Međimurske novine 961

Broj 961.

^akovec, PETAK, 14. velja~e 2014.

str. 48-49

AKOV ANKA VESNA PERHO i NEDELIŠ ANKA SIMONA BORKO na hodo asni kom Putu sv. Jakova u Španjolskoj

Žena bivšeg župana s prijateljicom:

Cijena 7 kuna

PETICIJA U SELNICI protiv novog peradarnika. Investitor Antun Kocijan naziva ih jalnušima

Smrde njima moji penezi, a ne pile i drek!

str. 13

Godina XVIII.

U 31 dan prešle 790,5 kilometara! Lobisti ZA i PROTIV

POREZNE PRIJAVE bliže se kraju

DJE JI VRTI AKOVEC

U HODOŠANU zbor mještana protiv odašilja a mobilnih operatera

Ipak privremeno sprije eno izbacivanje prekobrojne djece?

str. 11

str. 2-3

u punom pogonu media 6

Koji umirovljenici (ne) trebaju predati poreznu prijavu?

str. 11

U NEDJELJU referendum o kompostani u Gori anu

str. 5

Pola stolje a NAGRA UJEMO NAŠ NOVI NATJE AJ za kreativce-hobiste str. 18

Elektromagnetni trokut UBOJICA

VAŠE VLASTITE Turisti ke zajednice RUKOTVORINE! grada akovca MJEŠTANA?

www.bister.hr

str. 45

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

''Lokalni mediji ne zavrje uju drugo nego da se ugase'' T

elevizijska slika svjedo i nam proteklih dana burne prosvjede koji esto završavaju ne samo razbijenim glavama, kako na strani prosvjednika, tako i policije, nego ak i zauzimanjem, odnosno uništavanjem pojedinih državnih i lokalnih institucija.

Ukrajini se prosvjeduje ve mjesecima, žestoko je bilo i u BiH. Upravo ti prosvjedi bili su tema mnogih razgovora u stilu: pa ni kod nas nije ništa bolje, ali ljudi, posebice oni nezadovoljni, pa ak i frustrirani kako svojom osobnom, tako i op enito društvenom situacijom - ne prosvjeduju.

Kod nas je uglavnom najve a masa ''kau prosvjednika“, odnosno na ''kompu“, što se najbolje vidi po prosta kim i svakim drugim komentarima koji se pojavljuju na društvenim mrežama, ali nikako da se to nezadovoljstvo prelije i na ulicu. na i li to da voda još nije došla kod nas do grla. Ne bih rekao, voda je došla i preko grla, ali jednostavno još uvijek nije uništen onaj srednji, gra anski sloj koji sve to mora organizirati, povesti masu, slabije i obespravljene, kao što bi ''elita“ rekla posprdno – ''na ulicu“. oliti ka elita, koja zara uje iznadprosje no za lagodan život, kod nas taj srednji sloj koji se još uvijek nije raspao, ali puca po šavovima, jer zara uje 5.000-10.000 kn, iscrpljuje onako polagano, kao na stolici za mu enje. Ostavlja mu tek malo daha prijetnjama tipa da ako e ti i takvi, gra anska elita, protestirati, slijede otkazi, istrage, medijska saka enja ili sve što je, na žalost, spremna ''demokratska vlast“ napraviti kako bi se zadržala barem od jednih do drugih izbora, pokupila par milijuna kuna u svoj džep i životno se osigurala. ivimo u vremenu politi kog i gospodarskog korporatizma, u kojem ako ''talasaš“ nemaš šanse da preživiš, što, na žalost, ponajviše dokazuju procesi koji se doga aju i u strankama kao što su SDP i HNS, za koje smo mislili da e kona no po eti primjenjivati demokratske standarde kad do u na vlast. li ne, doga a se isti obrazac ponašanja politi ara u kojem, primjerice, politi ki jaka SDP-ova županica može, bez da joj to itko zamjeri ili pozove na politi ku odgovornost, godinama unatrag ispla ivati honorare koji predstavljaju politi ku korupciju par excellence i da je to na in funkcioniranja. Zaista se moramo zapitati u kakvoj to zemlji mi živimo. aš pri am ovih dana kako bi kod nas reagirali lokalni mediji odmah, a ne nakon što ''ode voz“. Rastepli bi je, po doma i re eno. Iako kako itam jedan no-name, kojih je u sabornici puno previše, SDP-ov politi ar u Saboru predbacuje HDZ-ovoj akove koj zastupnici Glavak na pitanju o tome što e se dogoditi s lokalnim

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

U

Z

P

Ž

A

B

televizijama zbog još jednog nameta, u stilu da ''lokalni šeri i vladaju lokalnim medijima“ (tu je doti ni valjda mislio na HDZ-ove šerife i ''HDZ-ove medije“). Meni se ini da je takvih i u SDP-tako er podosta, poput ranije spomenute županice koja je o ito mogla i ranije raditi što je htjela, a da ni jedan medij o tome ne izvještava sve dok se nije oglasila zvižda ica koja se pokušava na sve na ine kompromitirati, a koja dolazi upravo iz te srednje klase kojoj je ugrožena egzistencija i osobni pad u siromaštvo. glavnom kad je Glavak pitala za ''hara “ koji ova vlast uspostavlja lokalnim televizijama, koje e zbog toga morati vrlo vjerojatno prestati s emitiranjem ili limitirati pla e zaposlenika na minimalac, SDP-ovac je odgovorio u stilu da ''lokalni mediji ne zavrje uju drugo nego da se ugase“. a, upravo tako se ponaša SDP koji bi sve centralizirao, dopustio pojedinim medijskim tajkunima da vladaju hrvatskim medijskim prostorom i istovremeno budu dužni stotine milijune kuna i rade bez problema zahvaljuju i uvla enju vladaju ima znate kamo najprizemnijim novinarstvom, dok se lokalni mediji mogu ugasiti bez pardona.

Takvi mogu, iako su dužni, ispla ivati enormno visoke pla e, desetke tisu e kuna, o emu novinari lokalnih medija mogu samo sanjati, iako oni više ne pišu ništa o tome što se doga a, ve samo mute vodu kako bi vladaju i izdržali od mandata do mandata. li, upravo takvi mediji i novinari uklapaju se u politi ki korporatizam, koji pišu samo ono što se dogovori ''negdje me u elitom“, a drugo prešu uju, jer su postali dio toga ''odmetnutog društva“, koji ne može više zamisliti da bi se to ''preko no i“ moglo promijeniti na gore ili pak ak nestati. ormalno da takvoj vlasti lokalni mediji ne odgovaraju, jer su o ito u Hrvatskoj ostali me u rijetkima koji se usude napisati ili objaviti nešto kontra ''onome što je dogovoreno“, jer su jedini spremni objaviti informaciju, a ne spin, jer su rijetki koji možda mogu probuditi taj srednji sloj koji treba povesti one slabe i obespravljene u demonstracije i prosvjede da se sruše oni koji ne znaju odgovorno vladati i upravljati ovom zemljom.

U

D

A

N

14. velja e 2014.

VIJEST(I) TJEDNA

POREZNE PRIJAVE – umirovljenici koji primaju mirovinu koju su zarad

Slu aj peradara Kocijana u Selnici

Koji umirovljenici ( p predati poreznu pr

Tema, ako ne baš svih, ali velikog broja, razgovora zadnjih tjedana u Selnici je "peradar Kocijan", koji u Selnici ima izgra enu farmu za tovljenje pili a i kani izgraditi još jednu.

Situacija je uzavrela te je organizirano potpisivanje peticije gra ana, kojom se traži rasprava o izmjenama i dopunama Prostornog plana ure enja op ine Selnica. Peticiju je potpisalo 150 gra ana, ali je kasnijim provjeravanjem podataka broj zaokružen na 84 pravovaljana potpisa.

Razgovarali smo s cijelom obitelji Antuna Kocijana, koji je bez ikakvih uvjeta pristao na razgovor i fotogra iranje i ve po tome je druga iji od potpisnika peticije.

- Prvo i prvo, ja nisam opasna osoba ni nekakav nasilnik, nego sam poduzetna i radišna osoba.

Svjestan sam nedostataka na postoje em peradarniku i uklanjam ih koliko mogu i koliko je potrebno. Potpisnici peticije, od kojih mnogi nisu iz Selnice, traže postavljanje nekakvih iltera koje nema ni jedan peradarnik u Me imurju. Opširnije itajte na str. 13.

(NE) SVI A NAM SE

Upisi u akove ke dje je vrti e po starom Novi standardi u dje jim vrti ima ipak bi se trebali primjenjivati od 1. sije nja 2014. godine. To zna i da bi predškolske ustanove sada bile prisiljene smanjiti broj upisnih mjesta te pove ati liste ekanja. Po izjavi ministra danoj novinama vezanim za Grad Rijeku, vrti i mogu odahnuti, jer e se predstoje i upisi provesti, kako on izjavljuje, s istim kapacitetima kao i do sada, bez straha od nov anih kazni zbog nezadovoljavanja standarda. - Iz svega toga može se pretpostaviti da se standardi ne e primjenjivati na stare i postoje e vrti e, ve samo za izgradnju novih, iako je propis stupio na snagu s prvim danom ove godine, u pisanom odgovoru Me imurskim novinama izjasnio se o toj problematici Stjepan Kova , gradona elnik akovca.

Više na str. 5.

Ubija li elektromagnetni trokut mještane Hodošana?

Jedno od pitanja mještana koje je bilo postavljeno na zboru mještana u Hodošanu ovaj vikend važno je za zdravlje mještana. Prema istraživanju Marije Puri Hranjec, koja je porijeklom iz Hodošana, a živi u akovcu, postoji sumnja da stupovi i odašilja i za mobitele koji su postavljeni u Hodošanu utje u na zdravlje gra ana. Ona je t a ko er bila nazo na zboru mještana, kako bi pojasnila o emu je rije . Naime, u Hodošanu primje uju da veliki broj mještana umire od raka, što je tema razgovora na mnogim okupljanjima.

Reportaža na str. 11.

Za prijavu poreza na dohodak potrebno je priskrbiti potvrdu iz banke o ispla enoj mirovini iz inozemstva za 2013. godinu, potvrdu Mirovinskog osiguranja RH o ispla enoj mirovini u Hrvatskoj, te prilikom ispunjavanja obvezno upisati sve vaše osobne podatke (na prvoj stranici obrasca DOH): OIB, teku i ra un, uzdržavane lanove i sl.

Još je samo dva tjedna ostalo do završetka predaja poreznih prijava, a od prošle godine to moraju initi i umirovljenici koji primaju inozemne mirovine. Takvi umirovljenici s prebivalištem ili uobi ajenim boravištem u Hrvatskoj trebaju se prijaviti u Registar poreznih obveznika u roku od osam dana od sjedanja mirovine na ra un.

Tako er, neki od njih obvezni su predati godišnju prijavu poreza na dohodak, na na in da ispune obrazac DOH 2013 i potrebne priloge uz taj obrazac, te ih dostave ispostavi Porezne uprave nadležnoj za njihovo prebivalište. Porezne prijave potrebno je predati do 28. velja e, a mogu se poslati i poštom. Umjesto samih umirovljenika, mogu ih podnijeti i njihovi zakonski zastupnici i opunomo enici.

Obrazac DOH 2013 možete kupiti u Narodnim novinama ili skinuti sa stranica Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr). Za prijavu poreza na dohodak potrebno je priskrbiti potvrdu iz banke o ispla enoj mirovini iz inozemstva za 2013. godinu, potvrdu Mirovinskog osiguranja RH o ispla enoj mirovini u Hrvatskoj, te prilikom ispunjavanja obvezno upisati sve vaše osobne podatke (na prvoj stranici obrasca DOH): OIB, teku i ra un, uzdržavane lanove i sl. Na drugoj stranici tog obrasca upisuje se mirovina ostvarena u Hrvatskoj, a na petoj stranici upisuje se mirovina ostvarena u inozemstvu (inozemni dohodak).

Što se odbija od mirovine prilikom ra unanja poreza?

Onaj dio mirovine koji se ne oporezuje naziva se osobni odbitak. Porezna osnovica se dobiva se tako da se od dohotka (iznosa mirovine) taj osobni odbitak oduzme, a on se umirovljenicima u cijeloj 2013. priznavao u svoti do 3.400 kn mjese no (ili do 40.800 kuna u cijeloj godini).

Osim toga, postoji i osobni odbitak za uzdržavane lanove umirovljenika, koji se dobiva tako da se odre eni faktor uzdržavanog lana množi s iznosom od 2.200 kuna mjese no.

Zna i, ako umirovljenik skrbi, primjerice, za jednog svog unuka, temeljem faktora za pove anje osobnog odbitka ima pravo na godišnje pove anje osobnog odbitka u iznosu od 13.200 kuna (faktor 0,5 x 2.200 kn x 12 mjeseci).

Uzdržavanim lanovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se izi ke osobe iji oporezivi primici, primici na koje se ne pla a porez i drugi primici, ne prelaze 11.000 kuna godišnje. Dakle, uzdržavani lanovi mogu tako er imati neki svoj prihod, ali je njegovo (ne) oporezivanje ograni eno zakonom. Faktori koji pove avaju osobni odbitak prikazani su u tablici u nastavku.

Umirovljenik može iskoristiti osobni odbitak za sebe u svoti do 40.800,00 kn (3.400,00 x 12), ali ako je mirovina manja od te svote osobni se odbitak može koristiti samo do svote mirovine primljene u 2013. godini.

To zna i da se, ako je npr. u 2013. ispla ena mirovina u svoti od 36.000 kn (mjese no 3.000 kuna), kao osobni odbitak može iskoristiti najviše 36.000 kn i do tog iznosa nema obveze pla anja poreza. Ako umirovljenik ostvari i neke druge primitke na koje je pla en porez na dohodak, razliku osobnog odbitka do 40.800 kn ne može iskoristiti.

Ipak, ako je umirovljeniku u 2013. ispla ena mirovina manja od visine godišnjega osnovnog osobnog odbitka (manja od 26.400 kn), a ostvaruje i neke druge oporezive primitke, tada mu razlika izme u svote mirovine i tih 26.400 kuna može pove ati osobni odbitak toga drugog primitka, zbog ega može ostvariti povrat poreza.

Koji umirovljenici trebaju podnijeti prijavu?

Poreznu prijavu obavezno moraju podnijeti oni koji istovremeno primaju mirovinu od dva ili više isplatitelja mirovina, ili ako uz mirovinu istodobno primaju i pla u. Zatim umirovljenici koji su tijekom protekle kalendarske godine osim mi-

Petar Horvat - Pero iz Donjeg Kraljevca ve je u Me imurskim novinama govorio o tome kakve sve peripetije imaju umirovljenici koji primaju penzije iz Austrije

rovine ostvarili i dohodak od samostalne djelatnosti.

Prijavu moraju podnijeti i oni koji su u prošloj godini izravno iz inozemstva ostvarili dohodak, pri emu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu pla eni u RH ili su pla eni u manjem iznosu od propisanog.

Prijavu moraju podnijeti i svi oni kojima isplatitelj mirovine ili sam porezni obveznik nije obra unao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. Te još oni koje Porezna uprava zatraži da naknadno plate porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Koji umirovljenici ne trebaju podnijeti poreznu prijavu?

Umirovljenici koji primaju samo mirovinu od isplatitelja iz Republike Hrvatske ili ako primaju samo mirovinu od inozemnog isplatitelja, a RH prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nema pravo oporezivati inozemne mirovine, ne trebaju podnositi poreznu prijavu (pogledajte okvir koje su to države u pitanju). Tako er, ako primaju

Pove anje osobnog odbitka Faktori koji pove avaju osobni odbitak (mjese no) uzdržavanih lanova: osnovni osobni odbitak uzdržavani lan obitelji prvo dijete drugo dijete tre e dijete etvrto dijete dodatak za invalidnost

2.200 kn (1,0) 1.100 kn (0,5) 1.100 kn (0,5) 1.540 kn (0,7) 2.200 kn (1,0) 3.080 kn (1,4) 660 kn (0,3)

14. velja e 2014.

dili u inozemstvu pod poreznim pove alom

cii (ne) trebaju u prijavu!?

Države iz kojih se mirovine oporezuju Hrvatski umirovljenici trebaju podnijeti poreznu prijavu ako mirovinu primaju iz: Albanije, Armenije, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, eške, ilea, Estonije, Francuske, Gr ke, Irana, Irske, Islanda, Italije, Izraela, Jordana, Republike Koreje, Kuvajta, Latvije, Litve, Ma arske, Malezije, Malte, Moldove, Norveške, Rusije, Sirije, Slova ke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske, Turske, Velike Britanije i Ukrajine.

Iz kojih se država mirovine ne oporezuju Zemlje u kojima su hrvatski državljani ostvarili mirovinu, a ne trebaju podnijeti poreznu prijavu: Belgija, Danska, Finska, Kina, Mauricijus, Makedonija, Njema ka, Oman, Rumunjska, San Marino, Švedska, Nizozemska i Kanada. Ipak, i u tom slu aju RH ima pravo oporezivati mirovine koje su ispla ene izvan sustava socijalnog osiguranja ili ukoliko premašuju odre eni iznos (Nizozemska i Kanada). samo mirovinu od inozemnog isplatitelja, a RH prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima pravo oporezivati inozemne mirovine, ali su tijekom kalendarske godine predujmovi poreza na dohodak upla eni u RH u propisanim iznosima, te ako primaju obiteljsku mirovinu. Doduše, nekim umirovljenicima, iako ne trebaju podnijeti poreznu prijavu, to se isplati. To su umirovljenici koji tijekom godine nisu u potpunosti iskoristili svoje pravo na osobni odbitak.

Mnogi Me imurci primaju mirovine iz Njema ke. Te mirovine su oporezovane u Njema koj i ne podliježu oporezivanju u Hrvatskoj, što zna i da ti umirovljenici nisu obvezni u Hrvatskoj pla ati porez niti su obvezni podnositi poreznu prijavu.

Primjer primanja mirovine iz Njema ke i Hrvatske Ako umirovljenik tijekom 2013. godine prima mirovinu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iz Njema ke po osnovi zakonskog socijalnog osiguranja. Godišnji primitak od hrvatske mirovine je 35.000 kn. Upla eni porez i prirez po osnovi mirovine je 0,00 kn, jer je osobni odbitak umirovljeni-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Važno!

Povrat poreza možete dobiti samo ukoliko je taj porez upla en u državni prora un, bez obzira što bi imali pravo na povrat temeljem izra una i vaših drugih prava.

POREZNE PRIJAVE treba predati do kraja velja e

U kojem slu aju i kako ispuniti poreznu prijavu Tijekom velja e ve ina gra ana po inje razmišljati i o vlastitoj prijavi poreza na dohodak i obvezama koje uz to idu. I ove godine rok predaje prijave poreza na dohodak je 28. velja e, stoga svi gra ani imaju još dovoljno vremena da to no i na vrijeme ispune i predaju svoje porezne prijave.

S obzirom na to da se u našoj državi zakoni neprestano mijenjaju, gra ani esto puta lutaju traže i i love i nove propise, a zakonska pravila teško su razumljiva nekome tko nije u tome “doma“. Iako je ovo vrlo opsežno podru je, gdje svatko može na i svoju specifi nost, postoje neka osnovna pravila kako ispuniti prijavu poreza na dohodak.

Od svih gra ana koji su obvezni podnijeti prijavu poreza na dohodak, prva razlika je izme u onih kojii imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj (rezidenata) i onih koji to nemaju. Naime, dok u poreznu prijavu rezidenata ulaze svi dohoci, u poreznu prijavu nerezidenata ulaze samo oni dohoci koje su ostvarili unutar Hrvatske.

Osim onih kojima to zakon propisuje kao obvezu, postoje oni koji to mogu u initi samo ako žele jer smatraju da e imati koristi od toga, tj. ostvariti pravo na povrat poreza. U tom slu aju trebaju prije podnošenja prijave dobro izra unati i uzeti u obzir sve svoje dohotke, kako ne bi na nešto zaboravili i ispustili te bi na kraju, zbog neznanja, bili obvezni izvršiti uplatu u državni prora un.

Obrazac porezne prijave možete kupiti u knjižari, ali preporu uje se da ga sami skinete s Interneta, gdje se on nalazi u elektronskom obliku, pa možete u miru na ra unalu upisati, ali i obrisati sve podatke, prije nego isprintate završnu verziju.

Tko obvezno mora podijeti prijavu poreza na dohodak za 2013. godinu ka u visini mirovine (do 40.800 kn). Godišnji primitak od mirovine iz Njema ke je 55.000 kn.

Budu i je RH zaklju ila ugovor s Njema kom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, RH nema pravo oporezivanja te mirovine.

1. Gra ani koji su istovremeno primili pla u kod dva ili više poslodavca (u istom mjesecu, zbog ega je mogu e došlo do dupliciranja prava na osobni odbitak u tom razdoblju).

2. Gra ani ija je mirovina istodobno ispla ena kod dva ili više osiguravatelja.

3. Gra ani koji istovremeno imaju ispla enu pla u i mirovinu (u istom mjesecu).

4. Gra ani koji imaju obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo i druge samostalne djelatnosti.

5. Gra ani/rezidenti pomorci u me unarodnoj plovidbi.

6. Gra ani/rezidenti koji ostvaruju dohodak iz inozemstva (ako taj dohodak Hrvatska oporezuje i ako porez nije pla en po našem propisu - mirovine iz Slovenije i Italije nisu izuzete od takvog oporezivanja, dok one iz Njema ke jesu).

7. Gra ani koji su primili pla u, drugi dohodak ili autorski honorar na koji poslodavac nije obra unao i uplatio porez.

8. Gra ani ije je dijete ili uzdržavati lan ostvarilo više od 11.000 kn primitka u prošloj godini, a tijekom godine je korištena olakšica za toga uzdržavanog lana (u takvim slu ajevima obi no Porezna uprava kontaktira gra ane na dostavu porezne prijave).

9. Porezni obveznik kojeg je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak.

Gra anima koji su obvezni prema zakonu podnijeti prijavu poreza na dohodak, a istu ne dostave u propisanom roku, Porezna uprava e porez na dohodak utvrditi procjenom.

Tko može podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan Iako Republika Hrvatska nema pravo oporezivati njegovu inozemnu mirovinu, umirovljenik ima obvezu u roku 8 dana od dana kad je primio prvu mirovinu iz inozemstva prijaviti se u Registar poreznih obveznika u ispostavi Porezne

1. Osobe koje nisu bile u mogu nosti iskoristiti svoje puno godišnje pravo na osobni odbitak. a. Osobe koje su bile zaposlene samo nekoliko mjeseci u godini, temeljem ega je pla en porez na dohodak, no ostatak godine nisu imale prihode, stoga mogu dobiti povrat upla enog poreza. b. Osobe koje su cijele godine imale prihode samo iz drugog dohotka temeljem kojeg je upla en porez, a nisu ostvarivale pla u temeljem ugovora u radu.

2. Osobe koje su ostvarile pla u koja na godišnjoj razini nije premašila prvi porezni razred, gdje je pla a bila oporezivana samo sa stopom od 12%, a u me uvremenu su i temeljem drugog dohotka ostvarili primitke (koji su oporezivani po stopi od 25%).

3. Osobe kod kojih pla a nije bila ravnomjerno ispla ena pa je došlo do poreznog optere enja, ukoliko ono nije izravnato po kona nom obra unu poslodavca (primjerice, ukoliko ste jedan mjesec imali pla u 7.000 kn neto, a drugi mjesec 2.500 kn, tada ste u mjesecu kada je pla a bila ve a bili oporezivani po višoj stopi, iako na godišnjoj razini ne spadate u skupinu ve eg poreznog razreda).

4. Osobe koje imaju prebivalište na podru jima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim podru jima, pa na temelju toga imaju pravo na uve an osobni odbitak.

5. Osobe koje su ostvarile dohodak od kapitala na koje je pla en porez na dohodak (dividende, udjeli u dobitku i sl.), dohodak od najamnine i zakupnine (ako pla aju porez po rješenju Porezne uprave) i osobe koje su ostvarile dohodak od osiguranja (ako su premije priznate u izdatke zbog povrata poreza). (RI) uprave. Me utim, umirovljenik nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu i nema pravo na povrat poreza na dohodak po godišnjem obra unu poreza, zato jer u 2013. godini u RH nije platio porez na dohodak.

(Vesna Baranaši Horvat)

3

PREZENTACIJA e-dozvole u akovcu za Varaždinsku i Me imursku županiju

Do gra evinske dozvole putem ra unala Od prvog travnja (nije šala) s našeg podru je kre e sustav izdavanja e-dozvola, ija primjena po inje u našoj županiji. Što projekt opet kre e od nas, nije nimalo udno. Za to je zaslužna ve tradicionalna urednost i efikasnost u poslovanju Županijskog ureda za prostorno ure enje. Da se dobar glas daleko uje, govori i podatak da su Austrijanci bili nemalo iznena eni što im je gra evinska dozvola za gradnju tvornice ‘’Paul Green’’ u Prelogu izdana za samo 16 dana. Tako brzo papirologiju ne bi riješili ni u Austriji.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure enja izradilo je sustav e-dozvole, jedinstveni in ormati ki sustav kojim e se za podru je cijele Republike Hrvatske izdavati akti za gradnju i uporabu. Putem toga novog kompjutorskog na ina isho enja dozvola one bi trebale biti izdane u roku od 30 dana. Složenost dokumentacije i postupak izdavanje gra evinske dozvole ovise o složenosti gra evine, a za uporabnu dozvolu o vremenu gradnje. Dozvole e se izdavati za podru je cijele Hrvatske unutar jedinstvenoga elektroni kog sustava, što e pojednostaviti i ubrzati postupak, u initi ga transparentnim i lako preglednim.

U srijedu 12. velja e 2014. sustav e-dozvole prezentiran je djelatnicima upravnih odjela na podru ju Varaždinske i Me imurske županije. Prezentacija je održana u Velikoj vije nici Me imurske županije u akovcu, Ru era Boškovi a 2, s po etkom u 11 sati. Sustav e-dozvole prezentirao je pomo nik ministrice Danijel Meštri , mag. ing. aedi .

Ovo je prva prezentacija u nizu, a Ministarstvo e ih održati po cijeloj Hrvatskoj kako bi upoznalo upravna tijela s novim sustavom i olakšalo snalaženje u njemu.

Osnovne in ormacije o sustavu e-dozvole: novim Zakonom o gradnji (NN 153/13), koji je stupio na snagu 1. sije nja 2014., propisano je da se za gradnju izdaje samo jedna dozvola, gra evinska dozvola, a za

uporabu gra evine tako er se pribavlja samo jedna dozvola, uporabna dozvola.

Sustavom e-dozvole stvaraju se preduvjeti za u inkovit hijerarhijski odnos i vezu izme u Ministarstva, koje je središnje državno upravno tijelo odgovorno za stanje u podru ju gradnje, i lokalne i regionalne (podru ne) samouprave koja izdaje gra evinske i uporabne dozvole, jer e svaka dozvola koja se izda bilo gdje na teritoriju Hrvatske biti vidljiva i u Ministarstvu.

Budu i da je sustav zadan i jednak za svako upravno tijelo, ujedna it e se postupanje i primjena Zakona, što pruža pravnu sigurnost podnositelju zahtjeva i olakšava postupanje svim sudionicima u postupku.

Sustav je transparentan, lako pristupa an i vidljiv svim sudionicima, ali i brojnim nadzornim tijelima, ime se pove ava i odgovornost svakog od sudionika u postupku izdavanja akata za gradnju, od izra iva a projektne dokumentacije, javnopravnih tijela koja izdaju posebne uvjete do zaposlenika tijela koja izdaju dozvole. Programiran je na na in da sam detektira i upozori na grešku, smetnju, odnosno nedostatak zbog kojeg nije mogu e izdati dozvolu. In ormacija o razlogu zastoja dostupna je svim sudionicima u postupku, nadzornim tijelima i samom podnositelju zahtjeva. Da bi došao do potrebne in ormacije, podnositelj zahtjeva ne ovisi o radnom vremenu institucije i bilo ijoj dobroj volji. Sustav prati redoslijed rješavanja predmeta te upozorava na zakonske rokove u kojima se zahtjev za izdavanje dozvole treba riješiti, što uz sve kontrolne mehanizme smanjuje prostor za korupciju i nezakonitosti.

Ministarstvo smatra da e sustav e-dozvole pojednostaviti i ubrzati izdavanje gra evinskih i uporabnih dozvola, ime se smanjuju i ukupni troškovi gradnje, a pove ava se pravna sigurnost, povjerenje investitora, gra ana i drugih pravnih subjekata u sustav gradnje. (BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

KOMPROMISNI PRIJEDLOG župana Matije Posavca Vladi RH, resornom Ministarstvu i drugima da sudovi ostanu u Me imurskoj županiji

Svaki grad - sjedište županije treba zadržati sudove Da se dosadašnji 61 op inski sud umjesto na 18 smanji na 22 suda, tada bi svaki grad - sjedište županije zadržao sjedište op inskog i prekršajnog suda te op inskoga državnog odvjetništva. Ovakvim prijedlogom Me imurska županija umjesto ispostavi varaždinskog suda zadržala bi sjedište Op inskog i Prekršajnog suda i Op insko državno odvjetništvo, novi je prijedlog župana Matije Posavca, koji je u etvrtak otposlan na veliki broj najrelevantnijih adresa izvršne i zakonodavne vlasti u Hrvatskoj.

- Pravosudne institucije u Me imurju oduvijek su u itavoj državi bile prepoznate kao izuzetno kvalitetne po stru nom kadru i efikasnosti, pa tako danas Op inski sud u akovcu po-

red velikog broja predmeta za koje je mjesno nadležan rješava i niz predmeta drugih sudova koji su mu delegirani. Pravosudne institucije u akovcu raspolažu svim prostornim i materijalnim uvjetima, odnosno imaju ure enu in rastrukturu za nastavak kvalitetnog rada kao Op inski sud, Prekršajni sud i Op insko državno odvjetništvo, a ne ispostave nekog drugog mati nog suda (u Varaždinu).

Dakle, scenarij ukidanja Op inskog i Prekršajnog suda u akovcu te njihovo pretvaranje u ispostave iz Varaždina neprihvatljivo je za Me imurje kako iz povijesnih i tradicijskih razloga, tako i iz prakti nih, pa stoga isti em protivljenje tako predvi enom teritorijalnom preustroju te u se vrsto zalagati da pravosudna ti-

VIJE E romske nacionalne manjine Me imurske županije

Balog: Doživljavamo pakao legalizacije U srijedu je održana prva sjednica Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije pod predsjedanjem Željka Baloga, na kojoj je najvažnija to ka dnevnog reda bila usvajanje izvješ a o radu za 2013. godinu te plan rada za 2014. godinu. Uvodno je lanovima Vije a predstavljen novi pro elnik Branko Sušec, koji je iznio nekoliko novih ideja za poboljšanje rada Vije a. Ponajprije, založit e se za to da VRNM što prije dobije svoju prostoriju u akovcu, kancelariju koja bi trebala biti operativna i dostupna svima.

On je naglasio da e voditi politiku malih koraka jer ima stvari koje su teško rješive ili nerješive, a ima i stvari koje su lakše rješive. Kako se ne bi gubilo vrijeme na nerješivim stvarima, predlaže Vije u da se pozabavi onime što je rješivo, jer crno-bijela tehnika u stilu ništa ne valja - nije dobra i samo donosi štete.

Predsjednik Vije a Željko Balog potom je progovorio o radu u prošloj godini na dosta emotivan na in, rekavši da radi po cijele dane i no i i u svojem stilu uz ostalo u diskusiji naglasio da “doživljavamo pakao ovdje”, misle i na legalizaciju.

Vije e je potom dizanjem ruku usvojilo izvještaj o radu i financijski izvještaj za 2013. godinu te plan rada za 2014. godinu, a ukupno je raspravljeno i zauzimani su stavovi o deset to aka dnevnog reda.

Željko Balog: - Zbog legalizacije doživljavam pakao

Tako je uz ostalo bilo rije i o sukobu izme u Željka Baloga i saborskog zastupnika V. Kajtazija, izvješ e o sudjelovanju na skupštinama Me imurske županije od strane Dejana Oršoša, hitnom rješevanju odvoza sme a iz naselja Parag, Orehovica, Piškorovec i drugih, pitanju nelegalnih objekata koji imaju rješenja o rušenju, problematici pla anja struje i vode koja se ne pla a redovito, o zahtjevu da se uvede romski jezik romanochib u sve škole u Hrvatskoj, pitanju opstrukcija na elnika i raznih grupa, o prosvjedu na Markovu trgu 25. velja e i drugim temama.

No ono što je problem je to što izvješ e o radu VNRM-a za 2013. godinu nije bilo podneseno na uobi ajen na in u pisanom obliku kako novinarima, tako i službenicima Županije, jer ga naprosto u taj as nije bilo, ve je usvojeno na osnovu usmenih kazivanja. (J.Š.)

Župan Matija Posavec predlaže da svaki grad - sjedište županije zadrži sjedište op inskog suda, prekršajnog suda i op inskoga državnog odvjetništva

jela na podru ju naše županije nastave djelovati na na in i u obliku kakav je on danas, rezolutan je župan Posavec.

O konkretnim brojkama i injenici zašto ova re orma nije dobra župan Matija Posavec razgovarao je i s akov ani-

nom Ivanom Crn ecom, ina e pomo nikom ministra pravosu a, iz uprave za organizaciju pravosu a. Jednako tako župan Posavec razgovarao je i s prvom potpredsjednicom Vlade Vesnom Pusi , koja je dala podršku prijedlozima da

se dosadašnji 61 op inski sud ne smanjuje na 18, ve na 22, kako bi svaki grad - sjedište županije zadržao sjedište op inskog i prekršajnog suda te op inskoga državnog odvjetništva.

Pisani prijedlog upu en je i resornom ministru pravosu a, koji e idu i tjedan u Varaždinu predstaviti prijedlog re orme, pred sucima i pravnicima, a na kojem e župan tako er iznijeti naše argumente protiv. S tim su tako er upoznati i predsjednik države Ivo Josipovi , kao i predsjednici politi kih stranaka i saborski zastupnici u Hrvatskom saboru s podru ja Me imurja. Župan Matija Posavec predlaže da svaki grad - sjedište županije zadrži sjedište op inskog suda, prekršajnog suda i op inskoga državnog odvjetništva, jer su spomenute institucije dio identiteta jedne

hrvatske županije. Na taj na in bi od 67 op inskih sudova, umjesto predloženih 18 bilo 23 (20 gradova sjedišta županija + 3 suda u Gradu Zagrebu); Prekršajni sud - umjesto dosadašnjeg 61 i predloženih 15, novi prijedlog je 22 (20 gradova sjedišta županija + 2 u Gradu Zagrebu); Op insko državno odvjetništvo - umjesto dosadašnja 33 i predloženih 15, novi prijedlog je 21 (20 gradova sjedišta županija + 1 u Gradu Zagrebu ).

Tako er, novom re ormom Varaždinski op inski sud i ODO postaju po obuhvatu broja stanovnika postaje 3. od 16 regionalnih mreža, a ukoliko bi akovec imao svoj sud Varaždin bi postao 7. od 16 sudova, što je u skladu s veli inom podru ja koje obuhva a u odnosu na RH, stoji izme u ostalog u dopisu kojim se nastoji promijeniti situacija u zapo etoj re ormi pravosu a, koja je za ve inu u Me imurju potpuno neprihvatljiva.

(BMO)

Branko Gr i , Siniša Hajdaš Don i i Ranko Ostoji me imurskim SDP-ovcima predstavili “Pola puta”

SDP-ovi ministri bi još jedan mandat od gra ana SDP-ovi ministri Branko Gr i , Siniša Hajdaš Don i i Ranko Ostoji u subotu su lanstvu me imurskog SDP-a predstavili “Pola puta” mandata ove vlasti.

Sastanak me imurskog vodstva s etvoricom ministara održan je u hotelu ‘’Park’’ bez prisustva javnosti. Nakon sastanka poslali su priop enje javnosti, iz kojega proizlazi da su ministri svojim radom zadovoljni. Javnosti su poru ili da je u prvoj polovini mandata napravljen ogroman posao na sanaciji stanja i stvaranju preduvjeta za razvoj, u drugoj polovini o ekuju oporavak, priop eno je iz županijske organizacije SDP-a, tri dana nakon sastanka s ministrima iz redova SDP-a.

- Ovo je polovina mandata Vlade, no tek etvrtina puta kojim ova SDP-ova Vlada namjerava pro i, jer temeljem dosad obavljenog posla i mjerljivih rezultata, koji bi u najskorije vrijeme trebali uslijediti, od hrvatskih gra ana o ekujemo još jedan mandat, jedan je to od naglaska prezentacije “Pola puta”, koja je u nedjelju održana u akovcu, a putem koje SDP-ovi ministri obilaskom terena žele lanove u županijama podsjetiti na sve ono što je napravljeno u ove dvije godine, predstaviti najvažnije mjere za drugu polovinu mandata, ali i mobilizirati lanstvo za predstoje e izbore.

- Pred nama su izbori za Europski parlament te krajem godine za predsjednika države.

SDP e sa svojim kandidatima

na njima pobijediti, no gra anima treba dodatno pojasniti što je sve napravljeno kako bi se saniralo stanje u državi te stvorili preduvjeti da Hrvatska iza e iz krize, rekao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji . - Naslije ena situacija bila je katastro alna te je ogroman trud uložen kako bi država mogla normalno unkcionirati i razvijati se. To nije možda vidljivo i najsretnije prezentirano, no pokazatelji polako po inju i i u pravom smjeru, kazao je me u ostalim Ranko Ostoji . lan predsjedništva SDP-a, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i ondova Europske unije dr. sc. Branko Gr i , govore i o makroekonomskim pokazateljima, naglasio je da se poja ano i ubrza-

no radi na pripremi projekata kojima bi se privukao europski novac. - Ono što su 2000. bile autoceste, u narednom razdoblju bit e željeznice, vodoopskrba i odvodnja te odlagališta otpada. To su veliki in rastrukturni zahvati koji se ubrzano projektiraju, a kad krenu u realizaciju trebali bi pokrenuti kompletnu ekonomiju, rekao je Gr i . - No, bez investicija privatnog sektora, i to direktno u proizvodnju, oporavak na duže staze nije mogu . Upravo zato Vlada raznim mjerama nastoji smanjiti poreznu presiju usmjerenu na poduzetnike te im ukloniti administrativne barijere koje prije e ili usporavaju investiranje.

Potpredsjednik SDP-a i ministar pomorstva, prometa i in rastrukture Siniša Hajdaš Don-

i govorio je poslu odra enom na restrukturiranju Hrvatskih željeznica, Hrvatskih pošta, Hrvatskih autocesta i ostalih javnih i državnih poduze a, navode i da su dosad uglavnom bila mjesto nepotisti kog zapošljavanja, što je i bio jedan od razloga stvaranja gubitaka.

Iako je restrukturiranjem dosta ljudi izgubilo posao, ve ina od njih po ela je poslovati s dobiti, stvaraju i tako osnovu za daljnji razvoj, ulaganja i uspješno vo enje europske tržišne utakmice, završio je Hajdaš Don i .

Nakon prezentacije okupljeni SDP-ovci imali su priliku postaviti pitanja, razmijeniti stavove i o ekivanja, ali i ministrima uputiti kritiku na neke poteze Vlade, priop eno je medijima iz županijskog SDP-a. (BMO)

14. velja e 2014.

DJE JI VRTI AKOVEC zbog nove zakonske regulative ima probleme s viškom djece

Roditelji prekobrojnih mogu odahnuti?!

- Standardi se ne e primjenjivati na stare i postoje e vrti e, ve samo za izgradnju novih, iako je propis stupio na snagu s prvim danom ove godine, u pisanom odgovoru Me imurskim novinama pojasnio je Stjepan Kova , gradona elnik akovca, pozivaju i se na izjave ministra Jovanovi a PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Po etkom ove godine svi vrti i u Republici Hrvatskoj trebali su se uskladiti s novim pedagoškim standardima koji smanjuju broj djece u pojedinim odgojnim skupinama u jaslicama i vrti ima. Kad bi se poštovali ti standardi, ak 132 djece koja borave u vrti ima kojima je osniva Grad akovec je “prekobrojno”, iznad važe ih normativa propisanih 2008. godine, a još 15 djece jasli ke dobi na listi ekanja. Postavlja se pitanje što e biti s “prekobrojnima” ove godine, budu i da svim vrti ima u Hrvatskoj, pa tako i akove kima, koji se ne budu držali tih normativa, po zakonu prijete visoke inancijske kazne. Ako se Dje ji vrti ne pridržava državnoga pedagoškog standarda, može biti kažnjen iznosom od 10 do 15 tisu a kuna, a sam poslodavac (ravnatelj) nov anom kaznom od 5 do 8 tisu a kuna. Ho e li vrti i radije ostavljati djecu na listama ekanja da bi izbjegli pla anje visokih kazni, jer preko no i izgraditi nove vrti ke kapacitete i da gospodarska kriza nije ovako duboka - nemogu e je.

Trenuta no dje je vrti e u sklopu Dje jeg vrti a akovec polazi ukupno 980 djece u 44 odgojne skupine. Prije nekoliko godina pri a je bila druga ija. Dje jem vrti u, koji je tada još bio ustanova pod nazivom “Dje ji centar akovec”, nedostajalo je djece za popunjavanje kapaciteta.

Budu i da se gotovo 90 posto vrti a u Hrvatskoj nije moglo uskladiti sa standardima iz 2008. godine, ve 2010. godine donesene su izmjene državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, kojima je izvršenje prolongirano do 31. prosinca 2013. godine, odnosno

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

do kraja ove pedagoške godine.

Me utim, gospodarska situacija u me uvremenu se nije poboljšala, ve pogoršala, pa se ni sad standardi ne mogu promijeniti preko no i. Zbog toga mnogi roditelji sa zebnjom u srcu o ekuju predupise u akove ke vrti e.

No nisu u pitanju samo roditelji s podru ja Grada akovca, ve i oni iz drugih op ina, s obzirom na to da mnogi koji rade na podru ju akovca u smjenama ostavljaju djecu u akove kim vrti ima, u sklopu Dje jeg vrti a akovec djeluje i podru ni odjel ‘’Krijesnice’’, koji radi do 22 sata i namijenjen je roditeljima koji rade u smjenama.

Mnogi roditelji koji rade u smjenama svoju djecu dovoze u ovaj vrti , jer se ta usluga ne nudi u njihovim op inama. Zbog toga i druge op ine su inanciraju program boravka djece u ovom akove kom vrti u, jer u njihovim op inama vrti i ne rade u smjenama. Upravo iz tih razloga je najviše prekobrojnih u akove kim vrti ima.

Ono što bi trebalo razmotriti za narednu pedagošku godinu je to ho e li se u akove ke vrti e prvenstveno upisivati djeca s podru ja Grada akovca i uop e ne prihva ati djeca iz vanjskih op ina, a to e biti jasno u svibnju ove godine, kada se održavaju predupisi u vrti e za narednu pedagošku godinu koja po inje u rujnu.

Gradona elnik Kova umiruje: Novi standardi ne e se primjenjivati Stjepan Kova , kome smo se obratili pitanjem što e se dogoditi s djecom koja su u vrti u prekobrojna s obzirom na nove standarde, u svom odgovoru umiruje situaciju.

- Udruga gradova Republike Hrvatske, kojoj se obratio i Grad

akovec, u nekoliko je navrata uputila pismo ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanovi u, kojim izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nemogu nosti osiguranja inancijskih sredstava u jedinicama lokalne samouprave, a koja su nužna za provedbu tih standarda.

Ministar Željko Jovanovi najavio je u novinama da do promjene novih pedagoških standarda ipak ne e do i zbog materijalnih poteško a jedinica lokalne samouprave te je najavio da e iza i u susret jedinicama lokalne samouprave koje to ne mogu inancijski osigurati. Standardi su propisani još 2008. godine no ne primjenjuju se jer nema inancijskih sredstava potrebnih da se oni ostvare, a i postoje i objekti su gra eni prema starim normativima iz 1983. godine.

Ministar je u novinama najavio da prolongiranja više ne e biti, nego e se krenuti u izradu novih standarda, a do tada sve ostaje kao i do sada, što zna i da bi se standardi trebali primjenjivati od 1. sije nja 2014. godine.

To zna i da bi predškolske ustanove sada bile prisiljene smanjiti broj upisnih mjesta te pove ati liste ekanja. Po izjavi ministra danoj novinama vezanim za Grad Rijeku, vrti i mogu odahnuti, jer e se predstoje i upisi provesti, kako on izjavljuje, s istim kapacitetima kao i do sada, bez straha od nov anih kazni zbog nezadovoljavanja standarda. Iz svega toga može se pretpostaviti da se standardi ne e primjenjivati na stare i postoje e vrti e, ve samo za izgradnju novih, iako je propis stupio na snagu s prvim danom ove godine, u pisanom odgovoru Me imurskim novinama izjasnio se o toj problematici Stjepan Kova , gradona elnik akovca.

PODRUŽNICA INSTITUTA za hrvatski jezik i jezikoslovlje u akovcu

Me imurski kajkavski vrijedan zaštite i istraživanja PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Gradona elnik Stjepan Kova i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr.sc. Željko Jozi potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Grada akovca, kojim je dogovoreno osnivanje podružnice Instituta u akovcu. Podružnica e se nalaziti na U iteljskom fakultetu, a njena temeljna zada a bit e istraživanje mjesnih govora i dijalekata na podru ju Me imurja, istraživanje povijesne i suvremene mikrotoponimije, izrada zemljovida prema rezultatima terenskih istraživanja, usustavljivanje terenski prikupljene dijalektološke i onomasti ke gra e te usporedba s ostalim dijelovima Hrvatske.

Tako er, podružnica e se baviti istraživanjem onomastike, frazeologije i dijalektologije na grani nom pojasu s Republikom Slovenijom i Republikom Ma arskom.

Me imurje je speci i no govorno podru je koje je potrebno istražiti, zabilježiti i o uvati jer je jezik važan dio našeg identiteta. Grad akovec se ugovorom obvezao Institutu ustupiti opremljenu prostoriju za potrebe rada podružnice, podmirivati troškove režija i najma tih prostora.

Dijalektom se treba ponositi Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozi kazao je da e se u podružnici instituta raditi ono što je njegova djelatnost - istraživanje hrvatskih govora. - Jako dobro znamo da je me imurski dijalekt posebni dijalekt hrvatskoga narje ja s tri podijalekta i, koliko god se naši jezikoslovci trudili istražiti, ima još jako mnogo neistraženih podru ja, sela i mjesnih govora, a to je nešto što e otvaranjem podružnice Instituta za jezikoslovlje u akovcu postati lakše, jer smo bliže terenu. A to je ideal kojem

Gradona elnik Stjepan Kova i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Željko Jozi , potpisali su ugovor o osnivanju podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u akovcu težimo mi ljudi od struke, kazao je ravnatelj Jozi .

- Naša je želja da ljudi koji su iz lokalne sredine budu na izvjestan na in žarište rada ove podružnice.

Mi imamo nekoliko zaposlenika u Institutu koji su znanstveni novaci koji se bave dijalektologijom i onomastikom. Neki od njih ovdje e biti više prisutni, bliže terenskom istraživanju. U jezi no naslje e je važno ulagati, jer je jezik bit našega identiteta. Hrvatski jezik postao je 24. službeni jezik EU. Jako je važno ono što nas karakterizira, što ini našu bit da ga o uvamo. Svi smo svjesni da su narodni plesovi, kola, nošnje, pjesme dio našeg identiteta. Ali jezik koji je zapleten u dijalektima - to je ono što moramo pokazati, iznijeti na površinu i njime s ponositi. To e nas u budu nosti o uvati. Kako ga o uvati da dijalekt ostane živ, pogotovo u mla im generacijama.

Ve pedeset i nešto godina govori se da je jezik dijalekta nešto što je manje vrijedno, da to nije jezik prestiža. Tako da je sada upravo važno raditi na popularizaciji dijalekata i narje ja, a to je jedan od ciljeva djelatnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. To zna i ponajprije raditi na svijesti da to nije nešto što je manje vrijedno od standarda. Morate znati da je nekoliko hrvatskih govora zašti eno pri Ministarstvu kulture kao nematerijalna kulturna baština. Ja se nadam da emo uz pomo kolega koji e biti suradnici poraditi na tome da se me imur-

ski dijalekt ili barem jedan njegov dio zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, kazao je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Željko Jozi . Na podru ju Hrvatske uz akovec postoje još dvije podružnice Instituta, jedna u Zadru, a druga u Rijeci. Grad akovec i Metkovi neovisno su krenuli u otvaranje podružnice, akovec je uspio prije, a uskoro e se otvoriti i u Metkovi u.

Dovo enje institucija u akovec Stjepan Kova , gradona elnik akovca, kazao je da je do ovog ugovora došlo zato što nam je stalo da o uvamo me imurski dijalekt, naš rodni izvorni govor, te da zajedno s Institutom ostvarimo suradnju za lakše o uvanje jezika. - Uz to, želja nam je da dovedemo neke institucije u akovec. Mi radimo na tome da dovedemo im više institucija u akovec, koje e o uvati i naš jezik i kulturu, baštinu, ali i ostale djelatnosti. Sami ste bili svjedoci kad smo nedavno doveli carinu u akovec, a ne da institucije samo odlaze od nas. Tako je i Institut za jezik na našu zamolbu došao u akovec i vjerujemo da e raditi na promicanju našega me imurskog dijalekta, kazao je gradona elnik Kova . A što gra ani misle o našem kajkavskom dijalektu, koliko ga cijene i uvaju, pitali smo ih i u našoj tradicionalnoj anketi ‘’Pod vurom’’.

POGLED ODOZDO

Kako je u itelj priznao “iceke” S

ada kada smo dobili podružnicu Insituta za hrvatski jezik u akovcu, koja e se baviti našim me imurskim kajkavskim dijalektom, našim izvornim, materinjim govorom, našim kaj, možemo se napokon prestati sramiti kaj ne govorimo “gradcki”, “književno”. Me imurci su bilingvisti. U svojim glavama razmišljamo kajkavski, u ku i i u privatnom društvu govorimo svoj slatki kaj, a u službenim prigodama književno. Divota našega dijalekta je u tome što ima mnoge rije i i izraze za pojave, stvari i raspoloženja, koji su neprevodivi na standardni književni jezik. Bogatstvo našeg dijalekta je u tome što se razlikuje ne samo u pojedinim dijelovima Me imurja, nego i od sela do sela ili od grada do grada. Te razlike bile su povod za urnebesne zezancije u mladosti kad su se u društvu našli prijatelji iz razli itih mjesta.

N

ajmanje pola stolje a dijalekti su se tretirali kao manje vrijedni, a standardni književni kao prestižni jezik, priznaje to i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Željko Jozi . o je naro ito teško padalo kajkavcima iji se govor znatno razlikuje od štokavskog narje ja, koji je gotovo jednak standardnom književnom jeziku. e imurci su standardni knjiženi jezik nau ili govoriti tek u školi, a nekada prije muškarci su nekakvu verziju standardnog jezika usvojili tek u vojsci, zbog ega mnogi nisu razlikovali jezik vojske od književnog jezika pa ste u govorima naših slabije obrazovnih muškaraca, kad su htjeli ispasti u eniji, mogli uti da govore “opština i uopšte”, umjesto op ina i uop e. ni slabije obrazovani Me imurci nikada nisu

T

M

O

mogli do kraja shvatiti zašto književni jezik ima i , kada je u me imurskom govoru sve . Za Me imurce je ku a - ku a, a pla a - pla a. Nije stoga udno da su kod izrade pravopisa predlagali samo jedno . e imurci su zbog svog govora, koji je znatno druga iji od književnog jezika, a i zbog svoje povijesne este odvojenosti od matice zemlje, razvili samozatajni mentalitet. Oni su šutljiviji.

Zbog osje aja srama da e ispasti seljaci i manje vrijedni zato što ne govore knjiženi jezik, radije su šutjeli i izbjegavali javno izlaganje poruzi ili osudi. S vremenom je to Me imurcima postala karakterna osobina, što manje se izlagati verbalnom izražavanju. Zato Me imurci izražavaju divljenje prema svima koji znaju lijepo govoriti. Me imurci su toliko fascinirani onima koji lijepo govore, da i ne uju da u

M

5

tom lijepom govorenju, osim forme, nema nikakva sadržaja. Kako im je lejpo povedao, re i e Me imurci s divljenjem i obožavanjem. Lijepo govorenje je za njih dobro izražavanje na književnom jeziku. druge strane, Me imruci su se uvijek divili Dalmatincima koji, kamo god došli, svoj dalmatinski govor nose sa sobom i uporno ga ne daju od sebe, traže i od drugih da ih razumiju. Me imurci bi htjeli biti takvi, ali misle da e, kad progovore na svom kajkavskom, iz njihovih rije i izbiti siromaštvo i miris njihove davno zatvorene štale i zato radije šute, misle i da su tako pametniji. orao je u Me imurje do i jedan Jozi da kaže: Hej, ne morate se sramiti svog narje ja. On je bogatstvo hrvatskog jezika. Trebalo bi ga zaštititi kao kulturno dobro.

Dobro je da je u gradona elni-

S

M

ku akovca Stjepanu Kova u proradio prkos, jer mu je dosta da drugi (Dalmatinci) prkosno gdje god bili govore svojim govorom, a mi se svoga sramimo.

Dobro je da je Romano Bogdan zamjenik gradona elnika. Zasigurno je bio poveznica izme u U iteljskog fakulteta u akovcu i Instituta za jezik, jer njegova supruga Tamara, koja radi na U iteljskom fakultetu, zasigurno zna koji je najbolji na in da se naše kulturno blago zaštiti unutar podružnice Instituta. o ipak nikakav Institut ne može naš govor spasiti od izumiranja. Kajkavski moramo govoriti, i to ponajprije svojoj djeci od malena. Oni ga moraju znati. Književni e s lako om savladati u vrti u i školi. Nek ga i miješaju, to je jezi no bogatstvo. Nikada ne u zaboraviti radost svoje k erke koja je u nižem razredu osnovne škole na testu iz prirode od-

N

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

govorila, kao i mnoga draga djeca iz razreda, da se mlado od krave zove “icek”. Dobri u itelj odgovor je priznao, kao i onoj djeci koja su odgovorila da je to tele. o an odgovor bio je važan bod za bolju ocjenu pa je moja djevoj ica uzviknula im je ušla u ku u: Hura, u itelj je priznao “iceka”!

Dobri u itelj Pero u inio je tim priznanjem odgovora na kajkavskom umjesto na književnom više za život me imurskoga kajkavskog govora nego deset godina rada Instituta.

T

6

Gospodarstvo

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UGOSTITELJI podigli glas protiv sve strožih pravila države i, kako kažu, nelojalne konkurencije

Me imurski su restorani na koljenima, a istovremeno se ugostiteljstvom bavi svatko tko stigne!?

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

lanovi Strukovne grupe za turizam i ugostiteljstvo pri Županijskoj gospodarskoj komori okupili su se na sastanku povodom izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj ponudi. Jedna od novina je i uvo enje kategorizacije ugostiteljskih objekata sli no kao kod turisti kih objekata. No ugostitelje više od toga mu i itav niz drugih prepreka koje im otežavaju posao.

- Mi kao ugostitelji dat emo sve od sebe da dignemo struku na što višu razinu, ali ima itav niz prepreka koje nam onemogu avaju raditi taj posao, a to je prije svega nelojalna konkurencija. Previše je udruga i asocijacija koje se bave i ugostiteljskom djelatnoš u van svake kontrole. Ugostitelj podliježe svim mogu im kontrolama, mora poštivati najviše standarde i jako puno ulagati u uvo enje tih standarda, u edukaciju kadra, dok se s druge strane više ljudi od samih ugostitelja bavi ugostiteljstvom, kod kojih nema apsolutno nikakve kontrole ni nadzora, ni financijskog ni bilo kakvog drugog, i to se jednostavno novim zakonom mora ispraviti, kazao je Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe za turizam.

Dodao je: - Pokušat emo utjecati na zakonodavca na jednoj od narednih sjednica da promijeni i poboljša naše

uvjete rada, prije svega Zakon o zaštiti autorskih prava. To je lihvarski zakon koji treba mijenjati jer ga je napravio jedan uski krug ljudi koji ima interes u tome. Mislim da je zakon nepravedan i da ne može kao takav unkcionirati, to je moj stav i stav moje struke, ali evo zakonodavac i jedan krug ljudi koji živi od tog nameta vrsto rukama i nogama grebe da taj zakon unkcionira, kazao je Marijan Martinjaš, i nadodao: - Naknada je abnormalno visoka.

Ne može se samo represijom stvari pokrenuti na bolje Tako er je govorio i o situaciji u ugostiteljskom biznisu, posebice kad su me imurski restorani u pitanju, koji imaju sve manje gostiju.

- Goru i problem struke je okruženje u kojem ugostitelji rade. Struka je na koljenima jer jednostavno nema dovoljno korisnika koji bi konzumirali usluge ugostitelja. Kod najboljih ugostitelja radi se o preživljavanju. I zbog toga se dogodilo da nikada u povijesti nije toliko ugostiteljskih objekata zatvoreno kao prošle, pretprošle i ovih zadnjih godina.

Jednostavno se to mora promijeniti, a mora se promijeniti s generalnim promjenama u gospodarstvu. Ono što se do sada doga alo i Lini ev zakon o fiskalizaciji, naravno da treba biti reda, ali ne može

se samo represijom, nametima pokrenuti stvari na bolje. Što se sada dogodilo? Država je ionako na koljenima, ništa nismo postigli fiskalizacijom.

Svaki ugostitelj je imao trošak da uvede fiskalizaciju. Ako je ve država i razmišljala o tome, trebao je to biti projekt gdje ne e biti dodatnih troškova. Opet je jedan uski krug ljudi zaradio milijune kuna na ugostiteljima, koji su i bez tog troška bili na koljenima. Ima itav niz stvar na kojima treba raditi da se olakša ljudima rad.

Ugostiteljstvo je ipak ambasador našeg gospodarstva i svega. Kad turisti dolaze, ugostiteljstvo je prvo koje prezentira stanje u našoj zemlji.

Ako putujete po europskim zemljama ili po svijetu, ja sam, hvala Bogu, imao prilike dosta proputovati, onda ete vidjeti da takvi standardi kakvi se kod nas name u, što je apsolutno super, ne postoje nigdje. Zakon o nepušenju je najrigorozniji, ne u Europi, nego u svijetu. U Austriji imate barove i restorane gdje se i pije i puši i svi zadovoljni. Nitko se ne buni. Netko tko ne želi u takav restoran ide u onaj gdje se ne puši. Ali mora biti istaknuto je li objekt za pušenje ili nije. A kod nas netko želi jesti i odmah nakon toga si zapaliti cigaretu. emu sad takve, ali i brojne druge restrikcije.

Zbog ega se kod nas trenira strogo a na našim strukama i gospodarstvu, zapitao se Martinjaš. (BMO)

Najve a nelojalna konkurencija ugostiteljima su razne udruge i asocijacije koje se pored svog djelokruga rada bave i ugostiteljskom djelatnoš u, ni profesionalno ni kvalitetno, poru uju me imurski ugostitelji

“Teci i tecike” kuhaju gulaše za udruge bez kontrole Najve a nelojalna konkurencija ugostiteljima su razne udruge i asocijacije koje se pored svog djelokruga rada bave i ugostiteljskom djelatnoš u, ni pro esionalno ni kvalitetno. Ne podliježu nikakvim zakonima ni standardima. Ugostitelji moraju ispoštivati sve mogu e standarde. Njihovi zaposlenici moraju položiti zaštitu na radu, sanitarne propise, udovoljavati standarde HACCAP-a. ak ne mogu imati ni ljude na ugovor o radu, ve zaposlene, dok razne udruge normalno obavljaju tu djelatnost, ‘teci i tecike’ kuhaju

gulaše i bogra e bez sanitarnih kontrola i briseva i svega onoga što obvezuje ugostitelje. Možda to izgleda benigno, da to udruga radi tu i tamo u svojim prostorima. Ali ako uzmemo samo Martinje, nema sela, zadružnog, vatrogasnog doma gdje se nije održala velika martinjska ešta. Tko je sve to organizirao i kako se to tamo radilo. S druge strane, ugostitelji pla aju poreze ulažu u podizanje kvalitete, standarde, opremu, kadrove, a da netko drugi to može raditi bez kontrole prihoda i fiskalizacije. Tome apsolutno treba

stati na kraj. ak i postoji zakon koji to regulira, ali inspekcije ne kontroliraju njih, nego nas, zato jer smo im mi nepresušno vrelo nekakvih prihoda, kazao je Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe. (BMO)

Gradnja kostura ogledne pasivne ku e u Prelogu

TVRTKA “Domet” iz Preloga zapo inje gradnju naselja niskoenergetskih i p

Pasivne ku e uz n cijenu na tržištu Ku e e se zimi grijati uz pomo toplinskih pumpi voda-voda, a ljeti hladiti uz rekuperaciju topline, stoga plin nije potreban Tvrtka “Domet” iz Preloga zapo inje gradnju naselja niskoenergetskih i pasivnih ku a u ehovcu. Izgradit e se ukupno dvadesetak niskoenergetskih ku a sustavom klju u ruke za tržište, po veoma povoljnoj cijeni od 800 eura po kvadratu. Gradnja e po eti u prolje e, im to dopuste vremenske prilike.

Ku e e se nalaziti u energetskom razredu A i A plus, a po dogovoru s kupcima gradit e se i pasivne ku e. Rije je o ku ama od drvene gra e, ija se trajnost procjenjuje na oko 200 godina, a prednost im je i ta što su protupotresne. Nosivi skelet gradi se od drva, koji se potom zatvara drvenim plo ama. Sami su vanjski zidovi s izolacijom od više slojeva debeli ukupno 46 centimetara.

Posebna su pri a prozori i vrata koje proizvodi “Domet”, a koji se montiraju posebnom tehnologijom radi manjeg prolaska topline, takozvanim espandiraju im trakama.

Drveni prozori za pasivne ku e s tri stakla imaju koeficijent prolaska topline od svega 0,76 po metru kvadratnom, isto kao i vrata. Za usporedbu, starije ku e imaju koeficijent ak 2,8, a novije ku e 1,4, što zna i da niskoenergetske ku e troše za grijanje neusporedivo manje. Prera unato u kune, to bi trebalo iznositi najviše do pet stotina kuna u zimskom periodu. Ku e e biti obložene kamenom vunom, uz ventiliraju e asade, ljeti e se asade na taj na in hladiti, a ovojnicu ku e ini i izoliran pod.

Sedamdeset posto elemenata proizvode sami Branko Erent, dipl. Ekonomist, kaže: - Nisku cijenu gradnje postižemo zbog toga što oko 70 posto elemenata za pasivne i niskoenergetske ku e proizvodimo sami, ali i zbog toga što je malo kooperanata, osim tamo gdje je nužno, pa onda nema zidanja cijena.

Rije je o niskim prizemnicama od oko 110 kvadrata, a prve e biti dovršene do kraja srpnja, ili po želji kupaca. Ku e e se po zimi grijati uz pomo toplinskih pumpi voda-voda, uz rekuperaciju topline.

Naselje niskoenergetskih ku a gradi se u ehovcu zbog blizine poslovne zone Sjever u Prelogu, koja je udaljena svega kilometar, a to e biti posebno

Branko Erent: - Cijena gradnje je, zbog toga što sami gradimo, povoljna, pa ve postoji interes mladih obitelji

pogodno za mlade obitelji i one koji se zapošljavaju u Prelogu, kaže Branko Erent, koji nam je ukazao na novitete za štednju energije, koji se miljama razlikuju od stare gradnje.

Tvrtka “Domet” je obiteljska tvrtka koja danas zapošljava etrdesetak radnika.

Otac Josip kaže da je gra evinarstvo zadnjih godina palo za ak 80 posto, te vjeruje da e zaokret k zelenoj gradnji utjecati na poslovanje tvrtke

Ogledna pasivna ku a u tvrtki “Domet” prije d

14. velja e 2014.

Energetski održiv razvoj Grada

najnižu u narednim godinama. U zelenoj gradnji tvrtka “Domet” postaje predvodnik gradnje cijelog naselja pasivnih ili niskoenergetskih ku a ne samo u našem kraju, uz prednosti jeftinije gradnje.

Zanimljivo je da niskoenergetske ku e u ehovcu za grijanje ne e trebati plin, zapravo, uop e ga ne trebaju.

Ku e zapravo ne trebaju ni dimnjak, kako to god nama udno bilo, no sve e se graditi po želji kupca.

U poslovnom dvorištu tvrtke “Domet” u Prelogu završava se model pasivne ku e sa svim novitetima za štednju energije, ija e zada a biti da se zainteresirani uvjere u u inkovitost pasivnih ku a.

Najvažnije je pak da je tvrtka “Domet” proizvodi ak 70 posto elemenata za gradnju pasivnih ku a uz povoljne cijene te da je rije o hrvatskom proizvodu. (J. Šimunko)

U srijedu 5. velja e u Gradskoj vije nici Grada Preloga potpisan je ugovor o izradi akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Preloga. Ugovor je potpisan izme u gradona elnika Ljubomira Kolareka i Marija Klobu ari a, direktora Me imurske energetske agencije d.o.o. MENEA. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Preloga predstavlja osnovni dokument koji na temelju prikupljenih podataka o zate enom stanju daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata, mjera energetske u inkovitosti, korištenja obnovljivih

izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva na gradskoj razini, s ciljem smanjenja emisije CO2 za više od 20% do 2020. godine.

Plan je usmjeren na dugoro ne pret vorbe energetskih sustava unutar gradova te daje mjerljive ciljeve i rezultate racionalnog gospodarenja energijom, smanjenja potrošnje energije, primjene obnovljivih izvora energije te ekološki prihvatljivih goriva i emisija CO2.

Izrada akcijskog plana energetskog održivog razvitka Grada Preloga predvi a se u roku od 20 tjedana od dana potpisivanja ugovora. (j)

Ekološki projekt recikliranja tekstila U okviru operativnog programa prekograni ne suradnje Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. (IPA SI-HR) odobren je projekt pod akronimom "PORETEKS", u kojem kao partnerska organizacija sudjeluje i AKRA – razvojna agencija Grada akovca. Naziv projekta je: Ponovna upotreba i recikliranje tekstilnog otpada zbog zaštite okoliša u prekograni nom podru ju.

Vode i partner je Znanstveno-raziskovalno središ e Bistra Ptuj (ZRS Bistra Ptuj), a partnerske su organizacije Javne službe Ptuj d.o.o. (JS Ptuj), Javna razvojna agencija ob ine Ormož (JARA), Okoljsko raziskovalni zavod (ORZ), Razvojna agencija Gra-

Tvrtka koja nema pravo na pogrešku

Izrada modela, usprkos strojevima, nije mogu a bez znanja i ljudskih ruku

tehnologijama i ra unalnim obradama, no za razvoj i rast tvrtke zaslužni su svi zaposleni sa svojim znanjima i iskustvom.

Djelatnost tvrtke je izrada svih vrsta modela i alata za lijevanje, odnosno kalupa svih vrsta i od više vrsta ma-

Josip Blažeka pokazuje jedan od modela

Mladi stru njaci za ra unalima imaju pune ruke posla dovršetka

da akovca ( akra), Gradsko komunalno poduze e akom d.o.o. ( akom) i Varaždinska udruga za promicanje kulture i mode (Evolution).

Trajanje projekta predvi eno je 15 mjeseci (od sije nja 2014. do ožujka 2015.), a ukupna vrijednost iznosi 406.389,93 eura. Cilj projekta je unaprijediti i podi i ekološku svijest me u zaga iva ima i stanovništvom na prekograni nom podru ju, osvijestiti ih o inovativnim, po okoliš sigurnim proizvodima iz projekta "PORETEKS", kojima emo ublažiti ekološke rizike: uspostava web i mobilne aplikacije o pravilnom postupanju s otpadom, upravljanje s tekstilnim otpadom

za ponovnu uporabu (modni tekstilni proizvodi), recikliranje otpadnog tekstila za proizvodnju izolacijskih plo a na prekograni nom podru ju i prijenos prekograni nih rezultata, iskustva i prakse na druge regije i interesna podru ja.

Time e se ostvariti ekološki doprinos kroz manju upotrebu elektri ne energije, vode i drugih prirodnih resursa potrebnih za globalnu proizvodnju tekstila. Istovremeno e se pove ati društveno korisne usluge (socijalno poduzetništvo kao prilika skupinama u nepovoljnom položaju) i doprinijeti upotrebi otpada kao resursa za ponovnu upotrebu.

JB - Modelarija Blažeka iz ehovca

Zlatnu plaketu HGK Županijske komore akovec dobila je ove godine JB - Modelarija Blažeka iz ehovca, što je veliko priznanje. Tvrtka posluje preko dvadeset godina i prava je obiteljska tvrtka. Osniva i vlasnik tvrtke, koja danas zapošljava dvadesetak radnika, Josip Blažeka znanje o modelarstvu donio je iz Slovenije, te odlu io u ratnoj 1992. godini u ehovcu osnovati tvrtku, što nije bilo nimalo lako.

Cijela obitelj danas je zaposlena u tvrtki. Sin Mario zajedno s ocem Josipom razvija tvrtku, po struci je strojarski tehni ar, a u tvrtki rade i supruga i snaha. Sin polako preuzima posao, a k erka kao magistrica ekonomije tako er tamo radi. Sin i ekipa mla ih stru njaka u tvrtki orijentirani su prema novim

7

AKRA u projektu zaštite okoliša - PORETEKS

GRAD PRELOG

pasivnih ku a u ehovcu

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vlasnik i osniva tvrtke Josip Blažeka

terijala za izvoz i doma e tržište te strojna obrada po potrebi. Rije je o veoma osjetljivom i veoma preciznom poslu, od kvalitetne izrade kalupa ovisi sve, a Josip Blažeka kaže: - Mi nemamo pravo na pogrešku.

I ne samo to. Tvrtka “JB - Modelarija Blažeka” proizvodi kalupe za prototipove te ve godinama sura uje s pedesetak renomiranih tvrtki iz Europe, a jedna od stavki ugovora je tajnost. Modeli su pod režimom tajnosti po zahtjevu naru itelja, jer nitko ne želi da mu netko drugi prisvoji znanje. To je jedan od razloga zbog ega se o uspješnom razvoju tvrtke nije znalo previše.

U izradi najkompleksnijih modela, koji mogu biti od metala, drveta, plastike i drugih materijala, koriste se suvremeni CNC strojevi, a modeli se izra uju direktno iz 3D geometrijskog modela. Tvrtka posjeduje pet CNC strojeva, uskoro stiže i šesti.

Izvozi se preko polovine proizvodnje u Europu, a nakon dugogodišnje suradnje s renomiranim europskim tvrtkama ste eno je veliko povjerenje koje je stvoreno na kvalitetnom radu JB - Modelarije Blažeka, koja nema pravo na pogrešku. (J. Šimunko)

8

Kroz Međimurje

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBILJEŽENA 11. godišnjica pogibije policajca Željka Murka

Izložio život pokušavaju i zaustaviti plja kaša Prije jedanaest godina 12. velja e tijekom potjere za plja kašem banke u Dravskoj je šumi poginuo policajac Željko Murk. Obljetnica njegove pogibije i ove je godine obilježena u organizaciji Grada akovca i Policijske uprave me imurske, a nazo nima na komemorativnom skupu prigodnim rije ima obratili su se dr. Josip Mihaljevi u ime Ministarstva unutarnjih poslova i Stjepan Kova , gradona elnik akovca. Delegacije Grada akovca i Policijske uprave me imurske, Mjesni odbor Mihovljan, UDVDR RH i DVD Mihovljan položili su vijence i zapalili svije e na grobu poginulog policajca, a potom su vijenci

položeni i ispred spomenplo e na Društvenom domu u Mihovljanu.

Policijskog službenika Postaje prometne policije akovec Željka Murka 2003. godine u šumi zvanoj Dobšina graba kod Kuršanca, nedaleko od Dravskog mosta, tijekom potjere ustrijelio je Marsel Budimir, plja kaš poslovnice Varaždinske banke u Nedeliš u. Željko Murk iza sebe je ostavio troje djece, Renata, ro enog 1992. godine, Filipa, ro enog 1994. godine, i Frana, ro enog 2001. godine, te suprugu Kristijanu. Njegov ubojica osu en je na 40 godina zatvora. Željko Murk u policiju je ušao 1991. godine i kao i ve ina njegovih kolega bio

Željko Murk dao je svima lekciju iz nesebi nosti i požrtvovnosti

aktivan sudionik u Domovinskom ratu. Tijekom te 1991. godine sudjelovao je u akcijama kod Erduta, Borovog Sela i Tovarnika, a 1995. u vojnoredarstvenoj akciji ‘’Oluja“ na podru ju Siska, Petrinje i Dvora na Uni. Godine 1993. odlikovan je Spomenicom

Domovinskog rata, a 1997. godine Spomenicom Domovinske zahvalnosti. Kao i svi policijski službenici, u rujnu 1996. godine dao je sve anu prisegu kojom se obvezao da e u svakoj zgodi, pa i u slu aju vlastite pogibelji, uvati živote, osobnu sigurnost

i imovinu svih stanovnika Republike Hrvatske, te da e savjesno, odgovorno i profesionalno izvršavati službene zapovjedi, uvati službenu tajnu, poštivati prava ovjeka i štititi dostojanstvo svake osobe. Tragi nog dana 12. velja e 2003. godine Željko

je, poštuju i danu prisegu, nesebi no izložio svoj život pokušavaju i zaustaviti hladnokrvnog plja kaša.

Gradona elnik Stjepan Kova u prigodnom je govoru istaknuo kako je Željko Murk svojom žrtvom zadužio ovaj kraj i svima nama dao lekciju iz nesebi nosti i požrtvovnosti.

- Zajednica je izgubila velikog ovjeka, no njegova obitelj trpi najve e posljedice.

Stoga smo ove godine odlu ili prekinuti tradiciju domjenka prilikom obilježavanja obljetnice njegove smrti. Novac koji bismo utrošili na domjenak uplatit emo njegovoj djeci: Franu, Filipu i Renatu, dodao je gradona elnik. (BMO)

CRNA KRONIKA PRENOSIMO iz dnevnog tiska

UKRATKO

PROCURIO ISKAZ DANIJELA HORVATA, koji u istrazi tvrdi da ga je ubijena Vesna Hajdarovi godinama proganjala, a sudbonosnog dana kad se dogodilo ubojstvo - najprije ona napala njega

Proganjala me od 2007. godine, no ima je znala sjediti na klupici pred ku om - Progonila ga je više od šest godina. Bila je opsjednuta njime. I smatrala je da je on idealan muškarac za nju.

Imala je viziju da e joj jednog dana biti suprug. A vrhunac tog uvjerenja bio je kada je prije koju godinu otišla u mati ni ured u akovcu kako bi zakazala vjen anje s njim. Mati aru je dala njihove podatke, a vjen anje do kojeg nikada nije došlo ak je i platila.

Ti detalji isplivali su u istrazi ubojstva Vesne Hajdarovi (53), za iju se smrt sumnji i bivši sve enik Danijel Horvat (36), prenio je Ve ernji list.

Osumnji en je za teško ubojstvo koje je po inio na vrlo podmukao na in, a sudac istrage zagreba koga Županijskog suda odredio mu je istražni zatvor zbog mogu eg utjecaja na svjedoke te teških okolnosti po injenja djela. Pretpostavlja se da ju je 5. velja e namamio u podzemnu garažu u II. Barilovi koj ulici u Zagrebu, gdje ju je nakon kra e sva e ubio rukama i kuhinjskim batom za meso. Prije toga je zatvorio i zaklju ao vrata garaže, a uhi en je ubrzo nakon zlo ina.

Što je radio kuhinjski bat u garaži? Horvat tvrdi da se tamo našao slu ajno!

No, Horvat je u iskazu pred policijom cijeli doga aj opisao druk ije.

Kazao je da ga je Vesna Hajdarevi proganjala godinama, zbog ega je i zatražio da se na u na kavi u Ozaljskoj ulici. Nakon što su se našli, pješice su otišli do zgrade na Trešnjevci u kojoj je Horvat stanovao sa suprugom Katarinom i njezinim sinom iz prvog braka, a u kojoj nije bio više od mjesec dana. U vrijeme kada je Katarina Horvat bila na poslu, a sin u školi, Horvat se s Vesnom Hajdarovi spustio u podzemnu garažu. Tamo su pokušali razgovarati.

Vesna Hajdarovi mu je po tko zna koji put rekla da ne e odustati od njega te da e on jednog dana biti njezin suprug.

U jednom trenutku pokušala ga je i zagrliti pa ju je odgurnuo. V. Hajdarovi je, tvrdi Horvat, zatim s poda garaže uzela kuhinjski bat za meso i zamahnula prema njemu. Po eli su se tu i i hrvati.

Uspio joj je oteti drveni bat i po eo je udarati. Dok je nije ubio. Odgovaraju i što je bat za meso radio u garaži, Hor-

od tri godine. To ju je primirilo do kraja 2013., kada mu je ponovno po ela slati mailove. Njezina opsesija bivšim sve enikom za kojeg se željela udati na kraju je završila okrutnim ubojstvom.

Protiv tri Ivanov ana kaznene prijave Policijski službenici PU me imurske izvršili su u sklopu kriminalisti kog istraživanja nad 34-godišnjakom iz Ivanovca, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretrage doma i drugih prostorija na dvije adrese, u Kalni koj i Varaždinskoj ulici u Ivanovcu.

Vesnin brat Željko: Bilo bi mi lakše da je poginula u prometnoj nesre i

Posljednje po ivalište Vesne Hajdarovi na akove kom groblju Mihovljan, gdje je sahranjena prošlu subotu

vat je kazao da ga je on tamo donio tri mjeseca prije.

- Bio je raskliman pa mi je supruga rekla da ga popravim. Odnio sam ga u garažu, ostavio na podu i zaboravio na njega, navodi Horvat u iskazu. Opisao je i kako je upoznao V. Hajdarovi te kako je to poznanstvo njegov život pretvorilo u pakao. Prema Horvatovim rije ima, V. Hajdarovi ga proganja od 2007., odnosno iz vremena dok je još bio sve enik u Družbi misionara Krvi Kristove. Kada su se upoznali, ona se baš bila razvela i okrenula duhovnosti.

- Emocionalno se jako vezala za mene. Ja sam je izbjegavao, no ona me progonila. No ima je zimi znala sjediti na klupici pred ku om, nazivala me neprestano i govorila da u joj biti suprug.

Govorila je da ne e nikada odustati, a kada se nisam obazirao, po ela me klevetati i govoriti da sam bludnik, kazao je Horvat.

Opsjednutost porasla kada se oženio Još je gore postalo 2012., kada se razredio, preselio u Zagreb i oženio. V. Hajdarovi na neko je vrijeme izgubila Horvatov trag pa je zvala njegove roditelje. Kada je otkrila gdje živi, ponovno je po ela dolaziti, a njegove fotogra ije lijepila je po njegovim ulaznim vratima. Na koncu mu je, tvrdi Horvat, po ela prijetiti smr u, zbog ega ju je prijavio policiji. Prijava je urodila plodom jer je dobila zabranu prilaska, a zbog prijetnje i nametljivog ponašanja lani u ožujku bila je uvjetno osu ena na godinu dana zatvora, uz rok kušnje

- Strašno me pogodilo ovo što se dogodilo Vesni. Bilo bi mi lakše da je poginula u prometnoj nesre i ili umrla od bolesti nego završila na ovakav na in, kaže Željko Kneklin iz Ma kovca pokraj akovca, brat pokojne Vesne Hajdarovi , koju je posljednji put vidio prije pet godina.

Kontakti su se prorijedili otkako su im ‘90-ih umrli roditelji. Otac je poginuo u prometnoj nesre i, a nakon nekoliko godina od bolesti srca umrla je majka.

- Sestra i ja sreli bismo se u gradu i pozdravili. Kad sam otišao raditi u inozemstvo, još smo se manje vi ali, kaže brat. On i Vesna djetinjstvo su proveli u me imurskom selu Zasadbregu. Vesna je završila srednju ekonomsku školu u akovcu i radila je jedno vrijeme u uredu u bivšem GK Me imurju, gra evinskoj tvrtki.

- Gdje je živjela nakon razvoda, ne znam. Mijenjala je adrese, isti e Željko Kneklin. O Vesni malo zna i njezina sestri na iz Šenkovca. Kaže da ju je zadnji put srela prije tri godine, na jednom sprovodu.

- O njezinoj nakani da se uda za Danijela Horvata obitelj nije ništa znala. Baš kao ni u Uredu državne uprave Me imurske županije, gdje nemaju zabilježeno da je Vesna Hajdarovi u bilo kojem njihovu mati nom uredu prijavila namjeru sklapanja braka s Horvatom. Sama to, objašnjavaju, i ne bi mogla u initi jer papire moraju potpisati i ženik i nevjesta, uz predo enje dokumenata, donio je Ve ernji list.

Vesna Hajdarovi pokopana je u subotu na akove kom groblju, a od nje su se oprostili k erka i brat, rodbina, prijatelji i znanci. Osumnji enog za ubojstvo Danijela Horvata o ekuje optužnica, pritvor i su enje za teško ubojstvo za koje je predvi ena visoka zatvorska kazna.

Pritom je u Kalni koj ulici prona ena jedna malokalibarska puška s optikom i više desetaka komada pripadaju eg streljiva, za koje je utvr eno da pripadaju 37-godišnjaku iz Ivanovca, protiv kojeg e se op inskom državnom odvjetniku podnijeti kaznena prijava zbog nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Pretragama je prona en i dio predmeta koji su tijekom no i s 30. na 31. sije nja u polju zvanom “Škrtica“ u blizini grada akovca prilikom teške kra e ukradeni iz vikend ku e vlasništvo muškarca iz akovca, a dovršenim kriminalisti kim istraživanjima sumnja se da su tu tešku kra u po inili spomenuti 34-godišnjak i 42-godišnjak iz Ivanovca, zbog ega e se protiv njih podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Neoprezan pacijent u akove koj Bolnici ostao bez nekoliko tisu a kuna U utorak 11. velja e u vremenu od 7.30 do 8.30 sati u akovcu, u Ulici Ivana Gorana Kova i a, nepoznati je po initelj na laboratorijskom odjelu u Županijskoj bolnici iz jakne, vlasništvo muškarca iz Preloga, koja je bila obješena na vješalici, ukrao nov anik u kojem se nalazio novac, osobni dokumenti i bankovna kartica.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tako er, tijekom mo i s 10. na 11. velja e u Domašincu, u ulici Stjepana

Mezge, nepoznati je po initelj iz otklju ane prostorije za sušenje mesa ukrao razne suhomesnate proizvode.

Potom je ušao u otklju anu garažu, gdje je iz otklju anoga osobnog vozila ukrao novac, ure aj za navigaciju i razne prehrambene proizvode. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tijekom no i s 10. na 11. velja e u Maloj Subotici, u Glavnoj ulici, nepoznati po initelj provalio je u kokošinjac, gdje je ukrao nekoliko desetaka komada peradi.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, javlja PU me imurska.

Ispred stambene zgrade u akovcu ukradena dva zaklju ana bicikla Tijekom no i s 7. na 8. velja e u akovcu, u Vukovarskoj ulici, nepoznati je po initelj ispred stambene zgrade iz stalka za bicikle ukrao dva zaklju ana bicikla. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu

U šumi “Škarje’’ razbojnici napali ženu U ponedjeljak 10. velja e oko 10 sati u šumskom predjelu zvanom ‘’Škarje“, kod Držimurca, dvije nepoznate muške osobe prišle su 46-godišnjakinji iz Gardinovca, te ju je jedan od njih bacio na tlo i udarao po tijelu, dok joj je drugi za to vrijeme iz džepa jakne ukrao mobilni ure aj i novac, javlja PU me imurska. Po initelji bi bili: muška osoba mla e dobi, visine od 155 do 165 cm, kra e crne kose, muška osoba visine od 155 do 165 cm, na glavi je imala kapu s prorezima za o i i usta, obu en u svijetloplavu jaknu.

U Županijskoj bolnici akovec ozlije enoj ženskoj osobi pružena je lije ni ka pomo , te je utvr eno da je lakše ozlije ena. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina kuna.

Za po initeljima policija intenzivno traga, te e protiv njih podnijeti kaznenu prijavu op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

14. velja e 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VATROGASNE SKUPŠTINE

9

GLOBALNO I LOKALNO

DVD SVETA MARIJA

Mario Medved: Budite ponosni što inite Nevidljivi krediti okosnicu me imurskog vatrogastva!

K PIŠE: ALEN FUŠ

lanovi DVD-a Sveta Marija u subotu 8. velja e u tamošnjem Domu kulture održali su 88. godišnju skupštinu. Opširno izvješ e za prošlu godinu podnio je predsjednik Ivan Pavlic.

Istaknuo je da su, nakon nekoliko uzastopnih godina, i u 2013. godini u bodovanju središnjih vatrogasnih društava osvojili visokih 3.586 bodova, što ih svrstava u vrh me imurskog vatrogastva. Za to je zaslužno 209 lanova, od ega je 149 lanova starijih od 18 godina, dok ostalih 60 ini vatrogasnu mladež koju preko Savjeta vatrogasne mladeži vodi Gabrijela Jakupek, pa su za taj broj i rezultate u radu dobili pohvale od Hrvoja Novakovi a, predsjednika Savjeta za vatrogasnu mladež MŽ-a.

Prošlu godinu imali osam intervencija Dosadašnji zapovjednik Zdravko Orehovec spomenuo je da su lani imali osam intervencija, etiri su bile u gašenju suhog raslinja, dvije tehni ke prirode, a u dvije su sudjelovali u pretraživanju terena za nestalim osobama. Vatrogasci su se natjecali u svim dobnim skupinama, od onih najmla ih do veterana, pa su tako imali 29 natjecateljskih nastupa na 19 razli itih natje-

canja. U tome je posebno izdvojeno Me unarodno natjecanje sa zaprežnim špricama, koje je po 18. put održano pod visokim pokroviteljstvom HVZ-a i uz nazo nost njenog predsjednika Ante Sanadera, koji je bio ve dvaput na takvoj mani estaciji. - Plan rada koji smo imali zacrtan za 2013. godinu ostvarili smo u cijelosti, ak se možemo pohvaliti da smo napravili više od planiranog, istaknuo je na kraju Pavlic.

U planu nabava navalnog vozila Plan rada i za ovu godinu je ambiciozan, a od dugoro nih planova istaknuta je nabava no-

vijega navalnog vozila, za što e štednjom u ovoj godini izdvojiti 200.000 kuna, a htjeli bi ga imati do 2016. godine, kada društvo slavi 90. ro endan. Skupština je nazvana izvanrednom jer je imala i izborni karakter pa je došlo do nekih smjena u rukovode em kadru. Tako e novi dopredsjednik biti dosadašnji zapovjednik Zdravko Orehovec, a njega je zamijenio dosadašnji dopredsjednik Andreas Lisjak.

Za 30 godina rada u DVD-u diplomu s pravom isticanja i nošenja vatrogasne spomenice nagra en je Ivica Poljak, a ak 29 vatrogasaca takva je znamenja primilo za 10-godišnji rad u vatrogastvu. Njihov rad posebno

je pohvalila op inska na elnica ur ica Slamek, istaknuvši ponos što su vatrogasci svijetli primjer Svete Marije.

- Vatrogasna zajednica Me imurske županije i DVD Sveta Marija imaju uzoran odnos, i to prije svega zahvaljuju i vašem dosadašnjem dopredsjedniku Andreasu Lisjaku. Slušaju i osvrt na vaš minuli rad, mislim da je svaki komentar suvišan i budite ponosni što inite okosnicu me imurskog vatrogastva, poru io im je Mario Medved, predsjednik Vatrogasne zajednice MŽ-a i dopredsjednik HVZ-a. Na skupu je bilo prisutnih 17 izaslanstava vatrogasnih društava iz Me imurske, Varaždinske, Koprivni ko-križeva ke, Krapinsko-zagorske županije te vatrogasaca iz slovenskog PG Spodnji Velovlek.

Priznanja vatrogasnim veteranima Vladimiru Bujanu i Stjepanu ehu Skupštinu su izme u ostalih pozdravili zapovjednik VZMŽ-a Ivan Krištofi , predsjednik Mjesnog odbora Ma kovec i vije nik Grada akovca Josip Varga te mnogi drugi koji su istaknuli zna enje i važnost vatrogasaca u mjestu. simpatizera, ali i prijateljskih društva iz svih krajeva Lijepe Naše. Društvo iz godine u godinu bilježi pomak u ostvarivanju zacrtanih ciljeva, a ove godine zahvalili su na punih 60 godina rada i požrtvovnosti u vatrogasnom društvu svojim veteranima Vladimiru Bujanu i Stjepanu ehu, koji su od zapovjednika VZMŽ-a

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

N

DVD MA KOVEC U prepunom Društvenom domu u Ma kovcu 8. velja e 2014. godine DVD Ma kovec održao je redovnu godišnju skupštinu na kojoj je prisustvovalo mnoštvo prijatelja,

oliko su važni zakonski okviri, esto nije u potpunosti jasno, no, da smo imali bolji zakonski okvir, ova bi kriza bila daleko manja. Sad kriza traje i traje, a gra ani stenju pod jarmom financijskih obveza, ne vide i rješenje ve samo muku. aši zakonski propisi veliki su krivci za dubinu i dužinu krize, odnosno oni koji su ih donosili, a još više oni koji su ih pisali. Gra ani zapravo teško vide sve veze izme u zakonskih propisa i krize. rimjera je mnogo, najnoviji dolazi iz sektora gra evinarstva. Sad kad kona no uvodimo europske propise u gra evinarstvu i europska znanja, samo je malo trebalo me imurskim gra evinarima da se trgnu. ma nevjerojatnih spoznaja u našem kraju, kojemu ne cvatu ruže i gra ani imaju sve manje novca. U akovcu se kod bivše vojarne gradi zgrada sa šezdeset stanova koja je pred završetkom, u kojoj su stanovi unaprijed rezervirani i ve rasprodani, i to svi osim jednog, gdje su se supružnici posva ali i sad svatko vu e na svoju stranu. I iz Preloga dolazi jedan sli an primjer, no ovaj je put rije o ku ama. ra evinski poduzetnik kojemu ovdje ne spominjemo ime još nije ni po eo graditi drugu zgradu koju planira graditi u akovcu, a stanovi su ve gotovo rasprodani unaprijed. druge strane, mnogi gra evinari se tuže da nema posla, a mnoge gra evinske tvrtke više ne postoje. Sad se pitate u emu je kvaka.

Ivana Krištofi a primili spomenice za 60-godišnji rad u dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Ovaj okrugli jubilej ogromno je priznanje za njih, ali i mla e lanstvo koje ne posustaje u ovom društvu, jer imaju uzor i temelj od kojih ubiru svaku trunkicu iskustva i dobrih spoznaja.

P

I

G S

O

dgovor je: u poštovanju najprije europskih i potom hrvatskih propisa. Poduzetnik koji gradi stanove shvatio je na vrijeme da više nitko ne e gra ane mo i prevesti žedne preko vode, podvaljuju i im loše stanove za veliki novac, ta su vremena naprosto iza nas ili bi trebala biti. tanovi koje on gradi u najvišem su energetskom razredu, s vrlo debelom izolacijom vanjskih zidova i šok elementima za balkone koji zatvaraju toplinske mostove, uz rekuperaciju topline i podnim grijanjem i drugim najnovijim dostignu ima tehnike. ra ani i vlasnici tih stanova ne e pla ati svoje stanovanje dvaput, prvi put kad dignu kredit, a drugi put kad bi godinama morali pla ati skupo grijanje, odnosno još jedan kredit koji ne postoji, a zapravo postoji u cijeni grijanja. Pla at e samo minimalne troškove grijanja, odnosno sitnicu u kunama, pa e im ostati više za druge potrebe i imat e bolju kvalitetu života. ad postaje jasnije zbog ega su svi stanovi unaprijed rasprodani i koliko su naši zakonodavci odgovorni za krizu koja traje, a spomenut je tek jedan slu aj.

S

G

S

DVD ŽIŠKOVEC

Sudjelovali na ak 26 natjecanja Aktivnost društva u 2013. godini najviše je bila usmjerena na vatrogasna natjecanja, kroz koja populariziraju vatrogasnu djelatnost i pridobivaju nove lanove. No time nije zanemarena osnovna djelatnost: zažtita od požara i preventivno djelovanje vatrogasaca. Redovito su provodili preventivne preglede doma instva, dijelili propagandne materijale, pregledavali hidrante i nastojali su u initi što više kako bi smanjili rizik od nastanka požara. Na 79. sjednici skupštine DVD-a Žiškovec

moglo se to uti izme u ostalog od predsjednika Radovana Zadravec, koji je otvorio istu u subotu 8. velja e 2014. godine.

Društvo danas broji ukupno 39 punoljetnih lanova i 26 lana vatrogasne mladeži te veliku važnost usmjerava os-

posobljavanju i usavršavanju svojih lanova.

Dana 2. velja e 2013. godine donijeli su odluku o osnivanju Vatrogasne sportske udruge, iji je glavni cilj promocija sporta u vatrogastvu. Organizirali su ophodnje po Žiškovcu i Slemenicama radi sprje avanja neželjenih situacija prilikom spaljivanja vuzmenki, a bilježe i jednu intervenciju.

Prošle godine sudjelovali su na 26 natjecanja, a ukupno su ostvarili 32 nastupa, od koji svakako treba izdvojiti one izvan granica RH. Uz

doma instva kupa gradskog natjecanja, tradicionalnog natjecanja Igara vatrogasne mladeži i kupa natjecanja spajanja usisnog voda u dvorani važno je spomenuti da su bili i doma ini skupštine VZG-a akovec i VZMŽ-a.

Vrlo vrijedna nagrada stigla je iz Grada akovca koji im je uru io Zlatnu plaketu Grb grada na temelju izuzetno kvalitetnog rada, niza preven-

tivnih akcija te edukativnog djelovanja s gra anima.

Skupštinu su izme u ostalih pozdravili zapovjednik JVP-a akovca Mladen Kanižaj, zapovjednik VZG-a akovec Željko Besedi , predsjednik gradskog Vije a Jurica Horvat i mnogi drugi, koji su rije ima hvale poduprijeli daljnji rad ovoga malog, ali nadasve vrijednog i poznatog društva.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

MINISTAR branitelja Predrag Mati u Prelogu razgovarao s braniteljima iz cijele županije i poru io im:

Ako idete u Srbiju, raspitajte se u Ministarstvu ne vodi li se protiv vas neki postupak Iz Preloga je ministar otišao s dva poklona: knjigom, odnosno prvim brojem znanstvenog asopisa “Donjome imurski zbornik”, i manjom slikom, a okupljeni branitelji s mnogo neizgovorenih pitanja i gor inom U ponedjeljak je Prelog posjetio ministar branitelja Predrag Mati kao gost invalida, dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Pozdravili su ga Miroslav Radmanovi u ime invalida iz Domovinskog rata, vukovarski branitelj, i Slavko Marka u ime veterana i dragovoljaca Grada Preloga te gradona elnik Ljubomir Kolarek. Oni su uz ostali naglasili da Grad Prelog pomaže braniteljima i invalidima Domovinskog rata koliko je to mogu e. Župan Matija Posavec iznio je nekoliko podatka o braniteljima, kojih je u Me imurju oko osam tisu a.

Me imurje je prvi u cijelosti oslobo eni kraj u Hrvatskoj, a osvajanjem vojarne u akovcu osvojeno je i oružje za oslobo enje vojarni u Varaždinu, što se manje uje.

Uz odavanje po asti poginulim braniteljima kod spomenika Domovinskog rata, održan je i razgovor i tribina s braniteljima u multimedijskoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” u Prelogu.

U svojem obra anju braniteljima ministar Predrag Mati naglasio je da je Ministarstvo poduzelo niz aktivnosti kako bi se pomoglo populaciji branitelja. Završena je prva faza projekta u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u kojoj je uspore ena smrtnost hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata sa smrtnoš u u op oj populaciji. Od 1998. godine do 2010. godine umrlo je 24.249

branitelja ili 4,84 posto, najve i broj od tumora, a potom od bolesti srca, dok su bolesti cirkulacijskog sustava na prvom mjestu u op oj populaciji.

U tijeku je druga faza projekta da bi se dobila dijagnoza po me unarodnoj klasi ikaciji bolesti kao i usporedba.

Osnivanje veteranskih centara Novost je i osnutak veteranskih centara, svojevrsnih domova za skrb, što je tek u po etku, a poti e ih i Europska unija. Kad je rije o veteranskim centrima, trebala bi ih imati najmanje svaka županija, no za to trebaju sredstva.

Prednost pri zapošljavanju u veteranskim centrima imat e djeca branitelja i branitelji. Bilo je rije i i o mjerama aktivnog zapošljavanja, ministar Mati je izjavio da je mnogo ve a društvena korist od zadruga branitelja, kojih ima oko 400, nego od udruga koje troše istu koli inu novca. Republika Hrvatska još traga za nestale 1.663 osobe.

Osnovana je i javna ustanova “Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar”, koja e doprinijeti boljem upoznavanja vremena Domovinskog rata, posebno mla e populacije u enika. O ekuje se da e Vukovar godišnje posjetiti oko 50.000 u enika osmih razreda, koji e

Na tribini “Pitajmo ministra” uz gradona elnika Preloga Ljubomira Kolareka i župana Matije Posavca bili su i branitelji iz Preloga, ali i drugih sredina

Stjepan Horvat, predsjednik UDVDR-a Me imurske županije: - Što e biti s Fondom hrvatskih branitelja, opet smo izigrani, dionice padaju, a druge nisu na vidiku

na taj na in u iti o Domovinskom ratu.

Govore i o registru branitelja, ministar Mati je napomenuo da je objava registra protiv koje su se mnogi bunili bila pozitivna te da e se iz registra uklanjati svi lažni branitelji, no to je proces. Kad je rije o politici, stav je ministra da branitelji ne smiju politizirati i da se trebaju organizirati da pomažu jedni drugima u nevolji te da obilježavaju važne datume. - Ako neki branitelj želi politizirati, neka osnuje politi ku stranu i neka iza e na izbore, udruge branitelja nisu mjesta za politiziranje, bio je stav ministra, uz napomenu da se bore za svoja zakonska prava.

Prava ro nika iz Domovinskog rata

Dio branitelja u o ekivanju ministra

Od pitanja izdvajamo pitanje o tome zašto ro nici koji su bili u vrijeme Domovinskog rata u vojsci i prebjezi ro nici

nemaju prava branitelja. Otac ro nika, koji je bio u jugo kasarni u Kninu u vrijeme rata, pojasnio je da sin nije mogao dugo pobje i iz vojarne, a danas nema nikakva prava. Odgovor ministra Mati a bio je da je to zbog zakonskih propisa koji su takvi kakvi jesu, ak 60.000 ro nika iz vremena Domovinskog rata nema prava branitelja bez obzira jesu li bili u ratnoj zoni ili ne.

Stjepan Horvat, predsjednik UDVDR-a Me imurske županije, zapitao ga je što e biti s Fondom hrvatskih branitelja.

Naime, dionice HT-a su pale s oko 250 na samo 170 kuna po dionici, a obe avano je da e se u Fondu na i i dionice drugih tvrtki koje idu u prodaju.

Ministar Mati najprije je demantirao glasine da e se Fond branitelja ukinuti, no jedna od opcija je da se dionice podijele braniteljima, a o ekuje se i novi zakon o Fondu branitelja.

Kad je rije dionicama drugih

Ministar Predrag Mati : - Ako neki branitelj želi politizirati, neka osnuje politi ku stranku, udruge nisu mjesto za to

tvrtki, ministar je rekao da je prošla Vlada još 2010. godine donijela odluku da se dionice drugih tvrtki “mogu” dodijeliti Fondu branitelja, prije je u zakonu stajalo da se to mora. Ta je odluka “šaptom” donesena, a bez pobune branitelja. Tako e branitelji zbog krize po svoj prilici ostati i bez tog obe anja, ako se nešto ne promijeni, a u to je teško vjerovati.

Smiju li branitelji u Srbiju?

Jedno od pitanja bilo je smiju li branitelji u Srbiju, što je veoma osjetljivo pitanje.

Ministar je odgovorio da se branitelji za svaki slu aj raspitaju u Ministarstvu branitelja ne vodi li se protiv njih neki postupak. Drugim rije ima, odlazak branitelja u Srbiju je rizi an i nosi odre eni rizik da se u Hrvatskoj nešto ne zna što se radi s druge strane granice.

Problem nije jednostavan, a ti e se zakonodavstva, za koje znamo da je razli ito i da postoje razli ita mjerila te da je manjkavo. Naime, branitelji su, pou eni iskustvom više dosadašnjih slu ajeva, kad je bilo hapšenja u Srbiji ili BiH, s pravom postavili to pitanje.

Dojam je da se u Srbiju može i i, ali na vlastiti rizik.

Ministar je obe ao i jedan polovni zrakoplov kao izložak, odnosno spomenik zrakoplovcima u Domovinskom ratu. Naime, u akovcu je formirana Prva eskadrila lake avijacije višestruke namjene, koja je bila važna u prvim da-

ZMAJARSKI klub “Rode” Prelog

Preseljenje na novu lokaciju uz pomo Grada Preloga Zmajarski klub “Rode“ iz Preloga održao je protekli vikend izbornu skupštinu Kluba, na kojoj je izabrano novo vodstvo. Za predsjednika je izabran Marko Oto, za dopredsjednika Daniel Kramar, za tajnicu Lidija Kramar te za blagajnika uro Pintari . U protekloj godini Klub je dobio šest novih pilota koji su doveli i dvije nove letjelice.

Najve a želja novog lanstva je okupljanje dje je skupine modelara i meteorologa te pove anje lanstva, kao i mnogobrojne organizacije i turisti ka populacija Kluba.

U planu za ovu godinu je uz ostalo popis inventara kluba te detaljnija priprema i ure enje letjelišta, piste, prilaza i hangara i obnavljanje opreme potrebne za registraciju letjelišta prema novom zakonu. U prolje e e se organizirati više radnih akcija ure ivanja letjelišta.

Dugoro ni planovi Kluba jesu ure enje i otvaranje novog i ve eg aerodroma na novoj lokaciji uz pomo Grada Preloga, a klub iz susjedne Nagykanisze obe ao je da e pomo i kandidaturom za europske fondove

Piloti “Roda“

Registracija letjelišta?

Pitanje registracije letjelišta povezuje se s Gradom Prelogom te novim direktorom gradske turisti ke tvrtke “Marina Prelog”, a vezano uz zemljište i prostore letjelišta.

Zatim slijedi uskla ivanje Statuta Kluba s novim Zakonom o udrugama. Po pitanju nabavke nove opreme potrebne za rad Kluba, planirana je kupnja trimera za košnju trave, sjede ih elemenata kao što su stolice i

Vodstvo “Roda“ na elu s novim predsjednikom Markom Otom klupe, ure enje prostora za kuhanje, te rješavanje problema struje i rasvjete u hangaru i sigurnosne brave.

Ove i svake naredne godine planiramo organizirati stru no predavanje za pilote

koje ve održava Klub, prvomajsko druženje, organizaciju manjeg natjecanja klupskog ili me uklupskog s letom po ruti i preciznim slijetanjem. Bit emo biti jedan od organizatora aerorelija, modelarskog mitinga, uz

kestenijadu te odlazak na ve e aeromitinge.

Preseljenje u dugoro nom planu Novi predsjednik Marko Oto kaže: - U svrhu promicanja našeg Kluba željeli bismo pove ati izvedbu leta kih programa i leta kih vikenda te organizirati me unarodni susret pilota susjednih nam zemalja i okupljanje svih udruga grada Preloga na jednom mjestu, u svrhu turisti ke promocije na kojoj naš Klub ve niz godina intenzivno radi, pa ukoliko se registrira letjelište povezati se i s kompanijama poput Kolektive, Crnog jajeta i sli nih, s kojima je i ve prije radio Zmajarski klub te, naravno, nastaviti suradnju s Accredom, ali i s ostalim klubovima. Dugoro ni planovi za budu nost zasigurno su traženje drugog ze-

14. velja e 2014. nima rata, a to se dovoljno ne zna. Slavko Marka je predložio da Ministarstvo branitelja pomogne da se kao spomenik na to vrijeme postavi jedan rashodovani MIG-21.

Jedini problem je, kaže ministar, ako se prona e pogodni zrakoplov, to što treba platiti prijevoz, koji nije jeftin.

Puri udaljen pet kilometara asnik Hrvatske vojske u mirovini uro Puri iz Gori ana, u ratu zapovjednik topništva kod Šibenika, postavio je pitanje zbog ega ga je na elnik op ine Gori an Mario Mohari udaljio sa sve anosti odavanja po asti braniteljima kod spomenika u Gori anu, rekavši mu da ne smije govoriti i da se udalji pet kilometara od spomenika. Naime, smije li na elnik zabraniti govor branitelju, to se ti e dostojanstva i ljudskih prava, a sli no se dogodilo i u Škabrnji, kad je zabranjen govor ondašnjega ratnog zapovjednika Škabrnje, pa to nije usamljen slu aj.

Ministar je odgovorio vicem, zapitavši koja je razlika izme u terorista i protokola.

Terorist ima simpatizere i saveznike, a protokol ne.

Usprkos ovoj pošalici, ostaje dojam da se to nije smjelo dogoditi i da je moglo biti i druga ije te da politika treba pitati branitelje kad je rije o na inu obilježavanja važnih datuma.

Bilo je i disonantnijih tonova, jedan je branitelj prozvao ministra zbog kumovanja s urom Sabom i politi kim odnosima u Vukovaru.

Ministar Mati iz Preloga odlazi s dobrim dojmovima i s dva poklona, knjigom, odnosno prvim brojem znanstvenog asopisa “Donjome imurski zbornik” i manjom slikom, a okupljeni branitelji s mnogo neizgovorenih pitanja i gor inom, mnogi od njih ostali su bez dijela mirovine zbog rezanja, a kreditno su zaduženi.

(J. Šimunko) mljišta za letjelište te izrada novog i ve eg aerodroma, u emu nam je obe ao pomo Grad Prelog i sadašnji gradona elnik Ljubomir Kolarek.

Isto su nam obe ali iz Kluba Nagykaniza za izvedbu aerodroma uz me unarodnu suradnju i dobivanje sredstava iz europskih fondova.

Slijedi nam i obilježavanje dvadeset godina postojanja Kluba, a voljeli bismo osnovati modelarsku i meteorološku skupinu, koje bi nam omogu ile napredak i stvorile pomladak, pa i izvo enje dje jih radionica s kojima bi pokušali pove ati svoje lanstvo. Promocija Kluba i bolja suradnja s ostalim udrugama s podru ja Me imurja i dalje e nam biti prioritet. Zmajarski klub ima lanove s podru ja cijelog Me imurja, pa tako o ekujemo i ve u suradnju s udrugama i ljudima na podru ju Me imurja. Kad je rije o inancijama, pokušat emo dio sredstava nabaviti od donatora. (JŠ)

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZBOR mještana Hodošana

Ubija li elektromagnetni trokut mještane Hodošana?

U mjestu se sve više primje uje da veliki broj gra ana umire od raka, što je tema razgovora na okupljanjima

biti i ve e te da treba ispitati kolika su zra enja i maknuti stupove ako se ustanovi da je zra enje preveliko.

Predsjednik Mjesnog odbora Hodošan Zoran Strahija obe ao je da e poduzeti sve što može.

- Mi mještani smatramo da je to ozbiljan problem i borit emo se da se to razriješi, rekao nam je Blagus, uz napomenu da borba s telekomunikacijskim tvrtkama vjerojatno ne e biti laka.

Ali, kako je do premještanja došlo u nekim drugim mjestima, zašto ne se ne bi isto dogodilo i u centru Hodošana, u kojem su ak dva antenska stupa neposredno uz ku e.

Jedno od pitanja mještana koje je bilo postavljeno na zboru mještana u Hodošanu ovaj vikend važno je za zdravlje mještana. Prema istraživanju Marije Puri – Hranjec, koja je porijeklom iz Hodošana, a živi u akovcu, postoji sumnja da stupovi i odašilja i za mobitele koji su postavljeni u Hodošanu utje u na zdravlje gra ana. Ona je tako er bila nazo na zboru mještana, kako bi pojasnila o emu je rije . Naime, u Hodošanu primje uju da veliki broj mještana umire od raka, što su teme razgovora na okupljanjima.

Ugovor za jedan stup isti e u rujnu

Dva odašilja a za mobitele i dalekovod Utjecaj elektromagnetskih zra enja u Hodošanu nije jednostavno utvrditi zbog toga što može biti rije o višestrukim utjecajima koji se možda isprepli u. U centru Hodošana postoje dva stupa odašilja a za mobitele, a u blizini, nasuprot njima, prolazi i dalekovod.

Prvi stup za telekomunikacije, odnosno mobitele nalazi se kod Vatrogasnog doma Hodošan na isto nom ulazu u mjesto iz pravca grani nog prijelaza Gori an. Drugi stup nalazi se dvije stotine metara prema zapadu u ulici Vukov gaj. Dalekovod pak prolazi sjeverno, udaljen nekoliko stotina metara. Svi zajedno oni tvore trokut, koji je možda štetan za zdravlje.

Postoji li me usobni utjecaj, teško je utvrditi jer nema dovoljno istraživanja. No sigurno je da utjecaj elektro-

Ladislav Blagus, mještanin, u pozadini odašilja VIP-neta u ulici Vukov gaj: - Ljudi umiru od raka, a ne zna se zašto, tražimo da se to ispita i maknu odašilja i

magnetnih zra enja postoji, a doga a li se kakva interferencija ili sli no, nije mogu e utvrditi bez dodatnih istraživanja.

Ljudi umiru od raka, a ne zna se zašto Mještanin Ladislav Blagus iz Hodošana, koji živi u ulici Vukov gaj, odnosno u blizini, rekao nam je: - Bio sam na zboru mještana, gdje je postavljeno pitanje zbog ega ljudi umiru od raka, navodno da i od elektromagnetnog zra enja. Baš prije kratkog vremena umrla je jedna susjeda, a ujem i drugi govore o tome.

Na zboru mještana je istaknuto da zbog dva stupa i dalekovoda zra enje može

Odašilja T-Coma kod Vatrogasnog doma Hodošan

Zapitali smo na elnika op ine Donji Kraljevec Miljenka Horvata što e poduzeti. On je odgovorio: - Bio sam na zboru mještana u Hodošanu i dijelom odgovorio na pitanja mještana. Kad je rije o elektromagnetnom zra enju, poštovat u zahtjeve mještana Hodošana i tražit u od telekomunikacijskih mreža, odnosno tvrtki iji su stupovi da se sve ispita i da se, ako su zra enja iznad dopuštenih i prevelika, stupovi maknu iz centra mjesta. Iz iskustva kako su prošle druge sredine znam da to ne e biti lako, no u init emo sve što možemo, zdravlje ljudi je najvažnije.

Jedan stup kod Vatrogasnog doma Hodošan, rije je o stupu T-Coma, na op inskom je zemljištu, ugovor isti e u devetom mjesecu ove godine, pa emo zatražiti da se stup udalji iz centra mjesta.

Drugi stup tvrtke i mreže VIP-net je na privatnom zemljištu u ulici Vukov gaj, tu e biti teže, kaže na elnik. (J. Šimunko)

DONJA DUBRAVA

U vrti u “Klin ec” s radom zapo ela logopedinja Poljak Poteško e u govoru ima osamnaest djece, a usluge logopedinje pla at e Op ina Od polovine mjeseca sije nja ove godine u Dje jem vrti u "Klin ec" u Donjoj Dubravi polaznici ustanove mogu koristiti stru nu pomo kod govora, u emu e im pomo i logopedinja Marija Poljak. Inicijativu dovo enja logopeda u vrti zbog potrebe velikog broja djece još prošle godine pokrenula je ravnateljica Dubravka Horvat. Takvu ideju prezentirala je na elniku Draženu Miseru, koji je istu bez razmišljanja prihvatio. Nakon razgovora s djecom, Poljak je ocijenila da od 22 predškolaraca njih 18 ima poteško e u govoru, za što trebaju vježbe

kako bi za svoju dob isto i te no govorili. Op ina Donja Dubrava e usluge logopedinje pla ati iz op inskog prora una, i to u bruto iznosu od tisu u kuna mjese no, a ona e svaki petak dolaziti i raditi s djecom. - Ideju ravnateljice Dubravke Horvat odmah smo prihvatili i evo realizirali. Na ovaj na in želimo roditeljima olakšati da sa svojom djecom na govorne vježbe ne moraju više odlaziti u druga mjesta, što iziskuje trošak i puno vremena. Ovo je najmanje što možemo u initi za budu nost naše djece, rekao nam je na elnik Miser. (alf)

Dobravski fašenjk 2. ožujka s novim idejama

U prostorima KUD-a "Selja ka sloga" u Donjoj Dubravi održan je sastanak predsjednika op inskih udruga vezano uz organizaciju ovogodišnjeg fašenjka. Sastankom je predsjedao Damir Vidovi , predsjednik Odbora za kulturu, sport, predškolski i školski odgoj, a na istom je bio i na elnik Dražen Miser.

Dogovoreno je da e se fašenjk održati u nedjelju 2. ožujka, uz neke novine. Jedna od njih je da e se maskiranoj povorci skratiti ruta i na križanjima se više ne e itati popularni

vrabec. Po prvi put u povorci e biti i oni najmla i. Nakon što povorka stigne u Zalanovo dvorište, slijedi predstavljanje malih maškara, itanje vrapca i izbor najbolje osmišljene prikolice s maškarama. Za najmla e su predvi ene prigodne nagrade, dok e se prve tri prikolice nagraditi simboli nim nov anim nagradama (100, 200 i 300 kuna). Završni dio održat e se u "Operi", gdje e za sve sudionike povorke biti osiguran obrok i jedno pi e. Organizator fašenjka je Selja ka sloga, a troškove održavanja e pokriti Op ina Donja Dubrava. (alf)

U NEDJELJU referendum o kompostani u Gori anu

Kakva god odluka bila, pobijedit e volja gra ana Prema službenom tuma enju, da bi referendum bio pravovaljan, na njega mora iza i više od 50 posto gra ana Gori ana.

U brojkama je to više od 1.269 gra ana, ako je ukupan broj glasa a 2.538 U nedjelju se, nakon Pribislavca, u Gori anu održava drugi lokalni referendum u Me imurskoj županiji. Referendumsko pitanje glasi: Jeste li protiv izgradnje kompostane i protiv popratnih sadržaja u Gori anu ozna ene u Detaljnom planu ure enja poljoprivredno-gospodarske zone isto no od Gori ana, na gra evnoj estici komunalno servisne djelatnosti (oznaka K-3) op ine Gori an?

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u op ini Gori an priop uje da su gra ani dužni poštivati Ustav Republike Hrvatske, kojim je regulirana izborna promidžba, provedba referenduma i poštivanje ljudskih prava, a politi ke stranke i udruge se pozivaju na poštenu kampanju. Svako kršenje zakona podliježe kaznenoj odgovornosti – kaže se u priop enju koje potpisuje Ingrid Šolti iz Me imurske županije.

Sva tri glasa ka mjesta nalazit e se u Osnovnoj školi u Gori anu, koja se nalazi u središtu mjesta. Prijavljeni su i promatra i, koji e paziti da ne bude nepravilnosti ili da ih bude što manje.

S obzirom na dugotrajnost spora oko kompostane, koji traje dulje od godinu dana, kao i sukob izme u vlasti i oporbe, odnosno izme u grupacije stranaka predvo enih SDP-om, koji je za izgradnju kompostane, i oporbe koju predvodi HDZ, a koja je protiv izgradnje kompostane, sve je ve jasno vjerojatno i vrapcima na grani, ili bi trebalo biti jasno.

Referendum e, kakva god odluka bila, kona no smiriti duhove u Gori anu kad je rije o tom dugotrajnom sporu, jer e odgovorom glasa a na referendumsko pitanje spor biti završen.

A razloge tko je s kim i zašto i tko e se kako izjasniti, ostavljamo gra anima. Nakon referenduma e pobijediti volja gra ana, u ovom slu aju mještana Gori an, jer se op ina sastoji samo od jednog mjesta.

Prema službenom tuma enju, da bi referendum bio pravovaljan, na njega mora iza i više od 50 posto gra ana Gori ana. U brojkama je to više od 1.269 gra ana, ako je ukupan broj glasa a - 2.538.

To zapravo zna i da bi odluku DA ili NE o kompostani mogla donijeti i svega etvrtina glasa a u Gori anu, odnosno 619 gra ana, pod uvjetom da je odaziv iznad 50 posto. Glasovati se može od 7 do 19 sati. (J. Šimunko)

12

Kroz Međimurje SVETI Juraj na Bregu

OP INA Štrigova

Klizišta u op ini miruju; stigla INA Kišovito vrijeme i otapanje snijega nisu aktivirali postoje a ni otvorili klizišta na podru ju op ine Štrigova, a niti ima dojava gra ana o kakvim doga anjima u vezi s ovom problematikom, rekao nam je u etvrtak Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova, dodaju i kako su gra ani primijetili odrone u Vukanovcu i Dragoslavcu, koji pak ne pripadaju ovoj op ini.

Na elnik Rebernik kaže kako je u srijedu obavio razgovore s predstavnicima INA-e u vezi s eksploatacijom plina iz bušotina na podru ju op ine Štrigova (Vu kovec), te je dogovorena dinamika radova, iznos rente i druge pojedinosti

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

vezane uz ovaj veliki posao koji e INA obavljati na podru ju op ine.

Sada je na Op inskoj upravi da unutar sebe podijeli zadatke i prou i sve ono što je zapisano i što slijedi na terenu. Iznos op inske rente je 2,5 posto od cijene prostornog metra istog plina, a koliko e to biti ukupno, za sada se ne zna, no, kako Rebernik kaže, Op ini e svaka kuna i te kako dobro do i i sada je važno da eksploatacija zapo ne što prije te da se kune po nu slijevati u op insku blagajnu, odnosno prora un. Kamo s novcem i kako ih korisno potrošiti, u Op ini ve dobro i dugo znaju. (sm)

Ovaj mjesec nastavak radova na sportskoj dvorani Radovi na izgradnji školske sportske dvorane i dogradnji OŠ Ivana Gorana Kova i a u Svetom Jurju na Bregu (Pleškovcu) bit e nastavljeni ve ovaj mjesec.

Naime, u Op inskoj upravi sastali su se predstavnici poduze a “TEAM” iz Murskog Središ a, koje je na natje aju dobilo radove, njihovi poslovni partneri i kooperanti iz Zagreba te predstavnici škole i Op ine. Nakon razgovora i uvida u dokumentaciju razgledali su radilište i zaklju ili kako bi radovi mogli zapo eti ve ovaj mjesec, bez obzira na vremenske (ne)prilike jer ima poslova koji se mogu obavljati usprkos hladno i i snijegu, ako ih bude u narednim danima i tjednima.

TEAM je spreman odmah po potpisu ugovora zapo eti radove na završetku školske dvorane u Svetom Jurju na Bregu

Prije po etka radova treba sastaviti i potpisati ugovor, kojeg e se zasigurno TEAM pridržavati bolje i kvalitetnije nego Fenix, njihov prethodnik na gradilištu, koji je ostavio nedovršenu gra evinu i ogromne probleme.

Podsje amo kako je zbog nepridržavanja ugovorenih

obveza i rokova resorno Ministarstvo odlu ilo prekinuti ugovor s Fenixom, koji je morao napustiti gradilište.

Radovi na dogradnji škole i sportske dvorane zapo eli su 2. kolovoza 2011. godine, a procijenjena, odnosno ugovorena vrijednost iznosila je 12,710.000 kuna. TEAM, ko-

GRAD MURSKO Središ e

Novi most na Muri i zaobilaznica na uvid svima koji to trebaju znati u državi Gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak dao je izraditi sažetnik (kronologiju) doga anja i dopisa u vezi s novim mostom na rijeci Muri i zaobilaznicom Grada Mursko Središ e. Na dvadesetak stranica uvezenih u obliku knjige opisana je sva problematika oko prometovanja teretnih vozila kroz središte Murskog Središ a i Štrukovca, kao i aktivnosti koje su gradona elnici Rudolf Klennert, Josip Dobrani i Dražen Srpak poduzeli s ciljem da se goru i problem Grada Mursko Središ e razriješi.

U sažetniku se nalazi i kartografski prikaz sadašnjeg korištenja prostora, kao i plan, odnosno druga namjena prostora s tuma enjem planskog znakovlja. Posebno se naglašavaju odgovori župana slovenske Op ine Lendava, magistra Antona Balažeka, koji podržava sre-

diš ansku ideju o izgradnji novog mosta na Muri, te izvješ uje kako je o svemu upoznao slovensko resorno ministarstvo. Sažetnik e gradona elnik Srpak razaslati na više adresa subjekata koji bi mogli i trebali pomo i u želji da se što prije krene u izgradnju mosta i zaobilaznice.

Željeznica za prometnu povezanost elni ljudi Grada Mursko Središ e žele Gospodarsku zonu Brezje kvalitetno prometno povezati s autocestama u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i željezni kom prugom koja Mursko Središ e povezuje sa slovenskom Lendavom i a-

Za javna priznanja ak 24 kandidata Na 31. sjednici Kolegija gradona elnika Grada Mursko Središ e re eno je kako je na raspisani natje aj za javna priznanja Grada Mursko Središ e ukupno pristiglo ak 24 prijedloga, što je puno više nego prethodnih godina. Javna priznanja dobitnicima e biti uru ena na proslavi Dana grada 14. svibnja 2014. godine.

Kolegije je središ anskom atleti arskom vetera-

nu Kreši Leva i u povjerio organizaciju Utrke Grada Mursko Središ e te mu dodijelio 10.900 kuna za pomo u organizaciji.

Grad e za izradu “preslice” - dijela potrebnog na skeli u Križovcu - poduze u “Tekeli projekt inženjering” platiti 10.500 kuna. Me imurskoj zakladi solidarnosti “Katruža” Grad e platiti 1 kunu po broju stanovnika na ime godišnje lanarine. (sm)

Valent, Valent, svetec dragi D

anas, pola stolje a kasnije, kao da je sada slušam, sje am se pjesme u vratišine koj župnoj crkvi na blagdan i proštenje Svetog Valentina. S crkvenog kora, za koji se govorilo “okoruš“, odjekivao je refren prigodne pjesme: Valent, Valent, svetec dragi, ufanje svih vjernika...

Bio je to lijep trenutak, ali i lijepa uspomena na godine kada sam redovito dolazio na valentinovsko proštenje u Vratišinec. Nakon svete mise redovito bih s mamicom

Francom išao na proštenjarski objed “k Lajtmanovima“, križovatim kumovima obitelji Matoša i Deban. stinski povod upravo mi je bila ova lijepa popijevka, kojoj stvarni naslov ne znam, premda mi je za svojeg života gospo a Micika Marija Tuksar rekla naziv pjesme i otpjevala mi je mnogo puta.

Kasnije su povod bile i vratišinske i kralovske puce, jer nešto je bilo “zaljublenog“ u zraku, premda se u ono vrijeme o Valentinu nije govorilo

I

kao o svecu zaljubljenih, nego više kao ozdravitelju duše i tijela. vaj put želim povodom Valentinova re i nešto drugo. elim re i da primje ujem kako roditelji sve manje ili gotovo uop e posljednjih godina svojoj djeci ne daju ime Valentin ili Zdravko. A toliko spominju i slave Valentinovo kao dan zaljubljenih. Želim upravo danas na Valentinovo, kada je svjetlo dana ugledao 961. broj

O Ž

kovcom, te dalje s ostalim dijelovima ovih dviju država.

Tako je grad Hrvatskim željeznicama poslao izmjene detaljnog plana ure enja Gospodarske zone Brezje, gdje se predvi a izgradnja industrijskog kolosijeka s isto ne strane od postoje e pruge Mursko Središ e Lendava. Hrvatske željeznice su se o itovale i nazna ile kako postoje realne šanse da se taj kolosijek izgradi.

Kako bi se aktivnosti što brže i kvalitetnije odvijale, Kolegij gradona elnika Dražena Srpaka zadužio je pro elnika Ureda Grada Miljenka Štefani a da poduzme sve potrebne pravne korake i radnje kako bi se stvar konkretizirala, što zna i da bi Gospodarska zona Brezje dobila željezni ki kolosijek i dostup vlakovima, odnosno željezni kim vagonima s materijalima potrebnima

Me imurskih novina, da se mnogim mladim vjen anim parovima dogodi prava ljubav okon ana novim životom koji e dobiti ime današnjeg sveca, svetog Valentina ili Valentine, Zdravka ili Zdravke. a radost svetom Valentinu, mnogim japicama i mamicama, djedovima i bakama, kao i sve enicima koji e ih krstiti. vremenu u kojem živimo potrebna je istinska ljubav i zaljubljenost, a potrebno je i o iš enje duhovno i tjelesno. Valentinovo je prigoda za razmjenu takvih osje aja, koji e svijetu i po-

N U

za preradu u pogonima koji se planiraju izgraditi i jednako tako odvoz gotovih proizvoda. Na novinarsko pitanje gdje e to no biti most na Muri i gdje e zaobilazna cesta zaobi i Mursko Središ e, Srpak odgovara: - Prvo Hrvatska i Slovenija trebaju odrediti lokaciju mosta, to je njihova nadležnost. Kada e se to znati, onda emo mi znati kuda e zaobilaznica prolaziti da do e do mosta.

Prema do sada izra enim planovima, zaobilaznica e poktaj TEAM-a prelaziti cestu Mursko Središ e - Peklenica i najvjerojatnije kod odlagališta Hrastinka nastaviti prema budu em mostu.

To je realna opcija, smatra Srpak. Grad e u tom dijelu naselja, konkretno u ulici Franje Koroša, produžiti niskonaponsku mrežu i postaviti rasvjetu, za što e platiti 38.418 kuna. (S. Mesari )

operanti i op inski te školski elnici ustvrdili su kako je za dovršenje radova potrebno oko 120 radnih dana, što zna i da e do kraja ove školske godine svi radovi biti u potpunosti dovršeni, a to je davna želja u enika, u itelja, gra ana i politi ara.

(S. Mesari )

VMO PEKLENICA

Barbara Novak i tvrtka “Allvar” za javna priznanja Vije e Mjesnog odbora Pek lenica, pod predsjedanjem Ivane Maltari , odlu ivalo je o prijedlozima za izbor osoba i ustanova koje e predložiti za javna priznanja Grada Mursko Središ e.

Vije e je odlu ilo za Nagradu Grada Mursko Središ e predložiti poduze e “Allvar” d.o.o. Peklenica, a za Zahvalnicu Grada Mursko Središ e pjesnikinju, spisateljicu i aktivisticu Barbaru Novak iz Peklenice.

Tvrtka “Allvar” je u vlasništvu obitelji Fran i , bavi se izradom posu a i predmeta iz “rosfraja”, dok je Barbara Novak vrlo istaknuta u aktivnostima Matice hrvatske akovec, župe Vratišinec i Odbora za otkrivanje grobišta poubijanih osoba nakon II. svjetskog rata. (sm)

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA glavito našoj Domovini i njezinim žiteljima donijeti ljubav, radost i ufanje, kao što kaže pjesma, odnosno njezin refren: Valent, Valent svetec dragi, ufanje svih vjernika, ali i grješnika koji žele biti bolji, baš od danas, od Valentinova. Od danas kad se “fti eki ženijo“ i kad se u zraku osje a dolazak prolje a. amo da nam radost Valentinova i prolje a ne pokvare poplave, jer dok ovo pišem slušam na radiju kako bujaju i razlijevaju se rijeke u Hrvatskoj.

S

PIŠE: STJEPAN MESARI

14. velja e 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ŽITELJI Selnice potpisivanjem peticije žele onemogu iti izgradnju peradarnika pokraj svog naselja. Investitor Antun Kocijan naziva ih - jalnušima

Smrdi im pile i drek, pa traže da se novi peradarnik izgradi na drugoj lokaciji - Tražimo da se ispune tehnološki uvjeti na postoje oj farmi, odnosno da se ugrade filteri za pro iš avanje zraka. Na taj na in omogu ava se donekle kvalitetan život na tom podru ju, stoji u peticiji gra ana, koja je dostavljena na Op inu PIŠE: STJEPAN MESARI

Tema, ako ne baš svih, ali velikog broja, razgovora zadnjih tjedana u Selnici je “peradar Kocijan”, koji u Selnici ima izgra enu farmu za tovljenje pili a i kani izgraditi još jednu.

Situacija je uzavrela te je organizirano potpisivanje peticije gra ana, kojom se traži rasprava o izmjenama i dopunama Prostornog plana ure enja op ine Selnica. Peticiju je potpisalo 150 gra ana, ali je kasnijim provjeravanjem podataka broj zaokružen na 84 pravovaljana potpisa.

- Ovim putem podnosimo primjedbe na izmjene i dopune Prostornog plana na katastarskim esticama 17174 i 17145 na kojima se planira proširenje postoje e farme, vlasnika Antuna Kocijana. Sadašnja farma udaljena je od gra evinske zone cca 200 metara i zbog speci i ne djelatnosti izaziva veliko nezadovoljstvo ljudi na tom podru ju zbog smrada koji moraju podnositi, posebno u ljetnim mjesecima. Novom farmom još bi se više ugrozilo stanovništvo, jer se navedene parcele nalaze blizu gra evinske zone, ime bi se dodatno smanjio zeleni pojas izme u gra evinske zone i farme i na taj se na in narušila kvaliteta života i zdravlje ljudi na tom podru ju. Nismo protiv izgradnje farme, ve tražimo da se ona pomakne dalje od postoje e prema polju, gdje je predvi en prostor za farme. Tražimo da se ispune tehnološki uvjeti na postoje oj farmi, odnosno da se ugrade ilteri za pro iš avanje zraka. Na taj na in omogu ava se donekle kvalitetan život na tom podru ju, stoji u peticiji koja je dostavljena Op ini.

Postoje i peradarnik iz kojeg, po rije ima gra ana, do njih dopire nepodnošljivi smrad

ko bismo doznali pravu istinu.

Odmah treba re i kako su ljudi govorili, ali ne žele da spominjemo njihova imena i prezimena, ni da ih fotogra iramo, što nas je iznenadilo, s obzirom na to da se imena i prezimena nalaze na listi potpisnika peticije.

Ljudi kažu kako je Kocijan vrlo neugodna osoba i boje se njegove osvetoljubivosti te da je manje-više sve izre eno u peticiji. Svi odreda tvrde kako nemaju ništa protiv toga da Kocijan gradi peradarnik, ali neka to bude na drugoj lokaciji, a na postoje em da ugradi sve tehnološke elemente kako jednostavno iz peradarnika u naselje ne bi dolazio smrad.

Kažu kako nisu protiv Kocijana, nego obrnuto, Kocijan je protiv svih njih. Da je protiv njih bio i kada je gradio postoje i peradarnik, jer je prije izgradnje govorio kako e to biti skladište i garaže za njegovu graditeljsku

Nismo mi protiv Kocijana, nego je on protiv nas Punih pet sati proveli smo s nekima od potpisnika peticije, kao i s drugim mještanima, ka-

Potpisnici peticije protiv Kocijanovog peradarnika

djelatnost. - Nismo jalnuši, samo želimo normalne uvjete za život.

Iz ovog peradarnika ljeti se širi nesnosni smrad i ovdje nije mogu e normalno živjeti. Susjedi su se ak odselili odavde, a gradilišta nitko ne može prodati, jer tko e graditi ku u na prostoru koji e biti ispunjen smradom.

Ponavljam, nismo protiv izgradnje, ali druga ije i drugdje. Imamo pravo na zdrav i ist zrak, koji sada nemamo i to je cijela istina. Sve ostalo, kao i pri e o ‘jalnušima’ i sli no, jesu bez osnove, kaže Verica Novak, prva susjeda Kocijanovog peradarnika i jedina osoba koja je pristala da joj objavimo identitet i fotogra iju.

Nije ispravio nedostatke ni na sadašnjem peradarniku, a obe ao je!?

- Još 2011. godine na Op inskom vije u donesen je zaklju ak kako svatko tko želi graditi novu farmu bez obzira na Prostorni plan treba napraviti Studiju utjecaja na okoliš.

Iz tadašnje rasprave jasno se vidjelo kako su ve bili organizirani sastanci s mještanima na kojima je investitor Antun Kocijan obe ao mještanima ispraviti nedostatke na postoje em peradarniku. Na žalost, do dana današnjeg nije poduzeo ništa ni po jednom pitanju. Gospodin Kocijan obavezno treba najprije ispraviti nedostatke na sadašnjem peradarniku i napraviti sve ono što je zaklju eno još

2011. godine, a to je Studija utjecaja na okoliš.

- Ja sam razgovarao s Kocijanom, saslušao njegove želje, planove i obe anja, ali se bojim, pou en dosadašnjim iskustvom, da on obe anja ne e ispuniti.

Razgovaram i s ljudima i sutra (subota, 15. velja e) pa u ih primiti kao i Kocijana i pokušati izna i najbolje rješenje. Razumijem Kocijana koji želi raditi, ali razumijem i ljude koji su u ve ini slu ajeva s pravom nezadovoljni. Osobito su u pravu ljudi koji žive u blizini peradarnika. Op ina Selnica nema ništa protiv izgradnje peradarnika, ali tražimo da to bude na lokaciji predvi enoj za takvu namjenu, koja se nalazi izvan naselja, u polju prema Murskom Središ u.

Ne vidim osobit razlog Kocijanovom inzistiranju da novi peradarnik bude pokraj postoje eg,

Žele amfiteatar s autobusnim stajalištem situacije uz koje su projekti vezani. Školski ravnatelj Branko Jalšovec kaže kako je najvažniji projekt izgradnja am iteatra sa stajalištem za školski autobus ispred zgrade Osnovne škole Selnica, uz županijsku cestu Štrukovec - Sveti Martin na Muri.

Slijedi projekt uklanjanja stare i ugradnje nove stolarije, te zamjena dotrajale i ugradnja nove pe i za centralno grijanje u mati noj školi. etvrti po redu, ali gotovo ništa manje vrijedan i važan, projekt jest ure enje stana koji se nalazi na katu Podru ne škole u Zebancu.

Zar bih dobio novac iz IPARD-a da ne zadovoljavam EU standarde?

Razgovarali smo s cijelom obitelji Antuna Kocijana, koji je bez ikakvih uvjeta pristao na razgovor i fotogra iranje i ve po tome je druga iji od potpisnika peticije.

- Prvo i prvo, ja nisam opasna osoba ni nekakav nasilnik, nego sam poduzetna i radišna osoba. Svjestan sam nedostataka na postoje em peradarniku i uklanjam ih koliko mogu i koliko je potrebno. Potpisnici peticije, od kojih mnogi nisu iz Selnice, traže postavljanje nekakvih iltera koje nema ni jedan peradarnik u Me imurju. Pitam se: kako nisu jalnuši ako im ne smeta peradarnik koji se nalazi pokraj Osnovne škole Selnica u samom centru naselja?

Ja sam ozbiljna osoba i ozbiljan investitor koji u peradarnik namjerava investirati etiri milijuna kuna. To je ve inom novac iz IPARDA i zar bi mi netko dao

Kocijan pokazuje mjesto gdje bi se nalazio novi peradarnik

OSNOVNA škola Selnica

Osnovna škola pri kraju je izrade ak etiri projekta koje e usmjeriti prema EU fondovima, odnosno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i Me imurskoj županiji. Vrijednost projekta bit e procijenjena kada predstavnici Ministarstva i Županije posjete školu i uživo vide

jer na novoj lokaciji može se širiti koliko želi i nitko ne e imati ništa protiv njega, kako on tvrdi da su ljudi ‘jalnuši’. Neka izradi ili ishodi Studiju utjecaja na okoliš i neka ispravi nedostatke na postoje em peradarniku te, ako sve bude pravilno i po zakonu, onda neka bude. Protiv zakona i gra ana ni ja ni Op ina ne emo i i, kaže na elnik op ine Selnica Ervin Vi evi .

Ravnatelj Jalšovec vjeruje kako e projekti nai i na razumijevanje Ministarstva i Županije te biti realizirani u skorije vrijeme.

- Am iteatar je važan jer e prakti ki riješiti dva problema. Prvi je što e djeca ekaju i autobus imati mjesto gdje se zadržavati, a drugo je

što e autobus do i na školski teren i djecu na miru ukrcati i iskrcati. Sada autobus stoji na javnoj površini i na odlasku djece s popodnevne smjene do tamo ih prate u itelji. Ujedno, am iteatar e nam poslužiti za razne školske priredbe. Stan u Zebancu godinama je goru i problem. U njemu su nekada stanovali u itelji, bra ni par Mamula, koji su umrli, a kako nisu imali djece, poslije njihove smrti stan je dugo bio

- Nismo protiv Kocijana, nego želimo isti zrak, kaže Verica Novak, prva susjeda i jedina osoba koja se htjela fotografirati i otkriti svoj identitet

takav novac da ne zadovoljavam EU standarde i kriterije. Op inari me šalju u izgradnju tamo na nekakvu parcelu za koju ni ne znam gdje je i pitanje je ho u li mo i do nje dovesti energente i cestu. U tu ‘vukojebinu’ ne idem i borit u se svim pravnim sredstvima da novi peradarnik izgradim uz postoje i. Spreman sam podi i zelenu ogradu, premjestiti ventilatore i sve ostalo kako to nalažu propisi i kako to imaju peradarnici u Belivi, Lopatincu, Dragoslavec Selu... Ovi koji dok ja radim gledaju ‘serije’ mogu me ometati u planovima, ali me ne e zaustaviti. Petljali su s potpisima na peticiji, sada nemaju hrabrosti imenom i prezimenom stati pred novinare, nego jednostavno rovare. Od kuda i zašto da ja pla am 1,5 milijuna kuna za infrastrukturu na novoj lokaciji, kada ovdje imam sve što treba. I na kraju, kako ne smrdi mojoj obitelji, mojim gostima i prijateljima, nego samo nekolicini ljudi. Znam da su peticiju mnogi potpisali iz solidarnosti s mojim susjedima, rekao nam je Antun Kocijan, pokazavši svu dokumentaciju za novi peradarnik u kojem bi tovio 20 tisu a pili a u jednom turnusu. Kao i u postoje em, koji se nalazi na 1200 kvadratnih metara. Istina, Studiju utjecaja na okoliš nismo primijetili. To i nije naš posao, a vjerojatno je za one koji su izradili projekte i nacrte. Uskoro e biti sjednica Op inskog vije a na kojem e vjerojatno biti donesena kvalitetna odluka, koju e investitor trebati poštivati.

- Ja sam ozbiljna osoba i ozbiljan investitor koji u peradarnik namjerava investirati etiri milijuna kuna.

To je ve inom novac iz IPARDA i zar bi mi netko dao takav novac da ne zadovoljavam EU standarde i kriterije, poru uje vlasnik peradarnika “ni iji“ - zatvoren. Ne tako davno pojavili su se zakonski nasljednici koji su spremni stan prodati, ali traže visoku cijenu. Sada su je spremni sniziti i stoga tražimo na in da za kupnju ishodimo novac, a to inimo projektom kojim e stan biti preure en za u eni ke potrebe, naglašava ravnatelj selni ke škole Branko Jalšovec, škole koja se isti e kvalitetnim radom i skrbi za tražene standarde.

(S.Mesari )

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAGUTIN Fran i iz Peklenice, proizvo a krumpira, ovih dana najviše vremena provodi u klijalištu

Kakve e biti klice, takav e biti i krumpir - Ovog trenutka na sjemenskom krumpiru izrastaju klice koje se oblikuju i priskrbljuju osobine koje su potrebne za dobar rast biljke i kasnije gomolj krumpira PIŠE: STJEPAN MESARI

Ovih dana proizvo a i krumpira veliki dio vremena provode u klijalištima u kojima se nalazi sjemenski krumpir koji e zasaditi ovo prolje e.

Posjetili smo Dragutina Fran i a iz Peklenice, jednog od najve ih proizvo a a merkantilnog krumpira u ovom dijelu Me imurja, i zatekli smo ga u podrumu kako prebire po sjemenskom krumpiru. Mali gomolji krumpira vjerojatno su se ugodno osje ali u njegovim rukama, jer vidjeli smo s koliko ih je obzirnosti preokretao, gledao i smještao u sanduke.

- Vidite, ja nemam posebno ure eno klijalište, ve sjemenski krumpir držim u podrumima, kao i merkantilni.

Proizvodim koli ine koje mogu smjestiti u podrume i tako dobivam proizvod sli an onom iz vremena naših roditelja i predaka. Reklo bi se kako imam starinski i ekološki krumpir,

Dragutin Fran i svakodnevno pregledava krumpir u svom klijalištu

što je vrlo blizu istini, premda je rije ipak o novijim sortama krumpira, uzgojenima na tradicionalan na in, kakvim se malo tko bavi, jer ne daje velike prinose.

Proteklih tjedana skidao sam prve klice sa sjemenskog krumpira, koje su zbog toplog vremena rano izašle iz tkiva

krumpira, a sada nadzirem rast klica koje izlaze na površinu krumpira. Okre em sanduke kako bi zrak strujao izme u gomolja, a klice oja ale.

One pred sadnju ne smiju biti duga ke ni tanke. Tek centimetar-dva dužine i promjera oko tri do etiri milimetra.

Trebaju biti vrlo vrste, blage ruži asto-zelenkaste boje i ne ošte ene. Jer kakve su klice na sjemenskom krumpiru, takav e biti krumpir u jesen kod berbe.

Sadnja e zapo eti krajem ožujka ili po etkom travnja i do tada treba biti pažljiv kako bi pred sadnjom sjemenski krumpir bio u kondiciji da na-

Ovog trenutka ni u optimalne klice na sjemenskom krumpiru

14. velja e 2014. kon sadnje vrlo brzo nikne i pravilno se razvija. Zapravo se sada regulira berba, odnosno prinosi, i mi ovog trenutka o tome odlu ujemo u podrumu, odnosno klijalištu, naglašava Fran i , koji e proljetos zasaditi oko tri hektara sjemenskog krumpira.

Vineta - sorta koja najviše obe ava Ne tako davno Fran i je pod krumpirom imao i desetak hektara, me utim, loše stanje u poljoprivredi utjecalo je na smanjenje površina pod krumpirom, a osim toga on želi proizvesti krumpir sa što manje kemijskih primjesa u gomoljima.

- Nekoliko godina unazad sadim krumpir iz vlastitog uzgoja pa mogu re i kako još samo ime govori iz koje sorte potje e, dok je okus posve druga iji, prirodniji, jer u klijalištu ne koristim nikakva zaštitna sredstva.

Sadim sorte iz druge i tre e generacije sjemenskog krumpira desire, jarla, agrija i vineta.

Upravo e vineta biti sorta koja e se najviše tražiti u naredne tri- etiri godine.

Pokazala se kao odli na stolna sorta koja zori dosta rano, daje solidne prinose i ujedna ene okruglo-ovalne plodove.

Doma ice kažu kako je vrlo ukusan, korektan u pripremanju na bilo koji na in i nije osjetljiv za držanje u podrumu ili smo nici, rekao nam je Dragutin Fran i , dodaju i kako krumpir i dalje ostaje zna ajna poljoprivredna i gastronomska kultura, no šteta je što veliki proizvo a i više brinu o prinosima, a manje o izvornoj kakvo i plodova.

Osim spomenutih sorti, u Me imurju se sade još i kondor, jerla, kleopatra, riviera i bryt.

Po zastupljenosti u ratarskim kulturama krumpir zauzima tre e mjesto, iza pšenice i kukuruza. Me imurski krumpiraši proizvode dovoljno krumpira za potrebe pola Hrvatske, ali je primjetno da se površine pod krumpirom smanjuju iz godine u godinu. Proizvedene koli ine nisu znatno smanjene jer ratari u proizvodnji koriste nove tehnologije i visoko prinosne sorte.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Kam su dišli svi ti ljudi Druga srijeda u velja i na akove kom placu i sajmu bila je jedna od najsiromašnijih po broju prodava a, kupaca i posjetitelja. - Kam su otišli svi ti ljudi, pitala je prodava ica koja redovito svaku srijedu posljednjih dvadesetak godina dolazi na akove ki plac. I zaista, što je razlog tako slabom posjetu placu i sajmu, poglavito u sredini mjeseca, kada su na ra une sjele mirovine, pla e i naknade. Jedva smo nabrojili artikle za sastavljanje liste cjenika, jer ponuda je zaista

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - grah - kiselo zelje - krumpir - luk - mrkva - jabuka - pšenica - kukuruz - zob - je am

25 kn/kg 16 kn/kg 2 kn/kg 6 kn/kg 8 kn/kg 6 kn/kg 1,80 kn/kg 1,60 kn/kg 2 kn/kg 1,70 kn/kg

bila slaba, gotovo nikakva. A i kome bi prodava i ponudili svoju robu kada nikoga ne-

ma. Gotovo nikoga nije bilo kod pe enjara i uli smo kako dvoje njih razmišlja o zatva-

ranju objekta, za sada u zimskom vremenu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

14. velja e 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Zašto sadimo drve e?!

RAZLOZI ZA SADNJU DRVE A Drve e je životni dio svih ljudskih naseobina od najranijih vremena. Tako drve e i sad, od lisnatih avenija u središtu Manhattana do trešnjama prekrivenih šetnica Tokija, unosi ljepotu i blagodati okoliša ravno do srca naših velegradova i sela.

U gradovima se drve e za javne parkove i drvorede masovnije sadi od 18 stolje a.

Prije je ono bilo privilegija kraljevskih pala a i svetišta. Pa i ti po etci sadnje provodili su se samo u bogatijim kvatrovima gradova. Siromašniji stambeni i industrijski dijelovi ostavljani su uglavnom bez drve a. U Viktorijansko vrijeme razvila se ideja o parkovima kao ‘zelenim plu ima’ gradova. Danas se neke od najboljih kolekcija drve a nalaze u gradskim parkovima gdje ljudima pružaju mogu nost opuštanja, druženja i šetanja. Platane i jablane sadili su i stari Rimljani

u tlo kraj cesta izme u gradova.

Služile su kao zaštita od sunca i zaklonište njihovim legijama na putovima preko Evrope. Tu tradiciju ponovio je Napoleon i mnogi se napoleonski drvoredi još mogu vidjeti na cestama duž Francuske, Njema ke i Španjolske.

Ambijentalne blagodati drve a u gradovima na kraju Viktorijanskog razdoblja opisao je Ebenezer Howard u knjizi ‘Gradski vrtovi budu nosti’. Te se ideje od tad koriste u podizanju novih ljudskih naseobina. Tako da su drvoredi i parkovi ucrtani u planove naselja prije nego su podignute

ku e i izgra ene ulice. Neki velegradovi poti u kampanje masovne sadnje drve a. Do 2010. u središtu Londona bit e posa eno milijun stabala.

Prednosti ozelenjenih pred samo betonskim gradovima su mnogobrojne. Drve e smanjuje zaga enost zraka. Pomaže hvatanju zaga enih estica koje lebde u njemu. U jednoj godini 0,4 ha drve a u gradskom parku apsorbira istu koli inu uglji nog dioksida kao što ga proizvede vožnja prosje nim automobilom na trasi dugoj 41850 km. Gradsko drve e uva vodu i smanjuje poplave.

Drve e smanjuje površinsko otjecanje za oluja jer njihovo korjenje pove ava propustljivost zemlje. Drve e mijenja lokalnu klimu pomažu i hla anju efrkta ‘vru i otok’ u gradovima u unutrašnjosti koji uzrokuje pohrana toplinske energije u betonu, eliku i asfaltu.

Dr ve e t ako er pruža ugodniji okoliš za život i rad.

Smanjuje brzin u vjetra oko visokih zgrada, pove ava vlagu u suhim klimama i nudi rashla uju u sjenu u vru im sun anim danima.

Bez drve a gradovi i velegradovi sterilan su krajobraz.

Drve e dodaje prirodan karakter, pružaju i boje, cvjetove, mirise i prekrasne oblike i teksture. Drve e za parkove i drvorede mora ujedno imati dosta veliku toleranciju na uvjete gradske sredine. T uvjeti obi no nisu idealni za rast drve a ali se drve e dobro prilago ava.

Ako smo Vas potaknuli da ovog prolje a zasadite i jedno drvo, puno smo u inili. Možete o tome odlu iti ovog Valentinova kao znak ljubavi prema Svijetu!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Tularemija Tularemija je zarazna bolest pretežno divljih glodavaca koji se povremeno prenosi na doma e životinje i ovjeka (zoonoza), akutnog je ili kroni nog toka.

Etiologija i epizootiologija: Uzro nik je Francisella tularensis. Od doma ih životinja bolest je utvr ena kod ovce i pasa , a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za ovjeka, barem u Europi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontamnirana voda i hrana. Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste životinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se in iciraju aportiraju i ubijene ze eve ili ptice.

Uzro nik ulazi u životinju i ovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i respiratorni trakt (kontaminiranom prašinom) ili kroz kožu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.) .

Za bolest su prijemljive brojne vrste životinja. Otprilike u dvadesetak vrsta životinja utvr ena je tularemija.

Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica, gmazovi i žabe.

Razudbeni nalaz: Kod akutnih slu ajeva nalaze se hiperemije larinxa i plu a, plu i edem, akutni gastroenteritis, pove ani limfni vorovi, osobito mezenterijalni i slezena.

Obi no nema krvarenja.

Kod kroni nih slu ajeva nalaze se mršavost, anemija, nekroti ni vori i u jetri, slezeni, plu ima, uop e na ulaznim vratima infekata u koži (ubod krpelja) , nekroti na žarišta, pleuritis i bronhopneumonija.

Klini ki nalaz: Ovca.

Bolesne ovce su nevesele, apati ne, ne jedu, zaostaju za stadom, šepaju, temperatura im je do 41,6 C , slabe

su u zadnjem kraju, a u koži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

Pas. Mršavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po površini tijela, jako pove ani limfni vorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela.

Zec. Senzorij bolesnog zeca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaši se ovjeka. Seljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije ht io bje ž at i .

Obi no smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manježne kretnje.

Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 % a letalitet oko 25 %. Ovisi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati.

Dijagnoza: Tularemija e se jedva mo i klini ki prepoznati, ipak može se posumnjati u nju ako postoji epizootiološka indikacija. Patološko-anatomski može se zaklju iti na tularemiju ako postoje nekroti ni vori i sastav-

ljeni od vrlo žilave gotovo gumozne mase.

Tularemija se može sigurno dijagnosticirati bakteriološki, imunitetski, i biološkim pokusom. Za života pretragom nekroti nih vori a ekstirpiranih pove anih limfnih vori a, a postmortalno pretragom promijenjenih djelova organa. Imunitetski može se za života dijagnosticirati tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomo u alergena tularina. Biološki pokus vrši se na zamor adi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama može se utvrditi tzv. anamnesti ka dijagnoza tularemije. Diferencijalnodijagnosti ki treba isklju iti pasterelozu i pseudotuberkulozu.

Lije enje: Bolesne životinje treba neškodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge životinje i ovjeka (vidi pro ilaksa) pa ih ne treba lije iti. Mogu se izlije iti streptomicinom.

Pro ilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. Treba uništiti izvore i rezervoare infekcija.

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Ljudi i događaji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE TEA DVANAJŠ AK, k erka poznatoga me imurskog vinara iz Dragoslavca, nakon završetka fakulteta osuvremenjuje obiteljsku vinarsku pri u

Kad stvaram vina, razmišljam o ovjeku koji e ga piti

- O vinu intenzivno razmišljam, kreiram ga i uživam u njemu. Želja mi je da i konzumenti osjete svu ljepotu i draž naših vina, jer kad stvaram vino razmišljam o ljudima koji e ga piti

PIŠE: STJEPAN MESARI

Nekada vrlo cijenjena i ugledna vinarska obitelj Kozol iz Dragoslavca ponovno je najbolja ne samo u ovom lijepom vinogradarskom naselju, nego i Me imurju, pa i Hrvatskoj. Slavu i umješnost stvaranja vina danas pronose i ine ga božanstvenim Rajka i njezina k erka Tea, a svesrdno im u tome pomaže suprug i otac Zdravko.

Niz godina vinarska obitelj Dvanajš ak - Kozol me u najboljim je vinarima u ovom dijelu Europe, no posljednjih godina zauzima sve više mjesta na izbirljivom tržištu i sve je prepoznatljiva po kvaliteti kapljice te dizajnu boca i eti-

keta. Tome najviše doprinosi Tea, uzdanica obitelji Dvanajš ak - Kozol. Tea je nedavno završila fakultet i postala magistra poslovne ekonomije u turizmu, ali nije posao tražila u nekom uredu, agenciji ili hotelu, nego je odlu ila ostati kod ku e na imanju uz vinograd, grož e, vino i svoju obitelj. Roditelji Zdravko i Rajka pak su joj dali puno povjerenje te danas ona stvara vina poznate DK marke, ali i novi pristup potroša ima.

- Godinama pratim sve što je vezano uz vino i njegovo stvaranje, ali i konzumente. Donedavno smo mi, ali i drugi vinari, uglavnom razmišljali kako proizvesti dobro vino i što brže i bolje

ga prodati, ne zamaraju i se time tko ga kupuje i pije, bitno da mu je dobro i da nama plati. Me utim, danas je druga ije u Vinarskoj ku i Dvanajš ak - Kozol jer svi mi razmišljamo o osobi koja e ga konzumirati. Poznajemo puno naših kupaca, ali i znamo što konzumenti traže i takva vina stvaramo, kazala nam je Tea.

Karakterno vino za karakternog potroša a Ona posebice razmišlja o tome kakvo vino ponuditi ljubiteljima vinske kapljice da budu što bolje raspoloženi…

- Danas odgovorno stvarati vina zna i brinuti i misliti

o potroša u i ponuditi mu vino koje e ga oraspoložiti, koje e ga poticati na promišljanje, jednostavno mu dati to pravo uživanje. Odgovorno stvarati vino zna i stvoriti proizvod koji e me u ljudima biti poveznica, a ne razdvojnica. Vino takne ovjeka u srce i dušu i zato treba to vino biti karakterno, mora ovjeku dati samo ono najbolje, najljepše i najkvalitetnije. Osobito se radujem kada vidim ovjeka koji je popio naše vino kako je postao veseljak, kako razmišlja smireno, da ne sili u vozilo svjestan da je previše popio, a ja sam sretna što je osoba karakterna. Malo udno zvu i, ali mi stvaramo karakterna vina i karakterne potroša e.

UDRUGA “ZLATNE RUKE“

IVANA ŽIV EC, direktorica

Mješt za otv Nakon povratka s fakulteta svi planovi vezani su joj uz daljnji razvoj obiteljske vinske pri e.

- Kratko je vrijeme prošlo nakon završenog fakulteta, ali rezultati ohrabruju i poticaj su da sam na dobrom putu. Vino je naša prošlost, sadašnjost i budu nost i u njemu ostajem.

Ja bdijem nad vinom, pazim na sve detalje kako bi ono u aši bilo vrhunsko - božanstveno. Pretežiramo suha vina i odgovorno tvrdim kako su naš sauvignon, pušipel, pinot i grofovo ukusna i karakterna vina, što je zasigurno novost u hrvatskom vinarstvu. Veli stara poslovica ili izreka kako je u vinu istina (In vino veritas), a vino je meni u srcu, poru ila je na kraju Tea Dvanajš ak.

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

S prvim danom 2014. godine Turisti ka zajednica i Turisti ko-informativni centar (TIC) op ine Sveti Martin na Muri ima svoju direktoricu.

Na osnovu rezultata iz javnog natje aja, Povjerenstvo za izbor i imenovanje za direktoricu je imenovalo Ivanu Živ ec iz Svetog Martina na Muri, koja je do sada obavljala službeni ke i tajni ke poslove u Turisti koj zajednici i Op ini Sveti Martin na Muri. Rije je o djevojci koja je niz godina sudjelovala u izradi planova i sukreirala programe svetomartinske Turisti ke zajednice.

Na raspisani natje aj prijavila su se etiri kandidata,

MOTO nauti ki klub “Vidovski zlatari”

S predsjednikom Otvaranje Z Josipovi em popile kavu bio je povije

lanice Udruge žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine "Zlatne ruke“ po etkom prošle godine prijavile su se za susret s predsjednikom Josipovi em i ove godine su krajem sije nja dobile priliku u opuštenoj atmosferi s njim porazgovarati i popiti kavu.

- Susret se ostvario u subotu 25. sije nja ove godine. Za razgovor smo se pripremale s velikim uzbu enjem i s puno pažnje dogovarale susret, rekle su lanice Udruge.

- Teme razgovora bile su: uvanje tradicije i kulturne baštine, veze s obrazovnim organizacijama u cilju ostvarivanja me uge-

Od rujna prošle godine su “svoj na svome“, a darovnicu za korištenje prostorija na neodre eno vrijeme uru io im je na elnik Grivec na skupštini

neracijske suradnje, cjeloživotno u enje - radionice i predavanja za lanice i suradnja s udrugama, ustanovama, institucijama i medijima.

Predsjednika su upoznale s radom, s naglaskom na navedene

OSNOVNA škola Belica

Poga e za ptice Mali uvari prirode iz Osnovne škole Belica nisu zaboravili na ptice. Kao i svake godine, na drve e ispred škole postavili su lojne poga e. Nadaju se da e pticama koje nisu odletjele na jug u hladnim zimskim danima vratiti energiju. (zj)

teme, i u opuštenoj atmosferi vodile kratak razgovor. Predsjednika je posebno zanimalo kako sura uju s medijima, ali i, primjerice, situacija oko toga mogu li se u Udrugu u laniti i muški.

Odgovoreno mu je da, s obzirom

na zna aj Udruge u društvu, ali i da mediji esto imaju važnije teme za život gra ana, rad Udruge pra en je na zadovoljavaju i na in, dok što se ti e muških oni se do sada nisu pokušali u laniti, ali ih u radu prate i podržavaju.

- Sredile smo dojmove i proanalizirale sam tijek razgovora.

Zadovoljne smo što smo imale prigodu uživo razgovarati s predsjednikom. Osjetile smo njegovu jednostavnost i veli inu kakva krasi samo visoko kulturnog i visokoobrazovanog ovjeka, poru uju lanice.

Na kraju su predsjedniku zahvalile na susretu i pozvale ga sa suprugom na tradicionalnu izložbu u akovec. Zahvalio je na pozivu i obe ao do i, ukoliko e imati slobodan termin. Predsjednik RH upu uje pozdrave svim Me imurkama i Me imurcima. (foto: Ured predsjednika RH)

U prostorijama Doma kulture izvještajnu godišnju skupštinu održali su lanovi Moto nauti kog kluba "Vidovski zlatari" iz Donjeg Vidovca. Uz lanstvo, skupštinu su uveli ali predstavnici op inskih udruga, srodnih klubova iz Preloga i Donje Dubrave, a tu su bile i supruge lanova, za koje je re eno kako su im one velika potpora pogotovo kada iskazuju razumijevanje za njihove brojne obveze. Predsjednik zlatara Nenad Lukša osvrnuo se na rad u prošloj godini.

Demonstracija ispiranja zlata Uz primarnu zada u, demonstraciju ispiranja zlata i organizaciju spustova dravskim amcima vodama Drave, organizirali su i druge manifestacije. Najve u takvu imali su u travnju, koja je trajala tri dana, a bila je povezana sa sijaset turisti kih

ponuda mjesta. Zlatari su se angažirali u iš enju okoliša za ljepši izgled Donjeg Vidovca, skupljanju sekundarnih sirovina, od kojih su zaradili dosta novca koji su korisno utrošili, pa su tako spomenuli kupnju župne zastave, a uz to župi su darovali i 1.000 kuna. Sudjelovali su i na natjecanju u Prelogu, gdje su se borili za labu e pero, osvojivši drugo mjesto, a natjecali su se i u veslanju koje je organizirao Nauti ki klub "Fljojsar" iz Donje Dubrave.

Na tom je natjecanju po prvi put nastupila i jedna njihova ženska ekipa. Po prvi put su s 36 lanova organizirali dvodnevni spust Dravom do Križnice. Manifestaciju koja im je postala zaštitni znak - Lov na zlatarski prsten - i ovaj put su s ponosom istaknuli, a koliko je velika, pokazuje i podatak da je dobila potporu s državne razine.

Povijesni doga aj za njih se dogodio u rujnu, kada su

14. velja e 2014.

Ljudi i događaji 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

a TIC-a Sveti Martin na Muri, govori o protekloj sezoni i planovima za naredno razdoblje

tane želimo educirati varanje vlastitih obrta Cilj nam je maksimalno i kvalitetno pove ati turisti ke sadržaje i proizvode na podru ju cijele op ine.

Stoga emo besplatno stru no educirati sve zainteresirane gra ane kako bi im olakšali pokretanje i otvaranje vlastitih obrta te ku nih radinosti vezanih uz razvoj turisti ke ponude od kojih su trojica imala potpunu dokumentaciju i zadovoljili uvjete iz natje aja, a presudilo je što Živ ec ima položeni stru ni ispit na državnoj razini za obavljanje stru no-organizacijskih i administrativnih turisti kih poslova.

Novu i prvu direktoricu pitamo kako je zadovoljna prošlom turisti kom godinom, kada još nije bila direktorica, ali je bila tajnica u TIC-u. - S obzirom na

gospodarsku i ekonomsku situaciju u 2013. godini, s turisti kog aspekta godina je bila uspješna. U Spa&Sport Resortu Toplice Sveti Martin, koji je naš najja i adut, u odnosu na prethodnu godinu broj dolazaka i no enja zna ajno se pove ao. Tako je zabilježeno 29.572 dolaska i 67.465 no enja. Pove an je i broj dolazaka i no enja u selja kim doma instvima, što potvr uje kako se turizam u našoj op ini širi i izvan

Spa&Sport Resorta, isti e Živ ec.

Stvorili smo pozitivnu klimu za turizam - Turisti ka ponuda i turisti ki proizvodi u Svetom Martinu na Muri pove avaju se iz godine u godinu, jer smo deset godina stvarali i stvorili pozitivnu klimu i uvjete za razvoj turizma. Gotovo u svim projektima i programima uživamo potporu Me imurske županije, Turisti ke

zajednice Me imurske županije, Hrvatske turisti ke zajednice i Ministarstva turizma, od kojih smo dobili dosta bespovratnih sredstava.

Priredbe Vincekovo, Fašnik, Dan žena, Križni put, 1. svibnja, Panonski maraton triju država, Haluicanum trophy, Me unarodni spust murskih ladji, Dani turizma, Martinje, Svetomartinski krampus lauf, Advent i do ek Nove godine manifestacije su koje niz godinama održavamo, pa e tako biti i u godini u koju smo upravo zakora ili, naglašava Ivana Živ ec, dodaju i kako svaku priredbu iz godine u godinu ine boljom.

Kre emo u snažniju promidžbu turisti ke ponude

- Kod planiranja programa rada i inancijskog plana za 2014. godinu, u obzir smo uzeli ostvarene rezultate i programe u 2013. godini, ocjene stanja svih turisti kih proizvoda u op ini te županiji i prijedloge programa svih imbenika na podru ju op ine. Turisti ka zajednica e provoditi snažniju promidžbu turisti ke ponude na doma em i inozemnom tržištu, te stalno poticati i koordinirati aktivnosti za poboljšanje op ih uvjeta aktivnostima i sadržajima boravka turista u op ini i županiji. U ovoj godini, izme u ostalog, kanimo izraditi detaljnu turisti ku kartu op ine Sveti Martin na Muri, kako za potrebe Turisti ke zajednice, tako i za sve ugostiteljske objekte, udruge, posjetitelje i turiste.

Ivana Živ ec, prva direktorica TZ-a i TIC-a op ine Sveti Martin na Muri

Posebno nam je važno ove godine implementacijom svih ponuda, sadržaja, postoje ih kvalitetnih i novih turisti kih proizvoda stvoriti pozitivno okruženje za daljnji razvoj turisti ke ponude i razvijanje turisti ke svijesti, jer premda smo nacionalno i europski priznata turisti ka destinacija, još uvijek se premalo pažnje i interesa pridaje turizmu kao gospodarskoj grani i na tom polju želimo, prvenstveno edukacijom, stvoriti maksimalne uvjete za razvoj turizma, kaže Ivana Živ ec, prva direktorica TZ-a i TIC-a op ine Sveti Martin na Muri.

IZBORNA skupština Nauti kog kluba iz Donje Dubrave

Zlatarskog doma esni doga aj sve ano otvorili Zlatarski dom.

Darivanje nekretnine Ova je skupština iskorištena da im op inski na elnik Josip Grivec uru i pisanu odluku o darivanju nekretnine i na korištenje na neodre eno vrijeme. On je biranim rije ima pohvalio njihov rad. Kraj godine tradicionalno su do ekali uz vodu, odvodni kanal HE Dubrava, gdje je nešto više od stotinjak mališana primilo darove koje su amcima dovezli djedice mrazevi. Planova za ovu godinu ima dosta. Nastavak kontinuiteta rada i aktivnosti, s naglaskom na izgradnju terase i kamina kod Zlatarskog doma, planiraju i spust amcima do Aljmaša, a pisat e i projekte za nov ana sredstva od EU. Na skupu su uru ene zahvalnice svima onima koji su im u minuloj godini pomogli na bilo koji na in.

Onaj neformalni dio nastavljen je uz zajedni ku ve eru i ples do duboko u no . (alf)

U naredne etiri godine Fljojsarima e kormilariti Darko Pun ikar U subotu 8. velja e u kavani “Opera”, na tre oj izbornoj skupštini, okupili su se lanovi Nauti kog kluba “Fljojsar” iz Donje Dubrave. Umjesto Dražena Misera, koji je dužnost predsjednika uspješno obavljao osam godina, na skupu je za novog predsjednika izabran dugogodišnji lan Darko Pun ikar.

Za dopredsjednika je imenovan Miroslav Duhovi , tajnica je Sonja Ivan i , a blagajnu je preuzeo Mario Horvat. Izabran je i Upravni odbor koji po novome broji 13 lanova.

Žene pokazuje sve više interesa za ovakvu vrstu rekreacije Miser se osvrnuo na rad Fljojsara u protekloj godini.

Spomenuo je organizaciju pete Smotre dravskih plovila, koja je održana 1. svibnja, plovidbu do Ferdinadovca, sudjelovanje na natjecanjima “Lov na labu e pero” u Prelogu i “Lov na zlatarski prsten” u Donjem Vidovcu te organizaciju petoga Ekipnog natjecanja u veslanju dravskim amcima, koje je na kanalu HE Dubrava održano 25. kolovoza. Posebnost tog natjecanja je što su po prvi put organizirali natjecanje u ženskoj

kategoriji, gdje su nastupile 4 ekipe. Fljojsari u svojim redovima okupljaju 80-ak lanova, a posebno su ponosni što su njihov rad i aktivnosti prepoznale i žene, njih 15, i uklju ile se u rad kluba. Bila je ovo prilika da se svima zahvali na dobroj dugogodišnjoj suradnji, a Darko Pun ikar iskazao je zahvalu na ukazanom povjerenju.

U planu zatvaranje doma na rijeci Dravi Pun ikar je najavio da e se spomenute manifestacije održati i ove godine, a jedan od prioriteta je zatvaranje njihovog doma na rijeci Dravi. Planiraju spust do Vukovara koji lani zbog visokog vodostaja nije održan te plovidbe i raftinge po Muri i Dravi. Na skupštini su bili predstavnici srodnih klubova iz Donjeg Vidovca (Vidovski zalatari) i Preloga (Labud), koji su izrazili zadovoljstvo dobrom me usobnom suradnjom, te

Darko Pun ikar na elu kluba zamijenio je Dražena Misera predstavnici donjodubravskih udruga. U ime Op ine Donja Dubrava novoizabranom predsjedništvu estitao je zamjenik na elnika Drago Mikulan. - Zadovoljni smo radom kluba. Vi ste popularizirali rekreaciju na Dravi i na taj ste na in postali promotori tog bisera Me imurja. Mi u Op ini vodimo brigu o udrugama, emu u prilog ide da smo ove godine za 20 udruga, društava i klubova u prora unu osigurali 170 tisu a kuna, rekao je Mikulan. (alf)

Skupština je okupila veliki broj lanova

18

Ljudi i događaji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

J A

E J T A N I V O N Š A N e t is b o h e c iv t a e r k a Nagra ujemo z vaše rukotvorine

Bebe 2014.

ME IMURSKE NOVINE pozivaju vas na suradnju - prijavite nam radove koji ste izradili svojim rukama

Danijel Sršan (30) i Josipa Dodlek Srša n (29) iz Belice dobili su sina Olivera, ro enog 5. velja e.

Me imurci i Me imurke u svojim domovima kriju mnoga blaga - rukotvorine koje su izradili svojim rukama. Ti radovi oboga uju me imurske domove. Žene (i muškarci) pletu i heklaju od konca, oslikavaju staklene predmete, ukrašavaju posebnim tehnikama pojedine dijelova namještaja, izra uju ukrasne predmete od drva ili drugih materija-

la. Ako sami izra ujete rukotvorine ili imate nekoga takvog u svojoj obitelji, susjedstvu ili od prijatelja ili poznanika tko je kreativan i izra uje svojim rukama predmete ili ukrase koji po vama zaslužuju da ih upozna šira javnost - prijavite ga na novi natje aj Me imurskih novina.

Kontaktirajte nas na telefon 323-600, 323-601,

pošaljite podatke na e- mail: marketing@mnovine.hr.

Mi emo do i do vas i ispri ati pri u o vašem hobiju i, naravno, nagraditi, zato jer

smatramo da rad ima vrijednost i treba ga cijeniti. A vaše e pri e potaknuti i druge da osjete zadovoljstvo u stvarala kom radu. (BMO)

ACT GRUPA: 11 godina kasnije i Dan otvorenih vrata

Ervin Bajuk (35) i Romina Tkalec (33) iz akovca dobili su sina po imenu Frano, ro enog 27. sije nja.

Pet 14.02.2014. 13:00-20:30 Sub 15.02.2014. 08:00-15:30

dr. Dušica Kvakan-Gazdi zdi – dežurni pedijatar

Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec, vec, tel.

364 680 Radnim danom ordinacija radi: adi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO O Ponedjeljak i Srijeda - POPODNE

Zna ajan doprinos razvoju civilnog društva u Hrvatskoj i regiji Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Danom otvorenih vrata ACT grupa obilježila je 11 godina djelovanja. Programi su održani ovaj utorak, 11. velja e, u u prostorima Autonomnog centra (Stari hrast, akovec). Nakon redovne sjednice skupštine ACT grupe održano je predstavljanje godišnjeg izvještaja za 2013. godinu i diskusija pod nazivom “ACT grupa - 11 godina kasnije”.

Nakon pozdravnog govora Igora Rogineka, izvršnog direktora ACT grupe, prikazan je šestominutni video ilm kojim se kolažno predstavlja rad ACT grupe kao konzorcija organizacija i pojedinaca koji promi u, razvijaju i unaprje uju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo. ine ga udruga Autonomni centar - ACT, društvena poduze a “ACT Printlab” d.o.o. i “ACT Konto” d.o.o., Socijalna zadruga “Humana Nova” i Centar za ekodruštveni razvoj “CEDRA” akovec te ustanova Centar za pomo u ku i Me imur-

sjednica Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske, istaknula je upravo zna aj potpore lokalne zajednice za razvoj civilnog društva u nekoj sredini te da pred ACT grupom stoji osobito svijetla budu nost upravo zbog potpore lokalnih struktura.

Igor Roginek, izvršni direktor ACT grupe, Teo Petri evi , predsjednik ACT grupe, Matija Posavec, župan MŽ-a, i Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH ske županije. Film je volonterski odradio Ervin Bajuk. Potom je Teo Petri evi , predsjednik ACT grupe, predstavio dio rezultata ostvarenih u dosadašnjem djelovanju te najavio strateške projekte za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Kako je kazao, teško je u par re enica sažeti bitna ostvarenja, ali ih izdvaja nekoliko: - U proteklih 11 godina utrošeno je puno energije, vremena i dosta inancijskih sredstva. U tom periodu zabilježili smo 53.300 direktnih korisnika, što bi bilo u prosjeku njih 13 dnevno. Naši su korisnici vrlo razli iti. 2003. godine, kad smo krenuli s radom, pretežno smo se bavili mladima.

SUVREMENO RODITELJSTVO tema javne tribine u Tjednu psihologije

Gubitak jasnih pravila dovodi do poreme aja ponašanja kod djece Me imurska udruga za ranu intervenciju u sklopu Tjedna psihologije organizira javnu tribinu pod nazivom “Suvremeno roditeljstvo – struktura i granice”. Tribina e se održati u ponedjeljak 17. velja e s po etkom u 17 sati u zgradi “Scheier” u akovcu, a vodit e je Ljiljana Husnjak, klini ka psihologinja, i Eleonora Glavina, prof. psihologije.

Namjera je ove tribine otvaranje rasprave o problematici suvremenog roditeljstva. Suvremeni svijet obilježavaju neprestane promjene koje se odražavaju na

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

obitelj i roditeljstvo. Nastojanje da se roditeljstvo prilagodi takvom svijetu rezultiralo je gubitkom jasnih i op evaže ih odgojnih smjernica. Roditeljstvo u tradicionalnom društvu odre eno je brojnim i jasnim pravilima. Suvremeni pristup roditeljstvu ta pravila neprestano preispituje i mijenja, s ciljem dobrobiti djeteta. Struktura i granice jedan su od aspekta roditeljstva, koje je naj eš e podru je takvih analiza. To je ujedno i podru je u kojem se roditeljima povremeno nude zbunjuju i, kontradiktorni ili ek-

stremni savjeti s ciljem poštovanja djetetovih sposobnosti izbora.

Me utim, nepostojanje strukture i granica gura djecu na odgovornosti za koje ona nisu razvojno sposobna i zrela.

U klini kom radu s djecom predškolske i rane školske dobi sve eš e se javljaju odre eni poreme aji ponašanja. Gledano iz šire perspektive, njihovo javljanje u velikom broju slu ajeva ide paralelno uz pristup roditeljstvu kojem je osnovna karakteristika nepostojanje usmjeravanja, granica i strukture. Namjera ove javne

tribine je, uz iznošenje podataka vezano uz navedene poreme aje, otvaranje rasprave o problematici suvremenog roditeljstva. Stoga pozivamo sve zainteresirane, a osobito roditelje, odgajatelje i u itelje, da daju doprinos ovoj temi svojim iskustvima i promišljanjima.

Od 17. do 23. velja e 2014. godine diljem Hrvatske održat e se 7. Tjedan psihologije. Tijekom tog tjedna psiholozi se angažiraju na razli ite na ine s ciljem poboljšanja kvalitete življenja pojedinca i zajednice. (BMO)

Zatim smo 2007. godine krenuli s društveno-poduzetni kim projektima, marginaliziranim skupinama, osobama s invaliditetom, romskom nacionalnom manjinom..., tako da danas zapravo pokrivamo vrlo široku javnost. Tijekom 11 godina sura ivali smo s više od 400 partnera, a ostvareno je više od 31.700 volonterskih sati itd.

U diskusiji su sudjelovali i Matija Posavec, župan Me imurske županije, uz naglasak spremnosti Županije za potporu ACT-ovih projekata, kao što su revitalizacija Me imurja, gospodarenje otpadom, cluster ekološke proizvodnje i suradnju na projektu Centra za osposobljavanje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s radnim invaliditetom. Željka Leljak Gracin, pred-

Socijalna zadruga “Doma i vrt”, restoran&catering “Doma e jelo” Ove e se godine tako er unutar ACT grupe realizirati nekoliko inovativnih projekata, koje je najavio Teo Petri evi : - Trenutno osnivamo nekoliko društvenih poduze a. Tu su prije svega Socijalna zadruga ‘Doma i vrt’ koja e zapošljavati pripadnike romske nacionalne manjine na aktivnostima i djelatnostima poljoprivredne proizvodnje. Zatim osnivanje prvoga ekološkog restorana&cateringa ‘Doma e jelo’ u travnju i svibnju u akovcu, koji e se bazirati na lokalnoj proizvodnji i opskrbi i zapošljavat e osobe s invaliditetom. Krajem 12. mjeseca zajedno s Me imurskom županijom organizirana je ustanova za pomo starijima, a u postupku je i izdava ke ku e i knjižare ‘ACT Press’.

KNJIŽEVNI KLUB UDRUGE ACT

Novo mjesto za ljubitelje knjiga i asopisa Knjižnica udruge Autonomnog centra - ACT, Knjižnica i itaonica “Tabula Rasa” sadrži arhivu fanzina i asopisa, služi kao mjesto za sastanke, prostor za druženje i diskusiju, za razmjenu informacija i znanja, edukaciju javnosti te promociju (ne)knjižne gra e i gra e nezastupljene u široj javnosti. Smisao prostora je djelovati kao stimulator društvenih gibanja.

U sklopu Knjižnice i itaonice Tabule Rase pokrenut je Književni klub, kao mjesto za zanimljiva predavanja i predstavljanja knjiga.

Prvi Književni klub održat e se u srijedu 19. velja e 2014. u 18 sati, a ugostit e nekoliko autora iji su radovi objavljeni prije desetak godina u zbirci pod naslovom “Tragovi: Almanah mladih me imurskih autora/ica”, koji je izdala Knjižnica i itaonica “Tabula Rasa”. Svoje ne-

kadašnje i nove radove pro itat e Patricija Kozar, Igor Baksa i Margareta Mihalic, te e se zajedno s posjetiteljima povesti diskusija o tome što rade danas, kakva je situacija lokalnih književnika i objavljivanja njihovih radova, zašto nema više toliko književnih ve eri i je li nestao interes za knjigama. Besplatni primjerci almanaha bit e podijeljeni posjetiteljima.

Književni klub dio je programa act.klub udruge Autonomni centar – ACT koji inancira Ministarstvo socijalne politike i mladih. Održat e se u prostoru same Knjižnice i itaonice na adresi Dr. Ivana Novaka 38 (u zgradi Starog hrasta, prvi kat).

Glavni koordinator Književnog kluba i voditelj Knjižnice i itaonice je Sebastijan Brumec.Više o Knjižnici i itaonici “Tabula Rasa” na: http:// tabularasa.hr/

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

RAZIGRANA PLESNA EKOPRI A STUDIJA “VIVONA” Više od 130 plesa ica i plesa a predstavilo je proteklu nedjelju svoja plesna umije a u predstavi “ arolija svemira”.

Osim što promi e kulturu plesa, ova plesna predstava donosi i ekološku poruku o potrebi o uvanja okoliša, kako na zemlji, tako i svemira samog.

ŠTRIGOVA

Predsmotra me imurske popevke MUZEJSKA ZBIRKA

Stanislava Varge KUD DONJI VIDOVEC

FESTIVAL SRCA

Izabrano novo vodstvo

Nema granica kad je u pitanju humanitarno djelovanje!

HGU “LIRA”

KLJU NA KOST

Vesna Perho i Simona Borko na hodo asni kom Putu sv.

Jakova u Španjolskoj

Predstavljen projekt “Najglas sjeverne Hrvatske” PROSLAVA

50. obljetnice Turisti kog ureda grada akovca

2

Kultura

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 15. velja e, 18 sati NEDELIŠ E, sportska dvorana OŠ Nedeliš e

14. velja e 2014.

ETVRTAK, 20. velja e, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Fti eki se ženiju – Valentinovo v Nedeliš u

Glazbeni spektakl keltskih harfi

Udruge op ine Nedeliš e, koje se bave pjesmom i plesom, organiziraju svoju tradicionalnu godišnju priredbu sa svrhom predstavljanja svog rada.

Ove godine program se po prvi put održava povodom Valentinova, što e se na-

Profesorica i har istica Tatiana Donis okupila je glazbenike, ljubitelje keltske glazbe i krajem 2003. u Trstu (Italija) osnovala ansambl keltskih har i “GIROTONDO D’ ARPE”. Harfa je tipi ni irski instrument, a cilj je ansambla do arati i promovirati tradicijsku irsku glazbu i instru-

PETAK, 21. velja e, 19 sati, LENDAVA, Kulturni dom

“Tarzan i svinja na posljednjoj ve eri” u Lendavi HKD “Pomurje” iz Lendave doma in je Kazališnoj skupini “Štolcer” iz akovca u petak 21. velja e 2014. u lendavskom Kulturnom domu u 19 sati, gdje e družina izvesti kazališnu predstavu “Tarzan i svinja na posljednjoj ve eri”, autorice Kristine Štebih, više puta nagra ivane spisateljice, glumice i novinarke. Redatelj predstave u kojoj igra petnaestak glumaca, uz potporu glazbenog Trija cigojner Bela, je Dejan Buva . Rije je o urnebesnoj komediji koja na kajkavskom narje ju progovara o aktualnoj hrvatskoj svakodnevnici.

Ulaznice se mogu kupiti u Hrvatskom domu u Lendavi ili rezervirati na telefonski broj 070/814-817, a kako za predstavu u Lendavi postoji ogromno zanimanje, za ulaznice se potrebno pozanimati što prije. (sm)

KUD ZASADBREG

Poziv na veliki maskenbal KUD Zasadbreg na veliko se priprema za održavanje tradicionalnog maskenbala u Zasadbregu. Maskenbal se održava u subotu 22. velja e, a ve sada doma ini pozivaju maškare i publiku iz svih krajeva da se taj dan okupe u Zasadbregu, kulturnoj prijestolnici op ine i župe Sveti Juraj na Bregu.

Program zapo inje u 16 sati, mimohodom sudionika kroz naselje, nakon ega u Domu kulture zapo inje veliki maskenbal uz Laguna bend i mnogo zanimljivosti i doga anja.

Svoje sudjelovanje ve su prijavili KUD Marof iz Novog Marofa, Društvo žena Mali Mihaljevec, Udruga Sport za sve Sveti Juraj na Bregu, Društvo žena Mursko Središ e, Fašni ka skupina Prekmurski selanci iz Dobrovnika, Udruga žena Sivica, Kurenti i Kurentice Ptuj, Pingo iz Cestice i doma i Napuhanci i Vještice.

Ne ekajte ni vi, nego se sada odlu ite za maskenbal u Zadbregu. (sm)

staviti i ubudu e. Motiv organizatora bio je pokloniti gra anima jedan kratki i veseli program povodom blagdana zaljubljenih.

Doma ini i ujedno izvo a i programa jesu KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, Puha ki orkestar op ine

Nedeliš e, Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” i Mažoretkinje Nedeliš a.

Koncert pod nazivom “Fti eki se ženiju – Valentinovo v Nedeliš u” održat e se u subotu 15. velja e s po etkom u 18 sati u sportskoj dvorani OŠ Nedeliš e.

ment. Ansambl sudjeluje na najvažnijim festivalima i nastupa diljem Italije i Europe.

Na natjecanju “O Carolan di Nobber” (Irska) 2012. osvojio je prvo mjesto. Do sada je snimio tri nosa a zvuka. Tatiana Donis diplomirala je na harfu na konzervatoriju u Trstu u klasi prof. G. Stecchina. Godine

1986. osvojila je 3. mjesto na me unarodnom natjecanju u Parizu, a godinu dana kasnije na natjecanju Salvi u Veneciji.

Usavršavala se na konzervatoriju Rimsky-Korsakov u St. Petersburgu 1991. godine u klasi prof. A. Varosija Agasivene i kao najbolja polaznica održala završni koncert. Iste

PREDSMOTRA me imurske popevke u Štrigovi

Pred prepunom dvoranom nastupilo tristotinjak pjeva a U besprijekornoj organizaciji KUD-a “Sveti Jeronim” Štrigova, u sportskoj dvorani u Štrigovi održana je 2. ovogodišnja predsmotra za ovogodišnju 30. po redu Smotru me imurskih popevki Nedeliš e 2014. Prva je održana u Donjem Kraljevcu pretprošli vikend.

U programu je sudjelovalo 17 vokalnih skupina te 4 solista ili ukupno 300-tinjak pjeva a, pjeva ica i glazbenika.

Smotru je otvorila zamjenica me imurskog župana Sandra Herman, a sve sudionike je pozdravio i zaželio im ugodan boravak u Štrigovi op inski na elnik Stanislav Rebernik.

Nastupe je pratilo Stru no povjerenstvo - profesori glazbe Stjepan Hranjec, Branimir Magdaleni , Dragica Karolina Šimunkovi i Miroslav Novak.

Ispunjen je i najvažniji moment ili zadatak za organizatore: imati puno publike, ega nije bilo na ranijim predsmotrama u Murskom Središ u, zbog ega je i KUD “Mura” izgubio doma instvo. Sjedala u

- Ono što godinama nije uspjelo Murskom Središ u uspjelo je Štrigovi. Dvorana je bila puna doma e publike i gostiju. Odli an potez Organizacijskog odbora za promociju naših me imurskih popevki sportskoj dvorani bila su ispunjena publikom kao u gledalištu, tako i u parteru (boriliša) do posljednjeg mjesta. Publici je na dolasku zahvalio Matej Š avni ar, predsjednik KUD-a “Sveti Jeronim”, uvjeren kako e njegovo društvo i nadalje biti organizator predsmotri, što je prema dojmovima s prve predsmotre apsolutno zaslužio.

KUD-u “Sveti Jeronim” u organizaciji su pomogli Zajednica HKUU-a Me imurske županije, Hrvatsko društvo skladatelja, Odbor za Me imurske popevke HKUU-a Me imurske županije i Selja ka sloga Nedeliš e. Stru -

no povjerenstvo naknadno e odabrati sudionike za završnu smotru u Nedeliš u.

Od Ljubljane i Lendave do Podturna i akovca Pred brojnu i razdraganu publiku redom su izašli: Ženska vokalna skupina KUD-a Zasadbreg, Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Katruže Ivanovec, Ženska vokalna skupina KUU-a Veseli Me imurci Kraljevca, Ivanka Matotek iz HKD-a Me imurje iz Ljubljane, Ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice, Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Ma kovec, Ženska vokalna skupina PZ-a Josip Štolcer Slavenski iz akovca, Jasna Vuradin Popovi iz HKD-a Pomurje Lendava, Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec i Muška vokalna skupina Josip Štolcer Slavenski iz akovca.

(Stjepan Mesari , foto: Matej Š avni ar)

akovec, Luka Topolnjak iz KUD-a Mihovljan, Ženska pjeva ka skupina KUU-a Selja ka sloga Nedeliš e, Mješovita vokalna skupina KUD-a Žiškovec, Ženska pjeva ka skupina Udruge žena Sivica, Marija Biber iz KUD-a Podturen, Pjeva ka skupina Katruže iz Ivanovca, Mješovita pjeva ka skupina Fijolice Me imurskoga folklornog društva iz Ljubljane, Ženska pjeva ka skupina Društva žena iz Gornjeg

14. velja e 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 21. velja e, 19 sati AKOVEC, Mala scena “Vinko Lisjak” godine usavršavala se u klasi prof. E. Carolinija.

Godine 1996. diplomirala je politi ke znanosti na sveu ilištu u Trstu. esto nastupa kao solo har istica ili kao lanica brojnih komornih ansambala i orkestara diljem Italije i u inozemstvu. Trenuta no radi kao profesorica u Trstu i Goriziji. Glazbeni spektakl keltskih har i o ekuje vas na Tribini “ akovec etvrtkom” u 20 sati.

Štap grofa Fešteti a s drškom od roga i s plemi kim grbom

Predstava “Pri aj mi o Gorkome” Predstava “Pri aj mi o Gorkome” nastala je prema dvama autobiografskim romanima Mani Gotovac, a na scenu je iznjedrila autori inu ljubavnu pri u s ovjekom njenog života. To je ljubavna pri a o dvoje ljudi koji su trideset godina živjeli jedan za drugoga, a samo tri godine proveli zajedno. Kroz osobnu pri u pratimo intimni rast i sazrijevanje lica, njihovih odnosa i povezanosti kroz vremenski period koji daje širu društvenu sliku vremena kroz koje se radnja predstave od-

Ma s plemi kim grbom Fešteti a

vija. Lela Margiti , Hana Hegeduši i Robert Plemi sjajnim gluma kim kreacijama nude pregršt emocija, dok Mani Gotovac poru uje: Pri ati o ljubavi, kao i voljeti, trebamo uvijek! Predstava je nastala u produkciji HNK-a u Varaždinu, a premijerno je izvedena 21. listopada 2012. godine. Planet Art uvrstio ju je u svoj repertoar te njome, uz postoje i, zapo inje novi ciklus predstava nastalih prema tekstovima i predlošcima doma ih autora. Cijena ulaznice je 70 kuna.

Zmaj koji se nalazio uz pumpu ili zdenac u dvorcu Fešteti a

Drvena kutija iz 1877. godine još se dobro drži

Drveni kipi žene, iz gornjeg Me imurja, koji se nekad nalazio na ulazu u srednjovjekovne gostionice

MUZEJSKA ZBIRKA Stanislava Varge u akovcu

Sakupljam stare stvari za unuke U akovcu postoji lijepa muzejska zbirka za koju se ne zna. Umirovljenik Stanislav Varga, koji živi u ulici Bartola Kaši a 1 u akovcu, sakupljao je stare stvari koje bi ljudi bacili od mladih dana, a danas ima lijepu zbirku od oko tri stotine predmeta, od kojih je svaki po ne emu zanimljiv i svaki ima svoju pri u.

Po struci je stolar, a neko je vrijeme radio i u osiguranju kao vlasnik agencije za osiguranje, te na Upravi prihoda etrnaest godina, a neko je vrijeme radio i u Njema koj. Mnogi stariji sje aju se “Osiguravaju eg zavoda Varga”, gdje je bio vlasnik dvadeset godina, a nakon toga je tvrtku prodao svojem radniku.

Ima zbirku od oko dvije stotine razli itih predmeta, starih satova, ma eva, platna, starih knjiga, predmeta za dom, glazbala, zatim stare nov anice, starinske ormari e, škrinje, staru ko iju koju treba urediti, klavir star preko sto godina,

Stanislav Varga: - Sakupljam stare stvari za unuke, nadam se da u ozdraviti da ih mogu urediti

orgulje koje su u dobrom stanju i drugo. - Ljudi su nekad stare stvari bacali iz ku e, ako sam mogao, spasio sam ih od propadanja, a dio sam nabavio obilaze i ku e za vrijeme dok sam osiguravao, rekao je Stanislav Varga. On o sebi kaže: -

Stanislav Varga pokazuje jedan od prvih mješa a soka

Sakupljam stare stvari da bih ih ostavio unucima, to e im biti lijepa uspomena od djeda.

Imam pet unuka, etiri de ka i jednu unu icu, a jedan unuk je na Likovnoj akademiji u Rijeci.

Drugi je završio strojarstvo, sad ide u Španjolsku, a zet je vlasnik

Stara ko ija eka dovršetak

drvnog centra ‘Filo’. Nedostaje mi samo zdravlje i razgovori s prijateljima, novca imam koliko meni treba. Ne mogu više raditi jer sam bolestan, ekam ho e li mi se stanje malo popraviti da dovršim staru ko iju i uredim neke druge predmete.

Stanislav Varga teško se kre e na štakama ili s invalidskim kolicima, no i danas sakuplja stare stvari ako ih na e. Tako je jedan lijepi stoli našao ba en na smetlište u Pribislavcu te ga spasio, a dosta predmeta dobio je i u gornjem Me imurju.

Kad je rije o zbirci, ona bi trebala stru nu valorizaciju, odnosno pomo , no za sada mu pomažu prijatelji i djeca. Zbirka je smještena u ku u, jedna je soba puna do vrha starih stvari, a ko ija je, kako je i red, u garaži u koju stane i automobil.

Uostalom, za sada je važno da zbirka postoji te da sigurno krije dio naše povijesti.

(J. Šimunko)

Stari glazbeni instrumenti i stari sat, kojih je više po zidovima

Dugi koncertni klavir, star blizu dvjesto godina

Dnevni ki zapis s poljoprivrednog gospodarstva

Spašeni stari stoli danas je u funkciji

Stari drveni kip sveca s nekog oltara u dobrom je stanju

4

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 14. velja e, 20 sati AKOVEC, Graditeljska dvorana

SUBOTA, 15. velja e, 21 sat AKOVEC, caffe bar “Arcus”

Tony Cetinski ve eras svira za zaljubljene Otkako je uplovio u bra nu luku, Tony ne skida osmijeh s lica, a tu sre u podijelit e i sa svojom publikom ve eras na najromanti nijem danu u godini, na Valentinovo, 14. velja e, koncertom u akovcu. I dok e mu iz publike podršku dati i novope ena supruga, podršku e i te kako dati

nekoliko tisu a posjetitelja koji su najavili svoj dolazak i koji Tonyjeve koncerte nikako ne žele propustiti.

Godinama je me u najtraženijim pjeva ima u našoj regiji, a njegove pjesme ne silaze s vrhova top lista najslušanijih radiopostaja.

Oni koji su bili na koncertu u akovcu prije etiri godine

Valentinovo u

u ispunjenoj dvorani Graditeljske škole znaju što zna i jedinstveni šou i energi an nastup Tonyja te njegova iznimna mo komunikacije s publikom. Spontanost, prirodnost i gomila pozitivno nabrijane energije kad je Tony na bini ono je što nam se vjerojatno i najviše svi a kod njegovih nastupa.

Jedan od najboljih muških vokala s hrvatske glazbene scene, Bojan Jambroši , za Valentinovo e svoje fanove obradovati acoustic nastupima u Koprivnici i akovcu. Ovom prilikom mo i ete uti Bojanov vrlo popularan acoustic repertoar u prijateljskom okruženju

PLESNI STUDIO “VIVONA” predstavio novu gla

Radno predsjedništvo skupštine

LANOVI KUD-a Donji Vidovec - lani odradili trideset nastupa

Na izbornoj skupštini za predsjednika ponovno izabran Nikola Matulin Protekla godina bila je izuzetno aktivno za lanove KUD-a Donji Vidovec. Odradili su tridesetak zapaženih nastupa, od kojih osim onih u svome mjestu treba izdvojiti gostovanja u Kutini, Donjoj Stubici, makedonskom Ohridu, ma arskom Serdehelju, Vinkova kim jesenima, Legradu i u emisiji “Lijepom našom” u akovcu, rekao je to predsjednik društva Nikola Matulin na izbornoj godišnjoj skupštini koja je u prostorima Doma kulture održana u nedjelju 2. velja e.

Matulin je istaknuo da je ovako veliki broj nastupa jako puno za društvo koje dolazi iz male sredine. Istaknuo je odli an nastup mla ih folkloraša koji su na Državnoj smotri dje jeg folklora u Kutini u kategoriji od 10 do 14 godina osvojili odli no tre e mjesto. Uz to, bili su organizatori Smotre folklora uz Dane op ine Donji Vidovec, organizirali su priredbu uz Maj in dan i održali tradicionalnu godišnju priredbu za kraj kalendarske godine. Lani su nabavili dva bra a i bisernicu, dok ove godine planiraju nabavku 10 pari dje je nošnje i kupnju 3 tamburice. Prema njegovim rije ima, redovna su na probama i nastupima 24 odrasla plesa a, 10 tamburaša, 9 mla ih tamburša, 35 plesa a u mla im skupinama, a vrlo su aktivni i pjeva i i lanovi dramske sekcije.

Skupština je odlu ila da na mandat od 4 godine na elu društva ostaje Nikola Matulin, za dopredsjednika je izabran David Šarkanj, za tajnicu Monika Cenko, dok e blagajnu i nadalje

jednjeg mjesta

Centar za kulturu bio je ispunjen do posl

Predstava obiluje i nizom individualnih

arolij razigrana

nastupa

Novi-stari predsjednik Nikola Matulin voditi Franjo Šestak. Plan rada za ovu godinu je ambiciozan i nastavak uhodanog kontinuiteta. Uz nastupe na županijskim smotrama, u planu su odlasci u Tursku i ešku, nastup najmla ih na smotrama u Zagrebu i Rogaškoj Slatini, dok e vrhunac biti krajem godine, kada e društvo proslaviti 25 godina rada.

Na dobrom radu estitao im je na elnik op ine Donji Vidovec Josip Grivec, rekavši kako su oni pravi promotori mjesta, a uz puno volje, želje i znanja postali su prepoznatljivi diljem Hrvatske, ali i šire. Svima koji su protekle godine na bilo koji na in podupirali rad društva uru ene su zahvalnice. Valja izdvojiti nagradu koju je primio Karlo ižmešija, koji je sudjelovao na svim nastupima, i plaketu koja je uru ena predsjedniku Nikoli Matulinu kao lanu koji se svojim radom posebno istaknuo prošlu godinu. (A.Fuš)

lanovi i gosti skupštine

a - živahna i moderna Koreografija i kostimografija svih grup

U plesnoj predstavi sudjelovalo je oko 130 plesa ica i plesa a

Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan

Breakdanceri svojim akrobacijama uvije

k izazivaju oduševljenje

Nakon što su plesa i suvremenog plesa i break dance studija “Vivona” prošle godine u velja i prikazali svoja plesna umije a i vještine u plesnoj predstavi “Dvorac igra aka”, godinu dana kasnije, odnosno proteklu nedjelju 9. velja e, sve su posjetitelje dvorane akove kog Centra za kulturu odveli u prekrasnu svemirsku plesnu odiseju. Unato kiši, slobodnog mjesta u dvorani gotovo da i nije bilo. Zvijezde, mjesec, svemirske letjelice, Star Wars, planete, crne rupe i beskona no nebesko prostranstvo, sve je to stalo u jednosatnu razigranu, maštovitu i edukativnu pri u.

Plesa ice i plesa i u dobi od 4 do 18 godina, njih ukupno oko 130, podijeljenih u 10 skupina, izveli su niz individualnih i zajedni kih plesnih koreogra ija u plesnoj predstavi “ arolija svemira”, kojom su do arali svoje vi enje nebeskih bespu a. Program su pripremili voditelji i koreogra i Karmen Kova evi Jambor, Ivana Pe arko, Petra Kova , Kristina Kozjak, Igor Bedi i Matija uran.

Predstava, osim što promi e kulturu plesa, donosi i ekološku poruku o potrebi o uvanja okoliša, kako na zemlji, tako i svemira samog.

14. velja e 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 15. velja e, 21 sat DOMAŠINEC, diskoklub “Šampion”

Koncert Miroslava Ili a za ljubitelje narodne glazbe

uz Bojana Jambroši a klubova “Stars 2002” (KC) i “Arcus” ( K), a dobra je atmosfera uz ovoga popularnog glazbenika zagarantirana.

- Repertoar je jako zanimljiv. Izvodit emo strane obrade poput Brune Marsa, Jamiroquai, Maroon 5, Adele, ali i brojne doma e uspješnice. Koprivni ka je publika ve

upoznata s mojim obradama, a Valentinovo je idealna prilika da se u acoustic ruhu predstavim i u rodnom akovcu, rekao je Jambroši . U cijelom acoustic repertoaru možete uživati na live svirkama 14. velja e (Stars 2002, Koprivnica) i 15. velja e (Arcus, akovec).

Za sve zaljubljene duše povodom Valentinova te za ljubitelje sevdaha i narodne glazbe u diskoklub “Šampion” Domašinec dolazi legendarni pjeva svih generacija Miroslav Ili . Posjetitelji e imati priliku uživati u bezvremenskim hitovima, kao što su: Pozdravi je, pozdravi, Pitaš majko kako je, Božanstvena ženo, Polomi u aše

od kristala, Najlepša si kad se smeješ...

Miroslav Ili je glazbenik ija popularnost me u poklonicima narodne glazbe na ovim podru jima u gotovo etiri desetlje a karijere nije ni najmanje izblijedjela.

Ulaznice u pretprodaji možete kupiti po cijeni od 40 kn, dok e na sam dan koncerta ulaznica iznositi 50 kn.

azbenu odiseju

ja svemira a plesna ekopri a

Svemirska plesna odiseja

okuplja plesa e svih dobnih

skupina

Liru su aktivirali Siniša Januši , Zlatko Korbelj - Zujo i Dragutin Kataleni

HRVATSKA GLAZBENA UDRUGA “LIRA”

Najglas sjeverne Hrvatske prilika za talentirane pjeva e Hrvatska glazbena udruga “Lira” osnovana je na tradiciji i temeljima nekadašnje Lire, glazbene agencije koja je bila poznata i priznata na prostorima bivše Jugoslavije. Primarni cilj nove Lire je okupljanje svih glazbenika naše regije u jednu mati nu ku u i pokretanje niza projekata u svrhu promocije mladih glazbenih talenata, ali i svih drugih glazbenika u Hrvatskoj i inozemstvu.

Prvi od projekata s kojim se ve krenulo u realizaciju je “Najglas sjeverne Hrvatske“, a predstavili su ga protekli tjedan na konferenciji za medije predsjednik HGU-a “Lira” Zlatko Korbelj - Zujo, tajnik Dragutin Kataleni i Siniša Januši , koji e osiguravati tehni ku potporu projekta.

“Najglas sjeverne Hrvatske” natjecanje je koje e kroz festivalske ve eri predstavljati pjeva e amatere u zabavno-glazbenom izri aju, i to u dvije kategorije. U prvoj e biti pjeva i juniori od 9 do 15 godina, a u drugoj seniori od 15 godina na više. Na natjecanje e se mo i prijaviti pjeva i s podru ja Me imurske, Varaždinske i Koprivni kokriževa ke županije, gdje e se i održavati glazbena natjecanja, ukupno njih desetak.

Kako je radni tim projekta najavio, uskoro e biti objavljeni termini i mjesta te na in prijave za audiciju, temeljem koje e se izabrati kandidati za natjecateljske ve eri.

Prva festivalska ve er u Prelogu Prvo natjecanje održat e se u nedjelju 2. ožujka u

Prelogu, a potom slijede gostovanja u Domašincu, Štrigovi, Novom Marofu, Ivancu, Lepoglavi, Virju, elekovcu, Križevcima i dr.

Potporu Najglasu sjeverne Hrvatske dat e i Varaždinska televizija, koja e snimati glazbene ve eri, potom ih emitirati u svom programu, gdje e i gledatelji mo i glasovati za svoje favorite. Zbroj glasova publike u dvorani na festivalskoj ve eri i gledatelja TV emisija odlu ivat e o pobjednicima koji e u i u inale. Nagrade pjeva ima u obje kategorije bit e snimanje pjesme i videospota te njihova promocija na lokalnim radiopostajama.

Cilj je lansirati glazbena imena koja e postati poznata i na hrvatskoj estradi.

Osim Najglasa sjeverne Hrvatske, u planu su Lire i drugi projekti, kao što su natjecanje bendova, a najavljeni su i projekti s me unarodnim predznakom te suradnja s inozemnim glazbenim agencijama u Sloveniji, Austriji, Njema koj, Švedskoj itd., gdje e se nastojati tako er promovirati naši glazbenici.

- To je veliki zadatak.

Skromno smo po eli, ali s puno rada može se mnogo toga posti i. Udruga zahvaljuje Robertu Modlicu koji nam je omogu io djelovanje u ovom prostoru na adresi Kralja Tomislava 31, gdje je i nekad djelovala Lira, kazao je Dragutin Kataleni . Aktualnosti iz života udruge mogu se pratiti na web stranici www.lira.eu.com. (rr)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

POLA STOLJE A TURISTI KE ZAJEDNICE GRADA AKOVCA 8. velja e 1964. - 8. velja

Nakon ro endana, svi na 50. jubilarni Me imurski fašnik!

Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan, rr

biti godine njegova napretka i još kvalitetnijih sadržaja, ponude i programa, naglasio je gradona elnik akovca Stjepan Kova .

Gradona elnik je sve prisutne pozvao neka se pridruže nastavku proslave obljetnice TZG -a na tradicionalnoj manifestaciji Me imurskog fašnika, koja e se održati u danima vikenda, od petka 28. velja e do nedjelje 2. ožujka.

Turisti ka zajednica grada akovca svjetlo dana po prvi put ugledala je 8. velja e 1964. godine. uro Benko osnovao je Turisti ko društvo tadašnje op ine akovec, s namjerom organizacije Me imurskog fašnika, kojim bi se o uvala tradicija maskiranja u akovcu i Me imurju.

Središnji doga aj i proslava pola stolje a organiziranog turizma u akovcu održana je protekli petak u zgradi “Scheier” sve anom sjednicom Turisti ke zajednice grada akovca. Sve anost su uveli ali, uz Turisti ku zajednicu kao doma ina, brojni turisti ki djelatnici našeg kraja, predstavnici lokalnih politi kih, kulturnih i dr. institucija te predsjednica Hrvatske turisti ke zajednice Meri Mateši i Ivo Baši , savjetnik ministra turizma RH, uz suradnike.

akovec najure eniji grad kontinentalne Hrvatske

Porast broja no enja i dolazaka turista Program je zapo eo video ilmom koji je ostvaren u suradnji s akove kim studijom “Dvije lije”, koji je sve podsjetio na najzna ajnije momente turisti kih manifestacija grada, od Fašnika, Porcijunkulova, preko Majskoga muzi kog memorijala i Jazz Faira, do ASSITEJ-a, festivala profesionalnih kazališta za djecu, ŠAF-ovih internacionalnih radionica za djecu do Ljeta u Gradu Zrinskih. Svi govornici istaknuli su potrebu daljnjeg razvoja kontinentalnog turizma te pozitivnu spoznaju kako je u Me imurju 2013. godine ostvareno 18% više dolazaka turista te 15% više no enja u odnosu na 2012. godinu. Ipak, kao jedan od problema koji je detektiran u turisti koj djelatnosti našeg kraja, a koji se proteže niz godina, jesu

Ro endansku tortu zajedno su razrezali direktorica Turisti kog ureda Ivana Maltar, predsjednica HTZ-a Meri Mateši i gradona elnik Stjepan Kova smještajni kapaciteti. Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda, ipak isti e kako e i na tom podru ju do i do unaprje enja: - Cijelo podru je kontinentalne Hrvatske nema dovoljno smještajnih kapaciteta. To nije samo slu aj u Me imurskoj županiji i u akovcu, ve je to slu aj u cijelom dijelu kontinentalnog dijela Hrvatske. Mi radimo i radit emo na tome uz pomo naših hotelijera, na daljnjem ulaganju u naše smještajne objekte i kapacitete.

Ako su prvih 50 godina bile godine odrastanja turizma u akovcu, sljede ih 50 zasigurno e

Slavljeni ki program za inili su etnoprogramom Mirko Švenda - Žiga i cimbulaš Andrija Maroni te time predstavili me imursku baštinu, a gosti koji su stigli s Jadrana, mandolinski orkestar KUD-a “Tribunj”, predstavili su se obradom svjetskih glazbenih klasika. Tijekom programa gosti su upoznali i novu brošuru “ akovec - sva lica grada”, koja je odra ena kao minifotomonogra ija i predstavlja akovec kao: Grad Zrinskih, Grad kulture, Grad cvije a, Grad doga anja, Grad gurmana i Grad sporta. Proslava je zaokružena rezanjem slavljeni ke torte.

Direktorica Turisti kog ureda

Slavljeni ki program obogatili su Mirko Švenda - Žiga i cimbulaš Andrija Maroni

Povodom ro endana tiskana je i brošura “ akovec - sva lica grada”

Sve anu sjednicu Turisti ke zajednice grada akovca uveli ali su brojni gosti Ivana Maltar tom je prigodom s ponosom potvrdila kako se grad akovec iz godine u godinu potvr uje kao najure eniji grad kontinentalne Hrvatske: - Mi se zasigurno možemo pohvaliti našim hrvatskim cvijetnjakom, prekrasnom ure enoš u našeg kraja, vinorodnim brežuljcima, ugostiteljskom ponudom, baštinom i tradicijom.

Upravo se Turisti ka zajednica grada akovca prije 50 godina osnovala s tim ciljem - da bi o uvala i revitalizirala našu prirodnu i kulturnu baštinu. akovec je grad cvije a i slobodno ga se veže uz atribut hrvatskog cvijetnjaka. Primili smo nagradu triput zaredom, i to od 2008. godine do 2010. godine za naj-

ure eniji grad kontinentalne Hrvatske. Tako er smo primili i plaketu “Zeleni cvijet sa zlatnim znakom”, a ulica Katarine Zrinski proglašena je 2008. godine najljepšom ulicom kontinentalne Hrvatske. Nagrade se mogu samo nizati, jer je i Perivoj Zrinskih 2011. godine proglašen najure enijjim parkom kontinentalne Hrvatske, što e zasigurno biti i u budu nosti. Prošle smo godine i Turisti ki ured preuredili u suvremeni prostor, a posebice nas veseli što se ve ina naših manifestacija samo inancira.

Koji god segment grada pogledamo, može se istaknuti kako je akovec grad po mjeri ovjeka, grad po mjeri djeteta pa je i on Grad - prijatelj djece.

Sre om i znanjem do wellness vikenda i ro endanske torte!

Zajedno s Turisti kom zajednicom 8. velja e ro eni su i brojni naši sugra ani

Jednogodišnji Vito Rambrot osvojio je krasnu ro endansku tortu

Ro endanski program uz tamburaše, kuhano vino i aj nastavljen je i tijekom subotnjeg prijepodneva ispred Turisti kog ureda. Okupio se ve i broj gra ana, a posebice onih koji na dan osnivanja Turisti kog društva (8. velja e) slave ro endan. akove ki slavljenici dobili su priliku sudjelovati u nagradnom natjecanju iz poznavanja zna ajnih turisti kih obilježja grada akovca te time osvojiti ro endansku tortu ili wellness vikend. Wellness vikend za dvije

akov anka Josipa Zamuda osvojila je wellness vikend u Toplicama Sv. Martin

osobe u Toplicama Sv. Martin osvojila je Josipa Zamuda iz akovca, dok je wellness vikend za dvije osobe u Opatiji osvojila Martina Bratinš ak iz akovca. Njihovi ravnopravni

14. velja e 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

FESTIVAL SRCA Svjetsko obilježavanje Tjedna priro enih sr anih grešaka i sr anih bolesti u djece

a e 2014.

Nema granica kad je u pitanju humanitarno djelovanje!

Piše: Roberta Radovi

Slavenka Ivankovi , Laura Grubeli i Karlo Nadoveza iz Tribunja su donijeli morske delicije

Tribunjci po astili akov ance smokvama i ribicama!

U sklopu ro endanske proslave u petak, prvi dan obilježavanja pola stolje a organiziranog turizma u gradu akovcu, ispred Turisti kog ureda gra ane su do ekivali Tribunjci, aste i ih morskim delicijama. Slavenka Ivankovi , turisti ki vodi za poljski jezik u Šibensko-zadarskoj županiji, predstavila je ovu simpati nu tribunjsku ekipu: - Došli smo na proslavu 50. godišnjice Turisti ke zajednice grada akovca i želimo uveli ati tu proslavu. Došli smo iz Tribunja i predstavljamo našu regiju i povijesnu baštinu. Tribunj

je dalmatinsko mjesto koje je iz naselja težaka i ribara preraslo u poznato odredište turista i nauti ara.

Ovdje u akovcu u promo ku ici imamo momka i curu koji nose narodnu nošnju koja se uvijek nosila prigodom sve anosti.

Sa sobom smo donijeli za gra anstvo suhe smokve, ribice, mirisno bilje i dr.

Upoznali smo se s vašim Perivojem i spomenicima Zrinskih i ugodno se osje amo ovdje. Karlo malo više poznaje ovaj kraj jer je student na tre oj godini Fakulteta organizacije i informatike u susjednom Varaždinu.

Mandolinski orkestar KUD-a “Tribunj” u programu sve ane sjednice TZG -a

“Veliko srce malom srcu” nepro itna je, humanitarna udruga lije nika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s priro enim sr anim greškama i drugim sr anim bolestima. Udruga djeluje nacionalno, te u nekoliko županija ima i svoje podružnice.

Jedna od njih je i u Me imurskoj županiji. Po tre i put Udruga je nositelj organizacije programa pod nazivom “Festival srca”, koji se održava od 7. do 14. velja e, a provodi se kao dio svjetskog obilježavanja Tjedna priro enih sr anih grešaka i sr anih bolesti u djece.

Filip i Ana Ude, Nikola Lesar i Gordana Prebeg prvi dan Festivala srca užurbano su pakirali slastice

Nikola Lesar, Igor Baksa, TS Kumovi i dr. Slani kola i i torte nestajali su u rekordnom roku.

Na katu centra organizirana je i igraonica za najmla e u kojoj su dominirali maskota Prugi te vitezovi i dame Muzeja Me imurja akovec. U ovaj, kao i u sve programe koji su uslijedili uklju en je veliki broj izvo a a, odraslih i djece, što pokazuje kako nema granica kad je u pitanju humanitarno djelovanje, istakla je Gordana Prebeg, predsjednica podružnice udruge “Veliko srce malom srcu” u Me imurskoj županiji.

Slasni kola i nestajali u rekordnom roku!

Prvi program u organizaciji me imurske podružnice Udruge održan je protekli petak u poslijepodnevnim satima u prostoru trgova kog centra “Mercator” u akovcu. Najve i odjek imala je humanitarna prodaja torti i kola a uz potporu brojnih poznatih Me imuraca, kao što su Ana i Filip Ude,

Organizirane su igraonice, a potporu Festivalu srca dao je i Igor Baksa

Održan i veliki humanitarni koncert “Rasplesana srca Me imurja” “Rasplesana srca Me imurja” drugi je program u nizu doga anja Festivala srca u organizaciji me imurske podružnice udruge “Veliko srce malom srcu”. Rasplesani kolaž pjesme, folklora i plesa održan je u subotu 8. velja e u dvorani Srednje škole akovec pred brojnom publikom koja se odazvala ovoj humanitarnoj akciji. U dvosatnom programu nastupili su zbog Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, mla a folklorna skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec, KUD OŠ Puš ine, KUD op ine Donji Kraljevec, Grlice i TS Kontra nas, mažoretkinje Nedeliš e, Mursko Središ e i Donji Kraljevec, akove ke mažoretkinje, cheerleaders Livi, studio suvremenog plesa Teuta, studio Vivona, Nexus akovec i zbor Baptisti ke crkve akovec. Voditeljica programa bila je Mateja Goš iej. Udruga “Veliko srce malom srcu” zahvaljuje svim sudionicima programa i svim posjetiteljima koji su svojim donacijama pomogli rad Udruge i prikupljanju sredstva za potporu razvoja pedijatrijske kardiologije. Svi koji žele dati donaciju mogu to u initi i pozivom na humanitarni broj

Pjeva i zbora Gimnazije Josipa Slavenskog akovec zapo eli su koncert

TS Kontra nas i Grlice zadivili su glasom i stasom 060 9095 (cijena poziva s PDVom: 6,25 kn).

U Zagrebu osiguran stan za smještaj roditelja bolesne djece Predsjednica Udruge Gordana Prebeg na kraju programa

zahvalila je svima koji su na bilo koji na in bili uklju eni u program Festivala srca, bilo kao izvo a i, bilo kao donatori ili volonteri akcije: - Ovih smo dana organizirali niz zabavnih, kulturno-umjetni kih i edukativnih programa.

Njihova namjera je prikupljanje sredstva za nabavu neophodnih ure aja, pomagala i lijekova, ali isto tako i senzibiliziranje javnosti o zna aju i potrebi ranog utvr ivanja sr anih grešaka, educiranje javnosti što to zapravo zna i biti dijete s priro enom sr anom greškom ili boleš u, što zna i biti njihov roditelj ili lije nik. Moram istaknuti kako je iznos do sada prikupljenih sredstava impozantan. Nakon malo više od dvije godine aktivnog djelovanja Udruge, u tom je periodu prikupljeno dva i pol milijuna kuna. Kupljeno je devet aparata za prenatalnu i postnatalnu kardiologiju, a deseti je u postupku nabave.

Tako er, Udruga je od Grada Zagreba u najam dobila stan za smještaj roditelja koji žive izvan Zagreba i Zagreba ke županije, a ije se dijete nalazi na lije enju u Referentnom centru za pedijatrijsku kardiologiju u Republici Hrvatskoj - KBC Zagreb Rebro. Stan je otvoren 23. prosinca prošle godine, a u opremanje tog stana donacijama su se uklju ile i tvrtke s podru ja Me imurske županije.

Maja Petek otišla je ku i s tortom, a Martina Bratinš ak e na wellness vikend u Opatiju

protivnici u ro endanskoj nagradnoj igri bili su jednogodišnji Vito Rambrot iz Šenkovca, kojeg je zastupao otac, te Maja Petek iz Nedeliš a, koji su osvojili utješne nagrade u vidu ro endanske torte. akov anka Josipa Zamuda veselo je uz

osmijeh prokomentirala nagradu: - Doma me ve svi ekaju za ro endanski ru ak.

Ali došla sam prijepodne u grad i eto osvojila wellness vikend. Sretna sam i to mi je zaista prekrasan ro endanski poklon.

Sjajno su se predstavile i mažoretkinje iz Murskog Središ a

Suvremenu plesnu to ku izvele su i plesa ice Vivone

Neustrašive u akrobacijama bile su cheerleadersice Livija

8

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 961

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 960 Me imurskih novina je Lea Šprajc iz Šenkovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Mark Lauren i Joshua Clark - “Vježbajte bez sprava za žene” Nakon svjetskog uspjeha priru nika “Vježbajte bez sprava” (You are Your own Gym), autorski dvojac Mark Lauren i Joshua Clark pišu priru nik za vježbanje namijenjen isklju ivo ženama.

Kako su iskustva u treniranju mornari kih Tuljana, specijalnih postrojbi ameri ke mornarice, Marku Laurenu pokazala specifi nosti izme u ženske i muške fiziologije, snage i mogu nosti, nametnule su potrebu ovakvog priru nika koji vodi ra una o ženskoj anatomiji i o tome da ženama nije nužno potrebna snaga, ve tijelo oblikovano u skladu s njihovom gra om.

Isto tako, priru nik je nastao i zbog autorove osobne zgroženosti injenicom da se žene bespotrebno izgladnjuju i mu e raznim dijetama, troše mnogo novca na skupe satove u teretanama ili fitnes centrima, a da rezultati nisu ni iz daleka takvi kakve priželjkuju. I da biti mršav ne

Stanislas Dehaene “ itanje u mozgu” itanje je jedno od naj ascinantnijih i unikatnih ljudskih sposobnosti. Nekoliko godina obrazovanja dovoljno je da pretvori naše moždane vijuge u visoko efikasan stroj koji može prepoznati gotovo deset rije i u sekundi. Mi ljudi to radimo tako dobro da rije i možemo itati subliminalno – gotovo uop e nismo svjesni da ih vidimo.

Kako je mogu e da smo toliko vješti u itanju kad je pisanje izumljeno tek prije nekih 5400 godina? Zanimljivo je i da pisana rije , nekoliko tamnih oznaka na stranici koje služe kao jedan od naju inkovitijih na ina prenošenja in ormacija, može izazvati

BELETRISTRIKA Siri Hustvedt: Ljeto bez muškaraca Miljenko Jergovi : Rod Lorna Martin: Žena na rubu živ anog sloma

PUBLICISTIKA Stanislas Dehaene: itanje u mozgu Gregory Lamberson: O ajne duše Scarlett Thomas: Naš tragi ni svemir

li se metode savladavanja novih znanja usavršiti da budu prilago ene strukturi mozga? Kako se organizacija mozga razlikuje kod disleksi nih ljudi? Može li se disleksija premostiti?

KNJIŽARA “LJEVAK”

Ljudmila Petruševska - “Vrijeme no ”

zna i imati lijepo i zdravo tijelo. Zbog toga ovaj priru nik donosi 120 razli itih vježbi, namijenjenih ženama, i podijeljenih u tri razli ite razine težine izvo enja, što omogu uje ženama da im vježbanje nikada ne bude dosadno te da u vrlo kratkom vremenu, pove avanjem težine vježbi, steknu vitku i miši avu, lijepo oblikovanu figuru kojom e se ponositi.

Roman “Vrijeme no ” Ljudmile Petruševske predstavlja svakako njezino najsloženije djelo, kako po strukturi, tako i po snazi re enica, razradi ideja i postavljanju pitanja od krajnje važnosti. Svakodnevnica našega postojanja kroz jednostavno i izravno autori ino pripovijedanje postaje predmet neuobi ajene i veli anstvene literature.

Vrijeme no prati borbu Ane Andrianovne koja kao glava obitelji nastoji na okupu održati emotivno nestabilnu i financijski upropaštenu obitelj u ranim azama postsovjetske Moskve.

Pišu i u prvom licu, Petruševska roman predstavlja kao rukopis koji su lanovi Anine obitelji pronašli nakon njezine smrti, a u koji je ona preto ila rustracije i “razgo-

li enu“ (ne)mo roditeljske uloge. Ana se sve vrijeme bori i mu i ne bi li pomirila snažnu ljubav prema obitelji i parazitski na in života njezinih lanova.

Djelo se smatra jednim od najzna ajnijih dostignu a suvremene ruske proze, prevedeno je na više od 30 jezika, a našlo se i u užem izboru za najve u rusku književnu nagradu – Booker.

Evie Blake - “Valentina u tamnoj komori”

Gary Chapman “Pet jezika ljubavi” Brak bi se trebao temeljiti na ljubavi, zar ne? Ne ini li se, me utim, kao da vi i vaš bra ni partner govorite razli itim jezicima? Autor uspješnica s vrhova ljestvica najprodavanijih knjiga New York Timesa, doktor Gary Chapman, pomaže parovima da identificiraju, razumiju i po nu govoriti materinji jezik ljubavi svoga bra nog partnera koji obuhva a: rije i potvrde, kvalitetno vrijeme, primanje darova, iskaze uslužnosti i fizi ki dodir.

U e i pet jezika ljubavi, vi i vaš bra ni partner nau it ete jedinstvene jezike i nau iti prakti ne korake kako istinski voljeti jedno drugo. Svako poglavlje, zbog lakšeg snalaženja, obra uje po jedan jezik ljubavi, a svako završava sa specifi nim, jednostavnim koracima koje trebate poduzeti kako biste se svome bra nom partneru obratili na specifi nom jeziku i tako svoj brak pokrenuli u pravom smjeru. Novoosmišljeni jezici ljubavi pomo i e vam da shvatite i oja-

nevjerojatnu paletu zvukova i zna enja u ljudskom mozgu.

Ljudski um sposoban je shvatiti,

iz samog teksta, kontekst rije i koje nikad prije nije vidio.

Ove su zanimljive injenice predmet istraživanja Stanislasa Dehaenea, jednog od najutjecajnijih europskih kognitivnih neuroznanstvenika, specijaliziranog za podru je jezika. Njegova je knjiga “ itanje u mozgu: Znanost i evolucija ljudskog izuma” zamišljena tako da širem itateljstvu na pristupa an na in predstavi rezultate dva desetlje a dugog istraživanja koje su Dehaene i ostali kolege znanstvenici postigli na podru ju pismenosti. itanje u mozgu pokušat e tako odgovoriti na pregršt pitanja na koje do sada nismo imali odgovore.

Mijenjamo li radikalno itanjem svoj mozak? Jesu u mozgu uvijek ista podru ja zadužena za itanje? Kako je takva organizacija mozga uop e mogu a? Koja je unkcija tih podru ja u vremenu prije nego nau imo itati? Mogu

Milano 2012. Fotogra kinja Valentina Roselli živi s Theom Steenom u kojeg se

zaljubila prije godinu dana, no ne može se riješiti nelagodnog osje aja da je prerano da se smiri u stabilnoj vezi. Kad joj ponude intrigantni otogra ski zadatak da snima ljude koji se upuštaju u istraživanje mra nije strane erotskih antazija, ona

prihva a izazov, no s vremenom i sama biva uvu ena u taj tajnoviti svijet, suo ena s dimenzijama vlastite li nosti kojih nije bila svjesna.

Venecija 1924. Nezadovoljna u braku s ovjekom koji je ni u kojem smislu ne može zadovoljiti, i sputana strogim

društvenim konvencijama, Belle traži slobodu koriste i se pritom vlastitim tijelom, žive i tajni život kao kurtizan, no cijelo vrijeme ona zapravo ezne za susretom s muškarcem koji je ne e samo seksualno zadovoljavati, nego je i istinski voljeti.

Audur Ava Olafsdottir - “Rosa candida” ate svoju vezu. Zajedno ete tako mo i izgraditi trajan brak pun ljubavi. “Pet jezika ljubavi” najdugovje nija je uspješnica New York Timesa – prodana je u više od sedam milijuna primjeraka i prevedena na više od etrdeset svjetskih jezika. Ova je knjiga istinski enomen prodaje, jer se svake godine proda više primjeraka nego prethodne.

Mladi Arnljotur sprema se napustiti svoj dom, svoga autisti nog brata blizanca, svoga osamdesetogodišnjeg oca i sumoran pejzaž lišajem prekrivenog stijenja od lave.

Njegova je majka nakon automobilske nesre e, leže i na samrti u skršenom automobilu, nekako smogla snage da tele onira svojima najmilijima i smirenim glasom podijeli posljednji savjet svojem sinu Arnljoturu, koji ju je slušao ne vjeruju i da su to posljednje rije i koje e uti od najbliskije osobe u njegovu životu. Jer iz-

me u njega i majke postojala je posebna, vrsta spona: vrt i staklenik u kojem su zajedno njegovali rijetku vrstu ruže s osam latica – Rosu candidu. U tom je stakleniku Arnljotur jedne no i vodio ljubav s prijateljevom djevojkom Annom, i ona je ostala trudna.

Za Arnljotura se tragi na smrt njegove majke pokazala stanovitim katalizatorom i prekretnicom u njegovu životu. Njegova i maj ina zajedni ka ljubav prema rijetkim vrstama ruža nadahne ga da napusti studij i otputuje

u drevni samostan negdje u južnoj Europi, kako bi vratio sjaj njegovom nekad veli anstvenom, a sada zapuštenom vrtu. Dok nastoji obnoviti ljepotu vrta pod budnim okom sve enika filmofila, iznenada mu u posjet dolazi Anna s njihovom malom k eri, koju su za eli one jedine no i kad su vodili ljubav u stakleniku.

Brinu i o vrtu i k eri, Arnljotur polako preuzima razli ite složene uloge, pretvaraju i se postupno iz nezrelog mladi a u odraslog i odgovornog ovjeka.

14. velja e 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

THE LEGO MOVIE 3D

GANGSTER TE VOLI

animirana akcijska komedija Režija: Phil Lord, Chris Miller, Morgan Freeman Uloge: Chris Pratt, Elizabeth Banks, Will Arnett

dokumentarna komedija Režija: Nebojša Slijep evi Država: Hrvatska, Njema ka, Rumunjska

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 14.2.

18.00 THE LEGO MOVIE 3D animirana akcijska komedija

20.00 GANGSTER TE VOLI dokumentarna komedija

subota, 15.2.

16.00 i 18.00 THE LEGO MOVIE 3D animirana akcijska komedija

20.00 AMERI KI VARALICE triler

nedjelja, 16.2.

Radnja lma pra Emmeta, obi nu i potpuno prosje nu LEGO guricu, koji uvijek poštuje pravila. Zabunom Emmeta prepoznaju kao izvanrednu osobu i kao klju u spašavanju svijeta.

On je ubrzo unova en i postaje

dio družine koja kre e u misiju zaustavljanja zlog tiranina. Za tu je misiju Emmet beznadno i nevjerojatno smiješno nepripremljen. Trajanje: 100 minuta.

Preporu uje se starijima od 6 godina.

Rije je o tragikomediji o ljubavnim odnosima u 21. stolje u.

Nedjeljko Babi bra ni je posrednik koji je ostavio posao parketara kako bi postao posrednikom u spajanju usamljenih muškaraca i žena. Brzo se proslavio, najviše

zbog zvu nog nadimka - Gangster.

Za razliku od suvremenih bra nih posrednika, Gangster vjeruje u osobni kontakt. Svakog klijenta upozna osobno kako bi ga procijenio, ali i dao mu neke korisne savjete...

16.00 i 18.00 THE LEGO MOVIE 3D animirana akcijska komedija

20.00 AMERI KI VARALICE triler

ponedjeljak, 17.2.

DVD, BLUE RAY IZLOG

18.00 THE LEGO MOVIE 3D animirana akcijska komedija

AQUAMARINE

ERAGON Kada se uspostavi da je tajanstveni plavi kamen zapravo posljednje postoje e zmajevo jaje, u kraljevstvu razorenom mra nim silama i ranijom pojavljuje se mali tra ak nade. Prepun neprekidne akcije, spektakularnih specijalnih efekata i protkan nadahnjuju om pri om o vjerovanju u vlas te sposobnosti, Eragon e zapaliti vašu maštu!

20.00 GANGSTER TE VOLI

Claire i Haley su 13-godišnje djevoj ice, najbolje prijateljice, koje žive u obalnom gradi u na Floridi s djedom i bakom. Hailey se krajem ljeta seli s majkom u Australiju, što teško pada do tad nerazdvojnim djevoj icama. Zadnje e im ljeto u svakom slu aju osta u sje anju nakon što se po završetku velike oluje u njihovom bazenu pojavi prava morska sirena.

dokumentarna komedija

utorak, 18.2.

18.00 GANGSTER TE VOLI dokumentarna komedija

20.00 AMERI KI VARALICE triler

srijeda, j , 19.2.

ALBUM TJEDNA

nema filmskog programa

John Legend - “Love in the Future” Iako popularna muzika nikad nije patila od skromnosti, malo je izvo a a koji su si samoinicijativno prišivali nadimke kao što su - Legenda. Doduše, na ovim prostorima eš e su varijacije, pa tako imamo Popularnog Joleta, Lepu Brenu i Lepu Luki , a Legenda je ipak rezervirano za Mišu, Halida i Bareta. A roameri ki soul pjeva , klavijaturist i autor John Legend nakon suradnje s The Rootsima, nazvane “Wake Up!” iz 2010., oboružan armijom kreativnih suradnika (što koautora, što producenata, što ‘’sampleova’’, a tu je i Kanye West kao takav), iznjedrio je pitak i komercijalan album na kojem dominira njegov glas i na kojem je teško na i uistinu slab trenutak na kojem se okliznuo i pao u dubok bunar banalnosti. A to je zna ajno postignu e.

Legendove vokalne interpretacije mogu se usporediti s velikanima ovog žanra, glas mu je istovremeno raznovrstan, prepoznatljiv i bez a ektiranja, te njime tuma i solidne, pametno napisane pjesme, manje ili više mladena ke romanti ne tematike, koje su bazi no u stilu antiknog soula iz zlatnih vremena Gayea (“Who Do You Think We Are” sadrži komadi “I I Should Die Tonight”, a “Asylum” zvu i kao da je došla s Marvinova “Here My Dear”), Slyja Stonea, Wondera (prpošna “Caught Up” evocira Steviejeve radove

kivalo, stvar završi kao Adelina “Someone Like You”, da probija sa svih stanica, za sada joj ide mnogo skromnije, a možda je i tako bolje – manja je šansa da se popne ljudima na vrh glave. Što se zvuka ti e, rije je o suvislim modernim (nikad iritantnim) aranžmanima s primjerenim i ravnomjernim dozama elektronike, a sve zajedno ostavlja dojam da nije legendarno, samo je jako dobro, a i to treba cijeniti. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

s kraja šezdesetih i po etka sedamdesetih), pa i Bobbyja Caldwella, što se može uti u “Open Your Eyes”.

Najupe atljivija pjesma je ona koja ima najmanje instrumenata: “All o

Me” posjeduje sve što treba imati arhetipska soul balada: fini, nježni klavirski uvod, jake stro e, re ren koji probija zidove i osobnu posvetu Legendovoj partnerici. Umjesto da, kako bi se o e-

1. Love In The Future (intro) 2. The Beginning 3. Open Your Eyes 4. Made To Love 5. Who Do We Think We Are 6. All o Me 7. Hold On Longer 8. Save The Night 9. Tomorrow 10. What I I Told You? 11. Dreams 12. Wanna Be Loved 13. Angel (interlude) 14. You And I (Nobody In The World) 15. Asylum 16. Caught Up

etvrtak, 20.2.

– Tribina

20.00 GLAZBENI SPEKTAKL KELTSKIH HARFI Voditeljica: Tatiana Donis

Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG

subota, 15.2.

17.00 i 19.00 KRADLJIVICA KNJIGA nedjelja, 16.2.

16.00 Humanitarni koncert “Duga”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle PSIHOLOGIJA KOMUNIKACIJE

Menopauza Menopauza je pojam koji ozna ava posljednju menstruaciju u životu, o emu zaklju ujemo tek retrogradno kada žena u godinu dana nema krvarenja.

Prosje na dob žene u kojoj nastupa menopauza je oko 50. godine života, što zna i da žena, s obzirom na o ekivano trajanje života, tre inu svoga životnog vijeka provede u postmenopauzi.

U Hrvatskoj, sli no zapadnim zemljama, 18% cijele populacije ine žene u postmenopauzi, što je oko 450.000 žena. Dob menopauze je genetski odre ena i nijedna joj žena ne može izbje i, što zna i da ne ovisi o broju poro aja i trudno i, amenoreji, ovulacijama, uzimanju kontraceptiva. Ve 10 godina prije nastupa zadnje menstruacije po inje opadati reprodukcijska sposobnost žene, gasi se postupno funkcija jajnika i opada produkcija hormona.

Javlja se neravnoteža dva glavna hormona - ESTROGENA I PROGESTERONA, što dovodi do pojave brojnih simptoma: - vazomotorne smetnjevalovi vru ine ("valunzi"), no no znojenje, hladne ruke i noge, lupanje srca - promjene ponašanja, nervoza, nesanica, napetost, slabljenje pam enja, smanjena koncentracija, nedostatak samopoštovanja, napadaji panike - smanjena spolna želja, upale mokra nog trakta, suho a te pe enje i svrbež rodnice - promjene kože i kose, edemi uslijed zadržavanja

Kako pobijediti sramežljivost?

Piše: dr. Branko Vr i

vode u tijelu, porast tjelesne težine i dr.

Od KASNIH posljedica menopauze najvažnije su kardiovaskularne bolesti i osteoporoza.

Lije enje Zasigurno naj eš i na in lije enja postmenopauzalnih tegoba, osobito zadnjih 40-ak godina, jest primjena hormonskih preparata, tzv. hormonsko nadomjesno lije enje.

Prema dostupnim podacima, Azijatkinje prolaze razdoblje postmenpauze uz minimalne ili nikakve tegobe, što se pripisuje zapravo na inu prehrane, koja podrazumijeva: svakodnevni unos svježeg vo a i povr a, posebice brokule, bijele ribe.

Izbjegavajte masti životinjskog podrijetla, smanjite unos alkohola, kofeina, še era, za injene hrane, vru ih napitaka, što više vježbajte i kre ite se na svježem zraku uzimajte sojine proizvode, bogati su itoestrogenima koji ublažavaju valove vru ine. Fitoestrogeni su spojevi koji djeluju kao estrogeni nalaze se u raznim biljka. Konzumirajte eš e namirnice tipa le e, graha, korjenasto povr e.

Stru njaci kažu: sramežljivosti se ne treba sramiti. Toliko je knjiga, priru nika i udžbenika napisano o borbi sa sramežljivoš u, a opet je tako teško pobijediti u toj borbi osobama koje gotovo svakodnevno imaju problema s novim situacijama u kojima se ne snalaze, s novim ljudima pred kojima gube samopouzdanje. Spremnost na rizik, na promjene, na suo avanje sa strahovima, preuzimanje inicijative, sve se to ini nedostižnim i nemogu im, no, mogu e je ako pobijedite sramežljivost i jednom zauvijek zapamtite i držite se maksime: Ne postoji ništa što ne mogu napraviti.

Treba i i naprijed Sramežljive osobe unaprijed se boje neuspjeha. No, i neuspjeh je sastavni dio života, tako ga treba prihvatiti, iz poraza nau iti lekciju i i i dalje.

Preuzimanje rizika ja a samopouzdanje, a promjene pridonose osobnom razvitku. To je najbolji lijek za sramežljivost, suo iti se sa strahom, prihvatiti izazov novog okruženja i svega što on sa sobom nosi, jer e to biti “šablona” za ponašanje u budu im sli nim situacijama.

Treba se osloboditi bojazni kako emo ispasti manje vrijedni, pametni ili lijepi u krugu nepoznatih ljudi, a posebice ako se radi o osobama koje smatramo

ili doživljavamo autoritetom.

Uvijek se, dakako, može raditi o trenuta nom osje aju, trenuta nom stanju, situaciji u kojoj se svatko može na i i iz raznih razloga osje ati nelagodno, pod stresom i pritiskom. No, ako se gotovo uvijek osje amo nelagodno kad se susretnemo s nepoznatom situacijom ili kada o ekujemo da e netko procjenjivati naše ponašanje, onda to može biti ozbiljna prepreka za svakodnevnu komunikaciju, na in rada, na in življenja.

Suzdržanost u komunikaciji Sramežljivost je psihološka karakteristika s obilježjima kao što su suzdržanost u iskazivanju mišljenja pred drugim ljudima,

zako enost u me uljudskim odnosima. Naj eš e se javlja zbog potencijalne mogu nosti procjene. Sramežljive osobe imaju teško e u društvenim kontaktima, pa se zato teže uklju uju u grupne aktivnosti i teško sklapaju prijateljstva. Sramežljivost prate negativna emocionalna stanja, zbunjenost, utu enost, usamljenost, nelagoda, a ekstremniji slu ajevi o ituju se kroz depresiju i anksioznost. Sramežljivost prate i napetosti u organizmu, kao što su ubrzano kucanje srca, suho a u ustima, znojenje, crvenilo lica.

Sramežljive osobe prepoznaju se i kroz nelagodan smiješak, teško e s govorom, odaju ih kretnje koje karakteriziraju nervozu (dodirivanje kose, lica, lupkanje prstima…).

Prevladavanje sramežljivosti Ponek ad smo pr ev i še okupirani vlastitom osobom i imamo dojam da smo na meti procjene drugih. No, uglavnom nije tako, jer ljudi oko nas imaju i drugog posla osim baviti se samo našim ponašanjem, izgledom, procjenjivati nas i uspore ivati. To ujedno podrazumijeva da i se i mi usredoto imo na druge ljude umjesto stalno na sebe. Moramo tako er vjerovati u vlastite kvalitete i vrline.

Ako smo ve inu vremena usredoto eni na svoje nedostatke, imat emo lažni dojam da i drugi to vide. Treba prihvatiti i neugodne situacije, one u kojima osje amo nelagodu, jer ako od njih svaki put bježimo to ja a sramežljivost i stvara kod nas osje aj da se s tom situacijom ne možemo nositi. Kako znamo, ako ne pokušamo? Previsoka o ekivanja tako er nisu poželjna dok se borimo sa sramežljivoš u, krenimo od malih stvari, pa postepeno postanimo spremni i za velike.

Sramežljivost kod djece Kod djece je naj eš i razlog sramežljivosti manjak samopouzdanja te strah od osramo enja pred drugom djecom, strah od ruganja. Dijete treba stalno uvjeravati u to koliko vrijedi i kakve vrline posjeduje, u emu je posebno. Dijete koje ima problem sramežljivosti dobro je uklju iti u neke aktivnosti za koje je zainteresirano i u kojima je dobro. Pružite djetetu puno pažnje i hvalite ga za svaki dobar postupak jer e tako od vas dobiti poruku da je vrijedno, a samim time e kroz djetinjstvo prolaziti sigurnije u sebe. (preuzeto s portala žena.hr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Tijekom ovog tjedna savjesno ete ispunjava sve dogovore. Nema razloga da netko utje e na vašu profesionalnu nesigurnost. Budite promišljeni u vezi sa svim nancijskim mogu nos ma koje e vam se ukaziva jekom velja e. U ljubavnim odnosima imat ete višestruke potrebe.

Partner ih ne e odmah prepozna , stoga mu dajte nedvosmislene signale. Priželjkujete idili nu vezu, ali se za nju treba dodatno potrudi . Sve do kraja mjeseca djelovat ete energi no i zdravo.

VAGA (24.9.-23.10.)

Vaši poslovni partneri s pažnjom e analizirati sve vaše odluke i korake. Izbjegavajte javnu raspravu ili sva u sa suradnicima. Postoje odre eni ciljevi koje možete pos i samo na miran na in. U ljubavnom životu o ekuje vas izuzetno povoljan rasplet doga aja. Svoje in mno raspoloženje zadržite u krugu bliskih prijatelja kako zli jezici ne bi širili lažne pri e. Potrebna vam je emo vna diskrecija, posebno kada se nalazite u nepoznatom društvu. Pripazite na kozumaciju hrane i pi a.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

S posebnom energijom i samouvjerenoš u branit ete svoje poslovne interese.

Aktivno ete sudjelovati u poslovnim pregovorima. Mogu i su dodatni nov ani dobici. Situacije koje vam se ne e svi a odmah ete eliminira . U ljubavi ne o ekujete previše. Ali vaši e postupci donije zanimljive odnose koji e bi inspira vni za nove emo vne zanose i roman ku. Zra it ete pozi vnom energijom i to e svi primije . U odli noj ste psiho zi koj formi.

Na poslovnoj sceni djelovat ete vrlo promišljeno.

Nudit e vam se nekoliko izuzetnih prilika, a vi ete morati odlu iti s kojim partnerom ete sura iva .

Dobro ete izabra . U odnosu s voljenom osobom ne e bi zna ajnih promjena. Ako ste sami, iza ite s društvom i prijateljima na mjesta javnog okupljanja. Posebice u dane vikenda bit e više prilika za upoznavanje osobe koja bi vas mogla zainteresira i zaokupi vam misli.

Budite nježni u komunikaciji. Zdravi ste i dobro se osje ate.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Nalazite se u kreativnoj fazi. Netko e kritizirati vaše ideje ili ponašanje prema suradnicima. Nemojte se oglušiti na takve komentare. Željet ete ostvari uspješne rezultate.

Snagu ete usmjeri na poboljšanje nancijske situacije. U poslovanju ete nametnu visoke ciljeve i standarde. U ljubavnom životu nisu svi problemi ostali iza vas. Ako ste mladi ili slobodni, previše ete o ekiva od jednog susreta koji ne e u potpunos ispuni vaša o ekivanja. Mogu e su manje glavobolje.

Nalazite se u stvarala koj fazi. Odre eni doga aji na poslovnoj sceni imat e promjenjivi tok u kojem e do i do izražaja vaša vješ na pregovaranja. Orijen rajte se prema dugoro nim rješenjima. U emo vnim odnosima više svoga slobodnog vremena posve te partneru. Slijedite zajedni ke ideje i interese.

Voljena osoba može ispuni sva vaša o ekivanja. Ako ste sami, vikend donosi niz mogu ih prilika za poznanstva. Vaše emo vno zadovoljstvo odrazit e se i na dobro zdravlje.

RAK (22.6.-22.7.)

De nirajte listu prioriteta u skladu sa svim novim doga ajima na poslovnoj sceni.

Izbjegavajte suradnju s osobama koje vam stvaraju neugodnosti.

Fokusirajte se na poslovne projekte koji e vam donije znatnu financijsku dobit. U ljubavnom životu sve je mogu e i sve ovisi samo o vama. Osje ate potrebu da se prepus te jednoj osobi bez dodatnog straha o mogu im komplikacijama. Zaboravite na analizu.

Uživajte u roman ci. Više se kre ite i bavite tjelovježbom.

JARAC (22.12.-20.1.)

U poslovno- nancijskim pregovorima nemojte riskira . Postoje e okolnos na poslovnoj sceni ne možete promijeni , stoga se primirite. Do i e vrijeme za energi nije djelovanje.

U ljubavnim odnosima priželjkujete više razumijevanja i nježnos .

Partner ponekad ima neobi ne ideje, što kod vas pobu uje sumnju ili ljubomoru. Iako osje ate da bi moglo do i do zna ajne promjene u emo vnim odnosima, razmislite želite li ih doista.

Više se kre ite na svježem zraku.

Godit e vam.

LAV (23.7.-23.8.)

Poslovni suradnici predložit e vam nekoliko poslovnih projekata. Na prvi pogled imat ete osje aj da su neostvarivi. Ali ako ih malo dublje proanalizirate, uvidjet ete da sve ima smisla i dugoro nost. Preuzmite rizik, ispla t e vam se. U ljubavnom životu ne ete mo i osta ravnodušni na ne ije postupke, ideje ili tek osmijeh.

Lagano ete gubi emo vnu kontrolu. Postat e vam jasno gdje ste do sada griješili u ljubavnim vizijama. U svim danima velja e osje at ete se dobro i raspoloženo.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Podru je svoga poslovnog djelovanja proširit ete na nova podru ja, i to zahvaljuju i informacijama koje su preko prijatelja ili poznanika s gle do vas.

Mogu je ve i nov ani dobitak od ulaganja u inozemstvo. Doga aji koji vas prate u ljubavnom životu su obe avaju i. Osje ate veliki emotivni zanos i zadovoljstvo u društvu voljene osobe. Ako ste sami, o ekuju vas zanimljivi kontak i nova poznanstva. Netko e vas šarmira svojom pojavom ili s lom ponašanja. Višak energije potrošite u sportskim ak vnos ma.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U svojim poslovnim planovima djelovat ete odlu no i vaši suradnici e pozdravi sve vaše ideje. Neke nove spoznaje i saznanja pozi vno e usmjeri vaše poslovne odluke i orijentaciju. Obra te pozornost na mogu nost partnerskog udruživanja. Iako osje ate da se nalazite u razdoblju emo vne neizvjesnos , pažljivom analizom uvidjet ete da vam partner ili osoba koja vam se dopada šalje pozi vne signale. U danima vikenda pra t e vas in mna sre a i zdravlje.

RIBE (20.2.-20.3.)

U skladu sa svojim sposobnos ma birat ete poslovne projekte za koje smatrate da imaju najviše izgleda za uspjeh.

Osmislite dobar plan i dobro se informirajte o svim uvje ma kako biste sve riješili na vrijeme. U ljubavi ste preplavljeni razli i m emocijama. Ponekad teže kontrolirate svoj zanos ili strast, ali ovih se dana nemojte u tome štedje . U mjesecu ljubavi pokažite prema svom partneru svoje prave osje aje.

Uživat ete zajedno u ljubavnos .

Ljubavna sre a odrazit e se i na dobro zdravlje jela i duha.

14. velja e 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kona no osmijeh na licu!

Iako su protekli dani bili obojani kišnim oblacima, tmurnim nebom i pomalo depresivnim raspoloženjem, protekla akove ka špica donijela je blistave osmijehe. Možda je tome pomalo pridonijelo kuhano vino i aj kojim je Turisti -

ka zajednica grada akovca po astila svoje sugra ane povodom proslave 50. godišnjice djelovanja. Raspjevani štimung rastjerao je oblake i kišu, a dobro raspoloženje zavuklo se u naša srca. Neka potraje što duže!

ESPRESSO by

Što je - tu je! Mi smo imali prijatelje...

O

vih dana e-poštom kruži (po zna koji put) pismo koje podsje a na vremena kada se živjelo ne emo re i “bolje”, ve druga ije. Pismo je namijenjeno svima, posebice današnjoj mla oj generaciji, a govori u ime djece koja su ro ena i preživjela 50-e, 60-e, 70-e i 80-e. Autor je anoniman, a ako se prepozna me u vama, dragi itatelji, neka se slobodno javi. Prenosimo sažetak ili dio promišljanja za sve vas koji nemate priliku ili vremena koristiti e-poštu ili iš itavati ovakva cirkularna pisma. Ne zbog nostalgije za prošlim vremenima, ve kako bi u današnjem vrtlogu i tempu života zastali, opustili se i poku-

šali ne robovati potroša kom na inu ponašanja koji izjeda sve strukture društva. akle, promišlja taj autor u ime svih nas - djece ro ene u prošlom stolje u od 50-ih godina nadalje, otprilike ovako: - Mi smo djeca ro ena ve inom zdrava i normalna iako su naše majke kad ih je zaboljela glava posegle za aspirinom. Naše su majke jele hranu iz konzervi i naj eš e radile do zadnjeg dana trudno e. Mi, kada smo imali 10-11 godina, nismo nosili pampersice. Pišali smo u krevet. Kao djeca, vozili smo se u autima bez pojasa i zra nih jastuka i nismo morali imati kacige na glavi za vožnju biciklom ili na rolama.

D

Pili smo vodu iz crijeva za zaljevanje vrta, a ne iz flašica kupljenih u velikim trgova kim lancima. Dijelili smo flašicu Cocte ili Cole s našim prijateljima i nitko nije umro zbog toga. eli smo mlije ne sladolede, bijeli kruh i pravi putar, pili kokte, nare koje su i tada bile pune še era, ali nismo bili debeli zato što smo se stalno igrali vani. Izlazili smo iz ku e ujutro i igrali se po cijeli dan, skriva a, grani ara, kraljica 1-2-3, kauboja i indijanaca i svega ostalog što je samo dje ja mašta bila u stanju smisliti, sve dok se nije upalila uli na rasvjeta koje onako nije bilo previše. Nerijetko, nas nitko nije mogao na i po cijeli

J

dan, pa je i roditeljska pljuska bila dio odgoja, a bez zlostavljanja u obitelji. I nikad nije bilo problema... rovodili smo cijele dane rade i trka e daske od otpada iz podruma, spuštali se niz ulice zaboravljaju i da nismo napravili ko nice. Nakon par padova i modrica nau ili smo kako riješiti problem. Mi nismo imali imaginarne prijatelje ni probleme s koncentracijom u školi. Mi nismo imali školskog psihologa i usmjeriva a pa smo ipak završavali nekakve škole.

Nama nisu prodavali drogu ispred škole... Mi nismo imali Playstation, Nintendo, nikakve videoigrice, nismo imali 99 ka-

P

nala na televiziji (samo dva, i to drugi tek od popodne), nismo imali videorekordere, mobitele, kompjutore, Internet, chat rooms... i smo imali prijatelje i išli smo van družiti se s njima! Padali smo s drve a, znali se porezati na staklo, slomiti zub, nogu ili ruku, ali naši roditelji nikada nisu išli na sud zbog toga. Igrali smo se s lukom i strijelom, gradili utvrde od snijega, bacali petarde za Novu godinu, itali hrpe crtanih romana i sve smo to preživjeli bez posljedica! Vozili smo se biciklom ili pješke dotr ali do prijateljeve ku e, zvonili na vrata ili jednostavno ulazili u

M

njihovu ku u da se družimo i budemo zajedno! osljednjih 50 godina bile su najplodonosnije godine u povijesti ovje anstva. Naše generacije dale su najbolje izumitelje i znanstvenike do danas.

Imali smo slobodu, pravo na greške, uspjeh i odgovornost.

I nau ili smo živjeti s tim! I ti pripadaš toj generaciji? Možda eš poželjeti podijeliti ovo s ostalima koji su imali sre e odrastati kao prava djeca, prije nego što su odvjetnici, države i vlade po eli odre ivati kako treba živjeti! i smo podijelili ove misli s vama, a na vama je da s njima u inite – ma što god ho ete.

P

M

12

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Strah i vrtoglavica PITANJE: Unatrag dvije godine javlja mi se lagana vrtoglavica, nemir, drhtanje i strah. Ponekad uz te smetnje imam lupanje srca i bolove u prsima, trbuhu i mu nine. Bila sam na mnogim pretragama i moj lije nik mi je saop io da su sve u injene pretrage uredne.

On smatra da su moje poteško e psihi ke naravi. Moje psihi ko stanje me jako zabrinjava i ono mi otežava moj rad na poslu i na odnose u obitelji. Bojim se da mi se ne otkrije neka bolest pa mi je svaki odlazak lije niku stres. Recite mi o kakvoj se bolesti kod mene radi i kako mi se može pomo i?

ODGOVOR: Na temelju podataka koje ste mi dali, može se konstatirati da se kod vas radi o anksioznom poreme aju. Uzrok anksioznog poreme aja je naj eš e stres, pa potom elementi naslje a i poreme aji osobnosti. Anksiozna osoba je pod stalnim pritiskom straha da e se nešto dogoditi i ne može ga se otarasiti voljnim naporom.

Kod ovog poreme aja mogu se javiti psihi ki simptomi kao što su uznemirenost, neugodno iš ekivanje, osje aj nestabilnosti, zabrinutost, tjeskoba, bojazan, strepnja, panika, užas, napetost, nemir, bojažljivost, razdražljivost, smanjena sposobnost koncentracije,

poreme aji spavanja, umor, manjak energije, poreme aj apetita, poreme aji raspoloženja. Uz psihi ke simptome mogu se javiti i tjelesni simptomi pa primjerice javlja se preskakanje srca, lupanje srca, valovi vru ine, drhtanje, suha usta, otežano disanje, osje aj nedostatka zraka, nelagoda i bol u prsima, povra anje, mu nina, gr evi u trbuhu, proljev, napetost i bol u miši ima, vrtoglavica, glavobolja, znojenje. Anksiozni poreme aj ima veliko medicinsko, socijalno i ekonomsko zna enje jer utje e na kvalitetu života, radno i socijalno funkcioniranje. Anksiozni poreme aj se najbolje lije i psihofarmacima i psihoterapijom. Svakako se trebate javiti psihijatru koji e odrediti koje ete lijekove uzimati a tu prije svega dolaze u obzir anksiolitici. Od psihoterapijskih metoda preporu uju se prije svega bihevioralne i kognitivne tehnike. Lije enje se provodi u ambulantnim uvjetima.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Ki ljubiti ne zna naj se ne hapljuje Da bi se zaljubili trebamo razviti sliku o pravom partneru, iskriviti stvarnost i ustrajati na tome da se projicirana vrijednost partnera održi u vremenu.

Uzalud je osobi u tom zatelebanom stanju skretati pažnju na realne nedostatke obožavanog partnera, to je može samo razljutiti i još ja e u vrstiti u zabludi. Sama e se nakon nekog vremena probuditi i zapitati što joj je bilo, jer svaka zaljubljenost traje samo onoliko koliko se održava projicirana predstava o partneru, a to je naj eš e nekoliko mjeseci. Kad je u pitanju zaljubljenost dvije su mogu nosti: neki se zaljubljuju u partnera za kojeg vjeruju da je savršen, a drugi ne doživljavaju partnera kao idealnog, ali smatraju da je on onaj pravi, potpuno odgovaraju a osoba. Poznate su vam situacije kad se svi u okolini ude ne ijoj zaljubljenosti u grubijana, alkoholi ara ili kriminalca i više je nego jasno da se ne radi o idealnom partneru, što ipak nije prepreka da netko u njemu prepozna baš ono pravo i dragocjeno. Mehanizmi koje zaljubljena osoba koristi da bi održala vlastitu iluziju su razli iti, oni su nesvjesni i svrha im je da održe projekciju o partneru. Na djelu su selektivna percepcija, ignoriranje, minimalizacija, precjenjivanje ili potiskivanje, kao i fantaziranje, sve što može hraniti projekciju. Ali kad razlike izme u o ekivanog i stvarnog partnerovog ponašanja postanu tako upadljive da ih spomenuti psihi ki mehanizmi ne mogu neutralizirati, dolazi do sloma projekcije. Što e biti dalje ovisno je o tome kako doživimo stvarnost koja je

probila kroz projekciju. Važno je shvatiti da zaljubljenost ne traje vje no, jer kad-tad u svijesti zaljubljene osobe pojave se dijelovi realne slike o partneru. Posljedice kraja zaljubljenosti mogu biti pozitivne ako se rodi ljubav ili prijateljstvo, i negativne ako doživimo razo aranje ili ak mržnju prema stvarnoj osobi u koju više nismo zaljubljeni. Zaljubljenost rje e predstavlja uvod u ljubav nego što je uvod u razo aranje i raskid odnosa. Ve ina veza koje su po ivale na nerealnim predstavama sruši se u susretu s realitetom. Dobra je stvar da kako odrastamo i sazrijevamo sve se manje slijepo zaljubljujemo. Nau imo gledati ljude kakvi jesu, ne idealiziramo ih, bar se trudimo. Zato ljubav uop e ne mora po eti fazom zaljubljenosti. Zrela se osoba zapravo ne može zaljubiti, naprosto zato jer ispravno vidi stvarnost i osobu koju je spremna voljeti. A to je ono bitno u pri i: zna i da ve od samog po etka osobu koja nam se jako svi a možemo prihvatiti realno onakvom kakva je i zavoljeti je, bez zabluda i krivotvorenja. Ako smo maštoviti i romanti ni ljubav e imati kvalitete koje je ine arobnom, bez bura i brodoloma kakve izaziva zaljubljenost. Zato na Valentov dan slijedi poruka: volite, ljubite, u zaljubljenosti glavu ne gubite!

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Još jedan pogled na problem pijenja me u mladima Obzirom pijenje me u mladima poprima zabrinjavaju e razmjere, suzbijanje te pojave spada u prioritetnije nacionalne javnozdravstvene ciljeve. Prevencija, kao najisplativiji na in spre avanja širenja konzumacije alkohola, najviše obe ava kada je usmjerena na mladež jer su oni najosjetljiviji i najrizi niji za posljedice prekomjernog. Naime, u inci alkohola na mlade nisu isti kao i kod odraslih. Alkoholizam može prouzrokovati niz zdravstvenih rizika i uzrokovati neoprezno i neodgovorno ponašanje u svim dobnim skupinama, ali je to kod mladih izraženije i opasnije. Ako mlada osoba esto pije, vjerojatnije e ranije i razviti bolest ovisnosti. Kako tijelo mladih ljudi još uvijek raste, alkohol e loše utjecati na razvoj tijela.

Zdravstvena ošte enja mogu uklju ivati bolesti srca, jetre, ošte enja živ anog sustava (osobito može štetiti razvoju mozga), probleme mentalnog zdravlja (npr. depresija), itd. Tako er je više vjerojatno da e mladi ljudi koji piju, eš e biti uklju eni u nesre e sa ozljedama (prometne nesre e, u tu njave...). Konzumiranje alkohola smanjuje inhibicije i više je vjerojatno da e u initi ono što ina e ne bi, pa tako i ulaziti u nepromišljene seksualne odnose (npr. s nepoznatima, ime je lako mogu a zaraza spolnom bolesti; mogu a je neželjena trudno a).

Kao jedan od zna ajnih rizika svakako je i antisocijalno ponašanje - tinej eri koji piju alkohol, eš e ine nasilna kaznena djela, razbojstva, plja ke. Više je vjerojatno da e zavšiti u opasnim situacijama, agresivno se ponašati. Mladi koji piju alkohol, eš e imaju probleme sa školovanjem, do mjere isklju enja iz škole.

Na mladu osobu, tj. na izgra ivanje njezinih stavova prema pijenju alkohola, utje e stav društva prema pijenju alkohola.

Taj stav je, znamo, liberalan, jer alkohol je kulturalno privatljiv. I drugi faktori pomažu oblikovati slobodne stavove mladih prema konzumaciji alkohola. Na primjer, u propagandnim porukama alkohol se prikazuje kao instrument dobrog provoda i sretnog prijateljstva, što odašilje poruke o atraktivnosti alkoholnih pi a kao uobi ajenog oblika komuniciranja me u ljudima. To na mlade djeluje snažnije od upornog ponavljanja odraslih osoba kako je alkohol štetan.

Jaku ulogu u oblikovanju ponašanja pijenja u mladih ljudi igra roditeljski utjecaj. Mladi koji imaju blizak odnos sa svojim roditeljima i okruženi su potporom obitelji, manje je vjerojatno da e imati probleme s alkoholom, od onih u ijoj obitelji nedostaje podrška i nadzor. Iskustva kazuju da su zna ajni razlog zbog kojeg djeca ne koriste alkohol - njihovi

roditelji, zbog pozitivnog roditeljskog utjecaja i zato što znaju da e ih alkoholiziranjem razo arati. Zato je toliko važno da roditelji izgrade snažnu povezanost sa svojom djecom. Roditelji koji razgovaraju s djecom svaki dan, dijele svakodnevne doživljaje, pitaju svoju djecu za njihovo mišljenje i uklju uju ih u donošenje odluka, i pokazuju svojoj djeci da ih cijene, podi i e djecu koja e se odgovorno odnositi prema raznim iskušenjima, pa tako i alkoholnim.

U spre avanje razvoja navike pijenja alkohola kod mladih, potrebno je uklju enje svih segmenata društva. Poruka “Ne korištenje alkohola” mora biti dosljedno upu ivana od strane roditelja, u itelja, trenera, mentora, lije nika, sve enika, i svih davatelja skrbi.

Ta poruka mora biti oja ana politi kim pristupima putem jasno de iniranog zakonskog praga za pi e i kupnju alkohola, reguliranjem oglašavanja alkoholnih pi a, uz dosljedno provo enje pravila oko osiguravanja mjera za nepoštivanje odredbi. Poželjno je osvješ ivanje ugostitelja i trgovaca o štetnosti pijenja za mlade i o zakonskim ograni enjima, tako er i osposobljavanje za stru njake koji rade s mladima. Prevencija podrazumijeva i edukaciju mladih: pružiti to ne informacije mladim ljudima glede alkohola, uklju uju i i zdravstvene i socijalne posljedice.

Jasno je da u preventivnim mjerama i postupcima može pridonositi svatko ponaosob.

Mladima je priro eno da svoje potrebe ispunjavaju bez alkohola: da se vesele i spoznaju svijet na prirodan na in, mimo maglenog uma, dokazuju svoju vrijednost dosad ve razvijenim sposobnostima (u sportu, umjetnosti, kroz pomaganje...). Ne treba im alkohol da bi bili sretni. Samo ih treba upoznati s razli itim mogu nostima provo enja slobodnog vremena, pomo i postaviti vlastite ciljeve i pomo i pri ostvarivanju istih, nau iti preuzimati odgovornost, podu iti životnim vještinama. Tebaju odrastati usvajaju i pozitivne životne vrijednosti kao što su suradnja, mir, radišnost, uvažavanje drugih. Educirati ih o e ikasnom donošenju odluka, kako se bolje snalaziti sa svakodnevnim problemima. Nau iti razlikovati društveno poželjna ponašanja od nepoželjnih. Ja ati samopouzdanje, pokazati im da vrijede onakvi kakvi jesu.

14. velja e 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Aromatični neprijatelj masnoća, oolong ili crveni čaj

PUT AJA

U vrijeme kada se u Kini aj spremao na vrlo jednostavan na in od svježeg liš a ajevca u malom selu provincije Fujian živio je nestašan i znatiželjan dje ak Wulong. Jednog dana kada je ku i u košari nosio svježe ubrane listove aja ugledao je pti icu na grani drveta. Dje a ki nestašluk poveo ga je za tim da svojom pra kom ga a to malo, pernato i raspjevano bi e u zelenoj krošnji drveta što mu je pošlo za rukom, pti ica je uz tužni vrisak pala sa stabla.

Uvidjevši što je u inio samilost u malom dje aku je proradila i potr ao je do pti ice kako bi je pokupio i namjestio joj krila te joj pomogao da poleti. Znatiželji tu nije bilo kraja pa je on tr ao za pti icom u letu dok su se u košari na njegovim le ima listovi aja valjali i dodirivali jedni o druge. Kako je pred zalazak sunca pri ica nestala u beskraju prirode, a Wulonga je savladao umor pa se vratio ku i pa nije ni napravio aj nego je ubrane listi e iskoristio tek prekostura. Iako je tako pripremljeni aj bio razli it nego prije i imao jak miris i slatkast okus suseljani su mu s velikom znatiželjom pridali pažnju i od Wulonga tražili „recept“. Od tada, zahvaljuju i posebnom blagom aromom aja iz ovog sela, aj se po eo dobro proda-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

vati i iz zahvalnosti Wulongu i njegovom selu ova vrsta aja zove se Oolong aj.

Oolong aj u biti je polufermentirani aj s najboljim svojstvima zelenog i crnog aja, ponekad referiran kao “aromati ni neprijatelj masno a” jer u inkovito smanjuje stvaranje masnih naslaga i poti e mršavljenje, a poznat je još i pod nazivom crveni aj. Polifenoli sadržani u oolong aju, kao i u zelenom, pove avaju potrebu potrošnje energije za probavu, apsorpciju i metabolizam hrane. Japanski znanstvenici došli su do spoznaje da ispijanje oolong aja petnaestak minuta prije obroka bogatog ugljikohidratima smanjuje skladištenje suvišnih kalorija u masne stanice. Ovaj aj, koji okusom

i mirisom asocira na cvije e i vo e ubrzava cjelokupni ljudski metabolizam za što su dovoljne dvije šalice aja dnevno.

Osim toga oolong ajevi štite i ja aju funkciju srca, pospješuju cirkulaciju, probavu te ja aju imunitet.

Najve i proizvo a i oolong aja su Kina i Tajvan. Ovaj „ubojica“ masno a priprema se na na in da se ni premladi ni prestari listovi aja odmah nakon branja direktno izlažu sun evoj svjetlosti kako bi malo usahli.

Takvi omekšali listi i tresu se u košarama od bambusa dok im ne ispucaju vrhovi nakon ega se suše u hladovini. Proces protresanja i sušenja ponavlja se uzastopno nekoliko puta pri emu nagnje eni rubovi listova uslijed fermentacije postaju

PEDIJATAR SAVJETUJE

unos teku ine). Mogu i su uzroci još ošte enje u podru ju anusa (analna isura), dugotrajna upotreba epi a ili laksativa. Psihogeni razlozi jesu prerano navikavanje na kontrolu s inktera, voljno odga anje defekacija, kon liktna situacija u obitelji.

Kako izgleda dijete koje je opstipirano? Ako je imalo neugodna iskustva sa stolicom, tada e dijete pri nagonu na defekaciju križati noge, poskakivati, a roditelji e onda pokrete za zadržavanje stolice POGREŠNO protuma iti kao pokušaj defekacije. To pokre e za arani krug – što se stolica dulje zadržava, to je šira i suša, a svaka defekacija

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Carski rez Z . M . 26 -god i š nja trudnica iz Ivanca pita: Trudna sam prvi put,sada sam u 23. t jednu. Do sada je s trudno om bilo sve u redu, redovito idem na kontrole. Ipak bojim se poro aja,bojim se bolova,možda bi bilo najbolje da mi se u ini carski rez. Doktore, što mislite o tome?

Carski rez je operativno dovršenje poro aja,dakle dijete se ra a operativno kroz trbuh rodilje, a ne vaginalo kroz poro ajni kanal.

Carski rez je srednje velika operacija koja ima i svoje komplikacije, i za majku i za dijete. Upravo zbog tog razloga ne bi trebalo carski rez raditi samo na temelju želje rodilje. Postoje jasne medicinske indikacije za takav zahvat. Od strane majke to je, na primjer, uska zdjelica, nepravilno gra ena maternica, razne komplikacije tijekom poro aja. Od strane djeteta preveliko dijete, nepravilan položaj, položaj zadkom, višeplodna trudno a i sl.

Nekad smo u varaždinskom rodilištu imali maksimalno do 4% carskih rezova od svih poro aja. To je bio de initivno preniski postotak, a bio je posljedica konzervativnog stava u porodiljstvu. U tim 60-im godinama prošlog stolje a postojao je još uvijek strah od infekcija koje su esto pratile operativne zahvate.

Danas postotak carskih rezova u Hrvatskoj iznosi oko 20% svih poro aja. Preporu en postotak od Svjetske zdravstvene iznosi 15%.

Ukoliko vaša trudno a pro e do kraja u redu, ako ste normalno gra eni, dijete nije preveliko, položaj je djeteta normalan, nema indikacije za carski rez.

Uvjet za normalan poro aj je znati to no u dan termin poro aja. Treba ekati uz intenzivnu kontrolu (amnioskopija, CTG) spontane trudove. Uz suvremenu analgeziju i anesteziju (ev. periduralnu) rodit ete svoje dijete prirodnim putem bez bolova i eventualnih komplikacija koje ponekad nosi carski rez.

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

Opstipacija ili zatvor stolice Opstipacija je naziv za otežano defeciranje (pražnjenje crijeva). Ponekad roditelji zamjenjuju opstipaciju s duljim intervalima izme u pojedinih pražnjenja crijeva.

Dojen e (dijete do 365 dana starosti) na maj inom mlijeku može imati zlatnožutu kašastu stolicu svakih 10 dana i pri tome dobro napredovati. Prosje no dojen e ima 4 stolice na dan, a s 4 godine 1-2 na dan. Normalno je imati više od 3 defekacije tjedno. Opstipacija je naj eš e uzrokovana pogrešnom prehranom (hrana s malo vlakana, obilje mlijeka, gladovanje zbog bolesti, previše bjelan evina, nedovoljan

crvene boje, dok centralni dio listova ostaje zelen. Postupak se ponavlja dok ne fermentira 20% površine lista, za tzv. zeleni Oolong, odnosno 60%, za klasi ni Oolong aj. Kada je dosegnuta željena razina fermentacije, proces se odmah zaustavlja žarenjem listova na visokoj temperaturi.

Oolong ajevi imaju izrazito bogat cvjetni okus. Napitak koji se dobije od oolong aja može poprimiti crvenkastu, a ponekad i bistru sme u boju, te ima vo nu i mirisnu aromu i okus koji podsje a na breskvu ili marelicu. Oolong ajevi sadrže više kofeina od zelenog aja, ali ipak manje od crnog.

Kao i ostali ajevi biljke ajevca i oolong ajevi su izvor prirodnih antioksidanata te vitamina B2, C i E. Za razliku od oolong ajeva koji potje u sa Tajvana, kineski oolong ajevi imaju više razli itih okusa što je rezultat dužeg procesa fermentacije, ali se zato oni s Tajvana smatraju najkvalitetnijim oolong ajevima na tržištu, posebno oni proizvedeni u srcu otoka na visokoj nadmorskoj visini.

Prolje e se bliži, a s njim e kaputi zauzeti svoje mjesto u tamnijem djelu ormara dok e lagane tkanine opet krasiti naša tijela, zato želite li se osje ati savršeno u svojim modnim kombinacijama, a pri tom još biti i zdravi i ili, u vašem oko aju oolong ajevi sme e boje Formosa ine oolong i Oolong White magic zelene mlije ne boje ekaju na vas.

je bolnija, katkad uz krv na anusu.

Lije nik e u razgovoru s roditeljima i djetetom pokušati utvrditi mogu i uzrok opstipacije. Ako je uzrok neka bolest, onda e lije iti bolest u kojoj je opstipacija jedan od simptoma. U ostalim slu ajevima e preporu iti uzimanje lijekova za olakšano pražnjenje crijeva. To može biti biljni sirup na bazi suhih šljiva i smokava, sirup koji sadrži laktulozu. Tre i lijek je para insko ulje svaku ve er, ali s uljem treba biti oprezan kod mla e djece da ga ne udahnu.

Takva djeca ne bi smjela popiti više od 3-5 decilitara mlijeka dnevno. Obroci bi trebali biti

redoviti, raznovrsni, sa što manje grickalica i slatkiša izme u obroka.

Savjetuje se provo enje normalne higijene te izbjegavanje pristupa problemu kao da je to najvažnija tema u obitelji. Bez prisile treba nastojati da nakon obroka bude na tutici ili WC-u uz podmeta za noge da one ne bi visile, i to od 5 do 10 minuta. Rodite-

lji bi trebali voditi dnevnik: je li dijete imalo stolicu, je li prljalo ga ice i što je primilo toga dana od terapije; ne kažnjavati ga ako uprlja ga ice, a nagraditi ne im što ga veseli, ako je isto nekoliko dana.

Kad se crijevo oslobodilo od zadržanog fecesa, potrebno je pove ati unos neprobavljivih vlakana: grubi kruh (graham, s mekinjama, sa sezamom, ku-

Ako trebate savjet pedijatra, javite nam se!

Uvodimo još jednu rubriku savjeta u kojem e na aktualne probleme u vezi sa zdravljem djeteta, kao i na Vaša pitanja i savjet koji zatražite putem na-

šeg e-maila: urednik@mnovine. hr, odgovara i savjetova Igor Šegovi , dr. med., spec. pedijatrije, s Odjela pedijatrije ŽB-a akovec.

kuruzni), povr e (naro ito mahunarke – grah, grašak, mahune), vo e (sirovo, kuhano, sušeno, pekmez, marmelada, džem), umjesto bistrih teku ina, pogotovo gaziranih, uzeti gusti sok, umjesto suhomesnatih proizvoda, narezaka, pašteta, jesti za doru ak pekmez na crnom kruhu.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.1.2014.

Proizvo a 1 Kia 2 Škoda 3 Hyundai 4 Honda 5 Ford 6 Volkswagen 7 Opel 8 Peugeot 9 Nissan 10 Toyota 11 BMW 12 Chevrolet 13 Citroën 14 Dacia 15 Jeep 16 Mazda 17 Mercedes 18 Renault UKUPNO

koli ina 10 8 7 5 4 4 3 3 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 56

udio, % 17,86% 14,29% 12,50% 8,93% 7,14% 7,14% 5,36% 5,36% 3,57% 3,57% 1,79% 1,79% 1,79% 1,79% 1,79% 1,79% 1,79% 1,79% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

17. veljače 1972. je u tvornici u Wol sburgu proizvedena 15.007.034 Volkswagen Buba i prema broju primjerka premašila Fordov Model T koji je do tada bio rekorder po broju proizvedenih komada.

30

godina slavi legendarni Peugeotov model 205 Gti. Obitelj modela 205, lansiranog na tržište 1983. godine, proširila se godinu kasnije s 205 GTi, mitskim modelom u povijesti automobilskog sporta. Radilo se o trovratnoj verziji s motorom od 1.580 ccm i 105 KS. U ožujku 1984. godine komercijalizirano je 200 primjeraka ina ice Turbo 16 s pogonom na sva etiri kota a i 200 KS. Ova sportska verzija razvijena je s ciljem dobivanja homologacije Grupe B radi natjecanja na Svjetskom prvenstvu u reliju, gdje je 1984. godine zabilježila tri pobjede od pet sudjelovanja. Zahvaljuju i verziji Turbo 16, Ari Vatanen, Timo Salonen i Juha Kankkunen osvojili su naslove u kategorijama voza a i konstruktora na Svjetskom reli prvenstvu 1985. i 1986., a potom i Paris Dakar 1987. i 1988. godine. Peugeot 205 GTi prestao se proizvoditi 1994. godine, nakon što je prodan u gotovo 300.000 primjeraka.

Obnovljena Alfa Ro Glavne promjene obnovljene Giuliette nalaze se u unutrašnjosti i spod poklopca motora, a najzna ajnije je ipak cjenovno približavanje širem sloju kupaca te rušenje mita o skupoj Alfi.

Novi je 2.0 JTDM motor sa 150 KS opremljen Multijet sustavom ubrizgavanja druge generacije. Razvija i visok okretni moment od 380 Nm pri 1.750 o/min, pruž aju i na taj na in maksimalnu elasti nost u radu. Najve a brzina koju razvija je 210 km/h, ubrzanje od 0 do 100 km/h za 8,8 sekundi, a potrošnja je 4,2 l/100 km i emisija CO2 od 110 g/km (u kombiniranom ciklusu potrošnje). Osnova je Common Rail sustav ubrizgavanja tre e generacije, koji je još jednostavniji i pouzdaniji zahvaljuju i jednostavnijoj konstrukciji brizgaljki koje imaju 40% manje sastavnih dijelova.

Inovativan multimedijalni ure aj Uconnect dostupan je sa 5“ ili 6,5“ zaslonom osjetljivim na dodir i satelitskim navigacijskim sustavom sa glasovnim komandama za

jamnika (DAB) – na tržištima koji plasiraju dodatnu opremu – do svih glavnih multimedijalnih ure aja (mediaplayer, iPod, iPhone, smartphone) koji se mogu povezati putem USB porta i Aux-in konektorom.

Osim toga, sustav uklju uje napredno Bluetooth su elje. U slu aju Uconnect Nav sa 6,5" zaslonom osjetljivim na dodir,

Step Glas Destination Entry“ unijeti adresu odredišta putem glasovnih naredbi.

Moonlight Pearl, Anodizzato Blue i Bronze: tri su nove boje koje isti u dinami ke linije modela, sintezu sportskih osobina i elegancije. Novi izgled prednje maske i kromirani okviri prednjih svjetla za maglu, obnavljaju prednji

prakti no upravljanje sa više izvora i multimedijalnih izlaza. Voza može pristupiti svim glavnim unkcijama, od analognog i digitalnog radio pri-

kupac Al a Romeo Giuliette MY 2014 može ra unati na unkciju satelitske navigacije uz 3D prikaz karata i progresivnim navo enjem ili unkcijom „One

dio automobila. Prednja DRL svjetla sa LED tehnologijom i unkcijom "dnevno svjetlo" pružaju najve u aktivnu sigurnost. Na isti na in, inovativna

Nova ponuda u Toyoti

Yaris uvijek pruža više od o ekivanja i predstavlja izvrsnu vrijednost za uložen novac. Unato kompaktnoj ormi, kvaliteta, sigurnost i osje aj udobnosti na vrhunskoj su razini. U promo ponudi kupcima Yarisa omogu ena je ušteda od 7.500 kn. Popularna SOL oprema je nadogra ena Trendy paketom opreme vrijednim 7.500 kn. Oprema Trendy dostupna je uz benzinski, dizel te, hibridni motor.

R AV4 se prepor u a s iznimno bogatom opremom Elegant, te s navigacijskim ure ajem, a u spomenutoj kombinaciji omogu uje uštedu od 12.500 kn. Oprema Ele-

gant sadrži: 18’’ aluminijske naplatke, dodatno zatamnjena stražnja stakla, elektri no otvaranje i zatvaranje prtljažnih vrata, LDW upozorenje na izlazak iz vozne trake, AHB sustav automatskog gašenja dugih svjetala, karticu klju , 'pametni' sustav ulaska i pokretanja motora bez klju a...

Novost u ponudi RAV4 modela je novi motor 2,0 D-4D, koji je s AWD pogono dostupan za 229.900 kn.

U novoj ponudi, Verso je uz u inkoviti i ekonomi ni 1,6 D-4D motor dostupan za 157.900kn, a uz doplatu od 7.000 kn dobivate opremu Stella vrijednu 19.500 kn.

14. velja e 2014.

stražnja svjetla primjenjuju LED tehnologiju u službi ne samo estetike, nego i preventivne sigurnosti. Na kraju, tri nove vrste aluminijskih naplataka (16'', 17'' i 18'') snažno naglašavaju profil nove Al a Romeo Giuliette Model Year 2014. U unurašnjosti se isti e briga o detaljima i visoka kvaliteta odabranih materijala.

Giulietta je znala kako u i u tradiciju najboljih Al a Romea, prikupljaju i njegovu ostavš tinu u smislu dinami nih per ormansi, bez prihva anja kompromisa, uz u inkovitost i prakti nost u svakodnevnoj uporabi. Tajna ove per ormanse leži u stalnim tehnološkim istraživanjima koja u Giulietti pronalaze svoj najviši izraz. Potvr uje to i "Compact" dizajn izra en od materijala visoke vrsto e, koji su dopustili da se smanji težina konstrukcije, uz Dual Pinion aktivni upravlja i sofisticirane obrasce ovjesa (sprijeda tipa Mc Pherson, straga napredni Multilink.) Osim toga, užitak u vožnji i udobnost prilago avaju se potrebama svakog kupca zahvaljuju i Al a DNA izborniku, ure aju koji ponašanje automobila prilago ava razli itim stilovima vožnje i razli itim uvjetima na cesti.

Nova konstrukcija Al a Romeo

14. velja e 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

omeo Giulietta Nova Alfa Romeo Giulietta doprinijet e konsolidaciji odli nih komercijalnih u inaka koje je do sada postigao model: od predstavljanja, polovicom 2010. godine, do sada u cijelom svijetu prodano je više od 224.000 komada

presvu ena kvalitetnom tkaninom, prednji naslon za ruku s pretincem i elegantnim kromiranim umetkom (chrome line) koji uokviruje i bo na stakla i hla eni pretinac. Ponudu zaokružuje Giulietta 1750 TBi sa 235 KS Quadrifoglio Verde, legendarni simbol koji se na-

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU

Giuliette, naime, dizajnirana je kako bi integrirala i maksimalno poboljšala razli ite sustave vozila, naglašavaju i na taj na in tri funkcije podešavanja (Dynamic, Normal i All Weather) dostupne na Alfa DNA izborniku.

5 paketa opreme (Impression, Progression, Distinctive, Exclusive i Quadrifoglio Verde) je dostupno kako bi razli itim kupcima nove Alfa Romeo Giulietta Model Year 2014 ponudili sigurnost, udobnost i užitak u vožnji. Svi

AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Hyundai Santa Fe dobitnik nagrade 2014 MotorWeek Drivers' Choice

sustavi vezani za aktivnu i pasivnu sigurnost dio su standardne opreme u svim modelima. Impression oprema standardno nudi : 6 zra nih jastuka, Alfa DNA ure aj (sa Q2 elektronskim diferencijalom i DST-om), inovativni ESC (uklju uju i ASR i Hill holder). Ru ni klima ure aj i senzor tlaka u pneumaticima zaokružuju standardnu opremu. Slijede a razina,

Na jednogodišnje korištenje je novu Alfa Romeo Giuliettu primio biciklist iz Varaždina, olimpijac, Radoslav Rogina, koji se biciklizmom bavi od 1993. godine. Od 1995. seli u Slovenski klub Perutnina Ptuj, a u sezoni 2004.-2005. nastupa za talijanski klub TENAX, gdje se zaljubio u ta-

Progression, potvr uje se kao idealan izbor za one koji traže više udobnosti s dodatkom elektri nih podiza a stražnjih stakala i radio ure aj sa CD/ MP3 ita em i dual tuner funkcijom, s kontrolama na upravlja u. Oprema Distinctive dodaje 16" aluminijske naplatke, upravlja u koži sa kontrolama radija, svjetla za maglu, dvozonski automatski klima ure aj, nova sjedala

lijanske automobile. Od 2009. godine lan je Hrvatskog kluba LOBORIKA, a godine 2012. prelazi u sadašnji klub Adria Mobil. Kroz cijelu karijeru nastupa za Hrvatsku reprezentaciju u biciklizmu te je 2 puta nastupio na Olimpijskim Igrama (2008 Peking, 2012 London).

tjecao na stazama diljem svijeta. Ekskluzivno opremljen s najsnaž nijim motorom u ponudi, oprema se isti e izgledom pravog sportaš a koji, u kombinaciji s 17'' naplatcima (u dodatnoj opremi i 18'') jam i užitak vožnje na vrhu klase s iznena uju e niskom potrošnjom goriva i emisijama štetnih plinova za te razine snage. Giulietta tako "Quadrifoglio Verde" tuma i u modernom smislu, kombiniraju i maksimalni už itak vož nje sa najve om brigom o okolišu, pretvara se u svjesnog sportaša koji poštuje okoliš.

Novu Giuliettu možete razgledati i kod ovlatenog zastupnika za našu županiju, tvrtke AMC Me imurje na poznatoj adresi, Športksa 8 u akovcu ili informacije dobiti na telefon 040/328-750.

Nakon jedne od najboljih godina u povijesti, posljednja generacija modela Santa Fe nastavlja svoj uspjeh - na 2014 Chicago Auto Showu dobio je nagradu za najbolji veliki automobil ('Best large utility') od strane test voza a automobilske emisije MotorWeek.

Ameri ka automobilska emi-

sija MotorWeek održava svoj tradicionalni izbor još od 1983. godine. Urednici svake godine biraju najbolje nove automobile i kamione na temelju osobina koje potroša i najviše cijene: cijena, prakti nost, performanse i potrošnja goriva, a lista nagra enih modela može biti prakti an i koristan vodi

za kupnju automobila. Od svog lansiranja, potpuno novi Santa Fe zaradio je brojne pohvale za svoje performanse, ugla eni styling, udobnost i napredne tehnologije. Ova vrijedna nagrada još jednom potvr uje Hyundaijev uspjeh u vrlo konkurentnom segmentu SUV vozila.

Obitelj Karas osvojila C4 Picasso na tromjes no koritenje Citroën je organizirao nagradni natje aj „Cijeli svijet u jednom automobilu!“, u kojemu su pravo na sudjelovanje imali svi roditelji koji su primili promotivni ruksak Moja mala sovica s letkom Citroën, a ije dijete je ro eno u periodu od 1. kolovoza do 31. prosinca. 2013. godine.

Zainteresirani su trebali opisati jedan doživljaj sa svojim automobilom koji e uvijek pamtiti i poslali prijavu putem Facebook aplikacije Mo-

ja Mala Sovica. Najmaštovitiju pri u poslao je Hrvoje Karas, koji e u slijede a tri mjeseca

uživati sa suprugom i tri k erke u novom Technospace monovolumenu.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

TEST: Peugeot 308 1,6 e-HDi Allure

Nova dimen dimenz

3

mjeseca besplatnog korištenja modela Citroën C4 Picasso osvojio je navija Medveš aka Tomislav Varga na Citroën Šalata Winter Classicu. Medveš akov dugogodišnji partner Citroën u sklopu ovosezonskog Winter Classica organizirao je nagradni natje aj u kojemu su mogli sudjelovati svi Medveš akovi navija i koji su imali kupljenu ulaznicu te koji su ispunili kupone. Troje izvu enih navija a izme u tre ina su se hokejskim palicama i pakom borili za najnoviji Technospace monovolumen Citroën C4 Picasso. Najbolje hokejske vještine pokazao je Tomislav Varga te se tako nakon utakmice izme u Medveš aka i Vienna Capitalsa odvezao ku i u Citroënu C4 Picasso.

4,86

posto je tržišni udio koji je ostvarila Mazda u sije nju u Hrvatskoj, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine (2,65%).

Ovaj udio od gotovo 5% najviši je Mazdin mjese ni udio u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina i jedan od najviših u svijetu uop e. Iako su mjese ni rezultati u broju registriranih vozila u 2008. prije krize bili znatno ve i, Mazda na hrvatskom tržištu nije do sada bilježila ovako visoke udjele, a rezultat je tim vredniji ako se uzme u obzir da je Mazdin prosje ni tržišni udio u Europi tek nešto viši od 1%. O ekivano, za Mazdin rekordni tržišni udio najzaslužnija je nova Mazda3, koja je sa 45 registracija u sije nju najprodavaniji Mazdin model i nastavlja zamah s kraja prošle godine.

Svjetska premijera modela RallycrossBeetle u Chicagu Vol k s w a gen B e e t le ovog ljeta ulazi u motorsport SAD-a. Na autosalonu Chicago Auto Show tvrtka Volkswagen of America danas predstavlja Rallycross- Beetle s pogonom na sve kota e, iji TSI motor razvija više od 560 KS. U svrhu ovog projekta tvrtka „Volkswagen of America“ udružila se sa stru njakom za utrke iz SAD-a „Andretti Autosport“ i tako je nastao „Volkswagen Andretti Rallycross Team“, koji na raspolaganje stavlja dva vozila Global Rallycross (GRC) za voza e utrka Tannera Fousta i Scotta Speeda.

Tim zapo inje sezonu s dva modi icirana modela Polo na podvozju pobjedni kog automobila natjecanja 2013 World Rally Championship.

Na ljeto e uslijediti prelazak na GRC Beetle, kakav je predstavljen u Chicagu. S modelom Rallycross Beetle s pogonom na sve kota e Volkswagen u SAD-u ujedno predstavlja najsnažniji model serije: zahvaljuju i turbopunjenju i direktnom ubrizgavanju TSI motor razvija više od 560 KS. Rallycross se ubraja u discipline motorsporta u Americi, ija skupina obožavatelja bilježi najbrž i rast – i u pogledu broja posjetitelja i u pogledu stopa gledanosti na TV-u.

Zahtjevne kružne staze su dijelom prašnjave, a dijelom asfaltirane te zbog razlika u razini gledateljima katkad nude spektakularne skokove natjecateljskih vozila dužine preko 20 metara.

Peugeot novom 308-icom otvara i novi segment imenovanja modela. Iako su dosad nasljednici dobivali nova imena, sada je ime ostalo staro, što je u totalnoj suprotnosti s automobilom koji je u potpunosti novo razvijen.

Napravljen na PSA platformi EMP2, dužine je 4,25 m, a ima i manju masu od prethodnika za ak 140 kg.

Pripadnik je kompakte klase (tzv. C segmenta) koji u Europi ini više od tre ine tržišta, dakle najbitniji segment. iste dizajnerske linije nove 308-ice odli an su kompromis elegancije, sportskog izgleda te dojma visoke kvalitete. Bo ni pogled na 308-icu otkriva prostranu putni ku kabinu, a pogled straga ostavlja dojam širokog automobila vrlo modernog izgleda.

Unurašnjoš u dominira novi i-Cockpit. Sastoji se od etiri povezana dijela: kompaktnog upravlja a za jake dinami ne osje aje u vožnji, instrumentne plo e u visini o iju kako bi voza mogao lako o itavati informacije a da ne skida pogled s ceste, povišene središnje konzole

Vrlo moderan izgled, inovativna unutrašnjost te rekordno male emisije CO2 guraju novu 308-icu u sam vrh segmenta. i velikog, 9,7'' dodirnog ekrana za intuitivnu vožnju. Upravlja vrlo malog promjera (351 x 329 mm), odli ne debljine ostavlja dojam sigurnosti pri upravljanju i zaslužuje najve u ocijenu. Kao i kod modela 208 ne svi a nam se smjesštaj instrumentne plo e "na pola puta", dakle ni iza upravlja a, ni iznad njega. Preciznim podešavanjem udobnog sjedala velik dio instrumenata ostaje ne itak jer je prekriven obru om upravlja a. Sam upravlja u kombinaciji s odli no podešenim podvozjem nove 308-ice daje istinski užitak u vožnji pa ova manjkavost smještaja instrumentne plo e pada u drugi plan. Veliki, 9,7'' dodirni ekran eliminira klasi ne prekida e.

Za razliku od izravne konkurencije poželjeli smo nešto više pretinaca za sitne predmete u voza kom okruženju

za odlaganje klju eva, mobitela i ostalih sitnica koje stalno koristimo. Tkanine i materijali u putni kom prostoru tako er su vrlo visoke kvalitete.

Novi raspored dijelova te manja visina nove 308-ice omogu ili su spuštanje težišta za 20 mm. Stabilnost je poboljšana i pogoduje aerodinami kim svojstvima. Platforma EMP2 donosi novi ovjes (pseudo MacPherson sprijeda i polukruti most straga) te smanjene mase, a i krug okretanja je smanjen je za 30 cm.

Obujam prtljažnika je na papiru 470 litara (ali su tu urojeni odijeljeni pretinci ispod tepiha koji imaju 35 litara). Otvor

Opel Astra 1.6 CDTI s potrošnjom od sam 1.

Golf Sportsvan sišao je s proizvodne trake u Wolfsburgu. Rije je o vozilu re leks srebrne boje s opremom Highline, panoramskim krovnim otvorom i 1,4 l TSI motorom sa 150 KS. Pored klasi nog Golfa i modela Golf Variant, Golf Sportsvan upotpunjuje seriju modela Golf 7 kao tre a varijanta karoserije. Sa svojim estetskim proporcijama i dizajnom oštrih obrisa Sportsvan je jedan od najuzbudljivijih novih kompaktnih monovolumena. Stražnja klupa s tri sjedala je djeljiva i preklopiva i može se pomaknuti za ak 180 mm u uzdužnom smjeru. Ako se utovarna površina koristi sve do naslona prednjih sjedala i krova, na raspolaganju je najve i obujam od preko 1.500 litara. Prilikom uvo enja na tržište u prolje e za Golf Sportsvan e biti dostupno šest novih motora ( etiri TSI i dva TDI motora). Golf Sportsvan na hrvatsko tržište dolazi u srpnju 2014.

Nakon prvog predstavljanja u Za iri Tourer posve novi supertihi dizelski motor osigurava snažnu i te nu vožnju i u samom srcu Opelove ponude modela. 1.6 CDTI sa 136 KS i 320 Nm okretnog momenta sada je dostupan i u velikoserijskim modelima Astra hatchback, sedan i Sports Tourer. Taj motor krase vrhunske performanse i minimalna proizvodnja buke uz istovremenu potrošnju od samo 3,9 litara dizela na 100 km u NEDC (New European Driving Cycle, Novi europski vozni krug) testnoj normi. Još je iš a i ekonomi nija verzija supertihog turbo dizelskog motora s 110 KS koja e prvi put biti predstavljena na Ženevskom sajmu automobila koji e se održavati od 6. do 16. ožujka 2014. Prema NEDC normi taj motor troši samo 3,7 litara dizela na 100 km te uz emisiju ugljikova dioksida od svega 97 g/km. „Naša Astra koja se proizvodi u velikim serijama i novi supertihi dizelski motor 1.6 CDTI savršen su par. Idealna su

kombinacija za svakoga tko želi spojiti visoke performanse s vrhunskom pro injenoš u i štedljivosti u potrošnji goriva“, rekao je Michael Ableson, potpredsjednik General motorsa Europa za proizvodnju. „Novi turbo benzinski motor 1.6 ECOTEC s izravnim ubrizgavanjem i 1.6 CDTI motori predstavljaju samu srž naše ofenzive motora. Oni su dokaz da Opelovi automobili ne impresioniraju samo dizajnom, nego nude i vrhunsku kvalitetu s ultramodernim tehnologijama za zaokruženo prvoklasno iskustvo vožnje.“ Opel Astra koju je njema ki automobilisti ki asopis auto motor und sport (broj 12/2013.) proglasio najpouzdanijim kompaktnim automobilom sada nudi vrhunski ugra eni informacijsko-multimedijski IntelliLink sustav, a jednako je napredna i tehnologija njenog motora. Od sada dostupan potpuno novi 1.6 CDTI sa 136 KS predstavlja sam vrh ponude dizelskih motora za cjelokupnu obitelj Astra modela. Najnovija generacija

turbo agregata na injenog posve od aluminija u razli itim verzijama snage postupno e zamijeniti motore zapremine 1,7 litara i tako uvesti Opelov dizelski portfelj u novo doba. Opelov iznimno u inkovit supertihi dizelski motor prvi je agregat iz Astrina portfelja koji je ve uskla en s budu im emisijskim standardom Euro 6, pa je time naj iš i dizelski motor koji je Opel ikada napravio. Zahvaljuju i optimiziranom dizajnu svojih komponenti, osobito u inkovitom postupku izgaranja uz višestruko ubrzavanje i dodatnim akusti kim mjerama, taj je motor najbolji u klasi po buci i vibracijama. Rezultat posve osvaja: Opelov novi 1.6 CDTI najtiši je dizelski motor u svojoj klasi, pa je u skladu s time dobio naziv „ultratihog“ motora. Njegovim snažnim i ekološki prihvatljivim performansama pridonosi i visokotla ni common rail sustav, te sustav za apsorpciju dušikovih oksida (sustav LNT, lean NOx trap). U kombinaciji s turbopunja em s promjenljivom geometrijom turbine (VTG) koji omogu uje brz odziv, upravo su

to klju ni tehni ki elementi novog motora.

Motor krasi snažan vršni okretni moment od 320 Nm, što je 7% više od prethodnog 1,7-litarskog modela sa 130 KS. Istovremeno je i smanjena potrošnja goriva i emisija ugljikova dioksida. Izvedba ovog motora sa 136 KS troši samo 3,9 litara dizela na 100 km u testnom postupku NEDC i emitira samo 104 g/km ugljikova dioksida, što je do 8% manje od 1,7-litarskog motora. Stoga ne iznena uje

da je u Njema koj Astra 1.6 CDTI dobila oznaku najve e energetske u inkovitosti A+. Sve je to popra eno vrhunskim performansama i okretnim momentom pri malim brzinama okretaja: turbo agregat ubrzava Astru od 0 do 100 km/h za 10,3 sekunde (sedan: 10,1 s); za ubrzanje od 80 do 120 km/h u petoj brzini treba samo 9,2 sekunde (sedan: 9,1 s, Sports Tourer: 9,9 s). Najve a brzina je 200 km/h, a varijanta sedan može dosegnuti i 205 km/h.

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

enzija nzija segmenta prtljažnog prostora je širok, a utovarni je prag nizak što ga ini vrlo prakti nim.

Srce ove 308-ice je izvanredan 1,6 e-HDi dizelski agregat koji razvija 115 KS. Iako snaga na papiru ne ostavlja neki poseban dojam, u praksi ovaj pogonski agregat impresionira u kombinaciji s šeststupanjskim ru nim mjenja em.

Izuzetno je niska i emisija CO2 od samo 100 g/km (testni je model imao kota e od 17"), a niži paket opreme i 16" kota i smanjuju CO2 za dodatnih 5 g/km. Mjenja je znatno bolji nego u prvoj generaciji modela 308, kra ih hodova, odli no

odabranih omjera pa stoga i ne ude navodi proizvo a a o prosje noj potrošnji od 3,8 l/100km. U razli itim režmima vožnje i u uvjetima koji nisu idealni za nisku potrošnju u kombiniranom ciklusu i s dosta vožnje autocestom potrošnja ne prelazi 6 litara što je odli an rezultat u stvarnim uvjetima.

Nova 308-ica isti e se i vrlo kvalitetnim materijalima koji su ugra eniu ovaj automobil što je stvarno vidljivo na svim detaljima. Peugeot se istinski potrudio "podi i ljestvicu" u kompaktnoj klasi što mu je i uspjelo, a i odmah je prepozna-

to te nagra eno brojnim titulama Automobila godine širom Europe pa i u Hrvatskoj, a o ekujemo još i poneku svjetsku titulu. Sasvim zasluženo.

Cijena ovog modela je na razini njegove kvalitete i iznosi 164.053 kn, s time da je testni model imao podosta dodatne opreme ime se cijena podiže na 181.988 kn. Sve u svemu vrlo moderan i opremljen model C segmenta s ponajboljim voznim karakteristikama.

mo 3,7 litre dizela U Hrvatskoj Astra hatchback 1.6 CDTI sa 136 KS, Start/Stop sustavom i šesterostupanjskim ru nim mjenja em dosuptna je po cijeni od 139.370 kn i to u vrlo bogatom Enjoy Plus paketu opreme koji izme u ostalog sadrži i: dvozonsku automatsku klimu, Radio CD, sigurnosni paket (ABS, ESP, 6 zra nih jastuka), elektri ni paket (el. pokretani prednji prozori i retrovizori), tempomat, senzor za kišu, kožni volan, putno ra unalo i svijetla za maglu.

Uz novi 1.6 CDTI Astra hatchback, sedan i Sports Tourer dodatno stežu svoje pojaseve ekonomi ne potrošnje goriva. U Ženevi e premijerno biti predstavljena verzija tog najnovijeg turbo dizelskog motora s 110 KS. I njega krasi izniman maksimalni okretni moment pri malom broju okretaja od 300 Nm (7% više od 1,7-litarskog prethodnika s istim brojem konjskih snaga), potrošnja goriva po NEDCu od 3,7 litara dizela na 100 km te emisija CO2 manja od 100 grama: ovaj prodajni hit u kompaktnoj klasi emitira samo 97 g/km. Uza sve te prednosti uskoro e biti dostupna

i verzija ovog ultramodernog supertihog dizelskog motora sa 110 KS koja e biti sušta suprotnost uobi ajenim slabašnim motorima niske potrošnje. Kod ovog e motora ekološka prihvatljivost, profinjenost rada i niska razina buke do i pod ruku s pregršt snage. Uz novu generaciju turbo dizelskih motora Astra hatchback, sedan i Sports Tourer ubrzavat e od 0 do 100 km/h za samo 12 sekundi i razvijat e brzinu do 186 km/h. Novi motor 1.6 CDTI za Astru uparen je s dodatno unaprije enim i poboljšanim šesterostupanjskim ru nim mjenja em. On jam i najve u udobnost prilikom promjene brzina jer je Opel uložio više od 50 milijuna eura u optimizaciju svojih peterostupanjskih i šesterostupanjskih mjenja a. Cijeli niz poboljšanja mjenja kih komponenti i mehanizma kao i njihove integracije u vozilo doveo je do znatnog unaprje enja udobnosti. Sada je za mijenjanje stupnjeva prijenosa zahvaljuju i niskoj razini trenja dovoljan minimalan napor, pa je mjenja Astre 1.6 CDTI brži i precizniji, a mijenjanje brzina je krajnje glatko.

17

18

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Što su: Lumen, Lux, Kandela, Kelvin Sve je više razli itih izvora svjetlost i sve je više tehni kih podataka na ambalažama proizvoda.

Prosje an potroša esto ne zna zna enje mjernih jedinica kojima se mjere pojedine karakteristike. Naravno da za svaku mjernu jedinicu postoji tehni ka definicija po Me unarodnom sustavu jedinica (SI) koje ovdje ne emo navoditi, ve emo si dozvoliti rije nik razumljiv svakom ovjeku.

Lumen (znak: lm) je jedinica za svjetlosni tok.

Broj ani iznos lumena uz neki izvor svjetlosti govori nam kolika je njegova ukupna koli ina emitiranog svjetla. Tako najlakše možemo usporediti koju nam koli inu svjetla daje neki izvor uz odre enu snagu u watima. Ako dvije žarulje imaju istu potrošnju, efikasnija e biti ona koja isijava više lumena. To ne zna i da je ta žarulja bolja, ve je to samo jedan od parametara za usporedbu. Tako-

er treba imati na umu da nam reflektori, odnosno sjenila mogu „ukrasti“ od 20-50% lumena. Svi reflektori ili sjenila, kakve god boje bili ili od kakvog god materijala bili izra eni (najefikasniji su bijeli i reflektiraju i), stvaraju ogromne gubitke, a da ih nismo svjesni. Uzmimo primjer fluorescentne žarulje koja je montirana u stropnu armaturu; njezina iskoristivost je do70% jer se vrlo malo svjetla (koji isijava gornji dio žarulje) reflektira prema dolje.

Lux (znak: lx), je mjerna jedinica za ravnomjer-

no osvjetljenje površine (1 lx =1 lm/m2). Njime mjerimo osvjetljenost neke radne površine. Poznato je da za industrijske pogone, prodavaonice, urede i sl. postoje propisi koji odre uju minimalnu osvijetljenost, odnosno osiguranje dovoljne koli ine svjetla za odre enu djelatnost.

Solarni šatori postaju stvarnost S razvojem tehnologija i udobnost kampiranja postaje ve a. Na tržištu se pojavljuju šatori sa solarnim otonaponskim elijama koje mogu proizvesti elektri nu energiju koja pokriva osnovne potrebe pri kampiranju. Mnoge su tvrtke po ele razvijati ovu tehnologiju, posebice nakon mnogih prirodnih katastro a kao što su potresi, taj uni ili poplave, kada se ukazala ve a potreba za sigurnim i jednostavnim prijenosnim energetskim izvorima koji se mogu koristiti za vrijeme nesre a.

Jedna od tvrtki koje razvijaju taj koncept je i tvrtka “Orange”, koja je razvila šator koji ima posebna

toplini ili hladno i svjetlosti. Žarulja iste snage i istog svjetlosnog toka može biti 2700 K i 6500 K. Što je viša temperatura boje u Kelvinima to nam se svjetlost ini hladnijom, a što je niža ini nam se toplijom. Što je temperatura viša to je zastupljenija plava komponenta u spektru (ledeno-hladna), a sve je manje zastupljena crvena komponenta. Prirodna sun eva svjetlost je u rasponu od 2000-5000 K (ujutro i predve er) do 7000 K (u podne). Sukladno prirodnoj navici organizma, prirodnije nam je u radnim prostorima koristiti hladniju svjetlost, a topliju u ve ernjim satima i dnevnom boravku. A/D ELECTRONIC

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode!

Izradite makete, uzorke i druge vlastite kreacije najjeftinijim 3D printerom u svojoj klasi!

5.497,00 kn za predra unsko i gotovinsko pla anje

solarna vlakna koja iskorištavaju energiju Sunca. Srce ovog šatora je središnji beži ni centar koji pokazuje koliko je koli ina elektri ne energije proizvedeno i koliko je potrošeno. Osim

5.975,00 kn

toga, ona daje i beži ni signal za Internet te ima beži ne punja e za mobitel i podno grijanje koje se uklju uje nakon što temperatura padne ispod neke zadane veli ine u šatoru.

Ljubavni romani za sva vremena!

Pogrešni razlozi za ulazak u brak, komplimenti koje dame vole... i još mnogo savjeta, vijesti, zgoda i nezgoda iz ljubavnog života možete prona i na web adresi ljubavniromani.com. Posebice se to preporu uje u velja i, mjesecu ljubavi. O ekuje vas niz preporuka i recenzija ljubavnih i erotskih romana i pri a. A, dakako, tu je i neizostavni ljubavni horoskop.

Postoji kutak i za usamljene, pa se mogu objaviti i vrckavi ljubavni oglasi. Bez obzira jeste li u vezi ili ste sami, sur anje ovom stranicom može vam dati inspiraciju za kvalitetnije emotivne i ljubavne odnose. Radujte se ljubavima u svim oblicima, itajte i živite svoje ljubavne romane i pri e.

Prikladno osvjetljenje, relativan je pojam, jer rasvjeta koje bi bila dobra za jednu vrstu posla ne mora biti prikladna za neki drugi posao.

Kandela (znak: cd) je mjerna jedinica za jakost izvora svjetlosti. Njezina veli ina direktno je povezana sa svjetlosnim

tokom (lm) i kutom isijavanja. Što je snop uži ve a je jakost izvora svjetlosti.

Uzmimo dvije LED istog svjetlosnog toka, npr. 5 lm ali razli itih širina svjetlosnog snopa, npr. 10 i 120 stupnjeva. Unato istom toku od 5 lm, LED od 10

ima 130 puta ve i intenzitet izvora svjetla od one 120 . Razlog je što ta širokokutna LED svjetlosni tok od 5 lm rastegne na 120 . Doima se da slabije svijetli ali je zato vidljiva sa svih strana. Uskokutne LED su stoga ja e okusirane, dalje svijetle i imaju ja i izvor svjetlosti.

Kelvin (znak: K) je jedinica koja nam ozna ava temperaturu svjetla. Ne radi se o svjetlini, ve o nijansi, što nam govori o

za karti no i odgo eno pla anje

DIMENZIJE: Širina

50 cm

Dubina

42 cm

Visina

62 cm

Težina

9 kg

S ovim 3D pisa em koji je lak za korištenje svatko može izraziti svoju kreativnost i pretvoriti ideje u stvarnost (npr. igra ke, šalice, makete, probni uzorci, uzorci za kalupe...). Ovim 3D pisa em mogu e je izraditi objekte veli ine 20 x 20 x 20 cm za što se koristi 3 mm plasti na ABS ili PLA nit. Kompatibilan sa svim slobodnim RepRap softver-om i firmware-om te je brz i precizan. K8200 isporu uje se u KIT izvedbi (za sastavljanje), a izra en je od aluminijskih profila te ga je lako sastaviti. Prednost alu. strukture je u jednostavnosti sastavljanja i raznolikim mogu nostima proširenja. Isporuka sa grijanim postoljem.

Tehni ki podaci i osobine: Linearni kugli ni ležaj: 8 i 10mm Tehnologija: FFF (Fused Filament Fabrication) za PLA (Polylactic Acid) i ABS (Acrylonitrile Butadiene Styrene) Opskrba energijom: 12 V / 3 A max.

FTDI USB 2.0 serijski Dimenzije ispisnog objekta: 20 x 20 x 20 cm Prosje na brzina ispisa: 120 mm/s Maksimalna brzina ispisa: 150 do 300 mm/s ( Ovisi o predmetu kojeg želite ispisati) Izlazna mlaznica: 0.5 mm Termi ki senzor : NTC 100K

Ekstrudirani aluminijski profili: 27.5mm širine Pokret: 4 NEMA 17 kora ni motori Nom. mehani ka rezolucija: X i Y: 0.015 mm (najmanji pokret u X i Y smjeru) Z: 0.781 m ( najmanji pokret u Z-smjeru) Nominalna rezolucija ispisa: Zid (X,Y): 0.5 mm Sloj (Z) : 0.20 - 0.25 mm Software: Repetier Version 0.84 i više www.repetier.com Isporuka sa: PLA – uzorkom, crna, 5m www.k8200.eu

Dostupno u više boja: 1 kolut =1 kg (114-120 m)

Crna ABS

Bijela ABS

Crna PLA

Bijela PLA

Crvena PLA Naran a PLA Plava PLA Transp. PLA Rozna PLA Zelena PLA

Plasti ne niti - kolut: ABS = 206,10 kn - avans / 229,00 kn - odgoda;

Žuta PLA

PLA = 224,10 kn - avans / 249,00 kn - odgoda

Sve cijene su s uklju enim porezom. 3D pisa je KIT verzija (za sastavljanje). Besplatna dostava za Hrvatsku. ___________________________________________________________________________________________________

d.o.o., Uska 1, 40000 akovec, tel: 040 396 606, fax: 040 396 607, prodaja@ad-electronic.hr, www.k8200.eu

14. velja e 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 14.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 21:45 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Dom 2

Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akove ki kutak Me imurski obi aji, babinje Ju er, danas, sutra Me imurski obi aji, babinje G.E.T. Report Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

PETAK, 14.02.

06:53 06:55 07:05 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV Prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 Me imurski narodni obi aji 14:20 Mali oglasi 14:25 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:30 Zajedno 22:00 Eurobox 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SUBOTA, 15.02.

NEDJELJA, 16.02.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto – moto nau ca (r) 11:30 TV prodaja 12:30 Predsmotra Me . popevke u D. Kraljevcu(r) 13:20 Veliko platno 14:00 akove ki kutak (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Dom 2 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Me imurski obi aji, babinje (r) 21:10 Ju er, danas, sutra 21:25 Planet Coa a 22:00 Vijes dana 22:15 Lifestyle 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

SUBOTA, 15.02.

NEDJELJA, 16.02.

PONEDJELJAK, 17.02.

07:23 Najava programa 07:25 Iz prošlos 07:30 TV prodaja 07:45 VTV DNEVNIK (R) 08:10 Mali oglasi 08:20 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV prodaja 13:15 TV Oblo ec (R) 13:45 TV prodaja 14:00 S koncertnih pozornica 15:35 TV Ordinacija (R) 16:30 Iz naših središta (R) 17:00 Popevke i š kleci (R) 18:00 Poluge razvoja (R) 18:25 Mali oglasi 18:30 Kajkavci (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:25 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:30 Zajedno (R) 21:00 Ve er uz lm 22:40 VTV Tjednik (R) 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i š kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Dali B. Show 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:28 07:30 07:45 08:10 08:15 08:30 09:30 09:45 09:52 10:00 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:15 17:20 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 21:00 21:30 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10

Najava programa TV prodaja VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Moja Istra TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Okrutna ljubav Dokumentarni program Eurobox (R) 24 sata vijes TV prodaja Kratki rezovi (R) TV prodaja Tajne uspjeha Glazbeni in (R) TV prodaja Ku onica (R) Popevke i š kleci (R) Me imurski narodni obi aji (R) TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica Hrvatsko srce Dali B. Show Paleta portreta (R) VTV Dnevnik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera(18) Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 17.02.

08:00 08:15 09:15 09:45 10:30 12:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra akove ki kutak (r) Veliko platno (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 18.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

10:15 11:45 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 22:20 23:00 02:15 03:15

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca (r)

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Predsmota Me . popevke,2. dio Vijes dna Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 18.02.

06:28 06:30 06:55 07:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA 07:02 Iz fundusa galerije GE RA MA 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Shi 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dali B Show 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 19.02.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 09:45 10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 19.02.

06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Glazbeni program 12:00 Hrana i vino 12:30 Dali B. Show (R)

13:00 13:15 13:30 14:25 15:00 16:00 16:05 16:45 17:00 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45

24 sata vijes TV prodaja TV Ordinacija (R) Zastupni ki klub (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV prodaja Okrutna ljubav TV prodaja Iz naših sreddišta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Paleta portreta 21:00 Manjinski mozaik 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Ve ina po inje ovdje 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasI 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 20.02.

08:00 08:15 09:15 09:45

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 12:00 14:45 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 20.02.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV PRODAJA 12:00 Hrana i vino 12:20 VE INA PO INJE OVDJE (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:00 Paleta portreta (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Glazbeni izazov 22:00 Global 3000 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:10 Nera(18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SZIGET FESTIVAL 2014.

Najavljeni izvo a i garantiraju koncertni superprovod Poznato nam je da Sziget festival u susjednoj Ma arskoj osvaja nagrade na najprestižnijim festivalskim natjecanjima, ali novina je i da “manji” ma arski festivali, poput B. MY LAKE, BALATON SOUND i VOLT FESTIVAL, ulaze u top 10 svjetskih festivala u njihovoj kategoriji, te postaju sve popu-

larniji na svjetskoj festivalskoj mapi.

Ovogodišnji “Island Of Freedom” iliti Sziget festival održat e se od 11. do 18. kolovoza na standardnoj lokaciji, Óbudai otoku, na Dunavu, u centru Budimpešte.

Queens of the Stone Age, Placebo, Klaxons, Stromae, Calvin Harris, Imagine Dragons, Bastille

Macklemore & Ryan Lewis, Skrillex, Jake Bugg, Die Fantastischen Vier, London Grammar, Tom Odell, Michael Kiwanuka, Darkside, The Big Pink, Borgore, Brody Dalle i mnogi drugi ve su potvr ena i poznata imena za Sziget 2014., a organizatori najavljuju još mnogo atraktivnih glazbenih gostiju.

SRCE TV

Svaku nedjelju zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

FORMULA 13

Karnevalsko ludovanje ve je naveliko zap elo diljem Hrvatske. Zabavnoglazbena emisija "Fio show" tako er je u fašni kom duhu predstavila organizatore ovogodišnjeg fašnika u Samoboru, koji e i ove godine tradicionalno privu i veliki broj posjetitelja i gostiju. Fio show predstavio je i KUD iz

Generalskog Stola u tradicionalnim narodnim nošnjama.

U emisiji je gostovao Exotic bend iz Zagreba, koji u istom sastavu nastupa zajedno ve 13 godina. Gledatelji su pozvani pratiti i sljede u emisiju u nedjelju 16. velja e, kada ih ponovno o ekuje obilje dobre glazbe i odli nog raspoloženja.

1 The Man ALOE BLACC 2 Adore You MILEY CYRUS 3 Rather Be CLEAN BANDITT ft. JESS GLYNNE 4 A Song About Love JAKE BUGG 5 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA & RIHANNA 6 Air Balloon LILY ALLEN 7 Selfies NINA NESBITT 8 Coming Of Age FOSTER THE PEOPLE 9 Beautiful War KINGS OF LEON 10 White Walls MACKLEMORE & RYAN LEWIS 11 Into The Blue KYLIE MINOGUE 12 Temple KINGS OF LEON 13 Goodness Gracious ELLIE GOULDING 14 Losing Sleep JOHN NEWMAN 15 I’d Rather Be High DAVID BOWIE

Top Hit List 1 TONY CETINSKI - Ko da je sudbina TOP LISTA DOMA IH htjela 2 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 3 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 4 cMEJAŠI - 5-6 piva 5 PAVEL - uvaj me 6 LETE I ODRED - Volim te još 7 NENO BELAN - An ela an ele 8 FRANKA - Ljubav je 9 PSIHOMODO POP - Donna 10 KLAPA RIŠPET & Jelena Rozga - Prsti zapleteni 11 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 12 OP A OPASNOST - Tragovi 13 AERODROM - Teška vibra 14 NOLA - Nikad 15 JELENA ROZGA - Cirkus

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

sport@mnovine.hr

KUGLANJE

ATLETIKA

DRŽAVNO prvenstvo u disciplini sprinta

DVORANSKO ATLETSKO PRVENSTVO Hrvatske za seniore u Be u

Stanislav Štrukelj najbolji mladi kugla Hrvatske

Martinu Srši rekord i naslov državnog prvaka

Na državnom prvenstvu u disciplini sprinta za igra e do 18 godina, koje se u nedjelju održalo u Ogulinu, Stanislav Štrukelj okitio se naslovom nacionalnog prvaka. Od etiri predstavnika Željezni ara, na Štrukelja je bio najve i koe icijent te samim time i najmanja šansa za zapaženije ostvarenje. A u takvom ozra ju popularni Stanley se probio do samog vrha, redaju i protivnike jednog za drugim. Zvonimir Turk, koji je cijelu sezonu u najstabilnijoj formi i ujedno igra s najve im napretkom, zapeo je ve u kvali ikacijama, dok se kasniji prvak Štrukelj jedva probio me u najboljih 16 s tek 14. rezultatom. Matija Vikert bio je naš najbolji kvali ikant sa šestim rezultatom, ali je ispao odmah u 1/8 inala. Denis Košak morao se oprostiti u etvrtzavršnici u kojoj je u oba seta tijesno poražen, a posebno mu može biti žao za onim drugim koji je bio na niskim brojkama (83-79). Stanislav Štrukelj, nakon što je na mala vrata prošao kvali ikacije, otišao je do kraja. I to na kakav na in. ak tri protivnika Stanley je prošao kroz tzv. sudden victory igru na dodatne tri kugle, nakon što bi u setovima završilo po 1-1. U 1/8 i-

nala dobio je za unj, u polu inalu za dva, u inalu za tri drva. Jedini pa isti prolaz od 2-0 desio se u ¼ inalu u kojem je setove osvajao s unjom-dva prednosti. Naravno da je faktor sre e imao veliki utjecaj u raspletu, ali Štrukelj je sre u isprovocirao borbenoš u ,što najbolje oslikava podatak da se i u poluzavršnici i u samom inalu vra ao s 0-1 koji je preokretao u svoju korist na kraju. Bravo za Stanislava kojemu e ovo odli je nesumnjivo biti dodatan poticaj za daljnji kugla ki razvoj. (kk željezni ar)

II. Hrvatska kugla ka liga - sjever, 14. kolo

akove ki Željezni ar bolji od imenjaka iz Varaždina Nakonvelikogprošlotjednog trijumfa u Novskoj, Željezni ar je imao tek nešto ozbiljniji trening protiv varaždinskog imenjaka.

Jednosmjerna utakmica s etiri posve neravnopravna duela te dva koja su ne toliko zabavljala publiku koliko im kidala živce formirala su rezultat od 7-1 i 207 razlike. Iako je želja bila s novih 8-0 dodatno popraviti poen-razliku, s obzirom na to da se prema prikazanom može kazati kako je Željo igrao s petoricom kugla a, više se ni nije moglo

u initi. Nove odli ne partije Ninoslava Mikaca (579) i Predraga Turka (576), novo mu enje Zorana Jagi a (534) te interni dvoboj u završnici izme u Stjepana Jagi a i Bojana Košaka koji je u zadnjoj kugli pripao starijem lanu s 595-594. Potencijalno savršen dan pokvario je tek Andrija Crn ec (502), kojemu je i protivnik od 517 unjeva bio prezahtjevan zadatak. Za vikend Željezni ar e još jednom biti doma in, ovaj put im dolazi mom ad iz Siska. (kk Željezni ar)

Proteklu subotu održana su dva državna dvoranska prvenstva na kojima su sudjelovali me imurski atleti ari, lanovi AK-a Me imurje i Nedeliš e. U Zagrebu je u dvorani kraj Bo arskog doma Zrinjevac održano državno prvenstvo za juniorke i juniore, dok je istovremeno u Be u održano državno prvenstvo za seniorke i seniore na dionicama 400, 800, 1500 i 3000 m.

Tradicionalni me unarodni dvoranski atletski miting Viena Indoor Gala u Be u okupio je ove godine preko etiristo natjecatelja iz nekoliko srednjoeuropskih država, a osim Austrijanaca, eha i Slovaka, kojih je bilo najviše u atletskoj dvorani sportskog centra Dushika, na natjecanju je sudjelovalo etrdesetak hrvatskih atleti arki i atleti ara koji su ovo natjecanje iskoristili za me usobne dvoboje u okviru državnoga dvoranskog prvenstva.

Kako Hrvatska, a ni ostale zemlje bivše Jugoslavije, nema dvoranu s kružnom stazom, Be je ve duži niz godina mjesto gdje se po etkom velja e održa-

Najviše razloga za slavlje imao je najbolji me imurski atleti ar Martin Srša, lan AK-

va i državno dvoransko prvenstvo u disciplinama 400, 800, 1500 i 3000 m. Na natjecanju su sudjelovali i me imurski atleti ari, lanovi AK-a Me imurje i Nedeliš e i ve na startu sezone pokazali dobru formu te naznake da bi sezona u ljetnim mjesecima mogla obilovati s mnogo novih osobnih, klupskih i me imurskih rekorda.

a Me imurje, koji besprekidno nastavlja svoj niz odli nih utrka i rezultatskih ostvarenja. U utrci na 1500 m, u kojoj su glavnu rije vodili esi, Martin je na cilj stigao etvrti, ali s izvrsnim rezultatom od 3 minute 57 sekundi i 10 stotinki, što je njegov osobni, ali i novi me imurski rekord na toj dionici. Martin je ovim rezultatom postignutim u dvorani poboljšao svoj rezultat istr an na otvorenom 2013. godine za više od sekunde, što

seniorskim prvakom za 2014. godinu. U natjecanju za prvenstvo Hrvatske nastupile su još tri trka ice na 400 m, i to: Alena Hrušoci (AK Nedeliš e), koja je osvojila 5. mjesto s rezultatom 59,40, Tajana Židov (AK Me imurje) je bila 8. s 1:03,48 i Karla Duji (AK Me imurje) na 9. mjestu s 1:05,19. U sklopu mitinga održano je i natjecanje za ml. juniore i kadete koji su bili u u istoj kategoriji, a rezultati su bili sljede i: 1. mjesto u bacanju kugle težine 5 kg osvojio je Sven Todorovi (AK Me imurje) s rezultatom 14,67 m, Nina Dobša (AK Me imurje) bila je 5. na 800 m s 2:28,56, Lea Branilovi (AK Nedeliš e) 8. na 60 m s 8,31, David Verli (AK Me imurje) 8. na 800 m s 2:22,89 te Filip Peras (AK Me imurje) 15. na 60 m sa 7,97. U seniorskoj konkurenciji Damir Posavec (AK Nedeliš e) osvojio je 8. mjesto u skoku u vis s 1,90 m.

Nastavak odli nog niza dobrih rezultata

je najbolji pokazatelj njegovog napretka. Naime, rezultati u dvorani u pravilu su slabiji od onih na otvorenom jer kružna staza od 200 m s oštrim zavojima usporava trka e i dodatno stvara ve u gužvu, i samim time onemogu ava postizanje rezultata na razini onih koji se postižu na kružnoj stazi od 400m.

Osim zadovoljstva zbog rezultatskog ostvarenja, Srša i njegov trener Aleksandar Žbulj zadovoljni su i zbog osvajanja 1. mjesta u konkurenciji hrvatskih trka a, gdje je Martin pobijedivši Gorana Grdeni a (Agram) i Ognjena Mergona (Križevci) postao i državnim

Državno prvenstvo za juniore održano u Zagrebu U isto vrijeme kada su se u Be u natjecali trka i na kružnoj stazi, u Zagrebu je održano dvoransko prvenstvo Hrvatske za juniore, a tamo su uspješan nastup ostvarili lanovi AK-a Me imurje Emanuel Varga i Petar Novak. Varga je tr ao 60 m i nakon što je u kvali ikacijama istr ao osobni rekord sa 7,27 sekundi u inalu je osvojio 6. mjesto sa 7,31. Novak je nastupio u skoku u dalj i tako er s osobnim rekordom od 5,86 m osvojio 8. mjesto.

14. velja e 2014.

ODBOJKA

KOŠARKA C LIGA KSMŽ

I.HOL

A 2 LIGA SJEVER

Centrometal u Rovinju do novog boda nakon odli ne partije

Grafi ar vjerojatni prvak! Derbi pripao

Još jedna odli na odbojkaška predstava u Rovinju koja je trajala to no dva sata. Iako su prije utakmice doma ini glasili za sigurnog favorita, Centrometal je pružio odli nu igru i odnio ku i bod, a mogao je i više od toga.

Prvi set gotovo savršena igra me imurske ekipe. Poveli su 6:3, pa 12:6, da bi set bio rješen velikom serijom na servis Gotala za 19:7. Odli nim servisima svih igra a onemogu avali su napad doma inu, te je doma i trener pred kraj seta izveo iz igre svoja tri najbolja igra a da se malo priberu.

Drugi set Centrometal nastavlja dobrom igrom i vodi na prvom odmoru 8:5. Doma i se tad bude, no Centrometal zadržava svoju malu prednost. Zadnji put vodi 20:19. Nakon 22:22 doma i dolaze do dvije set lopte. Koriste drugu za 25:23. Centrometal je set izgubio zbog previše pogrešaka na po etnom udarcu.

U tre em setu sli no. Opet je Centrometal vodio 8:5 na prvom odmoru.

Doma in je poravnao kod 14:14, no ni jednom nije prešao u vodstvo. Odli nim servisima Kurteša Centrometal dolazi do 20:17. Tu prednost zadržavaju i dolaze do dvije set lopte kod 24:22. Kao ranije doma in, sada gosti koriste drugu set loptu i blokom osvajaju poen za 25:23.

MOK ROVINJ – OKM CENTROMETAL 3:2 (10:25, 25:23, 23:25, 25:21, 18:16) Rovinj, dvorana Gimnasium, gledatelja 150 Suci : Stipani ev, Tota (oba Rijeka) Rovinj : Brajkovi , Nika evi , Hrelja, Demirovi , Kuhar, Ili , Banko, Mati , Gavri , Poropat, Kep ija, Ivankovi (trener Ivani ) Centrometal : Kova , i kovi , Pu a, Gotal, Vincek, Petran, I.Novak, Posavec, Kurteš, K.Novak, Vabec (trener Kiri )

etvrti set bolje otvara Rovinj i vodi 8:5. Kasnije odlaze i na šest poena prednosti. Razigrao se Demirovi i nosio doma u mom ad. Set završava 25:21.

U petom setu Centrometal drži prednost do 4:3. Do promjene strana doma i su bolji i vode 8:5. Tih tri prednosti je i kod 13:10. Tad Centrometal blokom zaustavlja Demirovi a i poravnava na 13:13. No ne koriste novu kontru i doma in dolazi do prve me lopte. Koju ne koristi. Potom do me lopte dolazi Centrometal, ali Kep ija je uspješan u napadu. Nakon toga još jedna neiskorištena me lopta doma ina. No kod 17:16 Ivankovi direktnim poenom iz servisa donosi pobjedu Rovinju.

U sljede em kolu Centrometal do ekuje Mursu. Radi se o direktnom protivniku u borbi za etvrto mjesto. Susret se igra u subotu 15. velja e u dvorani Aton u Nedeliš u s po etkom u 19 sati.

RUKOMET I. HRL

Poraz rukometaša Preloga u Biogradu U susretu Prve hrvatske rukometne lige Prelog je gostovao kod fenjeraša Biograda. Doma in je na kraju dobio utakmicu 36:33. Biograd je posljednja ekipa i njima je svaka utakmica borba za opstanak. S druge strane trener Dubravko Hozjak poveo je tek jedanaest igra a na ovaj susret, ostali su bili sprije eni ozljedama ili zbog obveza na fakultetima.Da problem bude ve i, ve u petoj minuti ozlijedio se igra Preloga, tako da ekipa ostaje na desetorici.

U prvom dijelu doma in sve poga a, vratari Preloga ne mogu se sastati s loptom i poluvrijeme završava s po-

malo nestvarnih 23:12 za doma ina.

Unato svim problemima, Prelog ne odustaje. De ki su dali sve od sebe i u 45. minuti bilo je pet golova minusa, a etiri minute prije kraja dva gola manjka. No, na žalost, više od toga nije išlo, doma in slavi 36:33.Poraz nikako nije bio o ekivan, ali s obzirom na sve navedeno nije ni iznena uju i. Nakon dva prvenstvena gostuju a poraza u nastavku sezone u Prelogu trebaju vidjeti što i kako dalje.

U subotu u 19 sati u Prelog dolazi Zadar.

Doma i susreti trebaju se i moraju pobje ivati, ako se naš prvoligaš ne želi dovesti u nezgodan položaj na tablici.

U najiš ekivanoj utakmici drugoga dijela prvenstva u Virju je Podravac izgubio od Gra ara iz Ludbrega s tri koša razlike i s tim je rezultatom ludbreški Grafi ar 99,99% prvak lige. Naime, sada Gra ar ima s Podravcom skor od 2-0, još i jednu pobjedu viška, pa u preostalih 6 kola do kraja mora samo pazi da se negdje ne “popikne”! Ina e, u sastavu Gra ara u ovoj sezoni A 2 lige Sjever igraju ak etvorica me imurskih košarkaša - bra a Mario i Ma ja Novak, Manuel Novak (koji prije navedenima nije u nikakvom rodu), te Luka Prprovi (koji nijednom od njih trojice nije u rodu!). Upravo je Prprovi bio naje kasniji igra gos ju u pohodu na Virje.

Tužna je sljede a vijest: Radi suspenzije KK Rudar Cimpera utakmica izme u Rudar Cimpera i Vindije nije odigrana!

Za razliku od gornje vijes , u akovcu je odigrana sjajna utakmica za gledatelje, uostalom ve ina je takvih kada igra Bjelovar, mom ad koja voli puno zabi . No, ovaj puta se Bjelovar namjerio na vrlo raspoloženu mom ad akovca koja je uspjela s Bjelovarom igra ak 50 minuta iste igre, dakle dvoboj sa dva produžetka. Obzirom na stanje pripreme doma ih igra a, logi no je bilo da imaju manje snage nego gos i da izgube mnogo prije 50. minute.

No, jednostavno su odbijali izgubi , pa su u ak dva navrata tricama u posljednjoj sekundi regularnog dijela(Vrus), pa u posljednjoj sekundi prvog produžetka (Drk) produžavali utakmicu. No, tre i put i Bog pomaže, ovaj puta pomogao je Bjelovaru koji je za osvojena dva boda morao dodatno radi .

San-Sport pobjedom nad Varaždinom preuzeo vodstvo

1. Gra ar 2. Podravac 3. Vindija 4. Bjelovar 5. Petar Zrinski 6. ME IMURJE 7. Mladost 8. Ivan ica 9. Radnik 10. AKOVEC 11. Koprivnica 12. RUDAR CIMPER/-1

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

15 14 11 11 10 10 8 5 5 3 3 1

1 2 5 5 6 6 8 11 11 13 13 15

31/+472 30/+319 27/+143 27/+134 26/+172 26/+153 24/-10 21/-94 21/-210 19/-223 19/-249 16/-607

Ivan ica - Koprivnica 120:79 Radnik - Mladost 72:64 akovec - Bjelovar 116:122 (22:27, 31:24, 16:20, 26:24, 16:16, 5:11) AKOVEC: Goleš 9, Pusti 11, Keresteš 3, Kranj ec 20, Vrus 18, Drk 16, Novak 3, Kolovrat 36. Trener Kova i B.

NEDELIŠ E: Gospo i 13, Golik 12, Marciuš 2, Šegovi 11, Ganzer 11, Posedi 4, Bašek 3, Jaluši 6. Trener Hajdinjak M. MLADOST IVANOVEC: Terek M. 14, Šupljika 6, Borkovi 8, Terek D. 31, Mihoci 2, Drk 13, Vuruši 4. Trener Vehtersbah M.

Kotoriba - Prelog 54:65 (13:10, 7:23, 17:12, 17:20) KOTORIBA: Pla ko 5, Borovi 4, Habuš 12, Zvošec 12, Fuš 9, Ujlaki 5, Munka 7. Trener Ujlaki R. PRELOG: Ciglar 6, Novosel 2, Poljak 6, Zrna 21, Poredoš 22, Blažona 2, Šari 6.

ME IMURJE: Svaty 11, Novak 13, Lepen 15, Pa an 1, Peti 3, Kraja i 13, Martinovi 2, Jambrovi 13.

Trener Novak S.

Dubrav an - Donji Kraljevec 78:65 (26:22, 18:13, 22:13, 12:17)

Me imurje je gostovalo u Vrbovcu i pošteno “fasovalo”, sa ak 26 koševa razlike Petar Zrinski je ispra o blijede Me imurce.

Nakon 16 kola Gra ar je, da ponovimo na vrhu i tamo e vrlo, vrlo vjerojatno i osta , Me imurje se stropoštalo na šesto mjesto, akovec je dese , a Rudar Cimper ima neizvjesnu budu nost (sve su opcije otvorene!).

U slijede em kolu Me imurje igra doma pro v Ivan ice, akovec gostuje u Križevcima kod Radnika, a Rudar Cimper e (ili ne e) putova u ur evac kod Mlados . (bh)

DUBRAV AN: Varga 14, Rai 6, Igrec 2, Blažeka 11, Ribi 31, Šte i 10, Me imurec 4 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J. 11, Ivanovi D. 22, Ruži 11, Švenda 19, Štefan 2. Trener Mesari M.

TABLICA 1. Me imurje Globetka 2. Lepoglava 3. Mladost Ivanovec 4. Prelog 5. Dubrav an 6. Nedeliš e 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

13 14 13 14 12 13 13 13 13

13 8 8 7 8 7 5 3 0

0 6 5 7 4 6 8 10 13

26/+308 22/+46 21/+48 21/-29 20/+46 20/+44 18/-60 16/-150 13/-253

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prva pobjeda Rudar Cimpera! Kotoriba igrala Da nikad nije kasno dokazali su 14-godišnjaci iz Murskog Središ a koji su 11 utakmica pa li i amili na posljednjem mjestu tablice bez pobjede,a onda su kolo prije kraja natjecanja ostvarili najsla u, onu prvu pobjedu. Još i na gostovanju kod Donjega Kraljevca. Curice iz ŽKK Rados su pak u Nedeliš u i bez najbolje Laure Bašek nadja ale slabašnoga doma ina i na taj ga na in prikovale za samo dno tablice. (bh)

Nedeliš e - ŽKK Radost 46:49

van konkurencije

TABLICA 1. akovec 2. Vindija 3. Me imurje 4. Lepoglava 5. ŽKK Radost 6. Prelog 7. Ivan ica 8. Kotoriba 9. Dubrav an 10. Gra ar 11. Donji Kraljevec 12. akovec II 13. Rudar Cimper 14. Nedeliš e

12 12 12 12 12 11 10 11 11 11 12 12 12 12

12 10 10 7 7 7 6 5 5 4 3 3 1 1

0 2 2 5 5 4 4 6 6 7 9 9 11 11

24/+716 22/+392 22/+242 19/+61 19/-104 18/11 16/+62 16/-60 16/-65 15/+84 15/-116 15/-208 13/-460 13/-555

Me imurje - akovec II 76:41

NEDELIŠ E: Jaluši 19, Špicar 4, Vukši 7, ud 5, Damjanovi 9, ŽKK RADOST: Hrka M. 5, Škoda 9, Zdolec 11, Ma ar 21, David 3

ME IMURJE: aji 2, Žbulj 2, Gašpari 12, Herman 13, Ladi 2, oki 26, Škoda 10, Lesar 2, Gašpari V. 3, Šartaj 4 AKOVEC II: Jankovi 15, Barbulovi 6, Kova 2, Herman Mat. 2, Horvat S. 4, Horvat T. 12

Donji Kraljevec - Rudar Cimper 47:48

akovec - Prelog 109:37

DONJI KRALJEVEC: Mikec 26, Me imurec 12, Novak 4, Ivanovi 3, Lengeli 2, RUDAR CIMPER: Novak 6, Bedi 6, Peras 8, Vrbani 8, Nerer 20

AKOVEC: in 10, Kranj ec 53, ugalj 8, Hrustanovi 23, Juras 6, Žužul 2, Sobo an 3, Hamer 4 PRELOG: Mikec 2, Iveli 10, Zvornik 2, Iveli T. 2, Kukovec 5, Krušelj 16

Košarkaši ŠSK-a Drava OŠ Donja Dubrava u petak 7. velja e u dvorani OŠ Jože Horvata u Kotoribi pos gli su svoj najve i uspjeh. Tamo su na poluzavršnici košarkaškog natjecanja za regiju “sjever” izme u e ri natjecateljske ekipe kao prvaci svojih županija osvojili prvo mjesto, ime su stekli pravo natjecanja u završnici školskih športskih društava koje e krajem travnja biti održano u Pore u. Osim njih, kao prvaci Varaždinske županije ovdje su nastupili košarkaši ŠSK-a IKS iz OŠ Ivana Kukuljevi a Sakcinskog iz Ivanca, mom ad ŠSK-a IMB OŠ Ivane Brli Mažurani iz Virovi ce te košarkaši ŠSK-a Podravec iz Virja OŠ prof. Franje Viktora Šignjara. U prvim susre ma mladi košarkaši Virja pobijedili su svoje vršnjake iz Virovi ce rezultatom 54:35, a igra i Drave su slavili nad košarkašima Ivanca 52:37. U uta-

Nakon okon anja prvog dijela lige za 16- godišnjake dobili smo 4 ekipe koje e razigrava u mini ligi za prvaka i doprvaka ovoga dijela natjecanja.

Iznena uju a je informacija da me u ta 4 kluba nije Kotoriba koja je natjecanje završila na prvom mjestu bez poraza. Razlog je taj što je za Kotoribu nastupao igra stariji od propisanoga godišta i automatski je ekipa igrala van konkurencije. Dakle, oformile su se dvije tablice s mom adima koje e nastavi natjecanje. U prvoj su skupini ekipe koje e igra za plasman 1.-4. mjesta, a u drugoj 5.-9. mjesta. (bh)

Vindija - Lepoglava 61:57 Rudar Cimper - Me imurje 27:111 RUDAR CIMPER: Sobo an 6, Rihtarec 1, Antolovi 9, Peras 2, Grubi 2, Vrbani 2, Nerer 4 ME IMURJE: Žini 12, Bogdani 12, Beriša 18, Kova i 12, Vojkovi 30, Blažeka 9, Herman 10, Bedi 8

Kotoriba - Gra ar 76:41 KOTORIBA: Zvošec 24, Žini 6, Andrlon N.10, Fuš 13, Andrlon M. 17, Ignac 2, Latin 4

Gra ar - Donji Kraljevec 78:62 DONJI KRALJEVEC: Lepen 4, Mikec 12, Vlah 6, Švenda 26, Srpak 6, Šupljika 8

TABLICA od 1. do 4. mjesta

Košarkaši OŠ Donja Dubrava kao najbolji u regiji putuju u Pore trenera Gorana Vuka polu ile su ozbiljan pristup te hrabriju, vrš u i koncentriraniju igru. Tijekom prvog poluvremena rezultat je bio više-manje podjednak, a na predah se otišlo s rezultatom 14:10 u korist akove kih igra a. U drugom poluvremenu mladi „Sansi“ pokazali više znanja, umješnosti i koncentracije, te na kraju utakmice slavili, za ovakvu utakmicu, visokim rezultatom od 27:19. Za ekipu San-Sporta u subotu su u obje utakmice nastupili i upisali se u strijelce:N. Koprivec (G), F. Baranaši (G), B. Nini , F. Murk (8), M. Vargek (1), M. Hozjan (6), K. Petri evi (7), L. Mihalic (8), K. Rodi, L. Lukman (3), E. Horvat (2), L. Križai (1), A. Bobi anec (8), M. Mihalic (1), N. Škvorc (1), A. Blaži , K. Kranjec (7) i trener G. Vuk.

Gra ar II - Lepoglava 59:69

Petar Zrinski - Me imurje 97:71 (25:11, 29:20, 19:15, 24:25)

ŠKOLSKA KOŠARKA

U subotu 8. velja e u dvorani Osnovne škole u Maloj Subotici, u sklopu 8. kruga odigravanja utakmica 1. Hrvatske rukometne lige za dje ake A – regija sjever, igra i San-Sporta s dvije pobjede ostvarili su zacrtane ciljeve i popeli se na 1. mjesto prvenstvene tablice. U prvoj utakmici s pola snage svladali su protivnike iz RK-a Ilova rezultatom 26:17, nakon ega je slijedila najvažnija utakmica i derbi kola, ali i prvenstva, protiv vje itog rivala iz susjedstva, rukometaša GRK-a Varaždin.

Ovaj put me usobni okršaj imao je nešto ve i ulog jer su akteri bili prvoplasirana i drugoplasirana ekipa dosadašnjeg dijela prvenstva. Odlu nost da s trona skinu vršnjake iz Varaždina te dobre izi ke i psihi ke pripreme igra a pod vodstvom

U derbi susretu 15. kola u Nedeliš u je doma in morao prizna Mlados Ivanovec da je u ovom trenutku ja a mom ad. Odlu uju u prednost gos su ostvarili u tre em quarteru (nakon izjedna uju eg rezultata na poluvremenu) dobivši taj period igre sa ak 27:13! U ostalim susre ma u zagorskom derbiju Lepoglava je odnijela bodove iz Ludbrega, Prelog slavio u Kotoribi, a Dubrav an bez problema nadja ao Donji Kraljevec. (bh)

Nedeliš e - Mladost Ivanovec 62:78 (18:19, 20:19, 13:27, 11:13)

Podravac - Gra ar 70:73

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Vindija - Lepoglava 77:59

I.HRL za dje ake

Ivanovcu!

TABLICA

kmici za tre e mjesto košarkaši Virovi ce bili su bolji od Ivanca pobijedivši ih rezultatom 44:30. Finale izme u donjodubravskih košarkaša i Virja bila je prava košarkaška poslas ca u kojoj je slavila ekipa iz Donje Dubrave rezultatom 53:33. Za pobjedni ku ekipu su igrali: Karlo Klipi , Marin Matotek, Ivan Lisjak, David Miser, Domagoj Kuzmi , Krešo Klipi , Leon Karloci, Petar Jakupak, Filip Tišler, Josip Lisjak i Igor Danki , a vodio ih je mladi profesor kineziologijeDarko Varga.

Pozdravne rije i na po etku turnira upu la je ravnateljica škole doma ina Snježana Matoš, dok je natjecanje otvorio Marin Horvat, prof., tajnik Saveza školskih športskih društava Me imurske županije, koji je na kraju natjecanja sudionicima podijelio prigodna priznanja, a kapetanima triju prvoplasiranih mom adi i pehare. (alf)

1. Vindija 2. Me imurje 3. Lepoglava 4. D. Kraljevec

3 3 3 3

3 2 1 0

0 1 2 3

6/+67 5/+62 4/-26 3/-103

TABLICA od 5. do 9. mjesta 5. Kotoriba/vk 6. Ivan ica 7. Gra ar/vk 8. akovec 9. Rudar Cimper

3 3 4 4 4

3 3 1 1 1

0 0 3 3 3

6/+132 6/+52 5/-51 5/-53 5/-80

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje - Ivan ica, subota 15. velja e u 17.30 sa , IOŠ akovec C LIGA KSMŽ Me imurje Globetka - Dubrav an, nedjelja 16. velja e u 17.30, IOŠ akovec D. Kraljevec - Kotoriba, nedjelja 16. velja e u 17 sa , OŠ D. Kraljevec Prelog - Nedeliš e, nedjelja 16. velja e u 16 sa , OŠ Prelog Mladost Ivanovec - Gra ar II, etvrtak 20. velja e u 19.45, VUŠ KADETSKA LIGA Donji Kraljevec - Vindija, subota 15. velja e u 13 sa

14. velja e 2014.

NOGOMET

III. HNL sjever

Pripremne utakmice me imurskih tre eligaša

Dosadašnji vezni igra akove ke Sloge novi je igra Me imurja Nogometaši Me imurja u pripremnom su susretu poraženi od Koprivnice 1:0, primivši gol pri kraju susreta. Sutra, u subotu, slijedi gostovanje kod Zagreba. Spomenimo i to da e Musta u Menzila, nakon njegova odlaska u Njema ku, u Me imurju zamijeniti Meksikanac Hernandez. Vezni igra , Meksikanac Mauricio Curiel

Hernandez, u redove Me imurja stiže iz akove ke Sloge. U klubu se nadaju da e se uklopiti u mom ad, što je svojim pristupom na pripremama i pro esionalnoš u dokazao.

Mladost Prelog je u Otoku pobijedila Slobodu Slakovec 3:1.

Nedeliš e je na pomo nom terenu do ekalo Bratstvo iz Savske Vesi i slavilo s 4:2.

Izborna skupština Rudara, promjene i u Poletu Rudar iz Murskog Središ a održao je izbornu skupštinu na kojoj je dosadašnji predsjednik kluba Dražen Srpak razriješen dužnosti, a dosadašnji dopredsjednik Tomislav Nedeljko novi je predsjednik kluba. Na mjesto dopredsjednika izabran je Miljenko Zobi .

Na subotnjoj redovnoj izbornoj skupštini potvr en je novi IO NK-a Polet za sljede e dvogodišnje razdoblje. U Izvršnom odboru NK Polet jesu: Breznik Darko, Breznik Mihael, Breznik Željko, Flac Mijo, Jakopi Martin, Jurini Ivan, Heric Drago, Kirec Jože, Kova i Robert, Kralj Danijel, Kralj Dragutin, Kralj Tomislav, Kralj Vitomir, Novak Stjepan, Novak Željko, Per i Stanko, Soeke Ladislav, Šardi Davor, Šardi Zvonimir, Tomaži Sre ko, Varši Milan, Zadravec Neven, predstavnik igra a Zoran Šardi. Na konstituiraju em sastanku lanova IO-a NK-a Polet dosadašnji predsjednik Tomislav Kralj još jedanput je za-

hvalio svima na suradnji u proteklih šest godina i zaželio novome predsjedniku i novom IO-u puno sre e u vo enju kluba, napomenuvši da je biti predsjednik NK-a Polet i lan IO-a velika ast, ali isto tako i velika odgovornost. Tako er je novome predsjedniku obe ao svu potrebnu pomo u vo enju kluba. Za novog predsjednika NK-a Polet izabran je Miroslav Zadravec, za tajnikaMihael Breznik, a za blagajnika Jože Kirec. Novi predsjednik zahvalio je na povjerenju i obe ao da e dati sve od sebe da uz lanove IO-a nastavi uspješno voditi klub u narednom razdoblju. U daljnjem tijeku sjednice definirani su odbori kluba i njihovi voditelji koji e za idu i sastanak pripremiti planove rada.

Seniorska mom ad NK-a Polet pod vodstvom trenera Dražena Škvorca nastavlja marljivo trenirati i naredni vikend igraju dvije utakmice.

U subotu u 15 sati gostuju u Varaždinu kod NK-a Varaždin, a u nedjelju u Ivanovcu kod NK Mladosti.

Andrija Balaji na klupi Spartaka iz Male Subotice Andrija Balaji ne tako davno bio je odli ni nogometaš koji je ve inu svoje karijere proveo u Varteksu, s kratkim razdobljima igrao je u Portugalu, Izraelu i Gr koj te kratko i u Hajduku, a ima i tri nastupa za hrvatsku reprezentaciju, novi je trener NK Spartaka iz Male Subotice.

Nakon što se nogometno umirovio, Andrija je trenirao nekoliko klubova s podru ja Varaždinske županije. Predsjednik kluba Ranko Domini , koji maksimalne uvjete omogu uje svojim nogometašima, nije krio zadovoljstvo što je takvo igra ko ime preuzelo klupu Spartaka kao što je Balaji , ali je naglasio: - Izuzetno smo sretni što je Andrija trener našeg kluba, nakon što nas je zbog poslovnih obaveza napustio trener Koloni . Siguran sam da smo s njim napravili pun pogodak jer njegovo ogromno igra ko znanje garantira novu dimenziju u klubu i s obzirom na to da imamo izuzetno kvalitetnu

Nekadašnji odli ni igra Varteksa Andrija Balaji novi je trener Spartaka iz Male Subotice

ekipu da e rezultati ubrzo sti i.

Kao što sam ve i prije naglasio, mi imamo izuzetno kvalitetnu ekipu koja se stalno tražila i nije postigla adekvatne rezultate, a uz sve to imali smo i dosta pehova te probleme zbog ozljeda igra a. Siguran sam da emo na prolje e postizati puno bolje rezultate i prvenstvo završiti plasmanom do petog mjesta, što nam je i cilj. (zn)

U subotu i nedjelju odigrana je završnica Kupa Grada Preloga u malom nogometu u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Ovaj turnir ve tradicionalno deseti puta po redu okuplja nogometne klubove s podru ja Grada Preloga: Mladost, ukovec 77, Naprijed, Draškovec, Otok i SK te kao gosti nogometaši Trnave iz Gori ana. U subotu su mom adi razigravale za plasman.

Odigrane su dvije utakmice za plasman od petog do osmog mjesta i dva polufinala: NK GALEB - NK DRAŠKOVEC 3 – 2, NK NAPRIJED - NK OTOK 5 - 5 ( 5 - 6 ), NK MLADOST - NK SK 4 – 3, NK UKOVEC 77 - NK TRNAVA 2 - 3.

U nedjelju je pred dobro ispunjenom sportskom dvoranom Osnovne škole u Prelogu odigran finalni dan Kupa Grada Preloga.

ZA 7. MJESTO: NK DRAŠKOVEC - NK NAPRIJED 8 – 7, ZA 5. MJESTO: NK GALEB - NK OTOK 10 – 6, ZA 3. MJESTO: NK SK - NK UKOVEC 77 7 – 3, FINALE: NK MLADOST - NK TRNAVA 5 – 1.

Strijelci za SK u utakmici za tre e mjesto bili su dva puta Darijan Lisjak te po jednom Zvonimir Grabant, Nikola Višnji , Marko Božek, Aldin Begovi i Dejan Lon ari . Za ukovec 77 su poga ali Krunoslav Fran i dva puta te Siniša Bradari . U finalu smo gledali odli an nogomet. Prošlogodišnji pobjednik Trnava iz Gori ana bila je motivirana obraniti naslov, dok se Mladost ove godine htjela iskupiti za loše prošlogodišnje nastupe. Mladost je poga ala kada je bilo najpotrebnije te uz granitnu obranu sa uvala svoju prednost i osvojila naslov pobjednika.

Strijelci za Mladost bili su dva puta Elvis Sabol i David Mihoci te jednom Jakov Hali . Za Trnavu je pogodio David Farkaš.

Kup Grada Preloga pripao Mladosti

Najboljim igra em je proglašen Davor Balent, a najboljim golmanom Mislav Sraka, oba iz pobjedni ke ekipe Mladosti iz Preloga. Najbolji strijelac s osam postignutih golova bio je Denis Blažin i iz Otoka.

Nagrade su najboljima predali gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek te predsjed-

nik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga Mato Kljaji .

Posljednji dan turnira imao je i humanitarni karakter. Svi posjetitelji, igra i i organizatori pla anjem simboli ne ulaznice od 10 kuna uklju ili su se, kao i svake godine, u humanitarnu akciju Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Sav

skupljeni novac uplatit e se u humanitarne svrhe, najpotrebnijim pojedincima ili udrugama s podru ja Grada Preloga.

Sve utakmice odli no su sudili Željko Novak i Darko Jambrovi . Ovo je bilo deseto druženje prelo kih nogometaša, a prema reakcijama svih klubova sigurno ne i posljednje. (žs)

IZ UREDA MNS-a

Prijelazni rok traje do kraja velja e Klubovi 3. HNL Sjever te prve i dviju drugih me imurskih nogometnih liga krenuli su s pripremama za nastavak sezone. Novost je stigla i iz veteranskog nogometa. Prema odluci IO-a HNS-a završnica prvenstva Hrvatske za veterane od ove godine odigrat e se ve 13./14./15.06.2014. u Rovinju, a ne u jesen kako je bilo ranije.

Iz tog razloga kre e i nešto ranije proljetni dio prvenstva uz jedno kolo u tjednu - etvrtak (24.04.2014.) kako bi prvenstvo završilo do 26.05.2014.

Nakon toga slijedi razigravanje za prvaka na podru ju Me imurskog nogometnog saveza izme u prvaka isto ne, zapadne i sjeverozapadne skupine. Novost je tako er od ove godine da prijelazni rok samo za veterane traje do 31.03.2014.

Registracija igra a ŽNK TRNAVA – Gori an Anita Višni , Sara Klari (iz ŽNK Rijeka Jack Pot Rijeka), Suzana Lon arek (iz ŽNK Podravina 02 Ludbreg) i Natali Frani (iz ŽNK Katarina Zrinski iz akovca) , NK ME IMURJE – akovec

Mauricio Curiel Hernandez (iz NK Sloga akovec), NK POLET – Sveti Martin na Muri Ante Begovi (iz SVH Waldbach Steirischer FV – NS Austrije) , NK PODTUREN Goran Turk (iz NK Grani ar Novakovec), NK PUŠ INE Toni Trojak, Dejan Kolar (iz NK Sloboda Slakovec), Marko Terzi i Kristijan Ribi (oba iz NK Dubravka Tur in), NK OMLADINAC – Novo Selo Rok, Nenad Filipovi (iz NK Jedinstvo Novo Selo na Dravi), NK HODOŠAN Dario Kova (iz NK Draškovec), NK POLET – Pribislavec Leon Balog, Mihael Lebar (iz NK Sokol Vratišinec) , NK MLADOST – Sveta Marija Petar Fran i (iz NK Galeb Oporovec) , NK JEDIN-

STVO – Gornji Mihaljevec Stjepan Kiri i Josip Kiri (oba iz NK Polet Sveti Martin na Muri), NK MLADOST – Selnica Gabrijel Hošpel, Ivan Š avni ar i Dario Per i (svi iz NK Zebanec), Deni Polanec, Stefan Hozjan , NK MLADOST – Dekanovec, Tihomir Kolari (iz NK Hodošan) i Marijan Jakši (iz NK Dinamo Domašinec), NK SLOGA – Štrigova ,Samo Karlov ec i Goran Feguš (oba iz NK Ljutomer – NS

Slovenije) i Vlado Ple ko (iz NK Ormož – NS Slovenije).

Brišu se iz registra igra i Kristijan Cingulin (iz NK akovec) i Luka Topolnjak(iz NK Me imurje akovec) jer odlaze na podru je drugog saveza i igra i Ivo Prettner (iz NK Kraljev an 38 Donji Kraljevec), Saša Ruži (iz NK Croatia Orehovica), Kristijan Vrtari (iz NK Budu nost Miklavec) i Vilim Puclin (iz NK akovec) jer odlaze u inozemstvo.

14. velja e 2014.

SPORTSKO-ZABAVNA ve er u Domu kulture u Prelogu

NOGOMETNE škole

Uspjesi mladih nogometaša Nogometne škole Me imurje Nogomet na škola Me imurje godište 2005./2006. broji nekoliko desetaka polaznika.

Pod budnim okom trenera Marinka Horvata, prof., djeca postižu zapažene i hvale vrijedne rezultate.

Ti rezultati su posljedica napornih treninga koji se u ovo zimsko doba održavaju u dvorani tri puta tjedno.

Polaznici nogometne škole ove su jeseni i zime sudjelovali na mnogobrojnim dvoranskim turnirima – u Prelogu, Štrigovi, Maloj Subotici i akovcu, te na me unarodnom turniru u Murskoj Soboti održanom proteklog vikenda. Na ve ini turnira sudjelovale su 2 ekipe Nogometne škole, i to godište 2005. i 2006. Ekipa 2005. godišta (Me imurje I) na turnirima u Prelogu, Štrigovi i akovcu osvojila je 1. mjesto, a na turniru u Maloj subotici osvojeno je 2. mjesto. U konkurenciji ekipa 2006. godišta (Me imurje II) osvojeno je 1. mjesto. Sudjelovali su i na nedavno održanom humanitarnom turniru za bolesnu Melaniju Hor-

vat, na kojem su slavile ekipe 2005. i 2006. godišta, svaka u svojoj dobnoj skupini. Zapažen rezultat postignut je i protekli vikend, kada je ista ekipa na turniru u Murskoj Soboti u organizaciji NŠ-a arda u konkurenciji 10 ekipa iz susjedne Slovenije i Hrvatske tako er osvojila 1. mjesto. Za ekipu Me imurje I. nastupaju sljede i nogometaši: Matej Marciuš, Dino Horvat, Teo Sanjkovi , Jan Vibovec, Nikola Krišto i , David Bujani , Lovro Novak, Matej Ba-

cinger, Antonio Jureši , Domagoj Lukman, Jura Rodek. Ekipu Me imurje II ine sljede i dje aci: Rafael Kova i , Jakov Štampar, Roko Petrinovi , Aleksandar Šafari , Ivano Rodek, Roko domjani , Luka rodek, Vito Hozjan, Korina Horvat, Mislav Krauthacker, Jan Novak, Niko Ha ikan i Mata Mikuli .

Ovako dobri i zapaženi rezultati posljedica su velikih zalaganja trenera Marinka Horvata i roditelja nogometaša koji inanciraju sudjelovanje na turnirima i velika su navija ka podrška svojoj djeci.

Odli na ekipa ima i odli ne pojedince

Peti Zelenko cup Škola nogometa Zelenko Novakovec i ove godine organizira tradicionalni 5. po redu Zelenko cup, i to u sljede im kategorijama: U-8 (igra i ro eni 01.01.2005. i mla i) u subotu 22.02.2014. prije podne, U-10 (igra i ro eni 01.01.2003. i mla i) u subotu 22.02.2014. poslije podne i U-12 (igra i ro eni 01.01.2005. i mla i) u nedjelju 23.02.2014. prije podne.Turnir se u sve kategorije održava u sport-

skoj dvorani OŠ Podturen.

Prijavnica za turnir iznosi 250 kn. Tri prvoplasirane ekipe e primiti nagrade, a najbolji pojedinci i iznena enja. Zainteresirani se mogu javiti do 19. velja e na email (skolanogometa-zelenko@net.hr) ili telefonom (00385 091 4269 640, Tomica). Prijavnica se pla a prije po etka prve utakmice. Dva dana prije turnira dobit ete sistem i raspored odigravanja utakmica.

Iako se radi o mom adskom sportu, valja istaknuti i najbolje pojedina ne uspjehe. Vratar ekipe Matej Marciuš na tri je turnira proglašen najboljim vratarem turnira (Prelog, akovec Sloga 2013. i Murska Sobota).

Nogometaš Dino Horvat dva puta je bio proglašen najboljim strijelcem turnira (na turnirima u akovcu Sloga 2013. i Murskoj Soboti), dok se titulom najboljeg strijelca može

pohvaliti i igra Nikola Krišto i s Humanitarnog turnira za Melaniju Horvat. Što se pak ti e ekipe 2006. godišta i njihovih uspjeha, na Humanitarnom turniru u akovcu Jakov Štampar proglašen je najboljim strijelcem turnira, a na turniru u Maloj Subotici Vito Hozjan proglašen je najboljim vratarem turnira. Naravno, svi su ti pojedina ni uspjesi rezultat zalaganja, sportske borbe i želje za uspjehom cijele ekipe.Nakon zimskih turnira, mali nogometaši i dalje nastupaju i nižu pobjede. Naime, u tijeku je održavanje dvoranske lige po etnika U-8 MNS 2013./2014. koja se održava svake nedjelje u dvorani I. Osnovne škole u akovcu u vremenu od 13 do 17 sati. Ovime pozivamo i sve simpatizere malog nogometa da nam se pridruže u dvorani, budu vjerna publika i potpora malim nogometašima ne samo ekipa NŠ Me imurja, ve i svih drugih ekipa.

Na kraju možemo malim nogometašima zaželjeti još puno uspjeha i da ih ovaj sportski duh nikad ne napušta. (mm)

Dodjela nagrada i priznanja najboljim sportašima Preloga za 2013.

Zajednica sportskih udruga Grada Preloga i ove e godine, ve tradicionalno, nagraditi najbolje sportaše s podru ja Grada Preloga. Nagradit e se i zaslužni sportski djelatnici za svoj rad u klubovima, kao i sportaši i sportski klubovi za posebne uspjehe. Bogata sportska obitelj u Prelogu broji tridesetak sportskih udruga koje su i u prošloj godini postizale zapažene uspjehe.

Prelog ima dva sportska stogodišnjaka: Športsko ribolovno društvo Glavatica i Nogometni klub Mladost iz Preloga. Ove godine pak se navršava pedeset godina od prve speedway utrke održane u Prelogu.

Dodjela nagrada e se održati u petak 14. velja e u Domu kulture u

Prelogu s po etkom u 18 sati. Zajednica sportskih udruga Grada Preloga i njezin agilni predsjednik, svepristuni Mato Kljaji , pobrinula se i za bogati kulturno-umjetni ki program. Tako e nastupiti mladi glazbeni umjetnici, profesor Danijel Oto i Karolina Matjašec, a za poseban ugo aj pobrinut e se goš e iz ma arske Nagykanizse, iz Sportskog itness kluba Szan Dia Studio. Njihov atraktivan nastup sigurno e dodatno za initi ovu sportsku ve er u Prelogu. Stoga vas iz Zajednice sportskih udruga Grada Preloga pozivaju da do ete u petak (ve eras) nave er u 18 sati u Dom kulture Grada Preloga i pozdravite najbolje sportaše Preloga u 2013. godini.(žs)

VILIKIS GR KI TIP JOGURTA IZ VINDIJE - novi vladar mlije nog Olimpa!

•Svoj mlije ni asortiman varaždinska prehrambena industrija obogatila je ukusnim proizvodom stvorenim po uzoru na popularni gr ki jogurt Vilikis, gr ki tip jogurta zašti en poznatim brendom 'z bregov, novi je proizvod u Vindijinoj bogatoj kolekciji mlije nih specijaliteta.

Ovaj kremasti jogurt ve nas pri prvom zalogaju vodi u idili no mediteransko jutro okupano suncem i ispunjeno osvježuju im okusom laganog mlije nog obroka.

Vindijina varijanta gr kog jogurta, proizvoda koji je posljednjih godina postao omiljen u cijelom svijetu, odlikuje se karakteristi nom gusto om i nježnom strukturom. Ta svojstva sa uvana su u pakiranju od dvije 150-gramske ašice iji dizajn asocira na jedinstven okus svježine koji Vilikis donosi.

Vilikis – novi vladar mlije nog Olimpa!

14. velja e 2014.

STOLNI TENIS

STOLNI TENIS AKOVE KI badmintonaši kao staro vino...

Zlato, srebro i dvije bronce za me imurske veterane na PH SUPERLIGA za žene

Vrijedna pobjeda Hodošana u Osijeku Stolnotenisa ice Hodošana u 13. su kolu ostvarile vrijednu pobjedu protiv izravnih konkurentica za ostanak u ligi, Vodovoda u Osijeku. U osvajanju bodova za Hodošan s dvije je sigurne pojedina ne pobjede i pobjedom u paru s Paulom Markati najviše zaslužna To So, koja je bez gubitka seta savladala Justinu Mihaljevi i Sla anu Dragoljevi . Za Hodošan je važno i to što je poraz doživjela ekipa Mladosti iz Petrinje pa su sada bodovno poravnate na tablici.

Protiv Pule u nedjelju u 13 sati Utakmica 14. kola Superlige za igra ice protiv Pule, najavljena za subotu u 17 sati, na zamolbu Puljanki ne e igrati u tom terminu, nego dan kasnije, u nedjelju u 13 sati. U klubu vjeruju da e njihove igra ice i u nedjelju u dvorani Osnovne škole u Hodošanu do i bodriti mnogobrojni gledatelji i pomo i im da pobjedom u ovoj važnoj utakmici s izravnim konkurenticama i de initivno osiguraju status superligašica i za narednu sezonu.

Prvenstvo Hrvatske za veterane Prvenstvo Hrvatske u stolnom tenisu za veterane održat e se u Varaždinu 15. ožujka ove godine. Organizator prvenstva jeSTK STARR, a pokrovitelji su Grad Varaždin i Varaždinska županija.

Prvenstvo e se održati u Sportskom centru TTS, a pravo nastupa imaju sve registrirane i neregistrirane igra ice i igra i uz uvjet da su državljani RH i stariji od 40 godina. Prijave se mogu poslati do zaklju no 13. ožujka na e-mail adresu: info@stolni-tenis.com. hr ili se prijava može izvršiti na info pultu TTS centra u Varaždinu zaklju no do 12. ožujka do 20 h.

Prijavnina za turnir je 80 kuna. Žrijeb e se održati na dan natjecanja 15. ožujka u 9.30 sati. Do tog vremena prijave se primaju i u dvorani prije po etka natjecanja, uz uplatu prijavnine i doplatu od 20 kuna. - Kvali ikacije se igraju

u grupama po 3 ili 4 po sistemu svaki sa svakim. Dvoje prvoplasiranih nastavljaju natjecanje za naslove pobjednika po sistemu na ispadanje, ostali ovisno o broju prijavljenih po sistemu na ispadanje u utješnom turniru. U pojedina nim kategorijama poraženi polu inalisti igraju me za 3. mjesto. Kategorija za koju se prijavi manje od 3 natjecatelja ne e se igrati ve se prijavljeni spajaju s odgovaraju om mla om kategorijom. U igrama parova par se natje e u starosnoj kategoriji mla eg partnera. Me eve u kvali ikacijama i utješnom natjecanju sudit e igra i iz odgovaraju e kvali ikacijske grupe me usobno dok e za završni dio organizator osigurati suce. Turnir se igra prema odredbama pravilnika o natjecanjima Hrvatskoga stolnoteniskog saveza.

ŠAH

I. kolo me imurskog šahovskog kupa U akovcu je odigrano 1. kolo me imurskog šahovskog kupa. Od ukupno deset odigranih susreta, Sloboda Mihovljan, Miklavec i Pretetinec zabilježili su maksimalne pobjede 4:0. Susreti Stridon III - Strahoninec i Goran Lopatinec - Gornji Mihaljevec II završili su 2:2. Idu e kolo igra ovaj vikend u Gornjem Mihaljevcu.

Rezultati 1. kola: ŠK Sloboda Mihovljan - ŠK Dinamo Palovec 4:0, ŠK Stridon III Štrigova - ŠK Strahoninec 2:2 ŠD Me imurje akovec - ŠK Sloboda III Mihovljan 3½:½, ŠK Nedeliš e - ŠK Stridon II Štrigova ½:3½ ŠK Miklavec - ŠK Nikola Zrinski Gornji Kuršanec 4:0, ŠK Strahoninec II - ŠK Mursko Središ e 1:3 ŠK Goran Lopatinec - ŠK Gornji Mihaljevec II 2:2, ŠK Gardinovec

- ŠK Gornji Mihaljevec 2½ :1½ ŠK Pretetinec - ŠK Miklavec II 4:0, ŠK Gornji Mihaljevec III - ŠK Sloboda II Mihovljan ½ :3½, ŠK Stridon IV Štrigova slobodan.

2 . kolo - 15 . velja e u 16 sat i u d r u š t venom do mu u G or njem Mi ha ljevc u ŠK Mursko Središ e - ŠK Sloboda Mihovljan, ŠK Pretetinec - ŠD Me imurje akovec, ŠK Stridon II Štrigova - ŠK Gardinovec, ŠK Sloboda II Mihovljan - ŠK Miklavec, ŠK Strahoninec - ŠK Stridon IV Štrigova, ŠK Gornji Mihaljevec II ŠK Stridon III Štrigova, ŠK Gornji Mihaljevec - ŠK Goran Lopatinec ŠK Dinamo Palovec - ŠK Strahoninec II, ŠK Sloboda III Mihovljan - ŠK Gornji Mihaljevec III ŠK Nikola Zrinski Gornji Kuršanec - ŠK Nedeliš e, ŠK Miklavec II slobodan.

U Velikoj Gorici prošli vikend održano je Prvenstvo Hrvatske u badmintonu za seniore, veterane 35+ i veterane 45+. Na turniru su nastupili i igra i Badmintonskog kluba Me imurje, i to u konkurenciji seniora: Luka Vlahek, Matija Hranilovi , Lucija Zadravec, Jelena Novak i Ela Trstenjak dok su u konkurenciji veterana 35+ nastupili: Danijel Zadravec, Bisera Zadravec i Ana Marija Horvat, a u konkurenciji veterana 45+ Rajko Bel i Filip Vadlja.

U konkurenciji seniora naši igra i, nažalost, nisu imali sre e u ždrijebu te su u konkurenciji pojedinaca, muških parova i mješovitih parova ostali na korak do medalja porazima u etvrtini inala. Luka Vlahek pojedina no izgubio je u 1/8 inala od Zvonimira Hoelblinga (BK Medvedgrad), Matija Hranilovi nakon pobjede u 1/8 inala nad Dokom s 2:1, u 1/4 inala izgubio je od Josipa Ugleši a (BK Medvedgrad) s 2:0 u gemovima. U konkurenciji seniorki Jelena Novak izgubila je u 1/8 inala od Ive Majstorovi dok je Ela Trstenjak izgubila u 1/8 inala od Matee i e.

U parskim konkurencijama naš par Vlahek-Hranilovi izgubio je od kasnijih pobjednika turnira urkinjak-Špoljarec s 2:0. Naš ženski par Zadravec-Novak tako er je ostao na korak do medalje izgubivši u 1/4 inala od zagreba ke kombinacije Bobinac-Kneževi .

Kod mješovitih parova naša dva mixa tako er su zapela u 1/4 inala. Par Hranilovi -Trstenjak izgubio je od kasnijih pobjednika urkinjak- i a, a par Danijel Zadravec- Lucija Zadravec od mixa Doko -Kozak (BK Medvedgrad).

Turnir parova u kadetskoj i juniorskoj konkureciji Proteklog tjedna u dvorani II. OŠ akovec održan je prvi turnir MBL-a 2013./2014. za parove mla e kadete i kadetkinje u-13. U konkurenciji mla ih kadeta svoju prvu pobjedu ostvario je par Borna Vadlja / Ivan Grubi pobijedivši u inalu par Jan Nikola Dvanajš ak / Nikša Jalšovec s 21:16. Tre e mjesto osvojio je par Tin Balent / Luka rep pobjedivši par Dino Blaži / Filip Novak s 21:8. U konkurenciji mla ih kadetkinja svoju prvu pobjedu ostvario je par Laura Horvat / Ina Derk s dvije pobjede, 2. mjesto osvojile su Jana Bra ko / Mihaela Lesjak dok su tre e bile Elena Novak / Melani Anderlin.

Proteklog tjedna u dvorani ETŠ-a održan je prvi turnir

MBL-a 2013./2014. za parove juniora u-19.

U konkurenciji parova juniora pobjedu je ostvario par Filip Bel / Lino Zadravec pobijedivši par Viktor Ruži / Luka Grubi s 21:19. Tre e mjesto osvojio je par Sebastian Krznari / Borna Vadlja pobijedivši par Luka Lesjak / Erik Bira s 21:6.

U konkurenciji parova juniorki pobjedu su ostvarile Jelena Novak / Lucija Zadravec s dvije pobjede, 2. mjesto osvojile su Ela Trstenjak / Barbara Kancijan i 3. mjesto Katja Siruo i / Ana Toplek. Ovaj tjedan na rasporedu je 2. turnir po etnika i 1. turnir mješovitih parova mla ih kadeta.

Iako je seniorska ekipa na ovom Prvenstvu Hrvatske ostala bez medalje, naši seniori su dali svoj maksimum.

Veteranska ekipa BK Me imurja je ponovno pokazala da je u vrhu hrvatskog badmintona, tako su veterani ukupno osvojili 4 medalje, zlato, srebro i dvije bronce.

U konkurenciji pojedinaca 35+ naš predstavnik Danijel Zadravec je nakon dvije sigurne pobjede u 1/4 inala protiv prošlogodišnjeg pobjednika Silvia Jur i a (BK Zagreb Maximir) s 2:0 te protiv Igora Grudeni a (BK Max) tako er s 2:0, u inalu naišao na Antonia Lovri a (BK Purger) kojeg je pobijedio s 2:1 u me u koji je trajao više od jednog sata. U me u koji je bio vrlo izjedna en, u tre em gemu kod rezultata 18:18 Danijel je uspio osvojiti tri uzastopna poena te time drugi puta postati državnim prvakom u konkurenciji 35+.

Kod veteranki 35+ Bisera Zadravec je osvojila srebrnu medalju pobijedivši u polu inalu klupsku suigra icu Ana Mariju Horvat s 2:1 u gemovima te se u inalu sastala s Ivanom Andabakom (BK Medvedgrad) od koje je izgubila 2:0. U istoj konkurenciji Ana Marija Horvat je osvojila bron anu medalju. Dva mješovita para Danijel i Bisera Zadravec te Filip Vadlja i Ana Marija Horvat ispala su u 1/4 inala.

Kod veterana 45+ dva predstavnika Me imurja Rajko Bel i Filip Vadlja u pojedina noj konkurenciji imali su me usobni dvoboj u 1/8 inala gdje je bolji bio Filip Vadlja koji je u 1/4 inala izgubio od kasnijeg inalista Zdenka Miheteca s 2:0.

U konkurenciji parova me imurski par Bel-Vadlja osvojio je bron anu medalju.(bz)

SPORTSKI RIBOLOV ŠRD IKOV iz Svetog Martin ana Muri

Vnukovi im podarili 15 trenirki Michael i Jasmina Vnuk, poduzetnici iz Svetog Martina na Muri, obradovali su lanove ŠRD-a ikov iz Svetog Martina na Muri.

Revnim, uspješnim i agilnim ribi ima Vnukovi su podarili 15 trenirki, koje e ribi ima dobro do i prigodom priprema i nastupa na raznim natjecanjima. Vnukovi su se na darovanje odlu ili iz razloga što znaju i cijene doprinos koji ribi i daju sveukupnom, poglavito turisti ko-ekološkom životu svetomartinske op ine. U znak zahvalnosti za ovaj lijepi poklon ribi i su darovatelje pogostili svježom pe enom murskom ribom.

Ina e, tvrtka Vnuk pomaže i druge svetomartinske klubove, udruge i društva. (sm)

Donatori i ribi i prilikom uru ivanja poklona

14. velja e 2014.

KICKBOXING BOKSA KA GALA ve er u Prelogu

Ne propustite najbolje borce regije Svi ljubitelji borila kih sportova uskoro e i u Me imurju do i na svoje. Kickboxing klub „300“ iz akovca 22. velja e u Prelogu organizira boksa ku gala ve er, na kojoj e u osam MMA i kickboxing me eva snagu odmjeriti 16 ponajboljih boraca iz regije – Hrvatske, Slovenije,

Srbije te Bosne i Hercegovine.

Organizatori potvr uju dolazak aktualnog profesionalnog MMA prvaka Europe Zorana o a, dok e za doma ina nastupiti dva mlada i perspektivna borca: Vilson Kuqi iz Strahoninca, amaterski svjetski prvak u K1, te Luka Vrbanec iz Nedeliš a, amaterski

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

KARNEVAL U VENECIJI 1 dan 01. 03.

250,00 kn BRIJUNI – PULA 1 dan 30.03.

260,00 kn MEKSIKO 13 dana 10. – 22.04.

15.500,00 kn (min 26 osoba) 16.600,00 kn (min 16 osoba) VIKEND U CRNOJ GORI 3 dana 28. – 30. 03.

849,00 kn www.insulatour.com info@insulatour.com

prvak Europe u istoj disciplini.

Boksa ki spektakl po prvi put e se održati u Prelogu, u sportskoj dvorani OŠ Prelog, pod pokroviteljstvom Grada Preloga i Me imurske županije. Vrata dvorane otvaraju se u 18 sati, dok borbe po inju u 19 sati. Cijena ulaznice je simboli nih 20 kn.

14. velja e 2014.

TENIS HPTC (High Performance Tennis Croatia) prva hrvatska teniska agencija koja se bavi razvojem i pra enjem mladih igra a

Ena je stigla u Zagrebu do etvrtfinala seniorskog DP-a Hrvatske

TK “FRANJO PUN EC”

Ena Babi me u osam Petnaestogodišnja Ena Babi ponovno niže odli ne rezultate. Na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za seniorke Ena se plasirala u etvrt inale, me u osam najboljih. U prvom i dru-

akove ki teniski stru njak Nikola Horvat u jakom hrvatskom trenerskom timu

gom kolu Ena je bila bolja od igra ica zagreba kog I Teama: Petre Mari 63 61 i Marije Blaževi 61 62. U etvrt inalu turnira poražena je od Teje Jandri (HTK Zagreb) 63 75.

Polufinala za Teodora Zlatara Mladi Ludbrež anin Teodor Zlatar, lan TK-a “Franjo Pun ec” akovec na dvoranskom Zagi kupu za dje ake i djevoj ice do 12 godina ostvario je vrlo dobar rezultat plasmanom u polu inale turnira. Turnir je bio visokog 3. ranga, a Teodor je (11. na rang listi HTS-a) bio postavljen za 5. nositelja. Pobjedama protiv Stjepana Aniši a (TK Concordia) 62 61, u drugom kolu protiv Dorijana Biondi a (TK Kastav) 62 62 i u etvrt inalu protiv Alena Billa (TK Novigrad) 62 26 60 plasirao u polu inale turnira, gdje je zaustavljen od

Tenisko-menadžerski tim HPTC-a - Nikola Horvat prvi lijevo

Ludbrežanin u akove kim redovima napreduje iz turnira u turnir

Frana Mitrovi a (TK Ponive) rezultatom 64 62.

Nika Šari i Teodor Zlatar najbolji Ot varanje službene teniske sezone u akovcu zapo inje Dvoranskim otvorenom prvenstvom akovca za dje ake i djevoj ice do 12 godina. Turnir je igra ima i igra icama iz regije odli na prilika za osvajanje bodova za rang listu Hrvatskoga teniskog saveza. Ovaj put obje titule pobjednika turnira pripale su natjecateljima Teniskog kluba “Franjo Pun ec”. U konkurenciji dje aka najbolji je bio Teodor Zlatar, a u konkurenciji djevoj ica Nika Šari . Do titule pobjednika Todor je došao pobjedama protiv Filipa Pandura (TK ur evac) 63 60, Roka Gjergje iz Osijeka 60 60 i u inalnom susretu protiv Stjepana Aniši a (TK Concordia) 63 64.

Nešto teže, ali samo u inalnom susretu, do titule pobjednice došla je Nika Šari . Pobjedama protiv Renee Andreje Jarnec (TK

Nika Šari igra ponajbolji ženski tenis do 12 godina na sjeverozapadu Hrvatske

Varaždin 1181) 61 62 i Hane Sokolovi (TK I Team) 63 60 Nika se plasirala u inale turnira, gdje je bila bolja od Lare Hraš anec (TK Varaždin 1181) 61 57 62. U konkurenciji dje aka Vinko Brki plasirao se u polu inale turnira, gdje je zaustavljen od Stjepana Aniši a, lana zagreba ke Concordije.

Prva hrvatska teniska agencija za menadžment, organizaciju individualnih treninga i turnira, izradu i provedbu godišnjih i višegodišnjih razvojnih programa za igra e svih uzrasta, organizaciju teniskih kampova HPTC u svojim redovima ima i jednoga me imurskog teniskog stru njaka. Osnovala su je etiri hrvatska trenera: Nikola Horvat, Davor Jai , Petar Bubalo i Danijel Dvornik, iza kojih stoji niz vrhunskih rezultata, kao što su rad u više od 20 zemalja svijeta, više od 25 titula pobjednika nacionalnih prvenstava, službeni treneri na svim WTA, ITF i TE turnirima.

Trenerska etvorka zajedno radi ve pet godina i u Hrvatskom teniskom savezu na funkcijama izbornika (Nikola Horvat i Petar Bubalo), odnosno pomo nika izbornika (Davor Jai i Danijel Dvornik). Glavna zada a ove organizacije je pomo mladim tenisa ima Hrvatske i inozemstva u njihovom razvoju i putu prema vrhunskom profesionalnom tenisu, a isto tako i onima koji imaju ambicije ostvariti sportski i akademski cilj kroz školarinu na najprestižnijim ameri kim sveu ilištima.

Tako je akove ki teniski stru njak Nikola

Horvat pred novim trenersko-menadžerskim izazovima u karijeri, koju je ve neko vrijeme usmjerio na rad i suradnju s mla im igra i(ca)ma, kao što je to bio slu aj na samom po etku 2001. godine.

Suradnja s Petrom Robi Upravo taj put rezultirao je suradnjom s jako talentiranom hrvatskom tenisa icom, 15-godišnjom Petrom Robi , koju Horvat vodi ve neko vrijeme.

- S Petrom radim ve skoro dvije godine i jako sam zadovoljan. Napreduje kontinuirano iz mjeseca u mjesec i osigurani su nam vrhunski uvjeti rada.

Petra e uskoro napuniti 15 godina i polako ulazi u ITF juniorski program turnira, gdje je cilj za ovu godinu stvoriti dobru podlogu za nastup na najja im svjetskim juniorskim turnirima. U kategoriji do 14 godina dosegla je 35 poziciju na europskoj Tennis Europe rang list, reprezentativka je Hrvatske i pobjednica Hrvatskoga juniorskog mastersa do 13 godina (2012.) i do 15 godina (2013.). Uglavnom, dobro se razvija, kazao nam je Horvat.

Horvat je ve ostvario zapažene rezultate u pro-

fesionalnom tenisu, ali se nakon toga vratio juniorskom tenisu..

- Zadovoljan sam kako te e trenerska karijera. Bilo je dobro raditi i na WTA Touru s Lisjak i An i , obje su napredovale, igrale dobar tenis, ali Ivana je krenula svojim putem, Sanja tako er. Ve tada sam radio u više od 20 zemalja svijeta (SAD, Australija, Južna Amerika, Japan, Kina, Europa).

Prisustvovao kao službeni trener na svim najve im svjetskim natjecanjima u organizaciji WTA, ITF, TE, uklju uju i i sve Grand Slam turnire. Nakon toga, odlu io sam ipak raditi s mla im igra ima, ali i dovršiti školovanje. Radio sam kao izbornik juniorske reprezentacije pet godina, te završio postdiplomski specijalisti ki studij poslovnog upravljanja (MBA- master of business administration) na najprestižnijoj Zagreba koj poslovnoj školi Cotrugli i sada je sve kulminiralo osnivanjem ovoga trenersko-menadžerskog tima.

Skaut za Yonex teniski brend Me utim, Horvat osim ovoga trenerskog angažmana još radi na nekoliko polja…

- Tako je. Za japansku tvrtku ‘Yonex’ radim ve petu godinu kao službeni skaut za Hrvatsku. Yonex je jedan od etiri najve a brenda za tenisku opremu i jedan je od najstarijih, s velikom tradicijom. Posebno u ženskom tenisu Yonex je jedna od dvije najuspješnije tvrtke, s nizom vrhunskih tenisa ica iza sebe, kao što su Navratilova, Seleš, Hingis, Ivanovi , Wozniacki (sve svjetski br. 1). Dakle, moja uloga je prepoznati perspektivne mlade tenisa ice i tenisa e, napraviti suradnju izme u njih i Yonexa i dalje pratiti njihov razvoj. Yonex ulaže puno baš u hrvatski tenis, kao što se vidi iz primjera našeg najboljeg juniora Borne ori a, koji je potpisao ugovor s Yonexom ve s 13 godina i prezadovoljan je sa opremom i uslugom.

Kakav je plan za dalje…

- Cilj mi je da proširim svoje speci i no znanje iz tenisa u menadžersko-poslovnom smjeru. Naravno da mi je trenerska karijera za sada na prvom mjestu i moram re i da se moj veliki san još nije ostvario, a to je da jednog igra a odvedem od juniorskog tenisa do samoga svjetskog vrha, što mi je zamalo uspjelo s Ivanom Lisjak. (dz)

14. velja e 2014.

Rekreacija 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Fit&love vikend za dvoje Dragi vježba i, tko kaže da Valentinovo u ovo recesijsko doba ne može biti romanti no u udobnosti vlastitog doma u samo etiri zida, a usput ete napraviti nešto korisno i zdravo za svoje tijelo. Za najromanti niji dan u godini napravila sam trening sa svojim mužem, pa isto tako predlažem da me slijedite i da nakon romanti ne ve ere i prije romanti nog spavanja možda ubacite romanti no vježbanje zajedno sa svojom boljom polovicom.

Radili smo vježbe za ja anje cora. Dobro nam je poznato da je core taj koji stabilizira i podržava kralježnicu. Kada spominjemo core, ljudi esto misle na donji dio kralježnice i trbuh, ali tijelo radi kao jedna cjelina pa pod core spadaju još i miši i vrata i stražnjice. Funkcija ovih miši a je da drže i stabiliziraju kralježnicu, a osnaživanjem ove skupine miši a lakše ete izvoditi cijeli niz pokreta i tako smanjiti opasnost od povreda.

Miši i cora su odgovorni za vaš stav i oni su temelj vaše snage, oni vas drže uspravnim.

Važno je prvo oja ati core da bi dugotrajnije vježbanje prošlo bez povreda i ozljeda.

Samo npr. u njevi su jedni od vježbi koje ne možete izvoditi pravilno bez da prije niste radili vježbe cora i pripremili tijelo za razne pozicije. Kada ja ate core, stražnjica i trbušni miši i su najviše angažirani, a upravo su nam to najslabije karike. Svima nam je san imati lijepe trbušne miši e i vrstu stražnjicu, ali teško nam je izdvojiti vremena za njih. Iako ne vježbamo samo zbog estetskih razloga, ve i zbog zdravstvenih, vrlo nam je važno kako e to naše tijelo na kraju izgledati. No, ni-

k a z a-

d a prav o ete jer bi bati do b a š

nesti i do cilja trebali vježkraja života kao što ne možemo bez vode, tako ne bi

6

trebali ni bez vježbanja. Nije teško tijelo zapustiti, ali ga je teško držati u zdravlju, pokretljivosti, mobilnosti i balansu jer nam treba odre eno vrijeme i puno dobre volje.

Preporu ujem vam da ovaj romanti an vikend provedete u zdravlju i zabavi. Pripremite

zdravi ru ak svojem partneru i na ve er odvježbajte vježbe koje sam vam pripremila. Evo ideja za ru ak: rižoto s piletinom i povr em (integralna riža) i salata, naribana mrkvica sa za inima i maslinovim uljem, riba na žaru, krumpir s blitvom, ešnjakom i maslinovim uljem.

Nakon ru ka zdrave grickalice za desert, a to su suhe smokve, šljive, orasi, bademi i dr. Pazite da tijekom dana popijete svojih osam aša vode i da nave er nakon treninga pojedete nešto zdravo i lagano kao što je salata od više vrsta pov r a (mrk vica, radi , kukuruz, masline i raj ice) ili jogurt, jabuka, povrtna juhica i dr.

Uživajte u prekras n o m fit&love v ikendu.

Vaša trenerica, Ivana Posavec!

Vježba br. 1 Primite svog partnera za dlanove i stanite u širinu ramena. Krenite raditi u njeve u paru, le a držite ravna, oslonite se na petu, ramena daleko od ušiju i brada paralelno s podom. Napravite 20 ponavljanja.

Ak vacija stražnjice i bedara.

Vježba br. 2 Iskoraci u paru izvode se tako da jedan od partnera iskora i prema naprijed, a drugi prema iza, radite naizmjence jednom pa drugom nogom.

Nakon 10 ponavljanja na svaku nogu/ukupno 20 ponavljanja, napravite isto to, ako ste prije vi išli u iskorak prema naprijed sada idete prema iza, a vaš partner prema naprijed.

Ak vacija bedara i stražnjice.

Vježba br. 3 Stanite u širinu kukova i izvadite jednu nogu bo no prema van, krenite tom nogom radi male kikeve prema stropu, vrsto cijelom dužinom noge. Napravite 20 kikeva na svaku nogu. Ak vacija bo nih trbušnih i bedrenih miši a.

Vježba br. 4 Radite sve isto kao i kod prošle vježbe, samo što je cijela dužina noge usmjerena prema iza. Malim kikevima 20 komada na svaku nogu. Ak vacija stražnjice i donjeg dijela le a.

Vježba br. 5 Još uvijek ste u poziciji od prije, ovaj put krenite radi pregib u koljenu, udara nogom svoju stražnjicu.

Napravite 20 udaraca na svaku nogu. Ak vacija bedara.

Vježba br. 6 Okrenu ste le ima jedno u drugo i noge u širini ramena. Držite le a ravna i spustite se u duboki u anj.

Zadržite ovu poziciju maksimalno što možete. Napravite 5 ponavljanja. Mali dvoboj! Ak vacija stražnjice i bedara.

Vježba br. 7

1

2

3

4

Okrenu ste jedan prema drugome, kada vaš partner radi u njeve, vi radite vagu na jednu nogu.

Naizmjence radite jednom pa drugom nogom. Nakon 10 ponavljanja na svaku nogu napravite promjenu.

Ak vacija stražnjice, nogu i le a.

Vježba br. 8 U ovoj vježbi jedan radi sklekove, a drugi trbušnjake. Osoba koja radi trbušnjake leži na podu, a noge su skvr ene, dok osoba koja radi sklek svoje dlanove postavi na partnerova stopala. Napravite 20 ponavljanja.

Ak vacija cora.

Vježba br. 9

5

9

7

u njevi sa smanjenom bazom oslonca napravite tako da stojite na jednoj nozi i spuštate se najviše što možete, a da se pritom ne ljuljate.

Držite balans. Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

8a

8b

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

48

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

14. velja e 2014.

AKOV ANKA VESNA PERHO i NEDELIŠ ANKA SIMONA BORKO na hodo asni kom Putu sv. Jakova u Španjolskoj

Hodale smo 31 dan i pr pre Piše: Roberta Radovi Foto: arhiva Perho , Borko

Pustolovno, planinarsko i trekking putovanje kao stil života obilježilo je posljednja dva ljeta akov anke Vesne Perho i Nedeliš anke Simone Borko. U srpnju 2012. godine njih dvije su zajedno u šestero lanoj ekipi i pod voditeljskom planinarskom palicom popularnoga svjetskog putnika Davora Rostuhara provele tri tjedna na planinarskoj ekspediciji u egzoti noj zemlji Peru. Trekking se sastojao od tri dijela: Inca trail do Macchu Picchua (4200 mnv), Ausangate trek (5200 mnv) i uspon na vulkan Coropuna (6425 mnv).

Ni prošlo ljeto nije prošlo bez nove avanture. Put svetog Jakova ili hodo asni ki put Camino de Santiago bio je novi izazov naših pustolovno raspoloženih Me imurki. Jer, treba u mjesec dana propješa iti oko 800 kilometara! Simona i Vesna podijelile su s nama doživljaje i iskustva s tog puta, koji ima tradiciju dulju od tisu u godina, kao najavu njihova skorašnjeg putopisnog predavanja s tog hodo aš a.

• Što je zapravo Put sv.

Jakova?

VESNA: — Put sv. Jakova ili Camino de Santiago jedan je od tri drevna hodo asni ka puta u krš anskom svijetu. Odredište hodo aš a je grad Santiago de Compostela, nastao na mjestu gdje je prona en grob apostola Jakova. Glavnina puta prolazi kroz Španjolsku, u kojoj je apostol Jakov proveo veliki dio svoga života šire i krš anstvo.

Postoji nekoliko razli itih ruta, ali svaka završava na istom mjestu - u katedrali Sv. Jakova u Santiagu de Compostela. Cijeli Put sv. Jakova uvršten je na popis UNESCO-ve svjetske baštine, a njime godišnje prolazi više od milijun hodo asnika svih dobi, rasa i vjeroispovijesti.

NA HODO AŠ U TREBA TRAJATI I USTRAJATI • Što je bio vaš motiv odabira te destinacije?

- Razlika u odnosu na sve što smo do sada iskusile jest u trajanju: na hodo aš u treba trajati i ustrajati. Svaki dan ponovno krenuti, sve svoje stvari nositi sa sobom i hodati. Korak po korak, nogu pred nogu, ak i onda pomislite da ne možete stati ni koraka više u sebi prona ete još malo snage i motivacije i idete dalje. Mentalna spremnost ovdje je podjednako važna kao i tjelesna, ako ne i važnija

SIMONA: — Sve sam uvjerenija da je destinacija odabrala nas. Sada ve davnog 25. srpnja 2012. na moj ro endan (a ujedno i blagdan Sv. Jakova) vra ale smo se iz Perua. U jednom od onih asopisa koje dobijete u avionu bila je opširna reportaža o Putu sv. Jakova, koja me zainteresirala više nego uobi ajeno. Okrenula sam se Vesni i rekla: ‘To je to, tamo idemo sljede e ljeto!’. Vesna je prihvatila, a ostalo se sve posložilo.

• Kao planinarke u dobroj ste psihofizi koj kondiciji. Je li se za ovaj trekking ipak trebalo posebno pripremati?

VESNA: — Put sv. Jakova iziskuje, prije svega, dobro zdravlje. Naši neizostavni nedjeljni usponi na Ivan icu ili Ravnu goru bili su izvrsna kondicijska priprema, kao i svakodnevno brzo hodanje.

Me utim, hodo aš e nikako nije rušenje brzinskih ili daljinskih rekorda. Razlika u odnosu na sve što smo do sada iskusile je u trajanju: na hodo aš u treba trajati i ustrajati. Svaki dan ponovno krenuti, sve svoje stvari nositi sa sobom i hodati. Korak po korak, nogu pred nogu, ak i onda kad pomislite da ne možete stati ni koraka više u sebi prona ete još malo snage i motivacije i idete dalje.

Mentalna spremnost je ovdje podjednako važna kao i tjelesna, ako ne i važnija.

• Kojom rutom se hoda?

SIMONA: — Hoda se drevnim hodo asni kim putovima koje krase specifi ne markacije: žute strelice ili žute školjke na plavoj podlozi. Mi smo odabrale tzv. Camino rances, koji zapo inje u rancuskom gradi u St. Jean Pied de Port. Ve u prvom danu preko Pireneja prešle smo iz Francuske u Španjolsku i nastavile kroz etiri španjolske pokrajine: Navara, La Rioja, Castilla y Leon, Galicia.

Krajolik je vrlo raznolik: prešle smo kroz planine, kroz vinograde, beskrajna polja suncokreta, šume eukaliptusa, kroz slabo naseljene ruralne krajeve, ali i velike gradove poput Pamplone, Burgosa ili Leona. Hodale smo 31 dan i prešle 790,5 km.

• Koliko opreme se nosi?

SIMONA: — U pravilu svatko po ne s previše opreme, mi-

Ovo nije bijeg od sebe, nego put k sebi

Vesna Perho i Simona Borko kraj oznaka za posljednjih 100 km

• Jesu li putovanja danas postala predvidljiva ili još uvijek na njima možemo doživje neko svoje in mno i duhovno iskustvo?

SIMONA: — Na svakom putovanju može se doživjeti neko svoje intimno i duhovno iskustvo, samo treba iza i iz svakodnevnih okvira i bi otvoren za nešto novo, nešto druk ije.

Uvijek se sje m rije i svoje srednjoškolske razrednice koja nam je govorila da nikako ne možemo pobje i od sebe jer ono sve što je u nama pra nam kamo god krenuli. Što više putujem, to više shva am is nitost te tvrdnje. Ako nastojiš i i prema sebi, a ne bježa od sebe, onda i svakodnevna šetnja sa psom može bi zanimljivo putovanje.

Srpanjsko popodne u polju suncokreta

- Hodo asni ka putovnica ili credencial osobna je iskaznica svakog hodo asnika. Dobiva se na po etku hodo aš a i stalno se nosi sa sobom. Svaki dan na mjestu gdje ete preno iti dobivate žig u putovnicu, kao potvrdu da ste prošli taj dio Camina.

Kada naposljetku do ete u Santiago de Compostela, ponosno nosite putovnicu u hodo asni ki ured i na osnovu svih prikupljenih žigova dobivate compostelu ili potvrdu o uspješno završenom hodo aš u

Jedini Hrvat na hodo aš u kojeg su naše Me imurke srele

slim prvenstveno na previše odje e. Ve u prvim danima shvatite što vam zaista treba i bez ega ne možete. Svaki kilogram viška u ruksaku je, dugoro no, optere enje za le a, zglobove, stopala. U ve ini preno išta nalaze se kutije u kojima možete ostaviti ono što vam ne treba i to se proslje uje humanitarnim organizacijama.

I same smo ostavile podosta toga što smo smatrale viškom.

Zanimljivo je da nam ni jedan ostavljeni komad odje e kasnije nije zatrebao. A do svega što nam je putem zatrebalo lako smo došle. To je magija puta.

HODO ASNI KA PUTOVNICA • Gdje se no i?

VESNA: — Na Putu sv. Jakova spava se u preno ištima za hodo asnike, tzv. albergue.

Topao tuš i udoban ležaj nakon

14. velja e 2014.

Mozaik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

prešle rešle 790,5 kilometara!

20 ili 30 km hodanja najljepši je završetak hodo asni kog dana. Gotovo svako ve e naselje na Caminu ima svoj albergue ili ak više njih. Neki imaju i po 200 kreveta, a neki primaju tek 5 ili 10 osoba. Cijene no enja su od 5 do 10 eura, ovisno o uvjetima koje nude. U ve ini preno išta može se pojesti i hodo asni ki meni ili ‘menu peregrino’. Neizostavni dio menija je pola litre crnoga vina.

• Recite nam nešto o hodo asni koj putovnici.

SIMONA: — Hodo asni ka putovnica ili credencial je osobna iskaznica svakog hodo asnika. Dobiva se na po etku hodo aš a i stalno se nosi sa sobom. Svaki dan na mjestu gdje ete preno iti dobivate žig u putovnicu, kao potvrdu da ste prošli taj dio Camina. Kada naposljetku do ete u Santiago de Compostela, ponosno nosite putovnicu u hodo asni ki ured i na osnovu svih prikupljenih žigova dobivate compostelu ili potvrdu o uspješno završenom hodo aš u. Svaka od nas drži

jevozno sredstvo. Pratile su nas oscilacije raspoloženja i snage, ali ni jednom nije bilo govora o odustajanju. udesno je što smo obje prohodale 31 dan u komadu bez ve ih problema, bez ozljeda, istegnu a, povišene temperature ili sun anice, osim što je svaka dobila po jedan žulj na svakom stopalu. Ali na takvom su putu žuljevi pitanje asti.

• Kakav je osje aj kad do eš do krajnje to ke hodo asni kog puta?

VESNA: — Poseban osje aj pojavio se najprije onog trenutka kad je broj kilometara koji

Predavanje 18. velja e u akove koj Knjižnici

Prvi koraci na Putu sv. Jakova 7. srpnja 2013. godine

Jedna od karakteristi nih markacija

svoju compostelu uramljenu na zidu, kao podsjetnik na jedno od svojih najdragocjenijih postignu a. Osim putovnice, na po etku hodo aš a dobijete i školjku - Jakovljevu kapicu, simbol sv. Jakova. Školjku objesite na ruksak, kao univerzalni znak raspoznavanja svih hodo asni-

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematogra ija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

ka. Na Caminu je uobi ajeno pozdravljati se s ‘Buen Camino’, tj.

Dobar ti put.

• Put obilježavaju i brojni susreti s hodo asnicima. Kakvi su to putnici i druže li se me usobno?

SIMONA: - Svaki hodo asnik je pri a za sebe. Upoznale

Na kraju Puta sv. Jakova - 6. kolovoza 2013. godine

smo ljude sa svih kontinenata, svih životnih dobi. Svatko sa svojim željama, nadanjima, vjerom, radostima i žalostima daje najbolje od sebe i nada se da e do i u Santiago de Compostela. Razli iti smo, ali cilj nam je svima isti, što nas povezuje i zbližava. Bilo je nekoliko hodo asnika koje smo upoznale na po etku, sretale ih tijekom puta i družile se s njima. Prije ili poslije bi se razišli i nastavili svatko svojim tempom, da bi na kraju svi isto jutro došli na cilj. I to je ono što zovu ‘magic of Camino’.

Osobito je bilo dirljivo kada smo u jednom selu upoznale Hrvata, rodom iz Pore a. Sjele smo u njegov ka i da se osvježimo hladnim napitkom. uo nas je kako govorimo hrvatski i rekao: ‘Pa dobro mi došle!’. Ne znamo tko se kome više razveselio.

On je ak tri puta hodo astio i na tre em hodo aš u upoznao Španjolku u koju se zaljubio.

Odlu io je ostati u Španjolskoj, vjen ali su se i trenutno grade preno ište za hodo asnike. To je bio jedini Hrvat na cijelom našem putu, ali takvi susreti vam uljepšaju dan i osnaže vas.

• Propješa iti gotovo 800 km unutar 31 dana nije lako.

Koje su bile najve e poteško e na putu?

VESNA: — Naravno da nije lako. Ima dana kada ste zadovoljni, ponosni, nasmijani, puni energije…, a ima dana kada su i tijelo i duša umorni. Svake no i spavate na drugom mjestu koje morate prona i, svako jutro spremate sve stvari i kre ete dalje. Hodale smo 31 dan, po 6-7 sati dnevno, u srpnju i kolovozu kada su temperature rasle i do 40 stupnjeva. Sunce pe e, le a trpe pod teretom ruksaka, osje ate svaki zglob i miši . Bilo je dana kada smo prehodale 15 km, a bilo je i dana kada smo prehodale više od 35 km. Ali ni jedan dan nismo zaostale, ni koristile bilo kakvo pri-

Od sela do sela putovalo se samo vlastitim nogama

moramo prije i do cilja postao dvoznamenkasti. Manje od 100 km do cilja... Polako po injete shva ati što ste prošli i ostavili iza sebe. Pred ulazom u Sanitago izgledalo mi je nevjerojatno da smo na cilju. Simona i ja stajale smo zagrljene ispred katedrale. Dolazili su hodo asnici koje smo susretale na putu. Grlili smo se i pozdravljali. Došli smo, mi hodo asnici… Kad je po ela misa za hodo asnike, obuzele su me emocije. Suze su se naprosto slijevale niz lice…, zbog zahvalnosti, ponosa, sre e, povezanosti sa svim tim ljudima… Netko nas je tamo gore uvao…

SIMONA: - Teško je opisati koli inu i intenzitet emocija ko-

je te obuzmu kad ugledaš grad prema kojem si hodala mjesec dana. Jasno ti je da nisi išla samo prema tom gradu i prema tom sv. Jakovu, išla si natrag k sebi… i shvatiš da ni u jednom trenutku nisi bila sama jer sama ne bi uspjela. Nego je uz tebe bio Netko mnogo ve i, davao ti snage i vjere, stavljao pred tebe mala uda, pomagao ti da u svemu prona eš smisao koji e te tjerati dalje. U tom trenutku se potpuno raspadneš i pla eš poput malog djeteta.

U ENJE ŽIVLJENJA DAN PO DAN • Jeste li danas nakon tog putovanja druga ije osobe?

Hodo asnici na okupu pred katedralom Sv. Jakova

Ako vas je ovaj razgovor s našim pustolovkama izazvao na neki oblik putovanja - sjajno! A možda ste i poželjeli osobno ih upozna i u .

Njihova iskustva kroz sliku i živu rije mo i e se doživje na putopisnom predavanju u akove koj Knjižnici “Nikola Zrinski” u utorak 18. velja e s po etkom u 18 sa .

Koliko vas je ono promijenilo?

VESNA: — Kad prehodate skoro 800 km s jednim ruksakom na le ima, shva ate koliko vam je malo stvari potrebno da biste preživjeli. Na Caminu vas zadivi ljepota jednostavnosti života, bez suvišnih pitanja, zavrzlama, suvišne ‘prtljage’ koju u svakodnevnici stalno vu emo sa sobom. Shva ate blagoslove koje imate i zahvalni ste na tome. Nau ite živjeti dan po dan. A dan koji vam je darovan nastojite proživjeti, a ne ga potratiti… Putovanje me osnažilo pa kad mi je teško sama sebi kažem: Ako sam prehodala Camino, onda mogu i ovo…

SIMONA: — Kada svakodnevno hodaš 6 do 7 sati, mnogo vremena provodiš u tišini, sama sa svojim mislima. Više nego ikada prije imaš priliku razmišljati o doga ajima koji su te obilježili, osje aš zahvalnost za ljude koji su dio tvoga života. Ima trenutaka kada se smiješ sam sebi, ima trenutaka kada pla eš. Ali svaki od njih te pro iš uje i osnažuje. Shvatila sam da treba pojednostaviti svoje putovanje kroz život.

Korak po korak, nogu pred nogu...

• Kakvo vas putovanje nakon ovog može zaintrigirati? U planu je neko novo putovanje?

VESNA: — Puno je mjesta koja bi vrijedilo prehodati i doživjeti, u Hrvatskoj i izvan nje, a isto toliko i želja i planova. Za po etak su neophodne dvije zdrave noge, malo prtljage i puno smijeha - ostalo su nijanse.

50

Informacije OTVORENI NATJE AJI ZA

1. Ema teks, Mursko Središ e, Poljska 43, traži šiva /šiva ica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553, do 15.02.2014 2. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 15.02.2014.

3. Ljekarna Kova , akovec, traži magistar/magistra farmacije na neodre eno vrijeme, javi se na e-mail: ljekarna. kovac@gmail.com do 25.2.2014.

iskustvo 1g., javi se na mob.

091 5706984 do 22.02.2014

ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI VOD HRVATSKI ZA JE AN ZA ZAPOŠLJAV 396-819 VEC: KO A VA TA ISPOS 646-740 G: ELO ISPOSTAVA PR SREDIŠ E: ISPOSTAVA M. 00 543-2

6. Imprimis d.o.o. akove ka 128, Strahoninec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob:095 186 9425, do 20.02.2014.

7. AC Instalacije, Pribislavec, traži instalater/instalaterka grijanja i plinoinstalater/instalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 20.02.2014.

4. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili na adresu do 16.02.2014

8. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži kozme ar/kozme arkananeodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 333 256 ili naemail:marijana.knezic@gmail.com do 20.02.2014.

5. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 kerami ara/kerami arki na odre eno vrijeme, potrebno radno

9. Protega tekstil d.o.o., V. Nazora 37, Prelog, traži 3 šiva a/šiva ice na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

091 2328053 ili osobni dolazak do 20.02.2014.

10. Atlas tours d.o.o.

Varaždin, traži djelatnik/djelatnica u turis koj agenciji na odre eno vrijeme,posla zamolbunaemail:goran@ atlas-tours.hr do 23.02.

11. Kerami arski obrt Kramar, D. Pustakovec, traži kerami ar/kerami arka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 600 139, do 22.02.

12. Aluplastik Josip Pintar, Mala Subotica, traži tehnolog/tehnologinja pvc stolarije za stru no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na email: aluplas k.pintar@gmail.com do 20.02.

13. Zdravstvena ustanova “Ljekarna Po u a” akovec, I.G. Kova i a 20,

traži magistar/magistra farmacije za radno mjesto Belica na neodre eno vrijeme, potrebna licenca za samostalni rad, javi se na tel. 310 682, 311 000, 091 333 7130 na email: info.ljepo@ gmail.com do 20.02.

14. Muraplast d.o.o. Industrijska zona bb, Kotoriba, traži komercijalist/komercijalistica na odre eno vrijeme, pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.02. više inf.na hzz.hr 15. U.O.Arka, Sv. Mar n na Muri, Trg sv. Mar na 8, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

098 181 2074 do 15.02.

16. Kozar IN d.o.o. akovec, I. Mažurani a 28/a, traži 2 zidara/zidarice; 2 tesara/tesarice i gra . tehni ara na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

098 493 150 do 26.02.

17. Ugos telj Gordana Žvorc, Ivanovec, traži 3 konobara/konobarice na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ivanovec/Sv.Križ. Osobni dolazak na adresu V. Nazora 9, Ivanovec, javi se na mob. 098 180 3492 ili se javi email: ca eas@net.hr do 15.02.

18. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 g., posla zamolbu na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 28.02.2014.

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

040 679 458 ili mob. 098 235 128, do 20.02.2014.

vrijeme, javi se na tel. 040 638 053 do 17.02.2014

26. Maki-trans Horvat Dragica, Otok, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 393 001, do 03.03.2014.

34. D.G. Commerce d.o.o. Prelog, Industrijska zona 10, traži 10 m/ž elektroinstalatera na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., osobni dolazak na adresu uz najavu na tel 040 646 791 ili mob, 099 2178 661, do 24.02.2014

27. Auto moto centar Me imurje, akovec,Športska 8, traži elektroni ar mehani ar/mehani arka naodre eno vrijeme, potrebno 3g. radnog iskustva, do i osobno na adresu sa zamolbom, do 22.02.2014.

28. ZT - Zgradarska tehnika d.o.o., traži 10 zavariva a/zavariva ica g postupkom na odre eno vrijeme, mjesto rada u Njema koj, javi se na mob. 095 5123 469 do 20.02.2014.

29. Paladin akovec, Zrinski 1, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 347 399 do 28.02.2014.

30. Vina-brki d.o.o. Zagreb, traži pomo ni kuhara/icu i konobara/icu na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

099 222 1338 ili na email: brkic.damir@yahoo.com do 01.03.2014.

31. Autocentar Bratuša d.o.o.

Preloška 36, akovec, traži automehani ar/automehani arka na odre eno vrijeme, osobni dolazak sa životopisom na adresu radnim danom od 1416 sa do 18.02.2014

19. Vitanova j.d.o.o. akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, radno mjesto Studio ljepote Lara, Zagreba ka 87, (Mercator I. kat), javi se na mob. 099 242 4415 do 18.04.2014.

32. Trgovina Petek, akovec, K. Zrinski 2, traži prodava /prodava ica u ero c shopu na odre eno vrijeme, radno vrijeme 20 sa tjedno, osobni dolazak sa životopisom na adresu od 9 do 19 sa do 28.02.2014.

20. Katruža d.o.o. akovec, traži kozme ar/kozme arka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099 242 4415 do 18.02.2014.

33. Domet d.o.o. Prelog, traži voza / voza icavozilasprikolicomsaznanjem upravljanja HIJB dizalice na odre eno

21. Midi d.o.o. akovec,Kalni ki odvojak 7, traži 10 zavariva /zavariva ica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili email: midi@midi.hr do 15.02.2014.

22. Rustica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica u restoranu na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, najava na tel. 040 311 207, do 28.02.2014.

23. Ugos teljski obrt - Ca e bar “MK” Gori an, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

095 5333 891, do 28.02.2014.

24. Marti d.o.o. Prelog, traži voditelj/voditeljica projekta tehnolog na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 5g., posla životopis na email: o ce@mar .hr do 28.02.2014.

25. Naran a transport d.o.o., Hodošan, traži automehani ar/automehani arka na odre eno vrijeme, potrebno 5g. radnog iskustva, javi se na tel.

35. Ca e bar BH, B. Radi a bb, Hodošan, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 679 138 ili mob. 099 7535 823, do 11.03.2014.

36. Pizzerija Atlanta, Gori an, Dravska 2, traži konobar/konobarica u pizeriji ili kuhar/kuharica u pizeriji na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

098 710 312 ili osobno na adresu do 11.03.2014.

Radna mjesta Varaždin 1. ZLATNE GORICE, obrt za ugos teljstvo i usluge, vl. Dražen Jambriško, mjesto rada Varaždin Breg traži 1 KUHARA/ICU u restoranu Zlatne gorice na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, uvjeti: kuharsta kvalifikacija, min. 2g radnog iskustva u restoranu, obavezno iskustvo u pripremi jela tradicionalne kon nentalne kuhinje. Poslodavac osigurava smještaj za osobu iz udaljenog podru ja. Životopis i prijavu dostavi na mail: zlatni-restorani@ net.hr do 28.02.2014.

2. SOKOL MARI i dr. komanditno društvo za usluge zaštite osoba i imovine, Mjesto rada na podru jima Me imurske i Varaždinske županije, traži 6 VATROGASNI TEHNI AR / VATROGASNA TEHNI ARKA na neodre eno vrijeme - isklju ivo kandidati(-

Temeljem lanka 37. Statuta Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 26/10, 4/13 i 6/13 - pro iš eni tekst), župan Me imurske županije dana 12.02.2014. godine, daje

OBAVIJEST O RASPISIVANJU JAVNOG NATJE AJA za prodaju službenog vozila u vlasništvu Me imurske županije 1.Predmet prodaje: Službeno vozilo – osobni automobil - Marka i tip: BMW SERIJA 5, Model 530 XD, god. proizv. 2007. godina.

2. Po etna cijena utvr uje se u iznosu od 150.000,00 kuna (slovim: stopedese su a kuna).

3. Krajnji rok za dostavu prijava na javni natje aj je 21.02.2014. godine do 12,00 sa , kada e bi i javno otvaranje ponuda, a u slu aju zainteresiranos ponuditelja provest e se i usmeno nadmetanje.

4. Sve detaljnije informacije o javnom natje aju, uvje ma prodaje, obveznim sastojcima ponude, ponudbeni list nalaze se na Internet stranicama Me imurske županije www.medjimurska-zupanija.hr ME IMURSKA ŽUPANIJA - ŽUPAN Ma ja Posavec, mag. ing.

14. velja e 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

TUŽNO SJE ANJE kinje) zvanja vatrogasni tehni ar / vatrogasna tehni arka, iskustvo: nije važno. Posla prijavu sa životopisom na adresu Varaždin, Trg bana Jela i a 4 ili e-mailom: nikola.sestak@sokolmaric.hr ili do i osobno na adresu podružnice u Varaždinu, Trg bana Jela i a 4(kodvaraždinsketržnice)ilinazva na tel 042 301278 ili 098 474 670, kontakt osoba Nikola Šestak, do 19.2.

3. BRZI MEDIJI, obrt za marketing i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KOMERCIJALIST/ KOMERCIJALISTICA - NOVINARSTVO, MARKETING na odre eno vrijeme, uvje : visoko ili više obrazovanje marke nškoga ili ekonomskog profila, 5g. iskustva u struci, poznavanje engleskog jezika u

govoru i pismu te još jednog stranog jezika (talijanski, francuski, njema ki), poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., samostalnost uz osobnu i poslovnu inicija vu, mogu nost obavljanja sveobuhvatnog agencijskog posla na terenu, predanost radu u svakom vremenu uz mogu nost napredovanja uz realizaciju dogovorenog poslovnog plana. Nudimo: s mula van prihod uz potpis Managerskog ugovora ovisno o stupnju obrazovanja i opsegu poslovnih obaveza, povremeno izbivanje od ku e i obitelji ovisno o poslovnom putu. Poželjno osobe iz Varaždina ili okolice. U prilogu: Kratak životopis na hrvatskom i engleskom jeziku, preslika razine završenog obrazovanja, fo-

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 373-700 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Mati ni uredi Mati ni ured akovec, Mati ni ured Prelog, Mati ni ured M. Središ e, Mati ni ured M. Subotica, Mati ni ured Nedeliš e, Mati ni ured Štrigova, Mati ni ured Kotoriba, Mati ni ured Dekanovec,

tel. 374-176 tel. 645-125 tel. 543-600 tel. 631-112 tel. 821-806 tel. 851-012 tel. 682-136 tel. 849-017

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

togra ja lica. Kandida koji zadovolje kriterije bit e pismeno kontak rani.

Ponude u pismenom obliku poslati mailom na adresu: brzimediji@gmail. com do 28.2.

na roditelje

NOVAK VERU i IVANA 2011. – 2014.

4. BRANKO j.d.o.o. Varaždinske Toplice, Duga ulica 54, traži 2 KONOBAR/ ICE na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, osiguran smještaj. Najava na mob: 099 2464 951 (Klju ari Mirela) ili posla molbu na e-mail: ugo.toplicanka@ gmail.com do 5.3.

5. INN d.o.o. za ugos teljstvo, Makojiš e Gornje 76A; traži KONOBARA/ ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, poželjno radno iskustvo 6 mj.; poželjno znanje rada na skalnoj blagajni. Najava na mob: 091 5555 201 (Goran Gai ), do 28.2.

6. NOVA-GRADNJA GG d.o.o. za gra evinske radove, Mjesto rada: PORE , traži 6 (M/Ž) KV SOBOSLIKARA s radnim iskustvom 6mj. Kontakt mob 091 5555 201, do 28.2.

7.Ca ebar“M”,NoviMarof,Zagorska 90, traži KONOBARA/ICU na odre eno uz mog. stalnog zaposlenja, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije važno; nema mogu nost smještaja. Najava na mob: 095 833 7229 (gosp. Me eral), do 28.2.

8. BILIKUM, obrt za ugostiteljstvo, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, uvje . OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. kontakt: 099 282 2218, do 15.3.

9. AAV-AKTIV d.o.o. za prijevoz i trgovinu, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži KUHARA/ICU na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo 1g., B kategorija, Kontakt: 098 268 863, do 24.2.

10. PEKARA KLAS d.o.o. za proizvodnjuitrgovinu,Mjestorada:ŠEMOVEC, traži 3 POKRETNA PRODAVA A/ICE za pokretnu prodaju pekarskih proizvoda, zvanje nije bitno, bitno iskustvo 6mj. na is m ili sli nim poslovima (u prodaji), znanje rada na fiskalnoj blagajni; 1 RADNIKA/RADNICU NA ODRŽAVANJU PEKARSKIH STROJEVA za održavanje pekarskih strojeva (mehanika, elektrika), uvje : KV, SSS, iskustvo 6mj.; i 2 PEKARA/ICE zvanje nije bitno, bitno iskustvo u proizvodnji pekarskih proizvoda (6 mj). Sva su radnamjestananeodre enovrijeme.

Osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu KOPRIVNI KA 97, ŠEMOVEC ILI e-mailom: pekara.klas@vz.tcom.hr, kontakt 042 657 695 11. CAFFE BAR “LOVAC”, Mjesto rada:HRASTOVLJAN,tražiKONOBARA/ ICU U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije važno. Kontakt 098 712 445, do 28.2.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

U tišini vje nog mira neka Vas prate naše misli, sje anja i molitve.

Po ivali u miru Božjem!

Djeca s obiteljima

IZ MATI NOG UREDA

IN MEMORIAM

RO ENI FRAN MARKOVI , SIN MARIJE I MILJENKA; DENI MAVRIN, SIN SANJE I IVICE; NIKOL LILEK, K I IVANE I DAMIRA; EVA SRŠAN, K I LIDIJE I JOSIPA; PATRIK KALANJOŠ, SIN DANICE I DALIVERA; ARIANA LAJTMAN, K I ANJE I MIHAELA; MIHAJLLO ORŠUŠ, SIN JASMINE I MIRA; IZABELA MARI , K I SANELE I NEDELJKA; LARISSA SRNEC, K I IVANE I KRISTIJANA; MIHAEL MEDVED, SIN MARIJE I MARIA; EMA ŠAVORA, K I IVANE I GORANA; AMALIJA BOGDAN, K I TIHANE I JOSIPA; EVITA BIHAR, K I DIJANE I ŽELJKA; LORENA KALANJOŠ, K I MANUELE I JOSIPA; FRANO BAJUK, SIN ROMINE I ERVINA; LUCIJA JOVI , K I GORDANE I PETRA ( akovec)

VJEN ANI MATEJA BISTROVI I MIŠEL BABI ( akovec); ANA MIHALEC I NEVEN LEPEN (Dekanovec)

UMRLI STJEPAN Š URI, RO . 1926.; ANA GOSARI , R. PAHEK, RO .

1933.; ZORICA PINTARI , R. ANDRAŠEC, RO . 1932.; FELIKS HORVAT, RO . 1923.; ANTUN RIHTAREC, RO . 1936.; MARIJA HRUSTEK, R. BALI , RO . 1924.; IVAN MIKULI , RO . 1928.; MIŠLINA NOVAK, R. NOVAK, RO . 1935.; JELENA MIKEC, R. SABOL, RO .

1927.; TEREZIJA TILOŠANEC, R. KOVA , RO . 1925.; MARIJA BARAT, RO . 1925.; RUŽA HABACHT, R. KOVA , RO .

1919.; VLADO PLAVLJANI , RO . 1946. ( akovec); FLORIJAN HAJDAROVI R. 1937. (Dekanovec); DANKO TOPLEK R. 1987. (M. Središ e); DRAGUTIN ŠVENDA RO . 1934.; SOFIJA PONGRAC R. RIBI , RO . 1928.

(Prelog)

poginulom hrvatskom branitelju

IVANU JAKLINU 14.2.1994. - 14.2.2014.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

TUŽNO SJE ANJE na dragog nam strica i šogora

BEL IGNACA 16.02.1988. – 16.02.2014. Šogorica Julijana, ne akinja Verica, ne aci uro, Ladislav i August s obiteljima

KUPON broj

961

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % popust

* Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 14. velja e –Valentin, Zdravko subota, 15. velja e – Klaudije, Claudija nedjelja, 16. velja e –Julijana, Miljenko ponedjeljak, 17. velja e – Darko, Benedikt utorak, 18. velja e – Bernardica, Nadica etvrtak, 19. velja e – Konrad, Ratko

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Valentin, 14. velja e Ro en je oko 235., a mu eni ki pogubljen oko 270. godine u vrijeme Klaudijev ih i Valerijanovih progona.

Kult Valentina kao sveca zaljubljenih vezan je uz proljetno parenje nekih ptica upravo 14. velja e, kod nas nazvanog “fti eki se ženiju“.

Ujedno je ovo vrijeme proljetnog pro iš enja, zazivanja zdravlja i plodnosti. Svetog Valentina posebno štuju p elari, zaru nici i bolesnici.

U Me imurju je osobito štovan u župi Vratišinec, gdje se 14. i 16. velja e održava proštenje. (sm)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

14. velja e 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat.

Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004.g., full oprema, reg. do 08/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, 4.200 eur, mob 098/551-267 PRODAJEM 2 ljetne gume Bridgestone Turanza 195/65R15 (2 kom = 150 kn), u dobrom stanju, 1 guma je malo postrugnuta na rubniku, info.

098/551-267 PRODAJE SE PEUGEOT 406 2.0 HDI 1999.g., full oprema, cijena 20.000,00 kn. mob: 091 510 1064 PRODAJU SE LJETNE GUME 195/60 15 marke “Marshal” i ljetne gume 195/55 15, info na mob: 091 510 1064 SKUTER PEUGEOT 50cm o uvani reg.2008g. info 091 9701 929.

RENAULT SCENIC 1.9 dCi diesel 2002.g., reg. do 10/2014., u dobrom stanju, prije eno 179tkm., potrošnja 5 lit./100km, prodajem za 3.400 EUR. Upita na tel. 360-602.

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter.

Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODA JEM ELI NE felge 14”s 4 rupe za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HI T NO I P OVOL JNO pro dajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJEM VW BUBU 1300 1971.g., reg. do 6/2014., u odli nom stanju, cijena 13.000 kn. tel. 040/856-208 ili 091/510-1417 PRODAJEM HITNO radi bolesti fiat punto EL X 1.6 benz 1990.g., 3vr., reg. do 28.2.2014., abs, tel.

098/723-463

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM DVIJE METALNE konstrukcije za plastenike, za vrt, za gredice, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 1x3m i 2x4m, visina 70 cm. Mob. 091 502 1276.

PRODAJEM JE AM oko 1.5 T, cijena 1.4 kn/kg Tel: 091 539 2870 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/ bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM SADNICE crvenog krupnog ribiza i joste po 12 kn/kom, maline “Willame e i Tulameen” po 10 kn/kom. Zagreb, 098-908-4675.

KUPUJEM KUKURUZ rod 2013.g., vlage 14%, ve e koli ine, cijena 1,10 kn/ kg, info 098 544 222 PRODA JE SE SI JENO u balama (20kom), treblja kukuruza i više komada nubijskih grlica. info: 821-957 PRODAJEM PRIKOLICU Platon gumenjak za traktor i manji rasipa umjetnog gnojiva od 200kg., info: 853-310

USLUGE DOPUNITE ZAHTJEVE ZA LEGALIZACIJU NA VRIJEME. VDprojekt, www.vdprojekt.hr mob.

091 721 3369 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz njema kog jezika ili pomo pri u enju za osnovnu školu. info: 098/938-5042

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja.

Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www. arges.hr

POZNANSTVA SAMA SI, A DAN JE Z AL JUBL JENIH? Ako želiš da ga provedemo zajedno javi se. Samo iskrene i ozbiljne cure, neiskrene STOP. mob.

095/8974-533 INTELEKTUALAC - UDOVAC u mirovini iz akovca traži nježnu umirovljenicu za pomo u ku i, mogu zajedni ki život, prednost voza ica B kat. i zdravstveno stanje. info: 390-315 ili 098/890-307

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJE SE KU A od 157m2 u akovcu-Martane, katnica, dvorište, mog. ure enja tavana u veliki stan, pogodno za posl. prostor, energ. cer kat F. info: 098/908-6376 APARTMAN NA KRKU, iži i, 63 m2, namješten, 2. kat, svi papiri uredni, energetski razred C, 1/1 vlasništvo, prodaje se ili mijenja za je iniju nekretninu. info 098 63 11 66 PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559 PRODA JU SE STANOVI od 60m2 i 70m2, u stambenoj zgradi na Sajmištu pokraj TEAM-ove zgrade (zgrada Kemoboje). isti papiri i vlasništvo i energetski cer kat. Mogu e pogledati svaki dan uz prethodnu najavu na mob: 099 364 7777. Upit može i na mail: unihart.ltd@gmail.com PRODAJEM STARI GRUNT u k kod bolnice, dobra lokacija i gradilište u Brezju kod vr a 252m2. info: 099/595-3390 ili 098/176-0089 ŠTRIGOVA - vrlo povoljno prodajem parcelu 62x52m, blizu gl. ceste, odli na lokacija, mob. 091/9170-878 PRODAJEM GRADILIŠTE u Martanama, tel. 091/260-8951

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI polunamješten stan, etaža ku e, Martane preko Plodina. Poseban ulaz, brojila, korišteenje dvorišta. info 040/386-024, 091/5977-119 IZNAJMLJUJE SE namješten kafi / restoran-091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u M. Središ u. mob 091 5495 873

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu.

Mob: 098 546 069 INTERNE T POSAO. Pogledajte, pro itajte, prona ite svoju poslovnu priliku. Za detalje pitajte na: dd17011972@hotmail.com a za generalne informacije: h p://dusandimitrijevic.weebly.com/ TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM SURADNIKE ZA POSAO internet marke nga. mob. 097/7821-438

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

Stanje na tržištu nekretnina S obzirom na krizu i situaciju u državi možemo re i da se situacija na tržištu nekretnina pomakla malo na bolje na odnosu na isto razdoblje protekle godine.

Porastao je upit za ku e u gornjem dijelu Me imurja kao i u gradu Prelogu i njegovoj bližoj okolici, dok u ostalim dijelovima me imurja je pao ili stagnira.

No i dalje se najviše traže stanovi do 60 etvornih metara, koje uglavnom kupuju ljudi starije dobi koji su prodali obiteljsku veliku ku u i sele u manji stan zbog manjih režijskih troškova i održavanja, ili pak mla e obitelji. A interes za ku e uglavnom pokazuju mladi bra ni parovi i to u nekim

PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru, ujedno vinograd dajemo u najam.mob. 098 967 99 04.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene.

Upita na 098/1828-670 PRODA JE S E KU A u Mur sko m Središ u, odmah useljiva. Mob: 098/632-235 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, vrlo povoljno, mob. 098/652-292.

PRODAJU SE ORANICE Veliki Štuk 1274m2 (kraj Strahoninca), veliki Štuk 2418m2 i 2340m2 (blizu Nedeliš a), Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJEMO VIKENDICU od 45m2 sa vinogradom, u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob 095 900 6539.

PRODAJE SE MANJA KU A u Nedeliš u (dvojna), visoka prizemnica, sa svim priklju cima, centr. pl. grijanje, internet, podrum, tavanski prostor, mogu e preuredi u dodatni stambeni prostor, oku nica 750m2, veliki vrt, mirna i lijepa lokacija, useljiva, energetski cer kat C, mogu a prodaja kompletno s namještajem, prema dogovoru. Cijena 59.000 EURA. Molim samo ozbiljne ponude na 099 7969 541 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ul. M.Gupca, vel. 20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410 VIKENDIC A “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski cer kat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN GORNJI DIO KU E na dvije etaže s posebnim ulazom u akovcu-Jug na duže vrijeme. 1. etaža - hodnik, nova kuhinja, dnevna, blagovaona i wc, a 2. etaža sastoji se od tri sobe i kupaonice. Cijena najma je 2600 kn, mogu dogovor. Upita na 095/9400-257.

IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150m od Me . veleu ilišta, idealno za studente, odvojena brojila za struju i vodu, mog. korištenja interneta, zajedni ke perilice rublja, kabelske, parkinga...

Povoljno. Tel. 095 8080 116 IZNAJMLJUJE SE namješteni stan s posebnim ulazom, iza Pedagoške u akovcu, dvojici studenata ili bra nom paru bez djece, mob.: 098/186 21 92 IZNAJMLJUJE SE KU A u Ivanovcu od 70 m2, trosobna, namještena i opremljena svim ku anskim aparatima.

Grijanje je na plin i na drva. Cijena je 1300,00 kn + režije. Tel: 098 355 207.

IZNAJMLJUJEM VIKENDICU za stanovanje u Prekopi, oko 50 m2, pogodna za samca ili par, struja, voda, sep ka... Mogu dogovor oko prodaje vikendice. Tel: 098 355 207 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN ka / restoran, mob 091-14-11-721 IZNAJMLJUJE SE UGOSTITELJSKI LOKAL u Nedeliš u. Ostale informacije na mob: 092 164 2556.

IZNAJMLJUJEM STAN isklju ivo studen cama. info 091/970-1929.

TRAŽI SE U NAJAM obiteljska ku a sa gosp. zgradama za stanovanje. Tel: 822-362, 099-5166-780 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN u akovcu, blizina hotel Parka. tel. 091/570-9523

mob: 098/210-570 mob: 098/242-279 financijskim okvirima do 140.000 Eur-a i to se najviše traže prizemne ku e u akovcu ili bližoj okolici.

Tek povremeno u agenciju dolaze upiti za one stanove do 100 etvornih metara ili pak ku e u elitnim dijelovima naselja.

Prodaja velikih i luksuznih ku a i stanova pala je u drugi plan, što rezultira pad kupovne mo i i loši uvjeti u bankama.

Pala je i prodaja vikend ku a i poslovnih prostora što je sve

vlasnik agencije Krunoslav Tkal ec

rezultat krize koja se još uvijek osje a.

Na živost tržišta svakako bi utjecali i povoljniji bankovni krediti s nižim kamatama, no nažalost, takve pomake još o ekujemo.

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

14. velja e 2014.

IZNAJMLJUJE SE LOKAL za hi obrt, blizu autobusne i bolnice, povoljno, sa 5 parkirnih mjesta, Zavnoh-a 4. tel. 313-380 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan u Ĺ enkovcu, poseban ulaz i brojila, parkirno mjesto, internet. mob.

099/3312-189 AKOVEC, strogi centar: iznajmljujem lijepo ure enu garsonijeru, tel.

091/2424-143 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi 1-sobni i 1.5-sobni od 41-47m2 i garsonijera. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, namjeĹĄten, u centru K, mob. 091/933-8468

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

PRODAJEM AKVARIJ od 20 lit., lijepo ure en, sa ribicama i biljem, za 150 Kn. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJU SE MLADI DOMA I KOKOTI teĹžine oko 3 kg. Cijena je 60,00 kn. Tel: 098 355 207 PRODAJEM PAPIGE (nimfe, rozele, penante, tigrice, rozekolise), moĹže i sa kavezom, fazane (platinaste, zlatne i srebrne) i ukrasne patke (mandarinke i karolinke). tel. 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJEM DVA KAVEZA za uzgoj divljih ze eva po 1.500 kn/kom, a ze eve po 300 kn/kom. Zagreb, 098/908-4675.

PRODAJU SE PIJETLOVI stari 9mj. mjeĹĄanci Brame, Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJU SE Ĺ TENCI PEKINEZERA. JoĹĄ niste kupili poklon za Valentinovo?

Prekrasni ĹĄtenci osvojit e svako srce.

Oba roditelja prisutna. O iĹĄ eni od parazita. Tel: 098/944-3339 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE.Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE Ĺ TENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODAJE SE VIĹ E KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enjaâ€?. Cijena 300kn. Ĺ aljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski ĹĄ mer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM sjeda u garnituru (trosjed, dvosjed, fotelja), kao novo, uĹĄ uvano, koriĹĄteno jako malo, boja crna sa uzorkom. Cijena povoljna - 1000 kn. Nazva na 098 912 4692 ili 347-009.

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o.

OTKUPLJUJEM O UVANE GRAMOFONSKE PLO E - rock, pop, metal. info: 098-486-285 PRODAJEM GLAZBENU LINIJU s gramofonom, TV Mega 51 cm, mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i Ĺženski bicikl Rog Joma. Mogu nost zamjene za kompjuter ili laptop. Mob. 098/539-169.

PRODAJEM EĹ NJAK - doma i eko uzgoj. mob 098-9697-951 PRODAJEM nekoriĹĄteni el. ĹĄtednjak Gorenje za 1.500,00 kn. Tel. 845-067.

PRODAJEM muĹĄku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century muĹĄku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muĹĄke LEVIS traperice u plavoj boji vel.

31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM zra nu puĹĄku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM novi stol za dnevni boravak od masivnog drveta , ru ni rad i umjetni ke slike. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJE SE metalni spremnik za loĹž ulje zapremnine 2.000 lit., o uvan, garaĹžiran, u Selnici. Cijena 750kn. mob.

091/516-4595 PRODAJE SE BICIKL muĹĄki Rog-slovenski, crni, ispravan i u voznom stanju (250kn) i prodajem dugu, muĹĄku zimsku jaknu s kapulja om, siva, vel. L, malo noĹĄena bez oĹĄte enja, o uvana, za 149kn, mob. 099 7969 541 PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greĹĄkom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJE se trosjed, dvosjed i fotelja u crnoj boji, malo koriĹĄteno, jako o uvano.

Cijena 1000 kn. Kontakt 040 347 009 ili 098 912 4692.

PRODAJE SE sme a garnitura za dnevnu sobu: trosjed/leĹžaj, dvosjed s ladicom i fotelja za 1.300 kn. Tel. 098/948-9907 PRODAJE SE GLAZBENI INSTRUMENT francuski rog u dobrom stanju, info 091 524 7324.

PRODAJEM klavir o uvan malo svirani; koĹžnu garnituru (1.100 kn); spava u sobu; ca e aparat i dionice Vajde. mob. 091 970 1929 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na loĹž ulje; novi bide; ros rei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake ĹĄir. 30cm (razli ite duĹžine); novi crni kanc. stol; protupoĹžarna vrata razl. dimenz.; o iĹĄ eni orasi 20kg po 40kn/kg. Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM KREVET na kat + 1 krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo noĹĄene. info: 099/501-7015 PRODAJE SE Ĺ ANK dim. 120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEMO o uvani bijeli ĹĄtednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl.) zemni ili na bocu (1.400kn); preĹĄu za groĹž e na vijak (1.400kn); koriĹĄteni kompjutor Wind program (700kn-komplet) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn).

Info: 390-301 ili 099/674-2919 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo koriťtena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM rabljene uť uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17� Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267 KUPUJEM APN-6 u dobrom stanju, moŞe i neregistriran, ali ispravan, te prodajem doma e o iť ene orahe (8kg), tel.

095/883-1954 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Kort dim. 180x65x65. tel. 098/723-463 PRODAJEM debelu ceradu sa Şelj. okvirom za prikolicu osobnog auta dim. 185x105x80 (300kn) i pl. ťtednjak sa dvije plo e (500 kn), info: 098/9200-938 PRODAJEM 12 FOTELJA, malo rabljenih, pogodno za restorane i kafi e. mob.

092/254-7256 PRODAJEM GROBNO MJESTO na akove kom groblju, blizu zvonika, te prodajem Ĺženski bicikl, ispravan (280kn), tel. 099/7488-408 PRODAJE SE maĹĄina za ĹĄivanje RuĹža elektronik (malo koriĹĄtena), ĹĄkrinja od 120lit. (je ino), dj. bicikl bez pedala, dj. kreve s madracem, pl. boca i pomo ni pl. ĹĄtednjak, tel. 091/260-8951

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€?

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Kala, Kika i Kira traŞe domove!

O iĹĄ ene od nametnika, sterilizirane, umiljate, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Nikolas - crno bijeli ma i od 3,5 mjeseca traĹži dom! O iĹĄ en od nametnika, nau en na pijesak, druge ma ke i pse, izrazito umiljat i traĹži puno paĹžnje i maĹženja. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Keena - maca stara oko godinu dana, plaha ali umiljata, kad se opusti zaigrana i zna Ĺželjna, nezahtjevna, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iĹĄ ena od nametnika, cijepljena. TraĹži ljude koji e je pazi i mazi .

Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Ginny - maca stara oko godinu dana, sestra od Keene, plaha ali umiljata, njeĹžna, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iĹĄ ena od nametnika, cijepljena. TraĹži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Predivni ĹĄtenci, mjeĹĄanci ov ara, ali mama je niĹža rastom traĹže novi dom. Staru su oko 3 mjeseca i nalaze se u Prelogu. Udomljavanje u boks, na lanac ili neogra eno dvoriĹĄte ne dolazi u obzir. Kontakt: 099-7019-596.

Labrador Toto je godinu dana star labradorretriver, vrlo aktivan pas, dobro udne naravi koji traĹži dom s velikim ogra enim dvoriĹĄtem i ljudima koji e imati dovoljno vremena za ĹĄetnju jer ima puno energije koju treba izbaciti van.

Cijepljen je, ipiran i kastriran. Za njega zovite na 091-1390-588.

Neven je mladi terijerac, mla i od godinu dana. Dobre naravi, slaĹže se s drugim psima i Ĺželi veliko dvoriĹĄte u kojem moĹže tr ati i istraĹživati do mile volje jer terijerci to jako vole. Kontakt: 091-8988-004.

Vu ko je mjeĹĄanac labradora, mla i pas, veseo, zaigran, aktivan i kao svi labradori traĹži obitelj koja e imati dovoljno vremena za baviti se njime, izvoditi ga u ĹĄetnje. Kontakt: 098-241-060.

Afrodita - maca stara oko 6 mjeseci, izrazito umiljata, nau ena na pijesak, nije previĹĄe zahtjevna, o iĹĄ ena je od nametnika. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba.

Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

961

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - svježi june i ramstek - senf, ulje, sol, papar - svježa zelena paprika, svježe tikvice - šampinjoni, ešnjak - vegeta, maslinovo ulje

ME IMURSKA KUHARICA

Ramstek na žaru s povr em i kroketima Dvadesetak godina kao kuhar radi Igor Hržin, voditelj kuhinje u prestižnom i uglednom restoranu ‘’Martin’’ u Nedeliš u, ali konzumiraju i jela koja priprema reklo bi se da ima stoljetno iskustvo. Hranu koju priprema krase svježina, izgled i bajkovitost okusa koju ostvaruje strpljivim radom, vrhunskim osje ajem za kakvo u kod odabiranja glavnih sastojaka i na inom pripreme.

Biraju i me u jelima koja sprema i preporu uje brojnim gostima i gastronomadima, a kao i uvijek razmišljaju i o našim itateljima, odlu ili smo se za ramstek na žaru s povr em na žaru i kroketima.

14. velja e 2014.

Priprema Ramstek držati u marinadi od ulja, senfa, soli i papra desetak dana. Izvaditi ga iz marinade i staviti ga pe i na roštilj dok pokožica ne zarumeni i potom ga staviti u zagrijanu posudu. Na roštilju ispe i na kockice narezanu svježu zelenu papriku i tikvice, povremeno ih premazivati maslinovim uljem, lagano soliti i posipavati vegetom. Ramstek staviti u tanjur, dodati prženo povr e i krokete te prelijati sokom nastalim pe enjem ramsteka.

Naziv jela nas je zaintrigrirao i, nakon što smo ga konzumirali, uvjerili smo se kako smo odabrali pravu stvar. Ramstek je izvrstan, hrskave pokožice, blago zape en i fantasti no za injen. Svježe povr e na žaru i rahli kroketi nadopunjuju uživanje u ovom jelu, za koje kažemo kako je jedno od najboljih koje smo u svojoj zaista bogatoj i respektabilnoj ‘’Me imurskoj kuharici“ konzumirali. Uz ramstek Hržin nam je poslužio zelenu salatu te Tomši ev cabernet sauvignon.

Spremiti ovo jelo po Hržinovom receptu veliki je izazov, a uspjeh veliki užitak. U slast i s uspjehom!

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Posni kruheki Sastojci: - glatko brašno - sol, ulje, voda Priprema Od sastojaka umijesiti tijesto te ga razvaljati u mlinac debljine oko o dva centimetra. Mlinac po-

brašniti s obje strane, a potom razrezati na kocke 8x8 centimetara.

Staviti u pe nicu i lagano zape i, izvaditi i poslužiti vru e. Ovo pecivo zbog skromnih sastojaka nazivamo - posni kruheki ili posne kocke.

VINO TJEDNA

Dvanajš akov pinot bijeli

Zaljubljena srca SASTOJCI: 500 g glatkog brašna akove kih mlinova 200 g margarina 3 žlice vrhnja 5 žlica še era 2 kom žumanjka ribana korica jednog limuna še er u prahu 1 vanilin še er marmelada po želji

PRIPREMA Pjenasto umutite margarin sa še erom, dodajte žumanjke i vrhnje, te ribanu koricu limuna. Zatim dodajte brašno i zamijesite tijesto da bude glatko. Tijesto rastanjite i vadite kalupom van srca te ih slažite na namaš eni lim. Na polovini srca u sredini napravite rupicu. Srca pecite na 180 C stupnjeva oko 15 minuta. Dok se srca prehlade, zalijepite ih skupa s marmeladom (jedno srce bez rupice i jedno s rupicom), te ih posipajte še erom u prahu koji je pomiješan s vanilin še erom.

Suho vino stvarano u obiteljskom podrumu Dvanajš ak - Kozol u Dragoslavcu. Berba je 2012., a sadrži 12,80 posto alkohola.

Vino je laganog okusa, koji aromom podsje a na karamele ili cvjetni med s blagim trpkim završetkom, što ga ini vinom nad vinima. Pije se ohla en na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva. Odli no se sljubljuje s pile im medaljonima, doma im špekom, pancetom i vrhunskim sirevima. (sm)

14. velja e 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

PROMJENJIVO I MLAKO Prošlu nedjelju je stigla hladna fronta kad se nakon toplog prijepodneva naobla ilo uz jaku kišu i vjetar, zahladilo je, a to je ponegdje na sjeverozapadu napuhalo i malo mokrih snježnih pahulja. Prava velja a prevrta a – tri godišnja doba u jednom danu. Novih obilnih oborina bilo je po etkom tjedna na zapadu Hrvatske pa je bilo poplava. Za to vrijeme na istoku Slavonije temperatura je dosegla ak 19 Celzijevih stupnjeva.

U sljede ih sedam dana vrijeme e biti relativno toplo, ali i vrlo promjenjivo uz este promjene. To baš ne e odgovarati meteoropatima, ali bitno da nema nekih opasnih meteoroloških doga aja i upozorenja. Povremeno e biti kiše, a opširniju prognozu pro itajte u nastavku.

No na petak nam donosi kratkotrajno naobla enje s kišom. No, ve tijekom jutra kiša e prestati, a o ekujemo i djelomi no razvedravanje.

Ve i dio petka bit e sun an uz umjerenu naoblaku. Popodne je mala šansa za kra i proljetni pljusak. Puhat e

slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka bi poslijepodne mogla porasti do 10 ili 11 Celzijevih stupnjeva.

U subotu suho, djelomi no sun ano i toplo. Pravi ra-

noproljetni dan idealan za radove ili boravak na otvorenom. Temperatura zraka u daljnjem porastu pa nas ne bi smjelo iznenaditi ako se u nekim dijelovima županije popne i do 13 ili 14 Celzijevih

stupnjeva. Tlak zraka u padu, a bioprognoza e biti sve lošija tako da su kod meteoropata mogu e tegobe s koncentracijom i raspoloženjem. No, vjerojatno e ipak u prvom planu biti sunce i toplina.

Još toplije vrijeme nas eka tijekom nedjelje. Izražena južina uzrokovat e porast temperature na ak 17, možda i 18 Celzijevih stupnjeva.

Dosta sunca, ali i dosta južnog i jugozapadnog vjetra. Sve je

to najava promjene vremena koju e u nedjelju nave er najaviti porast naoblake. U no i na ponedjeljak možda bude ve i slabe kiše.

U ponedjeljak obla nije i hladnije, povremeno s kišom.

Vjetar e s južnih okrenuti na sjeverne smjerova pa e zahladiti što zna i da nije isklju eno da osim kiše u gorju bude i malo susnježice ili mokrog snijega. U nizinama bi ipak ostalo samo na kiši ili

prolaznoj susnježici. U drugom dijelu dana smirivanje vremena.

U utorak opet ljepše i toplije. Odnosno, jutro e biti hladnije uz mogu u maglu i ponegdje slab mraz. Danju dosta sunca, južina i zatopljenje.

Nova promjena vremena s kišom mogu a je u srijedu.

Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 13.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 16. velja e 1853. po ela raditi prva meteorološka postaja u Zagrebu 17. velja e 1938. god. na Risnjaku izmjereno 448 cm snijega, što je ujedno i hrvatski rekord

VICOTEKA

Pri aju dvije plavuše: - Pala sam na voza kom ispitu!

- Pa, kako? - Došla sam do kružnog toka i na tabli je pisalo 30, pa sam 30 puta napravila krug i instruktor me nakon toga srušio.

- Ajoj... Pa valjda si krivo brojala.

---------------------------------------------------------Prije sata vjeronauka sin ispituje oca.

- Tata, kako se zvala Adamova punica?

- Adamova punica, zgrane se otac. - Pa Adam nije imao punicu. To je bio raj, sine moj!

---------------------------------------------------------Sjedi Mujo u gostionici s frendovima, bliži se zatvaranje, pa on izvadi mobitel, a Haso ga pita: - Što e ti mobitel u ovo doba?

Mujo slegne ramenima: - A moram Fati poruku poslat’...

Haso znatiželjan i dalje: - Pa što eš joj napisat’?

Mujo odgovara: - Fato, pijem zadnje pivo, dolazim za 20 minuta. Ako me nema, pro itaj ovu poruku opet...

---------------------------------------------------------Sjedi Fata s prijateljicama na kavi i po ne se žaliti na svoju k er: - Ja ne znam kakva je to omladina danas, evo ti one moje Marice, katastrofa jedna...

Prijateljice je zabrinuto pitaju: - Pa što radi?

Fata slegne ljutito ramenima: - Petn’est godina ima samo, a svaku ve er izlazi, tulumari s momcima, evo prošle je subote zaboravila moj 30. ro endan!

DVORANSKO ATLETSKO PRVENSTVO HRVATSKE U BE U

DRŽAVNO PRVENSTVO U KUGLANJU - DISCIPLINA SPRINT

PRVENSTVO STOLNOTENISKE SUPERLIGE ZA ŽENE

Martinu Srši državni rekord i naslov prvaka

Stanislav Štrukelj najbolji mladi kugla Hrvatske

Vrijedna pobjeda Hodošana na gostovanju

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Jako sam najgerek T

o kaj se vu ove dneve kuha vu bosanskomo lonco to je ne brez vraga. Tre si to istam ozbiljno pregruntati i to vsi od reda, o em re i, kak oni v Bosni, tak i mi vsi šteri smo jim sosedi. Verjem da Bosanci idejo na vulice jerbo nebrejo ve zdržati vse te nevole štere so jiv pretisnule. Vse je to dobro kaj o ejo zbuditi svoje politi are kaj malo otpustijo remena šteroga so preve stegnuli, ali zato ne tre vužigati hiže, aute i vse drugo jerbo s te mele se kruh nigdar ne jel. Pitate me zakaj se mi vsi moramo paziti kaj bode z toga bosanskoga lonca zišlo? Pak kaj ste pozabili kak je to bilo pred sto let vu toj istoj Bosni, vu tom istom Sarajevo dok je Gavrilo Princip prelukjal lonca vu šteromo je vrelo, o em re i, gazdo od lonca i po el je prvi svecki rat. Z Bosnom se je ne smeti igrati.

No, imate praf, z Bosnom se je još mo i, ali z Bosancaj ne! Ak je pred sto let nej mogla žnjimi na kraj dojti Austro-Ugarska kak bode denes mogla Federacija BIH ili pak Evropa kak prvi

sosed. Ne bi štel coprati, ali mi to ne vle e na dobro! ejpredi da se razmemo, to je ne nikša zima dok vu februaro mesto snega curi dež , a unda naglo stegne i te dež se zmrzne tak da od cesti i trotoari napravi šklizaljke. A mi ljudi, kakši smo ve je, nikaj ne posluhnemo i mesto kaj bi doma ostali dok tua nevola ne mine, ne mi moramo iti vum i sprobati toga leda. I to je još ne vse, idemo vum brez zimski gumi na šolcaj i unda je istam normalno da ne dojdemo kam smo genuli nek odidemo po riti k meši, o em re i, poškliznemo se, padnemo i nekaj si spoteremo jerbo još navek spametnenši popuš a. Tak vam je to bilo minuloga vikenda da je osemdeset ljudi završilo na kirurgiji z spotrtim kostima. Doktori so meli pune roke posla, a gipsa i so meli preba aj prek 500 procentov. Vsa je sre a kaj je štrajk doktorov završil, pak so vsi došli na red i to na vreme. Vse je vu ovo denešnje vremem udno, ve je nikaj ne kak je negda bilo, pak zato i v zimi, mesto snega, curi dež , a isto tak se unda i stareši san ejo i curijo po šklizaljkaj mesto dece. lavna vest je vu našoj Me imorskoj županiji da župan

N

G

POD VUROM

Sramimo li se svoga me imurskog dijalekta?

Standardni jezik nema dušu kao dijalekt, bez obzira u kojem se dijelu Lijepe Naše govori. Dalmatinci svoj dijalekt njeguju, ak bismo mogli re i da grade brend na njemu, a kajkavci kao da se još uvijek srame svoje “doma e” rije i. Zašto je to tako, zapitali smo ovaj tjedan u našoj anketi “Pod vurom”. (rr, nš)

Mario Payerl, akovec - Dolazim iz Jastrebarskog, ali ve etiri godine živim u akovcu.

Ja sam ve nešto nau io me imurskog. Nau io sam što zna i ‘ve’. Kad sam prijateljima rekao da idem živjeti u akovec, rekli su mi: ‘Ti ideš me u vekavce!’.

Na javnim medijima Me imurci govore jednim normalnim književnim jezikom, za razliku od Dalmatinaca koji uvaju svoju akavštinu. Ali unutar, u me usobnoj komunikaciji, ljudi govore doma im jezikom.

prodavle službenoga auta i to ne bilo kakšega nek rnoga BMW-a.

Verjem da se zmislite kak je pred nekaj vej od šest let bila glavna vest kak ondašnji župan Jožek Posavec kupuvle rnoga BMW-a kaj se bode mogel voziti v koloni z drugaj rnaj državnaj autaj. Unda je župan Posavec kupil rnoga auta, a ve pak ga župan Posavec bode prodal. Kolo sre e se obra a i dale, tak da so jedni doli, a drugi gori. Istina je da jedino mi ne mejamo župana jerbo unda je bil Posavec, a i ve je Posavec. Istina bog, unda je bil Jožek, a ve je Matek, unda smo nucali rnoga BMW-a kaj smo se mogli pelati vred z drugaj županijaj, a denes moremo zaostajati (ili forfarati) i vu falešaj autaj. Župan Matek si je pregruntal da bode bole mesto jednoga velikoga auta meti dva male i faleše z tem kaj bode jeden od teh i kombi za deco z Karitasova doma. Kaj je je, ipak je dobro delati i drugima dobro! lada nam je zela bolnico, o em re i, minister za zdravi e, jerbo smo ne delali z dobi kom nek smo furt bili dužni, a mi smo sam dali našega doktora Horvata kak sanaciskoga upravitelja šteri mora dotirati bolnico vred, kajbi rekli na zeleno kito. Vse je

V

minister zel vu svoje roke i unda nikak nebrem razmeti zakaj mi Me imorci moramo i dale spla ati zajme za opremo bolnice štera je ve ne naša? Kaj je ne dosti kaj smo si sami zazidali bolnico i opremo smo kupili, a ve so nam bolnico zeli, a zajma ne. A mene so vu ili da to navek ide skupa: što je gazda te pla a duge i hasnuje ono kaj se zasluži. Pak se bodemo složili da so denes nekša udna vremena, ne vredijo Božekovi zakoni, a kak unda more ono vrediti kaj se ljudi dospomenejo? egalizacija onoga vsega kaj smo naprajli, o em re i, zazidali brez paperov na svojim gruntima ide pomalem krajo.

Rekel sam pomalem jerbo urbanisti ne ftegnejo naprajti vse kaj morajo jerbo se rez leta hajdig toga nabralo kaj smo fuš zazidali. Ljudi šteri legalizerajo morajo platiti štrofa za svoje “grehe,” a država ne e nikaj platiti ljudima šteri toga posla delajo, o em re i, ne e jim platiti iber vure. Znate kakša je naša država, kakši je naš inanc minister Slavek, on zoba i vseposod gde stigne, a penezi vum žnjegovih rok jako teško idejo. Ne bi vam znal re i je li je vseposod takša stiska kaj se teh legalizaciji dotikavle, ali mi Me imorci smo

L

Vladimir Kova i , Mursko Središ e - Prema Slavoncaj i Dalmatincaj izgleda da se mi sramimo svog jezika. Ja navek dok se spominam s gostima, jer dolazim iz ugostiteljstva, uvek gledim kaj se spominam po me imurski. I tak povedam.

Ali to nije pri svima tak, mi se naj eš e uvijek drugima prilago avamo. Ne razmem one koji dojdu tu v Me imurju i žive tu 20 let i ne nav iju se me imurski... Zakaj? Pa spominaj se po doma i!

se i tu pred rud porinuli. Legalizerali smo vse kaj smo morali i nej morali, a im se tua legalizacija završi mam bode Slavek Lini ov zrival, prek sabornikov, zakon kaj bo se pla al porez na nekretnine.

Kuliko vidimo, pak nas je nasanjkal, pak bodemo odišli po riti k meši! Jako sam najgerek kuliko toga vsega so legalizerali Dalmoši, a kuliko je toga ostalo na morjo kaj se, tobož, ne zna što je gazda i to sam zbogradi toga kaj ne bo mel što poreza platiti. Mi Me imorci sam delamo, a država nam zeme vse kaj more, a Dalmoši furt gruntajo kak bi toj istoj državi im meje dali, o em re i, kaj jim im vej vu žepima ostane. Nikak si nebrem pregruntati što je spametneši: mi ili oni? Dok mi damo Božeko božje, caru ( itaj: Lini o) carevo unda nemamo kaj jesti i hodamo akat pred Karitasovo kuhjo ak kaj tam za nas ostane! aj bodemo z vranaj vu akoskomo parko? Najme kaj, vrani je vsaki den vse vej , a gracki oci nebrejo nikšega leka najti kaj nam one ne bi e ketujile po cele dneve i srale po glavaj. Kuliko sam mel za uti od težaka v akoskoj grackoj upravi, šteri je prosil kaj mo ne bi ime spominjal jerbo je novi gradona elnik jako strogi, da se spavlja

K

Dino Baljak, Donji Kraljevec - Me imurci se generalno ne srame svog jezika, ali ga ne koriste dovoljno u kontaktima s ljudima koji nisu odavde. Dalmatinci govore dalmatinski u komunikaciji sa svima, ali Me imurci generalno ne. Mi odmah mijenjamo naš kajkavski za štokavski, kak se to veli - za ‘štacunski’ govor. Kao da se kajkavski povezuje s ‘dudekima’, u negativnom smislu. Za kajkavski je stvorena predožba da to nije baš nekaj ‘in’.

Anja Jakop evi , akovec Mislim da se zapravo ne sramimo me imurskog. Me imurski se govori ak i u službenim situacijama, kad možda ne bi trebalo. I mla e generacije koriste doma e rije i koje su eš e u upotrebi, dok postoje neke rije i koje se zaboravljaju i mla e generacije ne znaju više njihovo zna enje.

mi prodiremo dublje

delegacija v Zagreb k profesoro Baltazaro kaj on reši toga problema. Kuliko je meni poznato, profesor je v penziji, ali tu i tam još štrumfa ak se ga lejpo prosi, o em re i, ak se ne dojde z praznom rokom jerbo so profesorske penzije (kak i pla e) navek male, ak ne i premale. Jako sam najgerek kaj bode z tega zišlo?

VP

ESTI IZ 202O. LETA: recednik vlade Radimir a i z nekbližešim suradnikima vrnul se iz Kine gde je potpisal ugovor o stoljetnoj suradnji NR Kine i Lejpe naše.

Nejzadovoljneši z tem ugovorom morejo biti brodograditelji jerbo morajo naprajti dva velike brode i prek jezero malih. sto tak bodo i železni meštri meli pune roke posla, a hrvaška tekstilna industrija bode mogla, brez carini, konkurerati vsima na kineskomo pijaco. eje nika re eno kaj bodemo mi morali dati Kinezima, ali to se bode ulo rez kratko vreme, kak i navek. Z precednikom a i om je bil prvi potprecednik vlade Milan Bandi , minister turizma Ivek Jakov i i minister gospodarstva Nikica Gabri . Kak je to bil važen posjet za bolše zutra Lejpe naše govori nam i injenica da ga je na aerodromu do akal i precednik države Tomislav Karamarko.

Pregovori z Kinezima so jako dugo trajali, ali kuliko vidimo, naši politi ari so uspeli v semo kaj jim je bilo na pameti.

I

N

Ervin Bajuk, akovec - Vidim i ujem dosta klinaca dok idu iz škole da pri aju me imurski.

Na televiziji i javnim medijima mislim da bi se ipak trebao koristiti standardni književni jezik i da bi to trebali raditi i Dalmoši, koji se uvijek nekako isti u u korištenju svoga dalmatinskog. A to kaj se kajkavci odmah nekak prestraše i po nu govoriti štokavski, pa onda to zvu i puno gore, to je valjda zbog te slike o kajkavskim podru jima koja su uvijek bila kao neki zape ak u državi.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine