Međimurske novine 959

Godina XVIII.

Broj 959.

^akovec, c, PETAK, 31. sije~nja 2014.

Cijena 7 kuna

str. 2-3

TRAGEDIJA U ŽIŠKOVCU: eksplozija pe i za centralno grijanje odnijela je život 27-godišnjaka iz akovca

Danko Toplek otišao je zauvijek, a samo je želio otkloniti kvar ŽUPAN Posavec u Zagrebu oštro istupio protiv na ina na koji provode regionalizaciju

RUSI DALI NAJVE E POVJERENJE ME IMURSKIM RSKIM GRA EVINARIMA za Olimpijadu u So iju

Me imurci gradili apartmane za Putina i Medvedeva str. 46-47

Iz kancelarija na teren sad moraju i šefovi smjena

str. 4

str. 5

ME IMURJE ZASLUŽUJE VIŠE!

O NOVOM USTROJU POLICIJSKIH POSTAJA u Murskom Središ u, Prelogu P i Štrigovi govori Kristijan Srpak

str. 15

str. 17

JULIJE TOPLAK IZ PUŠ INA uzgaja najbolje me imurske kokoši

JOSIP MUN AR iz Selnice rekorder u dobrovoljnom darivanju krvi:

Me imurska kokoš daje puno mesa i jaja, a k tome je i lijepa

Najdragocjeniju teku inu darovao

www.bister.hr

136 puta str. 44

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Vješte kulise skrivaju istinu "obi nom" ovjeku Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

N

i ova Vlada, kao ni mnoge prije, nema pravu hrabrost obra unati se s onim što zaista ne valja, nego i dalje pokušava “zatu i“ i onu manjinu u Hrvatskoj koja radi pošteno, privrje uje, mu i se. Upravo je ta manjina ostala dežurna koza koju se i dalje ere i. e daj Bože da ste slu ajno dužni par stotina kuna Poreznoj upravi za prošlu godinu, iako je ona možda i vama dužna jer ste pretplatili porez. Odmah e vas ovršiti i preko FINA-e naplatiti, primjerice, porez na CMV, ali u tri puta ve em iznosu od onoga što ste stvarno dužni, dok istovremeno na povrat poreza morate ekati sve do ljeta. isto vrijeme tako er, primjerice, prvi Lini ev suradnik u Ministarstvu inancija Branko Šegon, koji je da ima morala ve odavno morao dati ostavku na svojem dužnosni kom položaju, potpisuje i oprašta u predste ajnim nagodbama iznose tvrtkama koji se mjere u milijunima kuna. ok je Holy doživjela pritiske zbog kojih je na kraju morala oti i iz SDP-a, sada tih pritisaka nema, iako e upravo zbog takvih i njemu sli nih ta stranka gotovo sigurno izgubiti sljede e izbore. er brani one koji se ne smiju braniti. Kako može ovjek raditi u državnoj upravi za 15.000 kn i istovremeno voditi privatni biznis vrijedan desetke milijuna kuna.

Pa što e njemu taj sitniš od kojih 200.000 kuna godišnje, kad istovremeno barata s milijunima kuna. Zar ne postoji u državi ovjek sklon SDP-u, ili možda neki inancijski stru njak, neovisan, koji e bez repova do i u dr-

N

U

D

J

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

žavnu službu i ne e biti u o iglednom sukobu interesu, bez obzira kakva bila odluka Povjerenstva. no što je najve i problem jest da vladaju i i dalje o ito nemaju volju da se suo e s pravim izazovima kad je pošteno bavljenje politikom u pitanju, kako to SDP-ovci vole kazati za sebe. I dalje je na sceni sli an obrazac ponašanja kad su mnogi dužnosnici u pitanju, koji je vrijedio i ranije. Što bliže vatri na (para)državnom položaju kako bi bio zbrinut ili mogao rješavati privatne probleme. aratili su oko Šegona i mediji. Jutarni list protiv Indexa.hr, što najbolje govori o kakvim se niskim strastima ovdje radi i što se valja "iza brda“. Jedni Šegona napadaju iz svojih interesa, drugi ga "ne ere e“ ili ak stavljaju u obranu iz svojih interesa. tako dok se narod zabavlja raznoraznim aferama, provodi se nakaradna regionalizacija koju, naravno, podržavaju svi nacionalni mediji, jer i oni bi tu mogli omastiti brk. U pitanju nije decentralizacija, nego još ve a centralizacija, u kojoj sve mora biti pod kontrolom Zagreba, pa tako i nacionalnim medijima odgovara situacija da "prodaju muda pod bubrege“ obi nom ovjeku koji ne shva a što se doga a iza kulisa.

O

Z

I

VIJEST(I) TJEDNA

Oštar stav župana prema nakaradnoj regionalizaciji U ponedjeljak je u Zagrebu, na inicijativu prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusi , održan okrugli stol o danas aktualnoj temi regionalizacije i decentralizacije.

Me imurski župan Matija Posavec rekao je na tom skupu kako je, na žalost, niz primjera da se decentralizacija provodi selektivno i bez strategije te, u nekim segmentima, postaje predmetom politi kih trgovina, što je krajnje opasno.

- Zbog toga Vlada mora sustav regionalizacije i decentralizacije provoditi na temeljnim pretpostavkama, poput formiranja institucije koja je koordinator procesa decentralizacije, aktivnog uklju enja svih razina vlasti, ali i svih zainteresiranih sudionika, jednostavnim rješenjima i transparentnim kriterijima, strateškim planiranjem, sustavom dobrog upravljanja i mjerljivim rezultatima. I ako želimo posti i cilj e ikasne administrativno-teritorijalne organizacije, tada je potrebno de inirati podru je prava i ovlasti. U ure enim zemljama osnovni kriterij za formiranje regije je povijesno naslje e, kulturni identitet i cjelovitost, a tek tada broj stanovnika i iskalni kapacitet, poru io je naš župan.

Opširnije na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Josip Mun ar iz Selnice krv darovao 136 puta Danas 55-godišnji Josip Mun ar iz Selnice prvi put je dobrovoljno krv darovao u svojoj 18. godini života i od tada je najdragocjeniju teku inu dobrovoljno darivao ak 136 puta. - Za darivanje krvi oduševio sam se kada sam vidio svoje sumještane kako hrle na dragovoljno darivanje i poslije se druže uz kobasice i pivo koje su dobili o d crvenog križa. Moj a volja za darivanje krvi ne gubi se ni jednog trenutka jer znam što i koliko tu a krv zna i onome koji je treba hitno ili esto.

Moja krvna grupa je 0 negativna i svakome odgovara. Vjerujem kako je moja krv mnogima pomogla, a hvala Bogu ja tu u nisam do sada trebao, rekao je Mun ar.

Detaljnije na str. 17.

Nesre e zbog snježnih vremenskih neprilika Mnogi su se obradovali snijegu i zimi koja je kasnila u našem kraju, ali voza i kad do u na cestu sigurno nisu najsretniji kada su ceste pod snijegom, skliske i mokre.

Tako je bilo prošli vikend, a tako e biti i ovaj, najavljuju prognosti ari, pa stoga budite dodatno oprezni, kako se ne bi dogodile nesre e sli ne onima koje su obilježile protekli vikend.

Tako su se dogodila ak dva sudara, kao i nalet na biciklista, a svemu su kumovale vremenske neprilike i nedovoljna pažnja voza (ic)a u nepovoljnim uvjetima na prometnicima.

Više na str. 8.

TRAGEDIJA U ŽIŠKOVCU PIŠU: STJEPAN MESARI , ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

U srijedu 29. sije nja oko 10.50 sati u Žiškovcu u prostoru izdvojenoga proizvodnog pogona poduze a, sa sjedištem u Šenkovcu, dogodila se eksplozija u kotlovnici, pri emu su ozlije ena tri zaposlenika. Jedan od njih, 27-godišnjak iz akovca, od zadobivenih je ozljeda preminuo na mjestu doga aja, službeno je priop ila PU me imurska o tragi nom doga aju.

Preostala dvojica, 41godišnjak iz Šenkovca i 45-godišnjak iz Ma kovca, prevezeni su u Županijsku bolnicu akovec, gdje im je pružena lije ni ka pomo , pri emu je utvr eno da su lakše ozlije eni i zadržani su na daljnjem lije enju.

O evid na mjestu doga aja uz pomo inspektora za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske obavila je zamjenica op inskoga državnog odvjetnika u akovcu, pri emu je utvr eno da je do eksplozije došlo uslijed pregrijavanja vode zbog tehni kog kvara na pe i za centralno grijanje na kruta goriva, stoji na kraju priop enja policije.

EKSPLODIRALA

Dank zauvije otk

O evidac Šopar: Danka se nisam usudio dirati, bio je teško ranjen Izdvojeni pogon tvrtke “TOP Commerce” iz akovca nalazi se u Žiškovcu u dvorištu obitelji Mikulaj, koja je svojevremeno imala drvoprera iva ku radionicu.

Tragedija koja se u srijedu dogodila bila je kobna za Danka Topleka, jednog od lanova obitelji Toplek, vlasnika tvrtke “TOP Commerce”, koja se ina e bavi, kako stoji u njihovoj djelatnosti,

Na mjesto nesre e u kratkom roku stigli su i hitna i vat ozlije en, nije bilo - preminuo je n

Što je dovelo do e Pritisak vodene pare bio je tako velik da je eksplozija potrgala metal Zapitali smo stru njake kako je mogu e da je došlo do eksplozije kotla s vodom, odnosno pe i koja se loži na drva u Žiškovcu. Inženjeri strojarstva s kojima smo razgovarali kažu da postoje tri sustava za kontrolu na pe i.

Prvi sustav je sama regulacija pe i za loženje, zatvara se i otvara zrak, a time regulira gorenje u pe i i temperatura u pe i.

Drugi sustav je sam sigurnosni ventil na kotlu,

odnosno cijevi za centralno grijanje, koji je prema prvim izvješ ima možda doveo do tragedije jer je navodno bio neispravan.

Tre i sustav za smanjivanje opasnosti od pregrijavanja je sigurnosni ventil pe i, koje imaju neke pe i. Što je zakazalo, teško je re i.

U Žiškovcu je došlo do eksplozije vodene pare. Po tome je o ito da je došlo do jakog pregrijavanja pe i za centralno grijanje i stvara-

nja vodene pare iz kotlovske vode, koja onda izvanredno poja ava pritisak u kotlu i cijevima. Koliko je taj pritisak bio jak da je potrgao metal, to moraju utvrditi vještaci, no sigurno je bio jako velik.

Eksplozija pe i za drva za centralno grijanje veoma je rijetka u našemu kraju, ne pamti se kad se to dogodilo.

Navodno su trojica radnika bila oko pe i kad je došlo do eksplozije.

31. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

A PE za centralno grijanje i odnijela zauvijek mladi život - 27-godišnjaka iz akovca

ko Toplek otišao je ek, a samo je želio kloniti kvar na pe i Utvr eno je da je do eksplozije došlo uslijed pregrijavanja vode zbog tehni kog kvara na pe i za centralno grijanje na kruta goriva

trogasci, ali, na žalost, pomo i za Danka, koji je teško nekoliko minuta poslije eksplozije

izradom razne metalne galanterije i drugih proizvoda od metala.

Prvi je na mjesto nesre e došao Franjo Šopar iz Žiškovca, koji je svoju k erku pratio do obližnje Podru ne škole.

- uo sam zvuk poput eksplozije i zapomaganje, te sam potr ao u dvorište gdje se nalazi radionica.

Vidio sam ovjeka na podu, kao i dvoje ljudi koji su se gr ili od boli. Jednog od njih, ini mi se da se zove Saša (iz Šenkovca), izvukao sam u dvorište, dok

je drugi po imenu Tomica (iz Ma kovca) sam izašao.

Mladi koji je ležao na podu i kojeg je kolega zvao Danko bio je teško ranjen i nisam ga se usudio dirati, nego smo zajedno s vlasnicima ku e i radionice pozvali hitnu medicinsku pomo i policiju. Dok sam došao, bio je još živ, ali ozljede su bile jako teške, tako da je preminuo do dolaska hitne.

Koliko sam mogao vidjeti i uti, nije funkcionirala pe za centralno grijanje i Danko je pokušao otkloniti kvar, što je, na žalost, završilo tragi no, ispri ao nam je Šopar. Što se to no dogodilo u radionici i kotlovnici toga nesretnog prijepodneva, teško je to no saznati, jer ni vlasnici ku e ni vlasnici tvrtke koja obavlja djelatnost u Žiškovcu nisu željeli razgovarati s medijima. Tragi an doga aj zasigurno je teško pogodio obitelj Toplek, jer je stradali lan najuže rodbine.

eksplozije vodene pare?

Prvo pitanje je je li sustav za grijanje bio otvoren ili zatvoren kad je došlo do eksplozije, je li pe grijala radijatore ili ne. Do pregrijavanja pe i moglo je do i ako je sustav bio zatvoren, ili ako je bio pokvaren ventil koji otvara ulazak i izlazak vode iz kotla, ako je postojao. Ako je sustav bio otvoren, do eksplozije kotla došlo bi znatno teže, jer bi toplinu oduzimali radijatori.

Drugo je pitanje je li pe bila kapacitirana za sustav, ako je, na primjer, bila prejaka i ako se maksimalno ložilo,

moglo bi biti problema, odnosno isparavanja, što bi dovelo do pritiska.

Ako je sustav bio otvoren, udno je da vodena para nije po ela izlaziti na nekom drugom mjestu, možda tamo gdje se iz radijatora ispušta zrak. No to su samo pretpostavke, tek e se utvrditi što se dogodilo.

Kako je poznato, pritisak u radijatorskim cijevima nikad ne smije biti ve i od nekoliko bara, za novije plinske bojlere on je dizajniran na jedan do najviše dva bara, na-

kon ega je trebao reagirati sigurnosni ventil. Mogu a je pretpostavka, a to e se tek utvrditi, da je do eksplozije došlo zbog toga što sustav nije bio dugo u uporabi te da je došlo do kvara na ventilu koji bi propuštao vodu u sustav ili je bio zatvoren. Na taj bi se na in brzo u kotlu stvorio veliki pritisak vodene pare, pogotovo ako je pe jaka i ako je dobro loženo, što bi napokon dovelo do eksplozije nakon nekog vremena. Što se to no dogodilo i kakav je bio tehni ki kvar na

pe i, re i e vještaci, ovdje iznosimo samo pretpostavke. Mogu a je i sasvim banalna greška, da je manometar pokazivao premalu temperaturu ili premali pritisak, pa se previše ložilo.

U svakom slu aju, ova e tragi na nesre a biti pouka za sve koji se bave grijanjem da preispitaju uzroke i posljedice sustava grijanja s pe ima na drva za centralno grijanje i što je pošlo po zlu.

U svakom slu aju, vještaci e re i što se dogodilo, istraga još traje. (JŠ)

Danko Toplek, smrtno stradali 27-godišnjak iz akovca, obožavao je heavy metal, volio je putovanja i koncerte

Po svemu sude i, o ito nešto nije bilo u redu s grijanjem u radionici kad su de ki iz tvrtke koja obavlja djelatnost u radionici krenuli s popravkom pe i, koji je završio tragi nim doga ajem.

Vrijedan mladi koji je obožavao heavy metal U etvrtak, dan nakon tragedije, razgovarali smo s nekoliko Dankovih prijatelja, koji nisu mogli vjerovati da je upravo on stradao na takav nesretni na in. Danko je ina e s obitelji živio na akove kom Jugu, a o ito je povremeno radio i za TOP Commerce. Mladi i kažu kako baš nisu sigurni je li on bio zaposlen u toj tvrtki, ali znaju kako se radi o tvrtki uže obitelji koju je osnovao njegov djed. - Odlazio je tamo raditi povremeno, kazali su nam.

Kao osoba, Danko je bio izuzetno vrijedan i korektan mladi . Volio je heavy metal i esto je odlazio na koncerte.

Volio je glazbu i putovanja, volio je društvo, a mladi život završio je prebrzo na tako tragi an na in.

- Pamtit emo ga kao dobrog mladi a i neka po iva u miru, rekli su nam na kraju Dankovi prijatelji.

O evidac Franjo Šopar: - Vidio sam ovjeka na podu, kao i dvoje ljudi koji su se gr ili od boli.

Jednog od njih, ini mi se da se zove Saša (iz Šenkovca), izvukao sam u dvorište, dok je drugi po imenu Tomica (iz Ma kovca) sam izašao. Mladi koji je ležao na podu i kojeg je kolega zvao Danko bio je teško ranjen i nisam ga se usudio dirati

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

NOVI USTROJ i organizacija rada u policijskim postajama u Murskom Središ u, Prelogu i Štrigovi

Šefovi smjena više ne e sjediti u kancelariji, nego moraju na teren

Kristijan Srpak, voditelj Službe policije u Policijskoj upravi me imurskoj, ujedno i glavni koordinator za spomenuti projekt: - Policijski službenici morat e se naviknuti na promjene, me utim, one ne e biti tako velike PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Odlukom ministra unutarnjih poslova od 6. ožujka 2013. godine, u etiri Policijske uprave u Republici Hrvatskoj i u njima etiri policijske postaje pokrenut je pilot projekt ‘’Novi ustroj i organizacija rada u policijskim postajama III. kategorije’’. Izmjenama i dopunama odluke o provo enju projekta od 31. prosinca 2013. godine, isti projekt proširuje se na sve policijske postaje III. kategorije u RH, a ija puna primjena zapo inje s 1. velja e 2014. godine.

Uvo enje nove organizacije rada donosi i neke promjene za gra ane, zbog ega donosimo bitne novine koje e sa sobom donijeti nova organizacija rada.

Tri policijske postaje u Me imurju u projektu U ovaj projekt je na razini države uklju eno 107 policijskih postaja, a u Policijskoj upravi me imurskoj to su Policijska postaja Prelog, Mursko Središ e i Štrigova.

Osnovni cilj ovog projekta je da se s postoje im brojem zaposlenika u policijskoj postaji pove a efikasnost i isplativost rada smanjenjem administrativnih i pove anjem operativnih poslova.

To konkretno zna i da e se broj službenika koji u policijskoj postaji obavljaju tzv. administrativne poslove svesti na najnužniji broj, kako bi se što više njih angažiralo na terenu. Time bi se postigla ve a operativna pokrivenost terena, što bi u kona nici trebalo i pospješiti u inkovitost policije u svim segmentima sigurnosti.

Po novome, spomenute policijske postaje bit e otvorene za rad sa strankama radnim danom u vremenu od 7.30 do 15.30 sati, odnosno u vremenu u kojem rade upravni poslovi u odre ene dane. Nakon toga vremena zgrade e biti zatvorene, a svi službenici e biti angažirani na terenu i samo prema potrebi dolaziti u policijsku postaju.

Za gra ane novom organizacijom rada policije ipak ne e nastupiti zna ajnije promjene.

Oni e u jutarnjoj smjeni do 15.30 sati i nadalje mo i do i u policijsku postaju ili svoju prijavu podnijeti putem tele ona, dok e izvan radnog vremena policijske postaje prijave podnositi putem tele ona na dosadašnje brojeve policijske postaje, na broj mobilnog tele ona koji e imati voditelj operativne grupe na terenu ili hitni broj policije 192. Pozivi upu eni policijskoj postaji bit e automatski usmjereni na Operativno-komunikacijski centar policijske uprave, iji e im operater dati potrebne in ormacije, a kod potrebe za postupanjem poziv e odmah preusmjeriti na rukovoditelja koji rukovodi službenicima na terenu, koji potom odmah pristupaju organizaciji intervencije koja je potrebna. Na isti na in, dakako, gra ani i nadalje mogu pozivati i Centar 112 koji e poziv preusmjeriti OKC-u policijske uprave.

Na ulaznim vratima svih policijskih postaja koje su uklju ene u projekt bit e jasno istaknuti svi tele onski brojevi na koje gra ani mogu kontaktirati policiju i rukovoditelja na terenu te podnijeti svoje prijave, a ti e brojevi biti istaknuti i na web stranici policijske uprave.

Manje administracije, a više operativnog rada Pilot projekt provodit e se do 30. lipnja 2014. godine, kada e se provesti evaluacija njegovog u inka na stanje sigurnosti, u inkovitost i ekonomi nost rada policije u ovakvom organizacijskom obliku.

Projekt je u ponedjeljak 27. sije nja 2014. godine u Policijskoj upravi me imurskoj predstavljen i svim elnicima jedinica lokalne uprave i samouprave u Me imurskoj županiji.

Kristijan Srpak, voditelj Službe policije u Policijskoj upravi me imurskoj, ujedno i glavni koordinator za spomenuti projekt, pojasnio nam je detaljnije novi ustroj i njegovo unkcioniranje na terenu.

- Važno je naglasiti da se ova nova organizacija rada i projekt provodi s postoje im brojem ljudi koji su radili i do sada, samo na modificirani na in. Sve policijske postaje, bez obzira na kategoriju, do sada su radile na isti jednoobrazan na in bez obzira na specifi nosti i problematiku. Snimanjem stanja u pojedinim postajama na razini RH, utvr en je nesrazmjer izme u broja rukovoditelja u odnosu na broj neposrednih izvršitelja policijskih poslova na terenu: jedan rukovoditelj u odnosu na tri policajca. Sli na situacija je i kod nas. Pri tome treba napomenuti da su rukovoditelji odgovarali zahtjevima administracije i da su administrativni poslovi ponekad prednja ili pred operativnima.

Voditelji operativnih grupa osobno vode terenski posao - Do sada su prakti ki svi rukovoditelji radili u jutarnjoj smjeni, dok je popodnevna i no na smjena s njima bila manje zastupljena. To se ve inom ostvarivalo zbog administrativne suradnje s drugim tijelima, mada se u našoj Policijskoj upravi vodilo ra una o ravnomjernijem raspore ivanju i prisutnosti rukovoditelja u svim smjenama, a sukladno iskazanoj problematici na terenu.

Uo en je i problem prevelike specijalizacije po linijama rada. Dešavalo se u praksi da je prvo na osiguranje mjesta doga aja povodom kaznenog djela došla temeljna policija, a onda se ekalo da do e kriminalisti ki policajac koji je trebao obaviti o evid. Prema projektu, ormiraju se operativne grupe u kojima e biti zastupljeni krimpolicajac, temeljni policajac, kao i ostali u druga ijim ulogama. To zna i da kad policija do e na mjesto doga aja u jednom potezu odra uje cjelokupni posao. Ne bi više bilo usko specijaliziranih službenika koji bi odradili samo jednu azu posla, nego se prelazi na op e službenike i postupanje koje bi se odra ivalo u sastavu grupe.

Promjeni se tako er prišlo jer nije bio racionalan rad operativnih dežurstava u poslijepodnevnim, a posebice u no noj smjeni. Analize u pojedinim postajama pokazuju da su iste najneoptere enije doga ajima i intervencijama po no i, što je i o ekivano. Tu se postavilo pitanje isplativosti rada i stvarne potrebe da u njoj doista netko boravi tijekom no i. Reorganizacijom se želi posti i upravo to da sve postaje više ne li e jedna na drugu kao jaje jajetu, ve da se prilagode stanju na terenu. Negativan omjer rukovoditelja u odnosu na izvršitelje posti i e se tako da e i rukovode i kadar raditi na terenu, naro ito nakon 15.30 sati. A samim time e biti i ve a pokrivenost na terenu, smanjit e se administracija i pove ati operativnost. Prije se znalo desiti da na odre enom postajnom podru ju nismo imali ophodnju po no i ili u odre enom terminu, no ovakav novi na in rada jam io bi pokrivenost terena cijelo vrijeme, dakle, 24 sata.

Posao e se odvijati po tzv. operativnom grupama, gdje e se o ormiti po pet operativnih grupa za svaku policijsku postaju. U optimalnim uvjetima grupa može sadržavati i do sedam policijskih službenika. Posao e voditi i nadzirati voditelj operativne grupe.

Što se dešava nakon 15.30 sati?

- Ako e, primjerice, še smjene raditi od 7 do 19 sati, on e u 15.30 sati, ako ne e imati druge obaveze u postaji, napustiti prostorije postaje i oti i van na teren i tamo e kao voditelj ili lan grupe nastaviti obavljati policijske poslove i zajedno s ostalim sastavom initi operativu od tri- etiri ophodnje. Primjerice, ponekad smo radnim danom na podru ju odre ene postaje znali imati dvije ophodnje na dva razli ita sektora, dakle, na svakom sektoru jednu, koje su ponekad bile preoptere ene poslom - intervencijama, uhi enjima, dovo enjima sudu i dr. Sada emo imati minimalno tri ophodnje.

Grupe e unkcionirati prema

zahtjevima terena i utvr enoj problematici, odnosno strateškim ciljevima. Voditelj e grupu rasporediti na rješavanje konkretnih zadataka i koordinirati njima.

I dalje emo zada e obavljati temeljem naših prosudbi i sukladno planiranim ciljevima, ali uz više izvršitelja u smjeni. Bit rješavanja posla nije samo represija i kaznena politika, nego i prevencija problema i kažnjivih ponašanja, emu e sigurno doprinijeti ve a vidljivost policije i naša pove ana prisutnost na terenu. Tako er o ekujemo da e policijska usluga na terenu biti kvalitetnija s obzirom na pove ani broj izvršitelja.

Naravno da e voditelj operativne grupe ili lanovi grupe - ophodnja prema potrebi do i u postaju koja je u popodnevnim i no nim satima zatvorena, ali kada za to budu postojali razlozi.

Primjerice, kada e trebati uhi enu ili alkoholiziranu osobu dovesti u prostoriju za zadržavanje koja se nalazi u postaji, vršiti kriminalisti ko istraživanje u prostorijama i sli no. Definitivno to ne zna i da se postaja nakon 15.30 apsolutno zaklju ava i da nitko u nju ne smije u i. Dok e biti iskazana takva potreba, u postaji e se raditi. Neka kriminalisti ka istraživanja i proceduralne radnje se ni ne mogu obavljati nigdje drugdje nego u postaji, uz potreban broj osoba i sre ivanje potrebne dokumentacije.

Kako danju, tako i no u. Dakle, objekt e biti zaklju an do potrebe posla, kada e se on jednostavno morati koristiti.

Policijski službenici morat e se naviknuti na promjene, me utim, one ne e biti tako velike. Primjerice, ve ina policijskih rukovoditelja na svim razinama i sada je odra ivala poslove na terenu. Vo a sektora ili pomo nik na elnika pripremali su i odra ivali zahtjevnije poslove, primjerice, rizi nije asistencije i teža osiguranja javnih okupljanja i njima rukovodili na terenu.

Novom organizacijom rada to e se sada pretvoriti u vr u praksu. Rukovoditelji e sada unkcionirati kao stvarni li-

Na ulaznim vratima svih policijskih postaja koje su uklju ene u projekt bit e jasno istaknuti svi telefonski brojevi na koje gra ani poslije 15.30 sati mogu kontaktirati policiju i rukovoditelja na terenu i podnijeti svoje prijave (najjednostavnije je to na 192), a ti e brojevi biti istaknuti i na web stranici PU me imurske deri i voditi poslovne procese i na terenu.

Gra ani e u poslijepodnevnim i no nim satima postaju zvati kao i do sada preko broja 192 ili direktno na fiksne tele onske brojeve postaja. Što se tu mijenja? Kada e netko nazvati broj dežurstva - OKC (Operativno-komunikacijski centar), isti poziv se ne e prespajati u mati nu postaju nego direktno voditelju operativne grupe na terenu, ime bi usluga trebala biti brža i efikasnija i izlazak na teren mogao postati ak i trenutni.

Ako gra anin nakon 15.30 do e u postaju i vidi da je zatvorena, na i e na vratima brojeve tele ona na koje može nazvati: 192, 112, odnosno direktni broj mobitela voditelja operativne grupe. Tako er, smanjit e se potreba da gra ani dolaze u zgrade postaja jer e se prijave i dojave uzimati i rješavati na terenu, pri samom dolasku policijskih službenika na doga aj.

Policajci na terenu pove avaju sigurnost - Pilot projekt trebao bi donijeti i ve u u inkovitost u podru ju suzbijanja kriminaliteta i sigurnosti op enito. U najmanju ruku prevencija bi trebala više zaživjeti zbog ve e prisutnosti i vidljivosti policije na terenu. Nakon provo enja pilot projekta testirat e se ho e li do i i do uštede troškova poslovanja.

Srpak je naglasio da se radi o testiranju novog ustroja i organizacije rada i da projekt, ukoliko ne bude provediv u Me imurskoj županiji, odnosno u policijskim postajama, zbog odre enih specifi nosti, ne mora zaživjeti kao takav.

U tom slu aju pokušat e se izna i druga iji na in rada i organizacije službe. Ono što zasigurno treba istaknuti kao pozitivno i što možemo podržati jest da e na terenu raditi više ljudi, da e usluga policije biti brža i efikasnija te da e teren biti bolje pokriven, a to je velik doprinos preventivnom djelovanju i sigurnosti op enito.

31. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OŠTAR ISTUP župana Matije Posavca na okruglom stolu o decentralizaciji u Zagrebu

Najavio otpor regionalizaciji, jer Me imurje zaslužuje više U ponedjeljak je u Zagrebu, na inicijativu prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusi , održan okrugli stol o danas aktualnoj temi regionalizacije i decentralizacije.

Me imurski župan Matija Posavec rekao je na tom skupu kako je, na žalost, niz primjera da se decentralizacija provodi selektivno i bez strategije te, u nekim segmentima, postaje predmetom politi kih trgovina, što je krajnje opasno, dodavši da se decentralizacija provodi zbog u inkovitijega javnog sektora, boljeg zadovoljavanja javnih potreba i boljeg provo enja politi kih interesa.

- Zbog toga Vlada mora sustav regionalizacije i decentralizacije provoditi na temeljnim pretpostavkama, poput formiranja institucije koja je koordinator procesa decentralizacije, aktivnog uklju enja svih razina vlasti, ali i svih zainteresiranih

Hrvatska me u najcentraliziranijima u Europi Sveu ilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivan Kopri istaknuo je kako je Hrvatska me u najcentraliziranijim zemljama u Europi uz Sloveniju i Gr ku. Smatra da decentralizaciju treba provesti da bi zemlja e ikasnije funkcionirala.

Potrebno je voditi ra una o tome da se pove a e ikasnost u obavljanju poslova i odlu ivanja.

IZASLANSTVO MDS-a kod predsjednika Josipovi a

S predsjednikom o novom regionalnom ustroju

- Ono što je veliki problem za elnike u op inama, gradovima i županijama jest injenica da se sva ova reforma donosi bez jasnih kriterija, bez javne rasprave, bez stru ne analize koliko reforma doista donosi ušteda i što su svi obuhva eni na na in da ako ste se do sada racionalno ponašali - tko vam je kriv, poru io je župan Posavec sudionika, jednostavnim rješenjima i transparentnim kriterijima, strateškim planiranjem, sustavom dobrog upravljanja i mjerljivim rezultatima. I ako želimo posti i cilj e ikasne administrativno-teritorijalne organizacije, tada je potrebno de inirati podru je prava i ovlasti. U ure enim zemljama osnovni kriterij za formiranje regije je povijesno naslje e, kulturni identitet i cjelovitost, a tek tada broj stanovnika i iskalni kapacitet.

Naju inkovitiji i najracionalniji javni sektor je u Me imurju, a sada nas se kažnjava - Najve a u inkovitost podrazumijeva da se najbrže izdaju dokumenti i dozvole, najmanje su liste ekanja u zdravstvu, najkvalitetnija mreža javnih ustanova, najviše riješenih predmeta u sudstvu. Kad govorimo o najve oj racionalnosti, tada govorimo da Me imurci imaju najmanje novca za bolnicu po broju zbrinutih pacijenata, najmanje zaposlenih u državnoj upravi s obzirom na broj stanovnika, najmanje lije nika i policajaca u RH, najmanju cijenu koštanja zbrinjavanja u domovima za starije i nemo ne po broju stanovnika. Ali i najmanji prosjek pla e u RH. To je ono što nam odre uje netko drugi. U dijelu u kojem mi odlu ujemo sami o svojoj organizaciji imamo za-

vidne rezultate, napomenuo je župan Posavec, isti u i da su to elementi kojima se treba voditi prilikom odlu ivanja o nekoj novoj regionalizaciji.

- Ono što je veliki problem za elnike u op inama, gradovima i županijama jest injenica da se sva ova reforma donosi bez jasnih kriterija, bez javne rasprave, bez stru ne analize koliko reforma doista donosi ušteda i što su svi obuhva eni na na in da ako ste se do sada racionalno ponašali - tko vam je kriv. A to je potpuno neprihvatljivo, zaklju io je Posavec, i time izrekao svoje mišljenje o onome što se potiho doga a u Me imurju danas, s napomenom da e otpora biti jer Me imurje zaslužuje više.

Zaklju no, župan je pozvao Vladu RH i saborske zastupnike da poštuju Deklaraciju o jedinstvenosti Me imurja koja je jednoglasno usvojena na županijskoj Skupštini.

Decentralizacija nema smisla bez decentralizacije sredstava Vesna Pusi , ujedno i predsjednica HNS-a, istaknula je kako je pitanje decentralizacije sadržano u svim temeljnim postavkama stranke, te je istaknula važnost decentralizacije sredstava, a ne samo ovlasti. Po njezinim rije ima, da bi decentralizacija ovlasti imala smisla, potrebno je decentralizirati i-

Matija Posavec u Zagrebu: - U ure enim zemljama osnovni kriterij za formiranje regije je povijesno naslje e, kulturni identitet i cjelovitost, a tek tada broj stanovnika i fiskalni kapacitet

nancijska sredstva kojima se te ovlasti inanciraju, što je uvijek kamen spoticanja.

Pusi smatra da je važna i decentralizacija znanja i dostupnost stru nih znanja i kvali iciranih ljudi na decentraliziranoj razini, kako ne bi došlo, kako je sada slu aj, da je ve ina decentralizirana u Zagrebu i još par središta u Hrvatskoj.

Tako er smatra klju nim i da ljudi na lokalnoj sredini što više sudjeluju u direktnom odlu ivanju jer samo oni vide kako stvari najbolje funkcioniraju i rade li lokalni dužnosnici dobro ili ne.

- Treba razgovarati o decentralizaciji sredstava u podru ju zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture, prometa i komunalne infrastrukture, raspodjele poreznog novca. elne ljude na lokalnoj samoupravi i dalje treba birati neposredno te bi se trebali stvoriti regionalni centri izvrsnosti, kako bi se što bolje iskoristila sredstva iz fondova Europske unije, istaknula je Pusi . ®

Izaslanstvo Me imurskoga demokratskog saveza, Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, Zlatko Bacinger, predsjednik Vije a MDS-a, Josip Požgaj, potpredsjednik MDS-a, zajedno s kolegama iz Primorsko-goranskog saveza posjetilo je predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovi a. Razlog održavanja ovog susreta bilo je upoznavanje predsjednika Josipovi a sa stavovima MDS-a i PGS-a o aktualnim prijedlozima promjene Ustava RH, pogotovo onog dijela vezanog uz regionalnu samoupravu.

Predstavnici MDS-a i PGS-a iznijeli su svoj stav da se u ove promjene Ustava ušlo prebrzo, bez kvalitetnih priprema i s prekratkim rokom za javnu raspravu. Po mišljenju MDS-a i PGS-a, predložena rješenja koja reguliraju regionalni ustroj nisu prihvatljiva, jer se tim aktualnim prijedlozima promjena Ustava uvodi još jedna razina regionalne samouprave. Naime, Ustav sada de inira da su jedinice podru ne (regionalne) samouprave županije. Promjenama Ustava status regije imale bi županije i (novopredložene) regije.

Hrvatska bi tako imala, kao jedina država u Europi, dvije razine regionalne samouprave. Stav je MDS-a i PGS-a da je Hrvatska danas, na žalost, presiromašna država da bi mogla inancirati dvije razine regionalne samouprave: 20 postoje ih županija

i najmanje 5 novih regija. MDS i PGS se zalažu za podjelu RH na pet do osam županija, što je mogu e u okviru postoje eg Ustava i Zakona, s time da Me imurska županija zadrži (na temelju geografskih, povijesnih, kulturnih, gospodarskih kriterija) postoje i status županije. Zbog toga su predstavnici MDS-a predsjedniku Josipovi u predstavili sadržaj Deklaracije o jedinstvenosti Me imurske županije, koju je na prijedlog MDS-a jednoglasno usvojila Skupština Me imurske županije, a u kojoj se isti e zahtjev da Me imurska županija zadrži najviši status regionalne samouprave.

Predsjednik Josipovi pažljivo je saslušao primjedbe i prijedloge predstavnika MDS-a i PGS-a, te predložio da se oni uklju e u javnu raspravu o promjeni Ustava RH, koju je on ve najavio, kako bi ustavne promjene bile što kvalitetnije.

Izaslanstvo MDS-a uru ilo je predsjedniku Josipovi u i simboli ne poklone. Umjetni ku sliku Franje Musta a iz Svete Marije, na kojoj je naslikan jedan od simbola Me imurja, toranj utvrde Zrinskih u akovcu, i reprint Zbirke napjeva iz Me imurja dr. Vinka Žganca, u izdanju MH iz akovca, koju je predsjednik Josipovi , kao glazbenik, tako er sa zadovoljstvom primio.

(MDS, foto: Ured predsjednika RH, Tomislav Bušljeta)

POGLED ODOZDO

Akcija - zaklju ana vrata P

K

oliko puta ste se u životu zatekli kad želite neku promjenu u životu, a nemate snage za prave poteze, pa umjesto njih u inite one kozmeti ke - premjestite namještaj po ku i. I koliko puta ostajete nemalo iznena eni kad vam prvi gosti u u u ku u, a da uop e nisu primijetili vaš trud i ne vide promjenu koju ste unijeli u svoj dom. ako vam je i s našim reformama. Najnovija je upravo otpo ela u policiji. Iza 15.30 sati zaklju at e se vrata postaja u Murskom Središ u, Prelogu i Štrigovi. Svi e ljudi raditi svoj posao koji su manje-više i do sada radili, ali e ga morati više raditi vani izvan prostora policijske postaje. Ali, kako sav posao nije u stvarnosti mogu e odraditi izvan postaje, ipak e je morati u tim slu ajevima otklju ati i u i u postaju. Od onih banalnih slu ajeva, ne e mo i pijance trijezniti u dvorištu pokraj

T

5

zaklju ane postaje ili sumnjivce umjesto u postaji ispitivati u policijskom autu... akle, netko je negdje u nekom kabinetu na višim razinama zaklju io da je ljude mogu e natjerati na agilniji terenski rad tako da se zaklju aju vrata postaja na dnu hijerarhijskog lanca u najnižim postajama. Spominju se pri tome i mogu e uštede. One su uvijek alibi i majka svih reformi. Me utim, nikad nitko nakon bilo koje reforme nije predo io kolike su stvarne uštede provedenih reformi. slu aju tri policijske postaje u Me imurju, gdje e se u 15.30 zaklju ati vrata, treba re i da se ne radi o nekim impozantnim zgradurinama pa se postavlja pitanje kolike e biti uštede time što se zgrade ne e grijati od popodneva do sljede eg dana, jer e biti situacija da e policajci ipak morati i u tom

D

U

vremenu povremeno ulaziti i otklju avati postaju, pa iznova zagrijavati hladne zidove.

A svatko tko se imalo razumije u grijanje zna da se najviše energije troši na zagrijavanje hladnih zidova. vako se name e dojam da pilot projektom zaklju avanja vrata malih postaja, da se stavljanjem ve eg broja policajaca na ulicu poboljšava e ikasnost rada policijskih službi. Kod gra ana treba stvoriti dojam da su policajci svuda oko nas. A svakome je jasno da male postaje i pozornici nisu ti koji mogu sprije iti veliki kriminal i velike ribe, jer se on ne doga a na mjestima koje paze i kontroliraju obi ni policajci. p a sigurnosna klima u društvu pove ava se na drugim razinama i druga ijom politikom i standardima. Što bi rekla stara poslovica: riba smrdi od glave, ali opet se isti od repa.

O

O

N

o, da ne bi zbog tog iš enja od repa koja od tih malih postaja završila u središtu crne kronike! Zamislite da se za koji tjedan pojavi vijest: provalili u zaklju anu policijsku postaju! Kakva bi to tek bila poruka javnosti!? aime, kako god, cijeli dan otklju ana policijska postaja u gra ana ostavlja dojam sigurnosti, osje aj budnosti. Ovako, premda e policajci biti na terenu, svuda oko nas teško e se u svijesti gra ana stvoriti dojam da se njihov sigurnost pove ava. tklju ana vrata policijske postaje ostavljaju dojam otvorenih vrata policije. Nitko od nas ne uživa u tome da ulazi u policijsku postaju bez velike potrebe, ali ima potrebu znati da je otvorena za vas u svako doba u slu aju potrebe. Naravno da poziv u pomo preko telefona može ubrzati dolazak na intervenciju, ali ho e li to uvijek biti tako, jer

N

O

e patrole mo i biti i puno bliže i puno dalje od vas kad vam zatrebaju. ostavlja se pitanja koja je sljede a reorganizacija zatvaranja vrata. Ve negdje u pozadini pomaljaju se najave zatvaranja malih podru nih škola. Naravno da djeca iz njih ne e izgubiti pravo na obrazovanje. Školovat e se u drugim ve im školama. Ali e mjesta u kojima e se zatvoriti podru ne škole ubrzano po eti starjeti i izumirati. odru ne škole u malim mjestima nisu samo mjesta gdje se obrazuju djeca najnižih razreda, one imaju puno ve u i zna ajniju društvenu funkciju, oko njih se odvija sav društveni i kulturni život. Ne podcjenjujte priredbe u malim mjestima u društvenim domovima koje prire uju u iteljice podru nih škola sa svojim u enicima. Proteklih boži nih i novogodišnjih blagdana društveni domovi pucali su od publike koja je dolazila na te predstave. Tamo gdje rastu djeca je život, radost i budu nost ne samo mjesta, ve i mje-

P

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

snih udruga. U protivnom, po toj logici u reorganizaciji bi trebalo izbrisati i mala mjesta, jer se ne isplati do njih dovoditi infrastrukturu. Brisanje malih sela s lica zemlje radi preseljenja u velike zgrade provodio je smaknuti rumunjski diktator, pa danas znamo kako su bile pogubne posljedice uništavanja tradicije. Zato nemojmo se previše zaigrati akcijama zaklju anih vrata, put u pakao po inje dobrim namjerama.

6

Aktualno

AGENCIJA za pla anje u poljoprivredi

U Me imurje stiglo 4,5 milijuna IPARD sredstava Agencija za pla anja u poljoprivredi je iz sredstava IPARD ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Trgovini i poljoprivrednoj proizvodnji “Vargek” iz Domašinca isplatila 1,032.432 kune.

Novac je Vargekovima ispla en za kupnju kombajna za krumpir, usipnog bunkera, elevatora za punjenje skladišta te prikolicu za prijevoz i boks palete.

Agencija je Perutnini Ptuj PIPO akovec isplatila 3,534.722 kune za opremanje i zamjenu postoje eg sustava za filtriranje/ klimatizaciju zraka te rashladni sustav, s neophodnom rekonstrukcijom prostora.

Ovo je jedna od zna ajnijih IPARD uplata me imurskim poljoprivrednicima u posljednje vrijeme. Sveukupno je iz IPARD-a sredstava do sada ispla eno 704,66 milijuna kuna, dok su ugovoreni projekti vrijedni 1,25 milijardi kuna. (sm)

TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKI centar organizira

Informati ko opismenjavanje za poduzetnike Prepoznavši potrebu za pove anjem in ormati ke pismenosti me u poduzetnicima, Tehnološko-inovacijski centar Me imurje (TICM), uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, u razdoblju od 4. do 14. velja e 2014. godine organizira etverodnevnu edukaciju “Osnovna in ormati ka znanja“, koja e se održati u in ormati koj u ionici TICM-a na adresi Bana Josipa Jela i a 22B, akovec, u kompleksu Centra znanja Me imurske županije.

Edukacija je prvenstveno namijenjena poduzetnicima koji su svjesni kako e stjecanjem osnovnih in ormati kih znanja biti u mogu nosti brže i u inkovitije upravljati cjelokupnim poslovanjem, što e utjecati na smanjenje troškova i pove anje njihovoga slobodnog vremena. Za sudjelovanje u edukaciji nije potrebno in ormati ko predznanje.

Tijekom edukacije svakom polazniku bit e omogu eno korištenje osobnog ra unala i potrebnog so tvera. Sudionici e tako er dobiti pristup edukativnom videosadržaju koji e im olakšati pra enje predavanja te im u budu nosti poslužiti kao podsjetnik na obra ene teme.

Cijena ove etverodnevne edukacije je simboli nih 250 kn (PDV je uklju en u cijenu). Broj mjesta je ograni en, s ciljem osiguranja visoke kvalitete edukacije te usmjerenosti predava a potrebama polaznika.

Zainteresirani se mogu prijaviti do 31. sije nja 2014. godine mailom na in o@ticm.hr, aksom na 040 395 142 ili pozivom na broj 040 499 405.

Predava e biti Goran Leva i , voditelj inkubacije i edukacije u TICM-u, koji je do sad održao niz radionica i seminara iz podru ja in ormati kih tehnologija i marketinga te je voditelj edukacije “Korištenje ra unala za po etnike“. (BMO)

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TOPLICE SVETI MARTIN

Slovenski menadžment “Sport Life” preuzeo upravljanje Portoroški Istrabenz Turizam objavio je da je 1. sije nja ove godine preuzeo upravljanje Spa & Sport Resortom Sveti Martin, odnosno Toplicama Sveti Martin. Toplicama e upravljati Istrabenzov brend "Li eClass". Rudol Radikovi , ve inski vlasnik Resorta, dugo je pregovarao s trima velikim hotelskim tvrtkama iz Izraela, Slovenije i Španjolske, koje su ponudile svoj menadžment na na in da se koriste njihovo ime i prodajni kanali. Sada je odabrao slovensku hotelsku ku u, kojoj je ovo drugi izlazak u regiju. Radikovi je ranije objasnio da to ini kako bi prili no nepoznata destinacija u Europi postigla bolju cijenu, a ime za koje se odlu io jam it e odre enu uslugu, piše Poslovni.hr.

Njegov je cilj posti i ve e prihode od investicija koje su od 2004. iznosile više od 60 milijuna eura. Austrijska banka koja je investirala znatna sredstva u ostvarenje ove investicije imala je važan utjecaj pri izboru novog upravitelja Resorta. Ta ja banka osigurala izvore za investiciju u obnovu i gradnju kompleksa koja je realizirana 2009. godine.

Najve i problem Toplica je spora otplata investicije zbog gospodarske krize koja je negativno utjecala na brži razvoj kontinentalnoga turizma. Radikovi je prošle godine od Podravske banke preuzeo Toplice Velika pokraj Po-

Najve i problem koji mu i ovu najzna ajniju me imursku turisti ku destinaciju jest popunjenost smještajnih kapaciteta

TURISTI KA zajednica op ine Sveti Martin na Muri

Pove ani broj no enja i dolazaka U Turisti koj zajednici op ine Sveti Martin na Muri vrlo su zadovoljni rezultatima ostvarenim u minuloj godini.

Najbolje rezultate od subjekata ostvario je Spa@Sport Resort u Toplicama Sveti Martin, koji bilježi 29.572 dolaska turista i 67.465 no enja, što je za nekoliko tisu a više nego u prethodnoj godini i, kada je rije u turizmu, znatno više od planiranih 50 tisu a. Pove anje broja dolazaka i no enja turista bilježe i selja ka doma instva, što pokazuje kako je podru je cijele op ine zanimljivo turistima. Od mani estacija,

najbolje je Martinje, zatim Dani turizma, Vincekovo, Spust murskih ladji, Krampuslau , Panonski maratom triju država, Haluicanum trophy, te adventi i do ek Nove godine.

Sve ove priredbe, samo sadržajem znatno bogatije, održat e se i ove godine, prva je održana ve u nedjelju – Vincekovo 2014., a potom slijedi Valentinovo i Dan žena. Izborom Ivane Živ ec za direktoricu TIC-a svetomartinska Turisti ka zajednica želi izraditi što više projekata iz kojih e se prikupiti novac za ure enje prostora uz rijeku Muru, kojoj je op ina sve više okrenuta. (sm)

žege, a prije toga je preuzeo hotel "Picok" koji je Podravska banka tako er imala u svojem vlasništvu nakon što su propali Višnja i Zdravko Pevec.

U sklopu Sportsko-termalnog kompleksa Sveti Martin nalazi se hotel "Gol er" s etiri zvjezdice i 157 soba. U kompleksu su i 84 apartmana, bazeni s termomineralnom vodom, igralište za gol i sportska igrališta.

Najve i problem koji mu i ovu najzna ajniju me imursku turisti ku destinaciju je popunjenost smještajnih kapaciteta.

Prije to no dvije godine su ina e iz menadžmenta Toplica otišli ljudi Rudol a Radikovi a, tako da je od 1. sije nja 2012. godine elni ovjek tvrtke bio Thomas Temmel (41), me utim, o ito poslovni rezultati nisu bili na nivou o ekivanja.

MALIM I SREDNJIM poduzetnicima pruža se prilika da povuku bespovratna sredstva iz EU

Poduzetnicima od pola do tri i pol milijuna eura bespovratnih sredstava Malim i srednjim poduzetnicima pruža se prilika da povuku bespovratna sredstva iz EU u minimalnom iznosu od pola milijuna eura, odnosno maksimalnom iznosu do 3,5 milijuna eura.

Prezentacija kako povu i bespovratna sredstva održana je u prostorima Županijske gospodarske komore u ponedjeljak, a prezentaciju je organizirao Centar za EU pri HGK-u.

Još 21. prosinca 2013. raspisan je natje aj za pove anje konkurentnosti gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poduzetnika.

Sredstva e se korisnicima ispla ivati u nekoliko obroka, ovisno o potrebama korisnika, no nakon provo enja odre enih aktivnosti i pla anja ra una, a te su aktivnosti u pravilu gradnja i rekonstrukcija i opremanje objekata, zatim aktivnosti vezane uz promociju rezultata, treninzi osoblja i troškovi konzultanta.

Do 3,5 milijuna eura u kunama Korisnik može dobiti po jednom projektu od pola milijuna do 3,5 milijuna eura u kunama u maksimalnoj protuvrijednosti.

To zna i da minimalna vrijednost

projekta iznosi milijun eura ukoliko je rije o ulaganju srednjih poduzetnika, ukoliko je postotak potpore 50 posto, odnosno negdje oko 833 tisu e eura ukoliko je rije o malim poduzetnicima ili mikro poduzetnicima, s obzirom na to da je razina potpore u njihovom slu aju 60 posto.

Projekti e biti ugovoreni do 30. lipnja ove godine, s time da moraju biti okon ani do 31. srpnja 2016. godine.

Da bi poduzetnici dobili novac, moraju ispunjavati nekoliko op ih uvjeta. Imati registrirano poslovanje u Hrvatskoj, imati zaposlene, pozitivno poslovati u 2012. i 2013. godini i osigurati financiranje samog projek-

ta, budu i da nitko ne e dati unaprijed novac za nešto što nije napravljeno.

No u ovom natje aju postoji mogu nost dobivanja avansa u iznosu do 30 posto od utvr ene potpore, nakon potpisivanja ugovora. A povrat sredstava po projektu odvija se kvartalno nakon dovršetka odre enih radova koji su obavljeni u tom roku.

Potpora za široki krug potencijalnih korisnika Samim natje ajem definiran je široki krug potencijalnih korisnika potpora u malom i srednjem poduzetništvu. - Postoji nekoliko desetina razli itih klasifikacija djelatnosti, dok su druga skupina poduzetnika

koji se posebno prepoznaju kroz jednu podgrupu u natje aju pružatelji hotelskih usluga, kazao je Saša Bukovac, pomo nik direktora Centra za EU pri HGK-u. Hrvatska gospodarska komora provodi aktivnosti za promociju ovog natje aja zajedno s Ministarstvom poduzetništva i obrta uz HBOR-a, vrlo esto i uz predstavnike Hrvatske udruge banaka i drugih institucija koji tako er aktivno sudjeluju u promociji te koji e sudjelovati u implementaciji ovog natje aja.

Više o samom natje aju, kao i natje ajnu dokumentaciju možete prona i na sljede em linku:http://www. minpo.hr/de ault.aspx?id=515.

(BMO)

31. sije nja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

ISPITIVANJE bušotine u Draškovcu pri kraju, slijedi testna faza projekta

Velika o ekivanja od projekta Draškovec više nisu samo san Ispitivanje bušotine izvode slovenska tvrtka “Petrol-Geotherm” i zagreba ki Crosco, a dobiveni podaci poslovna su tajna investitora PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Radovi na bušotini u Draškovcu u punom su jeku i prva faza ispitivanja bušotine bit e gotova za oko dva tjedna, rekao nam je Peter Vesenjak, lokalni koordinator projekta “AAT Geothermae” u ime investitora iz Švicarske. Ispitivanje bušotine izvode slovenska tvrtka “Petrol-Geotherm” i zagreba ki Crosco, a dobiveni podaci su, jasno, poslovna tajna investitora. Dobivena je koncesija za rudarske radove i potvr en rudarski projekt koji je potreban za kandidiranje za sredstva iz Europske unije.

Sufinanciranje iz EU fonda Cjelokupni projekt, a to zna i i toplice i geotermalna centrala, prošao je više preliminarnih krugova ocjenjivanja pri Europskoj komisiji te ušao u najuži izbor za prijavu za natje aj “NER 300” za Regionalni razvojni fond Europske komisije, koji e biti raspisan 20. velja e, a koji su inancira inovativna rješenja za podru je obnovljivih izvora energije, i to kao jedini takve vrste i iz Hrvatske. O ekuje se i da e naša ministarstva podržati cijeli projekt kao strateški, a prema Zakonu o strateškim investicijama, te ga kandidirati. Sadašnja ispitivanja bušotine u direktnoj su vezi s gotovim projektom za natje aj, naime, ekaju se rezultati ispitivanja radi upotpunjenja projekta za izgradnju toplica.

Cijeli je projekt prošle jeseni u glavnim crtama predstavljen u Gradu Prelogu, kad je naglasak stavljen na prido-

Ispitivanje bušotine u Draškovcu privodi se kraju

bivanje elektri ne energije iz plina koji je pomiješan s vodom, a koji bi sagorijevao u zatvorenom sustavu, a potom se CO2 vra ao natrag u podzemlje. Kako je poznato, glavni investitor cijelog projekta je Bodo von Doring iz Švicarske, dok su manji investitori projekta Draškovec Peter Vesenjak iz Slovenije i Josip Kobal iz Draškovca.

Testni rad geotermalne elektri ne centrale u prolje e Nakon ispitivanja bušotine, u proljetnim mjesecima uslijedit e testni rad, pokusno korištenje plina iz podzemlja i rad manjeg generatora za proizvodnju elektri ne energije. Ako sve bude teklo kako je predvi eno, potom e se izbušiti dodatne ulazne i izlazne bušotine za pove anje snage, u kona nici do desetak megavata ukupno. Na taj bi

GLOBALNO I LOKALNO

U

sred Me imurja ve najmanje jedno desetlje e postoji zona sumraka o kojoj se ne piše, ne uje, ne zna i ne politizira, ve se tu i tamo spomene negdje u ve ernjim satima u nekoj zadimljenoj kr mi kao argument za i protiv. Ta zamra ena zona sumraka nije plod mašte, ve neispunjenih politi kih obe anja. ije rije o znanstvenoj fantastici, ve o velikoj nepostoje oj županijskoj gos-

N

Poja an geotermalni sustav - EGS U Draškovcu e biti primijenjen najnoviji tehnološki postupak, takozvani poja an geotermalni sustav - EGS. Pri-

Mogu e i aktiviranje bušotine “Me imurje II” u Donjem Mihaljevcu Pokretanje projekta Draškovec uskoro bi moglo zapo eti davati rezultate i na neo ekivanom planu.

Naime, prije dvije godine došlo je do incidenta u Donjem Mihaljevcu kad su gra ani traktorima zaprije ili dolazak INA-e na bušotinu “Me imurje II” jer se pronio glas da e se kroz tu bušotinu u podzemlje utiskivati sme e, što nije bilo to no.

Ta se bušotina lako može uvezati u sustav bušotina kod Draškovca te bi se tako moglo dobiti veliko podzemno geotermalno polje. To bi pak za Donji Mihaljevec i okolna naselja zna ilo mogu nost izgradnje plasteni-

ka i jeftinu poljoprivrednu proizvodnju, jer bi energija iz podzemlja bila jeftinija nego druge vrste energije. No takva promišljanja za sada su samo neiskorištene ideje i potencijali koji e postati aktualni u narednim godinama, što pak ovisi o uspjehu projekta Draškovec. Naime, im se pokaže da je projekt Draškovec uspješan razvojni projekt, mogu i e biti i drugi sli ni projekti, tim više što je podzemlje Me imurja vru e. To zna i da e ove i narednih godina sve o i biti uprte u Draškovec i kao razvojni projekt i kao pilot projekt nove tehnologije koji je ekološki osviješten.

Zona sumraka na ekanju

podarskoj zoni na podru ju op ina Orehovica i Mala Subotica uz autocestu, blizu ulaza na nju, koja je trebala zapošljavati nekoliko tisu a ljudi. o sada su se izmijenila etiri me imurska župana, a od zone ni traga ni glasa, osim u nekim dalekim planovima koji stalno propadaju. Zanimljivo je da se i nakon više od desetlje a nije maknulo od po etka, to nije, po etka za pravi po etak.

D

na in u Draškovcu najprije zapo ela proizvodnja elektri ne energije, a usporedo bi zapo eli radovi na projektu toplica i lje ilišno-turisti kog kompleksa.

U svemu je najvažnije to što je projekt Draškovec napokon zapo eo, možemo mu jedino zaželjeti sre u da što prije zaživi. Ova godina bit e presudna za projekt, kad e kona no sve biti poznato.

Kako je rije o potpuno novoj EGS tehnologiji koja se tek zapo ela primjenjivati u svijetu, mogu e su i poteško e koje e se otklanjati u hodu, no ne o ekuju se ve i problemi u realizaciji, tim više što je rije o zatvorenom krugu.

K

onkretno, potrebna je geodetska podloga za izradu geodetske podloge zone, što bi onda bio prvi korak. Ta nulta geodetska podloga za podlogu koja još nije ni pravi po etak stoji preko milijun kuna. Ve jedno desetlje e nitko za to nema novac.

Kako novca ipak ima za mnogo toga drugoga, o ito je da nedostaje prave politi ke volje i prave vizije. Oni nešto upu eniji re i e da nema investitora, kao što ih nema ni

u pojedinim op inama. No to naprosto nije argument koji bi bio prihvatljiv, investitori bi se sigurno našli da im se ponudi nešto konkretno.

Kako je zona nepostoje a i zamra ena, to nije mogu e. ako je prije nekoliko godina bilo ozbiljnih ponuda koje su ignorirane jer nije bilo uvjeta. Jedan ovjek našeg porijekla koji je na visokom položaju u ameri koj zrakoplovnoj industriji tada je ponudio da se usred našeg kraja

T

izgradi tvornica za dijelove ameri ke zrakoplovne korporacije “Boeing”. o etni pristupni uvjet za pregovore tada je bio da je za tvornicu potrebno najmanje dvadeset ili trideset hektara površine i pristup autocesti. Ideja ja propala jer u našem kraju ne postoji velika gospodarska zona uz autocestu, zapravo postoji na papiru kao zona sumraka, pa se velikim investitorima nema što ponuditi.

P

je se kod geotermalnih izvora koristila samo topla voda, no danas je mogu e koristiti ulazne i izlazne bušotine, odnosno kružni zatvoreni krug za dobivanje tople vode i energije, a ako je u vodi plin, onda i pridobivanje plina. Pomo u EGS tehnologije koristi se toplina stijena u podzemlju za zagrijavanje vode, tako da se stvori geotermalni izvor u vru oj stijeni utiskivanjem hladne vode kroz takozvanu hidrauli ku stimulaciju - HDR. No bušotina u Draškovcu ima dovoljno tople vode i plina u njoj, pa e postupak biti jednostavniji.

EGS sustavi trenutno se razvijaju i testiraju u Francuskoj, Australiji, Japanu, Njema koj, SAD-u i Švicarskoj.

Komercijalni projekti u fazi su razvoja u Velikoj Britaniji, Australiji, SAD-u, Francuskoj i Njema koj. Australija danas ima 33 tvrtke za upoznavanje, bušenje ili razvoj EGS projekata.

Nisu poznati zna ajni štetni utjecaji EGS projekata.

Za sada se zna da je EGS projekt prekinut 2009. godine u Bazelu u Švicarskoj zbog takozvane potencijalne inducirane seizmi nosti, mogu nosti nastanka manjih potresa zbog karakteristika stijena u podzemlju te regije. Naime, teku ina se pod pritiskom pumpa vra a natrag u stijene, što onda širi pore u stijeni, što je zapravo uobi ajena tehnologija kod crpljenja nafte ili plina iz podzemlja.

Projekt “AAT Geothermae Draškovec” e, me utim, jednostavno re eno, ono što uzme iz podzemlje vra ati natrag u podzemlje, s time da e umjesto plina vra ati CO2, tako da je pogodan i za okoliš.

U velja i i ožujku, odnosno u proljetnim mjesecima o ekuje se prelazak na drugu testnu fazu projekta, no najvažnije je u ovom trenutku da je projekt pokrenut nakon višegodišnjih o ekivanja.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Nema opijanja ni reme enja mira na javnim mjestima PIŠE: STJEPAN MESARI

Kolegij Grada Mursko Sreediše bavi se izme u ostalog i ponašanjem gra ana, mladeži i maloljetnika, poglavito kada se radi o javnim mjestima, javnim površinama i ugostiteljskim objektima. Opijanje maloljetnika u Gradskoj lu ici te u Gradskom parku zadavalo je gradskim elnicima, policiji i gra anima velike nevolje i neugodnosti. Razmišljalo se o postavljanju videonadzora, a

- Novost je što su Romkinje po ele prijavljivati nasilje po injeno nad njima, kazao je Marinjo Furdi, zamjenik na elnika PP-a Mursko Središ e

poja ane su i policijske ophodnje. ini se kako su problemi ipak razriješeni, zahvaljuju i policiji, Vije u za prevenciju, ali i samoj mladeži koja je o ito shvatila kako javne površine nisu mjesto na kojem se može ponašati po svome te da su prostori uz Muru namijenjeni i drugim ljudima, koji se žele odmoriti, uživati u istom zraku i miru.

- Mogu sa zadovoljstvom ustvrditi kako se na javnim mjestima i ugostiteljskim objektima puno manje piju alkoholna pi a, a nema ni drugih oblika reme enja javnog reda i mira.

Grad Mursko Središ e nije grad slu aj nego je sve ugodniji za bivanje njegovih stanovnika i gostiju. Šteta što su se dogodile one kra e krajem prošle godine, pogotovo šteta za sitni ke Rome, kojima su ta zbivanja pokvarila sliku u o ima drugih ljudi, rekao je Marinjo Furdi, zamjenik na elnika PP-a Mursko Središ e, dodaju i kako se na javnim mjestima gotovo ne konzumira droga, jer lani su prona ena tek dva smotuljka marihuane. Da se

Novi sastav Vije a za prevenciju

- Istina je kako je manje opijanja na javnim mjestima, u kr mama i kod škole, kažu policajci, školska ravnateljica i predstavnica CZS-a

stanje s opijanjem maloljetnika na javnim mjestima smanjilo, a na odre enim mjestima i iš eznulo, rekla je predstavnica Zavoda za javno zdravstvo, a priklju ila se i školska ravnateljica Marija Trstenjak.

Romkinje prijavljuju nasilje nad njima Na skupu se govorilo o životu s Romima iz Sitnica.

Njihov predstavnik i ujedno predsjednik VMO-a Sitnice Milorad Mihanovi rekao je kako u naselju nema ve ih ekscesa, a oni koji jesu djelo

su uglavnom ve osu ivanih i zatvaranih osoba, dodaju i kako Romi iz Sitnica osu uju i preziru one sumještane koji su krajem prošle godine no u provaljivali u obiteljske ku e i krali skupocjenosti.

Policajac Furdi rekao je kako se doga a da Romi kradu Romima, što je novi vid po injenja kaznenih djela me u romskom populacijom.

Novost je i što Romkinje prijavljuju one koji nad njima ine nasilje, što isto tako pokazuje da se nasilnici više ne e bahatiti i skrivati svoja nedjela.

Na upit predsjednika Vije a za prevenciju Dražena Srpaka kakva je situacija s trgovinom u Štrukovcu, koja je godinama bila meta provalnika i nasilnika, Furdi je odgovorio kako je stanje mirno i dobro otkako je po initelj ranijih provala, kra a i nasilja u zatvoru. Bilo je i rije i o sme u i otpadu u romskom naselju Sitnice, te je Romima poru eno kako Grad više ne e besplatno odvoziti otpad koji Romi donose u naselje, kako bi s njega uzeli što mogu prodati, a ostalo bace na površinu.

Vije e za prevenciju Grada Mursko Središ e ine: Dražen Srpak, gradona elnik, Miljenko Vrbanec, na elnik PP-a Mursko Središ e, Ivica Maltari , kontak policajac, dr. Biserka Gori anec, lije nica, Alenka Bili , CZS, Marija Tarandek, ravnateljica OŠ, Dragutin Belše, komunalni redar, Milorad Mihanovi , predstavnik Roma, Zlatko Rihtarec, NK Rudar, i Stjepan Mesari , novinar.

Odbor za promet ine: Zvonko Vrtari , Antun Šimuni , Miljenko Štefani i Miljenko Vrbanec. (sm)

CRNA KRONIKA SNJEŽNI VIKEND donio niz prometnih nesre a

Voza ica se na mokrom kolniku zabila u automobil druge voza ice i dvije putnice Tijekom proteklog vikenda na me imurskim prometnicama dogodile su se tri prometne nesre e s ozlije enim osobama, izvijestila je PU me imurska. U petak u 6.50 sati na županijskoj cesti izme u Murskog Središ a i Hlapi ine desila se prometna nesre a u kojoj 53-godišnja voza ica osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka iz Murskog Središ a kretanje vozila nije prilagodila osobinama i stanju ceste (zavoj, kolnik mokar) i atmosferskim prilikama (padao snijeg), zbog ega je u desnom zavoju izgubila nadzor nad upravljanjem vozilom i djelomi no prešla na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim lijevim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio osobnog automobila, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 44-godišnjakinja iz Leskovca.

U prometnoj nesre i lakše je ozlije ena 53-godišnja voza ica i dvije putnice iz njezinog vozila, dok je jedna putnica teže ozlije ena i nakon lije ni kog pregleda zadržana je na lije enju u Županijskoj bolnici akovec.

Protiv 53-godišnjakinje e se podnijeti kaznena prijava op-

inskom državnom odvjetniku u akovcu. Zbog prometne nesre e tom je cestom obustavljen sav promet u vremenu od 7 do 8.50 sati.

42-godišnjak automobilom udario biciklistkinju U petak oko 13.40 sati na županijskoj cesti izme u naselja ehovec i Prelog 42-godišnji voza osobnog automobila iz ehovca brzinu kretanja vozila nije prilagodio stanju ceste (kolnik prekriven ugaženim snijegom) te atmosferskim prilikama (padao snijeg), zbog ega je na ravnom dijelu ceste izgubio nadzor nad upravljanjem vozilom. Pri tome je došlo do zanošenja vozila na kolniku i udara desnom bo nom stranom vozila u lijevu bo nu stranu bicikla, kojim je iz suprotnog smjera uz desni rub kolnika upravljala 55-godišnjakinja iz Preloga.

Nakon udara došlo je do silaska automobila, voza ice bicikla i bicikla izvan kolnika na poljoprivrednu površinu. Voza ica bicikla je prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teže ozlije ena, te je zadržana na lije enju. Pro-

tiv 42-godišnjaka e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

U sudaru kod Štefanca teško ozlije en 28godišnjak U subotu oko 21.20 sati na državnoj cesti kod naselja Štefanec dogodila se prometna nesre a u kojoj je 28-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka iz Orehovice, upravljaju i u vrijeme dok je u krvi imao alkohol od 1,74 g/kg, u desnom zavoju vozilom prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. Prednjim dijelom vozila udario je u prednji dio osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 41-godišnjak iz Vratišinca.

Oba voza a su nakon prometne nesre e vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je 41-godišnjak lakše ozlije en, a 28-godišnjak teže, i zadržan je na lije enju.

U vezi s prometnom nesre om podnijet e se posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Vlasnici šume ostali bez 28 stabala DOMAŠINEC - U razdoblju od 15. listopada 2013. do 24. sije nja 2014. godine u polju zvanom Sveti Ivan kod Domašinca nepoznati je po initelj u šumi, vlasništvo 54-godišnjakinje iz Belice i

56-godišnjaka iz Ivanovca, porušio i ukrao 19 stabala graba. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od više tisu a kuna.

Tako er, u razdoblju od 6. do 20 sije nja u polju zvanom

Sveti Ivan, kod Domašinca, nepoznati je po initelj u šumi, vlasništvo 58-godišnjaka i 65-godišnjaka iz Savske Vesi, motornom pilom porušio i ukrao jedno stablo hrasta lužnjaka i osam stabala graba.

Otkriveni kradljivci bakra i željeza MURSKO SREDIŠ E, PIŠKOROVEC - Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem nad 19-godišnjakom iz Murskog Središ a sumnja se da je on u razdoblju od 3. do 5. kolovoza 2013. godine u šumi zvanoj Brezje kod Murskog Središ a s porušenoga elektri nog stupa ukrao 390 metara bakrenoga elektri nog kabla, vlasništvo poduze a iz akovca, koje je time oštetio za 18.947,25 kuna. Sumnja se da su isti 19-godišnjak, 20-godišnjak iz Piškorovca i 23-godišnjak iz Svetog ur a, tako er 19. kolovoza 2013. godine oko 22 sata, u Ulici Nikole Tesle i

Poljskoj ulici u Murskom Središ u sa stupova dalekovoda u vlasništvu istog poduze a, koji nije bio u funkciji, ukrali oko 900 metara bakrenog užeta, ukupne težine 160 kg. U ovom kaznenom djelu materijalna šteta iznosi 11.486,60 kuna. Protiv svih po initelja e se podnijeti kaznene prijave op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Tako er provedenim kriminalisti kim istraživanjem nad 26-godišnjakom iz Sigetca te 20-godišnjakom i 19-godišnjakom iz Paraga utvr eno je da su 9. sije nja izme u 18 i 18.30 sati u

Zrinsko-frankopanskoj ulici u akovcu, ispod cestovnog nadvožnjaka, na otvorenoj željezni koj pruzi koja je u fazi rekonstrukcije ukrali sedam komada željezni kih tra nica ukupne dužine 14,72 m i stari kolosije ni pribor, vlasništvo poduze a iz Zagreba, izvijestila je PU me imurska.

Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna.

Ukradeni predmeti oduzeti su od 26-godišnjaka i vra eni vlasniku, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ukradena odje a s izložbenih lutaka AKOVEC - Tijekom no i s petka na subotu u vremenu u akovcu, u Ulici kralja Tomislava, došlo je do nesvakidašnje kra e. Naime, nepoznati

po initelj je s izložbenih lutaka ostavljenih u hodniku zgrade skinuo i ukrao razne odjevne predmete, vlasništvo poduze a iz akovca. Materi-

jalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

31. sije nja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

FRANJO BUKAL, na elnik op ine Orehovica, pronašao rješenje za nelegalno odlagalište sme a u romskom dijelu naselja

Mještani za sanaciju divljeg deponija ne e platiti ni kunu

Sredstva u iznosu od 1,4 milijuna kuna osigurali su Ured za ljudska prava i Fond za zaštitu okoliša, u iznosu od oko 1,1 milijun kuna, te Me imurska županija blizu 300.000 kn Od 2011. godine jedan od ve ih problema u op ini Orehovica je sanacija deponija u romskom naselju Orehovica. Naime, prilikom gradnje ceste kroz naselje nai eno je na ve i deponij otpada koji valja sanirati.

Na elnik op ine Franjo Bukal kaže: - Da projekt gradnje ceste u romskom naselju i sanacije deponije ne stoji, jer država pla a kamate, nadali smo se da emo dobiti sredstva za sanaciju deponija od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Za sanaciju potrebno 1,4 milijuna kuna - Rije je o ukupno 1,4 milijuna kuna potrebnih za sanaciju deponija u romskom naselju. Kako je Op ina siromašna i nema novac, nastojali smo svoj dio sredstava za sanaciju osigurati iz drugih izvora.

U više navrata razgovarao sam i s premijerom na tu temu, kao i s mnogim ministrima, svi su obe avali, no konkretnih rezultata nije bilo, a vrijeme je prolazilo.

Prema kriterijima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, bilo je dogovoreno da on za sanaciju deponija osigura 60 posto sredstava, a Op ina i Županija 40 posto sredstava. No sve je ostalo na tome, mi nismo imali sredstva, Op ina je zadužena.

Natezali smo se uz mnogo sastanaka više od godinu dana kako osigurati sredstva jer Op ina nema novac, da je platila za deponij, sve bi drugo stalo. Tako smo pregovarali na sve strane, sa svima koji mogu pomo i.

Napokon smo od Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine dobili lijepu vijest da je taj Ured odobrio 281.000 kuna za sanaciju deponija u romskom naselju Orehovica. Tijekom 2013. godine pristiglo je iz Ureda 140.000 kuna, a 141.080 kuna sti i e ove godine. Na taj smo na in stvorili uvjete da s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost napokon potpišemo ugovor, prije to nije bilo mogu e.

Fond e po tom ugovoru osigurati 843.240 kuna za sanaciju deponija u romskom

naselju u Orehovici, Ured za ljudska prava i nacionalne manjine 281.000 kuna, a ostatak bi trebala platiti Me imurska županija, što je dogovoreno, kazao nam je na elnik Orehovice.

Deponij e sanirati grupa “ akom” s kooperantom Miši em - Prije nekoliko dana, 22. sije nja, predana je u Fond sva potrebna dokumentacija za sanaciju deponija u romskom naselju i troškovnik koji je potpisan te ugovori s izvo a ima. Deponij e sanirati akom sa svojim kooperantom Miši em, oni su, naime, na natje aju za javnu nabavu uz više ponuda na-

stupili zajedno i ponudili najmanju cijenu od 1,4 milijuna kuna. Radovi bi trebali zapo eti kad vremenske prilike dozvole.

Nisam htio potpisati ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost sve dok nije bila zatvorena financijska konstrukcija, da sam to prije u inio, to bi bilo protuzakonito.

U ovom trenutku Fond je odobrio sredstva, a eka se samo potpis ugovora. Pokušat u osigurati još dio sredstava iz drugih ministarstava, ako e biti mogu e.

Op ina za deponij ne e dati ni lipu - Od po etka sam zauzimao stav da sam odgovo-

ran gra anima Orehovice i da kao na elnik op ine ne mogu za sanaciju deponija u romskom naselju zbog premalog prora una izdvojiti više ni lipu iz op inskog prora una, to je napokon sagledano. Naime, samo prošlu godinu potrošili smo za 187 metara ceste u romskom naselju i postavljanje šatora, a što je bio jedan od programa i projekata, ak 403.000 kuna iz op inskog prora una, tako da smo se morali zadužiti. Za Op inu su to bila i jesu velika sredstva, gotovo pola izvornih prihoda. Na kraju sam zbog mnogih prigovora gra ana i mještana Orehovice te napora da realiziram program, za koji je nedostajao novac,

Nekoliko milijuna godišnje više u prora unu zahvaljuju i projektima i programima Op ina Orehovica po prihodima je jedna od najsiromašnijih županija i ispod je državnog prosjeka razvijenosti. Konkretno, godišnji BDP po stanovniku op ine Orehovica iznosi 675 kuna, a, primjerice, u Gradu akovcu oko 3.700 kuna, iznosi na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal, što je ak sedam puta

manje. - Realni izvorni prihodi op ine iznose oko 1,2 milijuna kuna, no svake godine prora un se planira na barem 4 do 5 milijuna kuna te se potom pomo u projekata i programa traže sredstva. Na taj je na in usprkos veoma malom prora unu u Orehovici izgra ena nova osnovna škola, koja ve pu-

nih šest godina eka svoju sportsku dvoranu i u koju je uloženo oko 7,8 milijuna kuna. U ure enje romskog naselja u Orehovici uloženo je kroz programe oko 7,7 milijuna kuna, gotovo sve izvanprora unskih sredstava koja su dobavljena kroz razvojne programe i natje aje.

završio u bolnici. Ne želim da se to ponovi.

Ipak moram biti na kraju zadovoljan, nakon više godina uspio sam zatvoriti financijsku konstrukciju za sanaciju deponija u romskom naselju, no trajalo je i stajalo živaca, rekao je Franjo Bukal, uz napomenu da mu je sad glavna briga i nastojanje da prona e na in za izgradnju školske sportske dvorane.

Trebalo bi prona i oko sedam milijuna kuna, stupovi za dvoranu ve šest godina stoje, kao i neispunjeno obe anje ministra. U me uvremenu su izgra eni stupovi za školsku dvoranu u Gori anu i Kotoribi, gdje je SDP na vlasti.

(J. Šimunko)

- Zbog mnogih prigovora gra ana i mještana Orehovice te napora da realiziram prošlogodišnji program za boljitak Roma, a za koji je nedostajao novac, završio sam u bolnici.

Ne želim da se to ponovi, poru uje Bukal

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

TRIDESETAK godina žitelji Prapor ana ukazuju na problem visokonaponske mreže na koju pada granje i drve e, ali uzalud

SVETI JURAJ NA BREGU

Tvrtka “TEAM” završava sportsku dvoranu Nadležno Državno povjerenstvo za žalbe u slu aju izgradnje sportske dvorane i dogradnje Osnovne škole I. G. Kova i a u Pleškovcu odbilo je prigovore Tim-gradnje iz Zagreba i urkina iz akovca, koji su uložili žalbe na odabir izvo a a radova na spomenutim objektima.

Ove dvije tvrtke žalile su se na izbor poduze a “TEAM” iz Murskog Središ a, koje je na raspisani natje aj dostavilo najpovoljnije uvjete i nakon toga izabrano za izvo a a radova. Prema rije ima na elnika op ine Sveti Juraj na Bregu An elka Nagrajsalovi a, kojeg je ova vijest obradovala, to zna i kako sada slijede dogovori s TEAM-om o po etku radova vrijednih oko etiri milijuna kuna.

Podsje amo, dvoranu u Pleškovcu zapo eo je graditi Fenix iz Slavonskog Broda, koji je odlukom nadležnog Ministarstva zbog nepoštivanja rokova morao napustiti gradilište. Ukupna vrijednost sportske dvorane i dogradnje škole iznosi oko 12,5 milijuna kuna, po ocjeni stru nih ljudi - za potpuno dovršenje potrebno je šezdesetak radnih dana, a poduze e “TEAM” spremno je kroz nekoliko dana zapo eti, odnosno nastaviti radove u Pleškovcu.

(S. Mesari )

Zbog ne ije bahatosti i(li) nesposobnosti, desetak puta svake zime ostaju bez struje - Godinama upozoravamo akove ku Elektru i njezine djelatnike na ogroman problem, ali sve ostaje po starom. Bandere su ve polomljene, elektri ari se mu e, a mi smo bez struje, kaže Franjo anadi PIŠE: STJEPAN MESARI

Osamdesetih godina prošlog stolje a akove ka Elektra postavila je bandere (elektri ne stupove) na kojima se nalaze žice koje visokonaponsku struju dovode do transformatora u Prapor anu, odakle se struja putem niskonaponske mreže distribiura potroša ima. U samom po etku ljudi su ukazivali na nelogi nost izabranog predjela kojima e prolaziti vodovi. Ali u ono vrijeme ljude se baš i nije slušalo, nitko se nije usudio pobuniti, premda su se štete javljale svaki mjesec, kažu nam poje-

dini mještani, od kojih su neki i konkretno ukazali na to što se doga a.

Drve e i granje slama se pod težinom snijega i pada na žice - Godinama ukazujemo na probleme koji se javljaju i ljeti i zimi, poglavito zimi, kada se granje drve a pod težinom snijega slama i pada na bandere i žice, te tako najmanje desetak puta kroz zimu ostajemo bez struje. Mi kao doma instva trpimo štete, a da ne govorimo koliko štete trpi Elektra, odnosno državni prora un iz kojeg se na kraju krajeva pla aju ova-

Franjo anadi pokazuje dotrajalost i posljednjega betonskog stupa, koji se svakog trenutka može srušiti i po initi ogromne štete

Visokonaponski vod prolazi podru jem gdje se svakog trenutka na žice može srušiti drvo

kve gluposti pojedinaca, kaže mještanin Franjo anadi.

- Vod prolazi uvalom izme u dva brijega na kojima raste drve e i kada padne snijeg to drve e ili granje se pod teretom snijega slama, pada na bandere ili žice i mi ostajemo bez struje. Kako je teren vrlo kriti an, ljudima iz Elektre treba dosta vremena da otklone kvarove. Bilo je slu ajeva da nam je otišao agregat za struju jer se uklju uje po nestanku struje, a kada ona do e onda je jak napon i sve pokvari. Poglavito nam je žao radnike Elektre koji se mu e da bi otklonili kvar. To su nadljudski napori, do i do bandera i ona se na njih penjati. Godine prolaze pa su tako uništene sve osim jedne betonske bandere i postavljene drvene koje se lakše zamijene, ali problem ostaje.

Potrebno je samo izmjestiti postoje i vod na uzvisinu na koju je jednostavniji pristup ili povu i podzemni kabel i sve bi bilo riješeno, kazao nam je tako er mještanin Prapor ana Franjo Petran.

Ljudi rade u nenormalnim uvjetima, a mi strepimo - Trpimo svi, a ini mi se samo zbog ne ije nesposobnosti ili bahatosti. Vrijeme je da se tome stane na kraj, jer sve je prešlo mjere normalnih doga aja, rekao nam je Franjo Petran iz Petranove ulice u Prapor anu, a s njegovim rije ima slažu se svi stanovnici sjeverozapadnog dijela naselja. Oni u jugoisto nom dijelu nemaju tih problema jer su povezani na mrežu koja dolazi iz Prekope.

Stvar je vrlo škakljiva i može rezultirati i ljudskim žrtvama jer podru je kroz koje prolazi visokonaponska mreža je krajobrazno i zaista komplicirano i zahtjevno. - Ljudi sada rade u nenormalnim uvjetima. Ljeti pak je problem što se grane lome ili savijaju do žica pod teretom liš a. Ne morate pitati Elektru, jer njima smo sto puta ovo rekli i ništa ne ine.

Ili su nesposobni ili neznalice.

Ovako ine štetu svome poduze u, državi i nama. A sve se dobrom voljom može riješiti

za par dana. Kakvo je stanje, sada mi smo u stalnoj brizi ho emo li ostati bez struje, kada i kako dugo. Imamo i druge naprave koje koriste struju, a nismo sigurni do kada ih možemo koristiti, kažu u obitelji Petran, ogor eni na Elektru što ovakvu sramotu ini i trpi više od trideset godina. Je li zbog nestru nosti, neznanja ili inata, teško je odgovoriti.

Sigurno je da nije dobro ni za koga, a najmanje za korisnike koji redovito pla aju Elektrine ra une, komunalnu naknadu i sve drugo, a ne mogu biti sigurni u redovito snabdijevanje strujom. Samo zato što netko ne želi zamijeniti desetak bandera podzemnim kablom ili premještanjem na drugu lokaciju. - Samo vama vjerujemo i molimo vas da ovo objavite kako bismo potaknuli Elektru ili ako treba i župana Posavca i na elnika Vi evi a da nam riješe ovaj problem, rekli su nam u obitelji Petran, obitelji koja ini nadljudske napore kako bi ovaj dio op ine i županije održala životnima.

GRAD akovec

Ugovori s devet braniteljskih udruga Vodstvo Grada akovca potpisalo je u petak s devet braniteljskih udruga s podru ja Me imurske županije ugovore o dodjeli inancijskih sredstava za programe u ovoj godini.

Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova poželio je udrugama uspješan rad u ovoj godini te naglasio da e potpisivanje ugovora dovesti do ve e transparentosti trošenja gradskih sredstava, a dogradona elnik Romano Bogdan istaknuo je da e potpisivanje ugovora biti stalna praksa ubudu e.

Pazit e se i na trošenje sredstava u udrugama i redovito podnošenje izvješ a,

TISU U kuna za svako novoro eno dijete na podru ju Grada

Ubrzan ritam isplata

Potpisivanje ugovora u vije nici Grada akovca

ako se izvješ e ne podnese, ne e biti sredstava za idu u godinu.

Na dodijeljenim sredstvima zahvalio je Dražen Tkalec, tajnik Koordinacije branitelj-

skih udruga iz Domovinskog rata Me imurske županije.

(JŠ, foto Vrzan)

Ve desetu godinu za redom, od 2005. godine, Grad akovec ispla uje naknade za novoro enu djecu. U tom razdoblju do danas je ispla eno ukupno nešto više od 2 milijuna kuna naknade. Proteklih godina zbog gospodarske krize naknade su ispla ivane i do godinu dana nakon predaje zahtjeva roditelja i potrebne dokumentacije.

Nov ana pomo iznosi 1.000 kuna i taj iznos ostaje nepro-

mijenjen. Od stupanja na dužnost nove gradske vlasti, na elu s gradona elnikom Stjepanom Kova em i zamjenicima Romanom Bogdanom i Mariom Medvedom, ubrzan je ritam isplata naknada, tako da je sada u tijeku isplata naknada za listopad, studeni i prosinac 2013. godine. U 2014. godini naknade e se ispla ivati jednom mjese no za sve zahtjeve predane prethodni mjesec. (BMO)

31. sije nja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODRŽANA KOORDINACIJA 12. SPUSTA MURSKIH LADJI

MALA SUBOTICA

Meteo legenda pustio u pogon meteorološku postaju Postao je poznat svojim legendarnim uzvicima “Ono!” i “ repi letijo!”, a video je do sada pogledalo 50.000 ljudi!

Sudionici koordinacije odlu ili su da se Spust održi 28. i 29. lipnja ove godine

Od Mureka do Dekanovca 28. i 29. lipnja ove godine Nakon što je prije dva mjeseca u Sloveniji održana prva, u utorak je u Svetom Martinu na Muri održana 2. koordinacija 12. me unarodnog Spusta murskih ladji 2014., na kojoj su sudjelovali predstavnici op ina i gradova iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Ma arske kroz koje e se Spust odvijati rijekom Murom, koja je poveznica ovih etiriju država i njezinih naselja. Na koordinaciji, koju su vodili predsjednik Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec i direktorica Turisti kog

ureda Ivana Živ ec, dogovoreno je da se spust održi 28. i 29. lipnja ove godine, a u slu aju da bude nevrijeme ili rijeka Mura visoko naraste Spust e se održati mjesec dana kasnije. Start Spusta je u austrijskom Mureku, a cilj u hrvatskom Dekanovcu. Spust e prolaziti kroz austrijske gradove Murek (Cmurek), Bad Radkesburg, slovenska mjesta Apa e, Tišinu, Petanjce, Ižakovce i Gibinu, hrvatska Sveti Martin na Muri, Žabnik, Mursko Središ e, Podturen i Dekanovec te ma arsku Kerku.

U POSJETU

Startnina ak 60 eura Startnina iznosi 60 eura po osobi, a svi koji žele na njemu sudjelovati trebaju se što prije prijaviti u Turisti kom uredu u Svetom Martinu na Muri.

Organizatori o ekuju i najviše bi željeli izme u 200 i 250 sudionika, no zbog pove anog zanimanja Slovenaca i Austrijanaca mogu je i ve i broj spustaša na tradicionalnim drvenim murskim ladjama, kao i drugim plovilima.

Prve reakcije kod nekih me imurskih ljubitelja aktivnosti na vodi je u vezi cijena koja je u ovo vrijeme kriza u iznosu od 450 kn za jedan spust pozamašna, ali o ito su prevladali stavovi onih koji su bogatiji, a to su Austrijanci i Slovenci koji si taj iznos mogu bez problema priuštiti.

Sljede a koordinacija e biti 8. svibnja 2014. u austrijskom Bad Radkesburgu s po etkom u 11 sati, i tamo e se utvrditi definitivni program te sve pojedinosti.

(Stjepan Mesari )

Veliki zaljubljenik u meteorologiju duži niz godina, Robert Šolti iz Male Subotice, nedavno je i službeno završio projekt meteorološke postaje "Crometeo“ u Maloj Subotici. Godinama je aktivan na Crometeo orumu, no posebnu je pozornost dobio kada je objavio videozapis velikog nevremena koje je pogodilo Malu Suboticu 22. svibnja 2009. Postao je poznat svojim legendarnim uzvicima “Ono!” i “ repi letijo!” u videouratku koji je i dan-danas iznimno popularan na webu.

- Projekt postavljanja meteo postaje u Malu Suboticu dugo sam planirao jer mi je to oduvijek bila velika želja. Godinama pratim, bilježim i otografiram vremenske (ne)prilike, a imati mjernu postaju u svom kraju nešto je neopisivo, rekao je za medije Robert Šolti .

Nova automatska meteorološka postaja uklju-

ŠRD “RIBICA” IZ TUR IŠ A

Jezero “Stara graba” zašti eno sustavom - ulovi i pusti - Krivolovaca ima, imam osje aj da ih je manje nego prije, no incidenata ima. Imamo velike površine pod vodom, ako želite pro i sve etiri grabe, treba vam pola dana, kaže Zdravko Dolenec, predsjednik ŠRD-a “Ribica” Stotinjak lanova ŠRD-a “Ribica” iz Tur iš a proteklu je subotu održalo svoju skupštinu, a najvažnije je da je donesena odluka da se najstarija bivša šudrana, nazvana “Stara graba”, koja se nalazi izme u Tur iš a i Kvitrovca, zaštiti sustavom “ulovi i pusti”. ŠRD “Ribica” je korisnik etiri ve e vodene površine, dužine i preko tri stotine metara, odnosno jezera koja su nastala tijekom eksploatacije šljunka.

Najstarije jezero nazvano “Stara graba” ve je obraslo raslinjem i uz njega je izgra ena ribi ka koliba društva.

Predsjednik društva Zdravko Dolenec kaže: - Jedno smo od najmasovnijih društava uop e u Tur iš u, a veseli nas što je me u nama starijim ribolovcima i dosta mladih. Naša je osnovna zada a uvati prirodu i na tome stalno radimo i pozivamo gra ane da svoje slobodno vrijeme iskoriste za šetnju u prirodi i druženje.

ila se u rad najve e mreže automatskih meteoroloških postaja u Hrvatskoj – Pljusak. com. Radi se o automatskoj meteo postaji WMR968 koja podatke na server šalje pomo u Cumulus so tvera. Web izvještaj osvježava se svakih pet minuta, stoga od sada temperaturu, vlagu, oborine, vjetar i ostale meteorološke parametre možete pratiti u realnom vremenu.

Želimo urediti šetnicu uz Staru grabu, u kojoj se nalaze sve vrste riba, pa ak i jedna Lignja (to je, naime, nadimak jednog ribi a koji je gotovo svakodnevno u prirodi).

Somovi dosežu i sto kilograma - Imamo somove do sto kilograma, šarane, velike amure, tolstolobike, a svake godine se poribljava. Godišnja iskaznica stoji 400 kuna, a lanska karta društva 100 kuna, dok je dnevna karta 60 kuna. Za ve e vodene površine kod Tur iš a saznali su ve i stranci, pa tako dolaze Austrijanci, esi, Nijemci, koji kampiraju po nekoliko dana, te naši gra ani iz Hrvatske, no smatramo da je to tek po etak razvoja turizma.

Protekle godine bilo je osam radnih akcija na ure enju Stare grabe i ribi kog doma te zbog priprema za natjecanja, a ove godine planiramo tako er više radnih akcija.

Na žalost, i dan-danas postoje pojedinci koji štete prirodi i ribljem ondu. Zatekao sam jednog ribi a koji je ‘haklao’ ribu s dvije trokrake udice, a to je najgore što se može u initi, riba se na taj na in rani i ugine.

Zatim imamo i dosta poteško a s ribi ima iz drugih društava. Ne bi vjerovali, ali doga a se da ribi i iz drugih društava do u loviti ribu k nama, da bi je onda pustili u svoje grabe.

Ima, naravno, i pojedinca koji ulove robu i odnesu je doma, a to danas više nije sportski ribolov. Ribu treba uvati kao i sve ostalo u prirodi. Ipak, barem se ini da je danas manje takvih incidenata nego prije, no ribi a je više. Stoga je krajnji as da zaštitimo prirodu.

Zaštita ribljeg fonda - Kako bi zaštitili riblji ond, odlu ili smo Staru grabu zaštititi od izlova ribe na na in da se tu riba može loviti samo sustavom ‘ulovi i pusti’.

To zna i da se riba iz te grabe ne smije nositi doma, ve samo ono što je to no odre eno. Naime, postoje propisi da ribi s vode može dnevno odnijeti nekoliko kilograma ribe, pa to može stvoriti po-

Zdravko Dolenec: - Riba se izlovljava više nego što bi trebala, zbog toga uvodimo sustav ‘ulovi i pusti’ na jezeru ‘Stara graba’

teško e. Postojale su i ideje da sustavom ‘ulovi i pusti’ zaštitimo sve etiri grabe, no od toga se odustalo, kako ne

bismo nanijeli štete doma im ribolovcima, da ipak ku i mogu donijeti svoju ribu.

(J. Šimunko)

David sim, David tam Na skupštini u subotu više je puta od strane pojedinih ribi a spomenuta tvrtka “David” na na in “David ovo, David ono”, koja se bavi eksploatacijom šljunka, no ne samo ona. Razlog spominjanja je u tome što povremeno dolazi do zamu ivanja jezera, a bilo je rije i i o uginu u ribe protekle godine, ne zna se razlog.

No, kako su ribi i samo gosti na pojedinim lokacijama šoder graba, koje koriste tvrtke koje imaju koncesiju, zaklju eno je da se ne ulazi u nepotrebnu sva u, kojih je do sada bilo, ve da se iskoriste druge mogu nosti. Tako, na primjer, da se utvrdi to no katastarsko stanje kako se ne bi dogodilo da se kopa izvan predvi enih gabarita. Naime, i tvrtka “David” zadužena je na svoj na in za o uvanje prirode i da ne zaga uje, jer je to svima u interesu, a iskopane grabe prije ili kasnije postaju nove vode za ribi e. Umjesto nesloge, dobro bi došla suradnja, jer se tako za prirodu može u initi mnogo više. (JŠ)

12

Kroz Međimurje

UDRUGA ZA PROMICANJE zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Me imurske županije održala prvu redovnu skupštinu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

DOBROVOLJNO VATROGASNO društvo Peklenica

U 2013. godini že medalje na sve st Samo siguran i zdrav Zaštita na radu i zaštita okoline važni su u životu ljudi, složni su lanovi Udruge

ovjek kvalitetno obavlja svoj posao Udruga je osnovana 13. srpnja 2013. godine i okuplja šezdesetak lanova, koji se bave zaštitom na radu te zaštitom radne i životne okoline u Me imurskoj županiji Svoju prvu redovnu godišnju skupštinu održala je Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Me imurske županije.

Skupština je održana u dvorani za sastanke akove kih mlinova u akovcu, a na njoj su izvješ a s osniva ke skupštine, održane 13. lipnja 2013. godine, podnijeli predsjednik Udruge Krunoslav Golubi , lanica Izvršnog odbora Dragana Vlahova i Nadzornog odbora Vanja Kutnjak. Govorili su i tajnik Udruge Dino Cmre njak, dopredsjednik Martin Suboti , te gosti skupštine Ljubomir Pintari , predsjednik Udruge za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, zaštitu okoliša i zaštitu od požara regije sjeverozapad iz Varaždina, njezin dopredsjednik Danijel Kurbanjev, tajnica Željka Lai i Darko Klari , lan Izvršnog odbora, i drugi. - Zaštita ljudi u radnoj i životnoj okolini vrlo je važna, jer samo siguran i zdrav ovjek može kvalitetno obavljati svoj posao. Isto

tako, ljudi koji žive u blizini tvornice ili proizvodnog pogona ugodnije se osje aju ako im je ‘susjed’ poduzeo sve potrebne mjere kako ne bi one istio njihovu životnu, a svoju proizvodnu okolinu, rekao je Sre ko Tot, lan Udruge i inženjer zaštite na radu.

Sudionici skupštine složili su se kako je potrebno održati više radnih sastanaka na kojima e se govoriti o novostima te potrebama djelovanja u segmentu zaštite okoliša u poduze ima i tvrtkama koje se bave posebnom proizvodnjom i koriste posebne energente i sirovine u preradi i proizvodnji.

Upravo radni sastanci, savjetovanja, stru ni obilazak tvrtki, kao i tematske aktualnosti povodom zna ajnijih datuma nazna eni su u Planu aktivnosti u 2014. godini.

Razdoblje od osnivanja do danas skupštinari ocjenjuju uspješnim, jer su ostvarene sve planirane aktivnosti.

(Stjepan Mesari )

elni ljudi Udruge

DVD Peklenica jove je godine proslavio 89 godina djelovanja, zbog ega se polako po elo razmišljati o obilježavanju idu e, okrugle 90. obljetnice rada DVD-a. DVD Peklenica ima ukupno 75 lanova, od toga 10 bez temeljnog ispita, 14 s temeljnim ispitom za ispitanog vatrogasca ili vatrogasca 1. klase, zatim 2 do asnika, 4 do asnika 1. klase, 2 vatrogasna asnika, 1 vatrogasnog asnika 1. klase, 7 veterana i 46 djece i mladeži, što je veliko bogatstvo ovog društva. Izvješ e o radu društva iznio je Nikola Vrši , zapovjednik DVD-a Peklenica.

U 2013. godini operativa je imala ukupno 39 radnih obveza: vježbe, natjecanja, radne akcije, dežurstva.

Operativa je tijekom prošle godine imala 8 intervencija, i to 3 gašenja požara: drveta u trupcu, požara slame u balama i požara automobila, te 5 tehni kih intervencija: ispumpavanje podruma, bunara, izgradnja ze jeg nasipa te ispiranje lu ice i šetnice uz Muru na zahtjev Grada Mursko Središ e.

Ipak, 2013. godina ostat e zapam ena po brojnim natjecanjima i žetvi medalja i pehara koje su ekipe DVD-a Peklenica donosile s raznih natjecanja. Na natjecanju Hrvatske vatrogasne zajednice u Beliš u žene mladež osvojile su tre e mjesto.

Na županijskom natjecanju za mladež i pomladak u Tur iš u, na kojem su nastupile 133 ekipe, ekipa djeca muški osvojila je tre e mjesto, a ekipa mladež žene tako er tre e mjesto.

U Svetom Martinu na Muri na natjecanju Vatrogasne zajednice podru ja osvojili su dva pehara: u kategoriji žene A tre e mjesto i muški B tako er tre e mjesto.

Vodstvo DVD-a Peklenica znatno je pomla eno - zdesna nalijevo: Zlatka Vrši , tajnica, Damjan Debelec, lan UO-a Kolari , predsjednik, i Gordana Mati , blagajnica DVD-a

Novi pred Darko Ko

Darko Kolari , novoizabrani predsjednik DVD-a Peklenica

DVD Peklenica ove godine održao je 89. skupštinu društva, koja je bila i izborna. Dosadašnji predsjednik društva Nikola Tkalec dao je ostavku dijelom iz zdravstvenih razloga, a dijelom i zbog neslaganja s nekim lanovima Upravnog odbora. Na skupštini je kazao da unato tome što ga nema u

DVD ukovec

Teška financijska situacija obilježila prošlu godinu Kao i svih dosadašnjih godina, lanovi DVD-a ukovec usmjeravali su prošle godine aktivnosti prema unaprje-

enju i razvoju vatrogastva.

Kako je istaknuo predsjednik Radovan Mar ec, iza vatrogasaca je financijski vrlo teška

godina. DVD ima 44 lanova, od kojih jednoga vatrogasnog asnika prve klase, dva po asna asnika, šest do asnika, dva vatrogasca prve klase, trideset ispitanih vatrogasaca i etiri lanova bez položenog ispita.

Prošle godine održano je pet sastanaka i nekoliko radnih akcija. Dvije muške ekipe nastupile su na vatrogasnom natjecanju Vatrogasne zajed-

nice Grada Preloga. Zbog teške financijske situacije, DVD nije bio na natjecanju u Svetoj Mariji. Tijekom prošle godine imali su dvije tehni ke intervencije ispumpavanja podruma kod etiri obitelji, te jedno gašenje požara na otvorenom, s vatrogascima DVD-a Sveta Marija. ukovec ima na svom podru ju državne šume i privatne šumarke te vo njake, a bli-

zu je i željezni ka postaja, pa je takve požare teško gasiti bez vatrogasnoga navalnog vozila.

Na skupštini su bili i saborski

zastupnik Dragutin Glavina, zamjenik gradona elnika Grada Preloga Zdravko Kvakan i drugi uzvanici.

31. sije nja 2014.

eli trane

, Nikola Vrši , zapovjednik DVD-a, Darko

dsjednik olari vrhu DVD-a i dalje ostaje na raspolaganju DVD-u. Na izbornoj skupštini, održanoj u subotu, 25. sije nja za novog predsjednika DVD-a Peklenice izabran je Darko Kolari , za njegova dopredsjednika Boris Škapin, a kao lan u Upravni odbor ušao je Zvjezdan Tuksar.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Na igrama vatrogasne mladeži u kategoriji djeca muški i djeca žene osvojena su prva mjesta, a u kategoriji ženske mladeži, DVD Peklenica II osvojio je drugo mjesto. U Križovcu na natjecanju upotrebe podzemnih hidranata žene mladež osvojile su prvo mjesto. Na memorijalu “ uro Oreški” u Šandorovcu ekipa mladež žene su tako er osvojile tre e mjesto.

Kako su djeca vatrogasci na brojim natjecanjima postigli zavidne rezultate, a istaknuli su se i dobrim vladanjem na kraju sezone natjecanja, nagra eni su kupanjem u Toplicama Sveti Martin, pri emu je u realizaciji nagradnog kupanja pomogao i gradona elnik Dražen Srpak.

No u godini uspjeha svoj doprinos dali su i veterani DVD-a Peklenica koji su zajedno s veteranima Vatrogasne zajednice podru ja na natjecanju i susretu veterana Vatrogasne zajednice Me imurske županije postigli prvo mjesto od 8 ekipa i za to osvojili pehar i prijelazni pehar.

Iz ovih rezultata na natjecanjima vidljivo je da se u DVD-u Peklenica puno radilo na uvježbavanju mladih i djece. Dugoro no na taj na in stvara se jedna pozitivna kultura vatrogastva koje ima zna ajnu ulogu u zaštiti tu e imovine i ljudi u vrijeme prirodnih neda a i požara. Uz to, mladi koji se pripremaju za natjecanja i u e vatrogasne vještine kvalitetno provode slobodno vrijeme, za što su nagra eni uspjesima na natjecanjima. Vodstvo DVD-a Peklenica znatno je pomla eno, što društvu osigurava kontinuitet i budu nost, a koliko shva aju važnost rada s mladima, govori i injenica da je etvrtu godinu za redom održana zasebno od velike i mala godišnja skupština DVD-a za djecu od 12 godina i mladež.

Na ovogodišnjoj skupštini DVD-a Peklenica bili su nazo ni Ivan Krištofi , zapovjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije, gradona elnik Dražen Srpak, predsjednica MO-a Ivana Maltari , zapovjednici podru ja, predstavnici susjednih DVD-a te mjesnih udruga. (bmo)

DVD Hodošan

Zapo ela akcija nabavke kombi vozila U subotu je održana godišnja skupština DVD-a Hodošan. Izvješ e o radu podnio je predsjednik društva Andrija Ilijaš, koji je uz ostalo naglasio da se najviše radilo na preventivi, posebno pregledu hidranata i kombajna za vrijeme žetvene sezone, uz osiguranje op inskih sve anosti i uz jedan manji požar. DVD Hodošan posebno njeguje me unarodnu suradnju s vatrogascima iz Ma arske. Protekle godine

ostvareno je ukupno 2010 sati rada. U društvu djeluje 40 seniora vatrogasca, 16 lanova vatrogasne mladeži te 9 starijih vatrogasca u pri uvi.

On se osvrnuo i na vozila u posjedu DVD-a. Kombi je protekle godine prevalio 1094 kilometara, a vozilo Nisan 1236 kilometara.

Ukupno je protekle godine za odlaske na natjecanje i vježbanje te obavljanje usluga prijevoza za druge mjesne

udruge s oba vozila prije eno 2330 kilometara, s time da nije bilo nikakve naknade za voza e.

Od ove godine zapo inje akcija nabavke novog kombija jer je postoje i star ve dvadeset godina i stalno se kvari, u emu se o ekuje pomo Op ine Donji Kraljevec i drugih. U planu je nabavka vozila koji stoji oko 180.000 kuna, pa je financijski plan društva za ovu godinu težak 219.000 kuna. (J. Šimunko)

Predsjednik DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš: - Kombi je star dvadeset godina, pokrenuli smo akciju za nabavku novog te o ekujem pomo Op ine Donji Kraljevec

VIJESTI JVP AKOVEC

Nikad više posla nego protekli tjedan, spasili i jednu ma ku U tjednom izvješ u vatrogasci JVP-a akovec od 19. do 26. sije nja intervenirali su ak dvadeset puta, što samo-

stalno, zajedni ki ili samo uz nadzor, tj. drugih DVD-a. Tako er se isto nastavilo i sredinom ovog tjedna, kada su in-

tervenirali prilikom eksplozije u Žiškovcu. ak desetak puta su intervenirali u uklanjanju srušenog stabla. Tako er su

rušili stabla, intervenirali prilikom požara, a tehni kom intervencijom spasili su i jednu ma ku. Svaka ast. ®

ISPITI za vatrogasce - suce

Prošlo tek 5 kandidata od 24 U akovcu je pred povjerenstvom za natjecanje HVZ-a u sastavu predsjednika Nedeljka Vukalovi a te lanove Zdravka Filipaja, Mije Brle i a i Mladena Kanižaja održano ponovljeno

pristupanje ispitu za vatrogasne suce koji u prvom roku nisu uspjeli skupiti najmanje 97 od mogu ih 100 bodova. Ponovljenom ispitu iz VZMŽ-a pristupilo je ukupno 24 kandidata, od

kojih je bilo 5 ''starih'' i 19 ''novih'' kandidata. Na žalost, i nakon prošlotjednog predavanja iz Pravilnika o vatrogasnim natjecanjima ispit je prošlo tek 5 kandidata. Od ega su prošla 2

VRJEDNOVANJE rada donjome imurskih vatrogasaca

Vatrogasci Svete Marije ponovno skupili najviše bodova Tro lano povjerenstvo u sastavu Ivan Krištofi , županijski vatrogasni zapovjednik, Andreas Lisjak, predsjednik, i Stanko Vugrin i , zapovjednik Vatrogasne zajednice podru ja op ina Kotoriba, Donji Vidovec, Sve-

ta Marija i Donja Dubrava, izvršilo je godišnje bodovanje rada vatrogasnih društava s donjome imurskog podru ja. Boduje se s 14 elemenata, od masovnosti društva, preko vatrogasnih intervencija i sudjelovanja na vatrogasnim

natjecanjima, do ispravnosti vatrogasne opreme. Najbolje rezultate i ove su godine postigli lanovi DVD-a Sveta Marija, skupivši 2.898 bodova, slijede vatrogasci Donje Dubrave s 2.684 boda, vatrogasci Kotoriba skupili su

''stara'' i 3 ''nova'' kandidata, odnosno suca.

VZMŽ za naredno etverogodišnje razdoblje na raspolaganju ima ukupno 46 vatrogasnih sudaca, što novih i starih. ®

2.390 bodova, slijedi DVD Donji Vidovec s 1.331 bodom te DVD Donji Mihaljevec koji je prikupio 1.179 bodova. Vatrogasci Svete Marije godinama su pri samom vrhu u Vatrogasnoj zajednici Me imurske županije kada je u pitanju bodovanje. Za razliku od prošle godine, ove su ipak nešto slabiji jer su lani skupili ak 3.300 bodova. Vrjednovanje rada spomenutih društava održano je uz doma instvo DVD-a Donji Vidovec. (al )

DVD PRIBISLAVEC

Želja je privu i što ve i broj mla ih vatrogasaca Dobrovoljno vatrogasno društvo Pribislavec nedavno je održalo redovnu godišnju skupštinu, na kojoj je naglašeno kako društvo broji 32 aktivna lana i 17 lanova mladeži. Prošle godine imali su niz vrlo zapaženih i hvale vrijednih aktivnosti, te ak

36 intervencija. Sudjelovali su na ukupno 5 natjecanja. U izvješ u Upravnog odbora, koji je održao14 sastanaka, donesene su vrlo važne odluke u skladu sa Statutom društva. Najviše su bili nezadovoljni odazivom lanstva na sastanke, kada je ponekad

dolazak bio vrlo razo aravaju i.

Sveukupni financijski plan za 2014. godinu iznosi 104.300 kuna, od ega se najviše stavaka odnosi na školovanje vatrogasaca, preventivu i održavanje ve postoje e vatrogasne opreme i

vozila. U planu im je tako er nabavka sirene, rotirke i radioveze, koje e biti stacionirane u vozilima, a ponajve a im je želja privu i što ve i broj mla ih vatrogasaca te napraviti adaptaciju preostalog dijela garaže vatrogasnog doma uz dogovor Op ine. ®

lanovi DVD-a Pribislavec na ovogodišnjoj skupštini s budu im pomlatkom Društva

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

JULIJE Toplak iz Puš ina uzgaja i posjeduje najbolje me imurske kokoši

Me imurska kokoš daje puno mesa i jaja i k tome je lijepa Me imurska kokoš teška je 3,5 kilograma, a pijetao 4,5 kilograma. Godišnje snese 240 jaja teških izme u 70 i 80 grama i dobra je kvo ka PIŠE: STJEPAN MESARI

Ovog trenutka me imurska kokoš najtraženija je me u peradi, prestigavši i najpopularniju hrvaticu, kokoš koja se uzgaja u svim dijelovima Hrvatske. Me imurska kokoš pak najbolje uspijeva med Murom i Dravom, gdje joj je stanište ili doma ija i gdje do izražaja dolaze njezine osobine.

Julije Toplak iz Puš ina vlasnik je najljepše i najbolje me imurske kokoši, koja je na netom završenoj Izložbi malih životinja u Nedeliš u dobila zlatna odli ja.

- Me imurska kokoš teška je oko 3,5 kilograma, a pijetao

oko 4,5 kilograma. Kokoš godišnje snese oko 240 jaja, težine izme u 70 i 80 grama. Vrlo je dobra kvo ka koja izvali 15 pili a i u tom trenutku ne nosi jaja. Želimo li da ne kvoca, potrebno ju je smo iti i par dana držati u tami bez hrane.

Idealna je u jatu od 6 do 8 kokoši i jedan pijetao. Meso joj je izuzetno ukusno, kao i jaja, i po tome joj ni jedna kokoš u regiji nije dorasla. Najbolja nesilica je u prvoj, drugoj i tre oj godini, premda i kasnije nese jaja, ali nešto sitnija i manji broj. Izgledom je lijepa, velika i pametna te vrlo korisna životinja, kaže Julije Toplak, koji je predsjednik Odbora za hrvatsku perad

Idealno jato me imurskih kokoši: od 6 do 8 kljunova

i lan Udruge uzgajiva a malih životinja op ine Nedeliš e.

Nastala je u Donjoj Dubravi

Najljepša i najbolja me imurska kokoš

Kaže Toplak kako je me imurska kokoš nastala u Donjoj Dubravi, i to na poticaj vrsnog peradara Alojza Zvonara. Toplak i Zvonar odlu ili su križati doma u kokoš i velsumer kokoš kako bi pobolj-

šali dosadašnju me imursku kokoš. Križanje je uspjelo i nakon etiri godine križanac je postao me imurska kokoš, za koju treba ishoditi papire o autohtonosti. Postoje tri vrste ili oblika me imurske kokoši, jarebi asta, naran asta i zlatnog vrata, a uskoro bi mogla nastati i pomurska kokoš, sli na kokošima koje imaju seljaci u gornjem dijelu

Me imurja. Me imurska kokoš drži se u tradicionalnim me imurskim kokošinjcima, pušta se u prirodu kako bi eprkaju i i drbaju i pronašla potrebne proteine, a potom se dohranjuje kukuruzom i pšenicom. U Me imurju postoji trideset registriranih i stotinjak neregistriranih jata i kada ljudi budu spremni i u mogu nosti od Hrvat-

skoga selekcijskog centra e zatražiti zaštitu izvornosti, odnosno autohtonosti me imurske kokoši. Kokoši, koja prema rije ima Julija Toplaka, Ivice Šolti a, Zdenke i Slavka Zadravca iz Udruge malih životinja Nedeliš e, ima sjajnu budu nost, jer se iz dana u dan sve više ljudi, poglavito mladih, zanima za njezin uzgoj.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pitalo se za cijene, ali slabo kupovalo Loše vrijeme i loša klima u zraku rezultirali su skromnim posjetom prodava a i kupaca na akove kom sajmu i placu posljednju srijedu u sije nju.

Ono malo ljudi što je bilo na obje destinacije nudilo je uobi ajene proizvode, i to u malim koli inama, a potroša i su kupovali tek toliko da ne idu praznih ruku doma. Najviše je bilo onih koji su pitali za cijene i rekli kako e pogledati drugdje

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kisela cikla - kiselo zelje - hren - mrkva - šampinjoni - poriluk - kukuruz - pšenica - med - svježi sir

17 kn/kg 16 kn/kg 15 kn/korijen 12 kn/kg 25 kn/kg 12 kn/kg 1,60 kn/kg 1,80 kn/kg 40 kn/bo ica 26 kn/gruda

ili kupiti drugi put. Pitalo se za sjemenski krumpir te za sjeme proljetnog je ma. Prodano je par metara drva za ogrjev, nešto vre a kukuruza i to je uglavnom sve. Na placu se koliko-toliko prodavala kisela cikla, crna repa (povrtnica), jabuke, med i suhi cvjetni aranžmani te nešto mlije nih proizvoda. Pe enjari su malo zaslužili, ali ipak više od svih drugih. (S. Mesari , Z. Vrzan)

31. sije nja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Zašto sadimo drve e?!

RAZLOZI ZA SADNJU DRVE A Rekli mi neki da prestanem cmizdriti: ‘sadite drve e, sadite drve e, šmrc, šmrc!!!’ E baš ne u.

Nek mi se jezik smrzne, i opet u ponavljati da je sadnja drve a dobro djelo. Ovo malo snijega ne e nas smetati. Mi emo i dalje misliti pozitivno. Volimo kad je zeleno i kad je živo.

Drve e je filter zraka za Zemlju. Ono apsorbira uglji ni dioksid i ispušta kisik. Drve e apsorbira i sumporni dioksid proizveden paljenjem ugljena; vodikov fluorid i tetrafluorid iz eli ana i tvornica os atnih gnojiva. Drve e u klopku hvata i druge zaga ene estice, od kojih su mnoge nusproizvodi motora s unutarnjim izgaranjem u automobilima.

Proces otosinteze podiže vlagu u zraku. Tamo gdje drve a ima jako mnogo, kao u ekvatorijalnim prašumama, to je djelomi an uzrok dnevnom padanju kiše.

Ujutro sunce zagrijava šumu i topli vlažni zrak diže se iznad drve a.

Kako se zrak diže, hladi se i kondenzira u kapljice vode, stvaraju i oblake iz kojih pada kiša. To se

ponavlja svakodnevno iznad svih ekvatorijalnih prašuma.

Nismo na ekvatoru, ali i kod nas je tako. Nešto su nam bliži u inci naših šuma umjerenog podru ja i drve a svakidašnjeg parkovskog i drvorednog. Umjerenim se klimatskim podru jem smatra ono izme u 40 i 50 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora. Ta podru ja uklju uju ve i dio Sjeverne Amerike i Evrope, južnu Rusiju, sjevernu Kinu, Japan, Novi Zeland, Tasmanjiu, Južnu Argentinu i ile. Nama je svakako najvažnije da se i naša malenkost od Me imurja ugodno smjestila u tom dijelu svijeta.

U tim je dijelovima klima pogodna za rast drve a u toku polovice

godine kad je prosje na temperatura viša od 10 celzijevaca. To vam do e kao dio prolje a, ljeto i dio jeseni.

Iako su ovdje uvjeti dobri za rast i vazdazelenog i listopadnog drve a prevladava listopadno. Najviše se drve a u tim našim krajevima oprašuje vjetrom. Drve e umjerenih krajeva bilo je prisiljeno seliti se prema ekvatoru i natrag nekoliko puta u toku zadnja dva milijuna godina, zbog ledenih doba koja su se izmjenjivala s razdobljima odle ivanja i viših prosje nih temperatura.

Ta masovna seljenja su neizbježno imala žrtve. Neke vrste drve a su nestale jer su bile nesposobne stvoriti i dovoljno brzo rasprostraniti

dovoljnu koli inu svojih sjemenaka iz kojih bi se razvile nove biljke, dovoljno daleko od nadolaze eg leda ili, u povratku, od previsokih temperatura.

Drve e je izvrsna zaštita od vjetra. Pojas širok 20m s visokim drve em do 20m pruža dobru zaštitu od vjetra na udaljenosti do 400m. Drve e pomaže smanjiti negativne u inke mraza. Isto vrijedi i za snijeg. Strateška sadnja drve a po nižim planinskim strminama znatno smanjuje izglede nastanka lavina i njihovih eventualnih negativnih u inaka.

Vrlo je zna ajna uloga drve a u smanjenju erozije. Erozija je jedan od vrlo teških problema smanjenja kvalitete tla, kao gornjeg sloja Zemlje. Kad se poruše šume tlo ostaje izloženo razornom djelovanju vjetra, kad je suho i vode kad nastaju bujice. Tako razorno eroziono djelovanje ovih aktora uništava tlo i onemogu ava uspješan opstanak razvoj drugih živih organizama koji bi u tlu našli svoje mjesto za život.

Možda Vam se ini, iz ove zimske perspektive, da ova pri a o isto i zraka, kolanju vlage, zaštiti od vjetra i eroziji tla nije Vaša najve a životna briga, vjerujte mi da je puno ve a od trenutno praznog teku eg ra una. Zato sadimo drve e da bismo zdravije živjeli!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

STERILITET KRAVA Pod sterilitetom se podrazumijeva nemogu nost životinje da bude oplo ena ili da donese na svijet zdrav i živ plod.

Sterilitet može biti privremen, kada je izlje iv i trajan ukoliko je stanje životinje zapušteno te takvoj životinji nema pomo i i kada obi no završava na klaonici.

Sterilitet može biti priro en ili ste en.

Najkarakteristi niji primjer priro enog steriliteta je pojava rimartinizma kod blizanaca razli itoga spola gdje je više od 90 posto junica iz takvoga graviditeta sterilno.

Ovaj tip steriliteta nastaje zbog veza krvnih žila placente muškoga i ženskoga ploda gdje dominiraju muški spolni hormoni. Kod nas je nažalost naj eš i uzrok ste enoga steriliteta greška u hranidbi.

Nedostatak minerala, vitamina, proteina, mikroelemenata, davanje pljesnive hrane, prekisele silaže, hrane sa povišenim nivoom fitoestrogena-supstanca biljaka koja djeluje kao životinjski hormoni(estrogeni), izazivaju i neprekidni estrus.

Procjenjuje se da u našim individualnim gospodarstvima ak 60-70 posto steriliteta nastaje zbog slabe ishrane.

Važno je re i da sami spolni organi nisu promijenjeni ve im je unkcija smanjena

jer životinja nema dovoljno energije da izbaci dobru jajnu stanicu.

U takvim slu ajevima gladnoga steriliteta ak i ako do e do oplodnje životinja ne može da iznese plod i dolazi do poba aja, a ukoliko je do poba aja došlo u ranim azama-plod se resorbira i vlasnik ne primje uje ništa.

Problemi vezani za hranidbu i reprodukciju se javljaju i ukoliko je hranidba preobilna, pogotovo ako se životinja hrani sa previše ugljikohidrata, a premalo proteina u tom slu aju mast se taloži u okolinu spolnih organa i negativno djeluje na reprodukciju.

Me utim i prevelika koli ina proteina može da izazove problem, ako se kravama daje preko 600 grama proteina dnevno plodnost u stadu može da se smanji. Pozitivna stvar sa sterilitetom vezanim za hranidbu je da se balansiranjem obroka problem može riješiti.

Još jedna vrlo važna injenica je da ishrana mladih životinja u velikoj mjeri odre uje njihovu kasniju plodnost.

Ra ena su istraživanja gdje se je pratio dnevni prirast crno-bijelih goveda, pokazalo se da sa dnevnim prirastom od 500 grama ostvaruju najbolji rezultati u reprodukciji. Loše držanje i njega životinja drugi su po redu

uzrok steriliteta. Objekti za krave moraju biti prozra ni, sa puno svjetla, s umjerenom temperaturom od 12-15 stupnjeva u zatvorenim štalama.

Ležajevi životinja trebaju biti suhi i dovoljno dugi sa blagim nagibom. Kratki ležajevi pod ve im nagibom dovode do stalnoga naprezanja životinja, te se tako javljaju problemi sa papcima i problemi sa reprodukcijom.

Tako er je vrlo bitno kretanje životinja, svakodnevno kretanje aktivira neuro-hormonalni sustav životinja, te lakše dolazi do oplodnje jajne stanice i ve a je mogu nost da životinja da zdravo i razvijeno tele.

Krave na vezu imaju lošije reproduktivne rezultate nego krave koje se drže slobodno.

Tako er vezano za na in držanja bitna je i higijena, što nas vodi do sljede ega uzroka steriliteta-infekcije spolnih organa.

Postporo ajne in ekcije su jedne od glavnih uzroka steriliteta. Prvi dan nakon teljenja kroz grli -cerviks može da pro e ruka, a posle 2-4 dana prst.

Maternica krava se vra a u normalno stanje tek 45-50 dan poslije teljenja.

Porod i nošenje ploda je povezano sa padom imuniteta tako da je životinja u tom periodu posebno osjetljiva i zato

kao posljedica esto nastaje kroni na upala maternice.

U takvoj maternici i ako do e do oplodnje nošenje ploda nije mogu e. Endometritisi se vrlo teško opažaju tako da vanjskih znakova prakti no i nema, osim što kod takvih životinja imamo permanentnu neplodnost.

Upala maternice može nastati ako se nestru no, nehigijenski radi osjemenjivanje životinja u pogrešno vrijeme.

Osim upale maternice, povrede, ciste, tumori, upala grli a maternice, upala vagine ili nakupljanje bilo kakvoga nenormalnoga sadržaja kao što je zrak ili mokra a, tako er mogu biti jedni od uzroka steriliteta.

No oboljenja koja izazivaju dosta panike možda i neopravdano s obzirom na nove na ine lije enja su ciste na jajnicima.

Ciste jajnika su mjehuri aste tvorbe sa vodenastim ili želatinoznim sadržajem. Nastaju na jednom ili oba jajnika, mogu biti samostalne ili u nakupinama. Postoje razne vrste cista, uglavnom sve izazivaju ozbiljne probleme u reprodukciji i njihovo prisustvo dovodi poreme aja spolnoga ciklusa.

U današnje vrijeme hormonalnom terapijom postižu se vrlo dobri rezultati u lije enju cista na jajnicima.

Vedran Trogrli dr.vet.med.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

16

Ljudi i događaji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tužitelj Jalšovec iznosi teške optužbe

31. sije nja 2014.

Vru a po guzici kao estitka za uspjeh

LOVA KO društvo “Zec” iz Murskog Središ a krštenjem dobilo novog lana

Zelenko Josip Sabo postao je isp Optužnica je glasila kako je zelenko (prije nego netko postane lovac, nosi naziv zelenko ili tjera divlja i) Josip Sabo u lovištu postavljao zamke za srne u divlja . Branitelj Zlatko Kelner pobio je navode optužnice i Sabo je postao punopravni lan društva

ma, prema kojima je zelenko Sabo u lovištu postavljao zamke za srne u divlja , zatim da divlja i nije davao dovoljno hrane te nije brinuo o lovištu.

Branitelj Zlatko Kelner pobijao je sve optužbe, navode i kako je zelenko, suprotno optužbama, skidao zamke koje su postavili krivolovci, kako je divlja i donosio kukuruz i drugu hranu te brinuo o urednosti lovišta. asni sud je odlu io zelenka podvrgnuti lije ni koj kontroli koju je obavio lije nik Emil Srpak, koji je ustvrdio kako zelenko može podnijeti proces su enja i krštenja.

Kad je asni sud shvatio kako je branitelj u potpunosti opovrgnuo navode tužitelja, asni sud je odlu io zelenku postaviti nekoliko pitanja, na koja on treba odgovoriti kako bi ipak ublažio možebitnu optužbu.

PIŠE: STJEPAN MESARI

Krštenjem kandidata ili zelenka za lovca svako lova ko društvo dobiva novoga ispitanog lovca i odanog lana društva. Tako je Lova ko društvo “Zec” iz Murskog Središ a, prošlu nedjelju uprili ilo stogodišnji obi aj krštenja zelenka za punopravnog lana.

Rekli su stari ljudi kako “lova ka meštrija je nej norija” pa su pravila primanja kandidata za punopravnog lana vrlo stroga. Tako je u dvorani za sastanke LD-a “Zec” Mursko Središ e bila potrebna masa i kvaliteta ljudi koji su odlu ivali ho e ili ne e zelenka Josipa Sabu u svoje društvo. Za glavnim stolom bio je tužitelj Stjepan Jalšovec, s oštrim optužba-

S kime ili ime se prepelica pari - Kada lisica u svoju jamu ulazi natraške?, bilo je prvo pitanje. - Kada mladima donosi plijen, jer ne može u usku jamu gurati plijen, to no je odgovorio zelenko.

- Zakaj zajec gleda dok spava?, bilo je drugo pitanje.

- Jer ima premalo kože i kad bi zatvorio o i otvorila bi mu

Zelenko Sabo postao je lovac Sabo

OLDTIMER klub “Me imurje”

Ova godina u znaku Janeza Pucha Pred po etak nove sezone Oldtimer klub “Me imurje” u Lopatincu je održao skup na kojem su analizirani rezultati u minuloj godini te je donesen program aktivnosti u 2014. godini.

Predsjednik kluba Franjo Belovi rekao je kako je prošla godina bila u znaku obilježa-

vanje 15 godina od osnutka udruge te proslave ulaska Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije. - Središnji dio proslave bio je sve ani ulazak preko 300 oldtajmerista u Sloveniju, 1. srpnja na Grani nom prijelazu Bukovje. Bio je to najve i skup srednjoeuropskih oldtajmerista prošle

godine na jednom mjestu i posebno je zapisan u srcima svih prijatelja starih vozila, kao i mnogih ljudi koji su došli vidjeti doga aj.

Ova godina pak e biti u znaku obilježavanja 100. obljetnice smrti Janeza Pucha, ro enog u Juršincima kod Ljutomera. Puch je bio uteme-

ljitelj tvornice motorkota a i automobila u austrijskom Grazu. Umro je u Zagrebu, a sahranjen je u Zagrebu. lanovi Oldtimer kluba “Me imurje” e pohoditi njegov grob i muzej u Grazu te mu iskazati poštovanje za sve ono što je u inio za svijet automobilizma. - Provodit emo i ostale

aktivnosti, a sezonu emo zapo eti 19. ožujka, na Josipovo, u Štrigovi, naglasio je Belovi .

Krajem prošle godine Oldtimer klub “Me imurje” imao je preko dvjesto stalnih i aktivnih lanova, koji su prevalili nekoliko tisu a kilometara u domovini i svijetu. (S. Mesari )

- Zelenko

se guzica, opet je to no odgovorio zelenko.

- S ime se pari tr ka?, bilo je vrlo teško pitanje za zelenka.

Razmišljao je zelenko je li u pitanju nije muško tr ke, ali mu je na kraju sinulo: - Pari se s vrelim kropom!!! asni sud je bio zadovoljan i zelenku je slijedilo e-

31. sije nja 2014.

Ljudi i događaji 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIP MUN AR iz Selnice me imurski je rekorder u dobrovoljnom darivanju krvi

ME IMURSKI HUMANITARNI REKORDER Najdragocjeniju teku inu darovao 136 puta - Možda sam i državni rekorder, ali to ne mogu tvrditi jer mnogi se evidentiraju kada daju samo krvnu plazmu. Ja sam uvijek davao samu krv, i to radosno i od srca, kaže Josip Mun ar iz Selnice PIŠE: STJEPAN MESARI

Mudra obrana branitelja Zlatka Kelnera

pitani lovac

Danas 55-godišnji Josip Mun ar iz Selnice prvi put je dobrovoljno krv darovao u svojoj 18. godini života i od tada je najdragocjeniju teku inu dobrovoljno darivao ak 136 puta.

- Možda sam i državni rekorder, ali to ne mogu tvrditi jer razli ito se evidentira dragovoljno davanje krvi i plazme. Naime, mnogi davatelji krvne plazme evidentiraju se kao davatelji krvi, što možda i nije dobro. Ja redovito dajem samo istu krv i na to sam ponosan. Nije meni cilj biti rekorder, ali me raduje

što sam do sada 136 puta legao ili sjeo na stol i ispružio ruku iz koje su medicinske sestre uzele moju krv.

Prvi puta krv sam dao u Selnici kada sam imao 18 godina i od tada sam redoviti davatelj i želja mi je da tako bude sve do 150. darivanja, što bi bilo zaokruživanje zaista lijepog broja. Za darivanje krvi oduševio sam se kada sam vidio svoje sumještane kako hrle na dragovoljno darivanje i poslije se druže uz kobasice i pivo koje su dobili od crvenog križa. Moram priznati i da me privukao zamamni

miris kobasica koji je dopirao iz zgrade gdje se krv davala, odnosno uzimala. Kasnije sam krv davao u Lendavi, Murskoj Soboti, akovcu, Varaždinu i Murskom Središ u.

Svima krv mogu dati, ali ne mogu od svakoga primiti - Danas mi je žao što se krv ne može davati u Županijskoj bolnici u akovcu, nego treba odlaziti u Varaždin. Srce me boli kada vidim kako lijepu bolnicu i vrsne doktore i medicinsko osoblje u akovcu imamo, a u njoj ne

mogu dati krv. Sramota je za one koji su tako odredili što mi iz Me imurja krv dajemo u bolnici u Varaždinu i onda se ona preko Zagreba vra a u akovec. Teško, naime, mogu i i na va enje kada je negdje izvan bolnice, pa stoga odlazim u varaždinsku bolnicu.

Ina e, smatram kako je šteta što se krv kao nekada ne uzima u selima uz kobasice i pivo ili vino. Nitko nije danas željan kobasica, piva i vina, ali je željan druženja i razgovora.

To se izgubilo, a bilo je lijepo i korisno.

No, moja volja za darivanje krvi ne gubi se ni jednog trenutka jer znam što i koliko tu a krv zna i onome koji je treba hitno ili esto. Moja krvna grupa je 0 negativna i svakome odgovara, ali ja je ne mogu primiti od svakoga, osim od osobe koja ima 0 negativnu grupu. Vjerujem kako je moja krv mnogima pomogla, a hvala Bogu ja tu u nisam do sada trebao. Dok god budem zdrav i do kada mi lije nici dopuste, davat u krv, jer to smatram dobrim i humanim inom, kao i svi dragovoljni darovatelji krvi u domovini i svijetu.

GODIŠNJI skup Selja ke sloge Donja Dubrava

Prikupljanjem starog željeza zaradili 25 tisu a kuna za nošnje

o je zdrav za sudski proces, kaže doktor Srpak

stitanje lanstva. Svaki lovac ga je snažno ili mlako šibom udario po turu i estitao na položenom ispitu.

Tako je zelenko Josip Sabo postao 27. ispitani lovac LD-a “Zec” Mursko Središ e, društva koje drži do obi aja, tradicije i poštivanja svih lova kih pravila. Lovac Josip Sabo oduvijek je želio biti lo-

vac, ali zbog življenja i rada u Njema koj to nije mogao postati ranije, nego sada u malo poznijim godinama.

Ali, kako kaže, oko je zdravo, ruka mirna, a volja snažna i problema ne e biti. Krstitke su završene uz bogra , odojak i dobru kapljicu, kako to i pristaje ovakvim trenucima.

Prošlu godinu lanovi KUD-a "Selja ka sloga" Donja Dubrava uz temeljnu zada u - o uvanje kulturne baštine svoga kraja - diljem Hrvatske i van nje odradili su desetak nastupa. Pjesme i plesove svoga kraja predstavili su u Ludbregu, Zagrebu, Nedeliš u, Martijanecu, Štefancu, ma arskom Sumartonu, Bilju i, dakako, u Donjoj Dubravi. Sve nastupe i aktivnosti donjodubravskih slogaša pobrojao je na godišnjoj skupštini, koja je održana u subotu 25. sije nja, predsjednik Damir Vidovi . Jedna od aktivnosti i želja društva bila je formiranje dje je folklorne skupine, odnosno približavanje rada društva mla im generacijama. U suradnji s tamošnjom školom taj je projekt pokrenut, no o ekuju da e ove godine on još više oživjeti. Posebno su ponosni na svoju etnosobu u kojoj uvaju stare i vrijedne predmete koji ih podsje aju na život i rad naših predaka.

Ista bi trebala uskoro otvoriti vrata za mještane kako bi je mogli razgledati. Osim što vježbaju pjesme i plesove svoga kraja, rado uvježbavaju plesove drugih krajeva Lijepe naše.

"Sa uvajmo horvatske cvijetnjake" Osniva i Oldtimer kluba “Me imurje”

Za kompletiranje dobravske nošnje i nabavu

nošnje Ražanca i Bunjevaca lani su se uklju ili u Unimerovu akciju "Sa uvajmo horvatske cvijetnjake", odnosno akciju sakupljanja starog željeza. U tim akcijama prikupili su staro željezo i na taj na in svoj su

ra un podebljali za 25 tisu a kuna. U planu za ovu godinu uz nastupe na me imurskim smotrama je i organizacija Smotre me imurskog folklora, koja se svaku drugu godinu održava u tom mjestu. KUD je donio i od-

luku o izradi monogra ije koja bi svjetlo dana trebala ugledati 2015. godine, za što je ve Op ina Donja Dubrava osigurala 20 tisu a kuna. Na skupu je umjesto Tee Hertelendi za novog lana Nadzornog odbora izabran Tihomir Radmani , te je odlu eno da e godišnja lanarina za lanove s pravom glasa iznositi 30 kuna, a za djecu, u enike i studente 10 kuna.

Na elnik Dražen Miser pohvalio je rad društva. Posebno ga se dojmila akcija sakupljanja starog željeza kojom su slogaši dokazali da se uz malo truda mogu priskrbiti velika inancijska sredstva. Spomenuo je i pove anje op inske dotacije.

Za ovu godinu za rad društva u op inskom prora unu planirano je nešto više od 17 tisu a kuna. (alf)

18

Kroz Međimurje

Bebe 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

GODIŠNJA SKUPŠTINA DRUŠTVA ŽENA MACINEC

Protekla godina u znaku brojnih aktivnosti

Damir (28) i Ivana (28) Lilek iz Donjeg Kraljevca dobili su k erkicu Nikol, ro enu 24. sije nja. Imaj u i trogodišnjeg Ivana.

Mario(28) i Marija (29) Medved iz ako vca dobili su sina Mihaela ro enog 17. sije nja

DEŽURNI PEDIJATAR petak, 31.01.2014. 13.00 - 20.30 subota, 01.02.2014. 08.00 - 15.30

dr. Dušanka Sačer-Starčević Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel. 310 215 Radnim danom ordinacija radi: utorak, četvrtak i petak - UJUTRO, ponedjeljak i srijeda - POPODNE.

Redovna godišnja skupština Društva žena Macinec održana je u subotu 25. sije nja 2014. godine.

Predsjednica Društva žena Macinec Magdalena Špicar Marciuš na po etku skupštine pozdravila je goste: zamjenicu na elnika op ine Nedeliš e Ivanku Novak, zamjenika na elnika op ine Nedeliš e Željka Kacuna, presjednika VMO-a Macinec Željka Ko ja a, tajnika Me imurskog saveza sportske rekreacije Marijana Vugrin i a te predsjednika NK Centrometala Zdravka Sereca.

Posebni pozdravi upu eni su sumještanima i goš ama iz udruga žena Dunjkovec, Gornji Kuršanec, Puš ine, Slakovec, Pretetinec, Sveti Juraj na Bregu i goš ama iz Udruge sportske rekreacije Puš ine.

U redovnom dijelu skupštine predsjednica Društva žena Macinec Magdalena Špicar Marciuš i podpredsjednica društva Germek Mirela kroz odli no osmišljenu i pripremljenu prezentaciju prikazale su aktivnosti lanica društva tijekom 2013. godine. Društvo žena Macinec ove godine obilježava jedanaestu godišnjicu osnivanja, a protekla je godina uistinu bila obilježena brojnim aktivnostima i sudjelovanjem na raznim sportskim i ostalim manifestacijama.

Izgra eno igralište za odbojku na pijesku i vise a kuglana

lanice Društva žena Macinec posebno su ponosno istaknule izgradnju igrališta za

odbojku na pijesku, postavljanje vise e kuglane i izgradnju sjenice uz nogometno igralište, te su zahvalile na pomo i koju su dobile od muških “snaga“ bez kojih bi im taj projekt bilo puno teže ostvariti. Uslijedila je zahvala sponzorima. lanice Društva žena Macinec tijekom prošle godine bile su aktivno uklju ene u sve manifestacije koje je organizirala Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e. Ivanka Novak bila je ugodno iznena ena prikazanom prezentacijom aktivnosti Društva žena Macinec i ujedno je pozvala i goš e iz svih udruga da se na sli an na in i s novim idejama uklju e u aktivnosti u svojim mjestima, na podru ju op ine Nedeliš e i šire. Predstavnice udruga žena u svojim su pozdravnim govorima lanicama Društva žena Macinec estitale na postignutim rezultatima i poželjele im i dalje puno uspjeha u radu, a predstavnice novoosnovanih udruga žena Slakovec i Pretetinec istaknule su da je rad lanica Društva žena Macinec izme u ostalog bio poticaj da se i one organiziraju na sli an na in te da svojim radom daju doprinos u sredinama u kojima žive.

Nakon završenog službenog dijela skupštine, nastavljeno je zajedni ko druženje i razmjena iskustava uz domjenak.

DONJA DUBRAVA

Na prijenosu mise iz crkve Svete Margarete radilo 35 ljudi sa 6 vozila SOCIJALNA ZADRUGA “HUMANA NOVA” u Koprivnici, 31. sije nja

Prodajna izložba recikliranih proizvoda u Ludens teatru!

Ludens teatar iz Koprivnice prepoznao je važnost podupiranja razvoja lokalne zajednice, pa e tako 31. sije nja u suradnji sa Socijalnom zadrugom “Humana Nova” u predvorju kazališta ponuditi posjetiteljima mogu nost kupovine hrvatskih, unikatnih i recikliranih proizvoda proizašlih iz kreativne radionice Humane Nove!

Svi zainteresirani pozvani su do i u petak 31. sije nja u Ludens teatar, Dom mladih Koprivnica, s po etkom u 18 sati, gdje e imati priliku vidjeti i kupiti kvalitetne i inovativne tekstilne proizvode od ekoloških i recikliranih materijala.

Svakom kupovinom podržava se rad društveno isklju enih osoba koje su taj proizvod i izradile. Na taj na in aktivno se pomaže i o uvanju prirode, smanjenju siromaštva te se

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

podupire održivi razvoj lokalne zajednice. U svaki proizvod utkana je ljubav osoba koje su ga i izradile, što je idealna prilika za daljnje širenje ljubavi i u mjesecu koji se popularno naziva mjesecom ljubavi.

U 20 sati posjetitelji e se mo i zabaviti i nasmijati uz predstavu “Žene u crvenom” Davora Špiši a s odli nom gluma kom postavom. U predstavi igraju Vera Zima, Dubravka Ostoji , Jelena Hadži - Manev i Lada Bonacci, a upravo ulogom u ovoj predstavi Vera Zima odlu ila je proslaviti 40. godišnjicu svoga umjetni kog djelovanja.

Gledatelji drugog programa Hrvatske televizije u nedjelju 26. sije nja imali su priliku uživo pratiti svete mise iz župne crkve Svete Margarete u Donjoj Dubravi. Misno slavlje predvodio je tamošnji župnik vl . Mirko Pilaj, a koncelebrirao je pre asni Blaž Horvat, rektor varaždinske katedrale, koji ove godine slavi 50 godina misništva. Na misi su uz brojne vjernike bili i lanovi DVD-a, Selja ke sloge i Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Za orguljama je bio Dominik Kanižaj iz Svete Marije, a Marija Hunjadi je vodila župni zbor. Za vrijeme boravka djelatnika spomenute televizijske ku e saznali smo da su na direktnom prijenosu radile 33 osobe u Donjoj Dubravi i još dvije u Zagrebu (tuma za gluhonijeme i njezin snimatelj). HTV-ova ekipa je u Donju Dubravu stigla s tri reportažna kola i tri transportna vozila, dok je sam prijenos ra en sa šest kamera.

Prema njihovim rije ima, trenutna ukupna vrijednost opreme koja je bila angažira-

na na realizaciji prijenosa je 15 milijuna kuna. Kako se njihovi tehni ari u subotu, zbog snijega, nisu uspjeli probiti do odašilja a na Ivan ici, za prijenos su u zadnji as zakupili švicarski satelit. Cijena zakupa satelitske trase je 7 eura minuta, ako se rezervira 10 dana ranije. Kako je zbog snijega za nedjeljni prijenos rezervirana dan ranije, cijena je 30 posto ve a. Župa Donja Dubrava gledateljima i vjernicima diljem Hrvatske i svijeta predstavila se na najljepši mogu i na in. (alf)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

USPJEŠNA DESETKA DRAMSKOG STUDIJA “DADA”!

Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” akovec proslavio je proteklu subotu deset godina djelovanja, unutar kojih su ostvarene 22 razli ite predstave za djecu i mlade te izvedene 170 puta. Ro endansku proslavu prati i dokumentacijska izložba “10 godina Dade”, koja je postavljena u izložbenom salonu CZK-a. Nakon otvorenja izložbe brojna kazališna publika odgledala je obnovljenu predstavu studija Dada “Šta?” u izvedbi starije grupe, srednjoškolaca i studenata koji su uo i nastupa bili i više nego sjajno raspoloženi! (foto: Roberta Radovi )

NO MUZEJA 2014.

Muzej Me imurja akovec Muzej “Croata insulanus” Prelog LIMENA GLAZBA BELICA

Stari i novi predsjednik Jurica Makar HKD “POMURJE” LENDAVA

Predstavljanje kulture i gastronomije triju regija KLJU NA KOST

Ivan Pla ko Još jedan Me imurec iznad 6000 metara!

RAZGOVOR S POVODOM

Tanja Novak - autorica zbirke pripovijedaka “Muzej Majka” Davor Dokleja - umjetni ki voditelj dramskog studija “Dada”

2

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

SUBOTA, 1. velja e, 18 sati PRELOG, multimedijalna dvorana Grada Preloga

Tribina “Tko stoji iza maske?”

Fotomonografija “Pri e s planina” Planinarsko društvo “Prelog” povodom 10. godišnjice njihova društva poziva na predstavljanje fotomonogra ije “PRI E S PLANINA”, koja e se održati u subotu 1. velja e 2014. u multimedijalnoj

dvorani Grada Preloga s po etkom u 18 sati. Kako kaže predsjednik društva Petar Šimuni , na predstavljanje su pozvani do i svi ljubitelji prirode, planinari i ljudi dobre volje.

ME IMURSKA POPEVKA “NEDELIŠ E 2014.”

Jubilarno izdanje pod pokroviteljstvom predsjednika Josipovi a Jubilarna 30. Me imurska popevka Nedeliš e 2014. održat e se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika dr. Ive Josipovi a. Za ovogodišnje predsmotre u Donjem Kraljevcu i Štrigovi javilo se etrdesetak solista, solistica i pjeva kih skupina, koji e izvesti osamdesetak popijevki. Uz to, još dvadesetak popijevki prijavljeno je za predsmotru u Republici Ma arskoj za pomurske Hrvate.

Predsmotra u Donjem Kraljevcu održat e se 1. velja e 2014. s po etkom u 17 sati u tamošnoj sportskoj dvorani, dok e se predsmotra u Štrigovi održati 8. velja e 2014. s po etkom u 18

sati u sportskoj dvorani OŠ Štrigova. Predsmotra u Republici Ma arskoj održat e se 22. velja e.

Sve tri predsmotre pratit e stru no povjerenstvu u sastavu: dr. Stjepan Hranjec, prof. Dragica Karolina Šimunkovi , prof. Miroslav Magdaleni i prof. Miroslav Novak. Po završetku predsmotri stru no povjerenstvo odabrat e najbolje izvo a e koji e se predstaviti na 30. jubilarnoj Me imurskoj popevki u Nedeliš u 8. lipnja 2014. godine. Njima e se pridružiti i najbolji s Dje je smotre Me imurske popevke, koja e se po etkom svibnja održati u Sv. Martinu na Muri.

SUBOTA, 1. velja e, 19 sati AKOVEC, Pastoralni centar Baptisti ke crkve

Udruga “Postanak” akovec organizira tribinu na temu simbolizma fašnika. Gost predva je Nikola Škrinjari , koji e održati predavanje “Tribina o paranormarlnom: Tko stoji iza maske?”. Predavanje e se održati u akovcu

u subotu 1. velja e u Pastoralnom centru Baptisti ke crkve (Jakova Gotovca 2), s po etkom u 18 sati. Predava e pokušati odgovoriti koje psihološke ili an eosko-demonske sile stoje iza obi aja maskiranja.

HKD “POMURJE” Lendava

Predstavljanje kulture i gastronomije triju regija Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” Lendava i Društvo “Primorci i Istrijani u Prekmurju” u Seoskom turizmu “Pince Marof” održali su tradicionalnu priredbu na kojoj su pripremali autohtona i pomalo zaboravljena jela u Primorju, Istri i Prekmurju.

Odr žan je k ult ur noumjetni ki program u kojem su uz pjesme i plesove održane radionice o folklornim plesnim koracima. Predstavili su se lanovi Folklornog

Sve sekcije HKD-a “Pomurje” iz Lendave

ODRŽANA godišnja skupština KUU-a Zasadbreg

Kroz godinu okupili se ak 294 puta Me imurske, prekmurske i istarske delicije u kotlovini

ansambla HKD-a “Pomurje”, koji su izveli samostalni koncert u kojem su nastupili tamburaši, folkloraši i recitatori. Izvedene su i tri plesne koreogra ije: Me imurje, kak si lepo zeleno, Plesovi Hrvatskog zagorja i Prekmurski plesovi. Recitacijama su se predstavili Suzana Kutnjak i Sanja Bacinger dok je svoje vokalne mogu nosti

iskazala Stanka Per i . aninmo Kutnjak, predsjednik HKD-a “Pomurje” kaže kako je cilj mlade ljude uklju iti u folklorne skupine i ansamble te im usaditi potrebu i želju za baštinom koja je posebna, bogata i lijepa. Priredba je završila tradicionalnom kolinskom ve erom i nastupom tamburaša.

(Stjepan Mesari )

IZBORNA SKUPŠTINA Limene glazbe Belica

Stari i novi predsjednik Jurica Makar Mlado predsjedništvo KUU-a Zasadbreg

Kult ur no-umjet ni k a udruga Zasadbreg održala je svoju redovitu godišnju skupštinu, na kojoj je izvješ e o radu u protekloj godini te planove za ovu godinu predstavila Mirjana Koruni , predsjednica udruge, za koju elni ljudi Op ine Sveti Juraj na Bregu kažu kako je najbolja, najinventivnija i najbrojnija kulturno-umjetni ka i zabavna udruga na podru ju cijele op ine.

Razne sekcije KUU-a Zasadbreg tijekom 2013. godine imale su 45 nastupa, 17 radnih akcija te 5 druženja, ili ukupno 67 skupova na kojima su se našli svi lanovi. Održali su ak 208 proba i 19 sastanaka Upravnog odbora.

Ove godine planira se ostvariti jednaki broj nastupa

u županiji, domovini i inozemstvu, te brojne radne akcije i druženja. Prvi nastup je ve ovaj vikend na predsmotri Me imurske popevke u Štrigovi. Udruga e sudjelovati na Dje jim Vinkova kim jesenima te Smotri koreografskog folklora u Šibeniku, na zna ajnijim smotrama u Me imurju te održati tradicionalnu i nadaleko poznati Pozdrav jeseni iz Zadbrega. Radosna je stvarnost što ve inu lanstva ine mladi ljudi.

Skupštini su nazo ili i brojni mještani, op inski na elnik An elko Nagrajsalovi i doma i župnik vele asni Ivica Puškadija, koji su pomagali udruzi, na emu im je predsjedništvo zahvalilo.

(S. Mesari )

U subotu je održana izborna skupština Limene glazbe Belica, na kojoj je izabrano novo vodstvo. Za predsjednika u narednom mandatu izabran je Jurica Makar, dosadašnji predsjednik Limene glazbe Belica. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Josip Posavec umjesto Danijela Kranj eca, a za lanove Saša Sabol i Mario Kova ev, koji su i do sada obnašali tu dužnost. Ve ina lanova Upravnog odbora ostala je ista, lanovi su: Branko Braniša, Stjepan Taradi, Stjepan urkin, Tihomir Sabol, Marinko Vrbanec i Kristijan Borkovi te novoizabrani Kristijan urani i Zlatko Baranaši . Blagajnik e i dalje biti Miroslav Kova i , a zamjenik Branko Braniša, dok je tajnik Dejan Vibovi .

Prema izvješ u o radu predsjednika Jurice Makara, Limena glazba Belica nastupila je proteklu godinu na predsmotri u Belici,

Predsjednik Limene glazbe Belica Jurica Makar i dirigent Danijel Požgaj - spremni za nove izazove

odnosno regionalnoj smotri u Domašincu i državnoj smotri limenih glazbi. Na državnoj smotri u Novom Vinodolskom, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, koja je održana u lipnju, Limena glazba Belica nastupila je u A kategoriji, koja je najviša kategorija za puha e, a osvojena je nagrada za najbo-

lju izvedbu skladbe hrvatskog autora te druga nagrada u A kategoriji.

Od nastupa, pamti se nastup na sve anom balu Zrinskih u atriju Muzeja povodom ulaska Hrvatske u EU te godišnji koncert koji je održan u listopadu i boži ni koncert u prosincu, te nastup u Donjoj

Dubravi na Štefanje. U op ini Belica Limena glazba predvodila je maškare, nastupila na Festivalu krumpira, te na crkvenim sve anostima. U protekloj godini održano je stotinjak proba, uz dvadesetak javnih nastupa.

Limena glazba Belica danas broji ak 60 glazbenika te 10 lanova pomlatka.

Kako ove godine nema natjecanja u Novom Vinodolskom, Limena glazba Belica prijavljena je zbog izazova i uvježbavanja novih skladbi na Me unarodno natjecanje puha a i limenih glazbi koje se krajem travnja održava u Splitu.

Prihodi Limene glazbe Belica protekle su godine iznosili 45.000 kuna, a rashodi 36.000 kuna, s time da je na elnik op ine Zvonimir Taradi glazbenicima obe ao punu podršku i svu mogu u pomo koju Op ina može dati.

(J. Šimunko)

31. sije nja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 7. velja e, 18.30 sati LENDAVA, prostor bivše knjižare “ ebelica”

TZ GRADA Mursko Središ e

Izložba rukotvorina Stanke Per i

Prijavite se na Serjonski fašnik

lanica Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” Stanka Per i priprema samostalnu izložbu ru nih radova. Izložba e biti otvorena u petak 7. velja e u prostoru bivše knjižare “ ebelica”, Trg

ljudske pravice 11, u Lendavi, s po etkom u 18.30 sati.

Per i e izložiti radove nastale pletenjem, išivavanjem i kva kanjem, kao i predmete od stakla i drva te nakit. (sm)

Premda je do ovogodišnjeg fašnjaka još skoro mjesec dana, Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ še zapo ela je pripreme za održavanje tradicionalnoga Serjonskog fašnika, koji e se održati u nedjelju 23. velja e 2014.

U Murskom Središ u žele da ovogodišnji prvi Serjonski fašnik u EU

Hrvatskoj bude po svemu najbolji i najbrojniji i najljepši. Stoga ve sada udrugama, klubovima, pojedincima i maškarama iz domovine i susjedstva upu uju poziv da se prijave za ovu zabavnu i kulturnu priredbu koja je nekada u Murskom Središ u znala biti vrlo sve ana. Svi koji žele sudjelovati

na Serjonskom fašniku mogu se prijaviti u TIC-u Mursko Središ e, na e-mail:turistickazgms@gmail. com ili na faks: 040/370-772. Prijaviti se treba do 17. velja e, kako bi organizatori mogli na vrijeme i kvalitetno obaviti sve potrebne radnje. (sm)

AKOV ANKA TANJA NOVAK, autorica zbirke pripovijedaka “Muzej Majka”

Smjele i provokativne stranice RAZGOVOR mlade hrvatske proze S POVODOM Piše: Roberta Radovi Tko je Majka i o kojem se Muzeju radi, zapitali su se mnogi ugledavši pozivnicu za predstavljanje književnog prvijenca “Muzej Majka“ autorice Tanje Novak iz akovca, i pohrlili na predstavljanje djela koje je održano protekli tjedan u akove koj Knjižnici “Nikola Zrinski“. Tako su književnoj ve eri nazo ili ljubitelji književnosti, srednjoškolci, lanovi Pinkleca, ali i brojni predstavnici lokalnih medija, jer je autorica po profesiji novinarka i teatrologinja. Trenutno radi u Srednjoj ekonomskoj i trgova koj školi u akovcu kao asistentica u nastavi, a tako er je i “ku ni teatrolog” Kazališne družine “Pinklec” koji su, kako je kazala, u doba njezinoga tinejdžerstva kumovali svemu i sva emu na na in na koji ve kumuju kreativne sredine: - Speci i nost kazališne umjetnosti za rana me osvijestila o kompleksnosti površnih zbivanja. Isti argumenti koji me privla e da se bavim kazališnom praksom odbijaju me od teatra u svijet pisanja.

Uz naslovnu novelu, zbirku pripovijedaka ine još tri novele: Hotel Royal Games (Zoe, podsjetnik), Drame iz praznoga zraka i Svebore, estitam na nastupu. Tanja Novak isti e kako su sve pri e ikcija i nemaju autobiografske elemente: - Sve je to ikcija. Ipak, igrom slu aja svojevremeno sam, kad sam radila kao no-

Autorica ve radi pripreme za novi roman. S radoš u ga iš ekujemo!

vinarka na RTL-u, provela pet mjeseci na Tajlandu. Nisam se mogla oduprijeti da to ne spomenem u pisanju. Inicijalno ideja kod pisanja nije bila knjiga, ve su to pri e koje sam pisala u odre enom periodu.

One su se na kraju po tematici i po nekim drugim elementima sjajno složile u ovu zbirku koju je Biblioteka ‘Insula’ odlu ila

Pisanje je samotnja ki posao.

A samotnjaštvo je uvijek u sukobu interesa s društvom i društvenim normama tiskati. Tako da je ova zbirka na neki na in moj književni prvijenac. Prije toga sam napisala i dramu ‘Ku ni posjet’, koja je ušla u inale Nagrade za dramsko djelo ‘Marin Drži ’ 2012. godine. Me utim, to djelo nije izdano i nije dostupno široj javnosti u tiskanoj formi.

Muzej je metafora izolirane individue

Književni prvijenac Tanje Novak “Muzej Majka” - zbirka od etiri novele

“Muzej Majka“ donosi pri u o osmogodišnjoj djevoj ici koja doživi traumu jer joj majka po ini samoubojstvo. Autorica Muzej uzima kao metaforu izo-

lirane individue i pokušaj traženja na ina da se iz tog stanja iza e: - Maj ina soba, kasnije Muzej, postaje intimno i bolno mjesto za junakinju. Paralelno s odmatanjem pozadinskih zbivanja, djevoj ica, sada ve djevojka, pokušava pobje i od toga obiteljskog naslje a, a Muzej postaje metafora za zatvoren svijet pojedinca koji je doživio neku traumu. I preostale tri novele zbirke donose prikaz odnosa intime i pojavljuju se pojedinci koji preispituju teme incesta, preljuba i samoubojstva.

I sama naslovnica knjige itatelja poziva da uroni u tekst koji je pomalo duhovit, pomalo poetski, pomalo namješten, s dramskom napetoš u i odre enom katarzom. Autorica naslovnicu tako er opisuje kao dodatni zov i motiv za iš itavanje sadržaja: - Fotogra ija priziva pitanja. No realno mjesto tog portreta koji sjajno korespondira s rije ju ambivalencija, a senzibilitetom odgovara atmosferi knjige, potpuno je irelevantno.

Autorica fotogra ije je Hrvoslava Brkuši , montažerka i multitalentirana umjetnica, koja je izme u ostalog, kao lanica Pulske grupe, 2012. godine nastupila na Venecijanskom bijenalu.

I dok e itatelji s užitkom saznavati tko je Majka i njezin Muzej, te sami odlu iti “što i kako sa svojim vlastitim muzejima“, Tanja Novak ve sprema nova djela: - Trenutno radim na zbirci poezije i neke pripreme za novi roman. Pisanje mi je oduvijek bilo dio moje preokupacije.

Sad u samo intenzivirati rad na tome i zasigurno e uslijediti neka nova djela. S pisanjem nemam problema. Najve i problem je vrijeme koje bih u potpunosti mogla posvetiti pisanju. To i inzistiranje na samotnjaštvu, jer pisanje je samotnja ki posao. A samotnjaštvo je uvijek u sukobu interesa s društvom i društvenim normama.

Miroslav Gaki , urednik Biblioteke “Insula”, naglašava kako je jedini uvjet za objavljivanje u Biblioteci - kvaliteta

MIROSLAV GAKI , urednik Biblioteke “Insula”

Knjiga e imati odjek i izvan naše regije!

Ve su prve recenzije o djelu “Muzej Majka” jako povoljne. Veljko Barbieri isti e kako je ova knjiga: - Izuzetna u recentnoj doma oj produkciji, a glavna pripovijetka ‘Muzej Majka’, više kratki roman nego pripovijetka, one trajne suvremene vrste u kojoj se intimisti ki tonus uvjerljivo poigrava na vje noj granici gorke stvarnosti i suptilne ikcije, spada u najbolje stranice mlade hrvatske proze.

Književna kriti arka Andrijana Kos - Lajtman hvali autori in pristup i stil: - Njegovan, elegantan stil, naracija koja retrospekcijski meandrira u razli ite vremenske kutke, rubna i zahtjevna stanja unutarnjih dimenzija introvertiranih pojedinaca, ono je u emu je autorica, vrlo uspješno, našla poeti ku nišu.

I urednik Biblioteke “Insula” Miroslav Gaki pridružuje se nadasve pohvalnim recenzijama: - Smjelo?

Provokativno? Da, svakako.

Dodajte: autenti an, izvoran autori in stil, teme o kojima se ne piše esto, na in na koji je to ispri ano. estitam! Gaki isti e kako e zasigurno ova knjiga imati velik odjek

i izvan naše regije, ne samo kod itatelja, ve i kod književne struke i kritike. Dogovoreno je ve i nekoliko intervjua, predstavljanje na Radiju Sljeme i HTV2.

Nemamo dovoljno kajkavskih tema Knjiga je 34. izdanje u gradskoj Biblioteci “Insula”, koja ve 12 godina objavljuje djela doma ih autora. - Interes ne opada, kazao je Gaki , te nastavio: - U pojedinim godinama imam jako puno dobrih radova i ne možemo ih sve objaviti. Najviše objavljujemo etiri djela. Jedini kriterij za odabir je kvaliteta. Nemamo dovoljno kvalitetnih kajkavskih tema. Najviše se piše poezija i stoga se ona i najviše objavljuje. Morali smo odbiti i nekoliko vrlo dobrih knjiga koje su inancijski ili tehni ki bile prezahtjevne za mogu nosti naše Biblioteke, unutar koje ne možemo objavljivati enciklopedije, rje nike ili luksuzne monogra ije. Pozivamo i dalje sve autore neka prijavljuju svoja djela. Mladost ili minuli rad autora se ne gleda.

Bitna je samo kvaliteta.

4

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ETVRTAK, 6. velja e, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

“Projekcije” - film Zrinka Ogreste na Tribini Film Zrinka Ogreste “Projekcije” premijerno je prikazan na fes valu igranog lma prošle godine u Puli. Kri ari su ga proglasili velikim novim pos gnu em, kojim je redatelj nadmašio sam sebe. Osim hvalospjeva kri ke, lm je ocijenjen s visokih 8,1/10 u svjetskoj bazi l-

mova, IMDB-u. akove ka publika imat e priliku vidje lm na tribini “ akovec etvrtkom”, a lmski kri ar Josip Grozdani predstavit e redatelja Zrinka Ogrestu i njegov najnoviji lm.

Film prikazuje svijet psihoterapeuta kao obi nih ljudi sa svim

SUBOTA, 8. velja e, 20 sati VARAŽDIN, Arena Varaždin

manama, predrasudama i ograni enjima. U maniri najboljih hit kokovskih trilera, u Projekcijama e gledatelji mo i svakom od njih lako odredi dijagnozu ili pripisati terapiju, a netko e, naravno, mora i umrije . Film je snimljen prema scenariju Lade Kaštelan, a igraju Jelena Miholjevi , Bojan Navojec, Polona Juh, Ksenija Paji , Doris Šari - Kukuljica, Ksenija Marinkovi , Luka Petruši i Jasna Biluši .

Neno Belan & Fiumens i Klapa Kampanel Velja a je uvijek u znaku zaljubljenih, pa e tako i niz glazbenih doga anja biti u romanti arskom ugo aju.

Upravo takvo raspoloženje i zabavu priredit e Neno Belan & Fiumens i Klapa Kampanel, koji e u baroknom gradu Varaždinu, uz svoj boga glazbeni opus, zasvirati i brojne publici omiljene pjesme: Stojim na kantunu, Ivona, Kavana, Rijeka snova, Dotakni me usnama, Vino no i… Pjesme e

predstavi u pomalo izmijenjenoj, ali još uvijek vrlo plesnoj verziji. Na varaždinskom koncertu, koji e se održa u subotu 8. velja e u Areni, pridružit e se i sve popularnija Klapa Kampanel, s kojom je Neno još prije nekoliko godina ostvario zajedni ku suradnju, najpozna ju po ve spomenutoj pjesmi “Oceani ljubavi”. Redovna cijena ulaznica iznosi 80 kn za stajanje i 100 kn za tribinu.

NO MUZEJA 2014., petak, 31. sije nja, od 18 sati do 1 sat

NAJAVLJUJEMO

MUZEJ ME IMURJA AKOVEC uz stalni postav i predstavljanje op ine Belica

U program uklju en i Državni arhiv Štrigova

PRVENSTVO HRVATSKE U STANDARDNIM PLESOVIMA

akov anin Jurica Kavran i Varaždinka Tihana Vusi državni prvaci!

U organizaciji Hrvat skog a špor t skog plesnog saveza, u Samoboru je proteklu subotu (25. sije nja) održano Prvenstvo Hrvatske u standardnim plesovima.

Na Prvenstvu je sudjelovalo 75 plesnih parova iz 18 plesnih klubova iz Hrvatske, a natjecalo se u sedam starosnih kategorija: mla i osnovci, osnovci, mla a mladež, mladež, starija mladež, odrasli i veterani. Kroz kvalifikacijske krugove, i u samom finalu, plesni parovi plešu 5 standardnih plesova (engleski valcer, tango, be ki valcer, slow ox i quickstep).

Iz svake kategorije u finale ulazi 6 najbolje plasiranih parova iz kvalifikacija.

Najbolji u kategoriji mladeži (14 i 15 godi-

na) bili su Jurica Kavran i Tihana Vusi , lanovi Sportskoga plesnog kluba Varaždin. U konkurenciji od 18 plesnih parova osvojili su naslov državnih prvaka, a time i pravo na sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu u standardnim plesovima, koje e se ove godine održati 20. prosinca u Rigi u Latviji.

Za nepuna dva mjeseca, to nije, 23. ožujka, pred njima je još jedno državno natjecanje, i to u latinoameri kim plesovima, a samo tjedan dana poslije u Moskvi e se održati Svjetsko prvenstvo u latinoameri kim plesovima na koje su Jurica i Tihana ve ostvarili pravo 1. mjestom na rang listi u svojoj starosnoj kategoriji. (rr, oto Tomislav Pokos )

Tradicionalni kulturni doga aj koji se održava krajem sije nja pod nazivom “No Muzeja” obilježit e i akove ki i preloški muzej. Muzej Me imurja akovec poziva na program koji e zapo eti u 18 sati u izložbenom salonu Muzeja, gdje e Belica i Gardinovec kroz svoja kulturno-umjetni ka društva i njihove olklorne sekcije, uz programe Osnovne škole Belica, limenu glazbu, licitare, tamburaše i druge kulturne te sportske udruge, predstaviti život ovoga me imurskog kraja. Ne e izostati ni prigodni domjenak i predstavljanje beli kog “kalampera”, koji e biti posjetiteljima darivan kao suvenir. U programu koji su protekli tjedan najavili ravnatelj Muzeja, mr. sc. Vladimir Kalšan, i Zvonimir Taradi, na elnik op ine Beli-

ca, koja je partner programa No i muzeja 2014., organizirat e se i prigodna izložba starih otografija Belice i Gardinovca, a program e biti oboga en i prigodnim videozidom.

U program e biti uklju en i Državni arhiv Štrigova, koji

je došao u posjed velikog broja originalnih testamenata naših ljudi iz druge polovine 19. stolje a, te e se tom prigodom pro itati dva testamenta, jedan iz Belice, a drugi iz Gardinovca.

Nakon otvorenja No i muzeja i predstavljanja op ine Belica,

za besplatno razgledavanje bit e otvoreni muzejski postavi na prvom i drugom katu Pala e, u kojima e se posjetiteljima nuditi topli napitci uz pomo volontera. I ove se godine u samoj No i muzeja u akovcu o ekuje velik broj posjetitelja, njih oko tri tisu e. Pozvani su svi do i i uživati u programima koji su pripremljeni, a sve e potrajati do 1 sat. No muzeja prva je ovogodišnja akcija Muzeja, koja je ujedno posve ena i 60. obljetnici Muzeja Me imurja akovec, koja se obilježava upravo ove godine, pa e i svi ovogodišnji programi Muzeja biti upravo u znaku te obljetnice. Uz Prelog i akovec, po prvi put ove godine u No muzeja uklju uju se i Donji Vidovec u župnom dvoru s po etkom u 18 sati, te u Oldtimer muzeju Šardi u Selnici. (rr)

MUZEJ “CROATA INSULANUS” PRELOG prvi put dio velikoga kulturnog doga anja

Uli ni svira i, Ku ni teatar, povijesna vojna oprema, izložbe...

Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga ove je godine po prvi put dio velikoga kulturnog doga anja, No i muzeja. Muzej e za svoje posjetitelje biti otvoren od 18 sati pa sve do 1 sat iza pono i.

Na prvom katu galerijskog prostora Muzeja “Croata insulanus” posjetiteljima je dostupna izložba “Naivna umjetnost - hrvatski ponos“.

Izložba je ujedno i stalni postav Muzeja. Umjetni ka djela daju jedan presjek povijesti naivne umjetnosti od likovnih ostvarenja njezinoga idejnog za etnika pa sve do suvremenih autora naivne umjetnosti. Najve i broj djela u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga pripada Ivanu Lackovi u Croati - reprezentativnim uljima na staklu isti u se Ivan Generali , Ivan Ve enaj, Mijo Kova i , Slobo-

dan Ivi evi , Kata Dolenec, Franjo Ružman Brko, akvarelima i litografijama Ivan Rabuzin te uljem na platnu Josip Pintari Puco i Juraj Majkotep.

Na drugom katu galerijskog prostora posjetitelji mogu uživati u aktualnoj

izložbi Likovnog kruga “Pohižek“. Svojom velikom ljubavi prema likovnoj umjetnosti Stjepan Pohižek je tijekom godina prikupio zavidan broj likovnih djela.

Izložba je zbir djela brojnih naivnih umjetnika, od pionira naivne umjetnosti, poput Mije Kova i a, Milana Generali a, preko nastavlja a naivne manire, u koje ubrajamo Ivana Šte aneka, Peru Toplaka, Martina Kopri anca, pa sve do Franje Ružmana, Mirka Zvrka, Stjepana Pauli a i Dragutina Mikeca.

Program No i muzeja u Gradu Prelogu popra en je raznolikim kulturnim mani estacijama. Posjetiteljima e se predstaviti me imurske narodne nošnje iz Donje Dubrave, Gori ana i Preloga. Posjetitelje svih uzrasta

uveseljavat e Uli ni svira i, Ku ni teatar s pantomimom, mladi glazbenik iz Koncertnog ureda Varaždin Vid Novak koji e nas uvesti u svijet ozbiljne glazbe...

Tvrtka “Šestan-Busch” predstavit e zanimljivu povijesnu vojnu opremu iz rimskog razdoblja, vojnu opremu iz petnaestog stolje a iz doba gro ova Celjskih te zaštitne kacige od razdoblja Prvoga svjetskog rata pa sve do danas. U Knjižnici i itaonici Grada Preloga posjetiteljima e biti dostupne vrijedne povijesne knjige iz undusa donatora pro . dr. sc. Matije Berljaka. U No i muzeja sudjeluje i Srednja škola Prelog, koja e predstaviti tradicionalna me imurska jela i vina. Bogatu gastronomsku ponudu mo i e degustirati svaki posjetitelj.

31. sije nja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 31. sije nja, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Karlova ki bend Full Monty u Podroomu Rock bend Full Monty iz Karlovca donosi pravu svježinu na doma oj glazbenoj sceni. Želja za sviranjem kvalitetne i stare rock glazbe urodila je plodom davne 2009. godine, kada se mlada petorka, vo ena straš u prema muzici tipa Elvis Presley, Janis Joplin, ZZ-Top, AC/DC, Led Zeppelin, Whitesnake, Creedence Clearwater Revival, Eric Clapton te mnogim drugim glaz-

benicima iz najbolje ere rock & roll glazbe, osnovala Full Monty. U petak 31. sije nja tako e na sceni Podrooma biti na repertoaru ’60 ’70 rock and blues – ZZ Top, Led Zeppelin, Janis Joplin, AC/DC, Deep Purple, Rory Gallagher, Eric Clapton, Cream, CCR, The Beatles, The Rolling stones, SRV, Elvis, Status Quo, Majke, Op a opasnost, Steppenwolf, Jimi Hendrix...

DAVOR DOKLEJA, umjetni ki voditelj i redatelj Dramskog studija “Dada” Kazališne družine “Pinklec”

Deset godina u imo djecuAZGOVOR R i mlade voljeti kazalište! S POVODOM Piše: Roberta Radovi Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” akovec nizom programa proslavio je deset nadasve uspješnih godina djelovanja. Od svog osnutka 2004. godine ovaj je suvremeni i kreativni studio ostvario 22 razli ite predstave za djecu i mlade te ih izveo 170 puta. Retrospektivu Dadinih jedinstvenih likova, svjetova, kostima, scenogra ija, rekvizita, plakata, lutaka i drugih fragmenata iz njihovih kazališnih predstava publika može razgledati i na prigodnoj dokumentacijskoj izložbi “10 godina Dade”, koja je kao dio obljetni kih programa otvorena proteklu subotu 25. sije nja u izložbenom salonu akove kog Centra za kulturu. Izložbu su predstavili Romano Bogdan, osniva profesionalne Kazališne družine “Pinklec”, i Davor Dokleja, koji je

trenuci bili uo i premijera koje smo imali na razli itim mjestima.

Primjerice, u Centru za kulturu, u Prostoru, u Starom hrastu, u Centru za mlade (CeZaM), ak i u Portugalu na jednom gostovanju kad smo išli predstavljati što rade mladi u akovcu. To uzbu enje i ti trenuci prije i za vrijeme premijere, te neposredno nakon nje, jesu najsretniji trenuci, bilo za mene kao voditelja grupe ili mene kao glumca. Za to živiš i delaš! To je ‘taj’ osje aj koji te motivira i tjera dalje.

Izložbu “10 godina Dade” otvorili su Romano Bogdan i Davor Dokleja ru s nama prisjetio se po etaka rada studija, kada je bilo i teških trenutaka: — U ovih deset godina najteži su bili sami po eci, kad još nismo imali pravi prostor za održavanje proba. Vježbali smo po kojekakvim holovima, hodni-

Pinkleci, dada i i brojni ljubitelji kazališne umjetnosti uveli ali su ro endansku proslavu izme u ostalog i lan Pinkleca, te je i osnovao grupu Dramskog studija “Dada”. Neposredno prije sve anog otvaranja izložbe i obnovljene izvedbe predstave “Šta?”, Davor Dokleja u razgovo-

cima, podrumima, sobama. Imali smo potom i prostorije Centra za mlade u barakama, ali tu baš i nismo mogli imati prave kazališne probe. Onda kad smo došli na pravu pozornicu, gotovo smo se

pogubili... (smijeh) S vremenom su ti teški trenuci prošli.

Ovaj je dramski studio naziv preuzeo iz dadaizma, antiumjetni kog pokreta s po etka prošlog stolje a. Ali naši dada i nisu nimalo antiumjetni ki nastrojeni. Naprotiv! Deset godina Dade obilježeno je nizom nagrada i zavidnom produkcijom koja je predstavljena diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu: — Ostvarili smo devetnaest kazališnih predstava i tri uli na performansa. Tijekom tih deset godina upravo su naši najsretniji

Grupe u dobi od 6 do 26 godina vode dramski pedagozi, koji su ujedno i dugogodišnji glumci KD-a “Pinklec”: Jelena Dokleja, Bruno Kontrec i Davor Dokleja

pa razli itih dobi, od, kako se to kaže, 6 do 666 godina. (smijeh) Da cijeli akovec dolazi, druži se i glumi!

Nakon otvorenja izložbe publika je imala priliku pogledati obnovljenu predstavu studija Dada “Šta?” u izvedbi starije gru-

pe, srednjoškolaca i studenata, koja progovara o društvenim problemima kao što su glad, siromaštvo, nasilje, konzumerizam i kapitalisti ko ropstvo. U prijepodnevnim satima na pozornici Centra za kulturu predstavljen je rad mla ih grupa.

Da cijeli akovec dolazi, druži se i glumi!

Danas je u rad Dade uklju eno stotinjak lanova. Pet grupa ine u enici nižih razreda osnovne škole, a jednu grupu ine srednjoškolci i studenti. Grupe vode dramski pedagozi koji su ujedno i dugogodišnji glumci KD-a “Pinklec”: Jelena Dokleja, Bruno Kontrec i Davor Dokleja.

Davor Dokleja isti e kako osnovni cilj postojanja ovoga dramskog studija nije priprema za školovanje budu ih glumaca, ve odgajati budu u kazališnu publiku: — Djecu i mlade na neki na in u imo izražavati se. Po meni naš cilj nije u iti djecu da budu glumci ili ih pripremati za tu profesiju. Naš dramski studio kazališno odgaja mlade ljude da vole umjetnost i kazalište, da kazališno promišljaju i znaju kriti ki gledati na svijet i društvo oko sebe jer to je sve kazalište. A tko e kasnije biti glumac ili ne, to je njihova stvar. Želja nam je da u budu nosti imamo još više gru-

Lutke, plakati i kostimi tek su dio desetogodišnje pri e ovoga dramskog studija

lanice Dade: Aida Ibrahimovi , Ivana Horvat (sada Grabar), Magdalena, Karla i Zvonimira Kati

NA RO ENDANU I PRVA GENERACIJA DADA A

Iz obitelji Kati ak etvero polaznika!

Na otvorenju dokumentacijske izložbe “10 godina Dade”, uz brojne ljubitelje kazališne umjetnosti, bilo je i mnogo bivših i sadašnjih lanova i polaznika grupa. Aida Ibrahimovi i Ivana Horvat (sada Grabar) bile su lanice prve generacije. Aida se prisje a svojih po etaka: - Mi smo po eli s forum kazalištima koja spadaju u skupinu tehnika tzv. kazališta potla enih. Premijera je bila u Starom hrastu, a mi smo igrali predstavu ‘Nika u raljama društva’, koja se bavi temom seksualne eksploatacije žen-

skog tijela u društvu. Plakat se može vidjeti i ovdje na izložbi.

Zatim sam igrala u predstavama ‘Pri a o Vanji’, ‘ apalinke’, ‘Majmun i bit’...

Tri sestre, Magdalena, Karla i Zvonimira Kati , ali i njihov brat Mihovil, svi su bili lanovi Dade. Magdalena je tako er bila dio prve generacije polaznika.

- Sje am se kad smo došli u Centar za mlade. Davor je isto bio mlad i zbunjen, kao i mi.... (smijeh) Ali tijekom godina mi smo rasli i on je s nama zajedno rastao i jako, jako puno nas je svemu nau io. Hvala mu!

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

KOTORIP ANIN IVAN PLA KO, poslovni direktor TIC-a, bubnjar benda Waitapu, strastveni

Još jedan Me imurec Piše: še: Roberta Radovi Foto: oto: arhiva Ivan Pla ko

Kotoriba je u svojoj dosadašnjoj povijesti iznjedrila niz poznatih osoba. Mnogima je prva asocijacija na ovo mjesto ime Jože Horvata, književnika i svjetskog putnika. A da ima nešto u vibrama Kotoribe, koje zovu na svjetska putovanja, potvr uje pojavnost još jednog Kotorip anina koji izazov traži u brojnim domenama življenja. Ivan Pla ko ro en je 1978. godine u akovcu, a djetinjstvo i školsko doba provodi upravo u Kotoribi, u tom živopisnom me imurskom mjestu. Danas živi na relaciji Kotoriba - akovec.

Niz njegovih preokupacija kre e od uspješnog djelovanja u poslovnom svijetu, umjetni kom daru za fotogra iranje i djelovanju kroz glazbeni izri aj i lanstvo u akove kom bendu Waitapu te u želji za pustolovinom kroz alpinizam, visokogorsko planinarenje, sportsko penjanje, speleologiju, biciklizam, tr anje... Tek jedan od povoda za razgovor s Ivanom je putovanje u Nepal, koje je realizirano krajem prošle godine kao dio visokogorske sekcije HPD MIV Varaždin i osvajanje nepalskoga himalajskog šesttisu njaka Lobuche East (6090 m). Zanimljivih tema je obilje, stoga ubrzano krenimo s pitanjima i odgovorima.

ajnijih projekata, a TIC e se i dalje razvijati kao do sad.

Svirka kao hobi koji opušta i raduje

Trenuci odmora tijekom trotjednoga nepalskog trekkinga

Od najnižeg administratora do direktora Ivan Pla ko po završetku osnovne škole u Kotoribi nastavlja školovanje u Varaždinu, gdje završava višu tekstilnu školu. Zatim upisuje Fakultet organizacije i informatike i diplomirani je informati ar. Neprekidno ulaže u edukaciju, tako da je trenutno na postdiplomskom studiju na FOI-u, a iz svoga poslovnog puta izdvaja nekoliko klju nih momenata: — Radio sam kra e vrijeme kao u itelj informatike u Kotoribi, nakon ega sam se zaposlio u REDEA-i, gdje sam po-

eo raditi kao administrator na projektima, pa voditelj raznih manjih i ve ih projekata, kroz što sam nau io posao. Najve i posao do sad bila je priprema svega što je potrebno da bi pokrenuli Tehnološko-inovacijski centar Me imurje (TIC). Tu je ekipa pod vodstvom Matije Derka odradila dobar posao i uspjela osigurati zna ajna sredstva, iz kojih smo obnovili

dvije zgrade u bivšoj vojarni u akovcu i pretvorili ih u tehnološki inkubator u kojem od po etka rada 2010. godine pa do sad djeluje 18 irmi, koje zapošljavaju sedamdesetak ljudi. Na temelju javnog natje aja odabran sam za poslovnog direktora TIC-a, gdje s timom radim posljednje dvije i pol godine. Za naredno razdoblje pripremamo još nekoliko zna-

metala, post rocka, psihodelije, dubstepa... Snimili smo prije dvije godine prvi album ‘Bassonic Lodge’ i izdali ga za francusku ku u ‘Fresh Poulp Records’. Album je dostupan u verziji slobodnog preuzimanja, zna i besplatan je, pa je tako pronašao put do publike koja prati takav glazbeni stil na gotovo svim kontinentima, zatim do radioemitiranja u Japanu, Americi, Brazilu, Italiji, Njema koj, Francuskoj... Ove

Vrijedilo je do

(Skoro) Cijeli akovec stane u jednu zgradu na Manhattanu tralno suprotne gradove po ustroju, geografskoj lokaciji i kulturi. Amerikanci su svi bili jako susretljivi i voljni dijeliti informacije i iskustva. udili su se kako Hrvati dobro govore engleski i koliko imamo zajedni kih tema i izazova. Za Ameriku je klju na rije – veli ina. Imaju gotovo cijeli kontinent. Koji god poduzetni ki posao se tamo pokrene, tu je odmah tržište od nekoliko milijuna ljudi, a ni kapitala ne nedostaje. Cijeli naš akovec stao bi u zgradu-dvije na njujorškom Manhattanu, a New York ima duplo više stanovnika od cijele Hrvatske. Ovo, naravno, nije prepreka da se s prijateljima iz devedesetih iz akovca tamo na eš i odeš na pi e. Ipak, takav doživljaj veli ine, totalno druge kulture, usred koje razgovaraš na me imurskom, jednostavno te prisili staviti stvari u prave odnose i dimenzije.

Vo a i organizator puta u Nepal bio je Varaždinac Nikola Šebrek, voditelj visokogorske sekcije MIV-a

NEPAL JE NEPRESUŠNI IZVOR INSPIRACIJE

DRUGA STRANA SVIJETA - put u Sjedinjene Ameri ke Države

Kao sudionik International Visitors Leadership Programa koji vodi ameri ki State Department, krajem 2012. godine Ivan je boravio tri tjedna s još dvojicom kolega na studijskom putovanju koje je obuhvatilo posjet tehnološko-inovacijskim centrima, sveu ilištima, agencijama za poticanje poduzetništva, ministarstvima i državnim institucijama te visokotehnološkim tvrtkama poput Tumblra i Etsyja u pet gradova: Washington, D.C., New York, South Lake City, San Diego i Atlanta. Sasvim drugi svijet za razliku od Nepala. S odmakom od godinu dana Ivan se na kraju razgovora osvrnuo i na to putovanje: - Cilj tog putovanja bio je upoznati njihovu poduzetni ku infrastrukturu, vidjeti u emu su izvrsni i što bi se od toga moglo primijeniti kod nas. Prošli smo dijame-

Pe at osobnosti Ivanu daje i interes za glazbu, kojom se bavi još od 1991. godine, kad je s ekipom iz Kotoribe osnovao prvi bend Najveribest. O glazbenoj sceni tih godina Ivan kaže: — U Kotoribi i op enito u Me imurju u to je vrijeme bilo dosta koncertnih doga anja, gitarijada. Naš bend je tada žario i palio underground scenom ovog dijela Hrvatske. Svirali smo žeš i hard core, heavy i miksali to s punkom, te smo na neki na in bili ispred svog vremena.

Kad smo se toga zasitili, jednostavno smo prestali svirati. Ali ljubav prema glazbi je ostala.

Sviram bubnjeve. Nakon pet godina stanke vratila mi se želja ponovno svirati s bendom.

Upoznao sam Emila Marciuša i oformili smo Waitapu, a naziv je, kako poga ate, posveta romanu pisca Jože Horvata i poruci toga njegovog literarnog djela o pomicanju granica i odbacivanju strahova. Waitapu istražuje elemente duba,

Egzoti ni kadrovi izazivaju na fotografiranje. Ivan ih je ku i donio više od etiri tisu e

Me imurje se ne može podi iti visokim gorjem, ali svejedno posljednjih godina bilježi porast broja zaljubljenika u planinarenje i alpinizam. Tom zovu nije odolio ni Ivan: — Ljubitelj sam prirode još od djetinjstva, a u planinarenju sam se pronašao prije pet godina, i to potpuno samoinicijativno. Prošao sam sve po Me imurju biciklom i pješke, pa sam se sjetio dana kad sam kao klinac provodio ljeta u Gorskom kotaru, odakle mi je rodom tetak. Negdje je u meni ostala ta ljubav prema planini, pa sam nekako krenuo na Risnjak tek u natika ama... (smijeh) Nabavio sam si zatim gojzerice i malo po malo svu ostalu opremu. Uslijedilo je planinarenje po Ivan ici, Velebitu, slovenskim alpama, Durmitoru. Onda nekako vidiš da ne možeš sam, pa sam se u lanio u HPD ‘Me imurje’, ali tražio sam ja e izazove i saznao za zahtjevnije izlete varaždinskog MIV-a i njihove izlete visokogorske sekcije koje je vodio Nikola Šebrek.

Ispenjali sam Mont Blanc, Grossglockner Studlgrat smjerom, Monte Rosu..., a onda je Nikola iznio ideju za trekking u Nepalu uz plan osvajanja jednog šesttisu njaka. Na put smo krenuli 18. listopada prošle godine.

Bilo nas je ukupno devetero, od toga dvije djevojke, a ja sam

bio jedini iz Me imurja. Kako gotovo uvijek treniram petšest dana u tjednu, nisam imao neke posebne pripreme. Bicikl, tr anje, teretana, penjanje, za vikend planinarenje..., sve su to izrazito lijepi na ini za provesti vrijeme i ste i kondiciju. Naša nepalska avantura sveukupno je trajala tri tjedna.

Mnogi od nas su o himalajskim krajevima pro itali brojne putopise i knjige, odslušali desetke multimedijalnih predavanja, a rijetki su i osobno svjedo ili toj “zarazi” zvanoj Nepal. Ali svako iskustvo i doživljaj iznova su zanimljivi i posebni. Glavni grad te države je uveni Kathmandu, koji je našoj zapadnja koj civilizaciji i više nego kulturološki šok, kako ga i Ivan opisuje: — Nisam nikada prije bio u Aziji. Ne znaš kaj o ekivati.

Znaš da te eka druga civilizacija i druga ilozo ija koja te poziva da dublje zagrebeš u nju. Komunalna neure enost grada je ono što te prvo šokira.

Ljudi spavaju na ulici, promet je nemogu , sve puno sme a, pokojnici se spaljuju na otvorenom, zgrade su polusrušene ili nikad dovršene, elektra im se bavi teorijom kaosa, mesnice su na otvorenom odmah do pješa ke staze..., ali uz sve to imaju prekrasne budisti ke i hinduisti ke hramove i bogatu

31. sije nja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i alpinist, planinar i sportaš

ecc iznad 6000 metara! koji je ve niz godina centar te neke umjetni ke scene. Berlin ima posebnu vibru, pa nam je to bilo jako drago odraditi.

Pozvali su nas de ki i cure iz Psychedelic Orchestra koji su nedavno u sklopu hrvatskoslovenske turneje gostovali i u Podroomu u akovcu. Publika je u Berlinu najbolje reagirala od svih naših dosadašnjih koncerata. Ugodno smo se

iznenadili koliko dobro su shvatili bit onoga što muzikom želimo prenijeti. I ove godine planiramo svirati na nekoliko europskih festivala u koje se žanrovski uklapamo. Na našu svirku ne gledamo kao izvor zarade, nego kao hobi koji ima ve u dodatnu vrijednost. Raduje nas zajedni ko druženje, putovanja s bendom i nastupi uživo.

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematogra ija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

Ivan je osniva kotoripskog benda Najveribest. Danas svira u akove kom bendu Waitapu

godine planiramo izdati novi autorski album, a radovi su u punom jeku.

Waitapu bilježi niz zna ajnih nastupa u Hrvatskoj, ali i na me unarodnim festivalima.

Od Seasplash festivala u Puli, PsychoByDub festivala u Francuskoj, Illectricity festivala u Zagrebu, gostovanja na slovenskom Overjam International Reggae festivalu i prošloljetne svirke u Berlinu, o kojoj Ivan s posebnim žarom govori: — Svirali smo u Kreuzbergu, kultnom kvartu Berlina,

Nikola Šerbek, Ivan Pla ko, vodi Karma Rita Sherpa i ostali lanovi ekipe na vrhu Lobuche East - 6090 m

Nepal nije neka destinacija za gurmane. Najviše se jede njihovo nacionalno jelo Dal Bhat, a i pivo dobro do e!

ose i vrh Lobuche East (6090 m) kulturnu i povijesnu baštinu. Potom je uslijedio let avion i em za Luklu, koja je poznata po jednoj od najopasnijih pista za slijetanje i polijetanje na svijetu, urezanoj u planini na 2.800 m. Piloti su dobro uigrani pa nije bilo nikakvih problema. Voditelj naše trekking ekspedicije bio je Nikola Šerbek iz Varaždina, tako da su sve to ke smještaja i no enja u lodgeima bile unaprijed dogovorene preko nepalske agencije. Imali smo nosa e, Šerpe, to nije, portere.

Za dva lana ekspedicije jedan nosa . Prvi cilj je bilo naselje Namche Bazaar, glavni grad Šerpa, smješten na putu izme u Tibeta i Indije. Namche na prvi pogled izgleda, kak bi po doma e rekli, ‘selendra’. Ali kad se nakon dva tjedna vratiš u to mjesto, onda vidiš da je to tamo zapravo ‘civilizacija’. Dojam mi je da im ideš više sve je prljavije i hladnije, odnosno kak ideš gore sve je gore. Zrak je sve rje i, a cijene eksponencijalno rastu jer sve treba nositi na le ima ili jakovima. Dva tjedna ne vidiš kota . Al’ je priroda sve ljepša i impresivnija i ne smeta te nestanak komfora.

Hodaju i od lodgea do lodgea naši su planinarski pustolovi prohodali u dva tjedna 250 km i putem osvojili nekoliko to aka iznad 5000 m, kao što je Chukhung Ri (5550 m). Nije izostao ni doseg kultnog mjesta: baznog logora za uspon na Mt. Everest

Nepal ti daje trostruki užitak doživljaja: prvo upoznaješ novu kulturu, imaš sportsko-planinarski cilj u vidu osvajanja odre enih vrhova i, kao tre e, tu je impresivna priroda na visini od 5365 m, a ni Kalapatthara (5555 m), odakle puca odli an pogled na sam Mt. Everest. Neke to ke Ivan je dosegao sam jer je organizacija trekkinga omogu avala spremnijim pojedincima više i teže dosege.

Najviši cilj bio je uspon na vrh Lobuche East (6090 m), na koji je stiglo petero lanova. Me u njima i naš Ivan Pla ko: — Vodi za taj uspon nam je bio Karma Rita Sherpa koji je izme u ostalog sedam puta bio na Mt. Everestu (8848 m) i osam puta na vrhu Cho Oyu (8201 m).

Ovaj vrh Lobuche East od kojih šest tisu a metara nadmorske visine njemu je kak nama Ivan ica... (smijeh) Sherpe se jako dobro brinu za vas. Pokret je bio u dva sata u no i, a oni su ve od pono i kuhali aj za nas. Svaka im ast.

Dobri su, žilavi i nasmijani. Bilo je jako zima, oko -18 oC, na dijelovima uspona je bilo potrebno

Detalj uspona na šesttisu njak Lobuche East - najviši cilj ekspedicije postaviti iksno uže po kojem se pri spustu absajla, i po mraku se penje gotovo sve do samog vrha.

Doživjeti izlazak sunca nad himalajskim vrhovima stoje i na ledenoj padini od šezdesetak stupnjeva na šest tisu a metara je neprocjenjivo iskustvo. ovjek odmah zaboravi na smrznute prste na rukama i nogama. Bez vodi a prvi put ne bi išlo, nema markacija po snijegu i ledu, a i po mraku je teško na i smjer kroz stijenu. Po mojoj procjeni ovaj je uspon osjetno tehni ki i izi ki zahtjevniji od, primjerice, Mt. Blanca, ali tehni ki lakši od Grossglocknera. U pola osam stigli smo na vrh. Osje aj koji se ne može opisati rije ima!

Možda najteži dio trekkinga bio je za Ivana dan nakon glav-

nog uspona, kad je manji dio ekipe odlu io kroz Cho La Pass na 5368 m prije i u drugu ledenja ku dolinu kako bi napravili kružnu rutu pri povratku do Namche Bazaara. Taj dan uhvatila ga je gotovo neizbježna boljetica nas zapadnjaka koji se zateknu u himalajskim visinskim bespu ima – tegobe s probavom i groznica.

- To mi je bio najteži dan u životu u planini. Kao da imaš gripu, a moraš prehodati 10 sati na visinama 4800 do 5300 m. Ostao sam u prvom logdeu u Dragnagu, preko no i sam se dobro oznojio i nekim udom sam se drugo jutro uspio oporaviti i bez ikakvih problema šetnjom od neka dva sata kroz živi ledenjak sti i do mjesta Gokyo, gdje me ekao ostatak ekipe. Gokyo

je lijepo planinarsko odredište nedaleko od vrha Cho Oyu, okruženo prekrasnim jezerima. Svi smo imali probavne smetnje i problem sa želucem, osim našeg vo e Nikole. On je svaku ve er pisao dnevnik i pio pivo i to ga je valjda spašavalo! (smijeh) Nepal nije neka destinacija za gurmane. Najviše se jede njihovo nacionalno jelo Dal Bhat, što je u biti riža sa za inima i povr em i tzv. Šerpin lonac, nešto kao naš ušpajz. Jeli smo i žilave steakove od jaka, njihovog goveda i osnovnoga transportnog sredstva. Spašavao nas je naš špek, pršut, kobasice...

Ovakva putovanja ne omogu avaju higijenu na koju smo naviknuti ovdje doma, uz obilje tople vode i svih ostalih kozmeti kih preparata. Planinarenje i trekking u Nepalu donose sasvim druga iskustva: — Što re i. Dva tjedna se znojiš i ne tuširaš, al’ to je sudbina svakog planinara koji želi malo ozbiljnije planinariti. Onda cijeniš kad do eš doma sve tekovine koje ti suvremena civilizacija pruža. Zanimljivo je to kak se ovjek brzo navikne na miris ovjeka. Ispo etka si smrdiš, ali se s vremenom navikneš. Navikne ti se nos na miris ljudi, pa kad ti je, primjerice, na povratku u Kathmandu prošao netko kraj tebe friško naparfeman nos te po ne pe i od tih mirisnih kemikalija!

Ali bez obzira na sve teške uvjete života, Nepalci su jako smireni, djeluju sretno, nisu depresivci. Posebno su me se dojmili budisti ki redovnici koji žive u samostanima visoko u planinama i ijoj sam misi imao priliku prisustvovati.

Nepal ti daje trostruki užitak doživljaja: prvo upoznaješ novu kulturu, imaš sportskoplaninarski cilj u vidu osvajanja odre enih vrhova i, kao tre e, tu je impresivna priroda. Primjerice, kampiranje uz ledenja ko jezero na 5.300 m, makar na -20 °C, pamtiš cijeli život. Dok te tri stvari spojiš, to je neprocjenjivo. I zato se svi vra aju tamo. Nepal je nepresušni izvor inspiracije.

Tijekom ovog putovanja Ivan je napravio više od 4.000 fotogra ija koje su i više nego komentar nepalskog na ina života, kulture, ljudi i vremena. Upravo je fotogra ija još jedna od hobisti kih Ivanovih ljubavi: — Fotogra ijom sam se po eo baviti upravo zbog planinarenja jer esto ideš na mjesta koja ne eš imati priliku ponovno obi i. Slikaš nešto mobitelom i onda ti je poslije žao jer ne možeš posti i pravu kvalitetu koju želiš imati za uspomenu i kao takvu je prenijeti drugim ljudima.

Zato sam ciljano kupio fotoaparat godinu dana prije puta u Nepal i upisao te aj našeg Fotokluba, gdje sam svladao osnove. Najve a nagrada mi je kad na fotogra iju uspijem prenijeti ono što vidim i osje am.

8

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 959

Ime i prezime: Adresa:

Bill O’Reilly, Martin Dugard - “Pucanj u Kennedyja”

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnik iz broja 958 Me imurskih novina je Zlatko Zori iz Strahoninca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Robert Galbraith - “Zov kukavice” Ako mislite da poznajete detektive iz mra nih krimiromana, onda još niste upoznali Strikea i njegovu asistenticu Robin. Upoznajte nezaboravni detektivski tim!

Kad se manekenka problemati na ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom Mayfairu, svi e pretpostaviti da je rije o samoubojstvu. Me utim, njezin brat ne dijeli op e mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slu ajem. Strike je ratni veteran – ranjen kako izi ki, tako i psihi ki – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i slu aj istrage smrti poznate manekenke u init e mu se poput pojasa za spašavanje.

No dobar honorar ne e biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobi an svijet mlade manekenke, stvari e postajati sve mra nije i Strike e se približiti

Prije pola stolje a, 22. studenoga 1963. godine, zbio se jedan od najdramati nijih pojedina nih doga aja u povijesti SAD-a.

U teksaškom gradu Dallasu, dok se vozio u koloni gradskim ulicama, tog je dana iz snajpera ubijen ameri ki predsjednik John Fitzgerald Kennedy.

Doga aj je šokirao ameri ku i svjetsku javnost. Nekoliko sati, dok se nisu razjasnile osnovne okolnosti doga aja, javnost je ak bila u strahu da e do i do svjetskog rata. Doga aj je promijenio cjelokupnu politi ku i duhovnu klimu SAD-a, a poslije se, zbog niza tajanstvenih okolnosti, pretvorio u jedan od najve ih politi ko-zavjereni kih misterija u sveukupnoj ameri koj, pa i svjetskoj povijesti.

Ova se knjiga, me utim, ne bavi toliko politikom, nego novim generacijama otkriva tko je bio John Kennedy, ka-

Conrad Anker i David Roberts: Izgubljeni istraživa Jude Deveraux: Baršunasto obe anje Abdelkader Benali: Glas moje majke

PUBLICISTIKA Bill O’Reilly, Martin Dugard: Pucanj u Kennedyja Juan Antonio Rodríguez Pagán: Druga strana Lorcine publike Thomas Hobbes: Levijatan sebno kada se 1962. godine oko Kube su elio sa sovjetskim vo om Nikitom Hruš ovom, što je umalo dovelo do nuklearnog rata. Detaljno je opisan 22. studeni 1963. godine u Dallasu, kada je Kennedy ubijen, a njegov ubojica Lee Harvey Oswald nekoliko sati poslije uhva en. Opisani su i sljede i dani, Kennedyjev veli anstveni pogreb i tajanstveno ubojstvo njegova ubojice Leeja Harveyja Oswalda u policijskoj stanici u Dallasu.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Helen Fielding - “Dnevnik Bridget Jones” otkri u šokantne tajne i u i u samo srce opasnosti…

Napet, otmjen krimi smješten u ozra je Londona – od mirnih ulica Mayfaira do pabova u pokrajnjim uli icama East Enda i vreve Sohoa – “Zov kukavice” izvanredna je knjiga. Predstavljaju i lik Cormorana Strikea, ovo je hvaljeni prvi krimi J. K. Rowling, napisan pod pseudonimom Robert Galbraith.

Ona je duhovita zanesenjakinja. Nepopravljiva romanti arka. Smušena karijeristica. Najpoznatija svjetska solerica. Ona je legenda ije ime mami osmijeh na usne.

Ona je Bridget Jones.

Nakon gotovo dva desetlje a ponovno imamo priliku itati jedan od najpoznatijih ženskih dnevnika, a zasigurno najduhovitiji i najzabav-

U nevjerojatnom romanu “Privedite tijela”, Bookerovom nagradom nagra enom te izvesti kako biste znatno pove ali svoju razinu energije, angažiranosti i ispunjenja u svim podru jima svojega života. Brendon e vas u ovoj knjizi suo iti s iznena enjima i izazovima, pomagati vam prevladati pogreške i rasvijetliti put za strateško i inteligentno aktiviranje naših deset ljudskih nagona kako bismo dobili ono što svi želimo: više živosti u našemu životu! Knjiga je zauzela prvo mjesto na ljestvici bestsellera New York Timesa.

niji. Gotovo smo zaboravili koliko nam je zna ilo njezino opsesivno mjerenje tjelesne težine i brojenje kalorija, cigareta i alkohola, jednako strastveno analiziranje osnovnih feministi kih postulata i teza iz priru nika za samopomo u ljubavnim jadima, njezina nesigurnost i njezina snaga. Umalo smo zaboravili koliko nam Brid-

get može uljepšati i osvijetliti život. Stoga je Dnevnik Bridget Jones knjiga za svaku ženu (a i ponekog muškarca). To je ubojito samosvjesna kronika moderne žene u potrazi za uspjehom u poslu i ljubavi, ali iznad svega urnebesno smiješna i ultimativno optimisti na pri a s kojom se možemo (i želimo) poistovjetiti.

Hilary Mantel - “Privedite tijela”

Brendon Burchard “Pozitivni životni naboj” Jedne je no i na Karibima, nakon teške prometne nesre e, Brendon Burchard upoznao smrtnost i ustanovio da emo se na kraju života svi pitati: “Jesam li živio? Jesam li volio? Jesam li bio važan?”. On od te no i živi punim plu ima te je milijunima ljudi diljem svijeta pomogao preobraziti život i osje ati se življe, više sudjelovati u životu i živjeti ispunjenije. Brendon u ovoj knjizi tvrdi kako je jedini na in da poboljšate kvalitetu svojega života nau iti aktivirati deset nagona koji vas najviše ine ljudskim bi em.

Ti su nagoni zapravo vaše želje za više nadzora, sposobnosti, dosljednosti, brižnosti, povezanosti, promjene, izazova, kreativnog izražavanja, davanja doprinosa i svijesti.

Oni oblikuju sve što mislite, osje ate i inite u životu, pa je za vaš uspjeh i sre u presudno shvatiti ih i ovladati njima. To je najbrži put življenju života prepunog naboja. To ete u initi uz pomo niza djelotvornih ali jednostavnih postupaka koje može-

kav je ovjek bio, zašto je bio tako uspješan predsjednik, zašto je fascinirao ameri ku javnost te kakve je sve osobne drame proživljavao. Opisuje i njemu bliske osobe: gracioznu suprugu Jacqueline, utjecajnog brata Bobbyja, ostale lanove njegove mnogobrojne obitelji.

Opisuje i druge slavne li nosti koje su imale ulogu u njegovu životu, na primjer, glumicu Marilyn Monroe, koja mu je bila ljubavnica, i pjeva a Franka Sinatru, preko kojeg je održavao vezu s ma ijom. Knjiga objašnjava i tko je bio njegov ubojica Lee Harvey Oswald i detaljno opisuje dramati an tijek atentata koji je uzdrmao Ameriku i svijet te drame koja se odvijala nakon pucnjeva u Dallasu.

Autori Bill O’Reilly i Martin Dugard vjeruju da se Kennedyjeva li nost može najbolje prikazati opisom klju nih epizoda iz njegova života, pa se u ovoj knjizi govori o njegovu bogataškom djetinjstvu, njegovu herojstvu tijekom Drugoga svjetskog rata, njegovu nezasitnom libidu i neugodnoj bolesti, teškim odlukama koje je morao donositi kao predsjednik, po-

BELETRISTIKA

nastavku tako er Bookerom ovjen anog bestselera “Wolf Hall”, Hilary Mantel istražuje jednu od najmra nijih i najstrahotnijih epizoda engleske povijesti – pad Anne Boleyn.

Kao i njegov prethodnik, “Privedite tijela” kompleksna je, historiografski vrsto utemeljena kostimirana freska koja daje politi ki radikalan te umjetni ki virtuozan pogled u tudorsku Englesku, što baca svoje tamno svjetlo i na suvremeni svijet.

Djelo jedne od najboljih britanskih spisateljica na vrhuncu

snage, naslov koji se ne ispušta iz ruku.

Godine 1535. kova ev sin Thomas Cromwell ve je daleko odmakao od svoga skromnog podrijetla. Kao prvome ministru Henryja VIII., sre a mu se smiješila usporedno s usponom Anne Boleyn, druge Henryjeve supruge zbog koje je kralj razvrgnuo veze s Rimom i stvorio vlastitu crkvu. No kraljevi su potezi Englesku stjerali u pogibeljnu izolaciju, a Anne nije održala obe anje – nije rodila sina koji e nastaviti tudorsku lozu. Kad Henry posjeti Wolf Hall,

John Boyne - “Prigovor savjesti” Rujan 1919.: dvadesetogodišnji Tristan Sadler putuje vlakom iz Londona u Norwich kako bi Marian Bancroft predao svežanj pisama njezina brata Willa. Tristan se borio s Willom rame uz rame u Prvom svjetskom ratu. Zajedno su prošli obuku, a kad su preba eni na bojišnicu u Francuskoj, dijelili su bru-

talno iskustvo ratnog nasilja obilježenog svakodnevnim umiranjem i okrutnoš u nadre enih. Ali Will je 1917. položio oružje pozvavši se na prigovor savjesti, pa ga je prijeki sud osudio za kukavi luk te je strijeljan.

Ubrzo postaje jasno da pisma nisu pravi razlog Tristanova posjeta. Duboko

u sebi Tristan nosi mu nu tajnu koju o ajni ki želi ispovjediti Marian, ako za to smogne snage. itatelj e u impresivnom inalu pri e u kojoj se konstantno propituju pojmovi kukavi luka i hrabrosti doznati šokantnu istinu o doga aju koji je Tristanu Sadleru obilježio itav život.

Cromwell promatra kako se kralj zaljubljuje u tihu, neupadljivu Jane Seymour. Ministru je jasno što je na kocki: ne samo kraljev užitak, ve i sigurnost i prosperitet itave Engleske. Probijaju i se kroz zaku astu seksualnu politiku dvora, naklapanja visokog plemstva i slugu te okrutne igre mo i, Cromwell mora sklopiti ‘’sporazum’’ kojim e ugoditi Henryju i, istovremeno, osigurati svoju karijeru. Ni ministar ni kralj, me utim, ne e ostati istih ruku nakon krvavog spektakla posljednjih dana kraljice Anne.

31. sije nja 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

12 GODINA ROPSTVA

JUSTIN BIEBERS: BELIEVE

povijesna biografska drama Režija: Steve McQueen Uloge: Chiwetel Ejiofor, Dwight Henry, Dickie Gravois

dokumentarni glazbeni spektakl Režija: Jon M. Chu Uloge: Justin Bieber, Scooter Braun, Ryan Good

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 31.1.

18.00 EFURI RAUS! slovenska komi na drama

20.00 12 GODINA ROPSTVA povijesna biografska drama

subota, 1.2.

16.00 DJECA VUKOVI japanska animirana obiteljska fantazija

18.00 JUSTIN BIEBERS: BELIEVE dokumentarni glazbeni spektakl

20.00 12 GODINA ROPSTVA Tre i lm nagra ivanog redatelja Stevea McQueena zapanjuju i je uvid u život Solomona Northupa, slobodnog Afroamerikanca koji je nakon otmice proveo 12 godina u ropstvu.

Na lmskom fes valu u Toron-

tu redatelj je osvojio nagradu “People’s Choice”. Film je adaptacija istoimene autobiogra je Solomona Northupa iz 1853.

Trajanje povijesne biografska drama “12 godina ropstva“ je 134 minute.

Vidjet ete ne samo vizualno zapanjuju u snimku koncerata na kojima Justin izvodi svoje najve e hitove, nego ete dobiti i osobnu propusnicu iza pozornice kako biste posvjedo ili kako je postavljena cijela turneja. Believe daje i ekskluzivan

uvid u Jus nov život izvan pozornice.

Slijedite njegov put od dje aka koji je sanjao o nastupu na Madison Square Gardenu pa do svjetske zvijezde kakva je danas. Vjerujte u Justina Biebera. Trajanje: 92 minute. Preporu uje se starijima od 6 godina.

povijesna biografska drama

nedjelja, 2.2.

16.00 DJECA VUKOVI japanska animirana obiteljska fantazija

18.00 JUSTIN BIEBERS: BELIEVE

DVD, BLUE RAY IZLOG

dokumentarni glazbeni spektakl

OSVETNICI

ODBJEGLI DJANGO Dr. King Schultz (Waltz) njema ki je lovac na glave i bivši zubar koji kupuje Djanga (Foxx) kao svog roba kako bi mu ovaj pomogao iden cira ostale lovce na glave. Nakon što uspješno završe zadatak, Django biva oslobo en i regrutiran od strane Schultza kao poslovni partner. Django ubrzo od Schultza po inje u i zanatske vješ ne pa zajedno odu u Mississippi kako bi oslobodili Djangovu ženu Broomhildu (Kerry Washington).

20.00 12 GODINA ROPSTVA

Marvel studio predstavlja Osvetnike – fantas nu skupinu superheroja koje predvode Iron Man, Nevjerojatni Hulk, Thor, Kapetan Amerika, Hawkeye i Black Widow. Kada iskrsne neo ekivana neprijateljska prijetnja koja ugrozi globalnu svjetsku sigurnost i zaš tu, Nick Fury, voditelj me unarodne agencije za mir poznatije pod imenom S.H.I.E.L.D., morat e sastavi jedini m koji e mo i svijetu vratiti ravnotežu i spasiti ga od katastrofe.

povijesna biografska drama

ponedjeljak, 3.2.

18.00 JUSTIN BIEBERS: BELIEVE dokumentarni glazbeni spektakl

20.00 12 GODINA ROPSTVA povijesna biografska drama

ALBUM TJEDNA

Chui - “The Second Arriva” Godinu dana nakon hvaljenog debija, Chui se vratio po novu salvu pohvala, te njome pokušao potvrditi kako zaslužuje a irmaciju ne samo na lokalnoj, nego i globalnoj sceni.

Trio s prvog albuma postao je duo (Andrej Jakuš sudjelovao je samo na “Can We Be Friends?”), cover albuma još je više osvježavaju i, a zaklju ak o žanrovskom i stilskom pomaku u odnosu na prvi album teško je donijeti, što zbog kompleksnosti glazbe, što zbog njene unikatnosti i raznobojnosti.

Glavnog fokusa albuma nema, slijed pjesama je nepredvidljiv, što “The Second Arrival” ini albumom ije je prvo preslušavanje posebno i intimno jazz putovanje ispunjeno eksperimentalnom elektronikom, obiljem funky klavijatura, povremenim space efektima, uz pokoju drum ‘n’ bass presje nicu. Studijski je taj spoj lijepo i ugodno oblikovan, ostavljaju i prenaglašenost ili nenaglašenost pojedinih instrumenata i efekata daleko od ovog izdanja.

Otvoren industrijalnom atmosferom, “Chui’s Waltz” kombinira bubnjevima gonjenu cjelinu progresivnih klavijatura i jazzom orijentiranog saksofona, ine i vrst uvod u “The Second Arrival”. Zarazne, prodorne klavijature, povremeni ‘’scratching’’, eksplozivni zvukovi solaže saksofona, klasi ni funk beat te zanimljivi

sfere i mogu nosti obra ivanja pjesama, oslanjaju i interpretaciju na nekoliko prepoznatljivih tonova, daju i pjesmi više no što od nje ‘’uzima’’, ime prikazuje srž i smisao obra ivanja pjesama.

Drugi Chuijev dolazak zaklju en je u optimisti noj, okrjepljuju oj “Chui Is Here To Stay”, devetominutnoj gracioznoj i grandioznoj sumi isprepletenih ponavljaju ih motiva glasovira, saksofona, trube, zaokruženoj lepršavim dopunama klavijatura i space efekata. “Chui Is Here To Stay” ne predstavlja samo izvanredno pojedina no umjetni ko djelo, nego i apsolutno isticanje na samome albumu, ako bih se usudio istaknuti bilo koji njegov broj.

Chuijevo drugo glazbeno poslanje krajnje je intimno djelo, žanrovski sadržajno, stilski i zvukovno bogato, a naposljetku naše. Veliki dokaz kako u potrazi za vrhunskim albumima nije potrebno prelaziti prevelike geografske granice, kako je kolega iscrpno i detaljno proanalizirao. (Danijel Babi , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

dijalog daju “Venus Vs Mars”, izvrsni singl koji u svoje tri i pol minute sadržajno prezentira neke od Chuijevih idejnih izleta.

Uloga klavijatura na albumu dinami na je i raznolika: od pokreta kog riffa na “Venus Vs Mars”, preko davanja melan-

koli nog ugo aja na “Can We Be Friends?”, do atmosferi nih jazz dionica na “Bedtime Story”, što klavijature postavlja kao najizraženiji vode i instrument. Ambijentalno-minimalisti kim uvodom u obradi Iv i eve “Kalelarge”, Chui je dotaknuo nove

1. Chui’s Waltz 2. Venus Vs Mars 3. Hypnodrome 4. Can We Be Friends?

5. Umfufu 6. Bedtime Story 7. Kalelarga 8. Chui Is Here To Stay

utorak, 4.2. utorak 42

18.00 EFURI RAUS! slovenska komi na drama

20.00 12 GODINA ROPSTVA povijesna biografska drama

etvrtak, 6.2.

Tribina - otvorenje sezone

20.00 PROJEKCIJE - ilm e predstaviti ilmski kriti ar Josip Grozdani Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG Muzej “Croata insulanus” NO MUZEJA petak, 31. sije nja od 18 sati do 1 sat

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE

Imaginacije Prstec daju ti krila Maslinovo ulje idealna masno a Po svom sastavu može se re i da je maslinovo ulje gotovo idealna masno a. Maslinovo ulje je lako probavljivo, usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa, koji blokiraju slobodne radikale.

Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetru i crijeva. Pomaže kod dijabetesa i ira na želucu, ali njegov osnovni zna aj je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Zbog visokog sadržaja mono nezasi enih kiselina, 75%, maslinovo ulje pove ava HDL kolesterol - dobri kolesterol, a smanjuje loši kolesterol - LDL kolesterol.

Maslinovo ulje sadrži samo 4 do 12% višestruko nezasi enih masno a, koje kad oksidiraju mogu dovesti do ošte enja krvnih žila. Druge vrste biljnih ulja sadrže zna ajno ve u koli inu ovih masnih kiselina, npr. kukuruzno ulje ih sadrži preko 50%, a suncokretovo ak 70%. Vrlo je važno pravilno skladištenje maslinovog ulja i njegovo pravodobno korištenje Zbog velikog sadržaja polifenola te vitamina E i karote-

Piše: dr. Branko Vr i

na, maslinovo ulje ubraja se u namirnice sa snažnim antioksidativnim djelovanjem. Pove ava imunitet i omogu uje obranu organizma od upalnih procesa.

Djelovanje maslinovog ulja na kožu tako er je blagotvorno. Omogu ava koži dugo zadržavanje vode i tako sprje ava suho u kože, ali i brže cijeljenje rana.

Maslinovo ulje se prema kvaliteti dijeli na najcjenjenije ekstra djevi ansko ulje, koje se dobiva prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najve i dio aromati nih tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je do 1%.

Ve eras (petak, 31. sije nja) dogodit e se jedan od najposje enijih kulturnih doga anja u Hrvatskoj – No muzeja 2014.

U organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva, programi e se održati u desecima hrvatskih muzeja, a brojni muzejski postavi bit e otvoreni za posjetitelje od 18 sati do 1 sat iza pono i. Ulaz na sve programe bit e besplatan. U susjednom Varaždinu uvijek je poseban doživljaj posjetiti Muzej an ela. Atmosferu nedavnog posjeta “An elinjaka” donosimo kroz slikovitu pri u Ivana Gori anca, koja možda potakne i vas da posjetite No muzeja u Varaždinu.

- Taj dan tri mudraca s istoka ušla su u Betlehem pokloniti se mladomu Kralju. Daleka rodbina pokloniteljima, tek iz tridesetog koljena, isti je dan pohodila umjetnika Prsteca u Varaždinu. Andreja mudra došla je s dobrim savjetima iz Kenije, Irena mudra iz Zagreba s dobrom narudžbom, a mudrac

Umjetnik Željko Prstec u društvu prvih ljudi marketinga American Expressa: Zagrep anke Irene Markolini i Varaždinke Andreje Jaga i

Ivan iz Me imurja - s pušipelom. Kao da ste ušli u mali pitoreskni Ermitaž! U maga an eoskog sklada boja, kompozicija i lucidnih umjetni kih varijacija,

družba je potrajala nekoliko sati. Kra e ne može. Nadivili se, naslikali, nakupovali, a nakon poklona An elinjaku, mudri su s lako om zaklju ili: umjetnik Prstec jedinstvena je i jednokratna vrijednost Varaždina.

Grade - vrednuj ga za života, da nam se ne dogodi kako si, sto godina nakon, na skupovima sje anja tješimo savjest praznim frazama poput: Bilo je asno živjeti s tipom. (rr, ig)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Ovih dana okolina vas ne e razumijeti ili ete barem takav osje aj vi ima . Prihva te poslovne okolnos kakve jesu, ali budite pripravni na mogu e promjene uvjeta. Pravilno usmjeravajte svoju kreativnu energiju. U ljubavnim odnosima pravilno sagledajte partnerovo ponašanje. Nemojte reagirati brzopleto, ve smirite stras i nemojte bi ljubomorni. Partneru treba vaša pažnja. Dobro e vam do i redovita tjelovježba, ali i više sna. Opus te se.

VAGA (24.9.-23.10.)

Otežavaju i faktor pri dogovaranju nove poslovne suradnje bit e razli iti stavovi ili druga ija poslovna orijentacija.

Mogu i nesporazumi utjecat e na vašu koncentraciju. Opustite se i ne brinite. Sve e na kraju ispasti dobro i donijet e vam nov ani dobitak. Vašim brigama kao da nema kraja. Djelovat ete zabrinuto u ljubavnom odnosu. Zabrinut e vas iznenadne promjene partnerovog raspoloženja. Preispitajte prave razloge takvog ponašanja. Djelovat ete umorno, pa se više kre ite na svježem zraku.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Sve vaše ambicije na poslovnoj sceni mogle bi se uskoro ostvariti. Djelovat ete zahtjevno i bit ete spremni da preuzmete vode u ulogu u mu.

U poslovnim odnosima de nirat ete pravila ponašanja i uvjete poslovanja. Ovih ete dana vodi i ak van društveni život i s veseljem ete se pojavljiva na javnim mjestima. Samci e priželjkivati nove kontakte i mogu o ekivati ugodne promjene u ljubavnom životu. Mogu a su nova poznanstva. Zdravi ste.

Zabrinuti ste zbog odre enih poslovnih okolnos i ne ijih komentara. U svim svojim postupcima i namjerama budite dosljedni. Nemojte dozvoliti da vam ponestanu op mizam i dobra bolja. U ljubavnom životu upotrijebite sve svoje najja e adute. Bit ete zapaženi. Ako ste u vezi, imat ete dojam da vas partner zanemaruje. Stvorite priliku i ugo aj za ponovnim zbližavanjem. Ukoliko vas mu i prevelik broj kilograma, hitno promijenite s l života. Uvedite više kretanja i sportskih ak vnos .

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Poslovni suradnici ovih e dana imati veliko povjerenje u vas. Ako vas zamole za pomo , bezuvjetno im pomognite. Vaše poslovno iskustvo i vještina poslovne komunikacije posebice e do i do izražaja u sljede ih mjesec dana, kada ete ugovori zna ajan broj vrijednih poslovnih projekata. Ljubavni život bit e u znaku stras i roman ke. Dane vikenda provedite u druženju s partnerom. Samci e bi u potrazi za novom srodnom dušom.

Energi ni ste.

Koliko god bili marljivi, ne ete mo i u potpunos udovolji svim svojim poslovnim suradnicima. Nastavite sa zapo e m poslovima i pravovremeno ih završavajte. Iako ete povremeno osjetiti nedostatak volje ili koncentracije, ne brinite. To je prolazno stanje. U emo vnim odnosima nedostajat e vam izljevi emocija i stras . Imate dojam da vam parnter uskraju e emo vnu pažnju. Roman an susret o kojem maštate na vašu e se radost i iznena enje ostvari . Uživajte u životu.

RAK (22.6.-22.7.)

Bit ete iznimno zadovoljni novim informacijama koje e do vas sti i jer ete u njima prepoznati mogu i dobitak. Do izražaja e do i vaše profesionalne i organizatorske sposobnos . Pripazite da ne izgubite ne ije povjerenje. Osje t ete i novi emotivni uzlet. Iako e partner djelovati pomalo nesigurno, ukažite mu na svoje prave osje aje. Zadržite samopouzdanje i op mizam. Vra aju vam se vitalnost i energija u svim podru jima života.

JARAC (22.12.-20.1.)

Svi pripadnici ovog znaka ovih e dana posebice ima sluha za suvremene ideje kojima e nastoja unaprijedi svoje poslovanje. Nudit e vam se niz prilika da završite neke korisne poslove. Sve to donijet e vam psihološko olakšanje, ali i nov ani dobitak. U ljubavnim odnosima imat ete potrebu provjeravati partnera. Nisu vam potrebne takve situacije.

Razgovorom riješite mogu e probleme. Uzimajte više teku ine i konzumirajte više vo a i povr a.

LAV (23.7.-23.8.)

Netko e vas pokušati onemogu iti da realizirate zapo eti poslovni projekt.

Pripazite da pred suradnicima ne izgovorite pogrešne zaklju ke koji bi mogli utjeca na vašu karijeru.

Sa ekajte na povoljniju priliku za uspješnom akcijom. U ljubavi e vam trebati netko tko e vas inspirira . Pri tome imajte na umu da je ponekad potrebno pravilno dozirati emocije i razum, strast i maštu. Iako još uvijek traju zimski mjeseci, polako pripremajte jelo za proljetne dane.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Bit ete dobro informirani o poslovnoj sceni i vu i ete mudre poslovne poteze. Ponekad taktika na kojoj inzis rate ne donosi pozi vne rezultate, ali ovaj e put sve ispas i bolje nego što ste planirali. U ljubavi promijenite svoju ulogu. Nemojte biti samo promatra , ve budite ak van igra . Ne može netko drugi bira ili odlu iva u vaše ime. Ipak, uzavrele strasti držite pod kontrolom. Dobro e vam do i vježabanje u teretani ili plivanje.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Marljivo radite na poslovnom projektu koji želite predstavi svojim poslovnim partnerima. Pri tome imajte na umu da trebate u prezentaciju uklju i sve stavove ma. Nemojte ignorira ne ije zahtjeve ili utjecaj. Uloženi trud i napor na kraju e se ispla .

U ljubavnim odnosima poboljšajte svoje ponašanje. Voljenu osobu nemojte kritizirati. Mudro sa ekajte da vam partner prvi povjeri svoje probleme i zajedno donosite odluke o budu im planovima. Mogu a je manja glavobolja.

RIBE (20.2.-20.3.)

Novi poslovni projekti potpuno e vas okupira . Dobro se o svemu informirajte i zastupajte svoje interese na najbolji mogu i na in. Neka vaši rezultati ilustriraju vaše znanje i sposobnos . U ljubavi e vam nedostaja diplomatski nastup, a bit ete i nestrpljivi.

Nepotrebno. Sve e do i na svoje. Ukoliko ste slobodni, odgovorite na ne ije udvaranje.

Ako ste u vezi, više vremena provedite u zajedni kom druženju s partnerom. Zdravlje je u redu.

31. sije nja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ipak stigle snježne radosti!

Iako su ve mnogi pomislili kako e nas ovu zimu snježne radosti zaobi i, one su ipak stigle. Snijeg koji je zabijelio ve i dio Hrvatske mališane i njihove roditelje izazvao je na sanjkanje, grudanje i zajedni ku igru na snijegu. Drugi su pak uzeli lopate u ruke i prionili iš enju.

Snježne padaline uvijek imaju dva lica. I dok se jedni vesele snježnoj idili i pahuljama, drugi bi cijelu tu idili nu pri-

u prespavali poput medvjeda u toplom brlogu i spokojno ekali proljetnice i prve sun ane proljetne dane.

Modni trendovi akove ke špice proteklih su dana tako er bili u skladu sa zahla enjem i vremenskim uvjetima, a bilo je i hrabrih iskoraka. Pripazite na led i smrznuti snijeg kako se zimske radosti ne bi pretvorile u zdravstvene tegobe.

Uživajmo u zimskim radostima. Svi!

ESPRESSO by

Revitaliziraju a krema za život B

iti vje no mlad? O, da!

Tko to ne bi želio? Ali živjeti vje no na ovozemaljskom tlu, tko to doista želi?

Od kad je ljudskog roda, takvim i sli nim pitanjima zabavljale su se mnoge stare civilizacije, filozofije, religije, ali i tek obi an puk. Nismo ni danas imuni na to. U bespu u internetskih vijesti ovih se dana nailazi i na in ormaciju kako ruski znanstvenici uskoro obe avaju ljudsku besmrtnost. Ni manje ni više nego do 2045. godine. Dakle, za kojih tridesetak godina ljudska bi rasa mogla svje-

do iti besmrtnosti. Ali, kako to obi no u povijesti biva, tu e privilegiju ispo etka imati samo naši najbogatiji Zemljani. Ruski su znanstvenici, naime, odabrali kao ciljnu grupu prvih besmrtnih osoba imena biznismena s Forbesove liste najbogatijih ljudi.

Lista je takva kakva je. Tko je na nju “ušo, ušo je”. Znanstveni tim predvodi Dmitry Itskov, koji svoja istraživanja ipak treba i malo podmazati: novcem. ukav je on. Taj Dmitry.

Odaslao je otvoreno pismo na adrese 1226 najbo-

L

gatijih ljudi svijeta da mu pomognu u njegovim znanstvenim istraživanjima. I pri tome, dakako, bogatašima obe ao besmrtnost. Njegov apel jednostavan je. Donosimo ga u cjelosti. ’Poštovani biznismeni, lanovi Forbesove liste najbogatijih ljudi: ljudski život je jedinstven i nema cijenu. Tek kada se moramo rastati od njega shva amo koliko toga nismo u inili jer nismo imali dovoljno vremena ili smo jednostavno u inili nešto krivo. Zbog toga vas molim da shvatite važnost ulaganja u znanstveni razvoj u

‘

podru ju kibernestke besmrtnosti i umjetnoga tijela. Takvo istraživanje ima potencijal osloboditi vas, kao i ve inu ljudi na planetu, od bolesti, starosti, pa ak i – smrti’’. rojekt je nazvan ‘’Inicijativa 2045.’’. Bit e zanimljivo pratiti koliko e se bogataša odazvati i pomo i potragu za vje nom mladoš u. Ljudska rasa ionako stolje ima traga za besmrtnoš u. ovjek je prokrstario svijet uduž i poprijeko, preplovio sve geogra ske dužine i širine ne bi li pronašao zdenac mladosti. Raznora-

P

zni alkemi ari, nadrilije nici, vra evi, šamani, narodni ljekarnici i svekoliki mudrijaši lansirali su svako malo na tržište brojne losione, ajeve, napitke ili tek filozo ske ideje u ime vje ne mladosti i besmrtnosti. Na tu temu ni literatura nije zakazala. Roman ‘’Slika Doriana Greya’’ najslikovitije do arava ovjekovu žudnju za mladoš u. Neobi no lijep mladi poželi zauvijek sa uvati svoj mladolik izgled i ljepotu.

Poželi da mu njegov portret preuzme sav teret starosti i grijeha. S vremenom portret

postaje sve ružniji i ružniji, kako Dorian paralelno u stvarnom životu živi grješnije. Finale je svima poznato. Dorian uništava sliku, a time i samoga sebe.

On postaje smrtno tijelo, a portret se vra a u prvotno stanje. o e li i bogataši s Forbesove liste postati modificirane pri e s okusom Doriana Greya? Ho e li neka revitaliziraju a krema za život uskoro donijeti boljitak ljudskoj rasi i civilizaciji? Ne zaboravimo pri tome kako mladost ima lijepo lice, a starost lijepu dušu. A duša je neuništiva. Uvijek, u svim dobima i vremenima.

H

12

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kako dalje

Roditeljstvo u krizi

PITANJE: Bolujem od depresije ve itav niz godina. Stalno sam zabrinuta, tužna, bojim se, puno razmišljam o sebi, mislim da mi se ne može pomo i i dr.

Uzimala sam 4 godine mnogobrojne Iijekove: Seroxat, Luxeta, Normabel, Helex, Sanval. Nije mi ništa pomoglo. Onda mi je lije nik propisao Oksazepam od 10mg. kojega trošim ve godinu dana. Po njemu mi se samo spava i umorna sam. Možete mi preporu iti neki lijek koji e me raspoložiti?

ODGOVOR: Dugo godina uzimala ste lijekove iz grupe tzv. anksiolitika i antidepresiva. Zadnju godinu trošila ste samo anksiolitik. Lijekovi koje ste uzimali, kako navodite, nisu imali na vas nikakav u inak. Savjetujem vam da prekinete uzimati sve lijekove psihofarmake, da napravite

Stalno slušam ljude koji se osje aju bespomo no i neadekvatno u svojoj koži, kao da ih život razapinje na sve strane a oni nikako da prona u mjerilo u kojem bi ga lakše organizirali i podnosili... Kao roditelji smo pogotovo na kliskom terenu, jer je naš najvažniji životni zadatak - da podignemo i u svijet pošaljemo vlastitu djecu, danas teži nego ikada prije. Pre esto smo kao roditelji bespomo ni, razapeti, ugroženi, nesnalažljivi i nesigurni, puni tjeskobe. Ve ina roditelja barem povremeno pati od mu nog osje aja neadekvatnosti, osje aja da nitko ne razumije njihov jad i razo aranost, a ako to ipak pokušaju nekome povjeriti nailaze na neodobravanje ili mudrovanje, instant savjetovanje kako da riješe ili zaobi u neke probleme, nakon ega su još jadniji i nemo niji. Sve što uju ve su i sami pokušali ili im zvu i posve neprihvatljivo, pa su još više zbunjeni. Kako drugima uspijeva a meni ne?!

Da, možda imate dojam da je tu e roditeljstvo lakše od vašeg, ali to je naj eš e zato što ste previše optere eni vlastitim problemima, a možda i zato što se mnogi oko vas pretvaraju kako njima sve polazi za rukom. ovjek pomalo gubi nadu da su povjerljivi razgovori mogu i u stvarnom životu, polako emo postati poput Amerikanaca iz ovih novijih filmova (ah, ju er sam gledala jedan takav), koji svi odreda imaju svoje bra ne ili osobne savjetnike i psihi e... Nije da se baš ja koja sam i sama takve profesije zbog toga bunim, ali nemojmo ljudi dragi pretjerivati, iskreni i otvoreni razgovori sa bliskim osobama su nezamjenjivi i na nama je da prona emo

jednu dužu pauzu i time e se vaš organizam o istiti od psihofarmaka. Time e se vidjeti da li vam uop e trebaju lijekovi, a ako da, koji su to.

Sami si nemojte odre ivati terapiju i uzimati lijekove jer za to postoje stru njaci koji e vam ih propisati. Ako si želite pomo i na drugi na in i odrediti si sama drugu vrstu terapije onda vjerujte uvijek netko postoji tko vas može usre iti i vi njega. Samo se trebate potruditi.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

neke ljude oko sebe s kojima su oni još uvijek mogu i. Tek ako ih ne na ete, potražite pomo stru nih savjetovatelja i psihoterapeuta, ali nemojte ekati prave velike probleme i poreme aje kad su stru njaci neizbježni. Bolje je probleme prevenirati i savjetovati se na vrijeme...

Jedna je od poruka koja se provla i kroz moje tekstove okrenuta stalnom apelu na svakog od nas da se brine sam za sebe i vlastitu psihi ku prilagodbu. To se ini jasno i logi no. A ipak u životu, a pogotovo u prakti nom radu stru njaka koji se bave mentalnim zdravljem, stalno sre emo ljude koji svoje vlastito stanje i probleme zanemaruju ili negiraju. Kod roditelja koji su nezadovoljni i iscrpljeni, tjeskobni i zabrinuti, ali to ne rješavaju, uo avam da bi svi oni u pravilu htjeli da su im djeca dobra i odgovorna, da barem s njima nemaju problema... Eh, dragi moji nezadovoljnici koji ste u roditeljstvu htjeli na i oazu svog duševnog mira, sli ni ste ožednjelome u pustinji koji halucinira... U svemu, pa i u roditeljstvu, prvo morate po i od sebe i vlastitih problema. Ako prejako reagirate na sve one situacije koje nazivamo odgojnim problemima, bit e da sami sa sobom niste dobro. Ne, nisu djeca kriva.

Vi imate odgovornost. To ste ve znali, ali vrijedi ponoviti, zar ne?

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Što navodi ljude da piju? esto se kod konzumenata alkohola može uti opravdanje da su pili ili se opili jer su ih drugi nagovarali da piju. Sa tom izlikom nastoje se osloboditi odgovornosti za nevolje prouzrokovane pijanstvom.

No, moramo biti svjesni pijenje je uvijek vlastiti izbor.

A zašto se pije? Motivi su kod nekih otvoreni i iskreni, a kod nekih prikrivani, bilo nesvjesno bilo namjerno.

Mnogi ne e otvoreno re i da posežu za ašom kako bi se bolje uklopili u društvo, da alkohol koriste kao sredstvo protiv vlastite nesigurnosti, jer su ina e zako eni i sramežljivi. Piju da budu društveni i nesputani, da mogu razgovarati, da postignu prihva enost u društvu. Alkohol smanjuje inhibicije i time uklanja nelagodu koja se ina e javlja me u drugima. To no je da alkohol u po etku opušta, ali ubrzo e po eti djelovati suprotno željenom efektu, i nagnati osobu da se po ne neprimjereno ponašati (nemoralno, agresivno...) radi ega e kasnije požaliti.

Ako se pita konzumente alkohola, visoko mjesto na ljestvici razloga pijenja alkoholnih pi a zauzima uživanje u okusu tih pi a. No vrlo esto to je neuvjerljiva izlika za ovisnost. Naime, neukusne alkoholne teku ine (npr. votka…) se miješaju s nekim poja iva em okusa ili sa sokom, što neukusno pi e u ini pitkijim. Ta kombinacija se tada upakira u naziv „koktel“, a kokteli su popularni. U prilog razmišljanju o neukusu alkoholnih pi a možemo navesti primjere uvjeravanja i nagovaranja drugih da piju, s argumentima poput: „Naviknut eš se“, ili „Nakon nekoliko aša ne eš ni primijetiti okus“.

Pije se i zato što to drugi rade. Ovakav povod pijenju uobi ajen je i esto prisutan kod mladih, koji imaju želju pripadati grupi, i preuzeti stil ponašanja grupe. Pa ako pije grupa, nekriti ki e piti i mlada osoba koja se želi uklopiti. Dobro je znano da mladi teže samostalnosti borave i uz svoje društvo, sve manje osje aju i vezanost uz roditelje. Stoga e provoditi vrijeme sa svojim prijateljima, pa ak i kad se oni opijaju. Daljnji tipi an oblik ponašanja u mladih je sklonost ulaženju u rizi na ponašanja, uklju uju i i opijanje bez razmatranja posljedica. Tinej eri, kao razlog pijenja, navode i želju da se osje aju odraslima, ili

piju zbog želje za eksperimentiranjem, a esto im je alkohol sredstvo kojim ja aju svoje samopouzdanje. esto ljudi piju zbog društvenih obi aja. Pije se na kojekakvim skupovima, od poslovnih susreta, preko sportskih do politi kih doga aja. Pije se na razli itim proslavama: blagdani, vjen anja, izuzetni uspjesi, proslave ro enja djeteta i sli no, a tako er i na javnim mjestima (od ugostiteljskih objekata do mjesnih manifestacija). Obzirom je alkohol dio kulture, on je lako dostupan, što samo olakšava razvoj alkoholizma u populaciji.

Neki e piti kako bi zaboravili probleme, ili kako bi umanjili stres, kako bi se opustili nakon nekog optere uju eg doga aja ili nakon teškog dana. Alkohol trenutno pruži osje aj olakšanja, ali to olakšanje ne potraje, nego se prvobitnom problemu pridoda novi problem – borba s mamurlukom i sa svim posljedicama ponašanja koja su po injena u periodu pijanstva (sukob s drugima, po injena šteta…). Postoji niz primjerenijih i zdravijih na ina opuštanja (tjelesno relaksiranje, razgovor s drugima, hobi…).

Postoji još niz razloga za pijenje alkohola. Ljudi piju i u onim situacijama kad su usamljeni, tužni, ljuti i sl, dakle kad ih obuzimaju negativne emocije, a ne umiju se na drugi na in nositi s njima; tada se alkohol ini kao brzi na in dizanja raspoloženja. Alkohol je esto pokušaj rješavanja nekih konkretnih problema: rješavanja teško a u intimnim vezana, poteško a samopoštovanja… Neki piju jer su ovisni, jer je alkohol preuzeo kontrolu nad njihovim životima.

Niti jedan od navedenih razloga ne može biti opravdanje za posezanje za alkoholom.

Svaki od tih razloga ili problema ima svoju zdravu i primjerenu alternativu rješavanja.

Kad se alkohol koristi u svrhu borbe protiv nekih problema, on s m postaje problem za sebe. Tada ono što još dodatno treba riješiti jest izlazak iz ovisnosti o alkoholu.

31. sije nja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Saveznici imuniteta u listićima bijelog čaja

PUT AJA

Tajanstveni starac, saveznik ljudskog zdravlja kojeg je zapadna kultura tek nedavno upoznala, a u Kini i na Orijentu poznat je stolje ima, bijeli je aj. Dobiva se od iste biljke kao i zeleni i crni, ali sa svojim ljekovi m svojstvima prednja i pred svim vrstama aja i smatra ga se najljekovi jim ajem koji postoji.

Bijeli aj vrlo je rijedak jer se uzgaja samo u kineskoj provinciji Fujian gdje ga još zovu Bai Hao. Iako ga se dobiva od iste biljke, Camellie Sinensis, tajna njegove mo i krije se u postupku tretiranja i branja. Za proizvodnju uzimaju se samo najmla i lis i koji sadržavaju najve i udio polifenola i imaju vrlo jaka an oksida vna svojstva. Njegovu rijetkost veli a još i injenica što se bere samo nekoliko dana.

Poštovanje bijelom aju zadire u daleku prošlost, za vrijeme kineske dinastije Song (960. – 1279.) kada je od strane carskog dvora odabran kao danak caru. Spomenuta dinas ja razvila je i ceremoniju pripreme bijelog aja, prete e današnje japanske ajne ceremonije, poznate kao Song ajna ceremonija. Sklad te ceremonije inili su lis i bijelog aja koji su se usitnjavali u srebrnkas prah koji se tada mu kao u zdjelicama jekom ceremonije. Car Hui Zong (1101. – 1125.) bio je veliki ljubitelj bijelog aja radi ega je postao toliko opsjednut pronalaskom savršenog aja da

Piše mr. sc. Nataša Brija ak, spec. o almologije Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

je ak izgubio velike dijelove svog carstva.

Tijekom sljede ih nekoliko stolje a Song ceremonija spremanja aja u obliku praha bila je zaboravljena i nju su zamijenili samo obi ni lis i bijelog aja. S razvojem ovje anstva evalouirala je i proizvodnja aja pa od 1885. godine postoji više na ina u razvoju proizvodnje bijelog aja.

Bijeli aj poznat je kao posebna vrsta zelenog aja. Dobiva se odabirom samo naj nijih, najmla ih lis a i pupoljaka, još prekrivenih kratkim bijelim dla icama zbog kojih su osušeni lis i srebrnkasto - bijele boje po kojoj je dobio svoje ime – bijeli.

Smatra se nefermen ranim ajem zbog toga što se samo 2% fermen ra i to se doga a uglavnom za vrijeme sušenja koji zbog minimalne obrade i uzimanja samo najmla ih listi a i pupoljaka zadržava više polifenola katehina sadržanog u svježim listo-

vima biljke pa je stoga i ljekovi ji od zelenog aja. Najkvalitetnija vrsta bijelog aja na tržištu je poznata pod imenom Silver needle (srebrna igla).

Bogatiji antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv slobodnih radikala, bijeli aj sadržava 25% manje kofeina od zelenog aja, a uspore uju i ga sa crnim koji ima 40 mg kofeina dok bijeli ima svega prosje no 15 mg kofeina pogodan je za osobe svih uzrasta. Znanstvenim ispi vanjima došlo se do injenice da šalica bijelog aja ima zdravstvenu vrijednost iden noj onoj od 12 aša svježe iscije enog soka naran e.

Brojne zdravstvene pogodnos konzumiranja bijelog aja iden ne su onima zelenog. Razlikuje ih manja koli ina kofeina u bijelom aju i manja trpkost u okusu, jer okus bijelog aja je blag i osvježavaju i. Pije li se bijeli aj preven vno on ja a cjelokupan imunološki sustav, a dokaza-

no je da je uspješan i u borbi pro v kancerogenih oboljenja. Prema studiji napravljenoj na Pace University 2004. godine dokazano je da bijeli aj sadrži više antivirusnih i antibakterijskih imbenika od zelenog aja. Zbog sadržaja pupoljaka bijeli aj sadrži više aminokiseline teanina koja povoljno djeluje na relaksaciju i dobro raspoloženje. Zahvaljuju i an oksidansima bijeli aj je izvrstan saveznik u borbi pro v virusa i bakterija. An oksidansi sadržani u bijelom aju ak mogu olakša simptome virusa HIV-a. Bijeli aj smanjuje razinu še era u krvi te ublažava simptome dijabetesa, ja a imunitet i smanjuje razinu kolesterola, a zbog toga što smanjuje razinu elas na i kolagena poznat je i kao faktor koji pomaže smanjenju osobina starenja. Onima koji žele reducirati svoju tjelesnu težinu preporu ljivo je pi bijeli aj jer djeluje na ubrzanje metabolizma zbog ega organizam ne može stvara zalihu masno a.

Osvježavaju i i mo an, bijeli aj se može pi u bilo koje doba dana, ali kako djeluje opuštaju e na svakog pojedinca, bilo bi ga dobro pi nave er, dok bi ga osobe koje pate od visokog krvnog tlaka trebale konzumira cijeli dan. Idealna koli ina konzumiranja bijelog aja su oko 3 šalice aja dnevno koje se piju do 45 minuta nakon kuhanja.

Vodite brigu o svom i zdravlju svoje obitelji, navra te u oko aj i u svoju ku nu ajoteku uvrs te i bijeli aj. Vrste Silver Needle i Friends Forever ekaju na vas. Više informacija o samom aju možete saznati i na našim web stranicama www.cokocaj-trgovina.hr, a svakodnevnim ispijanjem ljekovi h svojstava bijelog aja iz svoje najdraže šalice sigurno više ne ete eka na prozivku sestre u lije ni koj ordinaciji.

TRE A DOB – doba sive mrene na oku a zbog promjene u elasti nosti i sklerozi o ne le e. U po etnoj fazi je mogu e posti i dobar vid promjenom dioptrije nao ala.

U kasnijoj fazi dolazi do zamagljenja slike koje onemogu ava bistar vid niti uz nao ale.

Simptomi i znakovi zamu enja o ne le e: • sporo i bezbolno zamu enje vida • nedostatak jasno e slike • gubitak kontrasta i blijeda slika • zna ajno slabiji vid po no i • zablještenja kod jakog svjetla • pojava krugova oko izvora svjetla • pojava „magle“ ispred o iju

Starost je životno doba koje u odre enom smislu pove ava mudrost ovjeka, a mudrost se me u ostalim stje e iskustvom, jer vrijeme je veliki u itelj. Stariji ljudi imaju potencijal za prijenos znanja, umije a, vještina i iskustva na mlade naraštaje radi boljitka i napretka društva Dijagnoza i terapija u kojem živimo.

Starenje je biološki fenoJedini pravi na in za pomen u kojem se mijenja odnos stavljanje kona ne dijagnoze osobe prema vremenu, svije- mrene je sveobuhvatan pretu, okolini, ali i prema vlastitoj gled oka. To uklju uje ispitivaprošlosti. Suo enje sa stare- nje vidne oštrine, detaljni prenjem zapo inje izme u 50. gled oka na biomikroskopu uz i 60. godine života kada se i pregled o ne pozadine i mjerenje muškarci i žene moraju suo iti o nog tlaka. Potrebno je detaljs brojnim tjelesnim promjena- no pregledati oko zbog mogu eg ma kao što su debljina, gubitak postojanja drugih o nih bolesti elasti nosti, slabiji vid i sluh, kao što su glaukom ili stara ka promjene na kosi, istrošenost degeneracija žute pjege. zglobova, lošija kvaliteta sna, Ve ina zamu enja o ne promjene na unutarnjim orga- le e nastaje zbog starosti i nima, manji radni kapacitet i ne može se sprije iti. Redou inkovitost. Ljudi se suo ava- viti o ni pregledi su klju ni u ju i sa injenicama da moraju ranom otkrivanju po etnih nositi nao ale i druga sli na zamu enja. pomagala, da im je pokretljiJedino u inkovito lije evost smanjena zbog poteško a nje je operacija mrene kojom s kralježnicom i zglobovima. e se ukloniti zamu ena o na Zahvaljuju i porast u le a i umjesto nje standarda i napretku ugraditi umjetna zdravstvene zaštite, u intraokularna POPUST razvijenim se zemljale a. Današma produljio životni nja saznanja vijek i porastao udio u me d ic i n i operacije starijih osoba u cjegovore da je lokupnoj populaciji, a sive mrene s i v u m r enu samim tim i broj pojave potrebno opemnogih bolesti poput - sive rirati kada Vam mrene ili katarakte. po ne smetati u obavljanju SIVA MRENA je bolest Vaših svakodnevnih aktivnozamu enja prirodne le e oka sti i ekanjem da vid padne ija je posljedica pad vida i na još više se agonija slabog vida kraju sljepo a. Zamagljen vid samo produžuje i tijek same otežava svakodnevne aktiv- operacije komplicira. U našoj nosti kao što su vožnja, gle- o noj ordinaciji možete operidanje televizije ili itanje. rati sivu mrenu potpuno bezSimptomi i znakovi koji bolno, ultrazvu no u topi koj ukazuju na stvaranje sive mrene anesteziji i nakon 2h odšetati mogu biti manje ili više uo ljivi. ku i. Ugradnjom najmoderni esto se prije samog zamu enja jih multifokalnih intraokularvida pojavljuje promjena u re- nih le a riješit ete se nao ala frakciji oka, što zna i da postoje- i time dati novi smisao Vašim a dioptrija više nije odgovaraju- aktivnostima.

30%

Omogu ite si sretnu starost sa kristalno bistrim vidom…

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po regijama u 2013.

Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Požeškoslavonska 5 Osje kobaranjska 6 Bjelovarskobilogorska 7 Istarska 8 Zadarska 9 Dubrova koneretvanska 10 Varaždinska 11 Šibenskokninska 12 Me imurska 13 Vukovarskosrijemska 14 Virovi kopodravska 15 Karlova ka 16 Brodskoposavska 17 Sisa komoslava ka 18 Koprivni kokriževa ka 19 Krapinskozagorska 20 Li ko-senjska UKUPNO 1 2

koli ina 9200 2641

udio, % 33,09% 9,50%

2407

8,66%

2015

7,25%

1523

5,48%

1488

5,35%

1439 906 797

5,18% 3,26% 2,87%

782 619

2,81% 2,23%

605 556

2,18% 2,00%

555

2,00%

503 431

1,81% 1,55%

413

1,49%

411

1,48%

374

1,35%

137 27802

0,49% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

5. veljače 1878. je ro en Andre Gustave Citroën, utemeljitelj Citroëna, jednog od najve ih francuskih proizvo a a automobila.

6.072.000

primjeraka je ukupna globalna prodaja Toyota hibridnih vozila. Na dan 31. prosinca 2013, to an broj prodanih Toyota hibrida iznosio je 6.072.000 vozila. Toyota je u samo 9 mjeseci prodala milijun hibrida.

Ublažavanje negativnog u inka vozila na okoliš, Toyotin je prioritet, stoga je masovna prodaja hibridnih vozila, potaknuta iz Toyotina vjerovanja da je pozitivan utjecaj vozila na okoliš ostvariv jedino ako se ista vozila upotrebljavaju širom svijeta. Od ovoga mjeseca, Toyota prodaje 24 hibridna putni ka modela i jedan plug- in hibrid, u oko 80 zemalja i regija širom svijeta. Osim toga, u roku od idu e dvije godine, Toyota e lansirati 15 novih hibridnih vozila u svijetu.

8,79

posto tržišnog udjela osvojio je Peugeot u 2013. godini u Španjolskoj, što mu je omog u ilo pr vo mjesto na tržištu. U 2013. godini, Marka je bila lider na tržištu (osobna i laka komercijalna vozila) s odli nim rezultatima: 56.621 registriranih vozila i tržišnim udjelom od 8,6%, s najve im rastom u povijesti (10,9% više nego u 2012. godini), dva puta ve im od rasta tržišta. Peugeot Španjolska u 2013. godini bila je lider i u lotnoj prodaji s 25.863 prodana vozila i 10,9% tržišnog udjela. Na tržištu lakih komercijalnih vozila, Marka je prodala 13.835 jedinica s tržišnim udjelom od 16.1%, osvojivši po prvi put prvo mjesto u povijesti.

Toyota Verso s no 1,6D-4D motorom Model Toyota Verso u 2014.godini donosi osvježenje novim 1,6D-4D motorom. Svojom ekonomi nosti i udobnosti, te promo cijenom, pravi je izazov u svom segmentu. Ekonomi nost osigurava novi 1,6D-4D motor (4-taktni diesel s direktnim ubrizgavanjem goriva). Novi motor je lakši 20 kg u odnosu na motor 2.0D-4D, te isporu uje 112 KS i 270 Nm okretnog momenta izme u 1.750 i 2.250 okr/min. Dovoljno za ubrzavanje od 0-100 km/h za 12,7 sekundi te za dosezanje najve e brzine od 185 km/h.

Motor osigurava 8% nižu potrošnju goriva u odnosu motor 2.0D-4D, potrošnja u prosjeku iznosi 4,5 l/100 km u kombiniranom ciklusu.

Istovremeno su CO2 emisije smanjene sa 129 na samo 119 g/km CO2. Ove brojke

Citroën Winter Classic 2014. na Zagreba koj Šalati Iako ove sezone Medveš ak ne igra utakmice KHL prvenstva na zagreba kom klizalištu Šalata, navija i Medvjeda ipak e imati priliku osjetiti nezaboravnu atmosferu i poseban zimski ugo aj na ovom magi nom zagreba kom klizalištu pod zvijezdama. Naime, Medvjedi e na Šalati ove sezone odigrati jednu utakmicu Citroën Winter Classica i to 8. velja e protiv Vienna Capitalsa. Ovaj magi ni hokejski spektakl na otvorenom odigrat e se u pauzi KHL prvenstva tijekom trajanja zimske Olimpijade u So iju. Naime, olimpijska pauza traje do 26. velja e nakon ega Medveš ak igra posljednje etiri utakmice regularnog dijela sezone u Moskvi, Rigi, Pragu i Bratislavi. U Olimpijskoj pauzi Medveš ak e osim utakmice u sklopu zagreba kog Citroën Winter Classica odigrati još dvije prijateljske utakmice - 15. velja e u Be u uzvratnu utakmicu s Vienna Capitalsima i 16. velja e prijateljsku utakmicu u Grazu.

31. sije nja 2014.

su ostvarene ugradnjom Stop&Start sustava, koji se u modelu Verso pojavljuje po prvi put.

U putni koj kabini svim je putnicima osigurana vrhunska udobnost te ergonomi no i elegantno okruženje;

ovo je ostvareno novim presvlakama te oboga enim paketima opreme. Konkretno, multimedijski sustav Toyota Touch 2 doživio je zna ajnu nadogradnju, koja uklju uje ve u razlu ivost (800x480) 6,1” dodirnog zaslona u boji.

Sustav je sada u mogu nosti prikazati i pokretati nekoliko dodatnih funkcija vozila, a korisni ko su elje je redizajnirano i uklju uje 'povuci-iodbaci' komandu. Tako er se može spojiti na 'MirrorLink' su elje, koje korisnicima omogu uje spajanje kompatibilnih pametnih telefona te njihovo upravljanje preko dodirnog zaslona. Toyota Touch tako er osigurava bazu za odabir dvije navigacijske nadogradnje, Go i Go Plus, koje uklju uju online funkcije kao što su Google Street View i Panoramio. Model Ver-

Skuba Hrvatska Jedan od najve ih europskih dobavlja a rezervnih dijelova za teretni program otvorio je svoja vrata i u Hrvatskoj. Skuba Grupa je me unarodna tvrtka koja posluje od 1974. godine, s po etka kao transportna tvrtka, a ubrzo širi poslovanje na sve grane teretnog programa te prodaju i distribuciju rezervnih dijelova. Sa sjedištem u Vilniusu, glavnome gradu Litve, Skuba Grupa danas broji više od 700 zaposlenika te ima me unarodne poslovnice u Latviji, Estoniji, Finskoj, Poljskoj, Rusiji, Rumunjskoj, Ma arskoj, Slova koj, eškoj Republici, Bugarskoj, Sloveniji....

31. sije nja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ovim m

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

so za 2014. godinu, može se odabrati s novom bron anom bojom, uz aluminijske naplatke novog dizajna.

Povodom uvo enja novoga motora pripremili smo promotivnu ponudu u kojoj nudimo + VIŠE Toyote. Promo cijena novoga 1,6 D-4D (112 KS, 6-brzinski mjenja , uz potrošnju 4,5l/100 km) iznosi 157.900 kn te dodatno omogu uje i zna ajnu uštedu u odabiru bogatog paketa opreme Stella. Uz novi Verso 1,6 D-4D od 157.900 kn, doplatite 7.000 kn za bogatu opremu STELLA vrijednu 19.500 kn.Oprema STELLA: Toyota TOUCH zaslon u boji osjetljiv na dodir, kamera za vožnju unatrag 7 zra nih jastuka, kontrola stabilnosti,Bluetooth, automatska klima, tempomat, alu naplatci, maglenke, krovni nosa i, zatamnjena stakla...

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Citroën ja a partnerstvo s klubom Paris Saint-Germain

Philippe Narbebur, direktor marke Citroën Francuska i Jean-Claude Blanc, glavni direktor kluba Paris SaintGermain, potpisali su prošli tjedan oja an i proširen partnerski ugovor za predstoje e godine. PSG jedan je od najprestižnijih europskih klubova.

Prošle se sezone dokazao na državnoj razini s dva naslova prvaka, u muškom nogometu i rukometu, te obe avaju im drugim mjestom u ženskom nogometu.

Citroën u Francuskoj ve tri godine podupire mušku nogometnu mom ad, trenuta nog prvaka Francuske, koja je kraj polusezone do ekala na prvom mjestu ljestvice. Citroënu to partnerstvo osigurava veliku pozornost, osobito na utakmicama prvenstva Francuske na pariškom stadionu Parc des Princes gdje je prisutan na reklamnim panoima i u igri „Zlatna greda“ kojom se u poluvremenu zabavljaju navija i uz izložene modele Marke.

74.350

vozila prodao je Peugeot u 2013. godini u Alžiru (+12% u odnosu na 2012. godinu i povijesni rekord), te osvojio 17% tržišnog udjela. Peugeot zauzima prvo mjesto u Alžiru ispred Renaulta, koji je tokom 5 godina zauzimao prvu poziciju. Modeli 301 i 208, lansirani krajem 2012. godine, vrlo su brzo osvojili Alžirce, s gotovo 24.000 prodanih 301-ica u punoj godini komercijalizacije (2. najprodavaniji automobil u Alžiru, uzevši u obzir sve kategorije) i gotovo 17.500 prodanih 208-ica. Lijep uspjeh Peugeot je ostvario i u prodaji lakih komercijalnih vozila: više od 11.300 prodanih vozila u 2013. i tržišni udio od 15,3%, što je porast od više od 5 postotnih bodova u odnosu na 2012. godinu (najve i porast na alžirskom tržištu lakih komercijalnih vozila).

Peugeot Design Lab otkriva svoj novi uradak na Milan Design Week 2014.

U prvim danima 2014. godine otvorena je podružnica i u Hrvatskoj. Skuba Grupa je jedan od najve ih europskih dobavlja a rezervnih dijelova za teretni program; za kamione, autobuse, prikolice i poluprikolice. Sku-

ba Hrvatska u svojoj ponudi nudi originalne rezervne dijelove za Mercedes-Benz, MAN, Iveco, DAF, Scania, Volvo, Renault Trucks, te rezervne dijelove prve ugradnje i zamjenske dijelove.

Nova podružnica u Hrvat-

skoj, u Zagrebu, prostire se na više od 650 m2 poslovnog prostora, od ega 500 m2 modernog skladišnog prostora i uz 2.000 m2 parkirnog prostora, te odli no riješenim pristupom za teretna vozila.

Peugeot Design Lab, studio za dizajn, sudjelovat e na Milan Design Week od 8. do 13. travnja. Global Brand Design studio odabrao je etvrt Tortona za postavljanje izložbenog prostora.

Peugeot Design Lab osnovan je 2012. godine, oslanjaju i se na 200 godina tradicije i 120 godina

iskustva u proizvodnji automobila. Global Brand Design studio je u partnerstvu s Pleyelom realizirao jedinstven projekt: Glasovir Peugeot Design Lab za Pleyel.

Ovaj glasovir, koji je zbog svoje koncepcije, avangardnog dizajna i originalnih materijala, napravio revoluciju u svijetu glazbe, bit e

dio izložbe. Peugeot Design Lab trenutno radi na novim projektima s klijentima iz domene sporta, zrakoplovstva, arhitekture i alata. Peugeot Design Lab odabrao je upravo Milano za premijerno postavljanje svoje izložbe i instalacije koja spaja dva razli ita svijeta: prirodu i tehnologiju.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sije nja 2014.

Seat Leon Cupra - nova ikona španjolske marke

S novim modelom Leon Cupra pri a o uspjehu se diže na sljede u razinu. Prva generacija na tržište je izašla 1996. godine s novom Ibizom, a otada su se dinami ni Cupra modeli razvili u ikone marke Seat. Sada Cupra po prvi puta dolazi kao Leon s 3 vrata.

Pogon Cupra je sinonim za snagu, performanse, dinamiku – a novi Leon Cupra savršeno ispunjava sva ta obe anja. Vrhunski model marke Cupra 280 s opcijskim DSG mjenja em ubrzava od nula do 100 km/h za samo 5,7 sekundi, a s ru nim mjenja em (Leon SC) mu za to treba 5,8 sekundi. Ograni ena najve a brzina od 250 km/h se podrazumijeva. Najve i okretni moment od 350 Nm u širokom rasponu od 1.750 do 5.300 o/ min jam i impresivnu vu u u svim situacijama. A Cupra sa 265 KS i najve im okretnim momentom od 350 Nm tek je neznatno sporija. Njezino vrijeme ubrzanja je 5,9 sekundi s ru nim mjenja em i 5,8 sekundi s DSG mjenja em (Leon SC). Usprkos tome, novi Leon Cupra iznena uju e je štedljiv.

Prosje na potrošnja goriva za obje varijante snage iznosi samo 6,4 litre s DSG mjenja em (Leon 5D: 6,6) i 6,6 litara s ru nim mjenja em. Iz toga proizlaze vrijednosti CO2-emisije od samo 149 i 154 grama, a u usporedbi s prethodnikom to zna i smanjenje emisija za 41 gram.

Hi-tech komponente motora 2.0 TSI pogonski agregat je sa sustavom dvostrukog direktnog ubrizgavanja goriva. Punjenje cilindara uvijek je na optimalnoj razini – bregasta vratila su prilagodljiva, sa sustavom regulacije podizanja ventila koji se otvaraju na strani ispuha.

Ispušna cijev je integrirana u glavu motora i dio je inteligentnog sustava upravljanja toplinom. Cupra paket štedljivosti uklju uje i start/stop

sustav i rekuperaciju energije ko enja.

Vozni postroj – hitech za preciznost i dinamiku Cupra je oduvijek bila sinonim za izvrsnu dinamiku, preciznu agilnost i nevjerojatan sportski karakter. Novi Leon Cupra me utim postavlja letvicu još malo više – u svim

Impresivna dinamika, vrhunska tehnologija, dizajn koji ostavlja bez daha u kombinaciji s uzbudljivom štedljivoš u i savršenom prikladnoš u za svakodnevnu upotrebu – karakteristike su novog Leona Cupra.

dimenzijama. Uz adaptivnu regulaciju voznog postroja DCC, blokadu diferencijala prednje osovine i progresivno upravljanje koji dolaze kao dio standardne opreme, novi Leon Cupra postiže zna ajno bolje rezultate na trka oj stazi u usporedbi s njegovim ve impresivnim prethodnikom.

Istovremeno je znatno opušteniji u vožnji s iznena uju e pro-

injenom razinom udobnosti, ak i za vrijeme dugih vožnji autocestom. Za sigurno i pouzdano ko enje speci i no za model Cupra zaslužan je snažni ko ioni sustav prepoznatljiv po svojim crvenim ko ionim eljustima. Usprkos znatnom pove anju opreme, nova generacija teži 55 kilograma manje od svog prethodnika. Nova blokada diferencijala prednje osovine znatno poboljšava vu u i upravljanje ovim automobilom s prednjim pogonom. Sustav koristi višelamelni paket koji se navodi hidrauli ki, a kontrolira elektroni ki. Najve a sila blokiranja je 1.600 Nm, a u ekstremnim slu ajevima 100% pogona se može prenijeti na jedan kota . Blokada diferencijala je integrirana u sve sustave upravljanja poput ESP i EDS sustava. U standardnu opremu je uklju eno i progresivno upravljanje poboljšava agilno upravljanje novim Leonom Cupra. Voza ima precizan i opušten osje aj upravljanja i potrebno je manje pokreta upravlja a, što smanjuje broj izmjena zahvata, posebice tijekom manevara skretanja ili parkiranja.

Emotivan dizajn jedna je od zna ajki obitelji Leon. Za novi

model Cupra on je razvijen ak i korak više. Novi prednji kraj s velikim otvorima za usis zraka i potpunim LED prednjim svjetlima ostavlja dojam snage, kao i stražnji kraj s efektom difuzora i dvjema ovalnim ispušnim cijevima. Aluminijski naplatci su ekskluzivni za model Cupra, dok crvene ko ione eljusti te zatamnjena bo na stakla i stražnje staklo naglašavaju njegovu individualnost. Naglasak je u unutrašnjosti stavljen na Cupra sportsko kolo upravlja a, vlastitog jedinstvenog dizajna, dopunjeno tipkama za prebacivanje stupnjeva prijenosa za opcijski DSG mjenja , kao i vrhunska sportska sjedala

od tamnosive Alcantara kože s bijelim šavovima. Papu ice i ulazni pragovi su aluminijski.

Cupra 280 vizualno se razlikuje po svojim jedinstvenim 19’’ kota ima lakiranim u boji Titanium, aerodinami nom paketu sa spojlerom na stražnjem rubu krova, Cupra slovima na ko ionim eljustima i crnim ku ištima vanjskih osvrtnih zrcala. Elementi opreme u kokpitu ove vrhunske sportske varijante sjajne su crne boje (ili alternativno klasi no kromirani).

Leon Cupra e od samog po etka biti u ponudi s 5 vrata, a Leon SC Cupra Sport Coupé s 3 vrata.

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17

Volvo, Zlatan Ibrahimovi i Max Martin Volvo automobili, svjetski poznata nogometna zvijezda Zlatan Ibrahimovi te vode i producent pop glazbe Max Martin, udružili su snage u proslavi Švedske i švedskog na ina života tako što su snimili zanimljivu marketinšku kampanju. Suradnja tri švedske ikone temelji se na zajedni koj želji da se istaknu Švedska, njena prekrasna priroda i ljudi.

Zlatan Ibrahimovi je najve a nogometna zvijezda koju je Švedska ikada imala te je je-

dan od najboljih nogometaša današnjice. S druge strane, Max Martin je gigant glazbene industrije. Producirao je i pisao pjesme za svjetski poznata glazbena imena kao što su Backstreet Boys, Kelly Clarkson, Pink, Bon Jovi, Britney Spears, Taylor Swi t, Christina Aguilera, Bryan Adams i Celine Dion.

Kampanja koja je spojila Volvo, Zlatana i Maxa Martina nadahnuta je prethodnom suradnjom Volva i glazbene skupine Swedish House Mafia.

Peugeot e na salonu automobila u Pekingu predstaviti novi konceptni automobil Peugeot e na salonu automobila u Pekingu, koji e se održa od 20. do 29. travnja, predstavi novi konceptni automobil. Kao i konceptni automobil Onyx, on otkriva budu e smjernice dizajna marke. Ovaj konceptni automobil dužine 4,73 m i visine 1,31 m, odlikuje atletski i sportski s l.

Može primi e ri putnika i nji-

hovu prtljagu. Posebni originalni materijali, osmišljeni u Peugeot dizajnerskom centru i prvotno korišteni na konceptnom automobilu Onyx, postat e smjernica za budu a vozila marke. Povodom otvorenja Me unarodnog fes vala automobila, originalni Tribute to Sensations, otkrit e obris ovog koncepta.

Novak okovi , novi ambasador Marke Peugeot Peugeot je odabrao Novaka okovi a, ikonu svjetskog tenisa, za svog ambasadora.

Ovim partnerstvom Peugeot ja a svoju strategiju vezanu uz svijet tenisa, u godini u kojoj slavi 30-u godišnjicu partnerstva s Roland Garros, French Open turnirom.

Svjetski ugled i popularnost Novaka okovi a, naro ito u Kini, najve em svjetskom automobilskom tržištu, bili su presudni za sklapanje ovog partnerstva.

Tenis je dio marke Peugeot od davnih dana, emu svjedo i 30 godina partnerstva marke i Ro-

lland Garrosa, turnira French Open. Partnerstvo u trajanju od tri godine, koje su potpisali marka Peugeot i Novak okovi , uklju uje pravo na korištenje njegovog lika u svim aktivnostima marke, u medijima i na svim podru jima djelovanja marke.

Novak okovi na lijevom rukavu nosit e znak marke Peugeot na svim turnirima na kojima e sudjelovati.

Novak okovi vrlo brzo se afirmirao kao drugi tenisa svijeta, što je u skladu s vrijednostima marke Peugeot: Dizajn, Izvrsnost i Emocija.

Me utim, ovaj put je kampanja snimana na sjeveru Švedske, zajedno sa Zlatanom, njegovom suprugom i njegova dva sina.

Automobilska zvijezda spota je Volvo XC70, glazba je djelo Maxa Martina i predstavlja suvremenu interpretaciju švedske himne, iji tekst izgovara upravo Zlatan Ibrahimovi . Kampanja s modelom XC70 primarno je namijenjena švedskom tržištu, a Volvo e napraviti dodatni film za me unarodnu upotrebu u kojoj e glavnu ulogu igrati Volvo XC60.

18

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Zamke kod LED žarulja LED žarulje sve više ulaze u našu svakodnevnu upotrebu. Kako im je cijena još uvijek konstantno u opadanju, tako su nam sve prihvatljivije za korištenje na svim na kojima koristimo druge izvore svjetla.

No, prosje an korisnik i ne sluti kakve sve zamke kriju LED žarulje, a posebno one sa sumnjivo niskim cijenama. Na ambalaži možemo pro itati nama neke razumljive tehni ke podatke, a to su obi no wati i lumeni.

I to su nam neki referentni podaci na temelju kojih me usobno uspore ujemo žarulje, to jest, koliko svjetlosti ili snage dobijemo za koliko kuna. No nije svejedno po

kojem standardu su ti podaci dobiveni. Ako nam cijena i nije toliko presudna, a vidimo da za istu snagu žarulje možemo pro i duplo jeftinije, zdrav nam razum nalaže da posegnemo u veliku korpu s ni-

skom cijenom.

Ne u re i da ste bacili svoj novac ali je velika vjerojatnost da niste dobili one wate ili lu-

mene što ste ih platili. Bolje re eno, u najboljem slu aju, dobili ste upravo toliko koliko ste i platili.

U Kini je barem tisu u tvornica koje proizvode LED žarulje pa stoga ni njima nije lako. Da bi bili konkurentni svi spuštaju cijene.

A to se opet radi na štetu potroša a jer se štedi na materijalima koji su neophodni za ispravan i dugotrajan rad LED žarulja. Renomirani proizvo a i imaju svoju cijenu za svoj proizvod ali i kvlitetu po odre enim standardima.

Svaka LED žarulja je sastavljena od jedne ili više LED dioda. To su izvori svjetla koji svoji radom proizvode toplinu. U odnosu na druge izvore svjetla one su najštedljivije, t.j. imaju najmanju disipaciju po watu snage. Ali ipak se griju, pogotovo snažnije. U samoj di-

odi, bez hladnjaka, može se razviti temperatura i preko 180 C što u kona nici može rezultirati termi kim probojem ili znatnim skra ivanjem životnog vijeka. Stoga je tu toplinu neophodno što kvalitetnije odvesti, a to se postiže dobrim aluminijskim hladnjakom. Zato dobre LED žarulje oko grla imaju rebrasti hladnjak. Kako je aluminij skupa sirovina, a time i jedna od ve ih stavaka kod žarulja,

nje intenziteta svjetla. Naime, ve kod temperature od 80 C, LED emitira oko 20% manje svjetla, a daljnjim porastom temperature gubici su i ve i. Mnogi drugorazredni proizvo a i žarulja navode svjetlosni tok u lumenima ali u uvjetima sobne temperature.

Još jedan važan podatak je životni vijek. Poznato je da je u normalnim uvjetima životni vijek LE diode preko 100.000 radnih sati. LED koji su „nabrijani“ naponom do krajnjih granica i LED koji nemaju kavlitetno hla enje imaju skra eni radni vijek.

A/D ELECTRONIC.

mnogi jeftini proizvo a i ga nastoje izbje i ili je znatno manjih dimenzija od potrebnog. esta podvala upravo je baš u tom hladnjaku koji nije aluminijski nego je njegova imitacija izra en od metalizirane plasike. Svakako provjerite taj važan detalj i izbjegavajte takve žarulje bez obzira na cijenu.

Visoka temperatura LED-a nosi za sobom i drugi nedostatak, a to je smanje-

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode!

Izradite makete, uzorke i druge vlastite kreacije najjeftinijim 3D printerom u svojoj klasi!

5.497,00 kn za predra unsko i gotovinsko pla anje

5.975,00 kn za karti no i odgo eno pla anje

DIMENZIJE:

Zaboravite obi ne videoigrice!

Virtualna stvarnost ve je desetlje ima u estala tema u znanstvenoj fantastici, ali na tom polju i u stvarnom svijetu doga aju se tektonski pomaci. U posljednje vrijeme fanovi tehni kih novotarija svoje veliko oduševljenje i pozornost iskazuju prema kacigi za virtualnu stvarnost, koja u potpunosti uvla i korisnika u prividno okruženje.

Pojavljuje se i prepoznaje pod nazivom “Oculus Rift”.

Upravo e ovakve tehni ke naprave zasigurno ubrzo dovesti do velikih promjena u svijet videoigara. Naime, ure aj “Oculus Rift” ima i

Op ina Mala Subotica može se pohvaliti novom web stranicom op ine koja je službeno zapo ela s radom u utorak 21. sije nja. Jedan od ciljeva stranice je sadržaj ure ivati u suradnji s gra anima Male Subotice.

Iako su stranice još uvijek u fazi punjenja materijalima i dokumentacijom, iz Op ine javljaju kako je jedna od glavnih ideja projekta posti i transparentnost rada op inskih službi.

- Po transparentnosti rada želimo biti barem uzorni, ako ne i me u najboljima - priop eno je iz Op ine.

Stranice su pregledno i funkcionalno oblikovane te e zasigurno doprinijeti bržem protoku najnovijih vijesti i doga aja iz malosuboti ke op ine.

Širina

50 cm

Dubina

42 cm

Visina

62 cm

Težina

9 kg

S ovim 3D pisa em koji je lak za korištenje svatko može izraziti svoju kreativnost i pretvoriti ideje u stvarnost (npr. igra ke, šalice, makete, probni uzorci, uzorci za kalupe...). Ovim 3D pisa em mogu e je izraditi objekte veli ine 20 x 20 x 20 cm za što se koristi 3 mm plasti na ABS ili PLA nit. Kompatibilan sa svim slobodnim RepRap softver-om i firmware-om te je brz i precizan. K8200 isporu uje se u KIT izvedbi (za sastavljanje), a izra en je od aluminijskih profila te ga je lako sastaviti. Prednost alu. strukture je u jednostavnosti sastavljanja i raznolikim mogu nostima proširenja. Isporuka sa grijanim postoljem.

Tehni ki podaci i osobine: Linearni kugli ni ležaj: 8 i 10mm Tehnologija: FFF (Fused Filament Fabrication) za PLA (Polylactic Acid) i ABS (Acrylonitrile Butadiene Styrene) Opskrba energijom: 12 V / 3 A max.

FTDI USB 2.0 serijski Dimenzije ispisnog objekta: 20 x 20 x 20 cm Prosje na brzina ispisa: 120 mm/s Maksimalna brzina ispisa: 150 do 300 mm/s ( Ovisi o predmetu kojeg želite ispisati) Izlazna mlaznica: 0.5 mm Termi ki senzor : NTC 100K

Ekstrudirani aluminijski profili: 27.5mm širine Pokret: 4 NEMA 17 kora ni motori Nom. mehani ka rezolucija: X i Y: 0.015 mm (najmanji pokret u X i Y smjeru) Z: 0.781 m ( najmanji pokret u Z-smjeru) Nominalna rezolucija ispisa: Zid (X,Y): 0.5 mm Sloj (Z) : 0.20 - 0.25 mm Software: Repetier Version 0.84 i više www.repetier.com Isporuka sa: PLA – uzorkom, crna, 5m www.k8200.eu

Dostupno u više boja: 1 kolut =1 kg (114-120 m)

Crna ABS

senzore kretanja koji korisniku omogu uje razgledavanje ra unalno kreiranog svijeta u svim smjerovima,

što daje privid stvarnog svijeta. Obi ne videoigrice, dakle, ubrzo odlaze u povijest.

Nove op inske stranice Male Subotice

Bijela ABS

Crna PLA

Bijela PLA

Crvena PLA Naran a PLA Plava PLA Transp. PLA Rozna PLA Zelena PLA

Plasti ne niti - kolut: ABS = 206,10 kn - avans / 229,00 kn - odgoda;

Žuta PLA

PLA = 224,10 kn - avans / 249,00 kn - odgoda

Sve cijene su s uklju enim porezom. 3D pisa je KIT verzija (za sastavljanje). Besplatna dostava za Hrvatsku. ___________________________________________________________________________________________________

d.o.o., Uska 1, 40000 akovec, tel: 040 396 606, fax: 040 396 607, prodaja@ad-electronic.hr, www.k8200.eu

31. sije nja 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 31.01.

SUBOTA, 01.02.

NEDJELJA, 02.02.

Videostranice Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Dje ja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akov ki kutak Iz op ine Gori an Ju er, danas, sutra G.E.T.Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:05 Katoli ka duhovna obnova (r) 13:05 Veliko platno (r) 13:30 Iz op ine Gorri an (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Me imurski obi aji 21:10 Ju er, danas, sutra 21:20 Planet Croa a 22:00 Vijes dana 22:15 Lifestyle 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:15 poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

PETAK, 31.01.

SUBOTA, 01.02.

NEDJELJA, 02.02.

PONEDJELJAK, 03.02.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:25 Kajkavci (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada ,vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV Oblo ec (R) 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 Iz naših središta 15:00 Dokumentarni program 16:15 Popevke i š kleci (R)

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i š kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 22:05 22:30 23:00

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Moja Istra 12:40 Putem EU Fondova 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U svjetlu vjere 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:20 Zajedno 21:50 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala, 6. dio (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:25 Shi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zagorje je jedno 20:30 S koncertnih pozornica 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

17:30 Zagorje je jedno (R) 18:00 S koncertnih pozornica 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi 21:00 Ve er uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 03.02.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 11:15 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra akove ki kutak (r) Iz op ine Gori an (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 04.02.

07:58 08:00 09:00 09:30

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 23:00 02:15 03:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto

nau ca (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Dje ja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Igrani lm Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 04.02.

06:28 06:30 06:55 07:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije Ge ra ma 07:02 Iz fundusa galerije Ge ra ma 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Putem EU fondova 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dokuteka (R) 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 05.02.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 05.02.

06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Glazbeni program 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 VEKERICA (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Global 3000 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Manjinski mozaik 21:40 Otvoreno nebo 22:10 Iz fundusa galerije Ge ra ma (R) 22:13 Iz fundusa galerije Ge ra ma (R) 22:15 Putem EU fondova (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 06.02.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Hrrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Dje ja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 06.02.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala, 6. dio 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 VTV Dnevnik 21:25 Vremenska prognoza 21:26 Mali oglasi 21:30 TV Aukcija 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

MEGA KONCERT MIROSLAVA ILI A U ŠAMPIONU, SUBOTA, 15. VELJA E 2014.

Za ljubitelje sevdaha i narodne glazbe!

Za sve zaljubljene duše povodom Valentinova te za ljubitelje sevdaha i narodne glazbe u disco clubu “Šampion” Domašinec dolazi legendarni pjeva svih generacija Miroslav Ili . Posjetitelji e imati priliku uživati u bezvremenskim hitovima, kao što su: Pozdravi je, pozdravi, Pitaš majko kako je, Božanstvena ženo, Polomi u aše od kristala, Najlepša si kad se smeješ... Miroslav Ili je glazbenik ija popularnost me u poklonicima narodne glazbe na ovim podru jima u gotovo etiri desetlje a karijere nije ni najmanje izblijedjela.

Ulaznice u pretprodaji možete kupiti po cijeni od 40 kn, dok e na sam dan koncerta ulaznica stajati 50 kn.

Pretprodajna mjesta su: Caffe car Bela (Gardinovec), Pizzeria Modena (Domašinec), Pizzeria Venera (Pleškovec), Caffe car Jama (Mursko Središ e), Pizzeria Majo (Kotoriba), Caffe car Street

Bar (Prelog), Kavana Kocka (Mala Subotica), Old City Pub (Varaždin), Pizzeria Žuja Bar (Varaždin) i Kavana Kocka (Mala Subotica).

Osvojite ulaznice na koncertu Kumova u Milleniumu!

Ulaznice možete osvojiti i u caffe baru “Millenium” u

akovcu na koncertu grupe Kumovi, koji e se održati u subotu 8. velja e. Kumovi e tada imati i premijeru njihove nove pjesme i budu ega velikog hita “Ja sam uvijek loše birao”. Ulaz na taj koncert je besplatan.

U Šampionu svaku subotu odli na zabava!

Za sve ljubitelje dobrog raspoloženja i zabave do-

bro je znati kako disko klub “Šampion” od 15. velja e otvara vrata svaku subotu uz brojna gostovanja poznatih i manje poznatih bendova te organiziranje partyja i party pi a. Svaku subotu program prate hostese i nagrade. Više saznajte na Facebook stranici Šampiona ili caffe bara “Millenium”.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Proteklu nedjelju Fio Show je ugostio Oaza bend, koji dolazi iz okolice Zagreba.

Nastupaju u nepromijenjenom sastavu ve skoro 25 godina. Pobjednici su nekoliko glazbenih festivala u Zagrebu

i široj okolici, a sviraju za sve glazbene prigode, svadbe, krstitke, ro endane i razne druge obljetnice. U pripremi im je novi glazbeni album, koji e tako er biti promoviran u emisiji “Fio Show”.

FORMULA 13 1 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA ft. RIHANNA 2 Adore You MILEY CYRUS 3 Goodness Gracious ELLIE GOULDING 4 Beautiful WarKINGS OF LEON 5 Say Something A GREAT BIG WORLD ft. CHRISTINA AGUILERA 6 Temple KINGS OF LEON 7 I’d Rather Be High DAVID BOWIE 8 Won’t Be Broken KEANE 9 Money On My Mind SAM SMITH 10 Losing SleepJOHN NEWMAN 11 XO BEYONCE 12 Team LORDE 13 La Flaca SANTANA ft. JUANES 14 Feel Good ROBIN THICKE 15 Afterlife ARCADE FIRE

Top Hit List 1 MEJAŠI - 5-6 piva

TOP LISTA DOMA IH

2 PSIHOMODO POP - Donna 3 NENO BELAN - An ela an ele 4 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 5 JELENA ROZGA - Cirkus 6 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 7 NOLA - Nikad 8 SEVERINA - Hurem 9 PARNI VALJAK - Tanki živci 10 LETE I ODRED - Volim te još 11 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 12 PAVEL - uvaj me 13 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 14 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 15 GIBONNI - Toleranca (Live)

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39

sport@mnovine.hr

SVE ANO proglašenje najboljih sportaša i ekipa akovca za 2013. godinu

Gimnasti ari Filip Ude i Tijana Tkal ec, rukometašice Zrinskog i seniori Badmintonskog kluba Me imurje PIŠE: SINIŠA OBADI U organizaciji Zajednice sportskih udruga i klubova Grada akovca, u dvorani “Zrinski” zgrade “Scheier” održana je sve anost proglašenja najboljih sportaša akovca za 2013. godinu. Na samom je po etku Bojan Ruži , predsjednik gradske Zajednice sportova, sve nazo ne podsjetio na uspjehe akove kih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i na probleme s kojima su se susretali, prije svega zbog teške financijske situacije, uz obe anje da e im Zajednica na svim poljima pomagati (financijski, naravno, u okviru mogu nosti), kako bi ostvarili još bolje rezultate. Nagrade je najboljima predao akove ki gradona elnik Stjepan Kova , koji je pritom kazao: - Dobitnici nagrada i priznanja najbolje znaju da im oni nisu došli slu ajno, ve su plod dugogodišnjega napornog rada i odricanja, kao i ustrajanja u bavljenju sportom. Posebno me raduje injenica da smo danas dali priznanje i nekim budu im prvacima. Vjerujem da e ova kriza brzo pro i, kako bi i sponzori mogli dalje kvalitetno pratiti sport, a ujedno želim i najaviti da e Grad akovec još više nastojati pomagati one istinski kvalitetne klubove i pojedince koji postižu vrhunske rezultate ili se natje u na najvišem državnom rangu.

Najbolji sportaš u kategoriji osoba s invaliditetom je Nino Baša, lan STK-a Mihovljan

Njihov trener Željko Golik još je jednom ponovio kako su njegove cure najmla a ekipa u ligi i ovo je veliko priznanje za sve u klubu. - I dalje radimo kao da e se nešto promijeniti kada je u pitanju ulazak u Prvu rukometnu ligu. Perspektiva i nije baš nešto bajna, ali nema veze, mi idemo svojim putem i nadamo se da e nas on jednoga dana odvesti tamo gdje zaslužujemo.

Za najbolju mom ad u prošloj godini izabrana je seniorska mom ad Badmintonskog kluba Me imurje akovec. lan te ekipe Matija Hranilovi kazao je kako je ovo nagrada koju su zaslužili i primili u pravo vrijeme jer su on i njegovi kolege studenti pa e onaj sportski izazov u idu oj sezoni biti možda malo manji nego je to bilo lani, jer e se nekako više morati koncentrirati na obaveze na akultetu, ali zato stižu mla i naraštaji koji su željni pobjeda i koji su zapravo budu nost kluba.

Najbolja ekipa prošle je godine bio ŽRK Zrinski Tijana Tkal ec i Filip Ude ponovno su izabrani kao najbolji sportaši akovca

Gimnasti ari i dalje najbolji U konkurenciji sportašica najboljom je proglašena Tijana Tkal ec iz Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan“, koja je prošle godine osvojila osmo mjesto u finalu Europskog prvenstva, a sudjelovala je i na tri finala Svjetskog kupa. O nagradi koju je primila Tijana je kazala: - Osim što sam godinu dana starija, ništa se nije posebno promijenilo. I nadalje imam u planu u ovoj sezoni nastupiti na svjetskim kupovima koji se nalaze na gimnasti kom kalendaru ove godine.

Drago mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje koliko meni, toliko i mojim trenerima i roditeljima za sav trud i rad u prošloj godini i mislim da su i oni jednako veseli kada primim ovu nagradu kao i ja. Kada su u pitanju Olimpijske igre, Tijana se nada da ne e biti nikakvih ozbiljnijih ozljeda, jer to je ono što je najgore i najteže u svakom sportu i svakom sportašu, a kad je zdravlja sve je mogu e.

Najbolji sportaš akovca je Filip Ude, tako er iz Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan“. Prošle godine Ude je tako er bio osmi na Europskom prvenstvu na ‘’svojoj’’ spravi, konju s hvataljkama. Osim toga, osvojio je tre e mjesto na Svjetskom kupu

u Osijeku i tre e mjesto na Grand Prix natjecanju u Brnu, a uz to nastupio je u finalu svakog prvenstva na kojem je nastupio, osim Svjetskog prvenstva. Nije bitno koja je ovo po redu nagrada, kazao je Filip Ude, ve mi je važnije da svake godine ostvarujem dobre rezultate, nekad više, nekad manje dobre, u zadnje vrijeme bili su i pak malo manje dobri, no spremam novi vrhunski program, tako da se ne brinem za budu nost. U vremenu do Olimpijskih igara želja mi je svakako osvojiti još europsku

i svjetsku medalju i, naravno, još jednu olimpijsku, jer sam sebi sam obe ao da u trenirati tako dugo dok još ne osvojim te tri medalje.

Rukometašice Zrinskog i badmintonaši Me imurja spašavaju akove ki ekipni sport Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub “Zrinski“ akovec, koji je osvojio prvo mjesto jesenskog dijela II. hrvatske rukometne lige Sjever.

Za posebne rezultate u prošloj godini nagra en je triatlonac Ironman Roberto Setnik

Priznanja perspektivnim sportašima i sportskim klubovima

Za svekoliki doprinos razvoju sporta priznanje su primila dva šahovska kluba: Me imurje iz akovca za 80 godina i Mihovljan za 30 godina djelovanja

Nagrada za najbolju mom ad otišla je u ruke badmintonaša Me imurja

Osim dodjela nagrada najboljim sportašima za prošlu godinu, dodijeljena su i priznanja za perspek vne sportaše u protekloj godini, koje su primili: Hana Laptoš, ŽRK Zrinski, Luka Grubi , Badmintonski klub Me imurje, Regina Novak, Streli arski klub Katarina Zrinski, Antonia Ruži , Teniski klub Franjo Pun ec, Nino Baša, Stolnoteniski klub Mihovljan, Lucija Ružaj, Karate klub Globus, Antonio Vuk, Gimnas ki klub Marijan Zadravec - Macan, Stella Petran, GK Marijan Zadravec Macan, Ma ja Vikert i Denis Košak, Kugla ki klub Željezni ar, Bruno Makovec, Šahovski klub Mihovljan.

Za svekoliki doprinos razvoju sporta u gradu akovcu priznanja pak su primili

Šahovsko društvo Me imurje akovec za 80 godina djelovanja i Šahovski klub Sloboda Mihovljan za 30 godina djelovanja, dok pak je posebno priznanje za osvojene rezultate u protekloj godini primio Roberto Setnik, prvi Hrvat koji je uspješno završio deseterostruki Ironman, disciplinu sastavljenu od 38 kilometara plivanja, 1800 kilometara biciklizma te 420 kilometara tr anja. Roberto je na kraju osvojio fantas no drugo mjesto.

Na sve anos su uz mnogobrojne sportaše bili nazo ni zamjenik me imurskog župana župana Zoran Vidovi , akove ki gradona elnik Stjepan Kova , te predsjednik Zajednice sportskih udruga Me imurske županije Mato Kljaji .

Priznanja su primili i mladi i perspektivni sportaši

31. sije nja 2014.

RUKOMET

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

I Rudar Cimper pobijedio!

Detalj s utakmice Prelog – Varaždin, u kojoj su slavili Varaždinci s uvjerljivih dvanaest pogodaka razlike

FINALE regionalnog kupa

Varaždin bolji od Preloga U finalu regionalnog kupa rukometaši Preloga su pred petstotinjak gledatelja odigrali zanimljivu utakmicu (posebno u prvom dijelu) protiv vode e mopm adi l Premijer lige, avoriziranog GRK Varaždin. Nakon šezdeset minuta susreta slavili su ipak u ovom trenutku puno kvalitetniji gosti s 35:23. Me imurski prvoligaš dobro se držao prvo poluvrijeme koje je završilo s dva gola prednosti za goste. No širina klupe i fizi ka sprema bili su na strani Varaždinaca koji su na kraju slavili s 12 golova viška.

Trener rukometaša Preloga Dubravko Hozjak bio je zadovoljan prvim poluvremenom u kojem je uvijek nedostajo taj korak da se gosti nakon po etnog visokog vodstva do kraja poluvremena rezultatski stignu. - U nastavku nam je ponestalo snage i više od ovoga nije se moglo. Na mojim de kima je sada red da se okrenu nastavku prvenstva, gdje nas eka teška borba kako bi ostali u samom vrhu. akove ki strateg na varaždinskoj klupi Alan Belko bio je puno zadovoljniji. - Kad se ope eš, pušeš i na hladno, kazao je Belko, mi smo se maksimalno pripremali za današnji susret i kada je ozbiljnost na razini sve je u redu. estitam Prelogu koji nam je prvo polu-

Prelog – Varaždin 23:35 (12:14) Prelog, Dvorana DG Sport. Gledatelja 500. Sutkinje: Maja Vajdi i Lorene Jurenec (obje Koprivnica).

Prelog: Žeželj, V. Beli 2, Mati 1, Bogovi 1, Bergovec 2, Najman, Martrin evi 2, Lon ari , Bratkovi , Logožar, Krajner 3, Malek 3, Hali 1, Januši 2, M. Beli 6. Trener: Dubravko Hozjak.

Varaždin: Grd, Težak 2, Melnjak, Je ti , Horvat 7, Trojko, Kontrec, Vincek, Sršen 6, Vida ek 5, Kuduz, Balent, Miškovi 1, Herman 3, Mar ec 9, Toki . Trener: Alan Belko.

vrijeme pružao dobar otpor, ali u drugom poluvremenu je prevladala naša fizi ka i takti ko - tehni ka sprema, iako nam je nedostajalo nekoliko igra a iz po etne postave.

Rukometaši Preloga nastupili u Ma arskoj Nakon teške utakmice protiv GRK Varaždin, odigrane u sklopu Hrvatskog rukometnog kupa, rukometaši Preloga su u nedjelju ve u ranim jutarnjim satima krenuli prema Ma arskoj, Nagykanizsi.

Tamo se održavo memorijalni turnir u organizaciji grada Letenye, grada prijatelja Preloga.

Subotnja utakmica ostavila je traga na nekolicini igra a pa je Prelog na put krenuo sa svega osam igra a prve ekipe i dva kadeta. Na turniru je nastupilo šest ekipa koje su igrale u dvije grupe. Bile su to tri ekipe iz Ma arske, jedna iz Slovenije i dvije iz Me imurja. Uz RK Pre-

log na turnir je bio pozvan i RK akovec budu i da je jedna ekipa odustala.U svojoj skupini RK Prelog igrao je protiv RK Letenye KSE (3. ma arska liga) i slavio s 18:12, zatim pobijedio s 24:19 i RK Georgikon DSE (drugoplasirana ekipa 2. ma arske lige), ime se plasirao u finale. Tu ih je ekala mom ad akovca u kompletnom sastavu. Od samog po etka susreta vidjelo se da rukometaši akovca žele rukometašima Preloga “uzvratiti” za poraz u Kupu Me imurja. Priliku su vidjeli u znatno oslabljenoj ekipi iz Preloga bez devetorice igra a (Beli M., Mati , Lon ari , Logožar, Martin evi N., Horvati , Beli V., Hali , Martin evi Z.). No, na kraju su ipak slavili rukometaši Preloga s 24:22.

Na turniru su za Prelo g n a s t upi l i : Ž E Ž E L J DOMAGOJ(jedini golman), KRAJNER IGOR (najbolji strijelac turnira), BERGOVEC IVAN, BRATKOVI TOMISLAV, JANUŠI MATIJA, MALEK HRVOJE, NAJMAN JOSIP, BOGOVI DENIS (novi igra RK Prelog, stigao iz RK Trnovec), te dva kadeta TIZAJ EMIL I KOPREK IVAN koji su se izvanredno snašli u sastavu prve ekipe. Trener HOZJAK DUBRAVKO.

RUKOMETNI KUP za žene

Varaždinska Koka slavila u akovcu U susretu regionalnog kupa rukometašice Zrinskog do ekale su u dvorani Graditeljske škole u akovcu Koku iz Varaždina. Koka je o ekivano dobila ovaj susret s 30:20.

Varaždinke su ve u 15. minuti imale prednost od etiri pogotka (6:2), da bi na poluvrijeme otišle s pet golova razlike 14:9. akov anke rukometašice taj su su zaostatak uspjele pratiti desetak minuta drugog dijela, kada je bilo 12:18, da bi do kraja susreta Koka zaokružila svoju prednost na okruglih deset razlike za kona nih 30:20. Pred akov ankama je ve sutra novi nastup, naime,

Odre ena je dilema postojala da li staviti naslov ovaj gore navedeni ili .....Me imurje ozbiljno kiksalo! no, prevladala je pozitivna in ormacija, pa je glavna košarkaška vijest protekloga vikenda da su košarkaši iz Murskog Središ a kona no nekoga pobijedili. Nekoliko je Rudarovih igra a pružilo odli nu partiju protiv Koprivnice, no nekako je najbolji dojam i pozitivno iznena enje bilo na playmakerskoj poziciji, gdje je junior Arijan Novak odlu no dirigirao igrom svoga sastava do pobjede. Priklju ili su se Radikovi i Dodlek, pa je ta trojka uz skokove Mikolaja bila klju na prevaga da bodovi ostanu doma, u Murskom Središ u. Krucijalna prednost stvorena je u drugoj etvrtini kada su gosti slomili zube na zonskoj obrani doma ina.

Druga iznena uju a vijest je potpuno druge prirode, naime Me imurje je izgubilo na gostovanju u Križevcima kod slabašnoga Radnika. Uneredio ih je omaleni, jedva 170 cm NISOKI playmaker

Odigrane tri utakmice U prošlom kolu natjecanja koje organizira naš, me imurski košarkaški savez odigrane su tri utakmice. U Ludbregu je lider prvenstva Me imurje Globetka lako izašla na kraj s drugom ekipom Grafi ara, a Prelog isto tako bez problema pobijedio Donji Kraljevec u gos ma, dok je Kotoriba pružila solidan otpor Lepoglavi. (bh)

Gra ar II - Me imurje Globetka 63:99 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 15, Golubi A. 20, Leva i 18, Zaspan 21, Vuruši 8, Golubi N. 7, Ostoja 10

Kotoriba - Lepoglava 65:74 KOTORIBA: Borovi 7, Zvošec A. 11, Zvošec F. 6, Ujlaki N. 7, Seli anec 16, Ujlaki R. 1, Habuš 6, Fuš P. 11

Donji Kraljevec - Prelog 49:70 DONJI KRALJEVEC: Šte an J. 2, Baljak 3, Ivanovi J. 11, Ivanovi D. 11, Ruži 3, Švenda 8, Šte an D. 6, Švenda T. 2 PRELOG: Ciglar M. 3, Blažona 6, Kanižaj 12, Poljak 9, Ciglar D. 8, Zrna 15, Poredoš 11, Šari 5

TABLICA 1. Me imurje (G) 2. Lepoglava 3. Prelog 4. Mladost (I) 5. Gra ar II 6. Dubrav an 7. Nedeliš e 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

12 12 12 11 12 10 10 11 10

12 6 6 6 5 6 6 3 0

0 6 6 5 7 4 4 8 10

24/+268 18/+34 18/-26 17/+25 17/-50 16/+19 16/+16 14/-97 10/-189

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI Me imurje - Rudar Cimper, subota 1. velja e u 17.30, IOŠ akovec

C LIGA Nedeliš e - Kotoriba, petak 31. sije nja u 20.30, Aton Me imurje Globetka - D. Kraljevec, subota 1. velja e u 15.30, IOŠ akovec Prelog- Dubrav an, subota 1. velja e u 16 sa o, OŠ Prelog Mladost Ivanovec - Kotoriba, nedjelja 2. velja e u 16.30, II OŠ akovec

KADETSKA LIGA Rudar Cimper - Me imurje, nedjelja 2. velja e u 10 sa . M.Središ e

LIGA MLA IH KADETA

dan protivnik doma in Borac, a sutra u subotu Crvena Zvezda iz Beograda.

TABLICA 1. Gra ar

14 13 1

27/+431

2. Podravac

14 13 1

27/+302

3. Bjelovar

14 10 4

24/+148

4. ME IMURJE

14 9

5

23/+121

5. Vindija

14 9

5

23/+96

6. Petar Zrinski

14 8

6

22/+124

7. Mladost( )

14 7

7

21/-11

8. Ivan ica

14 4

10 18/-97

9. Radnik

14 4

10 18/-191

10. Koprivnica

14 3

11 17/-186

11. AKOVEC

14 3

11 17/-208

12. RUDAR (C)

14 1

13 15/-529

Mladost( ) - Vindija 72:59 Radnik - Me imurje 81:80(11:15, 25:13, 25:25, 20:27)

Rudar Cimper - Koprivnica 75:66(17:16, 26:12, 16:15, 16:23)

ME IMURJE: Gašpari 12, Novak 15, Jambrovi 19, Pa an 12, Kraja i 18, Martinovi 4. Trener Novak S.

RUDAR CIMPER: Per i 3, Radikovi 10, Bedi 18, Novak 10, Dodlek 22, Leva i 3, Mikolaj 9. Trener Damjanovi B.

akovec - Podravac 56:95(13:24, 14:23, 11:24, 18:24)

Ivan ica - Bjelovar 68:72

AKOVEC: Goleš 10, Kranj ec 6, Vrus 13, Hrka 2, Vehtersbah 6, Prošev 2, Kolovrat 17. Trener Kova i B.

Petar Zrinski - Gra ar 87:101

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

C LIGA

A 2 LIGA SJEVER

ve od sutra (petak) igraju na me unarodnom turniru u Banjoj Luci, gdje im je prvi

doma ega sastava - Nervo koji je svojim uvarima zabio 25 koševa!

Iznena enje nikako nije doma i poraz akovca od Podravca od 40 koševa razlike. Gosti imaju velike šanse osvojiti prvenstvo i igrati kvalifikacije za Prvu ligu, samo o njihovim ambicijama ovisi ho e li igrati doma protiv Grafi ara kako znaju. Kratko o utakmici samo toliko da je na poluvremenu ve bilo 20 koševa razlike za Podravac, a da je iz aviona bilo vidljivo da doma i sastav akovca slabo trenira.

Rezultat je na kraju bio realan.

U idu em kolu razgoropa eni Rudar Cimper gostuje u akovcu kod Me imurja, a akovec ide na put u ur evac kod Mladosti. (bh)

Me imurje - Ivan ica, subota 1. velja e u 13.30, IOŠ akovec Dubrav an - ŽKK Radost, petak 31. sije nja u 19.30, D. Dubrava

Dvije pobjede Rudarovih juniora!

O ito osokoljeni seniorskom pobjedom pro v Koprivnice, juniori ro eni 1996. i mla i uspjeli su u posljednjim zaostalim utakmicama ak dva puta slavi - iz dvije odigrane utakmice! Najprije doma pro v slabašnoga Preloga, a onda i goropadno u gostima kod Ivan ice. “Dobravski juniori” pak su kod ku e svladali neo ekivano Gra ara, no potonji su ve osigurali prolazak u daljnji jek natjecanja - regiju. (bh)

TABLICA 1. Me imurje 2. Dubrav an 3. Gra ar 4. akovec 5. Ivan ica 6. Donji Kraljevec 7. Rudar Cimper 8. Prelog

11 13 11 11 12 11 11 12

11 8 8 6 5 5 3 0

0 5 3 5 7 6 8 12

22/+723 21/-9 19/+203 17/+89 17/-73 16/-213 14/-254 12/-473

Ivan ica - Rudar Cimper 42:56 RUDAR CIMPER: Antolovi Le. 4, Per i 21, Antolovi Lu. 8, Novak 17, Bilas 6

Rudar Cimper - Prelog 72:34 RUDAR CIMPER: Per i 28, Bilas 2, Novak 24, Grubi 14, Klujber 4 PRELOG: Podravec 6, Filipi 2, Hoblaj 2, Žvorc V. 2, Žvorc D. 2, Soka 15, Švenda 5

Dubrav an - Gra ar 64:61 DUBRAV AN: Klipi Ka 6, Klipi Kr 9, Hani 4, Blažeka 27, Kuzmi 4, Valpati 6, Miser 2, Lisjak 4

LIGA MLA IH KADETA

Odigrano “brdo” utakmica Mnoštvo zaostalih utakmica odigrali su 14-godišnjaci u proteklih desetak dana. Vrh tablice i dalje suvereno drže mla i kadeti akovca koji su, iako oslabljeni u gradskom derbiju nadja ali Me imurje, te i dalje “žive” bez poraza. (bh) akovec I- Me imurje 69:64 AKOVEC I: Krnjak 2, Kranj ec 29, Hrustanovi 22, Juras 5, in 8, ugalj 3 ME IMURJE: Herman 31, oki 15, Škoda 9, Gašpari 4, Podvezanec 5

Dubrav an - Gra ar 53:50 DUBRAV AN: Miser S.2, Lisjak 5, Tišler 12, Miser I. 2, Karloci 11, Milosavljevi 21

ŽKK Radost - Prelog 36:35 ŽKK RADOST: Štrukelj Vi. 9, Škoda 4, Štrukelj Va. 7, Zdolec 6, Ma ar 6, Rešetar 4 PRELOG: Zvornik 8, Puškari 6, Iveli 15, Krušelj 3

TABLICA 1. akovec 2. Vindija 3. Me imurje 4. Prelog 5. Lepoglava 6. ŽKK Radost 7. Ivan ica 8. Gra ar 9. Kotoriba 10. Dubrav an 11. D. Kraljevec 12. akovec II 13. Nedeliš e 14. Rudar Cimper

11 11 10 10 10 10 9 11 10 10 11 11 11 11

11 9 8 7 6 6 6 4 5 4 3 3 1 0

0 2 2 3 4 4 3 7 5 6 8 8 10 11

22/+644 20/+365 18/+179 17/+83 16/+73 16/-93 15/+90 15/+84 15/-45 14/-79 14/-115 14/-173 12/-552 11/-461

Nedeliš e - Dubrav an 21:41 NEDELIŠ E: Jaluši 6, Vukši 2, ud 3, Damjanovi 2, Platuži 6, Marciuš 2 DUBRAV AN: Jakupak 2, Lisjak 2, Fišler 6, Karloci 3, Milosavljevi 19, Matotekl 9

Vindija - akovec II 73:35 AKOVEC II: Barbulovi 8, Horvat T. 6, Jankovi 17, Tretnjak 2, Pongra i 2

Vindija - Prelog 79:45

Donji Kraljevec - Gra ar 64:57

PRELOG: Iveli 17, Kukovec 2, Zvornik 1, Puškari 7, Krušelj 18

DONJI KRALJEVEC: Novak 3, Mikec 26, Me imurec 21, Ivanovi 8, Lepen 6

Donji Kraljevec - akovec 38:97

akovec I - Nedeliš e 146:19

DONJI KRALJEVEC: Vlah 4, Novak 1, Mikec 9, Me imurec 14, Ivanovi 4, Lepen 6, Kova i 3 AKOVEC: Kranj ec 51, Hrustanovi 30, Žužul 2, ugalj 6, Herman 2, in 6

AKOVEC I: Krnjak 2, Kranj ec 65, ugalj 20, Hrustanovi 43, Juras 4, Sobo an 8, Hamer 4 NEDELIŠ E: Jaluši 3, Špicar V. 2, Vukši 6, ud 4, Platuži 4

ŽKK Radost - Lepoglava 55:62

Gra ar - Me imurje 43:95

ŽKK RADOST: Bašek 29, Štrukelj 4, Škoda 8, Zdolec 8, Ma ar 6

ME IMURJE: Gašpari 21, Herman 27, oki 26, Škoda 10, Vuk 11

Ivan ica - akovec 56:85

akovec II - Donji Kraljevec 59:42

AKOVEC: Krnjak 6, Kranj ec 25, ugalj 7, Hrustanovi 19, in 28

Me imurje - Prelog 75:54

AKOVEC II: Jankovi 33, Barbulovi 16, Kova 4, Tretnjak 2, Piknja 2, Pongra i 2 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 8, Lepen 2, Mikec 18, Šupljika 2, Me imurec 12

ME IMURJE: aji 2, Gašpari 16, Herman 15, oki 28, Škoda 10, Podvezanec 4 PRELOG: Mikec 8, Iveli 14, Zvornik 4, Puškari 6, Ga eša 2, Krušelj 20

RUDAR CIMPER: Bedi 5, Peras 4, Vrbani 9, Nerer 10

Rudar Cimper - Vindija 28:124

31. sije nja 2014.

MOTOCIKLIZAM

KARATE

Grand Prix Me imurje 2014.

Darija Pavlic je iz ruku predsjednika Hrvatskoga motociklisti kog saveza Stjepana Peršina primila nagradu namijenjenu najboljem spidvej voza u u prošloj godini - Jurici Pavlicu

NA MILENIUMU održana No prvaka

Nova sezona zapo ela dodjelom nagrada U subotu 25. sije nja u VIP dvorani stadiona Milenium održana je No prvaka, sve ana dodjela nagrada najboljim motociklistima Hrvatske za 2013. godinu u devet disciplina. Sve anosti se odazvalo dvjestotinjak uzvanika, od saborskog zastupnika Marija Mohari a, me imurskog župana Matije Posavca, gradona elnika Križevaca Branka Hrga, na elnika Donjeg Kraljevca Miljenka Horvata, lanova Hrvatskog motociklisti kog saveza te ostalih predstavnika hrvatskih motoklubova i voza a.

Najbolji u kategoriji cestovnih motocikala u 2013. godini je Luca Tomassini, Talijan s hrvatskom licencom koji nastupa u klasama 600 i 125, a Dario Horvat osvojio je nagradu za najboljeg u klasi 1000 ccm. U skuterima nagrade su osvojili Igor Špoljari i Dario Duman i u dvije klase: 70 i OPEN. U motocrossu posebnu pozornost dobila je najmla a, ali i jedina natjecateljica Mia Ribi , kojoj je samo osam godina te je najbolja u klasi MX 50 juniori. Ostali dobitnici su Nikola Hrani , Luka Crnkovi , Luka Križnik i Hrvoje Karas, u disciplini koja je fizi ki najzahtjevnija. Disciplina enduro nije nimalo lakša, te voza i u dva dana utrka prije u i do 500 km ceste i teškog terena.

Najboljim voza ima proglašeni su Robert Vozila i Dejan Premuži . U speedwayu, najzanimljivoj disciplini iz razloga što je specifi nost motocikla da nema ko nice ni brzine, ve 500 kubi ni motor, pokre e samo

gas i kva ilo, a brzina doseže i do 130 km/h na ovalnoj stazi.

Najboljim je proglašen Jurica Pavlic, višestruki europski prvak te voza poljske ekstralige, najja e lige svijeta, gdje vozi za klub iz Wroclawa. U supermotu nagrade su osvojili Dejan Opet i Jurica Cebovi , dvije klase: S1 i OPEN. Voza i su nagrade osvojili i u disciplinama motoslalom, quad i odltimer. Najboljim klubom HMS-a proglašen je Motocross klub „JASKA“ , dok su uz Jasku, MK Kvarner i Speedway klub „UNIA“ dobili nagradu za organizaciju utrka europskog i svjetskog prvenstva. Predsjednik HMS-a podijelio je i posebna priznanja za doprinos motociklizmu, kao i najboljim motociklistima godine po disciplinama: Luca Tomassini (cestovni motociklizam), Igor Špoljari (skuteri), Nikola Hrani (motocross juniori), Hrvoje Karas (motocross seniori), Dejan Premuži (enduro), Jurica Pavlic (speedway), Edi Maršani (motoslalom), Jurica Cebovi (supermoto), Dario Suhina (quad) i Jure Lampe (oldtimer). Motociklistom godine proglašen je hrvoje Karas, te su podijeljene nagrade za posebne zasluge FIM Meritum i Zlatna kaciga.

Predsjednik Saveza Stjepan Peršin izrazio je zadovoljstvo ovakvim po etkom sezone te zaželio uspješnu godinu svim voza ima i organizatorima utrka.

Vjerujemo da e ovaj sport dobiti pozornost, kako medijsku, tako i od publike, te da nas sve o ekuje svijetla budu nost.

Jurica Pavlic na pripremama u Jurica Pavlic trebao je primiti nagradu za najboljeg voza a speedwaya u protekloj sezoni, no priznanje je u njegovo ime primila Juri ina sestra Darija Pavlic. Naime, najbolji hrvatski spidvejaš nalazi se na pripremama u Poljskoj s novim klubom iz Wrozlava. Ono što smo još saznali od Darije je to da je Jura fizi ki, ali i što je posebno važno psihi ki spreman za novu napornu sezonu. Prošla sezona tako i nije bila baš najbolja i nije ispunila njegova o ekivanja, no nada se da e s promjenom sredine, ali i ostankom u Exra ligi još više izbrusiti ormu uz najbolje

voza e svijeta. Kada pak je u pitanju sezona u Hrvatskoj, Darija nam je kazala kako je ona po ela ve s prvim danima sije nja. – Prvi trening u Europi kada je u pitanju op enito motociklizam održan je upravo na Mileniumu u Donjem Kraljevcu. Ono što je zanimljivo je da se i ove sezone o ekuje puno poljskih klubova koji su ve “bezicirali” svoje termine na stadionu Milenium. Zanimljivo e tako biti i u novoj sezoni, za koju se pripremaju utrke doma eg, me unarodnog, ali i Svjetskog prvenstva , a bit e tu i jedna velika pozivna utrka.

U dvorani I. osnovne škole u akovcu, u organizaciji Karate kluba Me imurje, održan je karate turnir pod nazivom GRAND PRIX ME IMURJE. Na turniru je nastupilo 300 natjecatelja iz 40 kluba, a me u njima su bili i lanovi kluba doma ina KK Me imurja. Standardnoj ekipi, koju ine Lucija Lesjak, Leon Marciuš i Luna Hamer, pridružile su se i nove, mlade snage Ian Marciuš, Matija Bujani , Marko Škuba, Jurica Galovi , Noa Grkavac, sestre Petra i Ana Maria Nedeljko te, nakon kra e pauze, Nino Cmre njak.

Noin protivnik, od kojeg je izgubio, izborio je finale te na taj na in Noi omogu io borbu za tre e mjesto. Noa nije imao dovoljno sportske sre e i poražen je u izravnoj borbi za medalju. Marko Škuba je

na ovom turniru debatirao i osvojio svoju prvu bron anu medalju. Ian, iako mlad godinama, u svojoj kolekciji ima ve nekoliko medalja, a na ovogodišnjem turniru je toj kolekciji dodao još jednu bron anu. Ma-

tija je pokazao da se uporno i svakodnevno treniranje isplati jer je izgubio tek u finalu i tako osvojio srebrnu medalju. Jurica se nažalost u svojoj prvoj borbi ozlijedio. Ozljeda je, nakon nekoliko sekundi prve borbe,

sprije ila i Anu Mariju za daljnji nastavak natjecanja, ali je zato njena sestra Petra osvojila zlatnu medalju.

Luna je bila jedina predstavnica koja se borila u dvije kategorije. U kategoriji mla ih kadetkinja je, bez premca, osvojila zlatnu medalju, a u kategoriji kadetkinja srebrnu. Luna uskoro i službeno prelazi u kategoriju kadetkinja te su stoga treneri odlu ili da po ne s upoznavanjem svojih budu ih protivnica.

Leon i Lucija rutinski su odradili svoje borbe, što pokazuje da e i nadolaze a sezona biti veoma uspješna. Oboje su osvojili zlatne medalje. Nakon kra e pauze, Nino je pokazao da se polako vra a na borilišta. Nakon prve pobjede izgubio je u polufinalu i tijesno izgubio u borbi za bron anu medalju.

Karatistima Globusa i Karate centra Nedeliš e 27 medalja na Grand Prixu Me imurje U subotu 25. sije nja 2014. u akovcu u dvorani I. osnovne škole održan je karate turnir “Grand Prix Me imurje” na kojem je nastupilo 220 natjecatelja. Na turniru su nastupili i karatisti Globusa iz akovca i Karate Centra Nedeliš e te u pojedina noj i ekipnoj konkurenciji ostvarili veliki uspjeh s ukupno osvojenih 27 medalja, od ega 9 zlatnih, 7 srebrnih i 11 bron anih.

Medalje za Karate klub Globus i Karate centar Nedeliš e osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Elena Ke keš – ml. kadetkinje borbe -45 kg, Stela Horvat – ml. u enice kate, Inga Grgi – ml. u enice kate open i ml. u enice borbe +36 kg, Izabela Špojari – ml. kadetkinje borbe +55 kg, Nikola Topli anec – ml. u enici kate, Josip Sluki – ml. u enici borbe -38 kg, Kate ekipno Globus (Inga Grgi , Stela Horvat, Tea-Lena Špoljari ) – ml. u enice kate

ekipno, Kate ekipno Globus 1 (Noa Jambrovi , Josip Sluki , Nikola Topli anec) – ml. u enici kate ekipno.

2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Tea-Lena Špoljari – ml. u enice kate i ml.u enice borbe -28 kg, Nikola Topli anec – ml. u enici borbe -26 kg, Lovro Farkaš – ml. u enici borbe -34 kg, Josip Sluki – u enici borbe -38 kg, Kate ekipno Glo-

bus 2 (Nino urin, Lovro Balent, Roko Štoki ) – ml. u enici kate ekipno, Kate ekipno Globus (Filip Balent, Kristian Topli anec, Adrian Faj ar) – u enici kate ekipno.

3. mje s t o i br on a nu medalju osvojili su: Adrian Faj ar – u enici kate i u enici borbe -38 kg, Josip Sluki – ml.u enici kate, Filip Balent – u enici borbe -30 kg,

Odli an po etak nove godine za karatiste Male Subotice Posljednja dva vikenda u sije nju su za karatiste Male Subotice bila prava karate poslastica kada su u pitanju medalje i zajedni ka druženja lanova. U subotu 18. i nedjelju 19. sije nja sudjelovali su na nikad ja em me unarodnom natjecanju Grand Prixu Croatia u Samoboru i osvojili etiri izuzetno vrijedne medalje. Na natjecanju je sudjelovalo 1663 natjecatelja, što je mnogo više od bilo kojeg turnira koji su do sad pohodili, od tog broja 1193 natjecatelja je bilo iz BiH, Italije, Slovenije, Makedonije, Srbije, Slova ke, Ma arske, Crne Gore, Izraela, Bugarske, Danske, Latvie, Gr ke, eške, Njema ke i Poljske. U toj jakoj konkurenciji drugog dana natjecanja osvojena su dva srebra i dvije bronce.

De ki u kategoriji u enika Mihael Sirc i Dominik Murkovi bili su srebrni, pobijedivši u 5 borbi

natjecatelje iz više zemalja. U samom finalu Dominik je tijesno izgubio od natjecatelja iz Makedonije rezultatom 1:0, a Mihael od natjecatelja iz Makedonije 0:0 na suda ko proglašavanje.

Mla a kadetkinja Maria Murkovi i u enica Antonia Ruži bile su bron ane, pobijedivši po 4 teške borbe i izgubivši po jednu

od finalistica. Sara Novak je tako er u u enicama sudjelovala u borbama te naš reprezentativac Filip Novak u kadetima, ali se nisu uspjeli izboriti za odli je.

Medalje na tako jakom turniru svrstavaju nas uz bok najja im europskim klubovima. Natjecatelje je pratio trener Tomislav Magdaleni .

Kristian Topli anec – u enici borbe -34 kg, Roberto Plevnjak – ml.kadeti borbe -52 kg, Roko Štoki – u enici kate, Leda Novak – ml.u enice borbe -32 kg, Stela Horvat - ml. u enice borbe -32 kg, Inga Grgi – u enice borbe -40 kg, Alan Pata ko – u enici kate. Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Tihomir Grgi , Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Filip Novak na reprezentativnim pripremama Filip Novak sudjelovao je od 20. do 26. sije nja na pripremama Hrvatske kadetske, juniorske i U21 reprezentacije u Daruvaru.

Te pripreme su zadnje u sklopu obuke za Europsko prvenstvo koje e se održati u Portugalu po etkom velja e, na kojem e po prvi put nastupiti jedan lan Karate kluba Mala Subotica. Treba spomenuti i to da su natjecatelji Male Subotice sudjelovali i na Grand Prixu Me imurja u akovcu, gdje je sudjelovalo 220 natjecatelja iz svih krajeva Hrvatske te osvojili brojne medalje u sklopu priprema za državno prvenstvo mla ih dobnih kategorija u ožujku. Zlata su osvojili Dominik Murkovi , Ema Mar ec, Mihael Sirc i Maria Murkovi . Srebra su izborile Antonia Ruži i Nika Žerjav u dvije kategorije. Do bronce su došli Boro Jur ec, Patrick Vargek i Matija Megli . Hugo Jur ec je po prvi put nastupio u mla im kadetima i nije uspio osvojiti medalju. Natjecatelje su pratili Nikola Jankaš i Darko Novak.

31. sije nja 2014.

BADMINTON ODLI NI nastupi svih ekipa Me imurja u Zagrebu

akove ki badmintonaši osvojili devet medalja U subotu i nedjelju 18. i 19. sije nja u Zagrebu u organizaciji BK-a ”Zagreb Maksimir” održani su 3. Savezni turniri HK-a 2013./2014. za mla e kadete u-13, kadete u-15 i mla e juniore u-17 te 2. Savezni turnir za veterane +35 i +45 te poletarce u-11.

Nastupio je rekordan broj mladih igra a te veterani iz 10 klubova Hrvatske, a me u njima i mnogobrojna ekipa mladih i veterana akove kog kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubi a.

Rezultati igra a i igra icaBK Me imurje bili su sljede i: u konkurenciji poletaraca u-11 kod dje aka Luka rep ( M ) osvojio je 3. mjesto i bron anu medalju, Ivan Grubi 4. mjesto, Dino Blaži 6. mjesto, a kod djevoj ica Elena Novak 8. mjesto i 11. Melani Anderlin. U konkurenciji mla ih kadeta Borna Vadlja osvojio je 3. mjesto i bron anu medalju, 6. mjesto Jan Nikola Dvanajš ak i 11. Nikša Jalšovec.

U konkurenciji mla ih kadetkinja Laura Horvat osvojila

Odli an nastup u Zagrebu ostvarile su sve akove ke ekipe je 7. mjesto, Jana Bra ko, Mihaela Lesjak i Ina Derk poredak od 17. do 24. mjesta. U konkurenciji parova mla ih kadeta par Borna Vadlja / Vito Buchberger ( VG ) osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a Jan Nikola Dvanajš ak / Nikša Jalšovec 5. mjesto.

U konkurenciji parova mla ih kadetkinja Ina Derk i Laura Horvat osvojile su 9. mjesto, a Mihaela Lesjak i Jana Bra ko 10. U konkurenciji kadeta Luka Grubi

zauzeo je 4. mjesto, 10. Sebastian Krznari i 16. Lino Zadravec.

U konkrenciji kadetkinja naše su zauzele: 8. Katja Siro i , 10.

Laura Horvat, Ana Toplek i Kaja Petrinovi 13. - 16. mjesto. U konkurenciji parova Lino Zadravec i Dorian Cvijanovi osvojili su 1. mjesto i zlatnu medalju. Par Luka Grubi / Lukša Zlošilo (AE) osvojio je 4. mjesto, a Sebastian Krznari / Tonino Mravi i (UA) 7. mjesto.

PLIVANJE U konkurenciji parova kadetkinja Laura Horvat / Katja Siro i osvojile su 5. mjesto, a Ana Toplek / Kaja Petrinovi 7. mjesto. U konkurenciji mla ih juniora naš Filip Bel osvojio je 6. mjesto, a konkurenciji parova s Dorianom Cvijanovi em je osvojio 4. mjesto. U konkurenciji mla ih juniorki naša Ela Trstenjak osvojila je 3. mjesto i bron anu medalju, a Paula Horvat 11. mjesto, a konkurenciji parova osvojile su 5. mjesto. U konkurenciji veteranki +35 n Dubravka Kiš Lukša osvojila je 3. mjesto i bron anu medalju, a Višnja Matotek 4. mjesto i 5. mjesto Ana Marija Horvat.

U konkurenciji parova veterana +35 Danijel Zadravec / Marjan Vugrinec ( KC ) osvojio je 1. mjesto i zlatnu medalju. U konkurenciji parova veteranki +35 par Dubravka Kiš Lukša / Višnja Matotek osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a par Bisera Zadravec / Ana Marija Horvat bron anu medalju.

U konkurenciji mješovitih parova +35 naši parovi zauzeli su sljede a mjesta: 4. Danijel i Bisera Zadravec, 6. Tomislav Grubi / Višnja Matotek, 7. Radovan Petrovi / Dubravka Kiš Lukša i 8. Filip Vadlja / Ana Marija Horvat. U konkurenciji veteran +45 Rajko Bel zauzeo je 8. mjesto, a Filip Vadlja 9. mjesto, a u paru su osvojili 4. mjesto.

ODLI AN nastup akove kih pliva a u Zagrebu

Sedam medalja na Grand Prix mitingu “Medo” Pliva i akove kog pliva kog kluba, Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Lovrek, Marko Kereta, Vinko Stunkovi i Tin Furdi s trenerom, profesorom Goranom Kolari em, nastupili su na 3. pliva kom mitingu “Medo” u Zagrebu. To je etvrto po redu, zadnje u malim bazenima Grand Prix natjecanje za kadete i mla e kadete u organizaciji Hrvatskog pliva kog saveza i klubova, ovaj put je to bio pliva ki klub Medveš ak iz Zagreba. HPS mini Grand prix je namijenjen mla im pliva ima i pomo u njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja pliva i i pliva ice moraju razvijati aerobnu bazu (800 m i 400 m slobodno) i trenirati sve etiri pliva ke tehnike (le no, prsno, lep-

tir i kraul). Natjecatelj ima pravo nastupiti na svim natjecanjima Grand Prix, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji plasmani na 6 natjecanja. Na natjecanju je nastupilo 358 pliva a i pliva ica iz 23 klubova. Natjecanje se održalo u kategoriji kadeta i mla ih kadeta. Najuspješniji pliva i PK-a bili su Kaja Sabol sa tri i Tin Furdi s etiri osvojene medalje. U ukupnom (zbroj bodova sve etiri discipline) poretku na “Medo“ Grand Prix mitingu Kaja je zauzela odli no 4. mjesto. Poredak: 1.Lorena Jerebi - Zagreba ki pliva ki klub, 2. Dora Komi - POŠK Split, 3. Bruna Lokas – More Šibenik, 4. Kaja Sabol - akove ki pliva ki klub. Slijede i po redu HPS mini Grand prix „Žabac“ održati e se 22./23.02.2014.

ATLETIKA NOGOMET

Kros liga Globetka 2014 - 1. kolo

U prvom kolu preko sto trka a Rekordan odaziv ve u prvom kolu ovogodišnje kros lige u Globetki nije iznenadio organizatore iz redova AK Me imurja, budu i da je tr anje sve više popularno i zastupljeno kao vrlo u inkovit oblik rekreacije na ovim prostorima. No da e se po prohladnom vremenu pra enim jakim sjevernim vjetrom te na iznimno teškoj stazi, u kojoj su dominirali blato i snijeg, okupiti ak 102 trka ice i trka a, nitko nije o ekivao. Da se dobar glas o održavanju kros lige u Globetki daleko uje, dokazuje i ovaj odli an odaziv s mnogo novih imena koji su se prvi puta susreli s organiziranim tr anjem u sjeverozapadnom dijelu akovca.

U ukupnom su poretku najbrži bili Martin Srša i Ivana Antolkovi na duljoj stazi od 7,8 km

te Filip Turk i Nina Dobša na stazi duljine 3,6 km. Osim najboljih, u ukupnom poretku po kategorijama najbolji su bili: na 7,8 km Luka Dodlek(juniori), Martin Srša (seniori M-20), Marijan Huzjak (se-

niori M30), Mario Horvat (veterani M40), Stjepan Koraj (veterani M50), Ivan Patafta (veterani M60) i Stjepan Bernat (veterani M70). Kod juniorki na istoj stazi najbolji plasman bilježi Lucija

Žbulj, Majda Horvat je najbrža seniorka u kategoriji Ž20, Ivana Antolkovi (seniorke Ž30) i Božica Horvat (veteranke Ž40). Na kra oj stazi od 3,6 km kod juniora je najbrži bio Filip Turk, Tadej Pajtler u konkurenciji seniora M20, Goran Mihinja (seniori M30), Goran Ko iš (veterani M40), Zvonko Horvati (veterani M50) te Zvonimir Tumpi (veterani M60). U ženskoj konkurenciji kod juniorki najbrža je bila Nina Dobša, Andreja Hoblaj (seniorke Ž20), Ivanka Horvat (seniorkeŽ30) te Danijela Škrobar (veteranke Ž40).

Ovogodišnja liga ponovo e imati osam kola ravnomjerno raspore enih tijekom cijele godine, a drugo je na rasporedu u utorak 11. ožujka s po etkom u 17 sati.

Povoljnije vremenske prilike tada bi mogle privu i još ve i broj sudionika koji e imati gotovo mjesec i pol dana za skupljanje kondicije i još bolju pripremu za nove trka ke poduhvate.

MALI NOGOMET Prošli petak je u Štrigovi u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske Me imurske županije uru ena sportska oprema malonogometnom klubu iz Štrigove. Opremu je donirala središnjica ove udruge, a pored sportaša prigodne poklone dobili su i u enici koji su pokazali najbolje poznavanje doga aja iz Domovinskog rata.

Rije je o projektu pod nazivom “Djeca hrvatskih branitelja ulici NE, a sportskim klubovima DA“, kojim ova udruga oprema s kompletnom sportskom opremom, a djeci hrvatskih branitelja daruje nogometne lopte.

Opremu je podijelila pro elnica Odjela za humanitarnu djelatnost UDVDRRH Dubravka Kutleša Herljevi . Tom je prilikom kazala da je UDVDR je najve a hrvatska braniteljska udruga s više od 200.000 lanova organiziranih u 540 klubova i ogranaka. Ovom i drugim akcijama žele

Uru ena sportska oprema malonogometnom klubu Štrigova

Dragovoljci Domovinskog rata darovali male nogometaše

pomo i djeci branitelja, ali i svim gra anima tako da poti u zdrav na in življenja. Zamjenik župana Me imurske županije Zoran Vidovi tom je prigodom kazao da Me imurska županija podržava ovakve akcije jer najmla e podsje aju da smo slobodu krvavo stekli. S braniteljskim udrugama s me imurskog podru ja kvali-

tetno se sura uje, inancijski se potpomažu predloženi projekti, aktivno se sudjeluje u obilježavanju obljetnica, a mnogo se radi i na senzibiliziranju javnosti za probleme koje u svakodnevnom životu branitelji imaju. Udruga je uru ila i knjge i slikovnice Dje jem vrti u “Kockica” iz Štrigove.

Na sve anosti su pored zamjeni-

ka Vidovi a i pro elnice Kutleša Herljevi , sudjelovali i na elnik op ine Štrigova Stanko Rebernik, potpredsjednik UHDVDR za Sjevernu Hrvatsku uro Crkvenac, predsjednik Podružnice Me imurske županije UHDVDR Stjepan Horvat te predsjednik Ogranka Štrigova UHDVDR Branko Gregorin i .

Grad akovec i Ekom preuzeli sportsku gra evinu NK Sloga Grad akovec je s prvim danom nove godine preuzeo sportsku gra evinu NK Sloga te njome sada upravlja GP Ekom d.o.o., ija je osnovna funkcija vo enje i upravljanje sportskim gra evinama od interesa Grada. GP Ekom tako sada, uz SRC Mladost, Macanov dom i Gradske bazene Marija Ruži , upravlja i sportskom gra evinom NK Sloga. Bez dovoljnog broja kvalitetnih i prikladno opremljenih sportskih gra evina teško je planirati, osmišljavati i realizirati procese sportske pripreme.

Preuzeti objekt trenutno ko-

riste NK Sloga, STK akovec te Udruga Mura, a cilj je objekt u initi dostupnim i ostalim sportskim klubovima i udrugama, ali i gra anima akovca koji e svoje slobodno vrijeme s dolaskom toplijih dana željeti provesti uz rekreaciju. Sportski objekt ve je djelomi no saniran, a u suradnji sa stru nim službama Grada planira se nastavak sanacije te mogu a investicijska ulaganja. Procjenjuje se da e troškovi osoblja i energenata za 2014. godinu iznositi oko 250.000 kuna. Za sada je zaposlen samo jedan djelatnik, domar.

31. sije nja 2014.

SPORTSKI RIBOLOV

IVICA JAKUPAK novi je predsjednik ŠRD-a “Som” Kotoriba

Osvajanjem drugog mjesta postigli su povijesni rezultat me imurskog ribolova Izbornu godišnju skupštinu u subotu 25. sije nja u ribi kom domu održali su lanovi ŠRD-a “Som” iz Kotoribe. Prije izbora novog rukovodstva, dosadašnji predsjednik Ivica Horvat podnio je izvješ e o radu za minulu godinu. Društvo koje u svojim redovima okuplja 165 lanova, odradilo je 20 radnih akcija, akciju skupljanja otpadnog metala, ure enje doma, postavljanje deset klupica uz vodu Šudergraba, a najve a planirana investicija

ove godine je dugo o ekivana zamjena krovišta. Natjecateljski ribolov vrlo je važan segment društva. Prošle godine bili su uspješni doma ini Proljetnog kupa, Društvenog natjecanja, Ekipnog kupa i dvodnevne sve popularnije manifestacije Dani soma. Valja spomenuti i školu ribolova koju društvo provodi ve nekoliko godina. Horvat je tom prilikom zahvalio lanstvu, sponzorima i svima koji pomažu u radu društva. O rezultatima Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

VALENTINOVO U PRAGU 3 dana 14. – 16. 02.

899,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 2 dana 01. – 02. 03.

590,00 kn SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE 08.03.

280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn) n) MAKEDONIJA 5 dana 02. – 06.04.

1.960,00 kn GARANTIRANI POLAZAK www.insulatour.com info@insulatour.com

je govorio predsjednik Natjecateljske komisije Drago Filipaši .

Svakako najve i uspjeh u povijesti kotoripskog i me imurskog ribolova ostvarila je prva seniorska ekipa koja je na kraju Prve hrvatske ribolovne lige postala viceprvak države. Taj povijesni uspjeh ostvarili su Ivica Jakupak, Ivica Horvat, Nikola Filipaši , Mihael Horvat, Zoran Lipi , Darko Orehovec i kapetan Drago Filipaši . Jakupak, Filipaši i M. Horvat izborili su u pojedina noj konku-

renciji majstoricu putem koje e pokušati izboriti ulazak u državnu reprezentaciju. Som posebnu pažnju posve uje radu s mladima.

Njihovi kadeti na Sletu kadeta u Ludbregu osvojili odli no deveto mjesto izme u 23 hrvatske ekipe.

Na skupu je za novog predsjednika izabran Ivica Horvat (42) koji je 35 godina aktivni lan društva. Njegov zamjenik je Oliver Pogorelec, Vanja Radmani novi je tajnik, a Zoran Lipi blagajnik.

Na ovim uspjesima estitao im je

zamjenik na elnika op ine Kotoriba Roberto Ujlaki koji obradovao kotoripske ribi e rekavši kako je dugo o ekivana sanacija krovišta ribi kog doma ove godine uvrštena u op inski prora un. – Savez sportskih ribolovnih

društava MŽ je ponosan na vaše društvo. Postigli ste najbolji rezultat u povijesti Me imurja što se ribolova ti e. estitamo vam na tome i nastavite tako, poru io im je dopredsjednik Saveza Miljenko Perko. (af)

31. sije nja 2014.

Rekreacija ekr 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vratite svojem tijelu zdravu poziciju ramenog pojasa Dragi moji vježba i i oni koji e to tek postati, prošli tjedan smo imali vježbe za kralježnicu, pa je sasvim normalno da slijede vježbe za rameni obru . Svi znamo kako nam je ponekad teško nositi glavu i kako nam je vrat pre esto uko en. No, nije to sve, zbog puno sjedenja ili stajanja uz rad rukama trpimo bolove u le ima, to nije u vratnom dijelu. Zašto je to tako i što se to to no doga a u našem tijelu, pokušat u vam lai ki objasniti.

Puno nas koji radimo, svoje radno mjesto grijemo na stolici ili stojimo i radimo rukama, e tu se doga a ono najgore za naš organizam i za naše tijelo. Da krenem iz po etka, ja trenutno sjedim i pišem, dakle, moj gornji dio tijela je nagnut prema naprijed, a torakalni dio kralježnice sam gurnula daleko prema iza. Kada bi svaki dan radila ovako i kada se ne bih ispravila i uspravila dogodile bi se vrlo loše stvari kao što su: skratili

bi se moji trbušni miši i, izdužili bi se le ni miši i, opustili bi se miši i lopatica, rebra ne bi bila na svome mjestu nego bi se donji dio rebara malo po malo premjestio prema kralježnici, zdjelica nagnula prema naprijed, a noge opustile. Svi znamo emu služe rebra i zdjelica i što to uvaju, a to je cijeli mehanizam bez kojeg ne bi mogli živjeti. Pa sad to zna i da godinama bilo na poslu ili kod ku e nanosimo veliku štetu svojem lijepom i zdravom organizmu. Na kraju kosti drže miši e, a ne obrnuto, kako bi to barem trebalo biti. Dolazimo do toga da smo svjesni onoga što nam vježbanje donosi, a to je zdravlje. Ne vježbamo zbog estetskih razloga, dobro da, ima i toga, ali najvažnije je da vježbamo zbog našeg zdravlja.

Važno je da imamo zdrave kosti i zglobove i jake i lijepo oblikovane miši e koji nam uvaju organizam i zdravlje.

Ako ste zatvoreni prema naprijed u gornjem dijelu tijela, što zna i

da su ramena blago nagnuta i zatvorena, sada emo ih ovim vježbama otvoriti, lopatice i ramena vratiti na svoje mjesto. Kada vratimo gornjem dijelu tijela pravilnu poziciju, a to možemo samo ja aju i miši e ramenog pojasa, onda ete uo iti razliku na itavom tijelu. Zato nemojte ekati nego krenite odmah u akciju za zdravlje.

Vježbe koje sam vam pripremila izvode se u polu u nju pa još imate kao bonus noge i s t r a ž njic u .

Ako ste imali problema ili ih imate s koljenima, preporu ujem da ove vježbe napravite dok sjedite na stolici ili na velikoj pilates lopti.

Zadatak je sljede i: napravite sve ove vježbe tri puta dnevno i nakon vježbanja istežite gornji dio

tijela podižu i ruke prema stropu.

Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije.

Vaša t renerica Ivana Posavec!

7 Vježba broj 1 Stanite u širinu ramena i spus te se u polu u anj. Stražnjica daleko prema iza, koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu i le a držite zategnuta i ravna. Ruke postavite u poziciju “T“ i ramena daleko od ušiju pa lagano kružite 10 krugova u jednu i drugu stranu cijelom dužinom ruke u ramenom zglobu.

Vježba broj 2 Ostanite u poziciji od prije, sve isto kao i kod prethodne vježbe, samo ete iz pozicije “T“ rukama radi pregib u laktu i dlanovima krenu prema prsima, nadlak ca ne mijenja svoj položaj, radite samo podlak com. Napravite 10 ponavljanja.

Vježba broj 3 Rukama krenite prema stropu, ali pazite da su dlanovi paralelno s ramenima, nikako uži, a na izdah spus te lakteve prema podu, radite vrsto.

Svjesno stisnite cijelu dužinu ruke.

Napravite 10 ponavljanja.

Vježba broj 4

1

4a

2

3

4b

5a

Prekrižite dlanove i ruke, na izdah laktovima krenite prema stropu, ali

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

8

Vježba broj 5 Pružite ruke ispred sebe, a na izdah laktovima prema iza. Napravite vježbu 10 ponavljanja.

Vježba broj 6 Spojite podlak ce i gurajte ih prema stropu malim kikevima. Napravite 20 kikeva.

Vježba broj 7 Postavite se u push up poziciju i naizmjence radite jednom pa drugom rukom, podižu i je visoko prema stropu, a pogled za njom. Napravite 10 ponavljanja na svaku ruku.

Vježba broj 8 Napravite piramidu i izdahom krenite glavom prema podu, a udahom se vra ate. Napravite 10 ponavljanja.

Vježba broj 9 Sjednite na stražnjicu, ruke postavite iza le a, noge jednu na drugu i dignite stražnjicu iznad poda. Radite male kikeve rukama, radite isklju ivo i samo rukama, a zdjelica je na miru. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

6

5b

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

ramena daleko od ušiju. Napravite vježbu u 10 ponavljanja.

9

46

Ljudi i događaji

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RUSI imaju povjerenje u me imurske gra evinare koji su izgradili reprezentativne objekte za O

Rezidencijalne apartm i Medvedeva izgradili M PIŠE: SINIŠA OBADI Ovih dana svi svjetski putovi vode upravo u So i, koji je doma in 22. Zimskih olimpijskih igara od 7. do 23. velja e 2014. i ugostit e oko 2.800 natjecatelja iz više od 80 zemalja, te oko 12 tisu a predstavnika medija.

So i, grad u ruskoj regiji Krasnodar, proteže se na 147 kilometara obale Crnog mora. Njegovih 400 tisu a stanovnika pripadnici su više od 100 etni kih skupina, zbog ega je So i grad s najraznovrsnijom kulturom u Rusiji.

Njegova povijest seže u doba Bizantskog carstva, kada su se stanovnici obale Crnog mora nazivali So ima.

I dok veliki broj sportaša i njihovih pratitelja tek stiže

u So i, jedan kontingent ljudi koji su gradili Olimpijsko selo i sportske objekte ovaj grad je ve napustio.

Me u njima našla se i jedna skupina me imurskih gra evinara koja je radila na rezidencijalnim objektima u kojima e boraviti ruski predsjednik, premijer i ostala visoka politi ka svita. Ina e, objekti za ZOI So i grupirani su u mjestu Adler na obali Crnog mora i 30 km udaljenom planinskom podru ju Krasnaja poljana. Udaljenosti me u olimpijskim objektima na ZOI So i 2014. bit e tako najkra e u povijesti Zimskih igara.

Tako er prvi put u povijesti Zimskih igara sve dvorane za sportove na ledu smještene su u Olimpijskom parku. Do planinskog podru ja, 48 kilo-

Na povratku u Hrvatsku veliko iznena enje Na samom kraju prošle godine, uo i boži nih i novogodišnjih blagdana, Me imurci su se nakratko vratili ku i, gdje ih je do ekalo veliko iznena enje.

Naime, rodbina, prijatelji i njihovi kolege iz firme iz prve skupine koja se vratila malo ranije pripremila im je do ek iznena enja. Njihov autobus “slu ajno” je stao na benziskoj postaji na južnoj akove koj zaobilaznici, po-

pularnom “Tankeru”, gdje su ih do ekali njihovi najdraži uz obilje hrane, pi a i živu glazbu, uz koju su zajedni ki proslavili povratak i kratak odmor prije ponovnog rastanka i odlaska u “daleki svijet trbuhom za kruhom”, koji svojim vrijednim rukama zara uju i zaslužuju svaki njegov dio, a koji ponekad zbog odvojenosti od obitelji zna biti i tvrd, sa sedam kora. (so)

Završnu izvedbu na ekskluzivnom apartmanskom naselju za visoko pozicionirane goste na OI odradile su vrijedne ruke me imurskih majstora

metara udaljenog od Olimpijskog parka, posjetitelji Igara pristizat e novoizgra enom cestom ili željeznicom. A ono što je tako er novoizgra eno kesu ve prije spomenuti rezidencijalni apartmani na kojima su radili, kako Rusi to vole re i, najbolji gra evinari na svijetu - Hrvati, još to nije - Me imurci.

Tvrtka iz Grabrovnika dobila posao u So iju Okupljeni u firmi “LP Stil” iz Grabrovnika me imurski

Okupljeni u firmi “LP Stil” iz Grabrovnika me imurski su graditelji koji su preko austrijskog naru itelja koji se bavi samo gradnjom ekskluzivnijih objekata, kako nam je kazao prokurist u tom poduze u Drago Flin ec, došli do posla i u So iju

su graditelji koji su preko austrijskog naru itelja koji se bavi samo gradnjom ekskluzivnijih objekata, kako nam je kazao prokurist u tom poduze u Drago Flin ec, došli do posla i u So iju. Tu je rije o predsjedni kim vilama, hotelima visoke klase i ostalim reprezentativnim objektima.

Ono što je ve godinama prepoznatljivo u svijetu, a što se o ito ne cijeni kod ku e koliko bi se moralo, jest rad me imurskih ruku. Tako su Me imurci u dvije godine, koliko su boravili u So iju, izgradili predsjedni ke rezidencije ruskog predsjednika Putina i premijera Medvedeva, zatim hotelski kompleks s tristotinjak soba u Olimpijskom selu u Krasnaja poljani.

Zanimljivo je i to da su me imurski graditelji na zadovoljstvo doma ina i naru itelja svoj posao završili kvalitetno i prije predvi enog roka, tako da su na veliko “pomagali” i drugim izvo a ima da stignu napraviti svoj dio posla.

Otvorili se drugi poslovi diljem Rusije

Uspješnim me imurskim majstorima njihovi najbliži pripremili su do ek iznena enja pri povratku iz Rusije

To, naravno, nije ostalo nezapaženo, pa je LP Stil zahvalju i svojoj, odnosno kvaliteti svojih pedeset radnika, koliko ih je tijekom dvije godine bilo u So iju, dobilo gotovo izravne ponude za poslove

31. sije nja 2014.

Ljudi i događaji 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Olimpijske igre u So iju, koje zapo inju 7. velja e

mane Putina Me imurci

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Sjaj i bijeda me imurskog gastarbajterstva u So iju O

d 7. do 23. velja e 2014. o i svijeta bit e uprte u ruski grad ili, bolje re eno, umjetno stvoreni grad - zimovalište gdje e se održavati XXII. Zimske olimpijske igre. Sportaši i njihovi navija i i obožavatelji radovat e se uspjesima i tugovati zbog neuspjeha svojih favorita. Svi e samo razmišljati o rezultatima te se tu i tamo diviti dobroj organizaciji i modernim borilištima.

Nitko ili samo netko e razmišljati o ljudima koji su esto puta u neljudskim uvjetima gradili sportske i smještajne objekte, kako bi ove Olimpijske igre dobile epitet najboljih, najljepših i najskupljih. Me u tisu ama gra evinskih i drugih radnika iz cijelog svijeta koji su gradili objekte u So iju bilo je i njih stotinjak iz Me imurja, koji su tamo dospjeli preko me imurskih tvrtki, ali i tvrtki izvan Me imurja, pa i izvan Hrvatske. I dok u recima pored donosimo pri u o uspješnom poduhvatu i zadovoljnim radnicima jedne me imurske tvrtke, ovih dana potužilo mi se osmero mladih ljudi koji su radili u So iju za jednu zagreba ku tvrtku, a nisu za posljednja tri mjeseca dobili pla u. ažu kako ih je poslodavac dao maknuti iz Olimpijskog sela i više im se nije javljao. Oni pak više u selo nisu smjeli jer nisu imali oznake i redari, zaštitari i policija ih nisu unutra pustili. Nekoliko dana su se motali oko naselja i hostela gdje su

K

Majstorske ruke me imurskih graditelja pretvorile su drvo i kamen u ku ice iz bajke

diljem Rusije, sada ve ne kao “tre a ruka”, nego gotovo kao samostalni izvo a i. (Izgleda da Rusi nisu zaboravili kako rade me imurski gra evinari, koji su se iskazali još “u ono vrijeme”, kada je pojam za vrhunsku graditeljsku kvalitetu

jemo tu zaboraviti ni Zagorce, kazao je uz osmijeh Flin ec), bez lažne skromnosti, sa svojom pameti, vrijednim rukama koje imaju, nema konkurenciju nadaleko od svojega rodnog kraja, posebno pak u završnim radovima, za što svi

Unutrašnjost jedne od soba u rezidencijalnom dijelu odmarališta u blizini Olimpijskog sela

diljem Europe bio i nekadašnji GK Me imurje.)

Kao što smo ve spomenuli, kvalitetan posao je najbolja preporuka, pa e tako de ki iz LP Stila tijekom ove godine i dalje ostati u Rusiji, ali jedan dio njih preseliti se u ipak malo toplije krajeve, jer, kako nam je otkrio Flin ec, u pripremi je izvedba jednog projekta u puno toplijoj Nigeriji i Kanarskim otocima.

Za kraj ono što je potrebno jednom istaknuti, što nas je zamolio i Drago Flin ec, jest to da posao kako ga rade Me imurci (naravno, ne smi-

Vrhunska kvaliteta me imurskog graditeljstva ponovno je prepoznata u dalekoj Rusiji dobiju velika priznanja, a što opet donosi i nove poslove.

Pitali smo i za onaj dio koji mnoge gra evinare mu i u Hrvatskoj - pla anje poslova.

Tu Flin ec ima samo jednu rije - fantasti no. - To kako se vani cijeni rad ljudskih ruku (posebno me imurskih) nema veze s onim što imamo kod ku e. Naime, u dvije godine svi su poslovi obavljeni u So iju pla eni ne u dogovoreni sat, ve neki i prije dogovorenog roka.

bili smješteni, misle i kako e susresti gazdu. Kada su vidjeli da do toga ne e do i, pokušali su u obližnjoj policiji prijaviti slu aj, ali im je re eno da oti u u hrvatsko veleposlanstvo u Moskvu, što zna i nekih sedam tisu a kilometara puta. Poniženi, gladni, neispavani potražili su nekoga s kime e se vratiti u Hrvatsku. etvorica su uspjela privoliti bosanskog kamiondžiju koji ih je uzeo sa sobom, dok su ostali dva po dva pronašli mjesto u kombijima slovenskih majstora i tako došli u Hrvatsku.

Potražili su poslodavca, ali im je re eno kako je sa završetkom rada u So iju i tvrtka zatvorena.

Sada bi pravdu trebali potražiti putem suda, a kako kad novac nisu dobili, a trebali su dobiti oko 11 tisu a dolara svaki. jerojatno i sigurno ima u Hrvatskoj puno ovakvih slu ajeva, a ovo pišem zato što su me de ki zamolili da napišem kako bi upozorili druge koji odlaze na sli ne poslove u strani svijet da prije nego tati i mami kažu ‘’dovi enja’’ - dobro razmisle. A i mi kada budemo gledali Kosteli a, Zrn i a, Dima, Šamšala i druge skijaše, pomislimo i na one koji su izgradili sva ta veli anstvena zdanja i da možda nisu za svoj posao kunu ili dolar dobili. vi koji nisu dobili pla e sigurno e sve gledati suznih o iju i s puno tuge. Da barem naše o i nakon Kosteli evih rezultata budu pune suza radosnica,

V

O

PIŠE: STJEPAN MESARI kad ve ne e biti ovih mladi a s kojima sam razgovarao i na koje mislim esto puta, jer znam djecu mojih poznanika koja tako er nisu esto puta dobila pla u za svoj rad. Kanio sam ina e pisati o besramnim ovrhama koje provodi FINA i zamoliti naše saborske zastupnike da govore o tom goru em i plamte em problemu, a manje o Perkovi u, Musta u, HTV dopisništvu, istospolnim brakovima, premda ni to nije nevažno. Ali zapljena ne ije cijele pla e za, na primjer, dva mjeseca nepla enu RTV pristojbu, toga nigdje na svijetu nema, ak ni u Sjevernoj Koreji, koju naši politi ari esto prikazuju kao pakao za ljude.

Pakao je kad ne dobiješ pla u i kad dobiješ nešto i onda ti FINA sve uzme, a ti ekaš kada e je ona ili netko deblokirati.

Prednost sam dao de kima iz So ija, odnosno Peklenice, Središ a, Prekope, Štrigove, Dragoslavca i Križovca.

Projekt „GASTROSTART“ u partnerstvu provode Centar za socijalnu skrb akovec, Osnovna škola Orehovica i Udruga za obrazovanje Roma UZOR. U projekt e biti uklju eno 20 korisnika koji e biti obrazovani za zanimanje pomo nog kuhara.

Tko se može uklju iti?

U program obrazovanja mogu se uklju iti osobe koje zadovoljavaju svaki od slijede ih kriterija: - osobe romske nacionalne manjine - dugotrajno nezaposleni - završena osnovna škola - primatelji socijalne pomo i Zašto se uklju iti?

- kuhari su jedno je od 10 najtraženijih zanimanja na tržištu rada - obrazovani program za pomo nog kuhara bit e kreiran da odgovara na potrebe i specifi nu situaciju ciljne skupine - sudjelovanje u obrazovnom programu je besplatno - osiguran je prijevoz do mjesta održavanja nastave - organizirane radionice za djecu polaznika nastave koja su predškolske dobi - pružanje stru ne pomo i i priprema za traženje posla - omogu eno predstavljanje ste enih znanja i vještina potencijalnim poslodavcima Kako se uklju iti?

Ukoliko ste zainteresirani za uklju ivanje u projekt i zadovoljavate sve kriterije, svoje podatke (ime i prezime, datum ro enja, adresu i broj mobitela/telefona) možete ostaviti osobno ili poslati poštom na adresu: Centar za socijalnu skrb akovec n/r Margareta Mihalic Jakova Gotovca 9 40 000 akovec

Projekt je financijski poduprt od strane Europske unije kroz program IPA, IV. komponentuRazvoj ljudskih potencijala.

Idili ne vile u So iju spremne su za prihvat gostiju

48

Ljudi i događaji

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ROMANTI NI završetak Vincekovoga u Me imurju

Snijeg je donio ljepotu šetnje i druženja me u trsovima PIŠE: STJEPAN MESARI Najljepše, najromanti nije i najveselije Vincekovo od svih koja su održana proteklih dana bio je Vincekov pohod 2014. u organizaciji Turisti ke zajednice i Op ine te KUU-a “Sveti Jeronim” Štrigova, koji je održan zadnju sije anjsku nedjelju.

Nezaboravni ugo aj Romanti nost je proizveo snijeg koji je pao dan prije samog pohoda i šetnju kroz uvijek lijep štrigovski krajolik u inio nezaboravnom. Veselje su složili sami pohoditelji iz svih krajeva Me imurja, Prekodravlja, Prlekije i Prekmurja, a ljepotu pak sami vinogradari i svi ostali kod kojih su sudionici ovog pohoda zastali na okrjepi. Nije najvažnije, ali ovogodišnji štrigovski Vincekov pohod bio je i najbrojniji od svih dosadašnjih, s preko 400 sudionika.

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal Tam gore na bregu trsek mi spi, stari japa ga tužno gledi.

V roki gori ne škarje drži, prigne se k njemu, pak mu veli: Trsek moj, zbudi se, dosti si spal, dugo na tebi snegek je spal.

Z vin ekom svojim krepil me buš, par leti življenja produkšal mi buš.

Zato, moj trsek, ti zahvalan bum do zadnje vure poštuval te bum. (dio pjesme Ivana Glavine, koju je na pohodu izgovorio Josip Mikec)

Obred Vincekovog kod kiparice Vesne Osojni ki

ce Novinš ak u Trnov aku, dijelu naselja Železna Gora.

Vrhunac kod Novinš akovih Ima li romanti nijeg Vincekovog igdje na svijetu

Prethodni Vincekovi pohodi održani su po toplom vremenu i bez snijega. Štrigovski je obilovao snijegom i svim ljepotama, gotovo arolijama, koje može pružiti snijeg u kolopletu sa suncem, trsjem i prignutim granjem. Stoga su budili trseka koji je spal pod snegom

Novinš akovi su obilato po astili pohoditelje

Mladi vinari med trsjem v snegu

Obredi obrezivanja, zalijevanja i blagoslova trsova obavljeni su na imanjima obitelji Preiner u Svetom Urbanu, OPG-u “Perho ” u Jurov aku, Galeriji na otvorenom u Grabrovniku te imanju obitelji Mihaela i Ani-

Upravo kod Novinš akovih pohod je dostigao svoj vrhunac zbog toga što se imanje nalazi na lijepom brežuljku, što su doma ini ponudili obilje vina, jela, rakije i aja, te ljubaznoš u sve pohoditelje u inili sretnim i zadovoljnim. Meštar cijelog pohoda Josip Mikec svakog

trenutka i na svakom mjestu znao je ponuditi “štiklec” koje je ljude razveselio i potaknuo na razna promišljanja. Štrigovski Vincekov pohod završio je druženjem svih sudionika u Cuuveu i avleku negdje do pred jutro sljede i dan. Sve anosti Vincekova u Me imurju 2014. završile su u ponedjeljak 27. sije nja svetom misom u akove koj crkvi Svetog Nikole biskupa i druženjem vinogradara i franjevaca u samostanskoj blagovaonici.

Zato, brati, pijmo ga - Rebernik i Valkaj

Daj Bog kaj k leto budemo na svetu skup živeli

31. sije nja 2014.

Ljudi i događaji 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U NEDJELJU 2. velja e “Hodnja uz Muru” u Kotoribi

Pohod uz Muru u dužini od 14 km

TURISTI KA zajednica Grada Preloga organizirala je izlet u gornji dio Me imurja

Preložani veselo proslavili Vincekovo kod vinara: Jakopi a, Horvata i Kun i a Me imurje ima svoje ceremonije i obi aje koji se odnose na urod vinove loze, a neki od njih sežu ak i u davna pretkrš anska vremena.

Jedan od njih je i Vincekovo koje se obilježava krajem sije nja, doba godine koje zna i po etak vinogradarske godine. Tradicionalno se Vincekovo u narodu slavi potaknuto vjerovanjem da e se na taj na in osigurati dobra rodnost vinove loze u godini koja predstoji, no

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

manifestacija “Vincekovo” danas je prilago ena brojnim posjetiteljima, obožavateljima vina i prirode. Turisti ka zajednica Grada Preloga organizirala je izlet povodom Vincekova. Prva postaja bila je Štrigova, a potom je uslijedio obilazak vinske ceste i degustacija vina, uz obred rezidbe kod vinogradara Jakopi a, Horvata i Kun i a. Ve era je bila u Terbotzu, uz svirku tamburaša.

(Foto: Stjepan Naran a)

“Hodnja uz Muru” nakon tri godine ponovno stiže u Me imurje.

Me unarodna akcija tradicionalno se od 2000. godine organizira povodom Svjetskog dana mo vara.

2011. godine doma in je bila Javna ustanova “Me imurska priroda”, koja je u Križovcu okupila više od 500-tinjak hoda a i brojnoš u sudionika bila jedna od najve ih do sada. Akcija tradicionalno okuplja sudionike iz etiri susjedne zemlje (Austrije, Slovenije, Ma arske i Hrvatske). Ove godine ponovno stiže u Me imurju, i to ovaj put u Kotoribu.

O ekuje se velik broj sudionika, a pozvan je i Vlado Kreslin, popularni slovenski glazbenik, koji je nedavno izdao album naziva “Umjesto koga roža cveti”, koji donosi kompilaciju s prepjevima njegovih najve ih pjesama na hrvatski jezik.

Program i satnica vo enog pohoda Mjesto susreta je Društveni dom, stolnoteniska dvorana Kotoriba, u 9.30 sati. Program e zapo eti pozdravnim govorom Me unarodnog odbora za zaštitu Mure i gostiju iz Slovenije, Austrije, Hrvatske i Ma arske. U 10.30 sati zapo et e vo eni pohod uz Muru u dužini od oko 14 kilometara. Topla užina i pi e dostupni su uz participaciju od 45 kuna po osobi. Preporu uje se vodootporna obu a i odje a, primjerena vremenu.

Za sve dodatne informacije kontakt osoba u Hrvatskoj za Me imursku prirodu je Mihalea Mesari (+385 95 801 6873, nadzor@medjimurskapriroda.info). (rr)

50

Informacije OTVORENI NATJE AJI ZA

ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI VOD HRVATSKI ZA

ANJE 4. Multi-star d.o.o. ako6. Ca e bar Amadeus, PlešZA ZAPOŠLJAV 396-819 KOVEC: vec, traži 3 blagajnika/blaISPOSTAVA A kovec 166A, traži konobar/ 646-740 G: ELO ISPOSTAVA PR SREDIŠ E: gajnice u automat klubu na konobarica na neodre eno ISPOSTAVA M. 00 543-2 neodre eno vrijeme, posla vrijeme, javiti se na mob.

2. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/ pismenu zamolbu na adresu: 095 908 1063 ili 099 681 konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, Koprivnica 48 000, Zrinski trg 4522 do 31.01. osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javi 7 ili na email: mul star.doo@gmail.com do se na mob.098 692 540 do 07.02.

7. Kr ma “Na Voglu” Trnovec 7, traži konobar/ 31.01. konobarica na odre eno vrijeme, javi se na 3. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, traži instruk5. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži tel. 040 858 501, do 31.01.2014. tor/instruktorica B kat. sa uvje ma za predakuhar/kuharica i konobar/konobarica na va a na odre eno vrijeme, javi se na mob. odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 802 8. Agrome imurje d.d. akovec, R. Boškovi a 091 6453 555 do 07.02.

10, traži mehani ar/mehani arka polj. stro273, do 31.01. jeva i mehanizacije na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: marijan.skvorc@agromedjimurje.

REPUBLIKA HRVATSKA hr do 31.01.2014.

1. Malenovi d.o.o. akovec, traži konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 1920 800 do 31.01.

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GOSPODARSTVO Odsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji akovec, Kralja Tomislava 15 KLASA: UP/I-361-02/13-01/13 URBROJ: 2109/2-05-02-14-05 akovec, 29. sije nja 2014. godine

Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ure enje i gospodarstvo, Odjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanja akata o gradnji temeljem odredbe lanka 23. stavka 1. i 2. i lanka 24. stavka 3. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (Narodne novine broj 69/09., 128/10., 136/12. i 76/13.), u upravnom postupku izdavanja rješenja za gra enje

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u k.o. akovec za koje se izdaje rješenje za gra enje te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s nekretninama na kojima se planira zamjena 10 kV kabelskog voda da izvrše uvid u glavni projekt za izdavanje rješenja za gra enje za zamjenu 10 kV kabelskog voda u akovcu izme u TS 35/10(20) kV AKOVEC »PARK» i TS 10/0,4 kV AKOVEC »SOLITERI O.KERŠOVANIJA» (br. 211) na k. .br. 2415/3, 2349/2, 2349/3, 5511, 5476/3, 2275, 2285 i 2284 u k.o. akovec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog društva HEP – Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, ELEKTRE akovec, Žrtava fašizma 2 Uvid u glavni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : - osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljišne knjige/izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 10. velja e 2014. godine u vremenu od 9 do 11 sa u Odsjeku za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanja akata o gradnji, u akovcu, Kralja Tomislava 15, soba br. 213.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u glavni projekt.

Rješenje za gra enje za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

10. Caffe bar Dragon, Mursko Središ e, traži konobar/konobarica na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 207 6245 do 31.01.2014.

10. Barfly obrt, Orehovica, traži konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025, do 31.01.2014.

11. Dje ji vrti Kotoriba, Ignaca Svetomar nskog 1, traži odgojitelj/odgojiteljica predškolske dobi za stru no ospos. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na tel. 040 682 038, do 13.02.2014 12. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži gra . limar/limarica i soboslikar/soboslikarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g, javi se na mob: 091 5370 317, do 10.02.2014.

stvo 1g, javiti se na mob. 098 9229 105, do 31.01.2014 24. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili na adresu do 16.02.2014 25. TMR Paško d.o.o. Sv. Mar n na Muri, traži voza /voza ica villjuškara na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na email: info@paskovoce.com ili poslati na faks: 01 245 0069, do 31.01.2014.

26. Slasti arstvo Cvek, akovec, traži prodava /prodava ica pekarskih proizvoda i samostalni pekar/pekarica na neodre eno vrijeme, javi se na tel.040895525ilina email: racunovodstvo@cvek.hr do 31.01.2014.

27.Tremakd.o.o.Domašinec,tražiekonomist/ ekonomis ca marke nga i 4 zavariva a/zavariva ice na neodre eno vrijeme, potrebno radnoiskustvo1g.,mjestoradaVaraždin,javi se na tel. 040 863 923 ili email: lidija.visnjic@ tremak.eu do 31.01.2014.

28. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 kerami ara/kerami arki na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 091 5706984 do 22.02.2014 29. Mariteks j.d.o.o. Mihovljan, traži šiva / šiva ica rukavica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 260 087 ili poslati na email: nadj@ck.t-com.hr do 07.02.2014

46. Aluplastik Josip Pintar, Mala Subotica, traži tehnolog/tehnologinja pvc stolarije za stru noospos.bezzasnivanjaradnogodnosa, javiti se na email: aluplastik.pintar@gmail. com do 20.02.

47. Zdravstvena ustanova “Ljekarna Po u a” akovec, I.G. Kova i a 20, traži magistar/ magistra farmacije za radno mjesto Belica na neodre eno vrijeme, potrebna licenca za samostalni rad, javi se na tel. 310 682, 311 000, 0913337130naemail:info.ljepo@gmail.com do 20.02.

48. DG SPORT d.o.o. M. Gupca 102, Prelog, traži konobar/konobarica za stru no osp. za rad; kuhar/kuharica za stru no osp. za rad; konobar/konobarica na odre eno vrijeme za radnomjestokonobarapotrebnoznanjeengl. i njem. jezika. Pismena zamolba na adresu “Za natje aj” i za koje radno mjesto do 10.02.

49. Pavlic-asfalt-beton, akovec, Školska bb, tražiautomehani ar/automehani arnaodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na tel. 040 655 525 do 10.02.

50. Muraplast d.o.o. Industrijska zona bb, Kotoriba, traži komercijalist/komercijalis ca na odre eno vrijeme, pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.02. više inf.na hzz.hr 51. Smar lex d.o.o. Zagreb, ul. Grada Vukovara, traži 5 terenskih prodajnih predstavnika/ predstavnicanaodre enovrijeme, javi sena

email: prijava@smartlex.hr do 10.02.

52. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traži telefonist/telefonis ca u cool centru na odre enovrijeme,javi senamob.095 197 6644ili na email:vresklaci@gmail.com do 07.02.

53. U.O.Arka, Sv. Mar n na Muri, Trg sv. Mar na 8, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 181 2074 do 15.02.

54. Kvantum d.o.o. akovec, traži 5 soboslikara/soboslikarki na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 391 805 ili posla email: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr do 08.02.

55. Udruga ACT akovec, traži kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme za rad u restoranu catering Doma e jelo. posla pismenu zamolbu na email: info@actnow.hr do 12.02.

56. Kozar IN d.o.o. akovec, I. Mažurani a 28/a, traži 2 zidara/zidarice; 2 tesara/tesarice i gra . tehni ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 493 150 do 26.02.

57. Ugos telj Gordana Žvorc Ivanovec, traži 3 konobara/konobarice na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ivanovec/Sv.Križ. Osobni dolazak na adresu V. Nazora 9, Ivanovec, javi se na mob. 098 180 3492 ili se javi email: caffeas@net.hr do 15.02.

58. Stolarski obrt vl. Z. Belovi , Jalšovec, traži stolar/stolarica na odre eno vrijeme, javi se mob. 098 546 172 ili tel. 040 851311 do 10.02.

13. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži zavariva /zavariva ica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu do 09.02.2014.

30. OMT d.o.o. Ivanovec, traži cnc gloda /cnc gloda ica; cnc tokar/cnc tokarica i kontrolor/ kontrolorka strojne obrade na neodre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 338 120 do 31.01.2014.

14. Ca e bar “Mar ”, Prelog, akove ka 105, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 964 3111, do 31.01.2014.

31. AUTO MOTO CENTAR ME IMURJE d.o.o. akovec, traži autoelektri ar/autoelektri arka naodre enovrijeme,posla pismenuzamolbu na: Športska 8, akovec, do 31.01.2014.

15. Ema teks, Mursko Središ e, Poljska 43, traži šiva /šiva ica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553, do 15.02.2014

32. Imprimis d.o.o. akove ka 128, Strahoninec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob:095 186 9425, do 20.02.2014.

16. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 15.02.2014.

33. Puri d.o.o. - Friz. salon Backstage, I.G. Kova i a 36, akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 385 055 ili osobno na adresu do 03.02.2014.

za davanje u zakup prostora Dje jeg vrti a u vlasništvu Op ine Pribislavec

17. Vrbi & Dora akovec, traži 2 kuhara/kuharice i konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 160 1509 do 31.01.2014.

34. AC Instalacije, Pribislavec, traži instalater/ instalaterka grijanja iplinoinstalater/ instalaterka na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 20.02.2014.

18. Kroja ki obrt “Zanos”, Šenkovec , traži šiva /šiva ica teks la na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na mob. 091 894 6688 do 31.01.2014.

35. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži kozme ar/kozme arka na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 333 256 ili na email: marijana. knezic@gmail.com do 20.02.2014.

19. Ljekarna Kova , akovec, traži magistar/ magistra farmacije na neodre eno vrijeme, javi se na e-mail: ljekarna.kovac@gmail.com do 5.2.2014.

36. Stolarija Dragon, Mihovljan, J.H. Zdelara 7, traži 2 armira a/armira ice na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 099 207 6246, do 31.01.2014.

20. Ca e bar “Mi-ni” akovec, traži konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910 do 31.01.2014.

37. Mega metal d.o.o., Kotoriba, traži inženjer/ inženjerka strojarstva-tehnolog; 2 bravara/ bravarice; 2 autolakirera/autolakirerki na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu: Nedeliš e,Varaždinska 45 ili email: megametal@ck.t-com.hr do 31.01.2014.

1.Predmet zakupa Objekt Dje ji vr Pribislavec, Kaštelska 14, Pribislavec. a) zgrada bruto površine od 277 m2, b) pripadaju e zemljište - dvorište od 920 hv ( kat. est. broj 2158 k.o.

Pribislavec).

2. Po etna cijena: mjese na zakupnina predmeta zakupa iz to ke 1. pod a) i b) iznosi 1.100 EUR-a (izra un u protuvrijednos u kunama na dan ispostave ra una).

Teku e održavanje objekta i zemljišnog prostora je obveza budu eg zakupca, a inves cijsko održavanje op ine Pribislavec.

3. Namjena i rok: isklju ivo obavljanje djelatnos predškolskog odgoja (jaslice i dje ji vr ).

Budu i zakupac je dužan osigura potrebnu opremu, namještaj, inventar i didak ka sredstva za realizaciju programa – djelatnos predškolskog programa.

Rok zakupa je 5 godina s mogu noš u produženja.

4. Pravo sudjelovanja i sadržaj ponude: pravo sudjelovanja imaju pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnos predškolskog odgoja, odnosno osobe koje prilože dokaz o dostavi dokumentacije o osnivanju ustanove.

Uz pismenu ponudu mjese ne zakupnine potrebno je dostavi sljede u dokumentaciju: • izvod iz sudskog registra s naznakom djelatnos , odnosno dokaz o prijavi upisa osnivanja ustanove • odobrenje nadležnog ministarstva i veri cirani program rada ustanove za navedeni rok • izjavu da prihva a nadzor nad obavljanjem djelatnos od strane zakupodavca • spisak djelatnika sa stru nim zvanjima za obavljanje predškolskog odgoja sukladno pedagoškim normama za obavljanje predmetne djelatnos .

Ponude bez navedene dokumentacije ne e se razmatra .

5. Kriteriji za odabir ponude: najviša ponu ena cijene zakupnine na mjesec, koja zadovoljava ostale uvjete iz natje aja.

6. Dostava ponuda: pisane ponude se dostavljaju na adresu: Op ina Pribislavec, Bra e Radi a 47, Pribislavec, 40000 akovec, u roku od 15 dana od dana objave natje aja, s naznakom ‘’ne otvaraj- natje aj za zakup poslovnog prostora Dje ji vr ’’.

7. Razmatranje ponuda: od prispjelih ponuda odabrat e se najpovoljniji ponuditelj u roku od 15 dana od dana zaklju enja natje aja, na osnovu kriterija s kojim e se zaklju i ugovor o zakupu.

Svi ponuditelji e bi obaviješteni o rezulta ma natje aja, u roku od 8 dana nakon proteka vremena od odabira najpovoljnijega ponuditelja.

Op ina Pribislavec zadržava pravo poništenja natje aja.

8. Mogu nost informiranja: sve obavijes o predmetnom objektu i prostoru mogu se dobi na telefon 040/360-211, svakim radnim danom od 08,00 do 15,00 sa kao i razgledavanje istog za vrijeme trajanja javnog natje aja.

Op inska na elnica Op ine Pribislavec

21. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Prete nec, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g., zva na mob. 091 5370 317 do 10.02.2014.

22. Industrija konfekcije,gra . i turizam d.o.o.

M. Središ e, Poljska 43, traži 2 šiva a/šiva ica naodre enovrijeme,javi seosobnonaadresu ili na mob. 099 2120 553, do 31.01.

23. Ke keš d.o.o. Prelog, traži 2 bravara/bravarice sa znanjem g postupka zavarivanja na odre eno vrijeme, potrebno radno isku-

REPUBLIKA HRVATSKA - ŽUPANIJA ME IMURSKA

GRAD AKOVEC Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Klasa: 340-09/14-08/15 Ur.broj: 2109/2-08-14-02

Grad akovec u suradnji s Policijskom upravom me imurskom raspisuje

natje aj za obavljanje poslova u prometnoj jedinici mladeži grada akovca Za sudjelovanje u natje aju potrebno je: - srednja školska sprema (SSS) - posjedovanje važe e voza ke dozvole - osobna iskaznica - dokaz o napunjenih 18 godina - domovnica - dokaz da je kandidat državljanin RH Natje ajnu dokumentaciju koja se sastoji od kopija dokaza gore spomenu h uvjeta i telefonskog kontakta prijavitelja potrebno je dostavi u Grad akovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Kralja Tomislava 15, akovec, s naznakom “Natje aj - prometna jedinica mladeži” najkasnije do 10.02.2014. godine u 12:00 sa .

38. Protega teks l d.o.o., V. Nazora 37, Prelog, traži3šiva a/šiva icenaodre enovrijeme,javi se na mob. 091 2328053 ili osobni dolazak do 20.02.2014.

39. Junior d.o.o. akovec, traži pekar/pekarica na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.098 396 933 40. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži 3 montera/monterki grijanja na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 210 166, do 31.01.2014.

41. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliš e, V. Nazora 17, traži autolimar/autolimarica na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se osobno na adresu ili na mob. 098 807 843, do 10.02.

42. Atlas tours d.o.o. Varaždin, traži djelatnik/ djelatnica u turis koj agenciji na odre eno vrijeme, posla zamolbu na email: goran@ atlas-tours.hr do 23.02.

43. Primabiro d.o.o. akovec, Zrinsko frankopanska 23, traži 4 kv bravara/bravarice, 4 zavariva a/zavariva ice mig postupkom i 4 zavariva a/zavariva ice tig postupkom na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili poslati email: m.pongrac@primabiro. hr do 31.01.

44. Autocentar-Bratuša d.o.o., Preloška 38, akovec, traži automehani ar/automehani ar na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: servis-ck@acbratusa.hr do 01.02.

45. Kerami arski obrt Kramar, D. Pustakovec, tražikerami ar/kerami arkananeodre enovrijeme, javi se na mob. 098 600 139, do 22.02.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC Op inska na elnica Temeljem Odluke o raspisivanju javnog natje aja za davanje u zakup prostora Dje jeg vr a Pribislavec od strane Op inskog vije a od 26.09.2013. godine, objavljuje se

NATJE AJ

31. sije nja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZO-SERVISI d.o.o.

ဖ

, Â?နœနœန Š¥ŠĝÂ?“š

za gra evinarstvo, montaĹžu i trgovinu, Slavonski Brod

radi pove anog opsega posla traŞi viťe radnika za slijede a radna mjesta: - izolater-monter -limar- kroja (obra iva lima za industrijsku izolaciju ) -bravar-cjevar -skelar –monter (skele layer) Za sva radna mjesta potrebno iskustvo za samostalan rad , tako er poŞeljno je znanje njema kog jezika. Sve informacije na tel: 091/4855-342; 091/4855343 ili 091/4855-339 ili na e-mail: dubravka.izoservisi@gmail.com

ÂĄÂŚÄ…Â¤Â¨Âœ ¯Š Œ£—Œ‘Ž Â?¥“¨Š¤šŽ ¯Šą¤“¤Ž Pavlinska 5, 42000 VaraĹždin Tel: 042/404-840, Fax:042/404-845 E-mail: arsenal@arsenal-ivezic.hr Web: www.arsenal-ivezic.hr OIB: 18109390092 Ĺ˝iro-ra un: HR9023600001101748224

TRAŽIMO AMBICIOZNU, POUZDANU I ODGOVORNU OSOBU ZA RADNO MJESTO :

PREDSJEDNIK UPRAVE / DIREKTOR DRUĹ TVA

Uvje : - visoka stru na sprema gra evinske struke / VSS, mag.

- minimalno 5 godina radnog iskustva na vode im pozicijama u proizvodnim djelatnos ma - poznavanje gra evinarstva i trĹžiĹĄta Od kandidata o ekujemo razvijene anali ke, prezentacijske i komunikacijske sposobnos , ak vno koriĹĄtenje ra unala (MS O ce) kao i ak vno koriĹĄtenje barem jednim stranim jezikom u govoru i pismu u poslovne svrhe te voza ku dozvolu B kategorije.

VaĹĄu zamolbu sa Ĺživotopisom dostavite u pismenom obliku u roku od 8 dana po evĹĄi od dana objave ovog oglasa na adresu: TEAM d.d. (ljudski resursi) Mursko SrediĹĄ e, Rudarska 1 ili e-mail: kadrovi@team.hr

Tiskara PRINTEX traŞi motivirane, odgovorne i stru ne osobe za radna mjesta: 1. GRAFI AR PRIPREME (DTP)/GRAFI KI DIZAJNER – 1 izvrťitelj - SSS ili VŠS, poŞeljno iskustvo na poslovima gra ke pripreme i dizajna - napredno poznavanje rada na ra unalu i izvrsno poznavanje strukovnih so ware-a ADOBE PAKET (PHOTOSHOP, ILLUSTRATOR, INDESIGN i dr.)

- poznavanje principa ska i gra ke pripreme - dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja 2. GRAFI AR U OFFSET TISKU – 1 izvrťitelj - SSS, min. 3 godine radnog iskustva na poslovima OFFSET ska - dobro poznavanje rada na skarskim strojevima Heidelberg - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja 3. GRAFI AR U DORADI – 1 izvrťitelj - SSS, min. 3 godine radnog iskustva na poslovima gra ke dorade - dobro poznavanje rada na doradnim strojevima (linije za meki uvez klamanjem, ljepljenjem, falcerice, reza ice i dr.)

- Şelja za radom i usvajanjem novih znanja 4. RADNIK U SITOTISKU – 1 izvrťitelj - SSS, poŞeljno radno iskustvo na poslovima sito ska - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja Odgovaraju im kandida ma nudi se ugovor o radu na neodre eno vrijeme, uz uvjet zadovoljavanja probnog roka. Putni troťkovi pla eni su djelomi no. Životopis i prijavu posla zaklju no do 07.02.2014. na e-mail adresu sasa@printex.hr

o prodaji parcela za stambenu izgradnju u Prelogu

Tvrtka Arsenal-Ivezi d.o.o.

VaraĹždin prima u radni odnos

ZaĹĄtitara-tehni ara viĹĄe izvrĹĄitelja (m/Ĺž)

Uvjeti: x Stru ni ispit za zaĹĄtitara-tehni ara x ViĹĄegodiĹĄnje radno iskustvo (min 2 godine) x Poznavanje sustava vatrodojave x Poznavanje IP sustava videonadzora x UmreĹžavanje sustava videonadzora x Poznavanje sustava protuprovale x Poznavanje ostalih podru ja tehni ke zaĹĄtite x Informati ka pismenost

1 izvrťitelj – m/Ş, mjesto rada: Mursko Srediť e Opis zadataka i odgovornos : - vo enje, organizacija, nadgledanje i razvoj ak vnos druťtva - planiranje i provo enje poslovne strategije druťtva - odgovornost za pripremu i realizaciju poslovnih planova druťtva

NATJE AJ

Mjesto rada: VaraĹždin, povremeni terenski rad

Sagradili smo sto ne gra evina koje su svjedoci TEAM-ove vrhunske kvalitete gra enja

Temeljem zaklju ka Gradskog Vije a Grada Preloga o prodaji gra evinskog zemljiĹĄta na podru ju dijela naselja Jug u Prelogu (KLASA: 406-01/09-01/26, URBROJ: 2109/14-01-09-1 od 13.07.2009. godine) Gradona elnik Grada Preloga raspisuje

VaĹĄe molbe i Ĺživotopise ĹĄaljite na e-mail: arsenal@arsenal-ivezic.hr ili na adresu: Pavlinska 5, 42000 VaraĹždin, uz naznaku „Natje aj za zaĹĄtitara tehni ara“, najkasnije do 10.02.2014.

IZ MATI NOG UREDA

IMENDANI I BLAGDANI petak, 31. sije nja – Ivan Bosco, Vanja subota, 1. velja e – Brigita, Gita, Sever nedjelja, 2. velja e – SVIJE NICA ponedjeljak, 3. velja e – BlaŞ, Vlaho utorak, 4. velja e – Veronika jeruzalemska srijeda, 5. velja e – Agata, Agica, Jagoda etvrtak, 6. velja e – Doroteja, Tea, Dorica

DUHOVNI VELIKAN

Veronika jeruzalemska, 4. velja e Veronika je bila mlada, stasita i lijepa djevojka i Ĺživjela je u vrijeme Isusa Krista. Slu ajno se naĹĄla u Jeruzalemu u trenucima kada su krvnici Isusa vodili na Golgotu da ga raspnu. Veronika je u obliĹžnjoj trgovini kupila jednostavan, ali lijep i topao rubac. Kada je izaĹĄla iz trgovine, progurala se me u masu ljudi i ugledala ranjenog, krvavog i znojnog Isusa kako posr e nose i na sebi teĹĄki kriĹž.

Neka nepoznata sila dala joj je snage da mu se pribliĹži i pruĹži rubac kojim je Isus obrisao svoje izmu eno lice. Veronikin rubac postao je relikvija koja se uva u rimskoj crkvi Svetog Petra. (sm)

RO ENI KEREM HORVAT, SIN NADE I LJUBOMIRA; LEONA KRIĹ TOFI , K I JELENE I ANDREJA; RUBEN LU I , SIN SABINE I NENADA; TOMO TURK, SIN MIHAELE I SINIĹ E; NEVA HORVAT, K I MAJE I NIKOLE; IVAN ZADRAVEC, SIN KARMEN I DANIJELA; KEVIN KI MANOVI , SIN JASMINE I SR ANA; LANA MATOĹ A, K I EDITE I ANDREJA; BORNA FEGEĹ , SIN EMINE I MIHAELA ( akovec)

VJEN ANI INES PALAŠEK I JERKO VUGRINEC ( akovec); ANA HORVAT i DRAŽEN ŠPOLJARI (Nedeliť e); BOŽO IVAN I I ANICA VIDOVI , KARLO BLAGUS I SLA ANA ZADRAVEC (Prelog)

UMRLI MARIJA PAVLIC R. JUR EC RO . 1951.; MARIJA TOPLI ANEC R. KVATERNIK RO .

1924.; JULIJA GOLUB R. HORVAT RO . 1929.; SABINA TUKSAR R. LISJAK RO . 1928.; STJEPAN BRATKOVI RO .

1941.; DRAGUTIN PATAFTA, RO . 1954.; SLAVICA BUBEK R. BRANIĹ A RO . 1934.; DANIJEL NOVAK RO . 1925.; STANISLAV TKALEC, RO . 1934.; KLARA TOMAĹ I R. BACINGER RO . 1921. ( akovec); EVA NOVAKOVI R. EMERIKA RO . 1928.; JOSIP POLGAR R. 1928.; LJUBICA JAN EC R. KOVA RO . 1928.; ANDRIJA LISJAK R. 1919. (Dekanovec); VLADIMIR MUTVAR R. 1958.

(M. SrediĹĄ e); ZVONIMIR OREĹ KI r. 1958. (NedeliĹĄ e); IVAN MAR ETKO ro . 1927., STJEPAN HORVAT ro . 1943.

(Prelog)

I Dana 11. 02. 2014. godine s po etkom u 12,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasniĹĄtvo 8 parcela za stambenu izgradnju na podru ju dijela naselja Jug u Prelogu (podru je Izmjena i dopuna DPU dijela naselja Jug u Prelogu) i to: kat. est.br. 2433/1 paĹĄnjak od 640 m2 kat. est.br. 2433/2 paĹĄnjak od 640 m2 kat. est.br. 2433/3 paĹĄnjak od 640 m2 kat. est.br. 2433/8 paĹĄnjak od 624 m2 kat. est.br. 2433/9 paĹĄnjak od 623 m2 kat. est.br. 2433/10 paĹĄnjak od 721 m2 kat. est.br. 2433/12 paĹĄnjak od 725 m2 kat. est.br. 8105/101 paĹĄnjak od 700 m2 II Po etna visina cijene zemljiĹĄta je 125,00 kn/m2.

Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljiĹĄta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviĹĄe do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet pla anja 50 % vrijednos zemljiĹĄta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slu aju obro nog pla anja cijene zemljiĹĄta kupac je duĹžan pla kamatu u visini 3,9% na ostatak duga.

U slu aju da u navedenim rokovima ne bude pla ena cijena zemljiĹĄta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su duŞni uplatiti jam evinu u iznosu od 10.000,00 kuna isklju ivo na Şiro ra un Grada Preloga, HR0523400091835500002, model 68, s pozivom na broj 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate jam evina po natje aju-Prelog Jug, najkasnije jedan dan prije odrŞavanja javnog nadmetanja.

Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jam evina se ura unava u cijenu zemljiĹĄta, a onima koji ne uspiju ista se vra a odmah.

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

IV Jedini na vrijednost komunalnog doprinosa je 48 kn/m3 gra evine.

Komunalni doprinos obuhva a gra enje objekata i ure aja komunalne infrastrukture za javne povrĹĄine, nerazvrstane ceste, groblja i javnu rasvjetu.

V Inves tor je po izvrĹĄnos gra evinske dozvole duĹžan pla komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.

Komunalni doprinos pla a se odjedanput u roku od 15 dana ili obro no, a najduĹže na period od 36 mjeseci.

VI Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju duĹžan je sklopi ugovore o uvje ma priklju enja na vodovodnu, niskonaponsku, plinsku i kanalizacionu mreĹžu s nadleĹžnim distributerima. Sklopljenim ugovorima odredi e se uvje pla anja.

Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju duĹžan je snosi naknadu za promjenu namjene zemljiĹĄta.

VII Kupoprodajni ugovor e se sklopi tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljiĹĄta.

VIII Parcele koje se ne e proda na ovom javnom nadmetanju, prodavat e se svaki prvi utorak u mjesecu i to s po etkom u 12,00 sa , s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35.

IX Detaljne informacije mogu se dobi u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686.

GRAD PRELOG

KUPON broj

959

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

31. sije nja 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVA IMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cer kat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze , dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cer kat.

Molimo naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas ne emo bi u mogu nos objavi .

MOTORNA VOZILA SKUTER PEUGEOT 50cm 2008.g., registriran i o uvan, mob. 091 970 1929.

PRODAJEM CITROEN XSARU coupe 2004.g., 121tkm, reg do 4/2014., metalik siva sa svom opremom (abs, klima, daljinsko, svijetla za maglu i dr.), vlasnica, cijena 2.450 eura. kontakt: 095/211-0000.

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD 2004., full oprema, reg. do 8/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, karavan, 4.650 eur, mob 098/551-267.

PRODA JEM 4 L JETNE GUME Bridgestone Turanza 195/65R15 (4 kom za 300 kn), u jako dobrom stanju, jedna guma je malo postrugnuta na rubniku, mob.

098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODA JEM ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e.

Tel: 091/111-62-77 SKUTER TGB 303R 2008.g., registriran, servisiran, atrak van, info. 098/556-423 PRODAJE SE FIAT TIPO dizel 1991.g., u dobrom stanju, registriran, zimske gume, tel.

390-247 KUPUJEM STARE AUTOMOBILE koji nisu za registraciju. mob.

098/162-1584 PRODA JEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., sa uvan. mob. 091/8801-255 PRODAJEM 4 RABLJENE eli ne felge sa zimskim gumama dim.

215/55 R16 (5rupa/110), tel.

091/900-0028 FIAT TEMPRA 1.9 dizel, reg. do 6/2014., pocin ani lim, sa uvana, mob. 098/190-3753 PRODAJEM KOŽNU CERADU sa želj. okvirom za prikolicu osobnog automobila za 200kn. info: 098/9200-938

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 0 92/110 -7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM DVIJE METALNE KONSTRUKCIJE za plastenike na gredicama, dim. manje 1x3m i ve a 2x4m. Visina 70 cm. Mob. 091 502 1276.

PRO DA JEM T R A K TO R U T B universal g95., 64ks duplak (8.500 eur); prikolico za gnoj marka Tehnostroj 4,5t (2.000 eur); bager Komatsu wb 93r g.98 (16.000 eur); traktor zetor 7211 g.91 (6.500 eur); žago za drva (cirkularko) sa 7.5kw motorom (300 eur). Svi strojevi se nalaze u Ljutomeru. info na tel 00386/41-885-875, Bojan KUPUJEM PRIKLJU KE za bavljenje poljoprivredom, može i u lošijem stanju. info: 091 739 6965 PRODA JEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM SURADNIKE ZA POSAO internet marke nga. Ako trebate web stranicu, alate za internet marke ng kontak rajte me na mob. 097/7821-438.

TRAŽIM OSOBE ZA RAD NA INTERNETU. Nikakvo ulaganje, besplatna edukacija, besplatni webinari, nikakvi prikriveni troškovi, isklju ivo rad, u enje. Kontakt: izron20@gmail.com TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA za osnovnu i srednju školu iz zike i matema ke. tel.

098/163-2272 USAMLJENI INTELEKTUALAC, pokretan, traži ku nu pomo nicu za 24 sata, sa voza kom prednost, stan i hrana osigurani, sve ostalo po dogovoru, stan u k. info: 390-315 ili 098/890-307 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz njema kog jezika i pomo kod u enja za osnovnu školu. info: 098/938-5042

KREDITI

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz s kabinom 40 06, 1.vl., sa uvan, te automatsku kuku za mali Ursus. mob.

098/190-3753 PRODAJEM BA VU elipsastog oblika (ovalna) s lijepim postoljem, nova, zaparena, sumporena, i mašinu za mljevi jabuke, te prešu od 250 lit., mob.

098/1868-111 PRODA JE SE MJEŠAONA od 750lit. sa eki arom, autoprikolica Tehnika Bjelovar sa ceradom, sijeno (60 bala), kukuruz u zrnu. Mogu a dostava uz dogovor. info: 098/507-252 PRODAJEM TRAKTORSKU ŠPRICU od 340lit. i dvije motorne pile S hl. info: 095/519-9153

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma.

Za zaposlene do 2/3 pla e.

Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

DE KO traži curu za vezu. Molim samo iskrene i ozbiljne. SMS na tel. 095/8974-533

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

NEKRETNINE – PRODAJA

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

IZNAJMLJUJE SE namješten restoran, mob 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 70m2 u strogom centru akovca, ulica Kralja tomislava, potpuno namješten. info: 099 2199 404

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

PRODAJU SE ORANICE, Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Štuk 4758m2 blizu Nedeliš a, prodaju se pijetlovi mješanci Brame stari 8mj. i traži se u najam ku a sa gospodarskim zgradama. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Cirkovljanu 1100m2 u Cvjetnoj ulici. info: 098/923-4772 PRODA JEM S TAN u Prelo gu od 102m2, novogradnja, energetski certifikat C. mob.

091/620-3331 PRO DA J E S E PA RC EL A o d 610 hv sa 40m2 natkrivenog prostora u ogra enom prostoru, blizina grada, pogodno za obradu vrta, legalizirano. tel.

098/680-549

KUPUJE SE S TA N U K o d 38-55m2 ili se mijenja za zemljište u Strahonincu uz doplatu, povr. zemljišta 740m2, za tri stambene jedinice. mob.

098/749-131 AKOVEC - prodajem gradilišta kod bolnice, novootvorena ulica i uz zaobilaznicu u Putjanama. tel. 091/242-4143 AKOVEC: PRODAJEM GRADILIŠTE vrlo povoljno, vel. 540m2 (mogu dokup još 230m2), odli na lokacija (iza Kalni ke ul), mob. 091/9170-878

Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

IZNAJMLJUJE LOKAL za poslovni ured, dvije sobe, pet parkirnih mjesta, za hi obrt (frizer, kozme ar), povoljno, K, Zavnoh-a 4. info: 313-380

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI ORASTI ORASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

IZNAJMLJUJEM namješteni jednosobni stan u Prelogu (Jug, stambena zgrada) zaposlenom samcu ili mla em paru. Info na tel: 091-561-57-93.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan/donji dio ku e s posebnim ulazom, u akovcu, za info zva 098/938/-7532 IZNA JML JUJE SE DVOS OB NA NAMJEŠ TENA KU A na jugu u akovcu, za info zvati 099/3363-605

POKL ANJA SE U DOBRE RUKE Z AMOR AC (paragvajski dugodlaki) star 3,5 godine. Info na mob: 095/806-78-17

IZNAJMLJUJEM u akovcu u strogom centru, ure enu i namještenu garsonijeru i dvosobni stan, mob. 091/2424-143 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Šenkovcu, poseban ulaz, odvojena brojila, parkirno mjesto, mob.

099/331-2189

PRODAJU SE ŠTENCI njema kog oštrodlakog pti ara stari 2 mjeseca, info: 092/299-3718 ili 333-296

IZNAJMLJUJE SE OBITELJSKA KU A u G. Kraljevcu (Remis), tel.

822-059 ili 091/1822-059 IZNAJMLJUJEM MANJI STAN. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJU SE NAMJEŠTENI STANOVI od 36 i 47m2 i garsonijera, može za tihi obrt, na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM STAN u ku i, okolica k, pla aju se samo režije. info: 099/829-1682

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, namješten, u centru k, info: 091/933-8468

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središ u, mob. 091 5495 873

IZNAJMLJUJE SE djelomi no namještena ku a u Pleškovcu (struja, voda, plin). info: 091/100-2213

17.1. na podru ju Strahoninca NESTALA JE ŽENKA njema kog oštrodlakog p ara, majka šestero malih psi a. Molimo da sve mogu e informacije javite na tel.

092/299-3718 ili 333-296.

Nagrada slijedi!

PRODAJEM DVA KAVEZA za uzgoj divljih ze eva. Zagreb, info: 098/908-4675 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

IZNAJMLJUJEM STAN isklju ivo studen cama.091/970-1929.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M.Gupca, vel.

20x30 metara (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410

ŠTRIGOVA - vrlo povoljno prodajem parcelu 62x52m, blizu gl. ceste, odli na lokacija, mob. 091/9170-878

USLUGE

TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA ENGLESKOG JEZIKA za prijevod tekstova. Bez SMS-a na mob.

099/515-5064

Prodajemo vikendicu od 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Uklju en sav inventar! mob 095 900 65 39.

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lova kih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

31. sije nja 2014.

PRODA JU SE PAPIGE TIGRIC E I N I M F E . Te l: 8 2 9 -2 3 0, 098/944-3339

Mlinovi za mljevenje žitarica, sjemenki...

PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna.

Mob. 091/505-2724

Za doma instvo i gospodarstva.

Prirodni kamen i drvo.

Fino i grubo brašno, krupica, mekinje, sve po Vašoj želji

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 NA DAN NOVE GODINE ODLUTAO JE PAS NJEMA KI OV AR ženka stara 8-9 godina u smjeru od Pribislavca do po etka akovca. Odaziva se na ime Lara. Vjerojatno je ve pregladnjela i mršava. Za sve informacije molim javiti na mob.

091/913-5408 PRODAJE SE VIŠE KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166 PRODAJEM SVINJU za klanje tež. oko 130kg (doma a ishrana), te sijeno u balama. info: 899-270 ili 099/248-5729

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”.

Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energe cs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM zra nu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka.

Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM klavir, kao nov, malo sviran; kožnu garnituru masiv (1.100kn); spava u sobu, cafe aparat u pola cijen i dionice Vajde. info: 091 970 1929.

PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski š mer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM TV MEGA 51 cm, glazbenu liniju s gramofonom, mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i ženski bicikl Rog Joma. Mogu nost zamjene za laptop ili kompjuter. Mob. 098/539-169.

Prodajem ugost. štednjak, roštilj, fritezu, toplu kupku, konvektomat, fermentacisku komoru, sudoper, radni stol, stolno i podnu vagu. mob 098 9211 929 KUPUJEM GRAMOFONSKE PLO E o uvane, doma e i strane, info: 098-486-285, Robert

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Klukas d.o.o. Zagreb mob: ++385 91 389 6002 mob: ++385 98 399 788 klukas@klukas.hr, www.klukas.hr

PRODAJE RODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o.

PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM KREVET na kat + krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odli nom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

P PRODAJE SE SME A GARNITURA zza dnevnu sobu: trosjed/ležaj, dvosjed s ladicom i fotelja za 1500 kn. Tel. 098/948-9907 PRODAJE SE DOMA I SUHI GRAH I KVALITETNO VINO CIJEP, te zagorski puran (crni) za rasplod. Kontakt: 343-557 PRODAJEM NEUNIŠTIVI CAT B25 mobitel, 2 SIM-a, otvoren na sve mreže, HR meni, malo korišten, savršenstvo u robusnos . Cijena 700 kn. info: 099/325-4267 PRODAJEMO 4 fotelje, zeleni pliš, može i pojedina no, okrugli stoli , stol na razvla enje šir. 85cm duž. 36cm (rasklopljen 145cm) i trosjed sa kutnom klupom. info: 099/7488-408 PRODAJE SE PIŠTOLJ kratki 9mm marke Browing, imaocu dozvole, cijena 100 eur. Nazvati u subotu na tel. 091/7834-590

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 na kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel. 098/9075-825 ili 858-033 PRODAJEMO o uvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl.) zemni ili na bocu (1.400kn); prešu za grož e na vijak (1.400kn); korišteni kompjutor Wind program (700kn-komplet) i hrastovu ba vu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJE SE 10 KG O IŠ ENIH ORAHA, cijena 40 kn/kg. mob.

098/590-933

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Kala, Kika i Kira traže domove!

O iš ene od nametnika, sterilizirane, umiljate, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Nikolas - crno bijeli ma i od 3,5 mjeseca traži dom! O iš en od nametnika, nau en na pijesak, druge ma ke i pse, izrazito umiljat i traži puno pažnje i maženja. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Keena - maca stara oko godinu dana, plaha ali umiljata, kad se opusti zaigrana i zna željna, nezahtjevna, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi .

Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJEM 12 FOTELJA, malo rabljenih, pogodno za restorane i ka e, mob. 092/254-7256

PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

Udruga “Sklonište dobrote”

Ginny - maca stara oko godinu dana, sestra od Keene, plaha ali umiljata, nježna, nau ena na pijesak, nau ena na pse i mace, sterilizirana, o iš ena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi . Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

U Prelogu novi dom traži 7 predivnih štenaca. Žele dom bez lanca i boksa s velikim dvorištem za igranje i istraživanje.

Kontakt: 099-7019-596.

Oliver je idealan pas za veliku obitelj s ku om i velikim ogra enim dvorištem. Mješanac belgijskog ov ara dobre je naravi, ali voli aktivnost, druženje i puno šetnje. Star je oko godinu dana.

Kontakt: 091-8988-004.

Sally je predivna mlada kujica starosti oko godine dana idealna za stan zbog malog rasta. Nježna, plaha, traži ljude koji e imati vremena biti s njom, voditi je u šetnje i biti joj prijatelji. Kontakt: 098-241-060.

Luc je mješanac labradora, mlad pas, željan zelenih livada, šuma za tr anje, igru i druženje.

Imate li ku u s ogra enim dvorištem, udomite Luca. Kontakt: 091-8988-004.

Afrodita - maca stara oko 6 mjeseci, izrazito umiljata, nau ena na pijesak, nije previše zahtjevna, o iš ena je od nametnika. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

959

54

Kuharica

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI , NE VENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - pene, pršut - svježa crvena parika, masline, umak od raj ice - parmezan, luk, sol, ulje za prženje

ME IMURSKA KUHARICA

Pene u umaku od povr a i pršuta Jednostavno, a tako lijepo i ukusno jelo pripremio nam je mladi majstor kulinarstva Mihael Ma ari , kuhar u akove kom SOHO restoranu.

Mihael je zanat izu io kod vrsnih majstora u Mamici u Puš inama i akove koj Kruni, a danas ste eno iskustvo primjenjuje pripremaju i jela u SOHO-u na moderan na in, što zna i brzo, ukusno, lijepo i uz dodavanje za ina koji osvajaju naše podneblje. Pene su jedna vrsta tjestenine koja gastronomski bogatija postaje kada joj se dodaje umak koji je Ma ari izvrsno stvorio. Osim što je ukusno,

Priprema Pene se skuhaju u slanoj vodi i procijede te isperu hladnom vodom. Papriku i pršut narezati na rezance i popržiti na ulju, uz dodavanje usitnjenog luka, umaka od raj ice te na kraju maslina i soli. Kada je umak zgotovljen, promiješati ga zajedno s penema i još malo držati na vatri, uz povremeno miješanje. Staviti u duboki bijeli tanjur te ukrasiti listi ima parmezana.

jelo lijepo izgleda, a posebnost ine listi i parmezana koji smo nau ili konzumirati kao krupicu. Pršut pak daje notu jakosti jelu za koje mislimo da mora biti blago, gotovo dijetno.

Umak od raj ice odli no nadopunjuje salatu koju Mihael nije spremio, no ako je netko želi on preporu uju kristalku ili putericu. Uz pene u umaku od povr a i pršuta, Mihael preporu uje ašicu chardonaya ili zelenog silvanca. Uspjeh u pripremanju i u slast žele Mihael Ma ari i Me imurske novine!

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Piletina s porilukom S Sastojci: - pile e bijelo meso - poriluk - mljevena crvena paprika p vino -v - sol, papar vrhnje za kuhanje -v

Priprema Pile e meso narežite na manje trakice i popecite u tavi. Na to dodajte na kolutove narezani poriluk. Pecite 10-15 minuta pa dodajte malo tople vode i

pola žli ice crvene paprike. Dodajte malo vina. Nakon još desetak minuta posolite i popaprite te zalijte vrhnjem za kuhanje.

Servirajte uz pire.

VINO TJEDNA

Limunove kiflice SASTOJCI: 25 dag margarina 15 dag še era 50 dag oštrog brašna akove kih mlinova 2 žumanjka sok od 1 limuna

PRIPREMA Tijesto zamijesite, oblikujte kiflice te ih posložite na namaš eni lim. Kiflice pecite 20-25 min na 180 C . Pe ene limunove kiflice posipajte še erom u prahu.

Belovi ev chardonay Kvalitetno bijelo polusuho vino chardonay obitelji Belovi iz Štrigove. Vino je berbe 2011. i sadrži 12,5 posto alkohola i srednje je izražene kiseline. Skladnost kiselina i še era ini ga vrlo pitkim, a svijetložuta boja ini ga lijepim u aši na povišenom stalku. Pije se ohla en na temperaturi od 12 Celzijevih stupnjeva, a fantasti no se sljubljuje s jelima od bijelog mesa, plemenitom ribom i vrhunskim sirevima. Za vino tjedna preporu uje ga Atea iz akove kog SOHO bara. (sm,ZV)

31. sije nja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

NASTAVLJA SE ZIMSKO VRIJEME Više od deset osoba je umrlo od hladno e posljednjih nekoliko dana u Poljskoj gdje su se temperature u nekim regijama spustile na minus 22 stupnja Celzija, dok je obilni snijeg u Rumunjskoj uzrokovao velike probleme u prometu, javlja Hina. Val hladno e zahvatio je Poljsku prošlu srijedu. U no i na subotu najniže temperature su zabilježene na istoku zemlje, posebice u Wlodawi gdje su iznosile do minus 22 stupnja Celzija, kazali su u poljskom meteorološkom institutu.

Zbog snijega na jugu i istoku Rumunjske zatvorene su neke autoceste, a zabilježeni su i problemi u željezni kom i zra nom prometu. Jaki vjetar doveo je do zatvaranja etiri luke na Crnom moru.

Više od 100 sela ostalo je bez struje, a dvadesetak podru ja na jugu i istoku zemlje stavljeno je u stanje pripravnosti do nedjelje nave er.

Zima je stigla i k nama pa se temperatura u ponedjeljak ujutro u Slatini spustila na -18 Celzijevih stupnjeva. Dugotrajno natprosje no toplo razdoblje u petak je prekinula sredozemna ciklona Gor-

don. Glavna meteorološka vijest je prvi snijeg u aktualnoj klimatološkoj zimi koji je zabijelio gorje, ali i mnoge krajeve unutrašnjosti. Snijeg je u unutrašnjosti padao uz poja an sjeverni vjetar, a jaka bura se sa sjevernog Jadrana proširila do Dalmacije. U ve em dijelu zemlje je i osjetno zahladilo. Zbog težine mokrog snijega srušena

su mnoga stabla u zapadnim krajevima unutrašnjosti, a esti su bili i prekidi u opskrbi elektri nom energijom. Najviše snijega u svim nizinskim gradovima palo je na podru ju Bjelovara, ak 36 centimetara! I sljede ih nekoliko dana emo provesti u negativnoj temperaturi zraka. Oblaka e biti puno, a povremeno e biti malo

kiše i snijega. Više suhog vremena se o ekuje sljede i tjedan.

Tijekom petka dolazit e nam malo topliji zrak. To se ne e toliko osjetiti u nizinama koliko u višim slojevima atmos ere. Bit e i dalje puno oblaka uz povremene slabe oborine. U takvim situacijama postoji opasnost od pojave kiše koja se smrzava na tlu. Naime, iz oblaka oborina pada u obliku snijega. Na svom putu prema tlu nai e na taj topliji sloj zraka na oko 1500 metara nadmorske visine. U tom sloju pahuljice se sasvim ili djelomi no otope i onda opet u u u sloj hladnog

zraka koji se nalazi ispod 1000 metara nadmorske visine. To su slu ajevi kad u nizinama pada solika ili kiša koja se onda zaledi na smrznutom tlu i stvara opasnu poledicu. S obzirom da e temperatura zraka u petak biti baš oko tih grani nih vrijednosti mogu e su sve tri vrste oborina: slab snijeg, ledena kiša ili obi na kiša.

Ovisit e o stupanj-dva višoj ili nižoj temperaturi što e padati…

Tijekom vikenda opet dolazi malo hladniji zrak pa bi s dva-tri stupnja nižom temperaturom opet moglo biti i malo snijega. ini se u subotu još ve i dio dana kiša ili susnježica uz možda malo bljuzge, a tijekom nedjelje ipak snijeg uz nastanak novog snježnog pokriva a.

U sljede em tjednu na vrijeme e sve naglašenije utjecati suha i mirna anticiklona. To nam obi no donosi djelomi no sun ano vrijeme uz hladna jutra. O ekuje se umjeren i jak mraz, osobito u slu aju vedre no i. Mogu a je i magla. Danju suho i zdravo uz mogu a sun ana razdoblja. U ponedjeljak još

može pasti malo snijega, ali kasnije uglavnom suho, djelomi no sun ano i hladno zimsko vrijeme. Preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“.

(Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 30.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 3. velja e 1929. god. u akovcu izmjereno -35,5°C 4. velja e 1929. god. u Gospi u izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C 6. velja e 1933. god. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra 7. velja e 1973. god. izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu od samo 957 hPa

VICOTEKA

Dolazi plavuša u salon kupiti auto i prodava joj reklamira auto: - Na otvorenoj cesti troši sedam litara, a u gradu troši devet.

Tad ga plavuša prekine: - Oprostite što vas prekidam, ali kako on zna da je u gradu?

---------------------------------------------------------Pita Mujo Hasu: - Kad je ono tebi ro endan?

- 22. sije nja.

- Koje godine?

- Pa, svake...

---------------------------------------------------------Mujo kaže Fati prije spavanja: - Laku no , majko šestoro djece!

Fata odvrati šapatom: - Laku no , o e jednog djeteta!

---------------------------------------------------------Pita plavuša plavušu: - Jesi li bila na IQ testu?

- Jesam.

- I? - Na svu sre u, negativan je!

---------------------------------------------------------Haso pita Muju: - Što bi rekao da ti kažem da sam ti spavao sa ženom?

- Rekao bih da smo kvit.

RUKOMET

IZBOR SPORTAŠA AKOVCA ZA 2013.

GODINU

KROS LIGA ‘’GLOBETKA 2014.’’

U finalu regionalnog kupa Varaždin bolji od Preloga

Tijana Tkal ec i Filip Ude ponovno najbolji

Ve u prvom kolu nastupilo preko sto trka a

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

M

inule dva tjedne smo furt sedeli pred telka ima i navijali za naše kauboje, o em re i, rokometaše i pomogali jim kak bi došli do zlatne kolajne, štero so, vej od vsega, šteli jerbo jim jedino još ona fali kaj bi zbirka bila kompletna. Rokometaši so ostajli srca na parketo, ali to je ne bilo dosti kajbi došli do kolajne jerbo se kolajne davlejo onima šteri pobe ivlejo. A oni so bili istam blizo. I to tripot. Najme kaj, naši kauboji kak da so pozabili da pobedi on šteri zabije vej golov, a ne on šteri lepše i bole igra. Vsi znamo da je naša rokometna reprezentacija tak jaka kak je jaka nejslabeša karika vu tem reprezentativnomo lanco. Isto tak smo vsi vidli da je nejslabeša karika v Danskoj bil naš trener Slavek Goluža. Gdegod ste gledali tekme mogli ste uti nad kim so nejve i nejglasneše zijali, koga so nejve kleli. De ki so dobro igrali, a Slavek je tak uda fušal kaj so nikak ne mogli pobediti.

Olje je na ogej još doleval naš

Najgerek sam: kak bode vuk sit i birke na brojo???!!! vrli spiker Dragec osi , o em re i, on je metal sol na otprte rane dok so naši rokometaši po eli gubiti tak da verjem kak je dostik naši ljudi vgasnulo tona kaj so mogli preživeti tekme do kraja. Nebrem kaj nem rekel još i to: bili smo nejbolši od vsih, igrali smo nejbolšega i nejlepšega rokometa, pobedili smo i Francoze i Dance i unda dok je trelo deti to ko na i unda je naš Slavek to ne znal spelati do kraja. Zgledali smo, na vse zadje, kak ona krava kaj davle petnaest litri mleka, a unda fritne v dežico i vse rezleje. Nejpredi so nam se Francozi prevlekli, to smo si pozabili jerbo smo Poljake otprajli dimo, a unda pak smo, isto kak i protiv Francozov, pustili Dance vu inale. Vse smo meli v svojimi rokami i unda nam je pobjeda scurela rez stišjeno šako kak pesek. Za Španjolce se ne bodemo niti spominali, oni so došli na krajo gda smo mogli z bron anom kolajnom vse ono poprajti kaj smo predi zahuzali, ali niti to smo ne znali. No, to kaj

j

P

vi bode doma ostal, ali neje išlo.

Nejsam uspel zazvediti je li smo Perkovi o kupili povratno karto ili je dobil ono falešo sam za tua?

Naš minister gospodarstva pregovarja z gospo om Angelom Merkel, še icom nema ke politike, je li bi ona štela kaj bi mi jim posle Perkovi a izru ili bar pol težakov šteri si na burzi.Mi ve na leta ne znamo kaj bi žnjimi, a Angeli još dendenes težaki falijo. Ak mi ne znamo kaj bi žnjimi mortik Angeli nekaj spametno padne na pamet, pak nas reši toga terha? bajala mi je moja etrta soseda Sandrica da sam jo nej ruon trebal deti v novine jerbo so jo nešterni prepoznali i ve si kajkaj hudoga, o em re i, dobroga o joj mislijo. Tak je došel sosed Pišta z druge vulice, kaj bi se i on malo posladil z jene cukor-pikse, o em re i, školjkice, ali nikaj od toga. Ne mo je nikaj dužna.

Ponudil se kaj plati jenoga eka za stujo, plin ili vodo, ali niti to je ne prešlo. Ona je poštena žena

Z

Martina Kova i Lesar, re an - Snijeg me uop e nije razveselio. Ne volim zimu.

Hladno je, a ja sam zimogrozna.

Teško mi je voziti. Glavne ceste su dobro po iš ene, ali ove sporedne po me imurskim selima nisu tako dobro o iš ene. Sve se zaledilo i auto mi se na više mjesta sklizao.

POD VUROM

Volimo li zimu i snježne radosti?

Z i m ske r adosti sa snježnim padalima kona no su stigle i u naše krajeve. Snijegu se uvijek ponajviše vesele djeca, koja uživaju u grudanju, sanjkanju i izradi snjegovi a. Odrasli pak imaju više brige s iš enjem snijega ili vožnjom na cestama pod zimskim uvjetima. Hladnije vrijeme u ovo godišnje doba ipak je zdravije i ljudi se bolje osje aju uz niže temperature. Zima može biti depresivna, ali može biti i odli an eliksir za dobro zdravlje.

Kako je doživljavaju Me imurci, saznali smo u našoj ovotjednoj anketi. (rr, zv)

tak zidemo nam je ne prvi i zato moramo spremeniti ili igra e ili trenera erbo ova kombinacija je ne dobitna. I ovi kaj se kladijo po kladionicaj se srdijo jerbo nigdar nebrejo potre iti kak bodo Slavek i jegovi kauboji zigrali.

Negda je rokomet bil igra gde su igrale dve mom adi, a na krajo so navek pobedili Hrvati, a ve i dale mi igramo, a nikak da pobedimo. Bar ne dok je nejglavneše.

A kaj se Slaveka dotikavle, on je predložil nekaj novoga: ne tre 16 igra ov v rokometo, jemo je dosti 9-10, a ostale je na izlet pelal. -Deda moramo nekaj poduzeti - rekel mi je vnuk - ak o emo kaj bodemo i mi pobedili dok je nejglavneše. Rekel sam mo da bodemo Slaveka do akali z pesmom: A ve adijo., bilo je lejpo dok je trjalo.! erkovi a smo ipak, na vse zadnje, poslali v Doj land kak so oni i šteli. Leto dni smo se puhali kak bomo mi naprajli vse po pravici sam kaj nam Perko-

Ana Novak, akovec - Snijeg me je razveselil. Zime mora biti, a i snijega, jer je to dobro za prirodu i ljude. Zima bez snijega nije zima. Grad nam je super o iš en i bolje ne može biti. Malo treba paziti, ali sve je dosta dobro sre eno. Imam 72 godine i idem u grad svaki dan, nisam ni jemput pala, a niti vidjela da se nekome to dogodilo.

i pošteno, kak more i zna, pla a ono kaj je dužna, pak si nek vulica misli i pripoveda kaj god o e. Ona bode to delala tak dugo dok bode kriza, a im ona i Ivek zidejo vum z krize vse bode po starom, kak je i bilo predi. Verjem da jo je i sosed Pišta razmel, ostavil je okolado štero je donesel i odišel je otkod je došel.

Vse pošteno! tiska na policiji i to ne mala nek velika. Romi prodavlejo aute. Fal jiv davlejo sam kaj jiv se rešijo, jerbo z autom nikak nebrejo dobiti socijalno pomo .

Ipak je jempot neš i i jive riti natiral na šekret. Nesam uspel zazvediti kak bodo naprajli te perpetum mobile, o em re i, kaj bodo vse birke na brojo, a i vuk sit? Najme kaj, nucajo aute kaj prevažajo deco i šeftajo vseposod okoli, a morajo ga se rešiti kak bi i socijalno pomo dobili.

Pak, ljudi moji, od ne ega morajo i živeti jerbo smo jiv ne nav ili kaj bi i delali. No, ne moramo si mi preve trti glavo zbogradi to-

S

ga, bodo ve oni nekaj zmislili.

Znajo oni od ega muhe crkajo, o em re i, kak bodo penezi z državne socijalne kase došli v jive cusrave žepe, a kaj pejo po jiv z autom. Pak oni, ve na leta, živijo na državnaj jaslaj i ne gda jim je dobro, nek jim uda bole nek nam i što bode ve jim govoril kak je v delo spas, ak oni znajo da je vu vino istina.

A staroga koja je još niš i ne nav il voziti! oktor Tomica Novinš ak je, na ponovljenaj izboraj, zebrani za prvoga oveka grada akovca. Ne, nejso bili ponovleni izbori za akoskoga gradona elnika, ve je doktor Tomica zebrani za prvoga oveka akoskoga Hadezeja.

Kuliko sam mel za uti, to je prva štenga na poto prema gradona elni koj fotelji. Mi mo želimo sre noga pota i nek mo dragi Božek, na tomo poto, bode na pomo i. To je jeden od zadnjih potov v akovco, šteri je još ne asfalterani!

D

Danica Bistrovi , Vratišinec - Nisam ljubiteljica zimskih radosti. Više ih volim gledati preko malih ekrana u nekim putopisnim emisijama. Sad smo svi zabundani u teške jakne i kapute. Ne može se dugo biti vani na svježem zraku, jer nam je hladno. Dobro je bilo do sada kada smo imali gotovo proljetne temperature.

Elek Dervari , Ljubljana - Mi smo u Sloveniji nau eni na jako duge i snježne zime. Ove je godine do sada bili malo snijega i dobro je što je kona no pao jer je to dobro za prirodu i ljude.

Bit emo svi zdraviji. Kad usporedim akovec i Ljubljanu, mogu re i da je vaš grad dosta dobro po iš en od leda i snijega. Uživajmo u zimi!

Barbara Boži , Vratišinec Ne volim zimu. Moramo nositi zimske jakne, šalove i rukavice.

Ipak je puno ljepše u prolje e i ljeto, kad se laganije odijevamo i kad možemo uživati u aktivnostima na suncu i prirodi. Svi se tada više družimo.

I ljudi su tada nekako veseliji i opušteniji.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine