Međimurske novine 962

Godina XVIII.

^akovec, PETAK, 21. velja~e 2014.

Broj 962.

Cijena 7 kuna

SABORSKI ZASTUPNIK I OP INSKI NA ELNIK SDP-a Mario Mohari naletio na “gra ansku minu” u vlastitom Gori anu URO PURI pokrenuo je gra ane i na referendumu odnio pobjedu protiv projekta na elnika Mohari a

OPTUŽBE ZA POLITI KI NEPOTIZAM u akove koj Elektri

str. 2-3

str. 13

Na natje aju iz prosinca zaposlena dva lana HNS-a!?

Gori an protiv Zapo eo lov na kompostane, lažne socijalne koja seli u Prelog slu ajeve PRORADIO NOVI SUSTAV Centra za socijalnu skrb

str. 5

POSEBAN PRILOG

Predstavljamo prva tri spretna kandidata str. 46-47

NOVO PROLJE E, NOVA KLIZIŠTA

Cesta kod Dragoslavca ssamo što ne proklizi u

str. 10

NAŠ NAGRADNI NATJE AJ izazvao rekordno zanimanje

PROVALIJU od 150 METARA

DRSKA PLJA KA zlatarne ‘’Solid Gold’’ u samom centru akovca

PRILIKOM POLICIJSKE INTERVENCIJE INTER u romskom naselju u Pribislavcu

str. 8

Masovno napali policajce, ve ina završila u zatvoru www.bister.hr

Pripremite maske, kre e fašni ko ludilo!

Plja kaš zavezao djelatnicu u WC-u i ukrao nakit vrijedan više str. 8 stotina tisu a kuna

str. 7 prilog Fašnik

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Kad e postati - me imurski politi ki lavovi?

V

lada RH ovih se dana u ''aferi limuzine'' opet doživljava kao ona koja ne zna štedjeti državni novac, odnosno koja ne radi svoj posao sukladno izbornim o ekivanjima. Narod koji istovremeno sve teže živi, kad se broj nezaposlenih skoro približio 400.000, ne dopušta više da ga se vu e za nos. Beš utnost ove Vlade, koja socijaldemokratska sve više postaje samo ''na papiru“, ono je s ime je javnost osupnuta. stovremeno dva politi ara koja pripadaju istom politi kom habitusu rade upravo suprotno. Župan Matija Posavec (HNS) i gradona elnik Stjepan Kova (SDP) koriste svaku priliku da se dopadnu narodu.

Posavec, kao što je poznato, sada prodaje službeni BMW jer mu se u njemu neugodno voziti, ranije je srezao pla e službenicima, ukinuo neko dodatno pravo, koristi svaki trenutak slobodnog vremena da posjeti razne ''skupove“, gdje su izuzetno po aš eni što ih je posjetio župan. Kova ga slijedi u stopu sli nim gestama, a ak mu nije bilo teško sa sugra anima zaplesati u aktualnom viralnom hitu ''Happy“. vremenu kad je bilo kakvo zaposlenje sjajna stvar, a isto vrijedi i za pla u, makar ona bila minimalna, gra ani su jednostavno oduševljeni takvim potezima naša dva mlada politi ara, dok istovremeno kunu sve po spisku njihove beš utne kolege. remijer Milanovi kad opravdava nabavu novih automobila kaže da bi suprotan potez bio zapravo jeftin populizam, dok se njegovi lokalni kolege služe upravo tim populizmom kako bi zadržali ste enu popularnost na prošlim izborima, kad su izabrani na sadašnje funkcije. dok Milanovi u nedostaje sluha za životnu realnost, ovima našima ini mi se da je potrebno malo manje populizma, a više sadržaja koji e dovesti do boljitka naših gra ana. ao što to njegova de inicija govori, populizam služi za "istaknutu bliskost narodu" i instrumentalizira nezadovoljstvo, strahove i aktualne sukobe za vlastite potrebe. Populizam je usredoto en uglavnom na socijalne slojeve i druš-

I

U

P

I

K

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

tvene skupine, koje se u postoje em društvenom, ekonomskom i politi kom poretku nalaze u nepovoljnom položaju. pravo takvih je u našem kraju jako, jako puno. dok Milanovi i njegova Vlada trebaju ako ništa drugo nabavljati malo manje skupa vozila, Posavec i Kova moraju što brže to bolje predstaviti malo više sadržaja. Jer oni se ''u služenju narodu“ nisu odrekli svojih iznadprosje no visokih pla a i po eli volontirati kao što je to slu aj kod ve ine lokalnih politi ara u ostalim zemljama EU, pa bi im se onda zaista valjalo diviti, ve e za etiri godine novog-starog mandata u džep pospremiti oko milijun kuna. Sasvim dovoljno da se sagradi jedna lijepa ku a ili kupi sasvim pristojan stan, što je, na žalost, samo san mnogih od nas. Za takav novac od njih o ekujemo ne samo da režu, ve da grade, da stvaraju uvjete i klimu za investicije i smanjenje nezaposlenosti, da se bore kako bi se ispla ivale što ve e, a ne što manje pla e itd. d župana i gradona elnika o ekujem da nakon populizma ponude sadržaj, jer u suprotnom je u pitanju jeftina demagogija i kupovanje politi kih poena od frustiranog naroda. ako er se od njih o ekuje da što prije postanu ''me imurski politi ki lavovi“, da ''drmaju“ u Zagrebu, a ne da ''pljuskaju“ po Me imurju. Za sad su daleko od toga, iako bi njihove primjere ''odricanja“, bez obzira koliko oni bili u ovom trenutku simboli ni i populisti ki, trebali barem malo slijediti njihovi strana ke kolege. Ako ništa drugo, kad (još uvijek) nemaju rezultata, barem malkice bi se solidalizirali s narodom.

U I

O T

VIJEST(I) TJEDNA

Pretjerano uga anje djeci dovodi do apsurdnih situacija U najnovije vrijeme, zadnjih sedam-osam godina, imamo poplavu prepustljivog odgoja.

Velikodušno ljube i roditelji nisu se u stanju suprotstaviti svom predškolskom djetetu. A treba znati da dovoljno dobra mama nije savršena mama, ve ona koja se zna postaviti. Posljedica toga da roditelji koji ne znaju svojoj djeci postaviti okvire i pravila jest sve više poreme aja u ponašanju, koje se manifestira prkošenjem, “durenjem i furenjem” i sve više ina e normalnih, zdravih i inteligentnih pet i šest godišnjaka koji još uvijek kakaju u pelene. Tome se ak vrlo brzo prilagodila i industrija koja je po ela proizvoditi pelene za tako veliku djecu, kao da je najnormalnije da djeca koja bi sutra trebala krenuti u školu kakaju u pelene.

To su naglasci sa psihološke tribine o izazovima suvremenog roditeljstva i izvadci iz izlaganja klini ke psihologinje Ljiljane Husnjak, koja 33 godine radi s djecom i mladima.

Cijela tema na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Hvala Vam na iznimnom interesu za predstavljanje rukotvorina Da su Me imurci vrijedni, op e je poznata stvar, jednako kao i da vole raditi. Me imurci uz to njeguju još jednu osobinu - mnogo toga vole izraditi vlastitim rukama. Upravo zato smo i pokrenuli akciju predstavljanja i nagra ivanja Vaših vlastitih rukotvorina, kako bi na svjetlo dana izvukli svu kreativnost koja se krije u Vašim domovima.

Ve prvi tjedan primili smo veliki broj prijava. Da bismo stigli posjetiti sve Vas koji ste se javili, kako bismo fotogra irali to što radite i ispri ali pri e o rukotvorina koje izra ujete, odlu ili smo u prvom krugu našeg natje aja prijave zaprimati do ponedjeljka 3. ožujka.

Prva tri predstavljanja Vaših radova donosimo na str. 46 i 47.

Plja kaš ukrao više stotina tisu a kuna vrijedan nakit - Upomo , upomo !, više od sat vremena uzalud je iz WC-a dozivala napadnuta djelatnica zlatarne ‘’Solid Gold’’ u samom središtu akovca u Ulici kralja Tomislava, gdje ju je napada zavezao prošlu srijedu predve er oko 19 sati, neposredno prije zatvaranja radnje. Kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, tek nakon što je suprug alarmirao zaštitarsku tvrtku da provjere što se doga a, jer mu se supruga ne javlja na mobitel, a ve je trebala do i ku i, došlo se do spoznaje što se zapravo dogodilo - plja ka zlatarnice.

Nakon zaštitara, na poprište nemilog doga aja stigla je i policija koja je ustanovila da je plja kaš otišao ‘’u mrak“ s plijenom vrijednim v iše stot ina tisu a kuna.

Reportažni prikaz drske plja ke na str. 8.

21. velja e 2014.

LOKALNI REFERENDUM u Gori anu uspio, prvi u Hrvatskoj

Odaziv puno bo kod pravih izbo Gori ana proti Referendumom je završena višegodišnja pri a o kompostani u Gori anu. U Gradu Prelogu pak su sretni što ona seli na bivšu deponiju “Gorice” i što e osigurati nova radna mjesta PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Referendum u op ini Gori an o kompostani prvi je lokalni referendum u Hrvatskoj koji je uspio, a gra ani su se izjasnili protiv kompostane.

Time je u Gori anu završena pri a koja je trajala dulje od godinu dana.

Od 2.418 bira a u popisu bira a, glasovalo je 1.359 bira a, što je jako veliki odaziv od 56,2 posto. Važe e je bilo 1.327 listi a i 32 nevaže a.

Protiv kompostane u Gori anu glasovalo je 1.264 glasa a, a za nju ukupno 61 glasa . To zna i da je protiv kompostane glasovalo preko 90 posto glasa a, što je izuzetno veliki postotak koji govori o mnogo emu.

Na elnik Mario Mohari rekao je, nakon što je izgubio na referendumu, da je rezultat referenduma loša vijest za Gori an. - HDZ u Gori anu bio je protiv kompostane, a u Prelogu, gdje je gradona elnik iz redova HDZ-a, to su jedva do ekali, kaže razo arani na elnik op ine Gori an Mario Mohari .

Borba listi ima i obilasci ku a prije referenduma Pri a o kompostani u Gori anu nije nimalo jednostavna i trajala je više od godinu dana.

Nakon što je Op insko vije e ve inom glasova usvojilo odluku o izgradnji kompostane preglasavanjem, vije nici iz redova HDZ-a odlu ili su i i do kraja, a treba re i i to da je prijašnji predsjednik Op inskog vije a dao ostavku upravo zbog pitanja kompostane.

U me uvremenu je pokrenuta inicijativa “Za isti Gori an”, koja je bila nositelj provedbe referenduma, a koju je vodio uro Puri , umirovljeni asnik Hrvatske vojske, koji kaže da iza inicijative nije stajao HDZ. Naime, od dvanaest lanova odbora samo su etiri bila iz redova HDZ-a i jedan HSP-a, a njemu je naprosto cijela višegodišnja pri a “dojadila” pa je pokrenuo gra ansku inicijativu.

U kona nici nekoliko dana uo i referenduma svaka je strana tiskala listi e, obilazila ku e i dijelila ih po mjestu. Na

uro Puri , inicijator akcije “Za isti Gori an”: - Na elnik Mohari ponašao se bahato, nije pitao gra ane, zato smo se organizirali i pobijedili. Gra ani više nisu ovce, ne želimo imati probleme u budu nosti s kompostanom, tko zna kako e to biti za deset godina

listi u na elnika Marija Mohari a gra ani su pozivani da ne iza u na referendum kako bi zbog premalo glasova referendum propao i tako kompostana ostala. Na njegovoj strani našli su se poduzetnici Zvonko Pavlic i Antun Horvat, te župnik Petar Majstorovi i drugi koji su bili za izgradnju kompostane i razvoj Gori ana u tom smjeru. Zara ena sredstva od kompostane trebala su biti uložena u razvoj društvenog života u Gori anu i za poboljšanje standarda. No to nije pomoglo.

Listi inicijative “Za isti Gori an” protiv kompostane bio je pak upakiran u ekološki naboj u stilu “ostavimo svojoj djeci zdravlje i cvije e”, uz glavne teze da e smrad otjerati ljude iz Gori ana i da e znatno pasti kvaliteta života.

Iznesena su i dva negativna primjera iz Europe, jedan iz Austrije iz grada Worgla, a drugi iz Francuske, gdje su se

Mario Mohari , na elnik i saborski zastupnik SDP-a: - HDZ u Gori anu bio je protiv izgradnje kompostane, a u Prelogu je za nju. Sad e Grad Prelog dobiti kompostanu i zaposliti ljude, a op ina Gori an ne

Siniša Radikovi , direktor JKP-a “Prekom”: - Bio sam jako iznena en ishodom referenduma, o ekivao sam da e mještani Gori ana prihvatiti izgradnju kompostane. Ve smo krenuli u izradu dokumenata da se kompostana preseli u Prelog

gra ani tako er bojali smrada i referendumom odlu ili da ne e biti kompostane.

S takvim se stavovima izašlo na referendum u nedjelju. Do podneva na referendum je izašao mali broj glasa a, jedva ve i od stotine,

Kompostana e biti lijevo od ceste Prelog - akovec Lokacija kompostane kraj saniranog deponija “Gorice” u Prelogu nalazit e se oko 350 do 400 metara od prvih ku a u Prelogu. Deponij “Gorice” nalazi se izvan Preloga prema akovcu, lijevo od glavne ceste, 500

metara gledano iz pravca Preloga. Sad su na redu katastarske izmjere, kako bi se dobila površina do 10.000 kvadratnih metara, odnosno jednog hektara. Sam bivši sanirani deponij “Gorice” je mnogo ve i. (JŠ)

21. velja e 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

olji nego ora, gra ani v kompostane Komarci nisu samo dosadni, ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA dolaze nam komarci koji prenose malariju i groznicu zapadnog Nila

Glasovanje na referendumu u Gori anu

i inilo se da on ne e pro i. No ve u 17 sati broj onih koji su izašli debelo je premašio tisu u, a do 19 sati 1.359.

Drugim rije ima, bilo je to glasovanje u kojemu su gra ani bili protiv kompostane bez obzira na strana ko opredjeljenje jer nemogu e je da u tako velikom broju nije bilo gra ana svih strana kih opredjeljenja. Dakako, najviše je bilo glasova iz redova HDZ-a.

No zbog dobre strategije skupine “Za isti Gori an” kod znatnog broja gra ana progovorila je ekološka svijest i takozvani NIMBY efekt, odnosno psihološki efekt “Ne u mom dvorištu”. To je ini se ovaj put odlu ilo, jer da se radilo samo o politici odaziv zasigurno ne bi bio tako velik. elnik inicijative “Za isti Gori an” uro Puri naglašava: - Na elnik Mohari nije pitao gra ane ho e li kompostanu, htio ju je nametnuti, ponašao se bahato, sve se inilo kao da je to gotova stvar. No nisu gra ani ovce, što je moglo prije, danas više ne može.

Najuža rodbina Gorana Gotala bila je u inicijativi “Za isti Gori an” Na elnik Mario Mohari : Zaista sam želio dovesti kompostanu u Gori an zbog toga jer bi se zaposlili ljudi, ekološka opasnost je gotovo nikakva.

Kompostana na referendumu

nije prošla zbog toga jer je inicijativa ‘Za isti Gori an’ širila laži o opasnosti od kompostane, da e se dovesti sme e iz Ma arske i sli no, a ljudi su na to osjetljivi. Održana su tri zbora gra ana na tu temu, što bi se još htjelo? U akciju ‘Za isti Gori an’ se uklju io i HDZ u Gori anu, a sad moram re i da je me u inicijatorima i aktivistima skupine ‘Za isti Gori an’ bila i najuža rodbina predsjednika Gradskog vije a Prelog Gorana Gotala. Možda je to slu ajnost, a možda i nije.

HDZ u Gori anu je bio protiv izgradnje kompostane, a u Prelogu je za nju. Sad e Grad Prelog dobiti kompostanu i zaposliti ljude, a op ina Gori an ne.

Kad je rije uri Puri u, on ne govori istinu, neka dokaže da sam bahat, to nije to no.

Sad se vidi u ulozi budu eg na elnika op ine Gori an jer su mu porasle politi ke ambicije. No zaboravlja da ljudi nisu glasovali za njega, ve kao neobaviješteni, boje i se kompostane, nakon što su ih HDZ i aktivisti ‘Za isti Gori an’ politi ki uvjerili da je kompostana nepoželjna i opasna. Op ina Gori an je zbog referenduma izgubila 2,3 milijuna kuna, pola svojeg prora una.

U Gradu Prelogu sretni zbog novih radnih mjesta U Gradu Prelogu znalo se da e gra ani u op ini

Gori an teško prihvatiti kompostanu, pa je na eno alternativno rješenje, a tvrtka “Pre-kom” osigurala je nepovratnih 2,3 milijuna kuna iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Taj je novac nu en Gori anu, no ni to nije upalilo.

Ve dan nakon što su bili poznati rezultati referenduma, Grad Prelog odnosno JKP “Pre-kom”, objavio je da e se planirana gradnja kompostane iz Gori ana preseliti u Prelog, na lokaciju kraj bivše deponije sme a “Gorice”.

Direktor JKP-a “Prekom” Siniša Radikovi kaže: - Osobno sam vjerovao da e gra ani Gori ana prihvatiti kompostanu i rezultat referenduma me jako iznenadio, a mislim da sad ve neki žale.

Selimo kompostanu u Prelog. Zaposlit emo tri radnika s podru ja Grada Preloga, a gra ani Grada Preloga pla at e 1,5 kuna manje za zbrinjavanje otpada. Osim toga, Grad Prelog e dobivati od svakog doma instva, a to zna i iz svih op ina gdje sakupljamo otpad 1,5 kuna po doma instvu kao naknadu za korištenje kompostane.

Ve smo pokrenuli cijeli proces izmjene idejnog projekta za Gorice, naš sanirani deponij sme a. To je sad jedini lokalitet u donjem Me imurju koji nosi oznaku K-3 za komunalnoservisne djelatnosti i gdje se odmah može graditi kompostana. Kompostana e zauzimati prostor od jednog hektara, a prenamijenjeni idejni projekt bit e gotov za mjesec dana.

Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek kaže: - Znali smo što se doga a u Gori anu pa smo se unaprijed osigurali. Kompostana e se nalaziti pokraj bivšeg odlagališta sme a ‘Gorice’, a prostorni plan ne moramo mijenjati.

Osim kompostane, izgradit emo u narednom razdoblju i bioplinsko postrojenje kao razvojnu cjelinu.

Na taj na in pri a o kompostani u Gori anu je završila, a zapo ela u Prelogu.

ve i opasni, zbog ega je nužno uništavanje Kao što smo pisali u rujnu prošle godine, na podru ju Donje Dubrave zabilježen je slu aj zaraze virusom zapadnog Nila koji prenose komarci iz roda Culex te nije prenosiv s ovjeka na ovjeka niti sa životinje na ovjeka. Isti u da u 80% slu ajeva virus prolazi nezapaženo, bez znakova bolesti, dok se u samo 20% slu ajeva javljaju simptomi koji nalikuju na gripu (temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u miši ima i zglobovima, mogu proljev i osip).

Samo kod malog broja zaraženih (manje od 1%) razvija se teški oblik bolesti sa zahva enim središnjim živ anim sustavom (encefalitis, meningitis) te se u tih osoba mogu javiti zako enost šije, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor, poreme aj svijesti...

Ve i rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina te osobe oslabljenog imuniteta (oboljeli od malignih bolesti, dijabetesa, transplantirani bolesnici, bubrežni bolesnici...).

Ne s lu ž beno smo saznali da je virusom bila zaražena jedna starija žena koja je bila me u ukupno 18 osoba u Hrvatskoj zaraženih virusom zapadnog Nila koji prenose komarci. Posljedice, kako su prenijeli neki mediji ovih dana, starija žena iz Donje Dubrave osje a i dandanas i nije do kraja zalije ila posljedice uboda.

Mjere DDD-a Stoga je provedena mjera DDD-a, deratizacije, dezinfekcije i dezinsekcije, što je bila tema Kolegija gradona elnika i na elnika, na kojoj su stru njaci Zavoda za javno zdravstvo govorili o važnosti provo enja mjera radi sprje avanja pojave zaraznih bolesti. Uslijed klimatskih promjena, kojima smo svjedoci

zadnjih godina, imamo pojave komaraca s azijskog podru ja u Europi, gdje do sada nisu bili autohtoni, kazao je Marko Klemen i , mag. sanitarni inženjer. - Zbog toga je u pripremi i novi zakon koji e na novi i u inkovitiji na in de inirati provo enje mjere zaštite stanovništva u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. No i svako doma instvo može u initi mnogo toga da se legla komaraca ne stvaraju u njihovoj blizini. Ustajala voda najpogodnije je mjesto za legla komaraca, od raznih posuda i bazena u dvorištu i oko ku e u kojima se ustajala voda zadržava.

Prošle godine u Me imurju je zabilježen i jedan slu aj opasne bolesti uslijed uboda komarca. Imali smo pojavnost virusa. Po tom pitanju nešto smo malo napravili, ali još uvijek ima mjesta za poredak, tako da je na Kolegiju na elnika i gradona elnika dana informacija kako provoditi uništavanje komaraca te izvršiti nadzor.

Kad ciljamo na populaciju komaraca, prvo i osnovno je provesti mjere sanacije, kazao je Klemen i . - Ljudi moraju dobiti informaciju da su oni odgovorni za svoje doma instvo, jer se tu nalazi najve i broj legla komaraca - li inke, a op inski na elnici i gradona elnici koji su dužni prema zakonu provoditi mjere, pri emu je naglasak na larvicid mjere, koje ne uklju uju nikakvo zaprašivanje, pogotovo ne avionska, koja su potpuno neu inkovita i višestruko dokazana da su preskupa, pri emu ne daju željene efekte, kazao je Klemen i .

Jedino je akovec kontinuirano uništavao komarce Op ine koje nemaju vodotokove, ribi ku grabu, sitne vodotokove ili kanalizaciju imaju manje problema s komarcima od onih op ina gdje su vodotoci, rije ni rukavci i prvenstveno vode staja ice.

Na elnicima i gradona elnicima bit e ponu ene odre ene mjere za uništavanje komaraca, a na njima je ho e li prihvatiti tu ponudu. Do sada je jedino Grad akovec kontinuirano provodio mjere protiv uništavanja komaraca, a gradona elnik Stjepan Kova kazao je da e se rado uklopiti u zajedni ku ponudu ukoliko ona u tom slu aju bude jeftinija i povoljnija od dosadašnje koju je prihva ao akovec.

U Hrvatskoj je prisutno 50-ak vrsta komaraca, a u javnosti je najviše pažnje izazvao tigrasti komarac jer prenosi virus koji izaziva groznicu zapadnog Nila, zbog koje je lani i na našem podru ju zabilježen jedan slu aj bolesti i bolni kog lije enja, kazala je Višnja Smilovi , dr. med. spec. Zbog klimatskih promjena azijski tigrasti komarac sada se naselio i u Europi. Seljenju komarca uz klimatske promjene doprinose i velike migracije ljudi i putovanja s jednog kraja svijeta na drugi. Postoji mogu nost i pojave malarije koju tako er prenose komarci. Nje je bilo i u Me imurju, ali je iskorijenjena krajem pedesetih godina prošlog stolje a. Zadnjih pedeset godina nije bilo ni u Europi autohtonog slu aja malarije, ve samo onih slu ajeva kada su pomorci ili ljudi koji putuju u endemi na podru ja donijeli tu bolest u Europu.

No zadnjih godina malarija se ponovno pojavljuje i u Europi, gdje u pojedinim zemljama kao što je Španjolska broj slu ajeva bolesti raste, kazala je Višnja Smilovi , dr. med. spec epidemiolog, upozoravaju i na važnost koju ima uništavanje i sprje avanje stvaranja legla komaraca kod nas. (BMO)

Aktualno

4

mu ZANIMLJIVA TRIBINA na te Suvremenog roditeljstva PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

U najnovije vrijeme, zadnjih sedam-osam godina, imamo poplavu prepustljivog odgoja. Velikodušno ljube i roditelji nisu se u stanju suprotstaviti svom predškolskom djetetu. A treba znati da dovoljno dobra mama nije savršena mama, ve ona koja se zna postaviti. Posljedica toga da roditelji koji ne znaju svojoj djeci postaviti okvire i pravila jest sve više poreme aja u ponašanju, koje se mani estira prkošenjem, “durenjem i urenjem” i sve više ina e normalnih, zdravih i inteligentnih pet i šest godišnjaka koji još uvijek kakaju u pelene. Tome se ak vrlo brzo prilagodila i industrija koja je po ela proizvoditi pelene za tako veliku djecu, kao da je najnormalnije da djeca koja bi sutra trebala krenuti u školu kakaju u pelene.

To su naglasci sa psihološke tribine o izazovima suvremenog roditeljstva i izvadci iz izlaganja klini ke psihologinje Ljiljane Husnjak, koja 33 godine radi s djecom i mladima.

Eleonora Glavina, psihologinja, stru na suradnica u vrti u, kazala je: - Djeca ne moraju stalno biti sretna i nasmijana, ni roditelji ne moraju stvarno i u svakoj situaciji hitno i istog trena riješiti njihove prohtjeve kako ne bi gledali tužno lice svog djeteta. Ako je dijete slomilo igra ku, nepotrebno je odmah tr ati u du an po novu takvu, nego mu dozvoliti da bude tužno. To ne zna i da mu moramo re i: ‘Je, rekla sam ti ja da e ti se to desiti’, ve pokazati razumijevanje i re i: ‘Vidim da si tužna, možemo se zagrliti’, ali to je to. Pokazati mu realni život, a ne stvarati umjetni u kojem e ono biti centar svemira.

Dijete mora preživjeti odre ene rustracije razmjerne svojoj dobi da bi se razvilo u zrelu osobu. Bolje da takve rustracije proživi u obiteljskom domu, gdje je zašti eno od strane roditelja, koji mu mogu pokazati razumijevanje, nego recimo u školi gdje nema odrasle osobe koja e ga zaštititi, utješiti i pokazati razumijevanje. Današnji roditelji esto miješaju potrebe i želje djece. Potrebe su nešto što dijete treba imati zadovoljeno, a

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRETJERANO UGA ANJE postalo je najve i problem u normalnom odrastanju i razvoju djece

Šestogodišnjaci zbog popustljivosti roditelja još kakaju u pelene!

Današnji roditelji esto miješaju potrebe i želje djece. Potrebe su nešto što dijete treba imati zadovoljeno, a želje su nešto što djetetu možemo udovoljiti, ali i ne moramo

Današnji na in života druga iji je nego ranije, izgubio se jedan odgojni pristup gdje djetetu treba re i ne, gdje ga treba frustrirati u skladu s njegovom dobi, da bi on preživio sve one negativne emocije koje treba preživjeti kako bi se jednog dana mogao nositi s njima kad za to do e vrijeme želje su nešto što djetetu možemo udovoljiti, ali i ne moramo. Dijete ima potrebu da se igra i tu potrebu mu treba zadovoljiti, ali želju da se igra s upravo odre enim auti em, to mu ne treba uvijek ispuniti.

Nekada su djeca socijalizaciju stjecala u društvu vršnjaka igraju i se s drugom djecom razli ite dobi vani na otvorenom. Me u ve om i manjom djecom od sebe tražili su svoju poziciju, suprostavljaju i se i doživljavaju i suprotstavljanje. Danas smo to izgubili, jer u gradovima nestaje sigurnih mjesta za djecu, a strah za djecu

je vrlo realan. Ni tete u vrti u više nisu zbog raznih okolnosti u mogu nosti biti korektiv u ponašanju djeteta, jer se na njih tada gleda prijekim okom.

A poreme aji u ponašanju koji se mani estiraju prkošenjem sve su izraženiji u vrti u i u školi. To su djeca koja ako nije po njihovu automatski se suprotstavljaju, ‘dure se i ure’ i ne žele obaviti odre ene zada e. Tog poreme aja prije desetak godina nije bilo. Ljiljana Husnjak kazala je da kao prakti ar vidi srahovit porast poreme aja s prkošenjem i suprotstavljanjem, pri emu je jedini uzrok pretjerano popustljivi odgoj.

Djetetu treba re i - ne Da bi dijete bilo zdravo i izraslo u kvalitetnu odraslu osobu, moramo re i djetetu - ne i suprotstaviti mu se. Ako mama nije rekla NE u azi njegova odrastanja i usprotivila mu se, kada e i kako dijete druge osobe uvažavati. Mama granice postavlja s ljubavlju i kaže: ‘I kada ti se suprotstavljam, ja te vidim i poštujem, vidim da si tužan, ali to ne možeš dobiti’.

Ako to mama nije napravila, kako e tete u vrti u, u iteljica u školi uspjeti dobiti dijete na bilo kakvu suradnju.

Zbog prevelike popustljivosti, sada odgajamo djecu koja e biti silno kompetentna i veliki individualci, a istovremeno dobijemo oblik ponašanja djeteta koji je

Dio odrastanja je i suo avanje djece da ne mogu imati sve Eleonoru Glavina, psihologinju, stru nu suradnicu u vrti u, zamolili smo još neke odgovore na pitanja koja naj eš e mu e roditelje, a vezana su uz to kada moraju odbiti ispuniti neke želje, a da pri tom izbjegnu osje aj krivnje koji ih pri tom izjeda. A drugi problem je postavljanje okvira svojoj djeci, u emu su roditelji esto nedosljedni. * Roditelji se esto preko svih granica prenaprežu da bi djeci osigurali neke materijalne stvari, da ona ne bi bila manje vrijedna od drugih. Kako im objasniti da ne e biti manje vrijedni ako nemaju sve igra ke, odje u, kompjutore kao drugi?

- Uvijek je važno držati ravnotežu. Ono što znamo jest da dijete ima potrebu za ljubavlju, sigurnoš u. I to je prvo što mu trebamo pružiti: empatiju, razumijevanje. Dijete ima potrebu za igrom, a ima želju, a ne potrebu za odre enom igra kom. Mi mu moramo omogu iti da se igra. Naravno da je u današnjem svijetu kad djeca imaju mobitel s pet godina teško re i: ‘Ja smatram da tebi mobitel nije potreban, pa ti ga ne u kupiti’. Ali s vremenom dijete nau i da su to neka pravila koje njeguje ta obitelj, ti roditelji i to prihva a kao vlastita pravila. A to je ono što nam je cilj, da one vrijednosti, ona pravila, onaj zna aj koji mi dajemo odre enim stvarima, odnosima prenesemo na dijete. To je proces. Naravno da e dijete kroz nekoliko godina tražiti nešto drugo i da emo mi re i da mu nešto ne želimo ili ne možemo priuštiti, ali da je to jednostavno tako. Naravno da se dijete ne e dobro osje ati s tim.

Re i e zašto svi imaju, a ja nemam, ali to je dio odrastanja, da ne mogu imati sve. Time da mu ne priuštimo sve pripremamo ga za život kasnije.

Kasnije u životu ne e imati sve.

Stoli ica za hla enje * Kažnjavanje djece na neki je na in postala tabu tema, ne mislim pri tome na zlostavljanje, ali, primjerice, nekada smo stajali u kutu u školi. Koja bi bila adekvatna kazna kad dijete prevrši mjeru, kad ni uz kakva uvjeravanja s njim ne možete iza i na kraj?

- To su sad razli ite metode, najvažnije u vezi s tim je kako se roditelj dobro osje a. Evo ja mogu s aspekta kao roditelj re i da smo imali jednu stolicu, koja je bila mala stolica u prostoru gdje smo mi boravili, gdje sam djetetu rekla daj sad tu malo sjedni i razmisli i kad smo se svi ohladili onda smo išli ponovno razgovarati. Ako roditelj ne osje a to kao dobru stvar, onda bolje da to ne primjenjuje, jer poanta je da se roditelj osje a autenti no s metodom koju primjenjuje. Nabacivanje nekakvih metoda nije jednostavno zahvalno, jer ne daje jednake rezultate kod svih. Kasnije kad je dijete ve e tu su druga iji razgovori. Ako usmjeravate dijete da uvijek argumentira zašto nešto želi i ako ga usmjeravate i sa svojim postupcima, jer vi ste model kao roditelj, onda nau ite da s vremenom kažete: ‘U redu ako se desi to i to, koju ti kaznu predlažeš?’.

I djeca e vrlo brzo prihvatiti i kazati ‘ako se ja ne pridržavam toga i toga, onda pristajem na to i to’. Onda je to razvijanje i priprema na život. Danas se život toliko brzo mijenja da djecu moramo pripremiti na promjene.

Ne možemo više unkcionirati kao što se živjelo u tradicionalnim obiteljima. Moramo ih pripremiti na brze promjene i radnog mjesta, života u nekakvim drugim zajednicama i promjene obiteljskog života te razne druge oblike nove oblike stremljenja u društvu kojih ranije nije bilo.

Ljiljana Husnjak, klini ka psihologinja, koja 33 godine radi s djecom i mladima silno rizi an, a djeca izuzetno nesigurna. Ljiljana Husnjak kazala je da radi s pove om grupom djece iz prekrasnih obitelji, zdravih, inteligentnih, koji imaju problema s poreme ajem ponašanja u dobi kad se ve od njih nešto traži. Oni ne znaju što sa svojim nezadovoljstvom i rustracijom jer su im roditelji uvijek povla ivali i davali što želi. Takva djeca su ili u strašni per ekcionisti koji e imati poreme aje u prehrani ili idu u povla enje, koji govore ‘ja to ne u napraviti, mene to ne zanima’, jer ne žele da se vidi da oni nešto ne mogu.

Navela je primjer iz prakse petogodišnjaka s kojim u svom radnom prostoru igra šah, a mali kaka u ga e. - Majka mu uvijek udovoljava umjesto da mu je nametnula odre enu rutinu i postavila odre ene granice. Kako ete dijete nau iti bilo emu, ako ta mama koja želi da se dijete razvija u zrelu li nost, ako ona na vrijeme ne postavi sebe prema djetetu u smislu granica. U odre enoj dobi od godinu i pol do dvije godine starosti normalna je i prolazna aza razvoja da dijete upotrjebljava drugu osobu kao predmet, vere se po njoj, upa je, gricka, ali nakon te razvojne aze treba djetetu objasniti razliku izme u stolca i mame. Mama koja voli svoje dijete mora biti prva osoba koja e se svom djetetu suprotstaviti, koja e re i - ne u. ‘To me ljuti, to me boli’ i to popratiti i adekvatnim izrazom lica. Da dijete iz te situacije nau i da druga osoba ima bar toliko prava kao i on sam i da druga osoba ima želje i potrebe. Ina e to djeca ne e nau iti.

POGLED ODOZDO

etrdesetogodišnjaci iz dje je sobe K

ao i sve drugo, i odgoj je podložan, ako se to smije tako re i, svojevrsnoj modi. U vrijeme kada sam bila dijete, u šezdesetima, na prijelazu u sedamdesete godine prošlog stolje a, djeca su trebala poštivati starije, pa ak su na njih gledala sa strahopoštovanjem.

Starijima je mjesto bili daleko iznad djece, jer su osiguravali preživljavanje cijeloj zajednici.

Ma svatko od nas pamti onu uvenu re enicu tadašnjih roditelja: Dok si pod mojim krovom i dok jedeš moj kruh, onako je kako ja kažem. I ta re enica je bila zakon. esto i razlog zašto su mladi u vrlo ranoj dobi oko praga punoljetnosti zasnivali svoje obitelji, jer je to bila ozbiljna, najvažnija ulaznica u svijet odraslih. Znala su se pravila, škola ( esto samo osnovna), tek toliko da se im prije do e do svog kruha, posao, muški su

morali odraditi i vojsku, a nakon toga ženidba i stvaranje svog doma. Bilo je posve uobi ajeno da mladi u ranim dvadesetima po nu graditi svoju ku u, uz velika odricanja. Kakva zabava, kakvi kafi i! Danas je nezamislivo da dvadesetogodišnjak sam svojim sredstvima zajedno s još mla om ženom gradi svoju ku u. O dvadesetogodišnjacima sada razmišljamo kao djeci, u najmanju ruku kao tinejdžerima koji spavaju u dje joj sobi, osim ako ne studiraju. Ku i dolaze kao u hotel, gdje ih eka topla soba, topli ru ak i obilje slobodnog vremena do granica dosade.

Razlika izme u toga kad su bili mala djeca i sada kada su veliki je u tome da u vrijeme kada su kao djeca odlazili na spavanje - sada u to vrijeme izlaze u no u potrazi za zabavom da bi razbili dosadu.

S

tvar je u tome da ih mi kao roditelji ne silimo da iza u iz dje je sobe i odsele od nas. Na neki na in ih svjesno ili podsvjesno poti emo da duže ostanu djeca uz naše zaštitni ke skute.

Možda na taj na in odga amo i vlastito starenje, kad još imamo “malu djecu”. No to je samo jedan od mogu ih odgovora. Nekada je djece bilo više i roditelji ih nisu imali prvenstveno zato da bi zadovoljili svoju emotivnu potrebu za djecom u smislu da bi uživali u svom roditeljstvu.

Djeca su bila važan imbenik opstanka, ulog u budu nost, neophodna radna snaga, jamac sigurnosti za starost svojim roditeljima, i to ne tako davno kao što bismo mogli pomisliti.

Današnji pedesetogodišnjaci, pa i etrdesetogodišnjaci, još su izdanci tih generacija. Tek generacije ro ene kasnijih sedamdesetih i osamdesetih iz

standarda da je poželjno imati dvoje djece po inju dobivati druga iju pažnju. Tad se dogodila nova roditeljska revolucija. Roditelji obra aju pažnju na svaki pokret svoje djece. Uživaju u njima zbog njih samih.

Djeca više nisu jamac njihove egzistencijalne sigurnosti, nego njihovo blago kome oni mogu i žele priuštiti sve što je mogu e.

Roditelji su po eli maziti svoju djecu sve više i više, tako da je to s vremenom po elo prelaziti u drugu krajnost. Djeca su postala mala božanstva koja zbog takvog tretmana nerijetko izrastaju u egoisti ne tiranine koji misle da mora biti baš sve po njihovu, da mora biti sve za njih. jecu su postala i statusni simbol svojih obitelji. Preko onoga što priušte svojoj djeci, odre ene obitelji šalju poruku svojoj okolini koliko imaju i što

D

mogu, time što svojoj djeci ispunjavaju svaku pa i najmanju želju. Ne razmišljaju uop e o tome što ako taj balon neslu enih mogu nosti pukne. Život je udljiv i prevrtljiv kao velja a. Nikome ne jam i apsolutnu sigurnost, pa ni onima s koli inom novca dovoljnom da se osiguraju tri generacije unaprijed. Zdravlje, sre a i uspjeh nisu nešto neupitno. Uvijek se u životu mogu desiti neke nepredvidive okolnosti koje e vas kao pojedinca staviti pred zid, ogoliti da se nosite sami sa sobom i onim što ste nau ili u životu, bez zaštitnika, kao pomo nih kota a na biciklu.

Ne znate li voziti bez pomo nih kota a, ogrebst ete se prije ili kasnije. Tu pomo i nema. ato ako upravo grlite svog malog princa ili princezu, umotanog u najmekšu dekicu, obu enog u najfinije rublje, pomislite ime ete ga oboružati

Z

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

za život, tako da e se mo i nositi sa svim neda ama kad izraste toliki da ga više ne ete mo i nositi u svom naru ju. asigurno ne želite asocijalnoga etrdesetogodišnjaka pod svojim krovom koji od vas o ekuje da ga opskrbljujete džeparcom. ma divna serija “Odmori se, zaslužio si” o toj djeci koja nikad nisu odrasla.

Kad je serija snimljena prije nekoliko godina, djelovala je pomaknuto, danas, naprotiv, izgleda kao gruba realnost.

Z I

21. velja e 2014.

SOCSKRB INFORMATI KI SUSTAV uz pomo kojega se vidi sva vaša imovina i ra uni

Sustav vidi imovinu svih lanova obitelji Rije je o sustavu u koji su uvedeni svi primatelji socijalnih naknada u zemlji. Pomo u njihova OIB-a djelatnicima centara omogu en je uvid u podatke svih centara, a SocSkrb istodobno pokazuje kada je korisnik po eo primati pomo , koliko prima mjese no, a ako je rije o lanu obitelji, mogu se na isti na in provjeriti svi lanovi njegove obitelji, uklju uju i i djecu Uvo enje rada na SocSkrb informati kom sustavu zapo elo je najprije u Centru za socijalnu skrb Zagreb u rujnu 2012. godine. Tada je zapo ela sveobuhvatna informatizacija sustava socijalne skrbi od strane Ministarstva soc. politike i mladih, koja je tijekom 2013. godine uvedena u svim centrima i podružnicama na podru ju Hrvatske.

Pojašnjenje kako sustav funkcionira i što obuhva a dala nam je Antonija Canjuga, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec.

- Aplikacija SocSkrb omogu ava informati ku povezanost svih ustanova socijalne skrbi u jedinstveni registar, bazu podataka o korisnicima prava i usluga iz sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj. U Centru za socijalnu skrb akovec po etkom ožujka 2013. godine provedena je edukacija stru nih i administrativnih radnika od strane djelatnika Ministarstva soc. politike i mladih u prostorijama Me imurskog veleu ilišta akovec. Od tada su stru ni radnici Centra i Podružnica zapo eli s unosom podataka o korisnicima u jedinstvenu bazu podataka. Rije je o sustavu u koji su uvedeni svi primatelji socijalnih naknada u zemlji. Pomo u njihova OIB-a djelatnicima centara omogu en je uvid u podatke svih centara, a SocSkrb istodobno pokazuje kada je korisnik po eo primati pomo , koliko prima mjese no, a ako je rije o lanu obitelji, mogu se na isti na in provjeriti svi lanovi njegove obitelji, uklju uju i i djecu. Po etkom velja e ove godine aplikacija SocSkrb povezana je i s bazama podataka iz FINA-e, MUP-a te Ministarstva pomorstva, prometa i veza.

SocSkrb - Djelatnik bilo kojeg centra za socijalnu skrb aplikacijom SocSkrb za svog korisnika, iju provjeru vrši, dobiva podatke o njegovim ra unima, automobilima ili plovilima ako ih ima ili ih je u

me uvremenu nabavio te eventualnim ra unima u hrvatskim bankama ili promjeni prebivališta. Vidljive su i stambene i oro ene štednje. U bazi se ne mogu vidjeti iznosi na bankovnim ra unima, ve samo ima li korisnik ili osoba koja je podnijela zahtjev otvoren ra un te broj tog ra una.

S obzirom na to da su po zakonu dužni prijaviti svu imovinu i prihode, nakon što se uspostavi da imaju bankovni ra un, štednju ili automobil, pozivaju se u centar kako bi ih se upozorilo na te injenice. Putem podataka iz FINA-e mogu e je vidjeti ima li korisnik ili osoba koja traži socijalnu skrb blokirane ra une, a uskoro e biti dostupni i podaci iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjega klirinškog depozitnog društva o (ne) posjedovanju dionica, Porezne uprave i Carinske uprave. Aplikacija SocSkrb omogu uje jednostavnije upravljanje podacima o korisnicima i pravima koja su ostvarili na bilo kojem mjestu u Republici Hrvatskoj, osigurava i bolji uvid u podatke o prihodima, nov anim sredstvima i imovini korisnika i lanova njihovih obitelji, ime se smanjuje rizik od mogu ih zloupotreba i omogu ava bržu dostupnost pravima onima koji su najugroženiji i nemaju sredstava za osnovne životne potrebe. Rad u aplikaciji osigurava i obavljanje velikog dijela administrativnih poslova u mnogo kra em vremenu, što bi trebalo omogu iti stru nim radnicima da se u ve oj mjeri posvete neposrednom stru nom radu s korisnicima. Naravno, isto e biti omogu eno kada baza bude

popunjena sa svim podacima o korisnicima i kada emo biti spojeni sa svim tijelima državne uprave. Novi sustav s radom je po eo po etkom godine, a za Ministarstvo socijalne politike i mladih izradio ga je Carnet.

Njime je obuhva en i registar posvojitelja, što je olakšalo postupak posvojenja djece.

Na podru ju nadležnosti Centra za socijalnu skrb akovec trenutno je 1.615 nositelja obitelji, odnosno samaca, pomo i za uzdržavanje, ukupno je to 5.985 korisnika. Kako smo zapo eli postupke preispitivanja prava, odnosno ostvaruju li dosadašnji korisnici pomo i za uzdržavanje pravo na zajam enu minimalnu naknadu, naišli smo na dosta slu ajeva gdje korisnici imaju otvorene štedne ra une, stambenu štednju ili oro enu štednju. Korisnici navode da im je to za ‘crne’ dane, no moraju shvatiti da je socijalna pomo namijenjena onima koji su najugroženiji, onima s nedostatnim ili nikakvim sredstvima za uzdržavanje. Provjeravaju se prihodi i imovina svih lanova koji su s korisnikom u zajedni kom ku anstvu. Protiv korisnika koji su davali neto ne i neistinite podatke pokrenut emo postupak naknade štete putem nadležnoga državnog odvjetništva. Centar može na prijedlog korisnika djelomi no ili u cijelosti otpisati dug, uvažavaju i njegovo imovno stanje i socijalni položaj. Ukoliko dug iznosi 10.000 kuna i više, za otpis je potrebna suglasnost Ministarstva socijalne politike i mladih.

EUROPARLAMENTARAC Oleg Valjalo u akovcu

Korisne informacije iz prve ruke Oleg Valjalo, zastupnik u Europarlamentu, došao je u akovec i me u ostalim razgovarao i s gradona elnikom akovca. - S moje strane postoji volja da pomognem oko projekata koji se doga aju na ovom podru ju. Ovo nije nikakva predizborna kampanja, nego ostvarivanje onoga što sam rekao na po etku svog mandata.

Stjepan Kova , gradona elnik akovca, koji je primio Olega Valjala, kazao je da je važno da zastupnici u Europarlamentu dolaze u akovec, jer iz prve ruke mogu

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dati neka uputstva, primjere, kao i lobirati kod nekih klju nih ljudi za projekte koji su važni za daljnji razvoj akovca i Me imurja. Dosta projekata s podru ja Grada aplicirano je na europske

fondove pa e nam tu pomo dobro do i, kazao je Kova .

Na sastanku s europarlametarcom Olegom Valjalom bile su i predstavnice razvojnih agencija akra i REDEA. (BMO)

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC – savjeti i preporuke

Skrbništvo nad punoljetnim osobama Skrbništvo nad punoljetnim osobama /šti enicima/ oblik je zaštite pojedinaca koji nisu sposobni brinuti o sebi i onih koji nisu iz drugih razloga u mogu nosti štititi svoja prava i interese te im se tim institutom osigurava zaštita osobnosti zbrinjavanjem, lije enjem i osposobljavanjem za život i rad te zaštita imovinskih prava i interesa. Svatko je dužan obavijestiti Centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama koje zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nisu sposobne brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili ugrožavaju prava i interese drugih osoba.

Provo enje postupka lišavanja poslovne sposobnosti i posljedi no stavljanje osobe pod skrbništvo primjenjuje se u ime zaštite osoba od po injenja štete prema vlastitoj imovini, vlastitom osobnom stanju ili zdravlju ili radi zaštite drugih osoba. Postupak se pokre e na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, uz prethodno saslušavanje predlagatelja na zapisnik, prikupljanje medicinske dokumentacije, prikupljanje osobne dokumentacije, odnosno svih relevantnih dokaza koji e olakšati donošenje odluke suda, saslušavanje osobe za koju se pokre e prijedlog, a nakon toga se donosi i rješenje o imenovanju posebnog skrbnika osobi za koju se pokre e postupak, radi zastupanja prava i interesa u postupku pred sudom.

Prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti nadležnom op inskom sudu osim centra za socijalnu skrb mogu uputiti i bra ni drug osobe o kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, u pobo noj do drugog stupnja, a postupak može pokenuti i sud po službenoj dužnosti.

Sud e u izvanparni nom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba lišiti poslovne sposobnosti. Da bi se utvrdila umanjena poslovna sposobnost, potrebno je provesti vješta enje koje provodi ovlašteni lije nik vještak. Sama prisutnost invaliditeta ili duševne bolesti u praksi nerijetko rezultira oduzimanjem poslovne sposobnosti, dok je pokretanje postupaka za njezino vra anje rje e. Stanja koja za posljedicu imaju da osoba nije u stanju brinuti o osobnim pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, npr. mentalno ošte enje, psihi ka bolest, ovisnost o opojnim sredstvima, demencija, mogu dovesti do jednog od dva oblika lišenja poslovne sposobnosti potpunog ili djelomi nog, i to ovisno o intenzitetu, trajanju i posljedicama koje izazivaju.

Prema osobi koja je lišena poslovne sposobnosti u potpu-

nosti ili djelomi no, pokre e se postupak stavljanja pod skrbništvo i imenovanja skrbnika.

Važno je razlikovati pojam skrbnika u svakodnevnom životu koji koristimo u me usobnoj komunikaciji kada želimo re i da odre ena osoba skrbi o svakodnevnim potrebama druge osobe, odnosno kada se netko izjašnjava kao osoba koja se smatra odgovornom i dužnom postupati u ne ije ime i za ne iji ra un kako bi zaštitila prava osobe koja to nije sama u mogu nosti initi i institut skrbništva predvi en Obiteljskim zakonom. Centar za socijalnu skrb po službenoj dužnosti pristupa izboru osobe koja e biti imenovana za skrbnika. Prije svega nastoji se imenovati osoba iz kruga obitelji, ukoliko to nije mogu e, onda neka druga osoba, a ukoliko ne postoje takve osobe skrbnikom se imenuje službena osoba zaposlena u Centru za socijalnu skrb. Važno je napomenuti da se uvijek koliko god je to mogu e uvažavaju i prijedlozi i primjedbe šti enika. Skrbnik ne može biti osoba koja je lišena roditeljske skrbi ili lišena poslovne sposobnosti, iji su interesi u suprotnosti s interesima šti enika, od koje se s obzirom na njezino ponašanje ne može o ekivati da e pravilno obavljati dužnosti skrbnika ili s kojom je, odnosno s ijim je bra nim drugom šti enik sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Osoba koja je u potpunosti lišena poslovne sposobnosti ne može sklapati pravne poslove, poduzimati pravne radnje, raspolagati svojom imovinom i prihodima, ve to u njeno ime i za njezin ra un ini skrbnik u dogovoru i s odobrenjem Centra za socijalnu skrb. Odlukom o djelomi nom lišenju poslovne sposobnosti sud e odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice, raspolagati imovinom, pla om ili drugim nov anim primanjima, upravljati imovinom, odlu ivati o zapošljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja. Poslove koji nisu odredeni u sudskoj odluci o djelomi nom lišenju poslovne sposobnosti, osoba djelomice lišena poslovne sposobnosti može samostalno poduzimati.

Skrbnik je dužan savjesno brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti šticenika, upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan život i rad.

Prije poduzimanja važnijih mjera zaštite šti enika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je dužan razmotriti mišljenje, želje i osje aje samog šti enika. Skrbnik e nastojati punoljetnog šti enika uklju iti u svakodnevni život i slobodne aktivnosti ovisno

PIŠE: Ivana Markovi , pravnica u Centru za socijalnu skrb akovec

o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima, zastupati šti enika, samostalno obavljati poslove redovitog upravljanja šti enikovom imovinom, ako odlukom Centra za socijalnu skrb nije druk ije odre eno, a za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja šti enika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje Centra za socijalnu skrb.

Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti.

Dužan je svakih šest mjeseci ili jednom godišnje (ovisno o srodstvu sa šticenikom) podnijeti izvješ e o svom radu i o stanju šti enikove imovine.

Izvješ e se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik i mora sadržavati podatke o tome kako se skrbnik brinuo o osobi šti enika i o zaštiti njegovih prava i dobrobiti, kao i podatke o upravljanju i raspolaganju šti enikovom imovinom, o prihodima i rashodima šti enika, te potrebne priloge kojima se dokazuje visina prihoda i stanje imovine za period za koji se izvješ e podnosi.

Ukoliko su prestali razlozi koji su bili preduvjet za lišenje poslovne sposobnosti, može se pokrenuti postupak za vra anje poslovne sposobnosti, i to sud po službenoj dužnosti, osobe koje su ovlaštene pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti, skrbnik uz odobrenje Centra za socijalnu skrb ili osoba o kojoj e se voditi postupak vra anja poslovne sposobnosti.

U bliskoj budu nosti o ekujemo promjene i po etak novog razdoblja u razvoju instituta skrbništva utemeljenog na socijalnom modelu i uvažavanju individualnih mogu nosti i potreba svakog ovjeka. U inci skrbništva trebali bi biti socijalno uklju ivanje i osnaživanje, a ne kao do sada esta socijalna izolacija, stigmatizacija i isklju ivanje šti enika iz procesa donošenja odluka. U skladu s navedenim, o ekuje se i znatno smanjenje sudskih postupaka potpunog lišavanja poslovne sposobnosti, kao i eš e pokretanje postupaka za vra anje poslovne sposobnosti. Država treba razviti nove na ine da zaštiti i pruži podršku osobama koje ne mogu brinuti o svojim pravima i interesima, a postupak lišenja poslovne sposobnosti treba postati mjera koju bi trebalo primjenjivati samo iznimno.

5

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. velja e 2014.

STRANA KI ŽIVOT ME IMURSKI HDZ kritizirao predste ajne nagodbe

Država vjerovnicima uskra uje naplatu poslova za koje su platili PDV O tamnoj strani predste ajnih nagodbi i njegovim posljedicama na konferenciji za novinare govorili su Marko Kolakovi , predsjednik HDZ-ovog Odbora za gospodarstvo i prof. na Ekonomskom fakultetu, te Darko Horvat, predsjednik ŽO-a HDZ-a Me imurja. Loše posljedice predste ajne nagodbe osjetili su oni poduzetnici koji su se u toj situaciji zatekli kao vjerovnici poduze a u predste ajnoj nagodbi. Kao vjerovnici oni su investirali u neke poslove, odradili ih, izdali ra une, na njih platili PDV, a sada im se ta zarada legalnom odlukom države oduzima ukoliko su se njihova potraživanja našla kod irmi koje su u predste ajnoj nagodbi.

Zbog toga takvima sada lan ano prijeti ste aj ili likvidacija. Svima onima koji su u predste ajnu nagodbu ušli kao vjerovnici država na legitimni na in uskra uje naplatu poslove koje su odradili.

Marko Kolakovi , profesor s Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, kazao je da je predste ajna nagodba ve odavno izašla iz okvira ekonomskog djelovanja i ušla u pravnu sferu. Ekonomski smisao te nagodbe nije ispunjen da bi u kratkom roku iš istili uspješne od neuspješnih. Tako da je ekonomski smisao predste ajnih nagodbi upitan.

Prilikom usvajanja zakona o predste ajnoj nagodbi, HDZ je podržao zakon zbog toga jer su tada

smatrali da je zakon imao dobru ideju da se u kratkom roku izdvoji uspješne od neuspješnih poduzetnika te da se na neki na in pokrene gospodarstvo.

Me utim, taj se zakon nekoliko puta nadopunjavao, mijenjao, pri emu su u nagodbu ušla potraživanja vjerovnika, potraživanja povezanih poduze a, ime se ušlo u pravnu problematiku i nadišlo sve ekonomske logike. - Bojim se da to pravno ne e dobro završiti, kazao je prof. Kolakovi . U po etku je zakon imao neku logiku i smisao.

Na pitanje koji je sada izlaz iz te situacije, prof. Kolakovi iskreno je kazao da ne zna, te dodao da je sada teško na i izlaz, kad se toliko zakompliciralo. - Bilo bi najbolje im prije taj proces završiti i onda pravno rede inirati i provjeriti efekte predste ajne nagodbe i utvrditi jesi li karakteristike predste ajne nagodbe ak i protuustavne.

Zakon o predste ajnoj nagodbi nije dobro pripremljen, ishitreno je donesen, kazao je Kolakovi , kao i sve što Vlada radi. Trebalo bi napraviti sustavnu analizu svih posljedica koje zakon za sobom vu e, a to bi trebalo raditi i u svakoj drugoj zakonodavnoj mjeri, od pove anja poreza, PDV-a koji nije pove anje samo za dva posto ve za sobom nosi itav niz indirektnih efekata.

Sve je u ekonomiji vrsto povezano, pa i predste ajne nagodbe utje u na stanje u gospodarstvu. (BMO)

PRELOG - Fužine

lanovi podružnice HNS-a Prelog pomogli Goranima Predstavnici HNS-a Grada Preloga odazvali su se javnom pozivu stanovnika Gorskog kotara na podru jima pogo enim nedavnom elementarnom nepogodom te su im dostavili dva agregata snage 4 kW i 5 kW za potrebe opskrbe elektri nom energijom stanovnika op ine Fužine.

Agregati su predani DVD-u Vrata koji e ih rasporediti osnovnim školama u naseljima Vrata i Li te na taj na in pridonijeti uklanjanju

posljedica nevremena koje je pogodilo Gorski kotar.

Predstavnike HNS-a Preloga do ekali su i zahvalili im u ime mještana op ine Fužine potpredsjednica Op inskog vije a Goranka ebuhar, predsjednik Vije a Damir Zanoškar te vije nica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Ela Korica, priop ila je predsjednica podružnice HNS-a Grada Prelega Sonja Ivoš. (J)

HRVATSKI LABURISTI shvatili opasnost koju Me imurju donosi reorganizacija države

Provincija pasiviziranog stanovništva bez uprave Postalo je jasno da je država odlu ila sve svoje službe vu i prema regijama: sudove, urede državne uprave, poreznu, FINA-u, državna odvjetništva, gruntovnice, katastre. Zbog toga Me imurje postaje periferija bez uprave, upozorili su na konferenciji podružnice Hrvatskih laburista Me imurske županije Rajko Bulat, predsjednik podružnice, i Petra Kova i , potpredsjednica Skupštine Me imurske županije.

Pozvali su sve politi ke strane da u skladu s odredbama Deklaracije o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije, koja je jednoglasno prihva ena, postignu maksimalan dogovor unutar županijske Skupštine, a župana i predsjednika Skupštine da uvrste raspravu u dnevni red sjednice kako bi o tome sveobuhvatno raspravili te kako bi se jasno de inirali zahtjevi Me imurske županije. Hrvatski laburisti e predložiti da se ta to ka uvrsti u dnevni red prve sljede e Skupštine.

- Neracionalno se voditi istim kriterijima regionalizacije za cijelu državu, ve je potrebno razmotriti speci i ne prilike koje utje u na statistiku sudovanja svakog suda. S obzirom na odre enu populaciju stanovništva u Me imurju zbog koje imamo

Petra Kova i , potpredsjednica Skupštine Me imurske županije, i Rajko Bulat, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista Me imurske županije

velik broj predmeta upravo u kaznenim postupcima te postupcima protiv maloljetnika, takva reorganizacija bila bi apsolutno neracionalna jer bi zbog dislociranosti suda dovela samo do pove anja troškova, prvenstveno putnih. Zbog dislociranosti sudova, porast e troškovi odvjetnicima na koje imaju pravo sukladno njihovoj tari i, a što poskupljuje postupak. Pa gdje je u svemu tome ekonomi nost, racionalnost i ušteda?, zapitao se Rajko Bulat, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista Me imurske županije.

- Politi ka pozadina i politi ki interes svega toga je reorganizacija Hrvatske.

Vlast se boji to u initi odjed-

nom, radi to postupno. Takvo udaljavanje institucija od gra ana dovodi do demotiviranosti gra ana da koriste usluge tijela i posljedi no pasivizacije gra ana, kazala je Petra Kova i , potpredsjednica Skupštine Me imurske županije iz redova Hrvatskih laburista. - Smanjenjem broja sudova, ureda i ljudi dolazi do koncentracije državne vlasti, ja anje politi kog položaja pojedinaca i porasta dominacije iz jednog centra.

Ovakva centralizacija sredstvo je za ostvarivanje politi kog cilja - regionalizacije, koja je najlakše ostvariva upravo na na in da politi ka tijela postupno u vode u razinu uprave kao glavnog oslonca vlasti uklju e svoje ljude te

na taj na in olakšaju nadzor nad upravom od strane politi kih dužnosnika.

Veli ina grada kao središta regije ne može i ne smije biti jedini kriterij kod odre ivanja sjedišta službi, ve se kao temeljni kriterij treba iskoristiti kriterij e ikasnosti i kvalitete. Primjerice, Ured državne uprave u Me imurskoj županiji ocijenjen je kao najfunkcionalniji, najracionalniji te je poslužio kao model za funkcioniranje svih ureda državne uprave u zemlji, a sada bi se ukinuo.

Hrvatski laburisti iznijeli su i svoje zahtjeve: traže da se svi segmenti reorganizacije stave na papir kako bi se dobio uvid u cijeli sustav.

Kriterij reorganizacije treba biti e ikasnost i kvaliteta, a ne veli ina grada kao središta regije. Nedopustivo je da sjedišta svih službi budu u najve im gradovima, nego sastavnica svake regije mora imati sjedište neke službe prema kriteriju u inkovitosti i kvalitete rada, jer u suprotnom govorimo o istom obliku metropolizacije, što nikako nije dobro. Ukoliko se reforme po nu realizirati prema kriterijima kako je predvi eno dosadašnjim prijedlozima, postoji ozbiljna opasnost da Me imurje postane provincija bez ikakve uprave. (BMO)

SDP PRIBISLAVCA edukacijom protiv še erne bolesti

Mještanima mjerili še er u krvi Kako iz godine u godinu raste broj oboljelih od še erne bolesti, javlja se i potreba za edukacijom o toj podmukloj bolesti i prevencijom, jer kad osoba oboli od dijabetesa potpunog ozdravljenja više nema. SDP Pribislavca prepoznao je tu potrebu te su organizirali mjerenje še era u krvi i edukaciju za svoje gra ane. Predavanje na temu “Še erna bolest i komplikacije še erne bolesti” održala je dr. sc. Marina Gradišer, spec. interne medicine iz Županijske bolnice akovec. Doktorica Gradišer ukazala je na sve ve u u estalost pojave še erne bolesti. Podaci Me unarodne dijabeti ke federacije govore da je 2010. godine bilo više od 285 milijuna odraslih koji boluju od še erne bolesti, a procjenjuje se da e do 2030. broj oboljelih iznositi 439 milijuna. Jedan od najvažnijih koraka u pre-

venciji ove bolesti je pravilna i uravnotežena prehrana, raspore ena u pet dnevnih obroka. Problem ve ine

ljudi je u tome što je naš metabolizam konstantan, ali naše navike i kultura življenja nisu. Nakon jednosat-

nog predavanja doktorica Gradišer odgovarala je i na pojedina na pitanja prisutnih. (BMO)

21. velja e 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARKO PUŠKADIJA, viši stru ni suradnik za turizam Me imurske županije, o Urbanovu 2014.

Smještajni kapaciteti najve i su problem kako privu i tisu e gostiju - Turisti kim agencijama ne upu ujemo pozive niti ih ne angažiramo jer jednostavno nemamo gdje smjestiti dvije tisu e gostiju. Niti ih primiti na jednom mjestu, niti smjestiti u preno išta, kaže Marko Puškadija Tri tjedna trajalo je ovogodišnje Vincekovo, koje je pohodilo nekoliko tisu a gostiju i turista iz Hrvatske i regije. Vincekovo su organizirali IPA, PD “Bundek”, HKUU Sveti Martin, Turisti ka zajednica Štrigova i mnogi drugi. Izra unali smo da je Vincekovo 2014. pohodilo izme u etiri i pet tisu a ljudi koji su na ime kotizacija uplatili 60 tisu a kuna. Potrošili su i nešto više, ali zasigurno ne toliko kao što su to u Istri, Slavoniji i Zagorju, gdje su priredbe uz Vincekovo privukle puno turista, a organizatori, uglavnom vinari, usko su sura ivali s turisti kim zajednicama. Zbog ega Vincekovo u Me imurju nije ostvarilo prihode niti privuklo pozornost javnosti, pitamo Marka Puškadiju, višega stru nog suradnika za turizam u Me imurskoj županiji.

- Mi nismo bili uklju eni u organizaciju Vincekovoga jer praksa je da to rade oni koji su i do sada i, koliko ujem, vidim i znam, to dobro rade i Vincekovo je iz godine u godinu sve bolje i bolje. Je li moglo i može li više i bolje, sigurno može, no za neke ve e dosege mi u Me imurju jednostavno nemamo mogu nosti. Ni teoretski ni prakti no mi ne možemo okupiti na jednom mjestu dvije-tri tisu e ljudi, niti im osigurati smještaj.

Ne vidim nigdje u Svetom Urbanu, Ban iju, Štrigovi prostor kod vinogradara

- Nemamo kapacitete da na jednom mjestu primimo sve koji dolaze na Vincekovo, kaže Marko Puškadija

koji bi primili i poslužili toliki broj ljudi. Svi prostori su privatni, ogra eni ili ure eni, nema ‘gmajne’ ili državnog zemljišta. Imamo tri hotela, par preno išta i bungalovsko naselje, koji su puni i bez ovih programa. Ukratko, mi u Me imurskoj županiji trebamo smještajne kapacitete i tek onda možemo pregovarati i razgovarati s turisti kim agencijama, premda ostaje otvoreno pitanje mjesta odr-

žavanja velikog Vincekovoga, kaže Puškadija, dodaju i kako je organizacija Vincekovoga na dosadašnji na in vrlo dobra.

Bajkoviti okusi, ocjenjivanje pušipela i gosti iz Baranje Puno je razgovorljiviji Puškadija kada je u pitanju organizacija Urbanovoga i prvo kaže kako ova priredba, za razliku od Vincekovoga,

Poboljšati promidžbene materijale - Vidjeli smo promidžbeni letak za Urbanovo 2014. i uvidjeli kako je preskroman informacijama. Ni po emu se ne vidi da se priredba održava u Me imurskoj županiji, nema oznaka destinacija (Vinske ceste) i pozadina je prazna (bijela) umjesto da se na njoj nalaze brjegovi ili listovi trsova.

Mjesta za kartu ima na pole ini. Potrebna je kako bi posjetitelj vidio gdje je vinarija, na primjer, Cmre njak, pak Horvat, Kojter, Novak, Štampar... i sli no. Ne treba puno novca za bolju informiranost javnosti, a dobitak može biti višestruk. Ima i vremena za ispraviti ove nedostatke. (sm)

Velika igra je zapo ela P

rije dvije godine razvijene zemlje Europske unije potiho su na krilima obnovljivih izvora pokušale realizirati ideju o proizvodnji elektri ne energije na Bliskom istoku i Africi te transportu elektri ne energije u zemlje Europe. Projekt DESERTEC teško da e se u potpunosti realizirati ponajprije zbog politi kih silnica i nestabilnosti. Rije je najve em kapitalu na svijetu od oko 400 milijardi eura i o energetskim tokovima koji traže dugoro nu stabilnost.

Naime, planirano je da se do

sredine stolje a u pustinjama Afrike i Bliskog istoka postave solarni ure aji, odnosno sun ane termoelektrane na ak 17.000 kvadratnih kilometara, koji bi proizvodili 15 posto svih potreba Europe za energijom. Ako se zna da projekt podržava Angela Merkel i dvadeset najve ih korporacijskih tehnoloških i bankarskih divova Europe, od RWE, Siemensa i drugih, onda je jasno da je rije o dugoro nim interesima koji ne e nestati. Prve centrale ve su zapravo nikle u Maroku i Tunisu, no problem je dovo-

enje energije i nestabilnost okružja. ad se me u zagovornicima te ideje pojavljuje novi politi ki smjer, da se taj ogromni projekt preseli na Balkan. Tako specijalizirani novinar jednoga austrijskog lista ve pita “Ho e li zapadni Balkan biti novi Desertec?”, na što zbog važnosti teme upozorava i ekološki aktivist Zoran Oštri u svojem blogu. rema tim studijama, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i

S

P

traje nekoliko dana i po svemu je druga ija, jer od dana kada je u djelokrugu Županije uživa njezinu pomo i podršku, ali i osmišljavanje te realizaciju programa.

- Organizacijski odbor priredbe ‘Dani vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2014.’ od ponedjeljka punim njedrima krenuo je prema realizaciji programa koji mora biti bolji od najboljeg, kakav je bio prošle godine. Želja je župana Matije Posavca da svako novo Urbanovo mora biti bolje od prethodnoga i tako e biti i ove godine, naglašava Puškadija, lan Organizacijskog odbora Urbanova 2014.

Ovogodišnje Urbanovo zapo inje 16. svibnja i održavat e se u tri dijela: Festival pušipela, Otvoreni podrumi i završne sve anoste na dan Svetog Urbana, 25. svibnja. Županija partner bit e Osje ko-baranjska županija. Želja nam je što više doga anja prenijeti na Me imursku vinsku cestu,

Srbija posjeduju izuzetno velike potencijale za izvoz iste elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije, velike hidropotencijale, obale, vjetar i sunce te bogata zemljišta, a i ugljen. tru njaci smatraju da je ovdje postignuta politi ka stabilnost koja je osigurana na dulji rok, a ve postoji i dio infrastrukture. Za bogate jugoistok Europe pomalo li i na Eldorado, tim više što nedostaje pravni okvir. Konkretno, ve su planirana dva podmorska kabela preko Jadrana, svaki od tisu u megavata. no što brine je to što bi mali opet mogli ostati na repu doga aja, no ovaj put

S

O

kako bi cijeli kraj bio u znaku Urbanovoga, a ne samo Štrigova i Sveti Urban. Vjerujemo kako emo uspjeti od prijatelja iz Ormoža preuzeti regionalno ocjenjivanje vina sorte pušipel, šipon, moslavac i furmint, kako se sve zove vino koje ima istu grož anu osnovu.

To bi nam puno zna ilo i na tome emo ozbiljno raditi.

Svoja vina, delicije i obi aje predstavit e Baranja i njihovi OPG-i, kao što su to prošlih godina bili Zadrani, Istrani i Primorci. Uspostavljena je odli na suradnja me imurskih vinara s vinarima iz ovih regija i vjerujem kako e isto tako biti s Baranjcima. Premda svi detalji još nisu obra eni, siguran sam kako e Urbanovo 2014. biti bolje od do sada najboljeg iz prošle godine i po broju posjetitelja i po raznovrsnosti doga anja, optimisti no to no tri mjeseca prije po etka Urbanovoga 2014. najavljuje Marko Puškadija.

U OŽUJKU u Varaždinu

Izložba bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske Najbolja bu ina ili tikvina ulja sjeverozapadne Hrvatske uskoro e na ocjenjivanje javnosti koja e odlu ivati o njihovoj kvaliteti, ambalaži i drugim stvarima vezanima uz jedan od najboljih proizvoda ovog dijela Hrvatske.

Naime, u Varaždinu e se 28. ožujka 2014. godine održati 4. izložba bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske, na kojoj e se predstaviti proizvo a i “ rnoga zlata” iz Me imurske, Varaždinske, Zagreba ke i Krapinsko-zagorske županije.

Organizatori stoga ve sada pozivaju sve zainteresirane uljare da sudjelovanje prijave najkasnije do kraja velja e na adresu: Upravni odjel za poljoprivredu i zaštitu okoliša, Franjeva ki trg 7, 42000 Varaždin ili na e-mail: jasna.vresk@vzz.hr, odnosno na telefon/faks: 042/390-553.

Uzorci e se prikupljati 4. ožujka od 8 do 12 sati u prostorijama spomenutoga Upravnog odbora. Na ocjenjivanje se dostavlja 2x250 ml ulja u tamnim i neobilježenim staklenkama, te 1x250 ml ulja u boci s etiketom proizvo a a za potrebe izlaganja i degustacije tijekom izložbe.

Osi m i z ložbenog a , izložba ima i natjecateljski karakter jer e prijavljena ulja ocjenjivati stru na komisija. Svojim kontinuiranim održavanjem izložba bu inog ulja postala je regionalno prepoznatljiva te doprinosi poboljšanju i promociji bu inog ulja, kao i o uvanju tradicije njegove proizvodnje. Izložbe ulja do sada su održane u akovcu, Varaždinu i Krapini i na njima je redovito sudjelovalo dvadesetak najboljih uljara, a do nedavno i oni s podru ja Sisa ko-moslava ke i Koprivni ko-križeva ke županije. (S. Mesari )

GLOBALNO I LOKALNO zbog toga što e im najbolje lokacije kupiti ili zakupiti bogati ulaga i. ravo je pitanje kako posti i to da svi dobivaju, da od izvoza elektri ne energije koju za sada uvozimo i mi imamo koristi ili kako posti i win-win situaciju, da se ne dogodi dugoro no gubljenje najboljih energetskih potencijala. Ho e li naše stru njake i politi are zaboljeti glava zbog zaštite doma ih potencijala ili emo u bescjenje rasprodati najbolje položaje za hidrocentrale, vjetroenergane ili sun ane elektrane?

7

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

P

U svakom slu aju, velika igra je zapo ela.

8

Crna kronika

MASOVAN NAPAD na policajce prilikom pokušaja privo enja 19-godišnjeg pripadnika romske nacionalne manjine u Pribislavcu

U zatvoru završile najmanje tri osobe, a uhi enjima u etvrtak još nije bilo kraja O napadu na policajce u ponedjeljak u Pribislavcu, šuškalo se po društvenim mrežama tijekom cijelog utorka. Mnogi se pitaju zbog ega Policijska uprava me imurska o slu aju nije odmah izvijestila. Oglasila se tek u srijedu, nakon što je oštro priop enje o cijelom doga aju i zaštiti svojih lanova dao Sindikat policije.

Fizi ki napad, ga anje kamenjem…

Evo što je priop ila PU me imurska o cijelom nemilom doga aju: - U ponedjeljak 17. velja e oko 16.05 sati u Pribislavcu, u Livadarskoj ulici, dvojica policijskih službenika Policijske uprave me imurske u ophodnji uo ili su 19godišnjaka iz Pribislavca kojeg je potrebno uhititi jer je protiv njega Op inski sud u akovcu izdao Rješenje o istražnom zatvoru.

Kad je primijetio policijske službenike, on je po eo bježati, a policijski službenici krenuli su za njim. Nakon 20 metara on se spotaknuo i pao na tlo, a kada su mu policijski službenici prišli, po eo se opirati i nogama udarati policijske službenike, zbog ega su oni prema njemu primijenili sredstva prisile.

U tom trenutku napala ih je grupa nepoznatih muških osoba koji su ih povla ili za odoru, odgurivali i udarali, što je 19-godišnjak iskoristio i uspio se osloboditi i pobje i, a i ostali su se razbježali.

Kada se policijskim službenicima naknadno

pridružila još jedna ophodnja, uspjeli su uhititi dvojicu po initelja, 20-godišnjaka i maloljetnika iz Pribislavca, ali su pritom ponovo napadnuti od strane nepoznatih osoba koje su na njih bacale kamenje. Jedan kamen pritom je pogodio jednog od policijskog službenika u glavu i lakše ga ozlijedio.

Nakon kriminalisti kog istraživanja 20-godišnjak je pušten na slobodu, dok je protiv maloljetnika podnesena kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu zbog kaznenog djela 'prisile prema službenoj osobi' i on je doveden sucu istrage koji mu je odredio istražni zatvor, nakon ega je predan u zatvor u Varaždinu.

Danas (srijeda), 19. velja e, zbog istoga kaznenog djela uhi ena su još dvojica po initelja, 21godišnjak i 27-godišnjak iz Pribislavca, koji e tijekom dana biti predani pritvorskom nadzorniku i potom dovedeni sucu istrage s prijedlogom da im se odredi istražni zatvor.

Policija i nadalje traga za 19-godišnjakom i preostalim po initeljima protiv kojih e tako er po dovršetku kriminalisti kog istraživanja podnijeti kaznene prijave op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Kriminalisti ko istraživanje se nastavlja i po njegovom okon anju javnost e biti obaviještena o dodatnim injenicama.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. velja e 2014.

DRSKA PLJA KA zlatarnice “Solid Gold” u samom centru akovca

Plja kaš zavezao djelatnicu u WC-u i ukrao nakit vrijedan više stotina tisu a kuna Konopcem joj je zavezao ruke i noge, nakon ega se iz prodajnog prostora i sefa domogao bogatog plijena - Upomo , upomo !, više od sat vremena uzalud je iz WC-a dozivala napadnuta djelatnica zlatarne ''Solid Gold'' u samom središtu akovca u Ulici kralja Tomislava, gdje ju je napada zavezao prošlu srijedu predve er oko 19 sati, neposredno prije zatvaranja radnje. Kako saznajemo od izvora bliskih istrazi, tek nakon što je suprug alarmirao zaštitarsku tvrtku da provjere što se doga a, jer mu se supruga ne javlja na mobitel, a ve je trebala do i ku i, došlo se do spoznaje što se zapravo dogodilo - plja ka zlatarnice.

Za plja ku se nije znalo više od sat vremena Na kon z a š t it a r a , n a poprište nemilog doga aja stigla je i policija koja je ustanovila da je plja kaš otišao ''u mrak“ s plijenom vrijednim više stotina tisu a kuna.

Na kon š t o je u hi en plja kaš dvije kladionice u akovcu, ali je pušten da se brani sa slobode (!?), uz neko-

Plja kaš u crvenim tenisicama Po initelj bi, prema opisu, bio muškarac obu en u plave traperice i jaknu tamnije boje, a na nogama je imao obuvene tenisice crvene boje, stoji u policijskom izvješ u.

Policijska istraga u samom centru akovca trajala je do dugo u no

liko drugih nerazriješenih plja ki, poput one akove ke Pošte na Jugu, ponovno se dogodila plja ka jednog objekta koji sadrži novac, odnosno druge vrijednosti kao što je ovdje slu aj: zlato i srebro.

Plja kaš je napao vrlo drsko, bez straha da bi ga netko mogao primijetiti, iako se sve doga alo u samom centru akovca.

- U srijedu 19. velja e oko 19 sati u akovcu, u Ulici

Iako se radnja nalazi u samom centru grada, nitko od prolaznika nije ništa primijetio sve do dolaska zaštitara

kralja Tomislava, nepoznati po initelj ušao je u zlatarnu, vlasništvo muškarca iz Ivanovca, i zaposlenicu rukama odgurao u stražnji prostor te joj konopcem vezao ruke i noge i zatvorio je u prostor WC-a, nakon ega je iz prodajnog prostora i se ova ukrao zlatni i srebrni nakit. Zaposlenici je pružena lije ni ka pomo te je utvr eno da u doga aju nije ozlije ena. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina tisu a kuna.

Za po initeljem policija intenzivno traga, te e protiv njega podnijeti kaznenu prijavu op inskom državnom odvjetniku u akovcu, priop ila je PU me imurska.

Dobro isplanirani pohod Plja kaš se iz prostora zlatarnice udaljio na sporedna vrata u hodnik u kojemu je mrkli mrak

Plja kaš je o ito dobro isplanirao ovaj pohod, jer nitko nije primijetio da se nešto

''neobi no“ doga a u ulici kojom predve er prolazi na desetke prolaznika i šeta a.

Nakon što je zavezao djelatnicu u WC-u, zaklju ao je prednja vrata i po istio zlatarnicu o ito do temelja, jer se šteta mjeri u stotinama tisu a kuna.

Kako neslužbeno saznajemo, s mjesta doga aja udaljio se kroz zadnja vrata koja vode u tamni i neosvijetljeni prolaz i o ito potpuno neprimije en izgubio se u mraku.

Je li ga netko možda vidio osim napadnute djelatnice, policija tek treba ustanoviti, jer se nakon tog prolaza nalaze dvije radnje, kao i parkiralište sa zadnje strane Doma umirovljenika.Tako er ostaje za vidjeti je li napao isti razbojnik koji je napao i ranije, a nije otkriven kad su u pitanju nerazriješena razbojništva koja su se dogodila u zadnjih godinu i pol dana.

UKRATKO Uzgajao indijsku konoplju i nedopušteno držao oružje K R IŽOV EC - Policijsk i službenici Policijske uprave me imurske proveli su kriminalisti ko istraživanje nad 52-godišnjakom iz Križovca, u sklopu ega je u srijedu 19. velja e, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, izvršena pretraga njegove ku e i drugih prostorija u Križovcu.

Prilikom pretrage prona eno je: jedna puška ru ne izrade i više komada malokalibarskog streljiva, pet komada odrezanih biljaka nalik na indijsku konoplju i trinaest komada biljaka nalik na indijsku konoplju zasa enih u teglama i kantama te zeleni biljni cvjetovi

i liš e indijske konoplje, ukupne težine 42,7 grama.

Protiv 52-godišnjaka e se op inskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava zbog kaznenih djela ''nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“, te ''neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Iz dva autobusa ukradeno gorivo DONJA DUBRAVA - Tijekom no i s 17. na 18. velja e u Donjoj Dubravi, u Podravskoj ulici, nepoznati po initelj provalio je u rezervoare dvaju autobusa, vlasništvo poduze a iz Preloga, odakle je isto io i ukrao gorivo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna,

a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Teško ozlije ena suvoza ica

Vatrogasci spasili ku u DONJA DUBRAVA - U utorak 18. velja e rano poslijepodne JVP akovec zaprimio je dojavu o požaru kuhinje u Donjoj Dubravi, Krbulja 8.

Pri izlasku na intervenciju s jednim vozilom i etiri vatrogasca obavještavaju domicilni DVD Donja Dubrava o doga aju. Domicilni DVD ubrzo lokalizira i gasi požar kuhinjske nape s vatrogasnim aparatom. Nakon dolaska JVP-a prostor je još jednom pregledan, te je ostavljen dežurni vatrogasac na mjestu doga aja. Uzrok požara bit e naknadno utvr en.

ŠENKOVEC - U prometnoj nesre i u Šenkovcu, koja se minulu srijedu rano ujutro dogodila u Ulici maršala Tita, na prometnici koja vodi prema M. Središ u, odnosno Štrigovi, jedna ženska osoba zadobila je teške tjelesne ozljede. Nesre a se dogodila

nakon što se voza ica osobnog vozila, 24-godišnjakinja i z Ba n f ija , nepr opi sno uklju ivala u promet, zbog ega je 34-godišnji voza osobnog vozila iz Gradiš aka u izbjegavanju njezinog vozila prešao na suprotnu traku, gdje je udario u teretno

vozilo kojim je upravljao 46godišnjak iz Šenkovca. Od siline udarca suvoza ica iz Gradiš aka koja se nalazila u automobilu 34-godišnjaka zadobila je teške tjelesne ozljede te je ostala na daljnjem lije enju u Županijskoj bolnici akovec.

21. velja e 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

VATROGASNI sudac Zlatko Orsag sudjelovao je do sada na osam olimpijada

Zbirku medalja i znakova s olimpijada nisam dobio, ve teško zaradio Na nedavnoj Vatrogasnoj olimpijadi (CTIF) u Francuskoj sudjelovale su tri vatrogasne ekipe i dva vatrogasna suca iz našeg kraja. Jedan od vatrogasnih sudaca iz našeg kraja bio je Zlatko Orsag iz Vularije. On je jedan od vatrogasnih sudaca koji je do sada sudio na osam vatrogasnih olimpijada, kako na velikim za seniore, tako i malim olimpijadama za mladež.

Na zadnjoj Olimpijadi prošle 2013. godine u Francuskoj bio je jedan od pet sudaca iz cijele Europe na stazi za mladež, što samo po sebi govori o ugledu u vatrogastvu.

• Sudionik ste i sudac na osam vatrogasnih olimpijada. Što se sve mora poklopiti da bi se to ostvarilo?

— Da biste bili sudac na Vatrogasnoj olimpijadi, najprije vas mora predložiti Vatrogasna zajednica Me imurske županije za suca na razini države, a potom Hrvatski vatrogasni savez za me unarodnoga vatrogasnog suca.

Nakon toga prije svake olimpijade, a održavaju se naizmjence svake dvije godine za seniore i mladež, treba položiti lilencni ispit za me unarodnog suca, što se polaže u Linzu u Austriji, i to na njema kom jeziku.

Prvi sam put položio za me unarodnoga vatrogasnog suca u Austriji 2002. godine. Sudjelovao sam na vatrogasnim olimpijadama u Danskoj, Finskoj, Austriji, kod nas u Varaždinu,

- I moji sinovi su vatrogasci, obojica su vatrogasni asnici i suci.

Sin Marinko je ve bio na Olimpijadi u eškoj, i kao prevoditelj u Varaždinu, a mla i Goran tako er je vatrogasni sudac, tako da mi je i obitelj ‘vatrogasna’ odnosno Hrvatskoj kao doma inu Vatrogasne olimpijade 2005. godine, zatim u Švedskoj, pa u Sloveniji, te napokon u Francuskoj.

Licenca za me unarodnog suca polaže se i produžava svake godine na njema kom jeziku. Sad polažemo licence za Vatrogasnu olimpijadu koja e se održati 2015. godine, na polaganje licence šalje nas Hrvatski vatrogasni savez.

• Najsvježija su sje anja sa zadnje Olimpijade u Francuskoj. Koliko je bilo sudionika i kakvo je raspoloženje vladalo?

— Na Olimpijadi u Francuskoj iz Me imurske županije kao predstavnici Hrvatske sudjelovali su kao suci Željko Besedi i ja, a ekipno žene B ekipe iz Savske Vesi, žene - mladež iz Gardinovca i JVP akovec. Iz Hrvatske na vatrogasne olimpijade ide od 8 do 12 sudaca.

Vatrogasna olimpijada sli na je onoj pravoj. Na jednom se mjestu okupi i do 3.500 vatrogasaca, smješteni smo u

Zlatko Orsag i oznake svih olimpijada na kojima je sudjelovao kao sudac

studentske kampove i sli no, a natjecanja traju po tjedan, odnosno desetak dana.

Ljudi iz raznih krajeva Europe se druže, razgovaraju, ostaju im lijepe uspomene, ali i poznanstva, pa i prijateljstva, a ne treba zanemariti ni kasniju mogu u poslovnu suradnju koja ne mora biti vezana uz vatrogastvo.

• Gdje se u Europi vatrogastvo najviše cijeni?

— Najviše se vatrogastvo cijeni, prema mojem vi enju, u Njema koj i posebno Austriji.

U tim zemljama je velika ast biti vatrogasac i nerijetko i ve i poduzetnici obla e vatrogasne

odore i sudjeluju na natjecanjima.

• Kao sudionik i sudac s osam olimpijada zasigurno imate mnogo prijatelja i poznanika. Imaju li vatrogasne veze i druge rezultate?

— Prijatelj sam s mnogim vatrogascima i sucima iz cijele Europe, sa sucima iz Francuske, Luksemburga, Austrije, zapravo mnogih zemalja. Tako su, na primjer, suci iz Engleske boravili u Me imurju i Vulariji, došli su pogledati naše natjecanje, a DVD Gardinovec bio je u Luksemburgu. To mladima mnogo zna i.

Zahvaljuju i mojim prijateljstvima i vezama, a uz pomo drugih sudaca iz Hrvatske, u Me imurje je tijekom godina stiglo najmanje dvadesetak vatrogasnih vozila koja su donirana iz Njema ke i Austrije ili drugih zemalja. To je mnogo zna ilo vatrogascima.

Mnogo je prijateljstva me u mladima, a morate znati da su mladi vatrogasci obrazovani, vani nije rijetkost da je vatrogasac i inženjer i doktor i poduzetnik, što e, vjerujem, donijeti rezultate u budu nosti me usobnom suradnjom, a možda i suradnjom budu ih poduzetnika.

• Posjedujete veliku zbirku znakovlja i medalja sa svih olimpijada?

— Kad mi spomenu da imam lijepu zbirku, kažem da sam tu zbirku s oznakama olimpijada i medalja na njima teško zaradio kao sudionik i zato mi je ona dragocjena. Vjerujem da takvu zbirku nema gotovo nitko u Hrvatskoj.

• Koja vam je Olimpijada ostala najviše u sje anju?

— Sve su bile lijepe i uz puno druženja i sklapanja poznanstava. No mnogi e sudionici iz naše zemlje re i da su im olimpijade u skandinavskim zemljama bile lijepe, ali i jako skupe, nisi mogao pozvati prijatelja na pi e i ve bi otišlo sto kruna, prera unato to je oko sto kuna. Ona u eškoj možda je mnogima ostala najviše u sje anju jer su cijene sli ne kao i kod nas. No pravo je

bogatstvo upoznati ljude iz raznih krajeva Europe i ste i prijateljstva za cijeli život.

• Prošle godine proslavili ste etrdeset godina kao vatrogasac. Je li i obitelj ‘vatrogasna’?

— Po eo sam 1973. godine i lani sam od DVD-a Vularija dobio spomenicu za 40 godina rada u vatrogastvu, a od Hrvatskoga vatrogasnog saveza medalju za posebne zasluge te hrvatski trolist.

Od 1993. godine sam zamjenik, a od 1994. do 2000. godine zapovjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije, a nakon toga sve do 2013. godine predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije te lan radnih tijela Hrvatskoga vatrogasnog saveza. Sada sam lan Predsjedništva VZ-a MŽa, te predsjednik VZO-a Belica - Mala Subotica - Orehovica, a na razini države sudjelujem u odgoju mladih sudaca.

I moji sinovi su vatrogasci, obojica su vatrogasni asnici i suci. Sin Marinko je ve bio na Olimpijadi u eškoj, i kao prevoditelj u Varaždinu, a mla i Goran tako er je vatrogasni sudac, tako da mi je i obitelj ‘vatrogasna’.

Moram naglasiti da nikad kao vatrogasac nisam primao za to pla u, cijeli je moj vatrogasni posao volonterski, osim dnevnica na me unarodnim natjecanjima i priznanje troškova za dolazak na sjednice kod nas. (P, J.Š., oto Z. Vrzan)

DVD DONJI KRALJEVEC

Prodali tri stara vozila i kupili novo za intervencije U subotu je održana skupština DVD-a Donji Kraljevec, jednog od najboljih društava u našem kraju. Prema izvješ u o radu, aktivnosti su u protekloj godini bile usmjerene na nabavku tehni kog vozila. Kako DVD Donji Kraljevec nije posjedovao potrebna financijska sredstva za nabavku vozila, na sastancima društva dogovoreno je da se pojedina vozila prodaju da bi se mogla kupiti nova te da se ostatak

Zapovjednik DVD-a Donji Kraljevec Marijan Blažeka u svojem je izvješ u naglasio: Imamo tri interventne postrojbe, dobro smo opremljeni. Imali smo 24 intervencije, od ega pet požara, a iz godine u godinu intervencije su sve složenije

potrebnih sredstava prikupi donacijama. Zbog toga su prodana navala vozila marke mercedes u JVP apljina u BiH, navalno vozilo stayer JVP-u u Gradu Lipiku, a kombi marke VW DVD-u Komarnica. Tako dobivenim sredstvima nabavljeno je navalno vozilo i tehni ko vozilo boljih karakteristika za vrstu požara. Tehni ko vozilo nije predvi eno samo za gašenje požara, ve se koristi kod svih vrsta interevencija. Opremljeno je hidraulikom za spašavanje kod prometnih nesre a, pumpama za ispumpavanje voda i kemikalija, motornim pilama, generatorima za struju, dišnim aparatima, zra nim jastucima za dizanje tereta te visokotla nim sklopom za gašenje požara. Nabavku vozila pomogli su pojedinci i tvrtke, tako Prijevoz Blažeka, Dražen Kova , Ivan Me imurec, Novi Feromonot, OPG Stela, Baambi Cargo, DVD Domašinec, Vlado Novak, Valent Draži , Tehnix, Josip Gregorin i , akove ki mlinovi, Prima Biro, Vlado Pigac, Zvonimir Recek, Ivan Ruži , P ei er TTI, Dejan Mikec i Gordana Vlah.

Obnova stare šprice Druga najvažnija aktivnost društva bila je obnova stare zaprežne šprice za prijevoz vode, u suradnji s Muzejom Me imur-

nom pumpom i 3000 litara vode, kombi, mehani ke ljestve dužine 18 metara te autoprikolica.

Prihodi društva iznosili su u prošloj godini 238.000 kuna, rashodi 332.972 kune, a za ovu godinu 116.000 kuna.

Ove godine velika proslava

Diplome za donatore koji su pomogli nabavku vozila ja. Nakon godinu dana, uz veliki trud više vatrogasaca, te Stjepana Blažeke i zapovjednika Marijana Blažeka, može se javnosti s ponosom pokazati restaurirana zaprežna vatrogasna kola za prijevoz vode koja su se nekada koristila za gašenje požara.

Prema izvješ u zapovjednika Marijana Blažeka, uz natjecanja, a ponovno je osvojeno prvo mjesto u natjecanju starim špricama u Svetoj Mariji, u protekloj godini bilo je 24 intervencija, od ega 5 požarnih te 14 tehni kih intervencija. Iz godinu u godinu pokazuje se da su intervencije sve složenije i sve brojnije, pa je nužno nabaviti opremu koja

Predsjednik DVD-a Donji Kraljevec Dragan Glad u planu rada za ovu godinu kao najvažnije nabrojio je proslavu 125. obljetnice društva, završetak garaže, izgradnju tornja za sušenje vatrogasnih cijevi, ure-

Vozilo marke mercedes otišlo je u JVP apljina u BiH, navalno vozilo stayer JVP-u u Gradu Lipiku, a kombi marke VW DVD-u Komarnica. Tako dobivenim sredstvima nabavljeno je navalno vozilo i tehni ko vozilo boljih karakteristika. Tehni ko vozilo nije predvi eno samo za gašenje požara, ve se koristi kod svih vrsta intervencija još nedostaje. Donji Kraljevec je i industrijska sredina, pa su požarne opasnosti pove ane.

DVD Donji Kraljevec ima tri interventne postrojbe od 31 vatrogasca, te 40 kompleta osobne zaštitne opreme. U voznom parku danas se nakon kupovine nalazi tehni ko vozilo mercedes 814, navalno vozilo stayer s visokotla -

enje mjesta za izlaganje stare šprice, nabavku radiostanica, potrebnih ure aja i drugo.

Na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat dao je punu podršku aktivnim vatrogascima i podržao njihov rad, uz napomenu da se mora više sura ivati kako bi sva vatrogasna društva u op ini bila dobro opremljena i uvježba-

Predsjednik DVD-a Donji Kraljevec Dragan Glad: - Vozila smo nabavili kako smo planirali.

U ovoj godini cilj nam je završiti garažu i toranj za sušenje vatrogasnih cijevi na. Mladen Blažeka, predsjednik MO-a Donji Kraljevec, rekao je da Mjesni odbor maksimalno pomaže vatrogasce, a to e initi i ubudu e. Za rije se javilo i mnogo gostiju, Vladimir Mari iz Sesvetskog Kraljevca, Vinko Kasana, gradona elnik Grada Lipika, da spomenemo samo neke, zatim gosti iz Brekinske, Vatrogasne zajednice Me imurske županije, zapovjednik JVP-a akovec, te susjednih društava i drugi, koji su izvješ e i rad društva ocijenili uzornim. Nakon skupštine goste i vatrogasce zabavljali su Gori ki tamburaši. (J. Šimunko)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. velja e 2014.

GRAD MURSKO Središ e

NASTAVLJA se saga oko f

Gradska knjižnica o ekuje novog ravnatelja Dugo godina Grad Mur-

Pat po i nezad

sko Središ e ne uspijeva kvalitetno zadovoljiti rad Gradske knjižnice. To nije, knjižni arke se iz ovih ili onih razloga mijenjaju kao na teku oj traci, što sigurno nije dobro ni za korisnike ni za Knjižnicu, a ni za Grad.

Kolegij središ anskog gradona elnika ponovno želi stvoriti red i zaposliti novu knjižni arku te je stoga raspisao natje aj za radno mjesto ravnatelja Gradske knjižnice. Pristigle su tri ponude ili zamolbe i sada je na Povjerenstvu za provedbu natje aja za imenovanje ravnatelja da odabere kandidata i potom ga Gradskom vije u predloži na razmatranje i odlu ivanje. Gradona elnik i njegovi suradnici, a poglavito gra ani korisnici usluga Gradske knjižnice, žele da bude izabrana osoba koja kani raditi dulje vrijeme, uspostaviti red i uvesti novosti u rad Knjižnice, koja knjigama i raznim asopisima opslužuje par tisu a gra ana i ljudi s itavoga gradskog podru ja i okolice.

Zato i ne udi kako mnogo ljudi sa zanimanjem o ekuje imenovanje novog ravnatelja ili ravnateljice ove kulturne institucije.

Prošlu subotu saga oko gradnje nove farme pili a u Selnici dobila je novi nastavak. Podsje amo, Antun Kocijan želi proširiti svoju farmu pili a, no nezadovoljni susjedi odlu ili su to sprije iti peticijom dok Kocijan ne otkloni tehni ke nedostatke postoje e farme, iz koje se prilikom pojedinih faza tova širi nesnosni smrad.

Selni ki na elnik Ervin Vi evi sazvao je sastanak u op inskim prostorijama u kojima su se okupili zainteresirani gra ani i vlasnik farme Antun Kocijan, kako bi dogovorom pronašli rješenje koje e zadovoljiti sve strane.

Iako je animozitet izme u Kocijana i pojedinih susjeda o it, ipak je na sastanku jasno izre eno da im nije na kraj pameti da Antun Kocijan prestane sa svojom proizvodnjom, ali da zahtijevaju da otkloni nedostatke, farma jednostavno previše smrdi jer se Kocijan pri gradnji nije držao potrebnih standarda.

Na elnik Vi evi podsjetio je Kocijana na sjednicu Op inskog vije a, održanu 15. travnja 2011. godine, na kojoj je donesena odluka da Kocijan mora napraviti studiju utjecaja na okoliš kako bi proširio farmu. Kocijan do danas tu studiju nije napravio. A da se prestane širiti smrad, potrebno je poboljšati ventilaciju, koja sada ne zadovoljava standarde, a i okrenuta je prema nase-

Sa Selnicom o naftnom muzeju Op ina Selnica uputila je Gradu poziv na zajedni ku suradnju kod izgradnje Muzeja nafte u Selnici, gdje ve postoji manji park s izlošcima vezanima uz va enje nafte u Selnici. Kako Grad Mursko Središ e ve dulje vrijeme ure uje Spomen-park naftaštva u Peklenici, Selnici e se ponuditi mogu nost sudjelovanja u projektu “Ekomuzej Mura”, kroz koji bi se su inancirao i Muzej nafte u Selnici. Grad je prihvatio ponudu poduze a ‘’Urbia’’ iz akovca, koje e za 9.000 kuna + PDV izraditi prve izmjene i dopune DPU-a gospodarske zone Brezje, potrebne za izvedbu industrijskoga željezni kog kolosijeka u zoni. Isto tako Grad je prihvatio ponudu tvrtke ‘’Zaing’’ iz akovca koja e za 3.660 kuna + PDV obaviti ispitivanja i reviziju poslova i dokumenata vezanih uz zaštitu na radu u Gradskoj upravi. S tisu u kuna Grad e Udruzi veterana 7. gardijske brigade “Pume” iz Varaždina pomo i u postavljanju spomenika u Varaždinu, dok e Društvu žena Mursko Središ e platiti prijevoz na lepoglavski fašnik.

Grad prikuplja ponude za ure enje pristupnog puta deponiji sme a Hrastinka te rješava problem odvodnje oborinskih voda i sanacije u ulici Brezje. (sm)

DRAGOSLAVEC - novo klizište koje ugrožava promet na državnoj cesti akovec - Štrigova

Bezdan bez dna koji utjeruje strah u kosti Ovih dana u Me imurju, u njegovom gornjem dijelu, aktiviralo se novo klizište tla, koje je uznemirilo ne samo žitelje ovog kraja, nego i mnoge prolaznike i turiste koji dolaze u Štrigovu, Toplice Sveti Martin i druga mjesta.

Novo klizište pojavilo se u Dragoslavcu pokraj državne ceste akovec - Štrigova, nedaleko od nedavno saniranog kolnika ceste koja je do sada bila u nadležnosti ŽUC-a Me imurske županije.

- Ova cesta nije u našoj nadležnosti otkako je prije par mjeseci prešla u nadležnost Hrvatskih cesta, te mi nemamo nikakve ovlasti nad njom.

Jedino što smo mogli i što smo u inili je da izvijestimo Hrvatske ceste i od njih tražimo brzu reakciju. Ali, pou eni primjerom klizišta na istoj cesti u naselju Prekopa, gdje Hrvatske ceste sanaciju obavljaju godinu i više dana, nisam baš optimist u skoru reakciju Hrvatskih ce-

- Do ovog klizišta nije trebalo do i da su se kvalitetnije obavili radovi na sanaciji klizišta pedesetak metara udaljenog od sadašnjeg prije godinu-dvije, kažu u Hrvatskim cestama, i poru uju “da e se sanirati uskoro“ sta, premda bih želio da nisam u pravu. Ina e, mi smo na mogu nost aktiviranja ovog klizišta nadležne upoznali kada se obavljala sanacija kolnika nekoliko metara od ovog dijela ceste i tražili da se i ovaj dio podru ja sanira, me utim, naše zamolbe nisu uslišane. Žitelji ovog kraja znaju kako se ispod ovog klizišta nalaze nekadašnji ugljenokopi, pa se zajedno sa mnom pitaju ne prijeti li klizište ve ih razmjera, možda i katastrofa. Stoga smo svi zabrinuti da nam se ne dogodi slu aj poput onog u Grabrovniku, gdje su u opasnosti ku e, gospodarski objekti, šume i vo njaci, a time samim i ljudski životi, kaže An elko Nagrajsalovi , na elnik op ine

Sveti Juraj na Bregu, dodaju i kako bi sam organizirao sanaciju ovog klizišta, me utim, za nešto takvo jednostavno Op ina nema novac.

Sanacija ‘’uskoro“ - Upoznati smo s cijelom situacijom u vezi s klizištem u Dragoslavcu i ve smo poduzeli konkretne mjere o sanaciji ovoga drugog po redu klizišta na državnoj cesti akovec - Štrigova. Prvo e se obaviti ispitivanja terena, nakon ega slijedi izrada projektne dokumentacije. Kada ona bude gotova, a želimo da to bude vrlo brzo, slijedi raspisivanje natje aja, odabir izvo a a radova i potom radovi na terenu, odnosno na samom klizištu. Želim

vjerovati kako e radovi biti dovršeni u znatno kra em roku nego je to slu aj u Prekopi. Do ovog klizišta u Dragoslavcu nije trebalo do i da su se kvalitetnije i korektnije obavili radovi na sanaciji klizišta pedesetak metara udaljenog od sadašnjeg prije godinu-dvije dana. Ali onda su za to odgovorni bili drugi jer cesta je bila u nadležnosti Županijske uprave akovec, a oni su napravili po svome, mišljenja sam ne dovoljno dobro, rekao nam je Stjepan Markovi , direktor Ispostave Hrvatskih cesta u Varaždinu, dodavši kako više ne smije i ne može re i o ovom slu aju. Kaže Markovi da govori ne e pomo i, nego što brža sanacija, kako bi se promet ovom prometnicom odvijao što sigurnije. Zastoji na sanaciji u Prekopi su, kaže Markovi , posebne naravi i o njima nije ovlašten govoriti.

(S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

OP INA Štrigova

Utvr iva Op ina Štrigova donosi novu odluku o komunalnom doprinosu, kojom se odre uju uvjeti i na in utvr ivanja komunalnog doprinosa Op ini Štrigova. Gotovo najvažnije u odluci je da se podru -

MURSKO SREDIŠ E

Zatvoren Gra ani Murskog Središ a ostali su bez parkirališta u samom gradskom središtu, ispred prodavaonice ‘’Željeznarija’’. Izgledom i stanjem parkirališta nezadovoljni su bili gra ani, ali i gradski elnici, no, kako je ono u privatnom vlasništvu, Grad niti je mogao niti želio urediti parkiralište za koje su mnogi mislili da je javno.

Nezadovoljan stalnim prozivanjem i opomenama koje je dobivao vlasnik Željeznarije, a

21. velja e 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

arme pili a u Selnici ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Ku ni odgoj uz ozicija izme u Kocijana mamicu i japicu dovoljnih gra ana M broju Me imurskih novina.

Antun Kocijan rekao je da je svjestan nedostataka arme i da je upravo zbog toga želi modernizirati i proširiti. Za to su mu potrebna sredstva iz IPARD-a, koja pak ne može dobiti bez dozvole Op ine.

Dakle, Kocijan želi najprije dobiti blagoslov Op ine, kako bi otklonio nedostatke.

Na elnik Ervin Vi evi pak s druge strane ne želi izdati dozvolu ''na povjerenje“, jer osim što bi na to negodovali nezadovoljni gra ani, podsjetio je da je Kocijan ve jednom izigrao povjerenje, spomenuvši sjednicu iz 2011. godine, nakon koje je imao tri Na elnik Ervin Vi evi ne želi izdati dozvolu za novu farmu dok se ne napravi studija utjecaja na okoliš, obe ana još 2011. godine godine vremena za otkloniti nedostatke. Vi evi je podrlju, umjesto u drugu stranu. pa zeleno svjetlo za novu metara od prvih ku a, a ne žavši nezadovoljne gra ane Najprije otklanjanje nedo- Gra ani su iznijeli podatak 200 metara, kao što je Koci- ostao rezolutan u tome da Kostataka na sadašnjoj armi, da je arma udaljena samo 86 jan iznio novinaru u prošlom cijan prvo mora otkloniti negativnosti na postoje oj armi i tek tada e dobiti dozvolu za proširenje i gradnju nove.

Kocijan pak je s druge strane rezolutan u tome da je besmisleno sad investirati nemali novac u promjene na postoje oj armi, kad e ionako novim projektom otkloniti sve negativnosti, te da e iskoristiti sva pravna sredstva kako bi došao do dozvole.

Tako se zbog nepovjerenja i poneke teške rije i arma pili a našla u pat poziciji, u kojoj ni jedna strana ne misli popuštati unato tome što svi žele da Kocijan nastavi raditi, Gra ani su nezadovoljni dosadašnjim ponašanjem Antuna Kocijana, koje je izazvalo nepovjerenje ali uz manje smrada. (tn)

anje A i B zona gra enja je op ine Štrigova, odnosno naselje Štrigova, utvr uje kao jedinstvena A zona gra enja u pogledu položaja odre enog podru ja za utvr ivanje visine, na ina i rokova pla anja komunalnog doprinosa, osim naselja

Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora, koja se utvr uju kao jedinstvena zona B gra enja. Sva sredstva komunalnog doprinosa zasebno se evidentiraju za

podru ja pojedinoga mjesnog odbora naselja te su namijenjena za financiranje gra enja i korištenja objekata i ure aja komunalne in rastrukture na onim podru jima iz kojih su napla ena. Jedini na vrijednost

komunalnog doprinosa za stambene gra evine iznosi 2,50 kuna za prostorni metar, za poslovne gra evine 1 kunu za prostorni metar, kao i za gospodarske gra evine poljoprivredne djelatnosti i pomo ne gra evine. Kona nu odluku donosi Op insko vije e na svojoj idu oj sjednici. (sm)

privatni parking u centru grada

ujedno i vlasnik parkirališta, tvrtka ‘’Proming’’ iz akov-

ca, parkiralište je zatvoreno i ogra eno, tako da je pristup

onemogu en. Gradona elnik Dražen Srpak kaže kako vla-

snik ima pravo ograditi svoje vlasništvo, no tvrdi i kako ga s obzirom na to da je u samom središtu grada treba urediti i staviti u unkciju.

Ho e li do i do dogovora izme u Grada M. Središ e i vlasnika, ostaje za vidjeti, ali dosadašnji pokušaji nisu bili uspješni. Ono što je najve i problem zasigurno je sužena mogu nost parkiranja u centru grada, koje je svedeno na nekoliko parkirališnih mjesta. (sm)

inulih dana obišao sam nekoliko obitelji, gdje sam imao priliku razgovarati s njihovim najmla im lanovima, koji su me oduševili svojim pristupom, ponašanjem i razgovorom. osebno sam se ugodno osje ao kod obitelji Horvat u Podturnu, Kocijan u Selnici i Petkovi u Štrukovcu.

Djeca u tim obiteljima iskazivala su poštovanje prema meni kao starijoj osobi, prihva ali moje opaske i savjete te sa zanimanjem poslušali ono što sam govorio. I oni su meni ispri ali puno toga, možda i više nego su to željeli njihovi roditelji i uku ani. sje ao sam se v rlo ugodno s tom djecom, što ina e nisam doživio kod mnogih drugih obitelji, gdje su djeca ili zaokupljena igricama, mobitelima, televizorima i drugim modernim napravama i na starijeg ovjeka, poglavito nepoznatog im, gledaju udno. Vjerojatno na njih utje u roditelji i mediji prikazuju i djeci strane osobe “opasnima” u današnje vrijeme. Važan je odgoj, shvatio sam odavno.

Još ako djecu odgajaju mamice i japice, ljudi u poznim godinama, koji nisu živjeli u obilju, nisu bili bez krš anske vjere te svojim unucima i praunucima govorili kako uvijek i svugdje starije treba poštovati, onda su takva djeca dobra djeca. Upravo su djeca u obiteljima o kojima govorim odgajana od strane mamice i japice i sigurno su takva kakva su bila prema meni i prema drugima. alo manje ugodno bilo mi je dok sam itao i pro itao knjigu o Prelogu i Prelo ancima i svim njegovim kolegama i kolegicama, doga ajima i doga anjima, autora Jurja Lajtmana, koji prosta kim re enicama i rije ima govori o osobama ko-

P

O

M

PIŠE: STJEPAN MESARI je su ga okruživale u mladosti i danas, gotovo u starosti. Siguran sam kako Lajtman nije odgajan uz mamicu i japicu, jer da je sigurno mu na pamet ne bi palo pisati o “bezgrješnom za e u” svoje ro akinje, ime je ona, prema njegovom pisanju, oborila tezu o Bezgrješnom za e u BDM. o što izražava otvorenu netrpeljivost prema Katoli koj crkvi i njezinim službenicima ne udi me, ali me udi iznošenje gotovo pogrdnih rije i o mnogim nama poznatim ljudima. Ipak, priznajem, knjigu sam pro itao od prvog do posljednjeg slova i šteta što recenzenti Lajtmana nisu upozorili na prostakluk kojim se poslužio u knjizi. Prelog i Prelo anci ne e biti ponosni ovim Lajtmanovim uratkom, kao što su s pravom ponosni na mnoge svoje sugra ane, poglavito župnika pre asnog Hoblaja, poduzetnike Hreš a, Erenta, Šestana i mnoge druge o kojima sam mnogo lijepoga slušao proteklih dana. Koliko znam, i ovi su ljudi ponosni na svoje mamice i japice koji su im usadili uzorno ponašanje, poštovanje drugih i, što je možda i najvažnije, usadili su im ljubav prema Bogu, vjeri, Me imurju i Domovini, a poglavito prema ovjeku.

T

HLAPI INA

Umro branitelj Rajko Majsen Samo tjedan dana nakon što smo pisali o teškoj bolesti i nebrigi zajednice za hrvatskog branitelja Rajka Majsena, na blagdan Svetog Valentina, mu enika i zaštitnika svih vjernika i ‘’sveca ljubavi“, preminuo je hrvatski branitelj i vitez Domovinskog rata Rajko Majsen.

Majsen je od 1991. do 1993. godine bio pripadnik Zbora narodne garde (ZNG) brane i Domovinu na isto nom bojištu. Nakon povratka s ratišta živio je u Murskom Središ u, a potom u Hlapi ini, gdje je, napušten od Hrvatske kojoj je dao najviše što je mogao, prepušten sam sebi u teškim bolovima živio krat-

ko vrijeme. Posljednjih dana mnogi su ga obilazili, ali uzalud, ratne rane, osje aj napuštenosti i teška bolest shrvale su i takvog bojovnika kao što je Rajko.

Ostaje nam svima re i: Hvala Ti, Rajko za sve što si u inio za Lijepu Našu i neka Ti je laka hrvatska gruda. Vrijeme sahrane još nije utvr eno. (sm)

12

Kroz Međimurje

OP INA Orehovica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stu

OP INA Mala Subotica

Vre e umjesto kanti u romskom naselju Upravni odjel op ine Orehovica obavijestio je žitelje romskog naselja Orehovica da je GKP “ akom” d.o.o. 18. velja e obavio posljednje skupljanje komunalnog otpada iz romskog naselja Orehovica putem kanti. Djelatnici GKP-a “ akom” sakupili su i odvezli kante.

Komunalni otpad stanovnici romskog naselja u Orehovici ubudu e e skupljati isklju ivo u vre e za komunalni otpad koje se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima Mettsa i GKP-a “ akom” d.o.o. po sljede im cijenama: 40 litara - 5 kuna, 80 litara - 10 kuna i 120 litara - 15 kuna.

U cijeni vre e sadržana je naknada za sakupljanje i zbrinjavanje. Vre e e korisnici usluge na dan odvoza ostavljati na mjestima na kojima su do sada ostavljali kante u dane predvi ene za

odvoz komunalnog otpada u op ini Orehovica (svaki drugi utorak). Komunalni otpad koji ne e biti odložen u posebne vre e GKP-a, na kojima je nazna eno da je vre a namijenjena za komunalni otpad, ne e se odvoziti Time ne prestaje obveza stanovnika romskog naselja Orehovica da podmire do sada nastalo dugovanje, te ih se poziva na daljnje prikupljanje sredstava za pokri e dugovanja, a kako je dogovoreno s predstavnicima GKP “ akom” d.o.o. i zamjenikom na elnika op ine Orehovica iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Nedeljkom Mari em, priop uje se iz Op ine Orehovica. Ova je mjera poduzeta kako bi odvoz otpada bio za Rome što jeftiniji, nakon što se vidjelo da teško pla aju odvoz kantama. (J)

TRI DONJOME IMURSKE OP INE u novom EU projektu

EGTC Mura Region za ja anje gospodarske i socijalne suradnje U ponedjeljak 10. velja e u prostorijama REDEA-e u akovcu održan je radni sastanak sudionika projekta Europske unije "EGTC Mura Region" (Europska grupacija teritorijalne suradnje) u kojem sudjeluju op ine Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an iz Me imurja te udruga pomurskih op ina "Muramente" iz Republike Ma arske. Na sastanku su bili na elnici i predstavnici spomenutih op ina te Tvrtko elan, programski i komunikacijski voditelj u zajedni kom tehni kom tajništvu programa IPA prekograni na suradnja iz Budimpešte. Realizacija navedenog projekta je zapo ela, analizirana je trenutna situacija te su detaljizirani vremenski termini. Zaklju eno je da sve ide sukladno pravilima EU. Tvrtko elan e pružiti svu mogu u potporu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

EGTC - Europska grupacija teritorijalne suradnje oblik je udruživanja jedinica lokalne samouprave sa zajedni kim sustavom planiranja i razvoja. - Ciljevi EGTC-a jesu ja anje gospodarske, socijalne i druge suradnje pa e formiranjem EGTC-a naše op ine biti u ve oj mogu nosti iskoristiti puni njegov potencijal na temelju prekograni ne suradnje. Radi se prvenstveno o provedbi projekata i programa suradnje koji se su inanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskoga socijalnog fonda i Kohezijskog fonda, rekao je nakon sastanka na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec. Europska unija je za inanciranje projekata i programa teritorijalne suradnje predvidjela 12 milijardi eura za razdoblje 2014. - 2020., zbog toga je i te kako važno de inirati zajedni ke projekte i programe. (alf)

21. velja e 2014.

ZVIŽDA nam je prijav

Program održavanja komunalne infrastrukture u prošloj godini mora na popravak jer brojke nisu štimale

Nelegalno zapošljavanje u Dje jem vrti u “Poto nica” Na osmoj po redu sjednici Op inskog vije a Mala Subotica prihva en je prijedlog odluke o komunalnom doprinosu. Op ina je podijeljena u dvije zone za pla anje komunalnog doprinosa.

U prvoj zoni, u koju spadaju naselja Mala Subotica, Dršimurec, Strelec, Palovec i Sveti Križ, komunalni doprinos za novogradnju i dogradnju stambenih i poslovnih prostora iznosi 20 kuna po metru kubnom, za proizvodne pogone 10 kuna, za antenske stupove 100 kuna, za sun ane elektrane 30 kuna po kvadratu i za nadstrešnice i pomo ne gra evine 5 kuna po metru kubnom.

U drugoj zoni, koja obuhva a naselje Piškorovec, cijene su 10 kuna za stambeni prostor po metru kubnom, a za nadstrešnice 4 kune.

Za one koji su zahtjev za legalizaciju podnijeli do 30. lipnja protekle godine, cijena komunalnog doprinosa iznosi 20 kuna po metru kubnom za stambene prostore, a za pomo ne gra evine 2 kune

po metru kubnom. U Piškorovcu komunalni doprinos za legalizaciju iznosi 10 kuna po kubnom metru te 2 kune za pomo ne objekte.

Predlaga , na elnik op ine, kako je objašnjeno, rukovodio se sli nom visinom komunalnog doprinosa u drugim op inama.

Vije e je prihvatilo i izvješ e na elnika o zbrinjavanju otpada na podru ju op ine u protekloj godini. Otpad prikuplja tvrtka ‘’MURS-EKOM’’.

Tijekom godine prikupljeno je 29 tona papira, 29 tona plastike, 23 tone stakla, 6 tona metala, 17 tona biorazgradivog otpada, 15 tona glomaznog otpada te 445 tona komunalnog otpada ili ukupno 572 tone otpada, što je manje za oko 15 posto u odnosu na godinu dana ranije. Ostaje otvoreno pitanje kako riješiti odlaganje biorazgradivog otpada, eka se što e u initi druge op ine.

Vije nik Miran Pintari je u ime Kluba vije nika HDZ-a, HSS-a i Laburista postavio pitanje o zapošljavanju u

Dje jem vrti u “Poto nica”, a poslana je i prijava inspekciji rada. Naime, po proceduri je trebao biti novi natje aj koji nije raspisan, ve je djelatnica primljena na radno mjesto neregularno. Upravno vije e vrti a pove alo je pla e radnicima te im osiguralo boži nicu, dok je u Op ini nisu dobili.

Na elnik Vladimir Domjani rekao je u odgovoru da su po injene dvije pogreške zbog nepoznavanja propisa. Naime, u natje aju je tražena potvrda koju kandidati nisu mogli dobiti. Zatim, Upravno vije e predložilo je svojeg kandidata, ravnateljica svojeg, a prema zakonu ako se ne prihvati prijedlog ravnateljice, kako se dogodilo, trebao je novi natje aj kojeg nije bilo.

Miran Pintari na to je rekao da bi trebalo razriješiti Upravo vije e vrti a ili ga proširiti, a na elnik Domjani je odgovorio da ne e razriješiti Upravno vije e vrti a, a pogreške e se ispraviti.

(J. Šimunko)

Na natj tehni a dva akt

- Na natje aju u prosincu 21 kandida na oba U našu redakciju stigao je e-mail zvižda a na temu mogu eg nepotizma u HEP-u, odnosno Elektri akovec. U pismu se kaže: "Ovo je prijava strana kog nepotizma u Me imurskoj županiji.

Naime HEP ODS - Elektra akovec s direktorom Mladenom Hrenom (HNS), koji je postavljen mimo ikakvog javnog natje aja, prijašnji direktor odlazi na funkciju u sjedište HEP-a, a sadašnji se postavlja dopisom iz 'centrale'. HEP provodi natje aj za radna mjesta koji je objavljen samo na stranicama HEP-a.

Tijekom prosinca 2014. godine provodi se natje aj za prijem 2 radnika na neodre eno i na ta mjesta SLU AJNO zapošljavaju dva vije nika HNS-a iz me imurskih op ina, to su Branimir Leva i iz Novakovca i Zoran Horvat iz Donje Dubrave.

Na ovim linkovima su podaci o njihovim strana kim aktivnostima, http://

Kamo e Na vašim sam Internet stranicama pro itala lanak: “Zvuk e umanjiti gnijež enje akove kih vrana?”.

Naoko, ovo izgleda odli no. akovec e se riješiti najezde vrana koja traje dugi niz godina. Ipak, ja imam neka pitanja i želim ih podijeliti s ostalim itaocima, a i u esnicima ove akcije. Davno je Na elnik Vladimir Domjani obrazlaže kako je došlo do proceduralnih pogrešaka u vrti u “Poto nica”

21. velja e 2014.

upci

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

vio strana ki nepotizam u HEP-u, odnosno akove koj Elektri

je aju za KV radnika i ara iz prosinca zaposlena tivna lana HNS-a

at prijavio se za otvoreno radno mjesto tehni ara, odnosno 13 kandidata za radno mjesto KV radnika, a a radna mjesta zaposleni su najbolji nakon testiranja, priop ili su iz HEP-a opcina-podturen.hr/index. php?option=com_content &view=article&id=166:ob java http://www.donjadubrava.hr/dd3/defaultcont. asp?id=4." Zvižda nam je tako er pojasnio u dodatnom e-mailu da je prigodom prvog natje aja na kojem su zapošljavani pripravnici na odre eno vrijeme u studenome (tada je direktor bio još Davor Soka , op. r.) bilo sve u redu, dok su se na natje aju u prosincu u trenutku kada je Hren zamijenio Soka a zapošljavali jedan KV radnik i 1 radnik SSS na neodre eno vrijeme te da su posao u tom slu aju dobili aktivni lanovi HNS-a, što pobu uje sumnju u strana ki nepotizam. Zvižda dodaje da su u pitanju novozaposleni u HEP-u, odnosno da nisu prije radili u toj tvrtki. Pismo, odnosno e-mail upu en je na više adresa, pa i MUP-u.

Upoznali smo novog direktora Elektre akovec Mla-

dena Hrena s navodima iz pisma, te ga zamolili za komentar. Prema njegovim rije ima, o svemu je odlu ivala pravna služba HEP-a u Zagrebu, te smatra da je postupak prijema, koliko je njemu poznato, korektno odra en. Zamolio nas je da ga upoznamo sa sadržajem da vidi o kojem je natje aju rije , te je rekao da e uputiti pitanje pravnoj službi na tu temu.

Odgovor iz HEP-a: Izabrani jer su bili najbolji na natje aju Služba HEP-a odgovorila je u etvrtak, navode i da je sve bilo regularno i da su oni koji su izabrani imali najbolje rezutate na testu i razgovoru. Na natje aj za tehni ara javio se 21 kandidat, a za drugo radno mjesto radnika 13 kandidata.

Donosimo odgovor u cijelosti, koji potpisuje direktor Elektre akovec Mladen Hren: Vezano uz prijavu nepotizma prilikom zapošljavanja u

HEP-u, možemo Vas izvijestiti o sljede em: "Dana 12. prosinca 2013. godine, na WEB stranicama HEP d.d.-a Zagreb, (središnje stranice svih lanica HEP grupe) izme u ostalih objavljen je oglas za radno 'tehni ar 1' i 'radnik KV 1'.

Oglas je bio otvoren do 19. prosinca 2013. Na oglas se prijavio za prvo radno mjesto 21 kandidat, a za radno mjesto 'radnik KV' 13 kandidata. U daljnji selekcijski postupak pozvani su kandidati koji ispunjavaju uvjete natje aja te je tako obavljeno testiranje i razgovor s kandidatima.

Izabrani kandidati imali su najbolje rezultate na testiranju i s njima je zasnovan radni odnos.

Posebno napominjemo da je postupak zapošljavanja novih radnika proveden u skladu sa Zakonom o radu, Pravilnikom o radu HEP ODS d.o.o. i Uputom o postupku zapošlja-

odletjeti otjerane vrane? objašnjeno kako je do najezde vrana u akovcu došlo iz razloga što je istrijebljen njihov prirodni neprijatelj. Moja pitanje je: u lanku se navodi kako e navedeni ure aj otjerati vrane s njihovih gnjezdilišta. A kuda e ih otjerati? Vranama, kao i svim pticama i životinjama, rukovodi priroda. Njima je sad vrijeme gnijež enja i ako

e ih se otjerati iz grada oti i e nekamo drugamo. Dakle, oni koji su odlu ili instalirati taj ure aj trebali bi znati odgovor na ovo pitanje. Jer ako se vrane “presele” na neko podru je u okolici akovca, mislim da se ne e u initi ništa dobra. Naime, one e onda negdje drugdje poremetiti sve mogu e prirodne tokove.

Zbog toga i pišem. Ja nisam stru njak za prirodu ili za ptice (samo živim u prirodi), pa molim odgovorne i stru ne ljude da se izjasne i razuvjere me kako ovim inom ne e do i do nekog novog ekološkog poreme aja koji je izazvao ovjek.

Srda an pozdrav! (V. M., Zasadbreg)

vanja novih radnika koju je donio Predsjednik Uprave HEP-a, dana 22.07. 2013. godine".

Kako je vidljivo iz dopisa, tvrdi se da je zapošljavanje bilo regularno i da su izme u više kandidata izabrani oni koji su bili najbolji na testu i u razgovoru.

Dakako da pravna služba nije provjeravala politi ke stavove kandidata, što spada u ustavne slobode, mogu e je da je bilo "šaputanja", no to je nemogu e dokazati i provjeriti.

Me utim, i dalje ostaje otvoreno pitanje zašto je baš sadnastala takva slu ajnost da su zaposleni oni koji su politi ki aktivni u HNS-u u trenutku kad je vode e mjesto akove ke podružnice HEP-a tako er preuzeo HNS-ovac.

(J. Šimunko)

Me imurski HNS smatra da su u pitanju zlonamjerne optužbe “Temeljem upita koji ste nam poslali, dostavljam Vam službeno o itovanje.

Prema svim informacijama kojima raspolažemo, objava i provo enje natje aja za radna mjesta te ukupna kadrovska politika u slu aju HEP-a nije u ingerenciji Elektre akovec, ve u ingerenciji HEP-a d.d. Zagreb.

HNS Me imurja se ne miješa i nema veze s politikom državnog poduze a HEP-a d.d. Zagreb, jednako kao ni u poslovanje drugih državnih poduze a koja posluju na podru ju Me imurja.

Prema upitu koji ste nam dostavili, moram napomenuti da ni Zoran Horvat ni Branimir Leva i nisu dužnosnici HNS-a na županijskoj razini, u smislu lanstva u strana kim tijelima ili da su pak predsjednici podružnica. Gosp. Horvat je vije nik u Op inskom vije u Donja Dubrava, dok Branimir Leva i nije vije nik u Op inskom vije u Podturen.

Ovim putem želimo odbaciti svaku etiketu da se HNS Me imurja bavi bilo

kakvim kadroviranjem u državnim ili lokalnim javnim poduze ima, a predsjednik HNS-a Me imurja koji je ujedno i župan Me imurske županije traži od svih dužnosnika u javnim poduze ima rezultate i odgovornost na funkcijama koje obnašaju bez obzira na eventualnu politi ku pripadnost pojedine osobe.

U javnim državnim i lokalnim poduze ima zaposlene su osobe koje smiju biti lanovi politi kih stranaka i to nikako ne smije biti mjerilo i osnov ne ijeg zapošljavanja te nitko nema i ne smije imati prednost kao niti zbog stranke smije ili može biti diskriminiran.

Svako javno poduze e dužno je prilikom zapošljavanja provesti javni natje aj, testiranje i odabir sukladno rezultatima testiranja te u krajnjem slu aju preuzeti odgovornost za odluku.

Prema svemu navedenome, ove i sve sli ne optužbe odbacujemo kao neosnovane i zlonamjerne”, stoji u priop enju me imurskog HNS-a.

RESTORAN “VRBI” u akovcu

Od smu a na žaru do kotleta i odli nog vina Pred nekoliko dana je tvrka Vrbi&Dora u akovcu u Mihovljanskoj ulici 70 (bivša Hidrotehnika) otvorila Restoran Vrbi ugostiteljski objekt u kojemu se poslužuje odli na hrana, ukusni deserti i vrlo dobra me imurska vina kao i druga pi a od bezalkoholnih, preko žestokih do sokova, kave i vru e okolade. Kako je vlasnik restorana Vrbi u akovcu, Zlatko Vrbanec – Vrbi, ujedno i vlasnik ugostiteljskog objekta uz Dravu kod Kuršanca, poznatom po izvrsnim jelima s roštilja, posebice rije nih riba, mnoge riblje specijalitete kao i jela s roštilja, nudi na uživanje i u akove kom restoranu.

Svježi smu na žaru i druge rije ne ribe u restora-

nu Vrbi u akovcu posebno su ukusne i jedinstvene u ponudi u našem kraju, upravo zato što su ulovljene istog dana kada se i pripremaju za jelo.

Kod Vrbija pripremaju i poslužuju dvadesetak jela, uglavnom na tradicionalan na in s mnogo doma ih za ina, a primaju i posebne narudžbe, poglavito za organizirane skupine, kao na primjer za svatove, svete potvrde, prve pri esti, karmine, slavlja raznih obljetnica.

Svakog dana u ponudi su tri vrste jela za doru ak, gablec ili južinu. Poslužuju vrlo dobra i ukusan vina iz Vinske ku e Dražena Belovi a iz Nedeliš a, raznovrsna piva, vo ne sokove i napitke.

Otvoreni su svaki dan osim nedjelje od 7 do 22 sata, za organizirane skupine prema dogovoru.

Ve ste krenuli u Vrbi u akovcu u Mihovljanskoj 70? Vaša odluka je na mjestu. (sm, ZV)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. velja e 2014.

OPG PETKOVI u Štrukovcu drži tri ženke me imurskoga hladnokrvnog konja

Sve teže konjima pripremati hranu i održavati ih u kondiciji AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kona no stigli kupci i lijepo vrijeme Tre a srijeda u velja i na akove kom placu i sajmu bila je puno razli itija od svih ovogodišnjih, emu je zasigurno puno doprinijelo lijepo vrijeme.

Sun an i topao dan nikoga kome je u krvi trgovanje nije ostavio kod ku e i mnogi su pohrlili ponuditi, prodati i kupiti poljoprivredne, obrtni ke, industrijske i druge proizvode, koji su ovaj put imali prihvatljive cijene.

Kupci su tražili i dobili sjemenski kukuruz i krumpir, raspitivali se za vo ne i lozne sadnice, naru ivali pili e, pa i e, puri e i žibeke, a pitali i za odojke. Na placu su se pojavili buketi i proljetnog cvije a, zumbuli u posudicama, kao i presadnice povr a za sadnju pod pla-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - sjemenski krumpir 10 kn/kg - sjemenski kukuruz 8 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - zob 2 kn/kg - zumbul 10 kn/kom - turoš 10 kn/kom - endivija 12 kn/kg - grah 25 kn/kg - pe eni buncek 25 kn

stenike. Kona no je veselo bilo i kod pe enjara, koji sajmenom danu daju posebnu draž. Drvari su ovu srijedu “izvisili” jer su toplo vrijeme ljudi vrlo ozbiljno shvatili i prihvatili kao najavu trajnijega lijepog vremena. (S. Mesari , Z. Vrzan)

- Konjima ne obra ujemo zemlju niti ih koristimo za vu u kola i sli no, kao što je to nekada bilo, a treba ih držati u kondiciji. Ljeti ih držimo na otvorenom pak se istr avaju, no u zimi je dosta teško, stoga razmišljamo o otvaranju turizma, gdje bi konji služili za jahanje i vu u fijakera i saonica, kaže Danijel Petkovi iz Štrukovca PIŠE: STJEPAN MESARI

Lasta, Zora i Vilma kobile su koje na svom imanju u Štrukovcu drži obitelj Petkovi i jedini su konji u naselju u kojemu je nekada svaka tre a ku a imala najmanje dva konja. Petkovi i imaju registrirano Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) i za svoje konje hranu proizvode na vlastitim površinama, a ponešto imaju i u najmu.

- Prvo smo imali krave, ali situacija oko napla ivanja mlijeka koje smo predavali jednom otkupljiva u nije išla najbolje, pak smo razmišljali o ne em drugom. Tako smo 2007. godine odlu ili nabaviti kobilu me imurskoga hladnokrvog konja i baviti se intenzivno konjogojstvom, jer nam se inilo zanimljivim, a i na gruntu koji smo kupili postojala je tradicija držanja konja.

U ovih šest-sedam godina nekoliko mladunaca (ždrebad), od kojim smo ženke zadržali, a muške prodali. Danas imamo tri odrasle kobile koje su pod nadzorom Udruge uzgajiva a me imurskog konja i za koje hranu pripremamo sami, dakle hranimo ih potpuno zdravom prirodnom hranom, sijenom, zobi i kukuruzom.

Me utim, nije sve jednostavno i kako smo željeli, poglavito ne u ekonomskom pogledu. S kobilama ništa ne zara ujemo, a

na njih trošimo. Vrlo je niska cijena ždrebadi, koju uglavnom odre uju preprodava i.

Do u i kažu ‘dajemo toliko i toliko i ako ho ete može, ako ne, ne morate’, a kako nemamo kamo s muškom ždrebadi, onda prodamo po cijeni koju prekupci ponude, a vjerujte ona je i na pola niža od odojaka.

Drugi problem je održavanje životinja u kondiciji, poglavito u zimi kada borave samo u staji i ne izlaze na livadu, govori Danijel dok unosi slamu za nastel svojim trima ljubimicama.

Razmišljamo o seoskom turizmu - Danas konji ne služe za obavljanje poljoprivrednih radova niti za vu u kola i sli no i jako ih je teško držati u kondiciji, a opasno im je za zdravlje kada samo miruju. Tu i tamo kad je lijepo vrijeme pustimo ih da se istr e po livadi (ran u), gdje ina e borave od prolje a do zime. Kako ih ne možemo koristiti za poljoprivredne i prijevozni ke poslove, razmišljamo o otvaranju neke vrste seoskog turizma gdje bi konji bili stalno u pokretu. Ponudili bi školu jahanja, te vožnju u ijakeru i zimi u saonicama s konjskom vu om. Isto tako mogli bi posluživati specijalitete od konjskog mesa, što se u svijetu puno koristi. Prostora ima, imamo volju i želju, pa

Me imurski hladnokrvni konji OPG-a Petkovi spremni su za turisti ka doga anja, jahanje, vu u fijakera i saonica

ostaje samo da dobro razradimo projekt i ponudimo ga na neki od natje aja prema fondovima, kako bismo dobili odre ena sredstva za opremanje prostorija i terena za seoski turizam. Mišljenja sam da smo sposobni na nešto takvo, što bi nama i društvu donosilo zaradu, turistima zanimljivu rekreaciju i doživljaje, a samim konjima kretanje koje im je vrlo važno kod o uvanja zdravlja. Ne ostvarimo li ove želje, teško emo održati kobile zbog sve manje novca kojim raspolažemo, a ujedno e Štrukovec ostati bez konja koji su nekada bili simbol mjesta, a to ipak ne želimo. Želimo da

imamo konje koji e koristiti i drugima u zabavi i druženju s njima, jer konji su lijepe, umiljate, vjerne i drage životinje, naglašava gazda Danijel.

Bogatstvo OPG-a Petkovi je što svi lanovi obitelji, Franjo, Suzana, Luka, Petar i Klara, vile konje i žele da jednog dana svi skupa rade, zara uju i žive od konja. Ljubav prema konjima veliki je njihov adut, a sve drugo mogu ostvariti radom i kvalitetnim projektima. Seoski turizam s konjima zasigurno je dobar projekt, u koji trebaju ulagati Petkovi i, turisti ke zajednice, pa možda i ministarstva i turisti ke agencije.

uvode se u okca mreže. Ovo usmjeravanje se tijekom rasta provodi jedan do dva puta tjedno, sve dok vriježa ne naraste do gornje žice za koju se privezuje i spušta prema dolje.

Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito pincirati zaperke. Tijekom plodonošenja se uz navodnjavanje kapanjem jednom tjedno provodi i prihrana kompleksnim vodotopivim gnojivima s pove anim koncentracijama kalija.

rezultat jer plodovi ovih klasa imaju najvišu otkupnu cijenu.

Prinos može varirati od 3 do 5 kg/m2. Kornišoni su radno intenzivna povrtna kultura, posebice u perodu berbe koja može biti svakodnevna ali mogu biti zna ajan izvor prihoda na manjim poljoprivrednim gospodarstvima. Krastavac je jedna od rijetkih kultura gdje se u relativno kratkom periodu vegetacije može posti i vrijednost proizvodnje koja nadmašuje vrijednost zemljišta na kojem se uzgaja.

POVRTLARSTVO

Intenzivan na in proizvodnje krastavaca PIŠE: Sanja Hraš anec Agrome imurje

Intenzivan na in proizvodnje krastavaca za kiseljenje, tzv. kornišona, podrazumijeva uzgoj na armaturi u kombinaciji s crnom mulch folijom i postavljenim sustavom za navodnjavanje kap po kap, ime se ostvaruju najve i prinosi.

Krastavac je tipi na toploljubiva vrsta s pove anim zahtjevima prema temperaturi tla i zraka. Zbog velike lisne površine ima velike zahtjeve za vodom, naro ito tijekom plodonošenja.

SJETVA Prije sjetve/sadnje postavlja se sustav za navodnjavanje kap po kap i crna mulch folija.

Sjetva ili sadnja na otvoreno preporu uje se nakon što pro e opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Za naše podru je to je druga polovina svibnja. Zbog velikih zahtjeva za temperaturom, krastavci se u posljednje vrijeme uzgajaju iz presadnica

proizvedenih u grijanom zašti enom prostoru. Za nicanje prilikom sjetve na otvorenom poželjno je da temperatura tla bude minimalno 15 °C. Za vegetativni rast i razvoj najpovoljnije su dnevne temperature oko 25 °C i no ne oko 18 °C, a za cvatnju i razvoj ploda 25 do 30 °C danju i 20 °C no u.

Pri temperaturi 12 °C zaustavlja se cvatnja, na 10 °C biljka odbacuje cvjetove, a na 6 °C prestaje s rastom.

Visoke temperature iznad 32 °C znatno usporavaju rast plodova, smanjuju oplodnju, a ako su pra ene nedostatkom vode, može do i d o opadanja cvjetova i zametnutih plodova. Optimalna vlažnost tla tijekom plodonošenja je oko 80% poljskoga vodnog

kapaciteta. Uz to, poželjna je i vlažnost zraka iznad 70%. Tijekom plodonošenja potrebno je tjedno navodnjavati s 25 do 30 l/m2, kako bi se sprije io gubitak turgora biljke i smanjila mogu nost opadanja cvjetova. Krastavci su izuzetno osjetljivi na ja e vjetrove.

Zbog toga bi u proizvodnji na otvorenome trebalo birati položaje prirodno zašti ene od vjetra ili uz usjev krastavaca posijati nekoliko redova kuku-

ruza koji e poslužiti kao vjetrozaštitni pojas. Na pripremljene gredice s postavljenim sustavom za navodnjavanje kap po kap i pokrivene crnom mulch folijom postavljaju se stupovi koji se ukopaju tako da su 150 do 180 cm iznad tla. Postavljaju se na ra zma k od 4 m u redove razmaknute 120 do 150 cm. Na visini od 20 do 25 cm iznad tla napinje se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Izme u žica napinje se mreža veli ine otvora 20 x 20 cm. Sjetva se obavlja na razmak 25 do 30 cm. Na taj na in dobiju se oko 3 biljke po m2, što je optimalno za ovaj na in uzgoja. Ako se sade presadnice, sadi se po jedna biljka na razmak 30 cm. Kad vriježe narastu 30 do 40 cm,

BERBA Berba krastavaca zapo inje 50 do 70 dana nakon sjetve, odnosno 30 do 40 dana nakon sadnje. "Kornišoni“ se beru svaki dan, ime se postiže ve i udio plodova I. klase.

Zaostali plodovi koji prerastaju i deformirani plodovi usporavaju zametanje i rast mladih plodova. Klasiranje krastavaca za preradu obavlja se prema dužini i to: I. klasa: 3 do 6 cm; II. klasa: 6 do 9 cm; III. klasa: 9 do 12 cm. Plodovi duži od 12 cm smatraju se netržnima. Ve im udjelom plodova I. klase ostvaruje se bolji inancijski

Agrome imurje d.d. poziva zainteresirane osobe na prezentaciju vezanu uz ugovaranje kooperacije i pokretanje proizvodnje i otkupa krastavaca kornišona.

Detaljne informacije i uvje prezen rat e se na sastanku 28. velja e 2014. u 18 sa u hotelu “Kralj” u D. Kraljevcu.

21. velja e 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Zašto sadimo drve e?!

RAZLOZI ZA SADNJU DRVE A Ako Vam netko kaže da je kalendarski još zima, nemojte zbog toga biti tužni. Imamo se pravo radovati svom prolje u.

Tražit emo znakove poboljšanja vremena gdje god nam mašta dozvoli, od mirisa vjetra do nabreklih pupova lipe i hrabrih cvjetova drijenka. Malo dobre volje i vidjeti se može sve što se želi. Možete vi zamisliti i Zemlju s ucrtanim klimatskim podru jima..

Umjerenim klimatskim podru jem smatra se ono izme u 40 i 50 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora. Ta podru ja uklju uju ve i dio Sjeverne Amerike i Evrope, južnu Rusiju, sjevernu Kinu, Japan, Novi Zeland, Tasmanjiu, Južnu Argentinu i ile. Nama je svakako najvažnije da se i naša malenkost od Me imurja ugodno smjestila u tom dijelu svijeta. U tim je dijelovima klima pogodna za rast drve a u

toku polovice godine kad je prosje na temperatura viša od 10 celzijevaca. To vam do e kao dio prolje a, ljeto i dio jeseni.

Iako su ovdje uvjeti dobri za rast i vazdazelenog i listopadnog drve a prevladava listopadno.

Najviše se drve a u tim našim krajevima oprašuje vjetrom.

Drve e umjerenih krajeva bilo je prisiljeno seliti se prema ekvatoru i natrag nekoliko puta u toku zadnja dva milijuna godina, zbog ledenih doba koja su se izmjenjivala s razdobljima odle ivanja i viših prosje nih tem-

peratura. Ta masovna seljenja su neizbježno imala žrtve. Neke vrste drve a su nestale jer su bile nesposobne stvoriti i dovoljno brzo rasprostraniti dovoljnu koli inu svojih sjemenaka iz kojih bi se razvile nove biljke, dovoljno daleko od nadolaze eg leda ili ,u povratku, od previsokih temperatura.

Drve e koje se vrlo brzo širi zovemo pionirima. Breza je jedan od najuspješnijih pionira umjerenih podru ja. Zato emo joj posvetiti i prvu pri u iz ciklusa ‘Upoznajmo drve e naših kra-

jeva’ kojim emo Vas na ovim stranicama zabavljati od idu eg utorka. Ostali uspješni kolonizatori negostoljubivih terena, koje emo na i na hrpama iskopane zemlje, navozima sme a ili željezni kim nasipima su vrbe, topole i borovi.

Kralj šume umjerenih podru ja svakako je hrast. Postoji više od 450 vrsta hrastova širom ovog prijatnog svijeta.

U Me imurju su autohtona vegetacija šume hrasta lužnjaka i obi nog graba.

Pod utjecajem ovjeka šumska vegetacija se intenzivno mijenja. destrukcija pošumljenih podru ja i neodrživo šumarstvo doprinijeli su rjetkosti nekih vrsta drve a svijeta. Neke se vrste sade plantažno, a nekima prijeti izumiranje. Neke su vrste drve a ugrožene zbog pretjeranog iskorištavanja, a druge zbog indirektnog uništavanja njihovih prirodnih staništa. Zbog pretjeranog iskorištavanja za drvo, ileanskoj araukariji sad u divljini prijeti izumiranje. Svako drvo koje zasadite broji vam se u dobra djela!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

BOL I ANALGEZIJA KOD PASA I MA AKA Bol je neugodno osjetilno ili emocionalno iskustvo koje proizlazi iz stvarnog ili mogu eg ošte enja tkiva. Bol poti e zaštitnu motori ku aktivnost, pamti se i u i izbjegavati te može mijenjati ponašanje kod životinja. Akutna bol posljedica je traume, pa tako i kirurške, ili infekcije koja je nagla u nastupu i traje relativno kratko. Trajanje kroni ne boli produljuje se izvan okvira akutne bolesti ili uobi ajeno potrebnog vremena cijeljenja rane.

Akutna bol predstavlja simptom bolesti, dok je kroni na bol bolest sama po sebi. U veterinarskoj medicini razvijeni su razli iti objektivni i subjektivni bodovni sustavi zaodre ivanje stupnja boli. Objektivne postupke procjene ine iziološki i biokemijski odgovor te odre ivanje praga boli.

Promjena ponašanja jedan je od naj eš ih pokazatelja boli, što može biti izravna posljedica poreme aja funkcije uslijed bolesti, ali i posljedica zaštitnih mehanizama kako bi se bol umanjila. Procjena stupnja boli u životinja u velikoj se mjeri oslanja na vokalizaciju, stupanj aktivnosti, stupanj hromosti, reakciju na dodir i manipulaciju.

Sva ta mjerila su subjektivna i podložna brojnim vanjskim utjecajima. U veterinarskoj medicini razvijeni su razli iti bodovni sustavi za odre ivanje stupnja boli, poput vizualne analogne skale, broj anih ljestvica, jednostavnih opisnih ljestvica te ljestvice bihevioralnog i iziološkog odgovora. Procjenu boli otežava stupanj komunikacije s pacijentom, zbog ega se u tim disciplinama primjenjuju brojni objektivni i subjektiv-

ni bodovni sustavi procjene.

Svaki od tih bodovnih sustava oslanja se na subjektivnu procjenu ponašanja. Do danas nije razvijena dovoljno osjetljiva metoda koja bi uklju ila sve imbenike za to nu i preciznu klasi ikaciju boli. Stoga se name e pitanje pa kako onda prepoznati bol kod naših pacijenata? Životinja koja osje a bol naj eš e

pokazuje slijede e znakove: smanjenu aktivnost, potištenost, promjene ponašanja, opiranje pregledu, promjene na ina kretanja – hromosti/ šepanja, neuobi ajeni stav ili položaj tijela, grizenje ili lizanje bolnog dijela, anoreksiju, autonomne znakove poput slinjenja, tahikardije, znojenja. Znakove boli u pacijenta važno je prepoznati sa stanovišta dijagnostike, ali jednako tako i primjerenog, humanog odnosa prema pacijentu. Cilj analgezije nije nužno potpuno eliminirati bol, nego umanjiti patološku bol izazvanu ozljedom ili kirurškim zahvatom. U klini koj praksi primjenjuju se dva temeljna na ela lije enja akutne boli: preventivna analgezija i balansirana ili multimodalna analgezija. Preventivna analgezija temelji se na primjeni analgetika prije no što se dogodi bolni podražaj.

Balansirana analgezija omogu ava primjenu razli itih analgetika koji svojim mehanizmima djelovanja ublažavaju bol, svode i istovremeno neželjene popratne u inke velikih doza pojedinih analgetika na najmanju mogu u

mjeru. Istovremena primjena više razli itih sredstava u nižim dozama pruža mogu nost njihovog sinergijskog djelovanja te bolju analgeziju, nego što bi je postigao samo jedan analgetik u visokoj dozi. Na stupanj poslijeoperacijske boli utje e na in na koji je pacijent zbrinut prije operacije,neposredno poslije operacije i nakon otpusta.

Djelotvorna, pravodobna i multimodalna prijeoperacijska analgezija klju na je za prevenciju poslijeoperacijske boli. Klini ki je od najve e važnosti suzbijanje boli u prvih 12-24 sata poslije operacije. Najdjelotvornije lije enje boli je ono farmakološko, prije svega opioidima, nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSPUL) i lokalnim anesteticima. Valja imati na umu da primjena analgetika kod životinja nije bez rizika za pacijenta. Vlasnici životinja skloni su sami primjenjivati lijekove iz humane medicine bilo da se radi o tabletama ili o rektalnim epi ima za djecu. Vrlo je važno naglasiti da nisu svi lijekovi za ljude primjenjivi i na životinjama te da neki mogu biti i vrlo toksi ni, osobito za ma ke stoga bi se svakako prije primjene trebali posavjetovati sa svojim veterinarom.

Ivan Taradi, dr. vet. med.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

16

Ljudi Lj jud di i događaji događ

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

Mario (32) i Maja (32) Šestak iz Preloga dobili su k erkicu Daliju, ro enu 9. velja e. Imaju i Lorenu (5).

HRVATSKI HIT MJESECA na YouTubeu AKOV ANCI pokazali da mogu biti i rasplesani i sretni, snimivši spot za viralni projekt Pharrell Williams - Happy [We Are From akovec - Croatia]

akovec je (barem na trenutak) postao sretan i rasplesan grad!

Robert (34) i Ivanka (29) Kova i iz Frkan ovca dobili su k erkicu Petru, ro enu 15. velja e.

Kristijan (36) i Martina (26) Gosari iz Gori ana dobili su Luciju, ro enu 10. velja e. Imaju Nikolu (4) i Melis u (2).

Pet 21.02.2014. 13:00-20:30 Sub 22.02.2014. 08:00-15:30

dr. Jasna Robini -Ivanek anek – dežurni pedijatar

Matice hrvatske 3, akovec, tel. 310 258 Radnim danom ordinacija a radi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE DNE

Žan Novosel uz pomo brojnih gra ana akovca i drugih koji su organizirani putem Facebook grupe " akov anke i akov anci" u subotu su snimili spot na temu "happy akovec".

Kao što je poznato, rije je o viralnom projektu snimanja videospota koji se temelji na velikom hitu jedne od najve ih svjetskih zvijezda house glazbe, Pharrellu Williamsu. Ubrzo nakon objave spota za pjesmu Pharella Williamsa “Happy“, u kojem sretni i nasmiješeni ljudi plešu po ulicama gradova na taktove pjesme, zra e i pozitivnom energijom, ina ice spota po ele su se snimati na ulicama gradova diljem svijeta, pa je tako ideja došla i do akovca. akove ka ina ica videospota, koja je snimljena u subotu, objavljena je dan kasnije na YouTubeu i odmah postala istinski hrvatski videohit.

Sredinom ovog tjedna spot je skupio više od 120.000 pogleda i samo raste, što je me u rekordima kad su u pitanju hrvatski videouradci koji su se pojavili na YouTubeu. Ukoliko ga niste do

sad uli i vidjeli, pogledajte ga i vi na: www.youtube.com: Pharrell Williams - Happy [We Are From akovec - Croatia].

Pjesma je iznjedrila pokretanje sli nih akcija diljem svijeta, pa je tako akovec prošlu subotu postao barem na trenutak sretan i rasplesan grad (iako je stvar-

nost, na žalost, potpuno druga ija), te time sudjelovao u globalnoj akciji u koju su se ve uklju ili brojni gradovi, pa i oni najve i, poput Londona, Pariza, Madrida, Moskve i drugih, o ito u cilju da depresivni trenuci kojima obiluje aktualna sadašnjica bude zamijenjena plesom i zabavom.

Tako se akovec kao prvi iz Hrvatske ovim projektom upisao na kartu svijeta, jer je spot dobio nevi enu medijsku pozornost, kao i na društvenim mrežama.

Jedan neformalni projekt pokazao je svoju inovativnost i leksibilnost koja možete donijeti i te kakvu promociju, dok se o nekima puno ozbiljnijima, poput, primjerice, nominaciji akovca za Europski grad kulture 2020. godine, kada Hrvatska dolazi na

red, u našem gradu, na žalost, o ito ni ne razmišlja, niti se itko od odgovornih usudi progovoriti o možebitnoj kandidaturi koja bi našem gradu mogla donijeti nemjerljivu turisti ku i kulturnu promociju. (dz, fotogra ije ustupila Facebook grupa “ akov anke i akov anci“)

agali su sjajno mnogi znani i neznani Uz lanove Facebook grupe “ akov anke i akov anci”, plesu su se pridružili mnogi gra ani koji su se u subotu našli u gradu, a me u njima i akove ki gradona elnik Stjepan Kova . - Onaj lik kaj ga esto prikazuju u spotu akovec is also happy, tak aga da mi je uljepšao dan, samo je jedan od komentara i reakcija na ples Gorana Žižeka, ugostitelja iz akovca.

- Znaš kak je lijepo prenijeti pozitivnu energiju na druge?! Nevjerojatno! ovjek pozabi na sve teške trenutke, na inancije, na obiteljske, poslovne i druge probleme i to je nekaj najvrjednije u životu.

Htio sam proširiti pozitivnu energiju, prenijeti osmjeh na druge. Drago mi je da sam uspio. Vesele me komentari koje primam ovih dana. Ina e jako volim plesati, cijeli život sam u plesu, nekad sam djecu u io plesati u Vivoni. Bilo mi je prirodno pridružiti se ovoj akciji kojom smo akovec u inili ponosnim gradom, prokomentirao je Goran. (dm)

SURADNJA akove koga Crvenog križa i Odjela pedijatrije akove ke Bolnice

Nastup klauna donio osmjehe na lica malih pacijenata Gradsko društvo Crvenog križa akovec sa svojim volonterima ini sjajnu stvar za djecu smještenu na Pedijatriji Županijske bolnice u akovcu. Unatrag tri godine trude se malim pacijentima olakšati bolni ke dane, što raznim poklonima, što nastupima svojih volontera zbog kojih djeca zaboravljaju na svoje dijagnoze.

Tako je bilo i prošli etvrtak, uo i Valentinova, kada su volonteri Crvenog križa došli iskazati svoju ljubav i naklonost što poklonima, što nastupom klauna Kreše Horvata, koji je i ovaj put uspio izmamiti osmjeh na lica malih bolesnika.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

- Naši posjeti doga aju se sporadi no, ovisno o sredstvima kojima raspolažemo, a u sklopu projekta 'Bolnica Bezbolnica' namijenjenog djeci koja se nalaze na bolni kom lije enju. Želimo donijeti radost, stvoriti poticajno okruženje za igru i zabavu djece koja su pod stresom zbog bolesti, odvajanja od roditelja, poznatog okruženja i svojih redovnih aktivnosti, kazuje Nada Špoljari , ravnateljica Crvenog križa, koji godišnje za djecu, ne samo ovu na bolni kom lije enju, izdvaja 10 tisu a kuna.

Volonterske aktivnosti kakve poti e Gradsko društvo

Crvenog križa neprocjenjive su, naglašava Dijana Farkaš, glavna sestra Dje jeg odjela Županijske bolnice akovec.

- Uvijek nas se sjete i pomažu nam na razne na ine. Kupili su nam televizor, DVD, mikrovalnu, a evo ni sada nisu došli

praznih ruku. Donijeli su nam neopisivo važne jednokratne pelene, vlažne maramice i štošta drugo. Stalno misle na nas i time ne samo da donose veselje djeci nego i olakšavaju naš rad.

Ovaj dan zahvaljuju i njima djeca ne e pamtiti po va enju krvi ili infuziji ili ne em tre em, ve po klaunu, njegovoj predstavi i likovima koje im je složio od balona, kazuje Dijana Farkaš.

Na bolni kom lije enju u akove koj Pedijatriji trenutno je smješteno 37 djece, a kapacitet ovog odjela je 25 djece.

- Naša popunjenost odjela je 115-120 posto, što zorno govori da nam kapacitet od 25 kre-

veta koji je odobren od strane HZZO-a nikako nije dovoljan, a sada se najavljuju nova smanjivanja broja kreveta, što je nezamislivo. Ne znam kako emo to izdržati i mi i djeca i roditelji koji se tek u krajnjoj nuždi javljaju na bolni ko lije enje. Mi smo odjel koji prima djecu do 18. godine, imamo djecu s raznim dijagnozama, od alergija, še erne bolesti, do trenutno aktualnih infekcija probavnog sustava: proljeva, povra anja…, požalila se glavna sestra akove ke Pedijatrije, žele i time dati uvid u neprocjenjivost akcija i aktivnosti, poput ove Crvenog križa. (dm)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

HUMANITARNI KONCERT ZA KLUB “DUGA” Srednja škola Prelog organizirala je 9. po redu humanitarnu priredbu za pomo lanovima kluba “Duga“. Priredba je održana u Domu kulture u Prelogu. U enici Srednje škole svojim su vještinama glume, pjesme i plesa zabavili posjetitelje. Prikupljeno je 2226 kn, koje su uru ene ravnatelju Tomislavu Greguru, koji e skupljeni prilog uplatiti na žirora un Udruge za osobe s mentalnom retardacijom u okviru koje djeluje klub “Duga”. (foto: detalj s koncerta, Zlatko Vrzan)

IZLOŽBA

Od postanka do vje nosti slikarice Krešimire Gojanovi HRVATSKI PRAVOPIS

Zbogom kaoti noj situaciji u hrvatskom pravopisanju?

MATICA HRVATSKA AKOVEC

Na grobu odana po ast dr. Zvonimiru Bartoli u

RAZGOVOR S POVODOM

Slavica Kneževi i Slaven Španovi : Koliko se me usobno ujemo i jesmo li svi hendikepirani?

DVIJE PROSIDBE na koncertu Cetinskog u akovcu

2

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

ETVRTAK, 27. velja e, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

NEDJELJA, 23. velja e, 16 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Nevidljivi recept za sre u u izvedbi Pinkleca

Na tribini “Bogi Iv

Kazališna družina “Pinklec” u koprodukciji s Dje jim kazalištem Dubrava izvest e ovu nedjelju 23. velja e na tribini “Cukorek” predstavu “Ku ni duhovi ili Nevidljivi recept za sre u”. Predstava je napisana prema motivima dje jeg romana “Ku ni duhovi” Dubravke Ugreši , a u njoj igraju Marija Kolb, Matija Kezele, Mario Jakši i Davor Dokleja.

Predstava donosi pri u o jednoj staroj zgradi u kojoj žive ljudi koji ve dugo ne ine ništa na putu do sre e. Jedan punašni kojem je plesna partnerica kranjska kobasica, jedna usamljena žena koja

Jedna od najpoznatijih, najbolje posje enih i najdugotrajnijih predstava varaždinskog kazališta vra a se u punom sjaju. Naravno, radi se o predstavi “Bogi Iva - znova”.

Ljubomir Kerekeš okupio je gluma ku ekipu koja e obnoviti kajkavsku erotsku komediju “Bogi Iva ” i opravdati dodatak “znova”, u sklopu kojeg se nalazi niz novih, aktualnih i duhovitih situacija. Predstava je za odrasle jer obiluje lascivnim scenama. Igraju Jan Ke-

se tješi sapunicama, jedna djevoj ica koja se boji mraka i jedan djed koji se bavi tu im problemima.

No, ako k njima uselimo ku ne duhove koji e ih izluditi svojim malim slatkim spa kama i dovesti ih do krajnjih granica razuma oživljavaju i predmete koji im smetaju na putu do sre e, natjerat emo ih da izbace iz života sve što im ne treba i kona no prestanu ekati da im sre a padne s neba, a sami u ine korak k njoj. Predstava u trajanju od 45 minuta preporu uje se za dob 4+, a izvedba e po eti u 16 sati.

JEDINSTVENI HRVATSKI PRAVOPIS rezultat je rada znanstvenika, javne rasprave i govornika hrvatskog jezka

Zbogom kaoti noj situaciji u hrvatskom pravopisanju?

Odavanje po asti dr. sc. Zvonimiru Bartoli u

VODSTVO Matice hrvatske akovec

Na grobu odana po ast dr. Zvonimiru Bartoli u Povodom pete obljetnice smrti književnika, znanstvenika i dugogodišnjeg predsjednika i osniva a ogranka Matice hrvatske u akovcu, dr. sc. Zvonimira Bartoli a, vodstvo akove kog ogranka posjetilo je akove ko groblje Mihovljan te mu odalo po ast. U izaslanstvu Matice bili su poslovni tajnik Tomica Blažeka te Franjo Martinez, Vera Zemuni , uro Bel, Vladimir Mesari , Ivan Pranji , Pavao Jurinec i Josip Šimunko. Prigodan govor pro itao je prof. Franjo Martinez, koji je izme u ostalog rekao: - Tek danas nam postaje jasnije što je dr. Zvonimir Bartoli zna io kao književnik, pjesnik, znanstvenik i domoljub za bližu i daljnju okolinu. On je izvukao iz anonimnosti spise Matice hrvatske i obnovio rad našeg ogranka, a za njegova je vodstva

Matica hrvatska u akovcu bila inicijator mnogih društvenih i kulturnih akcija. Sjetimo se samo s koliko je li nosti i doga aja otrgnuo prašinu zaborava i dao im povijesni kontekst. Spomen-plo a na zidinama Staroga grada, Novi Zrin, Zrinska garda i mnoge druge akcije doprinijele su tome da danas akovec slov i kao Grad Zrinskih. Za to, kao i brojne druge domoljubne poduhvate, zaslužan je neumorni Zvonimir Bartoli . Nikada od njega ovjek nije odlazio prazan, ve oboga en novim spoznajama, ohrabren i spreman za rad za dobro hrvatskog naroda.

Sredina kojoj je toliko toga dao ostaje u obvezi da mu se oduži dostojnim spomenikom pred zgradom u kojoj je ostavio dobar dio godina svojega pedagoškog rada.

(JŠ)

Ho emo li pisati ne u ili ne u? Novi pravopis daje preporuku: S obzirom na pisanu praksu, preporu eno je da se nije ni oblici prezenta glagola htjeti pišu zajedno - ne u, ali je zbog hrvatske pravopisne tradicije dopušteno pisati i - ne u.

Dakle, preporu uje se ne u, ali ne ete pogriješiti napišete li i ne u.

Te i sli ne pravopisne preporuke mogu se prona i u najnovijem Hrvatskom pravopisu u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ije je tiskano izdanje predstavljeno protekli tjedan u zgradi Scheier/Zrinski u akovcu.

Na predstavljanju su govorili dr. sc. Željko Jozi , glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te urednice i suautorice, dr. sc.

Milica Mihaljevi i dr. sc. Lana Hude ek. Ovaj pravopis jedini ima preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za uporabu u osnovnim i srednjim školama. Svi govorinici istaknuli su kako je dosadašnja situacija u hrvatskom pravopisanju bila neodrživa s obzirom

Predstavljanju u akovcu nazo ili su brojni nastavnici hrvatskog jezika, jezikoslovci i u enici, a doma ini programa bili su Grad akovec, U iteljski fakultet - Odsjek u akovcu, Centar za kulturu i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec. A koliko e biti op eprihva en, vidjet e se u samoj prakti noj provedbi njegovog korištenja i pravilnoga hrvatskog pravopisanja.

(R.Radovi )

na injenicu da smo imali više od 25 pravopisnih izdanja s razli itim rješenjima. Ovaj je pravopis stru no utemeljen i vodi ra una o korisnicima, zasnovan na poštivanju tradicije i suvremenim shva anjima pravopisne norme.

Besplatno online izdanje na www. pravopis.hr Na najnovijim pravopisnim rješenjima radilo je više mjeseci petnaest doktora ilo-

loških znanosti. Osim tiskanog izdanja, zna ajka ovog Pravopisa je što je stavljen u funkciju javnog dobra hrvatskog jezika i može se besplatno koristiti u online izdanju na adresi www. pravopis.hr. Kako je kazao Jozi , do sada se na stranice spojilo više od 350.000 osoba i broj korisnika iz dana u dan raste, te je naglasio kako je jezik živ sustav, pa ni ova verzija Pravopisa ne e biti kona na te e biti potrebe za nadopunama, ali nikako izmjenama.

Dr. sc. Željko Jozi , glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA HKUD-a GORI AN

Mlade pjeva ice Santina Marton i Katarina Beti budu nost su društva!

Proteklu nedjelju 16. velja e održana je redovna godišnja skupština HKUD-a Gori an.

Voditelj skupštine i ujedno tajnik Josip Krznar pozdravio je sve prisutne lanove i goste skupštine, me u kojima su bili na elnik op ine Gori an Mario Mohari , predstavnici udruga iz Gori ana, predstavnici udruge “Pjesma“ iz Donjeg Kraljevca te mještani Gori ana.

Predsjednica HKUD-a Gori an Marija Ševa u svom je izvješ u istaknula brojne prošlogodišnje nastupe, kao što su nastup u Ljubljani kod HKD-a Me imurje, na Picokijadi u ur evcu, Me unarodnoj smotri folklora u Tešnju (BIH), u Ma arskoj na više manifestacija, smotra-

ma po Me imurju, te na svim op inskim manifestacijama u Gori anu. Pohvalila je i nastupe mladih pjeva ica Santine Marton i Katarine Beti, koje su budu nost društva. U ime HKUD-a Gori an zahvalila je dosadašnjoj voditeljici folklo-

ra Ružici Vuk, koja je dugi niz godina vodila folklornu sekciju, te funkciju prepušta mla im snagama. Ružicu Vuk na mjestu voditeljice folklorne sekcije naslijedila je Nikolina Zadravec.

Tamburašku sekciju i pjeva ku skupinu vodi Andrija Ribi , a

dramsku sekciju vodi Katarina Pintari . Blagajni ki izvještaj podnio je Zvonko Pahek.

Na kraju skupštine sve prisutne pozdravili su i na elnik op ine Gori an Mario Mohari , ispred DVD-a Gori an Christijan Plakalovi , ispred Mažoretkinja Gori an Senka Vraneši , ispred Puha kog orkestra Ivan Dominik, Ružica Vuk, Marija Blagus i Stjepan Dominik. Program je obogatio i TS Andrije Ribi a u kojem sviraju nekadašnji tamburaši HKUD-a Gori an. Svi su pozvani na Fašnjek u Gori anu, koji e se održati u nedjelju 2. ožujka s tradicionalnim “gor kim svatovima“, a mještani i udruge se pozivaju da se pridruže povorci sa svojim maskama.

21. velja e 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 1. ožujka, 19.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Predstava “Crnogorac u krevetu” stiže u akovec!

va - znova” rekeš, Sun ana Zelenika Konjevi , Ljubomir Kerekeš, Mirjana Sinoži , Mitja Smiljani . Srednjovjekovna francuska farsa na kajkavskom u režiji Ljubomira Kerekeša bit e izvedena na pozornici Centra za kulturu, u sklopu tribine “ akovec etvrtkom”, 27. velja e s po etkom u 20 sati.

“Crnogorac u krevetu” je kazališna predstava koja se bavi crnogorskim na inom života i obi ajima te opisuje život jednoga prosje nog crnogorskog bra nog para. U predstavi glumi najpoznatiji crnogorski glumac Pe a Šuškav evi i Lala Novakovi . Cijena ulaznice je 50 kuna. Predstava je popularna u svim krajevima Hrvatske. Primjerice, u Splitu je odigrana ve osam puta i svaki put su sve predstave raspro-

dane. Pe a Šuškav evi o izvanrednom prijamu publike kaže: - Veliko mi je zadovoljstvo igrati u Hrvatskoj, jer je hrvatska publika posebna, naro ito u Varaždinu, Vinkovcima, Velikoj Gorici, gdje nas je ekala nakon odigrane predstave da nam estita jer, kako sami kažu, ne sje aju se kada su posljednji put pogledali tako dobru komediju. Ovo je zaista urnebesna komedija, gdje se publika ne prestaje smijati…

OD POSTANKA DO VJE NOSTI - izložba slika Krešimire Gojanovi

Žena sve enica je arhetip izgubljen u našoj civilizaciji Piše: Roberta Radovi Mitologija drevnog Egipta, staroslavenska mitologija, gr ke i rimske kulture, civilizacije Inki i Maya, Alisa u zemlji udesa, Aladinove arobne svjetiljke, mitovi i legende europskih kultura i druge sli ne teme inspiracija su stvarala kog rada slikarice Krešimire Gojanovi , ro ene Osje anke, koja živi i radi u Zagrebu. Njezina samostalna izložba i radovi okupljeni pod nazivom “Od postanka do vje nosti” predstavljaju retrospektivni opus povodom 20 godina njezina umjetni kog rada. Od proteklog su tjedna izloženi u galerijskom prostoru akove kog Centra za kulturu. Na 30-ak formata temperamentnih akrilika na platnu autorica donosi ciklus posve en europskoj mitologiji, bajkama i legendama, što je, kako kaže, njezina esta inspiracija: - Te teme provla e se kroz moj itavi slikarsko-crta ki opus. Tako se ovdje mogu vidjeti drevni rituali, arobnjaci i vile, proro ice, totemi, duhovi i an eli kroz snažan kolorit i ekspresionisti ki izraz. Uvijek sam bila nadahnuta tim jednim njema kim ekspresionizmom, iako su kasnije neki teoreti ari davali tome neke druge etikete, kao meta izi ko slikarstvo, kombinacija ekspresionizma i nadrealizma. Moje slike esto imaju literarnu podlogu. Bave i

Akademska slikarica Krešimira Gojanovi inspiraciju esto pronalazi u europskoj i staroslavenskoj mitologiji

se, primjerice, gr kom mitologijom, koju sam puno istraživala, dobila sam inspiraciju za radove, ali kroz jedan rede iniran pogled na te mitove. Dosta sam se u svom radu bavila temom ženskih božanstava u poganskim kulturama. Dakle, žene kao sve enice, žene kao boginje. To me posebno zanimalo kao jedan arhetip koji je pomalo izgubljen u našoj civilizaciji, a prisje anjem na njega ponovno dolazimo do korijena ženske mo i koja je povezana sa samom prirodom. Iz staroslavenske mitologije dosta me

inspirira lik boginje Morane, koja se povezuje s mra nim podzemnim svijetom i sa smr-

kreativnih radionica za djecu i odrasle. Godine 1993. diplomirala je na gra i kom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu - klasa prof. Ante Kuduza. 2010. magistrirala je na ALUO-u Ljubljana - smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, pri mentoru prof. Milanu Eri u. Do sada je izlagala na 39 samostalnih i više od 60 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. lanica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Izložba “Od postanka do vje nosti“ bila je prošle godine prikazana u galeriji Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i gotovo je u cijelosti sada preseljena u akovec, gdje se može razgledati do 10. ožujka.

u. Ali ja to ne bih tretirala kao nešto mra no i zlo, nego kao odmak, kao nešto što je prirodan dio ciklusa u prirodi. Kao što je vrijeme zime vrijeme odmaka, kontemplacije i poniranja u sebe.

Osim slikarstvom i gra ikom, kako je na otvorenju izložbe kazala Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih djelatnosti za ilm i izložbe u Centu za kulturu, autorica se bavi još i ilustracijom, fotogra ijom, gra i kim dizajnom, unikatnim oblikovanjem, likovnom teorijom i organizacijom

HKD “POMURJE” Lendava

Ugostili hrvatskog književnika Marijana Krajcera - Viteza U Knjižnici u Lendavi u sklopu literarnih doga anja predstavljen je akove ki književnik Marijan Krajcer Vitez. itanjem uvodnog lanka iz knjige “Sablast iz mo vare”, posjetitelje je u zanimljivu radnju romana uveo Vladi-

mir Mihaljevi - Kantor, koji je ujedno i predstavio autora, a u glazbenom dijelu i me imurske narodne popevke.

Marijan Krajcer - Vitez pak je govorio o povijesti obitelji Zrinskih, koja se spominje u njegovim romanima, rekao je kako piše kratku i

dugu prozu, te povijesne romane i kriminalisti ke pri e.

Spomenuo je da su njegovi romani “Nikola Zrinski - Tatarska strijela” i “Nikola Zrinski Sablast” iz mo vare bili me u naj itanijim romanima 2012. u Hrvatskoj. Organizator književne ve ere i domjenka

na kraju ugodnog druženja bio je HKD “Pomurje”, iji je predsjednik anino Kutnjak Krajceru i Mihaljevi u zahvalio na gostovanju i pozvao ih da ponovno do u u Lendavu, me u svoje Hrvate i prijatelje, što je sa zadovoljstvom prihva eno. (S. Mesari )

4

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 21. velja e, od 21 sat AKOVEC, caffe bar “Paladin”

Let3 doletjet e ve eras u Paladin Rije ka grupa Let 3 ve eras (petak, 21. velja e) održat e koncert u akove kkom ca e baru “Paladin”. Letovci su u pripremi novog albuma, a Mrle je imao ukazanje albuma: - Usnuo sam no as, nakon dugo vremena, dva naša stara prijatelja: janjce Zvonu i Bobana. Donijeli su mi svaki po litru svježega kozjeg mlijeka. Popio sam odmah jednu, a nakon ugodnog askanja o aktualnim temama i drugu litru mlijeka. Nakon toga izišlo je iz mene u obliku dukata sedam kila istog zlata. Iznena en tako... što me snašlo?, upitao se Mrle i nastavio: - Napregnuh se još jednom, kad mi kao trakavica grunu zlatni lanac pa se omota

oko ku e 16 puta... u to došla baba ljuta, udara po glavi... i tu se budim... o š’o sam odma’ do susjede vra are da je priupitam o emu je rije . Rekla mi je da zveket zlata ozna ava neki bu ni posao, npr. rad u željezari, brodskoj strojarnici, pilani, a da je ovako velika zlatna trakavica koja se omotava i uvla i u svaku ku u i po e na divljanje isklju ivo predznak iskonskog rock & rolla koji se ponovno vra a u naše krajeve. Ina e, Let3 je trenutno u jakom krea vnom zamahu i radi na svom novom albumu, a ako je vjerova vra arama, bit e to povratak u pakao rocka!

Do izlaska albuma uživajte u još jednoj paklenoj rock feš .

SLAVICA KNEŽEVI I SLAVEN ŠPANOVI , glumci dramske kazališne predstave “Pleme”

Koliko se me usobno ujemo i jesmo li svi hendikepirani?

Piše: Roberta Radovi Kako znakovnim jezikom izraziti ljubav? Jednostavno: prekriženim rukama i stisnutih šaka na prsima. Nau ili su to svi gledatelji kazališne predstave “Plemena”, koja je sredinom velja e izvedena na sceni tribine “ akovec etvrtkom”. Slaven Špani , Petra Kurtela, Matija Ka an, Lana Gojak, Slavica Kneževi i Marko Torjanac gluma ki je postav koji je prepunu dvoranu Centra za kulturu dotaknuo s dirljiovom pri om obitelji koja je s najboljom namjerom odgojila gluhog sina koji nije nau io znakovni jezik. Billy (lik igra Slaven Španovi ) upoznaje djevojku koja ima gluhe roditelje, ali i sama gubi sluh. Krene ga podu avati znakovnom jeziku i po inje se rasplitati slojevita drama uvjerenja, problema gluhonijeme zajednice i nedovoljnog slušanja.

Predstavu je režirala Slavica Kneževi , koja potpisuje i scenografiju, ali je i alternacija za glumicu. Kako nam je kazala uo i akove ke izvedbe, nimalo lako nije bilo raditi na tri “ ronta”: - Bilo je nemogu e paralelno režirati i glumiti pa smo odlu ili da moramo uzeti i alternaciju za

Slaven Španovi igra lik gluhonijeme osobe, za što je primio Nagradu hrvatskog glumišta 2013.

Najdirljivije je to da jedini koji uje, jedini koji osjeti je onaj - koji ne uje

Uspjeh i nagrada ne jam e posao

Detalj iz predstave koja je publiku snažno dodirnula emocijama, izazvala smijeh, ali i suzne o i moj lik. Najprije sam sve izrežirala i zadnjih deset dana sam usko ila s tekstom. Nikad više ne bih parealelno radila jedno i drugo. Zaista je teško. Prije ove produkcije kazališta 'Planet Art', koja je nastala u suradnji s Teatrom EXIT, u Hrvatskoj nitko nije znao da je ta predstava uspješnica, niti je znao za taj tekst.

Pronašao ga je Marko Torjanac i predstavio ga publici. Spisateljica Nina Raine, vidjevši našu izvedbu, rekla je da joj je to najbolja verzija do sada. Ta nam je izjava zna ila kao da smo dobili Oscar!

Dobar tekst plus dobar glumac jednako kazalište!

Slavica Kneževi isti e komunikaciju kao osnovnu potku predstave koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim: - Radi se o tome kako se ne slušamo, ne ujemo i loše komuniciramo. A svi svima pametujemo i svi imamo uloge i karakteristike jednog plemena.

Scenografiju sam odradila tako da izgleda kao pe ina. Svi se okupljaju oko stola, a mladima su mobiteli, tableti, laptopi..., u koje stalno pilje, njihova pe inska vatra. Predstava nosi snažnu spoznaju u sebi, tako da se publika iz stanja smijeha dovodi do pla a. A upravo se vrijednost predstave mjeri kroz tri segmenta: uspjeti nasmijati ljude, ali ih natjerati

Slavica Kneževi isti e kako su danas mladima laptopi i mobiteli njihova plemenska vatra i da zapla u te ih navesti da se zamisle i djeluju. Ova predstava uspjela je u sva ta tri segmenta i kriti arski je jako hvaljena. Najdirljivije je to da jedini koji uje, jedini koji osjeti je onaj - koji ne uje. Presretni smo što je naš Slaven Španovi za ulogu Billyja dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2013. u kategoriji mladih umjetnika do 28 godina. To je talentirani mladi koji je tek što je završio audiciju dobio priliku da glumi. A na audiciju je došlo sto ljudi. Planet art de nitivno ide u korak sa svijetom, kako je to nekad radila Gavella, koja je igrala paralelno komade koji su se igrali u svijetu. Uvijek imamo na umu kako je dobar tekst plus dobar glumac jednako kazalište.

Režija je bitna, ali vjerujte puno je teže biti glumac.

ARENA VARAŽDIN

Fešta uz klape za Dan žena 8. ožujka 8. ožujka, na Dan žena, varaždinska e Arena ugostiti poznate hrvatske klape: klapu Maslina, klapu Šufit, Tomislava Brali a i klapu Intrade, a gost na koncertu bit e im Goran Karan. Ulaznice su ve u prodaji, a kupiti

ih možete po cijeni od 90 kuna za parter i tribine, te 130 kuna za VIP parter. Prodajna mjesta: VARAŽDIN - trgovine Branka, ca e bar Time Out, Arena Varaždin, suvenirnica Varaždinskih vijesti, Barfly, IVANEC - kavana

Ivana, NOVI MAROF - ca e bar Prestige, LUDBREG - ca e bar Jura, AKOVEC - ca e bar Arcus, PRELOG - ca e bar Forum, MURSKO SREDIŠ E - pizzeria Vuri, PALOVEC - Domino bar, te u sustavu Eventim.hr.

Slaven Španovi igra lik gluhonijeme osobe koja zapravo ne zna jezik gluhonijemih. Pripreme za takav složen lik zahtijevale su dodatne vještine: - Imali smo u iteljicu znakovnih jezika iz Udruge gluhih i nagluhih osoba. Osim što nas je u ila znakovni jezik, radila je s nama vježbe kako bi neke emocije odigrali još e ektnije i slikovitije.

Petra Kurtela i ja smo upoznali smo tamo puno divnih ljudi.

Iako je za ulogu Billyja Španovi osvojio prošle godine nagradu Hrvatskog glumišta, stanje u hrvatskom glumištu je takvo da pokazuje da smo svi zapravo još jedno pleme iz pe ine. ak ni ne urbano, kako je istaknula Slavica Kneževi . Mladi glumac ipak vjeruje da e netko prepoznati kvalitetu: - Mislio sam da e mi, kad dobijem nagradu, to otvoriti neka vrata. Ali nije to kod nas tako.

Tele on je zvonio dva dana, svi su mi estitali i to je manje-više to. Ne znam je li to zbog op eg stanja u državi ili nešto drugo. Zadovoljan sam što sam to dobro napravio, da je struka prepoznala predan rad i nadam se najboljem u budu nosti. A možda i kakvom ostvarenju inozemne karijere. Lijepo je o tome maštati i razmišljati. Ne znam kako se to postiže, znati prave ljude ili se na i u pravo vrijeme na pravom mjestu, ili se pak nadati da e se tvoj trud i znanje prepoznati.

Vidimo da su strani producenti u posljednje vrijeme zainteresirani za Hrvatsku, pa e možda do i neko bolje vrijeme kada emo mi mla i, ali i stariji glumci imati više prilike za pokazati se.

Predsjednik Marko Trstenjak podnosi izvješ e o radu u prošloj godini

SKUPŠTINA Puha kog orkestra Mala Subotica

Najvažnija nabava instrumenata i odora U subotu je održana skupština Puha kog orkestra Mala Subotica. Izvješ e o radu podnio je predsjednik Marko Trstenjak, a izvješ e o vježbama i nastupima voditelj Davor Požgaj. Tijekom godine održano je 58 proba i nastupa.

Puha ki orkestar Mala Subotica postoji ve petnaest godina. Broji preko 40 aktivnih lanova. Voditelj orkestra od samog osnutka je pro . Davor Požgaj iz Belice. Orkestar ima i pomladak koji vodi Mario Kanižaj iz Gardinovca. Do sad je Puha ki orkestar op ine Mala Subotica tijekom godina nastupao na nizu mani estacija u zemlji i inozemstvu, u Hr-

vatskoj Kostajnici, u Švicarskoj, Ma arskoj, a najviše u op ini Mala Subotica na raznim proslavama te sviraju i budnice.

Krajem protekle godine održan je zapaženi boži ni koncert, a tijekom godine još dvadesetak nastupa.

U planu rada za ovu godinu je, uz nastupe i smotre te nastup na op inskim mani estacijama, najvažnija nabavka instrumenata koji nedostaju te nove odore. Pomo se o ekuje od op ine Mala Subotica, uz obe anja na elnika da e Op ina dati koliko god može te da e pomo i kod sponzorstava za nabavku odora.

(JŠ; oto Z. Vrzan)

Dio lanova Puha kog orkestra Mala Subotica na skupštini

21. velja e 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 21. velja e, od 22 sata AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

PONEDJELJAK - SRIJEDA, 3. - 5. ožujka AKOVEC, Centar za kulturu

Rock koncert benda Flashback

Druga Me unarodna revija filmova za djecu i mlade

Ve eras (petak, 21. velja e) u Podroomu e nastupi rock bend Flashback.

Bend je spojio glazbenike s puno svira kog iskustva i kilometraže na stageu. Prije ovog, ashbackovci su zanat pekli sviraju i s Tonyjem Ce nskim, Severinom, Danijelom te u bendovima Film, Big Blue. Nastupaju po klubovima, motorijadama, ali i velikim feštama te dvoranama. Kao kvalitetne glazbenike prepoznao ih je i jedan od najnagra ivanijih gitarista u regiji, Nebojša Buhin - Nebo, s kojim su snimili televizijsku emisiju “Garaža”. Sura ivali su i s Eminom Arapovi , Antonijom Šolom, a 2008. godine odsvirali su I poseban performance na modnoj manifestaciji “Cro-a-porter”. Osim što de ki odli no sviraju, ashbackovci najavljuju ve er kvalitetnog rock and rolla. Ulaz je slobodan, a svirka po inje oko 22 sata.

Dje jim lmom “Patatje Oorlog” 3. ožujka s po etkom u 10 sa zapo et e trodnevna Me unarodna revija lmova za djecu i mlade u akove kom Centru za kulturu. Druga po redu revija donijet e lmove iz Nizozemske, Njema ke, Austrije i Hrvatske. Prvi dan publika e ima priliku vidje još i lm “Emil i detek vi” i “Šegrt Hlapi ”. Dan kasnije, u utorak 4. ožujka, prikazat e se lmovi “Kauwboy”, “Tko prije umre duže je mrtav”, “Lisa i sabljas gar”, a revija e završi u srijedu 5. ožujka lmom “Zagonetni dje ak”. Kontakt osoba za organizirani posjet je Ljiljana Mu i (040 311 488). Cijena ulaznice je 20 kuna.

DVIJE PROSIDBE NA VALENTINOVSKOM KONCERTU U AKOVCU

Tony Cetinski: Svima želim da se zaljube!

PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan

Najromanti nije Valentinovo u Hrvata dogodilo se ove godine u akovcu. Pe at ljubavnom ozra ju dao je koncert Tonyja Cetinskog, koji je uz popularne uspješnice kao što su “Umirem sto puta dnevno”, “Budi uz mene”, “Tebe ne bih mijenjao” ili “Opet si pobijedila” izazvao delirij zaljubljenih parova, ali i kod ve ine ženskog dijela publike. Dvorana Graditeljske škole posebice se zagrijala uz dvije javne prosidbe zaljubljenih parova.

Ponajprije je Nikola Tkalec iz Svetog Petra zaprosio Mateju Mikloši iz Malog Bukovca, a novope eni zaru nici kazali su nam kako ih je povezao upravo poljubac na koncertu, i to 6.

studenoga 2005. godine na Prljavcima, stoga je i zaru ni ka prosidba pala u sli nom koncertnom ugo aju. Drugi zaru ni ki par je Suzana Domjani iz

Brezja i Tino Borko iz re ana.

Tino nam je kazao kako je uvidio da je 14. velja e 2014. fenomenalni datum za prosidbu te je tako poželio iznenaditi svoju

Po završetku koncerta nije izostalo ni fotografiranje fanova s Tonyjem

Organizator koncerta Petar Domini s Tonyjem i menadžerom Pajom Podolskim, koji dovodi veliki broj glazbenih zvijezda u akovec

zaru nicu. Dugo se poznaju, prvo su bili prijatelji, pa su kroz smijeh prokomentirali: - Zapravo ni ne znamo kol’ko dugo se poznajemo, ali sad je pravo vrijeme da našu ljubav podignemo na jednu višu razinu.

Nakon dva i pol sata svirke, bisa i odli ne atmosfere, kraj koncerta Tony je zape atio rije ima: - Idem ženi, Valentinovo je! Ali, prije negoli je požurio u zagrljaj voljene supruge, vidno raspoložen nakon koncerta prokomentirao nam je glazbeno druženje i ve er u akovcu: - Bilo je super, vru e. (smijeh) Nama je to tako na svakom koncertu. Nije baš da imamo uvijek dvije prosidbe, ali lijepo je biti dio ne ijeg života, lijepo je vidjeti da se glazba prebacuje s koljena na koljeno, jer eto bilo je

Nikola Tkalec i Mateja Mikloši : od poljupca do prosidbe na koncertu!

- Uvijek sam vrstan pjevati o ljubavi, poru uje Tony

na koncertu puno mladih ljudi, djece, roditelja...

Svima želim da se zaljube, jer je to stvarno lijepi osje aj.

I pamet u glavu. Ja baš nisam kompetentan jer sam tre i put

Tino Borko i Suzana Domjani - me imurski valentinovski zaru nici!

u braku, ali mislim da sam kompetentan pjevati o ljubavi.

I svi e moji budu i albumi biti ovako u pozitivnom ozra ju, pisat emo i pjevati o ljubavi, ne emo više toliko tugovati!

Ženski dio publike s ushi enjem je pozdravio svog idola

6

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Dobitnica iz broja 961 Me imurskih novina je Gordana Ka er iz akovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Malala Yousafzai - “Ja sam Malala”

Sarah Jio - “Uvijek i zauvijek” Na tajanstvenome mjestu gdje ljubice cvatu izvan sezone, a zrak je prožet solju, žena slomljena srca nai e na dnevnik i stupi u život njegove anonimne autorice.

U svojim dvadesetima Emily Wilson bila je na vrhuncu: napisala je bestseler, imala je savršenog supruga i inilo se da joj ništa ne stoji na putu do vje ne sre e. No desetlje e poslije Emilyno se kolo sre e okrenulo. Nije mogla prona i inspiraciju za novu knjigu, a i suprug joj je neo ekivano okrenuo le a. Stoga, kad je njezina ro akinja Bee pozove da provede ožujak u divnoj ku i na predivnom otoku, Emily prihvati prijedlog, eznu i da joj more zavida rane. Istražuju i za svoju sljede u knjigu, Emily otkrije crveni baršunasti dnevnik iz 1943. godine, iji sadržaj otkriva nevjerojatne poveznice s njezinim životom. “Uvijek i za-

uvijek” o aravaju i je roman s idili nim mjestom radnje i intrigantnom dvostrukom pri om, koji je proslavio svoju autoricu Saru Jio. Pri a je to o ljubavi, izdaji i otkri u starog dnevnika koji tajanstveno povezuje prošlost i sadašnjost. Roman je to s neo ekivanim obratom na kraju, dirljiva pri a koja nas uvjerava da se za pravu ljubav uvijek treba boriti.

Lesley Levene “Mislim, dakle jesam” Rije je o “hrestomatiji“ namijenjenoj prvenstveno u enicima srednjih škola jer biogra ije ilozofa i pregled ilozofskih pravaca obuhva aju srednjoškolski obrazovni kurikulum ilozo ije.

Ako se stablo sruši u šumi dok u njoj nema nikoga, uje li se pritom ikakav zvuk? Jesu li granice vašeg jezika granice vašeg svijeta? Vrijedi li išta neistražen život? Ne samo što rasvjetljava ova i mnoga druga pitanja, knjiga “Mislim, dakle jesam” objašnjava kako je ilozo ija po ela te objašnjava temeljne misli ilozofa koji su je koristili na genijalan na in.

Knjiga e vas upoznati sa životnim putovima velikih ilozofa, od ranih Grka do suvremenih velikana ilozofske misli, a predo it e vam i pregled svih važnijih

Mali autobus pokupio je 9. listopada 2012. godine u školi u gradu Mingori u pakistanskoj dolini Svat grupu u enica da ih odveze ku i. Na raskrš u nedaleko od škole dva su ga muškarca zaustavila, a jedan od njih viknuo je: “Koja je me u vama Malala?”.

Jedna se djevoj ica okrenula da mu kaže: “Ja sam Malala”, a on je izvukao pištolj i pucao joj u glavu.

Metak ju je pogodio iznad oka, prošao kroz lubanju, ali joj je tek okrznuo mozak. Hitno je preba ena u lokalnu bolnicu pa helikopterom u veliku podru nu bolnicu. Neko je vrijeme bila izme u života i smrti, ali je nakon brojnih operacija u Pakistanu i Engleskoj tu tešku ozljedu preživjela.

Pametna, živahna i mila Malala Yousafzai mirno je do tada živjela sa svojim roditeljima i dva brata u toj idili noj dolini, a od svega najviše je voljela i i u školu i u iti. No, stigli su talibani, po eli uvoditi šerijatsko pravo tjeraju i žene da nose burke, zabranjuju i

Malala Yousafzai: Ja sam Malala Paolo Sorrentino: Imaju svi pravo Beth Revis: Beskrajno putovanje

PUBLICISTIKA Oscar Breni ier: Knjiga velikih filozo skih suprotnosti Frances A. Yates: Okultna filozofija u elizabetinskom dobu Harville Hendrix, Helen Hunt: Kako pružiti ljubav koja iscjeljuje je ameri ki predsjednik Barack Obama i britanska kraljica Elizabeta. Predložena je i za Nobelovu nagradu za mir. Najavljeno je da e se po njenoj knjizi snimati ilm.

Olga Jambrec - “U svijetu pojmova” U svijetu pojmova tražit e i nalaziti mnoge odgovore djevoj ice i dje aci od 5. do 8. razreda osnovne škole te djevojke i mladi i svih srednjih škola. Ovo je knjiga koja e maturantice i maturante voditi do uspješnog polaganja mature.’’Pojam! Svaki pojam ima svoj sadržaj, opseg i podru je koje obuhva a initelj nekog djelovanja.

U svijetu pojmova tražimo i nalazimo mnoge odgovore, proširujemo znanja, pove avamo podru ja djelovanja, dolazimo do novih spoznaja... Šire i svijet pojmova, ja amo utjecaj znanja. Svaki bi pojam mogao dozvati novu radoznalicu ili novog radoznalca, a znano je da

njih krasi velika želja za novim spoznajama, za novim istraživanjima, dometima i postignu ima.

Tako u e! Tako postaju uzor drugima! Tako ine dobro i sebi i drugima! Knjiga U svijetu pojmova namijenjena je svima. Tri su temeljna pitanja u procesu u enja: Što? Kako? Zašto? itatelji e sami prosuditi kako u i u bogati svijet pojmova otisnutih na ovim stranicama. Namjera mi je bila stvaranje djela koje e svojim sadržajem potaknuti svakog itatelja da u e u bît smisla i vrijednosti pojedinoga pojma, pa da ga i primijeni u odre enoj situaciji. Uz ugra ene pojmove iz udžbenika Hrvatska itanka od V.

do VIII. razreda (Naklada Ljevak), vezane uz gradivo nastavnog plana i programa - unijela sam i niz pojmova za one koji žele više. I ne samo njih!

Na pismenost se danas gleda kao na skup znanja, vještina i strategija koji se stalno proširuje i razvija tijekom cijeloga života u razli itim kontekstima, kroz interakciju s vršnjacima i širom zajednicom. Neka ovo djelo - svakom itatelju - bude poput dobroga prijatelja! Neka poti e na traženje odgovora i rješenja, na razvoj i boga enje kreativnosti, na posizanje za dobrom knjigom i na druženje u traženju novih, još neuvrštenih, pojmova. Sretno!’’

Veronica Roth - “Razli ita”

ilozofskih pravaca i pokreta u kratkom pregledu. Poznavanje ilozofske misli kroz stolje a omogu it e vam da druk ije gledate na svijet oko sebe. “Mislim, dakle jesam” jedinstveni je leksikon ilozofske misli kroz stolje a.

Šesnaestogodišnja se Tris nalazi pred strašnim izborom jer se ne uklapa u podijeljeno društvo kojemu se svi moraju pokoriti. Stoga Tris kre e u pustolovinu kako bi doznala kamo doista pripada. Zaprepaštena surovoš u života, ona ne može vjerovati nikome. Pa ipak, upoznat e privla nog mladi a koji se istovremeno doima i prijete i i zaštitni ki. Najteži je izbor tek

Grupa autora - “Priru nik pedagoške dokumentacije”

nom ratu. Ali - o emu god pisao, pjesnik Gavran kao da nam svakim stihom pokazuje koliko je ovaj život lijep, uzvišen, tajnovit i neponovljiv. Kao da nas poziva da u njegovim pjesmama doživimo ljepotu našeg trajanja na ovome svijetu. Knjiga za istinske književne “sladokusce“.

BELETRISTIKA

KNJIŽARA “LJEVAK”

Miro Gavran - “Pjesme” Poznat najširoj itala koj i kazališnoj javnosti kao uspješan prozaik i dramati ar, Miro Gavran proteklih je tridesetak godina pisao i poeziju, povremeno je objavljuju i u periodici. I tek u pedeset i drugoj godini života odlu io je napraviti strogi izbor svoga pjesni kog stvaralaštva i pred književnu javnost iza i s prvom pjesni kom zbirkom. Rezultat je pravo malo književno iznena enje. Dobili smo knjigu sugestivnih jasnih pjesama u kojima se lijepota izri aja isprepli e s dubokom misaonoš u, ne ostavljaju i nikoga ravnodušnim, niti u nedoumici “što je pjesnik želio re i“. Promatraju i ih na prvi pogled samo u tematskoj ravni, primijetit emo da njegovi stihovi govore o ljubavi, prijateljstvu, duhovnim nemirima i potrazi za smislom života, ak i o tjeskob-

djevoj icama da se školuju, eksplozivom ruše i njihove škole.

Uveli su strašan teror, javno su bi evali ljude, odsijecali im glave.

Malala se protiv toga pobunila, te po ela - unato golemu riziku - javno govoriti na skupovima i medijima protiv talibanskog terora. Posebno je svagdje branila svoje pravo na školovanje.

Malala Yousafzai tim je hrabrim zalaganjem na sebe skrenula pozornost pakistanske i svjetske javnosti, ali je na sebe navukla bijes pakistanskih konzervativaca i radikalnih talibana, koji smatraju da je ženama mjesto isklju ivo u ku i, da moraju biti potpuno podložne muškarcima, pa im obrazovanje nije potrebno.

Stoga su na nju izvršili atentat.

Dok se nakon operacija oporavljala u engleskom gradu Birminghamu, gdje s roditeljima i bra om sada boravi, odlu ila je napisati knjigu o onome što je proživjela. Od teške rane Malala Yousafzai dugo se oporavljala, ali je sada opet aktivna te je svoju borbu za obrazovanje djevoj ica proširila na globalnu razinu.

Danas je zbog svoje hrabrosti i borbe za pravo djevoj ica na školovanje poznata diljem svijeta, sudjeluje na raznim svjetskim konferencijama, govorila je u Ujedinjenim narodima, na Harvardskom sveu ilištu, primili su

- Autorice prilaze pedagoškoj dokumentaciji kao svjedoku razli itih pedagoških aktivnosti, ali i kao zna ajnom pomagalu u pedagoškom radu. Apeliraju na savjesnost i odgovornost pri vo enju pedagoške dokumentacije, pozivaju se na poštivanje eti koga kodeksa te se u ovom priru niku na jednom mjestu može prona i sva potrebna dokumentacija koja je bitna za školsku praksu. Autoricama e posebno biti zahvalni pedagoški djelatnici koji su na po etku

svoje profesionalne karijere, osobito u itelji i pedagozi pripravnici koji se spremaju za polaganje stru nih ispita. Osim njima, priru nik e dobro do i studentima na u iteljskim fakultetima i studentima pedagogije.

Priru nik pedagoške dokumentacijenamijenjen je svima onima koji djeluju i rade u / ili sa školom ili imaju tu namjeru. (doc. dr. sc.

Ante Kolak) - Zapisi u operativnim dokumentima nisu samo argumentirani dokazi da se nešto dogodilo

iš ekuje. Nastupni roman Veronice Roth Razli ita kompleksna je pri a o šesnaestogodišnjakinji koja je prisiljena izabrati izme u tipi ne i sebi ne obitelji te avanturisti ke i neizvjesne budu nosti. Beatrice “Tris“ Prior živi u Chicagu koji se raspada, grad je podijeljen na pet frakcija, u skladu s uvjerenjima i strastima. No, Tris se suo ava sa svojim najdubljim strahovima kad

ili da se ne im bavilo. Operativna dokumentacija u školi omogu uje e ikasno upravljanje odgojnim radom, njegovo vo enje i reguliranje, dopušta da se na temelju podataka o ranije završenome radu i o ste enim iskustvima unose poboljšanja u radne procese, pruža uvid radi utvr ivanja funkcionalnosti, racionalnosti, ekonomi nosti i e ikasnosti. Vjerujem kako e Priru nik pedagoške dokumentacije biti dragocjen priru nik i vrijedan vodi ne samo školskim pedagozima, nego i drugim stru nim suradnicima, a posebno u iteljima i ravnateljima za upoznavanje, razumijevanje i korištenje pedagoške dokumentacije u funkciji razvoja škole. Ona tako er zaslužuje po-

otkrije da je Razli ita i da je stoga meta opasnih lidera. Paralelno se upušta u romanti nu i nasilnu vezu s instruktorom, a roman se pretvara u nepredvidljivu i neizbježnu avanturu. “Razli ita” je distopijski triler nabijen napetim odlukama, melodramatskim izdajstvima, neo ekivanim posljedicama i neobi nom ljubavnom pri om.

stati obveznom literaturom na studiju pedagogije, kao i literaturom u iteljima i pedagozima u pripremi stru nih ispita. (prof. dr. sc. Stjepan Stani i )

21. velja e 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

POMPEJI 3D

KOLOVOZ U OKRUGU OSAGE

povijesni spektakl Režija: Paul W.S. Anderson Uloge: Kit Harington, Carrie-Anne Moss, Emily Browning

komedija, drama Režija: John Wells Uloge: Meryl Streep, Dermot Mulroney, Julia Roberts

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 21.2.

19.00 MALA SCENA “VINKO LISJAK” PRI AJ MI O GORKOME

18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

20.00 NIMFOMANKA 2 misti na drama Režija: Lars von Trier

subota, 22.2.

16.00 i 18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

20.00 KOLOVOZ U OKRUGU OSAGE komedija, drama

nedjelja, 23.2.

Film “Pompeji” nudi nam roman ku, akciju i vulkan u 3D tehnici.

Kombinacija je povijesnih doga aja i tragi ne ljubavne pri e zapletene u poli ke intrige i osvetu. Me u m, u prvom je planu epska katastrofa koja je zadesila Pompeje erupcijom

vulkana Vezuva u 1. stolje u, kada je grad zatrpan gomilom vulkanske prašine, kamenja i lave, što je rezul ralo nestankom cijelog grada i njegovih gra ana. Povijesni spektakl u trajanju od 102 minute preporu uje se starijima od 13 godina.

Humoristi na drama “Kolovoz u okrugu Osage”, koja je osvojila nagradu “Pulitzer”, s že na velike ekrane sa zvjezdanom lmskom ekipom koju predvode Meryl Streep i Julia Roberts.

Film pra živote snažnih žena iz obitelji Weston, iji su se putovi ra-

zišli. Obiteljska kriza vra a ih u Oklahomu, u ku u u kojoj su odrasle, kao i njihovoj majci, disfunkcionalnoj ženi koja ih je odgojila. Ona bez dlake na jeziku kri zira k eri te otkriva obiteljske tajne dok one oplakuju smrt svog oca...

18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

komedija, drama

PIJEV ŽIVOT

Dr. King Schultz (Waltz) njema ki je lovac na glave i bivši zubar koji kupuje Djanga (Foxx) kao svog roba kako bi mu ovaj pomogao iden cira ostale lovce na glave.

Nakon što uspješno završi zadatak, Django biva oslobo en i regru ran od strane Schultza kao poslovni partner. Django ubrzo od Schultza po inje u i zanatske vješ ne pa zajedno odu u Mississippi..

i Dje je kazalište Dubrava u Zagrebu KU NI DUHOVI ILI NEVIDLJIVI RECEPT ZA SRE U lutkarska predstava za djecu

20.00 KOLOVOZ U OKRUGU OSAGE

DVD, BLUE RAY IZLOG ODBJEGLI DJANGO

16.00 KD “Pinklec” akovec

ponedjeljak, 24.2.

18.00 POMPEJI 3D

Oscarom nagra eni redatelj Ang Lee donosi veli anstvenu pri u prema bestseleru Yanna Martela.

Film donosi pri u Pi Patela, sina uvara zoološkog vrta. Obitelj se odlu ila preseli iz Indije u Kanadu i kre e na veliko putovanje teretnim brodom. Nakon brodoloma, Pi pluta Tihim oceanom. Njegov suputnik je bengalski gar po imenu Richard Parker...

povijesni spektakl

20.00 NIMFOMANKA 2 misti na drama

utorak, 25.2.

18.00 POMPEJI 3D povijesni spektakl

20.00 NIMFOMANKA 2 misti na drama

etvrtak, 27.2. Tribina

ALBUM TJEDNA

Hari & Fat Sons “Green Line - Red Line” Godina tek što je po ela, a ve nekoliko izdanja jasno pokazuje da e se serija albuma ''mladih i alternativnih'' preto iti i u 2014. kao što je odli no bilo i u 2013.

Haris ehi prije tri godine zaokružio je postavu i s ''debelim sinovima'' krenuo u stvaranje ovog albuma. Odli na stvar je da su si uzeli dovoljno vremena jer "Green Line - Red Line" zvu i neodoljivo i simpati no, kao da su se bendovi poput The Coral ili The Zutons reinkarnirali u nešto akusti nijoj varijanti u Sisku.

S druge strane, Hari & Fat Sons bih u dobroj mjeri mogao usporediti i s The Marshmallow Notebooks jer na sli ne na ine odra uju svoje uzore, putem niza toplih i osun anih melodija kojima je baza akusti na gitara. Naravno, svatko se kre e u svojem smjeru, ime dobivamo i svu trenutnu ljepotu naše alternativne scene.

Iako sam ve spomenuo neke bendove, ipak bih volio naglasiti da su osnovni utjecaj albuma "Green Line - Red Line" The Beatlesi, ali i

20.00 HNK U VARAŽDINU Nakon kratkog uvoda s minijaturom "Ode", bend po inje ispucavati hitove. "Three Dots" oživljava duh The Beatlesa kad bi oni imali ukulele u rukama, slijedi je gotovo sigurni koncertni hit "Wui Wui", gdje jako podsje aju na Ocean Colour Scene, "Don't Hurry" ima jednu vrlo opuštaju u melodiju, dok se s "Feathers" približavaju blues rocku. "Green Line - Red Line" je uhu vrlo ugodna glazba s pjevnim melodijama i refrenima, pa vjerujem da ete ve nakon prvog slušanja lagano pjevušiti i zviždati pjesme. Baš to je i glavna odlika Hari & Fat Sonsa, zaraznost i opuštaju i osje aj, kao da je sve lako, zabavno, nevino...

OGI IVA – ZNOVA srednjovjekovna francuska farsa na kajkavskom Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 22.2.

17.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana bajka

19.00 sati POMPEJI 3D akcijska avantura

nedjelja, 23.2.

Popis pjesama

cijeli spektar akusti ara. Takvim spojem Hari pruža pregršt raznolikog materijala koji je fokusiran

uljepšati dan. Možda je i zato izdan u vrijeme prvoga velikog snijega ove zime.

Ode Three Dots Wui Wui U Turn Birds Short Walk Don’t Hurry Vessel Bla Bla Advice Feathers Acoustic Sign Take A Nap Would You Mind?

17.00 SNJEŽNA KRALJICA 3D animirana bajka

19.00 sati POMPEJI 3D akcijska avantura

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Kolesterol i prehrana Kolesterol, kojeg esto spominjemo kao krivca za mnoge naše probleme, jest mastima sli na supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo. Prisutan je u stani nom zidu te membranama tijela, uklju uju i mozak, živce, kožu, miši e, crijevo, jetru, srce itd. Naše tijelo koristi kolesterol u stvaranju mnogih hormona, vitamina D te žu nih kiselina.

Možda niste znali da naše tijelo proizvodi onoliko kolesterola koliko mu je potrebno (bez dodataka iz hrane).

Samo mali dio kolesterola nalazi se u krvi. Ako imate pove ane vrijednosti kolesterola u krvi, pove ane su vam šanse za razvitak, ateroskleroze, odnosno stanja u kojem se masno e i kolesterol odlažu u zid mnogih krvnih žila, uklju uju i sr ane, te nastaje podloga za razvitak sr ane bolesti.

S obzirom na to da nam je potreban za izgradnju tijela s jedne strane, s pravom se pitate zašto je pove ani nivo štetan.

Kako smo rekli, mali dio kolesterola nalazi se u krvi , te dok putuje kroz vodenu otopinu krvi, nalazi se na tzv. nosa ima. Postoji nekoliko grupa nosa a koje esto možete vidjeti na vašim nalazima, a zovu se HDL i LDL, odnosno dobri i loši kolesterol.

Ako se ve ina kolesterola u vašoj krvi nalazi u LDL obliku, možemo re i da je taj suvišak direktno povezan s razvojem koronarne bolesti srca (koja je odgovorna za najve i broj smrti u zapadnom svijetu, uklju uju i Hrvatsku). HDL forma ili dobri kolesterol ne samo da nije opasan ve , naprotiv, štiti organizam od ateroskleroze te bolesti srca. Važni elementi u pove anju nivoa kolesterola u prvom su redu na in prehrane

MODA

Šešir - odli an modni dodatak za svako godišnje doba

Piše: dr. Branko Vr i s prevelikim unosom zasi enih masti (maslac, margarin, masno mlijeko, vrhnje, iznutrice, krekeri, keksi, kola i, konzrve s puno masti) te visoki unos kolesterola životinjskog podrijetla, zatim naslje e, debljina, smanjena izi ka aktivnost. Mnoge studije pokazale su da smanjene razine kolesterola ne samo da preveniraju nastanak bolesti, ve da kod razvijene bolesti srca smanjuju rizik oboljenja te komplikacija bolesti. Promjenama u na inu življenja te promjenama u prehrani možemo utjecati na pove ani nivo kolesterola.

Od mesa se preporu uje riba, perad, teletina te pove ana koli ina tzv. dugih niti, kao što su jabuke, citrusi, zob, je am, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje te op enito vo e i povr e.

Od ulja se preporu uje maslinovo ulje, bu ino te suncokretovo ulje.

Osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i E, beta karotena te, ako se utvrdi manjak, i odre ene minerale.

Svakako važan korak u smanjenju kolesterola jest smanjenje tjelesne mase.

To se postiže ne samo spomenutom prehranom, nego i odgovaraju om izi kom aktivnosti.

Svjetski modni dizajneri slažu se u tome da izgled ponekad nije potpun bez šešira. Me utim, kombiniranje šešira s ostalim modnim dodacima esto puta nije laka stvar.

Sve što je potrebno kod kombiniranja šešira je malo mašte i nešto malo modnog znanja.

Kako odabrati šešir? Prije svega pripazite na to da, kad odaberete šešir, pogledate sebe cijelu u ogledalu. Vitke djevojke morale bi pripaziti na to da šešir koji odaberu ima promjer koji ne prelazi širinu ramena. Šešir je odli an trend dodatak, ali obratite pažnju na to kakvog je materijala. Žene s tankim licem trebale bi odabrati šešir koji bi prekrio ve inu ela.

Poželjno je kupiti šešir koji ete uskladiti s ve inom odje e koju imate. Pripazite da dobro kombinirate šešir, modne dodatke i boju odje e. Šešir treba biti vrst kada ga stavite na glavu.

Najvažnije pravilo je da šešir treba biti u harmoniji s licem. Uvijek birajte šešir prema obliku svog lica.

Okruglo lice: za ovakav oblik lica najbolje je odabrati šešire koji e ga vizualno izdužiti. Birajte kaubojske šešire i one s niskim klobukom.

Duguljasto lice: najbolji izbor za ovaj oblik lica je panama šešir zato jer e vizualno skratiti lice.

etvrtasto lice: birajte šešire s oštrim rubovima.

Srcoliko lice: zbog uske brade najbolje je odabrati šešire uskog oboda.

Ovalno lice: pristaju mu skoro sve vrste šešire.

Kombinacije za šešire prona ite u uli noj modi te se sami inspirirajte za nove modne izazove! (izvor: portal žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Bliži se kraj zimskog razdoblja i to vas veseli. Proljetno doba je uvijek vaše doba. Tako e bi i ove godine, kada ete se posebno posve svom izgledu.

Uspije li vas voljena osoba nagovoriti, po et ete se i spremati na putovanje. Ne e to bi jedno od putovanja u daleke egzo ne krajeve, ve ete krenu u bliže des nacije. Bit e vam lijepo. Samci e malo više pozornos pokloni mogu im susre ma sa zanimljivim osobama. Obnovit ete garderobu. Veseli ste i zdravi.

VAGA (24.9.-23.10.)

Uvijek možete planirati velike stvari, ali s njihovom realizacijom ete morati još malo pri ekati. Budite na oprezu, jer ete svakodnevno nailazi na razli ite prepreke na putu do ostvarenja vlastitih želja. Malo povoljniji vjetrovi bit e u emo vnim odnosima. Ako ste u vezi, s partnerom ete proves ugodne dane vikenda. Samcima zvijezde ukazuju na mogu nost upoznavanja potencijalnog partnera. Izbjegavajte vru e kupke.

Slobodno vrijeme koristite za tjelovježbu.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ostanite budni kako se krajem mjeseca netko ne bi okoristio vašim postignu ima.

Marljivi ste i sve poslovne obveze uspijevat ete riješiti na vrijeme.

Nadre eni e znati nagraditi vaš trud i poslovne ideje. U danima vikenda možda ete osje a poja ani umor pa se pobrinite da svome jelu priuš te dovoljno sna. Podsje te se da je i sport najbolje sredstvo za spavanje. Stoga se što više bavite rekreacijom i sportovima koje volite, bilo na otvorenim prostorima, bilo u sportskim dvoranama.

Kraj mjeseca velja e mogao bi bi prepun stresa, pa dobro razmislite kako ete u svome životu uspostaviti ravnotežu. Neke odluke prepus te za ožujak. ežnja za intenzivnim odnosom, potreba za bliskoš u i želja da što više budete s voljenom osobom bit e posebice izražene u danima vikenda. Sve e vas to tjera na dodatna promišljanja o vašoj vezi. Samci neka više izlaze s prijateljima, mogu a su nova poznanstva. Svakodnevno provodite lagane vježbe.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U ljubavi i poslu vrijedi sljede e: ne može biti bolje nego što jest. Zato se radije zadovoljite trenuta nom situacijom i nemojte se upušta u dodatne rizike. U danima vikenda posve te se voljenoj osobi koja e to znati cijeniti. Ukoliko ste sami, pobrinite se da s prijateljima odete na neko od mondenih mjesta zabave. Bit e vam lijepo i ugodno. Što kažete da se u nadolaze im danima oprobate u plivanju ili vježbama u teretani?

Stoga se na vrijeme pobrinite za vitku guru.

Ako ste se po etkom mjeseca zalagali za svoj tim, do kraja mjeseca ete zauzvrat dobi potpunu potporu. Isto kao i u sportu, i na poslovnom planu, arobna rije glasi - zajedno.

Proljetno iš enje e za mnoge pripadnike ovog znaka zapo e ve sada u velja i. Krenut ete i u kupovinu i obnovu garderobe.

Prona i ete ugodnu i udobnu obu u i obu u, ali pri tome ne ete potrošite puno novca jer ete uspje prona i sve te stvari vrlo povoljno - kako to ve samo vi umijete. Tijelo dovedite u formu.

RAK (22.6.-22.7.)

Uskoro vas o ekuje uzlazna putanja u poslovnoj karijeri. Svi planirani projek odvijat e se prema planu. Mogu i su i posebice visoki nov ani dobici. Što se ljubavi e, povisite uloge potrebne za o uvanje postoje e veze. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i trudi se što više odmara , pa se i eš e po as nim objedom. Sve e u ini da se zabave u svakom pogledu. U odijevanju odaberite zelene nijanse za sre u i opuštenost. Poradite na svojoj guri.

JARAC (22.12.-20.1.)

U danima vikenda dobro se odmorite jer e u tjednu koji dolazi bi poslovnih obveza i zadataka i više nego što ste planirali. Dobrom organizacijom i mskim radom sve ete sti i završiti na vrijeme.

Sve do kraja velja e mo i ete se oslanjati na svog partnera koji e vam da potporu u svemu. Samci e biti spremni za strastvenu avanturu. Dosadili su vam zimski dani koje ste naj eš e provodili u ku i? Krenite u teretanu, na bazene ili oštre šetnje prirodom.

LAV (23.7.-23.8.)

Vaša mašta nema granica, ali vaš budžet i te kako ima.

Zato iz mora svojih maštovi h ideja odaberite onu koja vam donosi siguran profit. Amateri kraj vas nemaju šanse, neovisno o tome što biste sada zapo eli raditi. U ovom razdoblju pokazujete visok stupanj profesionalnosti, a vaša krea vnost omogu it e vam da krajem mjeseca budete broj jedan u svemu ega se dotaknete. Uživajte u skladnim odnosima i svemu onome što vas usre uje. Što više boravite na svježem zraku.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U strahu ste da bi pove ana potrošnja mogla ugrozi vašu nancijsku situaciju.

Netko s kim ste jako bliski, roditelji ili bra a i sestre, pomo i e vam u novcu ili materijalnim dobrima.

Ako ste pred potpisivanjem nekog poslovnog ugovora, dobro prou ite sve stavke, kako kasnije ne biste požalili. Ako ste u braku, partner e imati dovoljno razumijevanja za vaše povremene izljeve ljubomore. Samci mogu bi mirni. Uskoro e se pojavi osoba koja e privu i njihovu pozornost.

Zdravi ste.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Vaša oštroumnost pomo i e vam da zadržite postoje e poslovne klijente i osigurate nov anu potporu za inves ranje novih poslovnih ideja. U romanti nim odnosima vladat e harmonija i razumijevanje.

Ukoliko ste sami, ne o ajavajte.

Na vidiku su pozi vne promjene koje e unije velike promjene u vaš život. Budite spremni za is nsku avanturu života. Ozbiljno se prihvatite svakodnevne tjelovježbe i rezulta e uskoro bi vidljivi.

RIBE (20.2.-20.3.)

Do kraja mjeseca ljubavni život bit e vam ispunjen strastima, a nakon tog razdoblja po et e vam cvjetati ruže i na poslovnom planu. Zadržite hladnu glavu, kako vas ovoliko nenadano obilje poslovne i ljubavne sre e ne bi previše zanijelo u sanjarenje. Duhovne ak vnos mogu vam otvori sasvim neku novu dimenziju. Vježbajte na ku nom biciklu, povoljno e utjeca na vaše zdravstveno stanje. Bit ete dobrog raspoloženja.

1 G O L I R P POSEBAN

Fašnik po inje!

INA V O N IH K S R U IM

E M

RAZGOVOR S POVODOM

SAZNAJTE SVE O JUBILARNOM 50. ME IMURSKOM FAŠNIKU

Maske nas otkrivaju

Najavljen najbogatiji fašnik u akovcu ikad PREDSTAVLJAMO ME IMURSKE MASKE

“Me imurske krave” proslavile Novo Selo na Dravi OTKRIVAMO RECEPT ZA NAJBOLJE KRAFNE

Tajna je u jajima! foto: Zlatko Zlatko o Vr Vrzan zaann

Psihologinja Eleonora Glavina tvrd tvrdi di d da a je maskiranje za Fašnik zdravo i poželjno KORAK PO KORAK

Izradite fašni ku masku samo šminkom iz kozmeti ke torbice Nau ili smo uz Valentinu Ov ar ODGOJITELJICE DJE JEG VRTI A AKOVEC PREDLAŽU

Napravite jednostavan i jeftin dje ji kostim od vre e za sme e

Poseban prilog

22

NAJAVLJUJEMO

Najatraktivnija fašni ka doga anja u Me imurju Fašni ki maskenbal u Zasadbregu – 22.02.2014. u 16 sati Serjojnski fašnik - 23.02.2014.

Me imurski fašnik u akovcu 28.02. - 02.03.2014.

Mali serjojnski fašnik - 01.03.2014.

Fašnik u Nedeliš u - 01.03.2014

Op inski fašnjak - Hodošan 01.03.2014 Fašnik u Gori anu 02.03.2014. Štrigovski fašnik - 02.03.2014.

Dobravski fašnik - 02.03.2014.

Sobo ki fašjek - 02.03.2014.

Fašnik u Prelogu - 02.03.2014.

Fašnik u Novom Selu na Dravi - 04.03. u 16 sati

POZIV na sudjelovanje u manifestaciji “Serjojnski fašnik“

Pokažite se u nedjelju na maškorima u Središ u

Budite i ove godine dio fašničke povorke koja će prolazi ulicama Nedelišća u subotu, 01. ožujka 2014. godine. Povorka se već tradicionalno formira na Trgu Republike kod Osnovne škole u Nedelišću u 15 sa i kreće put MESAP-a prolazeći najfrekventnijim ulicama kako bi svi zainteresirani prolaznici mogli uživa u šarenilu Fašnika u Nedelišću.

Nakon čitanja optužnice, osude i spaljivanja fašnika, zabava pod maskama će se za sve sudionike nastavi u sajamskoj dvorani. Dobrodošle su sve maskirane grupe, od onih najmlađih „maškora“ pa do pravih karnevalskih grupa i tradicijskih maski.

Do ite, pridružite se tradicionalnom Serjojnskom fašniku u nedjelju 23. velja e u 14 sati.

Program Serjojnskog fašnika sastoji se od maskirane povorke u kojoj e se na i maškori od vrti ke pa do zrele odrasle dobi, a nakon toga i zabave u sportskoj dvorani u Murskom Središ u. Maškore iz povorke u dvorani o ekuje besplatno jelo i pi e za sve sudionike povorke, ali su doborodošli i drugi gosti.

Ok upljanje male fašni ke povorke iz vrti a je ispred Promenade (Trg bana Josipa Jela i a) Mursko Središ e u 13.30 sati. Maskirana povorka dje jih vrti a uz pratnju mažoretkinja i Gradskoga puha kog orkestra Mursko Središ e kre e u 14 satido Stare škole. U 14.15 ispred “Stare ško-

Nemojte propus najveseliju fašničku povorku i odazovite se pozivu.

Sve dodatne informacije možete dobi u Turis čkom uredu općine Nedelišće (Nedelišće, Maršala Tita 60 – bivši NM) svakim radnim danom od 08:00 do 12:00 sa ili na niže navedene kontakte. Očekujemo Vas!

le“ dje ji vrti i e predstaviti svoje maske uz kratki zabavni program, a nakon predstavljanja eka ih aš enje krafnama i ajem.

Okupljanje velike fašni ke povorke bit e ispred sportske dvorane u 14 sati.U 14.45 je polazak fašni ke povorke prema centru grada, ulicama: Vladimira Nazora, Frankopanska, Trg bana Josipa Jela i a do Trga bra e Radi , gdje e se svaka fašni ka skupina i predstaviti. Svi sudionici povorke po završetku predstavljanja vra aju se u sportsku dvoranu na okrjepu i druženje.

Za sve dodatne informacije obratite se na broj tel: 040/500–500, broj mobitela: 098/956-graf7855 (Dolores Vrtari ) ili na e-mail: turistickazgms@gmail.com .

Do ite i zabavite se!

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE NEDELIŠĆE

IDU I PETAK PO INJE TRADICIONALNI SOBO KI FAŠJEK

Sobo ki kuga i preuzimaju vlast u Maloj Subotici Skidanjem op inske zastave s op inske zgrade u Maloj Subotici i postavljanjem fašni ke zastave u petak 28. velja e u 15 sati po inje tradicionalni Sobo ki fašjek.

Glavna ovogodišnja fašni ka doga anja planirana su za nedjelju 2. ožujka. Povorka e krenuti u 14 sati iz Palovca, s Paloskog cepaša, do Doma kulture u Maloj Subotici uz glazbenu pratnju Puha kog orkestra. Tu e biti održan performans i predstavljanje maškara po skupinama, kao i pojedina no, proglašenje najmaski, dodjela na-

grada i priznanja, su enje i dakako spaljivanje Fašjeka.

- Fašni ka povorka u Maloj Subotici ima tradiciju koja seže još u vrijeme izme u dva svjetska rata.

Bila je to, a tako je i danas, manifestacija koja je okupljala stanovništvo podru ja, prije župe Sobotica, a danas op ine Mala Subotica, doznajemo od Drage Branilovi a iz organizacijskog odbora za Sobo ki fašjek.

Razigrano fašni ko druženje nastavit e se maskenbalom u obližnjem restoranu ‘‘Fortuna’’

Deklama su se crvenile pozadine kud god bi kuga i prošli

Budite originalni i kreativni i osvojite nagrade na Sobočkom fašjeku: • Najoriginalniji ajoriginalniji kugač odnosno kugači • Najbolja pojedinačna dječja maska • Najbolja pojedinačna odrasla maska

400,00 kn 200,00 kn 200,00 kn

Najbolja grupna maska odrasli 500,00 kn Najbolja dječja grupna maska 500,00 kn

Sobo ki kuga - pojedina na je maska, a kuga i se naj eš e kre u u grupama. Nije strogo de nirana, tj. slobodnije je forme, ali elemen koji je de niraju jesu: prije svega moraju pobudi im ve i strah kod dekli i djece. Zbog toga što su kuga i razagajali djecu, mlade dekle i snehe te ih pokušavali dohva šibom po nogama i namaza sa om, koju su

obi no nosili u posebnim vre icama i džepovima odje e. Glava je prekrivena vre om ili maramom s otvorima za o i i usta. Zbog ja eg dojma bili su opasani kroskim (za krave) ili bikoskim lancima te vojkama. Na lance se obi no vješalo zvonce. No najvažnija je ipak bila šiba od koje su se deklama crvenile pozadine kud god bi kuga i prošli.

uz TS Frikovi i Puha ki orkestar Male Subotice.

Manifestacija je otvorenog tipa te su pozvane i maškare koje nisu žitelji op ine Mala Subotica, naglašavaju organizatori.

Svi koji e se odazvati Sobo kom fašjeku konkuriraju za nagrade, s time da prije nego li povorka krene moraju preuzeti natjecateljski broj od lanova žirija.

Poseban prilog

Jubilarni 50. Međimurski fašnik u Čakovcu Turistička zajednica grada Čakovca po 50. put ut organizira "Međimurski fašnik", trodnevnu turističku manifestaciju koja na osnovama uturističkumanifestacijukojanaosnovama tradicijskih običaja okuplja veliki broj sudionika i gostiju iz Hrvatske i inozemstva.

Svjetovni fašnik, koji se ove godine održava 28. veljače s početkom u 19:00 sati, poziv je svim grupama i pojedincima da se zamaskiraju i razvesele sebe i građane. Uz mnogo pjesme, plesa i neobičnih maski predstavljaju se na pozornici, a program završava fašničkom feštom i podjelu nagrada najboljim maskama.

U subotnje jutro, 1. ožujka od 10:00 sati održati će se povorka dječjih maski, te predstavljanje maski na pozornici na Trgu Republike uz predaju ključeva grada onim najmlađima. Dječje maskirane skupine likova iz bajki i najljepše mašte nakratko će razveseliti sva srca i nakratko će zavladati Čakovcem.

Vrhunac „Međimurskog fašnika“ održati će se u nedjelju, 2. ožujka suđenjem fašniku kojeg će na prijeki sud i na izvršenje kazne gradom pratiti maskirana povorka u kojoj će se u 15:00 sati tradicionalnim maskama iz Međimurja pridružiti i gosti iz Hrvatske i Slovenije. Posebno se ponosimo povorkom tradicionalnih maski, koja uz dječju povorku i uz povorku svjetovnih maski čini Čakovec jednim od centara karnevalskih događanja u Hrvatskoj posebice zbog velikog broja autohtonih međimurskih maski kao što su Lafre,

Pikači, Čaplje, Mukavci.. Bez ovog događaja mnoge od maski i fašničkih običaja pale bi u zaborav.

Nakon predstavljanja na pozornici i zaborav Nakonpredstavljanjanapozornicii rastjerivanja zime na glavnom trgu spalit će se Fašnik optužen za sve zlo protekla godine, a sudionici i posjetitelji nastaviti će zabavu pod fašničkim šatorom.

Grad Čakovec jedan je od 5 gradova osnivača Saveza karnevalskih gradova Hrvatske , a zahvaljujući njegovanju tradicije i njegovanju "Međimurskog fašnika" naš je grad 1995. godine postao članom Europske karnevalske udruge FECC, a pokladna tradicija u Međimurju uvrštena je na listu nematerijalne kulturne baštine u sklopu registra kulturnih dobara Republike Hrvatske kojeg donosi Ministarstvo kulture RH. Kao članovi FECC-a i HUK-a naše fašničke grupe šaljemo na gostovanja u druge gradove čime promoviramo tradiciju i turističke potencijale našeg kraja.

Fašničke skupine s područja Međimurja ove će se godine pridružiti fašničkim događanjima u Vrbovcu, Ptuju, Ivancu, Koprivnici i Veliki Gorici.

Posebnost pokladnih tradicijskih maski u Međimurju najbolja je pozivnica za brojne goste koji će i ove godine organizirano posjetiti Međimurski fašnik iz susjednih županija ali i iz susjednih nam zemalja .

33

Poseban prilog

44

ME IMURSKE KRAVE NEZAOBILAZNA MASKA ME IMURSKOG FAŠNIKA M

Me imurje i Novo Selo na Dravi postavili na kartu fašni kih doga anja Pri a o “Me imurskim kravama” koje su tijekom godina postale nezaobilazna maska Me imurskog fašnika, a poznaju ih organizatori svih karnevala u zemlji, po ela je koncem 80-ih godina prošloga stolje a. Iznjedrio ju je mali krug prijatelja sklonih fašni kim huncutarijama.

Nevenka Grabar Seka jedina je živu a pripadnica jezgre iz koje je 1988. godine nastalo današnje fašni ko društvo “Me imurske krave“, jedino društvo u Me imurju koje djeluje isklju ivo s ciljem sudjelovanja u pokladama i o uvanja fašni ke tradicije.

- U ovim mjestima dravskog bazena: Gornjem Kuršancu, Kuršancu, Šandorovcu, Novom Selu na Dravi i Totovcu oduvijek je jaka fašni ka tradicija. Ljudi su se voljeli maskirati, no svatko na svoju ruku, po svom naho enju. Ovdje nije bilo nekakve tradicijske maske kao što je to slu aj, primjerice, s Tur iš em ili Kvitrovcom ili Selnicom ili Podturnom.

Uo i jednog fašnika, na jednom od naših druženja Franjo Korpar došao je na ideju da bi se naše malo društvo moglo organizirati i da bismo se na tom fašniku nas nekolicina prijatelja mogli pojaviti ne kao pojedinci, ve kao maskirana grupa. Adolf Hlap i , Rudolf Rešetar, Gabrijel Korpar, Josip Hrženjak, Drago Žnidar i ja taj smo prijedlog odmah pri-

hvatili. A onda su po ela naša druženja na kojima smo prvo smišljali što bismo mogli biti i kako zamisao o odabranoj maski provesti u djelo. Odabrali smo masku krave, koja je dosta zahvalna, a osim toga ve tada, prije gotovo tri desetlje a, krava je bilo izrazito malo u seoskim gazdinstvima.

I tako smo napravili prve krave od spužve i krenuli se predstavljati kao fašni ka grupa ne samo na našem fašniku, ve i šire. Malo pomalo postali smo poznati, po ela su nas druga društva zvati na gostovanja na njihove karnevale i tu se javila potreba da se naše djelovanje stavi u odre ene okvire, pa smo prije 26 godina osnovali fašni ko društvo ‘Me imurske krave’, otkriva Nevenka Grabar, danas predsjednica tog društva.

Krava od spužve Spužvasta maska krave sklona je habanju i trganju pa ju svake dvije-tri sezone valja nanovo izraditi, a u tome su veliku vještinu pokazali Ljerka i Tomica Pun ec te tajnik društva Predrag Hlap i . Oni debelu spužvu kakva se koristi u proizvodnji madraca kopaju raznim alatima koje su sami osmislili i skalpelima i oblikuju u glavu krave koja stoji na velikoj metalnoj vješalici, daru sponzora, koja je prekrivena spužvom i lijepo sjeda na ramena onih koji tu

Me u lanovima “Me imurskih krava“ mnoštvo je mladih uvara fašni ke tradicije

vrijeme Fašnika uzimali po tjedan dana godišnjeg ili bolovanje samo kako bi sudjelovali u o uvanju tradicije. Sada to više nije mogu e, no ipak uspijevamo okupiti se za gostovanja i naš tradicionalni Fašnik u Novom selu na Dravi, koji se održava uvijek utorkom, a u goste nam dolazi neka od fašni kih grupa. Ove godine gosti nam dolaze iz Koprivnice, ponosna je predsjednica “Me imurskih krava“ koja naglašava izuzetnu ulogu tajnika u organizaciji svih doga anja i gostovanja koja poduzimaju.

ak i jajima pomažu rad “Me imurskih krava“ Nevenka Grabar Seka: - U vrijeme prije i za Fašnik ne pitajte za mene, uglavnom sjedim za mašinom i šijem nova i prekrajam stara odijela kako bismo ih mogli na vrijeme podijeliti lanovima

masku nose. U povorci uvijek idu dvije krave od spužve koje vuku kola, a u novije vrijeme prati ih i teli , icek, kako bi rekli u Novom Selu na Dravi.

Maska se s godinama razvijala, a Seka, kako je svi znaju, koja je šnajderica po zanimanju, vi na škarama, igli i koncu, u tome je odigrala važnu ulogu.

- Kada smo u po ecima osmišljavali masku, htjeli smo da ona bude poput prave krave, a da masku nosi dvoje ljudi, no to je bilo neizvedivo, prezahtjevno. Zato naša maska ima glavu krave od spužve s originalnim hamotom oko vrata i okomito spužvasto tijelo s vimenom. S vremenom smo za ostale lanove grupe sašili kostime od tkanine nalik krznu sa speci i nim bojama i šarama kakve imaju krave. Naravno, kako i dolikuje, maska je stilizirana, a boje su intenzivnije negoli u zbilji. Ja sam šnajderica pa je nekako bilo logi no da se ja toga prihvatim. Prije nekog vremena tim smo kostimima dodali kape s likom krave, koje sam tako er šivala prema predlošku kape kakvu smo dobili na poklon od prijatelja, kazuje Nevenka Grabar.

Zbog Fašnika na godišnji ili bolovanje Cifraste me imurske krave proputovale su cijelu Hrvatsku, sudjelovale su na svim karnevalima predstavljaju i tako svoje mjesto i tradiciju, ali i zastupaju i Me imurje.

Kažu kako im je razvikani Samoborski fašnik, gdje su gostovali u dva navrata, ostao u najgorem sje anju, zbog loše organizacije, a da im je iz istog razloga fašnik u akovu u najljepšem sje anju.

- Fašnik je za nas lanove društva veliki praznik. Nema rije i kojima bih opisala kakvo je to zadovoljstvo, užitak, veselje. Te dane ne primam goste jer nemam vremena, ne spavam, jer nemam vremena, ne jedem. Tada sam sva posve ena organizaciji Fašnika i uglavnom sjedim za mašinom i šijem nova i prekrajam stara odijela kako bismo ih mogli na vrijeme podijeliti lanovima.

Gledala sam da ta odijela krava budu jednostavna za obu i i da budu dovoljno velika da bismo se ispod mogli toplo obu i. To je važno jer mi ne propuštamo ni jednu povorku bez obzira na vremenske prilike. Nikad dosad nismo. Nekada, u neka druga vremena, ljudi bi si u

Kažu kako u tome imaju inancijsku podršku Grada akovca i TZ-a grada akovca, a prvenstveno mještana svih sela dravskog bazena koji žive za Fašnik i pomažu kako i koliko mogu.

- Mjesni odbor u Novom Selu na Dravi nam je ustupio prostor na korištenje, a podr-

žava nas inancijski, kao i ostali mjesni odbori. Osim toga, za Fašnik organiziramo zabavu s tombolom i tako dolazimo do sredstava potrebnih za naše djelovanje. Imamo i lanarinu.

Jako su dragi ti naši mještani koji se svi redom odazivaju tomboli kako i koliko mogu. Tako dobivamo ak i jaja za tombolu, otkriva predsjednica.

Prvenstvena želja onih koji su zapo eli cijelu ovu pri u prije toliko godina, pored zabave, bilo je sa uvati Fašnik u Novom Selu na Dravi. U tome su i uspjeli. Napravili su i više od toga. Proslavili su Novo Selo na Dravi, postavili ga na kartu fašni kih doga anja Hrvatske.

Tradicija ne e zamrti, nema bojazni, budu i da su cijele obitelji uklju ene u njeno o uvanje.

- Optimisti na sam zbog djece i mladih, zbog cijelih obitelji koje su uklju ene u društvo. Sigurna sam da tradicija Fašnika ne e zamrti, tvrdi Nevenka Grabar.

Najmla a ima 5, a najstarija 81 godinu Mnoštvo iz dravskoga bazena prošlo je kroz udrugu koja danas broji 30-ak lanova, mahom mladih i srednje životne dobi. Najmla a je Žana Gašpari koja je na vlastito inzistiranje u maskiranoj

povorci prvi put sudjelovala u dobi od 2 godine, danas je petogodišnjakinja, a najstarija lanica je 81-godišnja Angela Sinko koja e ove godine prvi put sudjelovati u fašniku s “Me imurskim kravama“.

Poseban prilog

55

PSIHOLOGINJA ELEONORA GLAVINA OTKRIVA ZAŠTO VOLIMO FAŠNIK

Fašnik je zakon zbog zabave!

Stara poslovica kaže: “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik“. Pametni su ono što jesu, a maske nose jednom u godini u vrijeme karnevala.

Bedaki svaki dan iznova nanose neku od svojih maski, svoje lažno lice kojim žele ostaviti odre eni dojam na okolinu, možda se od nje zaštititi, sakriti. Svi smo katkad bedaki, svima nam je dobro poznat osje aj nošenja maske. I nije to neki osobit osje aj, zato je mudro tijekom godine biti što jesi, a masku navu i u dane karnevala, kada je maska prihvatljiva i o ekivana, štoviše, poželjna. Vrijeme karnevala pravo je vrijeme da budete ono što niste. ovjek da bi se samoostvario treba živjeti svoj život u skladu s vlastitim stavovima, promišljanjima, autenti an sam sebi, i onda je sasvim u redu da si jedan dan u godini dozvolimo biti ono što nismo, biti netko drugi. Me utim, ako stalno nastojimo udovoljiti zahtjevima okoline, a vrlo malo sebi, ukoliko se previše uskla ujemo s okolinom, gubimo dio identiteta i to je jako loše ne samo za nas, ve i našu obitelj i prijatelje i društvo op enito. Upravo to što smo razli iti i posebni daje bogatstvo cijeloj zajednici. To zna i da se povremeno nalazimo u kon liktu s okolinom, ali to je u redu. U redu je biti svoj, ne nositi masku, kazuje Eleonora Glavina, prof. psihologije, stru na suradnica u Dje jem vrti u akovec.

Na upit: Zašto volimo Fašnik?, prof. Glavina kazuje kako je snaga i privla nost Fašnika u zabavi, maskiranju i prerušavanju, izmjeni identiteta, zamjeni spolova i društvenih statusa…, a maskiranje je zdrava i normalna

Kupovanje kvasa?

To je za žene važna stvar, odli na tradicija. Žene dan prije Fašnika odlaze po kvas, dakle, imaju ženski izlazak, druženje i to je bitno. To je na in da se opus mo, podružimo… Toga je premalo, pa je ova tradicija dobra prilika da žene obnove prijateljske veze.

Neka bude vampir

potreba ljudi. Na taj na in ljudi mogu biti netko tko nisu, mogu se ponašati na na ine na koje se ina e ne ponašaju i tako si dati oduška, naravno, u mjeri u kojoj je to prihvatljivo.

U nekim poduze ima i ustanovama ak je normalno da zaposlenici odre eni dan u godini, na Fašnik, do u zamaskirani, to je u redu i prihvatljivo, komentira prof. Glavina.

Zanimalo nas je koje to koristi dobivamo maskiranjem, što nas to toliko privla i karnevalu?

- Karneval je zabava, opuštanje, intenzivno uživanje, druženje. Pod maskom možemo biti ono što ina e nismo, možemo si dopustiti što ina e ne bismo, a tako možemo i odigrati neku ulogu koju ina e nismo odigrali u životu. Maškare su nam zanimljive upravo zato jer se možemo zabaviti, možemo biti netko drugi, a da se ne izlažemo osudi okoline, naglašava psihologinja.

Roditelji se vrlo esto bore protiv toga što djeca odabiru nekakve strašne maske tipa vampira.

Psiholozi smatraju da je to sasvim u redu i da dijete mora imati prostora gdje može izraziti taj neki dio sebe koji nije društveno prihvatljiv. To zna i da je u redu da jedan dan bude taj netko druga iji i tu si u emocionalnom smislu daje oduška da bude to što je odabrao. Roditelji bi apsolutno trebali podržati jednu takvu benignu mogu nost da dijete izrazi nekakav svoj impuls koji ne može na neki drugi na in.

Uvijek uz roditelje

Mogu biti najstrašniji, najzlo estiji…

- Maskiranje je iz istih razloga privla no i djeci.

Baš kao i odraslima, karneval i maskiranje koje s njime dolazi privla no je i djeci koja onda mogu biti supermeni, betmeni, princeze, vile, najsnažniji, najja i, najzlo estiji, koja mogu biti kao odrasli… Djeca i na taj na in vježbaju neke životne uloge, a s druge strane mogu pokazati nekakve neprihvatljive impulse, neprihvatljive široj javnosti.

Mogu biti netko tko je jako strašan, mogu biti vampiri, ratnici…

Djeca su ve u dobi od 4, 5 godina svjesna da je to nešto što nije prihvatljivo, ali za taj dan, tjedan ili kakav je ve dogovor oni mogu to biti. Na taj na in rješavaju svoje emocionalne potrebe na na in koji je svima prihvatljiv, otkriva prof. Glavina. Što s onima koji nemaju potrebu maskirati se, pitali smo našu sugovornicu: - To je sasvim u redu. Ponekad su i djeca malo zako ena u tome da se opuste. Radije se drže sa strane i promatraju situaciju, no to je ok. Ne zabavljamo se svi na isti na in. Dijete ne treba forsirati, ni siliti da aktivno sudjeluje u ne emu u emu ne želi sudjelovati. Ako je radije promatra , neka je.

Psihologinja Eleonora Glavina

Orijentir u vremenu Zanimalo nas je treba li djecu poticati da sudjeluju u doga anjima oko karanevala, od aktivnosti na radionicama u vrti u do povorki?

- Svaka je aktivnost za sebe, ali svakako valja poticati sudjelovanje na radionicama gdje e roditelji, djeca i odgojitelji u zajedni kom druženju izraditi maske kao završni rezultat druženja i povezivanja. Sudjelovanje u maškarama ovisi o svakom djetetu. Bilo bi zgodno da ta doga anja dijete vidi na televiziji, da vidite kako e to prihvatiti, kako e reagirati na takav doga aj. Dje ji karnevali su organizirani u skladu s dje jom percepcijom i to je iskustvo ve ini djece jako prihvatljivo kao jedno novo, posebno, pozitivo

Fašnjak u Prelogu 2. ožujka Turisti ka zajednica Grada Preloga 2. ožujka organizira Fašnjak na Trgu ispred Doma kulture. Fašnjak se u Prelogu obilježava tradicionalno i stari je obi aj koji je

ukorijenjen duboko u narodu.

Ljudi su ti koji održavaju na životu stare i nove doživljaje,

druženja i izrade maski.

M a skirna povorka

i ove e godine pro i ulicama Grada te e skupine predstaviti na Trgu ispred Doma kulture. Vrhunac manifestacije bit e su enje i spaljivanje Fašnjaka, ujedno i krivca za

iskustvo, osobito ako su uz njih roditelji i odgojitelji.

Valja naglasiti da je bit radionica i ovakvih društvenih doga aja, tradicije i obi aju u tome da djeci daju mogu nost da se orijentiraju u vremenu, što je djeci jako bitno. Njima kroz ovakve doga aje dajemo do znanja da se kad se fti eki ženiju ili kad je Fašnik da je to vrijeme kada se bliži prolje e. Djeci je važno da imaju neke orijentire – tipa aha sad je Fašnik, sad e do i prolje e. To mogu razumjeti i doživjeti ako su aktivni, ako sudjeluju u radionici, ako se maskiraju ili promatraju povorku i zato su te aktivnosti dio vrti kih programa, kazuje Eleonora Glavina.

Zanimalo nas je kada je primjereno dijete uklju iti u jedan ovakav doga aj kao što je karneval?

2. ožujka 2014. godine (nedjelja) 14.00 sa – okupljanje maskiranih sudionika na Trgu slobode 14.20 sa – povorka kre e ulicama Grada od Trga slobode.

Itinerer kretanja obuhva a Glavnu ulicu, Konopljiš e, Ulicu 1. maja, Sajmišnu ulicu (do robne ku e), pa se vra a na Glavnu ulicu i zaokružuje dolaskom na Trg slobode 15.15 sa – predstavljanje maskiranih skupina 16.00 sa - su enje Fašnjaku i njegovo paljenje 16.30 sati – podjela krafni i aja za sve sudionike povorke i zabavni program na Trgu slobode

Kakve maske djeca biraju?

Djeca naj eš e biraju maske princeza, kraljica, likova iz bajki… Dje aci žele bi supermeni, betmeni, likovi iz crti a koji su jako snažni, opasni ili zlo es .

- Sasvim je primjereno nakon 4. godine dijete izložiti jednom takvom društvenom doga aju.

No neka e se djeca i s 2 godine htjeti maskirati i ne e im biti problem. Ako je tako, zašto da ne? Starija djeca, ona s 5 godina, i na taj na in sudjeluju u životu društvene zajednice i na taj na in usvajaju jedno novo iskustvo.

sve neda e koji su nas zadesile protekle godine.

Simbolika spaljivanja je istjerivanje zime, brisanje svega lošeg i prizivanje novog po etka. Svake godine ova uzbudljiva manifestacija okuplja sve ve i broj sudionika, i pojedinaca i skupina.

Svi sudionici 2. ožujka okrijepit e se toplim ajem i slatkim krafnama, a najkreativnije maskirane skupine bit e nagra ene bonovima za pi e koje e iskoristiti u ugostiteljskim objektima na podru ju Grada Preloga. Grad ispunjen šarenilom, veseljem i posebnim ugo ajem koje donose maske cilj je i poanta Fašnjaka. Zato do ite i veselite se!

Maškare, njihovi kostimi i njihovo ponašanje mogu izazvati strah u neke djece. Kako se nositi s tim?

- Uvijek treba imati mjeru.

Ako dijete odlazi na povorke, uvijek treba biti uz svoje roditelje ili neku osobu uz koju se osje a sigurno i zašti eno. Ho e li ga uvati, držati za ruku, to ovisi o djetetu. Ako je dijete senzibilnije, pla ljivije, bilo bi dobro da ga se ne dovodi u situacije gdje nešto može biti vrlo glasno, intenzivno…, bar ne u ranijoj dobi. Kasnije kad su djeca ve ve a sasvim je dobro imati tako neka uzbu uju a iskustva koja nas malo i plaše i izazivaju da sudjeluju u njima.

Kao što nas odrasle, primjerice, plaše horor ilmovi, ali ih povremeno želimo pogledati. Jako je bitan individualni pristup. Kod neke djece odlazak na maškare ne e predstavljati nikakav problem, no neka, senzibilnija, mogu burno reagirati pa ih treba zaštititi od takvih iskustava.

Skini masku! Što ako dijete ne e skinuti masku ni kad pro e vrijeme Fašnika?

- Nakon tjedan-dva djeci maska prestane biti zanimljiva, stoga ne treba dramiti ukoliko je stalno tijekom karnevala u maski. Treba pustiti da ga takvo raspoloženje pro e, ne treba ga stalno opominjati nemoj, skini masku…, jer tako ete samo u vrstiti njegovu želju da bude u maski. Tako je uvijek u centru pažnje, pa mu u vrstimo potrebu i nau imo da e dobiti pažnju.

Ignoriranje e biti to koje e maknuti takvo ponašanje.

Sudionici karnevala: Puha ki orkestar Grada Preloga Društvo “Naša djeca“ Dje ji vr “Fijolica“ Osnovna škola Prelog Udruga umirovljenika MK “Ren Ban“ Prelog Udruga žena “Prilo ko srce“ Ca e bar “Kapljica“, Prelog MO ehovec MO ukovec MO Otok MO Cirkovljan MO Hemuševec

Poseban prilog

66

SPREMITE NAJBOLJE KRAFNE IKAD P

IZRADITE JEDNOSTAVAN I JEFTIN DJE JI KOSTIM ZA MAŠKARE

Čarobnjak il’ vila u tili čas Poklade su pri samom vrhuncu, a ludi dani karnevala diljem Me imurja bit e zaklju eni za tjedan dana ne samo de ileima velikih, ve i malih maškara.

Najve i od svih pratit emo u akovcu, gdje se o ekuje da e u tradicionalnom Dje jem fašniku sudjelovati preko 600-tinjak mališana, poglavito iz skupina koje djeluju u sklopu Dje jeg vrti a akovec, ali i iz drugih me imurskih vrti a.

Stoga ni ne udi što su pripreme za Dje ji fašnik u me imurskim vrti ima u punom jeku. Izra uju se dje ji kostimi koji su rezultat što dje jih ideja, što onih odgojiteljica, a i roditelji daju svoj doprinos. U svakom slu aju, maske u kojima emo uživati i tijekom de ilea rezultat su njihovog rada i truda, izraz njihove kreativnosti, domišljatosti i spretnosti.

Marija Toplek iz Šenkovca radi najbolje krafne koje sam ikad kušala, rekla mi je jedna stara gazdarica, njena imenjakinja i prijateljica za našega nedavnog susreta.

I zato nije bilo dvojbe koga emo zamoliti da nam otkrije svoj obiteljski recept za nezaobilazan pokladni kola .

- Krafne radim prema obiteljskom receptu koji sam naslijedila od svoje bake Rozali koja je bila Slovenka iz Lendave, ali je još za mlada, zajedno s mužem, doselila u Pleškovec, gdje su kupili imanje. Ona je taj recept naslijedila od svoje bake pa je on u našoj obitelji dugi niz godina. Moja mama nije baš bila za kuhinju, jednostavno je imala druge obaveze, pa je baka bila ta koja je držala kuha u. Kad pomislim na svoju baku, preplavi me miris ko-

I vaše dijete može biti maškara I vaše dijete može sudjelovati u karnevalu i za to mu uop e nije potreban skupi dje ji kostim. Odgojiteljice iz Dje jeg vrti a akovec Smilja Gruji i Tanja Ferencek, koje djeluju u skupini “Cvjeti i”, pokazale su nam izrazito jednostavnu i jeftinu, a istom kreativnu ideju za dje ju masku. Najbolje je

Tajna do dob

Odgojiteljice iz Dje jeg vrti a akovec Smilja Gruji i Tanja Ferencek te asistentica Marta Vugrinec s djecom iz skupine “Cvjeti i”

što je možete napraviti za tili as i dobro se zabaviti ukoliko dijete uklju ite u izradu.

Ako je radite za dje aka, možete mu je prezentirati kao masku arobnjaka, a ukoliko

je namijenjena djevoj ici, recite da je to maska dobre vile Flore ili ako želi biti zlo esta vila neka to bude kostim Grozdane iz Trnoružice, primjerice.

2

1

• jedna crna vre a za sme e manje zapremine • papir za šablonu tuljca • crni malo deblji papir tipa šeleshamer za tuljac • kolaž papir ili tkanina u boji za zvjezdice • škare • ljepilo – selotejp ili vru e ljepilo imate li pištolj za lijepljenje • klamerica

ac, spojite Zamotajte šeleshamer u tulj im ljepivru klamericom, selotejpom, nog. ede nav jom lom ili kombinaci

7

duž Crnu vre u za sme e škarama razrežite na spaja a vre je gdje dnu na a svake strane, od ruba neka ezno Obav . glavu za r otvo ite izrež ta vre e do ruba otvora za glavu ostane mjes na. rame tova djete na i sjest la kako bi vre a mog

6

Sad zvjezdice nalijepite na vre u, salot ejp se u ovom slu aju pokazao najboljim ljepil om.

Nemojte štedjeti sa zvjezdicama...

Režite ga kalupom za krafne ili ašom.

1

Tijesto koje ste dvaput diz ali razvaljajte na dva prsta deb ljin

2 e.

4

Pecite u vru em ulju, najprije pokrivene…

…i gotovo, vaša vila je spremna za karneval!

5

OTKRIVAMO OBITELJSKI RECEPT ZA NAJBOLJI POKLADNI KOLA

Marijine krafne Sastojci: - 1 kocka kvasca - 1 kg glatkog brašna - 1 jaje - 1 žumanjak - 1 žlica še era - 1 dcl ulja - mlijeko po potrebi - malo soli - ¾ litre ulja za prženje - še er u prahu za posipanje krafni

5

Od šarene tkanine ili kolaž papira skrojite zvjezdice, puno njih, i zalijepite na tuljac. Šešir je gotov.

Iako je obi aj u krafne staviti dosta jaja, jer se i na taj na in slavi dolazak prolje a, novi po etak, a i kokoške po inju nositi jaja, pa se to ogleda i u gastronomiji, Marija kaže da je tajna njenih krafni upravo u tome što to nisu krafne s puno jaja.

- Jaja povuku na tijesto masno u i zato su nekim gaz-

Za izradu dje jeg kostima potrebno je:

3

4

Manje je više

Djeca se podjednako vole maskirati u dobre i zlo este likove, govori iskustvo dviju odgojiteljica, a ova maska upravo je kao stvorena za te dvije krajnosti.

Korak po korak do kostima

Škarama skrojite željeni oblik.

Papir, možete spojiti 2 papira A4 fotmata, omotajte oko glave djeteta kako biste dobili uvid u potreban opseg tuljca. Papir skrojite polukružno duž cijele dobivene dužine i evo vam šablone za tuljac. Sad šablonu postavite na šeleshamer papir i precrtajte.

la a koje je tako voljela pe i.

Ja sam jako puno vremena provodila s njom u kuhinji, dok je moja mama radila u polju. Bili su to trenuci ispunjeni toplinom. Moja je baka ni iz ega znala napraviti takve delicije, prste za polizati.

Ili je meni tada to tako izgledalo. Krafne nam je pekla u vrijeme poklada, a ponekad, ako sam je uhvatila osobito dobre volje, i izvan tih dana, prisje a se Marija.

zapjeni, kvasac dodajte u brašno, pa u smjesu dodajte ulje, jaja, sol i po potrebi još mlijeka. Umijesite tijesto.

Pokrijte ga krpom i pustite dizati. Kada se digne, tijesto premijesite i ponovno ostavite dizati. Dignuto tijesto razvaljajte kalupom ili ašom režite krafne i pustite da se tijesto odmori i opet digne. Krafne pecite u vrelom ulju. Minutu s jedne strane u poklopljenoj posudi, a onda preokrenite, Postupak Kvasac stavite dizati pecite i gotove izvadite na u 2 dcl toploga mlijeka u ubrus. Poše erite.

U slast! koje dodate še er. Kada se

Poseban prilog

77

O OBITELJSKOM RECEPTU MARIJE TOPLEK IZ ŠENKOVCA

dobrih obrih krafni je u jajima – Igrom slu aja moja susjeda Anica je izrazito vješta u izradi lepoglavske ipke pa sam je zamolila da me nau i kako se ona izra uje. Baš sam je gnjavila, a ona je bila jako strpljiva u iteljica pa se eto danas zahvaljuju i njoj bavim izradom lepoglavske ipke. Znam dosta, prili no sam vješta, ali daleko je to

Marija s krafnama kakve joj je pekla baka

3 …a onda otkrivene.

Ostatke lagano umijesite i ponovno razvaljajte, pa rež ite.

6

lite, Poše erite ih i nava st! sla u je m nek’ va

daricama krafne masne, pa onda stavljaju alkohol kako bi se ta masno a ublažila. Moje krafne nisu masne jer u njih stavljam tek jedno jaje i jedan žutanjak, otkriva Marija tajnu recepta.

Da je tome doista tako, i sami smo se uvjerili. Krafne su savršeno ukusne, a tijesto uop e nije masno, niti u ustima ostavlja okus po jajima, kao što to zna biti slu aj.

Za dobre krafne klju no je da se tijesto dva puta mijesi i da se peku u što manjoj posudi, bez dolijevanja ulja kada se ono jednom ugrije. Marija svoje krafne s jedne strane pe e u pokrivenoj posudi, a kad ih okrene posudu više ne pokriva.

Baš kao i njena baka Rozali, i Marija danas svoju

obitelj svako toliko obraduje nekim gastronomskim užitkom, a krafne su poželjne u svako doba godine.

Svestrana umirovljenica zlatnih ruku Marija Toplek je izrazito svestrana umirovljenica koja svoje dane ne provodi samo u kuhinji, dapa e. Aktivna je lanica akove ke udruge “Zlatne ruke“ i Udruge umirovljenika iz Šenkovca. U toplini svoga doma, kaže, kada je uhvati nostalgija ili tuga, piše pjesme. ak je nedavno napisala i pjesmu za predsjednika države.

Pisanje pjesama za nju je svojevrsna psihoterapija. Jednako kao i zahtjevna izrada lepoglavske ipke.

od onoga što ona zna, priznaje.

Tu za repu, tu za len…

Fašnika svoje mladosti Marija se sje a po krafnama svoje bake, ali i po lijepim druženjima s djecom iz sela, obilascima ku a i plesom.

- Obla ili bismo odje u svojih roditelja ili djedova

i baka. Cure bi se obi no odjenule u odje u za de ke i obrnuto. Preko glave smo stavili rupce i tako smo išli od ku e do ku e. Plesali bismo kolo, pjevali „Tu za repu, tu za len…“, a doma ini bi nas astili krafnama. Sje am se da smo se ako maskirali i veselili do dobi od nekih 12, 13 godina, a onda smo prestali.

Bilo nas je sram, pripovijeda Marija.

Nikada poslije, ni kao djevojka, ni kao odrasla žena, Marija nije išla u maškare.

Zbog tog srama, a i jednostavno muga ili jesi ili nisi.

To nosiš u sebi ili ne. Jedni su muga i, a drugi promatra i.

Marija je promatra koju poklade vesele, kao i mnoge.

Poseban prilog

88

DIZAJNERICA UNUTARNJE ARHITEKTURE VALENTINA OV AR IZ DOMAŠINCA

Ljude pretvara u kuga e Dizajnerica unutarnje arhitekture Valentina Ov ar iz Domašinca oduvijek je imala oko za lijepo i ruku koja je to mogla prenijeti na papir, zidove ili lice. Da, zaista na lice. Njene slike krase mnoge domove, a zidovi oslikani likovima iz bajki ili crti a mnoge dje je sobe.

Lica Valentina ukrašava u posebnim prigodama, baš kao što je ova fašni ka.

- Fašnik volim od malih nogu. Kad sam bila dijete, spremala me mama. Obla ila bi mi staru odje u i na vrlo kreativan na in ni iz e-

DO VENECIJANSKE MASKE U NEKOLIKO KORAKA

Leptirica sa šminkom iz vaše kozmeti ke torbice Valentina Ov ar pokazala nam je i pokušala nas nau iti kako se u zadnji as preobraziti u maškaru ili, kako u njenu Domašincu kažu, kuga a.

Pokazala nam je kako na licu oslikava masku koja je podsje a na prekrasno oslikane, šljokicama, cirkonijima i perijem ukrašene venecijanske maske.

Jasno originalne venecijanske maske izra ene su od kože ili gipsa ili u originalnoj

papier-mâché tehnici i, za razliku od Valentinine, mogu se skinuti. Za skidanje ove njene bit e vam potreban sapun i voda ili kakvo dobro mlijeko za skidanje šminke.

A za izradu maske leptirice trebat e vam tek šminka koju ve imate u svojoj kozmeti koj torbici. Maska e biti još izražajnija upotrijebite li specijalnu šminku za oslikavanje lica koju ovih dana možete nabaviti u gotovo svim trgovinama.

3

1 Cijelo lice obojite bijelom bojom za lice i sve dobro fiksirajte dje jim puderom, a pomo u velikog kista za rumenilo – ako nemate bijelu boju, stavite obi an puder, kao kad se šminkate. Zatim nanesite zeleno sjenilo pomo u velikog kista na podr u je oko o iju i vanjskog dijela lica.

Tankim kistom nanesite masnu zlatnu boju, na koju kasnije kistom nanosite šljokice. U kozmeti koj torbici sigurno imate masno šljoki asto sjenilo pa ga upotrijebite.

4

2

Pomo u olovke za o i obojite cijeli kapak u crno i iz vanjskog ruba oka izvla ite zakrivljene linije, zatim i na sredini ela.

PRIJE

Usne obojite zlatnom bojom i dodajte šljokice, a zatim ih obrubite crnom olovkom.

POSLIJE

Valentina Ov ar i model Sanela Bo kaj

ga osmislila meni najljepšu masku na svijetu. Grupica nas prijatelja obilazila je selo od ku e do ku e uz pjesmu i ples. Bili smo kuga i! I to je bila jedna od najzabavnijih stvari koju smo inili tijekom godine, prisje a se Valentina.

Fašni ki duh u njoj s godinama nije nestao, dapa e.

- Nisam propuštala ni jedan Fašnik, uvijek sam se maskirala, obilazila fašni ke fešte. Neko vrijeme sam bila lanica KUU-a K VITROVEC-MAŠKORI koji su poznati po tradicionalnim drvenim i paljenim maskama - popularno zvanim laframa. To su unikatne maske i svaka je jedinstvena na svoj na in, a sve zajedno ‘prikazuju’ ovjekov život od ro enja do smrti, zdušno e ova zago-

vornica Fašnika i tradicije svoga kraja.

Stilizirani leptir Valentini se esto doga alo da je morala u zadnji as osmisliti masku za sebe i svoje prijateljice pa je onda posegnula za svojim talentom te je tako krenula oslikavati najprije svoje, a onda i lica prijateljica.

- Zapravo sam se s body paintingom prvi put srela u srednjoj školi gdje smo ispred Centra za kulturu u akovcu imali organizirano nešto tipa umjetnosti na otvorenom. Jedni su crtali na štafelaju prema promatranju, a ja sam bila u skupini za oslikavanje tijela..., prvo smo oslikavali jedni druge, a zatim i prolaznike... Nakon toga sam se po ela baviti s face paintingom, najprije za

maškare, a onda i za dje je ro endane, prisje a se Valentina.

Omiljena maska koju crta od samih po etaka je maska koja podsje a na leptira.

Rekla bih da je to nešto tipa “stilizirani leptir” na licu, neke zakrivljene linije koje u kompletu podsje aju na leptira. Takva maska je vrlo lijepa, a njena je prednost što, ako ne ciframo previše, bude brzo gotova i može je se izraditi sa šminkom koju svaka žena ima kod ku e, pa je zaista maska za zadnji as. Kad tako oslikanom licu dodate krila leptira koja se mogu nabaviti za par kuna imate savršenu masku, kazuje ova mlada nezaposlena umjetnica.

Bez posla, ali u poslu Iako bez posla, Valentina je ovih dana i te kako u poslu.

Danima prije Fašnika rezervirana je za oslikavanje lica svojih prijatelja, ro aka i pokojeg poznanika.

- Da, zaista sam tražena ovih dana i to mi zapravo godi. Moja kreativnost dolazi do punog izražaja. Moji ne aci su jako nestrpljivi te ve imaju pregršt ideja o maskama. Te bi bili spajdermeni te smrti te nekakvi drugi strašni likovi iz crti a koji su im trenutno aktualni. Meni je to divota, taj njihov fašni ki duh.

Uživam što je tako i nadam se da u jednog dana to isto mo i prenijeti na svoju djecu. Fašnik je prigoda da budemo što god želimo, zašto je ne iskoristiti?, poru uje Valentina.

NAU ITE KAKO IZRADITI OMILJENU MASKU ZA DJE AKE 1

Olovkom nacr tajte rub spajdermenovih o iju, zatim crvenom bojom za lice, ako je nemate, možete upotrijebiti crveni ruž, obojite ostatak lica. Podr u je oko o iju možete obojiti bijelom bojom za lice.

2

Pomo u kista i bijele boje izvucite linije paukove mre že,dok vu ete bijelu liniju usput skid ate sloj crvene i djelomi no ost aje bijela. Ukoliko nemate bije lu boju, samo kistom izvucite linije.

3 Sad paukovu mrežu iscrtajte crnom olovkom za o i...

...i gotovo!

4

21. velja e 2014.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Velja a je uvijek prevrta a Jedini mjesec u godini koji ima žensko ime je velja a. Slu ajno ili ne, upravo taj mjesec ima sve osobine prevrtljivosti, posebice u meteorološkom smislu. Ni ova velja a nije druga ija i ve sam pogled kroz prozor na akove ku špicu šalje nam signale te ‘’velja e prevrta e’’.

Kiša, pahulje snijega, sunce, južina, oblaci, magla..., sve to pomalo doživjeli su akove ki špiceri proteklih dana.

Uz velja u se veže još jedna zanimljivost. Latinsko ime tog mjeseca

‘’februar’’ proizlazi od rije i ‘’februarius’’, što zna i - o iš enje od grijeha. isti se priroda i priprema za proljetno bujanje. A ljudi?

Pro iš avaju li se i oni od ne ega u velja i? To svakome ponaosob ostavljamo da promisli.

Mi ekamo inale velja e koje e biti u fašenskom ozra ju, pa e i ti dani biti prigoda barem za simboli no iš enje i spaljivanje Fašnjaka, s kojim e oti i sve zlo, mra ne sile i nesre e.

Neka odu i ne vra aju se nikad više!

ESPRESSO by

Sazrijeva li vrijeme za zelene u hrvatskom parlamentu?

Z

aokružili su dvadesetku!

Tko? Zaštitarsko-ekološka organizacija “Nobilis”, koja u Me imurju djeluje punih 20 godina. Posljednji dan mjeseca velja e proslavit e svoj ro endan u akove koj Scheierici.

Okupit e se tamo sadašnji i bivši lanovi udruge, zaštitari prirode, ekoaktivisti, ljudi dobre volje, aktualni politi ki elnici i mnogi drugi ljudi dobre volje i odgovornog odnosa prema prirodi. Upravo su nas taj zeleni val i ro endansko ozra je me imurskih prirodnjaka i jedne ekoudruge ponukali da napišemo koju expressnu rije obojanu svježom zelenom bojom. A i prolje e samo što nije

tu... Promišljanje nas odvodi u smjeru zelenih politi kih opcija. rocvat politi kih stranaka koje su ekološki i zeleno orijentirane naj eš e se doga a u slu ajevima kada u društvu sazrije svijest o tome kako su ekonomski i ekološki interesi pojedine države isti. Pokazatelji te tvrdnje jesu uzleti zelenih stranaka koji su prije par godina zabilježeni u Ma arskoj i Njema koj. Hrvatska u svojoj bogatoj kolekciji i raznolikoj politi koj ponudi za sada nema ni jednu zelenu stranku u hrvatskom parlamentu. Trenutno sve stranke u našoj domovini s zelenim predznakom svoj

P

“ekologizam” naj eš e troše na problematiku i posebnosti prostora na kojem djeluju. Na nivou države nema snažne politi ke opcije koja bi u hrvatskom parlamentu predstavljala dio populacije koja njeguje interese i ideje zelenog pokreta. ekaju li zelene stranke ili, kako to obi no svekoliki puk zna u šali re i, “zelenjavi” okrenute osobe, zeleno svjetlo? aši “zeleni” su male i esto nejedinstvene stranke koje su zaokupirane ponajviše vlastitim lokalnim interesima i problemima. ak se jedna prema drugoj odnose izrazito konkurentski i tako si umanjuju izbornu šansu. Preduvjeti za

N

jednu cjelovitu, snažnu i zajedni ku “zelenu” misao i ideju vodilju koja bi okupila i ujedinila mnoštvo istomišljenika udruženih u mnogobrojne ekološke udruge i društva za sad još nisu ostvareni. Je li i kada e sazrijeti vrijeme da ‘’zeleni’’ u u i u naš parlament? o etkom ove godine, metereološkim rje nikom re eno, zapuhao je vjetar u smjeru objedinjavanja zelenih na hrvatskoj politi koj sceni spajanjem Zelene liste i ORaH-a.

Tom je prigodom Mirela Holy, predsjednica stranke OraH, istaknula: - Zelena ljevica ima potencijal rasta u Hrvatskoj jer je koncept održivog razvoja

P

politi ki koncept budu nosti s kojim ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno upoznati. Stranke sa ‘zelenim’ predznakom poistovje uju se s ekoudrugama te prevladava dojam da su te stranke uvijek protiv, da ne nude nikakvu razvojnu perspektivu koja zna i i otvaranje radnih mjesta. Stvarnost je dijametralno suprotna jer se u razvijenim zemljama u posljednjih desetak godina upravo provedbom projekata održivog razvoja otvorilo i otvara najviše novih radnih mjesta. Hrvatska zbog toga treba snažnu i modernu zelenu politi ku opciju. ako ipak naša doma a zelena scena izgleda korak

T

po korak ja a i zasigurno e do i vrijeme snažnog ujedinjenja zelenih opcija. Samo neka se pravovremeno uspiju dogovoriti i usuglasiti zajedni ki nastup i program. A to e biti bitan korak k uzletu ekologizima na našoj šarenoj politi koj sceni, u kojoj glasa i do sad nisu mogli dati potporu jednoj cjelovitoj zelenoj ideji. Posebice se to odnosi na mnoštvo mladih ljudi koji u sadašnjim aktualnim politi kim strukturama nemaju svoje prave ideale i uzore, a mogli bi biti vojska glasa a koja e dati vjetar u le a i snagu zelenoj opciji u Hrvata.

18

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Alkoholna amnezija PITANJE: Moj sin ima 20 godina. Veoma rijetko pije alkohol. Jedanput je otišao s društvom u kr mu i konzumirao je alkoholna pi a, ne znam to no koliko.

U stanju alkoholiziranosti bio je agresivan i porazbijao je nekoliko izloga po gradu. Ina e u trijeznom stanju je jako miran. Drugog dana se uop e ni ega nije sje ao. Nije se sje ao gdje je i s kim je bio, što je radio i kada i kako je došao ku i. Jako me to zabrinulo, pa vam se obra am s molbom da mi objasnite o emu se tu radilo i kako mu mogu pomo i da se to više ne ponovi?

ODGOVOR: U vrijeme alkoholne intoksikacije može do i do stanja kojega nazivamo alkoholna amnezija.

Alkoholna amnezija je tranzitorni gubitak pam enja, koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. Tzv. alkoholna amnezija «en block» je karakterizirana jakom, potpunom amnezijom, s djelomi nim oporavkom, spontanim ili uz poticaj, bez kasnijeg sje anja na doga aje tijekom same amnezije. Može potrajati 30-60 minuta pa i ak i do dva dana.

Isto tako postoji poseban oblik kompliciranog otrovanja alkoholom kojega naziva-

mo patološko pijano stanje odnosno sumra no stanje.

Sumra no stanje pra eno je agresivnim i esto nasilnim ponašanjem, koje potpuno je strano za tu osobu u trijeznom stanju, a može nastati vrlo brzo nakon pijenja pa ak i malih koli ina alkohola koje kod ve eg broja ljudi ne izazivaju ja u intoksikaciju.

U takvom sumra nom stanju postoji gubitak sje anja za cijeli doga aj. U stanju patološke inotoksikacije osoba je verbalno i izi ki veoma agresivna, i može ak i po initi ubojstvo. Smatra se da se takva osoba u vrijeme sumra nog stanja nalazi u stanju sužene svijesti ili transa. Poslije toga stanja osoba zapada u dugotrajni san. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, iznimno nekoliko dana. Što se ti e terapije dovoljna je suportivna psihoterapija.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Uvjerenje da na nešto imam pravo Opsjednutost pravom da nam nešto pripada može biti uzrokom pretjeranog razmišljanja, smatra ameri ka psihologinja S. N. Hoeksema.

Kako je svijet danas tek jedno globalno selo to se uvjerenje da na nešto imamo pravo rasprostrlo po itavoj planeti i jedna je od tekovina modernog na ina života. Danas je najnormalnije misliti: «Zaslužujem ono što želim». Takva je misao u ranijim stolje ima bila najintimniji sadržaj ne ijih stremljenja u životu, a smatralo se neskromnim i u ve ini slu ajeva neprihvatljivim javno inzistiranje na vlastitim željama i interesima. Danas svatko misli da ima pravo na posao iz snova, gomilu novca, dobar auto, da ne nabrajam sve te materijalne blagodati, ali isto tako ve ina misli da ima pravo da ga drugi ljudi slušaju i poštuju njegovo mišljenje, pravo na sretnu vezu, pravo da se ve inu vremena osje a dobro i zadovoljno u životu. Tako ljudi nisu mislili u prošlosti. Znali su da je živjeti teško i mukotrpno, prihva ali su uspone i padove. Kad su današnjem ovjeku iznevjerena o ekivanja o vlastitoj dobrobiti, a to se neminovno doga a, poraz se teško prihva a kao sastavni dio života, što on zapravo jest. Prepuštamo se pretjeranom razmišljanju i analiziranju svojih ili tu ih grešaka zbog kojih nismo dobili ono što mislimo da zaslužujemo. Možda su nam drugi nešto uskratili ili onemogu ili, a oni to nemaju pravo. «Nitko mi nema pravo nauditi» jedan je od slogana našeg vremena, a on se u prirodnom i u društvenom poretku zapravo ne može ostvariti. Svakom se od nas dogodi da nam netko nanese štetu i nepravdu. A onda je tu ideja: ako mi netko naudi, mora biti kažnjen, po mogu nosti javno, da svatko vidi da sam

u pravu. Naravno da postoje pravne institucije i ukupna socijalna organiziranost kojom se od nereda i kriminala štiti i pojedinac i društvo, ali ovdje se radi o sasvim druk ijem unutarnjem problemu pojedinca koji istjeruje neku svoju istinu i pravdu. Danas na svim razinama imamo eskalaciju okrivljavanja, sukoba i istjerivanja medijske ili zakonske satisfakcije za nekakvu štetu koju netko misli da ima pravo nadoknaditi.

Mislimo da zaslužujemo pravdu, uspjeh i sre u. Borimo se da nam uvijek bude dobro, ne prihva amo da to nije mogu e.

Tako zapadamo u stanje nezadovoljstva sobom i životom koji nas ne mazi dovoljno, a mi to zaslužujemo, patimo zbog svakojakih problema zato jer ih vidimo kao problem. Naravno, iz neke druge perspektive mnogi su naši problemi zapravo vrlo upitni. Sve pri e o pravima i kvaliteti življenja uvijek su djelomi no to ne, o tome možemo beskrajno dugo prekomjerno razmišljati. Problem na koji ovdje ukazujem je u tome da smo pretjeranim razvijanjem osje aja prava na nešto usredoto eni na pomisao da nismo dobili ono što zaslužujemo i traženje naknade za propušteno, ime ponekad ostajemo duboko zarobljeni i opsjednuti. Na taj smo na in zale eni u nekoj to ki života. Život treba i i naprijed, treba tražiti uspješne ishode u budu nosti, a ne robovati nepravdama iz prošlosti.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Kome je najteže?

Pretjerivanje s alkoholom postepeno, potiho unese nemir u obitelj. Vrijeme potrebno da se sagledaju injenice i uo i pravi problem, mjeri se naj eš e godinama nejasno loših odnosa, nezadovoljstava koja izviru sa svih strana, a kojima se uvijek traži i nalazi neki izvanjski razlog.

Uobi ajeno je u ovakvim tekstovima pisati o nezadovoljstvu lanova obitelji u kojoj je jedan lan sklon previše piti. I doista, nije lako partneru osobe koja pije, koji mora preuzeti na svoja le a ve i dio tereta i brige za egzistenciju obitelji, odrastanje djece i sve druge brojne izazove koji se tijekom bra nog života javljaju. Nije lako ni djeci koja u atmosferi nerazriješenih odnosa teško pronalaze svoj put sazrijevanja i esto postaju osobe nesigurne u sebe. Pravila za koja je važno da budu jasno de inirana i uvijek poštovana, pre esto se krše i od strane odraslih lanova obitelji i nedosljedno primjenjuju na odgoj djece. Sve to djeci djeluje veoma zbunjuju e i otvara prostore za vlastita neprimjerena ponašanja, greške i odustajanja. Svima biva sve teže i teže normalno funkcionirati u svijetu prepunom novih zahtjeva koji traži besprijekorno funkcioniranje, brzinu, to nost, predanost zadacima, da bi se postalo „uspješan“, a što je esto sinonim za dobru zaradu i za dobar život.

Teško je u takvoj situaciji kad obitelj nosi breme neuspjeha i teškog života, voditi ra una o tome kako se osje a i koliko trpi osoba koja pije. Kad bi se primjenjivala skala za odre ivanje razine nezadovoljstva sobom i svojim životom, alkoholi ar bi sigurno na njoj postigao visoke, najviše rezultate.

Svaka osoba normalnih sposobnosti svjesna je da nije dobar na in života u kojem se svaki dan odga aju ili s pola snage odra uju obaveze, ne sudjeluje u stvarnom životu obitelji, nego se svoje vrijeme dijeli s nekim „likovima u kr mi“, ili se u osami, potajice, nastoji sebe dovesti u omamljeno stanje u kojem brige djeluju daleko, a problemi postaju mali i nevažni.

Triježnjenja i bu enja donose novi osje aj tjeskobe, svaki put još izraženiji i poja an osje ajem krivnje zbog pijenja od dana prije. Tipi no je ponašanje alkoholi ara bijeg

od susreta s realnoš u koju mu obi no prezentira netko iz obitelji i koja nikad nije baš lijepa. Zato alkoholi ar nosi svoju tjeskobu i loš osje aj sam sa sobom, skriva se od lanova obitelji, bježi u lažno veselu, opuštenu sredinu koju podržavaju njegova „bra a po aši“ i na taj na in odga a suo avanje sa stvarnoš u.

Alkoholom koji je prirodni antidepresiv, privremeno popravlja osje aj praznine, nemira i tjeskobe koju osje a, a za sve ostale oko sebe, tvrdi da ga ne razumiju.

Takvo stanje ne nastaje preko no i. Prethode mu godine neprepoznatih nemira i osje aja bespomo nosti koje, i kad ih postane svjestan, ovjek esto nema s kim podijeliti. U fazi dok još nije narušeno funkcioniranje na poslu i u društvu, esto se doga a da osoba misli da ne e nai i na razumijevanje za svoje osje aje i teško e i skriva ih u sebi, niti ne pokušavaju i objasniti svoje postupke vo ene nervozom i nezadovoljstvom. Pogotovo su muškarci skloni vjerovati da e to sami riješiti i neskloni su potražiti pomo bliske osobe, partnera ili nekog stru njaka. A sami to esto rješavaju tako da privremeno „pobjegnu“ od tjeskobe u sebi, tako što e s alkoholom i društvom stvarati sebi privid da je taj osje aj nestao. Barem za taj dan, a sutra možda bude bolje.

Da bi sutrašnji i svaki novi dan doista bio bolji, važno je porazgovarati i podijeliti s nekim svoje tegobe. Onima koji nerado govore o sebi sa poznatim i bliskim osobama preporu ujemo da se jave stru njaku u kojeg imaju povjerenja. Nije sramota i nije znak slabosti priznati da se ne osje amo dobro u svojoj koži i da smo koristili neke, ne previše uspješne na ine da si pomognemo. Telefon našeg savjetovališta 099 222 1 888 namijenjen je upravo onima koji se teško odlu uju u initi prvi korak, a prepoznaju kod sebe znakove nemira, nervoze i tjeskobe.

21. velja e 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Drvo života za čaj života - taheebo

PUT AJA

Bijelom ovjeku tek nedavno otkrivenim prirodnim blagom za zdravlje u kori drveta tropskih predjela Južne Amerike stari Inke tisu lje ima su lije ili pripadnike svog naroda.

Iako je od velikih geografskih otkri a pa do 1977. godine proteklo nekoliko stolje a danas je, zahvaljuju i lije nicima Theodoreu Mayeru i Pratsu Ruizu, ova „kora života“ postala sveprisutna i u okruženju bijelog ovjeka. Spomenuti lije nici taheeboom su po eli kasnih 70-tih godina prošlog stolje a lije iti razne vrste raka i druge bolesti, a rezultati su bili i više nego vidljiviji u pozitivnom smislu. Tome su pridonijela i mnogobrojna svjedo anstva oboljelih koji su se okrenuli alternativnom lije enju taheebo ajem.

Istraživanjima je dokazano da taheebo op enito ja a cjelokupan imunološki sustav, lije i rane, suzbija infekcije, stimulira apetit i daje ve u vitalnost tijelu jer budi organizam daju i mu potrebnu energiju kako bi se borio protiv bolesti, stvara osje aj ozdravljenja i uklanja bolove. Na SU Dietman zakladi za istraživanja u Los Angelesu utvrdili su da taheebo pozitivno djeluje i na probavni trakt, pomaže da žlijezde lojnice ostaju stalno otvorene što pomaže lakšoj eliminaciji produkata razgradnje u organizmu.

Konzumacija taheebo aja u kombinaciji s propisanim lijekovima za neku od bolesti nema negativan u inak, štoviše, prema svjedo anstvima pacijenata, još više pospješuje brže ozdravljenje.

Taheebo aj u biti je unutarnja kora drveta koja dolazi iz stabla ljubi aste boje poznatog pod nazivom Red Lapacho i Pau d’ Arco. Ovo stablo raste u ozonom bogatim, do 2000 metara nadmorske visine, prašumskim podru jima Južne Amerike od Paragvaja, Brazila pa do sjevernih dijelova Argentine. Osim svoje posebnosti da je stablo ljubi aste boje, ovo drvo cvjeta i predivnim cvjetovima, može narasti i do najmanje 90 metara u visinu, ima snažno i vrsto korijenje pa je otporno na jake vjetrove i loše vremenske utjecaje. Najve a odlika taheeboa je u tome što unato staništu u vlažnoj prašumi nije podložan zarazama

mikrobima i gljivicama te se radi o vrlo otpornom drvetu koje plemena starosjedilaca koriste generacijama u svojoj medicini.

Danas prirodne blagodati taheebo aja sve više osim alternativne priznaje i suvremena zapadnja ka medicina.

Osim što uspješno pospješuje ozdravljenje od ve spomenutih kancerogenih oboljenja, taheebo dokazano lije i i infekcije, može se koristiti i kao antibiotik, protiv gljivica, stimulira proizvodnju crvenih krvnih zrnaca pa je u inkovit i kod lije enja leukemije i drugih krvnih bolesti. Svoju u inkovitost pokazuje i kod lije enja zatvora, djelotvoran je protiv gripe, prehlada, upale grla i gljivi nih infekcija. Pacijenti s problemima ira na želucu kao i nekih tropskih bolesti poput malarije i shistosomijaze svoje boljke bez ustru avanja mogu pobijediti taheeboom.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Vodene kozice Vodene kozice su jedna od naj eš ih zaraznih bolesti djece.

Uzrokovane su varicella-zoster virusom. Zbog vrlo visoke zaraznosti, u zemljama u kojima se ne provodi cijepljenje protiv vodenih kozica, svake godine obolijeva cijela jedna generacija djece. Virus se prenosi s bolesnog ovjeka. Inkubacija bolesti je od 10 do 20 dana. Bolest po inje osipom, malim crvenim papulama koje se razviju u vodeni mjehuri poput “kapi rose“ koji se zamuti, pukne i pretvori u krastu. Osip se prvo javlja na tijelu, nakon ega se proširi na

vrat, vlasište i lice, da bi na kraju zahvatio ruke i noge. Tipi no je da osip izbija na mahove kroz 5 dana. Mjehuri i se mogu javiti i na sluznici usta, u oku, na spolovilu. Ostali simptomi su povišena temperatura, glavobolja i slabost.

Kada osip prestaje izbijati, a to je oko 5. dana bolesti, temperatura postane normalna i djeca se osje aju bolje. Kraste i mjehuri i se mogu in icirati, a u ostalim slu ajevima bolest ne ostavlja ožiljke.

Jednom preboljela bolest ostavlja doživotnu zaštitu. Radi se o blagoj bolesti, ali vodene kozice mogu imati i komplikacije radi djelova-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Za u inkovitost na zdravlje ljudskog organizma preporu a se minimalno šalica taheebo aja dnevno, može se konzumirati i više, a oni koji taheebo aj konzumiraju za lije enje neke od bolesti trebali bi popiti oko 8 šalica aja dnevno u periodu od nekoliko tjedana.

Taheebo aj zahtjeva posebni postupak pripreme.

Za njega je potrebna dobro iltrirana, prokuhana, voda oslobo ena teških metala i kemikalija. U pripremi aja nije preporu ljivo upotrebljavati nikakve metalne posude i pribor poput cjedila i žlica. aj se mora kuhati u vatrostalnim ili zemljanim posudama, ajnicima. Proklju alu vodu skine se s vatre i u nju se stavi aj, na litru vode ide vrhom puna žlica aja.

Kod teških kancerogenih oboljenja preporu aju se na litru vode dvije do tri vrhom pune žlice aja. aj ponovo kuhamo još oko 5 minuta na jakoj vatri, potom vatru smanjimo i kuhamo aj na laganoj vatri dodatno još 20-ak minuta. Pustimo da se aj slegne na dno posude, procijedimo ga kroz plasti nu cjediljku ili gazu, a tako pripremljeni aj može se piti vru , topao ili hladan, zasla en po želji s malo meda. Važno je voditi brigu da ga se ne podgrijava jer tada gubi svoja svojstva.

Vrijedi napomenuti da taheebo aj mogu piti i mala djeca.

Ne bi oko aj bio akove ka stanica Puta aja da se nije pobrinuo da na svojim policama ljubitelje prirode i zdravlja, svoje vjerne kupce, ne do eka i taheebo ajem. Zato da bi veseli, zdravi i ili bili nabavite svoju dozu drveta života za aj života.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

KARNEVAL U VENECIJI 1 dan 01. 03.

250,00 kn BRIJUNI – PULA 1 dan 30.03.

260,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04.

15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) VIKEND U CRNOJ GORI 3 dana 28. – 30. 03.

849,00 kn www.insulatour.com info@insulatour.com

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec nja samog virusa, npr.upala mozga, plu a, srca i jetre. Kod djece eš e su tzv. sekundarne bakterijske infekcije kožnih promjena.

Bolesnik je zarazan 1 do 2 dana prije pojave osipa i sljede a 4 do 5 dana dok izbija osip.

Kako pomo i djetetu? Trebate mjeriti temperaturu te u slu aju povišene temperature dajte lijek za snižavanje temperature (paracetamol, ibuprofen). Kožne promjene premažite ili okupajte u blagoj otopini hipermangana (oprez: ne smije do i u dodir s o ima i usnom šupljinom) nakon ega je potrebno kožu posušiti bez trljanja. U slu aju jakog svrbeža lije nik e vam prepisati lijek protiv svrbeža (antihistaminik). Da bi sprije ili infekciju kožnih promjena, djetetu

podrežite nokte i esto mu perite ruke, a maloj djeci možete staviti pamu ne rukavice. Cijepljenje protiv vodenih kozica u nekim je zemljama dio programa cijepljenja.

Cjepivo sadrži živi oslabljeni virus, a potpunu zaštitu pružaju dvije doze od kojih se prva daje nakon navršene prve godine života.

Nakon 14 dana od po etka bolesti dijete može i i u vrti ili školu. Školsko dijete treba još 2 do 3 tjedna osloboditi nastave tjelesnog odgoja. Pedijatra posjetite ako se mjehuri i ili kraste jako in iciraju, ako dijete dobije krvave mjehuri e, ako je dijete mlohavo, klonulo i izgleda teš-

Ako trebate savjet pedijatra, javite nam se!

Uvodimo još jednu rubriku savjeta u kojem e na aktualne probleme u vezi sa zdravljem djeteta, kao i na Vaša pitanja i savjet koji zatražite putem na-

šeg e-maila: urednik@mnovine. hr, odgovara i savjetova Igor Šegovi , dr. med., spec. pedijatrije, s Odjela pedijatrije ŽB-a akovec.

ko bolesno, ako dijete povra a, guši se u kašlju, ima temperaturu iznad 40 C. Tada e dijete biti hospitalizirano i lije eno na odjelu pedijatrije infuzijama i antivirusnim lijekom (aciklovir).

20

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-31.1.2014. model Volkswagen Golf 2 Škoda Octavia 3 Volkswagen Polo 4 Kia Cee'd 5 Opel Corsa 6 Opel Astra 7 Hyundai i30 8 Toyota Yaris 9 Peugeot 308 10 Hyundai i20 11 Peugeot Partner 12 Mazda 3 13 Renault Clio 14 Škoda Rapid 15 Volkswagen Passat 16 Fiat 500L 17 Renault Captur 18 Hyundai ix35 19 BMW 3 20 Kia Rio 21 ostali UKUPNO 1

koli ina 106

udio, % 5,10%

97 68

4,66% 3,27%

59 56 55 54 52 49 48 48

2,84% 2,69% 2,64% 2,60% 2,50% 2,36% 2,31% 2,31%

45 42 42 40

2,16% 2,02% 2,02% 1,92%

37 33 31 30 30 1058 2080

1,78% 1,59% 1,49% 1,44% 1,44% 50,87% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

22. veljače 1949. je u Be u ro en Niki Lauda slavni voza Formule 1. Izme u ostalog poznat je i prema nesre i u kojoj mu je izgorio dio lica i glave. Lauda je osniva avio kompanije Air Lauda.

100.000 Peugeota 2008 prozvedeno je u manje od godinu dana nakon lansiranja. Jubilarni, 100.000-iti 2008 proizveden je u pogonu Mulhouse i predan novoj vlasnici u prisustvu Corinne Spilios, direktorice proizvodnog centra Mulhouse i Xavier Duchemina, direktora Peugeot Francuska. Model se za tržišta cijelog svijeta, osim Kine i Latinske Amerike, proizvodi u rancuskom pogonu Mulhouse. Zbog velike potražnje u Francuskoj, a potom i u cijeloj Europi, kapacitet proizvodnje pove avan je ak 3 puta u pogonu Mulhouse, da bi dostigao proizvodnju od 680 vozila dnevno, što je dvostruko više nego kad je startala prodaja. Gotovo 10 nagrada dobio je Peugeot 2008, u Irskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Poljskoj, Turskoj…i dokaz je uspona game Peugeot u segmentu B s prodajom verzija s višim paketima opreme od 68%.

21. velja e 2014.

Novi Renault Twingo – od sada motor straga i pet vrata Dva desetlje a nakon što je korjenito izmijenio razred malih automobila Twingom prve generacije, Renault e svojem proslavljenom gradskom automobilu udahnuti novu svježinu. Njegovi su konstruktori i dizajneri obnovu po eli od nule, a nadahnu e su pronašli u naslije u izvornog Twinga i Renaulta 5. Rezultat je nov, inovativan i okretan automobil i koji je silno zabavno voziti.

Godine 2008. Renaultovi su konstruktori i dizajneri po eli stvarati Twingo sljede e generacije kako bi ponovno oživjeli inovativni duh koji je tako obilježio izvorni Twingo iz 1992. Izazovna zada a, no oni su pucali na visoko, u skladu s filozofijom iza legendarnog modela koji nije gubio vrijeme da postane simbol Renaultove kreativnosti. Cilj je bio stvoriti još prostraniji i okretniji gradski automobil unato manjim dimenzijama i tako je ro ena zamisao o postavljanju motora straga, premda je to zna ilo ve e troškove razvoja. Renaultova su razmišljanja bila sli na Daimlerovim, koji se u to vrijeme bavio zamislima za sljede u generaciju izvedbi Smarta s dvama i etirima sjedalima. Nakon po etnih razgovora, dvije su tvrtke 2010. sklopile sporazum o strateškoj suradnji, što je bilo i službeno zeleno svjetlo za zajedni ki razvoj

naglašavaju velika prednja svjetla sa žmigavcima na vrhu i LED dnevna svjetla, koja spajaju dojam visoke tehnologije i podsje anje na prete e modela. Twingove linije zra e prozra noš u ali i vrsto om, a živahan karakter automobila dodatno naglašavaju njegova lako prepoznatljiva jedinstvena svjetla. Originalno široko stražnje staklo znatno doprinosi suvremenosti izgleda stražnjeg kraja, a stražnja su svjetla prirodan produžetak vrata. novog Twinga i novog dvosjeda i etverosjeda Smart.

Smješ tanje motora straga znatna je prednost za gradski automobil jer osloba a prednji kraj i uvelike smanjuje krug okretanja.

Novim se Twingom iznena uju e lako manevrira u izgra enim podru jima, dovoljno je samo nekoliko okreta upravlja a. Zajedno s primjenom manjeg bloka i smještanjem kota a u same kutove automobile, straga postavljen motor osloba a i dodatni prostor u kabini, a novi se Twingo di i me uosovinskim razmakom i prostranom unutrašnjoš u kakve op enito povezujemo s modelima višeg razreda. Zbog ugodno okretnog upravljanja, prostrane kabine i malog prednjeg kraja, novi Twingo ima sve glavne odlike zbog kojih je prvobitni Twingo bio takav hit

kad je 1992. otkriven na Pariškom sajmu automobila. Poput prethodnika, novi e se Twingo mo i kupiti u etiri jarke „pop“ boje (svijetloplavoj, bijeloj, žutoj i crvenoj), što je siguran znak da je Twingov duh živ, zdrav i doista opet me u nama! Druga su obilježja bila uvelike nadahnuta Renaultom 5, me u njima i koso stražnje staklo te naglašena ramena koja podsje aju na Renault 5 Turbo s motorom straga, u svojem dobu bio jako omiljen automobil. Prednji je kraj ure en u novom, prepoznatljivom stilu marke, s istaknutim Renaultovim znakom na crnoj pozadini.

Izražajan „pogled“ novog Twinga

Prvi puta u povijesti ovog modela, izvedba s pet vrata ini ga prakti nijim nego ikad prije. Novi je Twingo preuzeo odre ena klju na obiljež ja zaslužna za uspjeh novog Clija, me u njima i ugla en profil, skrivene ru ice stražnjih vrata i mnogo mogu nosti prilagodbe zahvaljuju i paleti boja i izbornih vanjskih detalja poput retrovizora, bo nih zaštitnih letvica i naljepnica. etiri karoserijske boje i mogu nosti prilagodbe zna e da novi Twingo može imati vrlo razli ite karaktere, od gradskog do sportskog, muž evnog ili ženstvenog.

Hyundai Grand San B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Dok se globalno SUV tržište postupno širi ulaskom malih kompaktnih SUV automobila, veliki SUVovi i dalje ine veliki dio prodaje u segmentu. Model Grand Santa Fe, produžena verzija popularnog Santa Fea, pozicioniran je izme u D i E SUV segmenta, kako bi zadovoljio zahtjeve kupaca za prostranijim, premium SUV-om koji ima konkurentnu cijenu. Snaž an i robustan, Grand Santa Fe automobil je dinami nih ali skladnih linija, dizajniran na temelju Hyundaijeve filozofije 'fluidic sculpture' karakteristi ne za sve nove modele. Prednji dio karakterizira Hyundaijeva šesterokutna maska hladnjaka, a jedinstveni trodimenzionalni dizajn stražnjeg dijela upotpunjen je krovnim spojlerom, pa elegantni Grand Santa Fe odiše i sportskim duhom.

U odnosu na manji Santa Fe, produžena verzija dizajnom se ipak razlikuje

druga ije oblikovanom prednjom maskom i svjetlima za maglu, te prednjim branikom, a stražnji dio, naravno, ve i je i robusniji. Luksuzna unutrašnjost nudi napredna rješenja i nadilazi standardni nivo udobnosti jednog SUV automobila. Njegova putni ka kabina donosi maksimalnu udobnost, prakti nost, vrhunske materijale, ali i styling.

Dodatni kom or osiguravaju fleksibilna sjedala prilagodljiva u razli itim kombinacijama, dok dodatnu udobnost osigurava potpora za kralješnicu i naslon za glavu

u 4 položaja. Iznimnoj udobnosti i prostranosti pridonosi 2.800 mm me uosovinskog razmaka koji je najduži u klasi, dok je obujam prtljažnika impresivne 634 litre. U skladu sa životnim stilom i potrebama, kupac može izabrati verziju sa šest ili sedam sjedala. U verziji sa šest sjedala u drugom redu sjedala su klizna i odvojena, pa je omogu eno jednostavno kretanje putnika u kabini.

Grand Santa Fe na naš e trž iš te dolazi s u inkovitim 2.2 litrenim 'R' VGT dizel motorom snage 197 KS koji donosi odli ne per ormanse, ali i sma-

21. velja e 2014.

21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pokrenuta web stranica posve ena 25. obljetnici Mazde MX-5 Mazda je pokrenula posebnu web stranicu kako bi obilježila 25. godišnjicu svojeg legendarnog roadstera MX-5. S ciljem da se poveže s fanovima i vlasnicima Mazde MX-5 širom svijeta, web stranica nudi uvid u povijest i budu nost najpopularnijeg roadstera svih vremena, uklju uju i i poruke inženjera zaduženih za razvoj. Izvorno osmišljena u 80-ima kao sportski automobil za moderno doba, prva Mazda

MX-5 predstavljena je svijetu 10. velja e 1989. na Chicago Auto Showu. Stilski inspirirana roadsterima iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stolje a, Mazda se vrsto držala formule koja je tu vrstu automobila inila tako voljenom – okretni, lagani, otvoreni automobili usmjereni za zabavu u vožnji. No, u oživljavanju segmenta, koji se tada smatrao prakti ki izumrlim, MX-5 je donijela i tada najmodernija tehni ka rješenja

Boris Novkovi novi vlasnik Citroëna C5 Tourer Boris Novkovi priklju io se obitelji marke Citroën i postao ponosni vlasnik crnog Citroën C5 Tourer Exclusive HDi 200 KS. Svog novog limenog ljubimca kupio je u prodajnoservisnom centru Ark Miheli , u Viškovu, na zapadnom dijelu Rijeke. Automobil je preuzeo u petak, 14. velja e, u Ark Miheli u, koji je u velja i nagra en

nta Fe njenu potrošnju i emisiju CO2.

Tako er je reducirana razina buke i vibracija, a optimizirani aerodinami ni dizajn daje ve u stabilnost vozilu.

Grand Santa Fe dolazi sa sedam zra nih jastuka uklju uju i i zra ni jastuk za koljena voza a za dodatnu zaštitu, te sa širokom listom sigurnosnih opcija kao što su ABS, ESP, TCS (sustav kontrole proklizavanja), HAC (sustav pomo i pri kretanju uzbrdo) , DBC (sustav pomo i pri ko enju na nizbrdici), bra-

za najboljeg distributera u pogledu kvalitete usluge krajnjim kupcima marke Citroën u Hrvatskoj i za najbolji komercijalni napredak u 2013. godini.

Boris Novkovi oduševio se modelom Citroën C5 Tourer i dodatno ga je opremio sa staklenim krovom, navigacijom, Hi-Fi ure ajem kako bi njegova putovanja bila još ugodnija.

ke booster (poja iva sile ko enja) i drugo.

Grand Sant a Fe dostupan je u kombinaciji sa šeststupanjskim automatskim mjenja em i najvišim paketom opreme iThink koji dolazi u dvije varijante (šest i sedam sjedala). U bogatoj standardnoj opremi izme u ostalog dolaze adaptivna Xenon svjetla, LED stražnja svjetla, prednja ventiliraju a sjedala, elektri no otvaranje prtljažnog prostora, stražnji grija i sjedala, grijanje kola upravlja a, aluminijski rezervni kota standardnih dimenzija i drugo. Po etna cijena za Grand Santa Fe je 399.990 kn.

te za jedan sportski automobil nevi eno pristupa nu razinu kvalitete i pouzdanosti. Sada ve u svojoj tre oj generaciji, Mazda MX-5 neprestano je držala korak sa sve strožim standardima u pogledu sigurnosti i emisije, uvaju i izvorni Jinba Ittai ("jedinstvokonja-i-jaha a”) osje aj u vožnji, koji je bio i ostao sinonim branda Mazda sve do danas. Nakon etvrt stolje a, Mazda MX-5 i dalje je velika uspješnica, koja je do

danas po cijelom svijetu osvojila više od 200 razli itih nagrada, uklju uju i i Automobil godine u Japanu 2005-2006. Broj proizvedenih primjeraka ovog nositelja Guinnessovog rekorda za najprodavaniji otvoreni dvosjed (roadster) svih vremena, premašio je u prosincu 2013. brojku od od 920.000 jedinica. Web stranicu posve enu 25. obljetnici, koju e se redovito ažurirati, može se prona i na: http://www.mazda.com/ mazdaspirit/craftmanship/ mx-5/mx-5_25th

22

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Kontaktne le e mogle bi mjeriti razinu glukoze

Google radi na prototipu “pametnih” kontaktnih le a koje bi mjerile razinu glukoze (še era) u organizmu pomo u suza. “Le e bi koristile si ušni, beži ni ip i senzor za glukozu koji o itavaju razinu glukoze u organizmu svake sekunde”, objašnjavaju voditelji projekta Brian Otis i Babak Parviz. Otis, profesor elektri nog inženjeringa na Sveu ilištu Washington, ve neko vrijeme razvija biosenzore i patentirao je biosenzorne le e s beži nim punjenjem. Parviz je ve radio na jednom Googleovom projektu, u izradi Gooogleovih nao ala, i razmišljao je o stavljanju displeja na kontaktne le e, uklju uju i i le e koje mjere zdravlje nosioca. 2012. godine objavili su lanak pod naslovom “Senzor za glukozu s beži nim punjenjem, pomo u kojeg bi se mjerila glukoza iz suza preko kontaktnih le a”.

- Još uvijek smo u ranim fazama razvoja ove tehnologije, ali završili smo s ranim, višestrukim klini kim istraživanjima koja su nam pomogla da oblikujemo prototip ovog proizvoda”, kažu Otis i Parviz.

Le e bi funkcionirale tako da bi neprestano mjerile glukozu u suzama uz pomo beži nog ipa i minijaturnog senzora za glukozu. ip i senzor bili bi umetnuti izme u dva sloja materijala za meke kontaktne le e, a si ušan otvor u le i omogu avao bi teku ini s površine oka da se izlije u senzor. Takav na in mjerenja glukoze predstavlja manje bolnu i manje zahtjevnu metodu mjerenja glukoze nego što su to danas dostupne metode. Tako er, mnogo bi eš e mjerenje smanjilo rizik od negativnih posljedica neredovitog mjerenja glukoze, poput zatajenja bubrega i sljepo e.

Google izjavljuje da su u tijeku pregovori s Agencijom za hranu i lijekove, te da je potrebno još mnogo rada kako bi le e postale dostupan i upotrjebljiv proizvod. “Google planira tražiti i partnere uz pomo kojih bi ovaj proizvod plasirali na tržište. Valja napomenuti da je Google posve en istraživanju i razvoju proizvoda ak i kad mu to ne donosi bitnu dobit”, izjavio je jedan od osniva a Google a Larry Page. (izvor: http://znanost.geek.hr)

avus LEADERSHIP ZA MENADŽERE Program u 8 modula d.o.o.

Sudionici

Prednosti

Vlasnici, direktori, menadžeri, rukovoditelji, voditelji sektora, odjela, projekata i svi koji upravljate zaposlenicima u cilju postizanja rezultata. Ako ste se ikad zapitali zašto to moj zaposlenik ne može obaviti na naèin na koji to ja obavim, ili zašto moji ljudi nemaju interes za taj posao, ili zar oni ne vide prednosti promjene o kojoj im govorim ili zašto mi se èini da im nedostaje entuzijazma ili se pitate nije li valjda sve u novcu i povišici, ovaj æe vam edukativni ciklus voðenja pomoæi nadopuniti svoju struènost vještinama voðenja kako bi u svojim zaposlenicima potakli njihovu najbolju izvedbu i postali izvrstan voða.

na kraju ovog edukativnog ciklusa æete moæi: prepoznati snagu ljudskog potencijala u svojoj tvrtci, odjelu, timu utvrditi svoj stil voðenja i njegov utjecaj na zaposlenike znati oblikovati razvojne individualne i timske ciljeve moæi pružiti korektivnu povratnu informaciju bez ogorèenja primatelja razvijati aktivnosti koje pridonose postizanju ciljeva nauèiti delegirati odgovornosti i ovlasti prepoznati i prevenirati konflikte ili ih riješiti prije nego utjeèu na tim razvijati osobne kompetencije i kvalitete voðe

Naèin izvoðenja Ciklus „Leadership za menadžere“ sastoji se od 8 jednodnevnih interaktivnih edukacija u razdoblju od ožujka do prosinca 2014. u dnevnom trajanju od 11 do 17 sati u Zagrebu i od 10 do 16 sati u Varaždinu. Koriste se moderne metode rada: studije sluèaja, rad u grupama, world caffe, igranje uloga, predavanje, prezentacija, koriste se video isjeèci, brainstorming, demonstracije i sl. Omjer praktiènog rada i teorije je 70:30, a u praktiènim se vježbama koriste zadaci iz poslovne prakse. Sudionici izmeðu edukacija dobivaju kratke follow up zadatke kojima steèena znanja i vještine primjenjuju u praksi i tako poveæavaju uèinkovitost uèenja.

Teme ciklusa “Leadership za menadžere“

Upravljanje konfliktima

Upravljanje vremenom i uèinkovito delegiranje

Leadership

Voða kao coach Razvoj osobnih kompetencija voðe

Uèinkovita motivacija Donošenje odluka i projekt menadžment

Voðenje promjena

Detaljnije o sadržaju u privitku ili na www.avus.hr

Gdje Kada

Zagreb 11. ožujak 08. travanj 06. svibanj, 03. lipanj

09. rujan 07. listopad 04. studeni 09. prosinac

Gdje Varaždin Kada 20. ožujak 17. travanj 15. svibanj 12. lipanj

18. rujan 16. listopad 13. studeni 18. prosinac

O lokaciji održavanja æete biti pravovremeno obaviješteni

Cijena 9.800,00 kn + pdv (ukljuèeno: 8 dana edukacije, materijali za sudionike, priruènici, blokovi i olovke, ruèak i osvježenja u pauzama, follow up aktivnosti nakon svake edukacije, skype konzultacija sa trenerom i 2 sata individualnog coachinga po osobi) · Popust za ranu prijavu i uplatu do 15. veljaèe 2014. - 5 %, · Popust na 3 i više osoba iz iste tvrtke – 10 % · Popust za svaku prijavljenu osobu s uplaæenom kotizacijom prema preporuci sudionika: 10 % · Moguænost porezno priznatog troška i do 170 %.

Predavaè Mr.sc. Asja Lajtman, poslovni savjetnik, predavaè i certificirani trener poslovnih edukacija s dugogodišnjim predavaèkim i radnim iskustvom na menadžerskim pozicijama, vlasnica i osnivaèica tvrtke Avus d.o.o. Održala niz edukacija iz podruèja leadershipa u kojima koristi iskustvo i primjere iz vlastite menadžerske prakse. Vjeruje da se razvoj djelatnika postiže sustavnim pristupom, koji se gradi i njeguje kroz korporativnu kulturu tvrtke i ukljuèuje razlièite oblike kontinuiranog formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Voli raditi u pozitivnoj i opuštenoj atmosferi. Više o kompetencijama predavaèa, referencama i o samoj tvrtci Avus možete saznati na www.avus.hr .

Prijava

· asja.lajtman@avus.hr · mob: 091 477 6 234

Dobrodošli

Moguænost uplate kotizacije u dva dijela: 1. prije poèetka ciklusa 2. prije poèetka jesenskog dijela ciklusa

21. velja e 2014.

23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 21.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 21:45 22:20 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino Od Mure do Drave Me imurski obi aji Ju er, danas, sutra Veiko platno G.E.T. Report Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 21.02.

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Hrana i vino 12:20 Mali oglasi 12:30 Pri e iz svijeta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Manjinski mozaik (R) 14:00 Pod pove alom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:10 Dokumentarni program 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 22.02.

NEDJELJA, 23.02.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Predsmotra Me . popevke u D. Kraljevcu 2(r) 13:20 Veliko platno 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:40 Ju er, danas, sutra 20:55 Planet Coa a 21:35 Lifestyle 22:20 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjtnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 22.02.

NEDJELJA, 23.02.

PONEDJELJAK, 24.02.

UTORAK, 25.02.

07:58 Najava programa 08:00 TV prodaja 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra (R) 14:00 TV Ordinacija 15:00 Paleta portreta (R) 16:00 Popevke i š kleci (R) 17:00 Pod pove alom (R) 18:00 Hrvatsko srce (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 TV prodaja 07:45 Zajedno (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Hrana i vino 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zajedno (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Shi 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dali B. Show 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 07:30 07:55 07:45 08:00 08:30 08:45 09:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Pri e iz svijeta TV prodaja Moja Istra Dokumentarni program

09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00

Mali oglasi Okrutna ljubav Putem EU fondova Hrana i vino 24 sata vijes TV prodaja Kratki rezovi (R) Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Tajne uspjeha Glazbeni in (R) TV prodaja Ku onica (R) Popevke i š kleci (R) Shi TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:55

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Iz fundusa galerije GE RA MA (R) 21:00 S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

20:35 Dokumentarni program 21:05 Ve er uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 24.02.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Od Mure do Drave (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 25.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 22:25 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Predsmotra Me imurske popevke (Štrigova) Vijes dana Obzori (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA, 26.02.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 26.02.

06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni program 12:30 Dokumentarni program

13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 27.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 27.02.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Glazbeni program 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:10 TV prodaja 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 21:00 Pod pove alom 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

“CULT” - NOVI CAFFE BAR I KLUB U MURSKOM SREDIŠ U

Rock poslastica 28. velja e - Hladno pivo Nakon što ih prošle godine nije bilo u Me imurju, Hladno pivo po astit e nas svojim dolaskom i odagnati že za vrhunskim klupskim provodom odmah u po etnom dijelu 2014. godine. Novootvoreni caffe bar i club “CULT” u Murskom Središ u organizira koncert trenutno ponajboljega hrvatskog rock benda - Hladno pivo. Hladno pivo u Mursko Središ e, to nije klub “Cult”, dolazi 28. velja e 2014., a koncert po inje u 21 sat. Cijena karte u pretprodaji iznosi 70 kn, a na sam dan koncerta 90 kn. Pretprodajna mjesta: caffe bar Baza ( akovec), Kavana i catering Arka (Sveti Martin na Muri), caffe bar Cult

Osam koncerata do ljeta Program koncerata koji e biti organizirani do po etka ljeta:

(Mursko Središ e) i bar Drvarnica (Lendava). S obzirom na to da se radi o klupskom prostoru, broj ulaznica je ograni en. Koncertom Hladnog piva zapo inje koncertna sezona kluba “Cult”, u kojoj e do ljeta biti organizirano desetak koncerata.

16.03. - Belfast food - St. Patrick’s day 28.03. - Zibe unplugged 12.04. - Nola 26.04. - Kula 16.05. - Op a Opasnost 30.05. - In Roots...

13.06. - Smal house brown 27.06. - Clone age

CULTurni utorak i Demo CULT etvrtkom U najavi su još dva projekta. CULTurni utorak bit e dan za kulturna zbivanja (izložbe slika, fotogra ija, književne ve eri, prezentacije, promocije...). Ideja je dati prostor mladim i nea irmiranim umjetnicima, ali i onima ve poznatima.

Drugi projekt pod nazivom “Demo CULT” ( etvrtkom) zamišljen je kao druženje mladih bendova kroz probe i svirke, uz mogu nost korištenja binske opreme.

Kralj sevdaha Halid Bešli u akovcu Njegovi veliki hitovi, poput pjesama Prvi poljubac, Tešanj, Miljacka ili Malo je, malo dana, standardni su repertoar svake dobre zabave, no ne pruža se esto prilika da ove stihove možete zapjevati zajedno s velikim Halidom. Zato koncert u akovcu 15. ožujka nipošto ne bi valjalo propustiti.

Koncert Halida Bešli a praznik je za sve nježne duše i velika srca, idealan poklon voljenoj osobi i izlazak za koji ne ete požaliti izdvojiti

SRCE TV

Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata Proteklu nedjelju Fio Show ugostio je glazbeni sastav Garavuše iz Kutjeva. Zanimljivo je spomenuti kako sastav ine isklju ivo ženske lanice. Tijekom emisije pred-

stavila se i nova hostesa u Fio showu - Martina Kramari iz Desini a. U vedrom štimungu najavljene su priredbe i doga aji koji e se održati u narednom periodu.

novac. Koncert se održava u sportskoj dvorani Graditeljske škole, a cijena ulaznica je 80 kn tribina i parter, te 150 kn VIP prostor.

Ulaznice se nalaze u prodaji na sljede im prodajnim mjestima: akovec - caffe bar Arcus, caffe bar Paladin, caffe bar Lap; Prelog - caffe bar Forum; Mursko Središ e - Pizzeria Vuri; Palovec - Domino bar; Varaždin - Bar ly, caffe bar RockArt i Ludbreg - caffe bar Jura, te sustav Eventim.

FORMULA 13 1 Invisible U2 2 Wild Heart THE VAMPS 3 Temple KINGS OF LEON 4 Just Like Fire Would BRUCE SPRINGSTEEN 5 Rather Be CLEAN BANDIT ft. JESS GLYNNE 6 Moldy Bread DON’T ft. S.A.R.S. 7 Into The Blue KYLIE MINOGUE 8 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 9 Riptide VANCE JOY 10 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA ft. RIHANNA 11 Face To Face GARY BARLOW ft.

ELTON JOHN 12 The Man ALOE BLACC 13 Air Balloon LILY ALLEN 14 Losing Sleep JOHN NEWMAN 15 I’d Rather Be High DAVID BOWIE

Top Hit List 1 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh TOP LISTA DOMA IH 2 PAVEL - uvaj me 3 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 4 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina htjela 5 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 6 MEJAŠI - 5-6 piva 7 LETE I ODRED - Volim te još 8 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 9 PSIHOMODO POP - Donna 10 BOSUTSKI BE ARI - Tamo gdje si ti 11 FRANKA - Ljubav je 12 OP A OPASNOST - Tragovi 13 ZEBRA DOT - Pokvareni telefon 14 ANTONIA ŠOLA i ŽERA - Svaki dan je put 15 BABY BLUE - Gdje smo sad

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

IZBOR sportaša godine

Alan Perko i rukometaši RK-a Prelog najbolji sportaši Preloga I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Pobjedom protiv Osijeka Centrometal još korak bliže doigravanju za prvaka U susretu koji je izravno odlu ivao o etvrtom mjestu, odbojkaši Centrometala uspjeli su po prvi put u sezoni pobijediti Osijek i pobje i mu na sedam bodova prednosti tri kola do kraja regularnog dijela prvenstva. Od samog po etka Centrometal je bio dominantan. Na servis Kurteša poveo je 5:0, kasnije i 9:2.

Svi igra i doma ina bili su na nivou. Petran je odli no lovio servise, a Gotal razigravao napada e. Dobrim servisima, obranom, dizanjem, blokom i igrom u napadu ta je prednost održavana cijeli set, na kraju je završilo 25:18. Drugi set sada na servis Gotala Centrometal vodi 3:0. No gosti se ne predaju i izjedna uju kod 8:8. Potom opet Centrometal bježi na etiri razlike. Mursa opet to stiže za 13:13. Centrometal tre i put bježi na prednost 20:16, ali opet Osje ani dolaze na poen zaostatka. No novom serijom servisa i kovi a i napadom Kova a Centrometal odlazi na 23:19 i tu je set odlu en. Završava 25:20. U tre em setu na prvom odmoru vodi Mursa s 8:5. Zadnju prednost imaju kod 9:7. Kurteš to servisom preokre e. Zadnji put je poravnato kod 12:12. Poen ili dva prednosti Me imurci

zadržavaju do same završnice kad je 20:19. Tada stvar rješava Vincek odli nim servisima i kod 24:19 Centrometal dolazi do pet me lopti. Tre u prolazom u napadu koristi kapetan Tomica Posavec za veliko slavlje doma ih. Spomenimo i to da su odli ni bili i doma i navija i, vrlo bu ni, ali korektni. Ton navijanju davala je mala grupa iz Macinca na bubnjevima, što je ostatak publike glasno pratio.

U sljede em kolu Centrometal odlazi u goste zagreba koj Mladosti, a o pobjedi protiv Osijeka trener doma e mom adi Jadranko Kiri kazao je: - Iznimno bitna pobjeda koja nas je približila etvrtom mjestu prije doigravanja. Tamo emo se opet susresti s Osje anima.

Dobro je imati prednost doma eg terena. Ono što je jednako tako bitno je da se doigravanje igra samo za prvaka. To zna i da emo, po svemu sude i, sezonu završiti na etvrtom mjestu, što e biti najve i uspjeh našeg kluba u dvanaest godina nastupa u prvoj ligi. No treba prvo odraditi ova tri kola. Teoretski nas Mursa još može sti i. Stoga o ekujem od svojih igra a maksimalni pristup u preostalim utakmicama, smatra trener Kiri .

Z ajed n ic a spor t sk i h udruga Grada Preloga i ove je godine, ve tradicionalno, nagradila najbolje sportaše s podru ja Grada Preloga.

Nagrade su primili i zaslužni sportski djelatnici za svoj rad u klubovima, kao i sportaši i sportski klubovi za posebne uspjehe. Bogata sportska obitelj u Prelogu broji tridesetak sportskih udruga koje su i u prošloj godini postizale zapažene uspjehe. Prelog ima dva sportska stogodišnjaka: Športsko ribolovno društvo Glavatica i Nogometni klub Mladost iz Preloga. Ove godine pak se navršava pedeset godina od prve speedway utrke održane u Prelogu.

Najboljim sportašem proglašen je Alan Perko iz ŠRD-a Glavatica. Izme u ostalog, viceprvak je Hrvatske u kategoriji mladih ribolovaca do dvadeset i tri godine. Osvojio je etvrto mjesto u seniorskoj kategoriji Prvenstva Hrvatske.

Sudionik je Svjetskog prvenstva do 23 godine u Francuskoj, Europskog prvenstva u Srbiji te Svjetskog seniorskog prvenstva u Poljskoj. Alan Perko je najbolje plasirani hrvatski reprezentativac u seniorskoj kategoriji za 2013. godinu. Najbolja sportska ekipa je seniorska ekipa Ruko-

Najbolji sportaš Alen Perko i ekipa - RK Prelog za 2013. godinu

i trud ne primaju nikakvu naknadu, a kompletna je mom ad Preloga proistekla iz vlastite rukometne škole.

Priznanja i za sportske djelatnike Nagra eni su i sportski djelatnici Josip Vadas i Mladen Matja i iz NK-a Draškovec, Antun Radikovi iz NK-a Mladost te Miljenko Sraka iz NK-a Otok. Posebna priznanja primili su NK Mladost Prelog za 100 godina nogometa u Prelogu, Stjepan Hunjak (BK Mura Avantura) za izuzetne rezultate u mla im dobnim kategorijama u 2013. godini te Košarkaški klub Prelog za izuzetne rezultate u mla im dobnim kategorijama u

Gradona elnik Preloga Lj. Kolarek predao je priznanje za najbolju sportsku ekipu Grada “svojim“ rukometašima

metnog kluba Prelog. Seniorski sastav rukometnog kluba Prelog osvojio je prošle godine prvo mjesto u 2. Hrvatskoj rukometnoj ligi sjever i time ostvario plasman u 1. Hrvatsku rukometnu ligu, koja predstavlja najviši rang natjecanja u kojem se RK Prelog do sad natjecao, a koja broji trinaest klubova iz cijele Republike Hrvatske. Tako er su prošle godine rukometaši iz Preloga osvojili i rukometni kup Rukometnog saveza Me imurja te rukometni kup Regije Sjever.

Rukometaši Preloga ponosni su na injenicu da za svoj rad

Priznanje sportskim djelatnicima

2013. godini, gdje su dje aci do 12 godina postali prvaci Me imurja. Taj su uspjeh postigli treneri Franjo Mikec, Aco i Nebojša Ga eša te igra i: Bono Krušelj, Dante Mikec, Dino Zvornik, Branimir Iveli , Trpimir Iveli , Miran Kukovec, Nikša Ga eša, Nikša Jeleni , Dorian Beli , Alen Strbad, Jan Vuk i Jura Egon Jurani .

Predsjednik Zajednice preloških sportaša Mato Kljaji pohvalio je odli nu suradnju s Gradom Prelogom, koji kao i Zajednica posebno cijeni i vrjednuje trud najmla ih sportaša, kao i napore koje sportski klubovi ulažu u rad s najmla im sportašima. - Grad je danas, rekao je Kljaji , i otac i majka ve ini sportskih udruga u Prelogu. Dodjeli nagrada

nazo ili su me imurski župan Matija Posavec, gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek te predsjednik Gradskog Vije a Goran Gotal. Gradona elnik Kolarek istaknuo je doma instvo Svjetskoga ribolovnog prvenstva kao jedan od najve ih doga aja u Hrvatskoj u ovoj sportskoj godini te posebno zahvalio predsjedniku Glavatice Zoranu Pfeiferu na trudu uloženom u dobivanje doma instva te sportske manifestacije koja e ugostiti nekoliko tisu a ljudi u Prelogu. U zabavnom programu nastupili su mladi glazbeni umjetnici, profesor Danijel Oto i Karolina Matjašec, a za poseban ugo aj pobrinuli su se gosti iz ma arske Nagykanizse, iz Sportsko plesnog kluba Eraklin Tanc Studio. (žs, foto: zv)

Posebna priznanja klubovima i pojedincima

21. velja e 2014.

NOGOMET

III. HNL sjever

Poraz Nedeliš a i potop Me imurja akove ki tre eligaš Me imurje gostovao je u pripremnoj prijateljskoj utakmici kod Sesveta. akov ani su odigrali o ajan susret i poraženi su rezultatom 8:0.

Nakon susreta trener Me imurja Damir Biškup zasigurno nije bio nimalo zadovoljan i sretan onim što su u devedeset minuta prezentirali njegovi nogometaši. - Sesvete su bile disciplinirane na terenu, svaka naša greška završila je golom, kazao je. - Pola moje ekipe nije bilo

pravo, sve se svelo na tri ili etiri pojedinca, što sigurno nije dovoljno za susret s drugoligašom. Sutra smo (subota) u akovcu doma in Zelini, još jednom drugoligašu. Nadam se da e u ovom susretu moja ekipa izgledati puno bolje. Nogometaši Nedeliš a tako er su odigrali pripremni susret u kojemu su poraženi od Podravine iz Ludbrega 0:2. Nedeliš e sutra gostuje u akovcu kod Sloge, a u nedjelju do ekuje Me imurca.

Poziv trenerima Treneri me imurskih nogometnih liga u etvrtak 27. velja e u 18 sati u Gradskoj kavani “Lovac” u Prelogu imat e semi-

nar trenera za dobivanje licence za vo enje seniorske mom adi u proljetnom dijelu natjecanja sezone 2013./2014.

KOŠARKA I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Sljede i vikend kre e nastavak prvenstva u prvoj i dvije druge lige U subotu 1. ožujka i nedjelju 2. ožujka po inje s proljetnim dijelom sezona u prvoj i dvije druge me imurske nogometne lige. Susre e se igra od 15 sa .

I.ŽNL Subota, 01.03.: Šenkovec – Omladinac (NSR), Centrometal – BSK. Nedjelja, 02.03.: Sloga ( ) – Sokol u 10 sa , ukovec 77 – Spartak u 10,30 sa , Dinamo (P) – Sloboda (S), Mladost (Pal.) – Mladost (I), Dinamo (D) – Puš ine, Podturen – Naprijed.

II. ŽNL istok: Subota, 01.03.: Hodošan – Dubrav an. Nedjelja, 02.03.: Omladinac (DS) – Budu nost (P), Kraljev an 38 – Grani ar (N), Trnava – Vidov an, Polet (P) – Mladost (SM), SK – Borac, Dubrava – Croa a, Drava (DM) – Galeb.

II. ŽNL zapad: Subota, 01.03.: Jedinstvo (NSD) – Strahoninec, Bratstvo (SV) – Drava (K), Hajduk (Š) – Zebanec, Napredak – Me imurec. Nedjelja, 02.03.2014.: Bratstvo (J) – Mali Mihaljevec, Jedinstvo (GM) – Trnovec, Plavi (Pek.) – Venera, Mura – Sloboda (M).

RUKOMET I. HRL

Rukometaši Preloga slavili protiv Zadra U susretu Prve hrvatske rukometne lige Prelog je na doma em parketu pobijedio Zadar 29:26. - Bila je ovo borbena i neizvjesna utakmica. Vodili

smo gotovo od samog po etka susreta do kraja, poluvrijeme je bilo 15:13. Vidjela se nervoza mojih igra a, u prvom dijelu promašili smo i dva sedmerca,

a sve to zajedno Zadar je znao kazniti. Ipak htjeli smo pobjedu više od gostiju koji prema prikazanom nisu na realnom mjestu na prvenstvenoj tablici, kazao je nakon susreta trener Preloga Dubravko Hozjak. - Pobjedom smo vjerojatno i osigurali ostanak u prvoligaškom rangu. Slijedi nam gostovanje u Splitu, prije svega se nadam da e se igra i oporaviti od ozljeda i da emo i i kompletni.

II. HRL žene

Bod za Zrinski u derbiju protiv Bjelovara, slijedi Podravka U derbi susretu II. HRL za žene Bjelovar i Zrinski podijelili su bodove. Utakmica se rezultatski lomila svih 60 minuta, poluvrijeme je bilo 16:15 za doma ina Bjelovar, a na kraju je završilo

podjelom bodova 29:29. S tim rezulatom do kraja Zrinskice mogu jednu utakmicu i izgubiti, ali e ostati na prvom mjestu s kojim bi ponovili rezultat od prošle sezone koji im nosi plasman u prvu

Hrvatsku rukometnu ligu.

U subotu (sutra) se nastavlja prvenstvo susretom u kojem Zrinski do ekuje ekipu Podravke Lino. Utakmica se igra u dvorani Graditeljske škole s po etkom u 18 sati.

III. HRL Sjever muški

Visoka pobjeda MRK-a akovec Nakon odli nog starta u drugi dio sezone, koji je obilježen visokom pobjedom protiv RK-a Trnovec 48:28, u subotu 22. velja e MRK akovec snage e odmjeriti s ekipom GRK-a Varaždin 2.

Nakon 14 odigranih kola MRK akovec drugi je na tablici s 20 bodova, koliko ima i prvoplasirani MRK Vidovec, uz nešto bolju gol razliku, dok GRK Varaždin 2 zauzima 6. mjesto s osvojenih 14 bodova.

Mlada ekipa Nedeliš a odli no pak je po ela susret protiv Gole te je ve na polu-

vremenu bilo 8 golova prednosti. U nastavku utakmice trener Matija Kralji daje priliku svim igra ima i krajnji rezultat glasi 36:29. Sljede e kolo rukometaši Nedeliš a

opet su doma ini, i to ekipi RK-a KTC II u subotu 22. velja e u 17 sati u SGC-u Aton te pozivaju sve da im sportskim navijanjem pomognu u novoj pobjedi.

A 2 LIGA SJEVER

Za Rudar sezona završena Zbog duga Hrvatskom košarkaškom savezu, koji nije podmiren, košarkaši Rudar Cimpera nisu imali “obvezu igranja ve druge utakmice”, te je ve i druga utakmica registrirana rezultatom 20:0, a u najavi utakmica sljede ega kola susret Rudar Cimper - Radnik tako er je registriran rezultatom 20:0 za goste iz Križevaca.

Na taj je na in klub iz Murskog Središ a završio svoje sudjelovanje u A 2 ligi Sjever za ovu, a vrlo vjerojatno i za još nekoliko sezona. Koliko? Pitanje za milijun kuna na koje odgovor moraju dati elnici kluba i elnici Grada koji premalo “sredstava trans eriraju u klub”. U sljede ih mjesec dana trebala bi se održati skupština kluba s krucijalnim zaklju cima po budu nost jednoga od najdugovje nijih košarkaških klubova u Me imurju.

U 17. kolu su nastupili košarkaši oba akove ka kluba.

Me imurje je kod ku e nadja alo Ivan icu u utakmici u kojoj

TABLICA

Gra ar - Bjelovar 107:92 Koprivnica - Podravac 68:108 Me imurje - Ivan ica 93:78 (27:27, 21:16, 19:17, 26:18) ME IMURJE: Gašpari 3, Svaty 8, Novak 21, Lepen 4, Kraja i 21, Jambrovi 18, Pa an 7, Mom ilovi 3, Peti 3, Martinovi 5. Trener Novak S. Radnik - akovec 85:73 (20:15, 21:26, 24:20, 20:12) AKOVEC: Goleš 12, Keresteš 5, Kranj ec 20, Drk 3, Vehtersbah 4, Novak 4, Kolovrat 25. Trener Kova i B.

je trojka Novak, Kraja i , Jambrovi bila na visini zadatka, pa gosti nisu imali izgleda za više od minus 15! akovec je gostovao u Križevcima kod Radnika, izgubio 12 koševa razlike u susretu koji je bio izjedna en skoro 30 minuta. Kako se to ve masu puta dogodilo, pad snage uzrokuje pad rezultata, pa akovec niti

1. Gra ar

17 16 1

33/+487

2. Podravac

17 15 2

32/+359

3. ME IMURJE

17 11 6

28/+168

4. Bjelovar

17 11 6

28/+119

5. Vindija

16 11 5

27/+143

6. Petar Zrinski

16 10 6

26/+172

7. Mladost( )

17 9

8

26/+10

8. Radnik

17 6

11 23/-198

9. Ivan ica

17 5

12 22/-109

10. AKOVEC

17 3

14 20/-235

11. Koprivnica

17 3

14 20/-289

12. RUDAR / -2

17 1

14 14/-627

ovaj puta nije izdržao. Standardni Kolovrat, Kranj ec i ovaj puta solidni Goleš nisu bili dovoljni za bekove Radnika koji su jednostavno prebrzi za svoje uvare.

U slijede em kolu akovec kod ku e do ekuje lidera Grafi ara, Me imurje gostuje u Virju kod doprvaka Podravca, Rudar na ve opisani na in je “oslobo en igranja”, pa je realno o ekivati za naše predstavnike - “kvrgu” u rubrici pobjeda. (bh)

C LIGA KSMŽ

Pravi otpor Dubrav ana lideru!

Vrlo neizvjesnu i dobru utakmicu odigrali su lider prvenstva, neporažena Me imurje Globetka, i Dubrav an. Doduše, doma in je bio nekompletan (Zaspan, Ostoja, Golubi Saša), no Dubrav an je pokazao kako ostati u igri do posljednje sekunde, pa makar na kraju sportski priznali poraz.

Drugi derbi odigrali su Prelog i Nedeliš e gdje su se me usobno su elili igrom u reketu nekadašnji suigra i iz bivše akove ke Knjigoplastike - Blažona je u redovima Preloga bio uspješniji od Ganzera iz Nedeliš a, pa je i

TABLICA 1. Me imurje (Glo) 2. Prelog 3. Lepoglava 4. Mladost (I) 5. Dubrav an 6. Nedeliš e 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

14 15 14 13 13 14 13 14 14

14 8 8 8 8 7 5 4 0

0 7 6 5 5 7 8 10 14

28/+310 23/-4 22/+46 21/+48 21/+44 21/+19 18/-60 18/-114 14/-289

Prelog mnogo lakše od o ekivanja slavio u ovom dvoboju.

U utakmici Donjega Kraljevca i Kotoribe igra ma ke i miša Donji Kraljevec si je kona no našao mušteriju - mom ad Kotoribe koja na njihovu žalost još nije slavila u ovom prvenstvu. (bh)

Me imurje Globetka - Dubrav an 71:69 (17:16, 15:21, 17:18, 22:14) ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Vugrinec 28, Leva i 12, Vuruši 9, Ben ik 13, Golubi N. 4. Trener Škoda D. DUBRAV AN: Varga 28, Rai 7, Blažeka 15, Ribi 10, Štefi 9. Trener Me imurec B.

Prelog - Nedeliš e 74:49 (21:11, 12:16, 16:12, 25:10) PRELOG: Ciglar M. 16, Blažona 14, Poljak 8, Ciglar D. 4, Zrna 4, Poredoš 14, Šari 5, Filipi 1, Kanižaj 8. Trener Poredoš M. NEDELIŠ E: Gospo i 13, Golik 12, Šegovi 8, Ganzer 4, Sudec 2, Petran 10, Šegovi J. 2. Trener Hajdinjak M.

Donji Kraljevec - Kotoriba 87:51 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 4, Švenda T. 16, Ivanovi J. 10, Ivanovi D. 20, Ruži 25, Švenda D. 10, Šte an 2. Trener Mesari M.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

Slavlje akovca u Ludbregu!

akovec - Grafi ar, subota 22. velja e u 17 sati, II OŠ akovec

Kadeti akovca ove sezone nisu imali puno prigoda pjevati nakon svojih pobjeda. Zbog toga je pobjeda u Ludbregu nad Grafi arom odjeknula i kao svojevrsno iznena enje i podstrek za daljnji rad ovih mladih košarkaša. U ostalim odigranim utakmicama Me imurje je odnijelo bodove iz Lepoglave, a Kotoriba iz Ivanca. (bh) Lepoglava - Me imurje 72:81 (23:26, 12:16, 13:20, 24:19)

A 2 LIGA SJEVER C LIGA Nedeliš e - D. Kraljevec, subota 22. velja e u 19 sati, Aton Kotoriba - Dubrav an, subota 22. velja e u 19 sati, OŠ Kotoriba

JUNIORSKA LIGA Donji Kraljevec - Rudar, subota 22. velja e u 11 sati, OŠ D. Kraljevec Rudar - akovec, srijeda 26. velja e u 19.30, OŠ M. Središ e Prelog - Grafi ar, nedjelja 23. velja e u 11.30 sati, OŠ Prelog Me imurje - Ivan ica, nedjelja 23. velja e u 18 sati, IOŠ akovec Dubrav an - D. Kraljevec, nedjelja 23. velja e u 11.30 sati, OŠ D. Dubrava

KADETSKA LIGA

ME IMURJE: Žini 8, Bogdani 2, Beriša 11, Kova i 4, Vojkovi 31, oki 5, Blažeka 10, Bedi 8, Škoda 2. Trener Novak S.

D. Kraljevec - Me imurje, nedjelja 23. velja e u 14 sati, D. Kraljevec Kotoriba - Ivan ica, nedjelja 23. velja e u 16 sati, OŠ Kotoriba

Gra ar - akovec 62:69 (11:10, 17:14, 19:19, 15:26)

LIGA MLA IH KADETA

AKOVEC: Sa er 3, Barani 6, Kranj ec 27, ugalj 13, Jurinec 2, Bogdan 6, Barlovi 8, Juras 2, Krištofi 2,. Trener Terek M.

Ivan ica - Kotoriba 65:86 (21:17, 6:20, 19:30, 19:19) KOTORIBA: Zvošec 26, Andrlon N. 2, Fuš P. 29, Andrlon M. 25, Ignac 2, Fuš I. 2. Trener Balog R.

Prelog - Nedeliš e, nedjelja 23. velja e u 10 sati, OŠ Prelog akovec II - Ivan ica, subota 22. velja e u 15 sati, II OŠ akovec Rudar - Me imurje, subota 22. velja e u 14 sati, OŠ M. Središ e Dubrav an - Vindija, nedjelja 23. velja e u 10 sati, D. Dubrava ŽKK Radost - Kotoriba, srijeda 26. velja e u 18.15 sati, VUŠ akovec

21. velja e 2014.

KARATE

TJEDAN za pam enje karatista Male Subotice

Filip Novak najbolji hrvatski karatist u Luksemburgu Prošli tjedan je za karatiste iz Male Subotice bio iznimno uspješan, s Europskog prvenstva u karateu vratio se reprezentativac Filip Novak.

Bio je najuspješniji hrvatski karatist u kategoriji kadeta.

Prošao je dva kola, u prvom je pobijedio predstavnika Luksemburga rezultatom 9:0, u drugom predstavnika Cipra rezultatom 3:2, u tre em kolu

je zaustavljen od protivnika iz Engleske rezultatom 2:4, što je veliki uspjeh za Filipa kojem je ovo prvo prvenstvo jer ni jedan hrvatski muški natjecatelj nije došao do 3. kola.

U subotu osvojene nove medalje Sudjelovali su na Kupu Mladosti u Ivani Gradu s pet natjecatelja. Od toga su ku i

ŠAH OTVORENO ubrzano prvenstvo Siska

Tajana i Karlo Turk najbolji Prošli vikend održano je Otvoreno ubrzano prvenstvo Siska. Igralo se na ubrzani tempo 30 minuta + 30 sekundi dodatka po potezu, u 7 kola, po FIDE pravilima. Tajana i Karlo Turk iz Donjeg Zebanca osvojili su prvenstvo grada za ovu godinu, dok je Vesna Turk podijelila 5. mjesto. Osvojene su nov ane nagrade, pehar i medalje. Karlo je student prve godine FOI-a, majstorski kandidat i junior, lan

ŠK-a Konaki iz Novog Virja s kojim je izborio nastup u 2. seniorskoj ligi. Tajana i Vesna su dugogodišnje lanice ŠK-a Mursko Središ e, a ujedno nastupaju u 1. ženskoj ligi za Šahovsko društvo Sisak. Tajana je nacionalna majstorica koja ove godine nastupa na Europskom prvenstvu u Gruziji, pa je svako natjecanje više nego dobrodošlo. (vt)

ATLETIKA

Dvoransko prvenstvo Me imurja u Nedeliš u Dvoransko prvenstvo Me imurja za dje ake i djevoj ice od 7 do 15 godina starosti održat e se u sportskoj dvorani Aton u Nedeliš u u subotu 22. velja e 2014. s po etkom u 11 sati. Djeca e se natjecati po godištima s tim da e najmla i ro eni 2006. do 2003. biti zasebno, a stariji 2001./2002. zajedno, kao i 1999./2000. godište.

Najmla i e se natjecati u tr anju na 40 metara, skoku udalj s mjesta i ga anju mete s lopticom, a stariji u tr anju na 40 metara, skoku uvis i bacanju kugle.

Najbolji pojedinci u svakoj kategoriji i disciplini bit e nagra eni medaljama.

Prijave na mail AK Nedeliš e: zjagec@gmail.com do petka 21. velja e 2014. do 16 sati ili neposredno u dvorani Aton jedan sat prije natjecanja, od 9 do 10 sati. Sudjelovati mogu svi u enici osnovnih škola koji to žele bez obzira jesu li lanovi atletskih klubova ili ne.

Startnina po natjecatelju je 20 kuna bez obzira na broj disciplina u kojima se sudjeluje. Sve informacije na 098 395 707 - Željko Jagec.(žj)

donijeli etiri medalje, naime, jedan karatist se razbolio i nije se mogao natjecati. Osvojene su dvije zlatne medalje i dvije srebrne, što zna i da su u svim kategorijama gdje su nastupili karatisti došli do inala.

Maria Murkovi je slavila u kadetkinjama do 50 kilograma, kao i Antonia Ruži u u enicama do 32 kilograma. Mihael Sirc je bio srebrni

u u enicima do 46 kilograma, a istu medalju je osvojila i Sara Novak u u enicama do 32 kilograma, gdje je u inalu nastupila s Antoniom. Kategorije na natjecanju brojile su petnaestak natjecatelja i nije bilo lako osvojiti medalju, ali se naši natjecatelji punom parom spremaju za državno prvenstvo za mla e uzraste, što se i vidi po rezultatima.

21. velja e 2014.

BADMINTON

STOLNI TENIS SUPERLIGA za žene

ODRŽAN 2. turnir MBL-a 2013./2014. za kadete u-15 te 2. turnir za lima e u-11

STK Hodošan i sljede u sezonu u ligi s najboljima

Laura Horvat i Luka Grubi najbolji kadeti

Pobjeda protiv Pule igra icama Hodošana osigurala je nastup u Superligi i u narednoj sezoni. Uspješan nastup donio im je pomak na tablici na peto mjesto, koliko imaju još petrinjska Mladost i zagreba ki TIS, a u preostala etiri kola saznat emo ho e li tu i ostati ili biti koju poziciju slabije.

Uspjeh protiv Puljanki plod je ponovno dobroga izdanja To So, koja je izborila dvije pojedina ne pobjede i s Paulom Markati pobjedu u igri parova, ali i dobivenom partijom Ane Švarc.

U prilog igra icama Hodošana idu i porazi ekipa s dna tablice, Vodovoda i Crikvenice, nakon kojih se pove ala me usobna bodovna prednost.

Rezultati Hodošan – Pula 4:1 (To So – Pervan 3:0 /11:3, 11:6, 11:5/, Švarc – Srebrnjak 3:2 /11:7, 7:11, 11:9, 6:11, 12:10/, Markati – Jankovi 1:3 /4:11, 11:5, 9:11, 11:13/, Markati/To So – Jankovi /Pervan 3:2 /11:9, 10:12, 11:9, 10:12, 11:9/, To So – Srebrnjak 3:0 /12:10, 11:4, 11:3/ – sudac: Mladen Vidovi ). Ostali susreti: Bjelovar – Vodovod 4:0, Dr. asl – Varaždin 4:1, Mladost Petrinja – Crikvenica 4:2 Parovi 15. kola, subota 22. velja e u 17 sati: Varaždin – Hodošan, Mladost Petrinja – TIS, Crikvenica – Dr. asl, Pula – Bjelovar, Vodovod – HASTK Mladost.

U konkurenciji kadeta pobjedu je ostvario Luka Grubi pobijedivši u finalu Bornu Vadlju s 21:18. Tre e mjesto osvojio je Sebastian Krznari pobijedivši Jana Nikolu Dvanajš aka s 21:18.Poredak ostalih: 5.Noa Jalšovec, 6. Romeo Dombaj, 7. Nikša Jalšovec, 8. Luka Jalšovec, 9..Dino Blaži , 10. Ivan Grubi , 11.Bruno Ban, 12. Patrik Pata ta, 13. Luka rep i 14.

Filip Novak. Poredak nakon 2. turnira (od 3): 1. Luka Grubi 180b, 2. Borna Vadlja 150, 3.

Sebastian Krznari 130, 4. Jan

Nikola Dvanajš ak 110, 5. Lino Zadravec 100, 6. Nikša Jalšovec i Romeo Dombaj 86, 8. Bruno Ban 67… U konkurenciji kadetkinja pobjedu je ostvarila Laura Horvat pobijedivši u finalu Katju Siro i s 21:16. Tre e mjesto osvojila je Ana Toplek pobijedivši Kaju Petrinovi s 21:11.

Poredak ostalih: 5. Ivana Ujlaki,6. Jana Bra ko , 7. Jaka Fileš, 8.

Nina Laptoš i 9. Mihaela Lesjak.

Poredak nakon 2. turnira (od 3): 1.Katja Siro i 180b, 2. Ana Toplek 150, 3. Kaja Petrinovi 120, 4. Laura Horvat 100, 5. Jana

Bra ko 95, 6. Ivana Ujlaki 91, 7.

Jaka Fileš 86, 8. Nina Laptoš 73, 9. Nika Bulat 70, 10. Mihaela Lesjak 67 i 11. Lucija rep 38.

Melani Anderlin i Dino Blaži slavili u konkurenciji lima a U konkurenciji lima a u-11 pobjedu je ostvario Dino Blaži pobijedivši u finalu Ivana Grubi a s 21:17. Tre e mjesto osvojio je Blaž Lukša pobijedivši Jakova Novaka s 11:2, dok je peto mjesto osvojio Martin Zadravec. Poredak nakon 2. tur-

nira (od 3): 1. Dino Blaži 170, 2.

Ivan Grubi 160, 3. Blaž Lukša 130, 4. Jakov Novak 110, 5. Luka rep 100, 6. Martin Zadravec 86 I 7. Sven Bulat 45. U konkurenciji lima ica u-11 drugu pobjedu ostvarila je Melani Anderlin pobijedivši u finalu Elenu Novak s 21:17 i tom pobjedom osigurala ukupni naslov. Tre e mjesto osvojila je Ivona Lepen pobijedivši Ivu Bratušu s 21:8.

Poredak nakon 2.turnira (od 3): 1. Melani Anderlin 200b, 2.

Elena Novak 150, 3. Ivona lepen 120, 4. Iva Bratuša 120 i 5. Nika Novak 80.

Ovaj tjedan na rasporedu je 2. turnir juniora pojedina no , 2. turnir po etnika i 2. turnir mla ih kadeta pojedina no, a sutra, u subotu 22. velja e, u 13.30 sati u prostorijama dvorane ETŠ-a u akovcu održat e se 22. godišnja skupština Kluba.

STRELI ARSTVO 37. MEMORIJAL ure Dubenika

Stjepan Škoda iz Kotoribe najbolji!

Rijetko se doga a da 15. igra s rang liste osvoji turnir na kojem nastupaju svi najbolje rangirani, a upravo takav uspjeh ostvario je Stjepan Škoda iz Kos-Kotoribe u kategoriji mla ih kadeta na 37.

Memorijalu ure Dubenika u Dugom Selu, u kojoj se natjecao rekordan broj od ak 96 igra a.

Nakon prvoga mjesta u skupini i pobjeda nad malo slabijim suparnicima u prvom kolu, u osmini nala je eliminirao drugoga igra a s rang liste Antolovi a iz Svetoga Lovre a. U etvrtzavršnici osmoga igra a s liste Borovnjaka iz GSTK-a Zagreb,dok je u polu nalu bio bolji od 5. na lis Franj eca iz Zaboka. U nalu Stjepan je

samo dovršio fantasti nu seriju i s 3:0 “pomeo” tre eg igra a na rang ljestvici Mihaela Lackovi a iz osje koga Vodovoda.

Kod juniorki srebro za Doru Cividini Na drugu stepenicu pobjedni koga postolja na turniru stala je juniorka Mihovljana Dora Cividini, koja je u nala u izgubila od Opa jke Karle Franovi .

Solidni su na turniru, plasmanom me u najboljih šesnaest, bili junior MSTC-a akovec Karlo Jambor, kadet iz istoga kluba Marko Lovrek i najmla i kadet Mihovljana Noa Vresk, a kvali kacijske skupine, uz Vreska u kategoriji mla ih kadeta, prošli su još juniori Ivan Mikac (Mihovljan), Ivan Lovrek (MSTC akovec), Kris an Lipi i Benjamin Podkrajac (Šenkovec) te mla a kadetkinja Mihovljana Ema Polanec. (stoli-tenis.net)

Protekle nedjelje streli arski klub Grebengradski streli ari iz Novog Maro a organizirao je dvoranski turnir 2x18 metara, na kojem je nastupilo oko 160 streli ara iz Slovenije, BiH i Hrvatske.

Naši streli ari iz SK-a “Katarina Zrinski“ bili su najbrojniji na ovom turniru, gdje ih je nastupilo 24, a osvojili su 15 medalja. U stilu golog luka me u dje acima do 12 godina Fran Kova i osvojio je zlatnu medalju i ispucao novi osobni rekord, a Jan Miljan osvojio je bron anu medalju. Melita Sandrin u kategoriji djevoj ica do 14 godina osvojila je zlatnu medalju. Me u juniorkama Mija Mance osvojila je srebrnu medalju. U stilu standardnog luka me u djevoj icama do 12 godina Lucija Lesjak osvojila je zlatnu medalju, dok me u dje acima do 12 godina Krešo Vuruši osvaja bron anu medalju. U kategoriji kadeta Josip rep osvaja zlatnu

Streli ari Katarine Zrinski osvojili petnaest medalja u Novom Marofu

medalju, a u kategoriji juniorki Martina Tkalec tako er je osvojila zlatnu medalju. Me u seniorima Tihomir Miljan osvojio je zlatnu medalju, a Stijepan Oehler srebrnu medalju. U stilu

olimpijskog luka me u dje acima do 12 godina zlatnu medalju i ovaj put osvojio je Ivo Ma ek.

Me u dje acima do 14 godina Antonio Vuk zauzeo je etvrto mjesto, dok je Izak Feher me u

kadetima zauzeo sedmo mjesto.

U kategoriji juniorki zlatnu medalju osvojila je Regina Novak, a srebrnu medalju osvojila je Marija Rojko. Me u seniorima Krešimir Štrukelj opet osvaja zlatnu medalju. Samo nekoliko krugova nedostajalo je da Karlo Cilar uzme broncu, na kraju je bio etvrti, dok jeMladen Kodba zauzeo osmo, a Božidar Vuruši deveto mjesto. Igor Markovi zauzeo je 11. mjesto, a Lovro Gradišer 14. mjesto.Me u veteranima Mihael Štebih je u neizvjesnoj borbi uspio nadmašiti sve svoje konkurente i osvojiti zlatnu medalju. U stilu dugi luk Goran Cmre ak zauzeo je šesto mjesto, a Valentino Novak 11. mjesto.(kš)

PLIVANJE 6. ME UNARODNI pliva ki miting “Viktoria - Primorje”

Tri “B” finala za PK Pliva i akove kog pliva kog kluba nastupili su u Rijeci 15/16.02.2014. na Me unarodnom pliva kom mitingu “Viktorija-Primorje” koje je bilo ujedno i tre e po redu Grand prix natjecanje Hrvatskoga pliva kog saveza, a prvo u kojem se plivalo u 50-metarskom bazenu. Na jednom od najja ih pliva kih natjecanja u Hrvatskoj sudjelovalo je više od 500 pliva a i pliva ica iz 49 pliva kih klubova Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Njema ke, Italije i Hrvatske.

Ujutro su se plivale kvalifikacije za A,B i C finala koja su se plivala popodne. PK je na natjecanju

nastupio sa 6 pliva a - Petra Marciuš, Jakov Rojko, Karlo Štampar, Lovro Tkal ec, Andreja Štampar i Lea Marciuš s trenerom Goranom Kolari em. Jakov Rojko, Lovro Tka ec i Karlo Štampar isplivanim rezultatom ostvarili su plasman u B finale. Rezultati – finala: Jakov Rojko 4.mjesto u disciplini 50 m le no – B finale, 4. mjesto u disciplini 50 m slobodno – B finale, 6.mjesto u disciplini 100m slobodno – B finale. Lovro Tkal ec 5. mjesto u discipini 200 m prsno – B finale, 8. mjesto u discipini 100m prsno – B finale, Karlo Štampar 7. mjesto u disciplini 200 m leptir – B finale. (gk)

Sjajni rezultati GPK-a Me imurje na mitingu “Victoria” Pliva i GKP-a Me imurje tako er su nastupili na me unarodnom pliva kom mitingu “Victoria” koji je održan u Rijeci u organizaciji PK-a Primorje CO i ostvarili odli ne rezultate. To je ujedno i tre i miting iz serije HPS-GRAND PRIX, na kojem je nastupilo oko 500 pliva ica i pliva a iz 49 pliva ka kluba Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Italije, Njema ke i Hrvatske, a nastup su zabilježila i velika pliva ka imena Sanje Jovanovi , Matjaž Marki - europski prvak,Peter John Stevens - svjetski juniorski prvak, Edouardo Giorgetti - bron ani s univerzijade i mnogi drugi sjajni pliva i.

U takvoj konkurenciji mla i junior GPK-Me imurja Filip Turk plivao je u dva “B” finala u discipli-

nama 50 m le no i 200 m le no te u tri “C” finala. Najvrjedniji rezultat je ostvario u disciplini 50 m le nim stilom u vremenu 29.47 s, najbolji rezultat me u vršnjacima. Koliko je ovaj rezultat vrijedan, govori i podatak da je isplivano vrijeme za cijelu sekundu brže od seniorske norme po HPS tablicama, a Filip je tek ulazna kategorija mla ih juniora.

Dobar nastup su zabilježili i ostali pliva i GPK-a Me imurje, gdje treba izdvojiti izborena “C” finala Marka Zidari a, Karla Tomaši a i Tomija Mavrina. Pliva ki tim GPK-a Me imurje nastupio je u sastavu Filip Turk, Karlo Tomaši , Tomi Mavrin, Marko Zidari , Lana Blagus i Nikolina Šolti , a vodila ih je trenerica, pro . Marina Cimerman. (dn)

21. velja e 2014.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

v ježbanje koje uklju uje (ovo je vrlo važno) aerobne i anaerobne vježbe u kombinaciji koje su ukomponirane sa zdravom prehranom (cjelovite žitarice, vo e, povr e, riba i bez proizvoda na kojima piše LIGHT

Kako kona no izgubiti tako neželjene kilograme Dragi vježba i, sada ve svi dobro znate da radim u vlastitom centru za rekreaciju i sport pa tako svakodnevno upoznajem nove ljude. Interesantno je to da svi imaju iste ciljeve.

Nikada nisam ula da je netko došao vježbati sam tak, bez da ima neki cilj, i to je dobro. Težimo za boljim i želimo izgledati ljepše i zdravije, no, udim se što su svi toliko naivni i što im se sve može prodati. Neka od u estalih pitanja jesu npr. koji program mi preporu ujete za mršavljenje?, kako izgubiti špek na trbuhu, ali samo na trbuhu, ovo sve ostalo mi je ok?, i onda kada sve objasnim na licima vidim tužne o i, tužan pogled koji govori “ajme nema spasa za mene“. Ali, vjerujte, ima spasa i vi to možete!

Nešto nam mora svima biti jasno, a to je da ne postoji ni jedan jedini program kojim mršavite, to jednostavno ne postoji, zbilja. Pa zamislite mene, ja vježbam svaki dan po par sati i kakvo bih to tijelo ja morala imati?

Znam ja da ste bezbroj puta vidjeli slike s rezultatima “before / after“ i da su rezultati bili odli ni i da tijelo prije i poslije nema ništa zajedni ko.

I to je istina, zaista je tako, no, nitko ne veli koliko se ta žena/muškarac mu io/la za postignute rezultate. Ne piše (ili piše malim slovima) da je uz sve to bilo puno discipline u prehrani i puno sati provedenih u vježbanju.

Isto tako, vježbate i mu ite se, a špekec ne nestaje, vi ste upravo završili svoj trening s tisu u trbušnjaka ko-

2

5

8

je izvodite svakodnevno, a špeka ima i ima i ne želi se maknuti! Ja znam i vjerujem vam da imate te trbušnjake duboko ispod sveg tog špeka, ali ako ne uvrstite aerobne treninge i ako ne uvrstite pravilnu prehranu u svoj svakodnevni život, rezultata ne e ni biti.

No dobro, neki pomaci e se vidjeti, npr. ja anjem trbušne muskulature postat ete snažniji i tako uvati svoje kosti i zglobove, no budimo realni potkožno masno tkivo ne e nestati.

Da bi naše tijelo bilo lijepo de inirano, zdravo i bez potkožnog masnog tkiva, u svoj život moramo uvrstiti

jer je to jed a n vel i k i 1 marketinški trik, jer ti proizvodi sadrže puno še era da bi poboljšali okus). Kada radite vježbe, onda radite cijelo tijelo, ne samo trbuh ili ruke, treba raditi

4

3

6

7

9

10

vježbe koje uklju uju svaki dio tijela i male i velike grupe miši a. Jedan dan ruke, drugi dan noge, tre i trbuh itd., vi jednostavno morate napravite neke bitne promjene u svojem životu.

Krenite polako jer nitko svoje lijepo tijelo nije zaradio na brzinu. Znam da ima i tih koji su konzumiraju i doti ne proizvode smršavili, no to je trenutno i oni bez tih proizvoda ne e zadržati svoju “top liniju“ (kada bi ovo bio tekst na nekoj društvenoj mreži napravila bih :p smajli ). Ti proizvodi su kao i tablete za bolove, oni zapakiraju sve kao boži ni poklon u zlatno, ali samo trenutno. Za dugotrajne rezultate i za pravilno raspore ene miši e važno je slušati zov prirode, a ne kemiju (i sada bih vam stavila smajli , ali onaj koji se smješka od uha do uha). Po stoti put volite svoje tijelo i poštujte ga na najbolji mogu i na in jer samo tako e vam kao zahvala ono biti zdravo, lijepo i puno pozitivne energije! Za kraj vam preporu ujem vježbe za cijelo tijelo kojima ete aktivirati sve kriti ne zone (trbuh, stražnjica, noge i ruke).

(Ivana Posavec)

Vježba br. 1 Lezite na le a, noge postavite prema stropu i ruke prema stopalima. Udahnite i na izdah krenite dlanovima dotaknuti stopala i diza gornji dio jela na donje bridove lopa ca. Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija ravnih trbušnih miši a.

Vježba br. 2 Ruke su uz jelo, noge skvr ene na ma u i izdahom naizmjence krenite jednom nogom prema prsima paralelno podižu i gornji dio tijela na donje bridove lopatica.

Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija ravnih trbušnih miši a.

Vježba br. 3 Ruke vrsto stisnite u pod, noge prema stropu i izdahom krenite diza stražnjicu od podloge.

Napravite 10 ponavljanja. Ak vacija ravnih trbušnih miši a.

Vježba br. 4 Postavite se bo no, u jedan dlan postavite uho, a drugi dlan paralelno s pupkom. Donja noga neka bude skvr ena, a gornju pružite bo no iznad poda. Udahnite i na izdah krenite cijelom dužinom noge prema stropu pa prema podu. Napravite 15 ponavljanja. Aktivacija miši a nogu.

Vježba br. 5 Još uvijek ste bo no, gornji dio jela ne mijenja položaj, udahom i izdahom pružite noge iznad ma a i krenite naizmjence malim pokre ma kao u škarice. Napravite 20 malim trzajeva. Ak vacija miši a nogu.

Vježba br. 6 Lezite na trbuh, dlanovi paralelno s prsima, korijen dlana ispod ramena, noge skvr ene kod žena, a muškarci oslonjeni na stopala. Krenite diza gornji dio jela iznad ma a. Trbušni miši i su vrsto s snu .

Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija prsnih, trbušnih i miši a ruku.

Vježba br. 7 Sve isto kao i kod prethodne vježbe, samo što jelo postavite u jednu dugu dijagonalu. Oslonite se na stopala, dlan ispod ramena i izdahom naizmjence radite jednom pa drugom nogom/koljenom prema prsima. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu.

Ak vacija cora.

Vježba br. 8 Još uvijek ste u push up poziciji od prije. Izdahom okre ete donji dio jela. Ruke ne mijenjaju svoj položaj, a noge (vanjski dio bedara) mekano prebacujete iz jedne u drugu stranu. Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

Vježba br. 9 Postavite se na podlaktice, gledajte prema podu i jednu nogu skvr ite na ma , a drugu u strop.

Nogom koja je prema stropu radite male trzajeve. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija miši a stražnjice i nogu.

Vježba br. 10 Sve isto kao i kod prethodne vježbe, samo ete trzajeve u strop odraditi cijelom dužinom noge.

Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija miši a stražnjice i noge.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

46

Nagradni natječaj

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAGRA UJEMO VAŠE vlastite rukotvorine

Hvala Vam na iznimnom interesu

J A

E J T A N NAŠ e-hobiste za kreativc

Da su Me imurci vrijedni, op e e je poznata stvar, jednako kao o i da vole raditi. Me imurci uz to njeguju još jednu osobinu - mnogo toga vole izraditi vlastitim rukama. Upravo zato smo i pokrenuli akciju predstavljanja i nagra ivanja Vaših vlastitih rukotvorina, kako bi na svjetlo dana izvukli svu kreativnost koja se krije u Vašim domovima.

Ve prvi tjedan primili smo veliki broj Vaših prijava.

Da bismo stigli posjetiti sve Vas koji ste se javili, kako bismo fotogra irali to što radite i ispri ali Vaše pri e o rukotvorina koje izra ujete, odlu ili smo u prvom krugu našeg natje aja prijave zaprimati do ponedjeljka 3. ožujka.

Nakon toga emo Vas obavijestiti kada se možete ponov-

PRVI KRUG PRIJAVA DO 3. OŽUJKA no javljati na naš natje aj kako nitko tko svoju kreativnost želi podijeliti s javnoš u ne bi ostao zaobi en, ni predugo ekao na red za naš obilazak. I da Vas ma-

lo usmjerimo, posebnu vrijednost u nagra ivanju imat e ona vrsta stvaralaštva koja je što originalnija, dakle, ako izra ujete ono što još nije vi eno ili ime se baviti Vi i još jako malo ljudi.

Na kraju, samo da napomenemo da smo ve osigurali lijepi fond nagrada, koji e se po svemu sude i i proširiti, jer i sponzori vole nagra ivati Vašu kreativnost. (BMO)

Nagradni fond Do sada smo osigurali dva poklon bona Hobby hižice iz akovca po sto kuna za prisustvovanje njihovim radionicama. Domina M nagra uje s po tri poklon bo-

na u vrijednosti od po 300 kuna za artikle po Vašem izboru, te jednim poklon bonom od 100 kuna. HOK osiguranje d.d. daruje poklon bon od 400 kuna.

MARIJANA CIGLARI iz Dunjkovca

Cvjetni motivi i cvije e njezina su preokupacija Kad ulazite u dvorište obiteljske ku e Ciglari u Dunjkovcu, pro i ete stazom okruženom cvije em, koje naša doma ica, Marijana Ciglari , uzgaja. Po zanimanju tekstilna tehni arka, prije nekoliko godina, zbog nedostatka posla, Marijana se prekvali icirala u cvje arku. Zajedno sa suprugom Franjom podigla je staklenik u kojemu uzgaja sezon-

Mirjana Ciglari

10% POPUSTA UZ KUPON MEĐIMU MEĐIMURSKIH URSK UR SKIH HN NOVINA OVIN OV INA

na hoby program: sllikarska platna, slikarske boje, drvenariju.....

DOMINA M Čakovec RK Međimurka, Trg Republike 1............................................... Tel: 040/314-366, 314-367 Mursko Središće.............................................................................................. Tel: 040/543-956 Nedelišće, Čakovečka 9.................................................................................Tel: 040/500-522

sko cvije e, a u stakleniku pomažu i k eri Andreja, Ana i Karla. No svoje slobodno vrijeme, koje sada, dok još nema poslova u plasteniku, posve uje svojoj ljubavi ru nim radovima, a u zadnje vrijeme prvenstveno decoupageima. Od kad je završila radionicu i nau ila kako se radi decoupage, Marijana oslikava razne upotrebne i dekorativne predmete: stakla, keramiku, drvo, zdjele, tanjure, vaze... Motivi su razli iti, ali naj eš e cvjetni jer cvije e je njena preokupacija.

Prvo što je u decoupage tehnici napravila bio je zidni sat, koji i sada krasi zid blagovaonice. Osnovne stvari nau ila je u radionici, a sve ostalo je stvar mašte, trenutne inspiracije. Puno ideja dobije i pregledavaju i razne Internet stranice, jer na njima ima zaista svega, pa ako još imate vrijedne ruke, volju i vrijeme, sasvim obi ni, ponekad i dosadni,

Prvi rad koji je napravila - zidni sat s tulipanima

predmeti u relativno kratkom vremenskom roku mogu postati jako zanimljive i oku ugodne kreacije.

Objasnila nam je i što je zapravo decoupage: radi se o posebnoj vrsti gela koji raspuca i daje starinski izgled.

Tako s malo truda možete sebi napraviti prekrasne dekorativne predmete. Prvo na staklo zalijepite salvetu salvetnim ljepilom, pa nanesete gel za raspucavanje i dvije razli ite boje da se dobije kontrast. Sve to u vrstite i to je to.

Marijana kaže da je bilo kakav ru ni rad više opušta od rada u stakleniku, što i nije teško razumjeti, jer staklenik je posao, a rukotvorine su ono što radi za svoju dušu.

- Imam gore jednu sobu u kojoj se nalazi svašta: ešeri, kore, kamenje, gljive..., sve što na em u prirodi i

što mi se svidi. A onda sve to ponekad dobro do e dok slažem aranžmane, advente... Sad je sve što radim priprema za Uskrs. Tako su i motivi uskrsni. Ali i op enito, uvijek netko ima ro endan, godišnjicu, seli se, svetu potvrdu, pri est..., pa onda to poklonim jer to je dio mene, ali i moje obitelji. Moje troje djece i suprug pomažu mi pri sakupljanju, a i bilo kamo da idu, ili su na uzletu ili sli no, zna se što mi moraju donijeti - salvete - onakve kakve još nemam.

I tako i njihov izbor utje e na moje radove. Ili rižine papire s bogatim izborom razli itih motiva. Od svoje prijateljice dobila sam i prekrasnu zbirku salveta.

Danas imam preko šest tisu a razli itih salveta.

I uvijek na em neku koja mi nedostaje. A onda, dok je takvo vrijeme kao sada i imam vremena, ulazim u svoje carstvo... i tko zna kuda e me ponijeti mašta.

(Snježana Zorkovi )

21. velja e 2014.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STJEPAN BARTOLI iz akovca Umirovljenik Stjepan Bartoli iz akovca u svojih 72 ljeta življenja mnogo je toga sam vlastitim rukama izgradio, popravio i napravio. Njegove majstorske ruke nikad nemaju mira. Ugostio nas je u svom domu, gdje nam je predstavio dio bakroreza koji su njegovih ruku djelo. Do ideje je došao još za vrijeme radnog vijeka: - itav radni vijek proveo sam u ateksu u odjelu za graviranje. Sedamdesetih godina pojavila se tada modernija tehnologija u procesu štampanja tekstila, pa su stigli novi suvremeniji strojevi. Stari strojevi išli su u otpis, a isto tako i dijelovi. Žao mi je bilo baciti neke zanimljive dijelove, pa sam to htio nekako sa uvati za uspomenu.

Došla mi je ideja kako bih mogao od starih dijelova napraviti neke uporabne predmete pa je tako nastala stolna vura, koju sam ukrasio bakrorezom. To mi je dalo inspiraciju za dalje, pa sam po eo izra ivati slike tehnikom bakroreza. S obzirom na to da smo mi tekstilci, prvo sam napravil slike s temama starog na ina štampanja, starog farberaja tekstila i tkala ki

Umirovljeni ke ruke “ uda delaju” – bakroreze, ali i afri ki bubanj!

Umirovljenik Stjepan Bartoli izradio je stolni sat od starih dijelova strojeva

stroj. Potom su nastale slike moga rodnog Donjeg Mihaljevca, a kak smo živeli kraj Drave, našlo se mjesta i za stari mlin,

a i imam sliku Isusa. Napravio sam petnaestak bakroreza. Neke imam kod ku e, a neke sam poklonio prijateljima i familiji.

Tehnikom bakroreza izra uje slike raznih tematika

U domu Stjepana Bartoli a u vrijeme boži nih blagdana nastala je još jedna originalna rukotvorina. Unuka Anja, koja poha a tre i razred osnovne škole, pjevaju i u crkvenom zboru dobila je želju i zasvirati na bubnju zvanom djembe. Djed je odlu io napraviti iznena enje za pod bor. Kralj afri kih bubnjeva djembe ra ao se ovdje u Me imurju od ideje do ostvarenja oko mjesec dana, a napravljen je od sitnih drvenih daš ica i rosfraj lima.

Jedini originalni kupljeni dio na bubnju je opna po kojoj se svira, kazao je vrijedan i domišljat djed Bartoli . Majstoriji se pridružila i baka Trezika koja je sašila prigodnu torbu za nošenje ovoga neobi nog instrumenta, koji je izazvao iznimno veselje njihovim unukama.

(Roberta Radovi )

Unuke Ela i Anja te prijateljica Ela esto se zabavljaju bubnjaju i uz djembe

TOMISLAV HORVAT iz Podturna

Sa slavnim Al Pacinom pije kavu i sluša maestralnog Mozarta PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN Danas dok itate ove novine Tomislav Horvat iz Podturna zakora io je u 25. godinu svog života i vjerojatno ovog trenutka radi na gojzericama maestralnog skladatelja i velemajstora crno-bijelih (klavirskih) tipki Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Pri a ili stvar i ne bi bila toliko zanimljiva da se ne radi o umjetnosti izrade stvari, gra evina i likova od najobi nijih šibica. Tehnikom izrade gra evina, likova i raznih predmeta Tomislav se bavi još od srednjoškolskih dana, kada su ga inspirirali radovi arhitekta Armina Sovara. Potom je krenulo, bez nacrta i shema, onako iz glave i misli. Prvo most poput onog iz ilma “Most na rijeci Kwai”, u koji je ugradio 7.500 šibica, zatim tvr ava iz vremena gra anskog rata u Americi, pak vjetrenja a, dvorac “Agora”, izra en od 157 tisu a šibica i katedrala od 34 tisu a šibica te još ponešto.

Nedavno je Tomislav iz šibica izradio, i to u njegovoj naravnoj veli ini, slavnu holivudsku legendu Al Pacina i pobudio ve-

Tehnika izrade šibicama

Tomislav u društvu Al Pacina

lik interes javnosti jer je uradak prikazao na svom internetskom pro ilu. Dok uživamo u kapu inu koji nam je Tomica pripremio, slušamo gotovo bez daha njegovu ispovijest o jedinstvenom liku Al Pacina koji je nastao u tehnici u kakvoj ga do sada nitko nije izradio.

- Je, koliko sam uspio doznati putem Interneta i raznih pro ila, nitko u svijetu barem do sada nije izradio lik Al Pacina od šibica, i to u njegovoj naravnoj veli ini. Zašto Al Pacino? Inspiraciju sam dobio gledaju i ilm ‘Kum 2’, nakon ega sam rekao

• sve za kreativce • • kreativne radionice •

HOBBY HIŽICA, A.Starčevića 6, Čakovec tel: 040-390-073, www.hobbyhizica.com

• unikatni pokloni iz naše radionice •

samom sebi da idem napraviti legendu u naravnoj veli ini i krenuo sam u projekt. Na liku ili skulpturi radio sam preko godinu i pol dana, svaki dan po deset sati, potrošivši na njega i fotelju u kojoj sjedi ukupno 117 tisu a dviju vrsta šibica, te ljepilo i još neke materijale. Tijelo, odje u, obu u i sve što se nalazi na Al Pacinu izradio sam šibicama od srednjoeuropske topole, koja je tamnije boje, dok je fotelja od šibica dobivenih od kanadske topole svjetlije boje, tako da je kompozicija razigranija. Ponosan sam na ovaj svoj rad jer sam izradio nešto jedinstveno i do sada nepoznato u svijetu, a dobivam poruke putem pro ila i Interneta iz itavog svijeta i ljudi cijene moj rad, jer sve što je u njega ugra eno moje je djelo, ništa ni od koga nisam kopirao, nego sam sve napravio upravo onako kako sam doživio u sebi, zadovoljno nam je ispri ao Tomislav, dok smo u pozadini slušali Mozartovu glazbu. A upravo je Mozart sljede a osoba koju e Tomislav izraditi od šibica u njegovoj naravnoj veli ini.

Mozart za klavirom, Michelangelo u mislima - esto slušam košarkaški Mozart, pa nogometni Mozart, pak ovakav ili onakav Mozart, i to me inspiriralo da od šibica izradim njegov lik, opet onako kako si ga ja zamišljam, kao i u primjeru Al Pacina i svih drugih stvari koje sam do sada izradio.

Mozarta u izraditi na osnovu njegovih skladbi i, premda ni-

Dvorac i trg “Agora”

sam glazbenik, osje am kako je bio veliki majstor, mnogi e kazati, najve i od svih. Takav maestralni sjedit e za klavirom u mom ateljeu, izra en iz šibica koje u nabaviti iz Belgije, Turske, BiH i Ma arske, jer nekada

najbolja tvornica šibica u Hrvatskoj i regiji, Drava iz Osijeka, više ne radi.

Kad sam izradio lik Al Pacina, preko njegovih menadžera pozvao sam ga u Podturen da vidi kakvog sam ga napravio, no za sada odgovor nisam dobio.

Mozart više ne živi, a ja želim da njegov lik izra en od šibica pokažem u njegovom Salzburgu, Grazu i Be u. Neka ga ljudi upoznaju, napravljenog od šibica u maloj Hrvatskoj i malom Podturnu. Vidite, Al Pacino je slavu doživio u svojoj 32. godini života, a Mozart je umro u 35. godini života. Dakle, gotovo u istoj starosti ili mladosti su im se dogodile sudbine i to me isto zaokupilo kada sam razmišljao koje u likove izraditi. Želja mi je izraditi velebnu skulpturu slavnog kipara Michelangela, ne moram naglašavati, iz šibica, otkrio nam je svoj plan Tomislav Horvat, umjetnik koji stvara od šibica i sa šibicama velika djela, iju je vrijednost publika ve prepoznala ve u njegovoj (tek zapo etoj) 25. godini života.

Sigurno svakoga zanima gdje završavaju zapaljive glavice šibica koje Tomislav skalpelom odvaja od tijela. Sprema ih i potom spektakularno za svoje društvo uništava u “svijetle im prizorima“.

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

21. velja e 2014.

21. velja e 2014.

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA Cjenik donesen Cjenik u primjeni od

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Međimurje-plin d.o.o. Čakovec, Obrtnička 4 11.02.2014.

01.03.2014.

"CJENIK NESTANDARDNIH USLUGA operatora distribucijskog sustava za regulacijsko razdoblje 2014.-2016."

Nestandardna usluga Izdavanje energetske suglasnosti za gra evinu ili dio gra evine s jednim obra unskim mjernim mjestom i priklju nim kapacitetom: a. do 100 kWh/h b. od 100 do 400 kWh/h c. od 400 do 4.000 kWh/h d. preko 4.000 kWh/h 2.

Izrada elaborata izvanrednog stvaranja tehni kih uvjeta u distribucijskom sustavu 3.

Suglasnost za izvo enje radova u zaš tnom pojasu distribucijskog sustava 4.

Nadzor nad izvo enjem radova u zaš tnom pojasu distribucijskog sustava 5.

Obilježavanje trase plinovoda dužine: a. do 100 m b.

100 do 1000 m c. preko 1000 m 6.

Ucrtavanje položaja elemenata distribucijskog sustava na podloge formata: a. do B3 b.

B2 i ve eg 7.

Priklju enje samostalne uporabne cjeline na postoje u plinsku instalaciju koja je u uporabi u gra evini priklju enoj na distribucijski sustav 8.

Montaža ili demontaža plinomjera i druge mjerne opreme: a. plinomjer s mijehom do G-6 b. plinomjer s mijehom od G-10 do G-25 c. plinomjer s mijehom od G-40 do G-65 d. plinomjer s mijehom G-100 i više e. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom do G-25 f. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-40 do G-65 g. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-100 do G-250 h. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-400 do G-650 i. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-1000 do G-2500 j. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom G-4000 i više k. mehani ki korektor l. elektronski korektor 9.

Montaža ili demontaža regulacijske, sigurnosne i druge opreme: a. regulator tlaka na niskotla nom dijelu distribucijskog sustava (NT regulator tlaka) do DN25 b. regulator tlaka na srednjetla nom dijelu distribucijskog sustava (ST regulator tlaka) do DN25 c. plinski lter uz ST regulator tlaka do DN25 d. ostala oprema nazivnog promjera do DN 25 e. ostala oprema nazivnog promjera DN 32 i više 10.

Montaža ili demontaža pretplatnog plinomjera s mijehom do G-6 11.

Montaža ili demontaža plinomjera i druge mjerne opreme s pove anim brojem funkcija, uklju uju i i modul za daljinsko o itanje 12.

Mjese na naknada za pohranu plinomjera i druge mjerne opreme: a. plinomjer s mijehom do G-6 b. plinomjer s mijehom od G-10 do G-25 c. plinomjer s mijehom od G-40 do G-65 d. plinomjer s mijehom G-100 i više e. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom do G-25 f. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-40 do G-65 g. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-100 do G-250 h. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-400 do G-650 i. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom od G-1000 do G-2500 j. turbinski plinomjer i plinomjer s rotacijskim klipom G-4000 i više k. mehani ki korektor l. elektronski korektor 13.

Izmještanje obra unskog mjernog mjesta u slu aju neovlaštene potrošnje plina 14.

Izmještanje elemenata plinskog distribucijskog sustava 15.

Popravak elemenata distribucijskog sustava uslijed ošte enja ili otu enja koje je korisnik mogao sprije i 16.

Stavljanje izvan funkcije plinskog priklju ka 17.

Obustava isporuke plina: a.

Bez demontaže plinomjera ili drugih zahvata na elemen ma distribucijskog sustava b.

S demontažom plinomjera ili drugim zahva ma na elemen ma distribucijskog sustava c.

Uporaba usluge zi ke zaš te 18.

Nastavak isporuke plina nakon otklanjanja uzroka ograni enja ili obustave isporuke za koju je odgovoran korisnik: a.

Bez montaže plinomjera ili drugih zahvata na elemen ma distribucijskog sustava b.

S montažom plinomjera ili drugim zahva ma na elemen ma distribucijskog sustava 19.

Ispi vanje kvalitete plina na zahtjev korisnika sustava 20.

O itanje stanja plinomjera na posebni zahtjev opskrbljiva a plinom: a. bez uporabe modula za daljinsko o itanje b. uporabom modula za daljinsko o itanje c. uporabom modula za daljinsko o itanje s GPRS sustavom 21.

Kontrolno ispi vanje ispravnos plinomjera i druge mjerne opreme na zahtjev korisnika u ovlaštenom servisu uz vješta enje Državnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM) ili kod ovlaštene pravne osobe za ovjeravanje plinomjera 22.

Provjera nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u gra evini ili dijelu gra evine namijenjene za stanovanje 22.1. Ispi vanje ispravnos i nepropusnos nemjerenog dijela novoizgra ene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije (prethodno ispi vanje) za gra evinu ili dio gra evine s: a.

1 obra unskim mjernim mjestom b.

2 do 4 obra unska mjerna mjesta c.

5 do 10 obra unskih mjernih mjesta d.

11 do 20 obra unskih mjernih mjesta e.

21 do 30 obra unskih mjernih mjesta f.

31 do 50 obra unskih mjernih mjesta g.

51 do 100 obra unskih mjernih mjesta h.

101 do 200 obra unskih mjernih mjesta i. više od 200 obra unskih mjernih mjesta 22.2. Ispi vanje nepropusnos nemjerenog dijela novoizgra ene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije pod plinom, punjenje instalacije plinom i izrada ispitnog izvještaja (glavno ispi vanje) za gra evinu ili dio gra evine s: a.

1 obra unskim mjernim mjestom b.

2 do 4 obra unska mjerna mjesta c.

5 do 10 obra unskih mjernih mjesta d.

11 do 20 obra unskih mjernih mjesta e.

21 do 30 obra unskih mjernih mjesta f.

31 do 50 obra unskih mjernih mjesta g.

51 do 100 obra unskih mjernih mjesta h.

101 do 200 obra unskih mjernih mjesta

CIJENA NECIJENA NEBrojevna STANDARDNE STANDARDNE USLUGE BEZ USLUGE S oznaka PDV-a (Kn/je- PDV-om (Kn/ dinica mjere) jedinica mjere)

i.

22.3.

22.4.

23.

1.

23.1.

[1] [1] [1] [1] [2] [2]

196,76 393,52 1.082,18 1.377,32 PI 295,14 PI

245,95 491,90 1.352,73 1.721,65 PI 368,93 PI

-

393,52 590,28 1.180,56

491,90 737,85 1.475,70

[3]

98,38 295,14 PI

122,98 368,93 PI

[4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4] [4]

98,38 196,76 590,28 787,04 393,52 590,28 787,04 983,80 1.574,08 1.967,60 590,28 590,28

122,98 245,95 737,85 983,80 491,90 737,85 983,80 1.229,75 1.967,60 2.459,50 737,85 737,85

[4] [4]

49,19 98,38

61,49 122,98

[4] [4] [3] [4] [3]

98,38 24,60 PI 196,76 PI

122,98 30,74 PI 245,95 PI

[3] [3] [3]

49,19 98,38 147,57 147,57 147,57 147,57 147,57 147,57 196,76 196,76 147,57 147,57 PI PI PI

61,49 122,98 184,46 184,46 184,46 184,46 184,46 184,46 245,95 245,95 184,46 184,46 PI PI PI

[3]

PI

PI

[3] [5]

98,38 PI PI

122,98 PI PI

[3] [6]

98,38 PI 98,38

122,98 PI 122,98

[7] [7] [7] [2]

9,84 7,87 4,92 PI

12,30 9,84 6,15 PI

-

39,35 49,19 78,70 98,38 137,73 157,41 196,76 295,14 393,52

49,19 61,49 98,38 122,98 172,17 196,76 245,95 368,93 491,90

a. b. c. d.

23.2.

a. b. c. d.

23.3.

a. b. c. d.

24.

25.

26. a. b.

Tuma enje skra enica: NT - niski tlak ST - srednji tlak PI - cijena usluge se odre uje izra unom propisanim za svaku od takvih usluga (brojevne oznake uz naziv usluge) Tuma enje brojevnih oznaka: "[1] Cijena usluge izdavanja energetske suglasnos u gra evini ili dijelu gra evine s 2 i više obra unskih mjernih mjesta odre uje se za svako obra unsko mjerno mjesto prema izrazu: CESOMM = (CESO + (PC/2)*BROMM))/BROMM gdje je: CESOMM - cijena usluge izdavanja energetske suglasnos za svako obra unsko mjerno mjesto CESO - cijena usluge izdavanja energetske suglasnos za jedno obra unskom mjerno mjesto odgovaraju eg priklju nog kapaciteta PC - prosje na cijena radnog sata radnika BROMM - ukupan broj obra unskih mjernih mjesta. ( lanak 13. stavak 1. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[2] Cijena usluge sastoji se od troška rada koji se odre uje kao umnožak broja radnik-sa potrebnih za izvršenje usluge i prosje ne cijene radnog sata.

Broj radnik-sa se odre uje kao umnožak broja radnika potrebnih za izvršenje usluge i broja radnih sa koje je svaki od radnika utrošio za izvršenje usluge. ( lanak 8. stavak 3. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[3] Cijena usluge sastoji se od troška rada, troška materijala i ostalih zavisnih stvarnih troškova.

Trošak rada odre uje se kao umnožak broja radnik-sati potrebnih za izvršenje usluge i prosje ne cijene radnog sata. Broj radnik-sati se odre uje kao umnožak broja radnika potrebnih za izvršenje usluge i broja radnih sati koje je svaki od radnika utrošio za izvršenje usluge.

Trošak materijala i ostali zavisni stvarni troškovi obra unavaju se po stvarnim nabavnim cijenama, uve anim za iznos manipula vnih troškova od 5% (trošak materijala i ostale zavisne troškove potrebno je speci cira ). ( lanak 8. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[4] Usluga ne uklju uje opremu i zavisne troškove nabave. Trošak nabave opreme i zavisni troškovi nabave obra unavaju se po stvarnim nabavnim cijenama, uve anim za iznos manipulativnih troškova od 5% (trošak nabave opreme i zavisne troškove nabave potrebno je specificirati). ( lanak 8. stavak 4. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[5] U slu aju da korisnik traži nastavak isporuke plina u roku kra em od dva radna dana (uklju uju i i rad izvan redovitog radnog vremena), cijena usluge se pove ava za 50%. ( lanak 13. stavak 2. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[6] Trošak usluge snosi podnositelj prigovora na kvalitetu plina samo u slu aju kada je zahtjev podnositelja prigovora neutemeljen. Usluga ne uklju uje troškove ispi vanja od strane ovlaštene osobe. ( lanak 67. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava)" "[7] U slu aju da se po nalogu opskrbljiva a plina istovremeno o itava stanje za više obra unskih mjernih mjesta, cijena usluge se smanjuje na sljede i na in: - za o itavanje više od 90 % ukupnog broja obra unskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 70 %, - za o itavanje više od 70 % ukupnog broja obra unskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 65 %, - za o itavanje više od 50 % ukupnog broja obra unskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 60 %, - za o itavanje više od 30% ukupnog broja obra unskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 55 %, - za o itavanje više od 10 % ukupnog broja obra unskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 50 %, - za o itavanje više od 5 % ukupnog broja obra unskih mjernih mjesta - cijena se smanjuje za 40 %. ( lanak 13. stavak 3. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)" "[8] Cijena usluge odnosi se na 5 trošila, za svakih sljede ih 5 trošila cijena se pove ava za 10%. ( lanak 13. stavak 4. Metodologije utvr ivanja cijene nestandardnih usluga za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i javnu uslugu opskrbe plinom)"

"CJENIK NESTANDARDNIH USLUGA opskrbljiva a plinom u obvezi javne usluge za regulacijsko razdoblje 2014.-2016."

49,19 59,03 78,70 98,38 147,57 196,76 295,14 393,52

61,49 73,79 98,38 122,98 184,46 245,95 368,93 491,90

Brojevna C I J E N A N E oznaka STANDARDNE USLUGE BEZ PDV-a (Kn/jedinica mjere) Obra unavanje i dostava mjese ne nov ane obveze za isporu eni plin na zahtjev kraj- 9,84 njeg kupca koji koris javnu uslugu na temelju dostave mjese nih o itanja stanja plinomjera od strane krajnjeg kupca Izrada i dostava izvanrednog obra una unutar obra unskog razdoblja na zahtjev krajnjeg kupca koji koris javnu uslugu: na temelju dostave o itanja stanja plinomjera od strane krajnjeg kupca koji koris 9,84 javnu uslugu na temelju izvanrednog o itanja potrošnje od strane operatora distribucijskog su- 14,76 stava Izrada kontrolnog obra una unutar obra unskog razdoblja na zahtjev krajnjeg kupca [1] 9,84 koji koris javnu uslugu

Nestandardna usluga

1.

2.

2.1.

-

CIJENA NECIJENA NESTANDARDNE STANDARDNE Brojevna Nestandardna usluga USLUGE BEZ USLUGE S oznaka PDV-a (Kn/je- PDV-om (Kn/ dinica mjere) jedinica mjere) više od 200 obra unskih mjernih mjesta 590,28 737,85 Ispi vanje ispravnos i nepropusnos mjerenog dijela novoizgra ene ili obnovljene (re- 59,03 73,79 konstruirane) plinske instalacije (prethodno ispi vanje) Ispi vanje nepropusnos mjerenog dijela novoizgra ene ili obnovljene (rekonstruirane) 98,38 122,98 plinske instalacije pod plinom, punjenje instalacije plinom i izrada ispitnog izvještaja (glavno ispi vanje) Provjera nepropusnos i ispravnos plinske instalacije u gra evini javne namjene ili dijelu gra evine javne namjene, te gra evini ili dijelu gra evine u kojoj se obavlja gospodarska djelatnost Ispi vanje ispravnos i nepropusnos novoizgra ene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije (prethodno ispi vanje) gra evine s priklju nim kapacitetom: do 100 kWh/h [8] 393,52 491,90 od 100 do 400 kWh/h [8] 787,04 983,80 od 400 do 4.000 kWh/h [8] 1.180,56 1.475,70 preko 4.000 kWh/h [8] 1.574,08 1.967,60 Ispi vanje nepropusnos novoizgra ene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije pod plinom, punjenje instalacije plinom i izrada ispitnog izvještaja (glavno ispi vanje) gra evine s priklju nim kapacitetom: do 100 kWh/h [8] 491,90 614,88 od 100 do 400 kWh/h [8] 885,42 1.106,78 od 400 do 4.000 kWh/h [8] 1.377,32 1.721,65 preko 4.000 kWh/h [8] 1.770,84 2.213,55 Ispi vanje ispravnos i nepropusnos postoje e instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim teku inama i plinovima ili na zahtjev korisnika gra evine s priklju nim kapacitetom: do 100 kWh/h [8] 688,66 860,83 od 100 do 400 kWh/h [8] 1.180,56 1.475,70 od 400 do 4.000 kWh/h [8] 1.770,84 2.213,55 preko 4.000 kWh/h [8] 2.164,36 2.705,45 Izdavanje ovlaštenja pravnoj ili fizi koj osobi za ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti 491,90 614,88 plinskih instalacija na rok od dvije godine Izdavanje ovlaštenja pravnoj ili zi koj osobi za izvo enje priklju aka na distribucijski sustav 491,90 614,88 na rok od dvije godine Pripremno-završno vrijeme, uklju uju i dolazak i odlazak s lokacije: do 20 km od sjedišta operatora distribucijskog sustava 73,79 92,23 preko 20 km od sjedišta operatora distribucijskog sustava 147,57 184,46

2.2.

3.

CIJENA NESTANDARDNE USLUGE S PDVom (Kn/jedinica mjere) 12,30

12,30 18,45 12,30

Tuma enje brojevnih oznaka: "[1] Trošak usluge snosi podnositelj prigovora na obra un samo u slu aju kada je zahtjev podnositelja prigovora neutemeljen. Usluga ne uklju uje troškove angažiranja drugih ovlaštenih pravnih ili zi kih osoba. ( lanak 67. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava)"

50

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA PROVEDBU LOKALNOG REFERENDUMA U OP INI GORI AN KLASA: 014-01/14-01/01 URBROJ: 2109/08-01-14-25 Gori an, 16. velja e 2014.

OTVORENI NATJE AJI ZA 1. Ljekarna Kova , akovec, traži magistar/ magistrafarmacijenaneodre enovrijeme, javi se na e-mail: ljekarna.kovac@gmail. com do 25.2.2014.

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Op ini Gori an u sastavu Ingrid Šol , predsjednica, Jelena Ivanovi -Velagi , zamjenica predsjednice, Biserka Tisaj, lanica, Paula Pospišil Mali , lanica, Jasna Štampar-Ivanovi , zamjenica lanice i Jasna Vuk, zamjenica lanice, na temelju odredbe l. 42. i 45. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, broj 33/96., 92/01., 44/06. - Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, 58/06. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-177/2002., 69/07. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-2051-2007., 38/09.), podnosi

IZVJEŠ E o provedenom lokalnom referendumu održanom 16. velja e 2014. godine I Na temelju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, koju je Op insko vije e Op ine Gori an donijelo dana 20. sije nja 2014. godine, Klasa: 02101/14-01/01, Urbroj: 2109/08-14-01/01, održan je dana 16. velja e 2014. godine lokalni referendum radi odlu ivanja bira a s podru ja Op ine Gori an o izgradnji kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu.

II.Na lokalnom referendumu u Op ini Gori an odlu ivalo se o pitanju: „Jeste li pro v izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Op ine Gori an?“ III. Op insko vije e Op ine Gori an donijelo je na 6. sjednici dana 31.01.2014. godine Zaklju ak o tuma enju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, Klasa: 021-01/14-01/2, Urbroj: 2109/8-14-1, kojim je dano tuma enje Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma na na in da e zaokruženi odgovor „ZA“ zna i da su gra ani ZA izgradnju kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu, a zaokruženi odgovor „PROTIV“ zna i da su gra ani PROTIV izgradnje kompostane i popratnih sadržaja.

IV.Sukladno odredbi l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave na lokalnom referendumu odlu uje se ve inom bira a koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila ve ina od ukupnog broja bira a upisanih u popis bira a jedinice lokalne samouprave u kojoj je raspisan referendum.

2. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 kerami ara/kerami arkinaodre enovrijeme,potrebno radnoiskustvo 1g.,javi se na mob. 091 570 6984 do 22.02.2014 3. Atlas tours d.o.o. Varaždin, traži djelatnik/ djelatnica u turis koj agenciji na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: goran@ atlas-tours.hr do 23.02.

4. Kerami arski obrt Kramar, D. Pustakovec, traži kerami ar/kerami arka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 600 139, do 22.02.

5. Muraplast d.o.o. Industrijska zona bb, Kotoriba, traži komercijalist/komercijalis ca na odre eno vrijeme, pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.02. više inf.na hzz.hr

VII. Na referendumsko pitanje : „Jeste li pro v izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Op ine Gori an?“ ukupno je glasovalo „ZA“ 61 bira ukupno je glasovalo „PROTIV“ 1265 bira a VIII. Na lokalnom referendumu održanom 16. velja e 2014. godine, u skladu s odredbom l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i sukladno Zaklju ku o tuma enju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, ve inom glasova bira a koji su pristupili lokalnom referendumu donesena je

7. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/ monterki dizala na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 g., posla zamolbu na email: darko.perenc@arion-it.hr do 28.02.2014.

8. Vitanova j.d.o.o. akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, radno mjesto Studio ljepote Lara, Zagreba ka 87, (Mercator I. kat), javi se na mob. 099 242 4415 do 18.04.2014.

9. Rustica d.o.o. akovec, traži konobar/ konobarica u restoranu na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, najava

se na mob. 098 347 399 do 28.02.2014.

10. Ugos teljski obrt - Ca e bar “MK” Gori an,tražikonobar/konobaricana odre eno vrijeme, javi se na mob.

095 5333 891, do 28.02.2014.

15. Vina-brki d.o.o. Zagreb, traži pomo ni kuhara/icu i konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.03.2014.

11. Mar d.o.o. Prelog, traži voditelj/voditeljica projekta tehnolog na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla životopis na email: o ce@mar .hr do 28.02.2014.

12. Maki-trans Horvat Dragica, Otok, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001, do 03.03.2014.

13. Auto moto centar Me imurje, akovec,Športska 8, traži elektroni ar mehani ar/mehani arka naodre enovrijeme, potrebno 3g. radnog iskustva, do i osobno na adresu sa zamolbom, do 22.02.2014.

14. Paladin akovec, Zrinski 1, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi

16. Trgovina Petek, akovec, K. Zrinski 2, traži prodava /prodava ica u ero c shopu na odre eno vrijeme, radno vrijeme 20 sa tjedno, osobni dolazak sa životopisom na adresu od 9-19 sa do 28.02.2014.

17. D.G. Commerce d.o.o. Prelog, Industrijska zona 10, traži 10 m/ž elektroinstalatera na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., osobni dolazak na adresu uz najavu na tel 040 646 791 ili mob, 099 2178 661, do 24.02.2014 18. Caffe bar BH, B. Radi a bb, Hodošan, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823, do 11.03.2014.

Slijedom navedenog, za razdoblje od 01.01.2014. do 31.03.2014. godine tarifne stavke za javnu uslugu opskrbe plinom, ovisno o pojedinom tarifnom modelu, za energetski subjekt ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec, utvr ene su u iznosima: Energetski subjekt: ME IMURJE PLIN Obrtni ka 4, 40000 akovec

Oznaka Vrsta tarifne tarifne stavke stavke

Tarifna stavka za isporu enu koli inu plina

Ts1

Fiksna mjese na naknada

Ts2

TROŠAK NABAVE PLINA

TROŠAK TRANSPORTA PLINA ZA IZLAZE IZ TRANSPORT. SUSTAVA

KRAJNJA TROŠAK CIJENA DISOPSKRB- OPSKRBE TRIBUCIJE NA MARŽA PLINOM PLINA – bez PDV-a

Tarifni model

Godišnja potrošnja

TM1

do 5.000 kWh

0,0525

0,3257

kn/kWh

TM2

od 5.000 kWh do 25.000 kWh

0,0525

0,3257

kn/kWh

TM3

od 25.000 kWh do 50.000 kWh

0,0420

0,3152

kn/kWh

TM4

od 50.000 kWh do 100.000 kWh

0,0394

0,3126

kn/kWh

TM5

od 100.000 kWh do 1.000.000 kWh

0,0368

0,3100

kn/kWh

TM6

od 1.000.000 kWh do 2.500.000 kWh

0,0341

0,3073

kn/kWh

0,3047

kn/kWh

0,2531

0,0100

0,0101

Mjerna jedinica

TM7

od 2.500.000 kWh do 5.000.000 kWh

TM8

od 5.000.000 kWh do 10.000.000 kWh

0,0289

0,3021

kn/kWh

TM9

od 10.000.000 kWh do 25.000.000 kWh

0,0210

0,2942

kn/kWh

TM10

od 25.000.000 kWh do 50.000.000 kWh

0,0158

0,2890

kn/kWh

TM11

od 50.000.000 kWh do 100.000.000 kWh

0,0105

0,2837

kn/kWh

TM12

ve a od 100.000 kWh

0,0053

0,2785

kn/kWh

TM1

do 5.000 kWh

10,00

10,00

kn

TM2

od 5.000 kWh do 25.000 kWh

10,00

10,00

kn

TM3

od 25.000 kWh do 50.000 kWh

20,00

20,00

kn

TM4

od 50.000 kWh do 100.000 kWh

30,00

30,00

kn

TM5

od 100.000 kWh do 1.000.000 kWh

40,00

40,00

kn

TM6

od 1.000.000 kWh do 2.500.000 kWh

60,00

60,00

kn

TM7

od 2.500.000 kWh do 5.000.000 kWh

100,00

100,00

kn

TM8

od 5.000.000 kWh do 10.000.000 kWh

150,00

150,00

kn

TM9

od 10.000.000 kWh do 25.000.000 kWh

200,00

200,00

kn

TM10

od 25.000.000 kWh do 50.000.000 kWh

300,00

300,00

kn

TM11

od 50.000.000 kWh do 100.000.000 kWh

400,00

400,00

kn

TM12

ve a od 100.000 kWh

500,00

500,00

kn

0,0315

Napomena: za obra unska mjerna mjesta koja se nalaze u gra evini ili dijelu gra evine namijenjenoj za stanovanje ksna mjese na naknada Ts2 uve ava se za iznos od 3,00 kune zbog troškova postupka ispi vanja nepropusnos i ispravnos plinske instalacije u svrhu izdavanja ispitnog izvještaja prema Zakonu o zapaljivim teku inama i plinovima.

ODLUKA PROTIV izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Op ine Gori an.

PREDSJEDNICA Ingrid Šol , mag.iur.

VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOŠLJAV 396-819 C: VE KO ISPOSTAVA A 40 ELOG: 646-7 PR VA TA OS ISP EDIŠ E: SR M. ISPOSTAVA 543-200

na tel. 040 311 207, do 28.02.2014.

Metodologijom utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajam enu opskrbu (Narodne novine br. 158/2013. i 02/2014.), koju je temeljem lanka 11. stavka 1. to ke 9. Zakona o regulaciji energetskih djelatnos (Narodne novine br. 120/12) dana 23. prosinca 2013. godine donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija, odre ene su krajnje cijene opskrbe plinom po tarifnim modelima (TM), koje se primjenjuju za razdoblje 01.01.2014.-31 .03.2014.godine.

Krajnja cijena opskrbe plinom sastoji se od tarifne stavke Ts1 za isporu enu koli inu plina i ksne mjese ne naknade Ts2, a tarifni modeli (TM1 - TM12) u koje se razvrstava obra unsko mjerno mjesto krajnjeg kupca ovisno o ostvarenoj godišnjoj potrošnji plina na pojedinom obra unskom mjestu u protekloj kalendarskoj godini, odre eni su Metodologijom utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju plina (Narodne novine br. 104/2013.).

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Op ini Gori an utvr uje da je lokalnom referendumu pristupila ve ina od ukupnog broja bira a upisanih u popis bira a Op ine Gori an i me je ispunjen uvjet odre en odredbom l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave.

VI. Na temelju rezultata glasovanja na sva 3 (tri) glasa ka mjesta u Op ini Gori an, Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Op ini Gori an utvrdilo je sljede e: - svi odbori za provedbu glasovanja na lokalnom referendumu u Op ini Gori an preuzeli su ukupno 2400 glasa kih lis a - broj neupotrijebljenih glasa kih lis a je 1041 - prema glasa kim lis ima glasovalo je 1358 bira a - važe im je utvr eno 1326 glasa kih lis a - nevaže im su proglašena 32 glasa ka lis a.

6. Kozar IN d.o.o. akovec,I.Mažurani a 28/a, traži 2 zidara/zidarice; 2 tesara/tesarice i gra . tehni ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 493 150 do 26.02.

ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

PROMJENA CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA JAVNU USLUGU OPSKRBE PLINOM (OPSKRBA PLINOM ZA KU ANSTVO) ZA RAZDOBLJE 01.01.2014.-31.03.2014.

V. Na temelju rezultata glasovanja na sva 3 (tri) glasa ka mjesta u Op ini Gori an, Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Op ini Gori an utvrdilo je sljede e: - u zaklju eni popis bira a Op ine Gori an s danom 07.02.2014. godine upisano je 2411 bira a - glasovanju je temeljem izvadaka iz popisa bira a pristupilo 1352 bira a - temeljem potvrda za glasovanje glasovalo je ukupno 7 bira a.

Sukladno odredbi l. 57. st. 6. Zakona o registru bira a, potvrde za glasovanje sastavni su dio izvadaka iz popisa bira a, te je - ukupni broj bira a Op ine Gori an 2418 - glasovanju je ukupno pristupilo 1359 bira a.

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Stupanjem na snagu Metodologije utvr ivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajam enu opskrbu s danom 01.01.2014., odnosno primjenom novih visina tarifnih stavka , prestaje važi Odluka o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaštenih kupaca, bez visine tarifnih stavki (Narodne novine br. 49/12. i 99/12.) kojom je cijena prirodnog plina za ku anstvo bila odre ena u razdoblju od 01.05.2012. do 31.12.2013. godine.

AKOVEC, Obrtni ka 4

21. velja e 2014.

19. Pizzerija Atlanta, Gori an, Dravska 2, traži konobar/konobarica u pizeriji ili kuhar/ kuharica u pizeriji na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 710 312 ili osobno na adresu do 11.03.2014.

22. Bar ay akovec, Zrinsko-Frankopanska 2a, traži 2 konobara/konobarice na odre eno vrijeme, mjesto rada u Orehovici i u akovcu, javi se na adresu ili na mob. 095 197 0025 do 31.03.2014.

20. Mura-metal d.o.o.

Kotoriba, traži 4 bravar/bravarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 789 ili na email: mura-metal@ck.t-com.hr do 14.03.2014.

23. ateks d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 25, traži dipl. ekonomist/ekonomis ca-smjer nancije i dipl. ekonomist/ekonomis casmjer marke ng na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, posla pismenu zamolbu na adresu do 24.02.2014

21. Sintel d.o.o. Pilareva 20, Slavonski brod , traži 2 prodajni predstavnik/predstavnica na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili email: sintel@sintel.hr do 22.02.2014

24. Uniplus d.o.o. akovec, traži projektant/ ica informacijskih sustava i programerka - promotor prodava ra unalne opreme i

Temeljem lanka 188. Zakona o prostornom ure enju („Narodne novine“ broj 153/13) i lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13) te Zaklju ka o otvaranju javne rasprave Gradona elnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/13-01/2, Urbroj: 2109/14-02-14-15) od 13.02.2014., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja proširenja industrijske zone u Prelogu (Sl.glasnik Me imurske županije br. 4/05, 3/07 i 5/07 - ispravak) 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Upu uje se na javnu raspravu prijedlog II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja proširenja industrijske zone u Prelogu (Sl.glasnik Me imurske županije br. 4/05, 3/07 i 5/07 - ispravak) (u daljnjem tekstu ID DPU).

Prijedlog ID DPU izra en je od tvrtke Urbia d.o.o. akovec.

Javna rasprava o prijedlogu ID DPU, u trajanju od 15 dana po et e 03.03.2014. i završi 17.03.2014. godine.

Javni uvid u prijedlog ID DPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Uprave Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa .

Javno izlaganje o prijedlogu II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja proširenja industrijske zone u Prelogu (Sl.glasnik Me imurske županije br. 4/05, 3/07 i 5/07 - ispravak) održat e se dana 06.03.2014., s po etkom u 11.00 sa , u prostorijama Grada Preloga.

Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog ID DPU podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu: Grad Prelog, Glavna 35, 40 323 Prelog, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O II. ID DPU PROŠIRENJA INDUSTRIJSKE ZONE U PRELOGU“.

REPUBLIKA HRVATSKA POVJERENSTVO ZA PROVEDBU LOKALNOG REFERENDUMA U OP INI GORI AN KLASA: 014-01/14-01/01 URBROJ: 2109/08-01-14-26 Gori an, 16. velja e 2014.

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Op ini Gori an u sastavu Ingrid Šol , predsjednica, Jelena Ivanovi -Velagi , zamjenica predsjednice, Biserka Tisaj, lanica, Paula Pospišil Mali , lanica, Jasna Štampar-Ivanovi , zamjenica lanice i Jasna Vuk, zamjenica lanice, na temelju odredbe l.

43.-46. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave (“Narodne novine”, broj 33/96., 92/01., 44/06. - Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, 58/06. - Odluka Ustavnog suda broj U-I177/2002., 69/07. - Odluka Ustavnog suda broj U-I-2051-2007., 38/09.), te Izvješ a Povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma u Op ini Gori an, Klasa: 014-01/14-01/01, Urbroj: 2109/08-01-14-26 od 16. velja e 2014.,

objavljuje nalokalnomreferendumuodržanom16.velja e2014.godine,uskladusodredbom l. 6. st. 3. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlas i lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i sukladno Zaklju ku o tuma enju Odluke o raspisivanju lokalnog referenduma, ve inom glasova bira a koji su pristupili lokalnom referendumu donesena je

ODLUKA PROTIV izgradnje kompostane i popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno gospodarske zone isto no od Gori ana na gra evnoj es komunalno servisnih djelatnos (oznaka K3) Op ine Gori an.

PREDSJEDNICA Ingrid Šol , mag.iur.

ZAHVALA

progr. rješenja za stru no osposobljavanje bez zas. radnog odnosa, posla životopis na email: natje aj@uniplus.hr do 21.02.2014

Povodom smrti našeg supruga, tate, brata, djeda i pradjeda

25. Heliopolic j.d.o.o., Štrigova 31, traži 2 konobara/konobaricenanaodre enovrijeme, osobni dolazak u Kavanu Cuvee, Štrigova 31 ilinamob0996932694iliposla email:danijel.puckovck.t-com.hr do 28.02.2014.

MIRKA ŠOLTI A iz Male Subotice koji nas je napustio 15.2.2014. u 81. godini života

26. U.O. Leut, Vanta i i, traži pizza pekar/ pekarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 535 1004 do 20.03.2014.

ZAHVALJUJEMO svima na su uti, cvije u i ispra aju dragog nam pokojnika.

27. Astrea-sport d.o.o. Ivanovec, traži 5 šiva a/šiva ica na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 337 999, do 28.02.2014.

28. Mag-commerce d.o.o. Šenkovec, traži prodava /prodava icazaprodajunaštandu u Kau andu i u trgovini u Šenkovcu na odre eno vrijeme i ekonomist/ekonomistica za marke ng i trgovinu za stru no osposobljavanje bez zas. radnog odnosa, javi se na email: sanja.petrovic@mag-commerce. com do 26.02.2014.

29. Mamica d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarice na neodre eno vrijeme, mjesto rada Soho bar akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili email: mamica@mamica.com.hr do 10.03.2014 30. Metal-euro d.o.o. Nedeliš e, Vrtna 37, traži m/ž inž. strojarstva i strojarski tehni ar/ tehni arka na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na email:info@metaleuro.hr do 03.03.2014.

31. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada: Ca e bar Zavrtje, javi se na mob.

098 242 485, do 07.03.2014.

Ožaloš eni: supruga, sinovi, k er, snahe, zet, unuci i praunuci

32. Protectum j.do.o. Pribislavec, traži radnik/radnica na farmi kuni a na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 097 713 6119 ili na email: protectumck@gmail.com do 18.03.2014.

TUŽNO SJE ANJE na dragog supruga, oca i djeda

JOSIPA BUJANA

33. Prometal d.o.o. Savska Ves, traži cnc gloda /gloda icananeodre enovrijeme,javi se na mob. 099 676 2864, do 17.03.2014.

iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2014.

34. Ambruš-metali d.o.o. Pleškovec, 138a, traži kovinotokar/kovinotokarica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na mob. 091 505 6673

Hvala svima koji uvaju sje anje na tebe.

35. Pilka d.o.o., J. Kozarca 15, akovec, traži kuhar/kuharica i konobar/konobarica na odre enovrijeme,potrebnoradnoiskustvo 1g., osobni dolazak na adresu, sa zamolbom do 28.02.2014.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Tvoji najmiliji

KUPON broj

962

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % popust

* Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI BARBARA VARGEK, K I BOŽICE I IVICE; LUKA BIRA , SIN SILVIJE I IGORA; IRIS HOBOR, K I BOJANE I DENISA; RINO HORVAT, SIN IVANE I KRUNOSLAVA; NERA HORVAT, K I IRENE I MARKA; ERVIN PERTLIK, SIN INES I GORANA; VILIM URAN, SIN MATEJE I MATIJE; DAVID KODBA, SIN NIKOLINE I MARIA; KIARA BARI , K I NATAŠE I MARIA; ESMA ORŠUŠ, K I ŽELJKE I DANIJELA; KARLO PETROVI , SIN ZLATE I DRAŽENA; HELENA MAKŠADI, K I ALENKE I KRISTIJANA; DINO BLAŽIN I , SIN BOŽICE I DENISA; JULIJA HORVAT, K I SANJE I ROMEA; JAN TRUPKOVI , SIN MAJE I NENADA; JAN KOVA I , SIN IVANE I VELIMIRA; IAN NOVAK, SIN TATJANE I OLIVERA; JAKOV ERMAKORA, SIN ANDREJE I IVANA; ANA VLAŠI , K I JELENE I IVANA; OLIVER SRŠAN, SIN JOSIPE I DANIJELA; DOMINIK FLETEN, SIN PETRE I DEJANA; ANDRO ŠTEFULJ, SIN NATALI I IVANA; FRAN LEVA I , SIN JELENE I ROBERTA ( akovec)

VJEN ANI ANTONIJA PROTULIPAC I GORAN BOBI ANEC, VALENTINA PERAS I SANI MIKOLAJ, SILVIJA ŽGANJAR I JOSIP CEROVEC, TEA HORVATI I BORIS ZASPAN, ADRIJANA PRANKOVI I BOJAN BOŠNJAK, JELENA DAMJANOVI I HRVOJE BARI , MARINA ŽNI-

DAR I ROMEO PUN EC ( akovec); NIKOLA NOVAK I MATEJA ŠAFARI (Nedeliš e)

UMRLI MATILDA KOFJA , R. JUNGHAUS, RO . 1921., GLIŠO RANI , RO .

1929., STJEPAN LUDAŠ, RO .

1936., JOSIPA BRANIŠA, R. VUK, RO . 1927., MARIJA KRIŽARI , RO . ŽNIDARI , RO . 1931., ANTUN ŠEBESTIJAN, RO . 1936., MARIJA TOMAŠI , R. ŽNIDARI , RO . 1922., DRAGUTIN BRANIŠA, RO . 1960., BOŽIDAR LEPOGLAVEC, RO . 1931., STJEPAN KONTREC, RO . 1932., FRANJO TUKSAR, RO . 1936., AN ELA TILOŠANEC, R. BALOG, RO .

1932., FRANJO BALENT, RO .

1934., DRAGICA JANUŠI , RO .

1936., KATARINA BELOVI , R. MAGDALENI , RO . 1917., KATARINA BREZOVEC, R. SERPAK, RO . 1934., VLATKO SKENDER, RO . 1934. ( akovec); LJUBOMIRKA STAR EVI R. BLAŽAN R. 1936. (Kotoriba); NATALIA MAR ETKO I DENIS MATJA I (Prelog); KATARINA POSAVEC R. LOGOŽAR 1921., ŠTEFANIJA VUGRINEC R. NOVAK 1956., FRANJO BISTROVI R. 1954., STJEPAN SEN AR R. 1952. (Nedeliš e); KATARINA ZRNA RO .

1943., STJEPAN KVAKAN RO .

1933. (Prelog); LJUDMILA LOVREC r. TOMAŠI ro . 1939., HELENA KLOVAR r. HAJDAROVI ro . 1927. (Štrigova)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

21. velja e 2014.

OBAVIJEST OGLAĹ IVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat.

Molimo naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE VW PASSAT karavan 1,8t 1998, reg 5/2014, 196 KS, mob.

098 9400 452 SEAT IBIZA 1.4 1995.g., 5vr., crna, klima, reg. do 15.01.2015., 190tkm, servo, dalj. centr., el. podiza i stakla, airbag, radio-CD, ksno 1.100 EUR, mob 098/242 283 RENAULT CLIO 1.2 16v prodaje se ili mijenja za vozilo mla eg godiĹĄta uz moju nadoplatu, reg. do 3/14., 113.700 km, garaĹžirano i uĹĄ uvano, nije uvoz, cijena po dogovoru. Inf. 091 580 6500.

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004., full oprema, reg. do 8/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 4.200 eura, 098/551-267 SKUTER Peugeot 50cm 2008.g., o uvani i registrirani, info: 091 970 1929.

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14�s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOL JNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliť e. Tel: 091/111-62-77 PRODA JU SE rabljene kamionske gume od tami a 6.50 -16, 800kn/4kom. tel. 360-447 PRODAJE SE MAZDA 6 sport dizel, stara 10g., u odli nom stanju, info: 091/554-6581 PRODAJE SE REN. CLIO 1.5 DCI 2003.g., reg. do 2/2015., mala potroťnja ful oprema, vlasnik, 170tkm, cijena 2.950 eur ili po dogovoru. info: 098/980-2702 PRODAJEM VW BUBU 1300 1971.g., reg. do 6/2014., u odli nom stanju, cijena 13.000 kn. tel. 040/856-208 ili 091/510-1417 FIAT PUNTO 9 0 EL X 1.6 benz 1994.g., reg. do 28.2.2014., crni, 3 vr., abs, mob. 098/723-463 ROVER 400 1999.g., reg. do 8.mj., sa puno dodatne opreme. info: 099/598-3497 PRODAJEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., 1.vl., siva metalik, sa uvan, povoljno, mob.

091/8801-255

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, moĹže i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora.... Mob.: 099/808-7586 VINO KVALITETNO sorte laĹĄki rizling i savinjon ve a koli ina, te krumpir konzumni bijeli, info: 098 745 484.

PRODAJEM dvorednu mehani ku sadilicu krumpira sa ogrta ima (3.500kn); dvorednu mehani ku sija icu za kukuruz (1.200kn); sjetvosprema RAU ĹĄir. 1,80m (3.300kn); te Ĺželj. prikolicu za prijevoz stoke (1.000kn). Tel: 098 355 207 PRODA JEM SADNICE bagrema (agacije), jalse, jasena, crnog bora i 5 vrsta sadnica boĹži nih drvaca.

Informacije na 098 668 2701.

KUPUJEM priklju ke za bavljenje poljoprivredom, moĹže i u loĹĄijem stanju. info: 091 739 6965 PRODAJEM SADNICE agacije, bukve, graba, hrasta, kestena, jasena, javora.... Mob.: 099/683-9984 PRODAJEM JE AM oko 1.5T, cijena 1.30 kn/kg. Tel: 091 539 2870 KUPUJEM pneumatsku sija icu za kukuruz dvorednu (ili etverorednu) moĹže i neispravna Tel: 091 539 2870 PRODAJU SE ORANICE: Veliki Ĺ tuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Ĺ tuk 4758m2 blizu NedeliĹĄ e, Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEM SAMOHLA ENU INOX ba vu zapremine 150 lit. i dvobrazni plug Olt, mob. 098 9211 929 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel.

858-362 PRODAJE SE cirkular na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODA JEM PRIKOL ICE kip er, 2-osovinke, nosivosti 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE PRIKOLICA za traktor 2-osovinka, nosivost 2.5T. mob.

098/502-463 PRODAJEM TRAKTORSKU prikolicu 4T, kvalitetna, rasipa umjetnog gnojiva 400kg i veliki krunja kukuruza, mob. 099/672-9191

PRODAJEM rasipa gnojiva, ťpricu KŽK od 340lit., 2-rednu sija icu kukuruza, tanjura e, eki ar, tritikal, slamu u balama, info: 099/598-3497 PRODAJEM ŽAGU ZA DRVA (cirkular) sa 7,5 kw motorom, cijena 270 eura. tel 00386 41 885 875

NEKRETNINE – PRODAJA

USLUGE ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO pripomo u ku i ili pomo starijima u njihovom ili svome domu. mob. 091/560-1858 TRAŽIM POSAO davanje instrukcija iz njem. jezika i pomo pri u enju za osnovnu ťkolu. mob.

098/938-5042 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ťkolu. Mob: 098 546 069 TR A ŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/528-66-71

POZNANSTVA MATERIJALNO OSIGURAN muĹĄkarac traĹži Ĺženu do 43 g. za ozbiljnu vezu. tel. 092/178-7386

KREDITI

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEMO VIKENDICU 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam. mob. 098 967 9904.

PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namjeĹĄteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559 VIKENDICA “Posavski tip ku eâ€? 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaĹže + spremiĹĄte (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723 PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvoriĹĄte, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. certifikat F. info: 098/908-6376 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIĹ TE u Strahonincu u novoj ulici, povoljno. info: 098/749-131

PRODAJEM KU U u Lopatincu od 110m2, podrum, garaĹža, vrt, vo njak-ogra eno, svi priklju ci, centr. grijanje, vel. 1306 hv, sve legalizirano, energ. certifikat F. info: 098/908-2302 PRODAJE SE ORANICA DoĹžice od 721 hv i oranica Podverice od 235 hv k.o. Strahoninec. info: 395-760 ili 098/845-373 PRODAJE SE PARCELA 16.5mĹĄ o d 610 hv, s a d v ij e manj e zgrade od 12 i 24m2 u ogra enom prostoru, blizina grada, pogodno za obradu vrta. tel.

098/680-549 PRODAJE SE STARIJA KU A u Strahonincu uz gl. cestu prema Polevama, energ. cert. G, mog. gradnje joĹĄ jedne ku e uz cestu. info: 395-760 ili 098/845-373 PRODAJU SE NOVOIZGRA ENI STANOVI od 55m2 u centru, te 70 i 96m2 u K-Martanama, energ. certifikat B, cijena 1.100 eur/m2. info: 098/163-4992

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten ka / restoran, mob. 091-14-11-721 APARTMAN NA KRKU, iĹži i, 63 m2, 2. kat,namjeĹĄten, svi papiri uredni, energ. razred C, 1/1 vlasniĹĄtvo, prodaje se ili mijenja za je iniju nekretninu. info: 098 63 11 66 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24 m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno za 650 kn (mog. prodaje-zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283

IZNAJMLJUJE SE 3-sobni polunamjeĹĄten stan u akovcu, Zvonka Milkovi a 2, kod Plodina. To je 1.etaĹža nove ku e s posebnim ulazom i odvojenim brojilima, dvoriĹĄte. info: 040 386-024; 091/5977-119.

IZNAJMLJUJE SE VIKENDICA u Prekopi vel. 55m2, namjeĹĄtena, ure ena kuhinja, WC, tuĹĄ i dvije sobe, pogodna je za samca ili par. Cijena 750 kn + reĹžije. Tel: 098 355 207 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni stan s posebnim ulazom, iza PedagoĹĄke u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJEM ku u na VaraĹždin Bregu, 40m2, namjeĹĄtena, dvosobna, centr. grijanje, asfalt, priroda, info: 099 414 5002 IZNAJMLJUJEM 2.5-sobni stan od 62m2 u akovcu, istok, blizina veleu iliĹĄta, mob. 095 199 1150 IZNAJMLJUJEM STAN isklju ivo studen cama. mob. 091/970 1929.

TRA ŽI SE U NA JAM obiteljska ku a sa gospodarskim zgradama za stanovanje. Tel: 822-362, 099-5166-780 IZNA JML JUJEM JEDNOS OBNI STAN u Šenkovcu, povoljno. tel.

099/331-2189 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel.

099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN (50m2) u strogom centru akovca, od 1.3.2014, potpuno namjeĹĄten, 1.500 kn + reĹžije. Tel. 098/242-990

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduĹženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. OvlaĹĄtena kreditna agencija.

Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje kroviĹĄta - izrada nadstreĹĄnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava oploÄ?nika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

21. velja e 2014.

IZNAJMLJUJU SE nenamješteni stanovi od 41-47m2, garsonijera od 20 i 30m2, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI namješteni stan studenticama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. tel.

099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, namješten, u centru k, zvati na mob. 091/933-8468

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJEM MLADE DOMA E KOKOTE, žive, težine oko 3 kg, cijena 60kn/kom. Tel 098 355 207 PRODAJU SE PIJETLOVI stari 9mj. mješanci Brame Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA. Oba roditelja prisutna. O iš eni od parazita. Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE VIŠE KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 PRODAJE SE el. šiva a mašina Danica Bagat - povoljno. tel. 313-882 ili 099/573-7687 PRODAJE SE metalna cisterna s atestom zapremnine 2000lit., o iš eni orasi 15kg i rabljena vratna krila (4kom), tel. 863-139 ili 098/905-1062 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz.; o iš eni orasi 20kg po 40kn/kg. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o.

PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM TABLET Samsung Galaxy Tab3 SM-T211, potpuno novi, zapakirani, garancija 2g., cijena 1.200 kn ksno. info: 098/1744-764 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJU SE rabljeni prozori i balkonska vrata dupla i 1-krilna sa šalaporkama, u dobrom stanju, te roženice (5kom), 2 stupa i obra ena greda. tel. 098/680-549 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i etiri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO o uvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl.) zemni ili na bocu (1.400kn); prešu za grož e na vijak (1.400kn); korišteni kompjutor Wind program (700kn-komplet) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn).

Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267.

PRODAJEM FRIŽIDER s dubokom ledenicom Korting, novi, dim.

180x65x65, mob. 098/723-463 PRODAJEM ZUBNI STROJ (3.500kn), zubni sterilizator (800kn), kompresor (800kn), Heliolux (800kn) i mješalicu Amalgama (800kn), info: 091/7310-807 PRODAJEM PVC SPREMNIK za vodu od 1000lit., novi, metalnim okovom u vrš en na pale , cijena 400 kn, mob. 098/996-7970 PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel.

XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34 . Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob : 099/25-96-444 PRODAJE SE HLADNJAK LG mali, 46 lit., i zaš te za dje ji kreve . Tel. 098 632 614 PRODAJEM lova ki karabin 30-06 spring ld c.z. s op kom i staru ispravnu sa maricu 16 cal. (kokota a). Upita možete na mob: 098 482 038.

PRODAJEM rabljeni stol za kompjutor, vrlo dobar, cijena 200 kn, mob 095/848-9753 PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju od eko kože, stare 5 g., za 1.000 kn. mob 098/551-267 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektr. š mer za gitaru.

Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak od masivnog dr veta , ru ni r ad i umjetni ke sli ke. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PERILICA RUBLJA Gorenje generalno ure ena, prodajem vrlo povoljno, cijena 500kn, mob 098/242 283 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: 098/632-494 PRODAJEM klavir o uvan i malo sviran, kožnu garnituru (1.100 kn), spava u sobu, ca e aparat i dionice Vajde. mob. 091 970 1929 PRODAJEM: raznu ugost. opremu kuhinje (16 kom stolova, mesoreznicu, stroj za mljevenje mesa, podnu i stolnu vagu); te metalnu stalažu, metalni stol, ru na kolica i plo u za tehni ko crtanje s mehanizmom, mob. 098 9211 929 OTKUPL JUJEM GRAMOFONSKE PLO E, mob. 098/486-285, Robert

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Ginny - prekrasna trikolorka kratke dlake, ženka stara nešto više od godinu dana, plaha, ali mazna kad upozna ljude, nau ena na pijesak, cijepljena, o iš ena od nametnika, sterilizirana.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Matilda je predivno štene staro oko 3 mjeseca koje e biti ve eg rasta i duže dlake te se udomljava u ku u s ogra enim dvorištem i pristupom unutra. Cijepljena, ipirana i udomljava se uz obavezu sterilizacije.

Kontakt: 091-8988-004.

Vigor Keena - prekrasna trikolorka kratke dlake, ženka stara nešto više od godinu dana, zna željna, nepovjerljiva prema nepoznatim ljudima, no brzo se prilago ava, nau ena na pijesak, cijepljena, o iš ena od nametnika,sterilizirana.

je predivan muški štenac star oko 3,5 mjeseca predivne dlake, umiljat, zaigran, veseo.

Udomljava se isklju ivo kao ku ni ljubimac, a sva dvorištarenja, uvarenja, smještaj u boks ili na lanac ne dolaze u obzir. Kontakt: 098-241-060.

ina

Dorina - odrasla maca na ena u akovcu prije mjesec dana, oboljela od panleukopenije, sada je izlije ena i traži novi dom! Izrazito mazna i druželjubiva, crne boje sa bijelim gras m prugicama ispod crnog krzna.

je njema ka ov arka koja je nekoliko godina svog života provela na lancu u groznim uvjetima.

Ve nakon nekoliko tjedana u skloništu uvidjeli smo koliko je to divan, pametan i vjeran pas. ini želimo lijepi novi dom i obitelj koja e ju prihvatiti kao ravnopravnog lana obitelji.

Kontakt: 091-8988-004.

U Prelogu petero prekrasnih štenaca starih oko 3 mjeseca traže novi dom. Udomljavaju se kao ku ni ljubimci. Kontakt: 099-7019-596.

Mirko - odrasli ma ak, nezahtjevan, umiljat, mazan, kastriran, o iš en od nametnika, nau en na pijesak traži novi dom.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

962

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježa pile a jetreca, suhi špek - bijelo vino, svježa paprika, crno vino - svježi list celera, peršin, origano, luk, ešnjak - ulje, origano, maj ina dušica

ME IMURSKA KUHARICA

Pile a jetreca marinirana u bijelom vinu Zoran Hrženjak profesionalni je kuhar osamnaest godina, dakle, punoljetan za pripremanje najboljeg recepta za naše itatelje.

Ovog trenutka Hrženjak je prvi kuhar u akove kom restoranu “Vrbi”, a za recept tjedna predložio je i složio pile a jetreca marinirana u bijelom vinu, uz koje odli no prijaju doma a tjestenina s povr em te puterica za injena doma im crnim tikvinim uljem i vinskim octom. Dosta je vina i alkohola u ovom jelu, me utim, sve u koli inama koje jelu daju izniman okus i snagu hrane prigodne u svako doba dana i godine. Kvalitetni sastojci, iskustvo i strpljenje važni su kod spremanja

21. velja e 2014.

Priprema Svježa pile a jetreca mariniramo u bijelom vinu. Sitno nasjeckani luk i ešnjak popržimo na vrelom ulju i dodamo na tanke dijelove narezani špek, svježu crvenu papriku, celer i mrkvu. Promiješamo i dodamo jetreca te sve skupa dinstamo dok jetreca ne omekšaju. Pri kraju sve skupa podlijemo crvenim vinom i ostavimo još nekoliko minuta na vatri. Skinemo s vatre i na plitak bijeli tanjur posložimo jetreca i doma u tjesteninu te sve skupa prelijemo umakom u kojem smo pripremali glavno jelo. Ukrasimo na kockice narezanom paprikom, celerom, peršinom te posipamo s malo origana i maj ine dušice.

ovoga ukusnog jela, koje se topi u ustima, zadovoljava sva osjetila i ovjeka ine zadovoljnim nakon što ga konzumira.

Posebnost ovako pripremljenim jetrecima daju doma i špek, svježe povr e i okus vina u glavnom sastojku te umaku koji je poput zlata na bijelom tanjuru, uz tjesteninu koja miriše po doma em. Uz ovo jelo kuhar Zoran preporu uje sauvignon Vinarije Belovi iz Nedeliš a, a našim itateljima želi uspjeh u pripremanju jela, po njegovom receptu, koji je puno druga iji - plemenitiji od uobi ajenih na ina pripremanja pile ih jetrica. Hrženjak nam je pripremio i recept plus, vrlo ukusnu i bajkovitu desertnu kremu.

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Desertna krema S Sastojci: - maslac, bijelo vino, fanta, maraschino m - vanilijin še er, limun, korica vanilije v - naran a, okolada u prahu Priprema P Maslac rastopimo u tavi i M prelijemo ga s pola litre fante, p promiješamo i dodamo narip

banu koricu od vanilije, dva decilitra maraschina i vanilijin še er. Sve skupa ukuhamo da postane gusto. Poslužimo toplo ili ohla eno posipano s okoladom u prahu i koluti em naran e kao ukrasom.

Krema se može ulijati u željene kalupe i duboko zamrznuti te poslužiti kao ledeni desert.

VINO TJEDNA

okoladni pereci SASTOJCI: 10 dag maslaca 8 dag še era 20 dag glatkog brašna akove kih mlinova 2 dag kakaa 1 žumanjak 1 vanilin še er okoladna glazura

PRIPREMA Maslac i brašno dobro izmrvite, potom dodajte še er, kakao, žumanjak i vanilin še er, pa umijesite prhko tijesto. Tijesto ostavite kratko vrijeme da odstoji na hladnom mjestu. Zatim od tijesta izradite valjke i oblikujte male perece te ih pecite na temperaturi od 220°C oko 15 minuta.

Pe ene perece umo ite s gornje strane u okoladnu glazuru.

Tomši ev cabernet sauvignon Vrhunsko vino obitelji Tomši iz Železne Gore, berbe 2011., s 14,3 posto alkohola. Vino je tamnoljubi aste boje, bogato vo nim aromama, s dosta alkohola, nižih kiselina i bogato taninima. Pije se ohla eno na 13 do 15 Celzijevih stupnjeva, a najbolje se sljubljuje s visokokvalitetnim jelima s roštilja, biranim tvrdim sirevima i plodovima mora. Pije se i kao aperitiv uz tanko narezani pršut ili meso z tiblice, te uz kola e s kremom. (sm)

21. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

OD NEDJELJE LJEPŠE V R EMENSK A SLIK A: Poplave koje su donijele probleme u mnogim krajevima posljedica su vrlo velikih koli ina kiše. Prema podacima DHMZ-a o 24 satnoj koli ini kiše (12. velja e do 7 sati ujutro) pale su, za mjesec velja u rekordne dnevne koli ine kiše. Najzanimljivije je promatrati meteorološke rekorde na postajama s dugim nizom mjerenja, a u našoj zemlji to je Zagreb Gri . Na meteorološkoj postaji Zagreb Gri (meteorološki podaci se vode zadnje 154 godine, tj. od 1861.) je 52.2 mm novi dnevni kišni rekord za mjesec velja u. Dosadašnji je rekord iznosio 43.3 mm. Ina e, najve a dnevna (24 satna) koli ina kiše na Gri u je gotovo je tri puta ve a od ovog rekorda za velja u i iznosi ak 118.8 mm, a toliko je palo 9. kolovoza 1926. godine. Koliko je za Gri „velika“ koli ina kiše koja je ovog dana izmjerena govori i slijede i zanimljiv statisti ki podatak. Na meteorološkoj postaji Zagreb Gri je u 20. stolje u (1901.-2000) zabilježeno ukupno 46 dana sa dnevnom koli inom oborine ve om od 50 mm. Dakle,

prosje no se tek svake druge godine može o ekivati po jedan takav dan na zagreba kom Gri u. Na postaji Zagreb Maksimir je tako er postavljen novi dnevni oborinski rekord za mjesec velja u i on sada iznosi 62.6 mm oborine.

Apsolutni dnevni oborinski rekord za Maksimir je 86,1 litra od 28.9.1987., a zadnji put kada je bilo više kiše u 24h je bilo 12.8.2002. kad je

palo 63,6 litara. Na Sljemenu (Puntijarka) je tako er postavljen novi dnevni 24 satni rekord u koli ini oborine za velja u. On od prošlog tjedna iznosi 46.4 mm. To je tek za 0.1 mm više od starog rekorda odnosno od 46.3 mm koliko je izmjereno 27.2.1995. godine Na postaji Zagreb Pleso je izmjereno ak 96.6 litara oborine. Ne raspolažemo podacima za tu postaju,

ali je osim rekorda za velja u, mogu e da je postavljen i novi apsolutni dnevni rekord u koli ini oborine. Svakako e 12. velja e 2014. ostati zabilježen kao rekordno kišovit dan za mjesec velja u u mnogim mjestima, ali ipak ne i u našoj županiji. Sljede a dva dana nova kiša. Ipak to ne e biti onako obilno kao u prošlom tjednu pa se ne o ekuju ve i problemi s poplavama.

Zatim nekoliko suhih i mirnih dana. Temperatura zraka malo iznad prosjeka. To baš ne e odgovarati meteoropatima, ali bitno da nema nekih opasnih meteoroloških doga aja i upozorenja. Povremeno e

biti kiše, a opširniju prognozu pro itajte u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I do kraja tjedna vrijeme e biti promjenjivo i nestabilno. Povremene kiše bit e i u petak i u subotu. Opet e malo zahladiti pa nije isklju ena pojava susnježice, osobito u višim gorskim predjelima. U nizinama bi to ipak bila uglavnom obi na jesenska kiša, ali u subotu ujutro možda bude i malo susnježice. Sve što padne bit e višak jer je dosadašnji dio ove godine bio iznadprosje no kišovit. Nadajmo se da ne e biti novih problema s poplavama.

U nedjelju i ponedjeljak više suhog i sun anog vremena.

Jutra e biti hladnija uz mogu slab mraz, a danju djelomi no sun ano i onako, ugodno toplo, uz temperature oko 10 Celzijevih stupnjeva.

Utorak nam donosi hladno jutro s mrazom, možda i mjestimi nom maglom. Danju djelomi no sun ano i ugodno toplo, zdravo vrijeme. Jutarnja temperatura zraka od -3 do 0°C, a najviša dnevna bit e oko 11 Celzijevih stupnjeva.

Izgleda da e i u srijedu biti ve inom suho i djelo-

mi no sun ano. Temperatura zraka bit e u blagom porastu, osobito poslijepodne.

Lagano e zajužiti što može zasmetati meteoropatima i kroni nim bolesnicima. To bi moglo najaviti novu kišu oko etvrtka ili petka. Bar tako izgledaju prognosti ki materijali u trenutku izrade ove prognoze.

Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 20.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. velja e – Sveti Matija led razbija, e ga ni – ga naredi 25. velja e 1621. god. na otoku Krku smrzavalo se vino u ba vama 26. velja e 1988. god. orkanska bura podno Biokova

VICOTEKA

- Tata, zašto si se oženio s mamom?, upita dijete tijekom ru ka.

Muž odloži žlicu, pogleda u ženu i re e: - Vidiš, ni djetetu nije jasno.

---------------------------------------------------------Pita žena muža: - Što bi ti napravio kad bih ja pala u rijeku?

Muž: - Potr ao bih u susjedno selo po pomo . Žena: - Ah, pa to selo je jako daleko.

Muž: - Za tebe, draga, ja bih tr ao i dalje!

---------------------------------------------------------Išao sam kasno no u... Ispred mene je išla neka djevojka... Po ne ubrzavati hod i ja ubrzah za njom.

Ona po ne tr ati i ja potr ah...

Ona po ne vrištati i ja zavrištah još glasnije! ak nisam ni vidio od ega smo bježali...

---------------------------------------------------------Pri aju dvije susjede, pa e jedna: - Tko ti je onaj što sam ga ju er vidjela kako izlazi iz tvog stana?

- Profesor na fakultetu.

- Redovan?

- Ne, samo kad mi je muž na putu.

IZBOR NAJBOLJEG SPORTAŠA I EKIPE GRADA PRELOGA

PRVA HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA ZA MUŠKE

TJEDAN ZA PAM ENJE KARATISTA MALE SUBOTICE

Najbolji ribi Alen Perko i preloški rukometaši

Centrometal sve bliže doigravanju za prvaka

Filip Novak naš najbolji predstavnik u Luksemburgu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

M

ilanka Opa i je, kak zgledi, prestala živeti kak obi ni ljudi na minimalco, o em re i, spustila se na zemljo, pogledala obi nim ljudima v o i i rekla, a da je ne niti trepnula z okom, kaj i kak dela “kukuriku” vlada: da smo rekli (pred dve leti) kak bodemo uveli fiskalizacijo niš i nam je ne veruval, a mi smo to napravili, da smo rekli kak bodemo naprajli reda med onima šteri dobavlajo socijalno pomo , a po njo hodajo z beemvejima ili pak mer ijima, i da bodemo za vsega par sekundi znali što kaj od jiv ima, a i to smo naprajli ( Zna se sam ono kaj je neš i prijavil, ali ne i vse kaj ima), još lani smo vam rekli da bodemo, vtruc ovoj velikoj krizi, štera nas ve pet let duši i praznoj državnoj kasi, kupili 1580 novih autov, niš i je ne veruval, ali morem vam re i da bodemo i to napravili! inister za vrtece, deco, tete, škole, školarce, navu itele, navu itelice, športaše i labodoritaše, Željkec

-

-

M

Stopram so na “pol pota”, a mi ve nebremo M Jovanovi je, brez srama, priznal kak je ne došel v politiko kaj se bode na ko iji vozil. Drugi den se je vgrizel za jezik (ili pak ga je Zoki zašpotal), pokril se z vuhima po glavi i lejpo je priznal da nema nikaj protiv ko ije, ali ne one z dva konje, nek one z tristodva i z olimpiskim jarmom.

Pak valjda on kak minister vredi bar tuliko kak sisa ka županica Marina Merzel!? a vreme poplave v Sisko precednik vlade, Zoki Milanovi obišel je poplavljene, a županica Marina je urt bila polek jega. Vsi znamo da jo je,v zadje vreme dosta šin al, ali kak zgledi vse joj je šenkal, o em re i, pregledal rez prste. Vsi znamo da je Slavek Lini ov Marinin ven ani kum, a ne Zoki, ali kuliko Zoki ita Sveto pismo i popevle psalme, brz as se prepravla za ermanoga

Z

kuma. Jako sam najgerek je li je Slavek na ljubosumen kaj je Zoki vsako malo pre jegovoj kumi? a pol mandata “kukurika i” so podnesli ra une o tomo kaj i kak so delali. Vlada i vsi minnistri so se stali pred veliko zrcalo i vsi, kak jeden, so zapitali: Ogledalce, ogledalce, re i ti nam što je nejlepši i nejbolši vu Lepoj našoj? Zrcalo je sam komelo i komelo, a unda so po ele vum iti rne “šestice”, a žnjimi je kormanila Marina. aš me imurski župan, Matek Posavec, pravzapra prodavle službenoga beemveja.

Nej znati je li ga bode prodal jerbo je na jega zakelil preveliko ceno. Mortik se neš i najde komo vredi tuliko jezera kuni kuliko župan kani dobiti? vozemaljska životna sve a serjan ara Rajkija Majsena

N

N O

Martin Zemlji , Pribislavec - Pojedini roditelji su jako popustljivi. Djeci treba od malena usaditi kaj se smije, a kaj ne.

Imam i starijeg sineka od osam godina koji bi se htio igrati više na mobitelu i ra unalu. Ali djeca se trebaju više igrati u prirodi, na zraku. Fizioterapeut sam i vi am to svakodnevno.

Dolaze mi dje ica na vježbe koja previše vremena, ak po par sati, provode za kompjutorom umjesto da se igraju vani.

POD VUROM

Jesmo li previše popustljivi prema svojoj djeci?

Postaju li danas djeca popustljivih roditelja razmažene osobe ili ak mali “tirani”?

Stru njaci kažu kako nije toliko bitno koliko se popušta, nego u kojim situacijama. Pojedini roditelji isti u pak i sve ve i pritisak društva ve od vrti a, a posebice u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, kada su djeca podložna utjecaju prijatelja, reklamnih poruka, modnih i drugih trendova. Djeci se tako er nastoje osigurati i sve mogu e prednosti kako bi kasnije bili konkurentniji na tržištu rada, pa se ponekad u tome i pretjera. Što o tome misle naši sugra ani, saznali smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

duga isto onak kak je on išel, z puškom v roki i z glavom vu taški iz bitke vu bitko. Još se jempot pokazalo da sloboda nigdar ne popevle onak kak so branitelji popevali o njoj i kak so je z žarom srca akali i izborili. Kak mi ljudi fletnjo pozabimo onoga što nam je pomogel v nevoli. Još jempot se skazala ona istina da so heroji v rato ne i heroji v miro: jedni v rato dobavlajo bitke, a drugi delijo slavo ( i vse drugo) pobjednikov. Rajko je tak malo iskal, a i to malo smo mo ne znali ili ne šteli dati. akarska i Trogir so zaklajeni z smetjom i ne znajo kam bi žnjim. Vse o i Dalmošov bile su vuprte v Gor an (vuprem o i vu to kompostano gor ansko) i to celo minulo nedelo, ali so jim Gor anci zeli i zadnjo nado, tak da ne bodo mogli svoje smetje voziti v Gor an kak so se nadjali. A i sosedaj Varaždincaj je v pipi vgaslo tak da si bodo morali iskati novo žrtvo, šteroj bodo mogli uvaliti svoje “brege” smetja. Verjem da znate kak je v minulo nedelo bil prvi op inski re erendum v Lepoj našoj na šteromo so Gor anci bili protiv kompostane štero je jiv na elnik šte, z oka ili boka, zrivati na gor anski hatar. Na lanjskomo re erendumo v decembro so Gor anci glasali ZA, a ve pak so bili PROTIV, tak da ve op inski na elnik zna kaj jegovo bira ko telo misli. Nigdar so Gor anci ne bili tuliko na televizije kak ove

ur ica Grozdek, Palovec esto puta mi roditelji nemamo izbor i možda popuštamo djeci tamo gdje ne bi trebali. Djeca jedni druge ‘vle eju’ i npr. zanovijetaju: Ovaj ima ovakav mobitel, a ja nemam... i tak. U današnje vrijeme je roditeljima jako teško jer su djeca okružena masom suvremene tehnologije koja utje e na njihov na in ponašanja. Ve od vrti a je to tak.

z Hlapi ine je dogorela v pedeset i drugomo leti. Dok se je hapil Domovinski rat Rajko se je ne skriva kal kak kaj što od nas, nek je odišel, z puškom v roki, borit se za Lejpo našo. Duže od tri leti je išel z ront na ront, z bitke vu bitko, tak dugo dok je agresor ne pretirani i Lejpa naša oslobo ena i za remana. Vsi znamo da je od rata minulo skorom dvajsti let i da so se vsi braniteli i heroji v rato ne jednako uspešno znašli i vu miro. Jeden od takših je bil i Rajko. On se urt nadjal da mo bode Lejpa naša vrnula duga i da bode mogel, zato kaj je bil v rato, delati i od svoje pla e živeti.

Niti je dobil stalnoga posla, niti je dobavljal pomo kak bi mo se šikalo, ali je zato zbetežal i bolest ga je posprajla v grob. Još jeden šteri se nadjal da bode država za štero se boril vrnula svojega

Maša Smiljani Kova i , akovec - Sve to ovisi o roditeljima. Definitivno nisam pobornik toga da djeca imaju mobitele u vrti u ili nižim razredima osnovne škole. Sigurno svakom djetetu teško pada da nema nešto što ve ina njegovih prijatelja ima. Ali zato treba s djetetom mnogo razgovarati i pojasniti mu neke injenice te ograni iti upotrebu nekih stvari. Zbog poslovnih obveza i ritma života, roditelji su danas sve manje sa svojom djecom, a trebalo bi biti suprotno.

mi prodiremo dublje

Štefanija Slokan, akovec Imamo u obitelji sad prvu unu icu pa je svi pazimo i mazimo.

Ponavlja vam se to sve iz generaciju u generaciju. I ja kad sam bila na porodiljnom bilo je više vremena za djecu, a kad sam po ela raditi manje. I moja mama je meni pomagala kao što ja sada pomažem svojoj djeci.

Nekad su se djeca ipak ljepše igrala, više u prirodi. Danas previše svi žude za mobitelima, ra unalima i sli nim igricama.

dneve. Nekaj jim se na elnik est zameril da so vsi bili protiv jega i jegove kompostane??? inulo soboto so v akovco bili tri ministri, Branko Gr i , Siniša Hajdaš Don i i Ranko Ostoji . Došli so skrive ki brz as zato, jerbo so se dopelali v staraj autaj, a spominali so se sam z esdepeovcima. Kakši so to ministri kaj se skriva kajo od novinarov, a i od svojega bira koga tela? Pak smo jiv i mi Me imorci zebrali kaj so došli na vlast, makar ne vsi. Kak se moremo nadjati ne emo dobromo od ljudi šteri se skrivlejo pred nami i ne vupajo nam v o i pogledati? I to na našemo hataro. No, stopram so na “pol pota”, pak se još tegnejo poprajti. akar se kriza još navek navelikom šerpuri, kak po Lepoj našoj, tak i po Me imorjo, ali nebremo i nesmemo nikak veruvati kak so nam vse la e potonule i kak so nas vsi pozabili. Najme kaj, minister Slavek Lini ov, a i jegova Porezna uprava urt mislijo na nas, tak da nebrete nikaj niti z nosa skopati, a kaj ne bi na to platitli poreza. Ova “kukuriku” vlada je stopram na “pol pota”, a mi ve zdehavlemo, ve nebremo, kak nam je Slavek est stegnul remene. Moral nam je nejpredi dati posla, a onda zeti peneze, ali posla i pla i nigdi, a Slavek i jegovi vse vej o ejo, jim nigdar dosti Brz as smo se ne za takšo Lejpo našo borili!!???

M

M

Željko Hliš , Držimurec Prije je to druga ije bilo. Današnja djeca kad se rodiju ve su kak’ s akultetom. (smijeh) Sva mogu a tehnologija im je dostupna, kompjutori, mobiteli... Sad dojdu dimo z škole i odmah jure na kompjutor. Negda se više bilo vani, igralo se više na zraku i delalo na polju. Istina je, neki su roditelji danas više popustljivi, ali je i preve utjecaj društva na djecu.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine