Međimurske novine 964

Godina XVIII.

Broj 964.

^akovec, PETAK, 7. o`ujka 2014.

Cijena 7 kuna

TKO KOLIKO ZARA UJE U GRADSKOJ UPRAVI AKOVCA?

RADITI U GRADU JE ZAKOON!

Je li dekanica Breslauer zaista “privatizirala” Veleu ilište?

str. 4-5

Siguran i jako dobro pla eni posao str. 2-3

Dr. sc. DEJAN VINKOVI javno teško optužio dekanicu Me imurskog veleu ilišta, dr. sc. Nevenku Breslauer, za pogodovanje i zapošljavanje rodbine:

NAKON TEŠKE PROMETNE NESRE E: Odbojkašice Kaštela Pribislavec Petra Prprovi i Maja Železnjak uspješno su operirane u srijedu u Zagrebu nakon teških ozljeda kralježnice

ME IMURSKOJ ŽUPANIJI teško ide prodaja BMW-a, dok su ostali službeni automobili “na izdisaju”

Nema kupca za “županov” BMW?

str. 2-3

Svi navijamo za što brži oporavak str. 8 naših cura Veliki proljetni AutoStil POSEBAN PRILOG

www.bister.hr

bor Flajpan Ure uje: Daliinfo@ autostil.info

, www.autostil.info

GENEVE 2014.

Krize nema, a alternativni pogoni dolaze

PRILOG

str. 20 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

''Elitna socijala'' R

ezanje, štednja, racionalnost jako su popularne rije i kod politi ara u posljednje vrijeme.

Naravno, odnose se uglavnom na sve, osim na njih i njihove podre ene. užnosnici su oni koji su u našoj državi bogomdani i zašti eni poput li kog medvjeda. To što ih je previše i što za njih uvijek MORA biti dovoljno novca najmanje ih je briga. li no vrijedi i za službenike, iako se oni, naravno, ne mogu uspore ivati s ''politi kom elitom“, jer su mnogi od njih strpani u isti koš, iako rade pošteno i kvalitetno i to za pla e koje ne prelaze 3.500-4.000 kuna. Posebice oni sa srednjom stru nom spremom u državnoj službi koji su naj eš e u doticaju s ljudima i koji u ovo vrijeme krize moraju esto slušati ''sve i svašta“, iako uglavnom nisu ništa krivi. e utim, ono što bode o i u našoj uvijek racionalnoj sredini je gomilanje administracije, uglavnom s visokom stru nom spremom na lokalnoj, gradskoj i op inskoj razini, koja je još prije petnaestak godina imala u Me imurju ni 100 zaposlenih, a sada ih je više od 300. amo u dvije lokalne institucije, Županiji i Gradu akovcu, ta brojka je premašila ukupno više od 100 zaposlenih. nije problem što se ljudi, posebice mladi, zapošljavaju u gradskoj ili županijskoj upravi, osim što je to vrlo esto i dalje po politi koj vezi, rodbinskoj ili nekoj drugoj, sve samo ne po onome što bi trebalo biti – da najsposobniji dobivaju posao, ve što nije poznato ni vidljivo kakva je njihova e ikasnost i pravi doprinos lokalnoj zajednici za koju rade. ako itam u anonimki o broju djelatnika, njihovoj sistematizaciji i pla ama koja je stigla u našu redakciju da danas Gradska uprava akovec ima zaposlene: stru ne suradnike, više stru ne suradnike, savjetnike, više savjetnike i voditelje odsjeka, sve radna mjesta u sistematizaciji koja su, ini mi se, potpuno nepotrebna. Teško da ih je ranije i bilo kad je Gradska uprava zapošljavala dvadesetak ljudi. Ako i postoji potreba za istima, onda bi njih na primjeru akovca trebalo biti samo nekoliko, na prste jedne ruke, a ne njih više od dvadeset. z radna mjesta koja su logi na, poput tajnice, referenata i pro elnika, uvedena je o ito nova sistematizacija koja je dopustila gomilanje administracije koja esto samo ''hoda“ na (pre)dobro pla eni posao. vo pišem zato jer je o ito da ta silna birokracija nije pokrenula akovec u proteklih desetak godina, ve naprotiv.

Uglavnom je grad ''venuo“, jer se VSS administracija uljuljkala na 7.000-10.000 kn neto pla e i s ostalim ''dodacima“. Stoga iz Gradske uprave rijetko kada proiza e bilo kakva hvale vrijedna inicijativa, odnosno da netko nekome odgovara za svoje (ne) injenje. Uz sve to, tu su još i tri profesionalca-dužnosnika (gradona elnik i njegovi zamjenici), koji imaju najve e bruto pla e u Gradu, umjesto samo jednog, a i to bi se s vremenom trebalo pretvoriti u volonterstvo, kao što je to bilo nekad. li na situacija je i u svim ve im jedinicama lokalne sa-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

D S

M

S I

T

U

O

S

mouprave u Me imurju, kao i, naravno, na Županiji, samo što je tamo esto pro elni ki posao nakon “pada župana“ zamijenjen neki sporednim, ali i dalje županijskim, uz pla u koja je ostala približno ista ili trunkicu manja. glavnom, da ne misle oni koji e se možda prona i pogo eni ovim tekstom, a me u njima su i oni s kojima se osobno poznajem, da ih javno prozivam kako ''ništa ne rade, a primaju sjajnu pla u“. Ne, oni nisu krivi što su politi ari za njih ''izmislili“ sva ta radna mjesta. Samo su dobro iskoristili ono što je ponu eno. aravno, za takvu situaciju krivi su politi ari, što su to dopustili, ja bih rekao, taj elitisti ki socijalni populizam kojim se vrlo esto ''zbrinjavaju“ oni koji su ne iji ''sinovi i k erke“, koji su završili fakseve, a u irmama više nema posla za desetak ekonomista i pravnika, ve uglavnom za jednog ili nijednog. Kako ne bi sjedili doma i bili na grba i roditeljima, postali su ''elitna socijala“. Za njihove VSS-ove i izmišljena radna mjesta troši se novac poreznih obveznika, umjesto na neke druge stvari za koje politi ari kažu da – novca nema ili ga nema dovoljno. Kakvo je to zapravo licemjerstvo. no što je još gore, da je situacija kod nas još ok, iako je zapravo vrlo zabrinjavaju a, jer se svake godine milijuni kuna troše na pla e zaposlenih koji (ni)malo ne doprinose boljitku zajednice, jer je drugdje, posebice u onim slabije razvijenim krajevima Hrvatske, gdje gospodarstvo uop e ne funkcionira, ''svi“ koji su uop e zaposleni rade uglavnom na Op ini, Gradu, Županiji ili državnoj upraviinstitucijama. Pa, onda možete misliti zašto kod nas nikad dosta love. toga je aktualna vladaju a garnitura itekako ''vritnula f kmicu“, jer misli da e racionalizirati državu uvo enjem regija i spajanjem državnih ureda. Problem je zapravo sistematizacija radnih mjesta u svim mogu im državnim i lokalnim službama, agencijama, institucijama, državnim, gradskim i županijskim poduze ima, kojom je izmišljena nepotrebna administracija, posebice ona s VSS-om, koja nas puno previše košta. ravi rez bila bi stoga nova sistematizacija koja bi izrezala sva nepotrebna dužnosni ka i službeni ka radna mjesta. Jer nakon toga bi oni koji su zaista potrebni i sposobni, posebice u državnoj upravi, zasigurno mogli ra unati i na bolje uvjete rada i bolje pla e, a zajednica raspolagala s više novca za ono što je puno potrebnije u ovom trenutku od birokracije.

U

VIJEST(I) TJEDNA

ME IMURSKOJ ŽUPANIJI teško ide prodaja BMW-a, automobila koji jedini ne

Teške optužbe Dejana Vinkovi a na ra un dekanice MEV-a

Nitko ne želi kup

Nova afera pukla je u našem kraju. Dr. sc. Dejan Vinkovi , profesor na Prirodoslovno-matemati kom fakultetu u Splitu te ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva u akovcu, kojemu ne manjka me unarodnog iskustva, nedavno je pojašnjavao zašto je naša znanost na niskim granama. On se, naime, nakon postdoktorata na glasovitom Institutu za napredne studije u Princetonu, koji zovu i Einsteinov institut, 2007. godine vratio u Hrvatsku.

- Pismo koje objavljujem bilo je popra eno kopijama dokumenata, koji su predani i DORH-u. O mogu im inancijskim nepravilnostima nemam direktan uvid, samo indicije na temelju javno dostupnih podataka o zapošljavanju dekani inih prijatelja i rodbine, te pri a iz druge ruke. Stoga nisu ni predmet moje prijave DORH-u i ministru, koji mogu vrlo lako provjeriti je li bilo neregularnosti i po tom pitanju, piše na po etku u pismu Dejan Vinkovi u oštroj optužbi dekanice MEV-a za nepotizam i drugo. Tematski isto obra ujemo na str. 4-5.

(NE) SVI A NAM SE

N

Svi navijamo za cure da što prije ozdrave

O

U subotu 1. ožujka oko 17 sati na državnoj cesti izme u naselja Sveti Križ i Štefanec dogodila se teška prometna nesre a u kojoj su teško ozlije ene dvije odbojkašice ŽOK-a ‘’Kaštel’’ Pribislavec.

- Prema procjenama lije ni kog konzilija, potpuni oporavak e trajati 6-12 mjeseci. S time da lije nici imaju najbolja predvi anja s obzirom na to da su djevojke mla e životne dobi i u dobroj tjelesnoj formi. Njihove ozljede, sre om, po svemu sude i, ne e ostaviti trajne posljedice u smislu tjelesne oduzetosti, ono što budi optimizam u ovoj teškoj situaciji, kaže predsjednica kluba Višnja Iva i , i dodaje: - U šoku smo svi. Najteže to prolaze same igra ice, kao i njihovi roditelji. Klubu, s obzirom na situaciju, igra i rezultati uop e nisu prioritet. Svi navijamo za to da se cure im prije oporave. Što se sve doga alo kobnog dana i nakon toga, uz sre om dobre vijesti iz zagreba ke bolnice, donosimo na str. 8.

S

P

7. ožujka 2014.

Ukrali ovce i usred no i napravili kolinje Samo petstotinjak metara od obiteljske ku e Darka Blažona u Maloj Subotici, koji se bavi ov arstvom, u no i s utorka na srijedu, nakon što su lopovi ukrali dvije ovce i ovna, priredili su kolinje i time pokazali dodatnu drskost u ovom nemilom doga aju koji više nije rijetkost u Me imurju. Što se zapravo dogodilo te nesretne no i, donosimo na str.

8.

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Me imurski župan Matija Posavec prodaju županijskog BMW-a oglasio je dosjetljivo, besplatno u

cijeloj Hrvatskoj preko nacionalnih medija i priloga na televiziji. Htio je ispasti velikodušan i socijalno osjetljiv te je poru io da novac od prodaje županijskog BMW-a želi dati u korist kupnje kombija za prijevoz

BMW 530XD iz 2007. godine, za koji je raspisan javni poziv za prodaju na stranicama Me imurske županije

djece u dnevnom boravku u Caritasovom domu u akovcu. Tom prilikom je kazao da mu je neugodno voziti se u ovoj situaciji u BMW-u, te da radije koristi skromniji županijski Ford. No, unato medijskoj pompi, prodaja luksuznog, premda sedam godina starog, BMW-a ne ide lako. Zašto, pitali smo župana Matiju Posavca • Je li se pojavio interes za kupnju županijskog BMW-a, ako nije, kako to komentirate i namjeravate li spustiti cijenu vozila ili odustati od prodaje?

- Nije pristigla ni jedna službena ponuda unato mnogim upitima i pozivima.

Nije se lako odlu iti na kupnju takvog vozila te vjerujem da mnogi kalkuliraju je li to dobra kupnja. Napominjem

GRAD AKOVEC prodao bivšu zgradu Centra za socijalnu skrb/staru policiju tvrtki “Instal promet Kanižaj” iz akovca

Novi kupci još nisu odlu ili o budu oj namjeni Namjena koja se predlaže kroz izmjenu GUP-a je mješovita ili stambena, a pri a se o hotelu Grad akovec prodao je bivšu zgradu Centra za socijalnu skrb, odnosno još prije toga bila je to zgrada policije u Novakovoj ulici koja grani i s Perivojem Zrinskih. Zgrada se prodavala na usmenoj javnoj dražbi 14. velja e po po etnoj cijeni od 276.048,57 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan dražbe.

Treba re i da je na nekretnini zapisana zabilježba spora izme u Zajednice sportskih udruga i Saveza Me imurske županije kao tužitelja te Centra za socijalnu skrb kao tuženika.

Od Gradske uprave saznali smo da se na dražbu javio samo jedan ponuditelj, koji je ujedno i kupac. Radi se o tvrtki “Instal promet Kanižaj” iz akovca, koji je na dražbi ponudio cijenu od 2,113.000 kuna.

Zemljište sa zgradom nalazi se u prostornom podru ju javne i

društvene namjene, zbog toga jer su u prošlosti ovdje egzistirali policija, odnosno nakon toga Centar za socijalnu skrb, koji su pronašli druge lokacije na kojima su izgra ene adekvatne upravne zgrade.

Namjena koja se predlaže kroz izmjenu GUP-a je mješovita ili stambena. GUP je trenutno u proceduri izmjene i dopune, još je u izradi, nakon ega slijedi javna rasprava i donošenje na Gradskom vije u. Samom prodajom objekta privatnom investitoru prestaje potreba za društvenom namjenom, odgovorio nam je Ninoslav Šipoš, pro elnik Upravnog odjela za graditeljstvo.

Iz tvrtke “Instal promet Kanižaj” odgovorili su nam da još uvijek nisu donijeli kona nu odluku o budu oj namjeni objekta, na naše pitanje je li to no da e zgradu prenamije-

niti u hotel visoke kategorije, o emu je neslužbeno procurila vijest u javnost. - Naravno da ne želimo izlaziti s informacijama u javnost putem medija prije kona ne odluke, pa Vas molim za razumijevanje, odgovorili su nam iz tvrtke “Instal promet Kanižaj” iz akovca.

Iz Gradske uprave nam je odgovoreno i da je postignut dogovor sa Zajednicom sportskih udruga i Savezom Me imurske županije ZSUSMŽ-a zbog zabilježbe na nekretnini.

Gradsko vije e Grada akovca odluku o prodaji ove nekretnine donijelo je ina e još u velja i prošle godine, a prodaja je realizirana godinu dana poslije, u velja i ove godine.

Sredstva dobivena prodajom nekretnine gradskom prora unu e i te kako dobro do i, s obzirom na sanaciju prora una zbog minusa iz prethodnog razdoblja.

Tvrtka “Instal promet Kanižaj” iz akovca na dražbi je ponudila cijenu od 2,113.000 kuna za kupnju bivše zgrade za socijalnu skrb

7. ožujka 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

ešto vrijedi, u vlasništvu Županije, ali se županu Posavcu neugodno voziti u njemu

iti županov BMW da je ovo automobil koji je u izvrsnom stanju, redovito održavan i tko god ga bude kupio napravit e u kona nici dobar posao. Od natje aja se ne odustaje, interes postoji, samo ga treba konkretizirati. Planiramo nastaviti s daljnjim postupkom do kona nog završetka.

• Ima li Županija mogu nosti da na druga iji na in pomogne kupnju kombija za prijevoz djece u Caritasovom dnevnom boravku, a ne samo u varijanti prodaje županijskog BMW-a?

- Naravno da ima i od namjere pomaganja Caritasovom domu se ne odustaje. Pomo bude osigurana na ovaj ili onaj na in. Županija ima stavku u prora unu preko koje možemo

isplatiti sredstva, a koja su osigurana uštedama na, izme u ostalog, i reprezentacijama. Najavljujem da je u planu i rebalans prora una, gdje emo po potrebi osigurati dodatna sredstva.

Neophodna nabava novih automobila!?

• S koliko službenih automobila ukupno raspolaže Me imurska županija, koje vrste, kolika je njihova starost i u kakvom su stanju?

- U ovom trenutku Me imurska županija je u vlasništvu 8 osobnih automobila, mahom starijih od 10 godina. Tako su tada kupljena 3 Ford Focusa Ambiente danas stara 12 godina, kao i Renault Kangoo koji

je tako er iz 2002. godine.

Pored ovih vozila, Županija je i vlasnik 3 Ford Focusa iz 2007. godine, kao i automobila BMW 530XD tako er iz 2007., za koji je raspisan javni poziv za prodaju na stranicama Me imurske županije.

Za sva vozila koja su na raspolaganju Me imurskoj županiji u 2013. godini za troškove održavanja, servisa, popravaka i osiguranja utrošeno je 97.000 kuna, dok su troškovi goriva iznosili 158.000 kuna, tj.

1.640 kuna mjese no po vozilu.

• Planira li Me imurska županija kupnju ili zamjenu voznog parka ove godine i ukoliko namjerava, je li za to osigurana stavka u prora unu?

Županija ima u vlasništvu 8 automobila mahom starijih od 10 godina, a od toga 3 Ford Focusa iz 2007. godine, u kojima se radije vozi župan

- Potrebe za novim, dodatnim vozilima u Me imurskoj županiji jesu velika. Prvenstveno zbog otvaranja ispostava u Prelogu i Murskom Središ u, ali i zbog sve intenzivnijeg rada dužnosnika na terenu, posebice u Zagrebu. Tu su

i poja ani poslovi na terenu po pitanju rješavanja predmeta legalizacije, a sve to zna i nužnost u nabavi drugih vozila. Napominjem da je tijekom 2012. godine prodano jedno vozilo od strane bivšeg župana, ime se ionako prili no ‘našpa-

nani’ vozni park doveo u tešku situaciju. Prilikom eventualne nabave vozila pazit emo na sve elemente, a ponajprije realne iskoristivosti te cijene koštanja i održavanja istih, odgovorio je Matija Posavec, me imurski župan.

U GRADU AKOVCU i najniže bruto pla e službenika više od prosje ne bruto pla e u me imurskom gospodarstvu

Službenici su sigurni i jako dobro pla eni PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Nitko izvan gospodarstva ne želi se uspore ivati sa stanjem u gospodarstvu.

Zaposleni u me imurskom gospodarstvu imaju u prosjeku neto pla e u iznosu 3.760 kuna, odnosno 5.873 kune bruto. U recesiji broj nezaposlenih u Me imurskoj županiji narastao je na preko 7.800 nezaposlenih. I oni koji rade ne mogu biti sigurni u svoje radno mjesto, jer u realnom sektoru nema apsolutne sigurnosti, ak ni da možete ra unati da ete za odra eni rad na vrijeme dobiti pla u.

Zbog toga i ne udi da je do redakcije Me imurskih novina došao materijal o visini bruto pla a 1 u akove kog Gradskoj upravi, za svakoga zaposlenog poimence.

Prije petnaestak godina duplo manje zaposlenih i niže pla e U Gradskoj upravi zaposleno je 47 djelatnika na neodre eno vrijeme, koji neovisno o promjenama vlasti u Gradskoj upravi ostaju.

Trenuta no ih je upola više nego u prvom mandatu vlasti, kada je i tadašnja gradona elnica Marija Ruži bila volonterka sredinom ‘90-ih. Zanimljivo, premda smo je puno kritizirali zbog posudbi novca iz gradskog prora una poduzetnicima,

Grad je tada i puno gradio i investirao, a pla e zaposlenih bile su znatno niže.

Pro elni ke su tada bile na razini današnjih prosje nih pla a u gospodarstvu. No, bilo je to prije gotovo 20 godina i situacija se znatno promijenila. U gospodarstvu na gore, a u Gradskoj upravi na bolje. Broj zaposlenih se pove ao, kao i njihove pla e, dok se Grad s druge strane bori sa sanacijom stvorenih dugova iz proteklih godina i kroz prodaju zemljišta i nekretnina u gradskom vlasništvu. Nadajmo se da e na dijelu tih nekretnina niknuti nešto što e otvoriti i nova radna mjesta.

Pro elnici, kojih je u Gradu akovcu pet, primaju bruto pla e u iznosu od 14.613,94 kune. Kad se tome pribroji i staž, raspon bruto pro elni kih pla a kre e se od 16.367,61 do 18.074,16 kuna.

Bruto pla a voditelja jedinice za unutarnju reviziju i dva pomo nika pro elnika imaju iznos bruto pla u od 13.107,92, odnosno preko 14 tisu a kuna bruto sa stažom.

Bruto pla e voditelja odsjeka kre u se od 11.769,24 do 10.319 kuna uve ano za staž.

Pet viših savjetnika U Gradu je i pet viših savjetnika s bruto pla om od 11.378,79 plus uve anje za staž, pa nekima to uve anje

Kad su pla e u pitanju, u akove kom gospodarstvu situacija se u proteklih petnaestak godina promijenila na gore, a u Gradskoj upravi na bolje! bruto iznos pla e pove ava i do preko 13 tisu a kuna.

U Gradu su zaposlena i dva savjetnika s bruto pla ama od 11.323,02 kune plus uve anje za staž. Iz savjetnika po rangu pla a su viši stru ni savjetnici, takvih je troje s bruto pla ama od 11.267,24 kune plus dodatak na staž, pa to bude i preko 12 tisu a kuna.

Ispod viših stru nih savjetnika po pla ama su stru ni savjetnici, kojih je ukupno 11, s bruto pla om od 9.036,10 kuna, onima s više staža bruto pla a prelazi i preko 10 tisu a kuna.

Dva viša referenta primaju bruto pla u od 8.980,32 kune, s dodatkom na staža pla e im prelaze 10 tisu a kuna.

Deset referenata i jedan administrativni tajnik primaju pla u u bruto iznosu od 6.135,62 kune, uz dodatak na staž onima s više staža pla a debelo prelazi bruto od 7 tisu a kuna.

K bruto pla ama 1 koje navodimo pla aju se još doprinosi koji iznose oko 15 posto, pa se iste pove avaju i za taj iznos, a naravno treba im pribrojiti putne troškove, regres za godišnji i druge povlastice. No najvažnije je

Gradona elnik na 22 tisu e, a zamjenici na 18 tisu a bruto Gradona elnika Stjepana Kova a zamolili smo za komentar toga velikog raskoraka izme u pla a u gospodarstvu i Gradskoj upravi, tim više što Grad još sanira gubitke u svom poslovanju.

Grad je nakon dugog niza godina ušao u plus i (u etvrtak 6. ožujka, na dan održavanja sjednice Gradskog vije a) bio je u plusu na ra unu s 1,1 milijun kuna, s time da je o ekivao novac od uplate za prodaju Centra za socijalnu skrb u iznosu od 1,6 milijuna kuna, a 1,4 milijuna kuna je upla eno kao jam evina.

Kazao je da Grad prodaje i dvije parcele na Martanama istok, za što je dobio dva pisma namjere, gdje bi došlo po realizaciji investicija do novog zapošljavanja. - Vjerujem da smo u kratkom roku od dolaska na vlast stvorili pozitivnu klimu za poduzetnike.

Kad smo došli na vlast, smanjili smo pla e pro elnicima, smanjili broj uprav-

u svemu tome da su te pla e neovisno o poslovanju Grada sigurne i na vrijeme.

To je najvažnija privilegija na koju nitko u realnom sektoru ne može ra unati, tako da i oni s najnižim koe icijentima u Gradu akovcu imaju pla u iznad me imurskog prosjeka u gospodarstvu,

nih odjela i broj pro elnika i akovec je u odnosu na druge uprave me u najnižima po pla ama. Umjesto dozvoljenih 20 posto prora unskih sredstava, Grad troši 10 posto na pla e, pa bi po tome mogli imati još i ve e pla e prema zakonskim okvirima. Ali ne razmišljamo o pove anju pla a, nego o dovo enju investitora i novog zapošljavanja. Ako bude potrebe, još emo i smanjivati pla e.

Pitali smo ga i za visinu pla e dužnosnika: gradona elnika i njegovih zamjenika.

Kazao je da se visina bruto pla e razli ito ra una, njemu kao gradona elniku troje njegove djece zbog povlastice pove ava bruto iznos, ali mu pla a unato ve em stažu i olakšicama na djecu nije ve a od županove. Kazao je da kao gradona elnik ima bruto pla u od 22 tisu e kuna bruto, a da su zamjeni ke pla e oko 18 tisu a kuna bruto.

gdje prosje na bruto pla a iznosi 5.873 kune. Kad premijer Milanovi ovih dana s govornice poru uje kako živimo iznad svojih mogu nosti, je li pritom mislio na taj raskorak pla a koje se ispla uju u nadgradnji u odnosu na ono što može podnijeti i kako se živi u gospodarstvu?

4

Aktualno

SVE POLITI KE OPCIJE protiv ulaska Grada u preoblikovanje NK-a Me imurje u s.d.d.

Vije nici jednoglasno odbili nogometaše Laburisti bi ak prodali i stadionske reflektore Gradski vije nici rijetko su kada kao na sjednici u etvrtak 6. ožujka bili suglasni oko toga da ne sudjeluju u preoblikovanju NK-a Me imurje u sportsko dioni ko društvo. Grad bi to koštalo milijun kuna iz prora una. Nogometni klub unkcionira kao udruga u ijem osnivanju akovec nije sudjelovao, kao ni u sudjelovanju bilo koje druge udruge, pa nema razloga ulaziti u njihovo preoblikovanje, bio je osobni stav gradona elnika Kova a, ali su ga u tim razmišljanjima podržali i svi vije nici i jednoglasno odbili preoblikovanje kluba u dioni ko društvo na na in da u tom preoblikovanju sudjeluje.

Nemaju uvid u poslovanje To tim više što NK Me imurje ni na opetovane zamolbe iz Grada ak i na dan održavanja sjednice Gradskog vije a nije mogao dobiti izvješ e o poslovanju kluba, koji je natukao preko devet milijuna kuna minusa u poslovanju, kako se moglo uti na sjednici.

Grad e podržavati Školu nogometa, kao što podržava i rad drugih klubova, ali ne vidi potrebu da ulazi

u preoblikovanje jednoga hrvatskog tre eligaša.

Premda to nije bila to ka dnevnog reda ni predmet rasprave, vije nik Rako Bulat (HL) je predložio i da se putem javnog natje aja prodaju reflektori, emu se usprotivio vije nik Dragutin Bajsi (HSU), koji je kazao da je uvo enje reflektora bilo zamišljeno i za podržavanje drugih mani estacija, a ne samo nogometa. Jurica Horvat, predsjednik Gradskog vije a, otklonio je raspravu oko reflektora jer ona nije bila predmet dnevnog reda.

Ina e, kao što je poznato, iako je tako er hrvatski tre eligaš, susjedni Grad Varaždin aktivno se uklju io u spašavanje NK-a Varaždin, a njegov gradona elnik Goran Habuš nedavno je ak preuzeo unkciju predsjednika kluba. Me utim, aktualna akove ka vlast, pa ak i oporba, o ito nije ‘’sportski nastrojena“, tako da se teško može u narednom periodu o ekivati, kad je kvalitetni sport u pitanju, nešto od ove politi ke garniture koja o ito smatra da vrhunski sportski klubovi i sportaši ne trebaju akovcu. (BMO, DZ)

NOVA STRANKA

Nacionalni forum dr.

Nikice Gabri a predstavlja program u akovcu Nacionalni orum i dr.

Nikica Gabri organiziraju otvoreni skup i predstavljanje nove politi ke stranke za akovec i Me imursku županiju koji e se održati u ponedjeljak 10. ožujka u

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Domu sindikata u akovcu s po etkom u 18 sati. Dr. Nikica Gabri predstavit e program Nacionalnog Foruma i prezentirani glavne smjernice istog pod nazivom Promjene dolaze.

Dr. sc. DEJAN VINKOVI javno prozvao dekanicu Me imurskog veleu ilišta dr. sc. Nevenku Breslauer za pogodovanje i zapošljavanje rodbine

Je li dekanica Breslauer “privatizirala” Veleu ilište?

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Nova a era pukla je u našem kraju. Dr. sc. Dejan Vinkovi , pro esor na Prirodoslovnomatemati kom akultetu u Splitu te ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva u akovcu, kojemu ne manjka me unarodnog iskustva, nedavno je pojašnjavao zašto je naša znanost na niskim granama. On se, naime, nakon postdoktorata na glasovitom Institutu za napredne studije u Princetonu, koji zovu i Einsteinov institut, 2007. godine vratio u Hrvatsku.

Ovih dana je T-Portal objavio njegovo pismo u kojemu iznosi negativnosti vezane uz dekanicu Me imurskog veleu ilišta dr. sc.

Nevenku Breslauer na temu zapošljavanja rodbine, te napominje da je prije plasiranja pisma u medije pokušavao kroz institucije sustava.

Vinkovi piše: - Ukoliko netko pomisli kako je rije o mojem ‘osobnom sukobu’ s dekanicom MEV-a, što je ona esto voljela potezati u nedostatku suvislijeg odgovora na moja pitanja, preporu ujem prou avanje Kaznenog zakona u dijelu koji opisuje kazne koje bi mogle sna i dekanicu, i kaznu koju bih snosio ja osobno kao lan Upravnog vije a ako ne prijavim po injeno kazneno djelo.

Od Upravnog vije a u prosincu 2012. zatražio sam da pokrene postupak razrješenja dekanice, koji po tadašnjem zakonu po inje slanjem zahtjeva Stru nom vije u za pokretanje postupka smjene i Ministarstvu za upravnim nadzorom po spornim pitanjima, a po sadašnjem Stru no vije e nije ni potrebno. Bio sam nadglasan 4:1. Prije glasovanja upozorio sam Upravno vije e da su lanovi Upravnog vije a dužni po Kaznenom zakonu reagirati kada postoje indicije o po injenju kaznenih dijela u ustanovi kojom upravljaju. O svemu postoji tonski zapis sjednice.

Pismo koje objavljujem bilo je popra eno kopijama dokumenata, koji su predani i DORH-u. O mogu im financijskim nepravilnostima nemam direktan uvid, samo indicije na temelju javno dostupnih podataka o zapošljavanju

dekani inih prijatelja i rodbine, te pri a iz druge ruke. Stoga nisu ni predmet moje prijave DORH-u i ministru, koji mogu vrlo lako provjeriti je li bilo neregularnosti i po tom pitanju, kaže Dejan Vinkovi .

Prijava Ministarstvu i DORH-u - Nakon što je prijavljena MZOS-u, a potom i DORH-u, ništa se nije dogodilo, piše Dejan Vinkovi , te je odlu io sve dati u javnost.

On je prošle godine dao ostavku na mjesto lana Upravnog vije a MEV-a jer nije htio sudjelovati u nezakonitim zbivanjima na Veleu ilištu. Naime, tvrdi da je dekanica Breslauer nelegalno izmijenila privremeni Statut, potom donijela novi Statut te ormirala novo Upravno vije e i obavila natje aj za dekana u samo dva mjeseca prije dolaska novog ministra u prosincu 2011. Kaže da je Statut o ito bio namješten za njezin reizbor jer je po njegovoj novoj ormulaciji samo jedna osoba, ona sama, imala potrebne kvalifikacije da se prijavi na njega, a uz podršku tadašnje predsjednice Upravnog vije a Stanislave Rogi , ujedno i tadašnje tajnice MZOŠ-a.

Nadalje, 2010. godine sa Sveu ilišta Jurja Dobrile u Puli na MEV se prebacio dekani in sin Vlatko Breslauer. Povjerenstvo koje je odlu ivalo o studentima prelaznicima donijelo je odluku da se od trinaest studenata samo njemu odobri studiranje na teret Ministarstva, iako se ni po emu nije isticao od drugih kandidata.

Od pet lanova Povjerenstva dvije lanice su bile u rodbinskoj vezi s Vlatkom Breslauerom: privremena dekanica Nevenka Breslauer i voditeljica studentske službe Željka Breslauer - Mesari . Uz to, privremena dekanica u Odluci o prijelazu njezinog sina samoinicijativno ispušta odluku Povjerenstva o potrebi prikupljanja 42 ECTS boda do po etka IV. semestra, ime mu dodatno pogoduje, piše Vinkovi .

Drago Franciškovi , pro esor na MEV-u, u svibnju 2011. uo io je da je dekani inom sinu Vlatku u ISVU sustavu upisana ocjena izvrstan iz njegovog kolegija, a da je on nije upisao. Rije je o kolegiju

Dejan Vinkovi ve duže vrijeme iznosi teške optužbe na ra un dekanice MEV-a

Sama dekanica ni ovaj put nije reagirala, ve se oglasio kolektiv

‘’Osnove statistike’’, koji je Vlatko na Sveu ilištu Jurja Dobrile pao tri puta. Punih godinu dana nositelju kolegija nije bio omogu en uvid u pitanje tko je i kako neovlašteno unio spornu ocjenu.

Tim slu ajem bavilo se i Op insko državno odvjetništvo, no on je kona no odba en uz obrazloženje da MZOS nije utvrdio nepravilnosti. Franciškovi je prijavio slu aj, odnio je i pobjedu na sudu kada su ga dekanica i njezin sin tužili za klevetu, me utim, dekanica ga stegovnim postupcima postupno istiskuje s Veleu ilišta, tvrdi Vinkovi .

Na Veleu ilištu se zapošljavaju i njezini bliski prijatelji, a pre eriraju se kadrovi prethodno zaposleni u osnovnim i srednjim školama, kojima se dodjeljuju nastavna zvanja predava a. itavo Veleu ilište ima samo Nevenku Breslauer u zvanju pro esora visoke škole, što je ujedno postavljeno i kao kriterij za dekanstvo, uz kriterij da mora biti i zaposlenik Veleu ilišta. Time je dekanica onemogu ila kandidiranje bilo koga drugoga osim sebe za dekana, tvrdi Dejan Vinkovi .

Detaljniji popis svih nepravilnosti može se pro itati na web stranici Dejana Vinkovi a, koji obrazlaže da je nezakonite radnje na MEV-u prijavio prije godinu dana ministru Jovanovi u, a kasnije i DORH-u. Odlu io je sve objelodaniti kako se to ne bi koristilo u politi ke svrhe, a uz ve spomenutu ostavku na lanstvo u Upravnom vije u MEV-a (navodno jedna politi ka stranka na temu MEV-a sprema press-kon erenciju, op. a.).

Pogodovanje sinu i rodbini Osim toga, Željka Breslauer - Mesari , obiteljski povezana s dekanicom, zaposlena je kao voditeljica Službe za studentske poslove, i to dok je još bila studentica Veleu ilišta. Time je sama sebi bila voditeljica studentske službe. Mentorica na završnom radu Željke Breslauer - Mesari bila je dekanica Nevenka Breslauer.

Drugi sin Nevenke Breslauer, Nenad Breslauer, diplomirao je 2010. na U iteljskom akultetu u akovcu s temom “Analiza u inkovitosti obuke plivanja u osnovnim školama Me imurja”, da bi ve u jesen 2010. dobio posao na Veleu ilištu kao vanjski suradnik za održavanje vježbi iz kolegija ‘’Primjena ra unala’’.

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture na MEV-u se do 2012., kada je na snagu stupio novi Zakon o javnoj nabavi s pooštrenim mjerama o sukobu interesa, održavala u dvorani ‘’Breslauer’’, objektu u vlasništvu bliske rodbine Nevenke Breslauer.

Stare optužbe Kako e se dalje rasplitati ovaj slu aj, za sada nije poznato, no o ito je da su svi koji su to trebali znati nešto o tome - to znali ve duže vrijeme. Tko je tu koga štitio i je li bilo nepravilnosti, nije na nama da sudimo, ali je svakako na nama da objavimo sve u vezi s ovim slu ajem.

U me uvremenu smo kontaktirali Me imursko veleu ilište i uputili upit dekanici, dr. sc.

Nevenki Breslauer. Objavljujemo i odgovor djelatnika Me imurskog veleu ilišta koji nam je poslan, a u kojem se kaže da je sve bilo po zakonu.

POGLED ODOZDO

Ne zna lijeva što mu radi desna N

e znam kako druga ije nazvati situaciju koju u opisati u daljnjem tekstu, nego ne zna lijeva što mu radi desna. Ukratko, Ministarstvo obrazovanja radi pritisak na gradove i op ine na nove pedagoške standarde u vrti ima, manje grupe i manje ustanove. Optimalno bi bilo da ustanova ima do 400 djece u ustanovi, a akovec ih ima 980. Dakle, po zakonu Grad bi trebao ustanovu razdvojiti na barem dvije ustanove, a to zna i dva ravnatelja, dvije

uprave i dva ra unovodstva, manje grupe i ukratko ovako ili onako dogradnju ili izgradnju novih vrti kih kapaciteta.

Sve bi to bilo divno i krasno da u Lijepoj Našoj, pa i u akovcu, cvatu ruže, no ruže ne cvatu ve barem šest godina, ali u Ministarstvu netko živi u ruži astom svijetu, bez financijsklih briga, pa se može na papiru igrati što bi bilo kad bi bilo. aime, dok iz državne izvršne vlasti poru uju kako živimo iznad svojih

N

mogu nosti, u Ministarstvu nadležnom za vrti e kao da o tome pojma nemaju.

Iznad je sadašnjih mogu nosti razdvajati Dje ji vrti akovec na dvije ustanove jer to košta. U etvrtak je na Gradskom vije u vo ena rasprava na kojoj je re eno da e odugovla iti to neracionalno razdvajanje koliko to bude mogu e, uz argumente da kad ministarstva name u standarde nižim razinama tada traže da to bude u roku odmah, a kad sebi postavljaju

pravila tada za sebe rastežu rokove. U Saboru zastupnici tako er žive u drugoj realnosti, u drugoj dimenziji, pa su izglasovali op inama i gradovima i vrti kim ravnateljima sankcije koje e u slu aju nepoštivanja razdvajanja ustanova iznositi od 10 do 15 tisu a kuna za osniva a, itaj: porezne obveznike, ali još i kaznu za odgovornu osobu, od pet do osam tisu a kuna. o tu igru u ne ijem kabinetu u Ministarstvu nekoga tko se igra igrama

N

koje nisu u doticaju s realnoš u platit e roditelji. I to na najgrublji mogu i na in, jer po svemu sude i to e od jeseni stvoriti liste ekanja, a s listi ekanja najprije e otpasti djeca iz vanjskih op ina. Prema listama prvenstva, po novom najprije e biti mjesta za djecu s podru ja akovca, a tek onda za drugu djecu. e i ete pa u redu je da se svaka op ina pobrine za svoju djecu. Me utim, stvari nisu tako crno-bijele niti su druge op ine tako nebrižne prema svojoj djeci. Radi se o tome da akovec ima vrti koji radi do 22 sata i u taj vrti dolaze djeca iji roditelji rade

R

u smjenama, i to obi no u akovcu, pa im je najspretnije tu djecu ostaviti na uvanje u vrti u. rad akovec je posebno zbog toga što je prije nekoliko godina imao slobodne kapacitete u svojim vrti ima rado prihva ao djecu iz drugih op ina. I sada bi, jer druge op ine, kako smo uli, na vrijeme podmiruju ra une za svoju djecu u akove kim vrti ima, jer sami ne nude usluge vrti a do 22 sata. I u tome ima logike, jer u brojnim op inama ne bi bilo isplativo držati vrti e otvorene do 22 sata i tu su Grad akovec i op ine našli interes u potrebama roditelja.

G

7. ožujka 2014.

PRIOP ENJE ME IMURSKOG VELEU ILIŠTA U AKOVCU

Sve je bilo po zakonu, to je pokušaj manipuliranja javnoš u - Me imursko veleu ilište u akovcu svoju djelatnost provodi u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutom Veleu ilišta koji stupa na snagu nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te drugim zakonskim i podzakonskim aktima.

O zakonitosti rada Veleu ilišta brine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kroz svoje stru ne i pravne službe i Upravno vije e Veleu ilišta. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je na sva traženja Upravnog vije a o navodima iz teksta gospodina Dejana Vinkovi a dalo pozitivno mišljenje Veleu ilištu, a Državno odvjetništvo RH je odbacilo sve sumnje u nezakonitost rada Veleu ilišta temeljem prijave gospodina Drage Franciškovi a. Što se ti e nastavnog kadra zaposlenog na Veleu ilištu, svaki je nastavnik svojim stru nim i predanim radom stekao uvjete propisane zakonom i op im aktima koje propisuje Vije e veleu ilišta i visokih škola RH. Nastavna i naslovno-nastavna zvanja dodjeljuje Mati no povjerenstvo pri Agenciji za visoko obrazovanje, a ne Me imursko veleu ilište u akovcu.

Shodno napisima gospodina Dejana Vinkovi a objavljenim na T-portalu od dana 04. ožujka 2014., djelatnici Me imurskog veleu ilišta u akovcu stoje iza imena Veleu ilišta i njegovog rada i dalje e, unato napisima i pokušajima manipuliranja javnoš u, predano i kvalitetno raditi i opravdati povjerenje studenata i njihovih roditelja te svih koji su uložili u osnivanje, postojanje i razvoj Veleu ilišta.

Tako er, isti emo da smo upravo dobili Dopusnicu za izvo enje stru noga specijalisti kog diplomskog studija ‘’Menadžment turizma i sporta’’, što je najbolji primjer kvalitete rada na Veleu ilištu i ugleda koje ono zauzima u društvu, kaže se u priop enju djelatnika MEV-a, u potpisu stoji: Zaposlenici Me imurskog veleu ilišta u akovcu. (J)

Ali eto jedan potez na papiru i realna potreba postaje realni problem. Toliko o tome kako se odlu uje o potrebama na terenu, daleko od terena - u kabinetu državnog Ministarstva. a sve ono što ljudima život zna i najprije bi trebalo pitati one na koje se zakonske odredbe ili standardi odnose, tim više kad neki inovnik odlu uje o ne emu što država uop e ne financira niti sufinancira. Dje je vrti e financiraju op ine, gradovi i roditelji ija djeca polaze vrti e, ali u ovom slu aju našao se netko iznad njih tko propisuje standarde koji su nemogu i

Z

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE osnovalo Mikrotik akademiju

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Još jedno specijalisti ko znanje namijenjeno studentima

Zaštita djece i mladih s problemima u ponašanju

Me imursko veleu ilište predstavilo je još jedan projekt koji su realizirali da bi pove ali kompetentnost svojih studenata ra unarstva za tržište rada. Radi se o osnivanju Mikrotik akademije. Mikrotik ima sli nosti s Cisco akademijom koju Me imursko veleu ilište tako er ima, kazao je na predstavljanju novog projekata Željko Hrebak, voditelj Mikrotik akademije.

Danas za konkurentnost na tržištu rada nije dovoljno imati bazi na znanja koja se steknu u ormalnom školovanju, ve se traže dodatna znanja i vještine koje su potrebne na realnom tržištu rada. Ova akademija je odli na nadogradnja na Cisco akademiju koja ve postoji na Me imurskom veleu ilištu, koja daje jedan široki spektar znanja, a sve zajedno se uklapa u projekt cjeloživotnog u enja, kazao je Hrebak.

Da bi mogli pokrenuti Mikrotik akademiju na Me imurskom veleu ilištu, morali su zadovoljiti neke uvjete od strane Mikrotika. Njihovi uvjeti bili su edukacija trenera i potpisivanje sporazuma o osnivanju akademije. Ugovorom o suradnji firma ‘’ETE-CO’’ iz Lendave pomogla im je u edukaciji trenera, tako da Me imursko veleu ilište sada ima tri trenera licenciranih za educiranje studenata na Mikotik akademiji.

Edukacija trenera odvijala se krajem prošle godine, nakon ega je uslijedilo potpisivanje sporazuma te opremanje laboratorija. Me imursko veleu ilište dobilo je besplatno jedan itavi laboratorij od

za provedbu i koji bi, da se dosljedno njih držimo, tisu e djece ostavili izvan predškolskih ustanova u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo u Me imurju, koje do sada nije bilo suo eno s listama ekanja. ije prvi put da se donose nekakvi standardi s državne razine, a da se uop e ne napravi simulacija posljedica.

Ne mogu se o tako ozbiljnim stvarima kao što je smanjenje pedagoških standarda u vrti ima dati nekakvi administrativni rokovi, bez da se pita op ine i gradove koliko bi za te standarde trebali izgrditi novih vrti a, koliko bi njihovo održavanje koštalo i koliko to

firme ‘’Mikrotik’’. Trajanje akademije koja je namijenjen isklju ivo studentima traje 30 sati u dinamici koja odgovara polaznicima. Na kraju edukacije polaže se online test od 25 pitanja, a za prolaz je potrebno 60 posto.

Nakon uspješno položenog testa dobiva se po etni Mikrotik MTCNA certifikat, koji priložen u životopis studenta prilikom traženja posla olakšava zapošljavanje jer daje poslodavcu uvid u to da student raspolaže konkretnim znanjima.

Ono na što je Me imursko veleu ilište posebno ponosno jest to što su prva obrazovna ustanova u Hrvatskoj koja ima Mikrotik akademiju.

Mikrotik je firma iz Latvije koja se od sredine 90-ih bavi mrežnim tehnologijama, a njihovi proizvodi prisutni su i na našem tržištu, pa e studentima poznavanje rada na njihovim ure ajima nakon stjecanja certifikata dati bolje izglede za zapošljavanje. Uz to, i studenti na Me imurskom veleu ilištu zbog uvo enja spomenutih akademija u kabinetu za mrežne tehnologije ne rade na simulatorima, ve na pravim ure ajima, jer su zahvaljuju i akademijama dobro opremljeni. Uvo enje Mikrotik akademije uvedeno je zahvaljuju i suradnji s firmom ‘’E-TE CO’’ iz Lendave i Saši Jordakiju koji se s osniva ima Mikrotik kompanije poznaje iz ranih dana osnivanja te firme, kada su radili na spajanju KFOR-a na Kosovu na Internet uz pomo wirelessa. (BMO)

N

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

iziskuje novih zapošljavanja. Naime, vratimo se na ono da možemo živjeti u okviru svojih mogu nosti, a ne trošiti preko njih. Ili je to samo parola za dnevnu upotrebu?

Rad s djecom i mladima s problemima u ponašanju te djecom i mladima po initeljima kaznenih djela i prekršaja posebno je podru je rada Centra za socijalnu skrb.

U slu ajevima kada briga o odgoju djeteta i njegovim potrebama nije primjerena, dijete može iskazivati poteško e u ponašanju, koje su znak da nešto nije u redu i da je djetetu potrebna pomo .

Po saznanju o problemima u ponašanju djeteta Centar poziva dijete i roditelje na razgovor. Tijekom prvog razgovora stru ni djelatnik Centra pribavlja osnovne in ormacije o djetetu, njegovim problemima i poteško ama u obitelji, te se procjenjuju potrebe djeteta i obitelji na temelju kojih se poduzimaju daljnje mjere u cilju zaštite dobrobiti i najboljeg interesa djeteta. U postupku procjene okolnosti maloljetnika i obiteljske situacije, obavlja se terenski izvid u domu u kojem dijete živi, te se po potrebi obavljaju razgovori sa školom, obiteljskim lije nikom i dr., kako bi se stvorila cjelovita slika o problemima, ali i mogu nostima djeteta i njegovih roditelja za prevladavanje nastalih problema. Ukoliko je potrebno, u Centru e se obaviti i timska obrada (socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog), a u nekim iznimno složenim situacijama dijete e se uputiti na dodatnu dijagnosti ku obradu (naj eš e u Dom za odgoj djece i mladeži u Zagreb ili Psihijatrijsku bolnicu za djecu i mladež u Zagrebu). Nakon timske obrade utvr uje se je li potrebno poduzeti mjere obiteljsko pravne zaštite prema obitelji, a sve u svrhu zaštite interesa djeteta. Roditeljima se tako može izre i upozorenje na nedostatke u odgoju uz konkretne prijedloge za ispravljanje tih nedostataka. Ukoliko je roditeljima potrebna duža i kontinuirana pomo u odgoju i stjecanju boljih roditeljskih vještina, mogu e im je izre i mjeru nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi. Provo enjem ove mjere stru njaci koje odredi Centar pružaju pomo i podršku roditeljima i djeci u njihovom domu. Kod svakog je slu aja važan individualni pristup, tako da se za svako dijete i njegovu obitelj izra uje pojedina ni program postupanja.

Po initelji kaznenih djela i prekršaja Djeca do 14. godine starosti kazneno su neodgo-

vorna i prema njima se ne mogu izricati prekršajne ili kaznene sankcije, a mogu se primjenjivati samo mjere temeljem Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona.

Ukoliko dijete po ini kazneno djelo, Op insko državno odvjetništvo izvjestit e o tome Centar za socijalnu skrb koji e djetetu pružiti adekvatnu pomo i zaštitu i poduzeti mjere za sprje avanje daljnjih problema u ponašanju djeteta. Ukoliko maloljetna osoba od 14 do 18 godina ili mla a punoljetna osoba od 18 do 21 godinu po ini kazneno djelo, prema njima se poduzimaju mjere u skladu s Zakonom o sudovima za mladež. Prema mla im punoljetnicima mogu se izricati kazne prema Kaznenom zakonu, ali i maloljetni ke sankcije ukoliko je procijenjeno da je njihov stupanj razvoja, te socijalne i emocionalne zrelosti na nivou maloljetnika.

Za potrebe odvjetništva ili suda Centar je dužan procijeniti osobne i obiteljske prilike maloljetnika, njegove stavove i intenzitet problemati nog ponašanja (Centar ne utvr uje injenice vezane uz po injenje djela). Ukoliko je mišljenje zatražilo Državno odvjetništvo, a radi se o prvom i lakšem kaznenom djelu te poticajnom i pozitivnom obiteljskom okruženju, može se predložiti odba aj kaznene prijave ili pokretanje postupka posredovanja te se uz pristanak maloljetnika i njegovih roditelja ili mla eg punoljetnika može naložiti neka od posebnih obveza po ijem izvršenju se ne e pokretati postupak na sudu.

Ovisno o težini po injenog djela i intenzitetu problemati nog ponašanja maloljetnika ili mla e punoljetne osobe, sud može izre i sudski ukor ili odgojne mjere (poja ana briga i nadzor, upu ivanje u disciplinski centar, upu ivanje u odgojnu ustanovu, te kod starijih maloljetnika upu ivanje u odgojni zavod) i posebne obveze (humanitarni rad, naknada štete, upu ivanje u savjetovalište, obveza redovitog poha anja nastave, suzdržavanje od izlazaka u odre eni ugostiteljski objekt, zabrana upravljanja vozilom i dr.). Navedene odgojne mjere u suradnji s drugim pružateljima usluga provodi i nadzire Centar za socijalnu skrb. Mjere nisu vremenski definirane po izricanju, postoji minimalni i maksimalni rok, a ovisno o rezultatima izvršavanja

5

Piše: Antonija Canjuga, ravnateljica

mogu se predložiti izmjene i obustave mjere. Postupak vo en prema Zakonu o sudovima za mladež je žuran, a odgojne mjere se kasnije ne iskazuju kao kazne. Maloljetni ki zatvor može se izre i starijem maloljetniku (starijem od 16 godina), a izri e se kod najtežih kaznenih djela ili višestrukih po initelja kaznenih djela, uzimaju i u obzir osobine li nosti te procjenu da druge mjere ne bi dale rezultate (predlaže se za djela za koja je zaprije ena kazna zatvora od najmanje 5 godina).

Kod po injenja prekršaja postupak je sli an, ali je broj mjera manji, kra eg su trajanja i intenziteta.

Postupanje u slu ajevima nasilja me u djecom i mladima U posljednjih se nekoliko godina broj prijava Centru o nasilju me u djecom i mladima uvelike pove ao. Najviše prijava dolazi iz škola, ali i od policije, a svi navedeni dužni su postupati sukladno Protokolu o postupanju u slu aju nasilja me u djecom i mladima. Centar u tim situacijama poziva prijavljenog po initelja s roditeljima, in ormira ih o posljedicama takvog ponašanja te utvr uje okolnosti obiteljskog života, roditeljske kompetencije, razvoj i sveukupno ponašanje maloljetnika s ciljem pružanja odgovaraju e stru ne pomo i bilo u Centru ili uklju ivanjem u tretman kod stru njaka u drugim ustanovama koji nude pomo i podršku u modificiranju nasilni kog ponašanja. Po potrebi se prema roditeljima poduzimaju mjere obiteljskopravne zaštite. Na razgovor se poziva i žrtva s roditeljem. Pružaju im se in ormacije o pravima i mogu nostima zaštite te im se nudi stru na pomo i podrška u prevladavanju traume.

Prvi problemi u ponašanju javljaju se u blažoj ormi u ranijoj školskoj dobi te je to pravo vrijeme za rad s roditeljima i djecom.

Stoga Centar u suradnji s osnovnim školama provodi preventivne programe u više osnovnih škola u raznim dijelovima Me imurske županije.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. ožujka 2014.

ARAPARIJIN UDIO u ateksu na dražbi kupio VIS PROI u vlasništvu varaždinskog poduzetnika Davora Patafte

Pataftin VIS za sada zasko io Varteks PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Dvije varaždinske tvrtke borile su se za ulazak u ateks: VIS PROI i Varteks. Ulazak u tu akove ku tvrtku zanimljiv je zbog proizvodnje specijalnih tkanina za izradu uniformi za vojsku i policiju. Ste ajni upravitelj MT -a Tvornice arapa prodavao je paket od 82.973 otpla enih dionica ateksa, odnosno 33-postotni udio u ateksu po po etnoj cijeni od 35 kuna. Na dražbi je dionice uspio izlicitirati. Dva su kupca: VIS PROI u vlasništvu varaždinskog poduzetnika Davora Patafte, koji je ponudio više, 44 kune po dionici, no svima je bio iznena enje drugi ponu a - nekadašnji varaždinski tekstilni div “Varteks”, tek izašao iz predste ajne nagodbe.

VIS PROI u vlasništvu Davora Patafte uspio je na dražbi kupiti dionice, ali prema našem izvoru pri a još nije gotova, jer su odvjetnici Varteksa odmah uložili prigovor na pravovaljanost kupnje.

Naime, rok za uplatu jam evine u vrijednosti od 20 posto VIS PRO nije uplatio prema uvjetima natje aja do 26. velja e, ve nakon tog roka, 27. velja e.

No ste ajni upravitelj Želimir Uršulin ne vidi razlog žalbi, jer prodaju nije provodio sud, nego vlasnik, MT Tvornica arapa. Tvrdi da su jam evina i rok bili zadani tek toliko da na dražbu ne do e

Situacija u ateksu nije tako jednostavna, još uvijek natpolovi nu ve inu dionica drže zaposlenici, koji za sada nisu spremni prodati dionice “tako lako“ i baš bilo kome

netko bez novca na ra unu. U prodaji je bilo važno samo to tko da više, a VIS PROI ponudio je na dražbi više - 44 kune po dionici, kunu više od Varteksa po dionici.

Prema uvjetima navedenima za javnu dražbu, kao kupci na dražbi mogle su sudjelovati samo osobe koji su najkasnije do 26. velja e uplatile jam evinu u iznosu od 20 posto utvr ene ukupne vrijednosti cijelog paketa dionica, a dražba je održavana u uredu javne bilježnice Nade Šagi Belcar u Ivancu.

Interes za kupnju dionicu Podsjetimo, varaždinski poduzetnik Davor Patafta duže je zainteresiran za ulazak u ateks, makar i preko MT -a Tvornice arapa, koja je otplatila udio od 33 posto u ateksu. Tvrtka Davora Patafte T7 je nakon ste aja MT -a Tvornice arapa iznajmila proizvodne prostore araparije, tada preko irme Pamu ne industrije iz Duge Rese koju je tako er preuzeo, me utim, do obnove proizvodnje u bivšoj arapa-

riji nije došlo. O ito je samo želio biti bliže vatri vezano uz dionice ateksa. ateks je zanimljiv i VIS-u i Varteksu zbog proizvodnje specijalnih tkanina za vojne i policijske odore. Varteks je kroz zajednicu ponu a a u poslu s ateksom i odgovaralo bi mu da objedini proizvodnju tkanina i šivanje uniformi u jednu cjelinu.

Prisjetimo se da su još 2011. godine direktori uprava Varteksa i ateksa Zoran Koš ec i pokojni Damir Vitez, koji je u ateks došao iz Vartekso-

va sustava, sklopili ugovor o strateškom savezu.

Tada su za javnost poru ili da sporazum ima za cilj povezivanje primarne proizvodnje i stvaranje partnerskog odnosa dviju kompanija, sa svrhom zajedni kog nastupanja na doma em i stranom tržištu, u cilju o uvanja radnih mjesta te ja anja suradnje dviju najve ih tekstilnih kompanija u Hrvatskoj za konkurentan nastup na tržištu i u postupcima javne nabave.

Sklapanje ugovora ateksa s Varteksom nemalo je izne-

nadilo me imursku javnost, s obzirom na to da su Varaždinci tada bili u neusporedivo ve im poslovnim teško ama od ateksa. Kumulirani gubici Varteks grupe tada su prelazili 300 milijuna kuna, a uz to Varteks je tada imao problema s likvidnoš u i svako toliko s isplatom pla a.

Pokojni Damir Vitez nakon toga strateškog povezivanja ateksa i Varteksa kazao je: Strateški savez nema nikakve veze ni s vlasni kom strukturom, ni dionicama Varteksa ili ateksa. Nema nikakve veze ni s poslovanjem, inancijama, gubicima, ni sa svime ovime što se doga a u Varteksu.

Me utim, vrijeme je pokazalo da je imalo, ali da je druga varaždinska tvrtka, Pataftin VIS, za sada zasko ila Varteks.

No situacija u ateksu nije tako jednostavna, još uvijek natpolovi nu ve inu dionica drže zaposlenici. Oni su tu vlasni ku premo stekli i uz pomo države koja im je prodala paket dionica od 30 posto dionica, koje su bile u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju. Zbog toga zasigurno nije slu ajno i da malim dioni arima stižu neobvezuju e ponude za kupnju dionica, preko raznih fondova sa sjedištem u drugim državama. Naime, bez preuzimanja tih udjela i stjecanja ve inskog paketa dionica teško e se mo i preuzeti i upravljanje ateksom. Na tome je i araparija polomila zube.

POSLOVNI KUTAK – znanjima i vještinama do ve e uspješnosti i zadovoljstva

U inkovita komunikacija U našem svakodnevnom životu, bilo poslovnom ili privatnom, esto u razgovorima upotrebljavamo rije “komunikacija“. Možemo uti ljude da kažu: “U toj tvrtki najve i problem je me usobna komunikacija“ ili “Njih dvojica ne komuniciraju ve godinama“, ili “Stvarno se trudim da naša komunikacija bude dobra, ali moja direktorica me ne razumije“ ili “Ove poslovne godine u planu nam je unapre enje korporativne komunikacije“ i sl.

Komunikaciju najjednostavnije možemo opisati kao razmjenu informacija. Sama rije razmjena ukazuje da se radi o dvosmjernom procesu, što mi u svakodnevnom životu mnogo puta zaboravljamo. Vrlo esto o ekujemo da e nas sugovornik razumjeti samo zato što smo govorili. No, iz svakodnevnog života znamo da to nije tako pa se esto ulovimo i kažemo:

“Sve mu tako lijepo objasnim, a on napravi krivo“ ili “Kolegica u ra unovodstvu me jednostavno ne želi razumijeti“ ili “Kolega iz prodaje jednostavno napravi druga ije nego sam mu rekao“.

To sve zna i da nije važno samo prenijeti informacije sugovorniku ve i provjeriti kako ih sugovornik razumije, a tu provjeru, koja je potvrda da su se strane razumjele, vrlo esto preska emo, podrazumijevaju i da je naš sugovornik shvatio što smo mi rekli.

Tijekom svog radnog vremena na razli ite oblike komunikacije trošimo ponekad i više od 70% vremena. Gotovo uvijek mislimo kako smo mi ti koji znamo komunicirati, ali je problem u drugoj strani koja nas ne razumije. Nekvalitetna komunikacija dovodi do nesporazuma, nesuglasica, krivo obavljenog posla, a ponekad i sva e. Zbog nekvalitetne komunikacije u svojim

radnim sredinama ve ina se ljudi osje a loše, motiviranost pada, a na posao se odlazi, kako se kaže, “s gr em u želucu“.

Da ne spominjemo kako nam loša komunikacija može narušiti odnose s kupcima, klijentima ili poslovnim partnerima.

Kako bi sami doprinijeli kvalitetnijoj komunikaciji bilo s kolegama, šefom, kupcima, bilo sa svojim uku anima, bilo bi dobro osvijestiti da je komunikacija dvostrani proces koji bi se trebao temeljiti na obostranom povjerenju, otvorenosti, proces koji u prvi plan stavlja ovjeka.

Kvalitetna komunikacija osigurava nam mnoge prednosti poput ve e motivacije, boljih poslovnih rezultata, ve eg zadovoljstva, u inkovitijeg rješavanja problema, ve eg poštovanja što sve doprinosi zdravijem i sretnijem životu. Što možemo napraviti? Za po etak se možemo zapitati ne

razumije li zaista moj sugovornik nešto ili ja to nisam dobro objasnio. Vrijedi se potruditi, zar ne?

Sudionici u tvrtkama koje su organizirale edukacije iz komunikacijskih vještina za svoje zaposlenike rado nam se povratno javljaju kako im je edukacija pomogla da osvijeste gdje su griješili u komunikacijskom odnosu s drugim osobama i kako su im nova znanja i vještine pomogle najprije u interakciji s kupcima, njihovu ve em razumijevanju, posredno i pove anju prodaje, a nerijetko i u osobnom životu.

U sljede em broju emo pisati kako možemo poboljšati svoje slušanje i postati poželjni sugovornik. Pridružite nam se.

Za Vas piše: mr.sc. Asja Lajtman Bosilj, dugogodišnji menadžer, predava poslovnih edukacija i savjetnik na podru ju razvoja znanja i vještina zaposlenika. Kroz više od de-

setak godina rada na podru ju poslovnih edukacija njezinim je edukacijama prisustvovalo više tisu a zaposlenika svih organizacijskih razina koji su kroz razli ite obra ene sadržaje u ili kako biti u inkovitiji u poslu, ali istovremeno i zadovoljniji. Vlasnica je i osniva ica tvrtke Avus d.o.o., centra poslovnih edukacija i razvoja zaposlenika, koju je nazivom (avus lat. zna i djed) posvetila svom pokojnom djedu, dugogodišnjem dimnja aru i najstarijem obrtniku u Hrvatskoj, poznatom me imurcu Andriji Kova i u koji joj je omogu io školovanje i bio velika podrška u životu.

Ukoliko i Vi želite ostvariti prednosti kontinuiranog educiranja svojih zaposlenika i tako pove ati svoju konkurentnost ili pak se želite osobno razvijati, kroz individualne konzultacije možete pove ati svoju uspješnost pri pronalasku novih poslova ili se istaknuti i biti prepoznati na postoje em radnom mjestu i tako ostvariti dugo željeno unapre enje, obratite se s povjerenjem:

PIŠE: Asja Lajtman

Avus d.o.o. za poslovne edukacije i razvoj zaposlenika Varaždin, Bra e Vidovi 18 Kontakti: Mob: 091 4 776 234 E-mail: asja.lajtman@avus.hr ; avus@avus.hr Web: www.avus.hr

7. ožujka 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

OTVOREN pogonsko-tehni ki centar tvrtke “Plinacro”

PREDSTAVLJEN PODUZETNI KI IMPULS 2014.

U akovcu centar za bolji nadzor i održavanje plinovoda

Novca ima, samo ga treba znati izvu i

Župan Matija Posavec u etvrtak 6. ožujka sve ano je otvorio novoizgra eni pogonsko-tehni ki centar tvrtke “Plinacro” u akovcu, na adresi Putjane 109. U centru od oko 400 kvadrata površine djelovat e Poslovna jedinica Me imurje tvrtke “Plinacro” s trenutno šest zaposlenih. Poslovna jedinica Me imurje upravljat e i održavati preko 120 kilometara plinovoda uz 13 mjernoredukcijskih stanica na podru ju Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko-križeva ke županije.

U izgradnju objekta uloženo je oko 10 milijuna kuna, a izgra en je u roku od godinu dana. Izvo a je bio varaždinski Zagorje tehnobeton, a za stru ni nadzor zagreba ki bio je zadužen Jurcon projekt.

Predsjednik uprave Marin Zovko uz ostalo je rekao da je Plinacro do danas izgradio preko 1000 kilometara novih magistralnih plinovoda u Republici Hrvatskoj, tako da je danas ak 95 posto zemlje pokriveno transportnim plinskim sustavom.

Pouzdaniji transport plina On je naglasio: - Ovaj objekt zna ajno e olakšati nadzor, upravljanje i održavanje magistralne plinovodne mreže u sjevernoj Hrvatskoj, te tako stvoriti još bolje preduvjete za pouzdan i siguran transport plina. Župan Matija Posavec rekao je da je ulaganje

Za ja anje konkurentnosti malog gospodarstva planiran je ukupni iznos od 413,8 milijuna kuna, a cijeli paket Poduzetni kog impulsa teži 1,26 milijardi kuna. Me imurski su poduzetnici protekle godine izvukli 9,5 milijuna kuna, ove se godine o ekuje znatno više

Novi poslovno-tehni ki centar tvrtke “Plinacro” u akovcu

dobra vijest za sve stanovnike naše i susjednih županija, jer to ulaganje doprinosi sigurnosti i pouzdanosti transporta plina, koja e sada biti na još višoj razini.

Tvrtka “Plinacro” je do danas kroz dva petogodišnja ciklusa u izgradnju plinovoda uložila gotovo 600 milijuna eura, a moderan transportni sustav zadovoljava hrvatsko tržište plinom.

U akovcu je izgra en drugi po redu poslovno-tehni ki objekt, a naredni e se graditi u Slavonskom brodu i Kutini. Do sada su djelatnici tvrtke “Plinacro” bili podstanari na više lokacija dvadesetak više godina, a sad e biti na jednom mjestu kad je rije o sjevernoj Hrvatskoj.

Sve anosti su uz župana Matiju Posavca bili nazo ni gradona elnik akovca Stjepan Kova , direktor Me imurje plina Nenad Hranilovi , kao i direktori sektora tvrtke “Plinacro”. (JŠ, foto Z. Vrzan)

Uzvanici u modernoj kotlovnici zgrade

Dvorana je bila dupkom puna, a dio poduzetnika ostao je stajati na stepenicama

U zgradi “Scheier” predstavljen je u utorak pred mnoštvom zainteresiranih gospodarstvenika i obrtnika Poduzetni ki impuls za 2014. godinu, Samo predstavljanje inicirala je Regionalna razvojna agencija Me imurje REDEA zajedno s Me imurskom županijom, Tehnološkoinovacijskim centrom Me imurje, HGK - Županijskom komorom akovec, HOK - Obrtni kom komorom Me imurja te Razvojnom agencijom Grada akovca - AKRA-om.

Poduzetni ki impuls predstavili su pomo nik ministra poduzetništva i obrta Vjekoslav Rakamari i na elnica Sektora za obrt pri resornom Ministarstvu Nadica Žužak, te kao doma in župan Me imurske županije Matija Posavec. Župan se kratko osvrnuo na realizaciju ovog programa u 2013. godini koji je, kako je naglasio, pokazao svu poduzetnost me imurskog gospodarstva. U 2013. godini temeljem ovoga istog programa Me imurska županija, odnosno me imurski poduzetnici “povukli“ su i potpisali ugovore u ukupnoj vrijednosti od gotovo 9,5 milijuna kuna, u 41 dodijeljenoj potpori. Prema službenim podacima resornog Ministarstva, naša je županija druga

po uspješnosti, a tre a ukupno jer ispred su samo Grad Zagreb te Zagreba ka županija. - To je pokazatelj razvijenosti poduzetni ke klime pojedinih županija, naglasio je župan Posavec, ali i najavio nove potpore Ministarstva gospodarstva. Naime, ovaj bi petak s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom trebali biti potpisani ugovori u vrijednosti od 10,5 milijuna kuna, što je zna ajna inancijska injekcija. - Pozivam Vladu i Ministarstvo da e eš e okrene Me imurju, naglasio je župan Matija Posavec.

Pomo nik ministra Rakamari naglasio je da Poduzetni ki impuls za ovu godinu ima etiri programska prioriteta. Prvi je ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, za što je planiran ukupni iznos od 413,8 milijuna kuna, drugi je unaprje enje poduzetni kog okruženja s planiranim iznosom od 74,6 milijuna kuna, zatim promocija i u enje za poduzetništvo i obrt, za što se planira 248,1 milijun kuna, dok je za etvrti prioritet - lakši pristup inanciranju, planiran iznos od 529,1 milijun kuna.

Ukupan iznos Poduzetni kog impulsa za ovu godinu iznosi 1,26 milijardi kuna, od ega je 423 mi-

lijuna bespovratnih sredstava EU, odnosno tzv. grantova.

Pomo nik ministra Rakamari napomenuo je da e ove godine biti ponešto druga ije. Prošle godine novac je razdijeljen na manje tvrtke, ove godine planira se da prednost imaju tvrtke koje e tražiti ve e iznose i garantirati zapošljavanje i razvoj.

Poduzetnici koji su zainteresirani za ove mjere, a prošle godine podijeljeno je u Hrvatskoj oko 1.400 potpora, moraju stalno pratiti natje aje i Internet stranice Ministarstva gospodarstva kako bi bili u tijeku, te sura ivati sa stru njacima i razvojnim agencijama, jer e prednost imati najbolji programi.

Jedan od ciljeva je im više novca vratiti u sustav, gospodarski i poduzetni ki, jer tu se stvaraju nove vrijednosti. Jedan od sljede ih poteza je stvaranje Središnjega informacijskog sustava u kojem bi bili povezani i FINA i REGOS, kao i sve druge institucije bitne za sve gospodarstvenike, a sve s ciljem da se i svi natje aji vezani za gospodarstvo stave na jedno mjesto, zaklju io je pomo nik Rakamari , uz napomenu da program ima namjeru otvoriti oko 5.000 novih radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.

VELEPOSLANICA nj. e. Andrea Iki Bohm u posjetu Me imurskoj županiji

Austrijanci grade pogone u Me imurju, a mi proizvodimo i izvozimo u Austriju Austrijska veleposlanica nj. e. Andrea Iki Bohm sa svojim suradnicima posjetila je Me imursku županiju. Putem naše razvojne agencije REDEA predstavljene su ulaga ke mogu nosti Me imurja, a na kraju sastanka austrijske veleposlanice i njezinih suradnika s izvršnom županijskom vlasti, župan je austrijskoj veleposlanici sve raspoložive informacije o mogu nostima ulaganja predao i na sticku.

Me imursko gospodarstvo zna ajno ovisi o austrijskom tržištu, jer 16,3 posto me imurskog izvoza otpada na tu zemlju. Financijski to je otprilike 500 milijuna kuna.

Austrija je druga zemlja po veli ini izvoza. Uvoz iz Austrije u Me imurje je na razini 240 milijuna kuna, a Austrija tre-

a zemlja po veli ini uvoza u Me imurje. U robnoj razmjeni s Austrijom tako bilježimo su icit.

Izvoz u Austriju ubrzano raste. Tako je 2010. godine izvoz u Austriju iznosio 300 milijuna kuna, a da bi do sada ve narastao na 500 milijuna kuna. S druge strane, austrijski investitori ulažu u Me imurje grade i svoje pogone i sada ve i proširuju kapacitete i zapošljavaju nove ljude, kazao je župan Matija Posavec.

S austrijskom veleposlanicom i njezinim suradnicima razgovaralo se i o mogu nostima suradnje u turizmu i kulturi. - Suradnja s gradiš anskim Hrvatima je odli na i oni e biti partner na Urbanovu, kazao je župan Matija Posavec. Podsjetio je

da je Me imurska županija lanica Instituta srednjoeuropskih regija sa sjedištem u Salzburgu. Zbog geografske blizine i prometne povezano-

sti i cijelog niza mogu nosti, izuzetno nam je važna suradnja s Austrijom, naglasio je župan Posavec. U pratnji austrijske veleposlanice bili

su gospodarski i poljoprivredni ataše.

- Puno je razloga zbog kojih je dosadašnja suradnja bila dobra, ali ona se može i

produbljivati, istaknula je i austrijska veleposlanica Andrea Iki Bohm. Ako samo gledamo položaj Me imurske županije, koja je kao najsjeverniji dio Hrvatske i najbliže austrijskoj granici. Zbog toga i postoji ova bliskost. - Vi ste na dobrom strateškom položaju u blizini drugih zemalja i to sam osjetila i danas, kazala je veleposlanica. - ula sam koliko kod vas ljudi govori na njema kom jeziku. I nama je u interesu da sura ujemo u gospodarstvu, zbog toga sam i došla s kolegama iz gospodarstva i poljoprivrede. Nakon sastanka u županiji otišli su u poduzetni ku zonu Prelog. Ali i osobno sam ula dobra iskustva nekih investitora u ovoj županiji. Investitori uvijek dolaze tamo gdje im je investicijska klima najbolja, to je prirodno, kazala je austrijska veleposlanica.

- uli smo da se ova županija brine o investitoru koji odlu i ulagati u ovoj županiji i da postoji odnos izme u investitora i županije kako dalje razvijati suradnju radi daljnjeg širenja. (BMO)

8

Crna kronika

UKRATKO Nova ravnateljica USKOK-a akov anka Tamara Laptoš?

Prema pisanju Jutarnjeg, karijera akove ke državne odvjetnice Tamare Laptoš koja obnaša dužnost zamjenice ravnateljice USKOK-a, na ijem je elu Dinko Cvitan, koji od Mladena Baji a preuzima dužnost glavnoga državnog odvjetnika, mogla bi dose i novi vrhunac, jer je glavna kandidatkinja za novu ravnateljicu USKOK-a. akov anka Laptoš je nakon rada u akove kom ODORH-u otišla put Zagreba u USKOK odmah po formiranju istoga i napravila strelovitu karijeru kad su po eli najve i pravosudni procesi kojima su obuhva ene istrage i su enja u najtežim korupcijskim predmetima.

Me u mnogima priznanjima isti e se da je proglašena za najbolju svjetsku tužiteljicu 2012. godine, a dobila je i godišnju nagradu Grada akovca.

Dinko Cvitan, nakon što ga Sabor potvrdi za glavnoga državnog odvjetnika, kako piše Jutarnji, trebao bi imenovati svoju sadašnju prvu zamjenicu, Tamaru Laptoš, za glavnu ravnateljicu USKOK-a. Žene ina e obavljaju oko 75 posto funkcija u DORHU-u, ali na vrhu piramide su obi no do sada bili muškarci, dok bi se sada i to trebalo promijeniti.

TEŠKA PROMETNA nesre a na prometnici Štefanec - Sveti Križ, koja vodi na autoput

Dvije teško ozlije ene odbojkašice Kaštela Pribislavec uspješno operirane u srijedu u Zagrebu 23-godišnjakinja iz Pribislavca i 21-godišnjakinja iz Nedeliš a, zbog težine i specifi nosti ozljede kralježnice, transportirane su na daljnje lije enje u Traumatološku bolnicu u Zagreb PIŠU: ANTONIJA ZBILJSKI, BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN; FACEBOOK STRANICA ŽOK KAŠTEL

- Dvadeset godina se u sklopu klupskih aktivnosti prevozimo kako znamo i umijemo, ovo nam je prvi i, nažalost, odmah tako tragi an doga aj, kazala nam je predsjednica ŽOK-a "Kaštel" i op inska na elnica Pribislavca Višnja Iva i nakon stradanja etiri igra ice kluba u subotu na cesti izme u Svetog Križa i Štefanca. Igra ice su se zajedno s voza icom, koja je u rodbinskoj vezi s jednom teško stradalom djevojkom, vra ale s prvenstvene utakmice doigravanja u II. hrvatskoj odbojkaškoj ligi.

Iva i nam je kazala kako su lakše ozlije ene igra ice: Mate-

ja Knezi , Maja Breban, dok su, nažalost, teško stradale: Petra Prprovi i Maja Železnjak. Obje su zbog teških ozljeda prevezene u Zagreb, gdje su u Traumatološkoj bolnici u Draškovi evoj u srijedu operirane. To nam je potvr eno u akove koj bolnici, kao i u klubu. Operacije su bile uspješne govore prve vijesti iz bolnice.

- Nakon subotnje nesre e u akove koj bolnici zadržane su tri djevojke. Jedna je drugi dan puštena ku i, a dvije su, 23-godišnjakinja iz Pribislavca i 21godišnjakinja iz Nedeliš a, zbog težine i speci i nosti ozljede transportirane na daljnje lije enje u Traumatološku bolnicu u Zagreb, koja je specijalizirana za teške ozljede kralježnice, kazao nam je upravitelj akove ke Bolnice, dr. Miroslav Horvat, o

U Pribislavcu i Domašincu kra a u garaži U nedjelju 2. ožujka u vremenu od 15 do 23.15 sati u Pribislavcu, u Ulici Vladimira Nazora, nepoznati po initelj provalio je u garažu i ukrao motornu pilu. Tako er, tijekom no i s 2 na 3. ožujka u vremenu od 10 do 6.30 sati u Domašincu, u Ulici bra e Radi , nepoznati po initelj ušao je u nezaklju anu garažu, odakle je ukrao motorne pile i kanistre s benzinom.

Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U akove koj firmi ukrali stolno ra unalo Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u nedjelju 2. ožujka u vremenu od 17 do 18 sati u akovcu, u Trnavskoj ulici, nepoznati po initelj provalio u poslovni objekt, vlasništvo poduze a iz akovca odakle je ukrao stolno ra unalo.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U automobilu korejske marke “SsangYong” teško su stradale dvije putnice

TRAGI NI EPILOG požara u obiteljskoj ku i u akovcu

zaista teškim posljedicama ove teške prometne nesre e.

- Prema procjenama lije ni kog konzilija, potpuni oporavak e trajati 6-12 mjeseci. S time da lije nici imaju najbolja predvi anja s obzirom na to da su djevojke mla e životne dobi i u dobroj tjelesnoj formi. Njihove ozljede, sre om, po svemu sude i, ne e ostaviti trajne posljedice u smislu tjelesne oduzetosti, ono što budi optimizam u ovoj teškoj situaciji, kaže Iva i , i zaklju uje: - U šoku smo svi. Najteže to prolaze same igra ice, kao i njihovi roditelji. Klubu, s obzirom na situaciju, igra i rezultati uop e nisu prioritet. Svi navijamo za to da se cure im prije oporave.

Sudar s drugim vozilom - U subotu 1. ožujka oko 17 sati na državnoj cesti izme u naselja Sveti Križ i Štefanec dogodila se prometna nesre a u kojoj voza ica osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, 50-godišnjakinja iz Pribislavca, brzinu kretanja vozila nije prilagodila osobinama ceste, tj. ulasku u zavoj. Zbog toga je u zavoju došlo do zanošenja

Ozlije ene odbojkašice Petra Prprovi i Maja Železnjak poput pravih sportašica hrabro se drže i u najtežim trenucima u njihovom životu, uz brojnu podršku na Facebook stranici ŽOK-a “Kaštel”, kojoj se možete pridružiti i vi

vozila i prelaska na obilježenu prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, te udara vozila u osobni automobil akove kih registracijskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 45-godišnjak iz akovca. Nakon udara vozilo kojim je upravljala 50-godišnja voza ica sišlo je izvan kolnika na poljoprivrednu površinu.

Vozilom Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su voza osobnog automobila, te etiri putnice iz

osobnog automobila kojim je upravljala 50-godišnjakinja.

Lije ni kim pregledom utvr eno je da su voza te dvije putnice, 23-godišnjakinja iz Pribislavca i 21-godišnjakinja iz Nedeliš a, teško ozlije eni, dok su dvije putnice, 26-godišnjakinja iz Pribislavca i 20-godišnjakinja iz Pleškovca, lakše ozlije ene.

Protiv 50-godišnje voza ice osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, izvijestila je PU me imurska o teškoj prometnoj nesre i.

BEZOBZIRNA KRA A stoke u Maloj Subotici

Smrtno stradala Ukrali ovce i ovna i 84-godišnjakinja odmah napravili kolinje

U utorak 4. ožujka u prijepodnevnim satima u akovcu, u Ulici Aleksandra Schulteissa, u obiteljskoj ku i u požaru je smrtno stradala 84-godišnjakinja. Obavljenim o evidom utvr eno je da je ona neoprezno rukovala plinskim štednjakom, pri emu joj je vatra zahvatila odje u koja je u cijelosti izgorjela i od zadobivenih

ozljeda preminula je na mjestu doga aja, javlja PU me imurska. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovec, a na mjestu doga aja angažirane su i stru ne osobe plinskog distributera.

O doga aju e se županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu dostaviti posebno izvješ e. (az)

Požar u obiteljskoj ku i bio je smrtonosno koban za staricu

- Iz ogra enog dvorišta obiteljske ku e nepoznati je po initelj ukrao ovce i ovna.

Do kra e je došlo tijekom no i s 3. na 4. ožujka u Maloj Subotici, u Ulici Benkovec.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, priop ila je policija u srijedu.

Samo petstotinjak metara od obiteljske ku e Darka Blažona, koji se bavi ov arstvom, u no i s utorka na srijedu, nakon što su ukrali dvije ovce i ovna, priredili su kolinje i time pokazali dodatnu drskost u ovom nemilom doga aju koji više nije rijetkost u Me imurju.

Krade se kad su doma e životinje u pitanju sve i posvuda u Me imurju, od kokoši u Donjem Kraljevcu prije samo desetak dana pa sve do krava i svinji.

Obitelj Blažona ogor ena je nemilim doga ajem, u kojemu su ošte eni za više tisu a kuna

- ula sam lavež pasa i posumnjala da se nešto doga a u no i, kazala nam je Darkova majka An elka, ali kad je izašla van oko 23 sata nije primijetila ništa sumnjivo.

Me utim, ujutro je opazila da nema dvije ovce i ovna, a ubrzo su nedaleko od vrta prona eni krvavi tragovi no nog pohoda kradljivaca.

- Pronašli smo nedaleko od našeg vrta na oranici puno krvi i ba ene ovnove testise,

što zna i da su kradljvci u no i zaklali ukradene životinje, ogor eni su u obitelji Blažona.

Ina e, ovo nije prvi put da se nešto dogodilo u stadu. Pred pet-šest mjeseci nestale su dvije ovce, no mislili su da su nekud odlutale, jer tada nije bilo “krvavih tragova“ no nog pohoda kao što je to bilo ovaj put. Nisu prijavljivali taj doga aj, ali sada je gotovo pa o ito da se i u tom slu aju dogodila kra a. (z)

7. ožujka 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONOVNO o opasnosti od zra enja telekomunikacijskih stupova u Hodošanu

Tjerali lisicu, istjerali vuka Stup VIP-a je na privatnom zemljištu, a postoji mogu nost da na isti do e i odašilja T-coma, koji bi se preselio s prostora Vatrogasnog doma Nedavno je na zboru mještana u Hodošanu odlu eno da se zbog opasnosti od zra enja i svojevrsnoga opasnog trokuta, koji ine dva stupa za telekomunikacije i dalekovod, koji zajedno tvore trokut, pokrene inicijativa za izmještanje stupova T-coma i VIP-a iz samog mjesta.

Predsjednik Mjesnog odbora Hodošan Zoran Strahija kaže da je peticiju za izmještanje stupova potpisalo oko 500 mještana. Na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat uputio je dopis telekomunikacijskim tvrtkama o stavu mještana Hodošana koji traže da se stupovi izmjeste, pa se o ekuje reakcija iz T-coma i VIP-a.

U rujnu isti e ugovor s tvrtkom “T-com”, koji se ini se nakon isteka ugovora više ne e produžavati pa e ta tvrtka morati izmjestiti svoje ure aje na drugo mjesto. Telekomu-

nikacijski stup T-coma nalazi se uz Vatrogasni dom Hodošan. Kako se taj stup nalazi na op inskom zemljištu, to ne bi trebao biti ve i problem.

VIP preduhitrio peticiju i produžio ugovor s privatnim vlasnikom zemljišta No telekomunikacijski toranj, odnosno stup VIP-a u Hodošanu se nalazi na privatnom zemljištu, gdje Op ina nema ingerenciju, a ni Mjesni odbor Hodošan. Predsjednik Mjesnog odbora Zoran Strahija o tome kaže: - Za toranj VIP-a potpisan je ugovor s privatnom osobom i tu Op ina ne može mnogo u initi. U me uvremenu se dogodilo više stvari. Još od kad se po elo govorkati da treba izmjestiti tornjeve iz Hodošana, tvrtka VIP je produžila ugovor s privatnom osobom (obitelj Krznar) te povisila

najamninu. Prije je navodno privatnoj osobi pla ala 380, a sad oko 600 eura.

Iz tvrtke “T-com” smo pak dobili informaciju da oni ne e inzistirati na produženju ugovora s Op inom Donji Kraljevec za stup kod Vatrogasnog doma. No i tu se dogodio obrat.

Kako je neslužbeno re eno, ure aji T-coma bit e jednostavno premješteni na komunikacijski stup VIP-a u Hodošanu, te e navodno pla ati manju najamninu nego sada Op ini. - Na taj smo na in dovedeni u situaciju da ne možemo mnogo u initi, kaže Zoran Strahija. ini se da se dogodilo po onoj narodnoj “tjerali lisicu, istjerali vuka”. Ho e li se na jesen ostvariti ovaj scenarij, vidjet e se, kao što se od po etka znalo da je borba s multinacionalkama teška i dugotrajna. (J. Šimunko)

Odašilja VIP-a u Vukovom gaju u Hodošanu na privatnom je zemljištu, zbog ega Op ina ne može postupati, osim pritiska da se on ipak premjesti

Najve a opasnost prijeti od visokih voda i poplava

Sve anoj sjednici bili su nazo ni predstavnici svih službi zaštite i spašavanja

se jedinice civilne zaštite, no treba ih još opremiti.

Potencijalne opasnosti Zadnjih godina vrijeme se promijenilo pa je sve više opasnosti od velikih nevremena, vjetrova i oluja, koje su, sre om, zaobilazile naš kraj, tako da nije bilo velikih šteta.

Opasnosti od prijevoza kemikalija ili stacioniranih tvari tako er postoje i o tome se mora voditi ra una, a ni plin nije bezopasan.

U prošloj godini nije bilo ve ih nesre a ni poplava, što ne zna i da e tako ostati i ove godine. Župan Matija Posavec daje osobiti zna aj kvalitetnoj organizaciji sustava. Velika poplava u studenom 2012. godine u Puš inama je upravo potvrdila da je izrazito bitna prevencija ovakvih doga aja, jednako kao i organizacija.

Kažu da jedna kuna uložena u preventivna djelovanja na

ovom podru ju štedi 7 kuna u kona nom obra unu troškova intervencije, kao i potencijalnih šteta koje nastaju u tim prilikama, rekao je on uz osvrt na nasip u Puš inama te poziv Hrvatskim vodama da u ine sve kako bi bio siguran.

- Na sre u, možemo konstatirati da u protekloj godini nije bilo ve ih opasnosti od elementarnih nepogoda i drugih civilizacijskih katastrofa, a time ni potrebe za angažiranjem dodatnih snaga zaštite i spašavanja, istaknuo je zamjenik župana i na elnik Stožera zaštite i spašavanja Me imurske županije Zoran Vidovi , koji je najavio i budu e aktivnosti te izrazio zadovoljstvo organiziranoš u sustava, o kojemu je detaljnije govorio Ladislav Soke, pro elnik Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje.

- Brojne aktivnosti od strane mladih, kao i pravovremene aktivnosti uslijed razli itih opasnosti koje su

ZEO “Prode” Hodošan

Predsjednik Kristijan Vuk U prostorijama ŠRD-a “Trnava“ u Hodošanu održana je 22. velja e izborna godišnja skupština Zaštitarskoekološke udruge “Prode“ iz Hodošana. Izvješ e o radu podnio je predsjednik Kristijan Baranaši . lanovi Udruge tijekom 2013. godine uklju ili su se u projekt “Zelena istka“, sudjelovali su na malonogometnim turnirima u Hodošanu i Donjem Hraš anu, te organizirali više radnih akcija i druženja.

Za novog predsjednika jednoglasno je izabran Kristian Vuk, a za dopredsjednika Kristijan Bara-

naši , dok je tajnik Božidar Mesari . Za lanove Upravnog odbora izabrani su Kristijan Višnji , Christian Tišljari , Martin Marka i Boris Pintari , za predsjednika Nadzornog odbora Mladen Naran a i lanove Dražen Dolen i i Mario Domini .

Ove godine Udruga planira istiti otpad iz svih naselja i prilaza naseljima u op ini Donji Kraljevec, a pozvat e i druge udruge i škole da se uklju e u akciju. Nastavit e se s ure enjem sportsko-rekreacijskog parka i izgradnjom drvene ku ice za Udrugu u Hodošanu. (J)

DVADESET GODINA UDRUGE “UMIJE E ŽIVLJENJA” HRVATSKA

SVE ANA sjednica Stožera zaštite i spašavanja Me imurske županije

U sklopu obilježavanja 1. ožujka, me unarodnog i nacionalnog Dana civilne zaštite, u etvrtak 27. velja e održana je sve ana sjednica Stožera zaštite i spašavanja i Zapovjedništva civilne zaštite Me imurske županije. Uz predstavnike županijskih vlasti, op ina i gradova te javnih poduze a s me imurskog podru ja, bili i predstavnici službi i ustanova koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti.

Poplava u Puš inama još se pamti, iako su prošle dvije godine, koja je prouzro ila velike materijalne štete te sve upozorila na važnost spremnosti i koordinacije svih snaga. Sredstva za to moraju biti osigurana u lokalnim i županijskom prora unu. Pro elnik Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje akovec Ladislav Soke govorio je o djelovanju i spremnosti snaga zaštite i spašavanja i mogu nostima poboljšanja djelovanja na podru ju Me imurske županije.

Prema višegodišnjem iskustvu, najve e opasnosti u Me imurju dolaze od poplava. Drava i Mura stalne su opasnosti u slu aju visokih voda, a s tim u vezi i hidroakumulacijska jezera u slu aju dugotrajnih kiša i visokih voda. Zbog toga je stalna briga radi smanjenja opasnosti od poplava jako važna, a posebno koordinacija djelovanja u slu aju opasnosti. Prema zakonskom propisima, po op inama i gradovima formiraju

9

prijetile tijekom 2013. godine, dokaz su da se radi odli an posao kada su zaštita i spašavanje u pitanju, zaklju io je Soke.

Uz Klavdiju Lebar - Gerebic, stru nu savjetnicu u Ispostavi UZZS-a Murska Sobota, sve anoj sjednici su prisustvovali i predstavnici op ina i gradova te javnih poduze a s me imurskog podru ja, kao i predstavnici službi i ustanova koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti.

U kulturno-umjetni kom dijelu nastupao je muški pjeva ki zbor “Zrinski” iz Nedeliš a, a bili su predstavljeni i radovi u enika osnovnih i srednjih škola, kao i vrti a s podru ja županije na temu “Katastrofe i snaga zaštite i spašavanja“. Odabrani radovi bit e nagra eni simboli nim nagradama, a svi radovi izloženi u Me imurskoj županiji.

(JŠ, foto Z. Vrzan)

Ovaj vikend Dan otvorenih vrata u akovcu uz besplatne programe Povodom proslave dvadeset godina aktivnog rada, udruga “Umije e življenja” Hrvatska organizira Dane otvorenih vrata 8. i 9. ožujka u akovcu, A. Schulteissa 19 (bivši GK). Svi programi su besplatni.

Udruga “Umije e življenja” Hrvatska osnovana je 1994. godine kao ogranak svjetske organizacije “Art of Living Fundation”, nastale 1981.godine. To je nepro itna, obrazovna i humanitarna nevladina organizacija (NGO) koja putem raznih socijalnih projekata i antistresnih programa djeluje globalno u više od 150 zemalja svijeta. Njezin osniva je Sri Sri Ravi Shankar, a cilj joj je inovativnim individualnim i društvenim programima posti i uklanjanje stresa, bu enje osje aja pripadnosti, obnavljanje ljudskih vrijednosti i ohrabrivanje ljudi iz svih slojeva društva, religija i kulturnih tradicija da se udruže u slavlju i služenju zajednici.

Udruga ima podružnice u gradovima diljem Hrvatske ( akovec, Varaždin, Zagreb, Rijeka, Buje, Pula, Zadar, Šibenik, Split, Kor ula, Dubrovnik, Pakrac, Osijek, Vukovar itd.), u kojima provodi antistresne programe i društveno koristan rad.

Provodi radionice za gra anstvo “Program za sre u“, radionice ART Excel i Yes obuhva aju djecu i mlade od 8 do 19 godina, Yes + program provodi se za studente i mlade stru njake, Prison S.M.A.R.T. antistresne radionice za zatvorenike i zaposlenike u zatvorskom sustavu, BREATHE SMART - program za prevenciju ovisnosti namijenjen rizi nim sku-

pinama mladih od 16 do 28 godina, koji uklju uje konzumente party droga i marihuane, programe za žrtve rata i oboljele od PTSP-a. Humanitarni rad udruge uklju uje brigu za okoliš kroz akcije iš enja sme a i divljih odlagališta, izradu i prodaju prigodnih estitki, iji se prihod daruje udomiteljskim obiteljima, te brigu za siromašnu djecu kroz suradnju sa Zavodom za socijalnu skrb.

Program aktivnosti Subota, 8. ožujka 10.00 sati Sri Sri Yoga – ogledni sat – kompletna disciplina Yoge 11.30 sati - Super Food - Zašto takav naziv? - u maloj koli ini hrane nalazi se visoka koncentracija nutrijenata, posebno vitamina, minerala i itokemikalija 15.30 sati – Ayurveda i zdravlje – videopredavanje Sri Sri Ravi Shankara 16.30 sati – uvod u Dah – predavanje 17.30 sati – meditacija – vo ena – Odmor u meditaciji dublji je od najdubljeg sna 18.30 sati – povodom Dana žena pozivamo Vas da zajedno otkrijemo ljepotu ženskog aspekta življenja.

Nedjelja, 9. ožujka 10.00 sati – relaksacijske vježbe i Yoga nidra 11.30 sati – Art Excel – program za djecu – ogledni sat 15.30 sati – tehnike disanja u prevenciji kroni nih bolesti 16.30 sati - iscjeljivanje zvukom – Mantre su zvukovi koji se od davnina koriste za vra anje sklada i ravnoteže u tijelo

10

Kroz Međimurje

KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

Ništa od cjelodnevnoga tehni kog pregleda Gra ani Murskog Središ a i okolnih naselja uputili su gradona elniku Draženu Srpaku zamolbu da kod nadležnih tijela ishodi cjelodnevni rad Stanice za tehni ki pregled vozila.

Srpak je intervenirao kod Centra za vozila Hrvatske u Zagrebu, gdje mu je re eno kako Stanica za tehni ki pregled vozila u Murskom Središ u ne može raditi cijeli dan iz razloga što bi trebalo zaposliti još jednog ili dva djelatnika, a to se s obzirom na dosadašnje pokazatelje poslovanja ini neopravdanim. Drugim rije ima, u Stanicu za tehni ki pregled vozila, koja je smještena u prostorijama Centra “Auto stop Posavec” u Murskom

Središ u dolazi premalo vozila. Ili, kako se govori me u gra anima, opet se “špara” na radnicima, jer posla ovi koji sada rade imaju preko glave, jer se broj motornih te posebno teretnih kamiona i traktora stalno pove ava.

Gradona elnik Srpak još e jednom stupiti u pregovore s Centrom za vozila kako bi ih uvjerio da se tehni ki pregledi vozila obavljaju tijekom cijelog dana, odnosno da se uredi radno vrijeme koje bi svima pogodovalo.

Osim tehni kog pregleda, u Stanici za tehni ki pregled vozila u Murskom Središ u može se obaviti obavezno osiguranje vozila te registracija i dobivanje registarskih plo ica. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. ožujka 2014.

MURSKO SREDIŠ E

SVETI JURAJ NA BREGU

Spomenik rudaru ide u obnovu

Najprije “fušera

- Neka im je vje na slava i hvala, što drugo re i, rekao je u subotu na obilježavanju Dana rudara središ anski gradona elnik Dražen Srpak, te najavio novost u vezi sa spomenikom. - Spomenik rudaru, koji se evo nalazi u Gradskom parku u samom Murskom Središ u, uskoro e i i u obnovu.

Prijedlog je to Vije a Mjesnog odbora koji ja prihva am.

Dok je korpus rudara u redu, postolje je ‘svoje dalo’, granitne plo e su se pomaknule, a jednako je i s plo nikom koji vodi spomeniku. Spomenik, kao i rudari, zaslužuje da on bude u dobrom stanju, lijepo izgleda i bude ponos Gradu te zanimljiv turistima, naglasio je gradona elnik Srpak.

Spomenik rudaru podignut je 29. studenoga 1952., kako piše u podnožju, na slavu radnicima Me imurskih ugljenokopa, koji s najve im naporom, ali pobjedonosno, pod vodstvom Saveza komunista i druga Tita, izgra uju socijalizam. Tijekom demo-

Postolje Spomenika rudaru ide u obnovu

kratskih promjena bilo je zahtjeva da se skine natpis u kojem se spominju komunisti i Tito, me utim, to nikada nije u injeno. Kolegij grado-

na elnika provedbu i nadzor poslova obnove spomenika povjerio je Miljenku Cmre aku, predsjedniku Gradskog vije a. (sm)

LU KA KAPETANIJA dala odobrenje

Skela “Fusek” kona no može slobodno prometovati

Na konferenciji za novinare, održanoj u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu, obznanjeni su podaci o nastavku izgradnje sportske dvorane i dogradnje školskih prostorija u ovom naselju op ine Sveti Juraj na Bregu.

- Radovi su upravo zapo eli, a izvodi ih poduze e ‘Team gra enje’ iz Murskog Središ a, koje je kao najpovoljniji ponuditelj izabrano za izvo a a radova, procijenjenih na ukupnu vrijednost od 5,7 milijuna kuna. Team gra enje e zajedno s partnerom ‘Termomonting’ otkloniti utvr ene nedostatke naslije ene od Fenixa iz Slavonskog Broda, ranijeg izvo a a radova, te obaviti poslove na 1800 kvadratnih metara dvorane i škole. Novost u itavom poslu je što je investitor Op ina Sveti Juraj na Bregu, pa se mnogi poslovi lakše i jednostavnije obavljaju nego ranije, kada je to bilo Ministarstvo regionalnog razvoja, koje je i u postupku javne nabave prvotno odabralo Fenix, koji je iza sebe ostavio mnoge repove u ita-

OP INA ŠTRIGOVA rješav

Kanalizacija - Projekt je izvediv i treba ga brovnika i Jalšovca usluge PIŠE: STJEPAN MESARI

Stanica za tehni ki pregled u Murskom Središ u

Skela “Fusek” na Muri kod Murskog Središ a nije imala odobrenje za prometovanje zbog odre enih manjkavosti u vezi s njezinim prometovanjem izme u dviju obala, koje su na hrvatskom teritoriju, ali blizu granice sa Slovenijom. U me uvreme-

nu su ti problemi otklonjeni i Lu ka kapetanija Osijek izvijestila je gradona elnika Dražena Srpaka kako su uklonjene pravne zapreke zbog kojih je skeli bila zabranjena plovidba, te ona može uredno prometovati na skelskom prijelazu “Fusek”,

Žene, ministri i korizma K

anio sam cijelu kolumnu posvetiti dvjema ženama o kojima mediji pišu i govore ovih dana, ali razmišljaju i o tome odlu io sam kako o njima ipak drugi trebaju više re i drugi. Mnogi pisani i elektroni ki mediji o njima su ve puno rekli, a ja u re i par re enica jer smatram kako mogu dati mali doprinos njihovoj budu nosti, no siguran sam i kako ne u presuditi njihovim karijerama. Prva je Ivana Maltar, direktorica Turisti ke zajednice Grada akovca, koja e s ovog mjesta oti i u travnju, navodno na vlastiti zahtjev. S Ivanom Maltar nikada se nisam družio izvan novinarske službe i o njoj mogu re i samo najljepše rije i. Ona je svojom pojavom, pogledima, promišljanjima i

nadasve uvijek veselim duhom u akovec i Me imurje donijela vedrinu i nadu kako sve može biti dobro. I tako je bilo uvijek i svuda gdje je Ivana imala svoje prste. udno mi je što odlazi, po meni iznenada, a još mi je udnije što odlazi, a gradona elnik Stjepan Kova o njoj pri a sve najbolje. Barem javno. I udno je što tako dobra direktorica ne odlazi na nekakvo više radno mjesto, nego još se ne zna kamo. Druga žena je Tamara Laptoš, zamjenica državnog odvjetnika, o kojoj su mediji brujali kao mogu oj nasljednici svima mrskog Mladena Baji a. O njoj ne mislim ništa i sve što znam o njoj je ono što sam uo i vidio kod itanja optužnice protiv Ive Sanadera, te u nekoliko dru-

gih prigoda. Hvala Bogu, nije izabrana za glavnu državnu odvjetnicu jer smatram kako Me imurje njezinim izborom jednako kao svojevremeno i Ramuš akovim na mjesto predsjednika Vrhovnog suda ne bi ništa dobilo. Mislim u materijalnom dijelu, jer u radnom Laptoš bi se vodila zakonom. a razmišljanje o Tamari Laptoš nadovezujem se razmišljanjima o ministrima.

Vidimo kako u aktualnoj Vladi nema ni jednog ministra iz Me imurja, što je strašno velika šteta na ra un mnogih vrijednih i sposobnih Me imuraca. Još je žalosnije što me u predstavljenim kandidatima za ministre vlasti željnog Tomislava Karamarka nema nikoga iz

N

Me imurja. Zar stvarno nitko od me imurskih HDZ-ovaca nije Karamarku predložio nikoga iz Me imurja za mjesto ministra, na primjer, poljoprivrede, gospodarstva, kulture ili barem ministra bez lisnice.

Po mnogo emu smo najbolji u državi, a ministri ve inom dolaze iz sredina koje su stalno u nekim problemima. srijedu je zapo elo korizmeno vrijeme, koje e potrajati sve do Velikog petka, odnosno do Uskrsa 20. travnja. ega u se odre i u korizmi? Kao i mnogi drugi tijekom minulih godina, i danas sam se puno toga odrekao te mi sada preostaje da budem bolji, da budem ponizniji i više molim.

Molit u da Bog prosvijetli pamet onima koji obnašaju državni ke dužnosti, kao i

U

u gornjem dijelu Murskog Središ a. Skela prometuje od prolje a do zime i njome se koriste lovci i ribolovci, te sve brojniji turisti, u enici i studenti. Ovih dana Grad e utvrditi vrijeme prometovanja skele “Fusek” i skele u Križovcu. (sm)

ŠTEFOV KUTAK

PIŠE: STJEPAN MESARI

za onoga koji e uskoro birati nove ministre, kako bi odabrao barem jednoga iz Me imurja. Prvoga u novoj, sada i europskoj Hrvatskoj. ozivam tako er sve da danas, prvog petka u korizmi, poste i pohode križni put u svojoj crkvi.

P

Premda je do po etka ovogodišnje, prema najavama, velebne priredbe “Dani vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2014.” ostalo još dva i pol mjeseca, u Štrigovi pripreme traju vrlo užurbano i temeljito.

Naime, prema rije ima op inskog na elnika Stanislava Rebernika, postoje realne mogu nosti kako e na Urbanovo do i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi i njegov slovenski kolega Borut Pahor.

Osim što e razgledati priredbu i vjerojatno kušati vrhunska me imurska vina, Josipovi i Pahor pozabavit e se jednim važnim poslom.

Predsjednici bi trebali dati zeleno svjetlo za priklju enje štrigovske kanalizacije na ve postoje u kanalizacijsku mrežu u susjednoj slovenskoj Op ini Razkrižje. Želje i volja susjednih na elnika Rebernika i Ivanuši a, kao i ve ine mještana, ve postoje, postoje i tehni ki uvjeti, samo preostaje da dvije države to potpišu, a Urbanovo je najbolja prilika da se to dogovori i potom stavi na papir, kako bi Op ina Štrigova zapo ela rješavanje kanalizacijske mreže na svom podru ju.

U prvoj fazi rješavalo bi se pitanje kanalizacije za naselje Štrigova i Grabrovnik, a potom kako e pristizati novac

7. ožujka 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Nastavljeni radovi na sportskoj dvorani u Pleškovcu

e otklanjaju Fenixov aj”, poput bazena u borilištu - Radnici Team gra enja iz Murskog Središ a prvo su morali prokr iti put do gradilišta, nakon ega su ušli u dvoranu. U dvorani u borilištu naišli su na bazen, vodu koja se nakupila prokišnjavanjem krovišta te probijanjem betoniranog poda u dvorani. Sve je to ‘fušeraj’ Fenixa, bivšeg izvo a a radova, re eno je na konferenciji za novinare vom projektu. Team gra enje se obvezuje kako e radove obaviti za 105 radnih dana, što zna i kako e u enici na po etku školske 2014./2015. godine dobiti nove u ionice

i dvoranu, novinarima je rekao An elko Nagrajsalovi , na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu. Direktor Team gra enja Marijan Kraja i obe ao je kako e radovi biti izvedeni

Bager isti ono što je ostalo iza Fenixa

Na elnik Nagrajsalovi pokazuje mjesto gdje prokišnjava novi krov

kvalitetno i na vrijeme, premda je zate eno stanje na gradilištu vrlo ružno i neuredno.

Po etkom radova oduševljen je školski ravnatelj Mladen Beuk, koji je spomenuo kako 396 u enika u ovoj školi jedva eka dvoranu u kojoj e mo i pokazati svoje sportske sposobnosti. A u novim u ionicama i kabinetima e se ra ati

novi županijski i državni prvaci u matematici, fizici i drugim predmetima. Strojevi i radnici ve su zapo eli radove na pristupu gradilištu i otklanjanju nepotrebnih stvari na njemu, a radovima rukovodi An elko Trstenjak, koji je obe ao kako e svi poslovi biti kvalitetno i na vrijeme obavljeni. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Predstavnici Županije, Op ine i izvo a a govore novinarima

a Štrigova - Razkrižje postaje realna opcija potvrditi nadležna služba Republike Slovenije. Gra ani, odnosno korisnici kanalizacije Štrigove, Gra e pla ati kao i svi drugi na podru ju Me imurske županije, poru uju iz Me imurskih voda

Štrigova želi kanalizaciju, a dogovor sa Slovencima ubrzao bi stvari

Vladimir Topolnjak, direktor Me imurskih voda: - Gra ani s podru ja op ine Štrigova odvodnju e pla ati kao i svi ostali u našoj županiji

Sportska dvorana na vidiku

Ravnatelj, zaposlenici i u enici raduju se sportskoj dvorani, koja bi trebala biti na raspolaganju od 2017. godine Na 7. sjednici Op inskog školu polazi svega 213 u enika, vije a Sveti Martin na Muri, a nekada ih je bilo preko 350. op inski na elnik Franjo Ma- Velik pad dogodio se u vremekovec vije nike je izvijestio nu od 1993. do 2003., kada se kako su obavljeni pregovori broj školske djece smanjio, a u vezi s izgradnjom nove škol- sada je nastala stagnacija. Niti ske sportske dvorane, ija bi raste niti pada broj u enika, izgradnja trebala zapo eti što u svakom slu aju nije do2015./2016. godine, te biti bro. Možda se stvari promijene dovršena i sve ano otvorena i mlade se obitelji odlu e imati 2017. godine. Dvorana e se više djece, pak e do otvorenja financirati iz sredstava Mini- dvorane biti i više u enika, da starstva, Me imurske župani- Bog da barem za onoliko kolije i dijelom iz op inskog prora- ko ih je ‘nestalo’ izme u 1993. una. Bit e to dvorana kao što i 2003. godine, kaže ravnatelj. je ona u Štrigovi. Funkcionalna, Što se ti e dvorane, kaže da je lijepa i moderna. Vije nici, svi rije o dvodijelnoj sportskoj od reda, podržavaju izgradnju dvorani, koja e zasigurno dvorane, ali i pitaju, kao što je djeci koristiti u nastavi, ali i svojevremeno javno pitao na- roditelje poticati da imaju više elnik Franjo Makovec: Tko e djece, jer e vidjeti kako e ona imati uvjete za kvalitetnu tjedjecu “napraviti”?

Moglo bi se, naime, dogo- lesnu kulturu, odnosno sport. diti kako e dvorana biti dovr- Broj djece mogao bi porasti i šena, a ne e biti djece koja e u kada se popuni stambena zona u Svetom Martinu na Muri, za njoj vježbati. Školski ravnatelj Tomislav koju na elnik Franjo Makovec Paljak sretan je što se nazire kaže kako se stalno širi i uskopo etak dugo najavljivane iz- ro bi mogla postati dio naselja gradnje dvorane, ali isto tako je sa zna ajnim brojem mladih i svjestan problema malog broja školovanih stanara i roditelja. u enika. - Ovog trenutka našu (S. Mesari )

UDRUGA ŽENA Stanetinec

Poziv na proslavu Dana žena

va problem kanalizacije sa susjedima iz Slovenije

i u ostalim nastavcima, tako da bi podru je op ine Štrigova kanalizacijom bilo opskrbljeno ili pokriveno do 2020. godine. Kanalizacija je stvarna potreba za Štrigovu zbog sve ja eg turizma, rastu ih smještajnih kapaciteta, kao i potrebe vinara koji se suo avaju s problemom odvodnje vode kod iš enja spremnika, ba ava i podruma. Zdravstvo i školstvo tako er osje aju potrebu za kanalizacijom, a dogovor sa Slovencima ubrzao bi rješenje ovog problema. Što o svemu misle u Me imurskim vodama, koje su nezaobilazni inilac u itavom projektu, doznajemo

OP INA Sveti Martin na Muri

od direktora Vladimira Topolnjaka.

Projekt je realan, a korisnici e pla ati kao i svi ostali - Temeljem prethodnih razgovora predstavnika Me imurskih voda i Op ine Štrigova s predstavnicima Op ine Razkrižje u Republici Sloveniji, dogovoreno je da se provjeri mogu nost realizacije spajanja planiranog sustava odvodnje naselja Štrigova, Jalšovec i Grabrovnik na postoje i sustav odvodnje i pro iš avanja Op ine Razkrižje, a sve u cilju optimalne izgradnje, ali kasnije i upravljanja

samim sustavom odvodnje na podru ju ovih naselja. Me imurske vode organizirale su izradu elaborata kojim je s tehni ke strane razmotrena ovakva mogu nost i utvr eno kako postoje tehni ki korektne i prihvatljive mogu nosti ovakvog rješenja, koje bi uklju ivalo i rješenje odvodnje u ve em dijelu naselja Jalšovec.

Temeljem tog elaborata održan je sastanak predstavnika Me imurskih voda, Op ine Štrigova, Op ine Razkrižje i nadležnoga komunalnog društva iz Ljutomera. Na sastanku je re eno kako je ovakva ideja tehni ki i financijski provediva, s time da e komunalno društvo iz Ljutomera obaviti potrebite provjere kod nadležnih službi Republike Slovenije i temeljem toga pristupiti izradi pripadne Studije izvodljivosti, a sve s ciljem kona nog utvr ivanja isplativosti ovakvog rješenja. Na osnovu toga mo i e se pokrenuti potrebna procedura na hrvatskoj i slovenskoj strani. Što se ti e cijene vodnih usluga u dijelu koji se odnosi na odvodnju otpadnih voda i njihovo pro iš avanje na podru ju naselja Štrigova, Grabrovnik i Jalšovec, pretpostavljam da e ona biti na razini cijena koje pla aju korisnici istih usluga na podru ju Me imurske županije, kaže Vladimir Topolnjak, direktor Me imurskih voda.

Udruga žena Stanetinec u nedjelju 9. ožujka organizira proslavu me unarodnog praznika - Dana žena, te ujedno i obilježavanje 5. obljetnice postojanja udruge. Bogat kulturno-zabavni program zapo inje u 14 sati pjesmom, a nastavlja se igrokazom, recitacijama, kola i-

ma i pi em. U zabavnom dijelu programa nastupa doma a pjeva ka zvijezda August Dvanajš ak s grupom Music bridge.

Organizatori za goste i posjetitelje pripremaju brojna ugodna iznena enja. Treba samo do i u Stanetinec, biser štrigovskog kraja. (sm)

KINOLOŠKO DRUŠTVO VARAŽDIN

Proljetni te aj za pse svih pasmina i uzrasta Kinološko društvo Varaždin organizira proljetni te aj dresure pasa svih pasmina. Upisi u te ajeve su 12. ožujka (srijeda) u 19 sati i 15. ožujka (subota) u 10 sati u prostorijama Društva (Trg Pavla Štoosa 39a – Mali prelogi bb), a polaznici mogu izabrati izme u Male škole (za štence do 6 mjeseci) i Te aja poslušnosti (za pse starije od 7 mjeseci).

Za obje grupe pripremljen je teorijski dio nastave, gdje e polaznici slušati dva predavanja: uvodno na temu držanja i školovanja pasa i veterinarsko predavanje. Cilj ovih predavanja je vlasnike pasa pou iti kao se brinuti i odnositi prema psu, koje su potrebe i mogu nosti pasa, što psu treba za pravilan razvoj, kakve mu aktivnosti treba pružiti, te kakva je pravilna zdravstvena zaštita pasa.

Te aj Mala škola je, nakon uvodnih predavanja, osmišljen kroz desetak tematskih radionica, a zapo inje radionicom “Moj pas“ koja se provodi u dva dijela: 1. dio – o specifi noj brizi i odnosu prema štenetu, prevenciji problema u ponašanju i rješavanju uobi ajenih situacija (uništavanje predmeta, obavljanje nužde u stanu, ostavljanje psa samog…).

2. dio – pravilna igra sa psom.

Te aj e se provoditi prema dogovoru s polaznicima, jednom ili dva puta u tjednu. Prakti ni dio Te aja poslušnosti tako er zapo inje nakon uvodnih predavanja, a provodi se u grupama do 6 polaznika, dva puta tjedno.

Na Te aju poslušnosti naglasak se daje pravilnom kontaktu vlasnika i njegovog psa, ponašanju pasa u blizini drugih ljudi i pasa, pokušavaju se promijeniti loše navike ako postoje, te se u e sljede e vježbe: pra enje na opuštenom povodniku, kretanje kroz grupu ljudi, vježbe sjedi i lezi, dolazak na poziv, te ostavljanje psa u leže em položaju uz ometanje drugih pasa. Na kraju te aja polaznici savladane vježbe pokazuju na ispitu.

Uvjeti za upis u oba te aja: zdrav pas, ipiran, cijepljen protiv bjesno e i zaraznih bolesti. Sve dodatne in ormacije možete dobiti na broj mobitela: 098/902-8866, svakim danom od 10 do 14 sati, te iza 18 sati.Za sve dodatne in ormacije potražite nas na web stranici www. kd-varazdin.hr ili na Facebooku na stranici: www. acebook.com/ KinoloskoDrustvoVarazdin ili na kontakt broju 098/9028866.

12

Kroz Međimurje

GLOBALNO I LOKALNO

Vo arska sova leti u suton

D

vadesetak godina je prošlo od prve inicijative da naš kraj postane vode i proizvo a vo a. Zbog toga je osnovana i Me imurska udruga za integriranu proizvodnju vo a, koja je odigrala zna ajnu ulogu u edukaciji mnogih naših vo ara, a to je njena uloga još i danas. Izrasla je i poljoprivredna savjetodavna služba u snagu koja pomaže vo arima, no mnogo se toga promijenilo. anas me imurski vo ari proizvode oko dvadeset posto hrvatskih potreba za jabukama, a najve i problem postaje plasman. ažu da sova spoznaje po inje svoj let u suton, barem je tako govorio filozo Hegel. Me imurskim vo arima spoznajna sova još nije poletjela, još uvijek je na dnevnom redu ideja o osnutku specijalizirane zadruge.

Nažalost, samo kao ideja, a male i srednje vo are pregazilo je ili ve gazi vrijeme. anas više nije rije samo o tome da im je potrebna zadruga i više hladnja a, danas ima treba nešto drugo, reprocentar i vlastiti transportni sustav, kao i sortirnica i hladnja e ako žele biti konkurentni, a najviše tržište s višegodišnjim vrstim ugovorima, što ide jedno s drugim. ako se ini, za neko ve e širenje proizvodnje jabuke više nema mjesta ako se vo ari ne udruže putem zadruge i reprocentra i ne nastupe svi zajedno, a to je za sada gotovo nemogu e. o ari su o ito ve zakasnili kad je rije o jabuci.

Mnogo je malih proizvo a a koji sve više postaju žrtve trgova kih cjelina i koriste se kao marginalni proizvo a i.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

D K

D

K V

Vrijeme je da se ujedine kroz plasman i naprave svoje strateške planove i toga se drže, ili e jedan po jedan propadati, kako manji, tako i oni ve i. ad struka sve više spominje druge vo ne vrste, kojih se u našem kraju sadi premalo, malinu, borovnicu, kupinu, ribiz, pa sve do aronije i sli no. Te vrste ne trebaju tako velike skladišne kapacitete kao jabuka, a kako se za sada ini, lakše ih je plasirati na tržište. ao da se vo arska povijest u našem kraju ponavlja, no sada su u trendu neke druge vo ne vrste.

Jabuka je prije tridesetak godina bila vo e razvoja, danas je tako er, no ipak nešto manje, i to samo zahvaljuju i tome što se nismo znali organizirati, a ne zbog toga što ne bi bila u trendu. e i mu r sk i vo a r i su prešli svoj križni put i za vjerovati je da ih je iskustvo s jabukom nau ilo barem to da se trebaju organizirati ili e ostati na repu doga aja, bilo da je rije o jabuci, trešnji, malini ili nekoj drugoj budu oj vo noj vrsti.

S

K

M

OD JESENI waldorfska skupina u Dje jem vrti u “Fijolica” u Prelogu, pod vodstvom Melite Novin ak

Pro esorica predškolskog odgoja Melita Novin ak, odgajateljica u Dje jem vrti u Prelog, u subotu je u Donjem Kraljevcu održala predavanje i prezentaciju na temu “Stvaranje pozitivnog okruženja u vrti u pomo u waldor ske pedagogije” u sklopu programa obilježavanja 153. ro endana Rudol a Steinera. Rije je o alternativi suvremene pedagogije, koja postiže zna ajne uspjehe i s kojom treba ra unati.

Manje se zna kakva je osnovna razlika izme u standardizirane pedagogije i one koju danas zovu waldor skom. Sam naziv dobila je po mjestu gdje je, prema naputcima Rudol a Steinera, po prvi put organizirana, naime, u nekadašnjoj tvornici “Waldor ”. Razgovarali smo s Melitom Novin ak o razlici izme u dviju pedagogija na razini djeteta.

Duhovno važnije od materijalnoga * Kakva je razlika izme u standardne pedagogije i waldorfske pedagogije, odnosno pedagogije Rudolfa Steinera?

Svi koji su se javili dobili su op insku stipendiju

Svi studenti kojima su odobrene stipendije u subotu su potpisali ugovore

kako su upravo oni inzistirali na promjeni pravilnika prema kojem stipendije od sada mogu ostvariti studenti druge godine i viših godina studija s hrvatskim državljanstvom i prebivalištem na podru ju Kotoribe i ne smiju biti stari-

Melita Novin ak, prof. predškolskog odgoja: - Odgojem djeteta po metodi Rudolfa Steinera, odnosno prema metodi waldorfske pedagogije, dobiva se mirno a i koncentracija

Odgoj djeteta po Steineru štiti ga od štetnih utjecaja Interneta i ra unala

OP INA Kotoriba za 18 stipendija osigurala 82 tisu e kuna

U subotu 1. ožujka na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec i njegov zamjenik Roberto Ujlaki u op inskoj vije nici potpisali su ugovore s kotoripskim studentima o stipendiranju u ovoj akademskoj godini. Na elnik Grgec je rekao

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ji od 27 godina. Stipendije se odobravaju za jednu akademsku godinu, odnosno 10 mjeseci studija, a mjese ni iznos je 300 kuna za studij na podru ju Me imurske županije i susjednih županija i 500 kuna za studij u ostalim županija-

- U waldor skoj pedagogiji najvažnije je da dijete ima konstantnost u aktivnostima, da svakodnevno zna u koje su mu vrijeme aktivnosti. To ga ini sigurnim i priprema ga za to da više sura uje s djecom i odgajateljima. Za razliku od tradicionalne standardizirane pedagogije, u kojoj je to no propisano što e se raditi, waldor ska pedagogija nastoji djetetu razvijati tijelo, dušu i duh. To zna i da više proizlazi iz duhovnoga, a manje iz materijalnoga. Živimo ubrzanim na inom života, tu je Internet i drugo, a upravo waldor ska pedagogija, odnosno pedagogija po Rudol u Steineru radi na tome da smanji štetne utjecaje na dijete te da se ona više bave empati noš u i suradnjom. * Na koji se na in to postiže u praksi?

- Djeca mnogo više rade rukama, to su prstovne i gestovne igre, zatim gestovna kola, pletenje, šivanje i, najvažnije, pri anje pri a, slikanje. * O kojoj je dobi djece rije ?

- Waldor ska vrti ka skupina djece obuhva a djecu od

ma. Ono što je najvažnije je da je jedini kriterij za dobivanje stipendije socijalni status. Ako zajedni ko doma instvo ima prosje na primanja po lanu doma instva manja od 2.500 kuna, njihov student e ostvariti pravo na stipendiju. - Drago mi je što Op ina na ovaj na in vama i vašim roditeljima može pomo i u školovanju, a još bi mi bilo draže da studij uspješno završite i ostanete živjeti u Kotoribi. Želim da stanete na noge i nakon aksa prona ete posao, rekao je Grgec.

Stipendisti Op ine Kotoriba u ovoj akademskoj godini jesu: Robert Bajkovec, Jelena Brada , Žaklina Gregurec, Monika Herc, Dario Hraš enec, Ivan Jakupak, Ivan Jambreši , Kristina Latin, Nenad Mar etko, Petra Marka , Emanuel Matotek, Josip Mikulan, Siniša Novak, Jelena Ponrac, Leona Radmani , Viktorija Saboli , Saša Smrk i Nemanja Vukoti . Op ina Kotoriba e za 18 stipendija iz op inskog prora una izdvojiti 82 tisu e kuna. etiri su stipendije u mjese nom iznosu od 300 kuna, a za 14 stipendija izdvajat e se po 500 kuna. (al )

tri do sedam godina. To mora biti mješovita grupa, da mla i u e od starijih, a stariji pomažu mla ima.

Starija i mla a djeca zajedno * Zna i li to da na in sastavljanja skupina djece po godinama ima svoje mane?

- Da, mi koji se bavimo waldor skom pedagogijom smatramo da taj na in ima i svoje mane. Smatramo da je prirodnije da djeca odrastaju u skupinama u kojima se nalaze starija i mla a djeca zajedno. * Ima li istraživanja što se postiže takvim na inom odgoja?

- Waldor skim na inom odgoja dobiva se mirno a u današnje vrijeme kad je sve ubrzano, a samim tim i koncentracija. Roditelji sami dolaze u vrti u Prelogu i govore kako njihova djeca mnogo lakše stupaju u komunikaciju s drugom djecom zahvaljuju i pri ama i likovnim aktivnostima, gdje nakon likovnih aktivnosti dijete raspravlja o svojoj slici i komunicira o onome što je naslikalo po svojoj vlastitoj želji.

Najvažnije je da se dobro radi prema waldor skoj metodi, a rezultat e do i sam po sebi, napredak djeteta vidi se i u kasnijim godinama. * Postoji prijedlog da se u Dje jem vrti u ‘Fijolica’ u Prelogu oformi jedna skupina predškolske djece koja e raditi po toj metodi. U kojoj je fazi taj projekt?

- Za sada ekamo samo papire, ekamo odobrenje Ministarstva prosvjete, drugo je ve riješeno. Od 1. rujna ove godine službeno bi trebala po eti s radom jedna waldor ska skupina djece predškoskog uzrasta u Prelogu.

To e biti mješovita skupina djece svih uzrasta od tri do sedam godina, oko trideset u grupi.

Skupina e zajedno boraviti u jednoj sobi koja e se preurediti, odnosno u waldor skoj sobi, kako je zovemo. Za po etak bacamo van svu plastiku, namještaj e za sada ostati. Sve e igra ke biti od drveta, drvene kockice, vlaki i i auti i, odnosno prirodne, i mnogo e se raditi rukama i slikati, istraživati sposobnosti svakog djeteta.

(J. Šimunko)

DOBRA vijest za voza e

Nakon modernizacije, proradila benzinska u Donjoj Dubravi U sklopu projekta modernizacije INA-ine maloprodajne mreže, završeni su radovi na benzinskoj postaji u Donjoj Dubravi u Koprivni koj ulici. Zbog toga je ova benzinska postaja bila privremeno zatvorena od 14. sije nja. Benzinska u Donjoj Dubravi sada ima potpuno novi izgled. Izgra ena je nadstrešnica i postavljeni su tlakovci i nova rasvjeta na ulazu u trgovinu. Još treba završiti zemljane radove oko

postaje te postaviti rasvjetni tablu s cijenama goriva. Kako su se uslugama donjudubravske benzinske postaje koristili gra ana iz cijelog donjeg Me imurja i dijela Podravine, ovo e biti veliko olakšanje jer su za vrijeme renoviranja gorivo morali to iti u Prelogu, odnosnu elekovcu. Sljede i ve i radovi na benzinskoj planiraju se za tri godine, kada prema planu treba mijenjati podzemne spremnike goriva. (al )

7. ožujka 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASNE SKUPŠTINE DVD MIHOVLJAN

Sudjelovali u ak trinaest intervencija ispumpavanja vode u doma instvima U subotu 1. ožujka DVD Mihovljan je održao 92. redovnu godišnju skupštinu u Društvenom domu, gdje se skupio velik broj uzvanika i gostiju. Sjednicu je otvorio predsjednik Josip Jezernik rije ima zahvale za sve koji su se odazvali pozivu, a ponajviše bratimljenom društvu iz Slovenije PGD Lendava.

U ujedinjenom izvješ u zapovjedništva i Upravnog odbora, koje je pro itala Mateja Vinceti , izme u ostalog je istaknuto kako društvo broji 108 lanova (73 muških i 35 ženskih), od ega 37 mladeži i djece te više od 290 podupiraju ih lanova. Prioritetna zada a društva tijekom 2013. godine bila je usmjerena na ispravnost, funkcionalnost i modernizaciju cjelokupne vatrogasne

opreme koja se redovito održavala i servisirala. Protekle godine imali su ukupno 17 intervencija, i to13 tehni kih intervencija ispumpavanja vode i 4 požarne intervencije gašenja niskog raslinja, trave, slame i granja. Odazvali su se na 8 vatrogasnih natjecanja i zabilježili 14 nastupa s razli itim ekipama. Dana 7. rujna bili su doma ini prvoga sportskog susreta veterana VZMŽ-a, istaknuto je izme u ostalog.

U blagajni kom izvještaju, koji je vrlo temeljito izložila blagajnica Julija Pintari , naglašeno je kako društvo posluje vrlo dobro, što i pokazuje injeni no stanje kako je blagajna u plusu, a to najviše moraju zahvaliti lokalnim vlastima koji redovno prema zakonskom minimumu ispla uju sredstva namijenjena vatrogascima.

Prošle godine imali su prihode nešto više od 57.000 kuna.

Skupštinu su pozdravili ispred

VZMŽ-a i JVP-a akovec Robert Megli , VZG-a akovec Sre ko Mrazovi , veteran VZMŽ-a Dragutin Bujan, Predrag Ko ila kao nezavisni vije nik Gradskog vije a te mnogi drugi.

Na samom kraju podijeljene su spomenice. Za 10-godišnji rad spomenice su dobili: Lana Barat Sovar, Valentina Hunjadi, Tihana Zak, za 30-godišnji rad Zlatko Hergoti i 40-godišnji rad Josip Jezernik i Ivan Posavec.

NATJE AJ ZA PODUZETNI KE IDEJE MLADIH S ciljem poticanja nastanka novih, inovativnih start-up poduze a te pove anja (samo)zapošljavanja mladih, udruga Autonomni centar – ACT iz akovca zajedno s partnerima na projektu, raspisuje natje aj za najbolje poduzetni ke ideje i poslovni plan u sklopu projekta “MVP – Mladi, vrijedni, poduzetni”. Natje aj je nanciran sredstvima Ministarstva socijalne poli ke i mladih. Partneri udruzi Autonomni centar – ACT na projektu su Centar za eko-društveni razvoj CEDRA akovec, Me imursko veleu ilište u akovcu, Hrvatski zavod za zapošljavanje PU akovec i Tehnološko-inovacijski centar Me imurje d.o.o.

• Zašto sudjelova ?

DVD Donji Vidovec

Sudionici natje aja mogu potvrdi mogu nost realizacije svoje poduzetni ke ideje, poha a besplatne tromjese ne radionice u sklopu projekta, sura iva sa studen ma/icama Me imurskog veleu ilišta kao mentorima/icama pri razvoju poduzetni ke ideje te konzultan ma iz CEDRE akovec, dobi savjetovanje za pisanje poslovnog plana, ste i dodatna znanja s podru ja poduzetništva i dobi pla enu tromjese nu inkubaciju u prostorijama Tehnološko-inovacijskog centra Me imurje d.o.o. Prilika je to za predstavljanje potencijalnim ulaga ima, širenje mreže poslovnih kontakata te promociju sebe i svoje poduzetni ke ideje široj javnos .

U srpnju proslava 130. obljetnice osnutka

• Tko može sudjelova ?

lanovi DVD-a Donji Vidovec u subotu 22. velja e u prostorima Doma kulture održali su 130. godišnju skupštinu koja je imala izvanredni izborni karakter jer je skupština trebala potvrditi Davida Šarkanja za novog-starog zapovjednika. Pozdravne rije i na po etku skupa uputio je predsjednik Alojzije Zvonar, dok je izvješ e o radu podnio tajnik Denis Embreuš. Istaknuo je operativnu jedinicu od dvadeset vatrogasaca koji se usavršavaju, i to su vatrogasci koji imaju svi od reda lije ni ke preglede. Oni su u 2013. glede toga imali šest operativnih vježbi. U društvu je proveden i inspekcijski nadzor koji nije utvrdio nepravilnosti. Sve u svemu, u društvu su zadovolj-

ni jer su sve zacrtane zada e ispunili. Zapovjednik društva David Šarkanj rekao je kako su vatrogasci bili sudionici svih lokalnih akcija, a nisu zanemarili ni akcije u svojoj sredini, kao ni vatrogasna natjecanja na razini VZP-a i županijskoj razini, a tu su bili uklju eni gotovo svi, od najmla ih do veterana.

Lani su imali sre om samo etiri intervencije. Dvije su se odnosile na gašenje niskog raslinja, a dvije su bile tehni ke naravi, a bilježe i jednu potragu za nestalom osobom.

Od planova za ovu godinu poseban e naglasak biti na obilježavanju velikog jubileja – 130. obljetnice aktivnoga rada društva, ija e se proslava održati u srpnju.

Natje aj je namijenjen svim mladim osobama od 18 do 30 godina.

Nema ograni enja na sektorsko podru je, prihvatljive su ideje koje imaju pozi van utjecaj na lokalnu zajednicu i/ili po u poduzetništvo mladih.

• Gdje se natje aj provodi?

Natje aj za prijavu poduzetni kih ideja provodi se u Me imurskoj županiji, no prihvatljivi su kandida /kinje iz cijele Hrvatske.

- Naši vatrogasci spremni su odgovoriti svim izazovima, na što smo u Op ini ponosni, istaknuo je na elnik op ine Josip Grivec. Obe ao je svekoliku pomo pri proslavi njihovog jubileja koji mora biti obilježen na na in kako to prili i Donjem Vidovcu, a to je da oni nikada ne padaju na ispitu.

Andres Lisjak, dopredsjednik VZMŽ-a, estitao im je na vrijednom jubileju, a u svom se

izlaganju osvrnuo na važnost, odgovornost i ulogu vatrogasnih zapovjednika. DVD Donji Vidovec u svojim redovima okuplja 57 lanova, od kojih je 31 vatrogasac, dok su ostali lanovi s vatrogasnim inovima i zvanjima. Na skupu su bili predstavnici mjesnih udruga i politi kih stranaka te izaslanici iz sedam vatrogasnih društava, me u kojima i vatrogasci iz slovenskih Apa a. (alf)

DONJI MIHALJEVEC

Op ina Sveta Marija krenula u sanaciju Vatrogasnog doma Op ina Sveta Marija ovih je dana zapo ela sanaciju Vatrogasnog doma u Donjem Mihaljevcu. Zub vremena u inio je svoje pa je Dom vatrogasaca ve godinama vapio za obno-

vom. Ure enje se planira kroz nekoliko etapa. U prvoj fazi radi se na izolaciji vanjskih zidova, a radovi e stajati cca 30 tisu a kuna. - Ove godine planira se napraviti izolacija

i prema mogu nostima sanacija podova, dok bi se stolarija mijenjala u 2015., a fasada u 2016. godine. Namjeravamo Vatrogasni dom kandidirati na neki od fondova te postoji

Potencijalni sudionici/ice mogu do 31. ožujka 2014. preda prijave svojih poduzetni kih ideja na temelju kojih se odabire 10 poduzetni kih ideja sudionika koji e nastavi edukaciju u sklopu projekta. Sudionici/ ice koji e sudjelova u daljnjim edukacijama bit e odabrani do 11. travnja 2014.

Svi mladi koji imaju poduzetni ku ideju, no ne znaju na koji na in napisa prijavu za ovaj natje aj, imaju mogu nost sudjelova na radionici pisanja poslovnog plana koja e se održa 20. ožujka 2014. od 10 do 16 sa u prostorijama udruge Autonomni centar – ACT. Ovom radionicom prijavitelji/ice e dobi znanje i upute kako bi prepoznali da li njihova ideja ima poduzetni ki potencijal i da li je se može prilagodi da postane stvarna. Edukacija 10 nalista provodi e se jednom tjedno, po par sa , u dvorani udruge Autonomni centar – ACT, na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u akovcu. Edukacije e traja kroz travanj, svibanj i lipanj 2014.

• Nagrade za najbolje poduzetni ke ideje

vjerojatnost da se on obnovi i prije, rekla je na elnica op ine Sveta Marija ur ica Slamek. (alf)

KOTORIPSKO kolinje u Ma arskoj na vatrogasni na in

urke, cvirki, pe enice i juha s heljdinom kašom U ma arskom mjestu Murakerestur u subotu 22. velja e održana je zanimljiva manifestacija naziva "Kolinje i festival palinke (rakije)". Tamo je izme u šest ekipa bilo i osam lanova DVD-a Kotoriba koji su sudjelovali u prezentaciji tradicijskog kolinja mjesta iz kojeg dolaze. Svaka ekipa na raspolaganju je imala svinju težine oko 150 kilograma.

Nakon što su dobro oharali svinju, o istili dlake, uklonili pažle i

• Faze natje aja

rasijecali njezin trup na dijelove, bacili su se na pripremu doma ih jela. U kotlu se ispekla mast, iz ega su stisnuti slasni varci, pe enje je ba eno u kahljak, kuhala se kolinjska me imurska juha s heljdinom kašom, dinstala su se jetreca, nadijevale su se urke i pe enice. Kotoripske delicije oduševile su okusom i mirisom brojne posjetitelje, pa ne udi što se kod njihovog mjesta zadržavao najve i broj ljudi. (alf)

Sudionici edukacije ( nalis natje aja) u sklopu projekta “MVP – Mladi, vrijedni, poduzetni”, koji e pro i tromjese nu edukaciju, preda e svoje kona ne poduzetni ke ideje do 11. srpnja 2014. te e stru na komisija sastavljena od 7 lanova odabra 3 nalista/ice. Za naliste/ ice, 3 najbolja/e sudionika/ice s najboljim razra enim poduzetni kim planom nakon završene tromjese ne edukacije, osigurat e se besplatna tromjese na inkubacija (smještaj) u prostorijama Tehnološkoinovacijskog centra Me imurje d.o.o. Inkubacija e traja kroz rujan, listopad i studeni 2014. uz mogu nost besplatnog korištenja usluga poslovnog savjetovanja, mentorstva, umrežavanja i ostalih usluga od strane stru njaka iz CEDRE akovec, Tehnološko¬inovacijskog centra Me imurje d.o.o. i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU akovec.

• Kako se prijavi ?

Za sudjelovanje u ovom natje aju potrebno je popuni Obrazac za prijavu na natje aj koji se može preuze na sljede oj stranici: www. actnow.hr/natjecaj-mvp i dostaviti ga do 31. ožujka 2014. putem e-maila na ana@actnow.hr.

14

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Cvije e i ukrasi ženama za njihov dan Prohladno i “nikše” vrijeme prvu srijedu u ožujku nije smetalo ljudima da u velikom broju pohode akove ki plac i sajam. Ponuda je bila vrlo dobra, a nakon duljeg vremena i potražnja je bila solidna.

Najviše se prodavalo cvije e te razni ukrasi koje su muškarci kupovali ženama kao poklone za Dan žena. Za žene se kupovalo egzoti no vo e, te razni lon arski predmeti.

Dobra je bila ponuda krumpira, jabuka, pšenice, je ma, kukuruza i triticalea, ali potražnja vrlo slaba. Oživjelo je tržište peradi, kuni a i ku nih ljubimaca. Premda je bio post, kod pe enjara je

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - endivija - paradajz - korabica - celer - kelj - ešnjak - crveno zelje - bijelo zelje - gerber - trajnica

10 kn/kg 20 kn/kg 15 kn/kg 20 kn/kg 8 kn/kg 40 kn/kg 6 kn/kg 5 kn/kg 20 kn/kom 15 kn/kom

promet išao kao u najboljim danima. Izvan prostora nudila su se drva za ogrjev, no prodaja je išla dosta slabo. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Za naše najbolje i najvrjednije žene

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STO ARSTVO I MLJEKARSTVO U ME IMURJU OBITELJ DUŠANA Rebernika iz Prekope nastavlja stogodišnju tradiciju držanja krava i proizvodnje mlijeka

Vrhunsko mlijeko z me imurskih bregov Rebernikovi u prehrani svojih krava koriste sijeno u kojemu se nalazi desetak vrsta trava i biljaka, te doma i kukuruz, pšenicu, je am, suncokret i triticale. Takvo sijeno i hrana utje u na kvalitetu mlijeka, koje je u Hrvatskoj i Sloveniji dobilo najviše ocjene PIŠE: STJEPAN MESARI

Prekopa je malo naselje u briježnom dijelu Me imurja u op ini i župi Štrigova, naselje koje se prostire na nekoliko brjegova i udolina, gdje je sa uvana zdrava i ista priroda, gdje sa svih strana pušu vjetrovi koji klimu stalno drže svježom, a sunce nikada ne pe e nego grije ljude, životinje, šume, vinograde i pašnjake koji su vrsti i zdravi.

U toj i takvoj Prekopi više od stolje a živi obitelj Rebernik, koju danas ine gazda Dušan, njegova majka, supruga, tri k erke i unuka.

Ova obitelj živi istim i zdravim selja kim životom, hrane i sebe i doma e životinje gotovo sto posto kod ku e stvorenom hranom. Osnovna grana ovoga poljoprivrednog doma instva je držanje krava, gotovo stopostotne doma e pasmine, i proizvodnja kravljeg mlijeka. Rebernikovi ovog trenutka u staji drže osam krava, od kojih ih je nekoliko bre ih, i jednu junicu koja e uskoro u pripust, odnosno prvo osjemenjivanje. S Dušanom razgovaramo predve er, u vrijeme pripremanja za mužnju krava te otpremu kao

Sve su krave iz doma eg - vlastitog uzgoja

med slatkog mlijeka u sabirnicu, kamo mlijeko doprema još dvoje preostalih mljekara od nekada njih stotinjak. Ovdašnji mljekari, pa tako i Rebernikovi, mlijeko prodaju Vindiji iz Varaždina, kojoj su godinama vjerni, premda za njihovo mlijeko interes pokazuju i drugi prera iva i iz Hrvatske i susjedne Slovenije. Rebernik smatra kako bi Vindija, ali i drugi prera iva i, trebali bolje pla ati mlijeko, poglavito ovo proizvedeno u ruralnim dijelovima domovine, u brjegovima koji ve svojim izgledom govore kako je rije o zaista posebno vrijednom kraju. Rebernik smatra i kako je cijena krava za klanje od 8 kuna za kilogram preniska u odnosu na telad, za koju se kilogram žive vage pla a i do 25 kuna. Bre a krava ovog trenutka može se prodati ili kupiti za oko 10 tisu a kuna, a ona mlijeko daje do svoje 14. godine starosti, te je prema tome vrlo isplativa životinja.

Stoljetna tradicija nema cijenu, ali ima vrijednost Nekada, ne tako davno, ovdje je na snazi bilo pravilo ili uzre ica “Svaka hižica - jedna kravica“ i bilo je to vrijeme kada je svaka manja obitelj

mogla živjeti od dviju krava, koje su davale mlijeko i telad te pravile stajski gnoj i služile u obradi zemljišta. - Danas su to samo sje anja, a u selu su ostala samo tri doma instva koja drže krave, a mi držimo devet grla, od kojih je ovog trenutka dojnih sedam, govori nam Dušan dok s unukom Kiarom i k erkom Lidijom nadgledava sistem za mužnju.

Svaka krava dnevno daje izme u 20 i 25 litara vrlo kvalitetnog, može se kazati, vrhunskog mlijeka, s 4,2 posto mlije nih jedinica i 3,4 posto bjelan evina. - Sami proizvodimo hranu za naše krave, najviše sijeno, djetelinu, lucernu i žitarice. Ne pravimo silažu nego travu koju kosimo etiri do pet puta tijekom godine te sušimo i pospremamo kao sijeno, dok iz žitarica mljevenjem pravimo sto nu hranu. Jedino što koristimo od konfekcijskih proizvoda je kostovit, koji je kravama potreban za održavanje kostiju, s obzirom na to da se krave zimi slabo kre u.

Držimo simentalsku pasminu, premda bismo slobodno mogli re i kako je to doma a krava, jer sve su ovo ve krave kojima su ‘praprabake’ bile iste simentalke. Naime, mi svu

žensku telad ostavljamo za pomladak, dok mušku prodajemo. Mlijeko naših krava prošlo je službene analize, a ponekad i sam dodatno u laboratoriju provjerim kvalitetu i ponosno mogu re i kako je ono stalno izvrsne kvalitete. Vjerujem kako je to rezultat dobre prehrane zasnovane na briježnoj travi i livadnim cvije em te gotovo vrhunskom pasminom, kaže Dušan, dodaju i kako bi cijena od 2,60 kuna po litri, koju sada dobiva, ipak trebala biti izdašnija. - Jer bolja cijena zasigurno bi stimulirala i mlade ljude da se bave sto arstvom i poljoprivredom u svim, poglavito u ruralnim, podru jima Hrvatske.

Držim kako bi se izreka ‘Svaka hižica - jedna kravica’ trebala provesti u život, jer tada ne bi bilo nepokošenih livada i pašnjaka, ni zapuštenih njiva, a samim time ne bi bilo ni zamuljenih jaraka i udolina. Ništa kao krave ne može donijeti toliko dobra me imurskom selu, kao što to mogu krave, koje su od prolje a do zime u prirodi na svježoj ispaši i na istom zraku, kaže Dušan Rebernik, koji pomalo razmišlja o uklju ivanju u agroturizam, koji u ovom ruralnom dijelu Domovine ima perspektivu, kao u susjednoj Sloveniji i bližoj Austriji.

SJETVENI KALENDAR

OŽUJAK 2014.

Lijevi rub od 7.30, desni rub 17 sati Vrijeme za presadnju od 10.3. u 5. do 23.3. u 6 sati

9. ne ----10. po cvijet Po etak presadnje u 5 sati 11. ut cvijet

12. sr 13. e

list list do 16, od 17 plod

14. pe 15. su

plod plod

“Podaci su uzeti s dozvolom autora iz Sjetvenog priru nika Marie Thun 2014. koji u Hrvatskoj izdaje Ajda Zagreb d.o.o., Podolec. Broj telefona: 091-2955-112 e-mail: ajda.zagreb@hotmail. com”

7. ožujka 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

VRBA IVA (CICA-MACA, VIBA) U mjesecu ožujku zapo inje prolje e. Zato je i ovaj datum zna ajan. Treba tražiti sve mogu e razloge za veselje.

One druge, suprotne, obi no ne treba tražiti, do u sami. Ako ste ve odkihali svoju proljetnu kihavicu, pozivam vas na izlet.

Tražimo prve znakove prolje a.

Ne tražimo ih zbog branja, samo zbog gledanja i ljubavi. Oni kojima voljeti nešto, zna i to i uništiti zamoljeni su da se suzdrže od bilo kakvog djelovanja.

Vrbe ve imaju sjajne grane i pupovi su im spremni za ‘akciju’. A kad tek procvatu cice-mace! Jeste li znali da je vrba IVA i jedan od donora imena našem vrtnom centru? Zato je i toliko cijenimo i tražimo svakog prolje a.

Cice-mace (Salix caprea) spadaju u golemu porodicu vrba (Salicaceae) koja obuhva a tristotinjak vrsta drve a, grmova i polugrmova. U meðimurju je autohton velik broj vrsta

vrba. Posebno su bogati vrbama tereni uz naše rijeke Muru i Dravu. Prema uvjetima staništa ove biljke nisu zahtjevne. Vrbe vole vodu i puno svjetla. Zato uz topole i johe predstavljaju pionirske vrste koje prve naseljavaju terene koji su iz bilo kojih razloga ostali bez vegetacije. U svrhu boljeg rasprostiranja proizvode velike koli ine sjemena koje vjetar, jer je opskrbljeno pahuljama, raznosi u svim smjerovima. Sad ve jesmo tako dobri botani ari da znamo da je za nastanak sjemenke neophodno prethodno postojanje

cvijeta. Cvjetovi vrba su vrlo sitni i skupljeni su u cvatove – mace.

Cvjetovi i cvatovi vrba su jednospolni a biljke dvodomne. To zna i da su na nekim biljkama samo muški a na drugim samo ženski cvjetovi. Najljepše su mace na muškim vrbama, jer njihove cvatove krasi žuta prevlaka koju ine prašnici s puno polena. Plodi i i sjeme nastaju samo na ženskim biljkama.

Mislim da ne postoji ljubitelj prirode koji ne voli cice-mace i koji ne bi volio jedan takav grm u svom vrtu. To ne bi trebao biti problem.

Vrbe proizvode puno sjemena.

Problem je što onda ne znamo da li e nam niknuti muška ili ženska biljka. Ženske su biljke stari me imurci zvali ‘vibec’, to do e kao muško od viba. Što je sasvim krivo, jer su te neinteresantne biljke zelenih ‘maca’ ženske i trebalo bi ih zvati ‘vibe’.

Apsolutno je tu nevažno kako se zovu, ali mi još imamo problem s razmnožavanjem. Želimo lijep grm žutih cvatova (maca). Vrbe se bar lako zakorjenjuju iz gran ica. ak i kolci zabijeni za stupove plota znaju potjerati korjenje. Ali ne i vrbe ive. Ova se vrba vrlo teško razmnožava iz reznica. Jedini siguran zahvat je cijepljenje. Iako ni taj na in nije jednostavan, preporu a se za razmnožavanje ovog krasnog grma. Cijepljenjem je uzgojen i jedan ukrasni kultivar povijenih grana koji upravo osvaja naše vrtove: Salix caprea ‘Pendula’.

Sutra je Osmi mart. Dobro je na taj dan posebno se posvetiti onima koje to traže, pa makar ne cvatu žutim nego zelenim macama.

Proljetni pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Listerioza – infekcija koja vreba iz hrane Listerije su maleni, slabo patogeni mikroorganizmi rasprostranjeni po itavom svijetu u okolišu i crijevima sisavaca (izuzev ljudi), ptica, ljuskara i pau njaka.

Razlikujemo nekoliko vrsta listerija, no prevladavaju i patogen upravo je Listeria monocytogenes koja dovodi do pojave listerioze.

Njena karakteristi na obilježja poput razmnožavanja unutar velikoga raspona pH i temperature te izrazita otpornost na visoku koncentraciju natrijevog klorida omogu uju listeriji preživljavanje razli itih postupaka koji se koriste pri obradi namirnica. Dodamo li tome sposobnost razmnožavanja na temperaturama skladištenja (+4°C), ne udi što ova bakterija predstavlja zna ajan problem za prehrambenu industriju te potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje.

Premda je L. monocytogenes odavno prepoznata kao uzro nik bolesti u ljudi, tek je osamdesetih godina

20. stolje a opaženo da je kontaminirana hrana glavni put prijenosa te bakterije iz okoliša u ljude. Listerioza u doma ih životinja zna ajan je gospodarski problem.

Ona je u prvome redu bolest preživa a, napose ovaca, ali obolijevaju i druge životinje; tako su na podru ju sjeverozapadne Hrvatske zabilježene pojave listerioze na farmi krava i farmi in ila.

Javnozdravstvena važnost listerioze nerijetko je podcijenjena zbog toga što je ona puno rje a u usporedbi s drugim akutnim infektivnim bolestima koje se prenose hranom, kao što je primjerice salmoneloza.

Me utim, važno je znati da se me u infekcijama koje se prenose hranom, listerioza svrstava me u bolesti s naj eš im smrtnim ishodom.

Njena incidencija u SAD-u bilježi pad od 1990. godine, sve do nedavne, najsmrtonosnije epidemije 2011. godine koja se dovodi u vezu s dinjama uzgojenim na po-

ljoprivrednim zemljištima u Coloradu - ukupni broj zaraženih tada je iznosio 72 osobe, od kojih je smrtno stradalo njih 13. Godišnja incidencija listerioze u ve ini zemalja unutar Europske unije prosje no se kre e od dva do deset prijavljenih slu ajeva na milijun stanovnika.

U istraživanju iz 2004. godine provedenome na podru ju Hrvatske L. monocytogenes izolirana je u nešto više od 4 posto uzoraka kola a iz ugostiteljskih objekata tijekom godine dana, a izolirani serotipovi i koli ina bakterija u pregledanim kola ima imali su visok potencijalni rizik za infekciju u ljudi. U našoj su zemlji isto tako provedena istraživanja na doma im nepasteriziranim mlije nim proizvodima gdje je ovaj uzro nik tako er prona en, a izoliran je i iz 3 posto uzoraka svježega i smrznutoga mesa peradi. Dokaz bakterije iz smrznute hrane upozorava na injenicu da

L. monocytogenes može podnijeti i zamrzavanje Glavni korak u prevenciji je pravilan pristup hrani, od rukovanja i kuhanja do konzumacije. Tu svakako valja obratiti pažnju na pravilno pranje sirovog povr a te temeljito kuhanje hrane, kao i na važnost zagrijavanja hrane na dovoljno visoku temperaturu. Drugi zna ajan aspekt preventivnog djelovanja jest savjetovanje skupina pod visokim rizikom (kao što su trudnice i pacijenti s oslabljenim imunosnim sustavom) o izbjegavanju svih nepasteriziranih mlije nih proizvoda, što uklju uje meke sireve poput fete, Brie i Camemberta. Sirni namazi i jogurti smatraju se sigurnim izborom. Rana dijagnoza i bolje razumijevanje patogeneze listerioze zna ajno pridonose prevenciji, unapre enju lije enja te smanjenju esto teških posljedica ove bolesti.

Igor Mohari dr.med.vet.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

16

Fašnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. ožujka 2014.

ME IMURSKO FAŠNI KO Š ŠAR U AKOVCU održan jubilarni 50. Me imurski fašnik, koji, nažalost, n

Na fašenskim radionicama sudjelovalo 270 vrti kih mališana!

Vladavinu maškara u gradu akovcu zapo eli su mališani akove kih dje jih vrti a u organizaciji Društva “Naša djeca” akovec.

Radionice i prigodni program održani su tijekom prijepodneva u petak 28. velja e u prostoru Male scene “Vinko Lisjak”. Kroz radionice je prošlo deset skupina djece predškolske dobi s podru ja grada

akovca. Radionice su vodili mentorice iz likovnog odgoja Smilja Grui , Rada Magi , Lidija Kacun i Ivana Škrobar. Djeca su izra ivala svoje maskice i šeširi e, a iznenadili su ih i u enici polaznici Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec. Koncert su održali u enici trube, laute i violinisti. Kroz ove radionice prošlo je 270 djece.

Fašnik u akovcu zapo eli su vrti arci na kreativnim radionicama

Fašni ki raspoložena i FB grupa “ & ” u Prostoru Virtualno druženje Facebook grupe “ akov anke & akov anci” sve eš e prerasta i u ozbiljne “face to face” susrete. Likovno obnovljen i osvježen Prostor (Stari hrast, akovec), ugostio je posljednjeg dana mjeseca velja e fašni ki raspoložene lanove grupe “ & ”. akove ki urbani glazbeni ritam držao je DJ Robert Guterman.

Veselo, ali bez brenda i ve e PIŠE: ŠE: Roberta Radovi FOTO: TO: Zlatko Vrzan, Roberta berta Radovi

Me imurski fašnik se pod “kapom“ turisti kih institucija organizira pola stolje a. Jubilarni 50. Me imurski fašnik u akovcu kroz tri je dana donio tri glavne veselice na Svjetovnom, Dje jem i Tradicijskom fašniku. Svjetovni je fašnik zapo eo u ve ernjim satima posljednjeg dana mjeseca velje e i u fašni kom šatoru na Trgu Republike okupio 16 skupina s više od 300-tinjak sudionika.

Skupine su osim iz Me imurja pristigle iz Zagreba, Vrbovca, Ivani -Grada, Ludbrega..., ali i susjedne Slovenije.

Razigrani, rasplesani i nadasve bu ni maškori dozvali su i velik broj posjetitelja koji su došli razveseliti se u fašenskom raspoloženju, pjesmi i plesu.

U Dje jem fašniku, koji je održan u subotu, prvi dan ožujka, svoje maštovite kreacije predstavili su najmla i vrti arci. Povorka od 17 vrti kih skupina predstavila se na pozornici,

a kako bi itav program dobio na dinami nosti i s obzirom na to da se radi o djeci predškolske dobi, ove godine nije bilo posebnog programa svake skupine, kako je to bilo uobi ajeno prošlih godina. Vrhunac fašni kog veselja dogodio se u nedjelju na Tradicijskom fašniku, koji je okupio 20 skupina i predstavio tradicionalne maske kao što su pika i, lafre, aplje, me imurske krave, svetomartinski krampusi, kurenti iz Ptuja, pobreški poka i i zvon ari iz Kastva, svadbena i pogrebna povorka, afri ko pleme, skupine iz Podravine i Zagorja te druge maštovite maske. Tradicijsku povorku predvodili su Gradski puha ki orkestar i akove ke mažoretkinje. Skupine su na pozornici u dvosatnom programu duhovito predstavljali Pepsi i Miljenko Ov ar, a organizaciju svih trodnevnih doga aja potpisuje Turisti ka zajednica grada akovca.

To k u na i prog ra ma stavila je Facebook grupa “ akov anke& akov anci” uz sve prepoznatljiviju “happy” vizualnu i plesnu koreogra iju,

Dašak venecijskog karnevala u akovcu i poka i” vizualna je i

Slovenska etnografska skupina “pobrešk zvu na atrakcija

Odjel za prevenciju i suzbijanje FB delikata

Zelene žabe pristigle su iz Male Subotice

7. ožujka 2014.

Fašnik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O ŠARENILO I RASPOLOŽENJE nikako da postane akove ki i me imurski turisti ki adut

ezz masovnosti, e zarade

jeg Fašnika Hit i osvježenje ovogodišn upa u akovcu je Facebook gr ”, kao i sve “ akov anke& akov anci a u publici! ve i broj maskiranih likov

pozivaju i sve maske i publiku na zajedni ki ples na Trgu. Prema tradiciji, nakon programa spaljen je i Fašnik koji je, naravno, kriv za sva zla i nesre e koje su nas zadesile proteklih godinu dana. Fašnjaki su, nadamo se, tako rastjerali i zastrašili sve zle duhove, sile i demone te objavili “konac zime “ i najavili dolazak “protuletja”. Fašni ko raspoloženje nastavljeno je uz pjesmu i ples u fašni kom šatoru.

Duži staž od Rije kog karnevala, ali…

Me imurski fašnik ima ak 30 godina duži staž od Rije kog karnevala. Promatraju i doga anja ne samo ovaj protekli vikend, ve i nekoliko godina unazad, name e se pitanje i/ ili tvrdnja kako smo propustili snažnije brendirati vrijednost koju imamo. Istina je, u tradicijsku fašensku povorku dolaze nam gostuju e grupe iz Hrvatske, iz susjedne Slovenije i dr.

Ali koliko je broj ano pristiglo doma ih ili stranih turista i posjetitelja na Me imurski fašnik? Koliko smo novca upri-

hodili od dodatne potrošnje i no enja? Koliko nam je naših susjeda Varaždinaca došlo ovu nedjelju na naš Fašnik? Naš se Me imurski fašnik rascjepkao na niz manjih doga aja i povorki, pa gotovo sva ve a me imurska mjesta imaju vlastita fašenska doga anja i programe. Svi su dobri, zanimljivi i veseli. Ali nema masovnosti, nema prepoznatljivog brenda i nema dostatne zarade. Kao da Fašnik radimo sami za sebe. Nema dodatnih turista koji e nakon Fašnjaka do i možda i na Dane grada, na Ljeto u Gradu Zrinskih, na Porcijunkulovo... Razvodnili smo taj Fašnik! Netko e re i ili pomisliti - ne treba komercijalizirati tradiciju. Ali koliko bi se samo novih radnih mjesta otvorilo sa snažnijom popularizacijom Me imurskog fašnika i dovo enjem tisu a posjetitelja, kao što je to slu aj u Rijeci, gdje se u doba karnevala traži “krevet više“. Propuštena prilika ne e se vratiti kao ni strijela koja je odapeta. Koga briga. Fašnik je ionako kriv za sve - “skurili smo ga”!

Svetojurovske hippie Jurov ice Ove godine Udruga sportske rekreacije “Sport za sve“ Sveti Juraj na Bregu nastupila je pod maskom “hippie Jurov ice“ na Fašniku u Zasadbregu, Ivancu, akovcu i Velikoj Gorici.

Od nagrada nagrada, na 50.

50 Svjetovnom fašniku u akovcu osvojili su 3. mjesto - nagradno putovanje na Fašnik u Kutinu 2015. godine, a na 105. Turopoljskom

fašniku u Velikoj Gorici hippie Jurov ice“ osvojile su specijalnu nagradu žirija za plesnu koreogra iju i ostavljeni ukupni dojam.

Na Fašniku u Velikoj Gorici sudjelovalo je ukupno 43 lana.

Iz Udruge zahvaljuju Op ini Sveti Juraj na Bregu i Turisti koj zajednici akovca na ukazanom povjerenju i potpori.

ja“ Dje jeg vrti a akovec

Originalni kostimi “vinska cesta Me imur

Udruga “Mirno more” zaplovila u Fašnik uz Sanjare su i ovaj put kako odli no plove i na kopnu, u uvjetima kad jedrili arske jakne i ponekad valovito more treba zamijeniti za vesele fašenske kostime.

Iz godinu u godinu zapaža se i sve ve i broj kostimirane publike

Prijateljski pozdrav “Daj pet!“ sa sveto

martinskim krampusom

Zadana tema ve eri - kaubojke i kauboji

Udruga “Mirno more” organizirala je fašensko druženje u prostoru NK-a “Sloga” u akovcu. Ve er je bila tematska, pa su brojni me imurski skiperi, moreplovci, glazbenici i prije svega ljudi dobre volje na

ve er “Mirnog mora” stigli ve inom kostimirani u kaubojke i kauboje. Za dobro raspoloženje pobrinuo se akove ki bend Sanjari, Creedence Clearwater Revival tribute bend. Naši “mirni mornari” pokazali

akove ki komadi do ekuju mornare u mirnoj luci...

Hippy pokret - inspiracija za mališane

i odrasle

18

Fašnik

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MAŠKARE U NAJISTO NIJEM ME IMURSKOM KRAJU PIŠE: ALEN FUŠ

Svetomarski fašnjak: prva nagrada za masku ribi ima Klena MACINEC

Fašni ka obitelj Kremenko u centru pozornosti U organizaciji Društva žena Macinec i ove se godine pripremio program za fašni ku povorku u Nedeliš u. Generalna proba Macin ara posebno ‘’ure enih“ kao obitelj Kremenka u povorci maškara u Nedeliš u bila je više nego uspješna. To je bio dodatni poticaj da svoj višetjedni trud i posao oko pripreme Macin ari pokažu i u svom naselju. lanove Udruge sportske rekreacije iz Puš ina ‘’Sport za sve“ nije trebalo dugo ‘’nagovarati“ da do u na druženje u goste obitelji Kremenka, ime su fašni koj povorci ove godine svojom kostimogra ijom pridodali nešto novo.

Vesela fašni ka povorka krenula je od mjesnog Doma kulture po ulicama Macinca, pozivaju i mještane u dvorišta i prozore ku a. Sada ve tradicionalno u svakoj od ulica na nekoliko mjesta bile su postavljene ‘’barikade“ sa stolovima ispunjenima doma im krafnama, klipi ima, crnom kavom i macinskim vinima. Sudionici fašni ke povorke dobrim su se

Kako živi Hrvatska...

DOMAŠINEC

Mališani iz vrti a prošetali su svoje maske ulicama Svete Marije

Klena, drugo mjesto pripalo je Društvu žena, a tre i su bili lanovi KUD-a.

Animirani film “Kremenko’’ bio je inspiracija maškarama iz Macinca

Golf club Remetinec najljepša kotoripska maska doma inima (koji su se i oznojili ne bi li sve osvježili hranom i pi em) zahvalili pjesmom i plesom. Sigurno je jedno. Jake zime u Macincu ne bi više smjelo biti. Tome se može zahvaliti sudionicima fašni ke povorke. (žk)

ŠTRIGOVSKI fašnik

Kulturni praznik

“Velike tajne” u izvedbi žena iz Stanetinca

Ovogodišnji Štrigovski fašnik u odnosu na prethodne obogatila je kulturna dimenzija cijelog doga aja održanog na fašensku nedelu, te se može re i kako je ovo bio kulturni praznik u Štrigovi.

Naime, nakon što su maškare (Dje ji vrti ‘’Kockice’’, OŠ Štrigova i podru ne škole te Fašenska kronika) prode ilirale štrigovskom glavnom ulicom, najljepši dio slijedio je u Domu kulture (Zadružni dom), gdje je održan kulturno-

U organizaciji Op ine Sveta Marija i veliki angažman op inskog Odbora za turizam, u tom je mjestu minule nedjelje održan Svetomarski fašnjak. Maskirane grupe gotovo svih udruga, mališani iz vrti a i škole prošetali su ulicama mjesta, nakon ega je na elnica ur ica Slamek maškarama predala klju , a itan je i popularni Vrabec. Birale su se i najljepše maske. Prvu nagradu osvojili su ribi i

umjetni ki i zabavni program.

Dramska sekcija Udruge žena Stanetinec izvela je predstavu ‘’Velike tajne’’, autora Vinka Novaka. Štrigovske snage Silvija Kocen i Stjepan Makovec Pištek pak su nastupile igrokazom “Ga e bode navek trebalo prati’’. Nastupili su još KUD Žiškovec, Tamburaška skupina KUU-a Sveti Martin, August Dvanajš ak, Drago Brežnjak, Magdalena Žižek i Muzikaši seh vetrov. (sm, MŠ)

Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec u nedjelju je op inski klju predao kotoripskim maškarama. U organizaciji KUD-a Kotoriba i Op ine u tom je mjestu održana tradicionalna manifestacija ‘’Kotoripski fašenk’’.

Maskirana povorka uz pratnju Limene glazbe iz Belice krenula je od Društvenog doma u doljnjem kraju prema sportskoj dvorani. Tamo je održano predstavljanje maski, biranje najljepše dje je maske, a vrabec i murska

sirena pro itali su Kotoripski vrabec. U povorci je bilo trinaest skupnih maski. Druženje maškara nastavljeno je u dvorani Društvenog doma, gdje su proglašene najbolje tri maske, kojima su uru ene nov ane nagrade. Udruge su izme u sebe odlu ile da su najbolju masku imali lanovi ŠRD-a ‘’Som’’ (Golf club Remetinec), drugu nagradu osvojile su Mažoretkinje koje su bile gusari, a tre e su bile lanice Društva žena kao djeca cvije a.

Stigle maškare iz Slovenije i Ma arske Me unarodni skup maškara u Domašincu organiziran je u sklopu europskog programa Hrvatska - Ma arska kao dio foklorne baštine. Sudjelovale su maškare iz Slovenije, Ma arske, op ine Domašinec, Podturna, Selnice, Svetog Martina na Muri i drugih me imurskih mjesta te Ivanca. Tridesetak skupina zaplesalo je pred op inskom zgradom, a potom obilaskom sela nazna ilo stare tradicije. Najživlji su bili kurenti iz Slovenije, a pika i iz Selnice

zarobili su jednu maškaru pa ne treba i i preblizu njih. Doma i muga i pak su ugrabili jednu djevojku i bilo ih je najviše, dok su najbolji vizualni dojam ostavile aplje i velika skupina maškara iz Podturna.

Klince se posebno dojmila mala skupina maškara iz Svetog Martina u maniri germanskih krampusa, odnosno vragova.

Ukratko, bilo je veselo i trajalo više sati uz zabavu i druženje na kraju. Nije bilo organizirane skupine maškara iz Tur iš a jer je bila u Matuljima. (Š)

Kra a djevojke

ZASADBREG

Strašila najmaska, vještice najradosnije

Dobravski fašenjk u novom ruhu U nedjelju 2. ožujka u Donjoj Dubravi održan je Dobravski fašenjk, koji je ove godine bio nešto druga iji. Fašenjska povorka išla je skra enom rutom, a u njoj su bili i oni najmla i. Maskirane skupine po ulicama mjesta pratili su lanovi tamošnjega Puha kog orkestra. Ove godine udruge (njih devet) potrudile su se pa je bilo dosta zanimljivih i kreativnih maski. ita i vrapca bili su Šte ica Kova i Andrija Bogomolec, a okupljene su u

Zalanovom dvorištu zabavljali “Fuliri”. Po prvi put su birane i tri najbolje grupne maske. Najboljima je proglašena Udruga žena (komadi), do njih su bili lanovi nogometnog kluba (lego kocke), dok su tre e mjesto osvojili lanovi Selja ke sloge (pantomime). Završna fešta bila je u kavani ‘’Opera’’, gdje su svi sudionici povorke po aš eni jelom i pi em. Dobravski fašenjk organizirala je Selja ka sloga, uz inancijsku potporu Op ine Donja Dubrava.

Vještici se svi aju mali maškori

Maškare nisu u subotu uspjele otjerati kišu u Zasadbregu, pak stoga nije održan mimohod maškara, nego je u Domu kulture održan maskenbal s izborom najmaske.

Skupina strašila izabrana je za najmasku i tako dobila

nagradno putovanje Turisti ke agencije ‘’Jakopi ’’. Doma e vještice bile su najveselija družina. U prepunom Domu kulture veselilo se 250 maškara, i to do jutarnjih sati, rastjeravaju i kišu koja se na kraju i predala. (sm, DK)

Sve maškare na okupu Klju Op ine preuzimaju maškare

Maškare prolaze štrigovskom glavnom ulicom

U subotu održan Vidovski fašenk KUD Donji Vidovec, uz suorganizaciju Op ine Donji Vidovec i mjesnih udruga, u subotu 1. ožujka bio je uspješan organizator tradicionalne manifestacije ‘’Vidovski fašenk’’. Na elnik Josip Grivec na nekoliko je dana maškarama predao

op inske klju eve. Maskirane skupine, mališani i pojedinci prošli su ulicama mjesta. Nakon što su osudili Fašenka za sve zlo koje im je u inio, druženje svih sudionika nastavljeno je uz ples i okrjepu u velikoj dvorani Doma kulture.

Strašila - najmaska u Zasadbregu

7. ožujka 2014.

Fašnik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRELOG

Ulice pune malih maškara Maškare pušleki, u naravi Udruga žena iz Palinovca, osvojile su prvu nagradu za najbolju skupnu masku u Hodošanu

HODOŠAN

Muškarci - mažoretkinje i kan-kan na traktorskim prikolicama Na op inskom Fašnjaku u Hodošanu sudjelovalo je u subotu preko tridesetak skupina iz svih mjesta op ine Donji Kraljevec. Najviše smjeha publike dopalo je stare mažoretkinje, u biti muškarce preobu ene u mažoretkinje, no bila je tu i skupina istospolnih brako-

Kan-kan na traktoru

va, dvije traktorske prikolice plesa ice kan-kana, veseli kokošinjac i me imurski pušleki, kao i mnogo djece i mališana. (jš)

Dimnja ari koji rijetko iste dimnjake

Gradona elnik Ljubomir Kolarek predao je klju eve Grada na tri dana maškarama koje su u nedjelju poslijepodne zavladale Prelogom i prigradskim naseljima.

Nakon duge povorke gradskim ulicama, u kojoj je bilo najviše mališana i djece, ali i više grupa, na pozornici ispred Doma kulture održano je predstavljanje maškara i spaljivanje Fašnika.

Turisti ka zajednica Grada Preloga organizirala je skupine maškara i pojedince,

Nema pravog Fašnika bez krafni akove kih mlinova, koje su se kupovale ak i po cijelu kutiju krajem prošlog tjedna na glavnom akove kom Trgu

NEDELIŠ E

Fašnik u Nedeliš u privukao je brojne sudionike koji su se pridružili u subotnjem popodnevu 1. ožujka. Kolona maskiranih grupa i pojedinaca formirala se ispred Osnovne škole Nedeliš e, da bi potom krenula u mimohod kroz

mjesto. Iš ekivali su ih i pozdravljali brojni mještani koji su ispred svojih ku a o ekivali fašni ku povorku, iji je cilj bio u dvorani Mesapa. Spalili su Fašnika, predstavili se na pozornici i potom zaplesali uz grupu Meteori.

Šareni zmaj eki

Vesela me imurska svadba

Maškare u Belici sahranile pokojnika Crvenkapice iz Nedeliš a

Sprovod beli koga Fašjeka

Mali dalmatineri

GORI AN

Sprovod Fašnjaku organizirali su u subotu u Belici. Pokojnika su vozili na groblje, a za njim je išla ožaloš ena rodbina. Bili su tu oni koji su ga radi meli, oni koji su ga ne radi meli, oni koji su ga ogovarali

i oni koji su na sprovodu raspravljali o ne em drugom. U povorci je bio i na elnik Zvonimir Taradi sa suradnicima, uz dvadesetak skupina maškara i mnogo djece iz dje jih vrti a i Osnovne škole Belica. (Š)

Najviše smijeha izmamila skupina “Prvo istospolno vjen anje“ Maškare u Gori anu ne mogu pro i bez skupine maškara - gor ki svati, a tako je bilo i ove godine, kao i dvije skupine mažoretkinja.

Najviše smijeha i komentara ulo se nakon prolaska skupina “Prvo istospolno vjen anje”. (J)

Mladenci iz Gori ana

Zastava gej parade u Gori anu

Kuhana lalovka sa zeljem i za desert kraflini - me imurski fašni ki specijalitet

ne samo s podru ja Grada Preloga. Uklju ili su se vrti , škole, mjesni odbori, udruge.

Bile su tu stonoge, puževi, kokošinjac, cvjetni pušleki, godišnja doba, najbrojnije bubamare, labudovi i mnogi drugi. Najkreativnije maskirane skupine nagra ene su bonovima koje su mogle iskoristiti u ugostiteljskim objektima na podru ju Grada. Zanimljivo je da su svi bonovi iskorišteni, a uje se da su maškare bile široke ruke kad je rije o narudžbama. (J)

Zrele mažoretkinje

Brojne maškare odli no se zabavljale

FAŠNI KA jela i obi aji

Maskirana Limena glazba Belica

One ke su ga mele rade...

Nekada, na po etku dvadesetog stolje a, još je naro ito u donjem Me imurju postojao obi aj odlaska maškara na konjima po selu ili obilazak više sela, uz zvukove zvonaca. Danas toga više nema.

I obilazak ku a ve je pomalo zaboravljen obi aj za dane Fašnika, no ponegdje još uvijek naro ito djeca znaju obilaziti ku e i zapjevati ‘’Tu za len, tu za len, tu za dugi len, Fašnik se je oženil, Pepelnicu zaru il’’, kao što su to nekada inili u Vratišincu ili pak “Tu za len, tu za len, tu za masno zelje...” u donjem dijelu Me imurja. Kad se spomenuo lan, dje aci bi posko ili uvis, kako bi lan ili zelje, odnosno ljetina viša izrasla. U ku i se pleše i veseli, a vlasnik ku e naj eš e daje maškarama krafnu ili pi e.

Uz Fašnik je vezano dosta praznovjerja, a do danas nije mnogo toga sa uvano. Ipak, i danas se u Me imurju, tako u Murskom Središ u i drugdje, zna da gazdarica na Fašnik u utorak rano ujutro mora zaklati kokoš, po mogu nosti crnu. Perje i iznutrice bace se što dalje od ku e, ime se osigurava da perad ne e tijekom godine napadati jastrebi, štakori i tvorovi ili lisice.

Na Fašnik se mora pospremiti cijela ku a, a zatim se sme e baci kod susjedova kokošinjca da bi kokoši bolje nosile jaja, a susjedove možda nešto manje. Za prehranu kokoši taj se dan kuhaju i kukuruzni žganci. I tog obi aja više nema. Osim krafni (kra lina), kiselo zelje je

za Fašnik obavezno na jelovniku. Važan je bio obi aj da se skuha svinjska lalovka, donji dio svinjske glave. Kosti od lalovke zametnule su se pod gredu, a ako se što dogodi kravi, lije i se uz pomo juhe i kostiju od lalovke. Juha od kostiju lalovke smatrana je ozdravljuju om.

Jelo se i prisiljeno zelje - pirjano s ešnjakom, zaliveno juhom od raj ice, za injeno vrhnjem i uz restani krumpir, a tako er i krpice sa zeljem.

Da ne bi bilo krtova, na sjenokošu se odnosio dio kosti od svinjske glave. Dio obi aja bio je i da se skuha juha od repe kojom se u srijedu polije pod, kako se ne bi gnijezdile zmije. I tog obi aja više nema.

Na istu srijedu ili Pepelnicu, kad po inje post, ne smije se jesti ništa masno, što je nekad bio strogi propis, a ni ostaci od Fašnika, odnosno utorka. Hrana koja je ostala morala se zaklju ati kao uku ani ne bi mogli do nje.

U Me imurju se u srijedu esto jela takozvana mokvica, juha od kuhanog maka ili pak rijetka juha od graha, ponekad s rezancima.

Doga alo se da takvu juhu nisu htjela jesti djeca, onda bi dali jaje, kao što je to bio obi aj u Svetoj Mariji.

Tek u etvrtak, dva dana nakon Fašnika, smjeli su se jesti ostaci masne hrane od utorka.

Kažu da je za etrdeset dana posta nekad bilo odre eno što se svaki dan jelo, no to je ve davno zaboravljeno. (J. Šimunko)

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. ožujka 2014.

KATRUŽIN KONCERT za lijekove koji život zna e

Nastupaju me imurski glazbenici, Ki o i Baruni Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ u srijedu 12. ožujka u 19 sati u Centru za kulturu u akovcu održat e tradicionalni godišnji koncert. Ovo je ve 14. po redu tradicionalni koncert Katruže, na kojem ljudi dobre volje uz ulaznicu zapravo nekome spašavaju život. Katruža odobrava pomo za kupnju lijekova terapija ili pomagala koja nisu na listi HZZO-a, a pomažu teško oboljelima. Svake godine potrebe su sve ve e, kazao je Matija Posavec, upravitelj Me imurske zaklade “Katruža”, ali iza nas je i puno toplih pri a o ljudima kojima je Katruža pomogla.

Za ovaj koncert uspjeli smo skupiti glazbena imena s podru ja Me imurja, ali i goste koji se rado odazivaju.

Ove godine nastupaju Krunoslav Ki o Slabinac, Baruni, uka ai , Meri Še-

parovi , Marija Jambroši , Gordana Lach, Željko Grahovec, KUD Ma kovec, Limena glazba Belica, KUD Belica i Ksenija Kramar, Josip Sanjkovi Mitrica, Ivan Mezga, Chorus blas Ivanovec, ŽVG KUU-a “Veseli Me imurci”, Karolina Matjašec, ura z Me imurja.

Voditelj priredbe je Miljenko Ov ar. Ulaznice za koncert je 40 kuna, a prodaju se na blagajni Centra za kulturu akovec i u uredu Zaklade u Me imurskoj županiji. Katruža e na Dan žena, u subotu 8. ožujka, imati štand Zaklade na Trgu Republike, gdje e se tako er mo i kupiti i ulaznice za koncert.

Dr. Miroslav Horvat, predsjednik Upravnog odbora Katruže, kazao je da je puno dobroga u injeno putem Katruže. Donirano je preko 3,5 milijuna kuna pomo i našim sugra anima

SOCIJALDEMOKRATSKI FORUM žena SDP-a Me imurske županije

aste žene druženjem i predstavom “Dimnja ar” Povodom 8. ožujka, Me unarodnog dana žena, SDP Me imurske županije upu uje ženama srda ne estitke. Me unarodni dan žena, kao sinonim stoljetne tradicije ženske solidarnosti, prigoda je da se podsjetimo na žene koje su mijenjale svijet i inile ga ljepšim i toplijim mjestom za život. To je pravi trenutak za prisje anje na važna postignu a u promicanju ženskih prava, ali i za iskazivanje nezadovoljstva zbog toga što i dalje svakodnevno svjedo imo diskriminaciji žena u svim domenama življenja: od tržišta rada, socijalnog i zdravstvenog statusa, nasilja u obitelji i sudjelovanja u procesima odlu ivanja.

Aktualna gospodarska kriza dodatno pogoršava položaj žena, jer su riziku propadanja najviše izložene upravo gospodarske djelatnosti u kojima su primarno zaposlene žene (tekstilna i

obu arska industrija, trgovina). Žene lakše gube posao, teže se ponovno zapošljavaju, slabije su pla ene, imaju niže mirovine. Slabljenje ekonomske pozicije žena snažno kompromitira dostignutu razinu rodne ravnopravnosti.

S ponosom isti emo da je socijaldemokracija dosad u inila najviše u poboljšanju položaja žena i ostvarivanju njihovih prava u zakonima i praksi, poru uju iz Socijaldemokratskog foruma žena.

I ove godine SDP Me imurske županije poziva sve zainteresirane žene na prigodno zajedni ko druženje i obilježavanje Dana žena u petak 7. ožujka u Centar za kulturu u akovcu. U vremenu od 19 do 20 sati organiziraju druženje i razgovor u holu Centra za kulturu, a u 20 sati u velikoj dvorani na programu je predstava “Dimnja ar“ u izvo enju Ljubomira Kerekeša. (BMO)

Ove godine ve odobreno 81.550 kuna pomo i Matija Posavec, upravitelj Katruže, i dr. Miroslav Horvat, predsjednik Upravnog odbora Katruže

kad si nisu mogli sami su inancirati lijekove ili terapije, koje ne pokriva HZZO. I prošle godine Katruža je opravdala svoje postojanje, kazao je dr. Miroslav Horvat.

Lani je dodijeljeno 56 pomo i u iznosu od 164.900 kuna.

Bilo je brojnih donacija izi kih i pravnih osoba, jedinica lokalne samouprave, te uz pomo tradicionalnih akcija:

koncerata, prodaje cvjetova katruže i zakladnih suvenira na štandu, boži nih i novogodišnjih estitki, pohod Radija gorice ujesen po vinogradima, a sve u svrhu skupljanja dobrotvornih sredstava, kazao je dr. Miroslav Horvat.

Tijekom svoga dosadašnjeg djelovanja Katruža je dodijelila pomo i u iznosu od preko 3,5 milijuna kuna.

Pozivamo vas da i ovaj put pokažete svoju humanost i pomognete našim sugra anima u njihovom lije enju. Ove godine iz Zaklade “Katruža” odobreno je ve sedamnaest pomo i u ukupnom iznosu od 81.550 kuna. Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ održala je zadnju takvu sjednicu na kojoj se odobravaju pomo i 24. velja e. Tom prilikom je dodijeljeno šest pomo i u iznosu od 48.300 kuna.

Podnositeljima zahtjeva, djeci iz akovca i Nedeliš a, dodijeljena je pomo za pro-

vo enje rehabilitacije - defektoloških tretmana, svakome po 2.400 kuna, podnositeljima zahtjeva, djeci iz Domašinca i Gori ana, za provo enje rehabilitacije terapijskog jahanja, svakome tako er po 2.400 kuna, a podnositelju zahtjeva iz Domašinca 4.000 kuna za kupnju lijeka. Podnositelju zahtjeva, djetetu iz Mihovljana, odobrena je pomo od 34.700 kuna za operaciju u Belgiji. Za tu operaciju donaciju od 17.000 kuna uplatila je Prva osnovna škola akovec. (BMO)

SLAVA I IVAN Mesari iz akovca

Slava i Ivan Mesari u krugu svojih najmilijih

Ljubav duga 60 godina!

Doživjeti 60 godina braka nije malo i doista je vrijedno pažnje, a upravo su toliko godina zajedni kog života proslavili Slava i Ivan Mesari iz akovca. Zajedni kom cestom odlu ili su krenuti daleke 1954. godine, kada

su se vjen ali, i tih 60 godina zajedni kog života prohujalo je kao u trenu - prisje aju se “mladenci“ koji su prošli dobro i zlo, radosti i tuge, lijepo i ružno, no uz obostrano razumijevanje te uzajamnu ljubav i poštovanje dokazali

da nema prepreka u životu koje se ne mogu savladati.

Sve su to još više u vrstila djeca Mirjana, Marijan i Ivan, koji su im razveselili život s etvero unu adi: Josipom, Jasminom i dvije Marine, a unuci su im zajedno

podarili petero praunu adi.

Svoju šezdesetu godišnjicu braka proslavili su u krugu obitelji sa svojim najmilijima, koji im žele da im Bog podari ponajviše zdravlja te još puno godina zajedni kog života. (mn)

ZRINSKA GARDA

U subotu predstavljanje Darovnice Zrinska garda akovec, Društvo za povjesnicu Zagreba ke nadbiskupije “Tkal i ” Zagreb i Franjeva ki samostan akovec organiziraju predstavljanje latinskog

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

izvornika te prijepis i hrvatski prijevod Darovnice Nikole Zrinskog Sigetskog župi Svetoga Jurja na Bregu od 6. prosinca 1563. Ovaj donedavno javnosti nepoznat dokument

predstavit e Vladimir Kapun, koji e govoriti o Nikoli Zrinskom Sigetskom, latinskom izvorniku i prijevodu Darovnice, te prof. dr. sc. Matija Berljak, koji e imati izlaganje o

zna enju Darovnice za župu i povijest Me imurja. Predstavljanje Darovnice bit e u subotu 8. ožujka 2014. u 17 sati u dvorani Katoli kog doma u akovcu.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

IZLOŽBE

LIK 2014. - izložba u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna Foto izložba Petra Sabola u Gimnaziji “Josip Slavenski” Likovna udruga donjeg Me imurja Prelog

Poziv za izložbe po Sloveniji NAJAVLJUJEMO

Urnebesna komedija “Kod Tita u raju” Koncert “Zagrljaj Me imurja i Makedonije” u Zagrebu USPJEH

Najmla i sastavi cheerleaders osvojili zlato u Be u RAZGOVOR S POVODOM

Halid Bešli

POZITIVAN POGLED NA SVIJET! Sveprisutniji su videospotovi koje potpisuje akov anin Žan Novosel. Ritam življenja ovoga 25-godišnjeg mladi a ve sada je teško slijediti zbog njegovih brojnih interesa. A nakon uspjeha koji je polu io videospot Pharrell Williams - Happy (We Are From akovec – Croatia), koji je na inicijativu Facebook grupe “ akov anke& akov anci” prvi “Happy“ spot realiziran u Hrvatskoj, interes javnosti još više e biti fokusiran na nova ostvarenja ovog kreativca. (foto: Roberta Radovi )

2

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

BRAZIL – nogomet BRAZIL - HRVATSKA Direktni let Zagreb- Sao Paulo 10-14.06.2014. od 22.990 kn + 3.490 kn takse

Kultura

NEDJELJA, 9. ožujka, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Cukorek ugoš uje Dje aka Iveka i psa Cvileka Kazališna družina “Pinklec” u koprodukciji s Dje jom i lutkarskom scenom HNK-a u Varaždinu, prema mo vima romana Dje ak Ivek, pas Cvilek i Dudaš Mar n ,

ure Vilovi a, ovu e nedjelju na tribini “Cukorek“ izves predstavu “Dje ak Ivek i pas Cvilek”. U predstavi igraju Marija Kolb, Mario Jakši , Jelena Dokleja, Igor Baksa i Bruno Kontrec. Predstava progovara o aktualnom i esto prešu ivanom problemu napuštene i ostavljene djece.

Zaboravljena od roditeljske ljubavi, uto ište pronalaze u me usobnom pri anju pri a koje e ih na trenutak

NOVO... NOVO ... NOVO!!!

AUTOBUSNI POLASCI IZ ČAKOVCA I VARAŽDINA!

odvoji od tužnih misli. Preporu uje se za dob 6+ (niži i viši razredi osnovne škole), a traje 60 minuta. Predstava je osvojila brojne nagrade (Zagreb, Nagrada hrvatskog glumišta 2010. - Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež; akovec, 13. Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej - Nagrada za najbolju predstavu, Nagrada za gluma ko ostvarenje (Jelena Dokleja i Mario Jakši ) i Nagrada za najbolju režiju (Anica Tomi ); Split, 3. fes val hrvatske drame za djecu Mali Maruli - Najbolja režija (Anica Tomi ).

16.04.2014 BISERI ŠVICARSKE 6 dana = 3.795 kn (FM popust 100 kn) ČAROBNI JUG FRANCUSKE I LOURDES 6 dana 3.495 (FM popust 200 kn) PROVANSA 6 dana 3390 kn (FM popust 100 KN)

18.04.2014 PARIZ 6 dana 2.690 kn (FM popust 100 kn) DVORCI BAVARSKE 4 dana 1.495 (FM popust 150 kn) DUNAVSKA TURA 4 dana 1595 kn (FM popust 150 kn) AZURNA OBALA 4 dana 1995 kn (FM popust 100 kn) RIM 4 dana 2095 kn (FM popust 200 kn) GRADOVI SJEVERNE ITALIJE 4 dana 1595 kn (FM popust 200 kn) PRAG 4 dana 1295 kn (FM popust 100 kn) KRAKOW 4 dana 1745 (FM popust 100 kn)

19.04.2014 VERONA MILANO PADOVA 3 dana 1.045 kn (FM popust 100 kn) VENECIJA 3 dana 995 kn (FM popust 100 kn) JEZERA SJEVERNE ITALIJE 3 dana 1.145 kn (FM popust 100 kn) AUSTRIJSKA JEZERA 3 DANA 1.145 (FM popust 150 kn) SARAJEVO 3 dana 795 kn (FM popust 100 kn) BEOGRAD 3 dana 1.145 (FM popust 100 kn) ISKORISTITE FIRST MINUTE PONUDU I UŠTEDITE DO 20 % TAKO DA NA VRIJEME REZERVIRATE SVOJE MJESTO POD SUNCEM!!

ODABERITE NEŠTO IZ BOGATE PONUDE ODMORA NA JADRANU 2014!

UKOLIKO NEMATE VREMENA ZA PUTOVANJA AUTOBUSOM, KOMPAS VAM NUDI OBILJE PAKET ARANŽMANA ZRAKOPLOVOM, NE SAMO U EVROPI VEĆ I ŠIRE...

ISTANBUL, SENEGAL, JORDAN I IZRAEL, VIJETNAM I KAMBODŽA, DUBAI, TAJLAND, ETIOPIJA, KINESKA TURA, INDIJA I NEPAL, JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA & ZAMBIJA & BOCVANA, KENIJA, KALIFORNIJA I HAWAII, BRAZIL, RUSIJU, KINU I TIBET, MEKSIKO I KUBU....

DOĐITE, ODABERITE, PUTUJTE I UŽIVAJTE...

MOGUĆNOST OBROČNE OTPLATE DO 12 RATA BEZ KAMATA I NAKNADA.

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Strossmayerova 4

KOTORIPSKI UVARI tradicije i baštine održali godišnju skupštinu

lanovi KUD-a Kotoriba prošlu godinu imali osamnaest nastupa lanovi KUD-a Kotoriba lani su odradili 18 nastupa, rekonstruirali dijelove nošnje, nabavili neke originalne nošnje i od zaborava istrgnuli dio baštine. Društvo okuplja pedeset aktivnih lanova koji djeluju u tamburaškoj, folklornoj i dramskoj sekciji, rekao je na godišnjoj skupštini predsjednik KUD-a Krunoslav Siladi. Skup je održan u subotu 22. velja e. Siladi je pobrojao nastupe, a svakako treba izdvojiti one ma Me imurskom proš enju u Zagrebu, Ogulinu, Me unarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Donjoj Lomnici, Kotoribi i Gori anu.

Uspješno odradili Smotru me imurskih narodnih obi aja Kotripski kuda i 16. i 17. studenoga prošle godine bili su uspješni doma ini 9. Smotre me imurskih narodnih obi aja, gdje su u dva

dana ugostili devet društava s više od tristo sudionika. Od ostalih aktivnosti, Siladi je spomenuo ure enje prostorije za nošnje, koju su opremili ormarima. Planovi za ovu godinu, uz temeljnu zada u - njegovanje i o uvanje kulturne baštine i obi aja svoga kraja - jesu pomla ivanje lanstva, obnavljanje i kompletiranje nošnji. U planu su i brojni nastupi, organizacija boži nog koncerta, rock koncerta Acoustic soulsa i gostovanje Kerekeš teatra.

Na njihovom radu estitao im je na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec. - Ponosni smo što u svoj rad uklju ujete mlade. Nastavite tako, a Op ina je uvijek tu da vam pomogne u brojnim aktivnostima koje provodite kroz godinu, rekao je Grgec.

Kotoripski uvari tradicije i baštine prošlu su godinu ocijenili izuzetno uspješnom. Predsjednik Siladi uputio je zahvalu lanstvu i sponzorima koji pomažu njihov rad.

(A.Fuš)

Osniva ka skupština najavljena za 15. ožujka Višegodišnja želja lanova KUD-a Kotoriba i OŠ Jože Horvata mogla bi se ostvariti. Naime, Inicijativni odbor za osnivanje Puha kog orkestra op ine Kotoriba poziva zainteresirane mještane Kotoribe, osnovnoškolce i srednjoškolce od 10 do 18 godina i njihove roditelje na osniva ku skupštinu Puha kog orkestra op ine Kotoriba, koja e se održati 15. ožujka 2014. (subota) u 17 sati u prostorijama škole. Želite li sudjelovati u oživljavanju tradicionalne glazbene kulture svoga kraja, želite li osjetiti ljepotu druženja s glazbom, odazovite se pozivu, a svoju namjeru potvrdite do 12. ožujka pozivom na broj 682 130 (Vinko Horvat, koordinator Inicijativnog odbora), i to radnim danom od 7 do 14 sati, ili kontaktirajte prof. glazbene kulture Klaudiju Vidovi u OŠ Jože Horvata Kotoriba. (A.Fuš)

2. ME UNARODNA REVIJA FILMOVA ZA DJECU

Filmovi o djeci - za djecu!

SJAJNA predstava Kazališne družine “Štolcer” u Lendavi

Satiri no oslikavanje uvijek aktualne problematike U Kulturnom domu u Lendavi Kazališna družina “Štolcer” iz akovca velikom broju gledatelja predstavila se satiri kim djelom “Tarzan i svinja na posljednjoj ve eri”, autorice novinarke, radijske voditeljice i spisateljice Kristine Štebih.

Rije je o predstavi koja s puno simbolike kroz satiri an prikaz oslikava uvijek aktualnu problematiku promjena u društvu i politici, koje ponekad i sudbonosno utje u na pojedinca, naj eš e obi nog ovjeka kako u društvenom, tako i obiteljskom okruženju i životu.

Radnja se odvija na seoskom imanju Vlade Tarzana, gdje se trebalo održati kolinje svinje koja je

trebala biti poslužena za ve eru.

Ali svinja je oboljela, pa je gazda odlu io zaklati kokoši, što se može protuma iti na više na ina, pa tako i kao svakom od nas posljednja ve era u životu, premda to ne slutimo, kao šest kokoši zaklanih na imanju Vlade Tarzana.

Glembajevska ilozo ija, preko raš iš avanja me usobnih odnosa, do Orwellove Životinjske farme, sve to isprepleteno je u ovoj predstavi koja je na KAM-u u Prelogu prošle godine dobila nagradu za najbolji tekst, najbolju režiju i najbolju žensku ulogu. Pozadinu predstave, koju režira Dejan Buva , obogatila je romska glazba Trija Cigojner Bela. (S. Mesari , R. Lugomer - Pohajda)

akove ki Centar za kulturu drugu godinu zaredom bio je doma in Me unarodne revije ilmova za djecu i mlade. Tijekom trodnevnog programa prikazana su po dva ilma iz Nizozemske, Njema ke i Hrvatske te jedan austrijski ilm. Reviju je proglasila otvorenom veleposlanica Republike Austrije, mag. Andrea Iki - Böhm. Sve anosti otvorenje Revije nazo ili su i direktor Austrijskoga kulturnog foruma Georg Christian Lack te direktorica Goethe instituta u Zagrebu Katrin Ostwald - Richter, zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi i pro elnik za društvene djelatnosti Grada akovca Slobodan Veinovi . Svi govornici naglasili su kako je suradnja europskih zemalja preko dje je ilmske kulture iznimno zna ajna jer i kroz ilmove djeca upoznaju druge kulture, obi aje i strane jezike, u e se toleranciji u društvu i upoznaju život svojih vršnjaka koji imaju zapravo sli -

Veleposlanica Republike Austrije, mag. Andrea Iki - Böhm, otvorila je Reviju

ne brige i radosti, bez obzira gdje žive. Revijom se tako er školska populacija upoznaje s druga ijim ilmskim sadržajima u odnosu na velike svjetske animirane i igrane ilmove za djecu, u emu akovec s takvim programom ponovno prednja i u odnosu na Hrvatsku. (rr)

Više od 1400 u enika me imurskih osnovnih škola pogledalo je revijalne dje je filmove

7. ožujka 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 13. ožujka, 19 sati AKOVEC, Centar za kulturu, izložbeni prostor

ETVRTAK, 13. ožujka, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Ozra je otoka Kor ule u slikama Stipe Nobila Stiže romanti na komedija “Majstori” Da gotovo cjelokupni slikarski opus S pe Nobila ima ishodište u krajoliku otoka Kor ule, odnosno Lumbarde, u tom malenom mjestu slikareva ro enja, dobro je znana, a isto tako i esto is cana injenica u tekstovima predgovora njegovim samostalnim izložbama. Naime, S pe Nobilo ro en je 23. rujna 1945. godine u Lumbardi na otoku Kor uli. Pedagošku akademiju, likovni smjer, završio je u Splitu u klasi prof. Ante Kaštelan i a. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnos u Zagrebu

Dalibor Matani snimio je novu komediju “Majstori”. Isto kao “Blagajnica…”, i “Majstori” su lm o junakinji skromnoga socijalnog položaja koja u ljubavi i životu želi pos i više.

Ovaj put junakinja je Keka (Areta urkovi ), punašna doma ica i supruga depresivnog, nezanimljivog željezni ara Baje (Nikša Bu jer), kojoj se udvara majstor za ku ne popravke Ilija (Goran Bogdan).

Ona bezuspješno nastoji uljepša i u ini uzbudljivom svakodnevnicu s mrzovoljnim mužem, pa kad joj sve dojadi sjeda u vlak i odlazi na more. Obojica

1971. godine u klasi prof. Šime Peri a. Živi i radi u Lumbardi na otoku Kor uli. U S pi Nobilu prepoznajemo slikara izrazito koloris kog nadahnu a.

Brnistra, masline, vinogradi, empresi, polja i vale, plavetnilo mora i neba naj eš i su i, ini se, trajni mo vi u Nobilovu slikarstvu. Ne e ni izosta na izložbi u akovcu, ije e sve ano otvorenje bi u etvrtak 13. ožujka u galerijskom prostoru Centra za kulturu, s po etkom u 19 sa . Izložba e se mo i razgleda do 31. ožujka.

U AKOVCU LIK 2014. - izložba u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna (županijsko natjecanje)

Izabrani najbolji radovi u enika na temu društvenih igara Piše: Roberta Radovi Izložba u enika osnovnih i srednjih škola iz podru ja vizualnih umjetnosti i dizajna “LIK 2014.” otvorena je protekli petak (28. velja e) u Galeriji “Scheier” u akovcu.

U ime doma ina županijskog natjecanja, koje je izme u ostalog rezultiralo i postavljanjem ove izložbe, sve prisutne je pozdravio Vinko Grgi , ravnatelj II. osnovne škole akovec, a izložbu je proglasila otvorenom Sandra Herman, zamjenica me imurskog župana. Radove su pregledali i ocijenili lanovi županijskog povjerenstva Veljko Posavec, predsjednik, te lanovi povjerenstva Domagoj Zori i , Monika Vrtari - Vuk i Kristina Jan ec. Veljko Posavec, predsjednik županijskog povjerenstva, tom je prigodom naglasio kako je na ovogodišnje

Luka Šestan, 2. r., Srednja škola Prelog, i mentorica Kristina Jan ec (1. mjesto za igru na laptopu - srednja škola)

županijsko natjecanje pristigao ukupno 231 rad, od toga jedan rad iz srednje škole, te je istaknuo kako su u enici kroz boju i oblike predstavili svoje vi enje društvenih igara: - Na izložbi su izložena 82 rada plus jedan srednjoškolski rad na laptopu, odnosno igra

‘Igraj i u i’. Deset radova proslje uje se na državno natjecanje. Rad u povjerenstvu bio je ujedno i lagan i težak zadatak. lanovi se uvijek trebaju odmaknuti od subjektivnosti i sve radove pregledati objektivno, posebice uzimaju i u obzir dob u enika koji je izradio rad.

Zadatak je ove godine bio osmisliti i pripremiti rad na temu tradicionalne društvene igre - društvenu igru kroz vi enje u enika.

Nagra eni u enik i mentor srednje škole je Luka Šestan 2. r., Srednja škola Prelog, mentorica Kristina Jan ec (1. mjesto). Luka je ra unalnom animacijom osmislio igru-kviz u kojoj se vizualnim povezivanjem poznatih objekata, tj. uradaka iz podru ja arhitekture, slikarstva i dizajna uo ava veza s osnovnim likovnim elementima. Nagra eni u enici i mentori osnovne škole jesu Lara Zadravec,8. r., I. OŠ akovec, mentorica Mira Žerjav (1. mjesto); Bernarda Flin ec, 7. r., Gornji Mihaljevec, mentor Domagoj Zori i (2. mjesto), i Katarina utura, 8., OŠ Nedeliš e, mentor Veljko Posavec (3. mjesto).

muškaraca pohrle za njom, te u primorskom mjestašcu zateknu Keku kako odolijeva udvaranjima lokalnog ribara (Bojan Navojec). Cijela situacija dovodi do akcije koja uklju uje jurnjave barkama, plesne to ke, poljupce u zalasku sunca, pa ak i kung fu. Majstori su neobi ni po tome što se može re i da je to izuzetno zabavni lm o nevjerojatno tužnim ljudima. Naime, svi junaci su potpuni gubitnici, duboko nezadovoljni svojim životom. Ulaznica: 30 kuna; u enici, studen , umirovljenici, organizirani posjet: 20 kuna.

U GIMNAZIJI “JOSIP SLAVENSKI” AKOVEC makrofotografije Petra Sabola Sharpeya

Fotografiranje leptira izazov je koji veseli Piše: Roberta Radovi Fotograf Petar Sabol predstavio se akove kim gimnazijalcima svojim vi enjem svijeta prirode i makrofotogra ijama kukaca, leptira, zatim pti jeg svijeta i drugim temama iz prirode koje i jesu njegov naj eš i autorski interes. Izložba je otvorena u utorak 25. velja e, a realizirana je u suradnji autora, Fotokluba akovec i Gimnazije “Josip Slavenski” akovec. Izložbu su predstavili u ime Fotokluba akovec Davor Žerjav te u ime doma ina Gimnazije Petar Pavlic.

Davor Žerjav ujedno je pozvao sve zainteresirane u enike koji se bave fotogra ijom neka slobodno kontaktiraju Fotoklub akovec, do u na okupljanja i redovita druženja lanova koja se održavaju etvrtkom u 19 sati u prostoru TICM-a u (bivša vojarna) u akovcu. Fotoklub akovec i Gimanzija “Josip Slavenski” akovec najavili su tako er i ubudu e nastavak izložbene suradnje.

Sabol ove godine o ekuje titulu EFIAP

Lara Zadravec, 8. r., I. OŠ akovec, mentorica Mira Žerjav (1. mjesto - osnovna škola)

Bernarda Flin ec, 7. r., Gornji Mihaljevec, mentor Domagoj Zori i (2. mjesto)

Katarina utura, 8. r., OŠ Nedeliš e, mentor Veljko Posavec (3. mjesto)

LIKOVNA UDRUGA donjeg Me imurja Prelog

Poziv za izložbe po Sloveniji Svoju godišnju skupštinu održali su 21. velja e i lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja. Prema izvješ u o radu, koje je u ime Upravnog odbora podnijela v.d. tajnice Udruge Zlata Tisaj, Udruga je tijekom 2013. godine ostvarila desetak izložbi i doga aja, od izložbe slika lanice Vere Lipovi , izložbe povodom Sajma cvije a, izložbe “Naiva je trend”, zatim me unarodnu likovnu koloniju

“Preloško jezero 2013.”, izložbu u ma arskom gradu Letenyu, izložbu “Gradu u ast” i niz drugih aktivnosti. Najvažnija je vijest ta što je Likovna udruga dobila na korištenje, zajedno s Književnim krugom, prostoriju kod Doma kulture, Trg slobode 1, na prvom katu. U hodniku doma lanovi Udruge postavili su slike za bolji ugo aj. lanovi LUDM-a oslikali su i Zbornik Književnog kruga

Prelog, pisana rije i vinjete dobro se slažu u knjizi. Izražena je zahvala lanovima na radu, Turisti koj zajednici, Nauti kom klubu Prelog, Gradu Prelogu, sponzorima i simpatizerima te ljudima koji pomažu u radu.

Prema planu rada, koji je podnio predsjednik Pavao Ružman, ove e godine lanovi udruge organizirati nekoliko izložbi. Dio izložbi bit e posve en obljetnici Grada Preloga, a

planirana je i likovna kolonija, odnosno druženje slikara na Dravi. Udruga je dobila poziv za više izložbi po Sloveniji od Kulturnog društva “Pomurje” i predsjednika anina Kutnjaka, o emu je izvijestio dopredsjednik udruge Franjo Ružman Brko. Osim Lendave, izložba bi trebala biti predstavljena u ve im slovenskim gradovima.

S obzirom na to da više nema administrativnih i carinskih prepreka prilikom prijelaza granice, me imurski slikari iz preloške udruge izlagat e u Sloveniji.

(J. Šimunko)

Petar Sabol je izme u ostalog i jedan od najnagra ivanijih me imurskih fotografa i trenutno je nositelj titule AFIAP (Artisstic FIAP), a ove godine o ekuje i titulu EFIAP (Excellence FIAP), budu i da je ispunio sve uvjete za to po asno zvanje. Dan uo i otvorenja ove izložbe u Gimnaziji tako er je dobio jednu u nizu nagrada: - Na Internetu sam slu ajno našao neko natjecanje na

Petar Sabol Sharpey posebice cijeni markofotografije prirode, za koje je sve eš e i nagra ivan

temu makrofotogra ije, koje ima odre eni nov ani fond te nagradu, fotoaparat ‘Leica C’, na koje sam se javio. Evo baš sam ju er dobio obavijest da sam pobijedio na tom natjecanju, tako da je to lijepa nagrada.

Priroda se budi i dolazi prolje e, a s toplijim vremenom sve više e biti leptira i drugih kukaca, koji su esta tema fotogra iranja Sabola.

U enicima je poru io kako za slikanje, primjerice, leptira osim bu enja i ustajanja u ranu zoru treba mnogo dobre volje i strpljivosti: - Sezona za makrofotogra ije leptira po inje kroz mjesec dana, kad e sve po eti zelenjeti i biti toplije vrijeme. U me uvremenu fotogra iram ptice, posebno se u posljednje vrijeme bavim temom vodomara. A za fotogra iranje leptira treba imati strpljenja jer leptira treba u kadru uhvatiti u trenutku kad on miruje. Sve je to veliki izazov za fotografa, ali izazov iji krajnji rezultati vesele.

Uz Sabolove fotografije, i predvorje Gimnazije postaje kreativniji prostor za itanje i odmor u enika

4

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

SUBOTA, 8. ožujka, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Spektakularni koncert hrvatskih klapa i Gorana Karana Sutra (subota, 8. ožujka), na Dan žena, varaždinska e Arena ugostiti poznate hrvatske klape: klapu Maslina, klapu Šu it, Tomislava Brali a i klapu Intrade, a gost na koncertu bit e im Goran Karan. Ulaznice možete nabaviti po cijeni po cijeni od 90 kuna za parter i tribine te 130 kuna za VIP parter. Prodajna mjesta: VARAŽDIN - trgovine

Branka, cafe-bar Time Out Arena Varaždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti, Bar ly, IVANEC - kavana Ivana, NOVI MAROF - cafe-bar Prestige, LUDBREG - cafe-bar Jura, AKOVEC - cafe-bar Arcus, PRELOG - cafebar Forum, MURSKO SREDIŠ E - pizzeria Vuri, PALOVEC - Domino bar, te u sustavu Eventim.hr.

GODIŠNJI SKUP udruge “Svetomarska ipka”

NEDJELJA, 16. ožujka, 21 sat MURSKO SREDIŠ E, klub “Cult”

Besplatni koncert Belfast Fooda Iako nije hrvatski blagdan ve godinama, Dan sv. Patrika slavimo kao da je naš.

Klub “Cult” odlu io vas je po astiti besplatnim koncertom Belfast Fooda. Proslavimo St. Patrick’s day onako kako spada - s jedinim hrvatskim bendom koji živi irskim plu ima!

Sredina ožujka ve je tradicionalno zelene boje, vrijeme kada se slavi irski zaštitnik sv.

Patrick uz nezaobilazne zvukove “Iraca s Kvarnera” - Belfast Fooda. Mursko Središ e

uživat e u dobro poznatim hitovima kao što su “Šporki stari grad”, “Mate i Matilda”, “Van iz grada” i “Usne od meda”, ali i novim pjesmama kojima grupa najavljuje skoro izdavanja novog albuma! Središ anska publika ni ovaj put ne e ostati uskra ena za pravu irsku zabavu, uz Fendere, znoj i pivu, kako i prili i koncertima Belfast Fooda.

Koncert e se održati u nedjelju 16. ožujka s po etkom od 21 sat. Ulaz je slobodan.

LANOVI LEGENDARNOGA INDEXOVOG RADIOPOZORIŠTA U URNEBESNOJ KOMEDIJI

Rukotvorina iz Svete Marije svoje mjesto našla gotovo na svim kontinentima

KOD TITA U RAJU (ili Tko je kriv za raspad Jugoslavije?)

Udruga “Svetomarska ipka” iz Svete Marije u subotu 22. velja e održala je svoju izbornu skupštinu. Udruga je osnovana krajem lipnja 2010. godine, a dosadašnja predsjednica Biserka Poljak rekla je kako je udruga osnovana s ciljem o uvanja ipke na užim prostorima Svete Marije i nakon etiri godine rada s ponosom može re i da su u tome uspjeli na na in što je njihova rukotvorina svoje mjesto našla gotovo na svim kontinentima. - ipka je tu, ona postoji, a nama je sada najvažnije obu avanje i pou avanje zainteresiranih žena, a pogotovo mladih, da ona dalje živi i generacijski se prenosi. Okupljamo se svaki ponedjeljak u vlastitim prostorima, gdje radimo na obu avanju novih, ali i unaprje enju rada ve iskusnih lanica, rekla je Poljak.

Najve a k a za lišna senzacija Indexovog radiopozorišta u urnebesnoj komediji “KOD TITA U RAJU (ili Tko je kriv za raspad Jugoslavije?)” nastavlja hrvatsku turneju u Varaždinu i akovcu. U subotu 22. ožujka predstava e biti izvedena u maloj dvorani Arene Varaždin u 19 sati, a dan kasnije, u nedjelju 23. ožujka, u Centru za kulturu u 20 sati. Ulaznice u akovcu bit e u prodaji od petka 7. ožujka na blagajni Centra za kulturu Indexovo radiopozorište nastalo je sedamdesetih godina dvadesetog stolje a na kultnom Beogradskom radiju 202. Mnoga danas poznata imena srpskog novinarstva, književnosti i umjetnosti prošla su kroz redakciju Indexa 202. Osamdesetih godina osvaja publiku svojom politi kom satirom i vru im temama, parodijama, u to vrijeme tabu tema bila je Titova smrt o kojoj su oni na svoj na in go-

Svetomarske ipkarice u planu imaju izradu letka i prikladnih košulja Pobrojala je manifestacije na kojima je ipka predstavljena, a ona je po vrijednosti etvrta u Hrvatskoj.

One su se odvijale od Svete Marije, preko varaždinskog Špancirfesta, do slavonskih Sikirevci, a posebno raduje što je njihova ipka svoje posebno mjesto dobila na izložbi ipki u Lepoglavi. Svetomarske ipkarice u planu imaju izradu promidžbenog letka i prikladnih košulja za ipkarice s oznakom svetomarske ipke. Rije i pohvale njihovom radu izrekli su go-

Stara-nova predsjednica Biserka Poljak

sti skupa. Op inska na elnica ur ica Slamek izrazila je ponos što udruga i ipka postoje, obe avši svu mogu u pomo od strane Op ine.

Sugestivno je poru ila lanicama da po nu plesti ipku starog kova. - Fasciniralo me ovo što sam danas uo, rekao je mjesni župnik vl . Pavao Marka , koji im je poru io da pokušaju i i na izvore ipke, a ako e biti potrebno, on e im s crkvene strane izna i pomo .

Biserka Poljak i nadalje predsjednica U udruzi su danas okupljena 34 lana, od kojih je 6 podupiraju ih, a posebno aktivnost iskazuje njih 15.

U izbornom dijelu skupa za predsjednicu je ponovno na mandat od etiri godine izabrana Biserka Poljak, dopredsjednica e biti Gordana Hunjadi, tajnica Valentina Horvat - Pav ec, a blagajnica Marija Bobi . Na kraju skupa Poljak je izrazila posebnu zahvalnost dosadašnjoj tajnici Magdaleni Kvakan. (A.Fuš)

Radno predsjedništvo izborne skupštine udruge “Svetomarska ipka”

Krajem osamdesetih njihove parodije i oštra satira bave se Slobodanom Miloševi em i to im donosi zabranu dvanaest uzastopnih emisija. Poznata je TV emisija iz 1988. iz TV studija Sarajevo, u kojoj zajedno nastupaju s Top listom nadrealista (Sarajevo) i Zlo estim dje acima (Zagreb).

Po etkom devedesetih, raspadom države raspada se i Indexovo pozorište - brend se razdvaja na nekoliko dijelova, nastavljaju se igrati predstave i videomaterijali. Emisije koje se pamte iz vremena samog kraja osamdesetih i po etka devedesetih godina jesu “Crvenkapa“ i “Nas ne smije nitko da bije kod Terazijske esme“. Posljednja emisija je emitirana 1996. godine i nakon toga je programsko vodstvo Radija 202. zaklju ilo da više nema programskih potreba za takvom vrstom emisije.

NAJAVLJUJEMO

vorili u svojim emisijama, što im je u to vrijeme donijelo još ve u popularnost. Indexovo radiopozorište postaje kultna emisija u tadašnjoj Jugoslaviji, iako se mogla uti samo u okolici Beograda, ali javno izvo enje u Sava Centru i pojavljivanjem na televiziji donijelo im je Oskar popularnosti.

lanovi popularnih indexovaca napravili su novi bum premijerom nove predstave “KOD TITA U RAJU (ili Tko je kriv za raspad Jugoslavije?)”, koja je održana uo i nekadašnjeg Dana Republike i zasjedanja AVNOJ-a 28. studenoga 2013. u sarajevskom Domu mladih, kada se ve tjednima prije tražila karta više. U predstavi igraju ex indexovci Branislav Petruševi Petru i i Ranko Goranovi , uz mladog glumca Ljubu Stankovi a.

Njihovi su likovi Tito, Miloševi i Tu man - svi se oni nalaze u raju i tada nastaje urnebesna komedija.

Predstava e, kako njezini autori kažu, re i mnogo o današnjoj situaciji i bivšim pogreškama, ali doznat emo i koji su krivci za to u njihovom stilu britke politi ke satire, kroz izvrsne imitacije poznatih likova koje e publiku nasmijati do suza.

ŽENSKA vokalna skupina “Stridonne”

Koncert za sve generacije Odavno ženska vokalna skupina “Stridonne” nije samo grupa djevojaka koje pjevaju za sebe i na pojedinim mjesnim priredbama.

Stridonne su danas skupina dobro uvježbanih pjeva ica koje izvrsno pjevaju me imurske i dalmatinske pjesme, kao i doma e i strane “evergrine” .

Sve njih je uvježbala Nora Nemec, duša skupine, koja je sebe ugradila u projekt kojim se danas ponose u Štrigovi, a uskoro e i u Hrvatskoj i sjeverozapadnoj regiji, preko granice.

Rekao je jedan posjetitelj koncerta da “ove Stridonne nisu šala, to je ozbiljna i odli no uvježbana skupina”. Je li to istina, uvjerili su se brojni posjetitelji na njihovom koncertu održanom u predvorju Osnovne škola Štrigova, gdje su Stridonne pokazale sr anost i svu raskoš ljepote pjevanja, kao i stila.

Stridonne su zablistale u novoj kreaciji i novom stilu

Njihov nastup, koji je zapravo bio koncert za sve generacije, za staro i mlado, oboga en je izvrsnom glazbenom pratnjom doma ih pjeva a i glazbenika Mateja Š avni ara, Manuela Lesara i Roka Mikeca. Gosti koncerta bili su klapa Užonca iz Bola na Bra u i Tamburaški sastav Frikovi iz Male Subotice.

Matej Š avni ar, predsjednik KUD-a “Sveti Jeronim”, u sklopu kojeg djeluju i

Stridonne, na kraju koncerta kazao je kako je ponosan i sretan što Štrigova ima Stridonne koje svojim nastupima usre uju srca publike svugdje gdje nastupaju, uvijek naglašavaju i kako dolaze iz Štrigove, Me imurja i Hrvatske. A poziva za nastupe ne nedostaje od plavog Jadrana, preko ravne Slavonije, hrvatske metropole, Slovenije, pa sve dalje do središta južne Europe.

(S. Mesari )

Stridonne i njihovi gosti iz Bola na Bra u i Male Subotice

7. ožujka 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 18. ožujka, 11 sati AKOVEC, Centar za kulturu

100 godina od ro enja JOŽE POŽGAJA U znak sje anja na istaknutog glazbenika, pedagoga i skladatelja Jožu Požgaja, u dvorani “Scheier” e Matica hrvatska, Knjižnica “Nikola Zrinski”, U iteljski fakultet - Odsjek u akovcu i Centar za kulturu ugostiti Višnju Požgaj i Pavela Rojka. Oni e se u svojim predavanjima osvrnuti na život i djelo istaknutog akov anca, ro enog 16. ožujka 1914. godine. U programu sudjeluju Višnja Požgaj, Pavel Rojko, Vladimir Kranj evi , Branimir

Magdaleni , Ljiljana Križan i Vladimir Kapun.

Ime Jože Požgaja poznato je u širokim glazbenim krugovima. Muzi ko obrazovanje mnogih profesionalaca i amatera ima svoje temelje u principima koje je upravo on razradio na suvremenim pedagoškim, didakti kim i metodi kim principima. Me imurju je ostao vjeran svih sedam desetlje a svog života, a životni moto bio mu je da “muzi ki pedagog mora prije svega biti po srcu muzi ar”.

U PRELOGU natjecanje pjeva a amatera ŽUPNA crkva u Svetom Martinu na Muri: koncert dje jih zborova Svetog Martina na Muri i Sesvetskih Sela

Zahvalni Kristu, stupamo u korizmu

Dje ji zbor pod ravnanjem Zvonka Ladi a

U do posljednjeg mjesta ispunjenoj župnoj crkvi Svetog Martina u Svetom Martinu na Muri, u nedjelju je održan koncert dje jega župnog zbora, kojim je ravnao njegov voditelj i vjerou itelj Zvonko Ladi .

Mladi pjeva i izveli su desetak skladbi kojima je središnji lik bio Isus Krist i Kralj, koji je mladima, kako je rekla voditeljica programa, ina e lanica zbora, nazo an u svakodnevnom životu, kod ku e, u školi, igri, sportu i zabavi.

Osobito ga slave kod nedjeljnih i blagdanskih svetih misa te na koncertima koje održe po nekoliko puta godišnje u svojoj crkvi ili u gostima diljem Hrvatske. Gosti mladim svetomartinskim kolegama bili su njihovi vrš-

njaci iz župe Sesvetska Sela, koji su doputovali sa svojim župnikom, vele asnim Vladimirom Hrenom, rodom iz župe Sveti Martin na Muri. Koncert su pratili i doma i župnik, vele asni Ivan Herceg, gornjome imurski dekan, monsinjor Leonard Logožar, i zamjenica op inskog na elnika, prof.

Petra Novinš ak. Nakon koncerta za sve sudionike župnik Herceg priredio je domjenak na kojem je bilo i zajedni kog pjevanja svetih pjesama. Re eno je kako je ovaj koncert zahvala Kristu u dane kada stupamo u korizmeno vrijeme, koje e potrajati do 20. travnja, kada slavimo Uskrs, odnosno do Velikog petka, kada se spominjemo Isusove smrti na križu.

(S. Mesari )

Publika prati nastup mladih pjeva a

U nedjelju kre e Najglas sjeverne Hrvatske U Prelogu ovu nedjelju zapo inje serijal pjeva a amatera pod nazivom “Najglas sjeverne Hrvatske”, koji organizira HGU “Lira”.

Program zapo inje u 17 sati u Domu kulture. Poslije Preloga na redu su Domašinec, Štrigova, Mala Subotica, Nedeliš e, Ludbreg… Pjeva i su podijeljeni u dvije kategorije, i to juniori od 9 do 15 godina te seniori od 15 godina na dalje.

Publika u dvorani tajnim glasovanjem bira iz svake kategorije pjeva e i 5 najboljih plasira se dalje, a gledatelji e preko Varaždinske televizije glasovanjem odlu iti o pobjedniku u jednoj i drugoj kategoriji.

Cjelokupni program snimat e Varaždinska televizija, a snimka e biti eimitirana u ponedjeljak 10. ožujka u 21 sat i od tada e gledatalji mo i glasovati pa sve do petka, kada e se objaviti kona ni rezultati i redoslijed prvih 5 izvo a a u svakoj kategoriji.

U seniorskoj kategoriji nastupaju pjeva i koji e izvesti sljede e pjesme: 1. MARJANA REŽEK - IMA JEDAN SVIJET, 2. EMA MUMINOVI - DJEVOJKA SA SELA, 3.

IVANA NOVAK - DOK JE TEBE, 4.

NICOLE HU EK - SINGING THE ROCK N ROLL, 5. IVAN MIJI LEJLA, 6. DALIJA BEDI - ZAI-

STA, 7. ERIC BRA KO - TEMPERA, 8. BARBARA ZADRAVEC - ZVIRA VODA, 9. JERKO FABI - IGRA BEZ GRANICA. U juniorskoj kategoriji nastupaju pjeva i koji e izvesti sljede e pjesme: 1. JULIJA ZVONAR - NEZGODNA, 2. LAURA KULI - ALELUJA, 3. ADRIJANA KOMORSKI - ILI ONA ILI JA, 4. NIVES KOŠAK - NITKO I NIŠTA, 5. MILENA PATAFTA - SVE ŠTO TI NISAM ZNALA DATI, 6. REA PRO AK - NEVIDLJIVO BLAGO, 7. DORA RADMANOVI - MOJOJ MAJCI, 8. DALIJA RUŽMAN I MATEJA HABUŠ - CRNI LEPTIR, 9. PETRA MIŠI - DJELUJ KROZ MENE, 10.

HELENA GORI ANEC - NEK SVUD LJUBAV SJA.

NAJMLA I SASTAVI CHEERLEADERS LIVI OSVOJILI ZLATO U BE U

Mini zvjezdice i Zvjezdice prve na Open Dance Festu Vienna!

Nakon uspješnih natjecanja u ovoj plesnoj sezoni u Dublinu i Berlinu, najmla e cheerleadersice Livi oduševile su sve prisutne na natjecanju u Be u. Preko 1.800 natjecatelja iz cijele Europe sudjelovalo je 22. velja e na natjecanju pod nazivom “Open Dance Fest Vienna”. Natjecanje je okupilo plesa e razli itih plesnih kategorija, od najmla ih uzrasta pa sve do starijih seniorskih plesnih kategorija. Predstavnici kluba Livi bili su naši najmla i natjecateljski sastavi - Mini zvjezdice i Zvjezdice. Mini zvjezdice i Zvjezdice marljivo su se pripremale za ovo natjecanje i svojim nastupom oduševile sve prisutne.

Odli no izvedenom koreogra ijom oba sastava Cheerleaders Livi izborila su prvo mjesto me u jakom konkurencijom. Mini zvjezdice natjecale su se u mini groups kategoriji, gdje su svojim odli nim nastupom oduševile publiku i suce. Sastav

Mini zvjezdica ine: Emili Puklavec, Ivna Markovi , Ela Horvat, Lucija Novak, Jessica Elena Novak, Katarina Radek, Magda Turk, Nina Matja i , Rebecca Lon ari i Fyonna Zara Gashi. Zasluženo zlato osvojile su i Zvjezdice koje su se natjecale u kategoriji children formations. Sastav Zvjezdica ine: Paula Horvat,

Maša Letina, Mirta Vugrinec, Luana Bojinovi , Dorotea Hunjadi, Tihana Tomši , Jana Turk, Nika Deban Šimuni , Nicol Me imurec, Emili Patafta, Rafaela Na , Kjara Crneti , Grazia Mislovi , Mura Leva i , Lara Topolnjak, Damira Pavlekovi , Karla Novak, Hana Jagec, Paula Hatlak i Tijana Colar.

Zahvale i trenerskom kadru koji ih je pripremio za ovo natjecanje: Livia Stri ak, Siniša Stri ak, Lucija Korpar i Stjepana Kanita Sever.

Sve grupe Cheerleaders Livi po inju s pripremama za državno cheerleading prvenstvo, koje e se održati 14. lipnja ove godine u Zadru.

6

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 964

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 963 Me imurskih novina je Korina Romanjek iz Zagreba. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Sarah Jio - “Uvijek i zauvijek” Na tajanstvenom mjestu, gdje ljubice cvatu izvan sezone, a zrak je prožet solju, žena slomljena srca nai e na dnevnik i stupi u život njegove anonimne autorice. U svojim dvadesetima Emily Wilson bila je na vrhuncu: napisala je bestseler, imala je savršenog supruga i inilo se da joj ništa ne stoji na putu do vje ne sre e. No desetlje e poslije Emilyno se kolo sre e okrenulo. Nije mogla prona i inspiraciju za novu knjigu, a i suprug joj je neo ekivano okrenuo le a. Stoga, kad je njezina ro akinja Bee pozove da provede ožujak u divnoj ku i na predivnom otoku, Emily prihvati prijedlog, eznu i da joj more zavida rane. Istražuju i za svoju sljede u knjigu, Emily otkrije crveni baršunasti dnevnik iz 1943. godine, iji sadržaj otkriva nevjerojatne poveznice s njezinim životom.

U naslovnoj noveli “Muzej Majka“ fokalizacija pripovjeda a smještena je u autenti no 1. lice, tj. u lik osmogodišnje Djevoj ice koja proživljava, prema Karlu Jaspersu, jednu od kriti nih situacija. Njezina majka po ini samoubojstvo. Maj ina soba, pretvorena u Muzej, intimno je, bolno i mra no mjesto za junakinju ove pri e. Retrospektivnim odmatanjem pozadinskih zbivanja nakon tog ina, junakinja pokušava pobje i od patologije obiteljskog naslje a, te se jednom zauvijek otrgnuti od unutarnjeg doživljaja sebe kao “smiješnoga malog ovjeka“.

“Prva knjiga spisateljice Tanje Novak ‘Muzej majka’ sve je samo ne književni prvijenac.

Kako po zrelosti, tako i po literarnoj tematici koja se kre e od gotovo proustovske potrage sa sje anjima i vremenom bližim ili daljim, u slobodnom quadrip-

tihu od etiri pripovijetke koje se me usobno prepli u u ponekad bolnom, ali inom tkanju autorice, do njezina dojmljivog doživljaja vlastitih likova okrenutih sebi i tragi noj prijetvornosti njihovih sudbina. Stoga je ova knjiga izuzetna u recentnoj doma oj produkciji, a glavna

pripovijetka “Muzej Majka“, više kratki roman nego pripovijetka, one trajno suvremene vrste u kojoj se intimisti ki tonus uvjerljivo poigrava na vje noj granici gorke stvarnosti i suptilne ikcije, spada u najbolje stranice mlade hrvatske proze.” - Veljko Barbieri.

“Rije je o stilski vrlo izbrušenoj, ra iniranoj prozi koja na jednoj razini funkcionira kao psihoanalitika preto ena u ikcijski diskurs, a na drugoj kao teorijska podloga kazališta i izvedbenih umjetnosti.

Nesumnjivo, pri e Tanje Novak nisu svakidašnje pri e, kako po svojoj tematici, tako i po na inu svoje prezentacije. Njegovan, elegantan stil, naracija koja retrospekcijski meandrira u razli ite vremenske kutke, rubna i zahtjevna stanja unutarnjih dimenzija introvertiranih pojedinaca ono je u emu je

BELETRISTIKA Tanja Novak: Muzej Majka Ilma Rakusa: Mnogo mora Gül repo lu: Robinja

PUBLICISTIKA Dan Diner: Razumjeti stolje e James F. Twyman: Dokaz Antonija Fraser: Marija Antoaneta autorica, vrlo uspješno, našla svoju poeti ku nišu.” - Andrijana Kos - Lajtman, književna kriti arka “Smjelo? Provokativno? Da, svakako. Dodajte: autenti an, izvoran autori in stil, teme o kojima se ne piše esto, na in na koji je to ispri ano i estitam!“ - Miroslav Gaki , urednik Biblioteke “Insula”

KNJIŽARA “LJEVAK”

Uvijek i zauvijek o aravaju i je roman s idili nim mjestom radnje i intrigantnom dvostrukom pri om, koji je proslavio svoju autoricu Saru Jio. Pri a je to o ljubavi, izdaji i otkri u starog dnevnika koji tajanstveno povezuje prošlost i sadašnjost.

Roman je to s neo ekivanim obratom na kraju, dirljiva pri a koja nas uvjerava da se za pravu ljubav uvijek treba boriti.

Alice Peterson - “Od ponedjeljka do petka” Gotovo svatko je uo, ako ne i pro itao, “Pedeset nijansi sive“, ali jeste li znali da je nježna romanti na pri a koja uklju uje grupu šeta a pasa zamijenila baš nju na Amazonu u Velikoj Britaniji na mjestu najprodavanijih knjiga? To je knjiga Alice Peterson “Od ponedjeljka do petka”. Alice Peterson morala je biti zapanjena kada je njezin slatki romanti ni roman o grupi šeta i pasa sko io na vrh ljestvice i “zapalio” Veliku Britaniju. A onda ju je, vjerojatno, još više pozitivno šokiralo kada je shvatila da je njezina knjiga svrgnula “Pedeset nijansi sive” na drugo mjesto. Što bi vi napravili da imate 34 godine i oporavljate se od toga što ste ostavljeni dva tjedna prije vjen anja? Kupili psa i po eli ga šetati, upoznali ostale šeta e pasa u parku i našli dooobrog podstanara od ponedjeljka do petka... Ova knjiga je odli na pri a koja se ne može prestati itati. Zavede vas u prvih nekoliko stranica i ugrije vam srce, a likovi su toliko jasno opisani da ih je vrlo lako pratiti i jednostavna je za itanje. Kraj je pomalo o ekivan, ali kroz cijelu knjigu s nestrpljenjem o ekujete kraj i ne vjerujete da e nakon svega ipak tako završiti.

Dok itate knjigu, cijelo vrijeme se smješkate i užitak vam je itati je.

Od prvog trenutka kada upoznate glavni lik Gilly, odmah vam se svidi i zanima vas kako e joj se život razvijati. Ona vrsto stoji na

Tanja Novak - “Muzej Majka”

zemlji, ponekad je vrlo osjetljiva, ali ima jako dobar smisao za humor. Likovi (kojih ima dosta) su jako dobro razra eni i lako pamtljivi jer svaki od njih ima speci i ne osobine. Autorica vrlo vješto isprepli e sadašnjost i Gillyino djetinjstvo, tako da je imamo prilike upoznati i kroz prošlost. Sve u svemu, “Od ponedjeljka do petka” je vrlo ugodna pri a o odnosima i prijateljstvu. To je tako er pri a u kojoj glavna junakinja slijedi svoje srce i ne brine o stvarima koje ne može promijeniti, kao što je njezin 35. ro endan koji slijedi. To je knjiga koja e vas nasmijati i rasplakati u istom trenutku.

“Od ponedjeljka do petka” je romanti an, pozitivan i zabavan roman te ne e biti nikakvo udo ukoliko uskoro bude snimljen ilm po njemu.

Helen Fielding - “Bridget Jones: Luda za njim” A što kad se 60. ro endan tvoje prijateljice poklopi s 30. ro endanom tvojega de ka?

Ima li što loše u tome da lažeš o godinama tipu s kojim se družiš preko Interneta? Je li nemoralno i i na fen-frizuru kad ti djeca imaju uši? Je li Dalaj Lama doista na Twitteru ili je to zapravo njegov tajnik?Ako spavaš s nekim poslije dva izlaska i

šest tjedana slanja SMS-ova, je li to isto kao i udaja poslije dva susreta i šest mjeseci pisanja pisama u vrijeme Jane Austen?

Je li današnja tehnologija peti element? Ili je to ipak drvo?

Duboko razmišljaju i o tim i drugim dvojbama današnjice, samohrana majka Bridget Jones prelazi zapreke koje pred nju postavljaju tvitanje, ese-

mesanje i ponovno otkrivanje seksualnosti, kako bi to NEKI bezobrazno i staromodno rekli - “sredovje ne” žene. Dugoo ekivani povratak omiljene Bridget Jones, koja je ovaj put Luda za njim, stiže baš u pravom trenutku da nas osvoji svojom nježnoš u, dirljivoš u, duhovitoš u, mudroš u te istodobno – kao i uvijek – nasmije do suza.

Damir Šodan - “Café Apollinaire” Rijetke su knjige koje iznena uju lako om, a da su miljama daleko od brbljanja o svakodnevnim banalijama. Knjige koje još uvijek njeguju kultiviranost, koje se ne iscrpljuju u tautologijama, one gotovo da su arhai ne, no utoliko su poželjnije, namijenjene pažljivijem itatelju. Mašta, invencija, oštroumnost, du-

hovitost, erudicija i lako a, vjerujem da su opisi svake knjige pjesama koja ne želi biti podložna jednokratnim emotivnim pražnjenjima.

(Sanjin Sorel) Nomad koji rizome pretpostavlja korijenima, Šodan, mikrohistorijske zahvate u o icijelno zapisano vrijeme, u tekst vlastite poetike upisuje na na in virtuoza

misli i rije i: trpak i duhovit do suza, autoironi an i na momente beskrajno zajebantski raspoložen, ukazuje ne samo na ograni enja i pogreške koje proizlaze iz simpli iciranih na ina bilježenja i ovjekovje enja vremena, nego se i efektno poigrava s tradicijom doma e poetske mudozo ije.

(Nikola Petkovi )

Edita Slunjski - “ Kako djetetu pomo i da... (p)ostane samostalno i odgovorno” Biblioteka “Kako djetetu pomo i da...” sastoji se od devet stru no-popularnih priru nika, u kojima se obra uju teme koje bi mogle biti zanimljive svima koji se privatno ili profesionalno bave odgojem i obrazovanjem djece predškolske i školske dobi.

Smisao ovog materijala, koji ima uporište u stru noj i znanstvenoj literaturi iz

ovog podru ja te autori inom roditeljskom, odgajateljskom i nastavni kom iskustvu, nije ponuditi gotove savjete ni op eprimjenjive recepte za odgoj i obrazovanje djece.

Naprotiv, njegov je smisao itatelje potaknuti na promišljanje o pitanjima odgoja i obrazovanja iz nekog novog kuta te na (samo) procjenu vlastite uloge u

tom procesu. U funkciji toga, neki problemi opisani su pojednostavljeno, a situacije prikazane karikirano, bilo rije ima ili crtežom. Za bolji uvid pogledajte gornje poveznice na sadržaj i pregled prvih stranica priru nika. Na kraju je priru nika autorica ponudila i prakti ne radionice za roditelje te radionice za odgajatelje i u itelje.

7. ožujka 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

U GLAVI LLEWYNA DAVISA

300: USPON CARSTVA 3D

drama Režija: Ethan Coen, Joel Coen

povijesni spektakl Režija: Noam Murro

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

subota, 8.3.

16.00 300: USPON CARSTVA 3D povijesni spektakl

18.00 MONTEVIDEO, VIDIMO SE! akcijska sportska komedija

20.00 U GLAVI LLEWYNA DAVISA drama

nedjelja, 9.3.

16.00 DJE AK IVEK I PAS CVILEK predstava za djecu

18.00 ŠEGRT HLAPI dje ji pustolovni film humanitarna projekcija

Najnoviji hit bra e Cohen pra tjedan dana u životu mladog folk pjeva a koji nastoji uspje na sceni Greenwich Villagea 1961. godine. Llewyn Davis (Oscar Isaac) s gitarom u ruci našao se u hladnoj njujorškoj zimi te pred nizom naizgled nepre-

mos vih prepreka, od kojih je neke sam stvorio. Pomažu mu prijatelji i stranci, a preživljava od onoga na što nai e, u nadi da e uspje na audiciji pred utjecajnim glazbenim producentom. Trajanje: 105 minuta.

Jedinstven vizualni stil producenta i scenarista Zacka Syndera te novo poglavlje epske sage 300 iz 2007. godine. Radnja nastavka vrti se oko gr kog generala Temistokla (Sullivan Stapleton), koji se bori pro v masov-

ne invazije perzijskih sila predvo enih Kserksom (Rodrigo Santoro), smrtnikom koji je postao bog, i Artemizijom (Eva Green), osvetoljubivom admiralicom perzijske mornarice. Trajanje: 103 minute.

ponedjeljak, 10.3.

18.00 300: USPON CARSTVA 3D 20.00 MONTEVIDEO, VIDIMO SE!

CONSTANTINE

Psihološki triler o opsesivnoj balerini Nini koja se priprema za ulogu karijere, ali sve više tone u mra ne aspekte svog lika - Crnog labuda! Nina (Natalie Portman) je balerina New York City Balleta iji se život potpuno vr oko plesa, a živi s majkom Ericom (Barbara Hershey), umirovljenom balerinom koja gorljivo podržava k erkinu profesionalnu ambiciju.

drama

povijesni spektakl

DVD, BLUE RAY IZLOG CRNI LABUD

20.00 U GLAVI LLEWYNA DAVISA

akcijska sportska komedija

‘’Constantine’’ je nova filmska ekranizacija uspješnog strip koncepta. John Constan ne je junak kojeg bi najlakše mogli opisati povla enjem parealela s dobro pozna m Dylanom Dogom. Ime stripa jest ‘’Hellblazer’’, a za njegovu dugogodišnju popularnost, pa stoga i ovaj izlet u filmske vode, zaslužan je Alan Moore, ovjek koji je osmislio storiju o an heroju paranormalnih sposobnos .

utorak, 11.3.

20.00 STILSKE VJEŽBE Pero Kvrgi , Lela Margiti

srijeda, 12.3.

19.00 HUMANITARNI KONCERT ZAKLADE “KATRUŽA” etvrtak, 13.3.

19.00 izložbeni prostor

ALBUM TJEDNA

Gibonni - “Live” Kako glazbeni ka karijera napreduje prema srebrnom i zlatnom piru, broj studijskih projekata se u jedinici vremena smanjuje, a pove ava se broj kompilacija i broj kolekcija snimaka uživo.”Gibonni Live” je tre a kolekcija snimaka uživo u karijeri ovoga splitskog muzi ara, a upravo s njom je Zlatan Stipiši Gibonni zaokružio ciklus promocije albuma “Toleranca”.

Ovo CD-DVD izdanje na kojemu CD ima jednu, a DVD drugu unkciju: zadatak CD-a je da poštovateljima dokumentira nove, odnosno ne toliko esto izvo ene pjesme u live kontekstu, a DVD-a je da slušatelja podsjeti kako je izgledao koncert na turneji “Toleranca”. DVD donosi snimku drugoga zagreba kog koncerta u Ciboni 23. travnja 2010.

I jedan i drugi dio svoje ine besprijekorno. Gibo je još anovima izašao u susret time što na kompaktnom disku dominiraju pjesme koje do sada nisu bile zabilježene na live albumima, tako da se ne može re i da je rije o nekoj otima ini ili prodavanju muda pod bubrege.

Mala je zamjerka što nema baš nikakvih iznena enja, odnosno, ako ste redoviti posjetitelj Gibonnijevih dvoranskih koncerata, ut ete sve što ste uli ‘’tamo’’, u finoj tonskoj obradi i lijepoj videoslici, samo s manje adrenalina.

Snimke, unato kvaliteti, ne uspijevaju prenijeti taj naboj kakav krasi ponajbolje live albume na ovim prostorima. O bendu i pjevanju se može re i da je na visini zadatka, a kad Gibonni postavi letvicu, onda je rije o olimpijskoj normi, tako da bi bilo baš zanimljivo da se objavi live album nastao u nekom od inozemnih klubova u kojima je nastu-

pao - glasine kažu da ga takva sredina digne iz usmjerenja zvanog ziheraštvo te po ne ‘’drapati’’ iz petnih žila.

S druge strane, dojam je da bi Gibo mogao primiti mnogo više rockerskih impulsa ‘’vožnje po rubu’’ kakvu prakticiraju Urban i Bare (koji su mu bili gosti na koncertima). A možda u budu nosti spoje glave u nekom projekt bendu: njih trojica, klavir, gitara plus ritam sekcija i klub, baš onako kako su to nekad radili Dedi , or evi i Predin...

“Live” je, dakle, Gibonnijev karakteristi ni srednjostrujaški umilni pop-rock s

Stipe Nobilo, slike

Popis pjesama

20.00 Tribina

Disc 1: 1. Že am 2. Ovo mi je škola 3. U ljubav vjere nemam 4. Zamoli me 5. Judi, zviri i beštimje/Moja voda 6. Hodaj / An eo u tebi Slavim ove dane što si tu 7. Posoljeni zrak i razlivena tinta 8. Tempera 9. Ako me nosiš na duši 10. Mirakul 11. Vrime da se pomirin sa svitom 12. Toleranca

MAJSTORI - hrvatska romanti na komedija

Disc 2: 1. Divji Cvit 2. Mirakul 3. Ne odustajem / Dvije duše 4. Amazing Grace 5. Toleranca 6. Že am 7. Zamoli me 8. Judi, zviri i beštimje/Moja voda 9. Slavim ove dane što si tu 10. Posoljeni zrak i razlivena tinta 11. Vrata moje sestre ponešto violinskih pasaža, uz dodatak vokala na engleskom jeziku Maye Azucene i Rashide Bryant. U takvoj ormaciji je tipi na zamjerka ‘’previše svega’’, tim više što je Maya u nekoliko momenata tako dobro ‘’povukla’’ da ju je šteta držati samo kao goš u. Do sljede eg nastavka... (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

petak, 7. ožujka

19.00 Koncert pjeva kog zbora grada nedjelja, 9. ožujka

16.00 Najglas Me imurja 8. i 9. ožujka 17.00 MR.PEABODY AND SHERMAN 3D

8. i 9. ožujka

19.00 USPON CARSTVA 3D povijesni spektakl

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

Telefon: 311 - 488

8

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Funkcionalna hrana Prehrana ima važnu ulogu u nastanku i tretmanu brojnih vode ih uzroka smrti i poreme aja u današnjem društvu. Cijeli niz bolesti, na elu s bolestima srca, debljinom, še ernom bolesti i karcinomima, usko je povezan s vrstom i koli inom unesene hrane.

Zašto se danas sve više okre emo ljekovitosti hrane?

Zbog toga jer se otkrivaju zapanjuju a znanstvena otkri a o ljekovitim i preventivnim mo ima hrane.

Hrana je jedini izvor energije za stanice i Vi ste oni koji birate hranu za te stanice i diktirate kemijskim procesima u njima, te je prava šteta ne iskoristiti priliku da prije svega sami utje ete na svoje zdravlje.

Potražnja za namirnicama koje djeluju povoljno na zdravlje, a pritom imaju i adekvatnu nutritivnu vrijednost, u zna ajnom je porastu. Koncept “funkcionalne hrane” za et je u Japanu, a prehrambena ga je industrija širom svijeta prihvatila. Službena de inicija funkcionalne hrane ne postoji, ali se ukratko može opisati kao hrana koja posjeduje povoljan u inak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje.

Posebno dizajnirani prehrambeni proizvodi sve su popularniji, te se ne razlikuju od tradicionalne hrane, osim dodataka koji je ine funkcionalnim.

Vitamini, minerali, antioksidansi esto se dodaju u dnevne prehrambene proi-

Piše: dr. Branko Vr i

zvode (jogurt, mlijeko, sokovi) kako bi obogatili njihovu nutritivnu vrijednost, a da bi djelovali preventivno kod prehrambenog de icita koji nastaje kao rezultat suvremenog na ina života.

U nekim slu ajevima namirnice su oboga ene nutrijentima koje su izgubile tijekom obrade ili proizvodnje ili se dodaju nutrijenti koji se u njima prirodno nalaze, ali u nedovoljnim koli inama (oboga ivanje), npr. oboga ivanje žitarica željezom. Na kraju, nekim namirnicama dodaju se nutrijenti koji nisu prirodno prisutni u njima, npr. dodavanje omega-3 kiseline u jaja, ili kalcija u sok od naran e. Da bi se vršila forti ikacija (oboga ivanje), potrebno je da se ispune dva uvjeta: 1. da je hrana koja se oboga uje u širokoj upotrebi i 2. da je jeftina (pristupa na).

Zbog velike popularnosti i univerzalne konzumacije, mlije ni se proizvodi naj eš e uzimaju kao nosilac forti ikacije u ishrani. Kalcij i vitamin D dodaju se jogurtu, mlijeku i vo nim sokovima

U ZAGREBU 8. ožujka Pink Day - drugi put!

Kako i zašto spojiti ruži asto i zeleno?

Malo je doga aja u državi koje pripremaju isklju ivo žene, a na koji s naglašenom straš u dolaze ve inom muškarci. Rije je o ekstra poduzetnim ženama iz udruge “Women on Wine” (WOW), koje ve nekoliko godina sudjeluju u brojnim javnim hrvatskim zbivanjima ili ih samoinicijativno kreiraju. Prije nekoliko dana u zagreba kom muzeju “Mimara” održana je konferencija za medije na kojoj su WOW-ice predstavile program 2. Me unarodnog festivala ruži astih vina. Festival je poznatiji pod imenom “Pink Day”, a održat e se u Mimari 8. ožujka, tradicionalno i simboli no na me unarodni Dan žena.

Predsjednica udruge Sanja Muzaferija najavila je novost u programu - Festival maslinovih ulja “Zeleno, što volim zeleno” te suradnju s KBC-om Sestara milosrdnica, to nije, humanitarnu akciju u kojoj e organizatorice zajedno sa sponzorima prikupljati donaciju za Odjel koji lije i djevojke oboljele od anoreksije i

bulimije. Spajaju i ruži asto i zeleno, a love i dobru vibru prvih znakova prolje a, WOW-ice su u hodu skovale najkra e pojašnjenje festivala sažeto u “Green in Pink”. S te nam kolorirane razine u Mimaru dolazi desetak najboljih hrvatskih maslinara iz Istre i Dalmacije te vinari iz cijele države.

Me u pozvanima se nalaze i vrlo zanimljiva ženska imena, rekla je Sanja Muzaferija, i naglasila: - Naravno da na Pink Dayu ne isklju ujemo muškarce! Štoviše, na ovaj me unarodni Dan žena o ekujemo da u velikom broju do u na naš festival i druže se s nama, a pritom izvedu i svoje djevojke, žene, sestre, majke, k erke i prijateljice. Me u izlaga ima su muškarci još uvijek u ve em broju, a posebno smo sretne što možemo najaviti slovenske asove Stojana Š ureka i Aleša Kristan i a Moviu. Mi smo WOW-ice, zato se osobito veselimo Magdaleni (i Saši) Senjkovi , Martini (i Tomislavu) Tomac, Ivanki i (Zdenku) Šember, Antonelli (i Gianfrancu) Kozlovi te maslinarki Bosiljki (i Duiliu) Beli . Na Pink Dayu e gostovati i slovenska udruga sli na WOW-u, ‘Women and Wine’, te

novosadske ‘Žene i vino’, nastale po uzoru na hrvatske pionirke u ženskom vinskom udruživanju.

Uz degustacije rosé vina, pjenušaca i šampanjaca, kao i maslinovog ulja, posjetitelji Pink Daya mo i e sudjelovati u zanimljivim radionicama, poput radionice o austrijskim ruži astim vinima ili one o sljubljivanju WOW kola i a Petre Jeleni i pjenušca Tomac te predavanju i radionici svjetski poznate stru njakinje za maslinova ulja Judy Ridgway. Judy e doputovati iz Velike Britanije da bi svoja znanja i iskustva podijelila s hrvatskim maslinarima i svim zaljubljenicima u maslinova ulja.

Za ulaz na Pink Day pripremite 80 kuna za jednu osobu ili samo 120 kuna za par. WOW-ice vas o ekuju u zelenim i ruži astim raspoloženjima! (tekst i foto: Ivan Gori anec & WOW)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U mjesecu ožujku mnogo stvari e se iskristalizira .

Poslovni projek koji su bili neizvjesni pokazat e se ispla vima i mnogo stvari postat e jasnije. Svi pripadnici ovog znaka trebali bi i i u smjeru svojih vizija, pa e sti i tamo gdje žele. U romanti nim odnosima mogu nost ishitrenih reakcija bit e sveprisutna. Ipak ete ima dovoljno razumijevanja da kontrolirate svoje ponašanje, pa bi uz ovakav pristup mogli ima solidan ljubavni tjedan. Svakodnevno prak cirajte tjelovježbu.

VAGA (24.9.-23.10.)

Ovih dana najbolje e vam i i poslovni projek povezani s komunikacijama, širenje poslovnih kontakata ili kra a putovanja. Energiju bi vam mogli uzima zaostali poslovi ili greške poslovnih suradnika. U ljubavi ste zacrtali svoj osobni put od kojeg ne odustajete. Želite sigurnost, ali povremene provokacije e vas zbunjivati.

Ukoliko ste u braku, ovih e vas dana obasjava skladni odnosi s partnerom. Pripazite na manje glavobolje.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Novi mjesec i prolje e koje kuca na vrata donijet e vam prilike za stvaranje nove mreže poslovnih suradnika. Pred vama su obe avaju i dani i iskoristite ih najbolje što znate. Oni koji su u vezi nastavit e razvija svoj odnos s voljenom osobom putem razgovora, razumijevanja i iskrenos . Bit e to lijepo vrijeme za oboje. Oni koji su sami postat e otvoreniji za osobe suprotnog spola. Gimnas ka, tr anje, plivanje u bazenu i sli na rekreacija dobro e vam do i.

U danima koji dolaze nadre eni e vam postavi zahtjeve koje ne ete mo i u cijelos ispuni . Mudro i pravovremeno objasnite sve mogu nos , pa ne e do i do nepotrebnih konfliktnih situacija. Držite se profesionalnih obrazaca. U ljubavi nema ve ih prepreka vašoj sre i. Manja zbrka u komunikacijama mogu a je krajem tjedna. No, bit e zanemariva u usporedbi sa svim strastvenim doga ajima koji e uslijedi . Zato ne brinite. Mnogi e se s nostalgijom prisje dje njstva.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U poslu ete vješto koristiti svoj šarm i ostvariti zavidna pos gnu a povezana s razmjenom ideja. Bit ete otvoreni za suradnju. Originalno ete riješiti jednu financijsku zagonetku. Ve ina pripadnika ovog znaka uživat e i biti sretna u svojoj ljubavnoj pri i. Kao da e zapuha dobar vjetar u le a kad se radi o vašem privatnom životu. Ako ste sami, ne sjedite kod ku e, ve izi ite van me u ljude.

O ekuju vas dragi ljudi. Takvo e okruženje povoljno utjeca i na vaše zdravlje.

Poslovi koje uobi ajeno radite i i e vam od ruke i donije zna ajnu nancijsku dobit. Ožujak e vam u poslovnom pogledu posta odsko na daska za mnoge dugoro ne pozitivne projekte. Ali e vam ipak treba malo više vremena da se pokrenete. U ljubavi ete doživje pravi procvat. Mnogi e uspostavi blizak kontakt s voljenom osobom ili s onom koju upravo osvajaju.

Mogu e je poznanstvo s jednom neobi nom i nadasve zanimljivom osobom. Manje jedite, više se kre ite.

RAK (22.6.-22.7.)

Uhodani i teku i radni zadaci razvijat e se dobro i bit e ih sve više. Krea vnos na poslu tako er ne e nedostaja .

Ovih ete dana ima priliku osjetiti što zna i izreka da je ljubav uvijek ja a od mržnje te da u kona nici uvijek pobje uje. Odolite iskušenju sva a. Budite pozi vni i potpuno usmjereni na ljubav.

Tako ete uspje . Samce o ekuje neo ekivano poznanstvo koje e im rasplamsa ljubavne osje aje.

Posve te se zdravom na inu življenja i redovitoj tjelovježbi.

JARAC (22.12.-20.1.)

Vaša energija u poslovnom okruženju bit e velika i zarazna za sve koji s vama sura uju. Novi konak i novi projek koje ete s lako om ostvari donijet e dostatnu nov anu korist. Sve e vas to ispunjavati zadovoljstvom. I u ljubavnim odnosima bit ete sve sretniji i smireniji. Ako ste sami, bez velikih napora upoznavat ete osobe koje e vam bi zanimljive i kao mogu i ljubavni partneri. Uživat ete u prijateljskim izlascima i zajedni kom druženju. Sa zdravljem je sve u redu.

LAV (23.7.-23.8.)

Bavit ete se s više stvari odjednom i bit ete u tome nadprosje no uspješni. Istovremeno ete se bavi i mla im osobama koje ete uvodi u posao, što e vas dodatno mo vira .

S užitkom ete završava i manje zaostatke. U emo vnim odnosima teže ete procjenjiva radi li se u odnosu s nekim osobama o iluziji ili dobro razvijenoj maš , pa e vaš kontakt s realnoš u bi oslabljen.

Ako ste sami, mogu e je ve na po etku ožujka romanti no poznanstvo. Zdravlje je u redu.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Po etkom tjedna u vama e se smjenjiva ljubaznos i borbenost jer e i situacije u poslovnoj domeni bi promjenjive. Jedan dan ete bi svima na usluzi, a drugi previše svadljivi i pravi pokreta polemika. Bit e naporno i dinami no. Pripremite se na to. Svijet vam se nikad ne ini dovoljno šarenim. Tu ete formulu ovih dana primjenjiva u osobnim pitanjima. Idite tamo gdje se osje ate dobro i ugodno.

Nemojte propus roman ne prilike. Imate dovoljno energije za sve.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U poslovnim odnosima mogu i su zastoji i problemi, stoga budite mudri. Ako ete u svom privatnom životu primijeni stav da se malim koracima može sti i dovoljno daleko kao i velikim, uspjet ete u ve ini stvari koje priželjkujete.

Možda ete partnera mu iti s nepotrebnom ljubomorom, pa se pokušajte savlada , jer bi to moglo prerasti u svakodnevne probleme. Ne postavljajte previše pitanja. Mogu a je manja viroza ili prehlada.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ako ijedan trenutak posumnjate u svoje sposobnos , odmah se sje te svojih postignu a i neugodan osje aj e nestati. Imate temelje na kojima možete dalje graditi, pa ne postavljajte previše pitanja.

Jednostavno radite, jer kao što izreka kaže: U radu je spas. U ljubavi ve ina pripadnika ovog znaka pozivat e se na osje aj slobode i tako kompenzira ljubavnu sušu koju trenutno žive. Ako ste u duljoj vezi, budite pažljivi i strpljivi s partnerom. Priuš te si zajedni ki vikend s voljenom osobom.

Ure uje: Dalibor Flajpan www.autostil.info, info@autostil.info

GENEVE 2014.

PRILOG

Krize nema, a alternativni pogoni dolaze

7. ožujka 2014.

SAJMOVI

84. Geneva Motor Show 2014.

Središte cjelokupne svjetske automobilske industrije svake godine po etkom ožujka je Ženeva. Od 6. do 16. ožujka održava se tradicionalan Ženevski autosalon po 84. put. Tradicija ovog salona datira iz davne 1905. godine, a i danas je me u najeminentnijim svjetskim priredbama u automobilskoj industriji.

Peugeot - Peugeot e de nitivno ovu godinu jako dugo pamtiti.

308-ica je nakon brojnih nacionalnih izbora za automobil godine (naravno, i u Hrvatskoj) osvojila i najprestižniju titulu “Car of the Year 2014.”. U Ženevi je ve predstavljena karavanska SW izvedba, a premijeru je imao i novi model 108.

Ekološki trendovi ve se godinama provla e u strategiji razvoja automobilske industrije.

Ovogodišnji salon u Ženevi nije iznimka ve pokazuje daljnje trendove razvoja u smislu o uvanja okoliša na sve mogu e na ine, od korištenja alternativnih pogona, elektri nih i solarnih automobila, pogona gorivim elijama...

CO2 je arobna formula kod svakog proizvo a a s tendencijkom da ta

Renault - Glavni izložak je revolucionaran Twingo koji je dobio stražnji pogon i motor smješten straga. Iako je izgled otkriven ranije unutrašnjost je tek sada pokazana u Ženevi. Uz novi Twingo pažnju je plijenio i Clio RS u verziji Monaco.

brojka u prosjeku bude što manja...

Svjetska proizvodnja automobila u stalnom je porastu i gledaju i globalno proizvo a i imaju “slatke” muke sa ispunjavanjem koli ina i rokova isporuke. Europa tu malo kaska mada se nakon krize tržište stabiliziralo, a o našem doma em tržištu ne emo ovom prilikom.

Po tre i je puta uo i otvaranja salona održano proglašenje pobjednika

VW - Sedma generacija Golfa je predstavljena u GTE izvedbi kao Plug-In Hybrid koji uz 1,4 litreni TSI motor ima i elektromotor. Do 100 km/h stiže za 7,6 sekundi. Vrlo je atraktivan i konceptni T-Roc.

Alfa Romeo - Svoje udarne modele Giulietta i MiTo Alfa je ukrasila djetelinom s etiri lista što je tradicionalan simbol “Quadrifoglio verde” najoporemljenijih i najsnažnijih modela. Giulietta QV iz 1,75 litrenog motora razvija ak 240 KS.

Ferrari, Lamborghini, McLaren i Maserati - I proizvo a i egzoti nih automobila imali su što za pokazati: Ferrari California T, Lamborghini Huracan, McLaren 650S te konceptni Maserati

“Car of the Year”, a titulu je ove godine odnio Peugeot 308 druge generacije.

Ovogodišnji salon bilježi oko 150 premijernih prikazivanja ukupno (svjetskih, europskih te nacionalnih). Ovogodišnji Salon u Ženevi preto en u brojke izgleda ovako: 250 izlaga a iz 30-tak zemalje na više od 1000.000 prostornih metara predstavlja više od 700 brendova.

Akreditirano je više od 10.000 novinara iz cijelog svijeta, a sve to zbrojeno stavlja Ženevu u položaj najzna nijie

automobilske priredbe.

Tijekom 11 dana trajanja salona o ekuje se oko od 700.000 posjetitelja.

Prošle je godine Salon posjetilo 690.000 posjetitelja. Rekordna je bila 2005. Godina kada je salon u Ženevi posjetilo 747.700 posjetitelja. Evo još par prakti nih detalja za one koji namjeravaju osobno posjetiti ovu priredbu: Salon je otvoren radnim danom od 10 do 20 sati, vikendom od 9 do 19 sati, cijena ulaznice je 16 CHF za odrasle (11 CHF za grupu ve u od 20 ljudi), a za djecu od 6 do 16 godina i umirovljenike cijena je 9 CHF.

Honda - Na hrvatskom je tržištu upravo lansiran Civic Tourer, a u Ženevi je predstavljen koncept Civica Type R. Japanci ga zovu konceptom ali je ovaj sportaš ve gotov automobil. NSX je doživio europsku premijeru, a predstavljeni su natjecateljski Civic WTCC, te konceptno vozilo na gorive elije FCEV.

2

7. ožujka 2014.

Citroën - Uz novi C1 najvše je pažnje zaokupljao atraktivan C4 Cactus. Predstavljen je i C5 Cross Tourer, ina ica za one koji vole skrenuti van ure enih prometnica.

Volvo - Volvo Ocean Race slavi 40 godina pa je ta obljetnica popra ena u stilu Volva. Volvo Concept Estate ipak je bio taj koji je zaokupljao svu pažnju.

Ford - Nova generacija Focusa dizajnerski je još ljepša i tehnološki naprednija. U vozne osobine ovog automobila se ne sumnja

Mazda - Nakon vrlo uspješnih modela 6 i 3 Mazda nastavlja sigurnim dizajnerskim putem i predstavlja model Hazumi, koncept na kojem e nastati nasljednik modela 2. Uz Hazumi predstavljen je i novi Skyactive 1,5 litreni dizelski pogonski agregat.

BMW - Renomirani proizvo a automobila iz Njema ke revulucionarno je predstavio svoj prvi jednovolumen s pogonom na prednje kota e. Zove se 2 Active Tourer, a dizajnirao ga je Domagoj ukec, dizajner iji su roditelji iz Me imurja iselili u Njema ku.

STRASTVENA VEZA TEHNOLOGIJE I DIZAJNA

FORD FIESTA VEĆ OD 81.900 kn

Upoz Up oz zna Ford tehnologije: Upoznajte Ford Fo ord d 11.0 .0 0E EcoBoost c Na bollji motor Najbolji N Naj mot oto o na svijetu koji dvije dvi je godine godine zaredom z 125 KS uz daje je impresivnih impresiv impr potrošnju goriva od samo potroš pot ošnju nju go gor r 5,0 l/100 0 km.

HLA sustav ozi zila la zadržavanja vozila na nagibu Privremeno zaustavlja vlja kretanje u nazad kada da krećete na uzbrdici.

Kombinirana emisija CO2 i prosječna potrošnja: 109-117 g/km; 4.7-5.1 l/100km. Slika vozila je simbolična

AMC Međimurje d.o.o., Športska 8, 40000 Čakovec, 040/328 750 www.amc-medjimurje.hr

MyKey M MyK My yKe Key Key Inovativn Inovativni Inovat ivni ključ k koji potiče sigurnu vožnju i omogusigurn sig urnu v ož postavki ćuje ćuj e pamćenje p pamće kao što su u ograničenje o glasnoću zvuka. brzine i glas

7. ožujka 2014.

Novi Peugeot 308 je «Car of the Year» 2014.

Toyota - Poput sestrinskih modela (Citroëna C1 i Peugeota 108) i Toyota je predstavila novi Aygo.

Hyundai - Model Intrado je koncept SUV-a budu nosti. Vrlo atraktivan izložak.

Qoros - Novi proizvo a iz Kine ve je postao mnogima “trn u oku”. EuroNCAP je njihov model proglasio najsigurnijim u segmentu, a Mate Rimac je u suradnji s Qorosom predstavio Greyp Bike, najnapredniji elektri ni bicikl.

Nissan - Juke je obnovljen, brutalni GT-R je predstavljen u još snažnijoj nismo izvedbi, a njihovi Crossoveri su lideri u segmentu: Qashqai i X-Trail.

Atmosfera - Osim najnovijih modela automobila, pažnju su privla ile i privla ne hostese

Škoda - Vision C jasna je vizija Škodinog nezaustavljivog napretka. Limuzina s izgledom coupea dobitna je kombinacija na tržištu uz ovakav, atraktivan izgled ovaj model eka blistava budu nost.

Porsche - Uz predstavljanje novih lanova onitelji 911 pažnju je plijenio manji brat Cayenna imena Macan. Dijeli podvozje s Audijem Q5, vozne osobine su mu ve širom mdeija naveliko nahvaljene.

3. ožujka 2014., uo i otvaranja 84. salona automobila u Ženevi, novi Peugeot 308 osvojio je prestižnu titulu «Car of the Year» 2014., koju su mu dodijelili novinari iz 22 europske zemlje.

30 novih modela komercijaliziranih u Europi tijekom 2013. godine, bili su kandidati za titulu «Car of the Year» 2014. 58 novinara iz 22 europske zemlje, donijelo je kona nu odluku izabiru i izme u sedam nalista odabranih u prosincu 2013. godine. Novi 308 je 4.

Peugeot model koji je osvojio titulu «Car of the Year», nakon 307 (2002.), 405 (1988.) i 504 (1969.).

«Car of the Year» 2014. je najprestižnija od svih titula za novi 308.

Komercijalni uspjeh jee ve postignut, s višee od 55.000 narudžbii od lansiranja mod-ela, pa novi 308 sud--

jeluje u usponu game marke. Od prolje a e ponuda modela 308 biti oboga ena još jednom siluetom: 308 SW. Postoje oj ponudi pet motora – 3 benzinska i 2 dizelska vrlo niske potrošnje – pridružit e se i 3-cilindarski benzinski turbo motor PureTech 1.2 e-THP od 130 KS, kao i BlueHDi motori, od kojih nova verzija 1.6l BlueHDi 120 KS emitira samo 82 g/km CO2 – što je rekord u segmentu.

Tabela nalista: 1. Peugeot 308 307 2. BMW i3 223 3. Tesla S 216 4. Citroën C4 Picasso 182 5. Mazda 3 180 6. Škoda Octavia 172 7. Mercedes-Benz S klase 170

Civic Tourer

praktičnost koja osvaja

Honda CIVIC TOURER kombinirana potrošnja od 3,6 lit/100 km, emisija CO2 od 99 g/km. Predmetni podaci ne odnose se na sve modele. Slika je simbolična.

www.honda.hr

DINAMIC TRADE d.o.o. Bra e Graner 6, akovec, T 040 329 123, T/F 040 329 124

7. ožujka 2014.

SPONZORIRANA REPORTAŽA

Posebne pogodnosti tvrtke Automobil Lon ar, ovlaštenog koncesionara Peugeota Kako bi odgovorili na sve ve e zahtjeve u tržišnoj utakmici kod kupnje novih vozila, Peugeot i Automobil Lon ar vam nudi pregršt novih i vrlo povoljnih uvjeta kako za kupnju tako i za nanciranje novih vozila. Što se osobnih vozila ti e u ponudi imamo najljepšu gamu vozila, od 208-ice koja je višestruko nagra ivana kao auto godine 2013., pa do NOVE 308-ice koja je pregazila svu konkurenciju i osvojila uvjerljivo naslov Europskog automobila 2014. godine. Tu ne smijemo zaboraviti niti model 301, koji je dobio prestižnu nagradu za „Najpovoljniju kupnju“. Naravno da ne smijemo zaboraviti niti 2008, 3008, te 5008, koji su tako er novi modeli na tržištu. Što se ti e nanciranja nudimo de nitivno na-

jbolje uvjete na tržištu, tako da se krediti kre u s kamatom od 3.99% s otplatom do 7 godina, bez jamaca i bez u eš a.

Tako er imamo jedan jako traženi model nanciranja, a to je da se 50% plati odmah, a 50% za godinu dana.

Ako govorimo o LAKIM KOMERCIJALNIM VOZILIMA, moramo naglasiti da imamo najjeftinija vozila na tržištu, pa pozivamo kupce ukoliko kupuju Biper, Partner, Expert ili Boxer, neka nas obavezno posjete i dobit e najpovoljniju ponudu, bez bilo kakve obaveze na kupnju.

Tako er postoji veliki izbor nanciranja, pa ak i bez u eš a.

Svakog našeg kupca o ekuje prigodan poklon prilikom kupnje, jer kako i sam slogan Peugeota kaže „MOTION & EMOTION“.

5

7. oĹžujka 2014.

! $ #!

! " # $ % ! # $ " & " ' ( !

$ "%!

Dolazi li do oporavka trĹžiĹĄta osobnih vozila?

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.28.2.2014.

1 2 3

Proizvo a Volkswagen Peugeot Ĺ koda

koli ina 633 386 343

udio, % 14,84% 9,05% 8,04%

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

Opel CitroĂŤn Renault Hyundai Toyota Kia Mazda Ford Audi Dacia Nissan Fiat BMW Chevrolet Mercedes Suzuki Honda Seat

318 292 257 248 225 221 205 141 135 133 124 94 93 89 75 73 52 33

7,46% 6,85% 6,03% 5,81% 5,28% 5,18% 4,81% 3,31% 3,17% 3,12% 2,91% 2,20% 2,18% 2,09% 1,76% 1,71% 1,22% 0,77%

21 17 12 11 8 7 5 4 3 7 4265

0,49% 0,40% 0,28% 0,26% 0,19% 0,16% 0,12% 0,09% 0,07% 0,16% 100%

22 Volvo 23 Mitsubishi 24 Mini 25 Jeep 26 Alfa Romeo 27 Subaru 28 Lada 29 Smart 30 Lexus 31 ostali UKUPNO

Prema rezultatima redovitog mjese nog istraĹživanja registracija vozila u naĹĄoj zemlji agencije Promocija plus, u prva je dva mjeseca ove godine registrirano 4.265 novih osobnih vozila, ĹĄto je za 664 vozila ili 18,4% viĹĄe u odnosu na lanjsko dvomjese no razdoblje.

Na me ugodiĹĄnjoj razini taj je rast 22,3%.

Znatno ve i rast, ak 238% (s 1.663 iz prva dva mjeseca proĹĄle godine na ovogodiĹĄnjih 5.632), zabiljeĹžen je na me ugodiĹĄnjoj razini za rabljena vozila. Tako je trend kod rabljenih vozila, koji je zapo et ulaskom u EU, nastavljen i po etkom ove godine.

Posljedica tog trenda je da ve ĹĄesti mjesec zaredom biljeĹžimo ve i unos rabljenih vozila od registracija novih osobnih vozila.

Ove je godine u prva dva mjeseca registrirano 915 novih lakih dostavnih vozila, ĹĄto je za 43,2% viĹĄe u odnosu na isti period prethodne godine.

Ukupno gledaju i, prva su dva mjeseca obiljeĹžena porastom registracija u sve etiri skupine osobnih i lakih dostavnih vozila: nova osobna vozila (+18,4%), nova laka dostavna vozila (+43,2%), rabljena osobna vozila (+238,7%) i rabljena laka dostavna vozila (+120,4%).

)* ) % )) +, -% $ ! % ! . / ! ( ! & " ! -% " , " 0# , 0 ,

, + ()* ./ * -)

- *)0 ) )* 1 2 ) ( / ! 3 -% " & & !4 ! 5 " &!

$ !!!

0) 6 " - %7)). * 1 6 & ! ( ! ! ' ( ! ! # " !4 ! !/ / ! 8 ( ! ! ( !8

' & %

) - - 1 %*) ) / ! ( " ( & / ! & (/ ! 8 !

!" !6

7. ožujka 2014.

Analiza prometnih prekršaja u Hrvatskoj od 2010. do 2013.

Na temelju podataka MUP-a o prometnim prekršajima u RH, ORYX Asistencija je obradila podatke te došla do podataka o njihovom opadanju unazad dvije godine. upaljenih svjetala. Ono što ohrabruje s druge strane je da se drasti no smanjio broj prekršaja vožnje bez položenog ispita koji je smanjen sa

Prou avaju i statistiku prometnih prekršaja u protekle etiri godine po najzna ajnijim kategorijama ORYX je došao do vrlo interesantnih zaklju aka na temelju kojih se može i preventivno djelovati na ve u sigurnost u prometu.

Najzastupljeniji prekršaji su ve tradicionalno oni vezani uz nepridržavanje propisane brzine. Iako je broj ukupnih prekršaja vezanih uz brzinu zanemarivo manji u odnosu na prethodnu godinu, detaljnijom analizom utvr eno je kako je broj prekršaja u naseljenim mjestima smanjen za 3,3%, no istovremeno broj prekršaja izvan naselja bilježi veliki rast od 9,7% što je zabrinjavaju i podatak.

Isto tako ne ohrabruje niti injenica kako je broj prolazaka kroz crveno svjetlo na semaforu porastao 16,8% u odnosu na isto razdoblje protekle godine, a posebno brine podatak

12.310 u 2012. na 5.644 u 2013.g. te sve ve a svjesnost motorista o upotrebi zaštitne kacige koja je rezultirala smanjenjem navedenih

prekršaja za više od 37% unazad tri godine.

Tako er valja spomenuti kako Hrvati parkiraju sve urednije te unazad tri godine bilježimo

pad od gotovo 9% što je zasigurno djelomi no i posljedica sve ve eg broja nadzornih kamera koji uzrokuje ve i oprez kod voza a.

kako unazad tri godine imamo drasti an rast slu ajeva upravljanja vozilom za vrijeme dok je voza ka dozvola oduzeta ili pod zaštitom mjere zabrana upravljanja.

Naime takvi prekršaji su porasli ukupno više od dva i pol puta u tri godine te ih je samo lani zabilježeno ukupno ak 4.456. I dalje je izražen problem vožnje pod utjecajem alkohola.

Unazad etiri godine broj takvih prekršaja narastao je 10,6% te je gotovo 40 tisu a ljudi uhva eno u vožnji u alkoholiziranom stanju.

Suvremeni na in života uzima danak i u ovom segmentu te od 2010.g. naovamo bilježimo konstantan i zna ajan rast prekršaja vezanih uz korištenje mobitela za vrijeme vožnje te se u tom periodu bilježi rast od ak 57%. U rastu su i prekršaji vezani uz tehni ki neispravna vozila te vožnju bez

7

7. ožujka 2014.

Mini Morris – 55 mi je godina tek…

Jedan od automobila koji je obilježio automobilsku industriju zasigurno je Mini.

Britanski ponos, danas “pod kapom” BMW-a, ove godine slavi 55 godina.

Povodom ove obljetnice (1959. - 2014.) organizira se tre a tematska izložba s otvorenjem 20. ožujka u Muzeju automobila Ferdinand Budicki koja e trajati do 20. svibnja 2014. godine.

Kao uvod u otvorenje izložbe, deset Minija bit e 19. ožujka izloženo na Britanskom trgu od 19 do 24

sata uz dragog gosta automobilisti kog asa Jovicu Palikovi a. U Muzeju automobila kroz pet izloženih Minija prikazat e se fenomen jednog od najutjecajnijih au-

tomobila u povijesti autoindustrije.

Na izložbi e biti izložen najstariji Mini u Hrvatskoj koji datira iz 1964. godine, najmla i proizvedeni model iz 2000. godine, off road izvedba, Mini Arsena Dedi a i jedna ku na preinaka tzv. „home made“ verzija.

Uz Minija posjetitelji e mo i razgledati 50

originalnih fotogra ja nastalih u periodu od 1960. - 1990. godine koje e obuhvatiti razne svjetove koje je stvorio ovaj kultni automobili od automobilisti kih utrka u Monte Carlu do svjetskih susreta na kojima se okupljaju vlasnici i obožavatelji Minija. Spomenute fotogra je i doku-

mentarni lmovi prikazivat e se ujedno i na 2 LED panela, dok e u muzejskoj kino dvorani svakodnevno biti prikazivan dokumentarni lm o povijesti Minija u trajanju od 50 minuta. U sklopu izložbe bit e izložena literatura, memorabilije, modeli u raznim mjerilima, artefakti i igra ke na temu Mini Morrisa. Svaku subotu u 11 sati posjetitelji mogu sudjelovati na jednosatnim predavanjima vezanim uz razne teme Mini svijeta, mehani arskom kutku u muzejskoj radionici, a nakon svega i provozati se u Minijima kako bi upotpunili vlastiti doživljaj itave izložbe.

VR EMEP LOV

13. ožujka 1969.

je Walt Disney studio premijerno prikazao lm The Love Bug. U glavnoj se ulozi našla VW Buba, Herbie, s ljudskim osobinama. Nakon ovoga snimljeno je još nekoliko lmova o Herbie-u.

7. ožujka 2014.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Jeste za jedan “ ir” po gradu?

Trg i centar akovca proteklu subotu, sat-dva prije podneva, bio je epicentar društvenih susreta i zbivanja. Aktualno gradsko zbivanje, Dje ji fašnik, privukao je brojne prolaznike i šeta e, a dio zasluge u tome imalo je i sunce, pa se na akove kim terasama tražilo mjesto više za “guštanje i akulanje”. Gradom

je vladalo šarenilo maškara velikih i malih. Svi su uživali.

Dostavno vozilo jurilo je tamo-amo dostavljaju i mirisne i slasne krafne. Ispijala se subotnja kavica i nitko nije mario za svakodnevne brige i probleme. Tko ne bi poželio eš e takvu razglednicu i sliku našeg grada? Tko ne bi poželio takav svakosubotnji “ ir” ?

ESPRESSO by

Ima li i naša strpljivost svoje granice? S U

prolazu me prije nekoliko dana dotaknuo prilog u televizijskoj dnevnoj povijesnoj emisiji “Kalendar”.

Rubrika “Dogodilo se na današnji dan” donijela je temu o tome kako je nastala jedna od najpoznatijih fotogra ija u svjetskoj povijesti. Snimljena je prije pedeset i etiri godine, a nije rijetko da je i današnja mladež nosi kao simbol bunta i promjene. Radi se o fotogra iji Che Guevare, argentinskokubanskog marksisti kog revolucionara i politi ara. I današnji klinci nose T-shirt s aplikacijom fotogra ije Che Guevare, punim imenom Er-

nesto Rafael Guevara Lynch de la Serna ili Che, kako su ga jednostvano zvali. Nose i beretke u njegovom stilu, iako zasigurno ne poznaju ni ne razumiju dovoljno ni okruženje ni pozadinu djelovanja ove kultne li nosti. otogra iju su kasnije nazvali “Juna ki gerilac”, a snimio ju je Alberto Korda 5. ožujka 1960. godine u Havani prilikom sprovoda za žrtve pri eksploziji broda “La Coubre” u havanskoj luci. To je jedna od povijesnih snimki koja je kao rijetko koja tema primijenjena i preslikana na brojne plakate, majice, spomenike, suvenire

F

i sve mogu e zamislive uporabne proizvode, postaju i tako najpoznatijom svjetskom fotogra ijom. Fotogra ija je slikana, tiskana, digitalizirana, tetovirana, umnažana sitotiskom, klesana i iscrtavana na svim mogu im materijalima i površinama, tako da je to zasigurno fotogra ija koja je reproducirana više od bilo koje u povijesti fotogra ije.

Uvijek se iznova pojavljuje na prostorima gdje god postoji neki sukob. Nema ni eg sli nog u dosadašnjoj povijesti što je služilo na taj na in. ožda ste i vi imali barem jednu (ili još uvijek

M

imate) pamu nu majicu s tim izrazom “apsolutne nepomirljivosti, ljutnje i boli i vrstog karaktera”, kako fotografski uradak opisuje autor Korda. Žene bi istaknule zavodni ku i markantnu pojavnost Che Guevare u dobi od trideset i jedne godine, a muškarci simbol muške snage i borbenosti.

Bez obzira na osobna politi ka stajališta, promišljavaju i o snazi i zna aju jedne fotogra ije, ne možemo zanemariti tu njezinu sveprisutnost i svepojavnost. Stekla je univerzalni simbol slobode i življenja bez ograni enja. Jer kao da nas od ro enja svi samo u e da

razmišljamo, djelujemo i ponašamo se u granicama, ogradama i raznoraznim drugim ograni enjima. emoj jesti ovo, nemoj jesti ono. Nemoj piti, ne gazi zelene površine, ne smetaj, ne možeš se udati ili oženiti za nekog iz drugog plemena, kaste, vjeroispovijesti, ne možeš zara ivati kao muška populacija jer si ženskog roda, ne smiješ... Ogradama su ome eni i naši vrtovi, oku nice, imanja. Sva ta ograni enja kao da nas usporavaju, poput znakova upozorenja pri vožnji automobilom. Ima li i naša strpljivost granice?

N

napretkom ovje anstva mijenjaju se i ograni enja u društvenoj zajednici.

Mijenjaju se na bolje ili bi barem tako trebalo biti. I Che je sanjao o ukidanju ograni enja. Sanjao je o ujedinjenju Latinske Amerike i brisanju siromaštva, nepravdi i nacionalizama koji su razdirali stolje ima njegov kontinent. Svoju je viziju platio najvišom cijenom i postao simbol mu eništva.

Koju emo mi, današnja generacija, cijenu platiti za svo ovo politi ko bezumlje, bezna e i ograde krize koje vladaju oko nas? Gdje je kraj našoj strpljivosti? Trebamo li majice “happy” zamijeniti majicama “Che”?

18

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Je li to posttraumatski poreme aj?

PITANJE: Prije tri mjeseca ponovno sam imao prometnu nesre u. Postao sam jako razdražljiv, ponekad tako da se ne mogu kontrolirati. Uvijek tražim krivca ili nekoga na kome bih iskalio svoj bijes i ljutnju. Jednostavno izgubio sam toleranciju prema drugima.

Imam poteško e kod spavanja i javljaju mi se strašni snovi. Jako sam zaboravljiv. esto sam potišten, nisam motiviran za bilo što i izgubio sam interes za bilo što.

Izbjegavam aktivnosti i okolnosti koji me podsje aju na raniju traumu, primjerice, vožnja automobilom. Radi li se kod mene o posttraumatskom stresnom poreme aju?

ODGOVOR: Simptomi koje opisujete spadaju u grupu posttraumatskog stresnog poreme aja.

Simptomi oboljenja mogu se javiti odmah ili naknadno. Vi ste doživjeli ponovno prometnu nesre u koja je za vas predstavljala

izravnu životnu opasnost i ugroženost osobnog integriteta. Kao odgovor na traumatsku situaciju pojavio se intenzivan strah, osje aj bespomo nosti ili užasnutosti koji se kasnije mani estirao kroz simptome koje ste gore naveli, a me u tim simptomima naj eš e se javljaju nemogu nost kontrole agresivnih poriva, velika uznemirenost, poteško e u uklapanju u životnu sredinu i obiteljski život, nesanica, no ne more i depresivno raspoloženje.

Bolest se lije i lijekovima i psihoterapijski (individualna ili grupna psihoterapija uglavnom ambulantno), samo lije enje je ve inom dugotrajno.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kako rješavati osobne konflikte Osobni konflikti po ivaju na «sukobu li nosti», što zna i da se dešavaju ljudima koji si ne pašu kao osobe. Neki e se ljudi sva ati i me usobno si beskrajno komplicirati život zbog bilo kakvog razloga, a da im sam sadržaj konflikta uop e nije bitan. Važno je da se ne slažu i da svatko tjera svoje. Ipak se ve ina nas ne voli tako prepucavati, jer se radi o vrlo burnom emocionalnom procesu. To ne zna i da se ponekad ne na emo u situaciji da nam druga strana toliko ide na živce da se po nemo otresati na nju, kad to ve i ona ini. Osobni konflikti obi no po ivaju na razlikama u karakteru i temperamentu kao i na ugroženom samopoštovanju jedne ili obje osobe u konfliktu, a uzrokuju ih i nesporazumi u komunikaciji i razlike u vi enju situacije. Jasno je, dakle, da svi imamo šansu naletjeti na nekog s kim e nam se konflikt pretvoriti u pravi pakao. Pod uvjetom da se pravodobno sjetimo kako nam to zapravo ne treba, mogu e je slijediti neku od ovdje izloženih uputa kako bismo taj pakao izbjegli i kad je osoba s druge strane ve navalila na nas svom silom. Sjetite se da su za sukob uvijek potrebne dvije strane.

Ako se i ne slažete sa svojim gorljivim protivnikom i najradije bi ga barem verbalno pljusnuli, možete se suzdržati od toga. Nemojte razmišljati o tome kako se ponaša druga osoba, sve da iz nje rcaju iskre na sve strane, nego se usmjerite na vlastito ponašanje. Kontrolu

nad ponašanjem druge osobe nemamo, ali možemo imati kontrolu nad vlastitim ponašanjem. To je vrlo mo an osje aj. Tada se možemo usmjeriti na sam problem, što e možda potaknuti drugu osobu da u ini isto.

Tako bi taj naš osobni sukob prerastao u sadržajni, pa bi se obje strane posvetile samom rješavanju problema.

Ovo o emu pri amo nije nimalo jednostavno, jer sukobljene su osobe jedna drugoj sve samo ne simpati ne. Zato je najvažnije da se prestanete usmjeravati na negativne osobine druge strane i ne budete opsjednuti njima, kako god da vas bodu u o i ili srce. Teško je to kad vam se osoba ne svi a, ali nije neizvedivo. Svaki put kad u sebi kažete «kakav idiot» ili nešto sli no bit ete korak dalje od rješenja konflikta. Ako želite riješiti konflikt potrebno je smirivati vlastitu emocionalnost i nadati se da e to proizvesti u inak i na drugu stranu.

Kažem, ponekad uspijeva, i ovjek se tada sjajno osje a.

Ako ne uspije, onda je to još jedna eskalacija sva ala ke strasti koja je u nekim ljudima neuništiva. Ne, to niste vi, jer ste pro itali lanak do kraja.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Tko ho e, na e put U svakoj je kroni noj bolesti posebno teška aza u kojoj oboljela osoba i njena okolina moraju prihvatiti novonastalu situaciju i po eti unkcionirati prema novim pravilima, daju i pri tome svoj doprinos.

Posebno je teško onda kad se moraju mijenjati neke, esto duboko ukorijenjene navike u prehrani, provo enju slobodnog vremena, modelima me usobne komunikacije, itd. To je redovito teško i samoj oboljeloj osobi, a ponekad još teže njenim najbližima, koji ne shva aju zašto se oni moraju prilago avati, a nisu oni bolesni.

Alkoholizam je po svojoj definiciji kroni na recidiviraju a bolest, koja je posebno karakteristi na po tome što od nje ne trpi samo oboljela osoba, nego doista boluje cijela obitelj. Potroši se esto puno vremena dok lanovi obitelji prihvate injenicu da im alkoholi ar sve te probleme ne radi namjerno, zato jer je loš ovjek koji može vrlo jednostavno odlu iti, prestati piti i biti onakav kakvim ga žele, kakav je bio prije svog alkoholi arskog ponašanja, nego se radi o oboljeloj osobi koja treba pomo .

Zato je razumljivo koliko je teško obiteljima koje imaju alkoholi ara. Naviknuti na to da brojni pokušaji osvještavanja i nagovaranja na lije enje nisu donijeli uspjeh, prestaju se nadati da se to uop e može riješiti i nakon nekog vremena, prepuštaju se apatiji i pokušavaju izna i na in za „nekakvo normalno“ unkcioniranje u zapravo, veoma nenormalnim okolnostima.

Pogotovo se to dešava bra nim partnerima onih alkoholi ara koji su se više puta odlu ili, ili bolje re eno, bili primorani na lije enje, nakon kojega su neko duže ili kra e vrijeme apstinirali, pa pali u recidiv i ponovo po eli piti i raditi ve e probleme nego prije.

Ne zvu i utješno, ali je dobro znati, da zapravo manji broj alkoholi ara uspostavi apstinenciju odmah nakon prvog lije enja. Takvih svijetlih, dobrih primjera ima, pogotovo u klubovima lije enih alkoholi ara i oni su važni kako bi svoje pozitivno iskustvo prenijeli onima koji još trebaju pomo . Me utim, veliki je broj, danas lije enih alkoholi ara, koji ve godinama uspješno apstiniraju i mla i lanovi obitelji uop e ne pamte njihov alkoholi arski period, ali se oni i njihovi partneri i stariji sje aju koliko

je bilo pokušaja i pogrešaka i koliko je godina „borbe“ prethodilo uspjehu. Da bi lije enje bilo uspješno, nije presudan samo onaj dio koji se provodi u bolnici. Mnogi alkoholi ari dožive bolnicu kao „sigurno mjesto“, dobrovoljnu izolaciju od vanjskog svijeta i njegovih iskušenja i nemaju problem sa uspostavljanjem apstinencije (prestankom pijenja), pogotovo jer tu mogu dobiti i svu potrebnu vrstu medikamentozne i psihološke podrške koja je toliko važna kad se osoba odlu i na lije enje.

Izlazak iz bolnice, povratak u obitelj, na radno mjesto, u društvo i njegove „navade“ puno je zahtjevniji osobi koja je morala prestati piti,( kao osnovni preduvjet svakog lije enja od alkoholizma), a još uvijek se i sama lomi i bori sa svojom željom da ponovo popije alkohol i spoznajom da to ne smije, ako se želi vratiti u normalan život. Podrška obitelji je u toj azi izuzetno važna, jer se u želji da se pomogne, esto rade pogrešni potezi, npr. stalno podsje anje na ono što je bilo, podsje anje na propuštene godine i prilike, pretjerano i nekriti no upozoravanje na rizi ne situacije za ponovni po etak pijenja, stalno sumnji enje i provjeravanje, itd. Zato je puno ve i postotak onih koji uspješno apstiniraju koji se nakon bolni kog lije enja jave u KLA, jer na sastancima kluba cijela obitelj u i kako na novi na in unkcionirati i kako jedni drugima mogu pomo i da apstinencija njihovog lana bude stabilna. Nau e i da ne treba odustati od namjere da se pomogne alkoholi aru da se odlu i na lije enje, jer su recidivi sastavni dio ove bolesti, a putevi i na ini uspostavljanja apstinencije su raznoliki i uvijek individualni. Pomo stru njaka i primjer osoba koje su svojim životnim iskustvom živu i dokaz da je alkoholizam mogu e pobijediti, esto su ona karika koja je potrebna za uspjeh, a nedostaje u onim obiteljima koje su se odlu ile svoj problem same rješavati.

7. ožujka 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UROLOGIJA

GINEKOLOGIJA

- kompletna urološka dijagnostika i obrada - op. zahvati na mjehuru i prostati - razbijanje bubrežnih kamenaca ESWL - UROLOŠKE OPERACIJE (bježanje mokraće) SA ILI BEZ MREŽICE , SA ILI BEZ SPUŠTENOSTI RODNICE

- GINEKOLOŠKE OPERACIJE (u općoj ili lokalnoj anesteziji) - LAPAROSKOPIJA - HISTEROSKOPIJA (odstranjivanje cista, mioma polipa, maternice i sl.)

- KONZERVATIVNO I KIRURŠKO LIJEČENJE ŽENSKE I MUŠKE NEPLODNOSTI - ESTETSKE OPERACIJE (suženja ili proširenja rodnice te vanjskog spolovila) - KOMPLETNA DIJAGNOSTIKA (3D/ 4D UZV foto/video, kolposkopija, PAPA testovi i ostalo)

KARDIOLOGIJA - kompletna kardiološka obrada - EKG sa očitanjem, ergometrija - Holter EKG-a i RR, UZV + CD srca

INTERNA - kompletna internistička obrada i dijagnostika - sistematski (paketi te po želji korisnika)

Bubrežni kamenci, nastanak i simptomi Ukratko nam recite: što nudi Poliklinika Sv. Nikola?

Poliklinika je osmišljena i opremljena kao specijalizirana ustanova za internu medicinu, urologiju, ginekologiju, oftalmologiju i op u kirurgiju i to od prevencije, dijagnostike do konzervativnog i operativnog lije enja i pra enja bolesnika.

Ima svoj ambulantni dio, operacijski trakt s intenzivnom njegom te stacionarni,odnosno pansionski dio. Vrlo je dobro opremljena i organizirana i potpuno usmjerena na bolesnika.

Urologija u ambulantnom dijelu ima dijagnosti ki i interventni ultrazvuk s kolor doplerom, dijagnosti ku i in-

terventnu endoskopiju, opremu za vanjsko razbijanje kamenaca, te operacijsku salu za endoskopske i klasi ne operativne zahvate.

Najkra e što mogu, a da ne budem nejasan,rekao bih nešto o bubrežnim kamencima, koji nisu tako rijedak zdravstveni problem. Smatra se, naime, da svaki drugi ovjek jednom u životu ima teško a koje su vezane uz bubrežne kamence.

Bubrežnih kamenaca ima više vrsta. Jedni su metaboli ki (urati, cistinski i ksantinski kamenci), a drugi su anorganski (kalcijev oksalat, hidrokarbonat itd.) Kako po sastavu tako su razli iti i po tvrdo i. Najtvr i su cistinski kamenci,potom kal-

cijev hidrokarbonat, a najmekši magnezijev amonijev fosfat (struvite). Kamenci mogu biti vrlo sitni da se teško ili nikako vizualiziraju, a mogu ispuniti cijeli kanalni sustav bubrega te izgledaju kao jelenji rogovi (kolokvijalno se tako i nazivaju), što predtavlja velik terapeutski problem.

Zašto kamenci nastaju?

Uzroci stvaranja kamenaca su višestruki i rijetko je samo jedan. Kod organskih kamenaca radi se o priro enom poreme aju metabolizma nekih tvari (purin, metionin…),dok je uzrok stvaranju anorganskih kamenaca naj eš e upala

mokr. puteva, smetnje normalnom otjecanju mokra e te bolesti nekih drugih sustava (malignomi, pove anje paratireoidne žlijezde, povrede koštanog sustava, dugotrajno mirovanje…).

Koji su simptomi?

Akutnu i naj eš e žestoku bol u slabini sa širenjem prema donjem dijelu trbuha uz mu ninu i povra anje uzrokuje pokretanje kamenca, jednog ili više, iz bubrega u mokra ovod.

Tada može do i do djelomi nog ili potpunog za epljenja mokra ovoda, što katkad traži promptnu intervenciju. K ad se kamenac spusti prema mokr. mjehuru, nastaju i u estali na-

PUT AJA

po ivališta i okolo ku e. Taj cvijet bio je hibiskus.

Iz ove legende stvoren je cvijet egzo nog izgleda, pun zdravlja, koji je i mo v brojnih umjetni kih djela, ali i dio folklora brojnih naroda, posebno onih sa Havaja gdje crnokose ljepo ce u ritmu egzo ke tog dalekog oto ja plešu s cvijetom rumenog hibiskusa zataknutog u kosi iza uha.

Botanika poznaje više od 200 vrsta hibiskusa, ali se za konzumaciju koriste cvjetovi hibiskusa koji nosi botani ki naziv Hibiscus sabdari a, pi an za podneblje Sjeverne Afrike, Tajlanda, Kariba i La nske Amerike. aj od hibiskusa zdrava je alterna va umjetnim sokovima. Može se pi i lje i zimi, topao ili hladan. S njim se može kreira i paleta bezalkoholnih koktela. Po okusu razlikuje se od ostalih vrsta biljnih ajeva, pomalo

kiselkast, osvježavaju eg je okusa koji mu daje limunska kiselina jer obiluje vitaminom C, a krasi ga i tipi na crvenkasta boja. Jedan je od onih ajeva koji ne sadrži kofein, ali zato ima ak trinaest aminokiselina, od kojih je šest izuzetno važno za ljudsko jelo i zdravlje. Osim vitamina C, bogat je željezom i sadrži avonoide, enzime, eteri na ulja i vo ne kiseline.

Cijenjen je u mnogim zemljama poput Kine, Meksika, Afrike, Europe i Kariba, a svi ga koriste za razli ite svrhe. Egip ani piju aj od hibiskusa kako bi se rashladili u toploj pus njskoj klimi jer ovaj aj regulira tjelesnu temperaturu. Sudanci i Egip ani ovaj aj koriste i kao zdravicu na vjen anjima i obiteljskim slavljima. Meksikanci koriste aj hibiskusa kao blagi prirodni diuretik. Iranci ga piju pri poteško ama sa snom, dok ga u Aziji piju u kombinaciji s umbirom kako bi snizili udio kolesterola u krvi.

Dokazano je da aj od hibiskusa ima brojne zdravstvene prednos jer obiluje ljekovitim svojstvima. Tako popravlja cjelokupni imunitet i op e stanje organizma. Savršen je kod prehlada i gripa, kašlja i upala grla, a s druge strane odli no osvježenje tokom vru ih ljetnih dana. Pomaže kod problema sa želucem i probave, posebno kod zatvora jer djeluje

Mirko Perkovi , dr. med., specijalist urolog Od 1980. godine radi na Kirurgiji Bolnice akovec , a od 1984. kao specijalist.

Nakon osnivanja Urologije 1988. voditelj je, i to do umirovljenja prošle godine. Želja za nastavkom rada bila je velika, ali zbog situacije u zdravstvu i u Županijskoj bolnici otišao je u redovnu mirovinu.

Osje aj, želja, duge godine rada i iskustvo rezultirali su da je prihvatio poziv osniva a Poliklinike Sv. Nikola kako bi svoje znanje i iskustvo, pogotovo operativno, još ostavio u funkciji.

goni na mokrenje. Kamenac u bubregu daje naj eš e mukle slabinske bolove, povremeno s krvi u mokra i (ili samo u lab. nalazu urina) te mu nine.

Ponavljaju e upale gornjih mo-

kra nih puteva mogu ukazivati na kamenac u bubregu.

U sljede em broju donosimo drugi dio razgovora s Mirkom Perkovi em, dr. med., specijalistom urologije.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Cvijet s ljepotičina groba u službi zdravlja, hibiskus Jednom davno u dalekom selu živjela je ljepo ca koja je imala dar predivnog pisanja i pjevanja pjesama. Odabranik njenog srca za kojeg je bila udana bio je slijep. Kako njenoj ljepo nisu mogli odolje silni udvara i nudivši joj život u raskoši, ona ih je sve redom odbijala, a ljubav prema mužu bivala je sve ja a i ja a. Jašu i na konju jednog dana u mirno ljepo ino selo došao je plemi iz drugog kraja. Vidjevši ljepoticu odmah se zaljubio u nju i poželio je za sebe.

Gaje i ljubav prema svom slijepom suprugu o kojem je požrtvovno brinula, ljepo ca je odbila i plemi a. Od silne želje da bude njegova plemi je poslao svoju vojsku da je otme i dovede u njegove dvore. Zasipao je plemi ljepo cu svom raskoši svijeta za koju ona nije marila, a ponajviše za njega. Uvidjevši da nikada ne e bi njegova i pruži mu ljubav koju je on toliko priželjkivao, plemi je ljepo cu dao pogubi . Njezini suseljani došli su po jelo nesretnice i odnijeli ga ku i, pokopali ga u dvorištu ku e u kojoj je živjela sa svojim voljenim mužem. Slomljenog srca njezin slijepi muž plakao je i tugovao za njom da uop e nije napuštao njezin grob.

Mjesecima kasnije predivan cvijet niknuo je iz njenog groba i po eo ras i ras oko mjesta njenog posljednjeg

Ivana Kukuljevića 6 tel: 042 660 304 www.psn.hr Radno vrijeme: pon - pet: 08 - 20 sati sub: 08 - 13 sati

Povišena tjelesna temperatura ili vru ica Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec kao laksativ, a djeluje i kao diuretik pa se preporu a osobama koje imaju problema sa srcem i bubrezima.

Pomaže i kod poreme aja cirkulacije, nesanice, površinskih rana, osvježava dah, š jetru i poboljšava rad š tne žlijezde. Zbog velike prisutnos avonoida prepuru uje se i onima koji žele smanji svoju tjelesnu težinu jer ubrzava rad metabolizma i detoksicira organizam.

Sve više znanstvenih istraživanja pokazuje da redovna konzumacija aja od hibisuksa snižava visoki krvni tlak na prirodan na in bez konzumacije sinte kih tableta. Rezulta istraživanja provedenog u SAD-u pokazali su nakon e ri tjedna ispi vanja, da je dijastolni (donji) tlak smanjen za skoro deset jedinica kod 79 posto osoba koje su svakodnevno konzumirale oko pola litre aja od hibiskusa i 84 posto osoba koje su uzimale lijekove pro v hipertenzije. Sistolni (gornji) tlak pak je tako er pao za 7,2 milimetra živinog stuba.

Na tržištu postoje brojne vrste aja od hibiskusa, no prilikom kupnje valja misli na kvalitetu i vodi brigu o na inu proizvodnje i sastavu. Tako vrijedi pravilo da aj mora bi proizveden po tradicionalnoj metodi te da je zadržao svoje visokovrijedne sastojke i kvalitetu. aj ne bi trebao sadržava nikakve sinte ke ili umjetne dodatke i okuse.

Najsigurniji su oni koji imaju organski cer kat, a takav vam jam imo i u oko aju. Stoga za zdravlje vrijedi uves u svoju ku nu ajoteku i hibiskus, a onda vašoj krea vnos u spravljanju vlas h ajnih mješavina i osvježavaju ih bezalkoholnih koktela u doba nesnosnih ljetnih vru ina ne e bi kraja.

Vru ica je povišenje tjelesne temperature iznad granice normale. Nastaje kao odgovor organizma na razli ite vanjske i unutrašnje podražaje. Reguliranje tjelesne temperature je pod nadzorom termoregulacijskog centra koji se nalazi u mozgu (u hipotalamusu) i tamo se odre uje to ka regulacije tjelesne temperature. Vru ica nastaje zbog djelovanja tvari (pirogena) na termoregulacijski centar. Vanjski pirogeni su toksini i dijelovi mikroorganizama, lijekovi, imunološke tvari. Vru ica ima povoljan u inak na imunološki sustav (umjereno povišena temperatura). S druge strane, dulje trajanje temperature i vrlo visoke temperature mogu oslabi imunološki odgovor. Pove ava se potreba djeteta za vodom. Vru ica može potaknuti pojavu febrilnih konvulzija. esto uzrokuje pospanost, razdražljivost, dezorijentaciju, halucinacije. Djeca nemaju ape t, žale se na glavobolju, bolove u zglobovima i miši ima te jake bolove u le nim miši ima. Temperatura se mjeri pod pazuhom, pod jezikom i rektalno pomo u živina termometra ili se mjeri temperatura bubnji a s pomo u infracrvenog termometra.

Pod pazuhom treba mjeri oko 9 minuta. Mjerenje temperature u uhu infracrvenim timpani kim termometrom treba izbjegava kod djece u bolnici, u djece mla e od 3 mjeseca. Rektalno izmjerena temperatura je vrlo pouzdana. Mjeri se u rektumu na 2-3 cm dubine oko 3 minute.

Tjelesna temperatura je normalno najviša izme u 16 i 18 sa , a najniža oko 6 sa . Tjelesna ak vnost, dojenje ili hranjenje bo icom prije mjerenja temperature može biti razlog povišenja temperatura za do 1.5 stupnja C. Tada treba ponoviti mjerenje za pola sata.

O ekivane pojave kod djeteta s vru icom jesu smanjenje tjelesne

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec Povišena temperatura

Do 11. godine

Iznad 11. godine

REKTALNO

> 38 C

> 37.5 C

ORALNO

> 37.5 C

> 37.5 C

AKSILARNO

> 37 C

> 37.5 C

U UHU

> 37.9 C

> 37.5 C

ak vnos , potreba za više sna, slabiji ape t.

KAKO SNIŽAVATI TEMPERATURU? Može se snižavati lijekovima i hla enjem. Od lijekova imamo paracetamol i ibuprofen. Oni se prodaju pod tvorni kim nazivima u apoteci.

Pri davanju lijeka treba se držati uputstava o dozi lijeka. Za paracetamol je to doza od 10 mg na kilogram tjelesne mase (npr.dijete od 12 kg, 12 kg x 10 mg po kilogramu = 120 mg) i može se ponovi 6 puta dnevno. Doza ibuprofena je 5-10 mg na kilogram tjelesne mase i može se ponovi 3 puta dnevno. Davanje voltarena se ne preporu a za snižavanje temperature kod djece.

Kod ku e morate ima lijek za snižavanje temperature prije nego se dijete razboli!!! A u slu aju da niste sigurni, posje te lije nika.

20

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MILKA TUC 87g

7. ožujka 2014.

HRENOVKA 6,99 200g +50g GRATI S

4,44

ŽEMLJA 8 kom 0,68 KN ZA 1 KOM! 5,49

8,99 OKOLADA ZA KUHANJE SMJEŠAK 200 g

JOGURT 2,8 % MM 200 G AŠA VINDIJAA 2,59

KETCHUP ZORELA 4,99 500g PLJESKAVICA 400 g SMRZN UTO DANICA

19,99

RU NIK frotir, 50x100

3,99

DOMEO deterdžent za 0 ml pranje su a 50

BELLESA 6,99 univerzalna krema 200 m l

13,99

BE KA 1 kg

39,99

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Snaga žene! Prvi lifestyle portal za žene Ako još do sada niste, svakako prosurfajte prvim lifestyle portalom za žene.

Prona i ete ga na Internet adresi she.hr, gdje vas o ekuje niz rubrika koje e zainteresirati ne samo pripadnice ženskog roda, ve

i mušku populaciju. Moda, ljepota, lifestyle, zdravlje, karijera, ljubav i seks, blogovi... rubrike su u kojima ete prona i niz zanimljivih informacija, preporuka, savjeta, zanimljivosti.

Uvijek se prona e i ponePoslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

LJETOVANJE S PRIJEVOZOM M VILLA BLANCA AURORA*** OMIŠ – RUSKAMEN 20. 09. – 27. 09. 2014.

1.890,00 kn PROLJETNI ODMOR S PRIJEVOZOM – HOTEL VARAŽDIN SELCE 08. – 11. 05. 2014.

880,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04.

15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 16. 04. 2014.

290,00 kn

ka nagradna igra u kojoj možete osvojiti vrijedne poklone. O ekuju vas ženska i sva druga pitanja i odgovori. Stranice se ažurno osvježavaju, a i vizualno su pregledne i jednostavne za surfanje.

21

22

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. ožujka 2014.

UO I KONCERTA Halida Bešli a u akovcu

U iš ekivanju bezvremenskih OVOR G Z A R pjesama S POVODOM

Tko god još namjerava 15. ožujka ujka na akove ki koncert kralja sevdaha Halida Bešli a, mora požuriti s kupnjom karata, jer ulaznica je svakim danom sve manje i manje! Halid e koncert održati u sportskoj dvorani Graditeljske škole s po etkom u 20 sati. U iš ekivanju bezvremenskih pjesama i bosanskog melosa, pro itajte razgovor uo i Bešli evog koncerta u akovcu.

• Bližimo se velikom koncertu koji e se 15. ožujka održati u akovcu.

Kako se osje ate uo i tog nastupa?

— Osje am se dobro zato što publika u Me imurju, ali i cijeloj Hrvatskoj, voli moje pjesme i što su koncerti ovdje uvijek bili nešto ekstra.

• Poznato je da su Vaši koncerti uvijek rasprodani, dupkom puni i da se uvijek traži karta više. Što o ekujete od publike u akovcu?

— Najvažnije da je dvorana puna, a tad je i inspiracija na nivou. I kada nije puno,

pjevam kao da gori ri sve sve, ali je ugo aj kompletan i meni i publici pred punom dvoranom.

• Smije li se znati kojom ete pjesmom otvoriti toliko o ekivani koncert u akovcu?

— Nemam obi aj re i koja pjesma e biti prva nego u to ostaviti da bude tajna.

• Uz toliko mnogobrojnih hitova iz Vaše kolekcije, kako uspijete odabrati pjesme koje e se na i na repertoaru?

— Otprilike Otprilikeznamkojesu znam koje su to pjesme najpopularnije, ali imam dvije-tri pjesme koje su na ovom podru ju popularne, a npr. u Bosni i Hercegovini nisu popularne, poput pjesama ‘Srebrni mjesec’ i ‘Sunce jedino’.

• Možete li izdvojiti jednu Vašu pjesmu koja Vam je posebno draga?

— ‘U meni jesen je’.

• Jeste li ikada posumnjali u neku Vašu pjesmu, a da je iz prve naišla na

odli ne odli komentare kod publike?

— Doga alo mi se da neka pjesma puno bolje pro e kod publike nego što sam o ekivao. I obrnuto. Publika se mijenja s godinama i sazrijeva na neki na in i druga ija su o ekivanja i njih od mene sad i nekad.

• Posljednji album ‘Romanija’ objavljen je prošle godine. Sada, nakon nekog vremena, kako ste zadovoljni albumom?

— Ja mislim da ni jedan album u mojoj m karijeri nije imao ovako dobre pjesme na jednom albumu kao što je ovaj.

Ali zato imam puno poteško a jer su pjesme ujedna ene i teško mi je izdvojiti najbolju.

Ulaznice se nalaze u prodaji na sljede im prodajnim mjestima: akovec (cafe-bar Arcus, cafe-bar Paladin, Caffe bar Lap); Prelog (cafe-bar Forum); Mursko Središ e (Pizzeria Vuri); Palovec (Domino bar); Varaždin (Bar ly, cafebar RockArt); Ludbreg (cafebar Jura) i Sustav Eventim.

7. ožujka 2014.

23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 07.03.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:10 21:40 22:15 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Me imurski obi aji Ju er, danas, sutra Veliko platno G.E.T.Report Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

PETAK, 07.03.

06:38 Najava programa 06:40 Mali oglasi 06:50 VTV Dnevnik (R) 07:15 TV prodaja 07:30 Ku onica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Hrana i vino 12:20 Mali oglasi 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Manjinski mozaik (R) 14:00 U svjetlu vjere (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Dali B Show 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:10 Dokumentarni program 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 08.03.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Veliko platno (r) 13:00 Dom 2 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 16:50 Obzori 16:25 Glas manjina (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 18:00 Franjeva ke pu ke misije 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:45 Ju er, danas, sutra 21:00 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Erotski program (18) 03:00 Videostranice

SUBOTA, 08.03.

07:28 07:30 07:55 07:45 08:00 08:30 08:45 09:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Pri e iz svijeta TV prodaja Moja Istra Dokumentarni program 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:15 Putem EU fondova 12:30 Hrana i vino 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:25 Shi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:55

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

NEDJELJA, 09.03.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjtnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Predsmotra M.popevke (Štrigova) 18:25 Obzori (r) 19:00 Tjedna kronika (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 10.03.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Od Mure do Drave (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 11.03.

08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Predsmotra Me imurske popevke (Štrigova3) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

NEDJELJA, 09.03.

PONEDJELJAK, 10.03.

UTORAK, 11.03.

07:58 Najava programa 08:00 TV prodaja 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:30 Zlatna dolina 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 TV prodaja 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra (R) 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 TV Ordinacija 16:00 Popevke i š kleci (R) 17:00 Pod pove alom (R) 18:00 Hrvatsko srce (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Hrana i vino 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:38 Najava programa 06:40 Mali oglasi 06:50 VTV Dnevnik (R) 07:15 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Mužikaši i pajdaši (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Zastupni ki klub (R) 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

20:35 Dokumentarni program 21:05 Ve er uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 12.03.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 12.03.

06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 Dali B. Show 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Kratki rezovi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 13.03.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 13.03.

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Pressica Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Hrana i vino 12:15 TV prodaja 12:30 Glazbeni program 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Kajkavci (R) 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 21:00 U središtu 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NAJAVLJUJEMO KONCERT “ZAGRLJAJ ME IMURJA I MAKEDONIJE” 10. ožujka u kazalištu “Kerempuh”

Žiga promovira Me imurje uz prekrasne pjeva ice!

Me imurski najpoznatiji i najpopularniji etnopjeva Mirko Švenda - Žiga u posljednje vrijeme radi punom parom, ostvaruju i zavidnu suradnju s hrvatskom i inozemnom estradom. Vrhunac suradnji proteklih dana bilo je gostovanje na koncertu Crvene jabuke u dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu, o kojem nam je Žiga, nakon podužeg izbivanja iz tiskanih medija, kazao: - Nastupio sam kao gost Crvenoj jabuci u Lisinskom, pjevaju i pjesmu ‘Daj mi Bože o i sokolove’, drže i na ruci sokola, vlasništvo svjetski priznatog i poznatog sokolara Ivana Horvata iz Donjeg Kraljevca. Publika je s ovacijama prigrlila ovu izvedbu!

Osim ove suradnje s Crvenom jabukom, Žiga tako er isti e još nekoliko projekata u kojima promovira Me imurje uz prekrasne pjeva ice: - Posljednjih mjesec dana imao sam nastup s Antonijom Šolom na HTV-u, u Sloveniji u Murskoj Soboti s Natalijom Verboten, gdje smo nastupali u sportskoj dvorani, a sve je to najava velikog koncerta u Zagrebu u kazalištu ‘’Kerempuh’’.

Žiga i Kostadinka Velkovska “zagrlit” e publiku me imurskom i makedonskom pjesmom

e se održati u ponedjeljak 10. ožujka u kazalištu “Kerempuh” u 20 sati, a Žiga e ga održati s pjeva icom Kostadinkom Velkovskom, izvode i tradicionalne pjesme Makedonije i Me imurja. Najavljuju i ovaj vrhunski glazbeni doga aj, Žiga isti e posebnosti programa koncerta: - Pripremljeni su dueti me imurskih i makedonskih pjesama, kao i izvedba me i-

Na koncertu Crvene jabuke Žiga je izveo temu “Daj mi Bože o i sokolove” uz pravog sokola!

Koncert s pjeva icom i glumicom Kostadinkom Velkovskom “Zagrljaj Me imurja i Makedonije” veliki je koncert koji

Detalj s nedavnog nastupa s Antonijom Šolom na HTV-u

murske pjesme Kostadinke Velkovske, te makedonskih pjesama u mojoj izvedbi. Koncert se zove ‘Zagrljaj Me imurja i Makedonije’, na koji su potvrdili svoj dolazak veliki broj veleposlanika stranih zemalja koji djeluju u Zagrebu. Koncert se održava pod pokroviteljstvom Poglavarstva Grada Zagreba.

Kako Zagreb nije daleko, pozivam sve Me imurce koji znaju cijeniti me imursku kulturu i Žigin rad da do u na koncert i uživaju u vrhunskom programu uz fantasti ne glazbenike okupljene za ovu priliku, kojih e biti pove i broj na pozornici, uz raskošnu rasvjetu i scenogra iju. Kako je Kostadinka Velkovska i vrhunska glumica, u programu možete o ekivati i njezin gluma ki i pjeva ki performance i, naravno, vrhunske vokalne izvedbe me imurskih i makedonskih pjesama Mirka Švende - Žige.

Na kraju razgovora Žiga nam je kazao kako je pri kraju i rad na novom albumu: - Pri završetku sam novog albuma, totalno druga ijeg sadržaja nego sam radio do sada, svakako u predstaviti i neku od pjesama s novog albuma. O emu se radi, saznat e se kad album iza e.

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Uz obilje pjesme i glazbe naših glavnih gostiju ve eri, a to je bio sastav Veritas iz Velike Gorice, bilo je gostiju iz zabavno-glazbenog svjeta, kao što su tri terceta i Boris, pa pred-

stavljanje novog spota grupe Pirati, kao i zdravstveni kutak Kralja ešnjaka princeze gljive Shitake. Gledaju svi - gledajte i Vi. Za fotogra iju se pobrinuo, kao i obi no – foto Pepi 007.

FORMULA 13 1 Invisible U2 2 Riptide VANCE JOY 3 Scream (Funk My Life Up) PAOLO NUTINI 4 Give Life Back To Music DAFT PUNK 5 Midnight Memories ONE DIRECTION 6 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 7 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S. 8 Shot Me Down DAVID GUETTA ft.

SKYLAR GREY 9 Getaway PEARL JAM 10 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA feat. RIHANNA 11 Into The Blue KYLIE MINOGUE 12 Same Girl JENNIFER LOPEZ 13 Adore You MILEY CYRUS 14 Can’t Rely On You PALOMA FAITH 15 Air Balloon LILY ALLEN

Top Hit List 1 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh TOP LISTA DOMA IH 2 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 3 BOSUTSKI BE ARI - Tamo gdje si ti 4 PAVEL - uvaj me 5 OP A OPASNOST - Tragovi 6 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 7 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 8 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 9 LETE I ODRED - Volim te još 10 DANIJELA - Iluzija 11 ZEBRA DOTS - Pokvareni telefon 12 MEJAŠI - 5-6 piva 13 PSIHOMODO POP - Donna 14 BABY BLUE - Gdje smo sad 15 ŽELJKO BEBEK - Najve a budala ovog grada

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

sport@mnovine.hr

SPORTSKI RIBOLOV PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ

Hrvatska i Me imurska županija u 2014. godini bit e doma in najve eg natjecanja u regiji, 61. Svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak. O ekuje se dolazak oko 40 reprezentacija svijeta, a u dane natjecanja ukupno e u prvenstvo biti uklju eno i do 600 ljudi. Naglašeno je to na konferenciji za medije koju je nakon održane sjednice sazvao Organizacijski odbor Svjetskog prvenstva.

Pola godine prije natjecanja s organizacijom se daleko odmaklo.

- Potpisani su svi potrebiti ugovori s Me imurskom županijom, Hrvatskim olimpijskim odborom te Hrvatskim športsko-ribolovnim savezom. Dobili smo i rješenje od Vlade RH, a ono što nas najviše raduje, i potvrdu od predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a, koji e biti pokrovitelj Svjetskog prvenstva, objasnio je Zoran Pfeifer, predsjednik Športsko-ribolovnih saveza MŽ-a, ujedno jedan od zaslužnijih što je doma instvo prestižnog natjecanja dobila najsjevernija hrvatska županija.

61. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak održat e se na odvodnom kanalu Hidroelektrane Dubrava na potezu Sveta Marija – Donja Dubrava u pet sektora 13. i 14. rujna. Otvaranje je predvi eno za etvrtak 11., a obavezan trening je u petak 12.rujna.

- S razlogom smo odabrali te termine. To je najadekvatnije vrijeme za natjecanje, kada e ulov u kanalu biti dobar.

Uz to, i vrhunsku organizaciju koju o ekujemo od doma eg saveza, sigurno nas o ekuje jedno od boljih natjecanja u povijesti Lijepe Naše. Hrvatski savez ina e je dosad odradio 20-ak ve ih natjecanja u svim disciplinama, no ovo u rujnu svakako e biti najve e od svih, istaknuo je Vladimir Sever, predsjednik Hrvatskoga športsko-ribolovnog saveza.

GIMNASTIKA

61. SVJETSKO PRVENSTVO u ribolovu udicom na plovak

Me imurje e u rujnu biti svjetski centar sportskog ribolova

Organizacijski odbor Svjetskog prvenstva u Me imurju

61. Svjetsko prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak održat e se na odvodnom kanalu Hidroelektrane Dubrava na potezu Sveta Marija – Donja Dubrava u pet sektora 13. i 14. rujna. Otvaranje je predvi eno za etvrtak 11., a obavezan trening je u petak 12. rujna Grad Prelog pobrinuo se za sve anosti otvaranja i zatvaranja Otvorenje i proglašenje pobjednika uprili it e se u Prelogu, gdje je ve osnovan tim za organizaciju Svjetskog prvenstva. Ono što veseli je što e startni i sektorski suci biti iz Me imurja, jer ovdje okupljamo zavidnih 36 klubova i oko 3.500

lanova, što je bio i jedan od segmenata za dobivanje doma instva.

- Drago mi je da e se na jednom mjestu okupiti toliko ljubitelja ribolova kao sporta. Radi se o najve em natjecanju u našem djelovanju, sretan sam što e se održati u geografskom središtu Europe, me u ljudima koji su odli ni organizatori svih ve ih doga aja. Posjetili smo vode na kojima e oni nastupati, izuzetno smo zadovoljni, objasnio je Ferenc Szalay, predsjednik Svjetske ribolovne federacije C.I.P.S. Me imursku županiju u danima natjecanja posjetit e oko 10 tisu a ljudi, ali i velik broj nacija diljem svijeta, koje e se u sportskom i turisti kom smislu upoznati s ljepotama malog Me imurja. Ve su svoj smještaj osigurali natjecatelji iz Južnoafri ke Republike, Nizozemske, Belgije, Francuske, Engleske, Poljske, San Marina i Italije, a prava navala se tek o ekuje.

Zahvaljuju i dobrom radu na dobivanju doma instva, ali i u pripremi, te organizaciji, ribolovni savezi Hrvatske i Me imurja naglašavaju kako su ve danas spremni za održavanje ovoga najzahtjevnijeg natjecanja.

I me imurski ribi i kandidiraju za nastup u reprezentaciji Me u kandidatima za nastup na Svjetskom prvenstvu i Me imurje ima svoje predstavnike, njih sedam, to su: Alan Perko iz Glavatice Prelog, Ivan Jakupak i Nikola Filipaši iz Soma Kotoriba, Mensur Roši iz Murskog Središ a, Ljubomir Žulji iz Male Subotice, Mihael Pongrac iz Klena Sveta Marija te Darko Kolari kao bivši reprezentativac.

Za 6 mjesta u reprezentaciji natjecat e se 27 kandidata. To je 15 najboljih u 1. ligi, prva dva iz 2. lige kojih ima 3, najbolja dvojica iz U-23 te bivši reprezentativci. Oni e se boriti za ulazak u reprezentaciju kroz šest majstorica. One e biti održane 19./20. srpnja, 2./3. kolovoza i 16./17. kolovoza.

Hrvatski športsko-ribolovni savez me imurskim ribolovcima dao još jedno veliko priznanje. Nakon što je Zoran Pfeifer, predsjednik Saveza športsko-ribolovnih udurga Me imurske županije, imenovan direktorom seniorske reprezentacije HŠRS-a, veliko priznanje dobili su Drago Filipaši iz Kotoribe i Miljenko Perko iz Lopatinca.

Filipaši a je Savez imenovao za trenera, a Perka za kapetana seniorske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.

Ovo je samo dokaz koliko je ribolovni sport popularan u me imurskom kraju, a tome u prilog idu i rezultati koje postižu doma e ekipe.

ODRŽAN ždrijeb Europskoga gimnasti kog prvenstva

Filip Ude želi dva finala: na konju s hvataljkama i parteru Hrvatske gimnasti arke i gimnasti ari saznali su s kojih e sprava startati na ovogodišnjem Europskom ekipnom prvenstvu u So iji. Ždrijeb je seniorkama, ije je EP od 12. do 18. svibnja, dodijelio skupinu 2 sa Slovenijom i Srbijom, te start na dvovisinskim ru ama, a juniorkama istu spravu u skupini 3. Nastupit e 155 seniorki iz 37 država (27 ekipe), dok je kod juniorki prijavljeno 148 gimnasti arki iz 31 zemlje (26 ekipa).

Europsko prvenstvo gimnasti ara održava se od 19. do 25. svibnja, a hrvatska mom ad bit e u kvali ikacijskoj skupini 2 s Litvom i krenut e s karikama. Prijavljeno je 178 seniora iz 39 zemalja (37 ekipa), te 156 juniora iz 36 zemalja (31 ekipa). Ovo je ujedno i izborno natjecanje za 1. Europske igre koje e se održati u Bakuu.

U So iji emo imati i etvero sudaca. Mario Vukoja je supervisor za parter, dok su E suci Boris ulin, Nenad Solar, Dunja Lederer i Julija Ljuban i .

- O ekivao sam da e mi puno teže biti vratiti višeboj na kojemu se nisam natjecao više od dvije godine, ali možda mi je lakše jer znam sve elemente, ne moram u iti

- O ekivao sam da e mi puno teže biti vratiti višeboj, na kojemu se nisam natjecao više od dvije godine, ali možda mi je lakše jer znam sve elemente, ne moram u iti puno toga novoga, kaže najbolji hrvatski gimnasti ar uo i EP-a puno toga novoga. Poja avao sam svoje dvije najja e sprave - konj s hvataljkama i parter, na kojima mi je cilj europsko inale. A u njemu znate da je sve mogu e. Višeboj e mi pak biti prvi korak prema Olimpijskim igrama u Riu 2016., komentirao je srebrni hrvatski olimpijac Filip Ude. Me unarodna gimnasti ka sezona za Hrvatsku kre e od sljede eg tjedna. Od 13. do 15. ožujka u Cottbusu je na rasporedu Svjetski kup, gdje emo imati jaku reprezentaciju. (mg)

TENIS

Ema Mikul i slavila pobjedu u francuskom Bronu akove ka tenisa ica Ema Mikul i na ITF Tour vra la se pobjedni ki na turniru vrijednom 10.000 $ u francuskom Bronu. U nalu je 446. tenisa ica svijeta savladala 2. nositeljica turnira i 367. igra icu svijeta, Bugarku Isabellu Shinkovu u dva seta 6:0, 7:5. To je druga ITF tula u pojedina noj konkurenciji za Emu. Tako je Mikul i zaokružila još jedan odli an tjedan na turniru najmanje profesionalne kategorije, koji joj je poslužio za povratak na tenis terene nakon što je sanirala lakšu ozljedu. U nalu nakon izvrsnog tjedna u kojem je izgubila samo dva seta, a na putu do nala izme u ostalih izbacila novu mladu kinesku tenisku nadu i najbolje rangiranu tenisa icu na turniru Jing Lu, dobila je 22-godišnju Bugarku Shinkovu koja 6:0, 7:5. Pro vnica u nalu pružila joj je zna ajniji otpor tek u drugom setu, nakon što je Ema furiozno dobila prvi za petnaestak minuta. I u drugom setu Ema je kontrolirala me , dva put imala break viška, ali se pro vnica nije predala ak ni kod 5:3 za akov anku, vra la se pro vnica na 5:5, ali u presudnim poenima naša tenisa ica nije dopus la Bugarki da se vra u me i završila ga pobjedni ki u dva seta.

Prije nala Mikul i je nanizala etiri pobjede protiv: Talijanke Ali-

Ema Mikul i , pobjednica, i finalistica Shinkova ce Savoretti 6:1, 6:4, Francuskinje Audrey Albie 7:5, 6:, 1. nositeljice Kineskinje u etvr inalu Jia - Jing Lu 3:6, 6:4, 6:4, dok je za ulazak u nale imala najteži posao kad je preokrenula me u polu nalu pro v Irkinje Amy Bowtell 2:6, 7:5, 6:1. Tu je Ema još jednom pokazala psihološku stabilnost koja joj je o ito dala dodatno samopouzdanje za nale i pobjedu kojom bi se mogla spus blizu 400. mjesta na ljestvici najboljih tenisa ica svijeta.

U Francuskoj ina e Mikul i nastavlja igra i sljede i tjedan, u gradu Gonesse, na kojem joj se pridružuje i druga akove ka tenisa ica Iva Mekovec. (dz)

7. ožujka 2014.

III. HNL - SJEVER - 16. kolo - zapo eo proljetni dio sezone

TABLICA

Poraz Me imurja u susjedskom derbiju koštao Biškupa trenerske pozicije Jesenski prvak 3. HNL – Sjever svrgnut je s vode e pozicije ve nakon prvog kola kojim je otvoren proljetni dio prvenstva u Varaždinu. Mlada doma a ekipa odigrala je sve dogovoreno u pripremnom periodu, dok su me imurski igra i bili neprepoznatljivi i lošom izvedbom protiv mom adi iz sredine tablice poremetili najavljene planove za odlu uju i dio sezone. Oba pogotka zabio je mladi Rogini , po jedan u svakom poluvremenu za veliko slavlje u subotu uvjerljivog Varaždina, koji je lako mogao i s ve om razlikom odraditi prvo kolo.

VARAŽDIN – ME IMURJE 2:0 Strijelac: Rogini (15. i 72. min) Varaždin: stadion Varteks. Gledatelja: 50.

NK Me imurje: Šafari , Dodlek, Kuzmi , Petak, Puclin (37. Skoliber), Vukovi , A. Korenika (65. Vuk), Kokot, Golik, Novko, Hernandez (80. S. Korenika).

Nakon više od tri mjeseca stanke od službenih utakmica prvi su na teren sat vremena ranije od ostalih istr ali nogometaši Nedeliš a i Koprivnice na Tratama, u susretu u kojem je doma in poražen 3:1. U zanimljivoj i izjedna enoj utakmici nije bilo pogodaka u prvom poluvremenu, a samo tri minute nakon povratka na teren, ve u 48. minuti, Nedeliš e dolazi do vodstva kada je precizan Me umurac. Veselje nije dugo trajalo za doma e navija e, u narednih šest minuta njihova je ekipa primila ak tri gola, kada je gostima u mrežu ulazilo sve što su uputili prema doma em golu, za rezultatski preuvjerljivu pobjedu.

NEDELIŠ E – KOPRIVNICA 1:3 Strijelci: 1:0 Me umurac (48.min), 1:1 Jambor (49. min), 1:2 Taka (51.min), 1:3 Hara i (54.min) Nedeliš e: stadion Trate. Gledatelja: 200.

NK Nedeliš e: Košir, Kolari , Vojnovi , Leva i , Batarilo, Posavec (46. osi ), Cindri , Hanc (57.

Vizinger), Novak (46. Mihalic), Bujani , Me umurac. Trener: G. Me umurac.

Jedini me imurski derbi tijekom vikenda odigrali su Mladost i Grani ar.

Preložani su mnogo bolje otvorili utakmicu, opravdali ulogu favorita koju su najavili prije dvoboja, a na po etku drugog poluvremena u rukama imali velikih 2:0. Na kraju su se ipak morali zadovoljiti samo bodom. Nakon vodstva uslijedilo je opuštanje u doma im redovima, što su nogometaši Kotoribe znali iskoristiti, pa su u šest minuta s dva gola preokrenuli utakmicu i spasili se od poraza u derbiju donjeg doma tre eligaške tablice.

Mario Kova evi preuzeo trenersko kormilo Me imurja U NK Me imurju, jesenskom prvaku 3. HNL - Sjever, nakon poraza na otvaranju proljetnog dijela prvenstva došlo je do smjene trenera. Uprava na elu s predsjednikom Marijanom Uršani em i direktorom Stjepanom Hamonajcem s družnos trenera seniorske mom adi razriješila je Damira Biškupa, koji je me imursku mom ad vodio punih 28 mjeseci. - Danas smo se razišli s obzirom na rezultat u Varaždinu. Vjerujem da su u klubu htjeli najbolje, lakše je mene promijeni nego cijelu mom ad, za kraj je rekao sada ve bivši trener NK Me imurje.

Biškup se nada kako e ova odluka donije samo pozi van šok mom adi, te napominje kako momcima želi sre u u preostalih 14 kola, a tko zna, možda se i vra na ovu poziciju u skoroj budu nos .

Dok on radi pregovore za odlazak u inozemstvo, što je istaknuo kao svoj glavni cilj u profesonalnoj karijeri, drugo je ime ve preuzelo njegov posao. Novi trener me imurske ekipe je Varaždinac Mario Kova evi , trener s UEFA A licencom, koji je MLADOST (P) – GRANI AR (K) 2:2 Strijelci: 1:0 Vlah (15.min), 2:0 Sraka (46.min), 2:1 Gorupi (58.min), Danijel Na (64. min) Draškovec: igralište NK Draškovec. Gledatelja: 100.

NK Mladost Prelog: Piljak, Sraka, Ivan i , Hali (46. Vuk), Balent, Vlah (46. Hreš ), Sabol, Mihoci (67. Erdelji), Caban, Jambrovi , Miši . Trener: S. Sudec.

NK Grani ar Kotoriba: Vidovi , Gorupi (62. Hertelendi), Mikulan (53. Ku an), Cecelja, Lon ar, Stojkov, Kos, Danijel Na , Matotek (19. Paveli), La n, Dario Na . Trener: L. Furijan.

RUDAR (MS) – PODRAVINA (L) 2:4 Strijelci: 0:1 Valjak (5.min), 1:1 D. Šol (12.min), 1:2 Majec (17.min), 1:3 Valjak (24.min), 2:3 D. Šol (33.min 11m), 2:4 Pomper (90.min) Mursko Središ e: igralište NK Rudar. Gledatelja: 150.

NK Rudar Mursko Središ e: Rajf, Šprajc, Vuruši , D. Šol , F. Novak, Zadravec, Stojko, N. Šol , D. Novak, Rihtarec (68. Jezernik), M. Šol (68. alopa). Trener: J. Filipan.

Iako su u pripremnom periodu naglašavali kako e Ludbrežanima uzeti bodove, Rudari su pokazali kako je tu zada u ve ini mom adi lakše izre i nego ostvariti. Svoju kvalitetu jedna od boljih ekipa lige pokazala je i u Murskom Središ u, kada su nakon loše obrane doma ih poveli ve u 5. minuti. Preko raspoloženog Darija Šolti a Rudar je brzo izjedna io, no inicijativa Podravine se nastavila, Majec i Valjak

može li netko i tko e to no spasiti klub?

Nova uprava obe aje kako e dati sve od sebe u borbi da spasi ime NK akovca i njegovu tradiciju. Za 17. kolo u klubu su najavili kako e sigurno konsolidirati mom ad, dolaskom 14 nogometaša.

SLATINA – POLET (SNMN) 1:2 Strijelci: 0:1 K. Gori anec (23.min), 1:1 Ciglar (70. min, 11m), 1:2 Barat (90.+min) Sla na: igralište NK Sla na. Gledatelja: 100.

NK Polet Sv. Martin na Muri: urkin, Sobo an, Turk, Begovi , Hren, Škvorc, urin (90. Zadravec), Cvetkovi (68. A. Gori anec), Radikovi , Barat, K. Gori anec (84. Karlov ec). Trener: D. Škvorc.

Mario Kova evi - nakon nekoliko godina ponovno trener NK Me imurja jekom sezona bio redom igra , pomo ni trener i trener prve ekipe NK Me imurja, u vrijeme kada se klub borio za opstanak u I. HNL. Prvu utakmicu odradit e na SRC-u Mladost u subotu od 15 sa pro v Mlados iz Preloga. (mg) varaju doma u obrambenu liniju, poentiraju za 3:1, a Središ ance u igri drži tek Šolti . Nakon igranja gostuju eg igra a rukom u kaznenom prostoru, isti je precizan s 11 metara, no do kraja susreta gledali smo izjedna enu igru, bez povratka doma ina u igru, uz tek potvrdu zaslužene pobjede Ludbrega u posljednjoj minuti.

AKOVEC – CROATIA 0:8 (PREKID) Strijelci: Suvajac (3. i 23.min), Prli (10., 14. i 25.min), Pavlovi (20. i 28.min), Juri (26.min) akovec: stadion Mlados . Gledatelj: 50.

NK akovec: Bauer, Bilješko, Gal, Bedi , Bubnjar, Jakši , Boži kovi , Dubravac. Trener: J. Zbiljski.

Nešto ranije od ostalih susret su završili akovec i Croatia. Zbog premalog broja igra a akovca na terenu, došlo je do prekida dvoboja. Iako su akov ani za odigravanje prvog proljetnog kola prijavili 15 igra a, na terenu ih je bilo samo sedam, a jedan manje ve u 36. minuti kada je, nakon ozljede Bubnjara, zbog premalog broja igra a, utakmica i prekinuta. Klub iz akovca tako je nastavio s istim navikama kakve smo gledali i u prvom dijelu sezone, premali broj igra a u igri, ostvarivanje minimalnog broja na terenu pa ozljede i prekidi, katastrofalna gol razlika. Naime, i u subotu su gosti na semaforu ve imali 8:0, kada je dvoboj prekinut. I sada se postavlja pitanje

Iznena enje kola u svakom je slu aju bio Polet iz Sv. Martina na Muri, koji se s gostovanja u Slatini vratio s punim plijenom. Nova tri boda osvojili su zasluženo nakon prikazane odli ne igre, posebice u prvom poluvremenu, kada su imali potpunu kontrolu nad utakmicom. Karlo Gori anec, osim što je nakon uvježbane akcije

Svoj kontinuitet posjeta Me imurskoj županiji direktor svih reprezentacija Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav Sredbri nastavio je u Gori anu, gdje je lanicama Ženskog nogometnog kluba Trnava dodijelio lopte saveza, popratio njihovu me unarodnu prijateljsku utakmicu sa sloveskim nogometašicama, te odradio razgovore s elnicima kluba.

- Ova je županija izuzetno dobro nogometno razvijena, a me u 90 klubova u okolici odlu ili smo poseban naglasak posjeta ovaj put dati ŽNK-u Trnava, našem prvoligašu. U konstruktivnim razgovorima s predstavnicima kluba i odgovornim ljudima iz grada tema je bila kako ovdje formirati regionalno središte za razvoj ženskog nogometa, u suradnji s HNS-om, objasnio je Srebri .

Pomo ni teren za programirani rad - Kada bi se u Gori anu stvorio centar za razvoj ženskog nogometa, to bi zna ilo kako bi se na sjeveru zemlje omogu io svakodnevni, programirani rad, te davala servisna usluga ne samo igra icama doma eg kluba, nego i široj okolici. Tu bi se prije svega organizirali trenerski procesi, s naglaskom na mlade nogometašice do 15 godina. Dakako, za to je potrebna i odgovaraju a infrastruktura.

- Evidentno je da ovdje ne e biti mogu nosti daljnjeg razvoja ako se ne ulaže

i ne izgradi jedno pomo no igralište. Sada je zada a svih nas iz Saveza ali i lokalne uprave da “podmetnemo le a”, ne bi li se osposobio ovaj stadion. Nogomet danas nije samo sportska aktivnost, to je društvena aktivnost, ukupno ak 24% hrvatske mladeži izravni su lanovi raznih klubova HNS-a, što zna i da e u procesu osposobljavanja za igra e i igra ice ovo biti jedan zna ajan i edukativan proces.

Stoga je obavezna briga društva na nivou države, ali i regija te županija, da se u sportske aktivnosti ulaže mnogo više nego je to bilo dosad – objasnio je direktor reprezentacija.

2 +24 34

16 10 3

3 +32 33

3 Podravina

16 10 3

3 +30 33

4 Bjelovar

16 8

7

1 +27 31

5 Koprivnica

16 9

4

3 +25 31

6 Mladost Ždralovi

16 8

5

3 +32 29

7 Virovi ca

16 7

4

5

8 Podravac

16 7

1

8

-5 22

9 Varaždin (-1)

16 6

4

6

+5 21

-2 25

10 Polet Sve Mar n

16 5

6

5

-3 21

11 Rudar M. Središ e

16 4

5

7

-8 17

12 Sla na

16 5

1 10 -11 16

13 Grani ar

16 4

3

14 Nedeliš e

16 4

2 10 -21 14

15 Mladost Prelog (-1)

16 3

2 11 -25 10

16 akovec

16 0

2 14 -88 2

9 -12 15

PAROVI 17. KOLA: Koprivnica – akovec, Polet Sv. Mar n na Muri – Nedeliš e, Me imurje - Mladost Prelog, Grani ar Kotoriba – Rudar Mursko Središ e, Bjelovar – Virovi ca, Podravac – Sla na, Croa a – Varaždin, Podravina – Mladost Ždralovi.

doveo svoju ekipu u vodstvo, imao je još prilika, uz Barata, za potvrdu dominacije Poleta. No u korist doma ina 20 minuta prije kraja dosu en je kazneni udarac, koji ovi realiziraju i susret stavljaju u egal. Da tako ne ostane pobrinuo se Barat, koji je u suda koj nadoknadi iz kornera donio mom adi iz Sv. Martina petu pobjedu sezone. (mg)

Nitko nema pravo ugasiti ono što su naši djedovi osnivali!

Nakon nove subotnje sramote na akove kom stadionu, teška srca komentar na novi prekid, još jednom manjak igra a na terenu i injenicu kako nitko ne želi pomo i NK akovcu komentirao je Josip Zbiljski, trener i sportski direktor kluba.

- Nismo ovo planirali ni o ekivali, kontaktirali smo sve igra e, mnogo ih je izrazilo želju da sa uvamo klub, ne status jer znamo da ispadamo iz lige, ali da zaštitimo klub od propadanja i odigramo sve utakmice do kraja. Nažalost, pred samu utakmicu dobili smo otkaze nekih igra a. Situacija je teška, to izgleda ružno, no svi koji su izišli van na teren izišli su sa srcem i željom da pomognu akovcu, rekao je Zbiljski.

Iako su, kažu u klubu, znali da e izgubiti, htjeli su odraditi pošteno i sportski ovu utakmicu.

- Mi nismo danas planirali bodove jer sam uvjeren kako je ovo uz Me imurje najja a ekipa u ligi, o ekivali smo da emo izgubiti, ali ne na ovaj na in, ovo je tužno, dodaje trener akov ana.

Za posljednju mom ad 3. HNL – Sjever najvažnije je bilo odigrati subotnju utakmicu, jer za dalje ve imaju rješenja. Predali su, naime, HNS-u zahtjev za registraciju 14 novih igra a, koji e u sljede em kolu ste i pravo nastupa.

U Gori anu regionalni centar ženskog nogometa Evidentno je da ovdje ne e biti mogu nosti daljnjeg razvoja ako se ne ulaže i ne izgradi jedno pomo no igralište.

Sada je zada a svih nas iz Saveza, ali i lokalne uprave, da “podmetnemo le a”, ne bi li se osposobio ovaj stadion

16 10 4

2 Me imurje

NK AKOVEC nije uspio skupiti mom ad za po etak prvenstva, ali trener Zbiljski tvrdi:

I. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA za žene

PIŠE: MATEJA GOŠ IEJ

1 Croa a Grabrovnica

Kako na terenu u Gori anu djeluje osam ekipa, što muških, što ženskih, jedan travnjak to teško može podnijeti, pa e pomo ni teren dobro do i u smislu napretka nogometa u županiji. Dnevno svoj trening na istoj lokaciji odradi minimalno 200 nogometaša i nogometašica, pa je ulaganje neminovno.

- Ako samo pogledamo situciju u nekim drugim konkurentskim zemljama u okruženju, tamo bi ovakav klub, ali i nogometni kraj, imao najmanje dva pomo na terena. Onda ne udi što se toliko mladih u susjednim državama bavi nogometom. Nadam se da emo svi zajedni ki u jednoj koordiniranoj akciji prikupiti toliko sredstava da se napravi odli an teren, za kraj je dodao Srebri .

Nakon što se odrade inancijski izra uni, odredit e se i to an datum po etka radova ne bi li ŽNK Tranava Gori an dobio regionalni centar koji svojim rezultatima i statusom zaslužuje.

- To su sve provjereni igra i, uglavnom iz Zagreba kog nogometnog saveza, momci koji su odlu ili pomo i NK akovec, jer ovdje u Me imurju nismo uspjeli nagovoriti doma e igra e da do u. Svjesni smo da je dio krivice i na bivšoj upravi, objašnjava Zbiljski, i dodaje kako mu je iznimno teško govoriti o ovakvim temama vezanima uz klub s tolikom tradicijom.

- Želimo zadržati najstariji me imurski sportski klub, jedan od najstarijih nogometnih klubova u Hrvatskoj.

Ove godine slavimo 105 godina postojanja i nitko nema pravo ugasiti ono što su naši djedovi osnivali. Mi koji smo istinski zaljubljenici u sport podmetnuli smo sada le a i želim taj klub spasiti od gašenja.

NK akovec svjestan je da ispada iz lige, a u upravi smatraju kako im ni puno bolji rezultat od trenutnog na za elju ne bi puno pomogao, jer se liga u ovakvom formatu igra još samo ovo prolje e, pa ih od sljede e sezone kao i mnoge kvalitetnije ekipe eka igranje regionalne lige. Najavljeno je i ponovno formiranje škole nogometa, ali i injenica kako e klub uskoro imati prohodan žiro ra un. Naime, mnogi dugovi otišli su u zastaru, neke su uspjeli vratiti, pa više ne e biti potrebe za optere ivanjem inancijama i dugovima koji su se vukli od 1. HNL, to nije 2001. godine. (mg)

Me imurski derbi na startu sezone Prvu službenu utakmicu godine nogometašice e odigra prigodno na Dan žena, u subotu 8. ožujka od 15.15 sa u sklopu regionalnog nogometnog kupa.

Na terenu u Mihovljanu sastat e se vode e hrvatske drugoligašice, ŽNK Katarina Zrinski akovec i prvoligašice iz ŽNK-a Trnava Gori an. Nakon odra enih zahtjevnih priprema, oba su sastava spremna za nastavak sezone i odlu uju i dio nogometnog prvenstva. akov anke su si kao jesenske prvakinje me u drugoligašicama za cilj postavile plasman u 1.HNL, dok Trnava plasman u gornjem domu 1. HNL. A do sezone u kojoj emo gleda lokalne prvenstvene derbije pra t emo me usobne susrete ovih dviju ekipa u kupu. U regionalnom kup natjecanju u ožujku protekle godine, Trnava je slavila 6:1.

7. ožujka 2014.

16. kolo I. ŽNL MNS ŠENKOVEC - OMLADINAC (NSR) 1-2 (0-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Nino Škrobar, Dragan Hrustek, Branko Martan. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Krišto i (50), 0-2 Škrilac (88), 1-2 Fu ko (89-11m) ŠENKOVEC: Horvat, Fu ko, Polak (61. Leskovec), Cmre njak, Ban (84. Radikovi ), Koren, Kukovec, Korent, Buhanec, Vugrinec, Kova evi (46. Gyo i), trener: Ivan Zobec OMLADINAC: Križai , Filipovi , Reich, Stri evi , Toplek, Jambroši , Jurinec, Krišto i (89. Lesjak M.), Škrilac, Varga, Krpan (56. Vodopija), trener: Miljenko Dove er Žuti kartoni: Korent, Gyo i, Cmre njak (Šenkovec); Stri evi , Krpan, Škrilac, Krišto i (Omladinac)

CENTROMETAL - BSK 4-1 (1-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Dario Bubek, Goran Žganec, Ivica Felker. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Novak (10), 1-1 Baksa (31), 2-1 Duman i (53), 3-1 Zavrtnik (86), 4-1 Duman i (88) CENTROMETAL: Petkovi , Novak, Gunc, Bratkovi , Borko, Pani , Rodrigue (70. Jurman F), Duman i (90. Logožar), Ba an, Zavrtnik (87. Strahija), Vinceti (83. Slokan), trener. Dragutin Naran a BSK: Sternad, Makar D, Antolaši (68. Bašek), Hajdarovi (90.

Trstenjak), Baksa, Šari , Škvorc, Paler, Makar I, Mlinari (90.

Taradi), Mesari , trener: Ivan Hamunajec Žuti kartoni: Borko, Zavrtnik (Centrometal); Škvorc, Makar (BSK)

DINAMO - PUŠ INE 0-1 (0-0) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Dražen Sukanec. Delegat: Petar Krha Strijelac: 0-1 Levani (49) DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini , Obadi , Mihalec (41. Furdi), Tomašek (66. Jakši ), Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc, Bihar, trener: Ivan Domini PUŠ INE: Kolar, Lesar, Liber (18. Pintari ), Fekonja, Celinger, Terzi , Namjesnik, Mikulec, Ribi (89. Fegeš), Levani , Balog (75. Štefulj), trener: Dejan Car Žuti kartoni: Domini (Dinamo); Celinger (Puš ine)

UKOVEC 77 - SPARTAK 2-1 (1-1) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Bojan Juras, Vjeran Tuksar, Saša Mihali . Delegat: Dragutin Hozjak Strijelci: 1-0 Fran i (11-11m), 1-1 Sušec (38), 2-1 Mavri ek (82) UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kanišk, Hadži , Fran i , Belovi , Vukina (89. Anderlin), Kranjec, Ga a (46. Mavri ek), Bradari , trener: Antun Juki SPARTAK: Tizaj, Lackovi S, Sušec, Lovren i , Šegovi E, Jan ec, Fažon, Lackovi E., Zadravec, Živkovi , Šegovi S., trener: Josip Fažon Žuti kartoni: Vukovi , Hadži ( ukovec)

PODTUREN - NAPRIJED 0-2 (0-2) PODTUREN. Igralište: Trno . Suci: Marin Horvat, Saša Fegeš, Tihomir Kralji . Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Furundžija (14), 0-2 Horvat F (40) PODTUREN: Kolar D, Sklepi (64. Kolar A), Golubi (46. Škvorc), Radovan, Sermek, Mravljek, Kolari , Mu i (52. Turk), Telebuh, Luis, Kati , trener: Vladimir Pavlekovi NAPRIJED: ankaš, Horvat F, Režek, Šimunkovi , Novak, Hižman (89. Horvat M), Žvorc (85. Židov), Režek (86. Fleten), Trstenjak, Kemec, Furundžija, trener: Zlatko Vugrinec Žuti kartoni: Sklepi (Podturen); Horvat F., Režek (Naprijed)

SLOGA - SOKOL 0-0 AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Ivica Križai , Damir Fodor, Dragutin Novak. Delegat: Alojz Kopasi SLOGA: Mihalkovi , Dokleja, Obadi , Batista, Se an, Kosalec (87. Novak), Henrique, Glad, Jambroši , Vugrinec (76. Zoka S), Zoka L., trener: Dino Vrbanec SOKOL: Šimuni , Mikolaj, Korpar, Simun, Puh, Boži (88. Ruklja ), Mikolaj (86. Bistrovi ), Vincek, Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonardo Novak Žuti kartoni: Obadi , Jambroši (Sloga); Mikolaj, Lisjak (Sokol)

DINAMO - SLOBODA 3-2 (2-1) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Matija Horvat, Josip Kedmenec, Jadran Kukovec. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Novak (41), 2-0 Novak (44), 2-1 Hergoti (45-11m), 3-1 Novak (48-11m), 3-2 Vrbanec (82) DINAMO: Vibovec, Kocijan, Šmit, Jan ec, Mihalec, Na L (80.

Kralji ), Klekar (64. Hali ), Mar ec (85. Jur ec), Vutek, Križai (72. Na D), Novak, trener: Zoran Kralji SLOBODA: Tkalec, Podvez, Petek (46. Vrbanec), Novak, Buhanec (12. Fegeš), Katanec, Fu ko, Goricaj, Hergoti , Pintari (47.

Ladi ), Petek (80. Krnjak), trener: Stjepan Petek Žuti kartoni: Klekar, Mar ec (Dinamo); Vrbanec, Hergoti , Fegeš (Sloboda) Crveni kartoni: Šmit (Dinamo); Tkalec (Sloboda)

MLADOST (P) - MLADOST (I) 2-0 (1-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Bruno Brljak. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Talan (11), 2-0 Mlinarec (75) MLADOST: Mar ec, Jaluši , Tkalec (69. Fileš), Cirkven i , Križai , Možek, Pasler, Mlinarec (85. Valenti ), Vadlja (90. Kolari ), Talan (82. Hali ), trener: Josip Šegovi MLADOST: Novak, Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat, Leva i , Murkovi , Novak, Gugi , Fu ko (86. Talan), Fran i (78. Miki ), trener: Branko Janžek Žuti kartoni: Jaluši (Mladost)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Mavri ekov kasni gol ukov ane zadržao na vrhu Jesenski prvak ukovec 77 krenuo doma om pobjedom u proljetni nastavak. S pravom se doma i trener Antun Juki pribojavao mlade mom adi Spartaka. I sad je Spartak bio vrlo blizu boda, ali se sre a doma inu nasmiješila osam minuta prije kraja utakmice. Joker sa klupe Danijel Mavri ek koji je od po etka drugog poluvremena ušao u igru umjesto Tomislava Ga e uspio je svojim zgoditkom donijeti ukovcu 77 tri boda. Doma i su poveli u 11.minuti zgoditkom Krunoslava Fran i a iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Sedam minuta prije kraja prvog poluvremena Dario Sušec poravnao je na 1-1. Dosta izjedna ena igra u polju s time da su doma i u dva navrata tresli vratnicu vratiju Luke Tizaja vratara Spartaka. Vrlo dobri sudac utakmice Bojan Juras opomenuo je dvojicu igra a i to oba doma a.

U Palinovcu sudar dviju Mladosti. Slavili doma ini. Sa po jednim zgoditkom u mreži Emila Novaka u svakom poluvremenu doma ini su svoje goste ispratili u Ivanovec. Nikola Talan je ve u 11.minuti doma ine doveo u vodstvo, a Tomica Mlinarec u 75.minuti potvrdio pobjedu od 2-0.

Iako je to bio derbi kola igralo se vrlo fer i korektno.

Samo je jedan igra opomenut i to doma i.

Dinamo iznenadio Slobodu. Damjan Novak trostruki strijelac za doma e. Dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu. Gosti iz Slakovca su u 45.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Patrik Hergoti smanjili na 2-1. Utakmica je možda riješena u 47.minuti kada je mladi vratar Slobode Mišel Tkal ec isklju en zbog spre avanja napada a Dinama u izglednoj prigodi za postizanje zgoditka kada je sudac utakmice Matija Horvat dosudio i drugi kazneni udarac na utakmici, ali ovaj puta za doma e. Na vratar je morao pri uvni vratar Dražen Ladi , a iz igre Lucijan Pintari . Loptu je na bijelu to ku namjestio Damjan Novak i doveo Dinamo u vodstvo od 3-1. Gosti se bune na 77.minutu kada im je poništen zgoditak od strane suca Matije Horvata koji je vidio ometanje napada a gostiju rukom doma eg obrambenog igra a koji je pokušavao sprije iti zgoditak.

Sloboda je osam minuta prije kraja utakmice uspjela zgoditkom Borisa Vrbanca smanjiti na 3-2 i samu završnicu utakmice u initi neizvjesnom. No, doma i su uspjeli sa uvati minimalnu prednost i na samom proljetnom startu upisa tri doma a boda. I Dinamo je u 90.minuti ostao bez igra a. Dario Šmit isklju en je zbog druge opomene. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

U akovcu bez zgoditaka. Doma ini nisu uspjeli svladati vratara Sokola Roberta Šimuni a, pa je bod zasluženo otišao u Vratišinec. Neriješeno je bilo i u opomenutim igra ima. Po dvojica u svakoj mom adi.

Podturen loše krenuo u proljetni dio. Naprijed im je stigao u goste što zbog kazni što zbog ozljeda bez „pola mom adi“, ali su igra i koji su dobili prigodu od trenera Zlatka Vugrinca na najbolji je

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Boris Vrbanec (648), Patrik Hergo (5514), Kris jan Fegeš (4670) CENTROMETAL – Marko Borko (77), Marko Zavrtnik (67) PUŠ INE – Tomica Celinger (360) NAPRIJED – Filip Horvat (2190), Damir Režek (2203) BSK – Bojan Škvorc (631), Dino Makar (624) DINAMO (D) – Benjamin Domini (681) ŠENKOVEC – Dejan Korent (5127), Ivan Gyo (385), Jurica Cmre njak (910) SLOGA ( ) – Pero Obadi (2160), Davor Jambroši (903) PODTUREN – Filip Sklepi (3656) OMLADINAC (NSR) – Boris Stri evi (10028), Krešimir Krpan (10069), Nenad Škrilac (8811), Goran Krišto (722) UKOVEC 77 – Josip Vukovi (9711), Goran Hadži (1403) DINAMO (P) – Nino Mar ec (287), Ma ja Klekar (2769) SOKOL – Luka Mikolaj (2330), Tomislav Lisjak (2303) MLADOST (Pal.) – Dino Jaluši (342)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: ŠENKOVEC – Dejan Korent (5127) UKOVEC 77 – Josip Vukovi (9711), Goran Hadži (1403) SLOGA – Pero Obadi (2160) DINAMO (P) – Nino Mar ec (287) SOKOL – Luka Mikulaj (2330), Tomislav Lisjak (2303) NAPRIJED – Filip Horvat (2190) OMLADINAC (NSR) – Boris Stri evi (10028) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA DINAMO (P) – Dario Šmit (633) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SLOBODA (S) – Mišel Tkal ec (1165) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

Mogu li Palov ani pomrsiti ra une lideru?

Vode i ukovec 77 i drugo kolo za redom je u nedjeljno prijepodne doma in. Nakon Spartaka u goste im dolazi njihov susjed Dinamo iz Palovca osokoljen doma om pobjedom nad Slobodom, ali i novom Upravom na elu s Petrom Domini em. I ne samo to oni su u jesen kod ku e u Palovcu vrlo glatko dobili ukovec 77 sa 3-0. S toga e trener Juki i igra i imati dodatni motiv za revanš. Mladost iz Palinovca ide na subotnje gostovanje u Novo Selo Rok. Omladinac pobjedom u Šenkovcu nešto lakše diše i gosti nisu baš mom ad za va enje, ali kako se kaže „lopta je okrugla“. U Ivanovcu susret dviju mom adi koje sigurno slab proljetni start žele što prije popraviti.

Slobodi je to ve drugo gostovanje za redom, pa se nadaju barem bodu. Sloga je kod ku e odigrala bez primljenog zgoditka. Kad bi to ponovili i u nedjelju u Cirkovljanu uspjeh ne bi izostao. Dinamo iz Domašinca ide na popravni u Belicu. Da li se time slaže i posljednji na ljestvici BSK pitanje je jer niti njima nije lijepo gledati sve u le a. Puš ine su donijele tri vrijedna boda iz Domašinca i ne bi bilo baš lijepo da to sad pokvare doma im porazom od Šenkovca koji je kod ku e kiksao. I Spartaku je ve vrijeme da nekoga pobijedi. Ako ne e Podturna pitanje je koga e. Podturen je na korak do posljednjeg. Sokol ima vrijedan bod iz akovca kojeg bi bilo lijepo podebljati kod ku e protiv Centrometala. mogu i na in iskoristili. Ve su u prvom poluvremenu sa dva zgoditka, prvim u 14.minuti kojeg je postigao Ivan Furundžija i drugim pet minuta prije odlaska na odmor kojeg je postigao Filip Horvat, stigli do vodstva od 2-0 koje su u drugom dijelu i o uvali. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a.

Pobjeda Puš ina u Domašincu. Vrijednu gostuju u pobjedu zabilježili su de ki iz Puš ina za bijeg sa posljednjeg mjesta na ljestvici i prepuštanje fenjera BSK-u. Nakon prvog poluvremena mreže se nisu tresle. Zgoditak odluke u 49.minuti postigao je Karlo Levani . U obostrano borbenoj i dinami noj igri doma i Dinamo je imao nešto više loptu u posjedu, ali bez realizacije u završnici.

Puš inama je teže ruku ozlijedio Roman Liber pa je ve u 18.minuti morao napustiti igru i pomo potražiti u akove koj bolnici. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Centrometal startao doma om etvorkom BSK-u. Gosti iz Belice dobro su se držali u prvom poluvremenu kada su imali 1-1. Doma i su poveli ve u 10.minuti zgoditkom Leona Novaka.

Dobrih pola sata igre trebalo je BSK-u da uspije preko zimskog poja anja iz NK Me imurja Karla Bakse poravnati rezultat. U drugom dijelu totalna dominacija Centrometala. U novo vodstvo u 53.minuti doma e je doveo Marijan Duman i . Tu minimalnu prednost doma i su pove ali u posljednje etiri minute utakmice za kona nih 4-1. Povratnik u mom ad Centrometala nakon poduže stanke

TABLICA 1. UKOVEC 77

16 12

1

3

33 – 15 37

2. MLADOST (Pal.)

16 10

5

1

34 – 14 35

3. MLADOST (I)

16 11

1

4

33 – 23 34

4. SLOBODA (S)

16

9

2

5

38 – 21 29

5. SLOGA ( )

16

8

5

3

33 – 19 29

6. NAPRIJED

16

8

4

4

23 – 15 28

7. DINAMO (D)

16

8

2

6

30 – 25 26

8. CENTROMETAL

16

6

6

4

32 – 24 24

9. DINAMO (P)

16

7

2

7

29 – 26 23

10. SPARTAK

16

5

3

8

24 – 27 18

11. ŠENKOVEC

16

5

3

8

27 – 38 18

12. SOKOL

16

4

3

9

22 – 32 15

13. OMLADINAC (NSR)

16

4

3

9

20 – 40 15

14. PUŠ INE

16

3

2

11 26 – 50 11

15. PODTUREN

16

3

1

12 15 – 31 10

16. BSK

16

2

3

11 18 – 37 9

17. kolo, parovi, suci i delegat: Novo Selo Rok: OMLADINAC – MLADOST (Pal.) (subota u 15 sa , sudac Branko Bacinger, pomo nici Damir Fodor i Jadran Kukovec, delegat Josip Baksa), ukovec: UKOVEC 77 – DINAMO (P) (nedjelja u 10,30 sa , sudac Ma ja Horvat, pomo nici Tihomir Kralji i Tomislav urila, delegat Željko Bacinger); Mala Subo ca: SPARTAK – PODTUREN (nedjelja u 15 sa , sudac Božidar Kolari , pomo nici Ivica Horvat i Dragu n Novak, delegat; Davor Drvenkar); Cirkovljan: NAPRIJED – SLOGA ( ) (nedjelja u 15 sa , sudac Nino Škrobar, pomo nici Dražen Sukanec i Josip Kedmenec, delegat Željko Štefanac); Vratišinec: SOKOL – CENTROMETAL (nedjelja u 15 sa , sudac Igor Križari , pomo nici Borut Križari i Davor Šupljika, delegat Slavko Vodopija), Belica: BSK – DINAMO (D) (nedjelja u 15 sa , sudac Bojan Juras, pomo nici Toni Fažon i Željko Kova i , delegat Tomislav Šol ); Puš ine: PUŠ INE – ŠENKOVEC (nedjelja u 15 sa , sudac Željko Turk, pomo nici Ivica Felker i Saša Mihali , delegat Stjepan Perko); Ivanovec: MLADOST – SLOBODA (S) (nedjelja u 15 sa , sudac Dario Srnec, pomo nici Mario Buhin i Dragan Hrustek, delegat Ma ja Poredoš).

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Damjan Novak (Dinamo P) 11 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I), Saša Fu ko (Šenkovec) 9 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D) 8 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), Ivan Fu ko (Mladost I), Dario Vadlja, Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Stjepan Krznar (Dinamo D), Mario Kranjec ( ukovec 77), Boris Vrbanec (Sloboda S) 7 zgoditaka – Nenad Vibovec, Marijan Duman i (Centrometal), Dejan Korent (Šenkovec), Karlo Levani (Puš ine) 6 zgoditaka – Denis Hali (Mladost Pal.), Željko Mar nec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I), Dražen Vukina ( ukovec 77), Mario Se an (Sloga ), Antun Ružman (Spartak), Leon Novak (Centrometal)

od ozljede Marko Zavrtnik postigao je zgoditak u 86.minuti, a dvije minute kasnije svojim drugim zgoditkom na utakmici Marijan Duman i samo je potvrdio doma u pobjedu. Novi trener doma ih Dragutin Naran a odmah u startu krenuo je sa pobjedom. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Veselje Omladinca u Šenkovcu. Dugo su mreže mirovale na Gor ici. Gosti iz Novog Sela Rok prvi su postigli zgoditak u 50.minuti preko Gorana Krišto i a. Kada je dvije minute prije kraja utakmice na 2-0 vodstvo Omladinca povisio Nenad Škrilac izgledalo je sve gotovo. No, minutu kasnije doma i imaju kazneni udarac kojeg za 2-1 realizira Saša Fu ko. U 90.minuti i drugi dosu eni kazneni udarac za Šenkovec i prigoda za doma i bod, ali nije bio realiziran pa su sva tri boda otišla u Novo Selo Rok. ak sedmorica opomenutih igra a. Tri doma a, a etiri gostuju a.

Dva Japanca potpisala za ukov ane Vode a mom ad I. me imurske lige NK ukovec 77 dobila je u me imurskoj povijesti, posebice kad je u pitanju amaterski nogomet, najegzoti nija poja anja – iz Japana. ukovec je ve registrirao veznog igra a, 21-godišnjeg Kenta Sata, koji je stigao iz HBO Tokyo, dok još uvijek eka me unarodnu dozvolu za registraciju 18-godišnjeg napada a Shuna Takana koji je pristupio iz Ryukei Kashiwa Soccer Cluba. Sato ima pravo nastupa u nedjelju protiv Dinama iz Palovca na doma em terenu.

I dok šesdesetak me imurskih nogometaša igra nogomet u austrijskim nogometnim ligama u kojima se može zaraditi mjese no i do 1.000 eura, sve ve i nedostatak kvalitete i u me imurskim nogometnim ligama naši klubovi su o ito po eli nadokna ivati ak i s igra ima koji su rijetkost ne samo u Me imurju, ve i u I. HNL.

16. kolo II. ŽL MNS - istok SK - BORAC PMP 1-0 (0-0) EHOVEC. Igraliťte: SK. Suci: Rudolf iŞmeťija, Robert Kolari , Morano Vlah. Delegat: Ivan Kova Strijelac: 1-0 Lisjak (46) SK:Grabant,BoŞek,Attila(74.Smrk),Baťnec(74.Viťnji N),Horvat,Lon ari J.,Lon ari D., Begovi , Grabant (80. Proszenyak), Lisjak (70. Mihaljac), Viťnji R., trener: Mario Cvetko BORAC: Jalťovec, Puri , Srťan, KriŞai , Pal i (46. Ko evar), Gavez, Jan ec, Baksa, Tiťljari , Zrna, Ruťanec, trener: Ivan Zrna Žuti kartoni: Begovi ( SK); Srťan (Borac)

KRALJEV AN 38 - GRANI AR 3-0 (1-0) D.KRALJEVEC. Igraliťte: Fundacije. Suci: Dario Srnec, Željko Novak, Marko Smrti . Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Greguri (11), 2-0 BoŞi (52-ag), 3-0 Tisaj (63) KRALJEV AN: Majurec, ekunec (62. Piťpek), Vlah, Štefok (80. Slavi ek), Cvek, Špoljar (71. Kekenj), Tisaj, Marka , Baksa, Greguri (71. Lipi ), Pigac (80. Vlahek), trener: Stjepan Makar GRANI AR: Magdaleni , Šopar (82. Furdi), Buhin, Orehov (45. Horvat), BlaŞon, Novak, Drvoderi S., Drvoderi A., Lovrek, BoŞi , Krznar (76. Petak) Žuti kartoni: Krznar (Grani ar)

DUBRAVA - CROATIA 0-2 (0-1) SIVICA. Igraliťte: NK Dubrava. Suci: Dominik Mihoci, Erik Žerdin, Valentino Kantoci.

Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Kr mar (23), 0-2 Poljanec (78) DUBRAVA: uranec, Gori anec, Tkalec, Bobi anec M (54. Murkovi ), Paler (55. Kerovec), Mu i , Horvat, Bobi anec S., Sabol, Drk, Bari (65. Varga), trener: Vladimir Sabol CROATIA: Patar ec, Puťkadija, Bali, Kozjak, Sinkovi , Poljanec, Kolar, Kr mar, RuŞi , Jeleni (90. HanŞekovi ), urila, trener: Dejan Posavec Žuti kartoni: Kerovec (Dubrava); urila, Jeleni , RuŞi (Croatia)

POLET - MLADOST (SM) 1-1 (1-0) PRIBISLAVEC. Igraliťte: Petar Perťi . Suci: Zoran Hajdinjak, Ivan Žganec, Franjo Horvat.

Delegat: Franjo Fais Strijelci: 1-0 Pal i (27-11m), 1-1 Papak (70) POLET: VaĹĄ, KriĹĄto i (88. Ba i ), BaĹĄek, Vibovec, Posavec, Magdaleni , Lebar (86. KriĹĄto i ), Lisjak, Gajnik (46. Halabarec), Pal i, Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi MLADOST: Kranjec, Hobor (46. Papak), Kvakan (56. Fran i ), Ĺ ulj, Posavec, mrljec, BlaĹžin i , Matulin, Markovi (89. Pavlic), Igrec, Orehovec, trener: BoĹžidar Kedmenec

TRNAVA - VIDOV AN 2-1 (1-0) GORI AN. IgraliĹĄte: Gaj. Suci: Mihael Belovi , Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Vlado Soka Strijelci: 1-0 JakĹĄi S (31), 2-0 JakĹĄi S (54), 2-1 Matulin (63-11m) TRNAVA: Dolenec, Gudlin (79. JakĹĄi A), Repalust, Pintar, Ĺ poljar, FarkaĹĄ, Baksa (85.

BlaŞek), Jakťi S., Malovi , Markuťi T., Markan, trener: Petar Medvar VIDOV AN: Kranjec, Herman Mihael, Horvat (82. Nemet Dino), Friť i , Piťpek, Varga, Ujlaki, Škoda, Hujs (85. Lukťa D), Matulin, Kvakan (53. Herman Matija), trener: Damir Ujlaki Žuti kartoni: Gudlin (Trnava)

OMLADINAC - BUDU NOST (P) 3-0 (1-0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igraliťte: NK Omladinac. Suci: Patrik Kolari , Danijel Ko ila, Nina Marks. Delegat: Slavko Novak Strijelci: 1-0 Patafta (45), 2-0 Debelec (65), 3-0 Patafta (84) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, RuŞi , Taradi, Cirkven i , Posavec (88. Saka ), Kova i , Debelec, Patafta, Domjani , Tizaj (80. Valenti ), trener: Duťan Podgorelec BUDU NOST: Pancer, Novak, Pala i , Viťnji , Lastavec, Gajnik (88. Klobu ari ), Hali T, Martinec, Dodlek, Bukal, Hali G., trener: Ivan Gajnik

HODOŠAN - DUBRAV AN 3-2 (0-1) HODOŠAN. Igraliťte: Stadion NK Hodoťan. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Ivan Vlahek. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Brljak (30), 1-1 Strahija G (51), 2-1 Naran a (54-11m), 2-2 Brki (74), 3-2 Strahija Z (88) HODOŠAN: Rebernik, Habuť (78. Sinkovi ), Šavora (46. Strahija G), Blagus, Kova , Sinkovi , Vlah, Puri (46. Naran a), Vugrinec (89. Kranj ec), Kova , Strahija Z., trener: Goran Strahija DUBRAV AN: Fabi , Šte i , Matotek, Jadan, Jakupak, Lukťa, Brljak, Nesti (88. Švenda), Pahek, Brki , Hajdinjak (57. Žini ), trener: Tihomir Nesti Žuti kartoni: Naran a (Hodoťan); Brljak, Žini , Lukťa (Dubrav an)

7. oĹžujka 2014.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

OPOMENUTI IGRA I

Kraljev an uvjerljiv na startu drugog dijela prvenstva Kraljev an 38 krenuo tricom pro v Grani ara. Is na do doma e pobjede jesenski prvaci s gli su u drugom poluvremenu. Na samom po etku u 11.minu zgoditkom Krunoslava Greguri a poveli su 1-0.

SiniĹĄa Baksa imao je neĹĄto kasnije u 22.minu prigodu za povisi doma e vodstvo, ali niĹĄta od toga. Kad ve doma i nisu mogli zabi , zabili su gos iz Novakovca sami sebi. Robert BoĹži nespretno je u 52.minu zahva o loptu i ona je odsjela u mreĹži iza Kris jana Magdaleni a. Mar n Tisaj prvu proljetnu pobjedu od 3-0 svojim je zgoditkom okrunio u 63.minu . Samo jedan opomenu igra i to gostuju i.

Sa dva zgoditka Simona JakĹĄi a Trnavi doma a pobjeda. Prvi je pos gao u 31.minu euro zgoditkom sa dobrih 20 metara, a drugi u 54.minu . Gos ma se u 50.minu teĹže ozlijedio Tomislav Kvakan pa je morao napus igru. Vidov an je bio bolji u drugom poluvremenu, ali je uspio samo u 63.minu ublaĹži poraz na 2-1 i to iz opravdano dosu enog kaznenog udarca, kada je doma i vratar Franjo Dolenec sruĹĄio njihovog napada a, kojeg je realizirao Mario Matulin. Samo jedan opomenu igra i to doma i.

Mlados bod iz Pribislavca. Doma i Polet do vodstva je s gao u 27.minu iz kaznenog udarca kojeg je realizirao MiĹĄo Pal . Gos iz Svete Marije prema prikazanoj igri zasluĹžili su bod. Svoju dobru igru u 70.minu zgoditkom za 1-1 potvrdio je Filip Papak kojeg je trener BoĹžidar Kedmenec u igru uveo odmah na po etku drugog poluvremena. U korektnoj igri ni jedan opomenu igra .

Iz Sivice tri boda o ĹĄla u Orehovicu. Lijepo su gos svoje doma ine mom ad Dubrave po as li sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu. Prvi su pos gli u 23.minu preko kapetana mom adi Marijana Kr mara i imali joĹĄ tri lijepe prigode za pos i zgoditak. U drugom dijelu doma i su se razbudili i bili bolji, ali bez realizacije.

Croa ja je u 78.minu zgoditkom Denisa Poljanca s gla do pobjede od 2-0. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA OMLADINAC (DS) HODOĹ AN BUDU NOST (P) GRANI AR (N) DUBRAVA DUBRAV AN SK GALEB DRAVA (DM) VIDOV AN BORAC PMP

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

12 11 10 8 8 7 7 6 6 6 5 4 4 3 3 3

1 3 3 5 3 2 1 4 2 2 4 5 3 5 4 3

3 2 3 3 5 7 8 6 8 8 7 7 9 8 9 10

54 – 24 34 – 16 41 – 26 32 – 26 28 – 23 46 – 40 42 – 38 28 – 29 31 – 29 31 – 41 26 – 35 22 – 29 27 – 41 26 – 37 22 – 42 25 – 39

37 36 33 29 27 23 22 22 20 20 19 17 15 14 13 12

Omladinac glatko dobio Budu nost. Gotovo cijele prvo poluvrijeme gos iz Podbresta uspjeli su o uva svoju mreĹžu netaknutom.

No, u 45.minu Nikola Pata a dovodi doma i u vodstvo. Tomislav Debelec u 65.minuti povisuje vodstvo Omladinca na 2-0. Svojim drugim zgoditkom na utakmici ĹĄest minuta prije kraja utakmice Nikola Pata a postavlja kona nih 3-0 za doma e. Za pohvalu je ĹĄto kartoniranih igra a nije bilo. ak pet zgoditaka pos gnuto u HodoĹĄanu. Jedan viĹĄe pos gli su doma i. Gos iz Donje Dubrave prvi su poveli nakon pola sata igre zgoditkom Benjamina Brljaka. Tom minimalnom prednoĹĄ u Dubrav ana o ĹĄlo se na odmor. Doma ini u samo tri minute preokre u gostuju e vodstvo u svoju koris . Bilo je to u periodu od 51.do 54.minute. Na 1-1 poravnao je Goran Strahija, a Dejan Naran a iz kaznenog udarca doveo HodoĹĄan u vodstvo od 2-1. Bojan Brki u 74.minu svojim zgoditkom ponovno goste vra a u igru. No, dvije minute prije kraja utakmice radost doma inu za pobjedu od 3-2 donio je kapetan mom adi Zoran Strahija. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenu h igra a.

U ehovcu minimalna pobjeda doma ina. Takva je bila i sama igra ne baĹĄ previĹĄe kvalitetna. SK-i je pobjedu donio Darijan Lisjak odmah na po etku drugog poluvremena u 46.minu . Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

U ehovcu minimalna pobjeda doma ina. Bila je to utakmica za bijeg iz donjeg dijela ljestvice. Jedan, ali tri boda vrijedan zgoditak SK je pos gao odmah na po etku drugog poluvremena u 46.minu .

Strijelac je bio Darijan Lisjak. U ne baĹĄ previĹĄe kvalitetnoj igri ni se gos iz Tur iĹĄ a nisu previĹĄe iskazali. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi ĹĄto samo po sebi govori da ni borbenos i h jenja kod jednih i drugih nije bilo.

Dravi vaĹžni doma i bodovi. Do vodstva doma i su s gli u 14.minu iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Goran Orehovec. Galeb je uspio poravna u 30.minu zgoditkom Miroslava Pigaca. Kratko je bilo nerijeĹĄeno jer dvije minute kasnije Goran Pongrac dovodi Dravu u novo vodstvo koje viĹĄe nisu ispuĹĄtali. U drugom dijelu obje su mom adi imale po dvije prave prigode, ali niĹĄta od realizacije. Galeb je u 70.minu ostao bez Marka Fletena koji je rukom u prekidu igre udario doma eg igra a u predjelu prsiju. Gos iz Oporovca se Ĺžale na ne dosu eni kazneni udarac za njih nakon jednog igranja lopte rukom na travi od strane doma eg obrambenog igra a, ali sudac DraĹžen Ĺ ajnovi samo je mirno pokazao na udarac iz kuta. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

DRAVA - GALEB 2-1 (2-1) D.MIHALJEVEC. IgraliĹĄte: Prek Druma. Suci: DraĹžen Ĺ ajnovi , Renato Vuk, Vlado BlaĹži .

Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1-0 Orehovec (14-11m), 1-1 Pigac (30), 2-1 Pongrac (32) DRAVA: Cvetini , Igrec Z., Igrec F. (83. Mihalac J), Mihalec D (75. Ivaci), Orehovec, Pongrac (90.

Kontrec), Štrok (88. Bartoli Marko), Ke keť (67. Bartoli Martin), Herc, Kos, Gorupi GALEB: Pantaler, Balent N., Turk (85. Gotal), SOka (85. Vuk), Pigac (46. Hertelendi), Mesari , Balent D, Granatir, Balent R., Slavi ek, Fleten, trener: Damir Pigac Žuti kartoni: Ke keť, Igrec, Orehovec (Drava); Mesari , Balent R., Balent D (Galeb) Crveni karton: Fleten (Galeb)

DRAVA (DM) – Mladen Ke keť (1653), Zvonko Igrec (2936), Goran Orehovec (1258) DUBRAV AN – Benjamin Brljak (1815), Marko Žini (5687), Danijel Lukťa (2229) GRANI AR (N) – Nikola Krznar (718) DUBRAVA – Ivan Kerovec (714) TRNAVA – Leonard Gudlin (3221) BORAC PMP – Antonio Srťan (3642) CROATIA – Damir urila (3421), Marko RuŞi (3387), Mar n Jeleni (4420) HODOŠAN – Dejan Naran a (3111) SK – Aldin Begovi (3079) GALEB – David Mesari (3258), Renato Balent (3146), Dario Balent (3160)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNAVA – Leonard Gudlin (3221) DUBRAV AN – Danijel Lukťa (2229) DUBRAVA – Ivan Kerovec (714) CROATIA – Mar n Jeleni (4420) SK – Aldin Begovi (3079) GALEB – David Mesari (3258) KAZNA ISKLJU ENOM IGRA U GALEB – Marko Fleten (469) po l. 58 DP HNS-a 3 (tri) utakmice

LISTA STRIJELACA 19 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodoťan) 18 zgoditaka – Jurica Tizaj (Omladinac DS) 16 zgoditaka – Miťo Pal (Polet P) 15 zgoditaka – Siniťa Baksa (Kraljev an 38), Simon Jakťi (Trnava) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Josip Igrec (Drava DM), Benjamin Brljak (Dubrav an), Miroslav Pigac (Galeb) 10 zgoditaka – Danijel Lovrek (Grani ar N), Kreťo Kova (Hodoťan), Tomislav Debelec (Omladinac DS) 9 zgoditaka – Filip Piťpek (Kraljev an 38), 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budu nost P), Dario Lon ari (Borac PMP), Denis Poljanec (Croa a) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Gori anec (Dubrava), Tomislav Grana r (Galeb), Goran Strahija (Hodoťan), Nikola Pata a (Omladinac DS) 6 zgoditaka – Nikola Bukal (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Nikola Štrok (Drava DM), Josip Hoťnjak (Mladost SM)

17. kolo, parovi, suci i delegat: Novakovec: GRANI AR – BUDU NOST (P) (nedjelja u 10,30 sa , sudac Franjo Hergo , pomo nici Nenad Štrek i Nina Marks, delegat Miroslav Glavina); Donji Mihaljevec: DRAVA – OMLADINAC (DS) (nedjelja u 15 sa , sudac Radovan Posedi, pomo nici Robert Novak i Boťko Martan, delegat Antun Vlahek); Oporovec: GALEB – DUBRAVA (nedjelja u 15 sa , sudac Zoran Hajdinjak, pomo nici Dino Horvat i Lana Vidovi , delegat Vlado Soka ); Orehovica: CROATIA – SK (nedjelja u 15 sa , sudac Željko Novak, pomo nici Branko Martan i Marko ur ek, delegat Dino Jambrovi ); Tur iť e: BORAC PMP – POLET (P) (nedjelja 15 sa , sudac Saťa Fegeť, pomo nici Vjeran Tuksar i Josip Jurinec, delegat Zvonko Novakovi ), Sveta Marija: MLADOST – TRNAVA (nedjelja u 15 sa , sudac Dario Bubek, pomo nici Danijel Ko ila i Renato Vuk, delegat Antun Mesari ); Donji Vidovec: VIDOV AN – HODOŠAN (nedjelja u 15 sa , sudac Patrik Kolari , pomo nici Antun Kukovec i Mar na Koprivec, delegat Nikola Toplek); Donja Dubrava: DUBRAV AN – KRALJEV AN 38 (nedjelja u 15 sa , sudac Goran Žganec, pomo nici Mladen Puklavec i Valen no Kantoci, delegat Dragu n Borko).

16. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD NAPREDAK - ME IMUREC 1-6 (1-1) G.KRALJEVEC. Igraliťte: Gmajna. Suci: Mario Buhin, Mladen eki, Dario Vel i. Delegat: Marijan Sabol Strijelci:1-0Bistrovi (8),1-1TreskaS(11),1-2TreskaD(56-11m),1-3Hruťoci(62),1-4Kregar (67), 1-5 Bajzek (77), 1-6 Treska D (83) NAPREDAK:ŽagarDavor,Jambroťi ,Matoťa(40.Jezernik),ŽganecS.,ŽganecM(62.ŽagarDalibor), Lepen, Tkal ec, Bistrovi , Ma ari , Topalovi (70. Hutinec), Vrtari , trener: Ivan Šardi ME IMUREC: Prekopec, Hruťoci (82. Horvat), Kozina (86. Koťir), Branilovi , Zanjko, Fu ek, Bali , Bajzek (77. Thes), Kregar (80. Primorac), Treska S., Treska D., trener: Željko Novak Žuti kartoni: Žagar (Napredak); Kozina, Thes (Me imurec)

Me imurec zabio pola tuceta u Gornjem Kraljevcu

ŠTRUKOVEC. Igraliťte: NK Hajduk-Vindija. Suci: Dino Horvat, Željko Hajdarovi , Denis Fic. Delegat: Antun Vlahek Strijelci: 1-0 Kova i (57), 2-0 HrŞenjak L (90) HAJDUK:Jurovi D(46.Zadravec),Žganec,HrŞenjakD,Kova i ,Ma ari M,Jurovi T.,HrŞenjak L., Debelec M., Debelec G., Šardi (61. Jambroťi ), Ma ari J., trener: Darko Rob ZEBANEC: Kocijan, Kodba (76. Mlinari ), Živko, Sabol, Žuni (42. Ko ila), Grabar (46. Debelec), Pani (39. Graf), Puri , Žuni , Vran i , Kojter Žuti kartoni: HrŞenjak D, Jurovi T (Hajduk); Pani , Debelec, Živko, Ko ila (Zebanec)

Ĺ estica Me imurca u Gornjem Kraljevcu. Dobro je Napredak krenuo u utakmicu i poveo 1-0 u 8.minu zgoditkom MiĹĄela Bistrovi a.

Tri minute kasnije gosti iz Dunjkovca-Pretetinca preko SaĹĄe Treska poravnavaju na 1-1 i to je sve iz prvog poluvremena. U drugom dijelu razigrani Me imurec pos Ĺže pet zgoditaka i uz to u 73.minu Darijan Treska propuĹĄta realizira i drugi dosu eni kazneni udarac za Me imurec. Pucao je pored vra ju. Prvi je u 56.minu kada je Me imurec poveo 2-1 uspio realizira . Utakmica je rijeĹĄena u samo pet minuta od 62. do 67.minute kada su Mar n HruĹĄoci i Bojan Kregar doveli goste u vodstvo od 4-1. Nakon toga Jurica Bajzek u 77.minuti povisuje to gostuju e vodstvo, a svojim drugim zgoditkom na utakmici u 83.minu Darijan Treska postavlja kona nih 6-1. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Doma i poraz Mure. Dobro su krenuli u utakmicu i poveli u 12.minu zgoditkom Denisa Breznika. Gos ma iz Mihovljana je u 27.minu sudac utakmice Marko ur ek poniť o zgoditak zbog po njemu prekrťaja od strane Vedrana ŽeleŞnjaka nad doma im vratarem Ninom Tkalcem. No, onaj koji je Sloboda pos gla osam minuta kasnije za izjedna enje preko Darka Srneca nije mogao poniť . Pet minuta prije odlaska na odmor Mura zgoditkom Marija Novaka ponovno ima vodstvo. U drugom dijelu gos prvo u 58.minu zgoditkom Davora Mu i a poravnavaju rezultat na 2-2, a potom sedam minuta prije kraja utakmice zgoditkom Karla Posavca dolaze do pobjede od 3-2. Kod Mure trojica, a kod Slobode dvojica opomenu h igra a.

Plavi bolji od Venere PMP. Kapetan doma ih Jurica Ĺ kvorc ve u 12.minu doma ine dovodi u vodstvo. Gos su uspjeli u 31.minu poravna zgoditkom SiniĹĄe Dove era na 1-1. No, osam minuta kasnije ostali su bez Marka Marodija koji je opsovao pomo nog suca Filipa Aldi a, a „tata“ to ne voli u pa je morao u svla ionicu. Po etkom drugog dijela u 48.minu Ivan Zadravec pos Ĺže zgoditak za vodstvo Plavih od 2-1 koje se viĹĄe nije mijenjalo. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Strahonincu pobjeda u Novom Selu na Dravi. Novi trener gos ju Dragan KriĹĄto dobro je pripremio mladu mom ad jekom zimskih priprema i ve u prvom proljetnom kolu pokazali su „zube“. Jedinstvo je povelo u 15.minu iz kaznenog udarca kojeg je Slavko or evi realizirao. Kod kaznenog udarca doma i se bune da je vratar Strahoninca Zvonimir BoĹžak trebao dobi drugu boju kartona od Ĺžute kojeg je dobio.

Sudac utakmice Damir Klari prosudio je da start vratara nije bio za isklju enje. e ri minute kasnije Strahoninec je poravnao preko Dario Breza iz lijepog slobodnog udarca sa dobrih 35 metara kojem je malo kumovao i doma i vratar Nikola Hrani . U 66.minu doma e Jedinstvo po drugi puta dolazi u vodstvo zgoditkom glavom Gorana LeĹĄnjaka nakon dvojbenog kornera. Denis VuruĹĄi uspio je u 76.minu poravna na 2-2, a radost gos za pobjedu od 3-2 donio je Denis Mar ec e ri minute prije kraja utakmice. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

BRATSTVO - DRAVA 1-1 (0-1)

OPOMENUTI IGRA I

SAVSKA VES. Igraliťte: NK Bratstvo. Suci: Robert Radek, Stjepan Novak, Nino Grgi . Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Gori anec (20), 1-1 Horvat S (85) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek, Srnec, HanŞekovi , Horvat N (60. HiŞman), Vlahov, Horvat S., Vuruťi , Vidovi M (63. Vidovi S), Cerovec (70. Ri ko), Horvat F (46. Novak), trener: Danijel Novak DRAVA: Martin evi , Zanjko M (70. Bezek), Šol, Zanjko D., Bajkovec, Horvat, Dombaj, Carevi (88. PostruŞin), Škvorc, Gori anec, Jaluťi , trener: Kristijan Varga Žuti kartoni: Horvat, Cerovec, HiŞman (Bratstvo); Carevi , Dombaj, Bajkovec (Drava) Crveni kartoni: Gori anec (Drava)

MALI MIHALJEVEC – Zoran Varga (2289), Ma ja Puťar (7045); DRAVA (K) – Bojan Carevi (2647), Tomislav Dombaj (2649), Tomislav Bajkovec (1396); HAJDUK VINDIJA – Dominik HrŞenjak (2876), Tomislav Jurovi (2899); STRAHONINEC – Zvonimir BoŞak (331), Denis Vuruťi (328), Dario Brez (1448); SLOBODA (M) – Kris jan Culjak (2395), Davor Mu i (1122); MURA – Nikola Stojko (5506), Ivica Baťnec (3451); JEDINSTVO (NSD) – Mar n Jaluťi (3346), Goran Leťnjak (4268); BRATSTVO (SV) – Slobodan Horvat (2481), Ivica Cerovec (152), Boris HiŞman (3354); TRNOVEC – Goran Miko (9720), Sven Mesari (6400); ZEBANEC – Boris Pani (10175), Danijel Debelec (4051), Nikola Živko (3513), Valen no Ko ila (6739); NAPREDAK – Dario Žagar (2294), Dalibor Žagar (2293); ME IMUREC – Lino Kozina (197), Marin Thes (183); PLAVI – Roberto Vugrinec (781), Jurica Trupkovi (5467); VENERA PMP – Ma ja Ov ar (5509); JEDINSTVO (GM) – Dejan Golub (4301), Damir Mikulan (3435), Mario Novak (5291)

PLAVI - VENERA PMP 2-1 (1-1) PEKLENICA. IgraliĹĄte: Pocurke. Suci: Damir Aldi , Filip Aldi , Dino Vel i. Delegat: Josip Lesjak.

Strijelci: 1-0 Škvorc (12), 1-1 Dove er (31), 2-1 Zadravec (48) PLAVI: Kuzma, Cerovec (65. Ratajec), Škvorc S., Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk, Zadravec (87. Srnec), Cilar, Trstenjak, Antokovi , trener: Antun Srťa VENERA: Lacko, Gori anec, Zanjko, Marodi, Pozder, Celinger, Ciglari , Peras, Dove er, Škvorc R., Škvorc M. (85. Ov ar), trener: Vladimir Bartoli Žuti kartoni: Vugrinec, Trupkovi (Plavi); Ov ar (Venera) Crveni karton: Marodi (Venera)

BRATSTVO - M.MIHALJEVEC 1-1 (0-1) JUROVEC.Igraliťte:ŠRCPer i MladenBokťi .Suci:ŽeljkoTurk,FranjoHergoti ,EdvinZobec.

Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 0-1 anadi (28), 1-1 Na (64) BRATSTVO: Per i , Leva i , Koraj, Antoli , Baumgartner, Kirec, Jambrovi , Leva i , Vinko, Gori anec, Na , trener: Boris or evi MM: Magdaleni , anadi, Trupkovi , Hamer, Šolti , Mesari P, Varga (65. Mesari B), Puťar, Kova i , Posavec (46. Perho ), trener: Marko Tadi Žuti kartoni: Varga, Puťar (MM) Crveni karton: Vinko (Bratstvo)

JEDINSTVO - STRAHONINEC 2-3 (1-1) NOVOSELONADRAVI.IgraliĹĄte:NKJedinstvo.Suci:DamirKlari ,PetarRuĹži ,DamirMesari .

Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 or evi (15-11m), 1-1 Brez (19), 2-1 LeĹĄnjak (66), 2-2 VuruĹĄi (76), 2-3 Mar ec (86) JEDINSTVO: Hrani , JaluĹĄi , Gavranovi , Fras, ReĹĄetar, LeĹĄnjak, KapeĹĄ, Piska , Cerov ec (66.

Plaftak), Popovi , or evi (66. Tkal ec), trener: Mladen Reťetar STRAHONINEC: BoŞak, Mar ec, Fu ko, Kolar, Jaluťi , Viťnjari , Kova i , Brez, Vuruťi , Zlatarek, Horvat (46. Vrbanec) Žuti kartoni: Leťnjak, Jaluťi (Jedinstvo); BoŞak, Vuruťi , Brez (Strahoninec)

HAJDUK-VINDIJA - ZEBANEC 2-0 (0-0)

Visok poraz Trnovca u Gornjem Mihaljevcu. Pola tuceta u svojoj mreĹži odnio je ku i Danijel KoĹĄak. Doma i su 19.minu propus li realizira kazneni udarac kojeg je vratar KoĹĄak obranio. Nakon prvih 45 minuta malo je tko od gos ju mogao i pomisli da e tako loĹĄe na kraju pro i. ak je Trnovec i u 21.minu zgoditkom Tomislava TomaĹĄi a poveo. Jedinstvo je e ri minute prije kraja prvog poluvremena zgoditkom igra a-trenera Romana Tr njaka poravnalo na 1-1. U drugom dijelu totalna dominacija doma ih. Sa dva zgoditka Mihaela Ladi a u 48. i 52.minu doma i vode 3-1. Mario Novak tako er je dvostruki strijelac u 62. i 82.minu . U me uvremenu je i kapetan mom adi Damir Mikulan u 68.minu strijelac. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Podjela bodova u Savskoj Vesi. Gos iz KurĹĄanca poveli su u 20.minuti zgoditkom Nikole Gori anca. Isti je igra u 67.minuti zbog druge opomene isklju en, pa je Drava do kraja utakmice igrala sa igra em manje.

Doma e Bratstvo u 78.minu ima prigodu do i do poravnanja rezultata iz kaznenog udarca, ali je udarac sa 11 metara Daniela Novaka vratar Drave Damir Mar n evi obranio. No, Bratstvo je ipak uspjelo pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom Slobodana Horvata poravna na kona nih 1-1, mada je prije toga Drava imala nekoliko lijepih prigoda da osigura pobjedu.

Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Malom Mihaljevcu bod iz Jurovca. Prvi su gos poveli u 28.minu zgoditkom Davora anadija. Doma i do poravnanja dolaze u 64.minu kada kod zgoditka Dejana Na a gos burno protes raju, ali po delegatu utakmice Rajku Zadravcu sudac Željko Turk ispravno je postupio ťto je pokazao na centar. Da li je sudac Turk ispravno isklju io u 80.minu doma eg igra a Mirana Vinka zbog starta s le a u noge gostuju eg igra a nije bať decidiran u svom izvjeť u. Kako su doma i imali isklju enog igra a, gos su imali dvojicu opomenu h.

Hajduk do doma e pobjede s gao u drugom poluvremenu. Susjedi iz Zebanca dobro su se drĹžali u Ĺ trukovcu sve do 57.minute. Tada je Alen Kova i uspio pos i zgoditak i doma ine doves u vodstvo od 1-0 koje su u 90.minu zgoditkom Lovre HrĹženjaka povisili na kona nih 2-0. Obje su mom adi imale svojih prigoda. Gos nisu ni jednu realizirali dok je doma inu to poĹĄlo za nogom u dva navrata i na kraju su sasvim zasluĹženo pobijedili. Dva doma a, a e ri gostuju a opomenuta igra a.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

ME IMUREC SLOBODA (M) PLAVI (Pek.) JEDINSTVO (NSD) JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC MURA HAJDUK (Ĺ ) M. MIHALJEVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) TRNOVEC NAPREDAK VENERA PMP ZEBANEC

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

14 11 10 10 10 6 7 7 6 5 5 5 4 3 3 3

1 2 3 1 0 6 3 0 2 4 3 3 4 3 2 1

1 3 3 5 6 4 6 9 8 7 8 8 8 10 11 12

58 – 17 41 – 25 39 – 26 54 – 29 31 – 25 32 – 27 29 – 27 27 – 29 23 – 31 27 – 29 28 – 26 29 – 36 21 – 40 15 – 39 16 – 40 12 – 36

43 35 33 31 30 24 24 21 20 19 18 18 16 12 11 10

LISTA STRIJELACA 19 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 14 zgoditaka – Miťel Popovi (Jedinstvo NSD), Denis Vuruťi (Strahoninec); 13 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M), Bojan Kregar (Me imurec); 11 zgoditaka – Dejan Na (Bratstvo J); 10 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Samuel Novak, DraŞen Kapeť (Jedinstvo NSD); 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer, Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Saťa Treska (Me imurec), Nikola Gori anec (Drava K); 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek (Me imurec), Slobodan Horvat (Bratstvo SV); 6 zgoditaka – Mario Vidovi (Bratstvo SV), Tomislav Dombaj (Drava K), Mario Žganec (Plavi Pek.), Siniťa Dove er (Venera PMP)

DISCIPLINSKI KUTAK Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: TRNOVEC – Goran Miko (9720); JEDINSTVO (NSD) – Mar n Jaluťi (3346); JEDINSTVO (GM) – Damir Mikulan (3435), Mario Novak (5291); PLAVI – Roberto Vugrinec (781); MALI MIHALJEVEC – Zoran Varga (2289); HAJDUK VINDIJA – Dominik HrŞenjak (2876); ZEBANEC – Danijel Debelec (4051); BRATSTVO (SV) – Slobodan Horvat (2481); DRAVA (K) – Tomislav Dombaj (2649); NAPREDAK – Dalibor Žagar (2293) KAZNE ISKLJU ENIM IGRA IMA VENERA PMP – Marko Marodi (2406) po l. 53/b DP HNS-a 2 (dvije) utakmice BRATSTVO (J) – Miran Vinko (3824) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice DRAVA (K) – Nikola Gori anec (1962) po l. 50 DP HNS-a 1 (jedna) utakmica

JEDINSTVO - TRNOVEC 6-1 (1-1) G.MIHALJEVEC. IgraliĹĄte: Pod Borom. Suci: Darko Filip i , Darijan Zadravec, Filip Hrustek.

Delegat: Dragutin Koruni Strijelci: 0-1 Tomaťi (21), 1-1 Trtinjak (41), 2-1 Ladi M (48), 3-1 Ladi M (52), 4-1 Novak (62), 5-1 Mikulan (68), 6-1 Novak (82) JEDINSTVO:Ter,Krumpi ,Kocen(76.Zadravec),Vuk,Plantak,Mikulan,Horvat(80.Ladi I),Golub (75. Horvat), Borko (62. Novak), Trtinjak, Ladi M (67. Krumpi ), trener: Roman Trtinjak TRNOVEC: Koťak, Novak Z, Kova i (75. Novak D), Planinc (74. Turk), Tomaťi (46. Mesari ), Bacinger, Petri , Goran, Vincek (49. eh), Pintari , Kos, trener: Kristijan Kiri Žuti kartoni: Golub, Mikulan, Novak M (Jedinstvo); Miko, Mesari (Trnovec)

MURA - SLOBODA (M) 2-3 (2-1) HLAPI INA. IgraliĹĄte: SRC Oleti Radovan-Ratko. Suci: Marko ur ek, Antun Koruni , Josip Jurinec.

Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 1-0 Breznik (12), 1-1 Srnec (35), 2-1 Novak (40), 2-2 Mu i (58), 2-3 Posavec (83) MURA:Tkalec,Stojko(70.Jeki ),Braniťa,Novak,Jurovi ,Krnjak(86.Vinko),Šardi(46.Baťnec),Stojko, Breznik, Vrťi Mihael (76. Vrťi Martin), Telebuh, trener: DraŞen Novak SLOBODA: Horvat, Belťe, ŽeleŞnjak (46. Bubek), Srnec, Tisaj, Novak, Tremski, Sovar, Posavec, Culjak, Mu i (90. Hajdinjak), trener: Damir Vrbanec Žuti kartoni: Stojko, Baťnec (Mura); Culjak, Mu i (Sloboda)

17. kolo, parovi, suci i delegat: Savska Ves: BRATSTVO – JEDINSTVO (NSD) (subota u 15 sa , sudac Rudolf iŞmeťija, pomo nici Ivan Vlahek i Vlado BlaŞi , delegat Stjepan uranec); Kurťanec: DRAVA – HAJDUK (Š) (nedjelja u 15 sa , sudac Damir Aldi , pomo nici Antun Koruni i Damir Mesari , delegat; Dejan Kova ); Zebanec: ZEBANEC – MURA (nedjelja u 15 sa , sudac Damir Klari , pomo nici Zoran Novak i Elvir Baťek, delegat Slavko Novak); Mihovljan: SLOBODA (M) – NAPREDAK (nedjelja u 15 sa , sudac Bruno Brljak, pomo nici Darijan Zadravec i Dominik Filipaťi , delegat Stjepan KriŞari ), Dunjkovec-Prete nec: ME IMUREC- PLAVI (Pek.) (nedjelja u 15 sa , sudac Dominik Mihoci, pomo nici Ivan Žganec i Filip Hrustek, delegat Dragu n Vuk); Sve Juraj na Bregu: VENERA PMP – JEDINSTVO (GM) (nedjelja u 15 sa , sudac Robert Radek, pomo nici Marinko Hruťoci i Stjepan Novak, delegat Franjo Fais); Trnovec: TRNOVEC – BRATSTVO (J) (nedjelja u 15 sa , sudac Zdravko Topliťnjak, pomo nici Ante Begovi i Matej Mesari , delegat Ivan Kova ), Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – STRAHONINEC (nedjelja u 15 sa , sudac Darko Filip i , pomo nici Milivoj Bali i Mario Pintari , delegat Rajko Zadravec)

7. ožujka 2014.

ODBOJKA 1. A HOL - OK ME IMURJE CENTROMETAL

Poraz bez posljedica Odbojkaši Me imurje Centrometala, nakon što su osigurali plasman u top 4 hrvatske mom adi, protekle su subote bez rezultatskog imperativa odigrali novi prvoligaški dvoboj. U dvorani NGC-a Aton u Nedeliš u bolji od njih bio je aktualni državni

prvak, OK Marina Kaštela s brzih 3:0. Mladostaši su ekipu iz re ana svladali u sva etiri me usobna dvoboja tijekom sezone, a valja napomenuti kako su Kaštelani u 19 utakmica upisali tek jedan poraz.

Centrometal je dobro krenuo u utakmicu. Nakon što su

gosti imali prednost 8:6, odli nim servisima Gotala doma i su poveli 13:8. Ista je prednost i na drugom odmoru 16:11. Zadnju zna ajnu prednost me imurska mom ad ima pri 19:16, a nakon 22:21 gosti izjedna uju, te blokom zaustavljaju prvo Tomicu Posavca, zatim i

Vinceka, pa na kraju osvajaju set 25:22. Na po etku drugog seta ekipa iz re ana opet igra dobro i vodi na prvom odmoru 8:6, ali i na drugom 16:13. Gosti prvi put izjedna uju kod 16:16, a u završnici Kaštelani vode 20:19, a potom rade i seriju od pet uzastopnih poena za 25:19.

Takav gubitak prva dva seta odrazio se na doma u mom ad ša gosti od po etka petog seta rade veliku prednost, vode 7:1, a plus šest zadržali su i do kraja za 25:19 i veliku pobjedu u Nedeliš u 3:0 u setovima.

OK Me imurje Centr. – OK Marina Kaštela 0:3 (22:25, 19:25, 19:25) Nedeliš e: dvoran NGC Aton. Gledatelja: 100.

Suci: Milinovi I Bigula ( oba Zagreb ) OK Me imurje Centrometal: Gotal, i kovi , Kova , Kurteš, Vincek, Posavec, Petran, Vabec, Kocijan, Pu a, I. Novak, K. Novak. Trener: J. Kiri

U 20. kolu lige, ujedno posljednjem u regularnom dijelu prvenstva, Me imurci gostuju kod Siska, ekipe sa za elja, gdje ne bi trebali imati prevelikih problema u osvajanju novih

bodova. Nakon toga kre e Liga za prvaka. Doigravanje se igra od nedjelje 16. ožujka, kada Me imurje Centrometal do ekuje osje ku Mursu. Uzvrat je u etvrtak 20. ožujka u Osijeku, a eventualni tre i susret ponovno u Nedeliš u 23. ožujka. Igra se na dvije pobjede, a pobjednik e u polufinalu za protivnika imati Mladost iz Kaštele. Parovi etvrtfinala su Mladost Marina Kaštela – Rijeka, Mladost Zagreb – Karlovac, Rovinj – Sisak, te Me imurje Centrometal – Mursa Osijek.

KOŠARKA KADETSKA LIGA

A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLA IH KADETA

Raspucano Me imurje!

akovec prvak bez poraza!

U utakmici 19. kola izme u doma eg Me imurja i poznatih “pistolerosa” - ekipe Bjelovara malo tko je na parketu Prve osnovne škole u akovcu obratio pozornost na igranje obrane. Uostalom, to i nije baš trade mark igre Bjelovara, oni su uvijek igrali po na elu - zabit u jedan više od tebe, ma koliko ti zabio! U takvom revolveraškom obra unu vrijedno je spomenuti i nekoliko osobnih dosega, ponajprije gostuju eg mladog reprezentativca Boži a koji je u ovoj utakmici isporu io 45 koševa. Taj su rezultat poništila dva doma a juniora (uz svu dužnu pažnju trio Marek, Kraja i i Jambrovi je svoje isporu io) Gašpari s 26 i Pa an s 20 zabijenih koševa. U prvoj i posljednjoj etvrtini mom adi su bile izjedna ene rezultatski, no u drugoj i tre oj dionici igre doma i su stvorili preveliku razliku u koševima i na kraju zasluženo pobijedili, a mislimo i da je publika uživala.

Druga dva naša kluba - akovec i Rudar Cimper svoju me usobnu utakmicu nisu odigrali, jer je klub iz Murskog Središ a odustao od natjecanja i sve svoje utakmice do kraja izgubit e rezultatom 0:20!

U sljede em kolu akovec ima šansu u i u nezapam enu seriju (barem ove sezone) pobjeda. Naime, nakon ve opisane pobjede nad rudarima u 19. kolu, kao imperativ im se name e i pobjeda u 20. kolu. Dolazi im Koprivnica s tri pobjede do sada ( akovec ima etiri), pa bi doma om pobjedom akovec debelo pobjegao Koprivnici na dnu tablice A 2 lige Sjever.

Me imurje gostuje u Ludbregu kod lidera prvenstva Grafi ara i sve osim doma e pobjede ludbreških košarkaša bilo bi iznena enje, no ne preveliko jer je Me imurje u prvom dijelu prvenstva jedino “maznulo” Grafi ara. Ovi e sada valjda biti malo oprezniji i s malo više respekta do ekati mladi akove ki sastav. (bh)

C LIGA KSMŽ

Mladost Ivanovec - Lepoglava 80:60(19:21, 22:9, 13:18, 26:12) MLADOST IVANOVEC: Terek M. 5, Terek D. 19, Drk 18, Hajdinjak 4, Keresteš 5, Šupljika 13, Vehtersbah P. 16. Trener Vehtersbah M. Me imurje Globetka - Kotoriba 77:46(17:7, 24:18, 23:8, 13:13) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 9, Vugrinec 10, Golubi A. 16, Leva i 8, Franji 8, Zaspan 10, Radek 4, Vuruši 6, Ben ik 6. Trener Šopar S.

1. Gra ar

19 18 1

37/+559

2. Podravac

19 17 2

36/+385

3. ME IMURJE

19 12 7

31/+190

4. Bjelovar

19 12 7

31/+126

5. Petar Zrinski

18 12 6

30/+201

6. Vindija

18 12 6

30/+135

7. Mladost( )

19 10 9

29/+4

8. Radnik

19 7

12 26/-189

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICA

9. Ivan ica

19 5

14 24/-128

ŽKK Radost - Kotoriba 26:70

10. AKOVEC

19 4

15 23/-230

11. Koprivnica

19 3

16 22/-386

12. RUDAR CIMPER/-4 19 1

18 16/-667

Koprivnica - Gra ar 44:101 Vindija - Podravac 61:76 Mladost( ) - Ivan ica 82:70 Radnik - Petar Zrinski 70:81 akovec - Rudar Cimper 20:0 Me imurje - Bjelovar 123:90 (24:21, 37:23, 33:15, 29:31) ME IMURJE: Gašpari 26, Svaty 2, Novak 17, oki 2, Kraja i 27, Posavec 4, Jambrovi 22, Pa an 20, Guld 3. Trener Novak S.

JUNIORSKA LIGA

Dubrav an izgubio kod ku e Veliko iznena enje desilo se u Donjoj Dubravi u dvoboju doma eg Dubrav ana i Nedeliš a, jer su bodove odnijeli gosti zahvaljuju i prvenstveno solidnom u inku etvorice svojih dvoznamenkastih igra a, naspram samo dvojice doma ih. Treba priznati i da je Dubrav anu alio Varga, jer bi onda bila “malo druga ija pjesma”.

Iz priop enja Košarkaškog saveza Me imurske županije vezano za najniži rang takmi enja u našoj županiji izdvajamo: Ekipa KK Mladost Ivanovec je odustala od

TABLICA

TABLICA 1. Me imurje Globetka 16 16 0

32/+348

2. Dubrav an

26/+67

3. Nedeliš e

16 10 6 16 9

7

25/+62

4. Mladost Ivanovec/-1 16 10 6

25/+53

5. Lepoglava

16 8

8

24/+19

6. Prelog

16 8

8

24/-11

7. Gra ar II

16 7

9

23/-42

8. Donji Kraljevec

16 4

12 20/-165

9. Kotoriba

16 0

16 16/-331

12. RUDAR CIMPER/-4

19 1

18 16/-667

daljnjeg natjecanja i mora podmiriti finacijske obveze prema Košarkaškom savezu Me imurske županije. (bh) Dubrav an - Nedeliš e 62:70(20:20, 10:20, 19:15, 13:15) DUBRAV AN: Igrec 2, Blažeka 21, Ribi 15, Štefi 5, Me imurec 9, Lukša 8, Horvat 2.

NEDELIŠ E: Gospo i 13, Golik 12, Šegovi 14, Ganzer 16, Sudec 1, Petran 14. Trener Hajdinjak M. Donji Kraljevec - Gra ar II 63:79(17:26, 7:16, 17:16, 22:21) DONJI KRALJEVEC: Švenda 23, Lepen 3, Ivanovi J. 2, Sinkovi 2, Ivanovi D. 5, Švenda 28. Trener Mesari M.

S 13 sjajnih pobjeda 14-godišnjaci akovca osvojili su prvo mjesto u prvom dijelu natjecanja i sada i doigravanje tako er žele završiti bez poraza. (bh)

Grafi ar odustao od regije U zaostaloj utakmici Dubrav an je ugostio Donji Kraljevec i bio vrlo gostoljubiv prepustivši svom gostu bodove. Utakmica je bila dvoboj dva izrazita strijelca - Blažeke (31 koš) i Ivanovi a (33 koša). Na kraju je bilo pola koša razlike, no usprkos tom porazu uz Me imurje i Dubrav an se plasirao u daljnje takmi enje, jer je ludbreški Grafi ar odustao. (bh) Dubrav an - Donji Kraljevec 57:58 (16:17, 25:14, 12:13, 4:14) DUBRAV AN: Klipi Ka. 6, Klipi Kr. 8, Blažeka 31, Kuzmi 5, Valpati 7. Trener Varga D. DONJI KRALJEVEC: Švenda 3, Mesari 8, Ivanovi 33, Ruži 14. Trener Ruži M TABLICA 1. Me imurje

14 14 0

2. Gra ar

14 10 4

28/960 24/+207

3. Dubrav an

14 8

6

22/-6

4. Donji Kraljevec

14 7

7

21/-200

5. akovec

14 6

8

20/-35

6. Ivan ica

14 5

9

19/-158

7. Rudar Cimper

14 5

9

19/-262

8. Prelog

14 1

13 15/-502

ŽKK RADOST: Mikuli 4, Rodek 2, Škoda 2, Zdolec 10, Ma ar 6, Podvezanec 2. Trenerica Balog D. KOTORIBA: Ignac 10, Pongrac 8, Oršoš 5, Andrlon 14, Vlaši 9, Ujlaki 4, Bogdan 10, Latin 10. Trener Munka G. Lepoglava - Donji Kraljevec 60:44

DONJI KRALJEVEC: Vlah 4, Novak 2, Mikec 15, Me imurec 8, Ivanovi 9, Lepen 6. Trener Ruži Miha

Kotoriba - Dubrav an 46:34

KOTORIBA: Ignac 13, Fuš 9, Vlaši 9, Bogdan 4, Pongrac 10 DUBRAV AN: Lisjak 2, Miser 2, Karloci 10, Milosavljevi 11, Matotek 2, Tišler 4, Krušelj 3.

Trener Varga D. Prelog - Nedeliš e 62:26

PRELOG: Mikec 6, Iveli T. 2, Iveli B. 22, Zvornik 14, Puškari 6, Krušelj 12. Trener Mikec F. NEDELIŠ E: Jaluši 2, Špicar 2, ud 8, Posavec 2, PLatuži 9. Trener Jaluši M Gra ar - akovec 45:102

Poraz Me imurja u Varaždinu Svoj drugi poraz u prvenstvu 16-godišnjaci Me imurja doživjeli su kod Vindije u utakmici u kojoj samo jedan napada ki raspoloženi igra akove kog sastava nije bio dovoljan za nešto više od asnog poraza. U drugoj utakmici naših klubova u borbi za poredak od 1. - 4. mjesta kadeti Donjega Kraljevca izgubili su u Lepoglavi. (bh) Vindija - Me imurje 52:45(12:9, 8:10, 17:12, 15:14) ME IMURJE: Bogdani 2, Beriša 2, Vojkovi 22, Blažeka 6, oki 5, Bedi 8. Trener Novak S.

Lepoglava - Donji Kraljevec 88:63(17:20, 18:9, 25:12, 28:22) DONJI KRALJEVEC: Lepen 2, Mikec 6, Vlah 2, Šupljika 34, Švenda 19. Trener Ruži

TABLICA

AKOVEC: Drk 2, Kranj ec 35, ugalj 13, Hrustanovi 31, Sobo an 6, in 15. Trener Bošnjak M. TABLICA

1. Vindija

6

6

2. Me imurje

6

4

0 12/+112 2 10/+103

3. Lepoglava

6

2

4 8/-44

4. Donji Kraljevec

6

0

6 6/-173

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

1. akovec

13 13 0

26/+773

2. Vindija

13 11 2

24/+416

A 2 LIGA SJEVER

RUDAR CIMPER: Bedi Mi 3, Peras 8, Vrbani 9, Nerer 12, Žganec 2. Trener Repalust ME IMURJE: aji 4, Žbulj 4, Gašpari 12, Herman 9, Gašpari V. 6, Vuk 8, oki 22, Škoda 6, Toti 6. Trener Novak S.

3. Me imurje

13 11 2

24/+286

akovec - Koprivnica, subota 8. ožujka u 17 sati, IIOŠ akovec

4. Prelog

13 9

4

22/+67

5. Lepoglava

13 8

5

21/+77

akovec II - Ivan ica 45:59

AKOVEC II: Jankovi 22, in 1, Horvat L. 2, Kova 2, Hozjan L. 8, Horvat T. 10

Rudar Cimper - Me imurje 33:77

6. Ivan ica

13 8

5

21/+61

7. Kotoriba

13 7

6

20/-4

C LIGA KSMŽ Me imurje Globetka - Prelog, subota 8. ožujka u 17 sati, IOŠ akovec Nedeliš e - Dubrav an, petak 7. ožujka u 20.45 sati, Aton

8. ŽKK Radost

13 7

6

20/-148

LIGA MLA IH KADETA

9. Dubrav an

13 5

8

18 /-101

10. Gra ar

13 4

9

17/+22

11. D. Kraljevec

13 3

10 16/-132

12. akovec II

Prelog - akovec, subota 8. ožujka u 14 sati, OŠ Prelog Dubrav an - Lepoglava, subota 8. ožujka u 10.30 sati, OŠ D. Dubrava akovec II - Nede liš e, subota 8. ožujka u 15 sati, IIOŠ akovec Rudar Cimper - D. Kraljevec, srijeda 12. ožujka u 19.30 sati

13 3

10 16/-222

13. Rudar Cimper 13 1

12 14/-504

14. Nedeliš e

12 14/-591

13 1

7. ožujka 2014.

ATLETIKA

ŠAH

ZIMSKO baca ko Prvenstvo Hrvatske

KUP ME IMURJA

Melani Kralji na postolju uz bok Sandri Perkovi

Sloboda i Stridon u vrhu

Ovogodišnje Zimsko baca ko prvenstvo Hrvatske za sve kategorije održano je u Splitu.

Me u stotinjak baca a nastupili su i najbolji me imurski baca i, lanovi AK-a Me imurje akovec i AK-a Nedeliš e. Natjecanje je proteklo u znaku izvrsnog hica Sandre Perkovi , koja je po prvi put prebacila diskom granicu od 70 metara i time zasjela na prvo mjesto ovosezonskih svjetskih tablica. Treba spomenuti da ve 22 godine ni jedna diskašica na svijetu nije uspjela prebaciti tu granicu.

Upravo u toj disciplini drugo mjesto osvojila je lanica AK-a Me imurje akovec Melani Kralji .

Me imurci su ukupno osvojili 9 medalja: dva naslova prvaka Hrvatske, tri tre a i etiri etvrta mjesta u državi. akov ani su uzeli 6 medalja – dvije zlatne, srebrnu i tri bron ane, a atleti ari Nedeliš a dvije srebrne i bron anu.

Iz redova Me imurja novi državni prvak je mla i junior Sven Todorovi u bacanju kugle od 5 kg (15,74 m i bacanju diska od 1,5 kg (53,93 m). Treba spomenuti da je tim rezultatom Sven šesti baca diska na europskim atletskim tablicama za mla e juniore ove godine.

Srebrnu medalju u disku (36,30 m) te bron anu u bacanju mase 4 kg osvojila je Melani Kralji

Melani (prva slijeva) osvojila je srebro, a Sandra Perkovi zlata uz rekordni hitac karijere, kada je disk letio preko arobnih 70 m (12,35 m). Sanja Kozar je kod seniorki zauzela tre e mjesto u bacanju koplja (30,72 m) te

bila još peta u bacanju kugle (9,09 m). Bron anu medalju kod starijih juniorki osvojila

je Magdalena Hamer u bacanju kladiva od 4 kg (35,16 m).

Za AK Nedeliš e srebrne medalje osvojile su Tamara Hatlak kod seniorki u bacanju kladiva težine 4 kg (32,20 m) te mla a juniorka Diana Pintari u bacanju diska (36,80 m). Diani je to novi osobni rekord. Bron anu medalju kod starijih juniora osvojio je Lovro Kova i u bacanju koplja mase 800 grama (51,56 m), ime je za 3 centimetra nadmašio svoj prošlogodišnji najbolji rezultat.

Svi postignuti rezultati me imurskih baca a pokazuju da se dobro radilo ove zime te nagovješ uju odli nu sezonu na otvorenom.

Najbolji me imurski šahisti odradili su 4. kolo Kupa Me imurja. Najve e iznena enje bio je poraz aktualnog prvaka Miklavca u dvoboju protiv Slobode iz Mihovljana, ime su se Miklav ani oprostili od titule, a šahiste Slobode približili istoj.

U 5. kolu na rasporedu je najbolji me sezone, u kojem se sastaju prva i druga ekipa u trenutnom poretku kup natjecanja. Iako mom ad Mihovljana slovi kao favorit, Stridon je uvijek neugodan protivnik, kojeg je teško savladati. Sljede e kolo na rasporedu je u subotu, 8. ožujka, u motelu “Ilonka” u Murskom Središ u od 14.30 sati.

RUKOMET 1. HRL – muški 2. HRL – Sjever (Ž)

Velika gostuju a pobjeda Rukometašice Zrinskog u sklopu 12. prvenstvenog kola gostovale su kod ekipe akova, gdje su i slavile rezultatom 25:20. Svaka gostuju a pobjeda teško je izborena, a nova dva boda dobivaju tim više na težini ako se zna da je akovo sastav plasiran u top 5 lige, te je uvijek neugodan protivnik.

No akove ke su rukometašice tijekom ove, baš kao i protekle sezone, pokazale da im rijetko tko može uzeti bodove, pa su u odigranih 12 kola prvenstva upisale 11 pobjeda i tek jedan remi, te su time jedina neporažena ekipa lige. U akovu su sve igra ice odradile svoju zada u na nivou, unato borbenosti doma ih rukometašica preuzele inicijativu i sigurno privele susret kraju. Me utim, doma e su bolje otvorile derbi kola, nakon izmjenjivanja u vodstvu, upravo su one na poluvremenu upisale osjetnu prednost od + 2 kod 12:10. No Zrinskice su to brzo vratile u egal, zaredale nekoliko odli nih napada te

iz akova otišle rezultatom 25:20 i s nova dva boda.

U 13. kolu lige akove ke rukometašice kre u na gostovanje ekipi Tvin Trgocentar u Viroviticu Uz novu pobjedu, ŽRK Zrinki primio je prošli tjedan još jednu lijepu vijest. Njihove igra ice pozvane su u redove juniorske i kadetske reprezetnacije, kao jedine rukometašice iz 2. lige. Paula Posavec i Nikolina Zadravec nastupat e na Croatia kupu u Umagu u sastavu juniorki, a Stela Posavec igrat e na jakom turniru u Ma arskoj kao dio kadetske reprezentacije.

ŽRK AKOVO – ŽRK ZRINSKI 20:25 akovo: školska sportska dvorana.

Gledatelja: 150.

Suci: Soldo i Gari (oba Slavonski Brod) ŽRK Zrinski: Domini , Iva i , Kova evi , P. Posavec 12, Šari , Glad 1, S. Posavec 2, Zadravec 4, Resman 2, Androi , Car, Bali , Ladi , Ben ik, Laptoš 4. Trener: Ž. Golik

3. HRL - Sjever

Uvjerljivi rukometaši Nedeliš a Ovu subotu u dvorani NGC-u “Aton” u Nedeliš u odigrana je utamica u sklopu 3. HRL Sjever izme u RK-a Nedeliš e i RK-a Lipa iz Pakraca. S velikih 42:16 doma in je nakon 60 minuta igre bio i više nego uvjerljiv.

Nedeliš e je furiozno krenulo u utakmicu i samim time ve na samom startu nagovijestilo pobjedu. Na poluvremenu tako imaju plus 11 golova na svom kontu, a s jednako dobrom igrom nastavili su i u drugom poluvremenu. Mom ad Lipe punih 15 minuta nije zabila ni gol, što su doma i

iskoristili i svi se, osim vratara, upisali u listu strijelaca. Obrana je odigrala odli nu utakmicu, a napad samo potvrdio kvalitetu mlade ekipe, koja e mnogima pomrsiti ra une u utakmicama koje slijede.

Trener Matija Kralji u ovoj je utakmici koristio sljede e igra e: J. Trstoglavec (1), E. Radikovi (1), F. Gori anec(4), F. Jakši (4), I. Srnec (4), J. Prekupec (3), N. Vukovi (7), K. Korent (4), F. Topli anec (1), M. Vikert, M. Radovi (3), S. Jarni, L. Sklepi (6), T. Tkal ec (2), M. Gori anec (1), J. Zebec (2).

Derbi Prelogu za visoko 4. mjesto Rukometaši Preloga u jednoj neizvjesnoj i pravoj muškoj utakmici uspjeli su pred svojim navija ima do i do vrijedna dva boda i nove pobjede.

Važnost prvoligaške utakmice izme u Preloga i Županje dovela je do nervoznog starta preloške ekipe, pa tijekom prvog poluvremena mom ad nikako da odigra na svom nivou. U tako nervoznom po etku gosti su se bolje snašli i u 16. minuti ve vodili rezultatom 9:7. Nakon nekoliko uzastopnih utakmica, gdje trener Dubravko Hozjak jednostavno nije imao nikakva rješenja na klupi, zbog brojnih ozljeda te fakultetskih i radnih obaveza brojnih igra a, na ovoj utakmici je širina doma e klupe treneru davala nekoliko kvalitetnih mogu nosti. Stoga je stal-

TABLICA 1.IVANI

16 11 1 4 79 23

2.KTC

16 11 0 5 46 22

3.SPLIT

15 9 2 4 41 20

4.PRELOG

16 9 0 7 20 18

5.CRIKVENICA

16 8 2 6 -9 18

6.ŽUPANJA

15 8 1 6 1

17

7.KOZALA

15 8 0 7 7

16

8.OSIJEK

16 7 1 8 0

15

9.HRV. DRAGOVOLJAC 15 7 1 7 -6 15 10.DUGO SELO

16 6 0 10 -15 12

11.MATULJI

16 4 3 9 -26 11

12.ZADAR

16 4 1 11 -49 9

13.BIOGRAD

16 3 2 11 -89 8

nom rotacijom igra a i golmana u svakom trenutnku pokušao prona i najbolje raspoloženu sedmorku koja e se oduprijeti kvalitetnim gostima. Iako je poluvrijeme završilo 13:11 u korist Županje, u posljednjim trenucima prvog dijela vidje-

lo se da Prelog polako po inje igrati svoju prepoznatljivu igru. Potvrda toga bio je po etak drugog poluvremena, gdje je ve u 34. minuti rezultat bio 14:14, uz veliki pritisak doma e ekipe na protivni ki napad te tendencijom brzog protoka lopte u kontru, polukontru ili produženi protunapad. Takva igra Preložana ve u 48. minuti dovodi do prednosti od pet pogodaka (22:17), no nisu stali na tome, ve nošeni gromoglasnom podrškom navija a u 57. minuti dolaze do najve eg vodstva na utakmici 28:20. Do kraja gosti smanjuju rezultat na kona nih 29:22. Beli je odradio dobar posao u obrambenom i napada kom dijelu s 10 pogodaka, a njemu uz rame bili su uvijek borbeni Januši , te iskusni Beli .

RK PRELOG – RK ŽUPANJA 29:22 Prelog: školska sportska dvorana. Gledatelja: 150.

Suci: ambala i Šimi (oba Križ) RK Prelog: Žeželj, V. Beli , Mati 2, Bogovi 1, Bergovec 1, Lon ari , Bratkovi 2, Horvati 2, Logožar, Krajner 4, N. Martin evi 3, Hali , Januši 4, M. Beli 10.

Trener: D. Hozjak

Ovo je za rukometaše Preloga bila iznimno važna utakmica kojom su potvrdili primarni cilj ostanka u ligi, te se zadržali na samom vrhu prvoligaške tablice.

Nakon ove pobjede zauzimaju visoko etvrto mjesto.

Pred Preložanima je kratka stanka od prvenstva koju e iskoristiti za mini pripreme, dok 15. ožujka u sklopu 19. kola Prve lige kre u u goste Osijeku.

PRVA hrvatska rukometna liga za dje ake

Dvije pobjede i remi San-Sporta Rukometaši akove kog San-Sporta gostovali su u Ludbregu, gdje su odigrali dvije prvenstvene utakmice 1. Hrvatske rukometne lige za dje ake A. Prvu utakmicu protiv igra a RK-a Ludbreg MB dobili su sa 17:15. Iako je evidentan porast kvalitete igre igra a iz Ludbrega u odnosu na proteklu sezonu, ovako minimalnoj pobjedi doprinijelo je nekoliko nepotrebnih grešaka te manjak koncentracije akove kih igra a. Nijansu ja i protivnik u drugoj utakmici, RK Koprivnica, svladan je rezultatom 20:16, ime su igra i San-Sporta s gostovanja u Ludbregu donijeli nova 4 boda.

U novoj prvenstvenoj utakmici u varaždinskoj dvorani Graberje protiv igra a RK-a Varaždin uzeli pak su jedan bod.

Pomalo neobi na utakmica, ije su prvo poluvrijeme obilježile neke, najblaže re eno, udne odluke sudaca, dok je u drugom poluvremenu izostanak boljeg rezultata produkt nedovoljne usredoto enosti na igru i nepotrebnih grešaka igra a San-

Sporta. Utakmica je završila rezultatom 17:17, uz napomenu da su dvije minute prije kraja akove ki igra i imali dva gola prednosti i napad, pa je bilo za o ekivati da e utakmicu okon ati u svoju korist.

Ovakvim raspletom odigranih utakmica San-Sport zasad još uvijek drži prvo mjesto na prvenstvenoj tablici, s istim brojem bodova kao i drugoplasirani GRK Varaždin, ali s nešto boljom gol razlikom, dok je na tre em mjestu sa samo bodom zaostatka RK Virovitica, ali i s odigranom utakmicom manje.

Bez obzira na trenutni pad u kvaliteti igre mladih akov anaca, koji je o ekivan u ciklusu jednog prvenstva od nekoliko mjeseci, u klubu su uvjereni da odlazak na završnicu državnog prvenstva nije upitan, iako do kraja prvenstva predstoji još 10 utakmica. Put k ostvarenju zacrtanog cilja nastavlja se ve ovaj vikend gostovanjem u Vidovcu, gdje e, uz bolji pristup igri, snage odmjeriti s igra ima MRK-a Vidovec i RK-a Ivan ica. Želja je svih u klubu da se na re-

enu završnicu plasiraju s prvog mjesta prvenstvene tablice, a ukoliko to i ne bude slu aj, u

akovcu jedna mlada generacija piše prekrasnu rukometnu pri u.

7. ožujka 2014.

KUGLANJE

KARATE

Odra ene generalke akove ki Željezni ar pred državno prvenstvo na putu da uzme titulu II. HKL SJEVER – muški

KK ME IMURJE NEDELIŠ E

KK MALA SUBOTICA Najbolji pojedinci sujedjelovali su na posljednjem turniru prije državnog prvenstva - 12.

Virovitica Openu. Na natjecanju je nastupilo 560 natjecatelja iz Ma arske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, a me u njima i šest karista kluba iz Male Subotice. Svi su redom izborili inala u svojim kategorijama, te

pritom osvojili pet zlatnih i jedno srebrno odli je.

Zlata su u svojim kategorijama osvojili Filip Novak (juniori -61g), Maria Murkovi (mla e kadetkinje -50 kg), Mihael Sirc (u enici -46 kg), Dominik Murkovi (u enici -30 kg) i Nika Žerjav (mla e u enice -32 kg). Srebro je osvojila Sara Novak (u enice -32 kg). (mg)

Turnir je poslužio i kara s ma Karate kluba Me imurje kao provjera forme za predstoje e prvenstvo. Denis Topolko i Ma ja Bujani, ujedno i najmla i lanovi kluba na navedenom turniru, izgubili su u borbama za bron anu medalju.

Petra Nedeljko i Luna Hamer pokazale su da su ozbiljne kandidatkinje za jednu od medalja u Nedeliš u, obje su doživjele poraz tek u nalnim borbama te tako osvojile srebrna odli ja. Petra je izgubila suda kim izglašavanjem, nakon što je u regularnom jeku borbe rezultat bio 0:0. Luna je, nakon dvije pobjede, u nalu poražena s 4:1.

Lucija Lesjak i Leon Marciuš osvojili su bronce, Lucija je iskoristila turnir za uvježbavanje novih tehnika, dok je Leon nakon poraza i nekoliko upitno dosu enih bodova u korist njegovog suparnika u borbama za bron anu medalju pokazao koliko zna i može.

KK GLOBUS Mladi kara s akove kog kluba s 29 osvojenih medalja postali su najbolji klub natjecanja u Virovi ci, pobijedivši ispred doma ina iz Virovi ce i SKT Daruvara. Za pobjedu na turniru osvojili su i glavnu nov anu nagradu od 500 eura.

Medalje za Karate klub Globus osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju: Stela Horvat – ml. u enice kate 9/7/8/6 kyu, Inga Grgi – ml. u enice borbe +36 kg, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe -34 kg, Lovro Balent – u enici borbe +46 kg, kate ekipno Globus (Inga Grgi , Lucija Balent, Tea Lena

Državno natjecanje u Nedeliš u Natjecanje u Virovi ci bilo je generalna proba za državno prvenstvo koje e se održa 8. i 9. ožujka u Nedeliš u u dvorani Atona. Svi koji žele pogledati najbolje hrvatske natjecatelje u kategorijama u enika, u enica te mla ih kadeta i mla ih kadetkinja ovaj vikend pozvani su u Nedeliš e.

Špoljari ) – ml. u enice kate ekipno, kate ekipno Globus (Noa Jambrovi , Sluki Josip, Nikola Topli anec) – ml. u enici kate ekipno 2. mjesto i srebrnu medalju: Tea Lena Špoljari – ml. u enice kate 9/7/8/6 kyu i ml. u enice borbe -28 kg, Inga Grgi – ml. u enice kate i u enice borbe -44 kg, Noa Jambrovi – ml. u enici kate 9/7/8/6 kyu, Adrian Fajfar – u enici kate 9/7/8/6 kyu, Filip Balent – u enici borbe -30 kg, Alan Pata ko - u enici borbe +46 kg, kate ekipno Globus 1(Inga Grgi , Stela Horvat, Sabina Petkovi ) – u enice kate ekipno, kate ekipno Globus 1 (Teo Ke keš, Filip Balent, Kris an Topli anec) – u enici kate ekipno

3. mjesto i bron anu medalju: Kris an Topli anec – ml. u enici kate i ml.u enici brobe -34 kg, Stela Horvat – u enice kate 9/7/8/6 kyu, Lucija Balent – ml. u enice borbe -36 kg, Teo Ke keš – u enici borbe -42 kg, Sabina Petkovi – u enice borbe -40 kg, Elena Ke keš – ml.kadetkinje -45 kg, Izabela Špoljari – ml. kadetkinje borbe +55kg, Lucija Ružaj – juniorke +59 kg, Teo Ke keš – u enici kate 9/7/8/6 kyu, Josip Sluki – ml. u enici borbe -38 kg, Nino urin – u enici borbe -38 kg, Roberto Plevnjak – ml. kade borbe -52 kg.

Natjecatelje su vodili treneri Mladen Vizinger, Tihomir Grgi i Dejan Sluki . (mg)

Na pitanje tko e biti novi prvak Druge hrvatske kugla ke lige Sjevera, teško je odgovoriti nakon odigranog 17. kola. No, akove ki Željezni ar na najboljem je putu da uhvati prestižnu titulu. Naime, nalaze se u vrhu tablice, zajedno s mom adima Lepoglave i Novske, a zanimljiva je informacija kako su oba sastava pobijedila u ovoj sezoni.

Lepoglavu upravo prošli vikend na doma oj kuglani SRC-a Mladost akovec. Iako su gosti stigli kao favoriti, igra i Željezni ara znali su da im mogu pomrsiti planove i uklju iti

se i sami u utrku za prvaka. To su odradili bez greške pred glasnim i vjernim navija ima, te goste poslali ku i rezultatom 5:3, to nije, 14.5:9.5 u setovima i 3410:3321 u unjevima. Time su se akove ki kugla i s 28 bodova približili gornjem domu, te imaju tek bod zaostatka za liderom Lepoglavom, to nije, izjedna eni su s drugoplasirano Novskom. Lepoglava je tek drugi put u sezoni izgubila susret, što samo dokazuje kako svatko može svakoga pobijedtiti, ali i da emo do kraja kugla ke sezone gledati neizvjesnu borbu za naslov prvaka.

Dubrav an je kao posljednja mom ad prvenstva upisao još jedan novi poraz, ovaj put od mom adi Zanatlije iz Siska s 6:2, to nije, 14:10 u setovima i 3145:3191 u unjevima. Iako kona an rezultat izgleda i više nego uvjerljivo, me imurski kugla i u rukama su držali utakmicu, no porazu je kumovalo neiskustvo u igranju ovog ranga natjecanja. Time Dubrav an i dalje ima tek jedan upisani bod itave sezone.

U 18. kolu lige, akove ka ekipa Željezni ara gostuje kod mom adi Sirele u Bjelovaru, dok e Dubrav an biti gost lidera Lepoglave. Rezultat ovoga drugog dvoboja ve je unaprijed poznat, dok e se Željezni ar sigurno dobrano namu iti u Bjelovaru, protiv uvijek neugodne i na svojoj kuglani u inkovite doma e ekipe. (mg)

BICIKLIZAM

Trener BK-a Mure Avanture na me unarodnoj znanstvenoj konferenciji Profesor Branimir Štimec, ujedno i trener biciklisti kog kluba Mure Avanture iz Svetog Martina na Muri na 12. me unarodnoj konferenciji pod nazivom “Kondicijska priprema sportaša” bio je jedan od predava a - izlaga a. Konferencija je održana na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Udruge kondicijskih trenera Hrvatske. Ovo je dosad bila najve a sportska znanstvena konferencija u srednjoj i isto noj Europi, na kojoj se predstavilo ukupno 500 autora i koautora, s više od 100 publiciranih znanstvenih lanaka.

Štimec je izlagao svoj znanstveno-stru ni lanak: Predvi anje rezultata iz biciklizma na UCIC2 MTB XCO utrci za hrvatske voza e. Sam lanak izazvao je veliko zanimanje kod me unarodnih i doma ih kondicijskih trenera, što je dokazala i poduža diskusija nakon same prezentacije i mnoštvo postavljenih pitanja. Vrijednost ovoga stru nog lanka za biciklisti ki klub Mure Avanture jest u tome što je kroz znanstveni pristup obra ena tema upravo biciklisti ke utrke koja se održavala u Svetom Martinu na Muri u kolovozu 2013. godine. Bila je to me unarodna utrka C2 kate-

Poziv u Školu biciklizma Stoga se pozivaju svi dje aci i djevoj ice koje zanima biciklizam i željeli bi usavršiti tehniku vožnje bicikla da se pridruže u Školi biciklizma.

Pogotovo u narednom periodu kada treninzi sele iz dvorane na otvoreno. Više

informacija možete dobiti na brojeve mobitela 091526819 i 0917884816, kao i na redovitoj godišnjoj Skupštini kluba koja e se održati ovaj petak, 7. ožujka, u kongresnoj dvorani Op ine u Sv. Martinu na Muri, s po etkom u 20 sati.

gorije koja se bodovala za olimpijski ciklus UCI-C2 XCO. Podaci koji su obra eni i prezentirani u znanstvenom lanku ubudu e e koristiti biciklisti kim trenerima, sportašima i rekreativcima koji se žele ozbiljno, ali i rekreativno baviti biciklizmom. Osim navedene utrke, u lanku su prezentirana i dva interesantna terenska testa: prvi je prostorno vezan za Me imurje, odnosno radi se o testiranju vožnje kroz valoviti uspon u dužini 10 kilometara na relaciji Macinec – Urban, dok se drugi test odnosi na 4000 metara individualnog kronometra voženog na biciklisti koj pisti u Zagrebu.

Ovo izlaganje trenera biciklisti kog kluba Mure Avanture svakako je iskorak u suvremenom pogledu na trenažni proces, koji nudi mogu nosti kontroliranog stvaranja i predvi anja sportskih rezultata. Upravo Škola biciklizma Mure Avanture svoj program temelji na ovakvom znanstvenom pristupu u radu, te angažmanom stru nog trenera nastoji stvoriti vrhunske sportske rezultate.

7. ožujka 2014.

STOLNI TENIS

SUPERLIGA – žene

ŠRD “Štuka” Donja Dubrava

Pobjeda Hodošana

Ribi i u o ekivan

Na zahtjev gostuju e ekipe, stolnotenisa ice Hodošana i Crikvenice u utorak su unaprijed odradile susret 16. kola Superlige u školskoj dvorani u Hodošanu. Kako su me imurske stolnotenisa ice osigurale opstanak u ligi, a ekipa iz Crikvenice zasad je jedini putnik u rang niže, bez rezultatskog imperativa ekipe su odigrale otvoren i atraktivan susret. Bolje su se ipak, o ekivano, snašle djevojke iz Hodošana koje su s uvjerljivih 4:0 proslavile svoju sedmu pobjedu u prvenstvu.

No, kao i za svaku dosad, morale su se za nju dobrano potruditi, a to je dokazala Paula Markati ve u prvom me u protiv Magdalene Basi , protiv koje je gubila 2:0, ali u kona nici ipak izvukla pobjedu pravim preokre-

Hodošan - Crikvenica 4:0 Markati - Basi 3:2 /7:11, 6:11, 11:5, 11:7, 11:8/; Švarc - Jazbec 3:1 /11:9, 11:7, 9:11, 11:9/; To So - Tomi 3:0 /11:4, 11:6, 11:5/; Markati/To So - Basi /tomi 3:0 /13:11, 11:9, 13:11/).

Markati je odli no odigrala na seniorskom PH

tom. Ana Švarc bez problema je odradila svoju igru i svladala Idu Jazbec, a To So, kao i u ve ini slu ajeva, nije imala ve ih problema, ovaj put neravnopravna protivnica bila joj je Mirna Tomi . Pobjedu su doma e potvrdile sigurnom igrom u parovima. To So i Markati prikazale su svoje najbolje izdanje, za slavlje Hodošana. Do kraja sezone Superlige stolnotenisa icama su ostala za odigrati dva kola, a u narednom, 17., koje se igra u subotu 15. ožujka, STK Hodošan gostuje kod Mladosti u Petrinji.

Paula Markati me u osam najboljih seniorki Hrvatske Najboljih 47 igra a i 26 igra ica od petka do nedjelje igralo je u Zagrebu seniorsko pojedina no prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu. Na natjecanje se temeljem 7. pozicije na rang listi plasirala i lanica STK-a Hodošan, Paula Markati, ina e hrvatska reprezentativka, a dobrim plasmanom na kraju je to i opravdala. U pojedina noj konkurenciji bila je uvjerljivo prva u kvalifikacijskoj skupini, u osmini je svladala Lorenu Orli s 4:0, ali

je zatim u etvrtfinalu za protivnicu dobila drugu nositeljicu Ivanu Tubikanec, od koje je istim rezultatom izgubila i natjecanje završila me u najboljih 8.

Bolji plasman stvarila je u kombinaciji s Klarom Cakol u igri parova. U etvrtfinalu priredile su pravo iznena enje 3:2 pobjedom nad prvim nositeljicama Leom Rakovac i Sun icom Vugrinec, a u polufinalu nakon velike borbe s 3:0 ispale od Puljanki Jankovi i Srebrnjak. (mg)

Me imurske stolnoteniske lige Rezultati 1. LIGA, 14. kolo: HE-DRA 1 - Šenkovec 3 5:5 (T. Repalust 2, Varga 2, B. Lipi 1 - E. Šimon 3, Podkrajac 1, Podkrajac/Šimon 1), Hodošan 1 - MSTC Damtex 1:9 (Krznar/F. Zrna 1 - Bruno Damjan 3, Magdaleni 3, Tkalec 3), Kos-Kotoriba 2 - Putjane Brid 4:6 (D. Radmani 2, Vidovi 2 - Preksavec 3, eh 1, Megla 1, Megla/Preksavec 1), Katex - STK 1 8:2 (K. Kova i 3, V. Kova i 2, Rapai 2, K. Kova i / Rapai 1 - Lajtman 2), Šenkovec 2 - MSTC Štikma 10:0 (Bari 3, K. Lipi 3, Jurinec 3, Jurinec/K. Lipi 1).

TABLICA 1. Šenkovec 2

14 11 2 1

110:30 24

2. MSTC Damtex

14 11 1 2

103:37 23

3. Šenkovec 3

14 10 2 2

81:59 22

4. Putjane Brid

13 7

3 3

77:53 17

5. Katex

14 6

4 4

79:61 16

6. Kos-Kotoriba 2

14 5

2 7

77:63 12

7. Hodošan 1

13 3

4 6

45:85 10

8. HE-DRA 1

14 2

2 10 46:94

6

9. MSTC Š kma K 14 3

0 11 38:102 6

10. STK 1

0 13 34:106 2

14 1

2, I. Mikac/R. Mikac 1), DG-Sport 1 - Šenkovec 5 3:7 (Hozjak 2, Hozjak/Novak 1 - Krnjoul 3, D. Korent 2, Lehkec 2), Kos-Kotoriba 3 - Nedeliš e 1 odgo eno

Rezultati 3. LIGA, 14. kolo: STK 4 - Nedeliš e 2 6:4 (D. Damjan 3, D. Šimon 2, Damjan/ Kova evi 1 - Mar ec 2, Hergoti 1, Koprivec 1), Šenkovec 4 - Gori an 1 5:5 (Hajdinjak 2, Šprajc 2, Tatjana Toplek 1 - akmazovi 2, D. Gudlin 2, akmazovi /Gudlin 1), Mihovljan 5 Prima biro Draškovec 5:5 (Posavec 3, Fodor 1, Varga 1 - Nedeljka Hegeduš Mun ar 2, Tota 2, Hegeduš Mun ar/Tota 1), Putjane 3 - Lopatinec 2 2:8 (R. Novak 1, Novak/ Šari 1 - Da. Ivanuša 3, De. Ivanuša 3, Ml. Trbuhovi 2), MSTC Štikma Žiškovec - Hodošan 3 4:6 (Belše 2, Trojko 2 - Bergovec 3, Domini 1, Pandur 1, Bergovec/ Domini 1); odg. 12. kolo: MSTC Štikma Žiškovec - Draškovec 3:7 (Belše 1, Trojko 1, Belše/Trojko 1 - Hegeduš Mun ar 3, Tota 3, Slavi ek 1) TABLICA

Rezultati 2. LIGA, 14. kolo: Putjane 2 - MSTC- STK 6:4 (Kaja Popovi 3, D. Filipaši 2, Filipaši /Popovi 1 - F. Godina 2, J. Godina 1, M. Lovrek 1), Hodošan 2 - Mala Subotica 1 4:6 (Magdaleni 3, Josip Zrna 1 - M. Peras 2, Pongra i 2, Škvorc 1, Pongra i /Škvorc 1), Lopatinec 1 - Mihovljan 3 1:9 (Bel 1 - I. Mikac 3, R. Mikac 3, Bojana Kolari TABLICA 1. Mala Subo ca 1 14 10 2 2

96:44 22

2. Mihovljan 3

14 10 2 2

96:44 22

3. Nedeliš e 1

13 9

0 4

84:46 18

4. Putjane 2

14 9

0 5

86:54 18

5. Šenkovec 5

14 8

1 5

77:63 17

6. Lopa nec 1

14 6

2 6

68:72 14

7. Kos-Kotoriba 3

13 4

2 7

58:72 10

8. DG-Sport 1

14 3

3 8

54:86 9

9. MSTC- STK

14 1

2 11 39:101 4

10. Hodošan 2

14 2

0 12 32:108 4

1. Lopa nec 2

13 13 0 0

103:27 26

2. STK 4

14 12 0 2

90:50 24

3. Nedeliš e 2

14 9

1 4

81:59 19

4. Draškovec

14 7

2 5

75:65 16

5. Putjane 3

14 7

2 5

72:68 16

6. Šenkovec 4

14 4

3 7

67:73 11

7. Hodošan 3

14 4

1 9

49:91 9

8. Mihovljan 5 PB

14 2

3 9

57:83 7

9. Gori an 1

13 1

3 9

47:83 5

10. MSTC Š kma Žiš. 12 1

1 10 39:81

3

Rezultati 4. LIGA, 14. kolo: Putjane 4 - Kos-Kotoriba 4 4:6 (Puškadija 3, S. Babi 1 - Špicar 2, Vu enik 2, Krušelj 1, Krušelj/Špicar 1), Donji Kraljevec 2 - Orehovica 9:1 (Miketek 3, Ruži 3, Glavak 2, Miketek/Ruži 1 - K. Ivanuši 1), HE-DRA 2 - Lopatinec 3 7:3 (J. Repalust 3, Dan. Matja i 2, T. Kova 1, T. Kova /Dan. Matja i 1 - Horvat 1, Novak

1, Štefi ar 1), Šandorovec Damtex 2 5:5 (Novoselec 3, Kocijan 1, Sklepi 1 - H. Peras 2, Zetin 2, Damjan/Peras 1), Donji Kraljevec 1 - DG-Sport 2 odgo eno TABLICA 1. Donji Kraljevec 1 13 11 1 1

92:38 23

2. Donji Kraljevec 2 14 9

2 3

85:55 20

3. Kos-Kotoriba 4

14 5

6 3

71:69 16

4. HE-DRA 2

14 6

4 4

70:70 16

5. Lopa nec 3

14 6

3 5

69:71 15

6. Šandorovec

14 4

3 7

65:75 11

7. DG-Sport 2

13 4

2 7

61:69 10

8. Orehovica

14 2

5 7

62:78 9

9. Putjane 4

14 3

3 8

59:81 9

10. Damtex 2

14 3

3 8

56:84 9

Rezultati 5. LIGA, 14. kolo: Rozika biro - Mihovljan 6 2:8 (Lovrek 1, Sirc 1 - Bubek 2, Vesna Wrana 2, ur a Zver 2, Gordana Anton i 1, Bubek/ Zver 1), ak - Mala Subotica 2 5:5 (I. Fileš 2, Turk 1, Zvonar 1, I. Fileš/Zvonar 1 - Bašek 3, Kr mar 1, Pintari 1), Zasadbreg - Putjane 5 4:6 (S. Radek 2, Pergar 1, To. Radek 1 - V. Mikul i 2, Železnjak 2, Željka Podgorelec-Sirc 1, Mikul i /Železnjak 1), Kos-Kotoriba 5 - Putjane 8 9:1 (S. Škoda 3, D. ukulic 2, Sovi 2, D. Škoda 1, D. Škoda/S. Škoda 1 - V. Šestak 1), Gori an 2 - USTA Belica 1 5:5 (Markuši 3, J. Bašnec 1, Bašnec/Markuši 1 - Premuš 2, D. Tratnjak 2, Merdanovi 1) TABLICA 1. ŠSK ak

14 12 2 0

2. Mala Subo ca 2 14 12 2 0 3. Putjane 5 4. Putjane 8 5. Rozika biro

14 9 14 7 14 6

2 3 1 6 2 6

Rezultati 6. A LIGA, 16. kolo: USTA Belica 2 - STK 2 4:6 (M. Se an 2, S. Tratnjak 2 - T. Mikul i 3, Barbi 1, Cerovec 1, Cerovec/Mikul i 1), Nedeliš e 3 - Mihovljan 7 6:4 (Dokleja 2, Musi 1, Posavec 1, Z. Tkal ec 1, Dokleja/Tkal ec 1 - Vresk 3, Baša 1), Dragoslavec Breg - Putjane 7 7:3 (Jambrovi 3, Kos 2, Heric 1, Jambrovi /Kos 1 - Hižman 2, Vizinger 1), Šenkovec 6 - USTA Belica 3 7:3 (Vinkovi 3, L. Bali 2, Baka 1, Bali /Vinkovi 1 - Kolari 2, R. Habijan 1), Putjane 6 slobodne TABLICA 1. Prelog

14 12 1 1

104:36 25

2. Donji Kraljevec 3 14 12 0 2

100:40 24

3. Sveta Marija 1

15 8

5 2

86:64 21

4. Gori an 3

14 7

1 6

76:64 15

5. Kos-Kotoriba 6

14 6

1 7

61:79 13

6. Mala Subo ca 3 14 5

2 7

69:71 12

7. Sveta Marija 2

15 4

1 10 61:89

9

8. Putjane 9

14 4

0 10 48:92

8

9. Gori an 4

14 0

1 13 35:105 1

10. Gori an 2

14 0

2 12 45:95

Gori an 4 - Sveta Marija 2 3:7 (Gotal 1, Jakši 1, Novak 1 - Brljak 2, Fran i 2, A. Musta 2, Brljak/A. Musta 1), Putjane 9 - Kos-Kotoriba 6 9:1 (Suboti 3, Bajuk 2, Doboši 2, Sutlar 1, Bajuk/Doboši 1 - Igrec 1), Prelog - Donji Kraljevec 3 8:2 (Jagar 3, Fran i 2, B. Horvat 2, Jagar/Horvat 1 - J. Filipaši 1, Vadas 1), Sveta Marija 1 - Gori an 3 6:4 (I. Musta 2, D. Štefi 2, D. Musta 1, I. Musta /D. Štefi 1 - A. Gudlin 2, P. Bašnec 1, Kranjec 1), Mala Subotica 3 slobodna TABLICA

98:42 26

1. Putjane 6

14 11 3 0

100:40 25

82:58 20

2. Nedeliš e 3

14 9

4 1

86:54 22

3. Putjane 7

14 9

2 3

88:52 20

4. STK 2

15 7

4 4

86:64 18

5. Dragoslavec Br.

14 7

2 5

77:63 16

6. USTA Belica 2

14 5

1 8

68:72 11

7. Mihovljan 7

14 4

0 10 62:78

8. Šenkovec 6

15 3

0 12 40:110 6

70:70 15 70:70 14

VIDRA - Žuži kin Som

Predsjednik Mladen Gori anec Po etkom godine u Kotoribi djeluju tri ribolovna društva. Zvu i nevjerojatno, ali je istinito. Uz ŠRD “Som” i Udrugu “Žuži ka”, osniva ku skupštinu održala je udruga imena “Vidra – Žuži kin Som”.

Takvu in ormaciju potvrdio je Mladen Gori anec, koji je izabran za predsjednika nove udruge. Dopredsjednik je uro Horvat, dok e poslove tajnika obavljati Igor Hižman.

Glavni cilj je promocija šaranskog ribolova i svekolike turisti ke ponude op ine Kotoriba. Gori anec kaže kako je ovo 37. ribolovna udruga u Me imurju i tre a u Kotoribi.

Na naše pitanje nije li previše da jedno mjesto ima tri srodne udruge, Gori anec odgovara da oni ne e nikome smetati i ni na koji na in optere ivati op inski prora un jer ne traže nikakve dotacije. (al )

nalu HE Dubrava, na potezu od Svete Marije do Donje Dubrave. lanovi “Štuke” aktivno e sudjelovati u organizaciji velikog doga aja. - Sudjelovati u organizaciji Svjetskog prvenstva je prilika koja se doga a rijetkim generacijama te emo u initi sve da na dostojan na in prezentiramo naše društvo i op inu, rekao je predsjednik ribi a Andrej Horvat.

Osim lanova društva, skupštini su prisustvovali i zamjenik na elnika op ine Donja Dubrava Drago Mikulan, predsjednik Op inskog vije a Zlatko Haramija, predsjednici ostalih op inskih udruga te predstavnici susjednih ribolovnih društava iz Svete Marije, Donjeg Vidovca i Legrada. (al )

UDRUGA “Žuži ka”

Najve i pr Svoju izvještajnu godišnju skupštinu održali su lanovi Udruge “Žuži ka” iz Kotoribe. Izvješ e o prošlogodišnjem radu podnio je predsjednik Branko Matoš. Žuži ka u svojim redovima okuplja 96 lanova, što je pove anje lanstva u odnosu na godinu ranije. Imali su 20 radnih akcija koje su bile vezane uz ure enje doma i takmi arske staze kod vode Žuži ke. Uspjeli su u legalizaciji doma, s time da su pokrenuli postupak oko njegova proširenja i izgradnje sanitarnog vora. U suradnji s OŠ Jože Horvata i OPG-om Volar organizirali su školu ribolova. U društvu se posebno ponosni na kadete i juniore koji u svojim ligama posti-

2

Rezultati 6. B LIGA, 16. kolo:

102:38 26

Godišnju skupštinu održali su lanovi društva iz Donje Dubrave. Predsjednik ribi a Andrej Horvat izrazio je zadovoljstvo u injenim u minuloj godini. Obnovljeno je krovište ribi kog doma, ure en interijer, kupljen je namještaj, ra unalo, pisa i TV prijamnik.

Na sportskom planu ribi i su tako er bili uspješni. Seniorska mom ad u sastavu Zlatko Miri , Josip Hunjadi, Mihael Hunjadi i Andrej Horvat osvojila je prvo mjesto u I. me imurskoj ligi. Društvo broji 132 lana, i to 106 seniora, 3 juniora i 23 kadeta. Na skupu je bilo dosta rije i o nadolaze em Svjetskom prvenstvu u lovu ribe na plovak, koje e se ove godine održati na derivacijskom ka-

6. Kos-Kotoriba 5

14 6

1 7

71:69 13

7. Mihovljan 6

14 4

2 8

64:76 10

8. USTA Belica 1

14 2

3 9

51:89 7

9. Zasadbreg

14 3

1 10 47:93

7

9. USTA Belica 3

14 1

0 13 33:107 2

10. Gori an 2

14 0

2 12 45:95

2

10. Gori an 2

14 0

2 12 45:95

8

2

Škola plivanja z Škola plivanja za djecu s teško ama po Halliwick konceptu u razvoju, koju su pokrenuli Hrvatski pliva ki savez osoba s invaliditetom i Hrvatski parolimpijski odbor, provodi se šest mjeseci, nedjeljom od 10 do 11 sati na Gradskim bazenima “Marija Ruži ” u akovcu. Školu vodi certificirana HALLIWICK instruktorica Višnja Buni , pro . Kineziologije, uz asistenciju Halliwick pomo nice Tanje Mesari Novak, pro . kineziologije, pružaju i potporu u razvoju, socijalizaciji i op em napretku djece s teško ama u razvoju. Potporu projektu pruža

Grad akovec financiraju i školu za djecu s teško ama u razvoju na podru ju Grada akovca. - Kako je plivanje bazi ni sport u kojem se razvija osje aj za svoje tijelo, te se upoznaju nove životne radosti, a nakon škole plivanja naši pliva i su preplavljeni novim samopouzdanjem te nerijetko otkrivaju sport kao novo životno opredjeljenje, pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže i postanu dio naše vodene ekipe te kroz igru poboljšaju svoju kvalitetu života u budu nosti.

Zainteresirani se mogu javiti na recepciji Gradskih bazena “Marija Ruži ”.

7. ožujka 2014.

SPORTSKI RIBOLOV

ŠKOLSKI SPORT

nju Svjetskog prvenstva

Skupština donjodubravkih ribi a

rošlogodišnji uspjesi u kupu žu dobre rezultate. Imali su i dvije seniorske ekipe u II. me imurskoj ribolovnoj ligi, gdje su osvojili 5., odnosno 7. mjesto. Valja spomenuti i osvajanje Kup natjecanja u Hodošanu i Kotoribi. Prošle godine voda Žuži ke poribljena je s 200 kilograma konzumnog šarana i 46 kilograma mla i šarana.

Krajem 2013. godine u osnovnim i srednjim školama diljem Me imurske županije krenula su sportska natjecanja, a nastavljena su ove godine. Na putu dokazivanja tko je bolji, odra ena su redom školska, županijska i regionalna natjecanja, a prema novom sistemu samo najbolja ekipa u svakom od sportova, u muškoj i ženskoj kategoriji, ima pravo nastupa na državnom prvenstvu. Velika ve ina nadmetanja pod ingerencijom Školskoga športskog saveza Me imurske županije provedena je do kraja velja e, a neki e sportaši svoje mjesto na najve em natjecanju sezone me u školarcima tek odraditi. Za to, naime, imaju vremena, jer e se završnica, to nije, državno prvenstvo školskih sportskih društava, održati u Pore u od 27. do 29. travnja za u enike osnovnih škola, a od 30. travnja do 2. svibnja za sve srednjoškolce.

Košarkaši Gimnazije nastavljaju tradiciju odlaska na državno prvenstvo

Državno prvenstvo školskih sportskih društava održat e se u Pore u od 27. do 29. travnja za u enike osnovnih škola, a od 30. travnja do 2. svibnja za sve srednjoškolce. Me imurci e se i ove godine na i na oba i odigrati zasigurno važnu ulogu U dosad održanih 11 poluzavršnih natjecanja skupine “Sjever”, me imurski predstavnici su prema tradiciji bili vrlo uspješni i na ak devet puta uzeli prvo mjesto i izborili svoje mjesto na završnici u Pore u.

To su: Šah - OŠ Podturen – M; Šah - OŠ Štrigova – Ž; Košarka - OŠ Ivanovec – Ž; Košarka - OŠ Donja Dubrava – M; Badminton - Gimnazija Josipa Slavenskog K Ž; Odbojka - Gimnazija Josipa Slavenskog k - Ž i Košarka - Gimnazija Josipa Slavenskog k – M. (mg)

ODBOJKA

ŠŠD “Pribislav” izborio državno natjecanje

Zahvalnice i priznanja za aktivne lanove i sponzore Predsjednik Matoš za ovu godinu najavljuje po etak dogradnje doma, a na skupu su izabrani i novi lanovi Upravnog odbora.

Umjesto ure Horvata i Denisa Špilaka, u UO imenovani su Mladen Škoda i Robertino Klinec. Op ina Kotoriba podržava njihov

Poznati putnici na državno prvenstvo u šahu, košarci, odbojci i badmintonu

Za petnaest godina rada dijelila su se priznanja i zahvalnice

rad, što je potvrdio na elnik Ljubomir Grgec. Istaknuo je odli nu suradnju, uz poruku da je Op ina na raspolaganju radi dogovora oko daljnjih investicija.

Kako Žuži ka ove godine

slavi 15. godišnjicu rada, zaslužnim pojedincima za dugogodišnji rad uru ena su priznanja, a sponzorima i donatorima koji pomažu njihov rad predane su zahvalnice. (alf)

PLIVANJE

za djecu s teško ama

U OŠ Nedeliš e održano je županijsko inale školskoga športskog natjecanja za u enice od 5. do 8. razreda u odbojci. Na natjecanje se prijavilo ukupno 15 škola iz Me imurja, a razigravanje se održalo u Kotoribi, Murskog Središ u i I. OŠ akovec. Finale su izborili samo pobjednici skupina, OŠ Nedeliš e, OŠ J. Horvata Kotoriba i OŠ V. Nazora Pribislavec. Prva utakmica izme u Nedeliš a i Pribislavca ujedno je bila i najneizvjesnija, u kojoj su odbojkašice pokazale odli nu odbojkašku tehniku.

Susret je završio 2:1 u ko-

rist Pribislav anki, ujedno prošlogodišnjih županijskih prvakinja.

Sastav prvoplasirane ekipe Školskoga športskog društva “Pribislav“: Dina Sabol, Lucija Košak, Mirna Kameni , Stella-Vanessa Jerkovi , Ria Horvat, Ena Mihalkovi , Lucija Kameni , Anja Pokriva , Mirjam Varga, Anamarija Pongra i , Nika Baši i Katarina Hofman. Voditeljica ekipe: Željka Obadi , profesorica kineziologije.

Rezultati ostalih susreta: OŠ Nedeliš e - OŠ Kotoriba 2:0, OŠ Kotoriba - OŠ Pribislavec 0:2.

Na temelju ovogodišnjeg rezultata i onih koje ina e pružaju u enice OŠ Pribislavec, “mlade nade“ ŽOK-a “Kaštel“, Op ina Pribislavec odlu ila ih je nagraditi. Na elnica op ine Višnja Iva i u prvom redu estitala je u enicima, lanicama ŠŠD-a “Pribislav“ na prošlogodišnjem povijesnom uspjehu i plasiranju na Državno školsko natjecanje i osvajanju 5. mjesta, te im tom prigodom u ime Op ine donirala novu garnituru dresova u kojima e Me imursku županiju predstavljati na državnom natjecanju. (mg)

GIMNASTIKA

OŠ Selnica najbolja ŠSD “Mladost” iz Selnice po tradiciji ima najbolje gimnasti are u kategoriji osnovnih škola. Tako su si i ove godine osigurali od-

lazak na završnicu državnog prvenstva, u kategoriji dje aka i djevoj ica. Kod gimnasti arki Natalija Makoter, Magdalena Strniš ak,

Tea Majeri , Patricia Blažon i Tea Cotter, a kod gimnasti ara Leon Saka , Petar Tomši , Leon Horvat, David uran i Luka Sedmak.

Pobjedni ke sastave OŠ Selnica vodi profesorica Jadranka Markuš. (mg)

BADMINTON

Dvije akove ke ekipe na državnom Poluzavršnica državnog prvenstva u badmintonu održana je u dvorani akove ke I. osnovne škole. Me u šest škola koje su

izborile taj rang natjecanja, najboljim su se pokazali badmintonaši II. OŠ akovec (Lino Zadravec, Luka Grubi , Nikša i Noa

Jalšovec), te sportašice iz I. OŠ akovec (Katja Siro i , Laura Horvat, Nika Bulat i Ina Derk). (mg)

54

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. oĹžujka 2014.

Prenatal pilates - vjeĹžbe za trudnice Drage trudnice, ovaj tjedan u se posvetiti samo vama. Op e je poznato da se Ĺžene koje su se prije poroda bavile bilo kojom fizi kom aktivnoĹĄ u lakĹĄe i prije oporave nakon poroda te da su bolovi u le ima, zglobovima i kostima smanjeni. Ne samo ĹĄto ete olakĹĄati svoj poro aj, ve ete prije i poslije poroda izbje i razna bolna stanja u svojem tijelu i tako biti spremnije u ulozi majke.

Vrlo je vaĹžno da vam je trudno a uredna i da je vaĹĄ lije nik dozvolio vjeĹžbanje pa da tako ne bi naĹĄtetile sebi ili bebi. VjeĹžbe koje preporu ujem su prilago ene i ne razlikuju se puno od klasi nih vjeĹžbi. Bez obzira na to ĹĄto ste si teĹĄki i nespretni, potrebno

je tijelu dati dovoljno aktivnosti tijekom dana (tako ete smanjiti oticanje nogu i lakĹĄe podnositi dodatne kilograme), kao ĹĄto je plivanje, ĹĄetnja ili voĹžnja biciklom.

Op e je poznato da se trudnice tijekom trudno e uplaĹĄe i tako izbjegavaju vjeĹžbanje, a to je potpuno pogreĹĄno. TjelovjeĹžba u trudno i je u osnovi bezo-

pasna. Koliko trudnica smije vjeŞbati, ovisi o njenoj kondiciji prije trudno e. Žena koja nikada prije nije vjeŞbala ili je to bilo rijetko ne bi se trebala

upustiti u neki zahtjevni program. Jednako tako ona Ĺžena koja je ranije intenzivno vjeĹžbala ne bi to ni sada trebala potpuno prestati. VjeĹžbama ete ja ati trbuĹĄno, le no i zdjeli no podru je, ĹĄto e umanjiti bolove u kraljeĹžnici i zglobovima, poboljĹĄati cirkulaciju i balans cijelog tijela, smanjiti gr enje u nogama, poboljĹĄati fleksibilnost tijela, pove ati izdrĹžljivost te poboljĹĄati op e fi-

zi ko i psihi ko stanja u trudnice.

S obzirom na to da ja nisam trudna, zamolila sam jednu svoju jako dragu, vedru i fit vjeĹžba icu Petru da nam asistira tako da bi vi lakĹĄe mogle pratiti trening.

VjeĹžbe koje sam vam pripremila su jednostavne i lagane. Smisao im je aktivirati ĹĄto viĹĄe le nih miĹĄi a, ali i miĹĄi e ostalog dijela tijela.

VjeĹžbati moĹžete svaki dan do 30 minu-

5

ta, ali sluĹĄajte svoje tijelo i ako osjetite ikakvu bol ili osjetite da ostajete bez kisika odmah prestanite s vjeĹžbom i odmorite. Tijekom vjeĹžbanja popijte dovoljno vode da ne bi dehidrirali. Obu a i odje a neka vam bude udobna, ugodna, lagana i prozra na i pripazite na prehranu te neposredno prije treninga ne jedite puno.

VjeĹžbajte barem dva sata nakon obilnog obroka.

Sve vas lijepo pozdravljam i Ĺželim prekrasan i sretan Dan Ĺžena! Ivana Posavec

VjeĹžba br. 1 Sjednite vrsto na sjedne kos , noge su na ma u duge i ravne ispred vas, pete su prema van, a prs prema licu. Ruke ispruĹžene ispred vas, ramena daleko od uĹĄiju i lagano krenite u slovo “C“, zamislite kao da vam je velika lopta u krilu i Ĺželite je zagrli .

Kre ete se kraljeĹžak po kraljeĹžak.

Napravite 8 – 10 ponavljanja. Smisao vjeŞbe je da ak vira miťi e le a.

4.a 1.a

1.b 2.a

2.b

VjeĹžba br. 2 Postavite se u poziciju ma ke, korijen dlana ispod ramena, koljeno ispod kuka i ĹĄirina kukova. Iz neutralne pozicije (po etna pozicija) krenite u veliko slovo “C“ mekano kraljeĹžak po kraljeĹžak. Pogled prema pupku.

Napravite 8 – 10 ponavljanja. Smisao vjeŞbe je da ak viramo miťi e le a.

VjeĹžba br. 3

4.b

Ostanite u poziciji ma ke i naizmjence radite jednom pa drugom stranom. Udahnite i na izdah krenite pruŞi jednu ruku ispred sebe i suprotnu nogu iza sebe. Napravite 8 – 10 ponavljanja na svaku stranu.

Smisao vjeĹžbe je aktivirati miĹĄi e le a.

VjeĹžba br. 4

6.a

VjeĹžba br. 5

3 Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za Şene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Sjednite na potkoljenice i ruke ispruĹžite ispred sebe. Udahnite i na izdah dignite gornji dio tijela, ruke skvr ite i lakteve gurajte prema iza.

Napravite 15–20 ponavljanja. Smisao vjeŞbe je da ak viramo bedrene miťi e.

6.b

Sjednite i spus te se na podlak ce. Donji dio le a drĹžite iznad ma a (prostirke), le a su vam ravna i ramena daleko od uĹĄiju. Jedna noga je skvr ena i koljeno te noge gleda prema stropu. Drugom nogom cijelom duĹžinom krenite prema stropu pa prema podu. Napravite 8-10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vjeĹžbe je da ak viramo miĹĄi e nogu.

VjeĹžba br. 6

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj Ĺželji

Ostanite u poziciji od prije, udahnite i na izdah krenite jednim koljenom prema prsima (ramenu ako vam smeta trbuh), a udahom se vra ate i puĹžite nogu ispred sebe.

Napravite 8-10 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vjeĹžbe je da ak viramo miĹĄi e nogu.

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRA UJEMO VAŠE VLASTITE RUKOTVORINE

Nagradni natječaj čaj 55

J A

E J T A N NAŠ e-hobiste za kreativc

Drugi krug za prijave do kraja ožujka

Da su Me imurci vrijedni, j , op e p je j poznata stvar, jednako kao i da vole raditi. Me imurci uz to n njeguju još jednu osobinu - mnogo toga vole izraditi vlastitim rukama.

Upravo zato smo ru i pokrenuli akciju predstavljanja i nagra ivanja Vaših vlastitih nag rukotvorina, kako bi na svjetlo dana izvukli svu kreativnost koja se krije u Vašim domovima.

Stoga nije udno da nam se u prv prvom krugu prijava javilo gotovo dvadeset kreativaca ije smo radove ve predstavili ili r isto slijedi u narednim brojevima.

Kako bismo stigli posjetiti sve Va Vas koji ste se javili, kako bismo fotogra irali to što radite i ispr ispri ali Vaše pri e o rukotvorina koje izra ujete, odlu ili smo nakon prvog kruga prijava na našeg natje aja, od ovog broja otvorit otvoriti drugi krug prijava koji traje sve do kraja mjeseca ožujka.

Da Vas malo usmjerimo, posebnu vrijednost u nagra ivanju v imat e ona vrsta stvaralaštva koja je što originalnija, dakle, ako izra ujete ono što još nije vi eno ili ime se baviti Vi i još jako malo ljudi. S obzirom da je prijav prijavljena ve ina radova koje su izradile žene, pozivamo i sve mušk muške koji se bave nekim zanimljivim kreativnim hobijem tijekom kojeg nastaju unikatni predmeti i sli no da nam se tako er ja jave. d smo ve osigurali lijepi Na kraju, samo da napomenemo da sude i proširiti, jer i sponzori fond nagrada, koji e se po svemu sude i (B vole nagra ivati Vašu kreativnost. (BMO)

DARINKA ZADRAVEC iz Peklenice

arolija briškog ka kanja Ako u slobodno vrijeme uzmete nešto u ruke, pod uvjetom da uživate u stvarala kom ru nom radu, tada vam nikad ne e biti dosadno. Kada pak se nakon odre enog vremena osvrnete iza sebe, imat ete pravu riznicu blaga stvorenog vlastitom rukom. Darinka Zadravec iz Peklenice upravo je osoba takvog kova, koja svaki slobodan trenutak stvara. O njezinu stvaralaštvu moglo bi se ispri ati nekoliko posebnih pri a. Kada smo se dogovorile za razgovor, do ekala me prava izložba njezina stvaralaštva.

Od obilja raznovrsnih kreacija ne zna ovjek odakle bi krenuo razgledavati, raspitivati se o svemu onome što radi i kako stvara. Nekad davno, kada je to bilo jako u modi, radila je uvene Vilerove goblene, nakon toga nau ila je ka kanje.

Sada posebno voli i radi briško ka kanje, to je posebna tehnika izrade koju nam je opisala kako se radi, ali je tu vještinu teško prepri ati rije ima, jednostavnije ju je shvatiti kad se pokaže kako se radi. Tableti i,

Darinka Zadravec najviše voli briško ka kanje

stolnjaci ili podmeta i ra eni ovom tehnikom izgledaju jako komplicirano, tako da se pitate kako je od jedne niti mogu e izraditi tako kompliciran ru ni rad.

No Darinka je u ka kanju tako vješta da od konca kreira i nakit, kon ane ogrlice, ak i prstenje ukrašene umjetnim bisernim kuglicama.

Izradila je i nekoliko minijaturnih narodnih nošnji koje nose njezine porculanske lutke, a ženske haljine tih mininošnji

tehnikom lijepljenja salveta uz doslikavanje, tako stvori slike idili nih motiva koje odmaraju dušu.

Kao i mnogi drugi kreativci, tako ni Darinka vrijeme ne troši na gledanje televizije. On radije sate i sate posve uje ru nom radu, ka kanju, slikanju, a u toplijem dijelu godine i cvije u i ure enju oku nice. No to je za jednu drugu pri u. Kreativne osobe obi no su svestrane na više na ina, tako i Darinkin dom odiše njezinom kreativnoš u. No, unato tome što je izradila toliko radova da im ni broja ne zna, njima nije pretrpala svoj dom, nego ih brižno uva u ormaru.

Osim toga, mnoge je radove poklonila, tako da su završili od Australije do Austrije i Njema ke, kod ro aka ili prijatelja.

Ono što me posebno zanimalo je pitanje gdje na i inspiraciju

MEĐIMURSKE NOVINE u suradnji s MOZAIK KNJIGOM nagrađuju najkreativnije

Velika knjiga kukičanja Superkrojenje 100 pletenih i kukičanih cvjetova

Slike na staklu

Zavojiti motivi tableti a ra eni tehnikom briške ipke

Lutkice u narodnoj nošnji, ka kani nakit, tableti i - sve je to Darinkin rad

Velika knjiga pletenja

Crtanje olovkom motiva za djecu zaokuplja je u posljednje vrijeme

tako er su urešene ka kanom ipkom.

Posebnu ljubav gaji prema crtanju i slikanju. U posljednje vrijeme voli crtati olovkom, najdraži su joj motivi koji bi najviše pristajali u kakvu lijepu dje ju slikovnicu ili da krase zidove dje je sobe. No radila je i u drugim tehnikama, bojom na staklu, odnosno jednom

za sve te bezbrojne uzorke koje radi. Još i danas objavljuju ih ženski asopisi, ali danas ih ima i na Internetu. Pokazala mi je jedan tableti neobi na oblika, ukrašen ka kanim cvjeti ima, koji je pronašla na Internetu i izradila ga bez priložen šeme.

Darinka je ve toliko vješta u

tehnici ka kanja da joj više i ne trebaju šeme po kojima bi radila, kad vidi sliku predmeta koji joj se svi a, sama doku i na koji na in treba pristupiti izradi odre enog predmeta. I u tome je ljepota stvaranja - da sam do eš do željenog rješenja. (BMO)

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice •

56

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7. ožujka 2014.

ZORA HAJDAROVI iz Nedeliš a

Motivi posavskih nošnji zauvijek u srcu “Dugo u no , u zimsku gluhu no , Moja mati bijelo platno tka...”, pjevao je Dragutin Tadijanovi , a sli na sje anja iz svog djetinjstva nosi i u iteljica Zora Hajdarovi iz Nedeliš a. Godinama je radila kao u iteljica hrvatskog jezika u Gornjem Mihaljevcu i Nedeliš u. Zadnjih petnaestak godina radi kao stru na suradnica školska knjižni arka savjetnica u knjižnici Osnovne škole u Nedeliš u. I suprug Zvonimir i sin Tomislav prosvjetni su djelatnici.

Rodom iz Grede Sunjske, koja je jedno od rijetkih sela hrvatske Posavine iznimno bogato starim posavskim ku ama, tzv. ardacima, Zora je ve kao djevoj ica od 6, 7 godina po ela u iti o ru nim radovima uz svoju majku, žene iz mjesta, ro ake... Žensko dijete koje nije znalo vesti bilo je svojevrsna sramota. Na podlozi od doma ega lanenog platna, koje se tkalo gotovo u svakoj ku i, radio se ažur ili opletanje. To je nau ila najprije. Jer u to vrijeme žene su nosile doma tkane ruba e i zastor, ru no izvezene, svaki dan, a za crkvu i posebne prigode nosile su se sve ane. - Još se danas sje am kako su

- Ovo je stolnjak koji sam napravila još kao gimnazijalka. Bio je gotov za mjesec dana, a radila sam po etiri sata dnevno, rekla je Zora Hajdarovi

te žene lijepo izgledale kad bi tako obu ene izlazile iz crkve, rekla nam naša doma ica Zora. Osim odje e, vezli su se stolnjaci, ru nici, jastuci... Posebnost tog dijela Posavine, od Siska prema Lonjskom polju, jest u tome

da je itava nošnja izvezena bijelim koncem, dakle, bijelo na bijelom, za razliku od ostalog dijela Posavine. I to je ono što se provla i kroz radove gospo e Zore itav život. Ta bjelina uvijek joj je ostala izazov. Jer na doma-

em se lanenom platnu nije smjelo crtati, pa onda vesti, jer bi se to vidjelo, nego se gledalo i vezlo kako si vidio, što daje posebnu težinu svakom radu. I dalje mi je pri ala: - Kad sam krenula u 3. razred, djevoj ice su vezle na tehni kom, dok su dje aci pilili, izra ivali ku ice... Zapravo, u doba moje mladosti uz kino, neku zabavu i nije bilo baš puno toga ime bi upotpunili slobodno vrijeme. Ja sam svoje ljetne praznike provodila u hladovini, uz druge žene, djevoj ice i cure, a zimske uz malu svjetiljku, ali se stalno vezlo. Uvijek je tu bilo šala i razgovora, ali i predivnih radova koji su se jako cijenili. Mustre su se izmjenjivale.

Jer nije baš ni bilo asopisa u kojima bi našli nove. Naravno, bilo je i onih koje su vjerno uvale svoje, kao unikat.

Najteže mi je bilo nau iti puni ili pe ki bod, danas sam u njemu majstorica i mama kaže da sam puno bolje od nje, ali to mi je nekako bilo najteže. Rišelje me nau ila krsna kuma. Taj je vez sastavni dio posavske nošnje i traži puno pedantnosti i strpljenja, kao uostalom i sav ru ni rad. Za vrijeme gimnazije, studija i dok smo

gradili ku u prodavala sam svoje radove. Neke udava ama, a neki su našli svoje mjesto i po svijetu. Jer ru ni rad je uvijek bio vrijedan i cijenjen poklon. Dalo se nešto zaraditi, no trud koji je u svaki rad uložen nema cijenu. I uvijek se bilo teško od njega oprostiti.

Tijekom godina nau ila sam mnoge tehnike: vijenac, križi e, bod goblena, puni bod ili punjenje, plosnati bod, pe ki, toledo, ažur, isti bod, uspravni, ažur, richelie (bušenje, opletanje), lan ani bod…, radila sam na raznim podlogama: panama, leakril, doma e laneno platno, žutica, popelin, šah panama, i to koncem, svilom i vunom.

Ipak najdraže mi je raditi na doma em lanenom platnu, koncem ili svilom. Žao mi je što danas više nema sluha za takve radove.

I što u školama nema ak ni doma instva, pa mladi esto ne znaju sašiti ni gumb, a kamoli nešto drugo. Žao mi je što je to tako, ali mladima je to staromodno. Da imam mogu nosti, sve bih to izložila i pohranila u jednoj etnosobi kao spomen na nešto što, nažalost, izumire.

(Snježana Zorkovi )

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

IZRADA PREDMETA OD KERAMIKE “VRBANEC” Bana Josipa Jelačića 54, Mačkovec tel: 040 341 302; mob: 098 92 090 97 e-mail: keramikavrbanec@gmail.com web: vrbaneceramics.eu

7. ožujka 2014.

Nagradni natječaj 57

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AN ELA KELEMENI iz Zaveš aka Kao u enica u Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri, An ela Kelemeni , koja je ro ena u Gradiš aku, a danas sretno i zadovoljno živi s obitelji u Zaveš aku, upijala je tehniku ru nih radova. Kao djevojka i nije previše vremena poklanjala ru nim radovima, no, kada se udala, sjeme posijano u svetomartinskoj školi po elo se snažno buditi i An ela je malo-pomalo po ela druženje s pleta kim i štrika im iglama, koncem i vunom.

A onda je sjeme urodilo silnom željom i voljom za izradom ru nih radova u koje je ugra eno milijun uboda iglom i tisu ama premetanja preko vrijednih selja ki prstiju koji stvaraju umjetnine vrijedne divljenja.

- Zapo ela sam izradom goblena, nastavila našivavanjem na tkanini i naposljetku heklanjem, vjerojatno najsloženijom tehnikom, ali tehnikom koja me zaokupila i kojoj sam posvetila sve slobodno vrijeme, prisje a se po etaka izrade ru nih radova, netko kaže rukotvorina, a mi vidjevši An eline uratke kažemo - izradom umjetnina. Možda je rije izrada prejednostavna, možda i opaka za predmete koji se nalaze u bogatoj An elinoj kolekciji.

Jednostavno, to je umjetnost i umije e stvaranja ne ega lijepog i vrijednog.

- Dvadesetak godina svaki dan sjedam za stol i heklam te stvaram stvari i predmete koje zamislim i poželim napraviti.

I nikada se, ali baš nikada, ne umorim. Zapravo, kada se naradim u vrtu, vinogradu, vo njaku ili kod životinja, do em u ku u, pripremim jelo za obitelj i bez ikakvog odmora po injem heklati. Uživam u heklanju i nikada se ne umorim, nego obrnuto, svaki put kada heklam osje am se zdravije, radosnije i mladena ki poletno. Heklanje

Milijuni uboda iglom za kolekciju od tisu u heklanih radova

Heklana ženska torbica, lijepa i bogata me opušta više od bilo ega. Ja se ne opuštam uz TV serije ili druge stvari, nego heklanjem, i stoga sam uvijek sretna i vedra. Kad sam prije dvije godine ozlijedila ruku, bilo mi je užasno, ali ne toliko zbog bolova koliko od pomisli kako više ne u mo i heklati.

Ta silna želja za heklanjem vjerojatno je utjecala i na zacjeljivanje rane i svih bolova i im sam mogla pokrenuti prste uhvatila sam se igle i konca, pri ala nam

je An ela dok smo razgledavali mnoge manje - sitnije predmete, za koje veli kako ih je puno teže izra ivati nego one ve e, kao što su tableti i i prekriva i za stolove ili naslonja e.

Želim da ljudi vide moje radove - Do sada sam izradila preko tisu u radova, mnogo ih poklonila i ni jedan nisam prodala niti to kanim u initi. Neka

sigurno puno vrijede i vrijedit e više kada ostarim i kada me ne bude. Ostavit u djeci za uspomenu na moje najljepše slobodne trenutke. ovjek stalno u i, pa tako i ja pratim što i kako drugi heklaju i smatram kako sam sada na vrhuncu stvaranja. Izra ujem sve zahtjevnije predmete, a sve sam snažnija i kvalitetnija i motiviranija da radim i dalje. Pitate me što me motivira. Nemam odgovor što bi to bilo. To se ne može re i ni opisati. Jednostavno je nešto u meni što me poti e da svaki dan sjedam za stol, uzimam ‘heklericu’ i stvaram, esto puta duboko u no . esto puta razmišljam, a poglavito nakon što me prijateljica prijavila na nagradni natje aj Me imurskih novina, kako bi dobro bilo da moje radove mogu pokazati drugim ljudima. Iskreno, željela bih svoje uratke negdje izložiti, imati vlastitu izložbu, no za sada ne vidim da bih to mogla u Selnici. Možda jednog dana u svom Svetom Martinu na Muri, gdje ve postoji prostorija za izložbe. No, to je želja i budu nost. Ja nastavljam stvarati i uživam u tome, kao što uživaju oni kojima pokažem ili poklonim ono što naheklam, rekla nam je An ela dok smo razgledavali samo dio njezine bogate kolekcije. Kazala je kako voli žive boje: crvenu, žutu, plavu…, premda je najlakše raditi u bijelom.

Ovog trenutka izra uje, zapravo heklanjem stvara,

Ku na izložba malih, ali vrijednih umjetnina

Kolekcija tableti a u raznim bojama torbicu za k erkinu kolegicu, te torbice za mobitele i uskrsne zaj eke i jaj eka. Pokušali smo me u bogatom samo za nas pripremljenom kolekcijom izabrati najljepši uradak. Odlu ili smo se za ‘’ rlenoga kokoti eka“ koji tako gordo drži svoju glavu u koju je ugra eno

na stotine uboda ‘’heklerice“ i koji pokazuje živost, a upravo živost boja je ono što An ela voli i što oslikava njezino uživanje u stvaranju umjetnina, koje su svaka za sebe jedinstvene - unikati od konca, neumornog rada i mašte.

(Stjepan Mesari )

MAGDALENA KVAKAN iz Svete Marije

U svakom motivu je moja duša Još u osnovnoj školi Magdalena Kvakan iz Svete Marije, Zelengaj 14, napravila je svoj prvi ru ni rad, a do danas više od etiri stotine. Prije mirovine radila je kao mati arka u Svetoj Mariji i drugim mjestima, tako da poznaje gotove sve ljude i nazive ulica u donjem Me imurju. No svaki slobodni trenutak iskoristila bi za svoj hobi, kaže, više je radila kad joj je bilo najteže.

Obitelj Kvakan živi u ulici Zelengaj u Svetoj Mariji, rije je o predjelu mjesta koje zovu rna Pešta. I sami nazivi pojedinih dijelova Svete Marije zašti eni su pri UNESCO-u jer su veoma karakteristi ni, tako rna Pešta, Beli Be , Prekmostje i drugi.

Magdalena Kvakan

Razli iti motivi svetomarske ipke

Magdalena Kvakan zna i porijeklo svoje obitelji, a koja vu e korijene iz Donjeg Kraljevca. Prapradjed je došao u Me imurje iz Murske Sobote, pradjed je živio u Donjem Kraljevcu, a djed je bio zet u Svetoj Mariji.

Za svaki motiv, bilo da se radi bati ima ili našivava, treba mnogo vremena. Za najmanji motiv to je petnaest radnih sati, odnosno oko tjedan dana s prekidima.

Izra unali su da je do sada utrošila 12.000 sati u svoj hobi.

Najviše radi poznatu svetomarsku ipku, koja je zašti ena pri UNESCO-u, do danas je izradila preko dvije stotine motiva.

Sad kad je u mirovini radi i više, svaki slobodni trenutak provodi s bati ima i ipkarskim jastu i em ili veze, ili pak radi goblene. esto izlaže ipku i ru ne radove, zajedno s Društvom žena Sveta Marija i udrugom “Svetomarska ipka”.

Od posebno dragih uspomena, uva ru ni rad svoje bake koji je star 80 godina, koji je ostao nezavršen te ga sad dopunjava, te niz malih, srednjih i velikih našivenih stolnjaka od doma eg platna. uva i poculicu iz 1930. godine, a naj eš i motovi na poculicama su joj jagnješce, lastavice, katruže, kroglice i koš ice. Do danas je poklonila stotinu i dvanaest ru nih radova, što rodbini i prijateljima, što u dobrotvorne svrhe za udrugu. O darovanim motivima vodi evidenciju, a tu i tamo proda koji ru ni rad da nabavi konac. Kaže: - Vodim evidenciju o tome kome

poklanjam ru ni rad, odnosno motiv, da se ne dogodi da mu danas-sutra poklonim isto. Ru ni rad poklanjam onome tko to zna cijeniti, tko ga ne zna cijeniti, nije zaslužio da mu se pokloni, jer sam tu dala svoju dušu. (J. Šimunko)

Svetomarska poculica, ru ni rad, ipka

Magdalena Kvakan: - Ru ni rad poklanjam samo onome tko to zna cijeniti

58

Informacije

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJ

Grad Prelog, Glavna 35, Prelog objavljuje

2. DOPUNU NATJE AJA o prodaji zemljišta u k.o. Prelog (Gospodarska zona u Prelogu – Sjever) koji je objavljen u lokalnim tjednicima dana 13. prosinca 2011. godine na na in da se u to ki IV. st. 1. navedenog natje aja, na kraju dodaje nova re enica koja glasi: Odre uje se novi termin javnog nadmetanja za prodaju u vlasništvo parcela iz to . I ovog natje aja, i to dana 11. ožujka 2014. godine s po etkom u 12,00 sa na licu mjesta s obvezom prijave u Upravu Grada Preloga najkasnije dan prije javnog nadmetanja.

GRAD PRELOG Na temelju Odluke Op inskog vije a Op ine Sve Mar n na Muri od 25. velja e 2014. godine i Pravilnika o s pendiranju Op ine Sve Mar n na Muri, na elnik Op ine raspisuje

NATJE AJ za dodjelu stipendija redovnim studentima za 2014. godinu na preddiplomskim i diplomskim studijima (osim 1. godine) 1. Op i uvje i kriteriji za dodjelu redovnih : Pravo sudjelovanja imaju studen : - državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na podru ju Op ine Sve Mar n na Muri - da imaju status redovnog studenta preddiplomskog studija (osim prve godine) i diplomskog studija i nemaju odobrenu s pendiju po drugoj osnovi - kandida se ne mogu istovremeno prijavi ni prima redovnu s pendiju i jednokratnu pomo Op ine - s pendije se odobravaju za jednu godinu školovanja i to za 10 mjeseci u godini 2. Odabir kandidata za dodjelu jednokratnih pomo i obavlja se po slijede im kriterijima: - socijalni status i uspjeh na studiju - dodatni bodovi dobivaju se za otežavaju e okolnos materijalnog položaja obitelji, potvrda o zdravstvenom stanju i stupnju invalidnos podnositelja zamolbe te potvrda o statusu roditelja kao hrvatskog branitelja, kao i sudjelovanje na natjecanjima i projek ma relevantnima za Op inu Sve Mar n na Muri 3. Potrebno je dostavi sljede u dokumentaciju: a) propisani obrazac za prijavu * b) zamolba s kratkim životopisom, c) preslika domovnice i osobne iskaznice(s obje strane) podnositelja zahtjeva d) izjava o suživotu s lanovima zajedni kog doma instva * e) preslika osobnih iskaznica (s obje strane) lanova zajedni kog ku anstva, f) potvrda o redovnom upisu na fakultet s godinom studija, brojem ECTS-bodova, prosje nom ocjenom studiranja i prijepisom ocjena ili postotkom uspješnos polaganja pojedinih kolegija svih godina studija g) izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju * h)zasve lanovezajedni kogdoma instvakojisuuradnomodnosupotvrdaposlodavca o prosjeku pla e za zadnja 6. mjeseci (zaposlenje u Hrvatskoj i inozemstvu) i) potvrda fakulteta ili škole o školovanju lana zajedni kog doma instva, ako takvog ima j) za nezaposlene punoljetne lanove zajedni kog doma instva koji se ne školuju potvrda Zavoda za zapošljavanje o visini prihoda u zadnja 6. mjeseca k) za umirovljenike lanove zajedni kog doma instva potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o visini mirovine (hrvatska i inozemna mirovina) l) za obrtnike porezno rješenje o razrezu poreza za prethodnu godinu m) za vlasnike poduze a (pravnih osoba) prijavu poreza na dobit za prethodnu godinu i izjavu o vlasni kom udjelu n) izjavu da su djeca bez jednog ili oba roditelja, djecu poginulih i nestalih branitelja, te za djecu samohranih majki i o eva potvrda Centra za socijalnu skrb akovec za korisnike stalne nov ane pomo i o) eventualne potvrde za otežavaju e okolnos materijalnog položaja obitelji, potvrda o zdravstvenom stanju i stupnju invalidnos podnositelja zamolbe te potvrda o statusu roditelja kao hrvatskog branitelja, kao i za sudjelovanje na natjecanjima i projek ma relevantnima za Op inu Sv. Mar n na Muri *Obrasci se mogu preuze u Op ini Sv. Mar n na Muri ili skinu s Internet stranice (www.sve mar n.hr) 4. Molbe se podnose na adresu: Op ina Sv. Mar n na Muri, Trg Sv. Mar na 7, 40313 Sv. Mar n na Muri, s naznakom POVJERENSTVO ZA DODJELU STIPENDIJA OP INE SVETI MARTIN NA MURI - REDOVNE STIPENDIJE STUDENTIMA u roku od 20 dana od dana objave natje aja.

5. Ostale informacije Zaklju ak o broju i visini redovnih s pendija donosi Op inski na elnik na prijedlog Povjerenstva za dodjelu s pendija, uz suglasnost Op inskog vije a. Mjese ni iznos s pendija: - za studij u akovcu i Varaždinu: 300,00 kuna - za studij u Zagrebu i ostalim gradovima u Hrvatskoj: 400,00 kuna - za studij u inozemstvu: 500,00 kuna Pravovremene i potpune prijave boduju se primjenom kriterija utvr enih Pravilnikom o s pendiranju redovnih studenata. Po završenom bodovanju sastavlja se bodovna lista prvenstva za studente. Bodovna lista objavljuje se na oglasnoj plo i Op ine Sve Mar n na Muri te internet stranici Op ine Sve Mar n na Muri (www.sve mar n.hr). Studen imaju pravo prigovora na utvr enu bodovnu listu u roku od 8 dana od dana objave iste.

S korisnikom s pendije zaklju it e se ugovor o pravima i obvezama za vrijeme korištenja prava na s pendiju.

Nakon završetka natje aja priloženi se dokumen ne e vra a kandida ma.

Ostale informacije mogu se dobi u uredu Op ine Sv. Mar n na Muri ili na telefon 040 868 321.

KLASA: 604-02/14-01/28 URBROJ: 2109-17/14-01/03 Sve Mar n na Muri, 7. ožujka 2014.

NA ELNIK Franjo Makovec

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

1. Vitanova j.d.o.o. akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, radno mjesto Studio ljepote Lara, Zagreba ka 87, (Mercator I. kat), javi se na mob. 099 242 4415 do 18.04.2014.

2. Ca e bar BH, B. Radi a bb, Hodošan, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823, do 11.03.2014.

3. Pizzerija Atlanta, Gori an, Dravska 2, traži konobar/konobaricaupizerijiilikuhar/kuharicaupizeriji na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 710 312 ili osobno na adresu do 11.03.2014.

4. Mura-metal d.o.o. Kotoriba, traži 4 bravar/bravarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 789 ili na email: mura-metal@ck.t-com.hr do 14.03.2014.

5. Bar ay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traži 2 konobara/konobarice na odre eno vrijeme, mjesto rada u Orehovici i u akovcu, javi se na adresu ili na mob. 095 197 0025 do 31.03.2014.

6. U.O. Leut, Vanta i i, traži pizza pekar/pekarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 535 1004 do 20.03.2014.

7. Mamica d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarice na neodre eno vrijeme, mjesto rada Soho bar akovec,javi senamob.0915486670iliemail: mamica@mamica.com.hr do 10.03.2014 8. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobar/konobarica naodre enovrijeme,mjesto rada: Ca e bar Zavrtje, javiti se na mob. 098 242 485, do 10.03.2014.

9. Protectum j.do.o. Pribislavec, traži veterinarski/ poljoprivredni tehni ar na farmi kuni a na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.

097 713 6119 ili na email: protectumck@gmail.com do 18.03.2014.

na mob. 099 412 8419, do 31.03.2014 15.Limingplusd.o.o.Nedeliš e, akove ka76,traži zavariva /zavariva ica g postupkom na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: liming@ liming.hr ili osobno na adresu do 20.03.2014.

16. Keramika Friš i d.o.o. D. Vidovec, traži 3 samostalna zidara/zidarice i 2 samostalna tesara/ tesarice na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 562 694 do 17.03.2014.

17. Metal-euro d.o.o. Nedeliš e, Vrtna 37, traži bravar/bravarica i zavariva /zavariva ica tig postupkom na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, javi se na mob. 098 9951 559, do 10.03.2014.

18. Transporti Trojak, akove ka 44c, Puš ine, traži voza /voza ica c i e kat. sa ADR dozvolom na odre eno vrijeme, javi se na email adresu: transpor .trojak@ck.t-com.hr ili na mob. 098 242 688 do 10.03.2014.

19. Im-comp d.o.o. Pribislavec, A. Star evi a 63, traži 4 strojarska tehni ara/tehni arki na odre eno vrijeme i m/ž knjigovo a-ra unovo a na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., SSS, osobni dolazak na adresu sa zamolbom do 10.03.2014.

20. Megrad 3b d.o.o., Novakovec,Budim 27, traži 6 tesar/tesarica; kranist/kranis ca; poslovo a/poslovotkinja gradilišta i 2 zidara/zidarice na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g.,sazamolbomdo inaadresu do 10.03.2014.

VOD HRVATSKI ZA VANJE ZA ZAPOŠLJA 396-819 C: VE KO ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR . SREDIŠ E: ISPOSTAVA M 543-200

10. Prometal d.o.o. Savska Ves, traži cnc gloda /gloda ica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 676 2864, do 17.03.2014.

11. Elektro3B elektroinstalacije akovec, traži 3 strojarska mehani ara/mehani arka za održavanje opreme na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., održavanje, kranova u halama, vili ara,radijalnihbušilicatokarskihstrojeva,štanc mašina, hidraulike, javi se na mob. 099 7382 700 ili na e-mail: info@elektro3b.hr do 10.03.2014 12. Senko d.o.o. Štefanec, V. Nazora 22, traži operator/operatorica na cnc savija ici lima i operator/ operatorica na cnc laserskom stroju za rezanje metala na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, osobni dolazak na adresu sa zamolbom ili email:info@senko.hr do 10.03.2014

21. Elektro. zanatska radnja SKAI, Pribislavec, traži elektromehani ar/elektromehani arka na odre eno vrijeme montažarashladnihkomora, javi se na tel 040 360 081, do 10.03.2014

22. UO Bistro Novi svijet, Hodošan, B. Radi a 72, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 26.03.2014 23. Herman Josip d.o.o. Gori an, grani ni prijelaz, traži kuhara/icu na neodre eno vrijeme, mjesto rada Restoran Herman, grani ni prijelaz, javi se na mob. 098 461 196, do 26.03.2014.

24. Betaplast d.o.o. D. Kraljevec, traži konobara/ icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 655 6006 do 15.03.2014 25. U.O. SAN, Sivica, traži kuhara/icu i konobara/ icu, poželjno radno iskustvo, javi se na mob. 098 823 732, do 14.03.2014.

26. Pizza Hit j.d.o.o. Ma kovec, traži kuhar-pizzamajstor na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099 202 3991, do 14.03.2014.

13. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži 2 monter/ monterka centralnog grijanja-plinoinstalaterka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 556 8030, do 20.03.2014.

27. Rudi express d.o.o. Mihovljan, I. Gunduli a 1, traži 3 voza a/voza ica autobusa na odre eno vrijeme, javiti se na osobno na adresu do 17.03.2014.

14. Zobi invest d.o.o. Turanj, traži kuhar/kuharica ribljih specijaliteta na odre eno vrijeme, javi se

28. AC Instalacije, Pribislavec, traži instalater/instalaterka grijanja i plinoinstalater/

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE, GRADNJU I ZAŠTITU OKOLIŠA KLASA: UP/I-350-05/13-02/22 URBROJ: 2109/1-09/4-14-4 Prelog, 5. ožujka 2014.

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), i lanka 188. Zakona o prostornom ure enju (Narodne novine broj 153/13) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretnini na kojoj e se izvodi predmetni zahvat u prostoru (katastarska es ca broj 3734/3 k.o. Prelog), i nekretninama koje neposredno grani e sa predmetnom nekretninom da izvrše uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za

rekonstrukciju ulice Kralja Petra Krešimira IV u Prelogu u postupku koji se vodi po zahtjevu Grada Preloga.

Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : • osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) • punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku

dana 17. ožujka 2014. godine u vremenu od 9 do 11 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije u Prelogu, Glavna 35, drugi kat.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

instalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764, do 30.03.2014.

29.Majokod.o.o.Dunjkovec,tražikonobara/icuna odre eno vrijeme, mjesto rada u Ca e bar: Piccadilli, javi se na mob. 098 802 273, do 31.03.2014.

30. Restoran Lipa, Nedeliš e, traži konobara/icu i kuhara/icu, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 098 802 273, do 31.03.2014.

31. Poljoprivredno gospodarstvo Domini , M. Subo ca, traži radnik/radnica za šurenje pataka

za povremeni sezonski posao u poljoprivredi, javi na mob. 098 242 571 ili tel. 040 631 143, do 18.03.2014.

32. Autocentar Bratuša d.o.o. akovec, Preloška 36, traži automehani ar/mehani arka na odre eno vrijeme, osobno do i na adresu sa zamolbom i životopisom do 18.03.2014.

33. Olea d.o.o. Umag, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 254 718 ili tel. 052 772 499, do 15.03.2014

Tvrtka Oprema-strojevi d.d. bilježi snažan rast proizvodnje sa naglaskom na proizvodnju za inozemne kupce. Iz tog razloga se stvorila potreba za oformljavanje kvalitetnog ma suradnika kako bi se zadovoljila potreba za kvalitetom i rokovima isporuke.

Natje aj Tvrtka Oprema-strojevi raspisuje natje aj za popunu slijede ih radnih mjesta: 1. CNC-TOKAR i TOKAR (kovinotokar) - radnici sa iskustvom, odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu 2. CNC-GLODA (kovinogloda ) - iskustvo u radu na CNC glodalicama, odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu 3. Programer CNC strojeva-tokarilica i glodalica - odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu, iskustvo u vanjskom programiranju (na PC-u), prednost: poznavanje SolidWorks-a i Esprit-a 4. BRAVAR-ZAVARIVA - iskustvo u sastavljanju sklopova prema strojarskim nacr ma, odli no poznavanje strojarskih nacrta, samostalnost u radu 5. ZAVARIVA - traže se isklju ivo iskusni zavariva i, poznavanje postupaka zavarivanja MIG i TIG, zavarivanje INOX-a i konstrukcijskih elika, samostalnost u radu 6. KONTROLOR - radnik na kontroli strojarskih pozicija, obavezno izvrsno poznavanje strojarskih pozicija, obavezno izvrsno poznavanje mjerila, poželjno iskustvo na poslovima strojne obrade pozicija tokarenjem i/ili glodanjem 7. ALATNI BRUSA - radnik za rad na planskom brušenju, kružnom brušenju i brušenju na alatnoj brusilici, nužno je ima iskustvo na navedenim poslovima, obavezno izvrsno poznavanje strojarskih pozicija, obavezno izvrsno poznavanje mjerila 8. TEHNOLOG STROJNE OBRADE - izrada kalkulacija za nove pozicije, izrada tehnologije za proizvodnju, odli no poznavanje proizvodnje tokarenjem, glodanjem, zavarivanjem, besprijekorno poznavanje strojarskih nacrta, poznavanje rada na ra unalu Rad se zasniva na odre eno u probnom roku, nakon ega se sklapa ugovor na neodre eno.

Molbe koje ne zadovoljavaju navedene uvjete se ne e razmatra . Molbe na natje aj moraju sadržava osobne podatke, opis usvojenih znanja i ste ene prakse.

Sve molbe dostavi : osobno, poštom ili e-mailom sa napomenom: adresa: Oprema -strojevi d.d. “Za natje aj” Koprivni ka 23, 42230 Ludbreg, E-mail: natjecaj@oprema-strojevi.hr

Na temelju Odluke Op inskog vije a Op ine Sve Mar n na Muri od 25. velja e 2014. godine i Pravilnika o s pendiranju Op ine Sve Mar n na Muri, na elnik Op ine raspisuje

NATJE AJ za dodjelu jednokratnih pomo i u 2014. godini za studente preddiplomskih, diplomskih studija i poslijediplomskih studija 1. Op i uvje i kriteriji za dodjelu jednokratnih pomo i: Pravo sudjelovanja imaju studen : - državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na podru ju Op ine Sve Mar n na Muri - redovni studen preddiplomskog (osim 1. godine studija) i diplomskog studija te studenti poslijediplomskog studija (magisterij i doktorat znanosti), a nisu primatelji s pendije po drugoj osnovi - kandida se ne mogu istovremeno prijavi ni prima redovnu s pendiju i jednokratnu pomo Op ine - jednokratna pomo odobrava se za jednu godinu školovanja 2. Potrebno je dostavi sljede u dokumentaciju: a) propisani obrazac za prijavu * b) zamolba s kratkim životopisom c) preslika domovnice i osobne iskaznice (s obje strane) podnositelja zahtjeva d) izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju * e) potvrdu o redovitom upisu na visoku školu ili fakultet s naznakom smjera i studijske grupe ili potvrdu o upisu na poslijediplomski studij f) potvrdu fakulteta o položenim ispi ma i prosjekom ocjena ili postotkom uspješnos polaganja pojedinih kolegija za završenu akademsku godinu. g) potvrda fakulteta o visini školarina za pojedina ni semestar i ukupno trajanje studija ukoliko student samostalno nancira studij *Obrasci se mogu preuze u Op ini Sv. Mar n na Muri ili skinu s Internet stranice www.sve mar n.hr 3. Molbe se podnose na adresu: Op ina Sv. Mar n na Muri, Trg Sv. Mar na 7, 40313 Sv. Mar n na Muri, s naznakom POVJERENSTVO ZA DODJELU STIPENDIJA OP INE SVETI MARTIN NA MURI - JEDNOKRATNE POMO I STUDENTIMA u roku od 20 dana od dana objave natje aja.

4. Ostale informacije Zaklju ak o broju i visini jednokratnih pomo i donosi Op inski na elnik na prijedlog Povjerenstva za dodjelu s pendija, uz suglasnost Op inskog vije a.

Ostale informacije mogu se dobi u uredu Op ine Sv. Mar n na Muri ili na telefon 040 868 321.

KLASA: 604-02/14-01/28 URBROJ: 2109-17/14-01/04 Sve Mar n na Muri, 7. ožujka 2014.

NA ELNIK Franjo Makovec

7. ožujka 2014.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

JAVANJE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI 34. Pokretna ugost. radnja Kampi, Koprivnica, akovec, traži pom. radnika/icu u ugos telj. na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 835 655, do 31.03.2014 35. Panoex d.o.o. akovec, dr. I.Novaka 46, traži telefonist/telefonis ca na odre eno vrijeme 20 sa tjedno, posla zamolbu na adresu ili email: m.borak@panomed.com.hr do 17.03.2014.

36. DIH projekt j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ ice na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 3944 882, do 18.03.2014.

37. Inter-vili ar d.o.o. M. Središ e, traži dipl. ekonomist/ekonomis ca na odre eno vrijeme, potrebno 5g. radnog iskustva, posla zamolbu na: direktor@inter-vilicari.hr do 19.03.2014.

38. Rus ca d.o.o. akovec, traži konobara/icu za rad u restoranu na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 31.03.2014 39. Ca e bar EKA, Vularija, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 3099 000, do 31.03.2014.

40. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, potrebno radno

iskustvo 1g., rad u inozemstvu, javi se na email: darko.perenc@arion-it.hr do 10.04.2014.

41. RE-GRA Cirkovljan, traži 3 polaga a/polaga ica keramikih plo ica na odre eno vrijeme, javi se do 10.03.2014.

42. Elimea d.o.o. Prelog, traži prodava /prodava ica - komercijalist sa teh.znanjima na odre eno vrijeme, posla životopis na info@elimea.hr, do do 11.03.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. BILIKUM, obrt za ugos teljstvo, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, uvje . OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. kontakt: 099 282 2218, do 15.3.

2. PEKARA KLAS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu, Mjesto rada: ŠEMOVEC, traži 3 POKRETNA PRODAVA A/ICE za pokretnu prodaju pekarskih proizvoda, zvanje nije bitno, bitno iskustvo 6mj. na is m ili sl. poslovima (u prodaji), znanje rada na skalnoj blagajni; 1 RADNIKA/RADNICU NA ODRŽAVANJU PEKARSKIH STROJEVA za održavanje pekarskih strojeva (mehanika, elektrika), uvje : KV, SSS, iskustvo 6mj.; i 2 PEKARA/ICE zvanje nije

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADONA ELNIK Klasa: 021-05/14-01/258 Ur.broj: 2109/11-14-01/1-1 Mursko Središ e, 04.03.2014.g.

Temeljem lanka 6.st.6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine„ broj 125/11) i to ke (III) Odluke Gradskog vije a o uvje ma i postupku natje aja za zakup poslovnog prostora u Križovcu Klasa: 021-05/13-01/1114, gradona elnik Grada Mursko Središ e raspisuje

JAVNI NATJE AJ za zakup poslovnog prostora u Križovcu (I) Grad Mursko Središ e daje u zakup putem javnog natje aja poslovni prostor u vlasništvu Grada Mursko Središ e u Križovcu u sklopu zgrade „Društvenog doma“ na adresi Križovec 17a, ukupne površine 32 m2, a koji se sastoji od glavne prostorije površine 24,5 m2 te susjedne prostorije površine 7,5 m2.

(II) Poslovni prostor u Križovcu iz to ke (I) ovog natje aja daje se u zakup uz slijede e uvjete: - Poslovni prostor iz to ke (I) ovog natje aja daje se u zakup isklju ivo za obavljanje ugos teljske djelatnos , - Ugovor o zakupu sklapa se na vremensko razdoblje od 10 godina, - Po etna cijena zakupa iznosi 5,00 EUR-a/m2 (pet eura po metru kvadratnom) u protuvrijednos u kunama na dan pla anja zakupnine, - Zakupnina se pla a mjese no unaprijed i to najkasnije do desetoga dana u mjesecu, - Rok za podnošenje ponude iznosi 7 dana od dana objave natje aja za zakup poslovnog prostora, - Ponuda treba sadržava : naziv (tvrtku ili skra enu tvrtku) i poslovno sjedište ponuditelja, potvrdu nadležne Porezne uprave nepostojanju duga prema Republici Hrvatskoj, ponudu zakupnine ne manju od po etne cijene zakupa utvr ene ovom odlukom, datum i pravovaljani potpis ponuditelja.

- Adresa na koju se šalju ponude: Grad Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Središ e s naznakom «PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA U KRIŽOVCU – NE OTVARAJ». Otvaranje ponuda je javno uz mogu nost prisustvovanja ponuditelja i ostalih zainteresiranih zi kih i pravnih osoba, a održa e se dana 19.03.2014.g. u 12:00h u gradskoj vije nici Grada Mursko Središ e na adresi: Trg bana Josipa Jela i a 10.

(III) Odluku o najpovoljnijoj ponudi temeljem najviše ponu ene cijene zakupa donosi gradona elnik Grada Mursko Središ e, odnosno od njega ovlašteno jelo u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda.

Pet 07.03.2014. 13:00 do 20:30 30 Sub 08.03.2014. 08:00 do 15:30 30

dr. Branka Gabor bor dežurni pedijatar Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 259

Radnim danom ordinacija radi: adi: ponedjeljak, srijeda i petak - UJUTRO utorak, etvrtak - POPODNE

ZAHVALA bitno, bitno iskustvo u proizvodnji pekarskih proizvoda (6 mj). Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme. Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu KOPRIVNI KA 97, ŠEMOVEC ili e-mailom: pekara.klas@vz.t-com.hr, kontakt 042 657 695 3.ZLATNOZRNOd.o.o.zaproizvodnjuhrane,kruha, peciva i kola a te trgovinu i usluge, Mjesto rada: TRNOVEC,tražim/žVOZA A-PRODAVA Anaodre eno vrijeme, uvje : završena srednja škola (bez obzira na zvanje), obvezno iskustvo u vožnji kombi vozila, nije bitno iskustvo na poslovima prodava a, prijavu posla e-mailom: darinka.draganic@zlatnozrno.hr, najava na tel: 042 684 012, do 10.3.

4. MI-NI d.o.o. za ugost. i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN,tražiKONOBAR/ICAUCAFFEBARU“ARSENAL KLUB” na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo: 6 mj., kontakt: 098 916 2910, do 10.3.

5.FONTANA,obrtzaugos teljstvo,mjestoradaTur in (mogu smještaj), traži m/ž DJELATNIKA ZA RAD NA ŠANKU na odre eno vrijeme, završena srednja škola bez obzira na zvanje i iskustvo. osobni dolazak na adresu: ZAGREBA KA 94, TUR IN, najava na tel: 042 488 192 ili mob: 091 5311 492, do 26.3.

6. NEŠTO LIJEPO j.d.o.o. za ugos teljstvo i usluge, Mjesto rada: dnevno-no ni lokal ‘Morgans’, Gornji Kuršanec, akove ka 73 (objekt kod mosta), traži KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, uvjeti: osoba srednje stru ne spreme bez obzira na zvanje i iskustvo ili završene osnovne škole, ali sa iskustvom u ugos teljstvu. Kontakt osoba, ur a Tomi , mob: 091 2502 144, do 26.3.

7. TRANSPORTI KRAJAN d.o.o. za cestovni prijevoz robe,Mjestorada:VARAŽDIN,tražiVOZA /VOZA ICA KAMIONA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno vrijeme, uvje : obavezna kvali kacija za voza a, Kategorija C, Kategorija E, iskustvo 1g., Kontakt: 098 284 495, do 28.3.

8.CROATIA-TRADEexport-import,trgovina,d.o.o., Mjesto rada: Varaždin - Zapadna Europa, traži 2 m/ž VOZA A - PRIKOLI ARA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU na odre eno vrijeme, uvje : KV voza /ica teretnih vozila, iskustvo 2g., mob: 091 3101 432, do 16.3.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 7. ožujka – Perpetua i Felicita subota, 8. ožujka – Ivan od Boga, Ivana nedjelja, 9. ožujka – Franciska Rimska ponedjeljak, 10. ožujka – Maksimilijan utorak, 11. ožujka – Tvrtko, Kandid srijeda, 12. ožujka – Bernard, Budislav etvrtak, 13. ožujka – Patricija, Sabina

DUHOVNI VELIKAN

Franciska, 9. ožujka

Povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

Marie Obadi ro . Horvat iz Ivanovca preminule 1.3. 2014. u 93. godini života Najtoplije zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su s nama podijelili boli i tugu, okitili odar cvije em i otpratili dragu nam pokojnicu na vje ni po inak.

Hvala djelatnicima Odjela neurologije ŽB na njezi tijekom bolesti.

Velika zahvala i vl . Danijelu Bistrovi u na molitvi i toplim rije ima oproštaja.

Ožaloš ena obitelj

Ro ena je u Rimu 1440. godine u plemi koj obitelji, a roditelji su je vrlo mladu udali za vojnika koji je esto bio na bojišnicama. Imali su šestero djece, od kojih je dvoje umrlo od kuge, nakon ega se Franciska zavjetovala na odricanja i posvetila se siromasima.

Osnovala je red Marijinih oblatkinja, a nakon smrti njezini posmrtni ostaci pohranjeni su u crkvi Santa Franceska Romana u Rimu. Utje u joj se voza i automobila, taksisti, laici i udovice. (sm)

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ŽELJKU NOVAKU 13.3.1993. - 13.3.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

RO ENI ILIJA HRLEC KOVA , SIN NIKOLINE I VLATKA, TIN SABOL, SIN ANAMARIJE I ALEKSANDRA, NIKO HORVAT, SIN JELENE I JOSIPA, BORNA BRLE I , SIN ŽELJKE I PREDRAGA, MIJA HORVAT, K I RADOJKE I AN ELKA, EMA EVIZOVI , K I SANJE I ILIJE, PATRIK LAJTMAN, SIN GORDANE I MARIA, PATRICK SEBASTIAN KRZNAR, SIN ANDREJE I STJEPANA, DORIJAN IGNAC, SIN DARINKE I KRISTIJANA, ROKO IVKOVI , SIN SANJE I NINA, DORIAN BLAŽI ZELENI , SIN MAJE I NIKOLE, DORA FUŠ, K I ŽELJKE FUŠ, HANA LEICH, K I DAJANE I JURICE, LEA HAJDAROVI , K I MIHAELE I DENISA, DORA HATLAK, K I HELENE I NIKOLE, JANJA HIŽMAN, K I MARIJE I JOSIPA, MANUEL BARTOLI , SIN JULIJE I DALIBORA, REBEKA ŠAFARI , K I ANDREJE I PREDRAGA ( akovec)

VJEN ANI IVANA RODINGER I VELIMIR PINTARI ( akovec); MARIJA NOVAK I BRUNO MESARI (M. Središ e); MARGARETA ANADI I SAŠA IVELI (Kotoriba);

MARIO PROTRKA I ŽELJKA ŠARI (Nedeliš e)

UMRLI IVANKA BOŽEK, R. HUNJADI, RO . 1952., ELIZABETA ŠOŠTARI , R. RADIKOVI , RO .

1939., DRAGICA JAMBROVI , R. MIHALJKOVI , RO . 1935., CECILIJA LISJAK, R. FURDI, RO . 1930., JOSIP BARI , RO .

1947., AGNEZA MATAN, R. NOVAK, RO . 1931., CECILIJA BRLJAK, R. DORNIK, RO . 1928., MARTIN POKRIVA , RO .

1933., URO ŽVORC, RO .

1954., STJEPAN SABOLEK, RO . 1952., IVAN KOVA I , RO . 1937. ( akovec); JUSTINA ZOR EC RO . DRVODERI R. 1933., KATARINA TKALEC R. 1962. (Dekanovec); ROZALIJA DRŽANI R. GRAŠI R. 1926. (M. Subotica); ROMAN PRENAR R. 1961., TEREZIJA VRAN I R. NEMET R. 1935., TEREZIJA KOMES R. 1940. (M. Središ e); JELENA GOLUB R. JAMBREŠI R. 1940. (Kotoriba); DRAGUTIN ŠPIRANEC R. 1930. (Nedeliš e); GORAN SABOL RO . 1966., ANGELA VUK R. SLAVI EK RO . 1931.

(Prelog); JOSIP TOMAŠI R. 1927. (Štrigova)

KUPON broj

964

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

60

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

7. ožujka 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat.

Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA PRODAJE SE RENAULT CLIO 1.2 16v ili mijenja za vozilo mla eg godišta uz moju nadoplatu, reg. do 3/14., 114tkm, garažirano i uš uvano, nije uvoz, cijena po dogovoru. Info. 091 580 6500.

SEAT IBIZA 1.4 1995.god., 5vr., crna, klima, reg. do 15.01.2015., 190tkm, servo, dalj.centr., el. podiza i stakla, airbag, radio-CD, 1.100 EUR, mob 098/242 283 PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t 1998, reg 5/2014, 110kw/196 KS, mob. 091 7365 685 SKUTER PEUGEOT 50cm o uvan i registriran, 2008.g., info 091 970 1929.

HITNO prodajem PEUGEOT 206 XR 2001.g. 150tkm, reg. do 10/2014, cijena 17.500 kuna. Info na tel 098 597 603 PRODAJU SE ALU FELGE 17”, mob.

091-548-5086 PRODAJEM FIAT STILO SW 1,9 JTD karavan 2004., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 4.200 eura, mob 098/551-267 PRODAJE SE RENAULT MEGANE Cabriolet, 05/2005, crni, crvena koža, klima, sportski spojleri, super stanje, 5.999 eur, Mob 099/40-45-455 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter.

Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE BMW 520 1991.g., u odli nom stanju, tel. 098/948-1727 PRODAJEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., 1.vl., siva metalik, lau felge i nove ljetne gume gra s. info: 091/8801-255 PRODAJEM LJETNE GUME 205/65/15 i 195/65/15 Dayton, i tv color 55cm ekran. mob. 098/581-986

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370

PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora, Mob.: 099/683-9984 PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garažiran, mob. 091/ 516459, Selnica PRODAJEM TRUPCE BORA, zva na broj: 095 906 4734 PRODAJEM sjetvosprema 1,8 m za 3300,00 kn, dvorednu sija icu za kukuruz za 1000,00 kn, elevator i luš aru za 2000,00 kn i traktorsku prikolicu dvoosovinku nosivos do 2 t za 2500,00 kn. Tel: 098 355 207, Ivanovec KUPUJE SE šuma u rastu (bukva, agacija, grab), Gornje Me imurje, te se kupuje motorna pila S hl, Husquarna. U zamjenu nudim i skuter Bao an 2008g reg. info 098 960 2744 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE LUŠ AR klipa kukuruza 8-valni, malo korišten, te sijeno u balama (20 bala), tel. 821-957 PRODAJE SE SIJENO u kockas m balama, tel. 098/948-1727 PRODAJE SE autoprikolica neregistrirana, tri kal i zob, te sijeno u balama, tel. 639-170 PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 3000 Lit., o uvan, garažiran, tel. 845-637, Belica PRODA JEM TR AK TOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus, i fiat stilo JTD dizel 74KW 2005.g., reg. do 2/2015., 150tkm, info: 098/190-3753 PRODAJEM SORTNO VINO chardonay i miješane sorte, mog. zamjena za T.Vinkovi 30ks ili isti kupujem. mob. 091/763-2790, Štrigova PRODAJE SE prikolica 1-osovinka, okreta sijena, gume 750/16. info: 098/545-961 PRODAJEM CISTERNU metalnu s atestom, zapremnine 2000lit., o iš ene orahe (15kg), vratna krila 90cm, rabljena (4kom), uljni plamenik s vra ma TVT do 40kw. info: 098/905-1062

PRODAJE SE SIJA ICA za kukuruz Olt, roto kosa 165, tanjura a 16 diska za TV, o iš eni orasi, kabina za traktor i stariji tokarski stroj. info: 091/517-5821 PRODA JEM MOTOKULTIVATOR Mio 5K S, plinsku bocu 10 lit. i krovne nosa e za VW polo. info: 091/520-5576 PRODAJEM DVA PLASTENIKA ZA VRT, metalne konstrukcije, za gredice, dim. metalnih konstrukcija 1x3 m ili 2x4 m, vis. 80 cm. Mob. 091 502 1276.

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca.

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima.

Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386 -970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

NEKRETNINE – PRODAJA

Mob: 091/1861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

O D Š T O PAVA N J E O DVO D N I H CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO iš enja, peglanja ili prodava ice. ponude na tel.

091/5479-709 TRAŽIM POSAO iš enja podruma, tavana, garaža, može i odvoz iz is h. ponude na tel. 098/1880-434 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

KOMPLETNA PONUDA U UREDU

PRODAJEMO KU U u Strahonincu, Dravska 36, 16 hv, energ. cer tif ikat G. tel. 395 -76 0 ili 098/545-373 PRODAJU SE NOVI STANOVI od 60 i 70m2, u stambenoj zgradi na Sajmištu pokraj TEAM-ove zgrade (zgrada Kemoboje), isti papiri, vlasništvo i energ. certifikat.

Mogu e pogledati svaki dan uz prethodnu najavu na mob: 099 364 7777.

PRODAJE SE KU A visoka prizemnica od 200m2 u Nedeliš u, oranice: Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca i 4758m2 blizu Nedeliša, pijetlovi za rasplod, te razne knjige. Tel: 822-362, 099-5166780 PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a.

Tel: 098/241-559 PRODAJEM GRA EVINSKU PARCELU za stambenu ku u kod bolnice - novootvorena ulica i industrijsku parcelu uz zaobilaznicu Putjane. Tel: 091 2424 143 POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2 - novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 650 kn (mog. prodaje ili zamjene za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 PRODAJEMO VIKENDICU 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam. mob 098 967 99 04.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2.

Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511

PRODAJEM ORANICE od 1600, 1400 i 1200 hv-a na Prelogama u Ivanovcu, cijena je 4 eura/ hv, tel: 098 355 207 VIKENDIC A “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin- centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODA JE SE KU A od 157m2 u akovcu-Mar tane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. certifikat F. info: 098/908-6376 PRODA JE SE STARIJA KU A u Nedeliš u sa svim priklju cima, povoljno, tel. 822-338 PRODAJU SE NOVI STANOVI od 55, 70 i 96m2 u k, energ. cert.

B, te se iznajmljuje posl. prostor ili stan od 100m2 (može i manjinovi), info: 098/1634-992 PRODAJEMO ORANICU od 721 hv Dožice i oranicu od 235 hv Podverice k.o. Strahoninec, tel.

395-760 ili 098/845-373

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE MALI STAN u akovcu, info: 098/195-7448 TRAŽIM POVOLJNO 2-sobni namješteni stan u blizini hotel Park u najam. ponude na 091/797-5405 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN KAFI / RESTORAN, info 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM VIKENDICU s panoramskim pogledom u Prekopi vel. oko 45m2, namještena i ure ena, pogodna za samca ili par, cijena je 750 kn/mj., a mogu je dogovor oko prodaje vikendice. Tel: 098 355 207 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

POZNANSTVA SAMA SI, A ŽELIŠ IMATI NEKOG PORED SEBE da te voli onakvu kakva jesi? Javi se - samo slobodne, ostali stop. Molim Zvijezdanu da mi se javi ako želi! mob.

095/8974-533

Tržište nekretnina nakon ulaska u EU Pred sam ulazak Hrvatske u EU svi su s nestrpljenjem ekali što e se dogoditi na tržištu nekretnina a i nadali se da e se dogoditi “bum” i da e stranci navaliti na nekretnine u Hrvatskoj a tako i u Me imurju. Svi su o ekivali, a ponajviše prodavatelji da e cijene nekretnina ostati na toj razini na kojoj jesu i da im cijena ne e padati, a poneki su se nadali da e i dosta porasti.

To se naravno nije dogodilo iz razloga što su i do sada stranci mogli kupovati nekretnine u Hrvatskoj, nešto više je bilo potražnje i kupovalo se na priobalju Hrvatske a puno manje u unutrašnjosti Hrvatske.

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

mob: 098/210-570 mob: 098/242-279 Jer znamo da su žitelji država Evropske Unije u Hrvatskoj mogli kupovati bez ikakvih problema sve nekretnine osim poljoprivrednog zemljišta.

Tako i u našem lijepom Me imurju ne vidimo neki porast prodaje nekretnina strancima nakon ulaska u EU. Možda iz razloga što još uvijek nismo dovoljno turisti ki razvijeni pa nema neke zaineresiranosti za preseljenjem ili povremenim dolaskom, pa otud

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

vlasnik agencije Krunoslav Tkal ec

i onda potreba za kupovanjem nekretnine ( vikendice, apartmana ili gra evinskog zemljišta) a pogotovo je interesantno i zanimljivo gornje Me imurje.

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

7. ožujka 2014.

IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajed. vešmašine, kabelske, parkinga... Povoljno 650 Kn po sobi. Tel. 095 8080 116.

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN (50m2) u strogom centru akovca, potpuno namješten, 1.500 kn + režije. Tel. 098/242-990 IZNA JML JUJE SE 3-sobni stan od 110m2, namješten, odvojen ulaz i brojila, centar k, mob.

091/933-8468 IZNA JML JUJU SE nenamješteni stanovi 1.5-sobni i 2-sobni, garsonijera i namještena garsonijera od 20m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZN A JML JUJE SE namješ teni 1-sobni stan od 36m2 u Šenkovcu, J.Bedekovi a 1b, info: 099/331-2189 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan u K, tel. 390-247 IZNAJMLJUJEM 2-sobni namješteni stan studen cama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. mob.

099/677-4304 IZNA JML JUJE SE GARSONIJER A u akovcu. kontak t broj: 098/504-428

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, grice, rozekolise) može i sa kavezom, fazane (pla naste, zlatne i srebrne), dijamantne golubi e, divlje golubove grivnjaše i ukrasne patke (mandarinke i karolinke). tel. 040/641-187 ili 098/9123938 PRODAJEM MESNATU SVINJU po cijeni od 13 kn/kg. tel 334-074 ili 098 632-474, Savska Ves PRODAJEM DOMA E MLADE KOKOTE, žive, teške oko 3 kg, cijena je 60 kn/kom. Ivanovec, 098 355 207 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna, o iš eni od parazita. Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE SVINJA za klanje oko 130kg, mog. klanja. tel. 343-289 PRODAJEM VIJETNAMSKE PRAŠ I E po 200kn/kom, te vino graševina po 10kn/lit., mob. 098/803-117, Štrigova

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel.

XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34 i novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 i elektr. štimer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob : 099/25-96-444 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak i umjetni ke slike, cijena po dogovoru. Mob: 099/ 40-10-142 PERILICA RUBLJA Gorenje generalno ure ena, prodajem vrlo povoljno, cijena 500kn, mob 098/242 283 PRODAJE SE klavir o uvan malo svirani, kožna garnitura (1100 kn), spava a soba, ca e aparat i dionice Vajde. mob. 091 970 1929 OTKUPLJUJEM GRAMOFONSKE PLO E, o uvane, rock, pop, metal, mob 098-486-285 PRODAJEM DJE JI VRTI , korišten mjesec dana, O UVAN. Cijena 350 kn. Kontakt 098 299 330.

PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju od eko kože, staro 5 god., za 1000 kuna. info 098/551-267 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir.

30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz.; o iš eni orasi 20kg po 40kn/kg. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO korišteni kompjutor Wind program (400kn-komplet), prešu za grož e na vijak (1.400kn) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

PRODAJE SE puna plinska boca 45,5kg Ina, pl. boca 12kg i novi dalekozor 60x30. mob. 098/914-3423 PRODAJU SE PROZORI (v.137x180š) i b alko nsk a v r at a (2 20 x 9 0 i 220x140)) sa šalaporkama, rabljeno ali o uvano, info: 098/680-549 PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Candy, 1400 okretaja, AAA+ energ.razred, 8 kg rublja, veliki otvor bubnja, kao nova, 1.750 kn, info 098 63 11 66

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

Ginny prekrasna trikolorka kratke dlake, ženka stara nešto više od godinu dana, plaha, ali mazna kad upozna ljude, nau ena na pijesak, cijepljena, o iš ena od nametnika, sterilizirana.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Lucky je prekrasno mlado štene, veseljak po naravi, idealan za veliko dvorište u kojem može puno tr ati i ku u u kojoj e spavati unutra u toplom kreveti u. Star je oko 5 mjeseci, cijepljen, ipiran. Kontakt: 091-8988-004.

Gray

Dorina odrasla maca na ena u akovcu prije mjesec dana, oboljela od panleukopenije, sada je izlije ena i traži novi dom! Izrazito mazna i druželjubiva, crne boje sa bijelim gras m prugicama ispod crnog krzna.

je predivna mala nježna kujica prona ena na ulici silno preplašena, ali ona je jako draga i nježna i dobre naravi. Udomljuje se isklju ivo kao ku ni ljubimac. Kontakt: 091-8988-004.

LadyDi je mješanka boksera i psa lova ke pasmine, vrlo plaha i nježna, umiljata, dobre naravi.

Voli ljude, obožava se maziti i za nju tražimo nekog tko ju više nikad ne e izbaciti. Kontakt: 098-241-060.

Mrka

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Mirko odrasli ma ak, nezahtjevan, umiljat, mazan, kastriran, o iš en od nametnika, nau en na pijesak traži novi dom.

je mješanka labradora i ne eg lova kog. Visoka rastom, uvijek nasmijana, dobre naravi, umiljata, slaže se s drugim psima i udomljava se isklju ivo u ku u s velikim dvorištem jer traži puno prostora za kretanje. Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

964

62

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI , NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježa svinjska lopatica (pisanica) - mrkva, krastavci, paprika, papar, ružmarin - ešnjak, luk, sol, vegeta, ulje

ME IMURSKA KUHARICA

Špikovana pisanica sa zape enim krumpirom Vrsni kuhar i majstor gastronomije Stanko Matoša iz prestižnih akove kih Lova kih dvora ovaj nam je put pripremio špikovanu pisanicu sa zape enim krumpirom. U pripremi ovoga fantasti no ukusnog jela pomogao mu je drugi kuhar Miro Balog, a mi recept prenosimo svim našim dragim itateljima, poglavito ljubiteljima dobre hrane. A špikovana pisanica ili ple ka je više nego dobro jelo jer je spravljeno od vrhunskih namirnica i za ina, te strpljenjem i stru noš u kuhara u Lova kim dvorima. Osim što je ukusno, ovo jelo i lijepo

7. ožujka 2014.

Priprema Pisanica se našpika mrkvom, krastavcima i paprikom. Narezati povr e i u njemu 12 sati marinirati pisanicu.

Pisanicu staviti u nauljani pleh zajedno s povr em i pe i oko 1,5 sati na temperaturi od 180 do 200 Celzijevih stupnjeva. Kada je pisanica dobro zape ena, uzme se iz pe nice i pleha te nareže na željene komade. Stavi se na zagrijani plitki bijeli tanjur te prelije umakom u kojem se pekla.

Dodaje se zape eni krumpir i tako posluži. Špikovana pisanica može se poslužiti i vru a i hladna, jednako je ukusna i so na.

izgleda, što je vrlo važno kod konzumiranja.

Izgledu i so nosti pisanice doprinosi povr e stavljeno u samo meso, kao i vrlo ukusni umak kojim je jelo preliveno.

Za prilog Stanko i Miro pripremili su zape eni krumpir s hrskavom koricom. Doma i pe eni kruheki i salata spremljena od puterice, paradajza i svježeg zelja, za injena doma im vinskim octom i tikvinim uljem, nadopuna su ovom inom jelu. Cmre njakov sauvignon preporu uju tijekom i nakon jela. U slast i puno uspjeha u pripremi ovakvog jela žele Stanko, Miro i Me imurske novine.

RECEPT PLUS

Pala inke s orasima

IZ PE NICE akove kih mlinova

Smjesa za pala inke: - 4 jaja - 4 dl mlijeka - 1 žlica še era - prstohvat soli po potrebi - brašno b Nadjev: N - 200 g oraha - 2 žlice še era - 2 dl mlijeka i malo ruma

Napravite glatku smjesu za pala inke, ispecite pala inke. Od oraha, mlijeka i še era napravite smjesu tako da zakuhate mlijeko, še er i vanilin še er i u to dodate orahe. Tim nadjevom punite pala inke.

Ako volite, možete dodati u smjesu i malo grož ica. Poslužite vru e.

Musaka s je menom kašom i vrhnjem VINO TJEDNA

PRIPREMA Ve er prije je menu kašu namo ite u vodu.

Je menu kašu idu i dan ocijedite, dolijte novu vodu i prokuhajte 10 minuta. Krumpir ogulite, te narežite na ploške. Pola krumpira posložite na dno posude za pe enje, prekrite ga ocije enim je mom, te na vrh posložite preostali krumpir.

Sve zajedno za inite, pa dolite vode tako da se sve prekrije.

Pecite na 180 C dok se krumpir ne skuha i voda ne proklju a, zatim izvadite iz pe nice te zalijte vrhnjem. Sve zajedno ponovno stavite u pe nicu i ostavite da se zape e.

Cmre njakov sauvignon

SASTOJCI - 400g krumpira - 100g je mene kaše AKOVE KIH MLINOVA - 180 ml kiselog vrhnja - sol - vegeta

Suho kvalitetno vino obitelji Cmre njak iz Svetog Urbana. Vino je berbe 2012. i sadrži 13,9 posto alkohola.

Krasi ga snaga, sortna boja i okus te nadasve aroma.

Pije se ohla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva u “tulipan” aši na visokom stalku.

Najbolje se sljubljuje sa svinjskim pe enjima, morskim specijalitetima, mesom z tiblice, kulenom i pršutom.

Nikako se ne preporu uje piti ga pomiješanog s mineralnom vodom. Vino tjedna preporu uje Kristina, konobarica u Lova kim dvorima u akovcu.

7. ožujka 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

PO ELO JE PROLJE E

Po meteorološkom ra unanju 1. ožujka je po elo klimatološko prolje e. U meteorologiji godišnja doba po inju prvog dana u mjesecu pa je tako zima po ela 1.12., prolje e 1.3., ljeto e po eti 1.6., a jesen prvog dana rujna. Onaj kalendarski po etak prolje a još emo sa ekati do 20. ožujka. Vrijeme je zadnjih dana bilo baš tako nekako…ranoproljetno. Uostalom, cijela zima je bila prili no blaga. Na najvišoj meteorološkoj postaji DHMZ-a na Zavižanu klimatološka zima 2013./2014. je bila najtoplija od svih zima u zadnju 61 godinu. Ovih dana je na Zavižanu izmjereno skoro metar snijega. Zavižan je time i u 2014. godini nastavio niz meteoroloških rekorda.

Podsjetimo da je 2013. godina na Zavižanu donijela tri zna ajna meteorološka rekorda. 21. ožujka 2013. je izmjerena rekordna visina snježnog pokriva a od 322 cm. Najviša temperatura u povijesti mjerenja, 28.2°C (od 1.10.1953) je izmjerena 4. kolovoza 2013. A 2013. godina je na Zavižanu donijela ukupno 2488.4 mm

oborine, što je rekordna godišnja koli ina. Rekordne mjese ne koli ine oborine izmjerene su i u sije nju i ožujku 2013. godine.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA – OD NEDJELJE LIJEPO VREMENSKA SLIKA: S prvim danom ožujka po elo je klimatološko prolje e, a vrijeme e se ovog tjedna tako i ponašati. Bit e promjenjivo, do vikenda uz povremenu kišu. Postoji i šansa za slab jutarnji mraz, ali

nema na vidiku nekih ve ih zahla enja. Više sunca emo imati od nedjelje. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak dosta oblaka.

Uglavnom je u Slavoniji i Lici još mogu e malo kiše, iako ni u drugim krajevima ne možemo posve isklju iti mogu nost za koju kap. Mogu a su i sun ana razdoblja,

osobito na sjeverozapadu.

Puhat e slab do umjeren sjeveroisto ni vjetar, tijekom dana e postupno oslabjeti. Jutarnja temperatura zraka uglavnom od 2 do 7, a najviša dnevna izme u 8 i 12 Celzijevih stupnjeva, u gorju malo hladnije.

U subotu je još mogu e malo kiše, ali bi to ipak ve bilo za nijansu povoljnije

nego u radnom dijelu tjedna.

Ve a šansa za malo kiše je u Slavoniji, Posavini, Banovini, na Kordunu i u Lici. Oborina e biti malo. Na sjeverozapadu se o ekuju i sun ana razdoblja. Vjetar sjeveroisto ni u ja anju. Temperatura zraka bez ve e promjene u odnosu na petak.

U nedjelju malo ljepše, napokon bi trebalo biti malo odmora od kiše. Jutro e biti prohladno uz mogu u mjestimi nu maglu, a nije isklju ena ni pojava slabog mraza. Danju ve inom suho i djelomi no sun ano.

Popodnevna temperatura zraka bit e izme u 9 i 13 Celzijevih stupnjeva.

Sli no vrijeme bi se moglo nastaviti i u ponedjeljak i ve i dio sljede eg tjedna. Stabilno, suho, mirno i uz dosta sunca. Ujutro se o ekuje slab mraz, a danju ugodno toplo pa e napokon svi proljetni radovi do i na red. Ako imate neke biljke osjetljive na mraz, onda malo pripazite u jutarnjim satima. Umjerene naoblake bit e u srijedu kad e i zapuhati ja i sjeveroisto ni vjetar.

Op enito emo sve ove dane biti u sjevernom strujanju pa ne e biti jako toplo, ali bitno da je kona no suho uz više sunca.

Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 6.3.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 5. ožujka 1963. god. u Varaždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hrvatskoj -23,4°C 8. ožujka 1932. god. na Gri u u Zagrebu izmjereno 66 cm snijega Od 8. do 10. ožujka 1976. godine je u Pargu u Gorskom kotaru napadalo 112 cm snijega

VICOTEKA

Dere se Mujo na Fatu: - Pa, dobro, gdje je ona prašina s televizora?

Tamo sam imao zapisane neke važne brojeve!

---------------------------------------------------------Poslali Muju obojati nekoliko prozora.

Vra a se on nakon završenog posla pa pita: - Treba li bojati i okvire?

---------------------------------------------------------Kako prepoznati najve eg papu ara u selu?

Potrošio je više šljiva na pekmez nego na rakiju.

---------------------------------------------------------Zaposlila se plavuša kao ista ica u velikom trgova kom centru. Še joj na odlasku kaže: - Nemojte zaboraviti o istiti i pod li ta.

Ona: - A je l’ na svakom katu?

---------------------------------------------------------Perica se vratio iz škole i ponosno kaže mami: - Danas sam ja jedini znao odgovor na u iteljevo pitanje!

- Da? Koje?

- Tko je razbio prozor?

PREDSTAVLJENO NAJVE E SPORTSKO NATJECANJE U ME IMURJU 2014.

KRENUO DRUGI DIO NOGOMETNE SEZONE NA ME IMURSKIM TRAVNJACIMA

TENISA ICA EMA MIKUL I OSVOJILA JOŠ JEDAN PROFESIONALNI TURNIR

Stiže 40 najboljih svjetskih reprezentacija sportskih ribi a

Najopširniji raport s utakmica III. HNL i me imurskih liga

U francuskom Bronu nanizala pet pobjeda i uzela trofej

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

V

e vidite na kaj smo došli?

Deca so nam nejglavneša vu familiji, o em re i, pre hiži.

Kaj je dete mlajše to je glavneše. Vse kaj ono o e ili kak bi japica rekli, kaj ono zaprdne, to se mora k hiži dovle i ak o emo kaj bode mir pre hiži. Kuliko vidimo, denes se zna što je gazda pre hiži?

Nejmlajši! I dok bode takše dete zraslo unda bodo vsi pitali kakje to dete tak hmaje polek tak dobrih roditelov? A vsi znamo da je stvar v odgojo. Kak smo ga odgojili takše nam je je. Nebre vse biti onak kak deca o ejo, tre jim nekaj zabraniti, o em re i, tre jim reda dati. Nebremo jim doma vse dati kaj zaprdnejo i unda akati kaj nam jiv bodo tete vu vrtecima ili pak navu itelice v školaj reda nav ile. I to je još ne vse jerbo ak nešterna navu itelica zdigne glasa na našega, o em re i, vašega "maloga princa" unda drugi den doletimo v školo i pobiramo na red vse po spisko: od navu itelice, prek pedagogice do ravnatelice, a na vse zadje i

Fašnik je fasoval svoje, K dosta je bilo jegovoga podvornika. Treba deci re i, dok so još mala, da nebrejo meti vse v živlejo, da živleje ne pozna sam lepe stvari jerbo živleje vsakoga oveka ima, kak i vsaka medalja, dve strane: ono lepšo i ono meje lepšo, o em re i, hujšo. To moramo deteto re i i moramo ga na to preprajti, jer bode, predi ili posle, naletelo i na vse one nevole štere živleje nosi za sobom. il je red pre kasi vu vekšemo štacuno i vsi so akali na red kaj platijo ono kaj so si v korpice ili pak kolca nametali.

Za jednom mamicom, štera je strplivno akala svoj red, je bila mama z de kerom šteri je bil jako nemiren i furt je rital ili pak š ipal mamico. Mamica je jeno vreme trpela vse te huncvutarije maloga stvoreja i dok je ve ne mogla zmagaditi, prosila je mamo nek zašpota svojega de eca.

Mama joj je otpovedala kak ona nebre nikaj naprajti jerbo ona svojega sineka odgaja tak kaj on dela vse kaj mo na pamet padne i aka kaj on dojde k pameti i to takšoj kaj bode sam zazvedil kaj sme oliti kaj nesme delati.

B

Odzaj za "brižnom" mamicom je bil jen de ko okoli petnaest let i to je poslušal. Dok je ul kaj je de kerova mama otpovedala mamici zel je z korpice lašico pekmeza, otprl jo je i rezlejal po "spametnoj" mamiki. Ona se je naglo obrnula i z o ima prestrelila de ka. A on je sam rekel: I ja sam jeden od onih šteroga so tak odgajali kak vi svojega sineka!

Vse se najempot zmirilo, ali je mamica na kasi platila i pekmeza. Vse ima svoje meje! sa je sre a kaj vsako leto dojde Fašnik, pak se unda zna što je kriv za vse naše nevole. Isto tak je bilo i ovo leto.

Naposlušali smo se kajkaj toga, a nejve je bilo hitanja blata i kameja z jedne strane na drugo, o em re i, z leve na desno.

Ping-pong loptica je furt letala od esdepeja do hadezeja i nazaj.

Nikak se je ne moglo zazvediti što je itak kriv za vse nevole nas Me imorcov i naših dobrih sosedov Hrvatov? A unda je došel na vlast Fašnik i vse smo jemo napisali v optužnico. Fašnik je kriv za vse: Kriv je za sisa ko

V

županico Marino, za jene prekomere pla ene savjetnike, kriv je za jeno gostuvanje štero je ne platila, kriv je za jene ro endane, štere je županija platila, kriv je za jenoga kuma Lini a, kriv je za cirka 1600 auti, štere naša vlada kani nabaviti, kriv je kaj so zmenili Mladena Baji a, kriv je kaj je glavni safari lovec, "slikar" i "gospodarstvenik" Nadan Vidoševi v rešto, kriv je kaj so dov era glavni haenesovci a i , Kora evi , Martin evi hi eni vum z stranjke. i kaj nam dale nabrajal. Nejglavneše je da je on za to vse fasoval, da so ga obesili na kandelaber i skurili I tak so vsi vidli kaj aka one šteri nekaj hudoga i nepodobnoga napravijo. ašnik je i svoje fasoval v akovco. Tu je kriv za vse kaj se je pripetilo v Stanorado i kaj je direktor Gregorec odišel po riti k meši i moral bode sprazniti direktorsko foteljo, isto tak je kriv i za Ivano v akoskomo Turisti komo uredo, kriv je i za to kaj se je ne po ela delati kanalizacija v Novi Seli, a i za oporabilište v

F

Renata Križaj, akovec Nadam se da e me muž s ne im iznenaditi, a i nekamo možda i odvesti na ve eru, kao što je to bilo i svih dosadašnjih godina. Sigurno e to biti neko iznena enje, a uvijek na poklon od njega dobijem i cvije e. S prijateljicama se na emo na kavi i treba na takav simboli an na in obilježiti taj dan. Ipak smo se mi žene izborile za taj dan.

POD VUROM

Ho emo li i kako obilježiti Dan žena?

Osmog ož ujk a 1857. godine radnice u tekstilnoj industriji grada New Yorka organizirale su prosvjednu povorku zahtijevaju i poboljšanje radnih uvjeta, jednaka prava radnika i radnica te zabranu rada djece.

Upravo je taj doga aj potka ideji i potrebi obilježavanja ženske borbe za svekoliku jednakost s muškom populacijom. Na taj se dan stoga slave društvena, ekonomska i politi ka dostignu a žena, odnosno Me unarodni dan žena. Ho e li i kako Me imurke i Me imurci obilježiti taj dan, saznali smo u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

Totovco. Kriv je i za labodoritaše, trenere i upravo NK akovca šteri so se po eli restepati. Uspel sam zazvediti da je kriv i za vrane v akoskomo parko. aj se dotikavle naše županije, nejpredi je kriv kaj je župan moral prodati našega svetešjega i rnoga BMW-a, a ve je kriv kaj ga niš i ne e kupiti. Isto tak je kriv i za to kaj se zemla z hižaj škliže v Železnoj gori i Svetomo Urbano. Kriv je za Beton, Jelen i Štomfaraj, šteri so v ste ajo, a isto tak je kriv i za ateks šteromo nebre zebrati novoga nejvekšega dioni ara i to med dvema Zagorci mam prek Drave. inuli tork so se v akosko gracko upravo najavili dva biznismeni šteri imajo željo investirati na hataro našega glavnoga grada. Vse se preprajlo za do ek jerbo ne dohajajo biznismeni vsaki as v akovec.

I plehbandisti so akali. Na vse zadje sam ne uspel zazvediti je li so to bili pravzaprav biznismeni ili pak jim je na pameti bilo nekaj istam drugo jerbo se nikaj ne uje z gracke uprave. Ipak je precurelo rez zaprta vrata da je bil v pitanjo jeden "plaftaš" z Kuvajta, a of drugi je herbal vse kaj je ostavil Sulejman Veli anstveni osim harema. a akoskom autobusnom kolodvoro so tri de ki zbili jednoga. Neje to bilo niti prvipot, a dej Božek kaj to bode zadjipot.

Najme kaj, ve pot se pripeti kaj se

Branka Varga, akovec Naravno da u, kao i svake godine, obilježiti Dan žena.

Oduvijek smo se mi žene na taj dan posebno družile i nekamo izašle. Ove godine i i u s prijateljicama u Pilku na ve eru.

A i uvijek doma s muške strane stigne neko cvije e.

M

N

de ki zbijejo sam je to ve prešlo vse granice kaj ovi jakši mislijo da mora vse biti onak kak oni mislijo da mora biti ili pak onak kak oni velijo. Niti puce nesmejo navek iti z onim de kom šteroga si zberejo, a pogotovo ne po autobusnomo kolodvoro ak je tam nešterni jakši de ko šteromo je ta puca zapela za oko. De ka so zbili, ali ne vupa iti kaj bo jif prepoznal jerbo što zna kaj se bi pak z toga mogla pripetiti. Isto tak nam policaji lepo velijo nek poslikamo one šteri se bijejo i gluposti delajo, a prosim vas lepo, što bode unda vas branil ak vas te ratoborni de ki vidijo kaj ste jif poslikali.

Moramo priznati da je to prešlo vse granice, ta demokracija i ta sloboda, štero si nešterni jemlejo i na svojo roko reda delajo, ne vle e na dobro. Premalo je policajov ak o emo med mladima reda naprajti. Jako sam najgerek, kaj se bode pripetilo ak se bodo po eli biti i po diska aj ili plesnjakaj. To je ne nigdar dobro završilo. Brz as bi na autobusnomo kolodvoro trebali furt dežurati policaji, a pogotovo vjutro, polne i nave er da dohaja i odhaja nejve akov.

Ovak so mladi i nagli, a dok još i pija a napravi svoje unda dojde do takših gluposti. Trebamo se mam pobrigati za to i prijeti posla kaj ne bode pak prekesno!

Kaj se nemo pak v pondelek ravnali k nedeljni meši!

Josip Ban, Knezovec - Svakako emo u obitelji proslaviti Dan žena jer supruga ima ro endan dan kasnije, pa emo sve to zajedno objediniti. Tradiciju obilježavanja Osmog marta treba zadržati jer se ženama treba priznati njihova zasluga kod odgoja i brige za djecu, ispunjavanju poslovnih obveza i sl. A mi muškarci im moramo u svemu tome pomagati te barem odati simblikom cvije a priznanje.

Ivan Mesarek, Novakovec U našoj obitelji obilježavamo i Dan žena i Maj in dan. Osmi mart i tu tradiciju obilježavanja Dana žena treba održavati jer su se žene izborile za taj dan i imaju pravo na ravnopravnost u društvu. A supruga uvijek dobije barem cvije e na poklon, jer ina e ne bi bilo mira u ku i... (smijeh)

mi prodiremo dublje

Petar Zamuda, Kuršanec - Ženski rod je zavrijedio taj dan i barem treba pripadnicama ženskog roda pokloniti kakav cvjeti . Dan žena je me unarodni dan i obilježava se svugdje u svijetu, pa tako treba biti i kod nas, zašto ne?

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine