Međimurske novine 954

Sretna nova godina! ^akovec, PETAK, 27. prosinca 2013.

DOM ZA PSIHI KI BOLESNE ODRASLE OSOBE U OREHOVICI skrivao od javnosti punih dvadesetak dana epidemiju od koje su umrla tri šti enika

VIŠAK DJECE u Dje jem vrti u akovec zbog nove zakonske regulative str. 4

Na Novu godinu STOTINJAK DJECE OSTAJE BEZ SVOG MJESTA U VRTI U? DRAG DRAGUTINA PLOHA DRAG DRAGECA iz Puš ina po poznaju gotovo svi M Me imurci koji su ikad bili u Bolnici

VARAŽDINSKI biskup, monsinjor Josip Mrzljak

Zar bi sve enici trebali nositi Brijem samo fiskalnu blagajnu kad žive ljude skupljaju milostinju?

str. 8

NAKON KRA A polja, u “modi” nova teška nedjela u prirodi

Masakr nad srnama u šumama Palovca i Domašinca STRANA KO druženje ili...

str. 3

str. 2-3

Epidemija donijela smrt kakvu ne bilježi Me imurje

Cijena 7 kuna

str. 15

Broj 954.

str. 2-3

Godina XVII.

Je li a i me imurskom HNS-u i dalje POKLON PAKETI www.bister.hr tajni šef?

str. 47

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Svakodnevnih životnih radosti, bez obzira na sve, ne smijemo se odre i V

rijeme leti. Tako se u dvije rije i može opisati ono što je donijelo novo doba, novo vrijeme.

U svima nama još uvijek živi mentalitet da treba ''proživjeti život“, ali svaki dan. Zapad ve dugi niz godina unatrag živi život u kojem se sve svodi na godišnji odmor u ljetu i isto takav baš ovih dana u zimi. Svih preostalih deset-jedanaest mjeseci svi su upregnuti u ''vremenski stroj“ i orijentirani uglavnom na posao, posebice kad su gradovi u pitanju. kod nas sve više dolazi upravo takva situacija kakva je na ''Zapadu“, da se sve svodi na posao, koji više ''ne možeš ostaviti za sutra“. Odnosno, novac, jer novac je sve.

Ono što je razlika izme u zapadnoga kapitalisti kog društva i našeg kapitalizma je u tome da se ''tamo na Zapadu“ svaki posao pošteno pla a, a i od minimalne pla e može se koliko-toliko pristojno živjeti. Kod nas je tako nešto još samo pusta želja. d svih nas, obi nih gra ana, i dalje se traži uglavnom odricanje. To od nas traže svi, od politi ara do poslodavaca. Politi ari se istovremeno ne žele odre i ni jedne privilegije, kao i oni koji ostvaruju dobiti u milijunima kuna ili eura, a koji i dalje ne žele isto barem djelomi no podijeli s radni kim pla ama. mjesto da nas samelje prijelaz iz socijalizma u kapitalizam odmah, to se nije odmah dogodilo, jer se sloboda zemlje trebala platiti krvlju branitelja. Ali nakon toga dogodio se taj prijelaz u kojem nas žrvanj divljeg kapitalizma izjeda polako, ali sigurno. itko da od politi ara kaže kako samo ve-

I

O

U

N

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

VIJEST(I) TJEDNA

Dje ji vrti akovec ima probleme s viškom djece Dugi niz godina roditelji s podru ja akovca nisu znali što su to liste ekanja za jaslice i vrti .

No sada se situacija promijenila.

U ovom trenutku petnaest djece jasli ke dobi je na ekanju na mjesto za jaslice, a ak 132 djece koja borave u vrti u je “prekobrojno”, iznad važe ih normativa propisanih 2008. godine. Postavlja se pitanje što e s “prekobrojnima” biti idu e godine, budu i da svim vrti ima u Hrvatskoj, pa tako i akove kima, koji se ne budu držali tih normativa po zakonu prijete visoke financijske kazne.

- Ono što bi trebalo razmotriti za narednu pedagošku godinu je to ho e li se u akove ke vrti e prvenstveno upisivati djeca s podru ja Grada akovca i uop e ne prihva ati djeca iz vanjskih op ina, ili i i u gradnju novog vrti a u kojemu bi trebalo biti minimalno mjesta za pet odgojnih skupina, što iziskuje i velika financijska sredstva, kazala je ravnateljica Patar ec. O cijeloj temi na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE e pla e i ve a ulaganja u razvoj mogu donijeti sretnijega hrvatskog ovjeka. Jer, ako je za današnje vrijeme novac jednako sve, onda bi barem oni koji rade, a njihov poslodavac zara uje profit, trebali dobiti puno više od sadašnje prosje ne me imurske i hrvatske pla e. Samo takvo razmišljanje može pove ati brojku koje se svi drže kao pijan plota, BDP koji nikako da iz minusa krene prema plusu. tak vom okruženju , u kojem je zbog ''zapadnja kog mentaliteta“u kojem se sve vrti oko posla i novca sve manje vremena za svakodnevno druženje, prijatelje, izlaske, širu, ali, na žalost, i onu najužu obitelj, teško je vidjeti optimizam u danima i mjesecima, te novoj godini koja je pred vratima. e utim, upravo te male životne radosti bez kojih ne može zamisliti svakodnevni život, posebice u našem kraju u kojem se ''svi poznajemo“, u ovim vremenima zapravo jedino su svjetlo nade u bolju budu nost. Upravo to što je Zapad izgubio mi ne bismo smjeli, kako bi, bez obzira na sve što nas pritiš e, prebrodili ipak nekako lakše i u budu nost gledali s kakvim-takvim optimizmom. Neka nam se te želje ostvare u novoj godini!

U

M

Nagra eni izvoznik iz ehovca Dobitnik Zlatne plakete za male tvrtke HGK-a, Županijske komore akovec, jest Josip Blažeka iz ehovca, odnosno njegova tvrtka “Modelarija Blažeka”.

Tvrtka “Modelarija Blažeka” obiteljska je tvrtka, a Josip Blažeka donio je znanje iz Slovenije, gdje je prije radio, a kad se vratio, odlu io je osnovati tvrtku. - Imamo stalne kupce kako u zemlji, tako u europskim zemljama, što zna i i me usobno povjerenje stjecano kroz niz godina. U ovom trenutku izvozimo oko pedeset posto svojih proizvoda poznatim kupcima, a isto toliko radimo i za doma e tržište. U modelariji r a de ljudi svih profila i znanja , no važno je iskustvo. Tehnologije se isto tako brzo razvijaju, uskoro stižu i 3D printeri koji bi nam trebali olakšati u nekim segmentima, no to je budu nost koja tek stiže. Razgovor s poduzetnikom pro itajte na str. 7.

O

d za sada nepoznatog uzro nika epidemije, zbog kojeg je oboljelo etrdesetak šti enika, a koja se po etkom mjeseca prosinca dogodila u Domu za psihi ke bolesne odrasle osobe u Orehovici, umrle su kako saznajemo ne tri, kako je objavljeno u jednom mediju, nego ak etiri osobe. Kako je ve ranije potvr eno, u akove koj Bolnici, gdje su bile na lije enju, umrle su dvije osobe, a jedna u Domu.

Nismo mogli dobiti potvrdu za etvrtu umrlu osobu, što nam je dojavljeno u našu redakciju, jer kad smo zaklju ivali ovaj broj nitko se na dostupne brojeve tele ona u Domu nije javljao. Svi drugi zaraženi za sad nepoznatim virusom u me uvremenu su, na sre u, prizdravili.

U pitanju je najteža epidemija koja se u posljednjih tridesetak godina dogodila u našem kraju, ali Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije u javnosti se oglasio, kao i u nekim drugim lakšim slu ajevima, tek kad su mediji dobili dojave o tome da se ''doga a nešto strašno'', odnosno kada su ljudi po eli umirati.

etrdesetak oboljelih Prema onome što je izjavila šefica Zavoda za javno zdravstvo Marina Payerl - Pal za medije, u pitanju je bila zasigurno najteža situacija za epidemiologe u modernoj povijesti me imurskog zdravstva, jer je u Domu od 171 osobe oboljela ak jedna etvrtina, tj. etrdesetak osoba. Teže je

Krivolov je u našem kraju ponovno uzeo maha, a rezultati su zastrašuju i. ak deset srna svih dobi stradalo je od krivolovaca u teškim mukama u zadnjih nekoliko dana. U razdoblju od 6. do 20. prosinca, u poljskom predjelu zvanom “Požarine” u blizini Palovca, nepoznati po initelj postavio je više komada ži anih zamki, u koje se uhvatilo osam srna, koje su uginule. Policija traga za po initeljem.

U petak 20. prosinca policijski službenici Policijske postaje Prelog u poljskom predjelu zvanom “Mo vare”, nedaleko od Domašinca, zatekli su dvije muške osobe , a kod jednog od njih, 22-godišnjaka iz Domašinca, prona en je kuhinjski nož s tragovima crvene boje nalik na krv, dok je na odje i imao mrlje crvene boje. Na žalost, i ovaj put ova tužna pri a vodi prema obližnjem romskom naselju Piškorovec. Više na str. 8.

Šti en nepoz Teže je oboljelo dvanaest osoba, a kod jedanaest je ustanovljena dijagnoza upale plu a. Na žalost, kod umrlih osoba uzro nik epidemije postao je fatalan jer im je zbog drugih težih bolesti bio oslabljen imunološki sustav oboljelo 12 osoba, a kod 11 je ustanovljena dijagnoza upale plu a. Na žalost, kod umrlih osoba uzro nik epidemije postao je atalan, jer im je zbog drugih težih bolesti bio oslabljen imunološki sustav.

S obzirom na to da je u pitanju bio epidemiološki težak slu aj, koji do sad nije bio zabilježen, antibiotike su primili neoboljeli šti enici, ali i svi djelatnici Doma.

Još se ne zna uzro nik Kako kaže Payerl - Pal, sumnja se da je u pitanju Mycoplasmu pneumoniae, koji ina e kod osoba izaziva minimalne zdravstvene poteško e, odnosno nije virulentan, tj. škodljiv ili štetan za zdravlje, i ve ina zdravih ljudi ga preboli, a da istinski ne oboli. Me utim, kod osoba kojima je oslabljen imunološki sustav

VARAŽDINSKI biskup monsinjor Josip Mrzljak održao je tradicionalni bo oštro odgovorio saborskom zastupniku, don Grubiši u

Zar bi sve enici trebali sa sobo fiskalnu blagajnu kad skupljaju - Vele asni Ivan Grubiši 75 godina dobro je živio od Crkve, živio je i radio za Crkvu i uvijek je mogao predlagati svoje želje, razmišljanja ili planove. No, nikada to nije inio...

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Masakr nad srnama u šumama kraj Palovca i Domašinca

EPIDEMIJA u Domu za psihi ki bo

Pred boži ne i novogodišnje blagdane varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak družio se s novinarima, te je odgovarao na brojna novinarska pitanja.

Crkva i porezi Jedno od biskupu Mrzljaku upu enih pitanja bilo je kako tuma iti da se saborski zastupnik i sve enik don Ivan Grubiši zauzima da Crkva pla a porez te da se katoli ki vjeronauk iz škola vrati u okrilje Crkve.

- Vidite, vele asni Ivan Grubiši je 75 godina dobro živio od Crkve, živio je i radio za Crkvu i uvijek je mogao predlagati svoje želje, razmišljanja ili planove. No, nikada to nije inio. Ne znam što ga je potaknulo na bavljenje politikom i da se sada s raznoraznim politi arima, raznih opcija i suprotnosti, zalaže kao za boljitak vjernika i Cr-

kve, dajte molim... Hrvatska katoli ka crkva ima jasne ugovore sa Svetom Stolicom i Vatikanom, kao što to ima i Republika Hrvatska i svi se ugovori manje-više poštuju.

Crkva državi ništa ne duguje, dok obratno država duguje mnoge nekretnine i ima problema. Crkva pla a sve poreze na ono što kupi. Kako bi to po Grubiši u Crkva pla ala PDV od milostinje, da osoba koja sakuplja milostinje sa sobom nosi fiskalnu blagajnu?

Ili kada je sprovod koji stoji, na primjer, 300 kuna, kakav porez da platimo? 300 kuna + PDV? Ako država nešto poduzme, mi emo poštovati kao i sve do sada, naglasio je bisup Mrzljak.

Dvojica mladih sve enika napustila službu Odgovaraju i na novinarska pitanja, biskup Mrzljak je rekao kako je ovu godinu ozna ila proslava 500. obljetnice štovanja Presvete krvi u

Biskup Josip Mrzljak: - Crkva državi ništa ne duguje, dok obratno država duguje mnoge nekretnine

Ludbregu, te mnogi drugi susreti sve enika i laika u Godini vjere. - Radosni smo što smo kao mjesna crkva dobili petoricu mladomisnika, ali smo žalosni što su službu u mjesnoj Crkvi napustila dvojica mladih sve enika, koji su odlu ili svoju sre u i zadovoljstvo potražili u drugim crkvama. Isto tako nismo sretni i radosni što se pripreme za izgradnju doma Biskupijskog Caritasa stalno otežu, a znamo koliko je Caritas potreban i kako dobro radi. Biskup je govorio i o pripremama za tre u izvan-

27. prosinca 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

olesne odrasle osobe u Orehovici skrivana je od javnosti punih dvadesetak dana

nici umirali od znatog virusa U pitanju je bila najteža situacija za epidemiologe u modernoj povijesti me imurskog zdravstva, jer je u Domu od 171 osobe oboljela ak jedna etvrtina, tj. ak etrdesetak osoba, kod dvanaest je ustanovljena teža klini ka slika, a za etiri je ishod, na žalost, bio smrtonosno fatalan može se razviti infekcija koja je sli na gripi. S obzirom na to da je ve ina šti enika boravila u zatvorenom prostoru i da su mnogi bez obzira na obavljeno cijepljenje slabijeg zdravlja,

Sumnja se da je u pitanju Mycoplasmu pneumoniae, koji ina e ne bi trebao biti toliko opasan oži ni susret s novinarima i

om nositi u milostinju?

rednu Biskupsku sinodu, koja e raditi i na pitanjima i prijedlozima mjesnih biskupija, pa tako i Varaždinske biskupije.

Biskup Mrzljak rekao je kako novinari koji pišu o mjesnoj crkvi i župama rade to dobro i korektno, s dobrim nakanama, te im je na tom zahvalio i estitao nadolaze e blagdane.

- Žalosni smo što su službu u mjesnoj Crkvi napustila dvojica mladih sve enika

3

sumnja se da je taj virus donio veliku epidemiju. Me utim, i to su za sad samo pretpostavke, jer se još uvijek ekaju rezultati analize iz Zagreba.

Teorije zavjere Situacija je u me uvremenu stabilizirana, svi oboljeli, osim onih za koje je oboljenje bilo, na žalost, po život fatalno, u me uvremenu su prizdravili, dok novih oboljenja, sre om, nema. Jedino su još uvijek ograni eni posjeti u Domu, na na in da su oni dopušteni, ali samo u ulaznom dijelu zgrade.

Korisnici tako er ove blagdane bez ograni enja mogu provoditi i sa svojim obiteljima.

Ina e, upravo se cijepljenje protiv gripe ovih dana spominje u javnosti kao mogu i uzro nik zaraze, dok to, naravno, iz Zavoda energi no opovrgavaju i kažu da su upravo virus gripe i legionela isklju eni kao uzro nici epidemije. Štoviše, cijepljenje protiv gripe isti u kao jedan od vidova skrbi za šti enike Doma u Orehovici.

Teorije zavjere o kojima se puno piše i govori u medijima, posebice kad je cijepljenje u pitanju, zasigurno u ovakvim slu ajevima teških situacija uvijek mogu pasti na plodno tlo. Posebice kad nema pravovremenih i to nih informacija u javnosti od mjerodavnih institucija, a Zavod bi zasigurno takve informacije upravo zbog smirivanja javnosti trebao uputiti na vrijeme, jer epidemija koja se dogodila zasigurno nije situacija koja bi se trebala ''skrivati'' od javnosti. ®

SAMO DRUŽENJE ILI… Radimir a i stigao na druženje vi enijih me imurskih HNS-ovaca u Golf Donji Vidovec

Vezano uz referendum - Varaždinu i akovcu nema se što estitati Odgovaraju i na pitanje kako tuma i rezultate referenduma provedenog 1. prosinca 2013., biskup je odgovorio kako je najvažnije da je referendum uspio i da su dvije tre ine ljudi rekle što misle o braku kao zajednici muškarca i žene. - Crkva se nije zauzimala da se bude protiv nekoga i ne ega, nego da se brak de inira onako kako to pou ava crkveni nauk. Gledajte, ako sam ja glasovao ZA, to ne zna i da sam protiv nekoga, da sam netolerantan. Crkva se samo zauzima da je potrebno uvažiti sva mišljenja i poštivati razli ita mišljenja, pojasnio je biskup. Upitan kako je zadovoljan rezultatima referenduma u Varaždinskoj biskupiji, biskup je odgovorio kako je važno da je ve ina bila ZA, a to što su gradovi Varaždin i akovec bili protiv ne zna i da im na tome treba estitati, kao što su to inili pojedini politi ari i novinari.

Tko je pravi šef me imurskom HNS-u: a i ili Pusi ?

PR Radimira a i a i dalje ne miruje. Iako prema dostupnim informacijama aktualni zatvorenik pulskog zatvora ima sve manje podrške u središnjici stranke, koju je suvereno preuzela na predsjedni koj poziciji Vesna Pusi , i nakon dužeg vremena rejting stranke podigla na više od 5 posto, s tendencijom daljnjeg rasta, o ito treba, kad god je mogu e, stvoriti medijsku pozornost da je a i ''politi ki živ''. a i s pozicije ''šefa HNS-ovaca sjevera“, od kojih su mnogi zahvaljuju i njemu i njegovim najvjernijim suradnicima nakon izbora stigli i na dobro pla ene dužnosni ke pozicije, izgleda da se ne miri tako lako s odlaskom iz visoke politike.

Naravno, kad odsluži zatvorsku kaznu.

Poznato je tako da je a i slobodne vikende izlaska iz zatvora ve iskoristio i za okupljanje njemu bliskih HNS-ovaca iz Me imurske županije, a sada je on bio gost na boži nom susretu vi enijih me imurskih lanova stranke u hotelu ''Golf'' u Donjem Vidovcu. U posebnom dijelu hotela u lova koj sobi okupilo se dvadesetak HNS-ovaca, a doma in je bio ogranak HNS-a Donja Dubrava.

Rado vi en gost - Nije u pitanju ništa drugo nego tradicionalno blagdansko druženje. Ništa drugo, kažu svi od reda me imurski HNS-ovci.

Isto nam je rekao i nedavno potvr eni predsjednik županijske organizacije HNS-a i župan Matija Posavec, koji je ina e u posljednje vrijeme vidljivo u ''nebranom grož u“, jer od predsjednice Vesne Pusi o ekuje lojalnost i podršku, dok se Radimir a i o ito ne miri da bi mogao ostati bez podrške me imurskog HNS-a.

- Radilo se o strana kom druženju, u organizaciji podružnice HNS-a Donja Dubrava. To su zapravo sastanci koji se organiziraju krajem godine i na kojima nema razgovora o politici i politi koj budu nosti, ve jedno isto ugodno prijateljsko predblagdansko druženje. Na ve eri se pojavio i Radimir a i , ime je dijelu javnosti to ''predblagdansko prijateljsko druženje'' shva eno kao tajni i konspirativni sastanak, no Matija Posavec tvrdi da nije bilo apsolutno nikakvih razloga da bi se na to moglo i pomisliti. Za naše novine je rekao: - Gospodin a i u svojim slobodnim danima može razgovarati s kim želi i biti gdje želi. Isto tako u Me imurju ima ljudi u HNS-u koji su dio vremena na kraju godine htjeli provesti s njim. To, dakle, nema bilo kakve veze o možebitnim odlukama, jer su naš smjer i aktivnosti potpuno jasni i otvoreni te nema mjesta nikakvim insinuacijama.

O tomu pak jesu li se ovom druženju odazvali svi ''glavni''

Radimira a i a, mršavijeg nego ikad, u Donjem Vidovcu do ekao je predsjednik HNS-a Donje Dubrave Vladimir ituš, u društvu Dražena Žvorca me imurski HNS-ovci, Posavec je kazao da iskreno ne zna tko je sve dobio poziv, ali, prema licima koja su tamo vi ena, velika ve ina bila je na tom skupu.

Tko je sve bio u Donjem Vidovcu U lova koj sobi hotela ''Golf'' u me imurskom selu Donjem Vidovcu u ponedjeljak se okupilo zanimljivo društvo. Jedan za drugim stizali su HNS-ovi na elnici iz cijelog Me imurja, saborski zastupnik HNS-a Dragutin Glavina, zamjenica župana Sandra Herman... A onda je, oko 19.45 sati, stigao i glavni gost - Radimir a i . Mršaviji nego ikad, ušetao je u predvorje hotela i popeo se na prvi kat, u lova ku sobu, u kojoj su bila pripremljena mjesta za 24 osobe. - O emu emo razgovarati? Nemam pojma. Dobio sam SMS poruku od Sandre Herman (kao što je poznato, ona je jedna od a-

i evih najbliskijih prijateljica, op. r.) da do em na predblagdansko druženje. I eto me, rekao nam je, neslužbeno, jedan od HNS-ovih najdugovje nijih na elnika.

- Želje su jedno, a mogu nosti drugo. Ne znam koliko je realno da preuzme fotelju Vesne Pusi , kaže jedan od lokalnih elnika stranke. Na neobi nom druženju u lova koj sobi bili su i op inski na elnici Orehovice i Selnice Franjo Bukal i Ervin Vi evi , direktorica HEP-ove tvrtke ''Odmor i rekreacija'' Karolina Juzbaši , savjetnik u Ministarstvu gospodarstva Marijan Varga, Sonja Ivoš, bivša tajnica a i eva kabineta u vrijeme dok je bio potpredsjednik Vlade, koja je prije nekoliko tjedana, pomalo neo ekivano, izabrana za predsjednicu HNS-a Grada Preloga. Na kraju, oko 20.30 sati, stigao je i Matija Posavec, prenio je dio atmosfere Ve ernji list. (so, r)

Aktualno

4

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DJE JI VRTI AKOVEC zbog nove zakonske regulative ima probleme s viškom djece

Bez mjesta bi moglo ostati stotinu djece iz drugih op ina PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Dugi niz godina roditelji s podru ja akovca nisu znali što su to liste ekanja za jaslice i vrti . No sada se situacija promijenila. U ovom trenutku petnaest djece jasli ke dobi je na ekanju na mjesto za jaslice, a ak 132 djece koja borave u vrti u je “prekobrojno”, iznad važe ih normativa propisanih 2008. godine. Postavlja se pitanje što e s “prekobrojnima” biti idu e godine, budu i da svim vrti ima u Hrvatskoj, pa tako i akove kima, koji se ne budu držali tih normativa po zakonu prijete visoke inancijske kazne. Ho e li vrti i radije ostavljati djecu na listama ekanja da bi izbjegli pla anje visokih kazni, jer preko no i izgraditi nove vrti ke kapacitete i da gospodarska kriza nije ovako duboka - nemogu e je.

Trenuta no dje je vrti e u sklopu Dje jeg vrti a akovec polazi ukupno 980 djece u 44 odgojne skupine. Prije nekoliko godina pri a je bila druga ija. Dje jem vrti u, koji je tada još bio ustanova pod nazivom “Dje ji centar akovec”, nedostajalo je djece za popunjavanje kapaciteta.

Me utim, sada to više nije tako. Što se u me uvremenu dogodilo, pitali smo Gordanu Patar ec, ravnateljicu Dje jeg vrti a akovec.

- U cijelom tom problemu s ‘viškom’ djece, klju na je 2008. godina, kada su doneseni novi pedagoški standardi kojima je odre en broj djece koji može biti u pojedinim

dobnim skupinama u jaslicama, odnosno u vrti u. Ti novi pedagoški standardi, kojima je smanjen broj djece u skupinama, trebali su se ispoštovati do 31. prosinca 2011. godine.

To zna i da su se vrti i do te godine morali po broju djece u skupinama uskladiti s novim pedagoškim standardom koji propisuje država.

Budu i da se gotovo 90 posto vrti a u Hrvatskoj nije moglo uskladiti s tim standardima, 2010. godine donesene su izmjene državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, kojima je izvršenje prolongirano do 31. prosinca 2013. godine, odnosno do kraja ove pedagoške godine.

Novost donose izmjene i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koje su stupile na snagu 30. srpnja ove godine, kojima su utvr ene kaznene odredbe,

Samo u podru nom odjelu “Masla ak” u Martanama broj djece se u roku od tri godine pove ao za više od sto posto, jer je taj kvart u me uvremenu naselilo puno mladih obitelji, zbog ega je tamošnji vrti postao pretijesan.

koje su inancijski velike kako za ustanove, tako i za ravnatelje dje jih vrti a. Ako se Dje ji vrti ne pridržava državnoga

Gordana Patar ec, ravnateljica Dje jeg vrti a akovec: - Ono što bi trebalo razmotriti za narednu pedagošku godinu jest to ho e li se u akove ke vrti e prvenstveno upisivati djeca s podru ja Grada akovca i uop e ne prihva ati djeca iz vanjskih op ina, ili i i u gradnju novog vrti a

pedagoškog standarda, može biti kažnjen iznosom od 10 do 15 tisu a kuna, a sam poslodavac (ravnatelj) nov anom kaznom od 5 do 8 tisu a kuna.

Ravnateljica Gordana Patar ec kazala je da je na sve te novine, uklju uju i i kaznene odredbe, upozorila i elne ljude u Gradu, jer je Grad akovec osniva Dje jeg vrti a akovec. U prilog tome izradila je analizu broja djece po svakom podru nom odjelu, da se vidi višak djece u odnosu na propisani pedagoški standard.

Dje ji vrti akovec morao se podijeliti na dvije ustanove još 2008. godine Ono što se odmah 2008. godine moralo u initi, kada je donesen novi pedagoški

standard, a nije u injeno, podjela je Dje jeg vrti a na dvije ustanove. Naime, državnim pedagoškim standardom iz te godine propisano je da dje ji vrti može biti s podru nim odjelima maksimalne veli ine do 600 djece, tj. da ima 30 odgojnih skupina, dok je optimalni broj od 340 do 400

Lista ekanja i za jaslice Velik interes za boravak djecu u jaslicama, zbog ega postoji i lista ekanja, u odnosu na uvanje u druga ijim aranžmanima Gordana Patar ec tuma i i cijenom za smještaj djece u jaslicama, koja je za roditelje vrlo konkurentna. - Roditelji ne samo da imaju povjerenje u

Jesu li debele krave daleko?

S

je ate li se onih biblijskih sedam debelih i sedam mršavih krava. Radi se o slikovitom izrazu za sedam godina blagostanja i sedam godina krize. E, pa mi se sada nalazimo u razdoblju mršavih krava. I to ve šestu godinu. Kriza nam je ve strahovito dojadila, kao što ljudima obi no sve nakon izvjesnog vremena dojadi, pa onda nastoje u initi sve da to promijene. Mnogo smo se promijenili u razdoblju mršavih krava.

Promijenili smo svoje navike i pogled na svijet. rije svega postali smo manje rastrošni, promišljeniji i prgaviji kupci. Shvatili smo težinu zamke izdašnih bankarskih kredita i ropstva u koje smo zapali. ko smo pred blagdane i malo dodali gas u potrošnji, to je samo zato što se nerado odri emo obilja na blagdanskom stolu. Ali, što se ti e poklona, tu smo sasvim prakti ni, tek toli-

P

A

ko da smo jedni drugima dali do znanja da mislimo jedni na druge. i smo uperili na godinu koja ve gura nos kroz naša vrata. Od nje najviše želimo više posla i sigurnosti. Sigurnost je veoma dobila na cijeni. Neka kaplja malo, samo da kaplje. Ništa udno, na cijeni je uvijek ono što je rje e i manje dostupno. prigodnim polit i k im zdravicama pred blagdane prevladavalo je upravo to zazivanje investicija. Otvaranje investicijske perspektive svima bi dalo novu nadu, i onima koji moraju obe avati nove razvojne procese i ljudima kojima je zaista dosta toga da stvari tonu sve dublje. vijek razmišljam o tome nismo li se previše srodili s tom krizom, prigrlili na in života da ništa ne valja, da je sve krivo i da se ništa ne može poduzeti da bude bolje. Kao da u takvom stilu života nalazimo si-

O U

U

gurnost i najbolje se snalazimo u kriznom modelu života, pa nam se i ne da iza i iz toga mentalnog sklopa. Mnogi misle da se lako nau iti na bolje, a opet okružena sam tolikim ljudima koji kao da uživaju u tome koliko im je teško. To su živi hodaju i mu enici koji okolinu mu e pri ama svojih neda a i teško a. Ljudi mu enike sažalijevaju, ali ih u biti ne vole. Vole uti njihove pri e samo kako bi uživali u tome da oni nisu zahva eni tom mukom.

Ali mu enike nakon odre enog vremena izbjegavaju ili naprosto ignoriraju. u je dio tajne zašto gra ani i bira i više vole one koji obe avaju, koji siju nadu, pa ak i one koji im gule le a, a pri tome ih uvjeravaju da je to zato da bi im ve sutra bilo bolje. ad se osvrnemo u godinu unazad, zato je bivši župan Ivica Perho izgubio izbore.

Ljudima je drag, nemaju ništa protiv njega, ali nije isijavao oko

T

K

sebe onu nadu i optimizam koju ljudi žele uti. Previše puta u svojim javnim istupima ponovio je da ne želi kukati i da ne traži alibi. Publika je to shvatila kao znak slabosti i neodlu nosti.

Od onih koji ih vode traže odlu nost, odrješitost, ni prizvuk ikakve slabosti. No i snagu i odrješitost treba dozirati, jer u protivnom to publika doživi kao pretjeranu agresivnost i bahatost. druge strane, u Me imurju, koje je po svojoj prirodi sjevernja ki distancirano i samozatajno, svatko tko ima vrlinu blagoglagoljivosti ve je velik u o ima svojih gra ana. Me utim, i u toj blagoglagoljivosti koju je drago uti me imurskom prosje nom uhu krije se zamka. Ako tu blagoglagoljivost ne prati sadržaj, ona se nakon odre enog vremena izliže, postane isprazna. Ljudi se zasite i te vrline i po u u potragu za novom.

S

djece, odnosno od 17 do 20 odgojnih skupina. Dje ji vrti akovec kao ustanova trenutno ima 44 odgojne skupine i ukupno 980 djece. * Kako je došlo do tako velikog pove anja djece, budu i da je Dje ji vrti godinama kuburio s popunjavanjem kapaciteta?

- Samo u podru nom odjelu ‘Masla ak’ u Martanama broj djece se u roku od tri godine pove ao za više od sto posto. Tako je 2010./2011. u tom vrti u bilo upisano 50 djece u 3 odgojne skupine, da bi ih danas imali 112 u 5 odgojnih skupina. Martane su u me uvremenu postale novi kvart s puno mladih obitelji, zbog toga je tamošnji vrti ‘Masla ak’ postao pretijesan.

Zbog pove anja broja skupina, izgubili smo i dvoranu gdje su se s djecom provodile tjelesne aktivnosti, te aktivnosti za poticanje senzo-motori kog razvoja, pogotovo kod djece s teško ama u razvoju.

Dok je s druge strane gradski kvart oko vrti a Cipelica ‘ostario’ i tamo se upisuje manji broj djece. Zbog toga u tom

nas i ono što dijete u našim jaslicama dobiva, vezano uz njegu, odgoj, prehranu i sigurnost boravka, nego je tu i povoljna cijena koja za roditelje za 10-satni boravak iznosi 750 kuna. Po toj cijeni oni ne mogu na i uslugu uvanja djeteta u privatnom aranžmanu.

POGLED ODOZDO

N

itko pojedina no u sebi ne nosi sve te vrline koje ljudi traže u liku svoga pretpostavljenog vo e komu daju povjerenje na odre eno vrijeme. Teško da u današnje vrijeme jedna osoba i može izvu i iz krize. Trebalo bi za taj poduhvat više dobrih pastira koji bi utovili naše mršave krave. ednog s vizijom prijašnjeg župana Josipa Posavca koji je udario temelje Centru znanja u bivšoj vojarni. Jednoga odlu nog poput nekadašnjeg župana Branka Leva i a koji je odli no znao presje i. Svakako u tom timu ima mjesta za osobine sadašnjeg župana Matije Posavca kojem nema premca u retorici i podizanju atmosfere. Kao što je rekla moja frizerka: da je on njezin izbor jer tako lijepo govori. U tom prototipu poželjnog vo e ima mjesta i za bivšeg župana Ivicu Perho a, koji je imao izraziti smisao za realnost, ali mu je nedostajala sklonost riziku.

J

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Ako se vratimo još dalje u prošlost, tada se prisje amo i župana Ramuš aka, za kojega smo znali re i ‘Ramuš ak i bager’, što je bila sintagma za brojna gradilišta u njegovo vrijeme po Me imurju. Ali u demokraciji nije mogu e sve te prednosti ovih li nosti spojiti u jednu. Tako da se iz izbornog ciklusa u ciklus na kolima vlasti vozi tek jedna po jedna od spomenutih poželjnih osobina.

27. prosinca 2013.

Zašto se onima s BMW-ima i mercedesima tolerira nepla anje vrti a, dok se druge izbacuje van Javila nam se o ajna majka iz akovca koja traži rješenje za smještaj svoje djece u nekom od vrti a, jer su joj djeca izba ena iz jednoga privatnog vrti a zbog kašnjenja pla anja (gubitak posla). Kaže da ne zna kome se obratiti, a do 2. sije nja mora prona i rješenje, jer sada je pronašla posao i ne može djecu ostaviti nigdje drugdje nego u vrti u.

Evo što nam piše o ajna majka: - Po ne znam više koji put zbog 1.100 kn duga klince su ispisali iz jednoga privatnog vrti a u akovcu. Vrhunac svega je bio u studenom, kada smo imali rok za pla anje manji od 24 sata ili bi nam opet raskinuli ugovor, tada smo uspjeli platiti na vrijeme i klinci su ostali upisani u najbliži nam vrti , u koji su adaptirani i imaju tamo prijatelje. objektu ima najviše djece iz vanjskih op ina. I oni su ga prakti ki popunili.

Pitanje je dogovora s osniva em ho e li se više upisivati djeca iz vanjskih op ina, jer ih trenutno imamo sto, i prakti ki se taj broj poklapa s brojem onih koji su prekobrojni po novim važe im pedagoškim standardima. Radi se o djeci iji roditelji dolaze na posao u akovec i prakti no im je usput ostaviti djecu u vrti u. Osim toga, u sklopu Dje jeg vrti a akovec djeluje i podru ni odjel ‘Krijesnice’, koji radi do 22 sata i namijenjen je roditeljima koji rade u smjenama. Mnogi roditelji koji rade u smjenama svoju djecu dovoze u ovaj vrti , jer se ta usluga ne nudi u njihovim op inama. Zbog toga i druge op ine su inanciraju program boravka djece u ovom akove kom vrti u.

U akove ke vrti e samo djeca s podru ja Grada akovca? * Što sada predlažete osniva u, radi uskla enja sa Zakonom?

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Najteže mi je zbog starijega jer taj vrti poha a ve tre u godinu! Iz vrti a nisu imali razumijevanja zato što sam ja bila bez ‘normalnog’ posla ( itaj: konobarila i ne dobivala pla u na vrijeme ili je uop e ne dobivala) i redovnih primanja.

Sada kada kona no imam normalan posao nemam kamo s djecom. Molim vas ako netko zna kome se obratiti, ako ima neka dobra duša da mi nekako pomogne kuda sada s djecom, jer mi godišnji završava 2. sije nja. Bez auta smo, zima tek po inje, a gospoda koja u isti taj vrti s BMW-ima i mercedesima dovoze svoju djecu, a ne pla aju redovito, njih se ne ispisuje iz vrti a zbog dugova. Toliko o poštenoj državi i privatnim vrti ima koje Grad su inancira, a nitko ne kontrolira njihovo poslovanje.

- Osniva mora odlu iti što e. Pravilnik o uvjetima i na inu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u Dje ji vrti akovec donesen je još 2011. godine.

Ono što bi trebalo razmotriti za narednu pedagošku godinu je to ho e li se u akove ke vrti e prvenstveno upisivati djeca s podru ja Grada akovca i uop e ne prihva ati djeca iz vanjskih op ina, ili i i u gradnju novog vrti a u kojemu bi trebalo biti minimalno mjesta za pet odgojnih skupina, što iziskuje i velika inancijska sredstva.

Ho e li pak se što mijenjati u upisnoj politici u vrti , bit e jasno ve u svibnju idu e godine, kada e se po prijavama znati koliko roditelja želi upisati djecu u vrti e u akovcu.

Bude li interes prevelik u odnosu na kapacitete i zakonsku regulativu, vrti u ne e preostati ništa drugo nego da jedan od glavnih kriterija za smještaj djece u vrti e bude zaposlenost oba roditelja. Naime, upravo takvima je najteže, jer nemaju kome ostaviti svoje dijete.

USKORO KRE E EKSPLOATACIJA bušotine Zebanec-3 kod Sitnica

Bogato ležište plina, još se ne zna koliko novca ide u prora un Grada M. Središ e - U skladu s najboljom svjetskom praksom, obavili smo stimulaciju plinskog ležišta na dubini od 2500 metara, nakon ega slijede novi radovi, daljnja istraživanja i proizvodnja plina kroz dulje vrijeme na ovim prostorima, kažu u INA-i Zagreb Dvadesetak dana na bušotini Zebanec-3 kod naselja Sitnice u blizini Murskog Središ a radnici INA-e Zagreb i njezini kooperanti obavljali su tre u fazu poslova na ispitivanju plinskog ležišta. Radovi su okon ani ovu subotu, nakon ega e neko vrijeme bušotina ponovno mirovati, da bi se negdje u prolje e ili ljeto idu e godine radovi nastavili.

Protekla etiri dana kod bušotine gori velika buktinja, koja je potvrda da je ležište plina vrlo bogato te da e u skorijoj budu nosti ovdje biti veliko crpilište plina, koji e nadopuniti bogate rezerve doma eg plina u Hrvatskoj.

- Na lokaciji postoje e bušotine Zebanec-3, u neposrednoj blizini sela Sitnice u Me imurskoj županiji, krajem prošle godine zapo eli smo s remontnim radovima u svrhu pripreme bušotine za stimulacijske radove. U kolovozu 2013. godine ugra ena je oprema neophodna za stimulaciju ležišta te smo tijekom prosinca, u skladu s najboljom svjetskom praksom, obavili stimulaciju plinskog ležišta na dubini 2500 metara, nakon ega slijedi poststimulacijsko ispitivanje te interpretacija dobivenih podataka.

Primarni cilj ovakvih radova je poboljšanje rezervoarskih svojstava ležišta plina, a pozitivan ishod otvorit e mogu nost daljnjih istraživanja na širem podru ju Murskog Središ a, te u kona nici i proizvodnju plina kroz dulje vrijeme na ovim prostorima, rekli su nam u Sektoru korporativnih komunikacija INA-e Zagreb.

- Ovdje je duša bušotine, tu plin izlazi iz velikih dubina na površinu i jako je kvalitetan, kaže Antonio Mateši , voditelj radova na bušotini

Novac od koncesije Radnici na bušotini i radilištu ne smiju iznositi to ne podatke o koli inama plina i drugih plinova i sirovina, ali kažu kako je rije o vrlo bogatom nalazištu visoko kvalitetnoga zemnog plina i da e do eksploatacije do i uskoro, jer na ovoj bušotini radovi su zapo eli prije trideset godina, a to je razdoblje kada se ležište plina dovoljno uravnoteži i spremno je za

ra ani op ine Selnica i drugih u našem kraju nikako da do ekaju plinsku rentu koja bi zapo ela stizati eksploatacijom nalazišta plina u podzemlju Me imurja. INA i MOL obe avaju da e uskoro uspostaviti sustav, a to zna i da e možda ve za godinu ili dvije po eti stizati plinska renta od koje svi o ekuju velike koristi. Ipak se ini da su nadanja gra ana prevelika i da se nekriti ki razmišlja o zna ajnim iznosima. enta je nedavno pove ana s 3,6 na 5 posto. Od

R

tog iznosa, sukladno Uredbi o naknadi za eksploataciju na kopnenom podru ju, 1 posto je otišlo županijama, 2,5 posto op inama na ijem se podru ju vrši eksploatacija nafte ili plina, a ostatak (1,5 posto) naknade ostao je u prora unu države. ako e u praksi biti prema novom Zakonu o rudarstvu, teško je re i, tim više što mu stru na javnost pronalazi niz zamjerki. Naime, u nacrtu tog Zakona bio je stavak da bi Vlada godišnje odre ivala visinu rente, a to zna i da ni jed-

K

na kompanija ne bi znala što je dugoro no eka. U Europi je prosje na visina naftne rente od 10 do 12,5 posto. isina koncesije, odnosno rudne rente sad je ve a nego što je bila ranije, a zakonom i provedbenim pravilnicima ure ena je raspodjela rente izme u države i lokalne, odnosno regionalne samouprave. No za sada vrijedi da op ine dobivaju 2,5 posto. bog toga je Op ina Selnica podnijela zahtjev da joj se isplati rudna renta u iznosu

V

Z

va enje plina. Ovi poslovi samo stimuliraju ležište i zato se plin pušta na površinu da manje kvalitetniji dio izgori, a u ležište do e novi i kvalitetniji plin, kakav je spreman za puštanje u plinovod te daljnju obradu u kemijskoj proizvodnji mineralnih gnojiva ili za neku drugu uporabu, kaže zaposlenici, sigurni kako e uskoro kod Sitnica zapo eti postavljanje strojeva za va enje i transport plina u plinovod koji ve po-

Vatrogasac Patrik Vrbani vrlo dobro osje a snagu i vru inu plina koji gori

Ho e li plinska renta spasiti prora une?

G

5

od 12 posto, koliko je i europski prosjek i zakonska mogu nost. Ho e li se to uvažiti, teško je re i. rera unato u kunama, to izgleda ovako: godišnje bi op ina Selnica s obzirom na veli inu plinskog polja dobivala oko 200.000 kuna, a kad bi dobila svih 12 posto plinske rente, to bi iznosilo oko pola milijuna kuna godišnje. aleko je to od primjera podravske op ine Kalinovec, koja godišnje strpa u svoj prora un oko 7 milijuna od naftne rente. Zbog obilja

P

D

stoji kod Zebanca, Ma kovca i Mihovljana.

Ljudi naga aju tko e i koliko novca dobiti od koncesije, odnosno naknade za eksploataciju plina. U INA-i kažu kako je pravilo da novac dobiva jedinica lokalne samouprave na ijem se podru ju bušotina, odnosno crpilište nalazi.

U ovom primjeru na koncesiju mogu ra unati Grad Mursko Središ e i Op ina Selnica, a tko e je dobiti, možda i Grad i Op ina, znat e se kada postrojenja budu postavljana, na kojem dijelu zemljišta, a katastarska granica izme u Grada Mursko Središ e i Selnice vrlo je blizu. U INA-i kažu kako koncesije, odnosno naknade nisu više tako visoke kao u vrijeme kad su se otvarala plinska polja u Molvama, Kutini, ur evcu i drugim sredinama, ali još uvijek je to lijep novac, iji e iznos ovisiti i o koli ini izlaze eg plina. Mnogo toga ili gotovo sve moglo bi se znati ve 2014., a najkasnije 2015. godine. (Stjepan Mesari )

GLOBALNO I LOKALNO novca koji pritje e, gra ani u toj op ini ne pla aju poreze op ini i komunalne naknade, a svako dijete im se rodi dobiva 25.000 kuna. Op ina Molve, koju zovu Mali Kuvajt, zbog rente ima godišnji prora un od 23 milijuna kuna, a ona tako er je donijela odluku da za svako ro eno dijete isplati 20.000 kuna. aše me imurske op ine i gradovi ne e sigurno dobiti tako velike iznose, no mogu se tješiti da e novac od rente dobivati etrdesetak godina.

N

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2013.

ZIMA POVE AVA broj nezaposlenih u našem kraju – 7.843 osobe na burzi rada

I u Me imurju nezaposlenost najve i gospodarski problem Tijekom studenoga s evidencije Podru nog ureda akovec bile su zaposlene 392 osobe, što je porast zapošljavanja u odnosu na studeni prošle godine za 4,5 posto.

O

brtni ka komora Me imurja krajem studenoga okuplja 1.356 aktivnih obrtnika i 20 u privremenoj obustavi ili ukupno 1.376 obrtnika, što je za 98 obrtnika, odnosno 6,6% manje nego lani, stoji na po etku njihovoga redovnog godišnjeg izvješ a. Unato zna ajnom smanjenju broja obrta, broj radnika nešto je pove an, tako da je ukupan broj zaposlenih u obrtu zajedno s vlasnicima obrtni kih radnji iznosio 4.105.

Ono što posebno brine obrtnike u narednom razdoblju jest utjecaj novog Zakona o obrtu na postojanje i djelovanje Komore. - Bitnim smanjenjem prihoda od komorskog doprinosa bitno e se smanjiti i mogu nosti djelovanja, kazao je Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore, na kraju godine na Skupštini Obrtni ke komore, iznose i program rada za idu u godinu.

Jedan od najvažnijih permanentnih zadataka Komore je aktivno uklju ivanje u raspravu i donošenje zakonskih promjena, a zatim i pra enje primjena svih zakona koji se odnose na obrtništvo, njihovo provo enje u praksi i pra enje svih pozitivnih, a pogotovo negativnih efekata na poslovanje obrtništva. Temeljem tog pra enja Komora e reagirati na negativnosti koje e se u primjeni javiti.

Ve sada je na snazi zakon koji presudno utje e na obrtništvo, kao i obrtni ki komorski sustav. To je Zakon o obrtu koji je stupio na snagu 10. prosinca ove godine i kojim e obrtnici dobiti pove ane obveze i nelojalnu konkurenciju, a Komora znatno smanjeni priljev sredstava od komorskog doprinosa, ime se dovodi u pitanje njezino daljnje funkcioniranje.

Ukupno je tijekom studenoga iz evidencije nezaposlenih izašlo 628 osoba. Na temelju radnog odnosa zaposlene su 363 osobe, dok je 29 osoba zaposleno na temelju

nezaposlenih prijavljena je 781 nova osoba, a broj ulazaka u evidenciju smanjen je u odnosu na listopad za jedan posto. Najviše novoprijavljenih evidentiranih osoba

Krajem studenoga u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirane su 7.843 nezaposlene osobe, odnosno 153 osobe više nego prethodni mjesec

OBRTNICI nikad zabrinutiji do ekuju kraj godine, ali neka nova zakonska rješenja ipak im idu na ruku

Ukoliko izgube posao, kona no e imati pravo na naknadu za nezaposlene U Zakon o posredovanju pri zapošljavanju unesena je odredba prema kojoj e obrtnici koji se zatvaranjem obrta prijave na Zavod za zapošljavanje imati pravo na naknadu za nezaposlene, ali je isto tako uvedena i obveza pla anja doprinosa za nezaposlene U procesu dva zakona važna za obrtnike U procesu donošenja tako er su dva zakona izuzetno zna ajna i za poslovanje obrtnika. To su Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju.

Nakon što su sredinom ove godine donesene izmjene i dopune Zakona o radu, za po etak 2014. bilo je predvi eno donošenje novoga cjelovitog Zakona. Prema posljednjim informacijama, zbog neslaganja sindikata, Zakon e još na raspravu. Za poslodavce, zna i i obrtnike, posebno je osjetljivo pitanje otpremnina, koje se želi tim Zakonom riješiti na na in da se uvede novi doprinos za nekakav “fond za otpremnine”. To bi bio jedan potpuno novi namet, emu se treba oštro suprotstaviti. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju e još više zaoštriti starosnu dobnu granicu za odlazak u mirovinu, ali, kako sada stvari stoje, u primjenu bi trebao tek za 17 godina i upitna je uop e svrha njegovog donošenja toliko godina unaprijed.

Premalo koriste Internet Informacija, kvalitetna, vjerodostojna i pravovremena, jedna je od najvažnijih komponenti za u inkovito poslovanje i razvoj svakoga poslovnog subjekta. Tome se koliko je u njihovoj mo i prilago avaju i obrtnici. Iako je pojavom Interneta razmjena informacija postala izuzetno brza, jednostavna i jeftina, sa žaljenjem

drugih poslovnih aktivnosti stru nog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i drugih oblika uklju ivanja u procese rada. Tijekom studenoga u evidenciju

konstatiraju da obrtnici još uvijek premalo koriste prednosti ovog medija, odnosno mogu nosti da najaktualnije informacije iz svoje djelatnosti sumirano dobiju na jednom mjestu, odnosno mogu nosti da im stru na služba Obrtni ke komore Me imurske županije informacije iz njihove branše proslje uje putem elektronske pošte.

su te granice preniske, kao i da nije dobro što je za obveznost potrebno ispuniti tek jedan od navedenih uvjeta, a ne barem dva kumulativno. Osim promjene u na inu oporezivanja, taj prijelaz za obrtnike ima i drugu bitnu negativnu posljedicu, a to je što se na taj na in gubi suština obrtni kog poslovanja, vrednote koje obrtništvo krase oduvijek. To su prije svega jednostavnost, racionalnost i leksibilnost. Zbog svega toga treba ponovno tražiti promjene tih odredbi u smislu pove anja granice za obvezni prijelaz u sustav poreza na dobit, traženje kumulacije uvjeta, a možda najbolje da se te odredbe o obvezatnosti ukinu.

Unato zna ajnom smanjenju broja obrta, broj radnika je nešto pove an, tako da je ukupan broj zaposlenih u obrtu zajedno s vlasnicima obrtni kih radnji iznosio 4.105

U Zakon o posredovanju pri zapošljavanju unesena je odredba prema kojoj e obrtnici koji se zatvaranjem obrta prijave na Zavod za zapošljavanje imati pravo na naknadu za nezaposlene, ali je isto tako uvedena i obveza pla anja doprinosa za nezaposlene.

Obrtnici upozoravaju da je u podru ju poreznog zakonodavstva potrebno nastaviti aktivnosti u smjeru snižavanja poreznih optere enja obrtnika i njihovoga neravnopravnog položaja u odnosu na druge gospodarske subjekte.

Probleme obrtnicima, a i komorskom sustavu, donio je lanak 2. Zakona o porezu na dobit, u kojem je regulirana obvezatnost prijelaza obrtnika s oporeziva-

nja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na

dobit. Ve u trenutku donošenja Zakona bilo je jasno da

Zalaganje za financijsku disciplinu i naplatu odra enog posla U podru ju pravne regulative i dalje se treba zalaga-

Zadovoljni suradnjom sa Županijom - Zahvaljuju i suradnji s Me imurskom županijom, koja se uklju ila u su inanciranje promidžbenih aktivnosti Obrtni ke komore Me imurske županije te je su inancirala nastupe na nekim sajmovima, u 2013. godini je zna ajnom broju obrtnika omogu eno su inancirano predstavljanje na postoje im i novim tržištima. Odli na povratna informacija i zadovoljstvo naših obrtnika nastupima na sajmovima rezultat je prije svega dobro osmišljenog i ciljanog nastupa, zajedni kog nastojanja da

nastup bude što profesionalnije odra en, odli ne lokacije samoga izlaga kog prostora (što se postiglo pravovremenom rezervacijom prostora), i najvažnijeg - kvalitetnih proizvoda. Zadovoljavanjem ovih najvažnijih komponenti, ciljanim nastupom podigla se kvaliteta nastupa i rezultati su vrlo dobri.

Posebno nas raduje što su nam se priklju ili novi izlaga i koji do sada nisu imali iskustva u ovom na inu promocije vlastitih proizvoda i usluga. S obzirom na to da je Županija pokazala interes

za daljnjom suradnjom i su inanciranjem naših projekata, a u nastupe se aktivno uklju ila i Turisti ka zajednica Me imurske županije, s pravom se nadamo da emo, usprkos izostanku sredstava Hrvatske obrtni ke komore za ovu namjenu, opet zbog novog Zakona o obrtu, uspjeti osigurati obrtnicima su inanciranje na što više sajmova. Time bi omogu ili da me imurski obrtnici svoje djelatnosti, proizvode i usluge u 2014. godini predstave što ve em broju potencijalnih kupaca.

27. prosinca 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

PODUZETNIK Josip Blažeka iz ehovca dobitnik je Zlatne plakete HGK-a, Županijske komore akovec, za mala trgova ka društva dolazi direktno iz radnog odnosa - 539 ili 69 posto.

Krajem studenoga u evidenciji Podru nog ureda akovec evidentirane su 7.843 nezaposlene osobe, odnosno 153 osobe više nego prethodni mjesec.

Me u nezaposlenima prevladavaju žene, mladi do 24. godine života, te stariji do 50 godina života.

(BMO)

Podržali ulazak u EU, ali zbog visokog PDV-a skuplji smo od drugih - Podržavali smo ulazak Hrvatske u EU, ali smo time vrlo malo koristi dobili.

Naprotiv, u situaciji duboke gospodarske krize naši su uvjeti poslovanja, u odnosu na druge lanice EU, još otežani. Potpuno je jasno da u situaciji kada je stopa PDV u zemljama EU, ali i u svima nama susjednim državama, niža ili daleko niža nego u Hrvatskoj, ulaskom u EU obrtnici i cjelokupno hrvatsko gospodarst vo nemaju nikakve šanse za konkurentnost.

Razlog tome je u injenici da je naš PDV 3-5-postotnih poena ve i od svih ostalih pa smo u samom startu, gledaju i samo PDV, 20-ak posto skuplji od ostali.

ti za maksimalnu zaštitu vjerovnika, poboljšanje platno prometne discipline, a tako er i za jeftiniju i jednostavniju kompletnu sudsku proceduru utjerivanja dugova. Ovdje treba progovoriti i o ponašanju države koje prelazi u sferu zelenaštva i nedopustivo je da se država, koja bi trebala svoje gra ane štititi od zelenaštva, sama time bavi.

Tu mislimo na visinu stope zatezne kamate koja je od po etka 2008. godine do 1. srpnja 2011. godine bila ogromnih 17%, a od tada je smanjena na 15%. No i to je u vrijeme svih mogu ih negativnih kretanja u gospodarstvu i inancijama daleko previše, poru uju iz Komore. (BMO)

U Europsku uniju izvoze preko polovine modela za lijevanje metala Izrada modela je prakti ki prva faza svakoga lijevanog komada od metala, od elektromotora do dijelova za autoindustriju i brodogradnju te drugo Dobitnik Zlatne plakete za male tvrtke HGK-a, Županijske komore akovec, jest Josip Blažeka iz ehovca, odnosno njegova tvrtka “Modelarija Blažeka”. Modelarstvo je mala poznata djelatnost, a mnogi ni ne znaju o emu je to no rije .

Tvrtka “Modelarija Blažeka” obiteljska je tvrtka, a Josip Blažeka donio je znanje iz Slovenije, gdje je prije radio, a kad se vratio, odlu io je osnovati tvrtku. * Izrada modela je slabo poznata kao vrsta djelatnosti. O emu je to no rije ?

- To je prakti ki prva faza svakoga lijevanog komada od metala, od elektromotora do dijelova za autoindustriju i brodogradnju i drugo. Sami modeli mogu biti od metala, drveta, plastike i drugih materijala, ovisno o vrsti proizvoda. Modele trebaju sve tvrtke koje se bave lijevanjem metala ili rade nove proizvode. Radi

se ponajviše o stalnim kupcima iz EU i stalnim kupcima u našoj zemlji.

Imaju stalne kupce na stranim tržištima * Uspijevate li držati korak u izvozu s obzirom na to da ste mala tvrtka?

- Imamo stalne kupce kako u zemlji, tako u europskim zemljama, što zna i i me usobno povjerenje stjecano kroz niz godina. U ovom trenutku izvozimo oko pedeset posto svojih proizvoda poznatim kupcima, a isto toliko radimo i za doma e tržište.

Naše tržište je malo palo, pa je sad izvoz na europska tržišta nešto ve i. * Po eli ste od jednoga zaposlenog, danas vas je dvadesetak?

Koje pro ile zapošljavate?

- U modelariji rade ljudi svih pro ila i znanja, no važno je iskustvo. Jedan dio starijih modelara nau io je posao od

teško bilo što raditi. Ljudi zamišljaju modelarstvo na svakakve na ine, no to je danas usko specijalizirano podru je, imamo pet CNC strojeva, ovih dana stiže i šesti i radimo modele pomo u 3D. Tehnologije se brzo razvijaju, uskoro stižu i 3D printeri koji bi nam trebali olakšati u nekim segmentima, no to je budu nost koja tek stiže.

Iskustvo iz Litostroja

Josip Blažeka: - Danas je to usko specijalizirano podru je, imamo pet CNC strojeva, ovih dana stiže i šesti i radimo modele pomo u 3D

mene, ili je došao s odre enim predznanjem. U modelariji radi i moj sin i nekoliko mla ih, ko-

ji se orijentiraju prema novim tehnologijama i ra unalnim obradama, bez kojih je danas

* Gdje ste nau ili posao modelara?

- U Litostroju u Ljubljani u Sloveniji, gdje sam radio, a jedno vrijeme i u akove koj ljevaonici. No vratio sam se doma i 1985. godine dobio dozvolu te otvorio obrt i onda je krenulo. Onda sam 1992. godine otvorio tvrtku, odnosno d.o.o. i tu smo dvadeset i osam godina. Danas cijela obitelj radi u tvrtki. Sin polako preuzima posao, a k erka je magistrica ekonomije i tako er radi u tvrtki. U šali kažem da polako mogu u mirovinu.

(J. Šimunko)

OTVOREN DOM za starije i nemo ne osobe “Novinš ak” u akovcu

Usluge visokog standarda za 178 korisnika Me imurje je bogatije za novi, moderni dom za osobe tre e životne dobi. Prigodnom sve anoš u u subotu je u akovcu otvoren Dom za starije i nemo ne osobe “Novinš ak”, koji usluge smještaja visokog standarda nudi za 178 potencijalnih korisnika.

Ovo je prvi ve i dom ovog tipa koji se u akovcu i Me imurskoj županiji izgradio nakon 80ih godina, kad je izgra ena Depandansa u akovcu. U 82 sobe, koliko ih ukupno ima novi dom, nudi se smještaj za pokretne i slabije pokretne, u Domu je osigurana zdravstvena i socijalna skrb, psihosocijalna rehabilitacija.

Dom pruža i usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka.

Dom je rezultat investiranja obitelji Novinš ak, poznatih me imurskih gospodarstvenika, ija tvrtka “Promming” spada me u uspješne izvoznike. Dom je izgra en u roku od dvije godine, u izgradnju i opremanje uloženo je isklju ivo 40 milijuna kuna vlastitih sredstava.

Na sve anosti otvaranja župan Me imurske županije Matija Posavec estitao je Mihalju Novinš aku na ovom poduzetni kom poduhvatu jer, osim što predstavlja novu ponudu za akovec i Me imurje, u Domu e,

kad bude u potpunosti popunjen, raditi šezdeset djelatnika.

Zanimljivo je da je uz Dom napravljena automatizirana kotlovnica na drvenu sje ku. Ve sada su primjetne uštede u odnosu na plinsko grijanje, tako da

Dom i na ovome podru ju obnovljivih izvora predstavlja novost u Me imurju.

Osim brojnih prijatelja obitelji Novinš ak, na sve anosti su bili i predstavnici gospodarskog i politi kog života Me imurja.

Dom je uz Mihalja Novinš aka i lanove obitelji otvorio i župan Matija Posavec te predsjednik Gradskog vije a Grada akovca Jurica Horvat. Novu je ustanovu pokazala direktorica Doma Kristina Klobu ari . (BMO)

8

Kroz Međimurje

U TIJEKU POLICIJSKA AKCIJA “Mir i dobro”

Policija upozorava da s pirotehnikom postupate pažljivo i u zakonskim okvirima Policijski službenici Policijske uprave me imurske i ovu e godinu u razdoblju sve do 8. sije nja 2014. godine provoditi preventivnu akciju "Mir i dobro“. Ova akcija provodi se od 1993. godine, a organizira se kako bi boži ni i novogodišnji blagdani u našoj zemlji protekli u miru, te kako bi se pove ala op a sigurnost gra ana i postigla zadovoljavaju a razina javnog reda i mira, te sprije ila zlouporaba oružja, eksplozivnih tvari i ostalih ubojitih sredstava.

I ovu godinu o ekujemo da e gra ani, obilježavaju i boži ne i novogodišnje blagdane, sukladno tradicionalnim vjerskim i obiteljskim obi ajima, u velikom broju obilaziti vjerska središta, prisustvovati svetim misama, organiziranim slavljima u ugostiteljskim objektima i na gradskim trgovima te se posje ivati u obiteljskim domovima.

broj osoba i u razdoblju od 2. sije nja do 26. prosinca, osim u posebnim slu ajevima uz odobrenje MUP-a RH. Imaju i u vidu iskustva iz ranijih godina, i ovu se, na žalost, o ekuje da e biti zlouporaba oružja, eksplozivnih i pirotehni kih sredstava, što može rezultirati ozlje ivanjem osoba, propucavanjem i ošte enjem stanova, obiteljskih ku a i vozila. Takve su zlouporabe posebno opasne na mjestima ve eg okupljanja gra ana, a posebno u ugostiteljskim i drugim objektima u kojima e se organizirati razne proslave, poput do eka Nove godine i sl. Na tim mjestima može se o ekivati i narušavanje javnog reda i mira, ali i kra e osobnih stvari, zbog ega gra ane pozivamo da u takvim prilikama paze na svoje osobne stvari, na in kako ih ostavljaju i gdje ih ostavljaju, te koliko paze na njih.

Kupnja i korištenje pirotehni kih sredstava

Savjeti gra anima

Kao i do sad, velik broj gra ana u slobodnoj e prodaji nabaviti petarde, rakete i druga pirotehni ka sredstva za zabavu, a o ekuje se i nezakonita nabava sredstava, ija je prodaja nedopuštena.

Na in prodaje i uporabe pirotehni kih sredstava koja gra ani mogu koristiti propisan je Zakonom o eksplozivnim tvarima, kako slijedi: pirotehni ka sredstva razreda I. mogu se prodavati u maloprodaji tijekom cijele godine u prodavaonicama i kioscima, i to osobama starijima od 14 godina, pirotehni ka sredstva razreda II. i III., T1 i P1 mogu se prodavati od 15. prosinca do 1. sije nja, i to u maloprodaji samo u prodavaonicama oružja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju odobrenja za prodaju pirotehni kih sredstava, osobama starijima od 18 godina, uporaba pirotehni kih sredstava razreda II. i III. zabranjena je: u zatvorenim prostorijama, na prostoru gdje se okuplja ve i

O kakvim se pirotehni kim sredstvima za zabavu radi, odnosno kojeg su razreda, gra ani mogu prilikom kupnje o itati na svakom jedini nom pakovanju pirotehni kih sredstva, jer je proizvo a ili uvoznik obavezan istaknuti: natpis na hrvatskom jeziku o nazivu proizvoda, razredu pirotehni kog sredstva, proizvo a u ili uvozniku, kao i broj rješenja Ministarstva unutarnjih poslova kojim im je odobreno stavljanje u promet pirotehni kih sredstava.

Posebnu pozornost treba obratiti na najmla e jer petarde nisu igra ka, a nesre e se ne doga aju drugima.

Od pirotehni kih sredstava naj eš e stradaju šake, prsti, lice i o i. Zbog svega je izuzetno bitno djecu pou iti pravilnom na inu rukovanja petardama te mogu im posljedicama ozlje ivanja. No, najbolja preventiva je nekorištenje pirotehnike i ostalih sredstava jer je obilježavanje blagdana bez toga sve anije, dostojanstvenije i mirnije.

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAKON KRA A polja u “modi” nova teška nedjela u prirodi

Masakr nad srnama u šumama kraj Palovca i Domašinca Uginulo sedam srna u šumi “Požarine“, te najmanje tri u “Mo vari“ Krivolov je u našem kraju ponovno uzeo maha, a rezultati su zastrašuju i. ak deset srna svih dobi stradalo je od krivolovaca u teškim mukama u zadnjih nekoliko dana.

Najgore je što krivolovci, ini se, prodaju meso tako ubijene srne bez ikakvih pretraga, što je jako opasno za gra ane.

Lovci ne mogu sve sami, a štete su velike, ne samo zbog srne e divlja i, ve i zbog nesigurnosti koja se unosi u sustav zaštite divlja i i prirode. Lovci o ekuju strogo kažnjavanje krivaca.

U razdoblju od 6 . do 20. prosinca, u poljskom predjelu zvanom "Požarine" u blizini Palovca, nepoznati po initelj p o s t av io je više komada ži anih zamki, u koje se uhvatilo osam srna, koje su uginule. Policija traga za po initeljem.

U petak 20. prosinca policijski službenici Policijske postaje Prelog u poljskom predjelu zvanom "Mo vare", nedaleko od Domašinca, zatekli su dvije muške osobe na biciklima. Kod jednog od njih, 22-godišnjaka iz Domašinca, prona en je kuhinjski nož s tragovima crvene boje nalik na krv, dok je na odje i imao mrlje crvene boje. Na žalost, i ovaj put ova tužna pri a vodi prema obližnjem romskom naselju Piškorovec, jer su policajci priveli dva pripadnika romske nacionalne manjine, a kod jednog je prona en kuhinjski nož, po svemu sude i s tragovima krvi. Me utim, kako nam kažu lovci, krivolovaca ima i me u ve inskim stanovništvom, a kriza ga samo potencira.

Uginule srne u teškim mukama u šumama kod Palovca i Domašinca

Prona ena gomila ži anih zamki Pregledom poljskog predjela zvanog "Mo vare", prona eno je 48 komada ži anih zamki i dvije kože srne e divlja i, koje je preuzeo lan lova kog društva iz Domašinca.

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem sumnja se da je 22-godišnjak iz Domašinca u razdoblju od 6. do 20. prosinca po inio kazneno djelo nezakonitog lova i ribolova, a isto kazneno djelo po inio je i u razdoblju od 30. studenoga do 1. prosinca ove godine u šumskom predjelu zvanom "Bakšovica" nedaleko od Domašinca, kada je u ži anu zamku ulovio srnu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po i-

nitelja e se podnijeti kaznena prijava Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu, kaže se u priop enju policije.

Doga aju se strahote O ovom velikom problemu koji se doga a u zadnje vrijeme razgovarali smo s Dušanom Gladom, predsjednikom Lova kog društva "Jastreb" Domašinec. On kaže: - Jako mi je teško o tome govoriti. Lovac sam, ali ovakve strahote koje se doga aju u zadnje vrijeme teško je doživjeti. Sad se kona no po elo nešto dešavati, ulovljeni su neki krivolovci, no to je premalo da bi ih se suzbilo. Lovci i policija pronašli su u zadnjoj akciji kod Domašinca, na jednom uskom predjelu šume, 48 zamki, no mi imamo još gora iskustva.

U zadnjih mjesec i pol dana, a nastojimo što više biti u lovištu zbog opasnosti po divlja , pronašli samo više od 300 zamki svih vrsta i veli ina, a najviše za srne u divlja . Skidamo zamke, ali ih krivolovci ponovno postavljaju.

Na žalost, ovdje moram re i da su, prema našim iskustvima, krivolovci kako naši sugra ani Hrvati, tako i pojedini pripadnici romske nacionalne manjine koji prije nisu postavljali zamke, a sad su nau ili.

Ne znamo kako se zaštititi od krivolova, pokušavamo, no ne uspijevamo, o ito se trebamo bolje organizirati i sura ivati s policijom te angažirati i gra ane da prijavljuju krivolovce, kaže Dušan Glad. (JŠ)

CRNA KRONIKA

Mladi voza iz Stanetinca pregazio pješaka koji je ležao na kolniku Voza , 20-godišnjak iz Stanetinca, vozilom je udario pješaka te je napustio mjesto prometne nesre e, bez da je pružio pomo ozlije enom pješaku, izvijestio policiju ili hitnu medicinsku pomo , pokazalo je dovršeno kriminalisti ko istraživanje PU me imurske.

On je upravljaju i osobnim automobilom akove kih registracijskih oznaka, uz neprilago enu brzinu kretanja vozila, udario u 53-godišnjeg pješaka

iz Železne Gore, koji je ležao na kolniku. Ozlije enom pješaku u Županijskoj bolnici akovec pružena je lije ni ka pomo i utvr eno je da je teško ozlije en, zbog ega je zadržan na daljnjem lije enju.

Protiv voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu, zbog po injenih kaznenih djela "Izazivanje prometne nesre e u cestovnom prometu" i "Nepružanje pomo i".

Najviše “napuhao“ 25-godišnjak iz D. Dubrave Tijekom no i s 21. na 22. prosinca u vremenu od 21 do 5 sati policijski službenici Postaje prometne policije akovec proveli su operativnu akciju “Alkohol i brzina“.

Tijekom akcije utvr eno je ukupno 19 prekršaja, od ega 12 prekršaja upravljanja vozilom u vrijeme kada je u organizmu prisutan alkohol, te 7 ostalih prekršaja. Najve a koncentracija alkohola u organizmu od 1,61 g/kg utvr ena je u Donjem Kraljevcu, kod 25-godišnjeg voza a iz Donje Dubrave.

Kra a nakita u Nedeliš u Kroz otklju ana vrata podruma nepoznati je po initelj u ponedjeljak 23. prosinca u vremenu od 17.15 do 18.15 sati ušao u obiteljsku ku u. U ku i koja se nalazi na Trgu Republike u Nedeliš u ispremetao je stvari te ukrao razni nakit u vrijednosti od nekoliko tisu a kuna.

Protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2013.

POLNO KE U ME IMURJU I u svim me imurskim crkvama misno slavlje polno ke s utorka na srijedu privuklo je mnoštvo vjernika u ast ro enja Isusa Krista. Ta-

ko je bilo i u crkvi Ro enja Blažene Djevice MaMa rije u Maloj Subotici, gdje je misu predvodio župnik uro Vukalovi . (foto: Zlatko Vrzan)

FOTO TJEDNA GRADONA ELNIK AKOVCA Stjepan Kova optimisti an

Idu e godine ponovno puno dizalica u akovcu - Unato ovoj krizi koja trese i Hrvatsku i Europu, mislim i vjerujem da e 2014. godina biti bolja, kazao je gradona elnik Stjepan Kova novinarima uo i sve anog prijama prigodom boži nonovogodišnjih blagdana u Muzeju Me imurja u akovcu. - Postoje naznake za to.

Pregovaramo s investitorima koji su voljni ulagati Grad akovec. Kad na izmaku 2013. godine sumiram sve ono što smo napravili kroz godinu, vjerojatno se moglo više, ali ovih šest mjeseci, koliko smo moji zamjenici i ja na vlasti, mislim da smo u inili dosta.

Trudit emo se da u 2014. napravimo puno više.

Gradona elnika Stjepana Kova a pitali smo na emu temelji optimizam za 2014. godinu.

- Prvenstveno na tome što je po ela prodaja zemljišta i o ekuje se gradnja srednje škole te nekih stambeno-poslovnih gra evina na podru ju akovca. Razgovarali smo s nekim poduzetnicima koji žele ulagati ovdje na podru ju Grada akovca. Imamo na-

SVE ANA SJEDNICA Me imurske županije u znaku rezolutnog govora župana Posavca

Odlu nost, pa i radikalna, kako bi Me imurju osigurali prosperitet PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Stjepan Kova vjeruje da e 2014. godina biti bolja

znake da bi se trebao po eti graditi hotel, jedna proizvodna hala, da bi se kona no mogao pokrenuti prostor MT -a u središtu grada.

Vjerujem da emo idu e godine u akovcu vidjeti puno dizalica. Podsjetio je da po etkom godine kre e i veliki kanalizacijski projekt aglomeracije akovca, izgradnja dugo najavljivane pješa ko-biciklisti ke staze, te izgradnja kanalizacijske mreže Dravskog bazena.

(BMO)

Prvi sve ani boži no-novogodišnji prijam gradona elnika Stjepana Kova a

- Vrijeme koje dolazi pred nas e donijeti teme za daljnji razvoj našeg Me imurja, kazao je na sve anoj sjednici Me imurske županije Mladen Horvat, predsjednik Skupštine Me imurske županije. U svom govoru okrenuo se onome što o ekuje u budu em razdoblju.

- Želja mi je da na ovim trenucima, istinski klju nima za budu nost, u drugi plan stavimo strana ke i ostale razlike te odluke donesemo konsenzusom. Uostalom, naši gra ani od nas to i o ekuju. Tako er kao svojevrsni me imurski parlament ne smijemo zanemarivati i probleme koje zbog krize poga aju naše gra ane. Tu prije svega mislim na rastu u zaposlenost i manjak radnih mjesta.

Iako sam zakon i sustav ovdje ne daju velike ovlasti, možemo i moramo inzistirati na u inkovitosti javnih službi, te upozoravati na zakonske nelogi nosti i nepotrebne propise.

U posljednje vrijeme govori se o novom teritotrijalnom ustroju Hrvatske, na prijedlog MDS-a donijeli smo Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije.

Ona je donesena glasovima svih vije nika u županijskoj Skupštini, što je dokaz da sve politi ke opcije zastupljene u Skupštini o uvanje Me imurja kao posebne teritorijalne i upravne jedinice u Republici Hrvatskoj smatraju neospornima, istaknuo je predsjednik Skupštine Mladen Novak. Dodao je: - Na to sam kao predsjednik Skupštine izuzetno ponosan jer, bez obzira u kom smjeru rasprava

Sve ana sjednica županijske Skupštine na kraju teške, recesijske 2013. godine

o novome ustroju bude išla, jasno je da emo se svi istinski zalagati da nove ovlasti samo mogu biti ve e od dosadašnjih, kazao je predsjednik Skupštine Mladen Novak. Zaželio je da predstoje a godina bude godina završetka krize, bu enja gospodarstva i vra anja optimizma u društvo.

Me imurski župan Matija Posavec u svom govoru tako er je naglasio da vjeruje u Me imurje, njegovu prošlost, sadašnjost i budu nost.

- Me imurje vidim kao vrata, poveznicu i dio Hrvatske koji se svojim radom pokazao i dokazao. Mogu slobodno i bez ustru avanja re i da smo regija koja daje velik doprinos ovoj zemlji te je vrijeme da još hrabrije, snažnije i odlu nije kapitaliziramo sve ono što su Me imurci davali svih ovih godina. Prvi rezultati ve se vide, ali Me imurje kao regija zaslužuje mnogo više.

Sigurno je da nas nitko ne e sprije iti u želji da budemo jednako agilni kao i do sada, pa ak i više od toga. Me imurju trebaju provjereni ljudi, ener-

gi ni ljudi, koji preuzimaju odgovornost, ne boje se izazova i ne kriju se iza isprika i opravdanja. Jer oduvijek smo bili speci i na regija u hrvatskom i europskim okvirima.

Me imurje ima izrazito bogatu prošlost - juna ku, kada je nekada branilo granice države, sadašnjost u kojoj se pro iliralo kao regija u kojoj se vrjednuje rad, u kojoj je poduzetni ka klima nedosanjani san mnogima u ostatku Hrvatske, ali i budu nost, jer je Me imurje regija osobitog identiteta i lokalpatriotizma koje se ne smije

i ne može zanemariti. I budite uvjereni da ne e, jer Me imurje i jeste budu nost.

U 2014. eka nas puno rada, odricanja i odgovornosti. Idu a godina ne e biti laka. Ali vjerujem da emo na i odgovore na mnoga pitanja koja nas mu e. I zato emo biti odlu ni, katkada i radikalno, kako bi bili uspješnije društvo, kako bi gra ani vjerovali u nas, vjerovali u politiku te kako bi živjeli istinske vrijednosti, poru io je me u ostalim u podužem obra anju na sve anoj sjednici Skupštine me imurski župan Matija Posavec.

Na sve anoj sjednici bili su nazo ni Dragica Zgrebec, potpredsjednica hrvatskog Sabora, Nadica Jelaš (SDP), zastupnica u Saboru, te zastupnici Dragutin Glavina (HNS) i Dragutin Lesar (HL), zamjenici župana, vije nici u Skupštini, na elnici i gradona elnici te drugi uzvanici iz društvenog i javnog života Me imurja.

U prigodnom djelu programa nastupila je vokalna skupina Zbora ‘’Josip Slavenski’’ iz akovca te u enici Muzi ke škole ‘’Miroslav Magdaleni ’’ iz akovca.

Ema Vuruši , jedna od u enica Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”, izabrana je za nastup na sve anoj sjednici Skupštine

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MALI MIHALJEVEC

I TO JE ME IMURJ E

Kroz Međimurje 11

Baku, koja živi sama u šumi, darovala Udruga mladih Udruga mladih iz Malog Mihaljevca posjetila je ovih blagdanskih dana staricu iz susjednog sela koja živi u nehumanim uvjetima. Julijana

uranec, stara 84 godine, živi sama sa svojim životinjama u šumi. Bez struje i vode... lanovi Udruge mladih iz Malog Mihaljevca posjetili su Julijanu

te joj povodom boži nih blagdana darovali neke od namirnica koje su joj prijeko potrebne. lanovi Udruge mladih iz Malog Mihaljevca pokazali su

veliko srce i pravi boži ni duh.

Potresnu pri u u cijelosti možete pogledati u videoprilogu na portalu Me imurskih novina: www.mnovine.hr.

Posjet baki koja živi u nehumanim uvjetima u šumi

MACINEC

U domu Zlatka Vinceti a opet svijetli žarulja Ovi predblagdanski dani i vrijeme pred Boži jednom mještaninu Macinca sigurno e zauvijek ostati u sje anju.

Naime, javio nam se naš itatelj i predsjednik Mjesnog odbora Macinec Željko Kofja i upoznao nas s teškom životnom situacijom u kojoj se našao njegov sumještanin Zlatko Vinceti , te akcijom kako bi mu se barem malo ista olakšala.

Teška životna situacija i mala financijska pomo koju prima jedva je dostatna za Zlatkove osobne potrebe. Tako je došao u situaciju da je u

svom skromnom domu ostao i bez elektri ne energije. Nakon mnoštva teških situacija u kojima ga život nije mazio, ovaj mještanin Macinca ovo e predblagdansko vrijeme zasigurno dugo pamtiti, jer ipak nije ostao zaboravljen od sviju.

Rezultat nije izostao i u domu Zlatka Vinceti a žarulja je ponovno zasvijetlila. Zasjalo je i Zlatkovo lice i nije imao rije i kojima bi svima zahvalio.

Marinko Ladi , vlasnik tvrtke ‘’Elektro Ladi ’’ iz re ana, ve je nakon prvog

Mjesnog odbora Macinec Željko Kofja , a uklju ili se mnogi, poput na elnika op ine Nedeliš e Darka Danije, pro elnice Upravnog odjela za upravne i op e poslove Dušanke Ge ek Hlebec i lanova njezinog odjela, predsjednice Socijalnog vije a op ine Šte anije Kova i lanice istog Vije a Magdalene Špicar Marcius, na kraju je rezultiralo time da se život Zlatka Vinceti a ipak u inili barem malo ugodnijim nego to jest.

Ljudska osobina o potrebi života u društvu, zajedništva, o potrebi pomaganja bližnjima, a koja je svima uro ena, ponovno je došla na svjetlo dana u najboljem izdanju. Ne smijemo zaboraviti staru izreku da se dobro uvijek dobrim vra a, a osmijeh na licima ljudi kojima se pomaže govori više od svega.

Ništa nije nemogu e u initi, samo na tome treba uporno i pošteno raditi i nikada ne odustati. (az)

Pomo i rije i ohrabrenja Zlatku Vinceti u ovih dana došle su od mnogih, kako bi mu život u inili barem malo ugodnijim

razgovora o potrebi izvo enja elektroinstalacija u najkra em roku organizirao i izveo te radove.

Nije, naravno, izostala ni suradnja s Elektrom akovec koji su u inili sve što je potrebno kako bi se elektri na energija u što kra em roku ponovno dovela do Zlatkovog doma.

Op ina Nedeliš e osigurala je drva za ogrjev, a tvrtka ‘’BERNARDA’’ d.o.o. iz Puš ina darovala madrac za krevet.

ŽUPAN POSAVEC i njegovi zamjenici darivali potrebite

Boži ni darovi za petnaestak obitelji diljem Me imurja Župan Posavec, zamjenica Herman i zamjenik Vidovi na Badnjak su darivali one naše sugra ane koji si zbog slabijega imovinskog stanja ne mogu priuštiti blagdansko slavlje kakvo bi htjeli. Obišli su petnaestak obitelji s cijelog podru ja Me imurja, a svi su se obradovali što se na Badnjak netko i njih sjetio.

lanica Socijalnog vije a op ine Nedeliš e Radmila Kopa evi obradovala ga je vlastitom gestom, jer je njezina obitelj darovala kuhinjski stol sa stolicama. lanice Društva žena, koje ina e obilaze i daruju poklon paketima stare i nemo ne, kao i potrebite, tako er su se uklju ile u akciju, pa je tako Sla ana Novak donijela boži ni poklon paket.

Uglavnom, u ova teška vremena i akcijom koju je pokrenuo predsjednik Vije a

AKOVEC

Gradski elnici u posjetu obitelji Mikuli za Badnjak Gradona elnik Stjepan Kova te zamjenici Romano Bogdan i Mario Medved na Badnjak su posjetili obitelj Mikuli u akovcu. Naime, u ovo boži no vrijeme, vrijeme darivanja, ali i vrijeme kada posebno brinemo o onima kojima je pomo najpotrebnija, Grad akovec je prigodnom donacijom odlu-

io razveseliti obitelj Branke Mikuli s etvero djece, od kojih jedno dijete ima Down sindrom.

Najljepša i najve a nagrada svima prigodom uru ivanja donacije bila su nasmijana dje ja lica kojima je uljepšan Badnjak i svi nadolaze i dani blagdana. (rr,zv)

12

Kroz Međimurje

OP INA NEDELIŠ E

Opozicija bez prijedloga i amandmana na prora un za 2014.

Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e prihva en je rebalans ovogodišnjeg, kao i novi prora un za 2014. godinu.

Ovogodišnji je prora un tako smanjen za 2,600.000 kuna, jer na natje ajima nekoliko ministarstava i fondova neke od prijavljenih investicija nisu prošle, pa ga je bilo potrebno uravnotežiti, što je zapravo uobi ajena praksa. Ovim “skidanjem” sredstava Op ina Nedeliš e završit e godinu s prora unom od 22,000.000, ime su u potpunosti zadovoljni, istaknuo je na elnik Darko Dania. Tu spada obnova županijskih cesta, jer su uz to provedene investicije u vrijednosti od tako er 22,000.000, koje ne idu kroz prora un. To je obnova županijskih cesta, kanalizacije, kao i završetak plino ikacije i dosta drugih stvari, tako da bi ukupno gledaju i taj prora un iznosio ak 50,000.000 kuna.

Kada pak je u pitanju prora un za novu 2014. godinu, na elnik nije krio razo aranje nezainteresiranoš u opozicijskih vije nika. Naime, s njihove strane tijekom izrade i pripreme prora una, odnosno prilikom nacrta prora una, nije stigao nikakav prijedlog niti pak je na prijedlog prora una upu en bilo kakav amandman. No, to je s njihove strane zapravo ve i jedan standard, jer nikada nema prijedloga, ali uvijek na prora un ima velikih kritika, kazao je Dania.

OP INSKO VIJE E Selnica

Selni ki vije nici zahvaljuju policiji Op inski vije nici op ine Selnica na svojoj su posljednjoj petoj sjednici raspravljali o stanju sigurnosti na svom podru ju, nakon što je policija uhitila po initelje kaznenih i prekršajnih djela. Vije nici kažu kako je policija odli no obavila svoj posao te im svi vije nici upu uju zahvale i estitke za dobro odra eni posao. Plja ke su završene, narod je miran, a vije nici traže da se drugim sredstvima krene u suzbijanje kriminala koji o ito postoji i možda je za sada samo primiren. Na elnik op ine Ervin Vi evi najavio je kako e s policijom i ostalim institucijama porazgovarati o suzbijanju svih vrsta kaznenih i prekršajnih djela, kako se ne bi ponovili doga aji koji su proteklih mjeseci uznemiravali i ošte ivali stanovništvo. (sm)

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO VIJE E ŠENKOVEC Sanacija nedavno otkrivenoga ilegalnog odlagališta otpada težak “kamen oko vrata”, uz strahovanje da to nije sve

Ono što je iskopano kod Ksajpe samo je deset posto onoga što skriva zemlja PIŠE: SINIŠA OBADI Prora un je razvojan i usmjeren na podizanje standarda mještana op ine, smatra op inski na elnik Saša Horvat. Prema visini, zapravo je sli an i prošlogodišnjem, kada je op ina, kao i sada, pred sebe postavila cilj realizacije mnogobrojnih projekata. Ono što treba spomenuti i što e zapravo biti jedan veliki teret prora unu ili, kako je to kazao na elnik Horvat, “kamen oko vrata“, jest sanacija nedavno otkrivenoga ilegalnog odlagališta opasnog otpada na podru ju Ksajpe. Za tu potrebu u prora unu za 2014. predvi eno je ak 500.000 kuna, iako se zapravo još ne zna koliki e biti troškovi u naravi. Posljednja ponuda koja je stigla vezana za sanaciju i odvoz otpada je 1,700.100 kuna. S obzirom na to da prema prvim analizama postoji mogu nost da se zemlja sa Ksajpe odveze na deponiju u Totovcu, to e zasigurno smanjiti troškove sanacije. Isto tako postoji mogu nost da se u Zagrebu “izmoli” su inanciranje troškova koje bi pokrio Fond za zaštitu okoliša u iznosu od osamdeset posto cijene sanacije.

Da podsjetimo, u Šenkovcu, na podru ju zvanom Ksajpa, zakopan je na dubini od etiri do pet metara opasni otpad ije se porijeklo još ne zna, pa je Inspekcija podigla kaznenu prijavu protiv nepoznatog po initelja. - Ina e, do po etka sjednice Op inskog vije a, održane 20. prosinca,

Što još skriva zemljani brijeg?

- Nitko nas od nadležnih službi, kao ni iz resornog Ministarstva ili policije, nije kontaktirao, pa nemamo novije informacije u kojoj je fazi istraga porijekla toga opasnog otpada, a od prijave je prošlo više od trideset dana, kazao je na elnik Horvat nitko nas od nadležnih službi, kao ni iz resornog Ministarstva ili policije, nije kontaktirao, pa nemamo novije informacije u kojoj je fazi istraga porijekla toga opasnog otpada, a od prijave je prošlo više od trideset dana, kazao je na elnik Horvat. Kako je re eno na sjednici, sumnja se da je ono što je do sad iskopano tek deset posto onoga što bi se moglo “skrivati” pod zemljom, tako da

KOLEGIJ gradona elnika Murskog Središ a

Grad i dalje zainteresiran za radijsku koncesiju Kako je Grad Mursko Središ e zainteresiran za dobivanje koncesije za Gradsko radio, gradona elnik Dražen Srpak i tajnik Gradske uprave Miljenko Štefani razgovarat e s ljudima iz Agencije za elektroni ke medije, kako bi Grad Mursko Središ e dobio koncesiju i prije isticanja sadašnje ili se kandidirao na sljede em raspisivanju za radijsku koncesiju za Gradski radio. Pitanje koncesije Gradskog radija aktualizirano je na posljednjoj radnoj sjednici središ anskoga Gradskog vije a, kao i na 26. Kolegiju središ anskog gradona elnika.

Ina e, koncesija za Gradski radio službeno do 15. velja e 2020. pripada tvrtki “Media mix radio 105”.

Kolegij je zauzeo vrst i konkretan stav na sprje a-

vanju i otkrivanju po initelja koji u rijeku Muru preko glavnog kolektora u vodu ispušta razne kemikalije.

Komunalni redar i komunalni radnici više e vremena provoditi na kolektoru i o zapaženim ekscesima izvijestiti nadležne službe. Na Kolegiju je odabran majstor koji e na šetnici postaviti devetnaest drvenih sjedalica na metalne klupe. Radove e obaviti tvrtka “Koruni ” iz Bukovca za 15.200 kuna.

S osobitim zadovoljstvom lanovi Kolegija primili su vijest kako je Rudolf Mesari iz Peklenice položio stru ni ispit za upravljanje skelama, te e tako on na po etku sezone biti sve ano ukrcan na skelu u Murskom Središ u kao njezin voditelj.

(S. Mesari )

Op ini slijedi velika pravna bitka kako bi se pronašao i kaznio krivac, a sve to moglo bi potrajati i puno koštati.

I mljekara “Zrindol” prijavljena Inspektoratu Vije nica Ruža Sermek na aktualnom je satu tako er uputila pitanje vezano uz jednu ekološku temu. Naime, poznati za-

štitar prirode, ina e i mještanin Šenkovca, Siniša Golub, prijavio je odlaganje biološkog otpada iz mljekare “Zrindol”. U prijavi piše da zaposlenici mljekare “Zrindol” odlažu “nešto” što jako smrdi na parcelu iza pogona. Prema rije ima na elnika Horvata, op inski komunalni redar izašao je na teren po prijavi, razgovarao s vlasnicima mljekare i podnio izvještaj na elniku, nakon ega je on, kao i snimljene fotogra ije s mjesta doga aja, proslije en Inspektoru za zaštitu okoliša.

Inspektor je napomenuo da e svakako iza i na teren, negdje polovinom sije nja idu e godine, i uz to naglasio da postupa-

nje u ovom slu aju nije dio dobre prakse prilikom prijava ovakvih stvari. Najbolje je izravno na incident upozoriti Inspektorat, kako bi se moglo pravovremeno intervenirati i poduzeti odre ene mjere. Treba spomenuti da je, prema rije ima pro elnika JUOL-a op ine Šenkovec Alena Kajmovi a, inspektor za zaštitu okoliša ve imao i prije odre eni datum posjeta Zrindolu, ak i prije nego je stigla prijava, me utim, zbog trenutne situacije s mnogo opasnijim otpadom na Ksajpi, taj je posjet jednostavno morao prolongirati, ali e svakako utvrditi o emu se radi kod slu aja biomulja iz Zrindola.

OP INA ŠTRIGOVA

Štede na mobitelima i donacijama Op insko vije e Štrigova donijelo je odluku o visini mjese nog limita za korištenje službenog telefona na elnika i službenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Štrigova.

Od 22. prosinca 2013. na elnik Op ine e za mobitel 099735 8099 smjeti potrošiti 200 kuna mjese no.

Njegov zamjenik Zdravko Sabol ec e za mobitel 099 335 8111 smjeti potrošiti samo 130 kuna mjese no, dok e tajnice u Jedinstvenom upravnom odjelu smjeti potrošiti tek 180 kuna. U limit se ne ubrajaju PDV i radijska frekvencija. Op ina štedi i na drugim podru jima, poglavito na prora unskim sredstvima namijenjenima klubovima, društvima i udrugama. (sm)

PRAPOR AN

Postavljene ku ice na autobusnom stajalištu Prošlu subotu lanovi Mjesnog odbora Prapor an postavili su dvije autobusne ku ice uz autobusno stajalište u ovom briježnom naselju op ine Selnica.

Mještani Prapor ana sami su prikupili ve i dio potrebnog novca te su i sami obavili veliki dio poslova oko izgradnje ovih izuzetno potrebnih ku ica za djecu,

koja sada pod krovom ekaju dolazak autobusa koji ih prevozi u Selnicu. Zanimljivo je kako su temelji za ku ice postavljeni još 2008. godine, no zbog neaktivnosti ranijih op inskih i mjesnih vlasti do danas nisu bile sagra ene.

Za gra evinare su žene pripremile vru e napitke i klipi e. (sm)

27. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAMJENIK NA ELNIKA iz romske nacionalne manjine nezadovoljan i u Orehovici, a na elnik Bukal poru uje:

Zbog Mari evog ponašanja, izgubili smo EU projekt vrijedan 600.000 eura Ivan Tišler, na elnik ma arske op ine Totszerdahely, zahvaljuje partnerima na projektu

SVE ANO PREDSTAVLJEN projekt “Pro ista otpadnih voda na rijeci Muri kod Podturna”

Ure aj e pro iš avati otpadne vode iz deset naselja Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda Podturen u fazi dovršetka cjelokupnoga odvodnog sustava primat e i pro iš avati vode iz naselja Podturen, Novakovec, Ferketinec, Miklavec, Sivica, Celine, Matekovec, Remis i Križovec Prigodnom sve anoš u u petak je u Podturnu predstavljen projekt ‘’MURA WWTP’’ (Pro ista i otpadnih voda na rijeci Muri: Podturen i Totszerdahely).

Okupljenima na prostorima pro ista a uz Muru kod Podturna prvo se obratio op inski na elnik Josip Lepen koji je, zahvalivši svima koji su doprinijeli da je ovakvo zdanje sagra eno i pušteno u rad, posebno naglasio kako je najve a vrijednost ovog projekta što e ljudi imati iš i okoliš, zašti enu pitku vodu, sigurno zdravlje i viši standard života.

- Ukupno procijenjeni troškovi cjelokupnog projekta iznose 3,082.298,65 eura, od ega je 85 posto novca došlo iz IPA fonda, kao bespovratna sredstva EU, a preostalih 15 posto osigurale su Hrvatske vode, Me imurske vode, Me imurska županija i Op ina Podturen. Ure aj

Predstavnici Me imurskih voda Vladimir Topolnjak i Biserka Mavrin te op inski na elnik Josip Lepen zadovoljni su što je projekt kona no dovršen

koristi SBR (sequencing batch reactor) tehnologiju pro iš avanja, koja je jedna od inovativnijih tehnologija pro iš avanja biološkog tretmana otpadnih voda, s 99 posto e ikasnosti, rekao je izme u ostalog direktor

Me imurskih voda Vladimir Topolnjak. Nekoliko re enica rekli su predstavnik Hrvatskih voda iz Zagreba i Marton Szusc, voditelj zajedni kog tehni kog tajništva Programa IPA HU-HR 2007.-2013., Budapest, te

Ivan Tišler, na elnik ma arske op ine Totszerdahely. U školskoj sportskoj dvorani nastavljeni su razgovori i druženje u KUD-u Podturen i kra i domjenak za sve sudionike.

(S. Mesari )

UDVDR - ogranak akovec

Darovali djecu svojih lanova

Za boži no-novogodišnje blagdane UDVDR, ogranak akovec, razveselio je

djecu branitelja Domovinskog rata, svojih lanova.

Djeci su podijeljeni darovi

koji su nabavljeni i uz pomo Grada akovca. Podjeli darova ogranka UDVDR-a

akovec pridružili su se lanovi UDVDR-a Ivanovec. (sm)

- Za svaku je osudu ponašanje Nedeljka Mari a u javnosti. Naime, na jednom skupu u Zagrebu, na kojem smo sudjelovali Nedeljko Mari i ja, Mari me nazvao teroristom, o ito ne znaju i pravnu i kaznenu težinu svojih rije i, odgovara Franjo Bukal na prozivke svog zamjenika, i nastavlja: Smatram da je nužno da svi vije nici i sva javnost mora znati da je Op ina Orehovica ostala bez projekta vrijednog 602.000 eura, koji se pripremao u okviru predprojekta 'Kulturni potencijali za socijalno uklju ivanje Roma', jer je Mari 'anonimno' telefonski prijetio i omalovažavao direktoricu potencijalno vode eg partnera iz društva 'Misija S' iz Lendave, koja ve dvadeset godina vodi projekte vezane uz fondove EU. Re eno je to na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Orehovica, kada se zamjenik na elnika iz redova romske nacionalne manjine Nedeljko Mari požalio kako mu se osporava pravo glasa u izvršnoj vlasti, te da je on zamjenik samo na papiru, a da su njega ipak izabrali njegovi glasa i za koje on mora brinuti. Rekao je da se ga zakida za informacije o doga ajima u Op ini, da nema prava nigdje zastupati Op inu, a htio bi to u initi kod rješavanja

problematike s izgradnjom komunalne infrastrukture u romskom naselju.

Komentiraju i njegovu izjavu, na elnik Franjo Bukal rekao je da mu ni predstavni ka ni izvršna vlast nikad nisu ništa uskra ivale, ve da on sam sebe uskra uje jer prilikom dolaska na funkciju na koju je izabran nije raš istio sam sa sobom što mu je cilj i nije se odvojio od utjecaja okoline, kako bi sam mogao zaklju iti što može u initi kako bi zajednici koju predstavlja osigurao bolje uvjete za život.

Smatra kako Nedeljka Mari a i dalje najviše mu i nov ana naknada koju op inski prora un ne može podnijeti. Ponovio je kako je još u lipnju uputio dopis Ministarstvu uprave, Ministarstvu inancija i Savjetu za nacionalne manjine da osiguraju barem dio naknade koju Nedeljko Mari zahtijeva. Odgovori ili nisu stigli ili su negativni. S druge strane, Nedeljku Mari u se šalju pozivi na sve sastanke vezane uz pitanja nacionalne manjine, šalju mu se poštom s povratnicom, a isti se na njih ne odaziva.

Ipak, sve je završilo u miroljubivom tonu i zaklju ku da se o svim otvorenim pitanjima porazgovara odmah nakon blagdana. (jš)

OP INSKI odbor HDZ-a Sveti Juraj na Bregu

Balog i ekipa stranci trebaju vratiti stari sjaj Op inski odbor Hrvatske demokratske zajednice Sveti Juraj na Bregu izabrao je novo vodstvo.

Za predsjednika odbora izabran je Božidar Balog iz Dragoslavca, koji sa svojim suradnicima stranci treba vratiti ugled i mjesto snažne stranke, kao što je to bila godinama prije, kada je imala predsjednika Op inskog vije a (prof. Josip Bajuk) i zamjenika op inskog na elnika (Zdravko Mohari ). Izabrani su novi lanovi Op inskog odbora, kao i novi Nadzorni odbor.

Uz Božidara Baloga, lanovi Op inskog odbora jesu Miljenko Baka ,

Vjeran Vrbanec, Goran Zadrave i prof. Josip Bajuk iz Zasadbrega, Ivica Musta iz Lopatinca, Matija Balog, Ivica Pani i Milivoj Zanjko iz Dragoslavca, Stjepan Zadravec i Mario Dretar iz Vu etinca, Josip Novak iz Frkanovca, Petar uroin iz Pleškovca, Dejan Novak iz Okruglog Vrha, Goran Vidovi iz Brezja i Alan Be i iz Malog Mihaljevca.

Nadzorni odbor ine Ignac Kukovec iz Zasadbrega, Mirjana Zanjko i Josip Taradi iz Dragoslavca.

Ovog trenutka HDZ u Op inskom vije u Sveti Juraj na Bregu ima dva vije nika: Božidara Baloga i Vjerana Vrbanca. (sm)

14

Kroz Međimurje

TRADICIONALNI godišnji skup gospodarstvenika u Donjem Kraljevcu

U tvrtkama na podru ju op ine radi preko 1.500 ljudi U Donjem Kraljevcu je u etvrtak održan predboži ni godišnji skup gospodarstvenika op ine Donji Kraljevec, na kojemu se okupilo stotinjak obrtnika i vlasnika ve ih tvrtki.

Skupu su nazo ili zamjenik ministra Ministarstva poduzetništva i obrta Dražen Pros, župan Me imurske županije Matija Posavec, predsjednik skupštine Mladen Novak saborski zastupnik Mario Mohari te gospodarstvenici i poduzetnici op ine Donji Kraljevec.

Radni skup otvorio je na elnik Miljenko Horvat, koji je istaknuo da gospodarstvenici nose razvoj i zaposlenost u op ini na svojim ple ima, a posebno metalna industrija.

Na po etku skupa na elnik op ine Miljenko Horvat pozdravio je sve prisutne te im se obratio rije ima: - U našoj op ini živi nešto manje od 5.000 žitelja u šest naselja, a to su Donji Hraš an, Hodošan, Palinovec, Donji Pustakovec, Sveti Juraj u Trnju i Donji Kraljevec.

Za gospodarstvo u našoj op ini možemo kazati da je naša perjanica, u kojoj danas radi preko 1.500 ljudi u 106 registriranih poduze a, 54 obrta i 52 poljoprivredna gospodarstva.

Naše su najve e tvrtke u metalnoj industriji, s preko 80 posto izvoza, a ukupni izvoz iz naše op ine je 46 posto ukupnog prihoda. Ukupni prihodi naših gospodarskih subjekata u 2012. godine iznosili su preko 640 milijuna kuna, rekao je na elnik Miljenko Horvat.

O razvoju malog i srednjeg poduzetništva i obrta i mjerama koje se planiraju govorio je opširno zamjenik ministra obrta Dražen Pros. U tijeku je više operativnih programa, tako o pove anju gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, od ukupno 255 milijuna kuna, rije je o bespovratnim sredstvima. Javni poziv o ekuje se ovih dana.

Do kraja 2020. godine iz fondova Europske unije mali i srednji poduzetnici te obrtnici bit e u mogu nosti povu i oko 900 milijuna eura, rekao je Pros, s time da e oko 3,5 milijardi kuna biti planirano za razvoj novih tehnologija i proizvoda. On je pozvao gospodarstvenike da prate stranice Ministarstva obrta te da se javljaju na natje aje jer novca ima. Župan Me imurske županije Matija Posavec naglasio je da je op ina Donji Kraljevec jedna od najrazvijenijih u Me imurju ve dugi niz godina. Me imurska županija e u okvirima svojih nadležnosti maksimalno pomagati gospodarstvo, te priprema niz razvojnih projekata preko svoje agencije REDEA i drugih, a kao doprinos ja anju gospodarstva.

Vlasnik Tehnixa uro Horvat pozvao je sve da unesu optimizam u svoj na in rada, jer nam je on sad najviše potreban kako bi što prije izašli iz dugotrajne recesije.

Razgovori su nastavljeni u restoranu “Stari krov”, uz boži ne estitke predsjednika Vije a Zorana Strahije i na elnika Miljenka Horvata. (J. Šimunko)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2013.

KOTORIBA

Na elniku Grgecu i zamjeniku Ujlakiju znatno smanjili naknade Nova naknada na elniku iznosi 4.500 kn (do sad 6.000 kn), a zamjeniku 2.000 (do sad 3.000 kn). HDZ-ovci su predlagali još ve e smanjenje U etvrtak 19. prosinca održana je posljednja ovogodišnja sjednica Op inskog vije a Kotoriba, koja je trebala biti formalnost zbog izglasavanja rebalansa prora una, budu i da je na prošloj sjednici prihva en op inski prora un za idu u godinu.

Me utim, predsjednik Op inskog vije a Zoran Radmani (HDZ) u ime stranaka HDZ-HSS i nezavisnih vije nika predložio je dopunu dnevnog reda s izmjenama odluke o visini naknade na elnika i njegovog zamjenika koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa. Dopuna je predložena jer su prilikom donošenja prora una umanjena sredstva za naknade u iznosu od 70 tisu a kuna, pa smatraju shodnim da se i naknade prilagode tom iznosu. Op inski na elnik Ljubomir Grgec (SDP) za svoj rad je dobivao

Zamjenik na elnika Ujlaki (na slici lijevo) i na elnik Grgec (na slici sasvim desno) od sljede e godine dobivat e otprilike 30 posto manje naknade

mjese nu naknadu od 6 tisu a kuna, a njegov zamjenik Roberto Ujlaki (SDP) 3 tisu e kuna. Vije nik iz redova HDZ-a Nikola Knez predložio je amandman da od 1. sije nja ti iznosi budu znatno manji i da naknada na elniku bude 4 tisu e kuna, a zamjeniku 1.500 kuna. Nit vodilja bila mu je usporedba s iznosima naknada susjednih op ina.

Zašto nije smanjena naknada i predsjedniku Vije a?

U raspravu se uklju io na elnik Grgec, smatraju i da nije korektno da se naknade smanjuju samo njima, a ne i predsjedniku Op inskog vije a Radmani u, koji mjese no dobiva tisu u kuna. - U našem se mjestu stalno radi i ulažemo velike napore

kako bi doveli što više novca za važne kotoripske projekte. O ito to nije važno, nekome je glavno da na ovaj na in podcjenjuje naš rad, i to ovako drasti nim smanjenjem naknada. O ito da su ruke u zraku važnije od onoga što se radi, rekao je Grgec, smatraju i da je u pitanju osveta onih koji su izgubili na lokalnim izborima.

Nezavisni Vinko Horvat tako er je za smanjenje naknada, ali bez politi kih prepucavanja. Smatra da treba imati mjeru i raspravu voditi u zdravom tonu. Predložio je da to smanjenje bude za na elnika na 4.500 kuna, a zamjenika 2.000 tisu e kuna. Nakon kratke stanke Knez je odustao od svog amandmana i ve inom glasova prihva en je prijedlog Vinka Horvata.

Zoran Radmani istaknuo je da tu nema politi kih i osobnih sukoba jer je u jednom trenutku zaiskrilo izme u Grgeca i bivšeg zamjenika Dobriše Zvošeca, ve da je to pitanje tolerancije i realnosti s obzirom na ekonomski trenutak u državi i Kotoribi. Sjednica je ipak završila lijepim željama za blagdane, podjelom prigodnih poklona i zajedni kim domjenkom. (alf)

GRAD Prelog istupio iz sporazuma za Javnu vatrogasnu postrojbu akovec

Žele svoje profesionalne vatrogasce Razlog istupanja je taj što Grad Prelog želi zaposliti svoje profesionalne vatrogasce u budu nosti te formirati profesionalno vatrogasno jezgro Na sjednici Gradskog vije a Prelog u etvrtak 28. studenoga donesena je odluka o istupanju iz sporazuma o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec zbog prevelikih davanja. Razlog raskidanja sporazuma je, uz velika davanja, to što JVP akovec nije formirao dislocirano vatrogasno odjeljenje u Prelogu s tri profesionalca, kako je bilo utana eno.

Sporazumom je bilo utvr eno da je u eš e Grada Preloga u vlasništvu nad JVP-om akovec 8,98 posto osniva kih prava. Grad Prelog trebao bi dodatno platiti JVP-u po toj osnovi 101.000 kuna, što se smatra pretjeranim iznosom. Osim toga, JVP je po eo prijetiti Gradu Prelogu tužbom za naplatu dodatnog iznosa inanciranja.

Samo dvanaest intervencija JVP-a akovec na podru ju Grada Vije nik Dragutin Glavina (HNS) naglasio je da je prilikom osnutka bilo re eno da e se osnovati JVP Me imurja, a ne Grada akovca. Vije nik Nenad Igrec (SDP) napomenuo je da su vatrogasci u DVD-ima Grada Preloga loše opremljeni, osim možda DVD-a Prelog, što je obrazložio i zadnjim požarom u ehovcu ovih dana, kad je DVD ehovec kasnilo na požar zbog toga jer nisu mogli upaliti vozilo.

On je upitao jesu li razlozi nedostatka prestali vrijediti kad se otkazuje JVP akovec.

Gradona elnik Ljubomir Kolarek naglasio je da su preloški dobrovoljni vatrogasci me u najboljima u državi po svojem radu, da je nekad u Prelogu postojalo profesionalno jezgro

Rasprava o javnoj vatrogasnoj postrojbi

Na poklon dobili 25 zimskih vatrogasnih jakni Za hrabre i požrtvovne vatrogasce DVD-a Prelog pod bor je stigla vrijedna donacija, koja e ih zasigurno grijati za hladnih zima.

Naime, DVD Prelog dobio je na poklon 25 zimskih vatrogasnih jakni koje e biti podijeljene najaktivnijim lanovima tog društva. Zimske jakne vatrogascima je predao Nenad Igrec, i sam aktivni lan tog društva, te je istaknuo da se uvijek voli na i u društvu svojih hrabrih i požrtvovnih kolega vatrogasaca koji ne prežu ni od ega kako bi zaštitili

ne iji život i imovinu. - Stoga sam iskoristio tu priliku da ih na neki na in i nagradim za njihov trud, rekao je Igrec, koji je ujedno i zahvalio djelatnicima pravosudne policije Zatvora u Varaždinu koji su mu pripomogli u sakupljanju donacije.

Nenad Igrec je na kraju istaknuo kako ovo ne e biti jedina takva donacija te e nastojati da se jaknama opreme i ostala društva na podru ju Grada Preloga, a kolegama vatrogascima je poželio što manje intervencija, uz dobru preventivu i rad s mladima.

od etiri vatrogasca, a sada ga nema, da je Grad Prelog nedavno kupio vatrogasno vozilo vrijedno 1,5 milijuna kuna, te da je JVP Grada akovca u petnaestak godina do sada intervenirao u podru ju Preloga samo dvanaest puta.

Profesionalno vatrogasno jezgro u Prelogu Grad Prelog trebao bi u budu nosti osnovati svoje profesionalno vatrogasno jezgro, odnosno svoju javnu vatrogasnu postrojbu, ime bi Grad zaposlio ljude sa svojeg podru ja, rekao je Kolarek, uz nadopunu da se u JVP-u troši neracionalno, pla a vo e smjene je kao da je ministar, re eno je.

(J. Šimunko)

27. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAGUTINA Ploha - Drageca iz Puš ina poznaju gotovo svi Me imurci koji su ikad bili u Bolnici

Brijem samo žive ljude Dva popodneva tjedno radi u Županijskoj bolnici akovec, gdje najviše brije, a ponekad i šiša ljude koji se nalaze tamo na lije enju PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Ve trideset i pet godina, itav svoj radni vijek, brija i frizer Dragutin Ploh, kojemu je netko nekad davno dao nadimak Dragec pa je tako ostalo do danas, dva puta tjedno ure uje bolesnike u Županijskoj bolnici akovec. Zapravo prvih pet godina radio je u Klenovniku, a poslije cijelo vrijeme u akovcu, u frizerskom salonu na Željezni koj stanici akovec, ali i našoj Bolnici.

Dva popodneva tjedno radi u Županijskoj bolnici akovec, gdje najviše brije, a ponekad i šiša ljude koji se nalaze u bolnici na lije enju.

Zapitali smo ga zna li nešto o svojem prezimenu Ploh, jer je ono neuobi ajeno za naš kraj. Odgovorio je: - Prezime Ploh nosim po ocu Slovencu, koji je porijeklom iz Štajerske.

Ono je neobi no i sigurno je to da poštar ne može pogriješiti kad donosi poštu.

Mnogi i ne znaju kako se prezivam, ve samo po nadimku Dragec. Ve desetlje ima s obitelji, suprugom i djecom, živim u Puš inama i radim u

Brija Dragec još uvijek povremeno koristi i stare mašine za šišanje (ovo je bilo samo za fotografiranje)

akovcu na željezni koj stanici te u Bolnici povremeno srijedom i subotom. Djeca ve imaju svoje obitelji, dvije k erke su udane.

Koleg(ic)e se nisu usudile zamijeniti me ni na dan-dva • Kako je brijati i šišati bolesne ljude u Bolnici?

- Ne znam za druge, a osobno sam po prirodi veseljak pa možda to pomaže da me svi prihva aju. No, kad sam se jednom htio malo odmoriti, upitao sam susjedu frizerku, a i druge frizerke, žele li me zamijeniti kao frizera u Županijskoj bolnici akovec jedno ili dva popodneva ili duže.

No, susjeda me odbila, ali i sve

druge frizerke, kažu da se boje brijati u bolnici i da to ne žele raditi. Tako radim neprekidno ve tri desetlje a povremeno kao brija u Bolnici.

Za šalu znam re i da brijem i šišam samo žive, što je zapravo istinito. Ljude koji su umrli u Bolnici ure uju neki drugi, koje i ne znam. No ni jedna frizerka ne želi me zami-

jeniti, vjerojatno zbog toga što nagonski ne želi imati posla s mrtvima.

• Trideset godina radite kao frizer i brija . Što se promijenilo?

- Radim na Željezni koj stanici akovec pa mogu re i ono što vidim. Prije tridesetak godina brija i frizer je na željezni koj stanici dobro zara ivao jer su to bila druga vremena. Ljudi bi nakon putovanja vlakom, koji je u ono doba bio važniji nego danas, kad je rije o putni kom prometu, dolazili na ure ivanje, da se pokažu u što ljepšem svjetlu svojoj rodbini nakon putovanja.

No vremena su se promijenila, danas je glavno prijevozno obiteljsko sredstvo prijevoza automobil, a promijenili se se i modni trendovi, tako da na šišanje i brijanje na Željezni ku stanicu akovec dolazi manje ljudi. To je i jedan od razloga što sam davno zapo eo raditi i u Bolnici, kako bih ‘doštukao’ ku ni budžet.

• U radnji imate izuzetno stare frizerske stolice. Što znate o njima?

- Ove dvije stolice koje se nalaze u frizerskom salonu na Željezni koj stanici akovec jako su stare, a poviješ u su vezane za akovec. Nalazile su se u nekadašnjoj gradskoj brija nici koja se nalazila uz crkvu Svetog Nikole u akovcu, danas se rijetko tko toga sje a.

Navikao sam na njih i ostat e

DRUŠTVO “Josip Broz Tito” - Ogranak Me imurje - proslavilo deset godina djelovanja

Cijenit e ga zauvijek, bez obzira na sve njegove današnje kriti are Danas Društvo broji nekoliko stotina lanova koji djeluju preko etiri ogranka, i to: Ogranak Sveti Juraj u Trnju, Ogranak akovec, Ogranak Ivanovec i Ogranak Mursko Središ e U Društvenom domu u Svetom Jurju u Trnju održana je sve ana sjednica Društva “Josip Broz Tito” - Ogranak Me imurje, povodom desete obljetnice. Sve anu sjednicu sazvao je Branislav Baksa, predsjednik odbora za proslavu. Izvješ e o radu društva podnio je lan odbora za proslavu Zlatko Lovren i , te uz ostalo rekao: - Društvo danas djeluje na najosjetljivijem podru ju u životu ovjeka, a to su ljudska prava i slobode. Danas su lanovi našega Društva osobe raznih pro ila i karakteristika: imamo lanove raznih politi kih stranaka, imamo lanove s partizanskom spomenicom, branitelje sa spomenicom Domovinskog rata, radnike i za-

poslenike, umirovljenike. Rad u Društvu odvija se bez ikakvog politi kog rada i djelovanja i Društvo se nije i ne e baviti politikom.

Svake godine lanovi su odlazili u Jasenovac kako bi odali po ast žrtvama i obilježavanju strašnih patnji i stradanja nedužnih ljudi koji su stradali u jednom režimu za koji svi želimo da se više nikad ne ponovi.

Povodom 25. svibnja i ro enja Josipa Broza Tita, svake godine odlazi se u Kumrovec. Naravno, svaki lan koji je išao u Jasenovac ili Kumrovec troškove putovanja platio je sam. Svake godine odana je po ast i položeni su vijenci povodom Dana oslobo enja Me imurja i Dana antifašisti ke borbe, uz surad-

Dodjela priznanja osniva ima i najzaslužnijim lanovima

Gosti i lanovi Društva pažljivo prate izlaganja nju sa Savezom antifašisti kih koji su nanijeli štetu u razvoju prinos u razvoju mirotvorstva, boraca narodnooslobodila kog ljudskog roda, a zasigurno Josip antifašizma, nesvrstanosti, kao rata Me imurske županije a- Broz Tito nije taj. Da apsurd bu- i mnogih drugih stvari ostaje kovec, kazao je Lovren i . de ve i, ti veliki kriti ari svoje neupitan i upe atljiv za sva vreobrazovanje pa i akademske mena.

Svaki ovjek ima titule stekli su u ono vrijeme Danas naše Društvo broji svoje dobre i loše kad je bio živ Josip Broz Tito, i nekoliko stotina lanova koji poteze u životu to besplatno, i toga se ne žele djeluju preko etiri ogranka, i to: Ogranak Sveti Juraj u Trnju, U nastavku se osvrnuo na odre i...

Bez ikakvog tepanja i uvija- Ogranak akovec, Ogranak Titove kriti are i kazao: - Na žalost, s vremena na nja, ostaje injenica da je današ- Ivanovec i Ogranak Mursko vrijeme svojim javnim istupi- nja mlada generacija uskra ena Središ e.

Skupu je nazo ilo stotinjak ma javljaju se pojedinci koji su za mnoge dobre stvari u svojoj izgubljeni u vremenu i prostoru mladosti, jer su današnje okol- lanova društva te gosti, predte nas nazivaju nostalgi arima nosti svakodnevnog života jako sjednik Skupštine Me imurske i kojekakvim drugim imenima, surove i okrutne: školovanje i a pritom zaboravljaju da svojim studiranje je teško i skupo, a zaiskrivljenim istupima govore poslenje je još teže i još skuplje.

Nesumnjivo je i svi emo sve o sebi, jer mi smo udruga koja radi na legalan i zakonit se složiti da je Josip Broz Tito na in. Nepobitna je injenica povijesna li nost i onda su on da svaki ovjek u životu ima i njegova djela podložni kritici i dobrih i loših stvari i, ako to preispitivanja i vrednovanja, primijenimo u ljudskom živo- a pogotovo je to uobi ajeno u tu, na prste jedne ruke mogu znanstvenom i stru nom sviZlatko Lovren i podnosi se nabrojati pojedinci koji su jetu, poglavito ako se prona u izvješ e o radu negativno obilježili svoj život i kakvi novi izvori, ali njegov do-

Dragutin Ploh kraj stare muzejske stolice za brijanje i šišanje, koja se prije nalazila u gradskoj brija nici kraj crkve Svetog Nikole u akovcu

sa mnom do mirovine, koja je sve bliže.

• ime se bavite u slobodno vrijeme i imate li ga?

- Najviše volim ribolov i prirodu, no sve je manje vremena za njega. Kad god stignem, odem na jezero HE akovec, ribi i e znati ako kažem da mi je najmilije mjesto za pecanje Dopšova graba. Nikako se ne slažem s onime što se u zadnje vrijeme doga a, malo po malo stalno ni u ku e i ku ice uz Dravu, više gotovo da ne vidiš prirodu od gradnje.

No takvi smo i ne znam što se tu može u initi. Ja sigurno tu ne mogu jako puno utjecati. županije Mladen Novak, predsjednik antifašisti kih boraca Me imurske županije Zvonimir Golub, prvi predsjednik društva i osniva društva Juraj Švenda, Štefanija Novak iz istoimenoga varaždinskog društva i drugi.

Borba protiv svih koji negiraju antifašisti ku borbu Zvonimir Golub je u svojem obra anju istaknuo da se radi o dvije bratske organizacije koje imaju sli ne ciljeve, a jedna od najvažnijih je borba protiv svih onih koji na bilo koji na in negiraju antifašisti ku borbu.

Predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak naglasio je uz estitke lanovima da se u županiji sve snage upiru za otvaranje novih radnih mjesta i time bolji život gra ana. Goš a iz Varaždina Štefanija Novak podsjetila je na uspjehe bivšega socijalisti kog sustava, nije sve bilo crno, kako se danas govori o tom periodu, Hrvatska je šezdesetih imala stopu rasta od gotovo deset posto, što se teško danas može ponoviti.

Prvi predsjednik Društva Juraj Švenda tako er se emotivno osvrnuo na vrijeme socijalisti ke izgradnje, ali i na nelagodu lanova društva zbog onih koji imaju druga ije ideje.

No pošten rad i borba za dostojanstvo ovjeka nikada ne e imati alternativu. Na kraju su lanovima Društva dodijeljena priznanja za rad, a primili su ih Me imurska županija, Savez antifašisti kih boraca Me imurske županije, Op ina Donji Kraljevec i Mjesni odbor Juraj u Trnju, te osniva i društva i drugi. (J. Šimunko)

16

Kroz Međimurje

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LOVA KI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE Plakete i priznanja dobilo 35 me imurskih lovaca

Najavljeno osnivanje Lova koga damskog društva PIŠE: STJEPAN MESARI Lova ki savez Me imurske županije održao je tradicionalnu sve anu sjednicu Izvršnog odbora, na kojoj je izvješ e o radu me imurskih lovaca u proteklom razdoblju podnio predsjednik Ljubomir Grgec.

Grgec je naglasio kako je 2013. godina obilovala lijepim trenucima, dobrim rezultatima na svim podru jima djelovanja, poglavito u dijelu gospodarenja lovištima i divlja i te u osposobljavanju novih lanova, jer je ove godine tridesetak lovaca položilo ispite i postalo lanovima Lova kog saveza Me imurske županije.

- Naši rogisti svake su godine sve bolji i bolji i, zahvaljuju i njihovoj kvaliteti, Lova ki savez Me imurske županije dobio je ponudu za organiziranje i doma instvo Me unarodnog

uru ili priznanja I., II. i III. reda Hrvatskoga lova kog saveza, te Plakete Nikole Zrinskog VII. etvorici lovaca s pedeset i više godina lovnog staža.

Odlikovanja i plakete Odlikovanja HLS-a primili su Franjo Kocijan, Mladen Lackovi , Stjepan Se an, Ivan Vuruši , Eduard Bležekovi , Ivan Višnji , Renato Glad i Dejan Bratuša, svi iz LD-a “Prepelica” Mala Subotica.

Zatim Josip Mihalic, Franjo Zvonar, Antun Igrec, Antun Kedmenec, Ivan Mar etko,

Dobitnici Povelje Nikole Zrinskog VII.

susreta rogista u 2014. godini. Koristim ovu prigodu da najavim osnivanje Lova koga damskog društva u Me imurju. Papiri su gotovo sre eni, žena lovkinja imamo i smatram kako e dame lovkinje biti atrakcija za turiste, goste i po-

Rogisti su dobili pohvale za izuzetne nastupe

sjetitelje Me imurja i odli ne promotorice naše županije na skupovima i natjecanjima gdje e se pojaviti, rekao je Grgec.

Na sve anosti su predsjednik Ljubomir Grgec, njegov zamjenik Josip Carovi i tajnik Mladen Lackovi 31 lovcu

- Papiri su gotovo sre eni, žene lovkinje imamo, i smatram kako e dame lovkinje biti atrakcija za turiste, goste i posjetitelje Me imurja te odli ne promotorice naše županije na skupovima i natjecanjima gdje e se pojaviti, kazao je predsjednik Ljubomir Grgec

Mario Valkaj iz LD-a “Fazan” Štrigova dobio je priznanje za dobar rad u Društvu i Savezu

Dario Šarkanj i Ivan Igrec, svi iz LD-a “Patka” Donji Vidovec – Sveta Marija.

Iz LD-a Štrigova odlikovanja su primili Mirko Dujh, Zvonko Jakopi , Mario Valkaj i Jerko Pfeifer. Miroslav Vlaši , Josip Dodlek, Krunoslav Horvat i Zlatko Habuš dobitnici su odlikovanja iz LD-a “Fazan” Hodošan. Iz LD-a “Fazan” Draškovec dobitnici su odlikovanja Vladimir Granatir, Stjepan Kalšan, Pavao Horvat, Stjepan Fileš, Vladimir Kova , Zdravko Varga, Ivan Balent i Stanko Balent.

Plaketu Nikole Zinskog VII. dobili su Ivan Zvonar iz LD-a “Patka” Donji Vidovec – Sveta Marija, Stjepan Hegeduš iz LD-a “Srnjak” Donji Kraljevec – Gori an, Ljubo Begovi iz LD-a “Zec” Vratišinec i Vladimir Šimuni iz LD-a “Zec” Vratišinec.

U ime nagra enih zahvalili su na odlikovanjima i poveljama Franjo Kocijan i Ivan Zvonar, koji su rekli kako su lovci asni i plemeniti ljudi, koji skrbe o divlja i i prirodi.

Skup su pozdravili Jurica Horvat, predsjednik Gradske skupštine Grada akovca, i Siniša Golub, predsjednik Javne ustanove za zaštitu prirodnih dobara. Osoblje Lova kih dvora za sve sudionike priredilo je ukusnu i bogatu ve eru.

Iz LD-a “Patka” Donji Vidovec - Sveta Marija bilo je najviše nagra enih

KONJI KI KLUB Sveti Križ - raste na entuzijazmu lanova

Dajana Ljevakovi postala državn Zbog ljubavi prema životinjama i entuzijazmu lanova, odnedavno se doga aju velike stvari u Konji kom klubu Sveti Križ. Danas taj klub ima državnu prvakinju u jednoj od najtežih disciplina, dresuri konja. Državna prvakinja postala je Dajana Ljevakovi iz Svetog Križa s konjem Cassian of Glory. Kako kaže, u i i jaše s konjima od sedme godine života.

Ve je iskusna trenerica, trinaest godina druguje s konjima.

Kako bi postala državna prvakinja, vježbala je gotovo svaki dan.

Brine o svojem konju, ali i konjima u klubu, koji se nalazi uz cestu akovec Prelog kod autoceste. No

nije sama, u Klubu s konjima u Svetom Križu svakodnevno trenira i brine tridesetak lanica i lanova Kluba iz Me imurja i Varaždina te Samobora.

U Konji kom klubu zatekli smo to zimsko popodne u prosincu i Damira Cegleca iz Varaždina, koji jaše dvadeset godina, no tek se od prošle godine okušava u sportskom

jahanju kao najtežoj disciplini na svojem konju La Bamba, zbog ega esto dolazi na treninge u Sveti Križ. U vojnoj je mirovini, bio je pripadnik gardijske 8. lakojurišne brigade Hrvatske vojske, a druženje s konjima i jahanje veliko mu je zadovoljstvo i ljubav.

Ljubav prema plemenitim životinjama

Državna prvakinja u dresuri konja Dajana Ljevakovi iz Svetog Križa s konjem Cassian of Glory

Trenericu konja Sanelu Horvat iz Podbresta tako er smo zatekli na konju. Ona je lanica kluba u Svetom Križu, ali radi kao trenerica s konjima u Samoboru, rije je o sportskom jahanju, koje najviše privla i mlade. Kod ku e u Podbrestu drži pet konja. Kako kaže, voljela je u mladosti i druge životinje, no nekako su joj, kad je krenula u

Trener i vlasnik konja Darko Juras: - Cilj nam je stvoriti europske i svjetske prvake

Zanimljivo je da se ljubav prema konjima ne dijeli podjednako, ak osamdeset posto je jaha ica, a znatno manje jaha a

27. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DRAŽEN KIPKE iz akovca: lovac, kinolog, predava , ispitiva i nadasve dobar ovjek

Najpoznatiji uzgajiva Me ija - maloga me imurskog psa PIŠE: STJEPAN MESARI

Novinaru je ugodno pisati o ovjeku kakav je Dražen Kipke iz akovca, lovac u duši, prijatelj životinja, zaljubljenik u pse, filatelist, skuplja vrijednih starina, draga i simpati na osoba, enciklopedija lovstva, kinologije i posebice života pasa od za e a do smrti.

Ali nije lako pisati o ovjeku s toliko iskustva, s toliko znanja, razli itosti hobija i vrlina.

Dražen Kipke je lan Lova kog društva “Zec” iz akovca, i to od 1975. godine do dana današnjeg, bez prelaska u drugo lova ko društvo. Premda je u duši lovac, najmanje se od svega bavio klasi nim lovom, a više drugim stvarima vezanim uz lovce. Dugogodišnji je predava i ispitiva kandidata za lova ko zvanje. Ovog trenutka nema lovca u Me imurju koji nije prošao njegovo “sito i rešeto“ na putu do lova ke diplome. Ipak, najve i dio svojega lova kog staža posvetio je psima i njihovom uzgoju od za e a do smrti. Jedan je od ljudi koji su prepoznali specifi nosti i vrline me imurskog psa u narodu zvanog “štakoraš“ i stvorili Me ija, maloga me imurskog psa koji e uskoro biti zašti ena pasmina. Vrhunski je kinolog kojemu su na prvom mjestu lova ki psi, prema kojima

Kolekcija medalja, od kojih su neke iz vremena Austro-Ugarske Monarhije

Najve i dio svog života posvetio je kinologiji i psima, njihovom ocjenjivanju i uzgoju. Bavi se filatelijom i nositelj je brojnih odlikovanja.

Dobar ovjek je i prijatelj lovcima, vatrogascima, kulturnjacima i glazbenicima, svima koji šire mir i ljubav prema ljudskim i prirodnim vrijednostima iskazuje veliku ljubav, poglavito prema autohtonim pasminama, za iju se zaštitu i opstanak neprestano zalaže i bori. Kipke je 2005. godine s dalmatincem vlastitog uzgoja sudjelovao na Svjetskoj izložbi pasa u Argentini.

Kinološki sudac, promotor Me ija i filatelist Kinologijom se Kipke bavi od 1981. godine te postaje predava i ispitiva lovcima koji imaju lova ke pse, poglavito autohtone pasmine, kao

što su istarski goni , oštre i kratke dlake, posavski goni , dalmatinski pas… Godinama je uzgajao dalmatinskog psa, a sada je zaokupljen oko Me ija, za kojeg smatra kako zaslužuje dobiti naziv autohtonoga me imurskog lova kog psa, psa kojeg kao registriranog posjeduje petstotinjak ljudi u Me imurju, drže i ga prema njegovim uputama. Kipke kaže kako se na Me iju puno radi, te mu je tako standardiziran izgled i utvr ene druge osobine. Želja mu je da Me i postane sedma autohtona pa-

smina lova kog psa, te da mu se uzgoj proširi u Ma arsku i Austriju.

Redovito kao vrhunski kinološki sudac odlazi na sve izložbe i natjecanja pasa u domovini i regiji.

Vlasnik je brojnih priznanja i odlikovanja Hrvatskoga kinološkog saveza, nositelj je odlikovanja II. i III. stupnja Hrvatskoga lova kog saveza, Zlatnog odlikovanja Hrvatskoga lova kog saveza, Povelje hrvatskoga kinološkog saveza kao jedini iz Me imurja, te niza priznanja Lova kog saveza Me imurske županije te svoga lova kog društva.

Filatelistika je Kipkeova velika ljubav i do danas je skupio preko tri tisu e zna aka i maraka s motivima lovstva i kinologije, ali i povijesnih oso-

Dražen Kipke prikupio je nekoliko tisu a poštanskih maraka

na prvakinja u dresuri konja srednju školu, prirasli uz srce konji, a tako je ostalo do danas.

Zahvaljuju i treneru Darku Jurasu, stekla je licencu za sportsko jahanje, što je viši stupanj, bez te licence nije se mogu e

natjecati u višim kategorijama na turnirima.

Radi pro esionalno s konjima kao dreser u Samoboru, najviše s djecom i mladima, ali se i natje e u sportskom

Profesionalna trenerica sportskog jahanja Sanela Horvat iz Podbresta sprema se za jahanje

jahanju. Na pitanje tko sve dolazi na jahanje u Samobor, odgovorila je: - Nema pravila, od djece koja imaju svega pet godina, pa do starijih koji imaju pedeset i više godina. Na natjecanjima jaše na svojem konju Caramela.

Vlasnik i trener Konji kog kluba koji je sve “zakuhao” je Darko Juras iz Svetog Križa, koji je znanje o dresuri konja nau io u Njema koj u konji kom klubu koji je imao ak 150 konja. On kaže: - U Svetom Križu u imo jahati sve koji to žele, no stalno radim i treniram jaha e za sportsko i dresurno jahanje, vodim jaha e do polaganja licence i za dozvole, zapravo sam krotitelj i konja i jaha a, bez uzajamnog sklada nema uspjeha. Naši jaha i natje u se u Hrvatskoj pod imenom

Damir Ceglec iz Varaždina i konj La Bamba

Konji kog kluba Pirotehnika Mirnovec iz Samobora.

Osam konja stalno u Klubu - Ovdje u prostorima Konji kog kluba Sveti Križ držimo

ba i doga anja od I. svjetskog rata do danas. Još bi se tisu e re enica moglo bi se ispisati o Draženu Kipkeu, lovcu, kinologu, lova kom i kinološkom sucu, filatelistu i iznad svega dobrom ovjeku kojemu su lova ki psi, a poglavito Me i, u mislima od jutra do no i, esto puta i u snovima.

stalno osam konja, a još osam konja imam doma u Svetom Križu, te u Samoboru dvanaest konja. Ukratko, imam cijelu armu konja njema ke pasmine.

Jako je teško uvježbati konja i jaha a da postanu

državni prvaci, no ipak smo uspjeli i uspijevamo.

Samo na temelju tih rezultata dolaze nam mladi koji žele jahati, tako da se to polako razgranava u posao, došli smo do toga da se financiramo vlastitim sredstvima, uz mnogo zalaganja, ljubavi i truda.

Zanimljivo je da se ljubav prema konjima ne dijeli podjednako, oko osamdeset posto je jaha ica, samo dvadeset posto jaha a, a sli no je i u drugim klubovima, koliko znam. Cilj nam je dovesti naše jaha e na europska i svjetska prvenstva.

Napustili smo Konji ki klub Sveti Križ nakon što je trener Darko, stvarni kandidat za šapta a konjiima, izveo mladog konja etverogodišnjaka na jahanje.

Sad u zimi konji se pripremaju za proljetna natjecanja.

(J. Šimunko)

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKI PROIZVO A I kozjeg mlijeka posjetili kolege u Austriji, nakon ega se slobodno može ustvrditi:

Ispred Austrijanaca u kvaliteti mlijeka i na inu prehrane - Nakon vi enoga, jedino što nas se dojmilo bilo je jednostavnije izmuzivanje mlijeka, otkup svaka tri dana te isplata na to no ugovoren datum. Jednostavno, rije je o puno sre enijoj državi negoli je to Hrvatska, i zbog toga su u ogromnoj prednosti na EU tržištu

27. prosinca 2013.

Smanjenje kozarskih farmi u Me imurju, na žalost, traje i dalje Od 2008. godine, kada je kozarstvo u Me imurju doseglo svoje najbolje vrijeme, postojalo je 70 farmi.

Danas 2013. godine u Me imurju postoji 40 farmi koje drže oko 3.500 koza.

Smanjenje broja farmi se nastavlja, no moglo bi se dogoditi da se postoje e prošire, a to pak ovisi o površinama kojih baš i nema, u naseljima u kojima farme postoje. (sm)

Me imurski i podravski kozari ispred farme u Ried Inn Kreissu

Ried Inn Kreiss grad je u gornjoj Austriji, a cijeli okrug poznat je po kozarstvu, to nije, po proizvodnji kozjeg mlijeka, koje se bez ikakvih problema prodaje u Austriji, Njema koj i drugim zemljama. Takve uspješne kozare posjetili su me imurski kozari i njihovi gosti iz Podravine.

Sa svojim doma inima me imurski proizvo a i mlijeka i jari a razgledali su tri farme i ustvrdili kako Austrijanci po malo emu jesu bolji i kvalitetniji od naših. Ono po emu su ispred mljekara to je donekle modernije izmuzište, trodnevni odvoz mlijeka i, naravno,

pla anje na vrijeme. Naime, u Austriji se mlijeko s farmi odvozi svaka tri dana, dok je u Hrvatskoj to svaki dan. Isto tako mlijeko dobiju pla eno na vrijeme, a kod nas su zaostaci po nekoliko tjedana. Hrvatska je kozarima zajam ila premiju od 50 lipa po litri, no naši kozari ove godine iz državne blagajne nisu dobili ni lipu. U Austriji kozari drže oko 80 tisu a koza, dok se za Hrvatsku ne zna broj, ali u Me imurju kao najja oj kozarskoj regiji ima ih oko 4000 tisu a u organiziranoj proizvodnji, a ima i ljudi koji za sebe drže po jednu, dvije ili tri koze.

Mladi kozari iz Gornjeg Kraljevca najaktivniji su u regiji

Sre ena država jam i zdravo gospodarstvo Naši su se kozari na prakti nim primjerima uvjerili kako Austrija funkcionira kao prava i sre ena država te kako je kozarstvo grana o kojoj država skrbi. Vlasnici sami obavljaju poslove, jer imaju potporu države, jeftini repromaterijal, siguran plasman mlijeka i zajam ene cijene. Hrvatsko, odnosno me imursko kozje mlijeko, a o mesu da se ne govori, ni po emu ne zaostaje za austrijskim, jer se naše koze hrane kvalitetnijom i prirodnom hranom, dok Austrijanci koriste mnoge dodatke. Austrijski kozari za litru mlijeka dobivaju 60 do 70 euro centi, dok naši dobivaju oko 4,25 kuna, ljeti i manje, oko 3,5 kuna, jer cijena ovisi o sadržajima bjelan evina i masno a.

Ono što su svi zapamtili i što e pokušati ugraditi u svoje staje jest izmuzište koje omogu uje izmužnju dvjesto koza za jedan sat, dok naši to rade etiri sata. Potrebne su male preinake ve postoje ih muzilišta. Sve ostalo je na našoj strani, tako da naši kozari mogu stati rame uz rame s Austrijancima, koji slove za najbolje u srednjoj i zapadnoj europi. Država ne bi smjela ograni avati, odnosno ljudima bi trebala dozvoliti ši-

- Zadovoljna sam vi enim, jer sam zapravo uvidjela da smo i mi dobri kao i austrijski kolege, kaže Nada Gadanec, predsjednica udruge “Ruke”, koja okuplja kozare i ov are

Izmuzište kakvo imaju Austrijanci, a žele Me imurci

renje farmi unutar naselja, a ne ih smještati uz šume i potoke, gdje nema energenata.

Projekt smanjenja bolesti koza Putovanje u Austriju, koje se sasvim jednostavno može nazvati studijskim, imalo je za cilj i upoznati se s na inom borbe protiv artritisa i encefalisa, od kojih koze boluju.

- Radi se o bolesti koja utje e na snagu koza i na smanjivanje koli ine mlijeka. Ukratko, kozama se smanjuje životni vijek, a i daju manje prinose, što nam ukupno zna i smanjenje prinosa. Stoga s dr. sc. Antunom Kosteli em, vrhunskim stru njakom na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, provodimo projekt ‘Artritis i encefalitis’, koji traje pet godina i koji

treba rezultirati potpunim nestankom bolesti iz Me imurja, nakon ega emo imati zdrava stada, ve e prinose i ve e zarade, kazala je Nada Gadanec, predsjednica udruge “Ruke”,

Jarac koji oplodi etrdesetak koza i sve ostaju bre e

AKOVE KI PLAC I SAJAM UTORKOM

Rasprodaja: Fal dam, sam da prodam!

Zbog Boži a, koji je bio u srijedu, akove ki sajam i plac radili su u utorak, na Badnjak, i bilo je to pretposljednje ovogodišnje sajamsko i placovsko okupljanje.

Posljednje e biti u utorak, na Staru godinu, a potom sve po starom, vidimo se i ujemo svaku srijedu.

Predboži na atmosfera na sajmu bila je u znaku prodaje boži nih drvaca, ali i rasprodaje svega i sva ega. - Fal dam, sam da

prodam, govorili su prodava i i nudili zalihe koje su pripremili za boži no-novogodišnje dane. Po povoljnim cijenama prodavale su se jabuke u vre ama, krumpir, luk, smokve, skijaškosanjkaška oprema te razni ukrasi, stara krama, odje a i obu a. Pe enjari su pjevali: Daj nam Bog zdravlja, k tomu veselja! Sve u svemu, jedan lijepi utorak, niti prehladan niti pretopao. Za svakoga dobar, da tako bu-

koja okuplja kozare iz regije u kojoj vlasnici drže oko etiri tisu e koza i jari a. U Austriji postoji nekoliko otkupljiva a mlijeka, dok je u ovom dijelu Hrvatske samo varaždinska Vindija ozbiljan otkupljiva i donekle poti e kozarstvo kroz nabavu mati nih jedinica.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - boži na drvca 50 do 350 kn/kom - suho vo e 20 kn/pake - mandarine 15 kn/kg - jabuke 40 kn/vre a - orasi 80 kn/kg - mušmule 40 kn/kg - endivija 15 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kukuruz 1,20 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg

de i na staro leto. Za one koji Boži slave po julijanskom kalendaru i one koji bor kite na Novu godinu ostalo je dosta smreki, borova i jela.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

27. prosinca 2013.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT U prosincu se kite boži na drvca.

CRNI BOR – PINUS NIGRA Pridjev nigra zna i crn, a to se odnosi na tamnu koru i tamnozelene guste krošnje, tako da stablo djeluje tamnije i mra nije u odnosu na neke druge vrste borova.

Crni bor rasprostranjen je mahom na planinskim staništima oko Sredozemnog mora, ali bez Sjeverne Afrike. Kako su populacije me usobno uglavnom izolirane, opisan je niz podvrsta s vrlo ograni enim podru jima rasprostranjenosti. I u Hrvatskoj raste u višim podru jima submediterana. Sadnja na kontinentalnim podru jima je mogu a.

Kod nas je potpuno otporan na zimu.

Kopnene populacije nalaze se na Senjskoj dragi, na sjevernome Velebitu, na južnom Velebitu i Biokovu. Te kopnene populacije pripadaju tipi noj Pinus nigra subsp. Nigra. Populacije s viših dijelova

Pelješca i dalmatinskih otoka (Bra , Hvar, Kor ula) opisane su kao dalmatinski crni bor, Pinus nigra subsp. Dalmatica. U svakome slu aju one cvatu znatno prije kopnenih populacija, tako da postoji reproduktivna izolacija izme u kopnenih i oto nih populacija. Crni bor je vrsta koja se od sredine XIX. stolje a masovno koristi za pošumljavanje krša u submediteranu, tako da je danas znatno šire rasprostranjen u odnosu na prirodne populacije. S obzirom na to da je otporno drvo skromnih zahtje-

va esto se koristi kao parkovna biljka.

Crni bor je 20-25 m visoko vazdazeleno stablo koje doseže debljinu od 1,3 m i starost do 500 godina. Krošnja je u mladosti unjasta, a kod starijih stabala postaje vrlo prepoznatljive gra e s gotovo vodoravnim granama tako da nalikuje na tanjure složene jedan na drugi. Kora je sivocrna i kod starijih stabala duboko raspucala. Po dvije iglice nalaze se zajedno na uperku, a takvi uperci su zavojito poredani duž ogranaka. Iglice su tamnozelene, tvrde, snažne, zašiljene i bodljaste, ravne ili blago zakrivljene, duge 8-16 cm, a debele 1-2 mm.

Na stablu ostaju 4-8 godina, zato je krošnja gusta i tamna. Ženski

ešeri zore dvije godine, jajasti su, žutosme i dugi 4-8 cm i široki 2-4cm.

Pinus nigra se esto sadi u parkovima i vrtovima u našem kraju. Sadi se u grupama i miješanim sastojinama. Interesantna je kombinacija ovog bora i obi ne breze. Za drvorednu sadnju se kod nas nije baš esto upotrebljavao. U Ma arskoj je to prije bila eš a sadnja. Tamo su i danas neki od najljepših drvoreda crnog bora. Kad smo spomenuli drvorednu sadnju bora valja spomenuti prekrasne mediteranske drvorede od Pinus pinee (Umag, Rovinj). Možda bi se kod nas na kontinentu tako er više sadili drvoredi od bora (kod nas od crnog, jer pinija smrzava), kad bi rasadnici proizvodili tome primjerene sadnice s porezanim donjim granama i ravnim stablom do drvoredne visine od 2,2 metra.

Za manje prostore vrlo su interesantni kultivari crnog bora koji imaju usku stupastu krošnju: ‘Fastigiata’ i ‘Sinfonija’.

Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja održivosti mesa, odnosno spre avanja njegovog kvarenja. Osim razli itih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokovati i izikalno-kemijski imbenici aktiviraju i autoliti ke, vlastite tkivne procese u mesu.

Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spre avanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spre avanje aktivacije autoliti kih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje.

Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzerviraju eg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organolepti kih svojstava mesa (mirisa, okusa, so nosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isklju ivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u doma instvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva.

Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uklju uje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (še er-glukoza, dekstroza i saharoza, askor-

binska kiselina i askorbati, ocat, mlije na, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfati). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnatih proizvdoa, nekih vrsta kobasica i mesnih koncervi kod kojih se želi posti i termostabilna ruži astocrvena boja proizvoda.

Konzerviraju e djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje)

rezultat je difuzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama miši nih vlakana. Difuzija soli u po etku je brza, budu i da je i koncentracija soli tada velika, zatim te e sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednosti koncentracije soli u salamuri.

Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržavati najmanje

95% NaCl, te biti bez vidljivih stranih primjesa. Osim što utje e na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju mesu, oduzima mesu vodu i djeluje na sposobnost vezanja vode.

Nitrati su soli nitratne kiseline.

To su ini bjelkasti kristali, a u

smjesu za salamurenje mogu se dodavati u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata.

Pod utjecajem reduciraju ih bakterija nitrati se reduciraju u nitrite. Nitriti su soli nitritne kiseline a u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog nitrita i kalijevog nitrira.

U ve im koli inama nitriti su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju eritrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u salamuru rezultira nastankom speci i ne svijetlocrvene boje salamurenog mesa.

Meso se može salamuriti postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja.

Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini poipaju odgovaraju om soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u miši e i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je slu aju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko kra e od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i miši e, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure u meso, a potom potapanje mesa u salamuru.

Dražen Kranjec dr. vet. med

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2013.

STANKO TRSTENJAK iz Marofa, etnolog, kuhar, gastronomad i sakuplja zapisa o narodnim obi ajima “malih tajni“ boži nih i novogodišnjih dana

Blagdani su najljepši u vlastitom domu, za veselje i radost sve do Tri kralja PIŠE: STJEPAN MESARI

Premda je Boži bio u srijedu, vrijeme Boži a još je uvijek s nama i me u nama i tako e biti do Sveta tri kralja, 6. sije nja 2014. godine.

Boži no vrijeme zapo inje dan uo i Boži a, najradosnijega krš anskog blagdana, i zove se Badnjak.

Kao što Uskrsa nema bez Velikog petka, tako nema ni Boži a bez Badnjaka, jer tog dana mnogo stvari odre uje slavljenje doga aja vezanih uz ro enje Djetešca u betlehemskoj štalici i može se iš itati iz opisa Badnjaka, to nije, Badnje ve eri kakvih se sje a, ali i danas u svojem domu prakticira Stanko Trstenjak iz Marofa, etnolog, kuhar, gastronomad, kulturolog i sakuplja zapisa o narodnim obi ajima.

- Badnja ve er nekada je bila zaista bajkovita, poglavito na selu i me u djecom koja su tu ve er ekala dolazak maloga Isuseka, koji e im nešto lijepo donijeti kako bi Boži doživjeli i upamtili kao najljepši dan u godini.

Bio je to i veliki doga aj za odrasle, koji su obi aje svojih roditelja zorno preto ili u svoje skromne, ali asne domove.

Prvo treba znati kako pokloni namijenjeni djeci, koja su uistinu vjerovali da ih donosi mali Isusek, nisu bili nešto posebno, nego su to uglavnom bili cukuri (bomboni), keksi, napolitanke te jabuke, kruške i suho vo e. Ponekad, ali vrlo rijetko bile su to naran e, ige (smokve) i korice (roga i).

Što na polju, to i na stolu, i k tome prazna lisnica - Na Badnjak tijekom dana nije bilo ne ega posebnog, uglavnom sve se na gruntu i u ku i istilo i pospremalo, a obitelji iji su lanovi bili u bijelom i dalekom svijetu željno su ekali njihov dolazak me u obitelj. Najvažnije stvari doga ale su se nave er i stoga je Badnja ve er imala veliko zna enje u vjerni koj krš anskoj obitelji, ali i kod onih koji nisu bili vjernici iz uvjerenja ili zbog posla koji su radili, a bio je ovisan o državnoj politici. Radost

Vrijeme je zajedništva u obitelji, vrijeme kada pohodimo rodbinu i prijatelje, primimo blagoslov ku e i radujemo se. Nije oduvijek boži no vrijeme bilo kao danas, a pri om vas vodimo kroz blagdansko vrijeme Stankovog djetinjstva

Biranje onoga što e se staviti na boži no drvce i stol

Badnje ve eri i iš ekivanje Boži a na selu nitko nije mogao niti želio skriti, jer se te ve eri i no i u ljudskoj nutrini doga alo nešto posebno i veliko.

Središnji doga aj bio je priprema stola koji se nalazio na sredini prve ili velike hiže (sobe) i koristio se samo u iznimnim trenucima, za proštenja ili kad su kumovi dolazili u posjet ili pozavat (zvati u svatove).

Sa stola se sklonilo sve što je do tada na njemu bilo, obrisala se s njega sva prašina i potom se stavio bijeli stolnjak.

Gazda ili gazdarica, naj eš e oboje, potom su na stol stavili sve što je u polju izraslo i u vo njaku i vrtu se uzgojilo te prazna buksa (lisnica, nov anik…).

Pod stol slama i djeca položena na nju - Središnje mjesto na stolu pripadalo je raspelu (križu) i svije njaku s bijelom svije om te ve nici, ruži koja cvjeta u svako doba godine, najljepše za Boži (cvijet trajnica). Potom se stavio kruh, zatim kola s orasima i makom, povetica, pšeni no zrnje, klipovi kukuruza, grah, orasi, suho vo e, jaja, repa, tikva, vijenac luka, klopka pre e te lenka (petrolejka). Uglavnom, sve što se imalo, a uz želju i vjeru kako e te no i Bog sve blagosloviti i da e svega idu e godine biti u izobilju.

Na kraju se sve pokrilo sve anim stoljnjakom, a pod stol se donijela slama.

Uslijedilo je ukrašavanje

Hladnetina

Sastojci: - suhe i svježe svinjske nogice - suhe i svježe svinjske kožice - sušeni buncek ili lopatica, ocat - sol, ešnjak, lovorov list, luk - mljevena paprika, papar u zrnu Priprema Meso rasje i na željene komade, oprati i staviti u hladnu vodu (voda mora prekriti meso), staviti sol, papar, lovorov list, papar cmreka ili betlehemeka (boži no drvce) raznim ru no i kod ku e izra enim ukrasima, salonima (bombonima), poharajima ( kola i ima) te crvenim boži nim jabukama. Na slamu su položena djeca koja nisu mogla do ekati pola no i, nego su prije usnula u sno-

u zrnu, glavice luka i ešnjaka te po želji malo octa.

Kuhati na laganoj vatri sve dok meso ne omekša (vodu ne dolijevati). Meso se izvadi i raspodijeli u pripremljene posude, a juha u kojoj se meso kuhalo se procijedi. Potom se meso prelije juhom i lagano posipa mljevenom crvenom paprikom. Staviti na hladno mjesto sve dok se smjesa (juha) ne stegne. Poslužuje se s na krugove narezanim lukom, prelijanim jabu nim octom i koš i nim tikvinim uljem, te s kukuruznim ili raženim kruhom. ve u koje im je Boži dolazio i poklone donosio.

Stariji su otišli na polno ku, a po povratku su se okrijepili kuhanim vinom, hladnetinom i pe enim urkama (krvavice). Treba znati kako je na Badnjak bio zapovijedani post i nemrs, pak su ljudi jedva ekali da

pojedu nešto mesno. Poslije blagovanja cijela je obitelj zaspala blaženo i spokojno duboko u Badnju no i boži nu zoru.

Dje ica sanjaju i poklone, a stariji plodna polja i vinograde te punu buksu, kako bi mogli poreze pla ati i najpotrebitije stvari pokupovati.

Tu pri i nije kraj, blagdansko veselje nastavilo se, ali u društvu susjeda i prijatelja, u do eku Nove godine, pa sve do Tri kralja.

Štefanje, Ivaje, Nova godina, Sveta tri kralja…

Naredni su blagdani tako er imali svoje obi aje. 26. prosinca, na blagdan Svetog Stjepana, estitao se imendan istoimenim osobama (Stjepan, Stjepko, Stipe, Stipo, Stjep, Stijep, Štef, Šte ica, Stjepka, Stipica itd.), pjevaju i boži ne pjesme.

Na Svetog Ivana, naredni dan, blagoslivljalo se vino, a slama se iznosila iz doma i postavljala na vo ke da bi bolje rodile naredne godine. Na dan Nevine dje ice naredni se dan esto vršilo tzv. šibanje, kad bi se ljudi lagano udarali vrhovima šiba, obilježavaju i bol ubijene dje ice. Na misama su se blagoslivljala djeca. Na Novu godinu me usobno bi se estitalo, ali bi ugo aj bio manje intiman od boži nog.

Završetak dvanaestodnevnice, dvanaest boži nih dana, blagdan je Sveta tri kralja ili Bogojavljenja. Na taj se dan spominjemo trojice mudraca koji su darivali Isusa, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se ku e za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te budu e ljetine. esto su boži ne pjesme pjevali tzv. zvjezdari, odjeveni u tri kralja, nose i zvijezdu.

Boži ne pjesme koje me imurski vjernici najviše vole U to vrijeme godišta U to vrijeme godišta Mir se svijetu navješta Poro enjem Djetešca Kom’ je majka djevica.

An eli se javili Rajsku pjesmu slagali Slava Bogu pjevali A mir ljud’ma prosili.

Djeva Sina rodila avlu silu slomila Svijetu Spasa podala Nama majka postala.

A mi Kristu hvalimo S an elima pjevamo Radi žrtve njegove Što je za nas zapo e.

Svim na zemlji mir, veselje Svim na zemlji mir, veselje, Budi polag Božje volje.

To sad nebo navješ uje I glas s neba potvr uje.

Dobre volje svaka duša grijeha neka ve ne kuša Nego hvali, di i Boga, Što je posl’o Sinka svoga.

Sinka svoga, Boga moga, S Ocem, Duhom jednakoga Duhom Svetim za etoga Od Djevice ro enoga Kin enje cmreka ru no izra enim ukrasima

27. prosinca 2013.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVE ANI, tradicijski i blagdanski stol pripremila Božica Hanc Rendari , kuharica u hotelu “Golfer” u Toplicama Sveti Martin

Pe ena guska s mlincima i mirisom boži nih jabuka PIŠE: STJEPAN MESARI

Boži ni i novogodišnji blagdani su, pa je stoga bogati sve ani stol ovih dana mjesto okupljanja obitelji i dragih ljudi.

- Kao ni jednog dana u godini, jer nije baš svejedno koje e jelo završiti na sve anom blagdanskom stolu, posve uje se tome izuzetno mnogo pozornosti. Može se re i da, kao što ljubav ide kroz želudac, tako se i blagdanski stol za ove boži ne i novogodišnje blagdane po stolu poznaje, kaže Božica Hanc Rendari , vrsna kuharica u hotelu “Golfer” u Toplicama Sveti Martin.

Božica vrlo dobro zna kakav sadržaj ide na sve ani i blagdanski stol koji, osim raznolikosti hrane, ima obilježja tradicije u Hrvata i Me imuraca.

Za itatelje Me imurskih novina i sve drage ljude Božica je s kolegama priredila sve ani i blagdanski stol s okusom i mirisom tradicije.

- Na sve anom boži nom i novogodišnjem stolu obavezna je pe ena guska z mlincima, uz koju ide crveno dinstano zelje, te doma i

Rolana tele a rebra Sastojci: - tele a rebra bez kosti - sol - mljeveni papar - ešnjak - svinjska mast Priprema Tele a rebra dobro posolite, popaprite i utisnite ešnjak. vrsto savijte u roladu i dobro stegnite kuharskim koncem. Gotovu roladu još malo posolite (da ne bude premalo, jer je deblje meso).

Stavite pe i u pe nicu s maš u i vodom te pecite na 165 - 170 stupnjeva 1 sat i 45 minuta.

Boži ni vo ni kruh

Sve ani blagdanski stol u hotelu “Golfer”

Sastojci: - 0,5 kg glatkog brašna - 0,1 kg otopljenog maslaca - 0,1 kg še era - 0,03 dag kvasca - 0,25 dcl mlijeka Priprema Narezati suho vo e i poškropiti ga sokom od limuna.

Na to staviti malo brašna i preliti ukuhanom še erom. To se radi da vo e ne bi sjelo na dno, tj. da bude raspore eno po tijestu. Zamijesiti tijesto i pustiti da se digne.

Staviti ga u namaš enu bidru i premazati jajem. Pe i na 165 stupnjeva. rezanci. Obavezno ovo jelo okružuju božanstveni mirisi svježih zape enih jabuka. Za one koji ne preferiraju pe enu gusku, ponude se rolana tele a rebra sa zape enim krumpirom sa slaninama. Tko voli lagano jelo, tu su pile a prsa sa sirom u umaku od šipka.

Potom su tu još boži ni vo ni kruh, orehnja a, makovnja a i suhi kola i i. Obavezan dio menija

Pe ena guska Sastojci: - guska - sol - svinjska mast Priprema Gusku oprati, o istiti i nasoliti 1 dan prije pe enja. Kod pe enja treba paziti da se esto podlijeva, da ne bude suha. Tijekom pe enja treba je okretati, a može se premazati slanom vodom da bude hrskavija. Pe i je na 165 stupnjeva oko sat i 15 minuta.

Meso z tiblice, hladno predjelo za tradicionalni sve ani i blagdanski jelovnik

Pe ena guska obavezna je ovih dana na stolu

je suho meso z tiblice.

Ukras na stolu je tek niknula boži na pšenica. Uz sva ova jela najbolje prija graševina Borisa Novaka i pinot Zvonka Belovi a, pojašnjava izgled i sadržaj blagdanskog stola kuharica Božica Hanc Rendari , estitaju i svima Boži i novu godinu, uz preporuku recepta koji se mogu složiti kod ku e ili pak blagovati u hotelu “Golfer” u Toplicama Sveti Martin.

Na zdravlje i sretan Boži i novu 2014. godinu uz doma e vino

22

Mozaik

NAGRA ENI U NATJE AJU Me imurskih novina za najljepše boži ne ukrase iz ku ne radinosti - primili nagrade

David Hrženjak ve se odli no proveo s djevojkom u Be u David Hrženjak iz Štrukovca za svoje jaslice osvojio je nagradno putovanje u Be u organizaciji Amazon putovanja. Vijest da e posjetiti Be ugodno ga je iznenadila, a na put je poveo djevojku Veroniku Žganec.

- Sam grad odiše toplinom, boži nim duhom, svjetloš u i gostoljubivoš u mještana. Nema stvari koja nas se nije dojmila u po etnom razgledavanju grada, ali ono što bismo istaknuli dakako su: dvorac Schonbrunn s veli anstvenim vrtom i katedrala Sv. Stjepana. Kasno poslijepodnevno druženje nastavili smo na boži nom sajmu uz topli pun , kuhano vino i ine doma e specijalitete. Vidjeli smo nešto novo, zanimljivo, druga ije te dobili inspiraciju za kojekakve nove majstorije. Od srca zahvaljujemo Me imurskim novinama, agenciji ‘Amazon’ i vjernim itateljima što su nam omogu ili da barem na jedan dan doživimo ari Be a i ludo se zabavimo, poru io je David. (N.Š.)

Nagradu Amazon putovanja uru ila je Iva Plantak

Dje ja pjesma i ples ozna ili su atmosferu grada akovca posljednju adventsku subotu (21. prosinca). U središtu grada okupilo se do sada najve i broj posjetitelja i prolaznika, kupuju i poklone na prigodnom boži nom sajmu ili druže i se uz kuhano vino. U Katoli kom domu održana je priredba akolanda, na kojem su nastupile plesne

skupine Studija suvremenog plesa “Teuta” i Plesni studio “Vivona”. Brojni posjetitelji posebno su srda nim pljeskom pozdravili najmla e plesa e, kojima je ovo bio prvi izlazak na “svjetla pozornice”.

Tijekom programa predstavila se i Osnovna škola Sveti Martin na Muri i u eni ka zadruga “Tin ek” prigodnim kolažom pjesama, plesa i tam-

David Hrženjak na nagradni put u Be poveo je svoju djevojku Veroniku

razveselila. Knjiga je prepuna savjeta za pripremu doma ih jela, ali i ku nu izradu šampona, kupki, mirisnog cvije a...

Sigurno u dobiti ideje za nadogradnju svojih hobi aktivnosti i tako još više uljepšati svoje slobodno vrijeme. (rr)

Ponekad je dovoljno zajedni kim snagama zapjevati i ve je atmosfera u gradu ljepša

Katica Ljubek osvojila je nadasve korisnu knjigu “Sve iz ku ne radinosti” izdava a Mozaik knjige

ne poklone. Ima kome dati, jer ima dva sina i unuka Leona koji polazi 3. razred OŠ Šenkovec.

Pohvalila se da je lanica udruge žena Štefanec koje su je nagovorile da se prijavi, ali i sve redom za nju glasovale.

(S.Z.)

Nadi Petkovi pokon bon Jane uru io je Marin Radovan, voditelj marketinga

Tanja i Maja javit e nam se s dojmovima iz Budimpešte i Be a Tanja Cimbola iz Vratišinca sa svojom adventskom ku om bila je najve e iznena enje ovoga nagradnog natje aja. Odlukom žirija osvojila je trodnevno putovanje u Budimpeštu u aranžmanu agencije “Kompas”. Nagradu joj je uru ila Karmen Matotek.

Maja Hižman žiri je oduševila svojim boži nim estitkama i an elima te osvojila drugu nagradu žirija i dvodnevno putovanje u Be i Budimpeštu. Na uru enje nagrade u Jakopi Travel došla je sa svojom malom obitelji.

Tanja Cimbola i Maja Hižman svoje dojmove s putovanja podijelit e sa nama naknadno.

Posljednja adven u znaku pjesme i

Rasplesani i ras

Nada Petkovi poklon bon e potrošiti na poklone Nada Petkovi iz Štefanca dobila je 1.000 kn poklon bon trgova kog centra “Jana”.

U ime KB Sra inca poklon bon predao joj je Marin Radovan, voditelj marketinga.

Nada Petkovi e nagradni poklon bon potrošiti za boži -

ADVENT U GRADU ZRINSKIH završio prošlu subotu

buraške pratnje. Nakon završetka programa u Katoli kom domu, velika završnica i sve-

Katicu Ljubek knjiga e inspirirati za nove ideje Nagradu naše redakcije za nakreativniji detalj osvojila je Katica Ljubek iz akovca. Za ukrase koji su proizvod inspiracije iz svijeta bilja primila je nagradu - knjigu “Sve iz ku ne radinosti”, izdava a Mozaik knjige. - Nagrada me jako

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tanji Cimbola prvu nagradu za adventsku ku u uru ila je Karmen Matotek iz Kompasa

Maja Hižman na uru enje nagrade u Jakopi travel došla je sa svojom malom obitelji

U enici iz Sv. Martina predstavili su svoje radove i na boži nom sajmu

ODJECI USPJEŠNE HUMANITARNE AKCIJE “Peci i pomozi”

Za napuštene životinje pr Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Atmosferu posljednju adventsku subotu u gradu akovcu uljepšali su i sudionici humanitarne akcije “Peci i pomozi”. akov anka Ana Ude okupila je sudionike televizijskog showa “Tri, dva, jedan – peci!”, koji su se rado odazvali njezinoj inicijativi pomaganja napuštenim životinjama.

Uz velikodušnu pomo pekare “Suncokret”, koja je donirala materijal za pripravu slastica i u svojim prostorima omogu ila pripravu kola a, sudionici akcije su tijekom subotnjeg prijepodneva gra anima nudili kola e uz zamjenu za dobrovoljni prilog. Odaziv je bio i više nego sjajan, kazala je Ana Ude, nakon što je oko 11 sati ponestalo sitnih kola a: - U gradu smo bili od devet sati i ljudi su ve po eli pristizati k našoj promo ku ici, koju je osigurala Turisti ka zajednica grada

Mnogi prolaznici prepoznali su slasti are amatere iz TV show

Darko Glavak iz Županje: - Svi a mi se što su se ljudi iskazali!

akov anka Ana Ude pokrenula je ovu “slatku” humanitarnu akciju

27. prosinca 2013.

Mozaik 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEZADOVOLJSTVO ure enjem i postavljanjem štandova u Ulici kralja Tomislava

li problem u ntska subota Jenezadovoljstvu stanara zbog buke ili plesa ne emu drugome?

spjevani akoland u Katoli kom domu i “Scheierici”

ano finale održano je u zgradi “Scheier”, gdje su ponovno u enici iz Svetog Martina na Muri

pjesmom i plesom zape atili raznolika adventska doga anja u gradu akovcu. (rr)

Javili su nam se vlasnici kafi a, du ana i drugih obrtni kih radnji u “donjem dijelu“ Ulice kralja Tomislava i poslali nam dopis-prosvjed koji su uputili TZ-u akovec i Gradu akovcu. U istom piše: - Nezadovoljni smo blagdanskim ure enjem Ulice kralja Tomislava od RK-a Centar do zgrade HZZO-a, kao i pozicijom štandova u vrijeme adventa, ime je odsje eno kretanje posjetitelja u ostali dio centra grada. Zar mi ne spadamo u centar grada?

Zašto nema ni eg na Franjeva kom trgu (ispred crkve)? U TZ-u akovec nam je usmeno odgovoreno da se crkva buni

na postavljanje ugostiteljskih ku ica i da je prošle godine s njihove strane bilo pozivanje policije i rastjeravanje ljudi, jer da oni taj cirkus ne e dozvoljavati. Sad je pitanje ho e li to isto TZ akovec odgovoriti i pisano.

Za ostalo, možemo i usmeno malo. Nave er sigurno prolazite kroz ovaj dio centra grada, pa obratite pozornost na ure enje i osvjetljenje. Ni jedan plakat, ni jedan letak nije donesen u ugostiteljske lokale ili trgovine, a vezano uz program ‘Advent u Gradu Zrinskih’. Valjda smo im daleko ili nismo važni, poru ili su na kraju dopisa.

DO EK NOVE GODINE na otvorenom u Me imurju

U AKOVCU UZ MAGAZIN I ŽIGU&BANDISTE Sve popularniji trend do eka na otvorenom ne e mimoi i ni akovec. akov ance e zabavljati splitska grupa Magazin te Žiga i bandisti. akovec se time uvrštava u VIP listu gradova koji do ekuju Novu godinu uz nastup poznatih glazbenih imena s hrvatske doma e estrade. Za do ek je osigurana bogata ugostiteljska ponuda u grijanom šatoru na Trgu Republike, kao i u ugostiteljskim prostorima u središtu grada. Program e zapo eti na Staru godinu ve prije od 22 sata. Ukupna vrijednost organizacije programa je uklju ivo s programom Ad-

venta u Gradu Zrinskih oko 200.000 kuna. Organizatori, Turisti ka zajednica grada akovca i Grad akovec, vjeruju kako e se i ove godine okupiti ve i broj posjetitelja, koji e uz pono nu estitku gradona elnika Stjepana Kova a, tradicionalni valcer i spektakularni vatromet do ekati Novu 2014. godinu.

U PRELOGU UZ GRUPU VULKAN Do ek Nove godine u Gradu Prelogu zapo inje na Trgu slobode u 21 sat, nastupom DJ-a. Od 10 sati nastupa bend Vulkan. Grad Prelog organizira veliki vatromet u 12 sati, uz estitke gradona elnika,

a cijeli do ek Nove godine bit e prenošen na radiju “Studio M”. Za gra ane je organizirano besplatno kuhano vino, a bit e postavljene i ku ice u kojima e se mo i sjesti i donijeti hranu i pi e od ku e. (J)

U MURSKOM SREDIŠ U UZ ZLATNE DE KE Program do eka Nove godine u Murskom Središ u zapo inje u 22.30 sati. U glazbeno-zabavnom dijelu nastu-

U SVETOM MARTINU NA MURI UZ DOMA E SNAGE

rikupljeno 6.509,40 kuna!

Hvala svima koji žele pomo i životinjama Slastice je prolaznicima nudio i Darko Glavak iz Županje, koji se tako er s radoš u odazvao akciji: - Tata mi je porijeklom iz Me imurja, ali se prije 40 godina preselio u Slavoniju, tako da ja sebe smatram Slavoncem, ali imam me imurske gene. (smijeh) Svi a mi se što ima ovako puno ljudi, što je šetnica puna i što su se ljudi iskazali u ovoj akciji te žele pomo i životinjama.

Hvala svima!

wa “Tri, dva, jedan - peci!

Potporu akciji dali su i veliki i mali

Kumovi akcije Bojan Jambroši i Filip Ude u akciji

akovca. Interes je bio velik, tako da nam nije ak ni trebalo kuhano vino da se zagrijemo, kako smo mislili da e biti potrebno. (smijeh) Ljudi su bili stvarno darežljivi i zainteresirani, pa se nadam da je ovo samo prva akcija u nizu. Evo, preostale su još samo torte koje su ispekli moji prijatelji iz televizijskog showa. Kumovi akcije Bojan

Jambroši i Filip Ude tako er su marljivo prikupljali donacije, tako da je i do 13 sati, po završetku akcije, ponestalo i slasnih torti. Ukupno je prikupljeno 6.509,40 kuna i 2 eura, zadovoljno nam je javila Ana. Sva prikupljena sredstva namijenjena su udrugama za pomo životinjama “Sklonište dobrote” i “Prijatelji životinja”.

Na Staru godinu od 22 sata na Trgu svetog Martina zapo inje program do eka Nove 2014. godine. Predvi en je zabavni program uz doma e snage KUU-a Sveti Martin, te bogata ponuda kuhanog vina, gemišta, aja i kola a. U pono e se nebom poletjeti tisu e oblika vatrometnih poruka.

U ŠTRIGOVI UZ VATROMET I ŠTRIGOVSKA VINA Pod zidinama crkve Svetog Jeronima i crkve Marije Magdalene, na Silvestrovo

paju Zlatni de ki, a predvi en je prvi EU veliki vatromet, uz dobru ponudu kuhanog vina i aja. (sm) u 22 sata zapo inje štrigovski do ek Nove godine.

Vrhunska i bajkovita štrigovska vina, kola i i aj bit e na štandovima kao poticaj za veselje koje vrhunac dostiže to no u pono , kada slijedi veli anstveni vatromet.

U DOMAŠINCU UZ TS MEJAŠE I KUMOVE Ca e bar “Millenium” iz akovca priprema veliku eštu i spektakularni do ek Nove godine u Šampionu u Domašincu. Goste e u Novu godinu uvesti zvuci tambura, jer e na ispra aju Stare i do eku Nove gostovati TS Mejaši i Kumovi.

HUMANITARNA AKCIJA Leo kluba “Zrinski”

Mali dar za pravu stvar Leo klub "Zrinski" akovec u suradnji s Centrom za socijalnu skrb akovec i Županijskom bolnicom akovec drugu je godinu za redom u nekoliko me imurskih osnovnih i srednjih škola organizirao akciju pod nazivom “Mali dar za pravu stvar”. Rije je o akciji prikupljanja slatkiša i igra aka za djecu iz obitelji slabijega imovinskog stanja, koja su pod stalnom skrbi Centra za socijalnu skrb akovec, kao i za djecu koja se nalaze

na Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec.

Iz akove kog Leo kluba "Zrinski", nakon uspješno provedene akcije, velike estitke i rije i zahvale uputili su u enicima i pro esorima OŠ Strahoninec, OŠ Orehovica, OŠ Ivanovec, II. Osnovne akovec, U iteljskom akultetu, Knjižnici i itaonici "Nikola Zrinski" akovec i svima koji su sudjelovali u akciji te time donijeli radost i osmijeh na lice onima kojima je to potrebno.

24

Mozaik

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IVANA KOVA I iz akovca dobitnica Županijske nagrade za Najvolonterku 2013.

Nagradu posvetila svom djedu PIŠE: ROBERTA RADOVI

UDRUGA ZA POMO OSOBAMA s mentalnom retardacijom

Nikolinjske igre i klupsko natjecanje U sklopu sportsko-rekreativne radionice, povodom Dana otvorenih vrata i zaštitnika grada akovca, sv. Nikole biskupa, Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije organizirala je Nikolinjske igre. Tre e po redu klupsko natjecanje bilo je održano 4. prosinca u dvorani NK Sloge akovec. Natjecatelji su bili podijeljeni u pet ekipa, koje su inila pet natjecatelja, a natjecali su se u sljede im disciplinama: ga anju limenki s tenis lopticama, pikadu, ga anju tenis lopticama u koš, pucanju na gol s preprekama i bacanju obru a. Nakon ne-

izvjesne borbe pobijedila je ekipa Medveš ak (Šari S., Novak A., Han i N., Fajs I., Han i M.), 2. mjesto osvojila je ekipa Dinamo (Rašperger M., Lovren i A., Brodar S., Horvat D., Puklek R.), dok je 3. mjesto pripalo ekipi Sokol (Vrbanec N., Herman L., Novak V., Lesjak T., Bacinger D.).

Na 4. mjestu bila je ekipa Me imurje (Nuki ., Trupkovi T., Poljak K., Flac I., Knapi S.), a na 5. mjestu ekipa Hajduk (Ladi I., Krnji M., Brodari LJ., Stojko M., Obadi T.). Nakon natjecanja lanovima ekipa podijeljene su diplome, a zatim je uslijedilo druženje svih natjecatelja.

Bebe 2013.

Apsolventica U iteljskog fakulteta u akovcu Ivana Kova i dobitnica je Županijske nagrade “Najvolonter/ka” 2013. godine.

Njezin volonterski doprinos prepoznala je Udruga za zaštitu i promicanje prava životinja “Sklonište dobrote”, koja ju je i prijavila na natje aj. Županijska nagrada “Najvolonter/ka” dodjeljuje se za individualni doprinos koji volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života na podru ju cijele županije.

Ivana volontirala na sve strane Ivani je nagradu uru io me imurski župan Matija Posavec u sklopu Sajma dobrote Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, koji je održan protekli petak, 20. prosinca. Dobitnica nagrade tom je prigodom pozvala sve gimnazijalce da se priklju e radu neke od brojnih udruga koje djeluju u županiji te e se možda tako i kod njih roditi ljubav prema volontiranju.

Zahvalila je svima koji su prepoznali njezin trud.

Volontiranjem se bavi etiri godine te je, osim spomenute udruge, tijekom tih godina veliki doprinos dala radom i u drugim projektima i akcijama. Sudjelovala je u udruzi “Sfera”, gdje je vodila radionice s romskom djecom u obiteljskom centru Kuršanec.

U zaštitarsko-ekološkoj udruzi “Prijatelji životinja i prirode” pomagala je azi-

Prošlogodišnja dobitnica nagrade Sarah Januši , Najvolonterka 2013.

Ivana Kova i i me imurski župan Matija Posavec

lu, na dje jem odjelu Županijske bolnice akovec kreativno je provodila vrijeme s djecom, pomagala je lanovima Udruge slijepih i slabovidnih Me imurske županije tijekom sportskih aktivnosti, volontirala je u akcija-

ma udruge “Zora” te u predškoli za romsku djecu u Pribislavcu.

Volontiranje svima od srca preporu uje Kako je kazala, trenutno je najviše zaokupirana diplom-

skim radom, ali ipak još uvijek joj preostaje dovoljno vremena za volintiranje, koje svima od srca preporu uje, a nagradu je posvetila svom djedu, koji joj je bio oduvijek velika potpora. Iako ga odnedavno više nema, sigurna je da je i on ponosan na ovaj njezin uspjeh.

Nagradu, prepoznatljivu mozaik sliku, idejno su osmislili i izradili u enici i nastavnici Centra za odgoj i obrazovanje akovec i ona ostaje u vlasništvu dobitnice. Osim toga, ove je godine Najvolonterki po prvi put uru ena prijelazna nagrada “Najve e srce Me imurja“, koju joj je predala Najvolonterka za 2012. godinu Sarah Jaluši .

Srce je oblikovao i izradio Sre ko Radek.

Priznanja primilo i devetoro nominiranih volontera Za doprinos zajednici svi nominirani volonteri primili su priznanja. Ovu je godinu uru eno devet priznanja, i to: Sanja Beli (volonterka Društva “Naša djeca”, Prelog), Monika Hudin Striškovi (volonterka Zaštitarsko-ekološke udruge “Prijatelji živo nja i prirode“, akovec), Fi-

lip Cirkven i (volonter Turis ke zajednice grada akovca), Jelena Kozar (volonterka Dnevnog boravka Caritas biskupije Varaždin “Dr. Antun Bogdan”, akovec), Ma ja Lisjak (volonter Autonomnog centra – ACT akovec), Margareta Mihalic (volonterka Udruge tjelesnih invalida Me i-

murja), Vlatka Min ek (volonterka Udruge invalida rada, akovec), Štefanija Najman (volonterka Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije – Klub Duga, Prelog) te Tamara Peras (volonterka Udruge za sindrom Down Me imurske županije).

Svi nominirani volonteri primili su priznanja

VARAŽDINSKI biskup Josip Mrzljak posjetio akove ki Dnevni boravak djece s poteško ama u razvoju “Dr. Antun Bogdan”

Oni nas poti u na još ve u ljubav prema bližnjemu Damir (23) i Isaura (23) Tkalec iz Male Subotice dobili su k erkicu Teu, ro enu 8. prosinca.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

U prigodi došaš a i svetkovine Boži a, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak posjetio je Dnevni boravak djece s poteško ama u razvoju “Dr. Antun Bogdan” Caritasa Varaždinske biskupije u akovcu, gdje je predvodio sve ano misno slavlje, na kojem su sudjelovali korisnici te ustanove zajedno sa svojim roditeljima, volonterima, dobro initeljima te predsjednikom Biskupijskog Caritasa mons. Ivanom Godinom i ravnateljem mr.

Antom Šolom, akove kim gvardijanom i župnikom župe Svetog Nikole fra Stankom Belobrajdi em i djelatnicima Caritasa, na elu s voditeljicom ustanove Katarinom Hoblaj.

Biskup Mrzljak pozvao je sve nazo ne da ovom euharisti-

jom zahvale Bogu na njegovoj dobroti kojom svakodnevno obasipa Božja stvorenja i koja je nadahnjivala dobrotu svih onih koji su kroz sve ove godine pridonijeli da to djelo zaživi i raste. - Caritas je uz propovijedanje i podjelu sakramenata jedna od najvažnijih zada a i djelatnosti Crkve, istaknuo je biskup Mrzljak. - Crkva je neprepoznatljiva ako u sebi nema karitativni dio, odnosno ne ini nešto dobro iz krš anske ljubavi prema ovjeku. Dobro je ako se to radi i pojedina no, ali u posljednjih nekoliko godina, na poticaj pape Benedikta, u Crkvi se to pokušava raditi što više organizirano, osnivanjem i djelovanjem Caritasa u župama, biskupijama i, naravno, na nacionalnom planu.

Dobro bi došao još jedan kombi Isto tako biskup Mrzljak je kazao kako su ovo djeca koja su potrebna pomo i i ne mogu samostalno djelovati kroz život te kojoj treba pokazati i dati još više ljubavi, makar ona sama poti u veliku ljubav. - Zanimljivo je i to da još nikada nisam doživio da bi netko zapravo proklinjao što se našao u takvoj situaciji i okruženju, nego to samo izaziva još ve u roditeljsku ljubav, a isto tako ljubav bližnjih, ali i svih onih koji žele pomo i.

Voditeljica Dnevnog boravka Katarina Hoblaj tako er je zahvalila onima koji svojim dobrim djelima pridonose da ova Caritasova obitelj živi, kako onima koji pomažu djelovanje

ove ustanove, tako i volonterima. Isto tako kazala je Hoblaj: - Želim zahvaliti i roditeljima na razumijevanju, osobito onda kada nisu bili ispunjeni svi uvjeti, budu i da u poludnevnom boravku omogu imo djeci usluge korištenja logoterapije, a s druge strane svjesni smo toga da im je potreban multidisciplinarni pristup, defektolog i psiholog. Zbog ograni enih inancijskih sredstava nadležnog Ministarstva, te obaveze se, na žalost, nisu mogle ispuniti, no postoji nada da e do i bolja vremena kada e se djeci mo i pružiti u potpunosti ono što im je potrebno, a isto tako nabaviti još jedno vozilo, za što je pokrenuta nova inicijativa mnogih prijatelja i podupiratelja ove ustanove. (so)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Na kraju još jedne kalendarske godine, u kojoj Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a obilježava petnaest godina rada, u dvorani “Aton” pred brojnim gledateljskim auditorijem održan je u njihovoj organizaciji tradicionalni boži ni koncert. Oduševljena publika otišla je ku i s osje ajem kao da je “Be došao u Nedeliš e”. (foto: Zlatko Vrzan)

Boži na glazbena arolija u Nedeliš u

Ispisi novog trajanja Objektivom za životinje

Predstavljen etvrti Zbornik Književnog kluba Prelog

Predstavljen prvi broj znanstvenog asopisa “Donjome imurski zbornik”

NOVE IZLOŽBE

PRELOG

akove ki amateri u akovcu Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” u Nedeliš u Zborovi i tamburaši u Kotoribi

BOŽI NI KONCERTI

2

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SUBOTA, 28. prosinca, 16, 19.30 sati SVETI MARTIN NA MURI, Hotel “Spa Golfer”

Stigli NOVI katalozi putovanja ODMOR JESEN/ZIMA 13/14 BLAGDANSKA PUTOVANJA 13/14

Radionice, predstavljanje suvenira i koncert Za kraj godine obilje zanimljivih sadržaja priprema se u Hotelu “Spa Golfer” u Sv. Mar nu. Programi zapo inju ve u 16 sa , kada e krenu s radom obiteljska radionica pe enja boži nih kola a, na koju su dobrodošla sva djeca s roditeljima. Od 16 sa ispred dvorane e se predstavi i lokalni tradicijski zana iz Svetog Mar na, kao i neki od najboljih me imurskih vinara.

U 19.30 program seli u dvoranu, u kojoj e se najprije predstaviti novi suveniri Toplica Sveti Martin: “Pozoj Mar “ i “Vesele žabice“, autorice Jelene Valkaj. Nakon toga slijedi otvorenje izložbe Likovne republike, koja e

NOVOGODIŠNJA PUTOVANJA ISTANBUL- iz Splita 28.12., 5 dana, od 2.295 kn LISABON

bi postavljena ispred dvorane. Nakon otvorenja izložbe pozornicu e preuze Svetomar njske mažoretkinje, jedne od najboljih hrvatskih mažoretkinja, te zvijezda ve eri: ženska vokalna skupina “Grlice“, koja e u pratnji tamburaškog sastava Kontra nas sve poves na glazbeno putovanje kroz me imursku tradicionalnu pjesmu. Nakon koncerta cijela se zabava seli u irski pub “Potkova”, gdje e se dobro raspoloženje nastavi do ranih jutarnjih sa uz grupu Pas ri, pozna cover bend Bijelog dugmeta. Ulaznica za koncert iznose 15 kuna, a u cijenu ulazi i jedno pi e te ulazak u tombolu.

PREDSTAVLJEN etvrti Zbornik Književnog kluba Prelog

Dražesna raznolikost Zbornika

28.12., 5 dana, od 3.495 kn LISABON I ANDALUZIJA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn PORTUGALSKA TURA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn BARCELONA 28.12., 5 dana, od 3.490 kn BARCELONA I MADRID 28.12., 5 dana, od 4.095 kn SICILIJA 29.12., 5 dana, od 4.295 kn

DALEKA PUTOVANJA BOŽIĆ U IZRAELU 22.12., 8 dana, od 7.790 kn NOVA GODINA U DUBAIJU 27.12. , 7 dana, od 5.990 kn NOVA GODINA NA KUBI 28.12., 10 dana, od 14.990 kn KENIJA – SAFARI I ODMOR NA DIANI BEACHU 03.01., 10 dana, od 14.990 kn ORLANDO & MIAMI 05.01., 9 dana, od 9.890 kn

WELLNESS MORAVSKE TOPLICE – TERME 3000 (Livada Prestige 5*) do 1.12. , 2 pol, od 775 kn

ODMOR OPATIJA (GH Adriatic I 3*/4*) do 27.12., 2 pol, od 500 kn ZADAR (Funimation Borik 4*) do 30.12., 1 pp, od 480 kn DUBROVNIK (Neptun 4*) do 28.12., 1 nd, od 395 kn

BOŽI I NOVA GODINA HR LOVRAN (Park 4*) 28.12.-2.1., 2 pol, 1062 kn FM do 30.11.

PLITVIČKA JEZERA (Jezero 3*) 29.12.-1.1., 2 pol + 1 pp, od 2260 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla Htl Rogla od 13.12. – 15.12., 2 pol+ ski-karta, od 915 kn ITALIJA, Fai della Paganella Htl El Paso 11.12. – 15.12., 4=3 pol, od 928 kn

U multimedijskoj dvorani muzeja “Croata insulanus” predstavljen je u Prelogu Zbornik književnih i pjesni kih radova Književnog kluba Prelog. Zbornik su predstavile urednica i predsjednica pro . Maja Labaš Horvat, te mr. sc. Ljubica Dui , koja je napisala pogovor knjizi, dok je autorima na sudjelovanju zahvalila Snježana Hižman.

Posebna vrijednost knjige je i u tome što je znatan broj lirskih pjesama i sastava napisan na kajkavštini, a uop e ne smeta što su radovi jedan kraj drugog, jedan kajkavski, a drugi na standardnom jeziku, upravo suprotno, takva je raznolikost dražesna.

Predstavljanje knjige vodio je Željko Soka . Maja Labaš Horvat je u predgovoru knjizi uz ostalo naglasila da je mnogi tekstovi u Zborniku vra aju u mladost i djetinjstvo, dok je Ljubica Dui istaknula da je Grad Prelog po brojnim darovima koje je poklonio kulturi u 2013. godini zaista napravio prekrasan podvig. U

Mihovil Rakijaši iz Pitoma e, Vinko Rojko iz Belice, Pavao Ružman iz Preloga, Antonija Sabol iz Ivanovca, Šte anija Sabol iz Palinovca, Zlata Tisaj iz Preloga, Magdalena Vlah Hranjec iz Donjeg Kraljevca, Veronika Zrna iz Palinovca i Franjo Žeželj Mustak iz Preloga. Autori crteža i ilustracija u Zborniku jesu Franjo Ružman Brko, Pavao Ružman, Slavko Duki i Franjo Žeželj Mustak. Knjiga je tiskana uz pomo Grada Preloga.

(J. Šimunko)

NOVE IZLOŽBE U AKOVCU

Osebujni likovni izri aj nastao ra unalnom grafikom Piše: Roberta Radovi Nakon iznimne izložbe “Stolje e filma u akovcu”, izložbeni salon akove kog Centra za kulturu ugostio je jedan sve arski postav. Me imurskoj likovnoj publici predstavlja se Varaždinka Wanda Tudja Strahonja postavom radova nastalih upotrebom ra unalne grafike i ispisa. Za autoricu je ta kreativna igra nova dionica u njezinom radu, kako je prigodom otvorenja izložbenog postava protekli tjedan (19. prosinca) istaknuo Marijan Špoljar, povjesni ar umjetnosti i likovni kriti ar, koji je izložbu nazi-

AUSTRIJA, Katschberg Htl Cristallo od 12.12. – 15.12., 3 pol, od 1.925 kn

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Rije autora - recitira Milan Fr ko

etvrtom po redu Zborniku, koji je tiskan na 220 stranica, pišu: Marija Bermanec iz Preloga, Ljubica Fleten iz Preloga, Milan Fr ko iz Koprivnice, Božidar Glavina iz Preloga, Snježana Hižman iz Cirkovljana, Ružica Juki iz Zagreba, odnosno Male Subotice, Biserka Kolarek iz Preloga, Marta Krušelj iz Cirkovljana, Zoran Lisjak iz Pribislavca, Aleksej Milinovi iz Preloga, Ivana Najman iz Cirkovljana, Ivanka Novak iz Preloga, Milena Petkovi iz Murskog Središ a, Branko

Objektivom za životinje Cilj novootvorene izložbe “Objek vom za živo nje” jest potaknu gra ane na zajedni ku skrb o napuštenim živo njama. Izložba je postavljena u ca e baru “Li era” u akovcu, a izložbu su organizirali Sklonište za živo nje “Prijtelji”, uz nesebi nu pomo tvrtke “Punaphoto” i Fotokluba.

Autorica Wanda Tudja Strahonja i Marijan Špoljar, likovni kriti ar va “Ispisi novog trajanja” i proglasio otvorenom.

Wanda Tudja Strahonja dosadašnje umjetni ke izazove oblikovala je kroz slikarstvo, crtež, tekstilni i grafi ki dizajn, kostimografiju i scenografiju te izradu lutaka. Dio njezinoga posebnog stvarala kog interesa je oblikovanje od papira, žice, lima i razli itih recikliranih materijala, što je prirodni

“Ispisi novog trajanja” nastali su kreativnom igrom u svijetu novih tehnologija

izraz za umjetnicu koja je diplomirala na Visokoj školi za tekstil i odje u u Zagrebu i stekla zvanje inženjera dizajna.

Autorica od 1986. djeluje kao slobodna umjetnica i lanica HZSU-a te je lanica i ULUPUH-a i HDLU-a. Od prošle je godine u mirovini, ali ne i slikarskoj. Živi i djeluje u Varaždinu, gdje je otvorila svoj atelje širokoj likovnoj publici.

Novi alat u njezinim rukama, u ovom slu aju ra unalo i “miš”, umjetnici je dao priliku da ostvaruje elasti ne oblike, kružnice, linije, spirale ili ikoni ke naznake, stvaraju i u završnici svojevrsni patchwork. Kako je autorica kazala, interes za ovom novom tehnikom proizašao je iz oblikovanja prigodnih boži no-novogodišnjih estitki, koje su tijekom vremena prerasle u nov likovni izri aj koji se može razgledati do 30. sije nja 2014. godine.

GRAD PRELOG osigurao gotovo 400.000 kuna više za kulturu

Za javne potrebe u kulturi 1,49 milijuna kuna Za javne potrebe kulture u Gradu Prelogu osigurano je u 2014. godini 1,49 milijuna kuna iz prora una Grada, prijedlog koji je usvojen pripremila je pro elnica za upravu i društvene djelatnosti Miljenka Radovi .

U javne kulture potrebe Grada spadaju kulturne djelatnosti, te akcije i mani estacije. U odnosu na prošlogodišnji prora un, kultura ukupno dobiva više 392.000 kuna, a razlog su pove ani izdaci za Dom kulture Prelog, te izdavanje monografije Grada Preloga i Donjome imurskog zbornika, asopisa za multidisciplinarna istraživanja.

Osnovane su i dvije nove udruge gra ana: Pjeva ki zbor Grada Preloga i Puha ki orkestar Grada Preloga.

Dom kulture Grada Preloga obuhva a filmsku, koncertnu, kazališnu, muzejsku djelatnost, tribinu “Prelog petkom”, te promicanje multimedijalne kulture. Za njega je osigurano 525.000 kuna.

Za knjižnicu i itaonicu Prelog osigurano je 160.000 kuna, a za muzej “Croata insulanus” 100.000 kuna. Djelatnost muzeja je dosta široka, od sakupljanja i uvanja kulturnih i prirodnih vrijednosti, do sistematizacije zbirki, zaštite muzejske gra e, pa do organizacije programa i doga anja te stru nu i znanstvenu obradu gra e.

Kulturno-umjetni ke udruge Preloga, njih ukupno jedanaest, dobivaju ukupno 228.00 kuna iz prora una, najviše Puha ki orkestar Grada Preloga, 60.000 kuna zbog osnivanja, te KU “Selja ka sloga” 50.000 kuna.

Za mani estacije, od Baroknih ve eri i Adventa te Festivala KAM-a do seoskih igara u ukovcu, izdvaja se 187.000 kuna, te 98.000 kuna za ostale programe kao što su financiranje udruga tehni ke kulture, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, udruga studenata, umirovljenika, udruga mladih po naseljima i drugo.

(JŠ)

27. prosinca 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ETVRTAK, 26. prosinca - 7. sije nja AKOVEC, Centar za kulturu

UTORAK, 31. prosinca, od 21.30 sati AKOVEC, Trg Republike

Prošetajte s dinosaurima

Do ekajte Novu godinu u akovcu

Blagdanske dane provedite še u i s dinosaurima. Animirani obiteljski lm sinkroniziran na hrvatski jezik “Šetnja s dinosaurima” prikazuje se u akove kom Centru za kulturu od 26. prosinca do 7. sije nja. Po prvi put u povijes lma publika e uis nu osje kako je bilo kad su dinosauri vladali Zemljom. Šetnja s dinosaurima 3D ul ma vno je kino iskustvo. Najnovija otkri a i najmodernija tehnologija predstavit e vam dinosaure stvarnije nego ikad prije, unutar prave prethistorijske pustolovine. Mali dinosaur Patchi dokazat e da preživljavanje nije rezervirano samo za najve e i najja e.

Ovaj se animirani lm u trajanju od 87 minuta preporu uje svim uzras ma.

akov ance e u novogodišnjoj no i zabavlja Splitska grupa Magazin te Žiga i bandis .

Za do ek je osigurana i bogata ugos teljska ponuda u grijanom šatoru na Trgu Republike, kao i u ugos teljskim prostorima u središtu grada. Program e zapo e u 21.30 sa na Staru godinu, a prema najavi dobro raspoloženje e potraja sve do jutarnjih sa . Pozvani su svi gra ani akovca, kao i njegovi gos , pridruži se do eku na otvorenom. To no u pono slijedi es tka gradona elnika Stjepana Kova a, tradicionalni valcer i spektakularni vatromet.

U PRELOGU predstavljen prvi broj znanstvenog asopisa “Donjome imurski zbornik”

Znanstvena istraživanja izravno e doprinositi razvoju kraja i afirmaciji donjeg Me imurja U Muzeju “Croata insulanus” u Prelogu u petak 20. prosinca predstavljen je prvi broj znanstvenog asopisa “Donjome imurski zbornik”.

Nakladnici su nakladni ka ku a “Meridijan” i Grad Prelog, odnosno Dom kulture Prelog, uz pomo op ina Orehovica, Donji Kraljevec, Gori an, Sveta Marija, Donji Vidovec, Kotoriba i Donja Dubrava.

Rije je o multidisciplinarnom asopisu koji je popunio prazninu jer je donje Me imurje slabo istraženo. Gradona elnik Dragutin Kolarek uvodno je zahvalio akademiku Feletaru što je okupio impozantan skup znanstvenika. Prof. dr.

Stjepan Hranjec istaknuo je da je rije o izuzetnom doga aju koji nadilazi uobi ajena boži na doga anja, te mu poželio dugi vijek trajanja.

Program je vodio Željko Soka , a u glazbenom dijelu nastupili su Neven Kolari i Željko Posavec.

Akademik prof. dr. sc.

Dragutin Feletar, urednik asopisa, govore i o razlozima pokretanja asopisa, rekao je: Ovaj asopis pokre emo zbog gospodarske i razvojne krize ili unato njoj. Me imurska županija dosegla je u hrvatskim okvirima zavidnu razinu razvijenosti, a perjanica tog razvoja jesu i donjome imurska naselja, pogotovo Prelog, Donji Kraljevec, pa i Kotoriba i druga. Da bi se ovaj razvoj mogao

Akademik prof. dr. sc. Dragutin Feletar, urednik asopisa, govore i o razlozima pokretanja asopisa, rekao je: - Ovaj asopis pokre emo zbog gospodarske i razvojne krize ili unato njoj.

Me imurska županija dosegla je u hrvatskim okvirima zavidnu razinu razvijenosti, a perjanica tog razvoja jesu i donjome imurska naselja, pogotovo Prelog, Donji Kraljevec, pa i Kotoriba i druga. Da bi se ovaj razvoj mogao još pospješiti, neophodno su potrebna ve a ulaganja u znanost, pa i kulturu, obrazovanje i društvenost

Akademik prof. dr. sc. Dragutin Feletar: - S pokretanjem znanstvenog asopisa za donje Me imurje ve se uvelike kasni. Znanstveno sagledavanje izuzetno je potrebno radi razvoja cijelog kraja i okupljanja mladih znanstvenika da se što više bave svojim krajem

još pospješiti, neophodno su potrebna ve a ulaganja u znanost, pa i kulturu, obrazovanje i društvenost.

Smatramo da se s pokretanjem znanstvenog asopisa za multidisciplinarna istraživanja uvelike kasni. Me imurje, koje se dugo nalazilo na margini hrvatskih i ma arskih znanstvenih ustanova, zapravo je tek u zadnjih pola stolje a dobilo svoju inteligenciju i visoko obrazovane ljude. Pravi zalet mladih prema visokom obrazovanju dogodio se tek u zadnjih dvadesetak godina, pa se zbog toga i postavlja pitanje kako to da još nije pokrenut i znanstveni asopis.

Objavljivat e se i radovi koji se ne odnose samo na usko podru je donjeg Me imurja, ve i cijelog Me imurja i cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku, pa i na prekograni no podru je u Ma arskoj. Jer, neophodne su komparacije i razmjena iskustava i dostignu a.

koji se bave ovim podru jem da pišu o našem kraju, koji je vrlo slabo znanstveno istražen, okupljati i poticati mlade talentirane ljude da se bave znanoš u, unaprijediti multidisciplinarna istraživanja o donjem Me imurju, jer je još prevelik broj nerazjašnjenih tema iz povijesti, geogra ije, demogra ije, geologije, etno-

Radove u prvom broju Donjome imurskog zbornika objavili su: prof. dr. sc. uro Blažeka o govoru Preloga i okolice i usporedbi sa standardom, Tomo Blažeka, tajnik Matice hrvatske akovec, koji je predstavio više knjiga, prof. dr. sc. Dragutin Feletar, lan suradnik HAZU, koji je u uvodnoj studiji progovorio u razvo-

ing. geodezije iz Cirkovljana, predstavio je Me imurje na povijesnim kartama 16. i 17. stolje a, dr. sc. Stjepan Hranjec piše o maloj povjesnici Osnovne škole Gori an, Romeo Ibriševi , profesionalni novinski i umjetni ki fotograf iz Zagreba, mons. prof. dr. sc. Juraj Kolari piše o svatovskim obi ajima u Donjem Hraš anu prema zapisu Dominika Kolari a iz 1919. godine, dr. sc. Zvonko Kova progovara o ekokulturnom kontekstu o suto ju i me i uš a Mure i Drave, Aleksej Milinovi , dipl. politolog, o alodijalnoj strukturi i prohodima Zrinskih u 17. stolje u. Dr. sc.

Hrvoje Petri , docent na Odsjeku Filozofskog fakulteta, donosi popise ku edoma ina župe Prelog iz 1660. i 1698. godine, koja je tada obuhva ala šire podru je od današnjeg, Josip

Poticaj mladima da se više bave svojim krajem Donjome imurski zbornik postavio je pred sebe nekoliko najvažnijih ciljeva: okupiti znanstvenike i mlade stru njake koji žive tu te ih poticati da se bave svojim krajem, poticati znanstvenike iz Europe

Predstavljanju znanstvenog asopisa bili su nazo ni i mnogi ugledni gra ani našeg kraja. U prvom redu: gospodarstvenik Danijel Režek, po asni gra anin Grada Preloga Marijan Ramuš ak i Josip Bajuk, zaslužan za dovo enje srednje škole u Prelog

logije, jezika, sociologije, arheologije, povijesti književnosti, pa i iz zdravstvene zaštite i razvoja tehnologija karakteristi nih za ovo podru je. Zatim, asopis e provoditi istraživanja koja e izravno doprinositi razvoju kraja i a irmaciji donjeg Me imurja u hrvatskoj i europskoj znanosti, naglasio je Dragutin Feletar.

Autori u prvom broju Gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek: - Zahvalan sam dr. Feletaru što je okupio ovako impozantan broj znanstvenika

Dr. sc. Hrvoje Petri predstavio je autore priloga i tekstova u prvom broju asopisa.

ju i djelovanju Grada Preloga i op ina donjeg Me imurja u zadnjih dvadesetak godina, Petar Feletar, prof. geogra ije i povijesti, koji je analizirao stanje i perspektivu ruralnog prostora Grada Preloga i okolice, mr. sc. Ernest Fišer, koji piše o Milivoju Slavi eku, pjesni koj legendi iz Preloga, mr. sc. Vladimir Horvat, isusovac, koji piše o me imurskim kantorima koji su zadužili crkvu i domovinu: Ivanu Musta u iz Svete Marije i Ivanu Horvatu iz Donje Dubrave, Zlatko Horvat,

Šimunko, dipl. politolog, piše o razvoju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u Domovinskom ratu i zna aju Prve eskadrile lake avijacije višestruke namjene akovec. Mr. sc. Ivo Zvonar donosi prilog o pet donjovidove kih pjesmarica s kraja 19. stolje a. On je ujedno uputio apel i zamolio Muzej “Croata insulanus” u Prelogu i tajništvo asopisa da pomogne u pronalaženju pjesmarica koje se uvaju u narodu, kako se ne bi izgubile u nevremenu vremena. (J. Šimunko)

4

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PONEDJELJAK, 30. prosinca, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

Novogodišnji koncert uz Simfonijski orkestar HRT-a Tradicionalni novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u Centru za kulturu održava se od 2001. godine. Izuzetna tradicija donosi glazbu obitelji Strauss, prigodne melodije koje su rado slušane u blagdanskom ozra ju, ali i bisere svjetske klasi ne glazbe. Nemalo puta doma i su slušatelji uspore ivali repertoar naših simfoni ara s programom be ke lharmonije na samu Novu godinu. Nakon niza dirigentskih imena (Ton i

Bili , Tomislav Fa ini, Alan Bjelinski, Mladen Tarbuk…), ove dolazi još jedno provjereno ime: maestro Ivo Lipanovi , kojeg svake godine možete gleda u Operi pod zvijezdama sa zagreba ke Šalate. Solistica je izvanredna Ivana Lazar (Kladarin), koja e opernim arijama zasigurno pridonije ljepšem predblagdanskom ugo aju.Voditeljica prorgrama je Gordana Krpan, urednica redakcije ozbiljne glazbe na Hrvatskom radiju.

PETAK, 3. sije nja 2014., od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Prvi petak u 2014. koncert Grette ( Nova godina, novi koncer , nove suradnje, svirke i odli ni bendovi. Prvi petak u 2014. godini, to nije, 3. sije nja, sprema se pravo koncertno ludilo – GRETTA + CLONE AGE. Gre aši nam ponovno dolaze, a mi se tome jako veselimo! De ki iz Gre e bili su radišni pa su krajem ove godine ponosno predstavili etvr , ujedno i posljednji videospot sa svoga hvaljenog albuma “Kreteni”. Rije je o trinaestom videospotu u njihovoj dosadašnjoj kari-

jeri i ini se da je 13 bendu sretan broj s obzirom na to da je svima koji su spot do sada vidjeli to uvjerljivo najbolji spot koji su ikada snimili. Ne sumnjamo u to da e de ki napravi kaos.

Još jedan energi an i krea van bend koji je ove godine marljivo radio pa je došlo vrijeme da nam predstavi svoj rad je akove ki alterna vni rock bend - Clone Age. Ulaz je besplatan.

Sve u svemu, bit e to odli an petak, dobar spoj bendova i prava rock senzacija.

BOŽI NI KONCERT U CENTRU ZA KULTURU

Blagdansko svjetlo akove kih amatera I s malo novca može se osmisliti ugodno sve arsko druženje. U to se uvjerila brojna publika koja je protekli etvrtak (19. prosinca) uživala u tradicionalnom boži nom koncertu koji su priredili akove ki amateri. Pjesme blagdanskog ugo aja na pozornici Centra za kulturu u akovcu izveli su redom Gradski puha ki orkestar, pod vodstvom Ivana Belovarija, Big band akovec, potom ženska i muška vokalna skupina gradskoga Pjeva kog zbora Josipa Štolcera Slavenskog,

koje vode Senka Bašek Šamec i Mario Jagec, te Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipi ” akovec, pod vodstvom Borisa Novaka.

Na po etku programa sve je pozdravio gradona elnik Stjepan Kova , uz boži nu estitku i s toplim rije ima: - Svi smo pozvani da budemo blagdansko svjetlo te da kao zahvalu našim amaterima uputimo pljesak kakav zavrje uju. A svi neka u svojim srcima ovih dana zapale svije e nade, mira, radosti i ljubavi.

Videoklipovi uljepšali program Pljesak publike nije izostao. Štoviše, ponavljao se nakon svake izvedbe. Možda ponajviše na temu “Feliz Navidad” u obradi Big banda, pod vodstvom Filipa Horvata, na uveni “Radetzky Marsch” gradskoga puha kog orkestra i, dakako, na vrhuncu koncerta kojim je ujedno i završila ovogodišnja tribina “ akovec etvrtkom”. Kraj je zape atila upravo sjajna suradnja pjeva a Zbora Josipa Štolcera Slaven-

skog i Tamburaškog orkestra “Stjepan Bujan Stipi ” izvedbom boži ne “himne” – “Narodi nam se”. U programu je gostovao i akove ki bas bariton Henrik Šimunkovi . U stankama i izmjeni izvo a a publika je posebno srda no prihvatila novost u tradicionalnom programu – videoklipove koje je pripremio akov anin Igor Baksa. Snimljeni su u Dje jem vrti u “Tikvica” u Strahonincu i Domu za starije i nemo ne “Depandansa” akovec.

(R.Radovi )

KUD DONJI VIDOVEC

Pjesmom, plesom i glumom pokazali veliki napredak u svim sekcijama Prema ve uhodanoj tradiciji, Kulturno-umjetni ko društvo Donji Vidovec na kraju svake godine povodom Nikolinja organizira godišnju priredbu na kojoj svojim mještanima žele pokazati kako su radili i što su nau ili kroz godinu. Ovogodišnja priredba održana je u nedjelju 8. prosinca s po etkom u 15 sati u prostorijama tamošnjeg Doma kulture.

Svojim zalaganjem i radom kroz cijelu godinu ostvarili su vrlo dobre i važne nastupe, kako stariji, tako i mla i folkloraši. Uz njih nastupili su dramska i tam-

buraška sekcija, solisti i glazbenik Martin Srpak. U devedesetminutnom programu dokazali su svoju kvalitetu rada, u što je uloženo puno truda, slobodnog vremena i zalaganja. Oduševili su brojne posjetitelje u prepunom Domu kulture.

- Uživali smo u programu koji nam je spremio naš KUD. Nasmijali smo se, rasplakali…

Posebno mi je dirljivo bilo vidjeti one najmla e kako plešu i sviraju. Raduje me što se ne moramo bojati za budu nost o uvanja tradicije i kulture našeg kraja, rekla nam je mještanka koja je i

lanovi KUD-a “Selja ka sloga” završili izradu nošnji Ražanca

KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava

sama nekada plesala u folklornoj sekciji.

Na ulazu u dvoranu prikupljao se dobrovoljni prilog, koji e biti namijenjen za kupnju dje jih nošnji.

- Bio je ovo još jedan u nizu vrlo uspješnih nastupa koji se rado pamte. Uz sumještane, kojima ovim putem zahvaljujemo što nas tako vjerno podržavaju, zahvaljujemo i svima ostalima koji su nam danas bili odli na

publika. estitke našoj starijoj i mla oj folklornoj i tamburaškoj sekciji, te dramskoj sekciji, koji su opravdali vrlo uspješnu godinu. Zahvale idu i Martinu Srpaku, voditeljici Lori Rebrek, te svim podupiraju im lanovima koji su nas pripremili za nastup i pomogli nam da ova priredba bude održana, poru ili su organizatori, i za one najmla e u goste pozvali svetog Nikolu.

(A.Fuš)

U bogatoj kolekciji narodnih nošnji sada i nošnja Ražanca Svoju bogatu kolekciju narodnih nošnji mnogih krajeva Hrvatske lanovi KUD-a “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave obogatili su još jednim kompletom. Gotova je izrada nošnji Ražanca, a nove nošnje te pjesme i plesove tog kraja slogaši e nam predstaviti na skoroj priredbi. lanovi KUDa uspješno su završili i tre u

akciju sakupljanja sekundarnih sirovina. Uz veliku pomo sumještana, dobiveni novac od prodaje sirovina usmjerit e na dopunu kompleta narodnih nošnji: šešire za Me imurje, zve ke i cipele za Bunjevac, papu e za Ražanac, perle za Zagorje… Nabavit e se i potrebna oprema za tamburašku i dramsku sekciju. (A.Fuš)

27. prosinca 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 17. sije nja 2014., od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

(Zg)&Clone agea ( k) Velika turneja “U REDU JE” – 15 godina Elementala” @ Podroom Osim što je ovo drugi put po redu da gostuju u akove kom klubu “Podroom”, koncert e bi poseban iz više razloga. Kao prvo, dolaze nam predstavi novi materijal, me u kojim se nalaze ve izdani singlovi “Neustrašivi”, “Po mojoj mjeri” i “Prokleta ljubav”. Koncert e bi jedan u nizu održanih diljem Hrvatske, kojim Elemental promovira novi album “U REDU”, a istovremeno slavi svoj 15. ro endan.

Još daleke 1998. okupili su se kao reperski trojac s DJ-em, a nakon 15 godina i 6 albuma, pretvorili se u regionalni brend koji svoj uspjeh potvr uje kvalitetnim singlovima, spoto-

vima, koncertima i brojnim nagradama struke i publike.

Osim vrhunske svirke i sjajne atmosfere koju koncer Elementala uvijek donose, ovaj e put publiku do eka posve novi show. Ideja koja stoji iza koncerata je “prošeta ” kroz 15 godina djelovanja benda, ali s naglaskom na posljednji album “U redu je”, koji je do sada naišao na sjajne reakcije publike diljem regije. Zna i, u petak 17. sije nja slavimo 15. ro endan Elementala, slušamo nove pjesme i pozivamo sve na koncert ovoga odli nog benda. Cijena ulaznice je 60 kuna, a karte e bi u prodaji po etkom sije nja.

TRADICIONALNI Boži ni koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” održan je u Nedeliš u

Sjajan osje aj, kao da je Be došao u Nedeliš e PIŠE: VANESSA VUCKOVI FOTO: ZLATKO VRZAN

Poznate boži ne pjesme, poput Ave Maria, White Christmass, Let it snow i još mnoge druge, izveo je Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, uz pratnju orkestra pod vodstvom prof. Branimira Magdaleni a, na tradicionalnom boži nom koncertu u nedjelju u dvorani “Aton” u Nedeliš u.

Tako je na kraju još jedne kalendarske godine, u kojoj Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a obilježava petnaest godina rada, pred brojnim gledateljskim auditorijem, organizirao još jedan lijepi tradicionalni etrnaesti boži ni koncert. Kao što je i najavljeno, publici je predstavljen repertoar koji se sastojao od klasi noga skladateljskog boži nog opusa, me imur-

no je potpisala Nedeliš anka Ljerka Tkal ec, a scenogra iju tako er Nedeliš anac, akademski umjetnik Veljko Posavec.

Program je vodio glumac Adam Kon i , koji je tu ve er uljepšao iskazivanjem poezije. Na kraju koncerta sretan i blagoslovljen Boži te sve najbolje u novoj 2014. godini svim žiteljima op ine Nedeliš e poželio je na elnik op ine Darko Dania. Koncert je završio gromoglasnim pljeskom publike i oduševljenjem uzvanika i sudionika.

Zbor je koncertom obilježio i 15 godina rada

skih i hrvatskih tradicijskih te inozemnih skladbi. Na repertoaru je bilo dvadesetak pjesama koje je Zbor uvježbao pod vodstvom prof. Branimira Magdaleni a. Solo nastupima ve er su uljepšali solisti zbora: Antonija Jurinec, Kata-

Publika je bila i više nego oduševljena

rina Toplek, Nadia Bistrovi , Goran Šafari , Andrea Šafari i Marinko Šego.

Ivana Husar pokazala svoje sjajne pjeva ke mogu nosti Gos a ve eri bila je sjajna pjeva ica Divasa Ivana Husar, koja je uz pratnju zbora i orkestra otpjevala pjesme: O Happy Day, Mary,s Boy child, Milost, Jesus what a Wonderful Child i Tiha no , te poznati tenor Jakša Buljubaši .

To ke suvremenog baleta otplesala je Sara Piljek, studentica suvremenog plesa u Salzburgu. Glazbena pratnja bio je Simfonijski orkestar.

Scenarij boži ne pri e ponov-

I U KOTORIBI održan boži ni koncert

Zborovi i tamburaši pjevali Gospodinu U nedjelju 22. prosinca u župnoj crkvi Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa u Kotoribi održan je koncert pod nazivom “Pjesmom ususret Boži u”.

- Danas pjevamo Gospodinu jer mi smo njegova pjesma - radosna i sjetna, rekla je voditeljica Diana Šarek u uvodnom dijelu najave.

U osamdesetminutnom programu prigodnim boži nim pjesmama i napjevima predstavili su se Dje ji župni zbor, Zbor

Gosti koncerta, Ivana Husar i Jakše Buljubaši , oduševili su prisutne

mladih i Župni zbor uz pratnju tamburaša KUD-a Kotoriba. Njih su za nastupe pripremili njihovi voditelji Klaudija Vidovi , prof., i kantor Damir Kadija. Koncert je završen zajedni kim nastupima svih zborova i tamburaša, koji su izveli pjesme: Svijetla no , Radujte se narodi, Svim na zemlji i Raduj se, o, Betleme. Prigodne stihove, uz Dianu Šarek, kazivao je i Josip Špoljari . Boži ni koncert je imao humanu notu jer se prikupljao

dobrovoljni prilog za župni Caritas, koji e taj novac proslijediti potrebitima.

Prepuna kotoripska “katedrala“ župljana bila je oduševljena s izvedbama zborova koji su na kraju s izvo a ima zapjevali i tako svojim ku ama ponijeli poruke mira, ljubavi i radosti. Poslije koncerta u holu OŠ Kotoriba školska zadruga Mura priredila je Boži ni sajam uz prigodnu prodaju svojih rukotvorina. (A. Fuš)

IZJAVE Širit u dobru vijest dalje Ivana Husar: - Bilo mi je predivno, širi se dobra vijest o Nedeliš u, o samom boži nom koncertu i moram priznati da sam se uspjela dodatno iznenaditi. Mislim da u ja sada širiti dobru vijest i nadam se da emo se opet družiti, a posebna mi je ast što u ovu radnu godinu završiti baš ovdje, kod vas, u predivnom društvu.

Po aš en sam što sam sudionik koncerta Adam Kon i : - Po aš en sam što sam ve drugi put za

redom sudionik koncerta, uz ovu se tradiciju iskristalizirala jedna visoka kvaliteta. Nastupati s profesionalcima ovog zbora i orkestra velika je ast i drago mi je što imam slobodu u odabiru poezije koju ste ve eras mogli uti.

Morala sam mijenjati haljinu, ali osje aj je sjajan Katarina Toplek, studentica druge godine pjevanja na Muzi koj akademiji Zagreb, solistica zbora: - Prije samog koncerta imala sam nekih ‘tehni kih problema’, pokvario mi se zatvara

na haljini (to je nešto najgore što se može destiti jednoj pjeva ici prije samog nastupa). U 18 h je stigla druga hajina, a u 18.15 sam ve bila na pozornici, tako da nije bilo mjesta tremi. Kada sam zakora ila na pozornicu, znala sam da je to to. Srce mi je bilo puno pjesme i željela sam svoje osje aje prenijeti na publiku. Iza mene je stajao vrhunski Zbor i orkestar pod ravnanjem maestra Branimira Magdaleni a i znala sam da nema mjesta strahu. Osje aj je bio neopisiv.

Nakon zajedni kog pjevanja nas solista i odli ne reakcije predivne publike imala sam osje aj kao da je Be došao u Nedeliš e.

6

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige MOZAIK KNJIGA Dobitnica iz broja 953 Me imurskih novina je Valentina Vabec iz Peklenice. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Ruth Dugdall “Žena prije mene” Emma Hatcher ima sve: ljepotu, supruga koji je voli i zdravog sina. Ali to e imati samo dok joj se ne dogodi užasna tragedija za koju e biti osumnji ena jedna druga žena, žena koja nema ništa: ni ljepotu, ni supruga, žena koja je nedavno izgubila i tek ro eno dijete. Ta žena zove se Rose i zbog zlo ina koji nikad nije priznala morat e provesti pet godina iza rešetaka. Rose dijeli samo nekoliko tjedana od slobode, a službenica Cate, zadužena za njezinu uvjetnu kaznu, mora odlu iti je li se Rose pokajala za djetetovu smrt ili bi, ipak, u slu aju otpusta mogla predstavljati prijetnju društvu. Cate je uvu ena u slu aj i po inje sumnjati u vlastitu prosudbu. Gdje je granica izme u ljubavi i opsesije, je li pravda uop e dostižna i, ako je to mogu e, kojim sredstvima?

Roman Ruth Dugdall “Žena prije mene” postao je odmah po svom objavljivanju veliki hit. Oduševljeno ga je prihvatila i publika i kritika, a ubrzo je osvojio i dvije ugledne nagrade koje se dodjelju-

ju najboljim kriminalisti kim ostvarenjima: nagradu Luke Bitmead i nagradu Udruženja pisaca kriminalisti kih romana za najbolji prvi roman.

Ruth Dugdall engleska je književnica, “Žena prije mene” prvi joj je roman za koji je odmah dobila dvije ugledne nagrade za najbolji kriminalisti ki roman. Napisala je i roman “The Sacrificial Man”, koji je tako er izazvao veliku pozornost. Živi u gradu Felixtoweu sa suprugom i dvoje djece.

Robert Galbrait “Zov kukavice” Ako mislite da poznajete detektive iz mra nih krimiromana, onda još niste upoznali Strikea i njegovu asistenticu Robin. Upoznajte nezaboravni detektivski tim!

Kad se manekenka problemati na ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom May airu, svi e pretpostaviti da je rije o samoubojstvu.

Me utim, njezin brat ne dijeli op e mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slu ajem. Strike je ratni veteran – ranjen kako fizi ki, tako i psihi ki – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i slu aj istrage smrti poznate manekenke u init e mu se poput pojasa za spašavanje. No dobar honorar ne e biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobi an svijet mlade manekenke, stvari e postajati sve mra nije i Strike e se približiti otkri u šokantne tajne i u i u samo srce opasnosti…

Ante Perkovi - “Rundek, izme u” Ante Perkovi i Darko Rundek odlu ili su se za dopisivanje, a ne klasi ne intervjue ili pisanje klasi ne biografije velikog glazbenika. Naime, nema javnog prostora u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije u kojem možete s Darkom neometani razgovarati dulje od deset minuta. U to se uvjerio i autor: “U Splitu nam je upala nepoznata raseljena Hrvatica koja je upravo iz Njema ke došla na neki sprovod, u Vodicama je konobar umjesto s ‘Izvolite?’ nastupio pjevaju i ‘I ne boj se bruke, to što svira to su ruke’, u Zagrebu… Dopisivanje im je omogu ilo da neometano do u do serije intimnih,

poetskih zapisa u prvom licu, koji e vam bolje od bilo kakve biogra ske fikcije ocrtati ovjeka i njegovo vrijeme.

Uz taj, prisutni su i glasovi Rundekovih suradnika, suvremenika, suputnika (Isabel, Dušan Duco Vrani , Lazar Stojanovi , Vedran Peternel, Dragan Kremer, Pavlica Bajsi , Mojca Piškor…), dokumenti, sje anja i neke antasti ne pri e iji likovi možda i nemaju direktnu vezu s Rundekom, ali stižu s istog izvora. Knjiga “Rundek, izme u” oboga ena je i otografijama koje nude presjek zanimljive i bogate Rundekove karijere. Autor ve ine otografija je Nino Šoli , a objavljene su i do sada nevi ene snimke iz arhiva Zvonimira Krstulovi a, Vedrana Peternela i drugih.

BELETRISTIKA Ante Perkovi : Rundek, izme u Marko Poga ar: Jugoton gori!

Jude Deveraux: Baršunasto obe anje

PUBLICISTIKA Lorna Byrne: An eli u mojoj kosi Marina Kneževi Bariši : Mama zna najbolje (i tata) David Kupelian: Marketing zla

KNJIŽARA “LJEVAK”

Drago Hedl - “Donjodravska obala” Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako o ekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave po etkom pedesetih godina dvadesetog stolje a.

U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog an ela, živjet e ili kroz njega prolaziti u nepovrat kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevnice. Željnih

najobi nijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama.

Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neo ekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neo ekivane uloge. Po evši od dje aka Dade, kroz ije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih indi-

vidualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, koji još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oficira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, je tinoga pogonskog goriva svake nadolaze e ideologije iza ugla.

Pre esto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budu nost.

Ivan Golub - “Obi an ovjek”

Napet, otmjen krimi smješten u ozra je Londona – od mirnih ulica May aira do pabova u pokrajnjim uli icama East Enda i vreve Sohoa – “Zov kukavice” izvanredna je knjiga. Predstavljaju i lik Cormorana Strikea, ovo je hvaljeni prvi krimi J. K. Rowling, napisan pod pseudonimom Robert Galbraith.

Velike tajne povijesti Je li Moliere zapravo legendarni ovjek sa željeznom maskom? Je li slijetanje na Mjesec is na ili tek lukavo smišljena varka? Tko je bio slavni Q iz lmova o Jamesu Bondu? Brojne su najbolje pri e iz povijes zapravo najve e tajne – zataškani skandali, skovane urote, pohranjena blaga i zakopana jela – a knjiga“VELIKE TAJNE POVIJESTI”vam ih otkriva sve! Aktualna i napeta, prepuna zapanjuju ih novih dokaza i stvarnih svjedo anstava, ova e knjiga oduševi sve ljubitelje povijes !

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Sve enik i teolog, znanstvenik i književnik, povjesni ar kulture, Ivan Golub vrhunski je intelektualac kojega

podjednako uvažavaju crkveni i svjetovni krugovi u domovini i diljem svijeta. Uz pastoralni i pro esorski teološki rad, lanstvo u mnogim doma im i stranim akademijama i udrugama, esta gostovanja na uglednim crkvenim i svjetovnim institucijama i akultetima, ime je zavrijedio mnoge nagrade i visoka priznanja, napisao je više od sedamdesetak knjiga, mnoštvo eseja, rasprava i lanaka tiskanih na svim jezicima.

Pisac koji pisanu rije svjedo i na materinskome kajkavskom, kao i na akavskome,

štokavskome, latinskome i gr kome jeziku, velik poznavatelj rada i djelovanja Jurja Križani a i Julija Klovi a, objavio je brojne studije i knjige o tim i drugim velikanima hrvatske književnosti i kulture, bavio se religijskim, mariološkim i biblijskim temama, a njegove osebujne zbirke poezije uvjerljiv su pjesni ki trag visoke estetske razine.

Obi an ovjek nije samo autobiografija, nego i vrijedan aktogra ski portret pisca. Autor ne govori samo o sebi, nego imenom i prezimenom spominje ljude koje susre e, s kojima

Martina Valec - Rebi “Glagoljica za osnovce” Svaki se posao u po etku ini teškim, osobito ako ste prepušteni sami sebi, ako nemate upute što i kako raditi.

Priru nik “Glagoljica za osnovce” nastao je nakon šestogodišnjega u enja i istraživanja, skupljanja materijala i ideja te suradnje s institucijama i pojedincima koji se bave istraživanjem i pou avanjem

glagoljice, u namjeri da bude jednostavan i prakti an vodi u iteljima koji žele u i u udesan svijet glagoljice.

Priru nik sadrži savjete za osnivanje i vo enje glagoljaške družine u kojoj e se u iti i istraživati o glagoljici, ali se i kreativno izražavati.

Tako er donosi i prijedloge za javno predstavljanje svojega

rada, suradnju s drugim glagoljaškim družinama i terensku nastavu. U nastojanju da u itelju bude koristan, priru nik sadrži mnoštvo materijala koji se izravno mogu rabiti u nastavi. Na priloženom CD-u u itelji e prona i plan i program rada, nastavne listi e, preglede, radne listove, slikokaze i igre.

hoda, s kojima razgovara, še u i gradovima koji su važni za krš anstvo, od Rima i Carigrada do Moskve i, naravno, Zagreba.

Posebnu vrijednost daje knjizi Kazalo imena, mjesta i važnih institucija, te brojni likovni prilozi kao svjedo anstvo jednoga vremena.

Knjiga je veliki dar itateljima i svim zaljubljenicima u autenti nu rije jer je plod duboke vjere, nade i ljubavi prema svakomu ovjeku, ali i nepresušno vrelo podataka o književnosti, povijesti i kulturi, kakvo se rijetko može susresti.

27. prosinca 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

47 RONIN

JASMINE FRENCH

akcijska fantazija Režija: Carl Rinsch Uloge: Keanu Reeves, Hiroyuki Sanada, Kô Shibasaki

komedija, drama Blue Jasmine Režija: Woody Allen Uloge: Cate Blanchett, Peter Sarsgaard, Alec Baldwin

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 27.12.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani akcijski obiteljski lm

17.45 RONIN 47 akcijska fantazija

20.00 JASMINE FRENCH komedija, drama

subota, 28.12.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani akcijski obiteljski lm

17.45 RONIN 47 akcijska fantazija

20.00 JASMINE FRENCH komedija, drama

Ronin 47 vodi nas u svijet drevnog Japana i velikih ratnika još ve e as . Keanu Reeves predvodi gluma ku ekipu kao Kai, koji se priklju uje skupini 47 izgnanih samuraja.

Oni zajedno traže pravdu i osvetu,

u borbi pro v podmuklog velikaša koji je ubio njihovog gospodara i prognao njihov red. Kako bi vra li ast svojoj domovini, oni e krenu u misiju ije izazove i kušnje obi ni ratnici ne mogu izdrža .

Neponovljivi Woody Allen seli iz New Yorka u jednako bajni San Francisco u komi noj drami “Jasmine French”. Oskarovka Cate Blanche izvrsna je kao dama u brojnim problemima.

Nekadašnja bogatašica i pripadnica

visokog društva s Manha ana seli u San Francisco, k sestri, nakon što se rastane od bogatog muža. Ne bi li ponovno stala na noge, ona uzima an depresive i pokušava izgradi karijeru te doznaje kako se živi “pravi” život.

nedjelja, 29.12.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani akcijski obiteljski lm

DVD, BLUE RAY IZLOG

17.45 RONIN 47 akcijska fantazija

OSMIJEH MONA LISE

DE KI NIKAD NE PLA U Brandon Teena bio je novi de ko u Falls Cityju u Nebraski. Malena, ruralna zajednica bila je oduševljena dolaskom nove, pozi vne, karizma ne osobe, koja je djelomi no razbila monotoniju njihove svakodnevnice.

Svi koji su ga upoznali osje li su privla nost i toplinu koja je iz zra ila iz Brandona, što se posebice odnosi na djevojke, koje su ga obožavale. No, sto njak kilometara dalje, u rodnom mu Lincolnu, Brandon je bio potpuno druga osoba, u doslovnom smislu, koju još od malena proganja kriza iz koje ne vidi izlaz.

Ovo je po cajna i topla pri a o profesorici likovnog odgoja koja zna mnogo toga o umjetnos , ali mora još u i o ljubavi. Godina je 1953. Wellesley College je bas on akademskih dos gnu a, konzerva vnih vrijednos i privilegiranih djevojaka, za koje diploma predstavlja na in da lakše do u do uspješnih muževa. U školu dolazi nova profesorica likovne umjetnos Katherine Watson, samostalna žena s liberalnim idejama. Isprva injenica da je neudana i da ima nekonvencionalne metode izaziva zgražanje studentica i profesora.

komedija, drama

ponedjeljak, 30.12.

20.00 NOVOGODIŠNJI KONCERT SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-a

utorak, 31.12. nema programa Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

ALBUM TJEDNA

Billie Joe Armstrong & Norah Jones - “Foreverly” Mnogo je udnih faktora u pri i o nastanku albuma “Foreverly”. Punkrocker Billie Joe Armstrong i countryjazz diva Norah Jones malom su broju ljudi na kugli zemaljskoj prva ideja za superzvjezdani duet koji e opravdati sva, pa i ona najstroža o ekivanja. I kad je ve mala vjerojatnost da Billie Joe i Norah išta krenu snimati, tko bi rekao da e odabrati stari album The Everly Brothersa “Songs Our Daddy Taught Us”, s kojega e obraditi svih dvanaest pjesama? I tko bi rekao da Billie Joe može tako dobro vokalno parirati Nori Jones, koji zajedno zvu e potpuno druga ije od o ekivanog i, bez obzira na to, zvu e sjajno?

Ono što je manje udno kod albuma “Foreverly” je da je sniman i sviran uglavnom na starinski na in, svira se stari nepoderivi country, evociraju i stara dobra vremena kad se sporije živjelo, ali se život udisao puni(ji)m plu ima. I kad smo kod disanja, instrumentima je na plo i “Foreverly” dano da dišu, nema ih mnogo, ali zato ima mnogo upe atljivih dionica, koje e neke slušatelje podsjetiti na suradnju Johnnyja Casha i Ricka Rubina.

U odnosu na Casha, koji je poznatim pjesmama dao bremenitost, sjetu

Evidentna je ljubav prema pjesmama i poštovanje koje pokazuju prema ostavštini bra e Everly. Iako su Brothersi po eli kao tinejdžerski proizvod, njihov talent nije se mogao samo tako obuzdati, pa su tako Don i Phil Everly inspirirali armiju velikih izvo a a višeglasnih harmonija: The Beatlese, The Beach Boyse, Beau Brummelse, Byrdse, Crosbya, Stillsa, Nasha & Younga, Grama Parsonsa i Emmylou Harris te mnoge druge. “Foreverly” je pravi boži ni album, s velikim osmijehom preko svih pjesama i morem dobrih vibracija. (Zoran Tu kar, preuzeto o portala Muzika.hr)

i re leksivnost, Armstrong i Jones djeluju kao razdragana djeca koja kao da se igraju The Everly Brothersa, i kao da je tijekom snimanja božanska iskra

pogodila sve muzi are i udahnula im duh nevinosti, radosti i ljudske topline koja e rasturiti bilo kakav osje aj usamljenosti.

20.00 JASMINE FRENCH

DOM KULTURE PRELOG

petak, 27.12., i nedjelja, 29.12.

17.00 KHUMBA 3D animirana pustolovina

19.00 HOBBIT: SMAUGOVA PUSTOŠ 3D fantas na pustolovina

subota, 28.12.

17.00 LJETO ZA SJE ANJE komedija, drama

ponedjeljak, 30.12.

17.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D

Popis pjesama

obiteljski

Roving Gambler Long Time Gone LightningExpress Silver Haired Daddy of Mine Down in the Willow Garden Who’s Gonna Shoe Your Pretty Little Feet?

Oh So Many Years Barbara Allen Rockin’ Alone I’m Here To Get My Baby Out of Jail Kentucky Put Your Little Shoes Away

19.00 RONIN 47 akcija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle Sindrom kroni nog umora i prehrana Sindrom kroni nog umora, nazvan još i sindrom disfunkcije imunološkog sustava, zapravo je stanje organizma nepoznatog uzroka i ne postoje testovi kojima se može dokazati sa sigurnoš u, no poga a velik broj ljudi.

Smatra se da bi uzrok mogao biti od psihosomatskog poreme aja do imunološke disfunkcije provocirane virusnom infekcijom organizma, odre enom hranom ili kemijskom preosjetljivoš u.

Klini ki se o ituje neobjašnjivim op im umorom koji traje unatrag 6 mjeseci, pogoršava se i najmanjom aktivnoš u organizma i dovodi do znatnog smanjenja radne aktivnosti. Odmaranje ne poboljšava stanje. Osoba je esto depresivna, smanjene koncentracije i pam enja. Osim toga, žali se na bolnost u miši ima, zglobovima, grlobolju, malaksalost nakon ustajanja, poreme en je san, koji nije okrepljuju i, lagano povišena temperatura i pove ani limfni vo-

Piše: dr. Branko Vr i

rovi mogu i su prate i simptomi.

NUTRICIJSKA TERAPIJA Podaci pokazuju da u pacijenta sa sindromom kroni nog umora postoji de icit odre enih nutrienata kao što su folati, vitamin B12, vitamin C, magnezij, natrij, cink, L-triptofan, L-karnitin, koenzim Q10 i/ili esencijalne masne kiseline.

Poznato je da su umor i depresija izravno povezani s nedostatkom folata i/ili vitamina C. Što se ti e biljnih preparata, u inkoviti su Gingko biloba i borovnica, bilje koje djeluje kao tonik, ime pomažu u revitalizaciji (sibirski ginseng).

Primjena preparata magnezija u inkovita je u osoba bolnih miši a.

KREATIVNE I INOVATIVNE TEHNIKE ZA OBLIKOVANJE FRIZURA

Silvija ubrilo pobjednica INOA Super Star Looka! USPJEH Nakon što je prošle godine na INOA Olimpijadi, koju organizira pariška ku a frizerstva “L’Oréal Professionnel” Hrvatska, Josipa Modlic iz akove koga frizerskog salona “Trend“ ušla u inale s pet drugih natjecatelja, ovu godinu ponovno frizeri iz istog salona postižu izniman uspjeh. L’Oréal Professionnel, potaknut sve ve im utjecajem slavnih osoba na svijet ljepote, svojim je partnerima frizerima pružio mogu nost natjecanja u INOA Super Star Looku L’Oréal. Professionnel frizeri iz cijele Hrvatske na svojim su modelima prikazali svoje vi enje INOA boja za kosu te utjecaj slavnih na svakodnevne lookove.

Silvija ubrilo iz Donjeg Kraljevca, djelatnica frizerskog salona “Trend”, pobijedila je u iznimnoj

Pobjednica Silvija ubrilo iz Donjeg Kraljevca za novogodišnji look preporu uje prirodne nijanse konkurenciji ovogodišnjeg natjecanja i osim priznanja osvojila 5.000 kuna.

Za ulazak u inale je uz svoju mentoricu Anitu Šte i ar odradila “vintage look” frizuru,

Vintage look frizura za ulazak u finale: inspiracija Taylor Swift (foto: Goran Peresin)

Pobjedni ki model imao je frizuru inspiriranu britanskom pjeva icom Ritom Ora (foto: Goran Peresin) inspriranu ameri kom countrypop kantautoricom i glumicom Taylor Swift. Finalnu pobjedu u završnom dijelu natjecanja, koje je žirirano od L’Oréal Professionnela, osmislila je frizuru za koju je inspiracija bila britanska pjeva ica, spisateljica tekstova i glumica Rita Ora. Za pobjedni ki styling, kako je kazala Silvija, korištene su INOA profesionalne boje, po emu je salon “Trend” jedinstven na ovom podru ju do Zagreba, zatim Super Dust puder, Pro Keratin Re ill krema i In inium lak. Natjecanje je održano u studenom u L’Oréal Akademiji u Zagrebu. Silvija za novogodišnji look preporu uje prirodne nijanse, te oblikovanje frizura koje se isti u kreativnoš u, ali i nosivoš u. (rr)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Unutrašnji nemir i nestabilnost pratit e ve inom sve pripadnike ovog znaka jekom cijele 2014. godine. Iako po osobinama niste pasivna osoba, kao da ne e biti dovojno prilika koje ete mo i iskoristiti za financijski boljitak. Odnos s okolinom mogao bi biti pozitivan samo ako prihva te injenicu da postoje osobe koje vam žele pomo i u životu. Iako ete se ponekad osje a usamljeno, znajte da postoje osobe kojima je stalo do vas. Tijekom cijele godine mogu je veliki zi ki napor.

Novogodišnju no provedite u krugu obitelji.

VAGA (24.9.-23.10.)

Godina koja slijedi bit e izrazito uspješna u svim životnim poljima. Pove at ete prihode, a pružit e se i nekoliko prilika za realizaciju iznimno korisnih poslovnih projekata.

U emo vnim odnosima pojavit e se neke prepreke. Slobodne vage znat e što žele, ali one koje su u vezi bit e pomalo nemirne i propitkivat e postoje u situaciju. Tijekom godine bit ete jako energi ni i poletni. U novogodišnjoj no i posebice pripazite na prehranu. Nemojte konzumira preveliku koli inu hrane. Dobrog raspoloženja bit ete u novogodišnjoj no i, kao i jekom ve ine mjeseci u nadolaze oj godini.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Tijekom cijele 2014. godine pra t e vas pozi vno raspoloženje. Vješto ete uskla iva poslovne i obiteljske obveze. Pojavit e se ideja za promjenom posla. Ako ste sami, upoznat ete izuzetnu osobu koja e vam mo i posta životni partner. U financijskom pogledu sljede a e godina biti uspješna.

Osobe u braku ili dužim vezama doživjet e procvat u zajedni kom življenju s partnerom. U novoj godini posve te se tjelovježbi i pravilnoj prehrani. U novogodišnjoj no i nemojte pretjeriva s konzumiranjem jela i pi a.

Sve vaše želje tijekom nadolaze e godine e se ostvariti. Ambiciozni ste, pa e i poslovna godina biti izrazito uspješna. Tražite li posao ili želite promijeni radno mjesto, i to e se realizirati. U emotivnom odnosu obnovit ete vezu s osobom iz prošlos koja vam odgovara u svim životnim poljima. Ako ste u vezi ili braku, vladat e skladni odnosi. Mogu e je i rješavanje velikih životnih problema. Pomo i e vam obitelj. uvajte se umora i iscrpljenosti. Novu godinu do ekajte u društvu s prijateljima.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Novu e godinu obilježiti brojni poslovni projek , koji e donije i iznimnu nancijsku korist.

Odli no ete sura iva i komunicira s kolegama, a i sami ete po ca vedru atmosferu u poslovnom okruženju. Ljubavna situacija bit e odli na tijekom cijele godine. Uživat ete u strasnim emocijama sa svojim partnerom. Ako ste sami, ve po etkom godine mogu e je poznanstvo s osobom koja e na velika vrata u i u vaš život. Imat ete dovoljno energije, pa e i zdravstveno stanje bi na zavidnom nivou. Jedino trebate pripazi na dovoljnu koli inu sna. Novu ete godinu do eka mirno i staloženo.

U novoj ete godini krenuti k ostvarivanju vlastitih ciljeva. Željet ete napredak u poslu. Možete o ekivati veoma dobar razvoj doga aja vezanih uz sve novopokrenute poslovne projekte. U ljubavnim odnosima previše ete razmišlja o stvarima i situacijama na koje ne možete utjeca ili dobi odgovor. Prihva ajte tu e prijedloge i rješenja.

Ne ete uvijek bi iskreni prema sebi. Mentalna energija e vam iz mjeseca u mjesec ras . Novogodišnju no najradije bi prespavali.

Na vaše iznena enje, bit e vam lijepo.

RAK (22.6.-22.7.)

Sve što ste ove godine ulagali u poboljšanje nancijske situacije te kvalitetniju budu nost jekom 2014. godine višestruko e vam se vra . Posao ete i nadalje prihva a kao izazov, što e vam da odre enu sigurnost i samopouzdanje. Nemojte dopustiti otu enje i udaljavanje od partnera. Slobodnim pripadnicima znaka nova e godina donijeti priliku da upoznaju nekog posebnog. Okolina e vas uvažava jekom cijele godine. Više slobodnog vremena provodite u prirodi.

Tijekom novogodišnje no i bit ete radosni i prepuni energije.

JARAC (22.12.-20.1.)

U svim danima nove godine živjet ete punim plu ima i pri tome osje sve blagoda života.

Kontak s brojnim poslovnim suradnicima potaknut e vašu vlas tu krea vnost, koja e vam otvara nova vrata. Ciljeve u poslovnom aspektu usmjerit ete u mski rad, što e vam se višestruko ispla . Finacijske prilike bit e uravnotežene. Razveselit e vas i nove prilike u ljubavnom životu.

Samci e upozna zanimljive osobe, a svi oni koji su u vezi ili braku poboljšat e komunikaciju s partnerom. Bit ete zdravi. Novu godinu do ekajte negdje na organiziranom do eku na otvorenom.

LAV (23.7.-23.8.)

Nova vam godina donosi izrazitu krea vnost i maštovitost, koje se mogu izrodi u ostvarenje odli nih poslovnih ideja. Dolazi vrijeme kada ete mo i u cijelosti iskaza vaš talent. Posebice obra te pozornost na kontakte koji e uslijedi jekom proljetnih mjeseci. Mogli bi bi višestruko korisni. Odnosi s voljenom osobom i partnerom bit e skladni. Tijekom jeseni 2014. godine dosegnut ete veliki emocionalni i intelektualni osobni rast. U novogodišnjoj no i obratite pozornost na pretjerano ispijanje alkoholnih pi a.

Pove ajte zi ku ak vnost.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U godini koja dolazi sve zvijezde e biti na vašoj strani. U poslovnom svijetu sve e biti usmjereno k dobroj suradnji s kolegama i ostvarenju

nancijskog boljitka. Cijele godine pratit e vas jako emotivni i strastveni odnosi prema partneru. Ako ste sami, prilike u novoj godini iskoris te za pronalaženje partnera koji e vam odgovara .

Sa zdravljem e sve bi u redu. U novogodišnjoj no i izbjegavajte ljubomorne ispade i iskazivanje nervoze. Sve e biti i više nego dobro.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Nova e vam godina donije obilje prilika za lako rješavanje poslovnih projekata i zapo injanje novih. Svi e imati pozitivan financijski rezultat. Iskažite spremnost za timskim radom. Osobe u vezi osje t e blagonaklonost partnera, što e utjeca na pove anje senzibilnos i emo vnos u vezi. Ako ste sami, iskusit ete eksplozivnu ljubav na prvi pogled. Pripazite da pri tome ne izgubite glavu. Kroz svih dvanaest mjeseci bit ete veoma zi ki ak vni.

Ako imate priliku, do ek Nove godine organizirajte kroz neko putovanje i višednevni odmor.

RIBE (20.2.-20.3.)

Cijelo razdoblje 2014. godine bit e prepuno dobrog raspoloženja, ljubavi i veselja.

Poslovna situacija bit e izrazito financijski povoljna. Svi projekti donijet e vam iznimnu nov anu dobit. Vrijednim radom zaslužit ete povjerenje i pohvale brojnih poslovnih suradnika. U ljubavnom životu nova e vam godina omogu i ispunjenje emo vnih želja i potreba. Ipak, pripazite da u odre enim situacijama previše brzopleto ne donosite odluke. Bit ete zdravi. Novogodišnja no ostat e vam u posebnom sje anju.

27. prosinca 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Modne pustolovine iz vašeg ormara Ameri ki pisac i humorist Mark Twain potpisuje i jednu izreku vezanu uz modni svijet, koja je bezvremenska: ‘Odje a ini ovjeka. Goli ljudi imaju vrlo mali ili gotovo nikakav utjecaj na društvo’. Stoga, špiceri, ma gdje bili, dobro istražite svoje ormare i police trgovina gdje su ve zapo ela prigodna sezonska sniženja. Ili, što nikad nije loša ideja, posjetite svoga omiljenog kroja a. Vaš izgled vaša je osobnost, koja može biti teatralna, uzbudljiva i zabavna.

Prošarajte gradom i pokažite svoju egzoti nu torbu, komad ekokrzna, zanimljiv kroj kaputa, šešir i duga ak šal. I na kraju ove godine izbacite iz svog ormara sve ono što ne nosite, što vam ne treba i što na vama izgleda (da oprostite, nikako). U ite u novu godinu pro iš ena duha, ormara i misli. Pokažite svima odje om tko ste i tko želite biti. I neka vam modna pri a u 2014. bude hrabra, razigrana i ugodna. Modne pustolovine iz vašeg ormara neka po nu! Sada.

ESPRESSO by

Gdje je nestao ovjek (žena)?

Z

a posljednje ovogodišnje ispijanje expresso kavice bilo bi uputno ispripovijedati neku lijepu životnu pri u. O hrabrim ili poštenim ljudima.

Ali nekako se dogodi da kad želimo da sve bude u znaku mira, ovjekoljublja, blagostanja... namazana šnita kruha uvijek “padne” upravo na tu namazanu stranu. Potvr uje iskustvo spisatelja ovih redaka, ali i Murphyjev zakon koji nikad, ali nikad, ne izmišlja niti laže. Ne poznajete Murphyja? Ma to vam je onaj ameri ki inženjer koji je u slobodno vrijeme (valjda u stanci izme u “šrajfanja”) zapisivao niz životnih mudro-

sti o ljudskim falingama, ali i manjkavostima u svekolikom državnim, gospodarstvenim i inim sustavima. Ako ni ega drugog, sjetit ete se planetarno poznate izjave “Ako nešto može po i naopako, po i e naopako”. No, pustimo mi sada Murphyja, njegov sarkazam i zakone. demo mi, ni manje ni više, nego u jedan frizerski salon našega malog grada (a mogao je to biti bilo koji grad u ovoj Lijepoj našoj). Ovih dana tamo je pomalo gužvasto jer svi žele svojom pojavnoš u zablistati na polno ki, do eku (zna se kaj se do ekuje – ništa tako ne asocira na na novogo-

I

dišnju no kao sama rije “do ek”) ili drugim raznoraznim sve arskim prigodama, kojih ima u izobilju. Ali sve ide po planeru, nitko ne kasni i svi naru eni u odre eno vrijeme budu primljeni na tretman uljepšavanja i ugode. O i šaraju po salonu, promatraju što se doga a. Jedna ina gospo a upravo preko puta hvali frizersko umije e djelatnika salona: ‘Jako sam zadovoljna vašom uslugom, zato sam sad i došla ponovno, drugi put k vama. Preporodili ste mi kosu. A i k er sam naru ila za sutra...’. I dok se klijentica s frizerkom dogovara oko nijansi, preljeva, prameno-

va i svih tih udesa kojima se žensko bi e podvrgava u ime ljepote, ja utonem u iš itavanje modnih asopisa. Blagdansko je vrijeme, pa frizerski salon zadovoljnu klijenticu asti i manikurom, zapažam usput.

Lijepa gesta. Moj tretman je mnogo brži i zadovoljno odlazim ku i. Sigurno se pitate gdje je tu “kvaka”, kamo je pala “namazana strana kruha”? aznajem dan kasnije epilog pri e o zadovoljnoj klijentici. Frizerska usluga rezultirala je sjajnom frizurom i klijentica je bila i više nego ushi ena.

Do e i to doba kada svoje zadovoljstvo trebamo i platiti. Što i svaki normalni svijet i ini. Ali slijed koji prepri ava osoblje salona je sljede i. Elegantna gospa vadi nov anik

S

i zapaža da nema novac jer joj je muž zaboravio ostaviti novac. ‘Evo, samo da ga nazovem, tu je u gradu pa e mi donijeti.’ I zove ga; on “stiže” za par minuta, pa e je ispred salona pri ekati i dati novac da plati. Za par minuta ina gospa odlazi iz salona jer je “stigao” muž. Na vješalici stoji njezina bordo torba....

Prolazi 5, 10, 15 min, a od ine gospe ni traga ni glasa.

U zraku visi sumnja. Nakon pola sata svima je jasno da tu nešto ne štima. Na prijedlog da se pogleda u torbi možda za neki možebitni kontakt, osoblje ustanovi da je ostavljena nova torba na vješalici potpuno prazna. Zaklju ak: zadovoljna klijentica nije se više vratila da podmiri dug i

plati za uslugu u vrijednosti od kojih petstotinjak kuna.

Salon ne e propasti zbog jednoga nenapla enog ra una.

Ali ostaje gorak okus prijevare. I pitanje koje ostaje u zraku: Gdje je nestao ovjek (žena)? jerojatno se nikad ne e saznati istina što je tu ženu natjeralo na ovakav in.

Neimaština, oholost, dosada, obijest... Što je okida koji ljude tjera da ukradu, prevare, uzmu što nije njihovo? Što bi rekao Murphy? Neka takvih ružnih situacija ne bude u godini novoj. Nikome i nikada.

Bolje je popiti šalicu prijateljstva, poštenja i biti ista obraza. A s kartama života uvijek igrati – jedino i samo pošteno.

V

10

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

esto odlazi sestri

Znakovi pažnje i važnosti

PITANJE: Ve smo deset godina u braku. Moja supruga svakodnevno odlazi sestri koja živi u istom selu.

Njezina sestra odlu uje o svemu. To me jako nervira, pa ne mogu spavati, nezadovoljan sam, povremeno zbog toga konzumiram alkohol.

Znam da to nije rješenje. Što da radim?

ODGOVOR: Razo arani ste ponašanjem vaše supruge. Osje ate se povrije eno i zabrinuto. Sigurno da vam takvo njezino ponašanje onemogu ava djelotvornu komunikaciju kakvu biste vi željeli. U ovakvim trenucima važno je svoje nezadovoljstvo da povjerite nekomu s kim ste dobri, koji e vam pružiti potporu kakva vam treba.

Prihvatite situaciju u kojoj se nalazite, brinite se o sebi i oporavite se. Tek kada osjetite da ste spremni opraštati, mo i ete se u inkovito obratiti

I djeci i odraslima jako je važno da budu primije eni i da doživljavaju prihva anje.

Volimo biti važni drugim ljudima. Ništa nam ne pada tako teško kao ignoriranje. Možda zvu i udno, ali samo na prvi pogled: ljudi ne vole sukobe i kritike samo ako su sigurni da dobivaju pohvale uz povla ivanje. Ako me ne hvališ i ne maziš, radije me tuci ili vi i, samo me ne zaobilazi, ne okre i le a. Da nam je svejedno što nas netko uop e ne doživljava, ne bismo pristajali na negativne oblike pažnje i na nasilje bilo koje vrste, ali nije... Jedan je poznati psihoterapeut, Eric Berne, uveo u psihologiju pojam STROKE (engl.), koji ozna ava maženje, gla enje, ali i udarac. Ta višezna na rije može se proširiti na razli ite oblike simboli ke pažnje kao što su: lijepa rije , ugodan pogled ili glas, vedro osmjehivanje, nježan dodir i sli no.

Postoji i negativni stroke: ružna rije , mrki pogled, vikanje, ruganje, šamar, itd. Istraživa i u ovom podru ju psihologije kažu da su stroke-ovi ogledalo naše uzajamne komunikacije. Šteta što u hrvatskom jeziku ne postoji tako kratka, zvu na i višezna na rije , pa moram nastaviti s upotrebom tog engleskog, iako e mi neki to vjerojatno zamjeriti. Dato stroke je u redu, mi njime nešto poru ujemo drugima. Isto je u redu uzeti stroke, bez obaveze da se stroke odmah uzvrati. Kad nam netko kaže nešto lijepo možemo to jednostavno prihvatiti bez nervozne obaveze da odmah uzvratimo istom mjerom. U razmjeni znakova pažnje potrebno je sa uvati prirodnost i spontanost. Na svaki kompliment ne moramo odgovoriti protukomplimentom, a na svako vikanje vikanjem. Osim toga, važno je da nau imo, kad nam je to potrebno, zatražiti stroke od druge osobe. Tako dobiveni stroke nije manje vrijedan od

vašoj supruzi i re i ete što osje ate i što želite. O ekivani razvoj prisnosti nesvjesno ete sprije iti pritiskom na suprugu i kažnjavaju i je zbog njezinog povla enja.

Vaša žena osje a naizmjeni no potrebu za prisnoš u i potrebu za slobodom. Vaša supruga u zadovoljavanju te potrebe ima sigurno problem i na na in kako to sada radi frustrira vas i nju.

Preporu ujem vam bra nu terapiju koja bi mogla koristiti vašoj supruzi i vama.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

onoga koji je došao spontano.

Zašto ne zatražiti neki znak pažnje, ako postoji šansa da e nam druga strana biti spremna ugoditi? esto ostajemo nezadovoljni i uskra eni za štošta samo zato što pretpostavljamo da bi druga osoba, pogotovo ako nam je bliska, trebala sama znati i dati ono što nama treba. Drugi nisu sposobni itati naše misli, a ni mi njihove! Naravno, potrebe i želje drugih donekle su nam poznate, onoliko koliko smo si poznati i bliski, ali ima puno prostora za nesporazume, bolje je da otvoreno zatražimo ono što nam treba. Ali opet, neka se zna: i odbiti davanje strokea je o.k. Nismo baš uvijek raspoloženi reagirati onako kako se od nas traži ili o ekuje, zašto sam sebe gnjaviti?! Hmm, to može donijeti komplikacije, ali na elno ne treba gaziti sebe da bismo ugodili drugima. I kad smo ve kod ove teme, nemojmo zanemariti injenicu da, što god drugi ljudi o tome mislili, mi zapravo i ne ovisimo baš toliko o njima! Pa da, možemo mi i sami sebe paziti i maziti ako to ne želi raditi netko drugi. Svatko bi mogao sa initi popis lijepih i ugodnih stvari i situacija koje može sam sebi priuštiti: slušati omiljenu pjesmu, pogledati dobar ilm, kupiti željeni nakit,... Ako vas baš nitko ne želi po astiti na ovaj na in, imate sami sebe, zar ne? U inite si nešto po svojoj želji i izboru. Ako to dosad nije bilo Vaše pravilo, neka postane u Novoj godini. Sretno!

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Što je problem alkohol ili alkoholizam?

Od dav nih godina postanka civilizacije do danas, alkohol je redoviti pratitelj ovjeka i ima važnu ulogu u gotovo svim društvenim zbivanjima. U svim povijesnim razdobljima, bez iznimke, koristile su se neke psihoaktivne supstance, a u ve ini je bilo najzastupljenije korištenje alkoholnih pi a. Unato pokušajima zabrane u nekim razdobljima, unato nastojanja da se ograni i njegova uporaba, ljudi su uvijek više važnosti pridavali onim efektima alkoholnog pi a koji su im pri injali ugodu.

Tako je i danas, unato spoznajama o brojnim problemima koje izaziva, pijenje alkohola društveno prihvatljivo i široko uvriježeno ponašanje i u situacijama kad su ljudi žalosni, kad su zbog ne ega zabrinuti ili ljuti, a naro ito kad se nešto slavi ili se zbog ne ega veseli.

Pozitivna o ekivanja udružena u ranoj fazi konzumacije s postignutim opuštenim i dobrim raspoloženjem, esto su motiv za ponovno korištenje alkohola. Povremeno, prigodno konzumiranje u ne prevelikim koli inama, doista ne dovodi do nastanka problema.

Problem nastaje kad se iz bilo kojeg razloga, koji ne mora uvijek biti jako o it, po ne piti redovito, sve eš e i sve više. Tada na scenu stupa mo alkohola da izazove nastanak ovisnosti i iz jedne, naoko bezazlene navike, razvije se ovisni ko ponašanje.

Svi bi rado znali kako, kada, koliko vremena i u kojoj koli ini se može piti da se to ne dogodi. Na žalost, nema pravila, jer to ovisi o puno faktora koji su vezani uz svakog pojedinca i ne mogu se generalizirati na druge.Znamo da je sklonost nastanku ovisnosti eš a u nekim obiteljima, djeca alkoholi ara i sama esto postanu alkoholi ari, spominju se neki geni koji su za to zaslužni. Znamo i da su žene osjetljivije na konzumaciju alkohola, da se ovisnost eš e javi i kod emocional-

no labilnijih osoba sklonih poja anoj napetosti ili depresivnim raspoloženjima. Ali, naravno ima i onih koji postanu ovisnici, a da u podlozi ne možemo na i nijedan „razlog“za to.

Može se re i da svaki ovisnik ima svoju, samo svoju „tužnu pri u“ kojom opravdava svoje ponašanje i kojom brani svoje razloge za prekomjerno pijenje. Gledaju i sa strane, vidimo da se, nakon niza godina pretjerivanja u pi u, realno i stvori toliko problema da bi i najsposobnijoj osobi bilo težak izazov riješiti ih. Važno je razlu iti uzrok od povoda nastanku problema.

Naravno da ne možemo re i da e svaki, koji ponekad popije neko alkoholno pi e, postati ovisnik, ali je sigurno da je po svom sastavu alkoholno pi e i pretjerivanje u njegovom ispijanju, zaslužno za nastanak ovisnosti i svih poteško a koje ona sa sobom nosi. Prije toga, onaj koji je sklon pretjerivanju, dugo se oglušuje o dobronamjerna upozorenja iz svoje bliže ili dalje okoline kako bi bilo dobro da manje pije, rje e pije ili uop e ne pije alkohol.

I svaki je za sebe siguran da se njemu ne e dogoditi da se „navu e“ jer on zna sebe kontrolirati i zna kad je dosta.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima oko 300 000 alkoholi ara, a smatra se da je brojka i ve a od ove procjene. Svi su oni za sebe bili sigurni da im se ovisnost ne e dogoditi i da e mo i na vrijeme stati.

Pred dolazak dana u kojima e se eš e nego ina e dizati“ kupica“ u zrak, dobro je sjetiti se da emo atmosferu radosnog iš ekivanja ipak najbolje osjetiti i doživjeti trijezni.

27. prosinca 2013.

PUT AJA

Napitak bogova za budnost i zdravlje probave – mate čaj Blagdanska trpeza neodoljivo privla i u boži no i novogodišnje doba pa si ovjek dade oduška i krene u napad na slano, slatko, kiselo i gorko, a sve to zalije i dobrom kapljicom, a onda krenu problemi nadutosti, težine u želucu, pospanosti…

Znala je Majka Priroda da je uzaludna biblijska zapovijed o umjerenosti u jelu i pi u i ona ne sudi, sude ljudi sami sebi puni predrasuda prema drugome i druga ijem ne vidjevši sebe i po evši od tud.

Maj ica je, znaju i osjetljivu i krhku ljudsku narav, posadila ljekoviti grmi na južnoj hemisferi, dala nam je biljku mate.

Mate aj je zeleno zlato, endem podrijetlom iz suptropskih dijelova Južne Amerike koji uspijeva jedino u Argentini, južnom ileu, isto nom Paragvaju, zapadnom Urugvaju i južnom Brazilu. Spomenute zemlje ujedno su i najve i proizvo a i ovog aja jer unato pokušajima da se ljekoviti grmi biljke mate uzgoji u drugim predjelima svijeta sa sli nim klimatskim uvjetima, mate je rekao veliko NE i pokušaji su ostali samo na probi. Mate je biljka koja raste kao grm ili malo drvo najviše do 15 metara visine. Ima zimzeleno liš e dužine 7 do 11 cm, širine od 3 do 5,5 cm.

Cvjetovi su maleni, zelenkasto – bijeli s etiri latice, a plodovi se formiraju u oblik crvenkastih bobica.

Svježe liš e mate aja prepuno je antioksidanata, sadrži kofein, teobromin, teo ilin, tanin i vanilin. Napitak je žu kasto zelene boje i pun je vitamina A, B1, B2 i C. Mate aj bogat je i mineralima poput kalcija, magnezija,

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

željeza, fosfora, cinka, bakra, kalija i joda.

Osim što osvježava organizam te smanjuje umor i napetost miši a, mate aj ublažava i stres. Ovaj ljekoviti grm ja a otpornost organizma, odga a starenje i pove ava ljekovitost drugih biljaka ukoliko se uzima zajedno s njima. Ujedno je i podiza energije, a tako er podiže i koncentraciju i to velikom brzinom. Ne samo da ubrzava metabolizam i

podatak da oko 80% populacije te južnoameri ke zemlje barem jednom tjedno pije mate aj, a godišnja potrošnja je 6,4 kilograma po stanovniku.

Ne udi stoga ni injenica da je argentinsko ministarstvo zdravlja dalo preporuku svim trudnicama i dojiljama da redovito konzumiraju mate aj zbog njegove nutritivne vrijednosti. Na sli an na in, sugerirano je svim dje jim vrti ima i osnovnim

energizira tijelo ve mu daje i osje aj iznimne smirenosti Tradicionalno se koristi kod poreme aja probavnog sustava, te kontrolira apetit i isti organizam. Prema nekim istraživanjima kroz nekoliko tjedana konzumiranja mate aja mogu e je ukupne tjelesne masno e smanjiti za 0.5 kg.

Da Argentina nije samo zemlja ritmova tanga, divovskih rebaraca, ražnji a i odrezaka s roštilja pokazuje

školama da ašu mlijeka zamijene šalicom aja s obzirom na ve i broj korisnih tvari za organizam.

Latinoamerikanci s pravom ovaj aj nazivaju „napitkom bogova“, a razvili su i itav kult ispijanja ove vrste aja iz posebnih posuda koje su izra ene od osušenih tikvica, a zovu se calabase. aj se pije direktno iz njih pomo u metalne slam ice, bombille, koja je u svom donjem dijelu plosnata i sa-

drži rupice za iltriranje. U posudu se stavlja do pola ili 2/3 visine praha suhe biljke mate nakon ega se posudica zatvori dlanom, protrese i otvori tako da otvor bude pod 45 stupnjeva. Potom se u posudu koja je i dalje nagnuta, sa strane ulije malo hladne vode te pusti kratko da odstoji. Nakon toga ulijeva se vru a, ali ne kipu a voda, optimalno 70-80 C, sve do ispod vrha te se onda stavlja u posudu slam ica, bombilla, malo se pri eka da se talog slegne i prvi Mate je spreman za pi e.

Mate aj je tako er mogu e pripremiti uz pomo hladne vode. Ovaj napitak bogova pije se u društvu i ak je njegova priprema vrsta rituala za smirenje. Uobi ajeno je prvi mate dosta jak i pije ga prvo osoba koja ga je spravila. Bombilla se pritom ne smije podizati s dna.

Nakon što je ispijen, ulijeva se nova koli ina vru e vode i mate predaje drugoj osobi na ispijanje i tako redom u krug, sve dok napitak ne postane preslab.

U aj se može dodati mlijeko, še er, limun ili med kako bi se poboljšao okus.

Da bismo uživali u „napitku bogova“, ljekovitom mate aju, ne treba nam skupi put do Argentine, ne trebaju nam calabase i bombille, dovoljno je posjetiti nas u akove koj stanici puta aja - oko aju, pobrinuti se za svoju zalihu mate aja koji emo kod ku e najlakše pripremiti tako da ajnu žli icu suhe biljke dodamo na jednu ajnu šalicu, prelijemo vru om, nikako vrelom, vodom, ostavimo 5 minuta kako bi mate aj otpustio svoje korisne nutrijente, za inimo medom ili limunom po želji, iako je najbolji prirodni okus i ispijemo ovaj dragocjeni napitak bogova, endemski dar suptropskog podru ja Južne Amerike.

Stoga ne dozvolite bogatoj blagdanskoj trpezi da vas osvoji umorom ili težinom u želucu. Uživajte u obiteljskom druženju i delicijama, a za sve drugo tu je mate aj.

Veseli i zdravi bili, neka vam bude sretna i bolja godina nova! Vaš oko aj!

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1.-30.11.2013.

Model

koli ina udio, %

1 Volkswagen 1621 Golf

6,22%

2 Volkswagen 1213 Polo

4,65%

3 Opel Astra

957

3,67%

4 Opel Corsa 830

3,18%

5 Hyundai i30 775

2,97%

6 Škoda Octavia

674

2,58%

7 Peugeot 208 629

2,41%

8 Renault Clio 607

2,33%

9 Volkswagen 558 Passat

2,14%

10 Kia Cee'd

547

2,10%

11 Kia Sportage 537

2,06%

12 Opel Insignia 526

2,02%

13 Hyundai ix35

511

1,96%

14 Citroën C4

495

1,90%

15 Ford Fiesta 474

1,82%

16 Peugeot 308 474

1,82%

17 Volkswagen 433 Up

1,66%

18 Kia Rio

413

1,58%

19 Dacia Sandero

385

1,48%

20 Renault Megane

382

1,46%

21 ostali

13039 50,00%

UKUPNO

26080 100%

2008

nagra en je u Poljskoj. Najzna ajniji poljski automobilski asopis, Auto Swiat, dodijelio je svoje godišnje nagrade, a 2008 nagra en je u kategoriji SUV/CUV. itatelji ovog asopisa birali su najbolje od 49 novih modela komercijaliziranih u Europi tokom 2013. godine, podijeljenih u 6 kategorija. Peugeot 2008 odnio je pobjedu u svojoj kategoriji u konkurenciji 12 drugih modela, ispred Range Rover Sport i BMW X5. Peugeot 2008 novi je urbani crossover by Peugeot, koji kombinira snažan dizajn, jednostavnost upotrebe i jedinstven doživljaj vožnje.

Nudi inovativno voza ko okruženje, koje se sastoji od upravlja a smanjenog promjera, u kombinaciji s kvalitetnim instrumentima i zaslonom osjetljivim na dodir, dok mu Grip control sustav omogu ava slobodu kretanja po raznim terenima.

Izvor: Promocija Plus

Volvo S80 osvojio Top Safety Pick+ nagradu Limuzinski Volvo S80 nagra en je prestižnom nagradom 2014 Top Safety Pick+ Ameri kog osiguravaju eg instituta za cestovnu sigurnost (IIHS).

Ovo vrijedno sigurnosno priznanje ve su ranije osvojili i Volvo modeli S60, XC60 i XC90 i to nakon odli nih rezultata na novom testu udarca s malim preklapanjem, uvedenom 2012. godine.

Top Safety Pick+ nagrada Volva S80 rezultat

je dobrih postignu a u novom testu frontalnog udarca s malim preklapanjem, testa koji simulira situaciju u kojoj se prednjim lijevim dijelom automobila udara u drugo vozilo ili stati ni objekt (npr. stup), a što se u stvarnosti pokazalo kao vrlo ozbiljna situacija. U IIHS-ovom testu tek 25 posto prednjeg dijela vozila s voza eve strane udara u iksnu prepreku pri brzini od 64 km/h.

27. prosinca 2013.

Citroën otkriva novi D U Carrousel du Louvre, simbolu Pariza, Citroën je 19. prosinca kineskim novinarima i me unarodnim medijima otkrio svoje najnovije ostvarenje - DS 5LS. Luksuznu limuzinu proizvedenu u kineskoj tvornici u Shenzhenu. To je korak dalje u razvoju DS linije u Kini. DS 5LS uspješno spaja segmente u smislu obujma i prostranosti, zajedno s ugla enoš u, dizajnom i snagom, što su prepoznatljiva obilježja DS linije. Novi model, koji e u ožujku 2014. biti plasiran na kinesko tržište, iznimno je važan za daljnji razvoj DS linije na me unarodnoj razini.

DS 5LS odlikuje se mo nim i otmjenim izgledom (duljina mu je 4,70 m, širina 1,84 m i visina 1,50 m) koji naglašava prostranost i senzualne linije svojstvene svijetu DS automobila.

DS 5LS otkriva novi izgled prednjeg dijela linije DS, izravno nadahnut konceptnim vozilima Numéro 9 i Wild Rubis. Odlikuje se reljefnom maskom motora nazvanom DS Wings koja naglašava luksuz automobila. S prednjim se svjetlima spaja dvama kromiranim pro ilima koja tvore širok luk i prednjem dijelu daju dinami an i moderan izgled. Na rešetki maske posebnog izgleda nalazi se logotip DS. Jedinstven izgled dnevnih svjetala u obliku bumeranga upotpunjuje taj jedinstveni dizajn prednjeg dijela spajaju i snagu i otmjenost. Prepoznatljivi bo ni kromirani

potez proteže se uzduž stakala do prtljažnika i naglašava snagu i karakter siluete, istodobno isti u i eleganciju i ugla enost.

Usto, kromirani potez prelama stražnju etvrtinu vozila i nenametljivo ocrtava peraju morskog psa, prepoznatljivi element dizajna DS modela. Široki tragovi

kota a velikih dimenzija nadopunjuju i naglašavaju dinami an stil DS 5LS. Mo an, reljefni stražnji dio isti e se ekskluzivnim LED svjetlima: kromirani okvir na staklima naglašava trodimenzionalnost svjetala.

Kako bi vanjština DS 5LS bila još ljepša, ponu ene su nove boje, me u njima i

jedinstvena sme a nijansa Nocciola, koja je istodobno sjajna i nenametljiva.

Ugla enost u unutrašnjosti jasno je izražena jedinstvenim i prestižnim voza evim sjedalom. Naglasak je stavljen na plemenite i izvorne materijale poput metala, drva i poluanilinske kože. Putnici ove vrhunske

limuzine ulaze u prostran i otmjen svijet, emu doprinosi i kvaliteta kože koja krasi cijelu kabinu sve do instrumentne plo e. Koža, svojstvena luksuznim markama, savršen odraz francuskog znanja i iskustva, isti e se na sjedalima uzorkom „narukvice sata“, rezerviranim za liniju DS. DS 5LS nudi visoku razinu tehnologije u motorima THP 160 i THP 200 sa sekvencijalnim izravnim ubrizgavanjem goriva, visokotla nom pumpom, turbopunja em tipa Twin Scroll. Povezani su s automatskim mjenja em sa šest stupnjeva prijenosa. DS 5LS, nudi uzornu udobnost u klasi zahvaljuju i najve em me uosovinskom razmaku u segmentu C (2,71 m), udobnim sjedalima (prednja sjedala s masažom, stražnja sjedala s naslonima s nagibom do 29° i nasloni za glavu u stilu

27. prosinca 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DS - DS 5LS avionskih), pro iš enom zraku (ionizator zraka), zvu noj udobnosti (sustav Arkamys, HIFI Denon…), opreme koja olakšava rukovanje i vožnju (otklju avanje i zaklju avanje automobila te pokretanje motora slobodnih ruku, nadziranje mrtvih kutova, pomo pri parkiranju sprijeda i straga, kamera za vožnju unatrag…) i potpunoj ponudi informati ko-zabavne tehnologije (dodirni ekran u boji, DVD ita , pozivi u nuždi…).

DS djeluje u Kini poput samostalne marke, a njezine su jake strane jasno izražene s DS 5LS. To je drugi DS proizveden u Kini u tvornici u Shenzhenu. Prvi je bio DS5, pušten u prodaju 27. rujna ove godine. DS se ne namjerava tu zaustaviti jer e u Kini tijekom 2014. u prodaju krenuti još jedan model proizveden u Kini: SUV. Razvoj linije DS temelji se, izme u ostalog, na mreži koja se sastoji od 50 specijaliziranih salona u najvažnijim gradovima zemlje.

308

osvojio je još jednu nagradu. Žiri francuskog magazina Argus, sastavljen od stru njaka, novinara i specijalista za tržišna istraživanja, dodijelio je glavnu nagradu u kategoriji kompaktnih i obiteljskih automobila novom 308. Nagrade Argus svake se godine dodjeljuju novim modelima s najboljim omjerom njihovih karakteris ka i troškova korištenja, u pet kategorija : gradski automobili, kompaktni i obiteljski, SUV, ekološki automobil godne i otni automobil godine. Novi Peugeot 308, u Hrvatskoj je proglašen HR Autom godine od strane stru nih automobilskih novinara i Croautom 2014. godine po izboru itatelja, a Autom godine do sad je proglašen i u Švicarskoj, te Slova koj. Novi Peugeot 308 do sad je u Europi u tri mjeseca ostvario preko 26.000 narudžbi, od ega više od 10.000 u Francuskoj.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

10.000

kuna donirano je SOS dje jem selu Ladimirevci povodom nadolaze ih blagdana. P.S.C. Slavonija, ovlašteni distributer vozila Citroën iz Osijeka, tradicionalno se i ove godine sje o svojih malih prijatelja, a kao dio PSC Centra, donirali su im 10.000 kuna. Š enici SOS dje jeg sela posje li su P.S.C. Slavonija gdje su se u kratkom, ali ugodnom druženju, upoznali s radom servisa i lakirnice te razgledali izložene automobile. Ipak, njima najdraži kutak salona automobile bio je onaj dje ji gdje su proveli ve inu vremena, a osmijeh na lice su im izmamili i pokloni ispod bora. Ova suradnja traje ve sedam godina, a PSC centri su od ove godine odlu ili pomo i na još jedan na in.

Naime, u kratkom roku zaposlit e dva šti enika doma u jednoj od svojih tvrtki kako bi im, prema rije ima direktora Mladena Peji i a, pomogao u onom periodu života kada im je to najpotrebnije.

Ova lijepa pri a tako dobiva novu dimenziju, a suradnja se nastavlja na obostrano zadovoljstvo.

Hyundai Intrado koncept za 2014. Geneva Motor Show Hyundai Motor Company za 2014 Geneva Motor Show priprema Intrado (HED-9), novi konceptni automobil koji predstavlja najnoviju demonstraciju Hyundaijeve kontinuirane predanosti inovacijama.

Sam naziv Intrado odnosi se na donji dio avionskog krila, a napredna tehnologija tako er crpi inspiraciju iz zrakoplova.

Super lagana konstrukcija

bit e izra ena od naprednih materijala, koriste i revolucionarnu tehniku koja bi trebala promijeniti na in na koji e automobili biti izgra eni u budu nosti. Ovaj koncept pokretat e gorive elije, a unaprije en pogonski sklop bit e manji i lakši od onog koji danas koristi serijski Hyundai ix35 s pogonom na gorive elije.

Slijede i najnoviju iteraciju

Hyundaijeve dizajnerske ilozo ije ‘ luidic sculpture’, Intrado je rezultat bliske suradnje izme u Hyundaijevih dizajnerskih i inženjerskih timova, a projektiran je u razvojnoist raž iva kom cent r u u Rüsselsheimu u Njema koj.

Više informacija o ovom konceptu bit e otkriveno neposredno prije autosalona 2014 Geneva Motor Show.

14

Tramvaj " uro" tip 101 iz 1951. postao muzejski eksponat Akcija transporta i postavljanja kultnog zagreba kog tramvaja " uro" ispred muzeja po ela je na Zet-ovom okretištu tramvaja u Dubravi, u kojoj je sudjelovalo 30-ak radnika Zet-a, 6 podnih dizalica, 2 kamionske dizalice i specijalni šleper za velike gabarite.

Tramvaj je bio postavljen ispred ulaza u Muzej automobila F. Budicki, a u njega je uvedena i stru-

**** TRADICIJA I KVALITETA OD 1955. ****

Doma a proizvodnja, tradicija, kvaliteta koja traje, a sve vam to “KIŠ” daje...

Sretna Nova godina Svakodnevne AKCIJSKE CIJENE

zvodi a i proi

• Dom

ja. Nakon postavljanja u tramvaju je zaživjelo kino, glazba, grijanje, kuhano vino i aj, žaruljice i Djeda Mraz na kraju za blagdanski tramvaj ugo aj. Svaku subote u tramvaj kinu " uro" možete u sklopu ulaznice za Muzej pogledati preko 3.000 rijetkih i nikad vi enih fotogra ija iz povijesti automobilizma u Zagrebu i Hrvatskoj uz gratis aj ili kuhano vino.

Tehnologija Prozor u svijet stripa Teško je povjerovati da niste u životu pro itali barem jedan strip a koji vas nije nasmijao, odveo u pustolovni svijet ili nadahnuo na neka djela. Soga e vas surfanje stranicama koje sadrže bogatu bazu podataka o stripovima zasigurno razveseliti. Riznicu slikovnih pri a u vidu

Strip portala možete prona i na Internet adresi www.stripovi. com i uživati u obilju informacija iz svijeta stripa. Stranica se redovito nadopunjava i osvježava novim podacima, a izme u ostalog sadrži rubrike strip edicija, izdava a, web stripa i dr.

Krenite, strip likovi ekaju!

Svi mobiteli imat e iste punja e Iz europskih je institucija stigla vijest koja e pridonijeti smanjenju troškova potroša a i koli ini elektri nog otpada, a radi se o dogovoru oko uvo enja univerzalnih punja a.

Naime, europske su institucije sve bliže dogovoru oko uvo enja univerzalnih punja a za mobilne ure aje, javljaju agencije. No, do potpune integracije novih pravila pro i e još neko vrijeme, jer dogovor moraju potvrditi zemlje lanice Unije, a nakon toga i zastupnici Europskog parlamenta na jednoj od plenarnih sjednica.

Iz Europskog je parlamenta stiglo priop enje da e u budu nosti proizvo a i mobilnih telefona biti obavezni osigurati jedinstvene punja e za baterije, ali i da je to samo dio preliminarnih dogovora oko pravila vezanih uz ure aje koji se koriste radijskim frekvencijama.

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

irana l o r t n o ok • Strog ta i porijeklo kvalite

POSEBNA BOŽI NA PONUDA

kuhano meso iz doma eg rasola AKOVEC • DONJI KRALJEVEC • MURSKO SREDIŠ E DOMAŠINEC • PRELOG * KONTROLIRANO HRVATSKO PORIJEKLO * PLAĆANJE U RATAMA * MOGUĆNOST DOSTAVE PREMA DOGOVORU * POPUSTI UMIROVLJENICIMA * HACCP SUSTAV KONTROLE

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013.

popusti do 50% Led Lenser Klarus Camelion...

Nova regulacija tržišta elektroni ke opreme Nacrtom preliminarnog dogovora, postignutog izme u zastupnika Europskog parlamenta i litvanskog predsjedništva, uvode se i harmonizirana pravila za plasman na tržište artikala, poput mobitela, modema te klju eva za

daljinsko zaklju avanje automobila.

Dogovoreno je i da moraju postojati dodatni na ini nadzora proizvoda koji ne e biti u skladu s novoodre enim pravilima, ali i da e Europska komisija na temelju izvješ a zemalja lanica odre ivati kategorije proizvoda koje e morati pro i kroz proces registracije prije nego što e se mo i plasirati na tržište. (e)

svjetiljke ve od 10 kn

popusta Uska 1, akovec, 396-606

27. prosinca 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 27.12.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Poluge razvoja 20:30 Od Mure do Drave 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm (r) 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 27.12.

06:43 06:45 07:10 07:15 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 13:15 TV prodaja 14:00 Škola prehrane dr Branka Vr i a (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Popevke i š kleci 21:15 Manjinski mozaik 21:50 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 28.12.

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Dom 2 (r) 12:30 akove ki kutak (r) 13:15 Poluge razvoja (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:35 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Folklorni ansambli Hrvatske Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 28.12.

07:43 Najava programa 07:45 TV prodaja 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:15 TV prodaja 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:15 TV prodaja 13:30 Pri e iz svijeta 14:00 TV prodaja 14:15 TAJNE USPJEHA 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R)

17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zagorje je jedno 20:40 S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 29.12.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivreddni savjen k (r) 12:05 Mladi govore 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Advent u gradu Zinskih 21:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PONEDJELJAK, 30.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00

01:15 02:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Advent u gradu Zrinskih (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 31.12.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

SRIJEDA, 01.01.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Pregled poli kih i društvenih doga anja u 2013.

18:00 24 sata 18:35 Iz op ine Nedeliš e 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Glazbena prskalica, zabavna emisija (darivanje, nagradne igre, glazba) 01:00 Igrani lm 02:30 Videostranice

09:00 Hrana i vino 09:30 G.E.T.Report (r) 10:30 Pregled poli kih i društvenih doga anja u 2013.

14:00 Hrana i vino 14:45 akove ki kutak 15:15 Iz op ine Nedeliš e 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 Vijes dana 19:30 Hrana i vino 20:00 Koncert 21:30 Vijes dana 21:45 Igrani lm 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Videostranice

NEDJELJA, 29.12.

PONEDJELJAK, 30.12.

UTORAK, 31.12.

SRIJEDA, 01.01.

07:58 Najava programa 08:00 TV prodaja 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Boži ni koncert zbora Josip Vrhovski (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 14:00 TV prodaja 14:15 Škola prehrane dr branka vr i a (R) 15:10 Zajedno (R) 15:40 TV Oblo ec (R) 16:10 POPEVKE I ŠTIKLECI (R) 17:20 Zagorje je jedno (R) 18:00 Pod pove alom 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 MALI OGLASI 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:35 Dokumentarni program 21:05 Ve er uz lm: Dar s neba (12) 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera(18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:43 Najava programa 06:40 VTV Dnevnik (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Manjinski mozaik (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Kajkavci 17:45 Novogodišnji program VTV-a 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 Novogodišnji program VTV-a, 20:00 VTV Vijes 20:05 Novogodišnji program VTV-a, 20:30 Novogodišnja Vicovizija extra 21:00 Novogodišnji program VTV-a 01:00 S popevkom v Novo leto 02:00 Veselo uz doma ice 03:00 Novogodišnja Vicovizija extra (R) 03:30 Rock do jutra 05:00 VTV Dnevnik (R) 05:25 Odjava programa 05:26 Videostranice

07:43 Najava programa 07:45 TV prodaja 08:00 Yoga i pilates za svaki dan 08:15 Mali slavuji DND Varaždin 09:00 Veselo uz doma ice (R) 10:00 TV prodaja 10:15 Novogodišnji program VTV-a (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV prodaja 13:45 Novogodišnji program VTV-a (R) 17:15 TV prodaja 17:30 Al eldskI NOVOgodišnji koncert 18:40 VTV Dnevnik

19:01 Vremenska prognoza 19:02 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Gregorian 21:30 S popevkom v Novo leto (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:01 Videostranice

ETVRTAK, 02.01.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:50

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report Videostranice Hrana i vino Dom 2 Ju er, danas, sutra

16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30

Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Igrani lm Videostranice

21:00 22:00 22:25 22:15 00:00

ETVRTAK, 02.01.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Putem EU fondova 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ca

U SUBOTU, 28. prosin

TRADICIONALNI MEGAPLESNJAK RADIJA 1, Graditeljska škola, 28. prosinca

Feštu jam e Globus, Mejaši, Žiga, Jasmin Stavros i brojni drugi izvo a i Ve tradicionalno, osmu godinu za redom, Radio 1 e u subotu 28. prosinca biti doma in Megaplesnjaka u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Lista glazbenih gostiju je kao i uvijek izuzetna. Tako e kao “ku ni”

bendovi nastupiti Globus, koji je u osvježenom i pomla enom sastavu, te na krilima velikog hita “Kad te poljubim”, spreman napraviti ludu feštu, a u tome e im se pridružiti Charlie i Tequila band, provjereni glazbeni

majstori koji vas na Megaplesnjaku uvijek zapale. Osim njih, kao gosti dolaze grupa Prim, tamburaši u starkama, megapopularni Mejaši, najve a me imurska glazbena atrakcija Žiga i bandisti, ovjek koji je nedavno

oduševio na koncertu Tri kralja, pa e i ovaj put rasplesati cijelu dvoranu - Jasmin Stavros. Dvorana se otvara od 19 sati. Cijena ulaznice iznosi 30 kuna, u koju je uklju ena konzumacija dva pi a po izboru.

SPEKTAKULARNI KONCERT U NEDELIŠ U, dvorana MESAP-a, nedjelja, 5. sije nja 2014.

Jelena Rozga ponovno u Me imurju!

U organizaciji caffe bara “Millenium” i disco cluba “Šampion”, tijekom 2013. godine organiziran je niz sjajnih koncertnih druženja. I sljede a godina zapo inje spektakularno.Veliki koncert Jelene Rozge održat e se u nedjelju 5. sije nja 2014. godine u dvorani MESAP-a u Nedeliš u. Osim Rozge, kako je popularno nazivaju: “majka-žena-kraljica”, na koncertu e gostovati i TS “Mejaši”, kako ih od milja nazivaju: “tamburaši u starkama”. Za podizanje atmosfere pobrinut e se i DeeJay Kiki.

Organizator poziva sve da pravovremeno osiguraju svoju

ulaznicu po posebnoj cijeni. Naime, za prvih 1500 ulaznica u pretprodaji je cijena 30 kuna. Prodajna mjesta ulaznica: caffe bar “Millenium” akovec, caffe bar “Eden” Prelog, pizzeria “Venera” Pleškovec, pizzeria “Modena” Domašinec, caffe bar “Bela” Gardinovec, caffe bar “Jama” Mursko Središ e, pizzeria “Majo” Kotoriba, caffe bar “Old city pub” Varaždin i restoran “Pizzeria žuja bar” Varaždin.

Uz glazbeni spektakl organizator se pobrinuo i za veliku teku u i gastro ponudu. Ne propustite još jedan veliki spektakl na MESAP-u. (rr, zv)

FORMULA 13 1 High Hopes BRUCE SPRINGSTEEN 2 Temple KINGS OF LEON 3 Afterlife ARCADE FIRE 4 La Flaca SANTANA ft. JUANES 5 Christmas In L.A. THE KILLERS ft.

DAWES 6 Instant Crush DAFT PUNK ft. JULIAN CASABLANCAS 7 Ordinary Love U2 8 Wake Me Up ALOE BLACC 9 Say Something A GREAT BIG WORLD ft. CHRISTINA AGUILERA 10 Bound 2 KANYE WEST 11 Bullet FRANZ FERDINAND

Top Hit List 1 PARNI živci TOPVALJAK LISTA- Tanki DOMA IH 2 PSIHOMODO POP - Donna

12 I Know TOM ODELL

3 TONY CETINSKI - Zar malo to je

13 Somewhere Only We Know LILY ALLEN

4 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici

14 Happy PHARRELL WILLIAMS

5 MAJAŠI - 5-6 piva

15 Trumpeths JASON DERULO

6 JELENA ROZGA - Cirkus 7 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 8 NENO BELAN - An ela an ele 9 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 10 ŽIGA - Prosjak 11 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 12 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 13 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 14 SEVERINA - Hurem 15 GIBONNI - Toleranca (Live)

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 41

sport@mnovine.hr

MALI NOGOMET

STRELI ARSTVO

akove ki streli ari uspješni u Varaždinu U etvrtak zapo elo 31. zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu U etvrtak (ju er) 26. prosinca krenulo je 31. zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu. Ukupno se prijavilo 48 mom adi.

Najviše, njih dvadeset etiri u seniorskoj konkurenciji, šesnaest je pionirskih i osam veteranskih mom adi.

U sportskoj dvorani ‘’Aton’’ u Nedeliš u prvenstvo su otvorili seniori Elmaco akovec i Parag, a u dvorani Osnovne škole u Pre-

logu u pionirskoj konkurenciji sastali su se NK Mladost I Prelog i Parketi Gosari Prelog.

Natjecanja po skupinama završavaju 29. prosinca (nedjelja), kada je u 20.30 sati u dvorani ‘’Aton’’ Nedeliš e izvla enje parova završnice u sve tri konkurencije.

Završnica se igra u Nedeliš u. Finale je predvi eno za 6. sije nja 2014. (ponedjeljak), a ukupni nagradni fond je 27.000 kuna.

Tijekom prošlog vikenda streli arski klub ‘’Cekin“ iz varaždina bio je doma in na tradicionalnom Boži nom turniru koji je održan u varaždinskoj Areni. Iako se pucalo samo u olimpijskom i složenom luku i samo u juniorskoj i seniorskoj kategoriji, nastupilo je ak 140 streli ara iz Austrije, BiH, Slovenije i Hrvatske. U prvom dijelu turnira pucalo se 60 strijela za rezultat kvali ikacija, a zatim su uslijedile eliminacijske borbe, tako da je turnir ukupno trajao devet sati. Pošto se pucalo samo u juniorskoj i seniorskoj kategoriji, mete su veli ine 3x20cm, što zna i da svaka strijela ide u jednu metu koja je smanjena i ima samo krugove od 10 do 6, pa ako streli ar pogodi izvan toga tada osvaja nula bodova.

Iz streli arskog kluba ‘’Katarina Zrinski“ iz akovca nastupilo je 12 streli ara, ali su neki bolesni, na žalost, morali ostati doma. - Svi naši streli ari pucali su s olimpijskim lukom. U kategoriji juniora nastup na ovom turniru izborio je Ivo Ma ek (ima 10 godina, a juniorska kategorija po inje s 18 godina), koji je svojim marljivim treniranjem i rezultatima na posljednjim turnirima pokazao da bi mogao pucati u ovu zahtjevnu metu.

Naravno da je Ivo opravdao svoj nastup i s 468 krugova (uz male tehni ke probleme) na kraju zauzeo 18. mjesto.

Me u juniorkama imali smo etiri predstavnice, a na kraju je najbolje prošla Marija Rojko, koja je zauzela etvrto mjesto, Regina Novak zauzela je peto mjesto, Martina Tkalec zauzela je deveto mjesto i Vanda Kipke dvanaesto mjesto.U kategoriji seniora dobro je pucao Krešimir Štrukelj, koji je u kvali ikacijama zauzeo prvo mjesto s 578 krugova i lagano

prošao etiri kruga do inala, gdje su sa slovenskim reprezetativcom Jakom Komo arem otpucali pravu dramu i nakon izjedna enih 5:5 osvojenih bodova nakon pet setova moralo se pucati s dodatnom strijelom da bi se odlu io pobjednik. Komo ar je za debljinu strijele bio bliže centru i na kraju osvojio prvo mjesto, dok je Štrukelj osvojio pehar za drugo mjesto. U seniorskoj konkurenciji još je odli no pucao sve bolji Mladen Kodba koji nije imao sre e jer se u etvrtini inala

susreo sa Štrukeljem, pa je Kodba na kraju ipak bio odli an – šesti. Mihael Štebih zauzeo je 9. mjesto, Boris Ferlin zauzeo je 11. mjesto, Božidar Vuruši 14. mjesto, Igor Markovi zauzima 15. mjesto, a Tihomir Miljan 22. mjesto.

Ovim turnirom završena je kalendarska godina, a prvi turnir u kalendaru Hrvatskoga streli arskog saveza za 2014. godinu organizira ‘’Katarina Zrinski“ 12. sije nja 2014., koji e se održati u dvorani Graditeljske škole u akovcu.

NAJMLA E CHEERLEADERSICE Livi tako er uspješne u Europi

Zvjezdice druge na IX. Elite Beach Cupu Preko 2000 cheerleadera iz cijele Europe sudjelovalo je 21. prosinca 2013. na natjecanju pod nazivom ‘’IX. Elite Beach Cup’’ u blizini Berlina. Natjecanje se održavalo istovremeno na dvije pozornice u egzoti nom okruženju Tropical Island Resorta. Palme, plaže, bazeni i vru e ljetne temperature dale su posebnost ovom natjecanju, u inivši ga nezaboravnim. Predstavnik kluba ‘’Livi’’ bio je najmla i natjecateljski sastav ‘’Zvjezdice’’. Zvjezdice su se marljivo pripremale za ovo natjecanje i svojim nastupom oduševile sve prisutne.

U kategoriji pee wee group natjecale su se s ruskim, njema kim, austrijskim, danskim, eškim i talijanskim timovima.

Odli no izvedenom koreogra-

ijom izborile su drugo mjesto me u jakom konkurencijom.

Sastav Livi Zvjezdica ine: Paula Horvat, Sara Babi , Karla Hlebec, Ana Hlebec, Morena Januši , Tiffany Golubi , Matea Škvorc, Dora Berdin, Maša Letina, Lara Topolnjak, Hana Žbulj, Nika Jaušovec i Mura Leva i . Posebna hvala trenerici Diani Lesar koja ih je pripremila za ovo natjecanje.

Svi koji žele vidjeti navija ice Livi, imaju priliku do i 28. prosinca 2013. na prezentaciju u I. Osnovnoj školi akovec u 17 sati. Navija ice e se predstaviti pobjedni kom koreogra ijom iz Irske, koreogra ijom s natjecanja ‘’IX. Elite Beach Cup’’ te sa svojim ostalim sastavima koji marljivo treniraju i spremaju se za nova natjecanja.

27. prosinca 2013.

NOGOMET ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ

Mato Kljaji : Sve planirano uspješno je i odra eno

Vodimo brigu i pomažemo svim klubovima pod našom ingerencijom Izvješ a povjerenika prihva ena jednoglasno

Održana je sjednica Izvršnog odbora Me imurskoga nogometnog saveza, na ijem se po etku predsjednik Saveza Mato Kljaji osvrnuo na u injeno od prošlog sastanka, konstatiravši da je sve planirano odra eno. Godina je bila uspješna i organizacijski i financijski, spomenuvši da Savez ne “dere” klubove, ve vodi brigu o njima. - Radimo dobro i ne trošimo novac gdje ne treba.

Kljaji je isto tako estitao prvacima liga i najavio zanimljivo prolje e u borbi za vrh te izbjegavanje zone ispadanja. estitao je i volonterima koji rade dan i no za klubove, zahvaljuju i emu nitko od klubova nije odustao u ovim preteškim vremenima, izuzev romskih klubova. Izvršni odbor je izglasovao da e za prvo polugodište idu e godine

nositelji kvalitete u nogometu u mla im uzrastima biti NŠ Me imurje akovec, a kod seniora NK Me imurje kao jesenski prvak 3.

HNL Sjever.

Kljaji je spomenuo neke od mogu ih promjena Zakona o sportu, koje e još više otežavati financijski život klubova. Jedna od promjena je oko lije ni kih pregleda jer više ne bi bila dovoljna potvrda lije nika op e prakse (a ruku na srce, velika ve ina igra a nikada u životu nije bila na lije ni kom pregledu, op. a.). Prema in ormacijama, klubovi više ne bi mogli prodavati pi e na na in koji su to inili do sada, a kako je to jedan od glavnih izvora nekakvog prihoda klubu, pitanje je tko e mo i sve to izdržati, a da se klub ne ugasi. (S.Obadi )

Kako su lanovi Izvršnog odbora dobili izvješ a povjerenika na svoje ku ne adrese, nije bilo rasprave o njima, ve su ona jednoglasno prihva ena. Tako je Igor Kriižari , povjerenik za me imurske nogometne lige, u svojem izvještaju napisao da je tijekom jesenskog dijela sezone 2013./2014. u svim seniorskim ligama ukupno odigrano 475 utakmica. - Dogodio se jedan prekid i nekoliko manjih ispada pojedinaca, što je disciplinski sudac sankcionirao u skladu s Disciplinskim pravilnikom, a ja kao povjerenik prema Propozicijama o natjecanju. Na utakmici 5. kola III. Me imurske lige – istok izme u NK Eko Sveti Križ i NK Otok došlo je do prekida utakmice. Doma i igra Nebojša Novak fizi ki je napao suca utakmice Damira Klari a. Utakmica je registrirana 3:0 p . u korist NK Otok, igra Nebojša Novak kažnjen je vremenskom kaznom zabrane obavljanja svih unkcija u nogometu od dvije godine, a NK Eko Sveti Križ oduzeta su tri boda.

Treba napomenuti da III. Me imurska liga – istok broji 10 klubova, jer je NK Romska vatra

Piškorovec odustala od natjecanja nakon odigranih pet kola.

U veteranskoj konkurenciji natjecanje se odvijalo u tri skupine. Osim dosadašnje dvije skupine Istok i Zapad, veteranima se priklju ila skupina Sjeverozapad koja broji 8 mom adi. Ukupno je odigrano 197 utakmica. Bilo je dosta odgoda utakmica koje su odigrane u kasnijim terminima. Mom ad NK Budu nost Podbrest sudjelovala je na završnom turniru veterana Hrvatske u Pore u.

U me imurskim ligama mla ih uzrasta natje e se 98 mom adi, koje su podijeljene u pet kategorija: po etnici, lima i, mla i pioniri, pioniri i juniori. Bilo je dosta problema oko vo enja liga zbog velikog broja odgo enih utakmica koje su odigrane u kasnijim terminima. U nekoliko navrata utakmice su prekidane zbog nedovoljnog broja igra a ili pak nedolaska mom adi na odigravanje utakmice.

Iste mom adi sankcionirane su nov anim kaznama. Paralelno s prvenstvenim natjecanjima odvijalo se i kup natjecanje u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji.

U 475 odigranih susreta tek jedan prekid Tijekom jesenskog dijela prvenstva sezone 2013./2014. u svim seniorskim me imurskim ligama ukupno je odigrano 475 utakmica. Na tako velik broj utakmica dogodio se sre om samo jedan prekid utakmice, kazao pak je povjerenik za su enje Darko Jambrovi . - Prekid se dogodio u Svetom Križu, gdje je fizi ki napadnut sudac Damir Klari iz Tur iš a.

Tijekom jesenskog dijela aktivni broj od 125 sudaca bila je dovoljna brojka da se pokriju suci na svim utakmicama. Dobro je i to što pojedini klubovi igraju svoje doma inske utakmice izvan termina od ve ine klubova, kojima je to nedjelja popodne.

S otkazivanjem utakmica sudaca nije bilo problema jer su bila opravdana. U napredovanju sudaca tijekom jesenskog dijela Marko ur ek iz Tur ina i Petar Ruži iz Strelca položili su ispit za regionalnog suca, a kandidati Patrik Kolari iz Strahoninca i Erik Žerdin iz Opo-

rovca stekli su ove jeseni uvjete i u prolje e e pristupiti ispitu za suca regionalne kategorije.

Nakon dužeg vremena suda ka organizacija dobila je jednoga novog saveznog suca, Brunu Brljaka iz Donje Dubrave.

Nekolicina mladih sudaca izrazila je želju za stjecanjem uvjeta za polaganje ispita savezne i regionalne kategorije, što im je i tijekom jesenskog dijela su enjem i omogu eno.

Komisija nogometnih sudaca MNS tijekom velja e idu e godine priprema provesti te aj za nogometne suce. Za sad se prijavilo 8 kandidata. U kup natjecanju seniora nije bilo nekakvih posebnih problema.

Suci koje sam koristio s viših lista, a bez kojih ni natjecanje ne bi proteklo u najboljem redu, tzv. derbijima ili težim utakmicama korektno su obavili svoj posao. Govore i pak o su enju, predsjednik MNS-a je kazao da je ono bilo u granicama korektnosti, dodavši: - Želja mi je do i u bilo koje selo u Me imurju da me ne bude sram i da nam nitko ne vi e da smo lopovi i mafija.

Greške se doga aju, svi smo mi ljudi od krvi i mesa. (so)

III. HNL Sjever

NK Me imurje otvoreno je za suradnju, no u brak s “mrtvacom” nitko ne želi U prošlom smo broju predstavili igra e i trenera NK Me imurja koji su osvojili naslov jesenskih prvaka III. HNL Sjever. Ovaj tjedan na redu je i uprava kluba i njihov osvrt na polu sezonu. Naime, kon erenciju za novinare održali su predsjednik Marijan Uršani i direktor Stjepan Hamonajec, koji je kazao kako su u klubu nastojali biti maksimalno otvoreni i uvi avni prema svima. - Ne ljutimo se na one koji nas nisu prezentirali afirmativno kako smo mi mislili, možda je to njihov stil. Kada pak su u pitanju rezultati, treba biti zadovoljan. Imamo potencijal, pitanje je je li on dovoljan da nas on održi na prvom mjestu i ho e li nas kroz kvalifikacije dovesti u viši rang. Uz velike napore okupili smo u klubu ono što vrijedi, ima još igra a koje želimo dovesti iz

me imurskih klubova. To su manje-više sve naši igra i koje smo dali akovcu, a oni su se raspršili diljem Me imurja, pa i šire, kazao je Hamonajec.

Spajanjem dva dužnika nastaje novi dug velik kao Velebit O sve eš im “pri ama” o spajanju dva akove ka tre eligaša, Hamonajec kaže da

je Me imurje spremno na suradnju, ali ako se u ovom trenutku dva dužnika spoje nastao bi dug kao Velebit, a isto tako svima je poznato da se ni jedna mlada ili mladenac ne želi ženiti s “mrtvacom”. Izgleda, nastavlja Hamonajec, da gradona elnik Kova , koji je tako er spomenuo tu ideju, nema sve podatke, a novine od toga žive i vi napišete atomsku

bombu, a pala je petarda. Sjest emo s gradona elnikom i siguran sam da želimo me imurski klub koji nešto predstavlja. Za spajanje trebaju biti dva. Mi smo za razliku od nekih otvoreni stalno, kod nas je ak i propuh, dolaze i prolaze znani i neznani.

Svi bi bili direktori i predsjednici, a nitko se još nije pojavio u klubu i rekao ja u biti biti predsjednik, direktor ili sponzor. Vremena su teška i olovna za sport. Dok ne emo imati izravni kontakt s gradona elnikom, ne možemo ništa govoriti.

S trenerom i igra ima bilo je i žu nih razgovora Predsjednik Marijan Uršani tako er je zahvalio medijima koji su budno pratili rad kluba i izvještavali na dosta korektan na in. - Kroz jesen smo imali turbulentan dio, s

ja im protivnicima smo postizali odli ne rezultate, dok smo kod susreta sa slabijim ekipama imali negativan skor, što nam je i donijelo manjak bodova. Osvojili smo 75% mogu ih bodova, a da smo sve iskoristili lakše bi nam bilo u prolje e.

Stoga sam tijekom jeseni bio dosta kriti an zbog odre enih rezultata i u tom pogledu smo postavili neke stvari na na in da igra i moraju znati da se samo zalaganjem pojedinaca može posti i rezultat kolektiva. U nekoliko navrata smo reagirali i stvari su se iz utakmicu u utakmicu popravljale.

Ne možemo o ekivati da emo dobiti svaku utakmicu, ali ako se pokaže htijenje, rad i trud, i ako se utakmica izgubi ili se odigra neriješeno, mogu e je to prihvatiti. Na žalost, moram re i i to da još uvijek ne znamo što nas o ekuje oko preustroja

3. HNL jer su potezi još nedifinirani. Ne znamo što e biti. Što se ti e ciljeva kluba, nama nedostaje kvalitetnija logistika jer sve što se radilo radilo se zalaganjem pojedinih entuzijasta. Trebalo bi se kvalitetnije uklju iti više subjekata iz Županije jer NK Me imurje predstavlja Me imurje. Odre ena igra ka mjesta pokušat emo nadopuniti i znamo za igra e koji bi nam trebali pomo i.

Baziramo se na Me imurju i široj okolici, s takvim djelovanjem pokušat emo ostvariti naše htijenje da se plasiramo u drugu ligu.

Na kraju želim re i i to da smo zadovoljni radom trenera i cijele prate e ekipe. Prije zimskog odmora dogovorili smo okvire djelovanja, bilo je i dosta žu nih razgovora, ali s istim snagama kre emo i dalje. (so)

27. prosinca 2013.

MALI NO

TURNIR “Mladost 2013.” povodom 100 godina nogometa u Prelogu

Prizma u finalu bolja od Me imurja U subotu je odigran malonogometni boži ni turnir “Mladost 2013.”, u sklopu proslave 100 godina igranja nogometa u Prelogu, na kojem je sudjelovalo 17 mom adi podijeljenih u 4 skupine u kategoriji U-14. Nakon razigravanja po skupinama, u etvrt inale se plasiralo 8 najboljih mom adi: MNK Prizma, Me imurje 1, 2 i 3, Polet SMNM, ŠN Sloboda Varaždin, Rudar 1 i doma-

a Mladost, koji su u me usobnom razigravanju dali polu inaliste. To su bili MNK Prizma, Polet SMNM te Me imurje i Rudar 1.

Turnir je osvojila ekipa MNK Prizma, koja je u inalu pobijedila Me imurje, dok je Rudar iz Murskog Središ a osvojio 3. mjesto pobijedivši ekipu Poleta. Najbolji strijelac turnira bio je Matej Vuk iz ekipe Me imurja, najbolji igra Antonio Me ure-

an, a najbolji golman Karlo Sluki , obojica iz pobjedni ke ekipe. Dan kasnije na turniru U-16 sudjelovalo je 18 mom adi podijeljenih u 4 skupine. Nakon razigravanja po skupinama, u etvrt inale se plasiralo 8 najboljih mom adi: Me imurje 1,2, Polet SMNM, Grani ar Kotoriba, Slaven Belupo, MNK Varaždin, PRO-KOR i doma a Mladost. Polu inale su izborili Me imurje 2 i Grani ar

Kotoriba te MNK Varaždin te PRO-KOR. Turnir je osvojila ekipa Grani ara, koja je u inalu pobijedila PRO-KOR, dok je MNK Varaždin osvojio 3. mjesto pobijedivši ekipu Me imurje 2. Najbolji strijelac turnira bio je Petar Ignac iz ekipe Grani ara, najbolji igra Josip Šestak iz PRO KOR-a te najbolji golman Neven Hliš iz ekipe MNK Varaždin.

MNS nagradio najbolje mlade nogometaše

Podijeljeno pet kompleta dresova i pedeset nogometnih lopti Me imursk i nogometni savez je u Hotelu “Park” u akovcu održao tradicionalno druženje s najboljim mladim nogometašima i prvacima liga, prilikom ega je podijeljeno 5 kompleta dresova i 50 nogometnih lopti.

Predsjednik Saveza Ma-

to Kljaji pohvalio je sve nagra ene, sa željom da opet u nekom budu em vremenu od tih mladih nogometaša dobijemo reprezentativce koji e biti na ponos Me imurju.

Predsjednik NK Poleta Sveti Martin na Muri Tomislav Kralj zahvalio je

Savezu na opremi koja e svima dobro do i u ova teška vremena, sa željom da Savez i dalje nastavi ovakvu tradiciju nagra ivanja najboljih.

Nagra eni su po etnici 6 - 8 godina, NK Spartak Mala Subotica dresovima, lima i 8 - 10 godina, NK Polet Sveti Martin na

Muri dresovima, NK Spartak Mala Subotica s 5 lopti, zatim mla i pioniri 10 - 12 godina, NK Polet Sveti Martin na Muri dresovima, po 5 lopti dobili su Mladost Prelog i Sloga akovec, pioniri 12 - 15 godina, NK Polet Sveti Martin na Muri dresovima, po 5 lopti dobili su Nedeliš e, BSK Belica, Grani ar Kotoriba i Bratstvo Savska Ves, juniori 15 - 18 godina, NK Strahoninec dresovima, po 5 lopti dobili su Mladost Ivanovec, Grani ar Kotoriba i Polet Sveti Martin na Muri.

NOGOMET “KATARINA ZRINSKI” osvojila naslov prvaka II. HNL za žene

Cilj je samo jedan: plasman u prvu ligu Ženski nogometni klub “Katarina Zrinski” akovec uvjerljivo je osvojio naslov jesenskog prvaka II. HŽNL. U sedam kola akov anke su ostvarile sedam pobjeda. Povodom završetka sezone u klubu je održana konferencija za novinare s osvrtom na ostvarene rezultate, ali i s najavom planova i ciljeva u nastavku prvenstva. S obzirom na ostvareno, predsjednica kluba Sun ana Glavak nije krila svoje zadovoljstvo. Ono što je sada najvažnije,

istaknula je Glavak, je to da se zadrži pozitivno okruženje i osigurati inancije za stabilnost kluba. Cilj koji su zacrtali u klubu je naslov prvaka i ulazak u Prvu hrvatsku nogometnu ligu, no to e ovisiti ne samo o dobrim rezultatima, ve i o inancijama. - Sve ovogodišnje dobre rezultate nogometašice Katarine Zrinski ostvarile su u Mihovljanu, gdje su svi u klubu zadovoljni uvjetima i gostoprimstvom, kazao pak je direktor kluba Željko Baacinger. Trener Mladen

Ku ek dugi niz godina bio je vezan uz muški nogomet i Slobodu Mihovljan, a ekipu Katarine Zrinski preuzeo je ekipu sredinom kolovoza. - Ako želimo ispuniti zacrtani cilj, ulazak u prvu ligu, bilo bi potrebno osim seniorki imati i kvalitetan pomladak, što zna i da treba imati i ekipu mla eg

uzrasta. Od predsjednice se pak po tom pitanju saznalo da postoji usmeni dogovor o suradnji sa ŠN Me imurje akovec. Postignutim rezultatom zadovoljna je i kapetanica Sanja Šolti .

- Odaziv na treninge je dobar, uigravaju se akcije koje se kasnije preslikavaju na prvenstvene utakmice.

Tijekom pauze trenira se u dvorani jednom tjedno.

Djevojke jedva ekaju prolje e, želja je nastaviti pobjedni ki niz i osvojiti prvo mjesto.

Igra ice i vodstvo “Katarine Zrinski” U klubu je aktivno tridesetak nogometašica, bilo

je i onih mla e dobi, no kako se nisu natjecale interes je splasnuo. Neke od igra ica koje su ostvarile ovogodišnji uspjeh jesu: Šolti Sanja, Brežni Vesna, Lajtman Anita, Martinjak Morena, Ciglar Andrijana, Ružman Edita, Baka Marijana, Periša Kristina, Per i Barbara, Marks Nina, Miri Anita, Horvat Patricija, Vugrinec Ivona, Zadravec Laura, Šimunkovi Marina, Posedi Tea, Antolin Damjana, Frani Natali.

Izvršni odbor ine Sun ana Glavak, Sandra Herman, Lidija Berkopi - Cesar, Dino Posavec, Ivo Vuruši , Enver Muminovi i Kristijan Srpak, a Nadzorni odbor Marijan Blažon, Zlatko Korbelj i Mario Kova , dok pak su u najužem vodstvu kluba predsjednica Sun ana Glavak, potpredsjednici Sandra Herman i Dino Posvaec, direktor Željko Bacinger, glasnogovornik Ivo Vuruši i trenerMladen Ku ek.

27. prosinca 2013.

OGOMET

BAT ipak bez polufinala Kutije šibica

MIP Weyland

ZIMSKI TURNIR u Belici

MIP Weyland, Budu nost i MNK 69 pobjednici turnira “Belica 2013.”

Nakon tri vikenda odigravanja završnica malonogometnoga zimskog turnira “Belica 2013.”, pobjednici turnira postale su ekipe MIP Weyland u seniorskoj, NK Budu nost u veteranskoj te MNK 69 u pionirskoj kategoriji.

Seniorsko finale ekipa CB Foruma te MIP Weylanda zasjenila je nevjerojatna pogreška suca kod rezultata 3:1 za CB Forum, koji je prvo ozna io prekršaj nad igra em MIP Waylanda, da bi iz iste akcije bio postignut pogodak i ovaj ga priznaje. U velikim i opravdanim protestima i negodovanjima biva isklju en vratar igra

CB Foruma Habuš. MIP Weyland broj ano je ja i i smanjuje rezultat na 2:3, da bi i uspjeli poravnati na 3:3 te preko Žganca potpuno preokrenuti rezultat na 3:4, s kojim je i utakmica završila. CB Forum je imao nekoliko prilika u posljednjim sekundama i vratnicu, ali rezultat se nije promijenio te je pobjednik postala ekipa MIP Weyland (na naslovnoj otografiji).

Predsjednik kluba Robert Kova ec i na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi predali su najboljim ekipama u sve tri kategorije pokale i nov ane nagrade te za pionire pokal i medalje.

Nedjeljni rezultati: utakmica za 3. mjesto pioniri Bela – Kocka 2:0 utakmica za 3. mjesto veterani Sloga – Trnava 4:3 finale pioniri MNK 69 - Mladost/P 2:1 finale veterani Budu nost/P – Omladinac/NSR 3:0 utakmica za 3. mjesto seniori BAT – Amsterdam 3:2

NK Budu nost

MNK 69

Na 43. malonogometnom turniru “Kutija šibica”, koji se igra u Zagrebu u konkurenciji veterana, do etvrtfinala došla je ekipa Prodajni centar BAT akovec.

Na žalost dalje od toga nije išlo jer ih je tamo zaustavila slovenska ekipa Gemax Pristava 3:2.

Slovenci su poveli golom Miški a, na 1:1 vra a Dragan Vibovec. Drobne zabija za 2:1 i tim se rezultatom odlazi na poluvrijeme. Odmah na po etku drugog dijela Joli zabija za 3:1, prednost Slovenaca, da bi pri kraju susreta Josip Gavranovi samo smanjio na 3:2.

Za BAT su nastupili Saša Grkavac, Dragan Vibovec, Zoran Kralji , Danijel Šte ulj, Josip Ribi , Gregor Bunc, Josip Gavranovi , Goran Vinceti , Ivan Štefi ar i Robert Teža ki.

27. prosinca 2013.

KOŠARKA

RUKOMET

A 2 LIGA SJEVER

II. HRL ŽENE Ženski rukometni klub “Zrinski” akovec

Me imurje pretr alo akovec!

Završena još jedna uspješna sportska godina

Košarkaši Me imurja u akove kom derbiju pobijedili su svoga gradskoga rivala na poznati na in - netreniranu ekipu treba pretr ati! Jer, poznato je kako se mom ad akovca skupljala prije prvenstva, tko je otišao, tko je trebao do i, na kakvoj su razini sportske orme, na kakvoj razini fizi ke pripreme itd. Sve su te in ormacije u stru nom stožeru Me imurja jako dobro znali, pa su logi no pripremili takti ku postavkutr i, samo tr i! Što je najbitnije - pripremljeno su odli no odradili na terenu, vrlo esto su imali istu kontru dva na nula, košarkaši akovca takav ritam nisu mogli pratiti i brzo su rezultatski zaostali.

Tijekom utakmice razlika je bila i preko 20 koševa za Me imurje, no u posljednjem quarteru je akovec uspio malo smanjiti zaostatak. U redovima pobjednika svidjeli su se Pa an i Svaty, nova dva mlada igra a pred kojima je svijetla budu nost.

Košarkaši Rudar Cimpera završili su svoju polusezonu na na in kako su i prolazili tijekom iste - debelim porazom.

Svim košarkašima, njihovim trenerima, predsjednicima klubova, svim zaljubljeni-

TABLICA 1. Gra ar 2. Podravac 3. Petar Zrinski 4. ME IMURJE 5. Bjelovar 6. Vindija 7. Mladost( ) 8. Ivan ica 9. AKOVEC 10. Koprivnica 11. Radnik 12. RUDAR CIMPER

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 10 8 8 7 7 5 3 3 3 2 0

1 1 3 3 4 4 6 8 8 8 9 11

21/+310 21/+240 19/+143 19/+118 18/+94 18/+68 16/-45 14/-80 14/-129 14/-134 13/-167 11/-418

cima u kraljicu igara želimo mnogo uspjeha u novoj 2014. godini! (bh) Vindija - Koprivnica 103:81 Mladost( ) - Gra ar 75:114 Radnik - Bjelovar 82:91 Petar Zrinski - Ivan ica 87:63 Me imurje - akovec 95:79(19:11, 32:25, 23:19, 21:24) ME IMURJE: Gašpari 4, Lepen 5, Novak 17, Svaty 9, Kraja i 24, Jambrovi 14, Pa an 18, Martinovi 4.

Trener Novak S. AKOVEC: Goleš 2, Pusti 14, Novak 3, Kranj ec 18, Vrus 4, Drk 11, Vehtersbah 1, KOlovrat 26. Trener Kova i B. Rudar Cimper - Podravac 49:98(18:17, 6:24, 13:25, 12:32) RUDAR CIMPER: Brodar 5, Radikovi 22, Bedi 8, Dodlek 14. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMŽ

Globetka bolja u derbiju Od dvije odigrane utakmice u ovom kolu najniže lige, u jednoj se igrao derbi.

Me imurje Globetka dokazala je da joj ni u novoj sezoni nitko nije ravan - nadja ali su doju erašnjeg pratitelja na tablici Mladost iz Ivanovca.

U drugoj odigranoj u Lepoglavi gosti iz Preloga pomalo neo ekivano odnose bodove zahvaljuju i urioznom po etku utakmice. (bh) Lepoglava - Prelog 61:65(7:21, 14:15, 16:18, 24:11) PRELOG: Ciglar M. 9, Blažona 4, Novosel 11, Poljak 3, Jankovi 9, Šari 6, Poredoš 17, Zrna 7.

TABLICA 1. Me imurje (G)

9 9 0

18/+194

2. Mladost (I)

9 6 3

15/+46

3. Nedeliš e

8 6 2

14/+44

4. Dubrav an

8 5 3

13/+35

5. Lepoglava

9 4 5

13/+3

6. Prelog

9 4 5

13/-25

7. Gra ar II

8 3 5

11/-33

8. Donji Kraljevec

8 1 7

9/-93

9. Kotoriba

8 0 8

8/-171

Me imurje Globetka - Mladost Ivanovec 59:48 (14:12, 15:11, 14:13, 16:12) ME IMURJEGLOBETKA:Vugrinec 25, Ostoja 6, Golubi A. 5, Leva i 4, Zaspan 2, Vuruši 12, Ben ik 5 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 9, Drk 6, Borkovi 5, Vehtersbah 10, Terek D. 16, Bjelobrk 2

Drugog dana boži nog turnira u Dugom Selu Ženski rukometni klub “Zrinski” pretrpio je dva poraza. U prvoj utakmici ostvaren je poraz od reprezentacije Zagreba ke regije rezultatom 20:11, a cijelu utakmicu odigrale su igra ice ro ene 1998. i mla e.

U drugoj utakmici Zrinski je poražen od prvoligaša Dugog Sela rezultatom 24:19. Ženski rukometni klub “Zrinski” akovec iza sebe ima odli nu 2013. godinu, koju je prva ekipa završila na prvom mjestu, ali na žalost zbog financija klub nije krenuo u borbu za viši rang. Nakon polusezone 2013./2014.

Zrinskice su prve na tablici s maksimalnim bodovnim u inkom. - Svi rezultati su na prvom mjestu plod rada i odricanja svih igra ica jer, osim što imaju izuzetnog talenta za rukomet, krasi ih i ljubav prema rukometu jer svakodnevno treniranje zahtijeva puno uloženog slobodnog vremena, jer im zbog velikih školskih obaveza ostane malo slobodnog vremena, a one ga posve uju rukometu, kazao je trener Željko Golik. - Sav naš rad i postignuti uspjesi doprinijeli su tome da su etiri naše igra ice pozvane u reprezentativne selekcije, igra ice ro ene 1994. godište i mla e - Paula Posavec 1996. i Nikolina Zadravec 1997. u

foto: facebook ŽRK Zrinski juniorsku, a Stela Posavec 1996. i Hana Laptoš 1996. u kadetsku selekciju, igra ice ro ene 1996. god. i mla e. Okupljanja tih selekcija su u sklopu priprema za nadolaze a prvenstva idu e godine, kada je Hrvatska doma in Svjetskog juniorskog prvenstva, a Makedonija Svjetskog kadetskog prvenstva. Tu treba naravno posebno istaknuti da su naše igra ice u juniorskoj reprezentaciji jedine igra ice koja dolaze iz 2. lige, što dobiva dodatno na vrijednosti i da su izbornici i Hrvatski rukometni savez prepoznali i cijene naš rad u klubu, Grad akovec i Me imurska županija su me u kandidatima za doma instvo jedne grupe Svjetskog juniorskog prvenstva.

Govore i o planovima i prije svega željama u nastavku prvenstva, Golik je kazao da u trenutnoj situaciji u Hrvatskoj želje mogu i moraju biti jako skromne, iako bi se za sport moralo na i sredstava jer ulaganje u mlade i u sport nije trošak, nego investicija, kako bi ti mladi ljudi imali zanimaciju i obaveze. Držim da e ona djeca koja se bave sportom u budu nosti imati radne navike koje e im biti od velike koristi u svladavanju prilika, ali i životnih neprilika.

Isto tako želja mi je da ako u ovoj sezoni klub osvoji prvo mjesto i plasira se u prvu ligu da se to i ostvari jer ove djevojke, klub, ali Grad to zaslužuju, u protivnom ambicije bi mogle splasnuti, a samim time i interes djece za bavljenje sportom i rukometom.

III.HRL Sjever

Pobjeda rukometaša akovca i poraz Nedeliš a U odgo enom susretu 7. kola Tre e hrvatske rukometne lige sjever Nedeliš e je kod ku e poraženo od druge ekipe Bjelovara 35:45.

Poluvrijeme je bilo 19:21. U redovnom 13. kolu rukometaši akovca gostovali su u Ludbregu kod Mljekare Bohnec. akovec je pobijedio 38:30, a poluvrijeme je bilo 20:16.

Polovi an uspjeh Sokola u Ma arskoj Nedavno su veterani RK Sokola gostovali u susjednoj Ma arskoj, kod svojih dugogodišnjih sportskih prijatelja, rukometaša Zalaegerszega.

Tamo se ve tradicionalno svake godine u prosincu održavaju Dani rukometa, gdje tijekom cjelodnevnog programa nastupaju ekipe svih dobnih uzrasta, od pionira, pa sve do veterana u muškoj i ženskoj konkurenciji.Rukometaši iz Vratišinca odigrali su dvije utakmice, s polovi nim u inkom. Prva utakmica igrala se protiv rukometne ekipe veterana iz Veszprema.

U prijateljskom i korektnom sportskom ozra ju utakmicu

na kraju dobivaju rukometaši iz Ma arske rezultatom 18:15. Druga utakmica bila je sraz dugogodišnjih sportskih suparnika, rukometaša Zalaegerszega i Sokola.

Nakon po etnog ispitivanja snaga i rezultatske izjedna enosti gosti

iz Vratišinca uspijevaju se odvojiti i na kraju zasluženo pobje uju s pet pogodaka razlike.Zajedni ko druženje uz domjenak nastavljeno je u obližnjem restoranu. Nakon lijepo provedenih zajedni kih trenutaka ovog sportskog druže-

nja, rukometaši Sokola pozvali su veterane Zalaegerszega na uzvratni susret, koji e se održati na ljeto idu e godine u Vratišincu. Za ekipu veterana RK Sokol nastupili su: Josip Kvakan, Denis Jambreši , Mladen Martinjak, Alen Rendari , Ivica Premuš, Damir Mikuli , Siniša Antolaši , Dunjko Franjo, Andrija Kvakan, Krunoslav Tarandek. S veteranima Sokola kao gosti još su bili na elnik Op ine Vratišinec Zdravko Mlinari , Joža Feher, Dražen Petak i Dalibor Sabol. Po povratku u Vratišinec rodila se ideja da se i u Me imurju organizira takva vrsta mani estacije radi popularizacije rukometa kao najtro ejnijeg ekipnog športa u Hrvatskoj.(ak)

ODBOJKA KUP ME IMURJA U ODBOJCI

Odigrani svi etvrtfinalni susreti Odigrane su sve etvrtfinalne utakmice Kupa Me imurja u odbojci za seniore i seniorke. U muškoj konkurenciji prva mom ad Centrometala bila je bolja od KOP akovca rezultatom 3:0, a istim rezultatom druga ekipa Centrometala po-

bjedila je Mladost iz Vularije.

Plavi iz Peklenice dobro su namu ili prvu ekipu Totovca, na kraju je završilo 1:3, etvrti set 25:27. O ekivano je najneizvjesniji susret bio izme u druge ekipe Totovca i podmla ene ekipe Nedeliš a. Vodili su Nedeliš anci

1:0 i 2:1, u etvrtom setu izgubili na razliku 28:26, da bi iskusniji igra i Totovca bili uvjerljivi u petom setu.

Tako e temeljem ždrijeba u polufinalu igrati me usobno prve ekipe Centrometala i Totovca, te isto tako i druge ekipe ta dva kluba.

U ženskoj konkurenciji se natje e pet ekipa, te je igrana samo jedna etvrtfinalna utakmica u kojoj je KOP akovec u gostima pobjedio drugu ekipu Kaštela sa 3:0.

U polufinalu se sastaju KOP akovec i ŽOK Kaštel, te OK Štrigova i OK akovec.

27. prosinca 2013.

JUDO AKOVE KI ZRINSKI na boži nom turniru u Zagrebu

Vida Korpar najbolja džudašica boži nog turnira u Zagrebu Judo klub Zrinski akovec sudjelovao je na 5. ekipnom boži no - novogodišnjem džudo turniru u Zagrebu. Turnir se održavo u dvorani OŠ “Dr. Ivan Merz” u organizaciji dvaju džudo klubova: JK Dojo i JK Novi Zagreb.

Po prvi put na ovom tradicionalnom turniru sudjelovao je gostuju i klub izvan Zagreba, JK “Zrinski – akovec“. Pozivnica za turnir stigla je od prof. Zdravka Bajzeka, dugogodišnjeg trenera me imurskih džudaša, koji živi i radi u Zagrebu, a aktivan je kao trener i osniva nekoliko džudo i borila kih klubova. Turnir je bio organiziran tako da su se džu-

daši triju klubova me usobno pomiješali u ekipe crvene, bijele i plave boje u sustavu natjecanja borbi „svaki sa svakim“. Natjecanje je bilo zamišljeno da se džudašice i džudaši iste dobi i težinske kategorije okušaju u borbama, gdje e ste i iskustvo i na taj na in vježbati, što je i osnova džuda, da se u borbi protivniku omogu i da se vježba i bori. Svi natjecatelji džudo kluba Zrinski akovec osvojili su medalje i top u ekipnom natjecanju. Od deset džudašica i džudaša, posebno se istaknula Vida Korpar koja je proglašena najboljom natjecateljicom turnira.

GIMNASTIKA

Gimnasti ari uo i Badnjaka okitili bor Kao uvod u blagdane u Gimnasti kom klubu “Marijan Zadravec - Macan” organizirali su ki enje bora u gimnasti koj dvorani NGC-a Aton za sve lanove gimnasti kog kluba. Ki enje se održalo u

dva termina – predškolci u 16, a školarci u 18 sati.

Uz pjesmu, ples i igre okitili su bor, a na oduševljenje djece posjetio ih je i Djed Boži njak te im donio prigodne darove.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

Advent u Beču 22.12.

220,00 kn Podnevni doček nove godine u Fužinama 31.12.2013.

150,00 kn Božićna priča na imanju obitelji Salaj 28.12.

100,00 kn s uključenom ulaznicom (djeca do 7 god 80,00 kn) Utakmice Medveščaka u Areni 120,00 kn s uključenom ulaznicom www.insulatour.com info@insulatour.com

27. prosinca 2013.

BADMINTON

ME UNARODNI TURNIR ZA MLADE “MEDVODE FORZA CUP 2013.�

Borna Vadlja osvojio srebro i broncu, Lino Zadravec broncu u paru U slovenskim Medvodama odrĹžan je 5. Me unarodni badmintonsk i turnir “MEDVODE FORZACUP 2013. â€? za lima e u-11, mla e kadete u-13, kadete u-15 i mla e juniore u-17. Na turniru je sudjelovalo 149 mladih igra a i igra ica iz 9 zemalja, a me u njima ekipe mla ih kadeta i kadeta naĹĄeg kluba, pod vodstvom trenera Filipa Vadlje.

Najve i uspjeh ostvario je mla i kadet Borna Vadlja osvojivĹĄi bron anu medalju.

Pojedina no odli nim igrama osvojio je prvo mjesto u skupini te je u polufinalu izgubio od prvog nositelja i kasnijeg pobjednika slovenca Aneja Cizelja, a u parovima sa Slovencem Mihom Mastenom osvojio 2. mjesto i srebrnu medalju.

Mla a kadetkinja Laura Horvat osvojila je najprije 2. mjesto u skupini te je u etvrtfinalu u dramati nom i izjedna enom me u izgubila od Ire Misir s 2:1 tre i gem 22:20.U konkurenciji

kadeta u-15 Luka Grubi i Lino Zadravec odli nim igrama su osvojili 2. mjesta u svojim skupinama te prolaz dalje da bi u osmini finala izgubili Luka od Slovenca Spilera 21:18, 21:18, a Lino od Talijana Kissa s 21:14, 21:18. Lino Zadravec je u paru s Dorianom Cvijanovi em odli nim igrama osvojio bron anu medalju.

Luka Grubi je s Patrikom Burni em osvojio 3. mjesto u skupni te nisu izborili prolazak dalje.

Lino Zadravec i Katja Siro i pobjednici 1.

Turnira kadeta, Luka rep i Ivan Grubi najbolji par lima a Proteklog tjedna u dvorani II. OĹ akovec odrĹžan je

prvi turnir 15. izdanja MBLa 2013./2014. za kadete i kadetkinje u-15 te prvi turnir za parove lima a u-11.U konkurenciji kadeta pobjedu je ostvario Lino Zadravec pobijedivĹĄi u finalu Luku Grubi a s 21:16. Tre e mjesto osvojo

je Borna Vadlja pobijedivĹĄi Sebastiana Krznari a s 21:10. Peto mjesto osvojio je Jan Nikola DvanajĹĄ ak pobijedivĹĄi NikĹĄu JalĹĄovca 12:11, dok je sedmo mjesto osvojio Romeo Dombaj pobijedivĹĄi Brunu Bana s 11:6.

U konkurenciji kadetkinja pobjedu je ostvarila Katja Siro i pobijedivĹĄi u finalu Anu Toplek s 21:12. Tre e mjesto osvojila je Nika Bulat pobijedivĹĄi Kaju Petrinovi s 21:14. Poredak ostalih: 5.

Jana Bra ko, 6. Jaka FileĹĄ, 7.

Ivana Ujlaki, 8. Lucija rep, 9. Nina LaptoĹĄ i 10. Mihaela Lesjak. U konkurenciji parova lima a u-11 uvjerljivu pobjedu ostvario je par Luka rep / Ivan Grubi s dvije pobjede, drugo mjesto osvojio je par BlaĹž LukĹĄa / Dino BlaĹži , dok se tre i bili par Sven Bulat / Martin Zadravec.

USPJEĹ NA godina za BK Me imurje

Tomislav Grubi : Ostvarili smo viĹĄe od o ekivanog - 2013. godina bila je iznimno uspjeĹĄna u organizacijskom i sportskom dijelu.

Ispunjeni su svi planovi rada kluba u svim segmentima rada od treniranja svih ekipa te njihovim nastupima, nabavi sportske opreme i rekvizita, organizacije proslave 20 godina uspjeĹĄnog rada kluba, organizacije saveznih turnira i PH 2013. za seniore i veterane te 5. me unarodnog turnira za mlade“ COYI 2013“ , organizacije natjecanja u Me imurskoj badmintonskoj ligi,nastupu mladih igra a na me unarodnim kampovima i turnirima itd. Sportski rezultati s svih ekipa su i bolji od o ekivanih, kazao je na kraju kalendarske godine Tomislav Grubi tajnik BK Me imurje. Klub trenutno broji oko 100 aktivnih lanova kroz sve ekipe od najmla ih po etnika i poletaraca do seniora i veterana kao i rekreativaca. S ekipom Kluba uspjeĹĄno radi glavni trener Danijel Zadravec, dok sa po etnicima i poletarcima te veteranima radi trener Tomislav Grubi .

U radu kluba sudjeluju i mladi pomo ni treneri kluba.

Niti jedan turnir bez medalje Sve ekipe kluba od najmla ih poletaraca do veterana uspjeĹĄno su nastupali na Saveznim turnirima HK-a, PH 2013, EPH 2013 i me unarodnim turnirima. Rezultati su bili

odli ni na PH 2013 gdje su sve ekipe kluba ukupno osvojile 23 medalje i to 4 zlata (Borna Vadlja 2 zlata pojedina no i u paru kod poletaraca,Ela Trstenjak u Şenskom paru kadetkinja te Danijel Zadravec u paru kod veterana), 3 srebra (Luka Grubi u paru mla ih kadeta, Ela Trstenjakkadetkinje pojedin no i Viťnja Matotek veteranke pojedina no) i 16 bron anih medalja.Na Ekipnim PH 2013 seniorska muťka prva ekipa (Luka Vlahek, Matija Hranilovi i Petar Žini ) osvojila je zlato, druga ekipa bron anu medalju (Danijel Zadravec, Nikola Šoťtari i Viktor RuŞi ), a seniorska Şenska ekipa (Jelena Novak, Lucija Zadravec i Ela Trstenjak) bron anu medalju. Na EPH 2013 kadeta naťa ekipa (Filip Bel, Lino Zadravec, Luka Grubi , Ela Trstenjak, Laura Horvat i Barbara Kancijan) osvojila je srebrnu medalju.

U Ekipnom poretku HK-a 2012/13 naĹĄe ekipe osvojile su poletarci 3.mjesto, mla i kadeti 3.mjesto, kadeti 2. mjesto, mla i juniori 4. mjesto, seniori 2. mjesto, veterani +35 1. mjesto, +45 3. mjesto.

Tako er osvojen je i ve i broj pojedina nih medalja u ukupnom poretku te medalja na Saveznim turnirima Osvojen je i velik broj medalja na me unarodnim turnirima.

Treba natavno spomenuti da su aklove ki badmintonaĹĄi

nastupili u reprezentativnom dresu i to Borna Vadlja, Laura Horvat, Luka Grubi , Lino Zadravec, Sebastian Krznari , Filip Bel, Ela Trstenjak, Katja Siro i , Jelena Novak, Lucija Zadravec i Viktor RuĹži . Klub trenutno ima tri kategorizirana sportaĹĄa HOO, IV kat. vrsni sportaĹĄ Danijel Zadravec i VI kat. daroviti sportaĹĄi Luka Grubi i Ela Trstenjak.

Me imurje je ve tradicionalno dobar organizator mnogih prvenstava Svake godine organiziramo velik broj natjecanja od drĹžavnih, me unarodnih do klupskih natjecanja. Ove godine organizirali smo PH 2013 sa seniore i veterane po prvi put u SGC Aton u NedeliĹĄ u, 4 Savezna turnira HK-a tako er u Atonu te 2 Savezna turnira u dvorani II. OĹ u akovcu kao i naĹĄ ve tradicionalni 5.Me unarodni turnir za mlade“ COYI 2013“, a tu su i turniri Me imurske badmintonske lige za sve ekipe kluba kao i 12. Ĺ kolsko prvenstvo u enika OĹ Me imurja 2013., kazao je Grubi .

Na ,kraju govore i o planovima i Ĺželjama, Tomislav Grubi istaknuo je kako e aktivnosti za sljede u godinu prilagodit potrebama i financijama, ali svakako da one ne e biti manje nego sa postignutim ove godine u organizacijskom radu i sportskim rezultatima.

27. prosinca 2013.

PLIVANJE

akove ki pliva ki klub 4. na Ekipnom PH U Rijeci je tijekom prošlog vikenda održano Ekipno Prvenstvo Hrvatske. Na natjecanju se plivalo u apsolutnoj kategoriji, što zna i da su na natjecanju nastupili svi najbolji hrvatski pliva i za svoje klubove. Na natjecanju je nastupilo 16 najboljih klubova u ženskoj i muškoj konkurenciji. Prvih osam u A finalu i drugih osam u B finalu.

Natjecanje je održano u tri dijela - subota ujutro, subota poslijepodne i nedjelja ujutro.

Za PK su na B EPH plivali – Kristijan Stunkovi , Luka Dodlek, Jakov Rojko, Karlo Štampar i Lovro Tkal ec. Pliva e su vodili Goran Kolari i Tea Kolari koja je ujedno bila i

sudac na natjecanju. Plasman na natjecanju odre uje se na temelju bodovne vrijednosti isplivanih rezultata po disciplinama.

Rezultati pliva a po disciplinama: 1. dio - subota ujutro- 50m slobodno - Rojko 23,99 ; Štampar 26,78 400m slobodno - Stunkovi 4:09,34 ; Dodlek 4:16,08 10 0 m p r s n o - D o d l e k 1:07,38 ; Tkal ec 1:08,70 100m le no - Rojko 59,44 ; Stunkovi 1:00,92, šta eta 4x100 mješovito - Rojko, Tkal ec, Dodlek i Stunkovi 3:59,30 2. dio - subota poslijepodne- 100m slobodno Rojko 52,49 ; Štampar 58,06 200m le no - Rojko 2:10,00

; Stunkovi 2:12,03 200m leptir - Stunkovi 2:07,02 ; Dodlek 2:13,32 100m mješovito - Dodlek 1:00,78 ; Tkal ec 1:03,86 šta eta 4x100m slobodno - Stunkovi , Rojko, Štampar i Dodlek 3:35,42 3.dio - nedjelja ujutro 200m slobodno - Rojko 1:58,46 ; Stunkovi 1:56,08, 200m prsno - Dodlek 2:23,45 ; Tkal ec 2:28,80,100m leptir - Stunkovi 57,99 ; Dodlek 58,64,200m mješovito - Rojko 2:15,31 ; Tkal ec 2:21,10.

Poredak je sljede i: B ekipno prvenstvo Hrvatske: 1. SISAK JANAF 15783, 2. JADRAN SPLIT 15484, 3.

GRDELIN SPLIT 15250, 4. AKOVE KI PK 14517.

BESPLATAN PROGRAM plivanja za osnovnoškolce u akovcu

Programi za sadržajnije zimske praznike Uz pomo pro esora tjelesnog i zdravstvenog odgoja te Pliva kog kluba akovec osmišljen je besplatan program plivanja za osnovnoškolce s podru ja akovca na gradskim bazenima „Marija Ruži “. Osmišljeni program održavat e se šest dana tiejkom sije nja 2014. godine

(2.,3.,7.,8.,9., i 10.01.2014. godine), od 9 do 13 sati. Dva sata pod nadzorom voditelja programa osnovnoškolci e u iti osnovne elemente pliva kih vještina i primijenjenog plivanja, a preostala dva sata bit e iskorištena za slobodno kupanje no tako er pod nadzorom voditelja.

Grad akovec prepoznao je potrebu organiziranja aktivnosti za djecu tijekom praznika te je stoga u suradnji sa akove kim pliva kim klubom osmislio program korištenja bazena kako bi se u enicima omogu ilo aktivnije provo enje zimskih praznika, kazao je gradona elnik Stjepan Kova Direktor

EKOM-a, Miodrag Novosel objasnio je kako je ovaj projekt osmišljen i kao zamjena za klizalište koje predstavlja veliki izdatak, a protekla je godina pokazala kako interes gra ana nije velik.

Stoga se krenulo u osmišljavanje drugih, novih i je tinijh projekata jer postoji želja da se gra anima ponude pristupa ni

i raznovrsni programi. Za vrijeme zimskih praznika Studio suvremenog plesa „Teuta“ akovec od 7. do 11. sije nja u Domu amatera organizira besplatne plesne radionice za djecu od 7 do 18 godina. Plesaonicu e voditi i tematski osmisliti voditelj i koreogra Studija Nikolina Mekovec.Tako er, organiziraju se i

Zimske in ormati ke radionice: Radionica SCRATCH, Radionica MOJ PRVI PROGRAMSKI KOD i Radionica BLENDER u I. osnovnoj školi akovec i to 2., 3. i 8. sije nja. In ormacije o radionicama zatražite mailom na ivana. ruzic@skole.hr, a na istu mail adresu primaju se i prijave.

(BMO)

27. prosinca 2013.

STOLNI TENIS

ŠAH

Tradicionalni boži ni turnir u Kotoribi Bruno Makovec osvojio Stolnoteniski klub Kos Kotoriba veliku pažnju posve uje mla im naraštajima.

Svake godine u pred blagdansko vrijeme organiziraju tradicionalan turnir za mla e kategorije pod nazivom „Turnir Djeda Boži njaka“, pa je tako bilo i ove godine. U najmla oj muškoj kategoriji, kategoriji lima a, najbolji je bio Petar Saboli iz Šenkovca ispred Lovre Poljaka iz Svete Marije i Lea Tilošanca iz Kos-Kotoribe, a u , kategoriji najmla ih kadeta, slavio je Noa Vresk lan Mihovljana, srebro je pripalo Kotorip anu Pavlu Dorniku, a bronca Petru Saboli u.

Treba spomenuti da je Vresk bio odlli an i me u mla im kadetima gdje se plasirao u inale u kojem je izgubio od od Stjepana Škode. Bron ana medalja u toj koategoriji

pripala je Niki Vidovi . Odli noje bilo i u inalu kadeta gdje je Marko Lovrek iz MSTC akovca protiv Stjepana Škode vodio 2:0 u setovima i na kraju izgubio 3:2. Tre e mjesto pripalo je Bruni Siladiju lanu Mihovljana.

Kod stolnotenisa ica pak je u kategoriji najmla ih kadetkinja, gdje su igrale samo igra ice iz STK Preloga, najbolja bez poraza bila Tonka Hozjak ispred Petre Habula, Lare Obadi , Antonije Martinec i Petre Trstenjak.

Me u mla im kadetkinjama slavila je Hane Zadravec na drugo mjesto plasirala se Nika Lukša lanica KosKotoribe, a broncu je osvojila Ema Polaneciz Mihovljana. U kategoriji kadetkinja tako er je slavila Hana Zadravec srebrna i bron ana

medalja pripale su Kotorip ankama Sabini Horvat i Niki Lukša. Ovim turnirom zaklju ena su natjecanja iz kalendara Me imurskoga stolnoteniskog saveza za 2013. godinu.

Michell eh etvrti put prvak Belice Osvajanjem prvog mjesta na subotnjem otvorenom zimskom stolnoteniskom turniru u Belici Michell eh lan STK Putjane po etvrti je put postao pobjednik ovoga tradicionalnog turnira, koji organizira tamošnja Udruga stolnotenisa a amatera. Od dvadeset i šest igra a koliko ih je nastupalo u samu završnicu osim njega su se plasirali Damir, Dario i Dejan Ivanuša iz Lopatinca, koji su debitirali na turniru.

brzopotezno prvenstvo Me imurja U akovcu je održano pojedina no brzopotezno prvenstvo Me imurja u šahu.

Ukupno je nastupilo trideset dvoje šahista, a najuspješniji je bio Bruno Makovec iz Slobode Mihovljan s 11 bodova. Igralo se po švicarskom sistemu u 11 kola. Tempo igre 5 minuta po igra u sa dodatkom od 3 sekunde po odigranom potezu i po pravilima FIDE za brzopotezni šah.Spomenimo i to da je turnir za FIDE brzopoteznu rejting listu. Kona ni poredak najbolje desetorice: 1. Makovec Bruno ŠK Sloboda, Mihovljan /U16/ 11, 2. Želežnjak Tiho-

mir ŠK Strahoninec, akovec 8, 3. Husajina Nikola ŠK Stridon, Štrigova 7½, 4. Hergoti Ivica ŠK Pretetinec 7, 5. Srnec Sla an ŠK Pretetinec 7, 6. Jaklin Damir ŠK Dinamo, Palovec 7,

7. Fodor Ivan ŠK Goran, Lopatinec /S60/ 6½, 8. Gaki Miodrag ŠD Me imurje, akovec 6½,9. Novak Emil ŠK Nedeliš e, Nedeliš e 6½, 10. Šardi Darko ŠK Sloboda, Mihovljan 6 .

Memorijalni turnir “Damir Mavrin” U Podturnu e se od 3. do 6. sije nja odigrati Drugi memorijalni turnir „Damir Mavrin“.

Damir Mavrin (1971.-2012.) bio je osniva i dugogodišnji predsjednik Šahovskog kluba „Miklavec“, istinski zaljubljenik u šah i hrvatski branitelj. Organizator turnira je Šahovski klub “Miklavec“, a mjesto igranja e biti kavana Cobra Podturen. Pravo sudjelovanja imaju sve registrirane igra ice i igra i iz Hrvatske i inozemstva. Sustav natjecanja je švicarski sustav, 7 kola FIDEvarijanta, zajedni ki turnir za igra ice i igra e. Tempo igre 90 minuta po igra u uz dodatak od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Turnir e se registrirati kod FIDE i u HŠS. Nagradni fond je 8500 kuna i to za 1. mjesto 2000 , 2. mjesto 1600 i 3. mjesto 1200 kunan. Igra i ELO ili NAT rejtinga do 2200 1. mjesto 700 kn, 2. mjesto 500 kn i 3. mjesto 400 kn. Igra i ELO ili NAT rejtinga 2000 1. mjesto 500 kn, 2. mjesto 400 kn i 3. mjesto 300 kn. Igra i ELO ili NAT rejtinga 1800 1. mjesto 400 kn, 2. mjesto 300 kn i 3. mjesto 200 kn.

Tri prvoplasirana igra a dobivaju pehare u trajno vlasništvo.

Najbolje plasirana žena, junior i kadet tako er dobivaju pehare. Upisnina je u predprijavi do 31. prosinca 150 kn po igra u, nakon toga roka kao i na dan turnira 200 kn po igra u.Velemajstori i igra i s rejtingom ve im od 2400 kao i igra ice preko 2200 bodova ne pla aju upisninu.

Turnirski program Prijave se primaju do 3. sije nja 2014. godine do 16:00 sati.

Sve ano otvaranje e biti u petak 3. sije nja u 16:30 sati.

Raspored igre I. kolo petak 03.01. od 17:00 sati, II. kolo subota 04.01 od 10:00 sati, III. kolo subota 04.01. od 16:30 sati, IV. kolo nedjelja 05.01. od 10:00 sati, V. kolo nedjelja 05.01. od 16:30 sati, VI. kolo ponedjeljak 06.01. od 10:00 sati, VII. kolo ponedjeljak 06.01. od 16:30 sati.

Sve ano zatvaranje i podjela nagrada predvi eni su za 6. sije nja 2014. godine nakon 7. kola.

KUGLANJE

Ninoslav Mikac i Predrag Turk izborili državno finale Dvodnevno pojedina no prvenstvo najboljih kugla a Regije sjever imalo je završnicu u akovcu. Me imursko kuglanje ponovo se prezentiralo u odli nom svjetlu - dvojica Željezni ara plasirala su se na državno inale. To su Ninoslav Mikac (1173) koji je osvojio tre e mjesto te odmah do njega klupski suigra Predrag Turk (1168). Na nacionalnu smotru e još jedan akov anin

- petoplasirani Zvonimir Plevnjak (1141) koji nastupa za KK Zabok. Pobjednik je Dario Duda (1225) iz Novske, a prvi pratitelj Darko Kasumovi (1216), tako er Novljanin, ali na privremenom radu u Bjelovaru.

Od ostalih naših predstavn i k a St jepa n Jag i bio je 7. (1120), Zoran Jag i 19.

(1094), Franjo Gosari 22. (1082) i Nebojša Žnidari 25. (1039).

STRELJAŠTVO

Zelenbor i Alzas nastupili u Osijeku U Osijeku je održano 3. kolo 1. A hrvatske lige u streljaštvu.

U konkurenciji 10 m zra na puška seniori Zelenbor Brezje bio je 5. s 1726 krugova. Najbolji pojedinac bio je Karlo Vran i s 590 krugova (pojedina no je zauzeo 5. mjesto). Marko

Peras pogodio je 570 krugova (pojedina no 26.) i Dragan Turk 566 (pojedina no 33.).

Filip Zadravec je s 563 kruga pojedina no bio 35.

D jevojke i z Z elenbo ra bile su 8. s 1097 krugova. Daria Borko sakupila

je 376 krugova, Vitomira Turk 369 i Karla Juriši 352.

U kategoriji pištolja za seniore Alzas je bio 4. s 1604 kruga.

Najbolji pojedinac bio je Saša Kralj s 563 kruga (pojedina no 13.) pa Božidar Kolari 560 i Marijan Turk 481.

27. prosinca 2013.

Aktivirajte kriti ne zone Dragi moji vježba i, s obzirom na to da nam se bliže blagdani, a samim time imamo više obaveza po ku i i izvan nje, sve nam je manje vremena koje ostavljamo samo za sebe pa tu spada i vježbanje. No, ja u vas pokušati motivirati i nagovoriti da ne odustanete i da vježbate barem jedan dan tijekom ovog burnog tjedna.

Za ovaj broj pripremila sam vam vježbe kojima ete

VJEŽBA BROJ 1 Lezite na le a, stopala su blizu stražnjice i ruke uz jelo, udahnite i na izdah dižete stražnjicu i zdjelicu u strop.

Napravite 20 ponavljanja.

Ak vacija stražnjice i donjeg dijela le a.

VJEŽBA BROJ 2 Sve je isto kao i kod prethodne vježbe, samo u ovdje dlanovima zagrlite jedno

Rekreacija R ekreac 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

aktivirati donji dio le a, noge, stražnjicu i trbuh, a dobro nam je poznato da su to takozvane kriti ne zone. Poznato je i to da se vježba i tijekom i još neko vrijeme nakon treninga osje aju sretno, zadovoljno samim sobom, lijepo i sami sebi izgledaju mla e upravo zbog intenzivnog izlu ivanja hormona rasta i serotonina. Da bi stvar bila još bolja usput ete se boriti protiv celulita, smanjit ete koljeno i isto na izdah dižete stražnjicu u strop. Napravite 15 ponavljanja na svaku nogu.

Ak vacija stražnjice.

VJEŽBA BROJ 3 Ostanite na leža na le ima, ruke su vam uz jelo, a noge prekrižene jedna na drugoj.

Dignite stražnjicu u strop i zadržite ovu poziciju 30 sekundi na svaku nogu. Ak vacija stražnjice i noge.

9

potkožno masno tkivo i riješiti se bolova u donjem dijelu kralježnice.

Ove vježbe su lagane i mogu ih pratiti po etnici kao i napredni vježba i, stoga nemojte ekati sutra, nego krenite ve od danas, sad odmah! esto ujem kako u svoj planer stavljamo vježbanje, ali kre emo od sutra, no na vašu žalost nikada to sutra nije došlo na red. Zato nemojte ekati jer zašto ne bi krenuli

VJEŽBA BROJ 4 Još uvijek ste u mostu, ruke su vam sa strane i stražnjicom radite male kikeve prema stropu, samo što ete se osloni na prste (stopalom). Napravite 20 malih i brzih kikeva. Ak vacija potkoljenice i stražnjice.

VJEŽBA BROJ 5 Oslonite se na ruke koje su iza le a, noge u širini kukova i stražnjicom radite kikeve

1

od danas, kako to da nemamo trideset minuta dnevno samo za sebe i za naše zdravlje?! Vrijeme je za novogodišnje odluke! Pripazite na želje i odluke koje ete donijeti jer jedna od odluka koju esto ujem je da kre emo živjeti zdravo pa onda uvrstimo i vježbanje, no to traje koji mjesec ili najviše dva, e a ja vam želim da ta vaša odluka bude vrsta i da traje godinama.

Preporu ujem vam, da, bez obzira na to što se na e na stolu pripazite i da jedete sve ali umjereno. Isto tako pripazite na alkohol jer ne samo prema stropu. Držite ramena daleko od ušiju. Napravite 20 kikeva. Ak vacija le a, noge, ruke i stražnjice.

VJEŽBA BROJ 6 Sve radite isto kao i kod prethodne vježbe, samo što ete jednu nogu drža pruženu prema stropu, a tako ete smanji bazu oslonca. Napravite 10 kikeva na svaku nogu.

Ak vacija noge i stražnjice.

dodate tr anje ili brzo hodanje.

Sve vas lijepo pozdravljam, želim vam

što nas ini mamurnim sljede eg jutra on i deblja.

Sve ove vježbe možete napraviti u tri serije, ako se želite riješiti potkožnog masnog tkiva bilo bi dobro da još

VJEŽBA BROJ 7 Sjednite na stražnjicu, noge pružite prema stropu pod 45 stupnjeva, a ruke položite uz jelo iznad poda. Držite ovu poziciju 30 sekundi i ponovite u 3 serije. Ak vacija trbušnih miši a i nogu.

VJEŽBA BROJ 8 Prekrižite stopala, noge skvr ene i iznad poda, udahnite i na izdah krenite s obje ruke u stranu, a dlanovima dotaknite

ugodne blagdane i sretnu i fit novu 2014. Vaša trenerica Ivana Posavec! pod. Napravite 15 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija kosih i bo nih trbušnih miši a.

VJEŽBA BROJ 9 Dlanovi su sa strane, noge skvr ene i koljena gledaju u prsa.

Udahnite i na izdah krenite radi male kikeve, odvaja koljena od prsa, pa približi . Stopala ne spuštate na pod. Napravite 20 ponavljanja. Ak vacija trbušnih miši a.

4

2

7

5

8

3

6

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

52

Dobro je znati

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

VINARIJA CMREČNJAK iz Svetog Urbana - iskoristili sredstva IPARD projekta

U nove uređaje i proširenje uložili 275 tisuća eura Početkom tjedna u Vinariji Cmrečnjak u Svetom Urbanu u rad je pušten novi njemački uređaj za iltriranje vina – vrijednosti 55.000 eura bez PDV-a, koji će znatno doprinijeti jednostavnosti obavljanja iltriranja

Vino prije i nakon filtriranja najsuvremenijim filterima

vina i time utjecati na poboljšanje kvalitete ionako kvalitetnih Cmrečnjakovih vina. Novi uređaj u jednom satu pro iltrira oko tri tisuće litara vina, i to toliko kvalitetno da vino vrlo brzo nakon iltriranja može na punjenje u boce i butelje. Osim uređaja za iltriranje, Cmrečnjakovi su nabavili francusku prešu vrijednu 65 tisuća eura, punionicu boca vrijednu 85 tisuća eura, napravu za punjenje begin box ambalaže vrijednu 10 tisuća eura, ugradili cjevovod i peristaličku pumpu za masulj vrijednu 15 tisuća eura i cijevni izmjenjivač masulja za malceraciju i prešanje vrijednu 25 tisuća eura.

Ugrađen je vlastiti pročistač vode, a izrađen je i elaborat za zaštitu okoliša. U narednom razdoblju Cmrečnjakovi će obnoviti i dijelomično ograditi nasade vinograda te proširiti kušaonicu vina i domaćih delicija.

Rajko i Marko Cmrečnjak kraj naprave za filtriranje mošta i vina

Radovi su inancirani vlastitim sredstvima, kao i sredstvima IPARD programa, započeli su 2012. godine i pred samim su

završetkom. Ovim investicijama Vinarija Cmrečnjak je potpuno modernizirana te je postala vodeća u regiji, a vina iz

dana u dan otvaraju vrata novim kupcima na EU i domaćem tržištu.

(S. Mesarić, S. Zorković)

OPTIKA “BRILJANT” proslavila dvadeset godina djelovanja

Mijenjali se materijali i moda, ali ne i fer odnos prema mušterijama Prije dvadeset godina, kada je 1993. godine otvorena prva optika “Briljant”, njezin osnivač Nenad Mekovec ljestvicu u ovoj vrsti usluge podigao je vrlo visoko. Uveli su puno novih proizvoda, za koje čak ni tadašnje hrvatsko tržište nije znalo.

• Što se od tada promijenilo?, pitali smo ga povodom ove vrijedne obljetnice.

— U proteklih dvadeset godina mijenjali su se materijali, mijenjale su se tehnologije, obrade, pogotovo je bilo velikih promjena u naočalnim lećama i kontaktnim lećama. Sve ostalo, sunčane naočale, dioptrijski okviri, stvar je mode, povrata u ranija razdoblja. Prije pet godina smo se vratili u osamdesete. Danas nosimo okvire kakvi su se nosili sedamdesetih i šezdesetih godina. Mislim da je najbitnije reći da smo unatoč svemu ostali onakvi kakvi smo bili kada smo počeli raditi. Oni postulati kakve smo si zadali da budemo fer prema svima, da pružimo najbolju moguću uslugu i kvalitetu, toga se držimo do dana današnjeg i bez obzira na današnju krizu.

Ova kriza je donijele neke promjene, istina, zbog koje

Nenad Mekovec, prvi zdesna, sa svojom ekipom u Optici “Briljant”, preko puta Županije

smo morali presložiti svoje poslovanje. Nije više tako lijepo i lako raditi kako je bilo nekada, ali i kroz to prolazimo zdravo, bez otpuštanja ljudi. Zadržali smo bitne odrednice poslovanja koje smo gradili od 1993. godine na dalje, kazao je Nenad Mekovec, vlasnik Briljanta.

• Tijekom godina susreli ste se s još jednom vrstom konkurencije, laserskim skidanjem dioptrije, što smanjuje potrebu nošenja dioptrijskih naočala.

— Ako na to gledam kao optičar, pozdravljam to, zbog čega ne. Prekrasno je da ta mogućnost postoji. Svjesni smo da živimo u 21. stoljeću i da su mogućnosti nevjerojatne. Imamo prekrasne stručnjake u Hrvatskoj koji to prekrasno rade. Nije to nekakva direktna konkurencija naočalnoj optici. Mi radimo naočale za one kojima se naočale sviđaju, kojima su naočale modni detalj i koji žele takvu vrstu pomagala.

Imali smo i mi vrlo velikih problema s velikim dioptrijama. Nije zgodno kad želite dati maksimum od sebe i napraviti jedno prekrasno pomagalo i da čovjek bude s njim zadovoljan i sretan, a zbog visine dioptrije to jednostavno niste u mogućnosti napraviti. Danas nakon laserskih operacija i zahvata koje rade naši prekrasni liječnici dioptrije se smanjuju za 12, 13, 14 dioptrija. Ipak, stranka mora nositi naočale sa smanjenom dioptrijom. Optičar kao optičar nije izgubio svoj dio tržišta, ali smo konačno u mogućnosti i tu stranku za-

Kroz dvadeset godina kroz Briljant su prošle mnoge zadovoljne mušterije

dovoljiti sto posto. Kad izađe iz dućana jer ima na licu lijep, modni detalj, sigurno da je i za nju ljepši osjećaj, nego ranije kad smo dali maksimum od sebe, a ipak krajnji efekt nije bio onakav kakav je stranka htjela.

Naočale postaju sve više modni detalj. Nekada to nije bilo tako bitno. Svijet mode je sveprisutan. I oni koji su nekada bili kontra tih trendova s vremenom su to prihvatili.

Moda je lijepa stvar, čovjek se osjeća dobro, ako barem malo prati trend.

Naočale su na našu sreću modni detalj koji prvi pada u oko. Zbog toga danas nema poznatoga svjetskog dizajnera koji ne dizajnira naočale. Najskuplje svjetske kuće koji su nekada radile samo pojedine modne predmete nevjerojatno da svoju ponudu baziraju i na sunčanim naočalama, kazao je Nenad Mekovec.

Povodom 20. rođendan Briljant je svoju obljetnicu odlučio podijeliti i sa svojim mušterijama. Briljant je irma koja se uvijek pokušava na bilo koji način približiti ljudima.

To je davanje iz zahvalnosti.

- Nevjerojatno sam zahvalan ovim ljudima koji su kroz 20 godina kupili bilo što u naša dva, nekad tri dućana, kazao je Nenad Mekovec. - Sigurno da nastojimo dati maksimum u onome što radimo, a ovo malo slavlje koje smo priredili za naše mušterije je jedno veliko hvala svima onima koji su nam poklonili povjerenje.

(BMO)

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 53

Svim građanima Međimurja želimo sretnu Novu godinu

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

54

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2013.

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 55

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

27. prosinca 2013.

vinogradarstvo-podrumarstvo

Cmrečnjak!

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 57

58

Informacije

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARA

1. Caffe bar Marti, akove ka 105, Prelog, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9643 111, do 31.12.

2. Op mus Lab d.o.o. akovec, traži embedded so ware developer m/ž na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 3640 644, do 24.12. više inf. Na www.hzz. hr 3. Arion d.o.o. akovec, traži 7 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, rad u inozemstvu, poznavanje njem. jezika, javi se na email: darko.perenc@ arion-it.hr do 02.01.

4. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, Industrijska bb, traži bravar/bravarica; zavariva /zavariva ica mig/mag postupkom na neodre eno vrijeme, javiti se na mob. 091 3101 735, do 30.12.

5. Alu -art d.o.o. Pribislavec, N.Tesle bb, traži 3 bravara/bravarice na izradi i montaži aluminijske stolarije i montaži pvc stolarije na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.12.

6. Metal dekor d.o.o., Ivanovec,P. Miškina 24, traži 10 bravara/ice na odre eno vrijeme, uvje :radno iskustvo 1g., potrebno znanje

itanja nacrta i 3 zavariva a/ice na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo 1g., važe i test, javi seemail:posao@metal-dekor.hr do 12.1.2014 7. Vina-Brki d.o.o., traži 2 kuhara/kuharice i pomo ni kuhar - na odre eno vrijeme, potrebno 3 g. radnog iskustva, mjesto rada Restoran "Me imurska hiža" Zagreb, traži se poznavanje tradicionalne me . kuhinje, javi se na mob. 099 222 1338 ili email. brkic.damir@yahoo.com do 31.12.2013.

8. Agram d.d. akovec, traži voditelja/icu u prodaji osiguranja na

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

neodre eno vrijeme, posla životopis na email: renata.brkic@ agramlife.hr do 30.12.2013.

9. Betaplast d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Kavana Stari krov, javiti se na mob. 091 655 6006, do 31.12.2013.

10. Maravi -inženjering i konstrukcije d.o.o. Nedeliš e, Livadarska53,tražisamostalniknjigovo a/samostalna knjigovotkinja (potrebno radno iskustvo 5g.); ista ica i dipl.inž. strojarstva m/ž - na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 07.01.2014.

11. B.Tex d.o.o., Belica, B. Radi a 48, traži mesar-prodava /mesarica-prodava ica na odre eno vrijeme, mjesto rada je trg. centar B.TEX (jug), posla pismenu zamolbu na adresu ili posao@ btex.hr ili tel. 040 370 201, do 31.12.2013.

12. Vincek-trgoteks d.o.o. akovec, traži teks lni radnik/teks lna radnica u proizvodnji kupa ih kostima na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 384 285 do 08.01.2014.

13. Caffe bar Atlanta, Gori an, Dravska 2, traži konobar/konobarica u pizeriji na odre eno vrijeme, javi se na mob.098 710 312, do 31.12.2013.

14. Marti d.o.o. Sveta Marija, Ind. zona, traži radnik/radnica na plas ciranju i li enju proizvoda na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu javiti se Ivici Dodlek do 10.01.2014.

15. Mikec instalacije d.o.o.

Cirkovljan, traži 2 instalatera/ instalaterki grijanja i klimatizacije na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 179 3853, do 24.12.2013.

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - STUDENI 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

za 117, traži radnik/radnica za izradu kola a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel. 040 337 127 do 27.12.2013 18. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada caffe bar: Zavrtje, javiti se na mob. 098 242 485, do 31.12.2013.

19. Malenovi d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mob. 091 1920 800, do 31.12.2013.

20. Keramika Friš i , D.Vidovec, traži kerami ar/kerami arka na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 098 562 694, do 02.01.2014.

21. Pro tec teks l, M. Središ e, traži 10 šiva a/šiva ica na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu Teks lna 1,M.Središ eiliemail:p @novinet.net do 15.01.2014.

22. Ferro-preis d.o.o. akovec, dr. T. Bratkovi a 2, traži bravar/

bravarica održavanja na odre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu do 27.12.2013 23. Kavran grupa d.o.o. akovec, Kalni ka 63, traži pomo ni radnik/radnica u obradi stakla na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 31.12.2013.

24. Cartex d.o.o., J. Broza 88, M. Središ e, traži voditelj/vooditeljica skladišta i voditelj/voditeljica strojeva za tkanje i pletenje na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili na email:velimir@cartex.hr do 31.12.2013. Više inf. Na www. hzz.hr 25. Metal-euro d.o.o. Nedeliš e, Vrtna 37, traži cnc operater/operaterka na neodre eno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na adresu ili email:info@metal-euro.hr do 30.12.2013.

26. Protega teks l d.o.o. Prelog, V. Nazora 37, traži 5 šiva a/šiva ica na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 07.01.2014. Zain-

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA BELICA Klasa: 604-02/13-01/4 Ur.broj: 2109-3-01-13-02 Belica, 24. prosinca 2013. godine Na temelju Odluke Op inskog na elnika Op ine Belica, raspisuje se

NATJE AJ ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U 2014. GODINI 1. S pendije se dodjeljuju studenima: a) na osnovu uspjeha u srednjoj školi ili na studiju – 5 s pendija, b) na osnovu socijalno - imovinskog statusa – 2 s pendije 2. Pravo na dodjelu s pendije može se ostvari samo po jednom osnovu.

3. Molbe se podnose do 10. sijeēnja 2014. godine Op inskom na elniku Op ine Belica, Kralja Tomislava 91, 40319 Belica.

16. Ugostiteljski obrt Albatros, Štefanec, traži kuhar/kuharica pizza pekar na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 337 338, do 31.12.2013.

4. Sve informacije iz Odluke o s pendiranju oko prava sudjelovanja, dokumenata za dostavu i drugih prava i obveza korisnika studentskih s pendija mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Belica, na telefon: 845-402, e-mail: opcina-belica@ck.t-com.hr ili www.belica.hr

17. Radionica kola a Monika kola a Monika, Ivanovec, J. Bro-

Op inski na elnik Op ine Belica: Zvonimir Taradi

27. prosinca 2013.

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

AŽDINSKOJ ŽUPANIJI

teresirani kandidati neka do u 02.01.2014. u Prelog, V. Nazora 37

Radna mjesta Varaždin 1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 100 ŠIVA /ŠIVA ICA - šivanje kožnih navlaka za automobilska sjedala i kožnih dijelova za unutrašnjost vozila na odre eno (pove an opseg posla), uvjeti: znanje šivanja ili KV teks lnogiliobu arskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE KI ili e-mailom: posao@boxmark.com, kontakt telefon: 042 404 692, do 31.12.

2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Traži se više osoba (50) za podru je Varaždina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traži 5 ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje tele-

IMENDANI I BLAGDANI petak, 27. prosinca – Ivan apostol subota, 28. prosinca – Nevina dje ica nedjelja, 29. prosinca – SVETA OBITELJ ponedjeljak, 30. prosinca – Sabin, Trpimir utorak, 31. prosinca – Silvestar, Silvija srijeda, 1. sije nja – NOVA GODINA etvrtak, 2. sije nja – Bazilije Veliki

Ivan apostol Porijeklom je Židov iz Galije, sin Zebedeja i Salome i brat Jakova starijeg. Prvotno je bio ribar na Galilejskom moru, a potom u enik i suradnik Ivana Krstitelja. Prvi je sa svetim Andrijom pošao za Kristom.

Pisac je Evan elja i Poslanica i bio je na Kalvariji uz Isusa na križu zajedno s njegovom majkom Marijom i Marijom Magdalenom.

Doživio je duboku starost i umro je u 101. godini. Njegov simbol na slikama je orao. (sm)

SJE ANJE komunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, poželjno iskustvo u prodaji,

kalkulacija, itanje nacrta; i 1 REFERENT/ REFERENTICA NABAVE - SSS, VŠS obavezno TEHNI KE STRUKE za nabavu limova, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kat. Radna mjesta su na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Molbe sla isklju ivo na adresu poštom GOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVE KI ili mailom na: n.marjancic@ hanjes.com do 31.12.

5. INN d.o.o. G. D O V A Z I Makojiš e 76a; HRVATSK JE N A traži 2 KONOV JA L Š ZA ZAPO 9 1 -8 6 BARA/ICE na 9 3 : C AKOVE odre eno ISPOSTAVA LOG: 646-740 E R P A V A T vrijeme uz S O ISP E: 543-200

IŠ D E R S . mog. na neM ISPOSTAVA odre eno, KV, SSS bilo koje struke; nema smještakomunija. Najava na mob: 091 555 5201 ka vne osobe. Životopis posla (Goran Gai ) ili osobni dolazak u e-mailom na e-mail: bona.conciugost. obj. Grazia N. Marof, Valio@gmail.com ili osobni dolazak raždinska 2, do 31.12. naadresuBRA ERADI A20,VARAŽDIN radnim danom od 9-16 6. G. SERVIS I PRODAJA VAsati. Kontakt mobitel: 095 790 RAŽDIN d.o.o., Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 2 SERVISER/ 6381 do 31.12.

SERVISERKA BIJELE TEHNIKE 3. Bona Consilio j.d.o.o. za tena odre eno vrijeme, uvjeti: lekomunikacije i usluge, Mjesto elektromehani ar/ka, voza ka rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA dozvola B kategorije, iskustvo 1 ŽUPANIJA, traži 2 VODITELJ/ godinu u servisiranju bijele tehVODITELJICA TIMA za po etak nike. Uzmolbu priloži :životopis, se sklapa Ugovor o djelu, kasnije presliku diplome, presliku radne sklapanje Ugovor o radu, uvje : knjižice, presliku domovnice, OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje presliku dokumenata kojima se za vo enje ma koji obavlja teledokazuje dodatno usavršavanje. komunikacijske usluge - prodaja Ponude dostavi na adresu JOusluga internet, telefon, TV - H1 SIPA KOZARCA 26, VARAŽDIN , TELEKOM, iskustvo 3 g., B kateosobnimdolaskomnanavedenu gorija, mogu nost korištenja adresu ili slanjem na e-mail adrevlas tog vozila. osobni dolazak: su g.servis.i.prodaja.d.o.o@vz.tBRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili com.hr do 31.12. prijavu posla e-mailom: bona. consilio@gmail.com, kontakt 7. BIO-GORIVA d.o.o. za trgovinu mobitel: 095 790 6381 do 31.12. i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA /VOZA ICA ZA 4. Poduze e Hanjes d.o.o. nalaDOSTAVU na odre eno vrijeme, zi se u Slobodnoj zoni Trnovec uvjeti: razina obrazovanja nije Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je važna, uvjet radno iskustvo 1g. te uslužno poduze e na podru ju B i C kategorija. Uz zamolbu je poobrade metala i specijalizirano trebno priloži potvrdu o nekaje samo na obradu limova, prožnjavanju i preporuku prijašnjeg

la od aluminija, oplemenjenog poslodavca te posla poštom na elika i elika. Njihovi klijen su adresu DOBRIŠE CESARI A 20, poduze a iz podru ja proizvodVARAŽDIN ili na navedeni e-mail nje tra nih vozila, farmaceutske, sales@bio-goriva.hr. Zamolbe kemijske i prehrambene indubez navedene dokumentacije se strije te tehnologije odvodnje. ne razmatraju. Natje aj otvoren Proizvodnja je izvozno orijendo 31.12. tirana, 99% proizvoda izvoze u EU. Više informacija na www. 8. DINOP d.o.o. za trgovinu i hanjes.com. Mjesto rada: TR- usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, NOVEC. Tražimo 1 KALKULANT/ traži 2 PRODAVA / PRODAVA IKALKULANTICA - uvje : SSS, VŠS CA - prodaja instalacijskog maTEHNI KE STRUKE, min. iskustvo terijala za vodovod, grijanje, plin 1g., obavezno poznavanje njem. na odre eno vrijeme, uvje : SSS jezika, B kateg., znanje izra una (nije uvjet trgova ka škola), oba-

vezno radno iskustvo u prodaji instalacijskog materijala (vodovod, grijanje), B kateg., informa ka znanja. Životopis i zamolbu posla na e-mail adresu: ivan@ dinop.hr do 31.12.

na

Ivana Habulu iz Gornjeg Hraš ana 29.12.2010.

- 29.12.2013.

9. BRK d.o.o., Podev evo 149, traži KV FRIZERA/FRIZERKU s najmanje 1g. radnog iskustva, na odre eno vrijeme od 12mj. (zamjena), najava na mob: 099 675 2315 (Palatinuš Božica) ili osobni dolazak na gornju adresu do 31.12.

10. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za nancijsko i inves cijsko savjetovanje, Mjesto rada: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 10 PRODAJNIH PREDSTAVNIKA/ICA - prodajni predstavnik/ ica za program RENT4YOU (vozila) i drugih uslužnih proizvoda na odre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunika vnost i ambicioznost, poželjno iskustvo u prodaji i terenskom poslu, prezentacijske, organizacijske i komunikacijske sposobnosti, informa ka pismenost: word, excel, internet, poželjna voza ka dozvola B kategorije (ak vni voza ), mo viranost za usvajanje novih znanja i vješ na, posebno u segmentu prodaje, spremnost na mski rad. Prijavu posla emailom: ak vinvest.hr@gmail. com, kontakt mobitel: 091 111 6101, do 31.1.2014.

11. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, Mjestorada:zemljezapadneEurope, traži VOZA A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvjeti: kvalifikacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kat., iskustvo na navedenim poslovima min 2g. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbeivoza kedozvoleposla na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem emaila: agilitas@agilitas-grupa. hr do 17.1.

12. Athelia Cargo j.d.o.o. za trgovinu, usluge i prijevoz, traži KONOBARICA/KONOBAR U UGOSTITELJSKOMOBJEKTU“DAVID” - uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, iskustvo poželjno, ali nije uvjet; VOZA /VOZA ICA TERETNOG VOZILA SA PRIKOLICOM U ME UNARODNOM PRIJEVOZU - uvje : KV, iskustvo: nije važno, kategorija C i E; UREDSKI SLUŽBENIK/ UREDSKA SLUŽBENICA - uvje : SSS, iskustvo poželjno, ali nije uvjet, obavezno poznavanje engl. jezika. Radna mjesta su na neodre eno vrijeme. Prijavu posla e-mailom: athelia.cargo@ net.hr, kontakt: 099 4550 515 ili 099 207 5373 do 31.12.

K er Mirjana s obitelji

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU SOKA U 28.12.1991. - 28.12.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

UMRLI

FLORIJAN GREGUREC, SIN SILVIJE I DEJANA; IVAN MARKAN, SIN IVANE I ZLATKA; MATIAS MIHALJAC, SIN MIHAELE I MARKA; ELIZABET GLAVINA, K I MARINE I MLADENA; DORIJAN IGNAC, SIN LJUBICE I GORANA; TEA TKALEC, K I ISAURE I DAMIRA; DEA MARIA SUTNJAK, K I SUZANE I MARIJA; EVA VINKOVI , K I EMINE I KARLA; IZAK TOMAŠKOVI , SIN INES I VALERIJA ( akovec)

PAVAO BAN RO . 1938.; ANA ORŠOŠ RO . 1946.; VESNA ŠVENDA R. HANI RO . 1960.; ROZALIJA VRBANEC, R. RADEK, RO . 1928.; NIKOLA JUG, RO . 1927.; TEREZIJA PERKO, R. LILEK, RO .

1927.; MARIJA VRBAN, R. HAJDAROVI , RO .

1931.; ANA MATULIN, R. PETRI , RO . 1928.; JELENA KAMENI , R. KOZAR, RO . 1933.; ANA DRK, R. Š URI, RO .

1930.; FRANJO HORVAT, RO . 1924. ( akovec); DR AGUTIN RUŽI R. 1960. (Dekanovec); CECILIJA SILADI R. ŠKODA R. 1924. (Kotoriba); JULIJANA MUN AR R. KRALJI R. 1923., DARKO MAJSEN R. 1963., FRANJO PADARI R. 1940. (M. Središ e); TEREZIJA HORVAT R. HABERLE RO . 1917.

(Prelog)

VJEN ANI SABINA SABOL I GÜNTHER KRISTLBAUER; DANIELA BEGANOVI I JASMIN HORVAT (Kotoriba); TATJANA HRANJ I MARIJAN VURUŠI (M. Središ e); SELESTA MAKOTER I MATIJA EMERIN, ANAMARIJA BUKOVEC I ALEKSANDRO SABOL (Nedeliš e)

KUPON broj

954

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

60

Oglasnik

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upitati na tel.

098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14” za Ford, povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. do 7./2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE VW PASSAT 1.6 TDI 2010.g., kao nov, full oprema. Cijena odli na. Tel: 091/655-44-61 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 SKUTER Peugeot 50cm 2008.g, povoljno. mob. 091 970 1929 PRODA JEM AUDI A6 1.8 1998.g., autom. klima, abs, centralno, parkirni senzori i nove ljetne i zimske gume. mob.

091/5370-343 BMW 324 dizel 1988.g., vlasnik 10g., reg. do 4/2014., sa uvan, mob. 098/190-3753

POLJOPRIVREDA PRODAJEM dvorednu mehani ku sadilicu za krumpir sa dodacima (3.500kn); sjetvosprema šir. valjka 1,8m (3.200kn); manju prikolicu nosivosti do 2T (2.500kn) i ve u prikolicu Kikinda nosivos 4T (6.500kn).

Pod ra un može motokul vator Honda F600 ili F620 ispravan ili u dijelovima sa prikolicom ili bez. Tel: 098 355 207 DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajskog gnoja, roto kosa 165, tanjura a 16 diska za TV, bo na kosa za traktor Store i sijeno u balama. mob.

091/517-5821 PRODAJE SE TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom, 1.vl., sa uvan, 1977.g., sve original, te automatsku kuku za mali Ursus. mob. 098/190-3753 Matije Antuna Reljkovića 12 42000 VARAŽDIN Mob: 098/267-062 auto.mak@vz.t-com.hr

• RANGE ROVER 3,0TD LM,’02/03.reg.do 10/2014-13.900€ • PEUGEOT 307 1,6 16V HDi, ‘06.god.reg.do 06/2014–6.400€ • PEUGEOT 407 1,6HDI, ‘06. reg.do 23.11.’14.-6.500€ • MB DAIMLER LP809 s dizalicom 16m, 1982 god.–5.900€ • DAF FA45.150 C11 s teleskopskom dizalicom 14m, 1999 god.–14.800€ • TRAKTOR BELARUS 952, 2003.god. 95ks, dupla vuča, 8.500€ • TRAKTOR SONALIKA DI-75 4WD P/S, 2009.god. 690r/h, dupla vuča, 14.500€, 098/267-062 • SHUANGHUAN CEO 2.4i, 2008.god. full oprema, 20.000km, 8.900€ • Prodaje se gradilište u Varaždinu sa starom kućom 789m2, š:18,5m d:43m • Prodaje se: poslovni prostor u Čakovcu, Katarine Zrinski 2 (Novi Passage) od 138m2 (1m2/1.050EUR)

PRODAJEM KUKURUZ - mogu a dos tava, te mješ a onu 750lit. sa eki arom i vaga od 500kg. mob.

098/507-252

PRODAJEM KOSILICU za sijeno, dizel, 12konja, info: 098/9630-783

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, mob.

098/931-7570

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvje ma.

Za zaposlene do 2/3 pla e.

Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr NEKRETNINE – PRODAJA

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

KUH A R (33g) s a 10 g. i s ku s t v a, s a m o s t a l a n, spretan, kreativan, visok stupanj odgovornosti i higijene, traži posao za ispomo na svadbama, završnicama, privatnim feštama, catering. mob.

095/876-0162

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski tip”, pogled akovec (6 km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

SMS NEKRETNINE

KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770.

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz geografije i povijes . Tel. 091/596-4927 ili 040/396-661

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel.

091/559-8656

POSAO TRAŽIM OSOBU s odli nim poznavanjem rada na Internetu i s vrhunskim komunikativnim sposobnostima za rad od ku e na proviziju. Bez SMS-a na mob.

099/515-5064

PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel.

098 493 288.

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovecJug. mob. 098/163-6488

KUPUJEM SJETVOSPREMA 180 -220m i plug okreta 2-brazdni 12 i 14 cola, a PRODAJEM mrkvu, ciklu, pšenicu i je am u Novom Selu Rok. tel.

853-258

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

KREDITI

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv.

Telefon: 091-561-57-93.

KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvorište, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. Položaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJE SE NOVIJA KU A od 300 m2, sa oku nicom od 1509 m2, u Peklenici za 68.000 eura, odmah useljivo. Mogu nost dogovora za cijenu! NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod tržnice), tel 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267

ME IMURSKE NOVINE

PRODAJEMO KU U u akovcu od 157m2, dvoetažnu, mog. ure enja tavanskog stana, veliko dvorište, pogodno za poslovne potrebe. mob. 098/908-6376 PRODAJE SE KU A U G. Hraš anu. info. 098 297 210.

PRODAJEM APARTMAN na Krku, iži i, sa dvije spava e sobe, pogled na more, 2. kat, kompl. namješten ili mijenjam za jef niju nekretninu. mob 098 63 11 66 PRODA JE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ul. M. Gupca, vel.

20x30 m (165 hv). Povoljno!

Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, površine 2.3h - sve jedna parcela uz mog. podjele u više gra . parcela. Hitno!!! mob.

099 752 8800 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u k - Mihovljanska- Spor tska kod Tegre), oko 3000m2, vel. 40x80m, za poslovnu zgradu (napr. dvorane uz hotel, sobe, kafi , restoran, trgovine). info: 098/426-021

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN u akovcu. info: 098/195-7448 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNAJML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535

27. prosinca 2013.

Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan Murskom Središ u od 5.1.2014., mob.

091 249 5873 IZNAJMLJUJE SE namješten restoran, mob. 091-14-11-721 IZNAJML JUJU SE nenamješteni stanovi i garsonijere (može i za tihi obrt), na duže vrijeme, info: 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM STAN u akovcu od 40m2. info: 098/535-719 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI stan od 110m2, centar K, namješten, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 14 sati na tel.

091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme 3-sobni stan u akovcu na Jugu, prizemlje obiteljske ku e, potpuno namješteno, paru bez djece ili studentima.

Cijena je po dogovoru. mob.

099 659 1769.

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN 1-sobni stan u Šenkovcu, samcima ili paru bez dje ce, odvojena brojila. info: 099/331-2189

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI živi i očišćeni ,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke.

Trgovina PRIMA akovec, tel.

363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna.

Mob. 091/505-2724

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”.

Cijena 300kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL , nove muške Levis traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel.

32 i 34 . Mob: 099/40-10-142 PRIM A M O N A D EP O NI JU STARU CIGLU I CRIJEP i sve lomove cigle i crijepa za ve e koli ine postoji mogu nost djelomi ne nadoknade prijevoza. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM ZRA NU PUŠKU Cometa 300 Kalibar: 5,5mm k a o n o v a, p u c a n o s ve g a o ko 3 0 - 35 m e t a k a M o b: 099/25-96-444 PRODA JEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta, ru ni rad. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru Boss Metal Zone MT2, stalak za gitaru i elektronski štimer za gitaru. Mob: 099/40-10-142.

PRODAJU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35K W (plin/ ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424

PRODA JE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel.

098/190-4969 PRODA JEM CRNE MA RT E br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODAJEM NOVI I NEKORIŠTENI ASPIRATOR za nos Arianna, u slobodnoj prodaji je za 200-250 kn, a ja ga prodajem za 89 kn. Tel: 040/396-661; 091/596-4927 PRODAJE SE: klavir o uvani malo sviran; spava a soba, caffe aparat; kožna garnitura (1.100 kn) te dionice Mesne industrije Vajda. info: 091 970 1929 PRODAJEM sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno sa manjom greškom, povoljno, Tel. 098/632-494

PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn.

Tel. 858-362 PRODA JEM T V LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob.

098/914-3423 PRODAJE SE trosjed na razvla enje u ležaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazvati na 098 92 81 012.

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Boba - prekrasna punija maca od 4 mjeseca, mekane izuzetno iste dlake, krasnih boja. Cijepljena, o iš ena od nametnika, nau ena na pijesak. Dominantna je prema drugim macama, ali voli se igra s njima i voli njihovo društvo.

Umiljata je i jako zaigrana. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 095 8033 193.

PRODAJU SE HRASTOVE STEPENICE. tel. 333-027 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Murmel je predivno muško štene staro oko 2,5 mjeseca. Prona en na ulici sa svojim sekama eka topli dom. Udomljuje se isklju ivo u ku u s dvorištem i pristupom unutra ili u stan uz redovite šetnje. Za njega zovite na 091-8988-004.

Pika Ginny - prekrasna trikolorka, još divnijeg karaktera ve dugo eka na svoj dom. Poklonite joj za ovaj Boži obitelj i ljubav kojeg e imati do kraja svojeg dugog života. Cijepljena, o iš ena od nametnika i sterilizirana, nau ena na pijesak, jako mazna i umiljata. Kontakt 095 8033 193.

PRODAJEM dva multitool alata, sklopiva (nož, kliješta, pila, odvija ....), potpuno nova i nekorištena za 100 i 200 kn, mob. 095/848-9753

PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn).

Tel. 098/390-692

Udruga “Sklonište dobrote”

je bijelo siva upavica, stara oko godinu dana, cijepljena i ipirana. Nau ena na život unutra, izuzetno umiljata i slaže se s drugim psima. Kontakt: 098-241-060.

Oliver

Nela - prekrasna malena grica izuzetno umiljata, mazna i zaigrana, cijepljena, o iš ena, zna na pijesak. Stara je oko 3 mjeseca. Traži novi dom! :) Udomite Nelu! 095 8033 193.

je zaigran mladi pas starosti oko godine dana, izuzetno dobar s ljudima i djecom, ali treba višu ogradu dvorišta kako ne bi odlazio sam u šetnje. Cijepljen je, ipiran i kastriran i za njega zovite na 091-8988-004.

Lulu je prava mala slatkica na ena na cesti, stara oko 2,5 mjeseca. Udomljuje se isklju ivo uz pristup stanu ili ku i unutra.

Kontakt: 091-8988-004.

Flo - prekrasna sivo bijela maca, stara oko 8 mjeseci, nau ena na pijesak, o iš ena od nametnika, cijepljena pro v zaraznih, izuzetno umiljata. 095 8033 193.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

954

62

Kuharica

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PRIPREMIO: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci: - sušeni vrganji, hajdinska kaša, sušeni buncek - sušeni špek (hamburger), vrhnje za kuhanje - lovorov list, ili papri ica, sol, luk, ešnjak

Pretepena juha sa sušenim vrganjima Recept u ovom blagdanskom broju donosi nam mlada kuharica Mateja Žilavec, djevojka koja je ve gostovala na našim stranicama, a i smatramo kako je red da netko mlad, ozbiljan i uz to dobar kuhar našim dragim itateljima preporu i kuharski recept koji e pokušati pripremiti u svojoj kuhinji. Doma a pretepena juha sa sušenim vrganjima sitovno i kreposno je jelo, za iju je pripremu potrebna strpljivost, te vrlo kvalitetni sastojci.

Posebno je to važno kada su u pitanju sušeni vrganji, koji moraju biti baš vrganji, a ne bilo kakve gljive, te vrhunski doma i sušeni buncek. Papri i-

ca ili nadopunjuje harmoniju sastojaka dimenzijom ljutosti, osebujne za ili, ali tako blage, jer strpljivim kuhanjem i dugotrajnim miješanjem sastojaka tijekom postupka ljuti ili postaje umjeren i blago primjetan.

Ovo jelo konzumira se toplo, ali vrlo je ukusno i kada je hladno i nakon nekoliko dana, kada se uva na hladnom mjestu. Mateja je, osim kulinarstva, vrlo snalažljiva i stru na kada su u pitanju vina, te uz ovo jelo preporu uje najbolji chardonay iz podruma Danice i Borisa Novaka ili jedno od vina izbornih berbi, jer vrhunsko jelo traži vrhunsko vino.

Priprema Buncek kuhati dok ne omekša, izvaditi ga iz posude, a vodu u kojoj se kuhao dalje u postupku koristiti kao temeljac.

S temeljca odstraniti masno u, a buncek i hamburger izrezati na kockice.

U temeljac staviti glavicu luka, glavicu ešnjaka (bitno je da su luk i ešnjak u glavici, a ne narezani ili nasjeckani), papar u zrnu, lovorov list, ili i sol prema vlastitom ukusu. Malo prokuhati, a potom dodati na kockice izrezan buncek i špek, sušene vrganje i hajdinsku kašu te pustiti da lagano vrije.

Kada je juha skoro kuhana, zgustiti je pritepom od mlijeka, vrhnja i brašna te kuhati uz stalno miješanje, sve dok juha ne uzavri. Prije posluživanja iz juhe izvaditi luk, ešnjak i lovorov list, te juhu na stol staviti u zemljanoj zdjeli, uz doma i kruh.

RECEPT PLUS

IZ PE NICE akove kih mlinova

Crvene kruške na podlozi od jogurta Sastojci: - 200 ml soka od trešnje - jedna štangica cimeta - 2-3 karanfil i a - 4 kruške Za kremu: - 3 žli ice mascarpone sira - 250 ml jogurta - 2 vanilin še era - 2 žlice mljevenih pistacija

Medenjaci TIJESTO: 30 dag še era u prahu 4 cijela jaja 2 žumanjka 2 žli ice soda bikarbone 6 velikih žlica meda 3 žlice ulja

PRIPREMA Sve sastojke stavite u posudu i lagano ugrijte dok se ne otope i potamne. U mlako stavite 70 dag glatkog brašna akove kih mlinova i 1 prašak za pecivo.

Sve zajedno zamijesite, te ostavite da odstoji sat vremena. Oblikujte male kuglice, i pecite 15 min na 180 C .

Priprema Prokuhati sok s cimetom i karanfil i ima. Nakon toga kruške oguljene i o iš ene od sjemenki spustiti u sok pa još 4 minute prokuhati na laganoj vatri. Ostaviti kruške u soku da se ohlade.

Mascarpone sir, jogurt i še er izmiješati pa kao podlogu rasporediti na tanjure. Na to staviti kruške i posuti pistacijama.

VINO TJEDNA

Novakov chardonay Kvalitetno suho vino, berbe 2011., sadrži 12,78 posto alkohola, odlikuje se izraženom sortnom aromom i ugodnom zlatno-svijetlozelenkastom bojom.

Konzumira se ohla eno na 10 Celzijevih stupnjeva u kvalitetnim ašama na visokom stalku.

Odli no se sljubljuje s pe enim mesima, umacima i vrhunskim sirevima, a može se popiti i kao aperitiv te uz slastice i kola e. (sm)

27. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

DO KRAJA GODINE BEZ SNIJEGA

VREMENSKA SLIKA: Službeno smo ušli u zimu. U subotu, 21. prosinca, u 18 sati i 11 minuta astronomski je po ela zima. Nije baš bila pra ena odgovaraju im zimskim vremenom jer nam je otprilike baš tada stigla i južina. Ni sam Boži nije bio bijeli. Temperatura je porasla na ak 14 Celzijevih stupnjeva. Zanimljivo je spomenuti da smo i lani imali istu temperaturu na Boži .

VREMENSKA PROGNOZA: Do Nove godine nema nekih bitnih promjena. U pe-

tak nas o ekuje dosta oblaka, možda još o malo slabe kiše. Tijekom dana kiša e

prestati, a možda se pojavi i koja zraka sunca. Zapuhat e umjeren sjeverni vjetar,

ali temperatura ne e puno pasti pa i dalje o ekujemo dosta toplo vrijeme.

U subotu e biti suho i stabilno. Ujutro je mogu a kratkotrajna magla ili sumaglica, a danju djelomi no sun ano. Jutro e biti malo hladnije, ali dnevna temperatura ostaje viša od prosjeka. Ponovno e malo zajužiti, a nova kiša mogu a je oko nedjelje.

Zasad se ini da e oborina u nedjelju biti malo, ali ra unajte na mokro vrijeme.

U ponedjeljak e oja ati anticiklona. To zna i suho i malo hladnije. Ujutro je mogu slab mraz i mjestimi na magla koja se ponegdje može i dulje zadržati. Jutarnja temperatura u laganom minusu, a dnevna ovisno o koli ini sunca izme u 2 i 6 Celzijevih stupnjeva.

Sli no i u utorak, na Staru godinu. Ve inom suho i prohladno, ali bez snijega.

Za sam do ek 2014. godine još je teško re i nešto konkretno pa preporu amo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. Zasad se novogodišnja no ini suha i hladna uz temperaturu oko nule ili malo ispod.

Neke slabe oborina na granici kiše i snijega mogu e su krajem srijede i tijekom etvrtka (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 08001234. (prognoza izra ena 23.12.)

METEO KALENDAR 29. prosinca 1978. god. u Koinasu u Rusiji izmjereno -55°C 31. prosinca 1968. god. u Agati u Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa 2. sije nja 1971. god. velike štete u Ravnim kotarima zbog ledene kiše

VICOTEKA

Zaustavio policajac plavušu i pita je za voza ku dozvolu.

Plavuša odgovara: - Što je sad?

Ju er ste mi je uzeli, a danas tražite da vam je pokažem!

---------------------------------------------------------Probudi se mali Perica pred zoru i traži od mame da mu ispri a bajku, a ona mu kaže: - Bez brige, Perice, sad e tata do i doma, pa e nam oboma pri ati bajke.

---------------------------------------------------------Sreli se Mujo i Haso u gradu. Haso ostane iznena en kad ugleda da Mujo nosi naušnice, pa ga pita: - Mujo, pa od kad ti nosiš naušnice?

Mujo uzdahne: - Od kad ih je Fata našla u autu.

---------------------------------------------------------Što radi zlatna ribica u aši mineralne vode?

Uživa u hidromasaži.

MALI NOGOMET

RUKOMET

CHEERLEADING

Po elo 31. zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu

ŽRK “Zrinski’’ priveo kraju još jednu uspješnu sportsku godinu

Livijeve Zvjezdice druge na IX. Elite Beach Cupu u Berlinu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Boži je došel P

red dvajsti let smo se spominali isto to kaj i denes: Je li bodemo dobili županijo?

Neje to tak zdavnja bilo, pak verjem gda se dobro zmislite kak smo hrumeli prek Drave, prek Varaždina, vse do Zagreba da so šteli kaj bi se mi vozili z našaj autaj, ali z varaždinskaj tablicaj. Unda smo to nekak porihtali, nekaj milom, a nekaj pak silom i ve smo dvajsti let meli Županijo, a ve nam jo pak, znova, jemlejo. Kak se nam to kaže, brz as bode vse kaj vredi odišlo prek Drave vu Varaždin. Odnod bodo hercuvali z nami, tam bode carina, sod, glavna policiska uprava za of kraj, porezna uprava, zdrastveno, socijalno, burza dela i kajkaj vsega drugoga. Najbrž nam ne bodo zeli akoske tablice i dali varaždinske jerbo znajo da to ne bi prešlo. Nej znati kaj to treba našaj državnaj politi araj kaj nas o ejo posvaditi z sosedaj? Pak bode došlo do toga kaj nas bode Drava razdvajala mesto kaj bi nas spajala. A nejlepše bi bilo kaj

bi se med sobom dospomenuli tak kaj bi vsaki kraj vu ne emo bili glavni. Najme kaj, pošteno bi bilo da nekaj bode vu akovco, nekaj vu Varaždino, nekaj v Krapini, nekaj vu Koprivnici, Križevcima, a nekaj v Bjelovaro, a ne kaj o ejo gda bode Varaždin glavni vu ovomo celomo hataro na šterom živi skorom 700 jezer ljudi. Nej znati z em si je on to zaslužil? A vsi oni šteri o ejo se bodo zmislili gda je akovec, pred 150 let, mel štreko i kolodvora dok je Varaždin bil glavni grad Hrvaške i Varaždincima je ne kruna z glave pala dok so se z ko ijama vozili na cug v akovec. A ve nam vse ono o ejo zeti zakaj smo se borili. Naši braniteli, heroji i vitezi so nej hodili v rat kaj nam bode Varaždin glavni grad Me imorja. Najbrž nekaj tu ne štima. Dvajsti let smo meli županijo i ve jo bodemo potepli? Jako nam je dugo trajala!

Kaj nam drugo preostaja nek da damo zada o našaj politi araj: župano, zamjenici i zamjeniko, precedniko Skupštine kaj znova genejo u boj, u boj za Me imorje, za dom i me imorski narod svoj!

jedne strane se borimo kaj nebodemo zgubili akovca kak centra Županije, kaj nam ga ne bodo Zagorci otpelali vu Varaždin, a z druge strane se pomalem resteple po Me imorjo. Vsi znamo da je, kaj se gospodarstva i gospodarstvenikov dotikavle, Prilok glavni vu Me imorjo. V Prilok na posel hodajo Me imorci z vsih krajov fala ka zemle med dvemi vodami, a jemlejo i “stranjske” prek Drave. To je tak ve par let i to akov anci nebrejo zmeniti da se i na zadje noge postavijo. To je još ne vse: kuliko se to more videti prostim okom, drugi glavni me imorski grad bode op ina Nedeliš e. Z Nedeliš a nam je novi precednik Županiske skupštine, novi precednik me imorskih esdepeovcov, v Nedeliš o je Mesap gde se održavlejo vsi glavneši me imorski semi i ne sam semi nek i plesnjaki. I to je još ne vse: v Nedeliš o delajo novoga labodoritaškoga stadiona i ne sam labodoritaškoga nego i atleckoga. Labodoritaši som jim takaj vo vrho i ve na velikom pušejo v šijak Me imorcima. Verjem da vam

ne moram nikaj pripovedati o gimnastiki, gimnasti araj, državnom gimnasti kom centro Aton, šteri je, ne bodete, veruvali, isto v Nedeliš o. A tu je i Filip Ude, naš prvi olimpijac i osvaja srebrne medalje. Nedeliš anci imajo i svojega Boži noga koncertlina za šteri se, ve na leta, iš e karta vej . Brz as vam ne moram nikaj vej gvoriti i ovo kaj sam vam rekel je prek preve . Na redo so akov anci, nek se zamislijo kaj bode ostalo od Zrinskoga grada, ak Varaždinci odvle ejo svoje, a Nedeliš anci i Prilo anci so ve svoje odvlekli.

Da je ne boži no vreme rekel bi vam, ali ovak ostavljam vam kaj si sami zberete. il sam na Boži nomo koncertlino v Nedeliš o. Bilo je jako lejpo. Brankec Magdaleni ov je vse to lejpo posložil, a bandisti i mužikaši so vse naprajli kaj je od jiv iskal. Na vse zadje, predi nek smo dimo išli, nam je nedelski na elnik, Darko Dania, lepo zafalil kaj smo došli i po estital nam je, kak se šika, nejpredi Boži a, a unda i novo leto. Na vse zadje je skupa z vsima v dvorani spopeval nejlepšo boži no

B

U novoj godini najviše želimo zdravlje i posao

Renato Martinjak, akovec - U novoj godini želim ponajprije svojoj obitelji, ali i svima drugima dobro zdravlje. Neka budu ve e pla e kako bi si ljudi mogli osigurati dostojnu kvalitetu života. Nezaposlenima želim da dobe priliku za rad i zaradu. Novu godinu u do ekati s obitelji.

Damira Maruši , akovec - U novoj godini želim da si kona no na em posao na neodre eno u obje škole. I puno, puno zdravlja za mene, moju obitelj i meni drage ljude. I evo, da malo pokrenemo tu zaštitu vezanu uz životinjice, pogotovo ma ke.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

N

V

Vrnul sam se dimo, zel sam si dva-tri fraklece kuraža i pital sam jo kaj se je pripetilo.

Mam mi je vse rekla, ekala je kak napeta pra ka: Pogledni si vse ove sposobnjakovi e v Hrvaškoj i prinas v Me imorjo, meli so koraža (kaj nem rekel kak je ona rekel jerbo je Boži , a bil sam pre spovedi), zeli so zajme, a ve jif ne bodo morali vra ati.

Slavek jim bode šenkal! A kaj bode nam šenkal da si ti za nikaj i nikaj si ne zel, kaj - to te ja pitam? Nesam znal kaj re i, komel sam i pak sam toga dneva preživel sam na jezikovoj juhi. akar so akoski turisti ki težaki akov ancaj krali Boži a jerbo je, v akovco, mam posle Badnjaka Štefaje, makar je akoski Advent sam pre gracki vuri, a neje došel do Fratarskoga trga i cirkve, ipak je mali Isusek došel.

Jedni so ga vidli i do akali, a drugi so još v Advento šteri traje do Staroga leta. Dosta smo se hecali,a ve vam moram re i kaj mi je na srco: Sre noga vam Boži a želim, nek vam, i vsima onima štere imate radi, mali Isusek donese Božjega blagoslova , šteri vas bode pratil furt, kak denes, zak zutra i celo ovo leto kaj nas aka. Samo ljubezen, zdravje i sre o vam želim!

M

Marija Ciceli, Dekanovec Zdravlje je najbitnije. Zatim blagostanje svima i da familija bude na okupu te da se svi dobro slažemo. Novu godinu u do ekati s familijom i prijateljima na fešti koju organizira nogometni klub ‘Mladost’ u Dekanovcu.

Valentina Ribi , Mihovljan - Želim svima zdravlje i više posla, posebno za mlade ljude koji su bez posla, jer je situacija što se ti e broja nezaposlenih dosta loša. Još ne znam gdje u do ekati Novu godinu. Volim putovati, ali evo ove godine si to baš nemremo priuštiti. Sve više nas je kaj si ništa puno ne možemo priuštiti, pa bumo doma za do ek.

POD VUROM

Što si želite u novoj godini? Pitanje je kojim smo po astili ispitanike naše ankete “Pod vurom”.

Svi se redom slažu kako je “zdravlje naše najve e bogatstvo” i na prvo mjesto želja stavljaju zdravlje sebi, ali i drugima. Visoko drugo mjesto želja zauzima zapošljavanje. A gdje i kako emo do ekati Novu? Naj eš e u krugu obitelji i doma. Kako god bilo, neka bude sretno, zdravo i radosno. Svima. (rr, zv)

Z

popevko Narodil nam se Kralj nebeski. Jako sam najgerek je li ga ne bodo hitili vum z esdepeja jerbo v zadje vreme su v partiji jako strogi prema onima šteri so ne na zacrtanoj liniji. ajte me krivo razmeti, ali još sam ne bil niti na jenoj fešti, sesiji ili zestanko, prinas v akovco ili pak v Me imorjo, a kaj bi došli vsi naši saborniki.

Nebrem razmeti, pak kaj oni ne delajo skupa i ne borijo se za to kaj nam bode vsima bole, kak vu Lepoj našoj i v Me imorjo. Ak se još dobro zmislim, pak smo jiv za to zebrali. Nekaj si gruntam, pak ga jiv ne tak uda, sam šest, kaj jiv ne bi neš i mogel na kup dotirati i kaj bi jempot vsi puhali v isto trobento. Brz as bi od toga i bil nekši hasen, a ovak dok so restepeni kak rakova deca od toga ga ne hasna. e mi je žena parpot rekla kak sam ne za nikaj, kak sam nesposoben i da ga ne je nej znati je li bi ostal. Morem vam priznati da sam ne to vse, kaj mi je moja govorila, gori bral, ali f era me je fpi ila kak nigdar. Rekla je da bi ja na takmi enjo nesposobnjakovi ov osvojil drugo mesto. To me je za udilo, pak sam pital: zakaj drugo? Odbrusila mi je: Zato kaj si nesposoben kaj bi osvojil prvo! Morete si misliti kak mi je bilo i da sam si po celomo, grunto ne mogel mesta najti. Odišel sam i k sosedi kaj me smiri, ali niti je ona to ne mogla naprajti.

Jasmina Kresinger, Štefanec - Želim da sljede a 2014. godina bude bolja nego ova. Mislim da može biti bolja. Tako er da se otvori više radnih mjesta te da što više osoba na e zaposlenje. Ustvari, op e dobro želim svima. Novu godinu u do ekati u krugu obitelji. I i emo na do ek k prijateljima.