925., ZVONIMIR BRODARI R. 1950. (Prelog)

a) rok za dostavu ponude je 27.05.2014. godina; b) ponude dostavi u zape a enim omotnicama na adresu: Op ina Šenkovec, Šenkovec, J. Bedekovi a 11, 40 000 akovec, s naznakom: „NE OTVARAJ – ZA NATJE AJ za održavanje nerazvrstanih cesta i otvorenih odvodnih jaraka“. c) ponudi je potrebno priloži : - dokaz o registraciji za obavljanje navedene komunalne djelatnos (obrtnica ili izvod iz registra Trgova kog suda), - potvrde BON 1 i BON 2, - potvrde o pla enim porezima i doprinosima za zadnji mjesec (Porezna uprava, HZMO i HZZO), - popis djelatnika i mehanizacije, - uvje i na ine pla anja, - izjavu o nepromjenjivos cijena. d) ponude e se otvori u roku od 3 dana po isteku roka.

U dubokoj boli javljamo svim ro acima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga supruga, mama, baka, sestra i gospo a

BISERKA DOBRANI

iz Brezovca blago preminula u Gospodinu u srijedu 14.05.2014.g. u 56. godini života.

Ispra aj drage nam pokojnice bit e u petak 16.05.2014. godine u 16,00 sati na mjesnom groblju u Svetom Martinu na Muri.

Sveta misa zadušnica služit e se u crkvi sv. Martina nakon pogreba.

Po ivala u miru Božjem!

Ožaloš eni: suprug Mladen, k erke Mihaela i Jasmina, zet Goran, unuci David i Leona, brat Franjo s obitelji, rodbina, prijatelji, znanci i ostali tuguju i

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ZORANU KIRI U 17.5.1992. - 17.5.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

ZAHVALE, POSLJEDNJI POZDRAVI I SJEĆANJA Kad vas napusti neko od bližnjih, topla i prijateljska riječ pruža utjehu i pomaže u prvim danima nakon odlaska.

Obavijestite rodbinu i prijatelje o vašem gubitku, zahvalite onima koji su Vam pomogli u najtežim trenucima i bili uz vas.

Teško je u takvim trenucima naći prave riječi. Zato smo tu mi da vam pomognemo u kreiranju vašeg sjećanja, zahvale ili posljednjeg pozdrava.

POSLJEDNJI POZDRAV

50 kn 84x30 mm

3.

OBAVIJEST O SMRTI

SJEĆANJE

fotka

70 kn

ZAHVALA

84x50 mm

fotka

Cjenik prema ostalim veličinama:

100 kn 84x70 mm

1/12 str. = 200 kuna 1/8 str. = 300 kuna 1/6 str. = 400 kuna 1/4 str. = 600 kuna

Sjećanje, zahvale i posljednje pozdrave možete predati od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 15 sati na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec ili na mail adresu: oglasnik@mnovine.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefon 040/323-600

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

MOTORNA VOZILA RENAULT TWINGO 1.2 1998.g., servisiran, nove gume, reg. do 8/2014., u dobrom stanju, nove ko nice, zup asti, vodna pumpa, muzika. mob. 099 7370 770 MINI COOPER PEPPER 1.mj./2007.g, 1600 ccm, 85 kw, napravljen servis, izuzetno atrak van, cijena 8.490 eura, info: 098/9322-017 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter.

Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HI T NO I P OVOL JNO pro dajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODA JEM OPEL COMBO 1.7D 1997.g., registr. do 3/2015., mob.

098/9549-775 PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 FIAT STILO JTD 1.9 dizel 2005.g., 74KW, reg. do 2/2015., 152tkm, prodajem ili mijenjam za terenac uz doplatu ili dr. jeftinije vozilo. info: 098/190-3753 PRODAJE SE AUDI 80 1988.g., samohodna kosilica, skuter i ženski bicikl. tel. 822-059 PRODAJEM RENAULT 5 1.1 + još jedan za dijelove, te alu felge 4x100 16cola sa gumama, mob. 091/5130-939 PRODA JEM SKUTER Huoniao 20 05.g., cijena povoljna, mob.

099/6390-801 PRODAJE SE REN. LAGUNA 1995.g., reg. do 3./2015.g., u dobrom stanju, info: 095/198-7313

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRO DA JEM KUKURUZ B C 572, 2 tone, cijena 1,40 kn/kg. Mob: 099/808-7586 ili 099/683-9984 PRODAJEM TRAKTOR Belarus T-25 s plugom, tanjura om i branom, u odli nom stanju, servisiran, potpuno ispravan, gume dobre, novi akumulator. mob. 099 7370 770 KUPUJEM traktorske priklju ke, cisterne, prikolice i ostalo - može neispravno. mob 091 739 6965 MOTORNA ŠPRICA COMET MC 20/20 za vinograd i vo njak sa rezervoarom od 80lit. i sa 30m visokotla nog crijeva i mlaznicom, malo korištena, te preša za grož e 80lit., ispravna, tel.

091-512-3571 PRODA JU SE LIVADE Dunjkovec od 1850m2, oranice Veliki Štuk 1274m2 Strahoninec, 2418m2 Nedeliš e, te pijetao Federfusige, Australorpa, Križeva ke kukmice, mješanci Brame. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, mob.

098/954-9775 PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODAJEM traktor Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., info: 098/190-3753 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311 KUPUJEM AGACIJU u rastu za rušenje ili šumu za rušenje na podru ju Vra šinca i bliže okolice. info: 867-035 PRODA JEM TRAK TORSKU CISTERNU od 3500lit., prskalicu od 300lit. i ru ni krunja kukuruza. tel.

040/620-045

PRODAJE SE freza i roto kosa za Labin, 8KS, flakserica (nova glava), freza za T.Vinkovi 818, mal er HMF 220cm, šprica od 350lit. mob.

091/563-2125 PRODAJEM SIJA ICU Olt 4-redna sa dozatorom za gnojivo i 4-krilne brane. mob. 099/277-9955 PRODAJEM BA VU elipsastog oblika od 320lit. zaparena, sumporena od bagrema, na stalku, te mašinu za mljevi jabuke i grož e, sa el. motorom. mob. 098/1868-111

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

USLUGA RUŠENJA DRVE A na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 RIJE ANIN (49g) SSS, poznavanje rada na PC-u, B-kat, aktivno znanje tal. jezika, dugogodišnje radno iskustvo u Hrvatskoj i inozemstvu na raznim poslovima. Hitno traži posao na podru ju cijele Hrvatske, može i na OPG-kozarstvo ili seoskoturisti ko gospodarstvo. Kontakt mail: cercolavoro@net.hr TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRA ŽIM POSAO davanja instrukcija iz kemije, u enicima osnovnih i srednjih škola. mob.

095/829-8412

POZNANSTVA DE KO (37g) traži žensku osobu za vezu 35-40 god. ponude na sms 098 1949 140 TRAŽIM UDOVICU za druženje ili suživot. Ako trebaš stan, imaš bez naknade, ostalo po dogovoru. info: 091/9111-360

KREDITI NAJNOVIJI, POVOLJNI, SVENAMJENSKI KREDITI SVIH BANAKA U HRVATSKOJ, ZA VAS. info: 095 5181 222

NEKRETNINE – PRODAJA ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

TRAŽIM DJELATNICE ZA ODRŽAVANJE APARTMANA u okolici Pore a od 1.6. do 30.9., a može i odmah. Pla a i smještaj po dogovoru! tel. 098/1910-789

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 HITNO PRODAJEM KU U u centru grada akovca i stan u centru akovca sa dvorištem pla anje i cijena po dogovoru ! mob: 091/151-7330 PRODAJEMO VIKENDICU od 45 m2 s vinogradom i vo njakom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. mob. 095 900 6539 ili 098 967 9904.

KUPUJEMO STAN na otoku Krku (Njivice, Malinska, Krk), površine do 50 m2 i cijene do 75.000 EUR, od mora i centra max 1km. Mob 099 2630 673 VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376 PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775 PRODA JEMO GARSONIJERU od 21m2 u Zagrebu, novogradnja, + parkirno mjesto, idealna za studente, energ. certifikat A. info: 091/568-2259 POVOLJNO SE KUPUJE MANJE POLJ. ZEMLJIŠTE (livada, stare gorice) u Lopa ncu, Vinogradska ul ili okolica. ponude na mob. 098/556-423 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535 PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a). mob.

098/241-559

16. svibnja 2014.

PRODA JEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vo njak i vrt, vel.

1306 hv, energ. cer t. F. mob.

098/908-2302 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Strahonincu, novi kvart, 740m2, te se iznajmljuje stan u akovcu, trosobni od 75m2, s garažom, mob.

098/749-131 VO NJAK od 90 vo aka svih vrsta i 100 trsova muškat žu povr. 500 hv sa vrtnom ku icom, prodajem na Polevama (iza autoprijevoznika Kukovca), info: 098/935-6187

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE namješteni stan 45m2 s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJEM STAN od 50 m2 blizu centra akovca. info: 091 720 9338 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, akovec. Tel. 099/6390-759 IZNAJMLJUJEM bra nom paru manju obiteljsku ku u u Šenkovcu, namještena, s velikim vrtom i dvorištem, info: 095/521-3924 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u ul. Vladimira Nazora, akovec. Tel. 099/6390-759 IZNAJMLJUJEMO STAN u Savskoj Vesi, poseban ulaz, namješteno, mog. korištenja garaže. mob.

095/8120-752

Najbolje je kada se pije u dvoje Traminac mirišljavi

Muškat žu

VINOGRAD VINOGRADARSTVO DARSTVO D ARSTVO I PODRUMARSTVO, PODRU PODRUMARSTVO Zvonko i Ljiljana Kerman, Varaždinska 12A, 40305 NEDELIŠĆE VINOGRAD I PODRUM, Sv. Urban 88, Stane nec breg, tel: 040 823 023

16. svibnja 2014.

PRODAJE SE uš uvani alat NOVI i POLOVNI: bušilice (velike i male), šlajferice (velike i male), ubodne pile, aku bušilica, hil komplet, hoblerica - sve Bosch, razne veli ine vaser vaga, vij ana roba, malerski alat (kistovi, dleteri, špahle, ljestve...), aparat za zavarivanje, više vrsta ru nih stega, AL letve za ravnanje, veliki broj svrdla za željezo i beton, razni klju evi: (vili as , okas , gedore), ku je za alat, ku ja sa ureznim i nareznim svrdlima, razni eki i, više vrsta reznih plo a, drvene i željezne skele te kompletan alat za vodoinstalatere i vrtni stol s klupama. Alat je profesionalan!

CIJENA PO DOGOVORU. Info: 384-556 ili 098/830-513 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni od 46m2 i 3-sobni od 115m2 u centru k, odvojena brojila i ulaz, namješteno. Zvati poslije 17 sati na tel.

099/572-6800 IZNAJMLJUJEM SOBE STUDENTIMA (1-sobne i 2-sobne), zajedni ka kuhinja i kupaonica, blizina Pedagoške i Veleu ilišta, info: 098/173-0391

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN na Rabu, Kampor, cijena 6 mj. = 250,00kn/dan, 7-8 mj. = 320.00kn/dan. info: 098 448 863

ŽIVOTINJE

MJESEČNE EČNE PURE PUR E DOSTAVA ,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, mlade tek izašle iz gnjezda, odli ne za ku ne ljubimce.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 POVOLJNO PRODAJEM sedam dojnih koza i jarca, tel. 095/897-8843 PRODAJE SE SVINJA za klanje težine oko 180kg. tel. 855-736

RAZNO PRODAJEM AUTOAKUSTIKU, poja ala, zvu nike, ku je sa niskotoncima, kablove i sve ostale potrepš ne za instalaciju. Uvoz iz Njema ke, sve novo!!! Donji Pustakovec 113, tel 092 298 2747 ili 040 628 217 PRODAJEM BETONSKE PLO E dim.

40x40, glatki beton, pogodne za postavljanje oko ku e ili pješa ke staze i rubnike, Mob 098/426-792 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info na tel. 098/632-494 PRODAJEM Peugeot skuter, novu kožnu kutna garnituru (u pola cijene), klavir, cafe aparat Senseo i stol za stolni tenis. mob. 091/970 1929.

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kal. 5,5mm, kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka.

Može i zamjena za kompresor.

Mob: 099/25-96-444 Prodajem SJEDA U KOŽNU GARNITURU u bež boji (dvosjed, trosjed i velika fotelja), jako o uvano (4.000 kn); DJE JU STOLICU-HRANILICU marke Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano (400 kn): DJE JI VRTI , o uvan i korišten samo 1mj.

(350 kn), te KINDERBET u natur boji drveta (350 kn). kontakt 098 299 330 PRODAJEM nekoliko stolova za dnevni boravak od masivnog drveta i umjetni ke slike. Može i zamjena za drugu tehni ku robu ve e vrijednos , klavijature Yamaha Tyros 4 ili kombi vozilo. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM VLAKOVE H0 1/87 i N 1/160 lokomotive, putni ke i teretne vagone, upravlja e, tra nice, ku ice i sve ostalo potrebno za izradu maketa. U ponudi su nove i korištene stvari i dijelovi. tel. 092 298 2747 ili 040 628 217 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir.

30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919

PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

PRODA JEM RU NO PLETENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 KUPUJEM ŠKRINJU-LEDENICU oko 300lit., ispravnu i o uvanu po povoljnoj cijeni. ponude na tel.

098/390-692 PRODAJEM stoli (350kn), stolice (4kom/600kn); pisa i stol (400kn); škrinju Gorenje 310lit.

(750kn), plo u za ugradb. el. štednjak (20 0kn), ljetne gume Fulda i Debica 175/65/14 (600 i 900kn), te bicikl za djevoj ice srednje uzrasta. info: 095/521-3924 MIJENJAM SLI ICE Živo njsko carstvo, mob. 092/122-0040 PRODAJE SE DRVENA STOLARIJA, o uvana, prozor i vrata balkonska ulazna i garažna, te šalaporke. info: 091/396-2700 PRODAJE SE DJE JA SOBA s krevetom na kat duž. 4m, talijanska, odli no o uvana, cijena po dogovoru (može i otplata), tel. 363-128 ili 098/463-465 PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu, upit na tel. 390-574 PRODA JEM TROSJED malo korišten dvosjed rabljen francuz 16 0 cm sa dva no na ormari a i stijenu s ogledalom. info: 091/8930-428

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Lemmy - odrasli, ogroman, muški crni ma ak sa bijelom mrljom ispod vrata. Star oko godinu dana. Kastriran, o iš en od nametnika i uskoro e bi cijepljen pro v zaraznih boles . Nau en na pijesak, voli se mazi , ali pokaže kad mu je dosta. Udomljuje se isklju ivo kao jedini ma ak jer druge živo nje ne podnosi. Potpisuje se ugovor.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Casar je predivno štene koje e biti visokog rasta. U skloništu boravi sa svojih osmero bra e i sestara. Cijepljeni su i ipirani i stari oko 4,5 mjeseca. Udomljuju se u ku u s dvorištem i pristupom unutra. Kontakt: 098-241-060.

Luc Dragica - starija maca koja eka da svoje zadnje godine provede u ne ijem krilu. Nezahtjevna maca, nau ena na pijesak i na ostale mace iako je dominantna prema njima, nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika i sterilizirana.

Pružite joj šansu. Potpisuje se ugovor.

je predivan i dobro udan mješanac labradora koji želi veliko dvorište za puno tr anja i igre. Lanac i boks ne dolaze u obzir. Kontakt: 091-8988-004.

Gandalf je mješanac labradora i tornjaka, visok rastom, dostojanstven i pametan pas koji treba obitelj s dovoljno vremena za šetnje i druženja.

Kontakt: 091-8988-004.

Keena - prekrasna ma ka, trikolorka, kratkodlaka, stara oko godinu i pol, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika eka na novi dom i svoju obitelj. Plahe je naravi, no izrazito zna željna i mazna. Potpisuje se ugovor.

Myro je mali veseli upavac. Slaže se s drugim psima, obožava ljude, dobar je s djecom, cijepljen i ipiran. Kontakt: 091-8988-004.

Afrodita - grasta ma ka s ogromnim jantarnim o ima, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika, nau ena na druge ma ke, jako zaigrana, mazna - traži novi dom. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

974

54

Kuharica

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: tele i but, šampinjoni, šunka, sir edamer, kajmak, sol, papar, vegeta, vrhnje za kuhanje, mast

ME IMURSKA KUHARICA

Odrezak “Zrinski” Mlad, ali odli an kuhar Nikola Palfi u akove kom restoranu “Trattorica Rustica” pripremio nam je vrhunsko jelo znamenitog naziva - odrezak “Zrinski”, koji nas je izgledom i okusom ugodno iznenadio, a mi našim itateljima donosimo recept ovoga slobodno možemo re i sve anog jela.

Teletina vrhunske kakvo e, strpljiva priprema, poglavito u paniranju, daju odresku

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Priprema odreska Odrezak za initi s jedne strane te ga napuniti šampinjonima, edamerom i kajmakom. Zarolati u roladu, panirati u masno i i, kada se stvori zlatnožuta pokorica, izvaditi iz masno e i staviti u toplu posudu.

antasti an okus. Zeleni njoki kao prilog te umak od gljiva i salata od rikule odresku daju bajkovitost i zadovoljstvo, gotovo o aranost blagovanjem, koje nadopunjuje ukusno pecivo. Uz odrezak “Zrinski”, koji se može postaviti pred najprobranije gurmane, osoblje Trattorice Rustice, predvo eno vrsnim konobarom Drašom, prepor u uje v ino “cabernet sauvignon” vinarije Tomši .

Priprema umaka od gljiva i serviranje Šampinjone popirjati na masti, dodati vrhnje za kuhanje, za initi i prodinstati. U me uvremenu u slanoj vodi skuhati zelene njoke.

Topli odrezak staviti na plitki tanjur i dodati zelene njoke. Sve skupa prelijati umakom od gljiva i poslužiti.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Salata rikula S Sastojci: sv ježa rrikula, parmezan, svježa raj ica, dosv ma e maslinovo ulje, m balzamika ocat, sol b

Ljetna miješana salata SASTOJCI: raj ica paprika krastavci luk bu ino ulje akove kih mlinova ocat sol papar

PRIPREMA Povr e operite i narežite na tanke ploške. Prelijte bu inim uljem i octom te dodajte sol i papar po želji. Sve zajedno dobro promiješajte i poslužite uz roštilj ili bilo koje glavno jelo.

Priprema P Rikulu o istiti, opraR ti i posušiti. Staviti na n tanjur, dodati na n kriške narezanu n raj icu i za initi maslinovim uljem, m balzamika octom i b solju. so Na vrh posložiti na listi e narezani parmezan. p

VINO TJEDNA

Tomši ev cabernet sauvignon Vrhunsko crno vino “cabernet sauvignon” vinarije Tomši iz Železne Gore berbe je 2011. Krasi ga prelijepa boja, ugodan sortni miris i visoki alkoholi. Sadrži 15 posto alkohola, koji mu daje plemenitost. Pije se u ašama na visokom stalku sa širokim gornjim dijelom, ohla en izme u 13 i 15 Celzijevih

stupnjeva. Vino se odli no sljubljuje s pe enom teletinom i svinjetinom te jelima s roštilja, specijalitetima iz mora te vrhunskim sirevima. Zahvaljuju i visokim alkoholima može se popiti i kao aperitiv te uz torte i kremaste kola e. Vino tjedna preporu uje Sanja Ciglari iz restorana “Trattorica Rustica” u akovcu.

16. svibnja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

METEOROLOĹ KI DNEVNIK PROTEKLIH 7 DANA

OD PONEDJELJKA LIJEPO

VREMENSKA SLIKA: Kako smo i najavili, hladna fronta ciklone Donat stigla je u nedjelju do Hrvatske. IzraŞen pad temperature zraka prvo je u nedjelju predve er zahvatio Zagorje i Me imurje. Temperatura se spustila na samo 8 do 10°C, dok je u obliŞnjem Zagrebu joť bilo 20°C, a u dijelovima Slavonije do 25°C. Širenjem fronte tijekom ve eri zahladilo je i cijeloj unutraťnjosti, Gorskom kotaru, te dijelu Like i sjevernog Jadrana. Kasno nave er u Gorskom kotaru je kiťa preťla u snijeg u viťim predjelima. SnjeŞna granica ponegdje se spustila na samo 700 metara nadmorske visine, ťto je prili ni nisko za ovaj dio godine! Gotovo je nevjerojatna situacija da je u Gorskom kotaru 0°C, a u isto vrijeme u ne tako dalekom Cresu 20°C! Na velikom dijelu obale temperature su bile 20°C ili viťe u no nim satima. Spomenimo da je Slavonija u nedjelju bila najtopliji dio zemlje jer su temperature zraka ponegdje rasle do vrlo toplih 28°C. Osim kiťe, ponegdje je bilo i tu e, ali ipak sitne bez ťteta. Prilikom prolaska fronte bilo je olujnih udara sjevernog

vjetra. Zatim se nastavilo vjetrovito i svjeĹže vrijeme koje e u sljede a dva dana imati svoj vrhunac. Svibanj ve ini ljudi donosi ono najugodnije vrijeme u godini. Temperatura zraka primjerena je ljudskom organizmu, naj eĹĄ e malo iznad 20 Celzijevih stupnjeva, a no i su i dalje ugodne za spavanje jer joĹĄ nema ljetnih sparina i vru ina. Poljoprivrednici iskoriĹĄtavaju dane za radove na otvorenom.

To e ovih dana biti stvarno teĹĄko, a vrijeme e viĹĄe nalikovati oĹžujku nego svibnju. Koji dani su kiĹĄniji, a koji ipak malo povoljniji za boravak na otvorenom saznajte u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Danas i sutra mnogima vrijeme ne e biti po volji. Dosta oblaka uz povremenu

kiĹĄu ili pljuskove, a mjestimice su mogu e obilnije oborine. Sunca vjerojatno uop e ne e biti, a zbog toga e se temperatura zraka opet dosta sniziti.

Ovakvo nestabilno vrijeme moĹže zasmetati i kroni nim bolesnicima, a ni poljoprivrednicima ne e biti drago jer se teĹĄko pouzdati u suhe periode za radove na otvorenom.

U petak izgleda loĹĄe. Ve inom obla no, hladno, vjetrovito i kiĹĄovito.

Ponegdje su mogu e obilnije oborine pa upozoravamo na to. Puhat e jak i vrlo jak sjeverac i sjeverozapadnjak, moĹžda i s olujnim udarima, pa e temperatura zraka biti niska, primjerenija tre em nego petom mjesecu.

Najgori dan bi mogao biti petak uz najviĹĄe oblaka, kiĹĄe, vjetra i hladno-

e. Naravno da e ovako nepovoljno vrijeme pratiti i nepovoljna biometeoroloĹĄka situacija. Spomenimo kao zanimljivost da je u gorju iznad 1000 metara nadmorske visine nakratko mogu i snijeg.

Tijekom vikenda bi se meteoroloĹĄka situacija polako popravljala, ali zaista polako. U subotu joĹĄ uvijek obla no i kiĹĄovito. MoĹžda e temperatura zraka biti barem stupanj-dva viĹĄa nego u etvrtak i petak jer e vjetar sasvim oslabjeti pa e se barem initi ugodnije. Nedjelja bi trebala donijeti viĹĄe suhog vremena, a i viĹĄe sunca. JoĹĄ su mogu i neki kratkotrajni pljuskovi, vjerojatnije u popodnevnim satima.

Bit e malo toplije.

Po etak novog tjedna trebao bi biti ljepĹĄi i topliji. To bi napokon trebalo biti duĹže ljepĹĄe razdoblje. Naime, izgleda da emo nekoliko dana zaredom imati puno sunca i topline.

Jutra e u po etku biti svjeĹža, moĹžda s malo magle, ali iz dana u dan e temperatura zraka rasti pa e nam do i prava svibanjska toplina. Mala je mogu nost za kra i pljusak joĹĄ samo u ponedjeljak, ali od utorka dolaze sunce i toplina.

Preporu amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu „Kad e KiĹĄa“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 15.5.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU DRVE E

TRAVE

16. V. 17. V. 18. V. 19. V. 20. V. 21. V. 22. V.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Trenutni peludni sastav zraka u Me imurju nije mnogo razli it u odnosu na prethodni tjedan. Sezona cvatnje drve a i grmlja je pri zavrĹĄetku, sezona cvatnje trava na vrhuncu, a korova u za etku. Do kraja svibnja zavrĹĄit e vegetacijski ciklus cvatnje drvenastih alergenih biljaka. Sezona koĹĄnje je u tijeku, ĹĄto mjestimi no moĹže znatno doprinijeti smanjenju udjela visokoalergene peludi trava u zraku.

Vremenska prognoza za narednih sedam dana predvi a blago zahla enje s pada-

linama tijekom vikenda, a od sredine idu eg tjedna sun ano i toplo. Kako vremenska situacija uvjetuje peludni sastav zraka, u vrijeme zahla enja i padalina o ekuju se niske koncentracije alergene peludi svih skupina biljaka, dok sun ano i toplo vrijeme donosi poviĹĄenje koncentracije peludi sa niske na umjerenu (korovi) odnosno visoku razinu (trave). S obzirom da je sezona cvatnje drve a u smiraju najavljeno poboljĹĄanje vremena ne e pridonijeti porastu koncentracije peludi u zraku.

VICOTEKA

- Dragi, otpusti ovog vozaca, molim te!

Danas me dva puta zamalo ubio.

- Nemoj tako, Ĺženo, dajmo ovjeku joĹĄ jednu priliku.

---------------------------------------------------------Prometni policajac zaustavlja pijanog voza a koji vozi u pogreĹĄnom smjeru u jednosmjernoj ulici.

- Kuda si to krenuo?! - zagrmi policajac na pijanca.

- Nemam pojma, hik, a ionako sam zakasnio, hik, vidiĹĄ da se svi ve vra aju!

---------------------------------------------------------Pita plavuĹĄa plavuĹĄu: - Jesi ti bila na onom IQ testu?

PlavuĹĄa kaĹže s olakĹĄanjem:- Ah... jesam. - I, kako je proĹĄao?

- Negativan, na sre u. - Joj, da bar i meni tako bude!

---------------------------------------------------------Policajac zaustavlja pijanca i pita ga: - Kamo ste krenuli u ovo doba no i?

- Na predavanje, odgovara pijanac.

- Daj, pa tko sada drĹži predavanje?

- Moja Ĺžena.

---------------------------------------------------------KaĹže jedna plavuĹĄa drugoj: - ZnaĹĄ li da ovu godinu Nova godina pada na petak?

Na to e ova: - Joj, samo da nije trinaesti!

NOGOMETNE VODE OPET SE UZBURKALE

ME IMURJE SVE DALJE OD NASLOVA PRVAKA

ZAPO ELO EP U GIMNASTICI U BUGARSKOJ

Što donosi reorganizacija me imurskih liga?

Nakon poraza od Bjelovara, više ne ovise o sebi

Stela Petran brani boje Hrvatske u Sofiji

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Z

nate kak vu nejstarešoj knigi Bibliji piše: Dragi Božek, ak nam bodeš sodil po našim grehima što bode ostal? Nekaj sli no bi mogli re i i za precednika Zokija i jegovo Vlado, jerbo ako Zoki bode natiral vsakoga ministra šteri nikaj ne dela, ne dela kak tre ili pak je žel ispod žita, što bode ostal vu velikoj i svetešjoj hiži na Markovo trgo?

Nejpredi je odišel prvi potprecednik Ratko a i . Jega so natirali Ma ari, ve ne dugo je odišel inanc minister Slavek Lini ov.

Vse se glasneše pripoveda da je sam pitanje dneva da bode odišel Zmajlovi , a Jakovini se fotelja ve hajdig dugo nuše.

Minister za ake, študentice, profesore i navu itelice, Željkec Jovanovi ov, je vse zmešal pu kaj, sredjaj i visokaj školaj tak da nikomo ne bode udno ak mo se bode Zoki zafalil. Vsi znamo da je on z Reke, a i Lini je odnod tak da bode jako teško kaj bi ostal, jerbo s kim pajdašiš takši si i ti (pajdašija ne norija). Najbrž se tu akajo izbori za EU parlament, pak bode posle toga nastavljeno veliko

Predizborna kampanja se zalaufala, najte vse veruvati iš eje v hrvaškoj Vladi. Za jim bi trebal kufre pakerati i minister Maras, a i Siniša Hajdaš Don i je ve ne v Zokijovoj cukor-piksi.

Za ministra regionalnog razvoja Brankeca Gr i a se ve dugo pripoveda kak se je ne baš znašel v mistarskoj fotelji (tak velijo i ovi pre akoski gracki vuri) i da jo pomalem prazni, a i Vrdoljak je uda vej obe uval. Ministra obrane Ton eka Kotromanovi a bodemo mi Me imorci zmenili jerbo nam neda kasarno, o em re i, vojarno zabadav, a Zoki i Vesna so nam jo obe ali. Nas Me imorce je našel kaj nas bode gulil. Ak oni šteri vse nejbole znajo tak velijo unda se tak bode i pripetilo i jako malo ministrov bode ostalo. Ostali bodo Ostoji i i haenesova kvota z prvom potprecednicom Vesnom.

Teško je biti minister, o em re i, dober minister i ne preve grehov delati jerbo denes so vremena takša im vekšega greha napraviš pokora se odelavle v ropotarnici povjesti. Što zna kak bodo završile te turbolencije vu

K

najempot mi se je vužgala ona nejmenša sve ica, pak sam sam sebi rekel: Jožek, Jožek, kak si stareši vse si bedasteši, pak si pozabil da traje predizborna kampanja za Eu izbore i da se ve sme vse govoriti i obe uvati i za to se nigdar ne mora odgovarjati bira komo telo. Brz as nas Brankec ima za norce kak da mi neznamo da so nam gospodrstveniki v riti. e znati je li bodemo i Me imorci jempot došli v Ginisovo debelo knigo rekordov, ali ove dneve smo zazvedili da smo rekorderi. Najme kaj, zazvedili smo da se za leto dni zaprlo v Me imorjo 124 obrtov i ak to sprera unamo dojde na to da se vsaki tretji den zapre po jeden obrt. To je ne za faliti, ali je tak. To so nam naša Vlada i poreznjaki privoš ili. Ali to je još ne vse jerbo se po sobotaj i nedelaj ne dela, a dok još denemo kcoj, o em re i, zememo krej svetke i osvetke unda zazvedimo da se vsaki drugi den vgasne po jeden obrt, to neše re eno, vsaki drugi den

N

Matej Hrženjak, Sveti Martin na Muri - Mjesto doga anja i manifestacije ‘Urbanovo’ mi je blizu mjestu življenja pa u sigurno i i, kao što sam išao i ovih godina. Uvijek je zanimljivo i svake godine ima novih i kvalitetnijih sadržaja.

Veselim se druženju s prijateljima i dobroj zabavi.

POD VUROM

Idete li u Štrigovu na Urbanovo?

Aktualni vikend bit e obilježen Danima vina u Županiji Zrinskih i tradicionalnom gospodarskoturisti kom manifestacijom sjeverozapadne Hrvatske, poznatom pod nazivom - Urbanovo. Šesti Festival pušipela održava se od 16. do 18. svibnja u sportskoj dvorani u Štrigovi.

U tri dana festivala Urbanovo e biti mjesto susreta proizvo a a vina i vinarske opreme te ljubitelja dobre kapljice.

Svi zainteresirani mo i e sudjelovati i na edukativnim prezentacijama i vinskim radionicama, a bit e organiziran i gastroshow. Anketom “Pod vurom” dobili smo odogovore ho ete li i vi biti posjetitelji ovog doga aja. (rr, zv)

Vladi kaj bi rekel te male i velike rokade na velikoj "kukuriku" vladaju oj šahovskoj plo i. Vlada vlada, kriza je vse vekša i vekša, a penezi nas akajo v Briselo, a mi ( itaj: naši ministri) jif ne znajo zeti. Kak zgledi, mi kak bira ko telo smo dali svoje glase za promene, ali kak zg ledi da smo pak v kmico vritnuli jerbo smo ne šteli promjene na huje. ak zgledi da je drugi potprecednik Vlade i minister regionalnoga razvoja, Brankec Gr i ov zazvedil da je na listi za odstrel, pak je, prek no i, na kup del hruške i jabuke, to je zbrojil, nekaj je oduzel, ono kaj mo je ostalo je podelil, a a vse skupa je pomnožil tak da je, na vse zadje, na svetlo dneva zišla "istina" kak naše gospodarstvo posluje z dobi kom i da smo mi zišli vum z krize. Do f era smo bili v krizi do guta, a denes je presvetilo nekše novo sunce ili pak je neš i vužgal svetlo na krajo šest let dugoga kriznoga i kmi noga tunela. Dok mi se Brankec motal po pameti

Ksenija David, Vratišinec Suprug se sprema i i. Nismo do sada bili, pa u se vjerojatno i ja pridružiti, tako da emo zajedno oti i. ula sam da e biti bogat i raznovrstan program, uz brojne degustacije, glazbu i radionice, tako da e sigurno biti zanimljivo.

O ekujem da emo se dobro zabaviti.

jeden obrtnik odide po riti k meši.

To sam vam stiha rekel, pak pazite kaj to ne bi minister Brankec zazvedil! inister za zdravi e, gospon Ostoji , je del na listek lekov i zdravoga šumskoga zraka, tak da je ve i za tej lek tre meti receptlina ili pak ga morate sami v kešo colati. im so to zazvedili ovi vu Hrvaškaj šumaj mam so našnjofali velikoga biznisa i lepe peneze, o em re i, kruha brez motike. Mi v Hrvaškoj imamo uda penez, a nesmo kak fti eki Božekovi i zato nebremo nikaj dobiti zabadaf. Kaj vas ne bode neš i zadrobiš il v šumi brez bukse ili pak, nedaj Božek, brez penez, zazvedil sam za nejnoveši i prvi cenik od kak je dragi Božek sveta i šume stvoril: španceranje po šumi 40 kuni; dihanje friškoga zraka 60 kuni; drkanje po šumi 55 kuni; cucanje, vsejedno gospa ili pak gospon 20 kuni; pražnjenje revi + nucanje hrastovoga listja 60 kuni; pražnjenje revi + borova kitica

M

mesto rit papera 40 kuni; pražnjenje revi v pesje vre ice, šuma asti, zabadaf; videti živoga medveda 200 kuni; videti lovca brez dozvole, foršus 300 kuni; podehnoti plavoga cveta 5 kuni; podehnoti rlenoga cveta 15 kuni; zgaziti cveta, šteroga god 10 kuni; zgaziti rlenoga cveta 20 kuni; piti vodo z potoka 4 kn gutljaj; seks za grmom 100 kuni; seks-pederi 200kuni; seks ženi 100 kuni; seks ženi - publika, po glavi 20 kuni; gledati v srno 110 kuni; spominek z srnom 140 kuni; gledanje divje svije 120 kuni; spominek z divjom svijom prek mobitela 200 kuni. se ono kaj ga nega v ceniko, a lugar vas najde da ste nucali ili delali napla ivle se kak je lugaro ef. Lugari isto kak i policaji za pla anje mam davlejo 50 procentov popusta. Vse se zna, vse se vidi, pak što nuca nek se zravna v šumo jagode brat. Ak ga medo ne zadrobiš i. Tak vam je to v neklepšoj maloj zemli za veliki po inek.

V

Dragutin Marcijuš, Ivanovec - Ravnam se i i, ali bum još videl, ako bu me imal ko pelati. Imam tam pajdaša s kojim se onda najdem, pa se svi skupa družimo. Bil sam ve dvaput na Urbanovom i navek je veselo i zabavno. Ima svega, a najviše dobrog vin eka i glazbe.

Dejan Kržina, akovec - Nemam obi aj odlaziti na takve doga aje, pa ne u i i ni na Urbanovo. Nisam do sad bio ni jedanput, ali znam da je to manifestacija vezana uz promociju me imurskih vina i vinarske opreme te da se njome upotpunjuje turisti ka ponuda Me imurja.

mi prodiremo dublje

Draženka Mavrin, Pribislavec - Vjerojatno u i i na Urbanovo, i to u subotu s prijateljima. Veselim se druženju i kušanju vina. Do sada još nisam bila na toj manifestaciji, ali vjerujem da e nam biti zanimljivo.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine