Međimurske novine 953

Sretan Boži !

Godina XVII.

Broj 953.

^akovec, PETAK, 20. prosinca 2013.

O STATUSU ŽUPANIJE raspravljao i Kolegij na elnika i gradona elnika

Cijena 7 kuna

MLADEN NOVAK, šef me imurskog SDP-a: 74.000 eura koje sam nosio iz BiH bila je posudba

Me imurje od županije postaje Smatra da to provincija?! nije prekršaj Župan Posavec ne vidi problem u tome što e se svime upravljati iz Varaždina str. 2-3

za ostavku str. 4-5 POMO U KU I starijima i nemo nima

ŽELJEZNI KI PUTOVI sve rje e vode u Me imurje, a Hrvatske željeznice nas ignoriraju

str. 6

Umjesto odlaska u dom, pomo stiže na ku na vrata str. 7

Direktor iz HŽ-a odbio razgovarati s bilo kim Boži ni iz Županije poklon

itateljima!

Zidni kalendar s me imurskim proštenjima OD 29. PROSINCA

Za nevaže e osobne str. 8 iskaznice kazne i do 5.000 kn

str. 49

POKLON PAKETI www.bister.hr

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

VIJEST(I) TJEDNA

Bavljenje politikom nije nimalo lagan posao

Carinski prekršaj nije razlog za politi ke ostavke!?

UREDNI KI osvrt

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

N

isam idealist, dapa e, nešto sli no vrijedi za ve inu zemalja, pa i one s puno ve om demokratskom tradicijom nego je to naša.

Me utim, kad neke negativne stvari isplivaju javno na površinu, o ekuju se u politici novi obrasci ponašanja. Posebice ako strše tamo gdje se to ne o ekuje.

DP-ova vlast dobila je povjerenje bira a izme u ostalog na temelju obe anja za puno više poštenja u politici.

Naravno da to nije mogu e odmah posti i, me utim, ipak je potrebno tome težiti, bez obzira tko to bio u pitanju. ezikoslovac Klai toliko toga navodi kao objašnjenje što sve ulazi u pojam morala, da ga je ovdje nemogu e u potpunosti citirati. Nas zanima ovdje samo ona de inicija koja kaže da je moral “ispravnost, poštenje, estitost, krepost, vrlina, uop e – etika“. aviti se ozbiljno politikom nije nimalo lagan posao. Raditi za dobro drugih, donositi kvalitetne odluke, ponekad i nepopularne - uglavnom donosi kritike, tek rijetko zna i biti hvaljen i slavljen.

Ali, mnogi su se odlu ili baš za to zanimanje ili “hobi“ i onda moraju biti svjesni svoje odgovornosti u bilo kojem segmentu života. utljiva ve ina hrvatskih gra ana je nezadovoljna. Obi no se kaže da su nezadovoljni politi arima i politikom.

Usudio bih se re i da su u prvom redu nezadovoljni pomanjkanjem estitosti i osobnog poštenja u politi ara.

Problem kod politi ara eskalira kad su ono što zaista jesu, a zapravo samo glume: bolje, inije, ljepše. toga je uvijek za pozdraviti kad u politici više nema onih u koje ljudi više nemaju povjerenja, a do u novi, kad se kona no može re i zbogom onima koji su politiku uglavnom iskoristili za uhljebljivanje

S

J

B

Š

S

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ili pak ak puno više od toga. i u Me imurju, osim populista Lesara, ve dulje vrijeme nemamo jednoga ozbiljnijeg politi ara koji bi se nametnuo na hrvatskoj politi koj sceni. Mislili smo da je to Josip Posavec, ali nije uspio jer je izabrao ljubav umjesto politike. ada se pojavio tako er novi ovjek, i to na elu me imurskog SDP-a, gdje su se teško doga ale promjene. Mladen Novak, uspješan biznismen, neovisan i poduzetan, nagovijestio je promjene u ponašanju prema ''zagreba koj centrali“ i aktivniju politiku zalaganja za bolji položaj Me imurja prema središnjoj vlasti. e li ga upravo ta ambicioznost dovela u probleme? Je li možda u pitanju neki me imurski jalnuš ili više njih, strana ki Juda koji ga pokušava zaustaviti u provo enju novih politi kih ciljeva me imurskog SDP-a? ekako ima dojam da je upravo to u pitanju, te da je ova teška situacija u njemu probudila – inat. Da toga nema, uvjeren sam da bi odstupio, upravo zbog onih razloga koje sam naveo na po etku ovog komentara. ostalom, politika mu može samo odmo i u biznisu, što je potvr eno odmah na prvom koraku kad je u nju ugazio. Ho e li ga odmah i pokopati, ostaje za vidjeti, ali bila bi šteta da opet “na brzinu“ izgubimo ovjeka koji u bezli nom me imurskom politi kom okruženju djeluje kao potencijal.

M

S

J

N

U

Mladen Novak, novi predsjednik SDP-a, trebao je biti novo lice i nova snaga SDP-a: okretnija, poduzetnija, koja e povu i sustalu Me imursku županiju u novi razvojni ciklus iz stagnacije koja je i više nego o igledna. Uspješni gospodarstvenik, vlasnik informati ke tvrtke koji svoje zaposlenike dobro pla a, odjednom se kao grom iz vedra neba ovaj tjedan našao u središtu politi kog skandala, uhva en s rukama u pekmezu, kada je bosanskohercegova ku granicu pokušao prije i s gomilom gotovine, s 73.000 eura, odnosno u protuvrijednosti od preko pola milijuna kuna. U inio je carinski prekršaj. Novac mu je oduzet, ali daleko ve a šteta koju si je prouzro io je politi ka, jer se ne radi o obi nom poduzetniku koji je napravio carinski prekršaj, nego o predsjedniku me imurskog SDP-a i predsjedniku županijske Skupštine. Tema broja na str. 4-5.

Iako su za sad ustavne promjene odgo ene, ministarstva intenzivno rade na tome da se preustroj državnih i drugih službi, koji je bio do sad po županijama, ustroji u pet regija

SREDIŠNJA HRVATSKA: Grad Zagreb i županije: Karlova ka, Sisa ko-moslava ka i Bjelovarsko-bilogorska SJEVEROZAPADNA HRVATSKA: Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivni ko-križeva ka i Me imurska županija

ISTO NA HRVATSKA: Virovi ko-podravska, Osje kobaranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija

Stanovništvo smo koje stari i u Me imurskoj županiji sve je više ku anstava u kojima starije i nemo ne osobe tijekom dana trebaju barem nekakav vid pomo i sa strane. Do sada na našem podru ju nije bila razvijena usluga pomo i i njege za starije osobe, ali bi u travnju idu e godine s radom trebao otpo eti Centar za pomo u ku i starijim osobama.

Ve ina starijih osoba nema potrebu za institucionalnom skrbi u domovima z a starije i nemo ne osobe, ve im treba samo povremena pomo , a puno ih ni nema inancijska sredstva za cjelodnevnu skrb, te tu na scenu dolazi Centar za pomo u ku i Me imurske županije. Opširnije na str. 7.

Lažne maserke “odradile masažu“ za nekoliko desetaka tisu a kuna Muškarac iz Nedeliš a policiji je u ponedjeljak prijavio da je iz njegove ku e ukraden novac. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su u etvrtak 12. prosinca ove godine u vremenu od 10 do 10.30 sati u Nedeliš u, u Prvomajskoj ulici 18, u ku u dojavitelja došle dvije nepoznate ženske osobe koje su se predstavile kao z ap oslen ic e Medikola. Uku anima su pružile uslugu masaže.

Pritom su iskoristile njihovu nepažnju i ukrale nekoliko desetaka tisu a kuna. Više na str. 8.

ŠTO JE VE OTIŠLO ILI ŠTO SU MEDIJI OTKRILI DA ODLAZI U VARAŽDIN ILI SE GASI U ME IMURJU • • • •

(NE) SVI A NAM SE

Pomo u ku i umjesto odlaska u dom

Župan P se svim Vara

JADRAN I LIKA: Istarska, Primorsko-goranska i Li ko-senjska županija

SREDIŠNJI I JUŽNI JADRAN: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalma nska i Dubrova ko-neretvanska županija PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

SDP i HNS u Me imurskoj županiji vrsto podržavaju ustavne promjene kojima se županijama u budu nosti kroji niži status od dosadašnjeg. Na ovotjednom sastanku Kolegija na elnika i gradona elnika, saborska zastupnica Nadica Jelaš obrazložila je stav SDP-ovih saborskih zastupnika zašto e podržati promjene. Župan Matija Posavec obrušio se na medije, izbjegavaju i izravno spomenuti Me imurske novine, zbog toga što smo u prethodnim brojevima, a naro ito u prošlom broju, ukazivali na srozavanje županije na nižu statusnu razinu. To srozavanje je o igledno i kroz seljenje viših struktura raznih institucija iz Me imurske županije u Varaždinsku, pri emu kod nas ostaju uredi niže razine raznih službi. Ukidanje Županijskog suda u akovcu i seljenje u Varaždin bio je tek prvi takav potez, a dobivanje statusa policijske postaje umjesto dosadašnje uprave još jedan u nizu sli nih poteza, no za župana Matiju Posavca to nije problem. Možda je bio premlad pa se ne sje a da smo županijske uprave raznih institucija upravo i dobili u trenutku kad je bivša op ina akovec dobila status županije. A sada bi ukidanje županijskih uprava moglo zna iti upravo obrnuti proces prema gubitku statusa, odnosno o uvanju forme bez sadržaja.

Jelaš i Posavec tvrde da ništa ne gubimo Nadica Jelaš, zastupnica SDP-a u hrvatskom Saboru,

•

Županijski sud (ugašen u akovcu i otišao u Varaždin) Carina (ugašena u akovcu i Me imurju i otišla u Varaždin) Državni inspektorat (od 1. sije nja 2014. ingerencije u akovcu preuzimaju pojedina ministarstva) PU me imurska (gasi se do 30. lipnja ili najkasnije 30. rujna 2014. godine i odlazi u Varaždin) turisti ke zajednice u Me imurju (gase se 1. sije nja 2015. ili tijekom iste godine i središnja i vjerojatno jedina bit e u Varaždinu)

ŠTO BI SE JOŠ MOGLO “REGIONALNO CENTRALIZIRATI“ U VARAŽDINU, A U AKOVCU OSTATI EVENTUALNO NIŽA ADMINISTRATIVNA JEDINICA • • • • •

• • • •

Ispostava mirovinskog Ispostava Zavoda za zapošljavanje Ispostava zdravstvenog Porezna uprava Ispostava Državne uprave (školstvo, zdravstvo, gospodarstvo, poljoprivreda, udruge gra ana, mati ni uredi, branitelji…)

Državno odvjetništvo Ured za obranu Centar za socijalnu skrb - itd., itd.

kazala je u obranu budu ega regionalnog ustroja sljede e: - Sama javna rasprava u hrvatskom Saboru o zakonu o regionalnom razvoju izazvala je još neke županije na isto takvu reakciju, usvajanje deklaracije kao i u Me imurskoj županiji. Reagirale su Istra i Isto na Slavonija. Ono što želim u svemu ovome naglasiti jest da po Zakonu o regionalnom razvoju tih pet planskih podru ja koja su predvi ena nemaju nikakvu pravnu osobnost i zapravo ni na koji na in ne ugrožavaju i ne stavljaju van snage postoje i teritorijalni, odnosno administrativni ustroj Hrvatske.

Planske regije ni na koji na in ne ugrožavaju ovog trenutka formirane županije.

Pet planskih podru ja ima za cilj grupirati županije radi lakše koordinacije i strateškog razvoja. Isklju ivo je to namjena i cilj formiranja planskih podru ja, kazala je Jelaš.

Pojašnjavaju i Zakon o regionalnom razvoju, kazala je da on predvi a jedan druga iji model suportiranja (podrške) od strane države nerazvijenih podru ja.

Matija Posavec, me imurski župan, kazao je okupljenim na elnicima i gradona elnicima da i on ima potrebu re i nešto o toj temi.

- Doveli smo se unutar županije u situaciju da smo ljude po eli plašiti ne ime što nema veza s istinom. Pa onda uzmete novine i možete pro itati da se ukida Me imurska županija, da e glavni grad i administrativno središte biti Varaždin, da e akovec ostati bez registarskih plo ica, da e jedini zaposlenici biti župan i njegov ured koji e hodati po protokolarnim doga anjima, da župan mudro šuti, ne govori da se ne zamjeri strana koj središnjici, nabrajao je župan sve ono što mu se nije svidjelo oko tuma enja u novinama što bi županija mogla izgubiti u budu em regionalnom ustroju koji nam kroji država.

- Svatko tko me pita dao sam mu odgovor i upravo zbog toga s ovog mjesta želim re i i uputiti apel da se ne dramatiziraju stvari, poziva župan Posavec.

- Ja pozdravljam Deklaraciju (o Me imurju), jer je to stvar pristojnosti, jer su to donijele i druge županije. Me utim, i ta Deklaracija i ta regionalizaci-

20. prosinca 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O BUDU EM STATUSU županije raspravljalo se i na Kolegiju na elnika i gradona elnika

Posavec u tome što e službama upravljati iz aždina ne vidi problem Župan Posavec ne krije (figu u džepu) - za Deklaraciju o Me imurju glasovao iz pristojnosti ja i ustavne promjene nemaju nikakve veze s ukidanjem ili s tim ho e li Me imurje ostati bez županije. Ne e Me imurje ostati bez županije. Me imurska županija e i dalje biti Me imurska županija i u Me imurskoj županiji e ljudi i dalje dobivati usluge koje su dobivali do sada. Niti e hodati u bolnicu u Varaždin, niti e hodati po voza ke i osobne u neki drugi grad. Ho e li biti racionalizacije na na in da na elnik Policijske uprave me imurske ne e biti na elnik Policijske uprave me imurske, nego e biti na elnik Policijske postaje Me imurje, sasvim svejedno. Ili e ravnatelj bolnice biti ravnatelj Županijske bolnice ili Županijske bolnice akovec, opet svejedno dokle god ljudi u ovoj županiji dobivaju lije nika i sve usluge.

Niti e oti i porezna uprava, državni inspektorat e raditi u akovcu u zgradi Metalca.

Velika drama bila je oko Županijskog suda, kakve veze imaju gra ani sa Županijskom sudom? Županijski sud samo rješava drugostupanjske predmete. Na ro išta na koja ljudi dolaze, dolaze na Op inski sud i to e biti ovdje u akovcu. Oko registarskih plo ica pa tek je sad javna rasprava. Može biti nekoliko varijanti. Možda emo imati MŽ, to bih kao župan najviše volio. Možda e Mursko Središ e imati svoje plo ice imaju uvjete za to, odnosno i Prelog i akovec tako er. Možda emo kao u Ma arskoj imati plo ice po kojima se ne e znati tko odakle dolazi.

Ali nemojmo neke stvari prejudicirati, plašiti ljude, poru ivao je sa županijske govornice župan Posavec. - Govorim to zato jer sam zadnjih dana dobio puno upita ostajemo li bez županije i što nam se ukida. Ništa se ne e promijeniti, ali vjerujem da e gospo a Jelaš di i ruku kao i svi saborski zastupnici za promjene, što ne zna i da e netko od njih biti za potencijalno ukidanje, kazao je Posavec. - Radi se samo o regijama, jer je injenica da smo zemlja Europske unije i upravo imamo neka pravila koja moramo izvršiti. Ali kao što je rekla zastupnica Jelaš, to nema nikakvu pravnu osobnost, nikakvu svrhu da nas na nešto obvezuje. Županije, gradovi i op ine e i

dalje biti, o emu uostalom odlu uje Vlada, a o tome na Vladi nema rasprave, potvrdio je to neki dan i ministar Gr i , kazao je Posavec, i dodao: - Ne e se ništa dramati no dogoditi, odgovorno tvrdim i apeliram da ne plašimo ljude, znam da je senzacionalizam dobra stvar kad govorimo o medijima.

I nitko u ovoj županiji ne drži igu u džepu ni ne znam bi li trebali galamiti ili vezati se lancima da bismo dokazali da se borimo za svoje. U maniri

pristojnosti i kulture i te kako znamo štiti naše interese, to e biti vidljivo u danima koji su pred nama, obe ao je Posavec.

Franjo Makovec rezerviran, za razliku od Jelaš i Posavca - Daj Bože da te rije i koje su sada izgovorene takve i budu, bio je pomalo rezerviran oko budu eg statusa županije Franjo Makovec (HSLS), predsjednik Kolegija na elnika i

gradona elnika, nakon što su se na elnicima i gradona elnicima obratili zastupnica Nadica Jelaš i župan Matija Posavec. Željko Pavlic iz MDS-a, stranke koja je u Županiji inicirala donošenje Deklaracije, kazao je da ne postoji opasnost da Me imurska županija izgubi status županije, ali je problem u tome što nove ustavne promjene propisuju dvije razine regionalne samouprave: regije i županije. - Za o ekivati je da

3

Sun ana Glavak u Saboru pozvala me imurske zastupnike da glasuju protiv promjene Ustava U saborskoj raspravi o prijedlogu nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, kojim se izme u ostalog predvi a nova regionalna podjela Hrvatske, na zasjedanju prošli etvrtak Sun ana Glavak (HDZ) govorila je o donesenoj Deklaraciji Me imurske županije, koja se protivi podjeli Hrvatske na pet administrativnih regija. Iako u sabornici nije bilo ni jednog od me imurskih zastupnika vladaju ih stranaka (Dragica Zgrebec, Mario Mohari , Nadica Jelaš i Dragutin Glavina), kao ni od Laburista (Dragutin

e županije biti regionalne samouprave niže razine. A regije, koje se po ustavnom zakonu moraju formirati u budu nosti, vjerojatno e biti teritorijalno šire i s ve im ovlastima. Ono za što se moramo svi izboriti jest to da Me imurje ima taj najviši status regionalne samouprave, naglasio je Pavlic, kao što smo u Deklaraciji izrazili - razinu odmah iza državne, a ne nižu.

Suština je da županija ne izgubi status najviše razine. Za to se svi skupa moramo zalagati,

Lesar), od svih njih zatražila je, uz sav mogu i respekt prema Varaždinu, da se me imurski zastupnici svih stranaka drže Deklaracije izglasovane na županijskoj Skupštini u akovcu i glasuju protiv promjene Ustava i lanaka koji predvi aju novu regionalnu podjelu Hrvatske.

Ipak, svi zastupnici iz vladaju e koalicije, kao i Lesar, podržali su Nacrt promjene Ustava, ali procedura je ovu srijedu zaustavljena, jer je HDSSB odustao od podrške ustavnim promjenama i zatražio novu raspravu u sije nju.

pojasnio je Pavlic. - Na žalost, promjene su donesene preko no i i malo je ljudi bilo upoznato s promjenama te mislim da ni zajednica županija nije o tome raspravljala, kazao je Pavlic, ali ga je župan Posavec ispravio da jest.

Raspravu je zaklju io Franjo Makovec, predsjednik Kolegija na elnika, ustvrdivši da kad govorimo o županiji samo razmišljamo o novcu i gdje e on završiti, a nadamo se da e to biti kod nas.

POSTAJEMO regionalna i politi ka provincija, ali županijsko vodstvo isto ne zabrinjava

Za sve probleme i projekte najprije e se morati pitati novi centar PIŠE: DEJAN ZRNA Iako za sad zbog odustajanja HDSSB-a od potpore vladaju em SDP-u i HNS-u, te Laburista, nema promjena Ustava RH, pa tako i službenog uvrštavanja u najviši državni akt Sjeverozapadne regije sa središtem u Varaždinu kao nove regionalne jedinice koja e obuhva ati nekoliko županija, a me u njima i Me imursku, ministarstva su ve zapo ela s preustrojem državnih i drugih službi na podru ju Me imurske županije.

Tako e uskoro kod nas biti samo ispostave svih državnih službi i ureda, sudske vlasti, ali, s obzirom na to da se sve doga a u tajnosti, promjene se o ekuju i na podru jima i granama koje su bile izravno pod ingerencijama Županije, poput turizma i sli no. Budu i da Vlada i ministarstva ne izlaze sa službenim podacima, centralizacija Sjeverozapadne regije provodi se “na mala vrata“, a podaci koji do u do javnosti za sada su na kapaljku.

Ako se po jutru dan poznaje, onda e svi šefovi i njihovi uredi državnih službi uskoro (tijekom 2014. i 2015. godine) biti u sklopu Sjeverozapadne regije u Varaždinu, dok e u akovcu ostati

uglavnom niži državni službenici za rješavanje obi nih administrativnih poslova.

Iako župan Matija Posavec nonšalantno tvrdi da u tome ne vidi problem, ini nam se da je u pitanju isto politi ko sljepilo. Jer do sada se neki naš lokalni problem koji se ti e nekoga državnog tijela mogao izravno rješavati u akovcu ili Zagrebu (iako su i do sada uglavnom šefovi državnih službi u akovcu bili ljudi iz varaždinskog kraja!?), dok e se sada za isto morati on kao župan i drugi županijski i op inski dužnosnici obra ati najprije Varaždinu, a ho e li nakon toga do Zagreba uop e mo i do i, ostaje veliko pitanje, s obzirom na to da, primjerice, šef putni kog prometa HŽ-a ili pak šefovi u HP-u ne žele uop e primati ili ravnopravno razgovarati s me imurskih politi kim dužnosnicima.

“Regionalna centralizacija“ Tako er, vrlo je izgledno da bi država mogla re i nakon što riješi i ustroji državne službe u sklopu Sjeverozapadne regije u Varaždinu, bez obzira bila ona ili ne u Ustavu, da županijske i druge lokalne službe zapravo više ni ne trebaju (to se naj-

bolje vidi po novom ustroju turisti kih zajednica, koji bi trebao stupiti na snagu 2015. godine, gdje su varaždinski lobiji ak bahato zagovarali da se nova regionalna Turisti ka zajednica kontinentalne Hrvatske zove “Barokna Hrvatska”, ali je onda netko malo pametniji ipak odustao od toga naziva).

Novi ustroj turisti kih zajednica u Hrvatskoj, koji je objavljen u jednom tiskanom mediju, a da ama baš nitko o njemu nije službeno nigdje raspravljao, ni na nivou zemlje, ni u Me imurju, barem ne javno, vrlo dobar je pokazatelj da bi uskoro veliki broj djelatnosti mogle biti involvirane u zajedni ke službe novoosnovane Regije Sjeverozapad, te da e se nešto sli no po eti doga ati i s djelatnostima koje su do sad bile isklju ivo u nadležnosti Me imurske županije, gradova i op ina.

Time bi zapravo prestala potreba za županijskim i op inskim službama koje se esto ispreple u upravo s državnima, pa bi tada najprije župan zapravo postao “ ikus“, poput predsjednika države, samo naravno na puno nižoj razini i s gotovo nikakvim ovlastima osim onoga što se doga a upravo ovih dana (da hoda npr. na

skupštinu NK Vu etinec, boži ne priredbe i koncerte po Me imurju i sli no). Iako je svima pun kufer viška administracije i naravno da je treba racionalizirati, odnosno pove ati njezinu e ikasnost, taj proces je u Me imurskoj županiji ve obavljen, pa emo mi, koji smo isto ve odradili, na ovaj na in biti dodatno kažnjeni. Što se ti e EU projekata, oni su zapravo jedan od razloga osnivanja pet hrvatskih regija, kako bi se lakše odobravali veliki projekti koje nude EU strukturni fondovi. Iako se za sad nigdje ne spominje, kao i sve drugo, jer se o ito “centralizacija regionalizacije“ radi u tajnosti, ne bi bilo udno da, primjerice, REDEA uskoro postane samo podagencija od nekakve razvojne agencije Sjeverozapadne regije koja e upravljati i koordinirati kandidiranjem svih projekata na njezinom podru ju. Itd., itd.

Župan Posavec ne nudi kvalitetne odgovore na ono što se doga a To je ono što Me imurske novine i naše druge medijske platforme, poput portala mnovine.hr, ovih dana otvoreno propitkuju,

a župan Posavec, osim što sipa optužbe na naš ra un da “dramatiziramo stvari“, istovremeno ne nudi kvalitetne odgovore što se zapravo doga a kad je “centralizacija regionalizacije“ u pitanju. Zapravo pokušava relativizirati stvari pa tvrdi da ne e biti nikakvih problema te da je “isto što, primjerice, više uskoro ne emo imati PU me imursku i na elnika policije, ve samo Policijsku postaju akovec i voditelja iste“.

S obzirom na takve odgovore, ne bi bilo udno da nas naš i vaš župan Matija Posavec, kad se sve preseli u Varaždin, nakon toga po inje uvjeravati da e baš tada, budu i da je on ipak “varaždinski politi ki ak“, lakše rješavati “me imurske probleme i projekte“ u Varaždinu nego sada u akovcu ili Zagrebu.

Jer, nije problem samo u formi, nego i u sadržaju, a o ito je da akovec kao dosadašnje županijsko središte državnih i lokalnih službi, sa svojim ispostavama po me imurskim gradovima i op inama, polako ali sigurno gubi taj epitet i da ga preuzima Varaždin, bez obzira ho e li se i kada formalno ustrojiti Regija Sjeverozapad.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KONFERENCIJA za novinare HDZ-a i strana kih partnera na temu prora una Grada akovca

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI – OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

akovec je grad M bez projekata Na kon erenciji za novinare HDZ-a u akovcu u ponedjeljak Sun ana Glavak (HDZ), uro Bel (HDS) i Dražen Blažeka (HSLS) osvrnuli su se na prora un Grada akovca. Sun ana Glavak naglasila je da su pred nama tri izgubljene godine za akovec jer nema projekata, a sam prora un je lista želja jer od planiranih sredstava iz državnog prora una ne e biti ništa. Grad akovec je propustio u initi više za potencijalne investitore, a to je da se smanji komunalna naknada, vrijeme dobivanja dozvole te kamate.

Na vije ni ko pitanje o potencijalnim investitorima, predstavnici Grada akovca dali su sramotan odgovor. Samo privatni sektor može biti zamašnjak za otvaranje novih radnih mjesta. Zna se da Me imurje i akovec imaju obrtni ki potencijal, a ne koristi se. Prora un za 2014. godinu ne daje nadu za razvoj, rekla je Sun ana Glavak, i napomenula da Grad Prelog ima veliku gospodarsku eksploziju, za razliku od akovca. Zbog toga Klub vije nika predvo enih HDZom Gradu akovcu nije dao podršku prora unu.

- Prora un je sa 150 milijuna srezan na 105 milijuna, jer nije realizirano ništa iz stavke 63, gdje se vidi kvaliteta vlasti, rekao je vije nik HSLS-a Dražen Blažeka.

Tako er nije napomenuto da postoji i dug u ladica-

ma, a to je dug Grada prema javnim poduze ima od oko 5 milijuna kuna, a prodaja zemljišta trebala se dogoditi prije dvije godine, a ne sada.

Gradska uprava radi samo kao evidenti ar prora una.

Vije nik uro Bel rekao je da je kapitalna investicija, kanalizacija Dravskog bazena, izgubljena. - Ugovor je potpisan 2012. godine, projekt financira EIB, a dalje od toga se nije krenulo, kredit je odobren, a sredstva stoje.

U me uvremenu je došlo do promjena u Me imurskim vodama, no nije se maknulo dalje od po etka, pa ne zna što se eka. Kad je rije o oporabilištu Totovec, upitno je ho e li se investicija realizirati u idu oj godini.

Samo prebacivanje investicije u idu u godinu oduzelo je Gradu 8 milijuna kuna, sad Fond daje samo 24 milijuna, a prije je to bilo 32 milijuna kuna. Postavlja se i pitanje što je s izgradnjom Centra za odgoj i obrazovanje, veliki je broj djece. Ve postoji zemljište u Martanama, no i megalomenski projekt od 50 milijuna, za koji Ministarstvo ne daje sredstva. U me uvremenu je Varaždin pred završetkom svojeg centra.

U Gradu akovcu ne postoje prioriteti u sportu, da se zna što treba financirati, dok se sredstva za kulturu smanjuju iz godine u godinu.

Tu nam je blizu Grad Prelog kao svijetli primjer, završio je uro Bel. (J. Šimunko)

PRIJAM za nagra ene gospodarstvenike u Prelogu

Gospodarstvenici planiraju i investicije

Dona elnik Zdravko Kvakan, Davor Ge i i Josip Blažeka

U etvrtak 12. prosinca u Gradskoj vije nici Grada Preloga održan je prijam za nagra ene gospodarstvenike Davora Ge i a i Josipa Blažeke. Nagra ene je primio zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan te pro elnici upravnih odjela Grada.

Davor Ge i , direktor LPT-a, od strane udruge menadžera i poduzetnika CROMA proglašen je menadžerom godine u kategoriji srednjih poduze a, dok je tvrtka ‘’Modelarija Blažeka’’ u vlasništvu Josipa Blažeke nagra ena Zlatnom plaketom Hrvatske gospodarske

komore, Županijske komore akovec, u kategoriji malih trgova kih društava.

Nagra enima je estitao zamjenik gradona elnika Zdravko Kvakan, te istaknuo da su obje tvrtke ostvarile izvanredne poslovne rezultate tijekom protekle godine te zapošljavale nove zaposlenike.

Davor Ge i je rekao da je tvrta ‘’LPT’’ zapošljavala naro ito u drugoj polovini godine, te da e i dalje želi investirati, a time i zapošljavati. Josip Blažeka napomenuo je da je rije o obiteljskoj tvrtki koja danas zapošljava dvadesetak djelatnika. (J)

laden Novak, nov i predsjednik SDP-a, trebao je biti novo lice i nova snaga SDP-a: okretnija, poduzetnija, koja e povu i sustalu Me imursku županiju u novi razvojni ciklus iz stagnacije koja je i više nego o igledna. Uspješni gospodarstvenik, vlasnik in ormati ke tvrtke koji svoje zaposlenike dobro pla a, odjednom se kao grom iz vedra neba ovaj tjedan našao u središtu politi kog skandala, uhva en s rukama u pekmezu, kada je bosansko-hercegova ku granicu pokušao prije i s gomilom gotovine, s 73.000 eura, odnosno u protuvrijednosti od preko pola milijuna kuna. U inio je carinski prekršaj. Novac mu je oduzet, ali daleko ve a šteta koju si je prouzro io je politi ka, jer se ne radi o obi nom poduzetniku koji je napravio carinski prekršaj, nego o predsjedniku me imurskog SDP-a i predsjedniku županijske Skupštine. Upravo to su bili i udarni naslovi u nacionalnim medijima s ove strane granice, o prvom ovjeku me imurskog SDP-a koji je preko granice prenosio ogromnu koli inu gotovine u vre ici i koji je uhva en u carinskom prekršaju.

Me imurski SDP nikada do sada nije doživio šok takve vrste. Štoviše, nastoje ga što god je mogu e više umanjiti. Svom predsjedniku dali su u srijedu poslijepodne na proširenom Predsjedništvu, na kojem su bili i županijski vije nici SDP-a, “apsolutnu podršku”. Mladen Novak je, naravno, i dalje predsjednik Skupštine Me imurske županije. Skandal je isplivao na površinu u utorak, a u etvrtak se odlu ivalo o prora unu Županije za idu u godinu, koja ne može dobiti donesena bez glasova SDP-a.

Ve a politi ka šteta za sada je izbjegnuta, ali itav slu aj još nije gotov, ne kriju to ni pojedini SDP-ovci u ne ormalnim razgovorima.

MLADEN NOVAK, novi šef me imurskog SDP-a, u politi kom skandalu jer

Carinski pre za politi ke - Proteklih nekoliko dana proveo sam u susjednoj državi uspješno dokazuju i porijeklo novca. Bit u kažnjen za carinski prekršaj, a najve a predvi ena kazna je 150 KM (oko 600 kuna) eura gotovine, pa nisam ni prijavljivao koliko novca nosim.

Sad rješavam papirologiju i oduzeti novac e mi vratiti.

Sve je isto i ne e biti nikakvih problema, u prvim izjavama govorio je Mladen Novak (53), predsjednik Skupštine Me imurske županije i županijske organizacije SDP-a.

Ovaj slu aj dobio je u nekoliko dana ovaj tjedan nevi enu medijsku pozornost, bio je u programima svih nacionalnih televizija, novinama, medijskim portalima. Ipak, što bi se reklo, najteže je kod ku e, gdje živiš okružen s ljudima koji te poznaju, u županijskoj organizaciji SDP-a koju je tek po eo voditi i u županijskoj Skupštini koju tako er vodi tek nekoliko mjeseci od izbora.

Zbog toga je samoinicijativno u srijedu sazvao kon erenciju za novinare u prostorima svoje tvrtke, naglašavaju i tako da je problem privatne prirode, odvojen od politike i stranke.

Za kon erenciju za novinare pripremio je i pisano priop enje u kojem je iznio svoju verziju doga aja s granice: - Rije je o mojoj nespretnosti, naime, od prijatelja iz BiH

sam posudio novac za potrebe teku e likvidnosti. Naravno, o posudbi sam potpisao ugovor koji vam mogu dati na uvid u svom poslovanju. U nekoliko puta došao sam u manje problem s likvidnoš u te sam ih uvijek rješavao pozajmicama.

Ovo je prva i vjerojatno posljednja pozajmica u BiH. Ni na kraju pomisli mi nije bilo da bih prilikom izlaska iz zemlje trebao prijaviti novac. Smatrao sam da to trebam u initi prilikom ulaska u RH, što bih i u inio.

Carinici koji su me zaustavili i maknuli na stranu ceste obavljali su svoj posao, a nakon što su u pretincu pronašli novac, koji nisam skrivao, oduzeli su ga i napravili zapisnik. Nisam se pozivao na svoj ugled ili poznanstva, ve sam im pokušao objasniti od kuda mi novac. No, oni su radili svoj posao, smatraju i da, kako novac prilikom prelaska nisam prijavio, nešto tajim. Proteklih nekoliko dana proveo sam u susjednoj državi uspješno dokazuju i porijeklo novca. Bit u kažnjen za carinski prekršaj, a najve a predvi ena kazna je 150 KM (oko 600 kuna).

Novac je posu en u BiH od prijatelja Mladenu Novaku, vlasniku me imurskih in ormati kih tvrtki ‘’C lab’’ i ‘’C junior’’, predsjedniku Skupštine Me imurske županije i prvom ovjeku SDP-a Me imurja, u nedjelju nave er carina BiH na grani nom prijelazu Gradiška oduzela je više od 73.000 eura.

- Nisam znao da se preko granice ne smije s više od 2.500

20. prosinca 2013.

Novak je na pressici novinarima dao na uvid porijeklo novca - dva “prijateljska ugovora o pozajmici novca“, koji je nezakonito iznosio iz BiH

Nisam se vadio ni na kakva poznanstva - Napisi koji su se pojavili u tisku ne odgovaraju istini ni ne opisuju tijek doga aja. Na mome zadnjem sjedištu nalazila se pozivnica Zrinske garde za sudjelovanje na sve anosti primanja generala Ante Gotovine u po asno lanstvo Zrinske garde. Kako je poziv bio naslovljen na predsjednika Skupštine, odnosno predsjednika Županijskog odbora SDP-a Me imurske županije, vjerojatno je neki djelatnik zaklju io da sam ‘važna osoba’ te to dojavio medijima. Istina je da se samo radi o privatnoj pozajmici koju namjeravam iskoristiti za premoštavanje trenutnih poteško a s likvidnoš u.

Ne bježim od odgovornosti i znam da me nepoznavanje zakona susjedne države ne osloba a odgovornosti, no odgovorno tvrdim da ne postoje nikakve skrivene ili nezakonite namjere. Želim re i da ovo nema veze s me imurskim SDP-om ili Me imurskom županijom, ve samo sa mnom, odnosno tvrtkom ‘C-lab’.

Na kon erenciji za novinare Mladen Novak najavio je sazivanje strana kog Predsjedništva zbog toga - jer želim svojim strana kim kolegama objasniti što se dogodilo. Smatram da sam kao odgovorni predsjednik, ali i lan SDP-a, dužan to napraviti.

Uvjeren sam da e shvatiti da se radi o mom neznanju, a ne nezakonitostima. Doista, u ovom trenutku su ga podržali. Jednako tako ve u srijedu razmišljao je i o tome da odustane od kupnje zemljišta u vlasništvu Županije i odustao, premda je, kako je

Što Mladen Novak nije shvatio p M

laden Novak, uspješni poduzetnik, odlu io je zna ajnije iskora iti u politiku. est je to sindrom da uspješni poslovni ljudi s uhodanim firmama i uspješnim poslovima osje aju potrebu za ja im društvenim angažmanom i priznanjem. A taj put najbolje vodi kroz politiku. Što e ti novac, privilegije, blagostanje, ako nemaš društveni utjecaj?

Tom sindromu podlegao je i Mladen Novak. I u tome nema ni eg lošeg, dapa e, poželjno je, pa ak i uobi ajeno, i u drugim dijelovima demokratskog

svijeta da ljudi koji su dobro situirani krenu u politiku kako bi proširili svoj društveni utjecaj te kako bi kroz politiku više u inili za svoju zajednicu.

Mnogi u tome i te kako uspiju. e utim, taj iskorak iz poslovnog u politi ki svijet pun je zamki, jer u ta dva svijeta ne vrijede ista pravila. A upravo poslovni uspjeh zavede poduzetnike kad ulaze u politiku. Misle, ako su uspješni u poslovnom svijetu, da e primjenjuju i pravila iz poslovnog svijeta biti

M

jednako uspješni i u politici te da e pravilima iz uspješnog biznisa preobraziti i zajednicu. I u tome se mnogi prevare.

Poskliznu se na nepoznavanju pravila i na proceduri. to Mladen Novak nije shvatio? Nije shvatio osnovno pravilo: da onog asa kada je postao predsjednik županijske organizacije SDP-a to nije isto kao što je biti predsjednik op inske organizacije, jer se radi o višoj i višestruko složenijoj razini odmah do državne. Uz to, ne samo da je predsjednik županijske

Š

organizacije SDP-a, najja e vladaju e stranke u državi i u Me imurskoj županiji, ve je i predsjednik me imurskog parlamenta - Skupštine Me imurske županije. Ni u jednom asu svog života od toga trenutka, kad je ta dva tereta preuzeo na svoja le a, on nije više privatna osoba Mladen Novak. Sve što radi u privatnom ili poslovnom svijetu radi s te dvije grbe na le ima. Te dvije unkcije kao dvije kukavice uvijek ga gledaju, kukuri u i izdaju. Da je prošle nedjelje na grani nom prijelazu

20. prosinca 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

r na grani nom prijelazu Gradiška nije prijavio iznošenje gotovo 74.000 eura iz BiH

ekršaj nije razlog ostavke!?

Mladen Novak: - Ne bježim od odgovornosti i znam da me nepoznavanje zakona susjedne države ne osloba a odgovornosti, no odgovorno tvrdim da ne postoje nikakve skrivene ili nezakonite namjere

rekao, ve ranije zatražio provjeru je li ta kupovina, odnosno prodaja zakonita što se ti e možebitnog sukoba interesa.

Rekao je da je dobio odgovor da nema nikakvih zapreka. - No svjestan sam da e ta kupoprodaja izazvati opre ne reakcije pa sam zbog toga odlu io još jednom razmotriti kupnju zemljišta. No, unato svemu, radi se o poslovnoj odluci koja e u kona nici rezultirati novim zapošljavanjem, investicijom i profitom, kazao je Novak.

- Želim na kraju re i da u dvadeset godina postojanja tvrtke nikad nisam bio u velikim financijskim problemima, da se cijelo to vrijeme uspješno razvijamo, ulažemo u nove usluge, proizvode i ljude, te da smo financijske poteško e koje su nas u poslovanju poga ale rješavali na sli an ili isti na in, dakle, pozajmicama. Tako, uostalom, danas radi velika ve ina poduzetnika,objasnio je Mladen Novak doga aje koji su ga bacili u medijsku orbitu.

- Vi ste utjecajan ovjek, osje ate li politi ku odgovornost, pitao ga je ve u utorak nave er urednik Dnevnika 3 HTV-a. - Utjecajan sam u emu?

Jesam na istaknutim pozicija-

ma, naravno da postoji šteta, ja u sa strana kim kolegama razgovarati o tome što u initi.

Prihva am odgovornost, ali je li to prekršaj za ostavku? Razgovarat u s kolegama i sam donijeti odluku... Zašto bi mi netko morao re i u initi? Odrastao sam ovjek i mogu sam donijeti odluku, zaklju io je Novak na HTV-u. O ito da je pala odluka kako nema razloga za ostavku, odnosno barem provjeru svojih politi kih mandata.

Skupštini nije ponudio mandat na raspolaganje, ve je dao pojašnjenje Mladen Novak u etvrtak na sjednici Skupštine Me imurske županije kao predsjednik Skupštine nije vije nicima ponudio svoj mandat na provjeru iz moralnih razloga, ve se odlu io na pojašnjenje onoga što mu se prije nekoliko dana dogodilo na granici BiH s Hrvatskom, kada mu je oduzeta gotovina koju je nelegalno htio prebaciti u Hrvatsku, ime je u inio carinski prekršaj. Vije nicima je ispri ao svoju verziju doga aja s granice, onu koju je dan ranije i u pisanom priop enju ponudio

pa skupo platio bio samo Mladen Novak, bez ta dva tereta na le ima, uhva en u carinskom prekršaju, bio bi tek osoba M. N. kojoj je oduzet novac, utvr en prekršaj. Kao privatna osoba imao bi neugodnost dokazivati tamošnjim organima da je novac privatni, navla iti se duže ili kra e oko povrata tog novca i to je to. Ni njegovi susjedi ni poznanici ne bi morali znati da je imao nezgodu na granici. li Mladen Novak više ni u jednom trenutku, ulaskom pod ja a svjetla politi kih reflektora, nije privatna osoba.

A

U svakom trenutku on je i politi ki ovjek, na kojega se primjenjuju odre ena pravila, moralni standardi, politi ka odgovornost. jega u svakom asu mjere njegovi suparnici iz drugih stranaka, kao i unutar svoje stranke. Politi ar više, osim izvan politike, ne može ra unati na prijatelje. U politici prijateljstva ne postoje. Postoje samo interesi. Iz dosadašnjega politi kog iskustva, i to iz najbliže povijesti u Me imurju ili na nacionalnoj politi koj sceni, vidljivo je da se politi ki

N

i novinarima. Pred županijske vije nike došao je i sa zaklju cima Predsjedništva stranke, koje mu je dalo apsolutnu podršku. Zaklju ke je osobno pro itao, a ne netko od njegovih strana kih kolega vije nika, što bi ipak bilo politi ki uvjerljivije i kolegijalnije.

Predsjedništvo je u naslovu dokumenta dalo apsolutnu podršku svom predsjedniku, ali je u najmanju ruku zbunjuju e to što se ta “apsolutna podrška” sastoji od zaklju ka s tri to ke, u kojima se izme u redaka može iš itati ono što je na kraju vije nicima priznao i sam Mladen Novak - da je podrška “uvjetna do okon anja postupka”. Ostaje nejasno kakva je to apsolutna podrška koju predsjednik SDP-a Mladen Novak naziva “uvjetnom do okon anja postupka”?

Medijima je dokument podrške podijeljen pred po etak sjednice Skupštine na klupe u novinarskoj sobi.

U podršci piše sljede e: ‘’Dana 18. prosinca 2013. godine održan je sastanak Predsjedništva SDP-a Me imurske županije, proširen s vije nicima Skupštine Me imurske županije, na kojem se raspravljalo o aktualnoj situaciji veznoj uz

doga anja oko predsjednika županijske organizacije SDP-a Mladena Novaka.

Na Predsjedništvu je donesen sljede i zaklju ak koji ima tri to ke. Prva to ka govori o tome da Predsjedništvo SDP-a u potpunosti stoji iza predsjednika Županijskog odbora SDP-a i predsjednika Skupštine Me imurske županije Mladena Novaka.

Druga to ka zaklju ka govori o tome da ova podrška podrazumijeva da se koalicijski dogovor s HNS-om, HSS-om, HSLS-om, MS-om i HSU-om ne mijenja ni u jednoj stavci, te da e lanovi SDP-a koji obnašaju mandat vije nika u Skupštini Me imurske županije poštivati dogovor koji se postigne u klubu Vije nika SDP-a, HSU-a i MDS-a.

Tre i zaklju ak Predsjedništva glasi da e SDP Me imurske županije i dalje pratiti situaciju te se sve odluke koje su bitne za daljnji rad stranke, kao i unkcioniranja koalicije i poštivanja me ustrana kih dogovora, donositi temeljem provjerenih in ormacija, štite i u prvom redu interes SDP-a, lanova i bira a koji su nam (SDP-u) na izborima dali povjerenje“.

Upravo tre a to ka zaklju ka, ako se ita izme u redaka, izaziva najviše prijepora zbog toga što naglašava da e se i dalje pratiti situacija, štititi interesi stranke, lanova i bira a SDP-a. Postavlja se pitanje od koga i zašto.

Odustao od kupovine županijskog zemljišta Ono što još više produbljuje cijeli slu aj je to da je Mladen Novak, odnosno njegova tvrtka ‘’C-lab’’, odustao od kupovine zemljišta na vojarni od Me imurske županije. Vrijednost zemljišta procijenjena je na 180.000 eura. Bila bi investicija od velikog zna aja za Županiju i s osnova punjenja prora una kojoj je novac nasušno poteban za krpanje financijskih rupa, možda još važnije, s druge strane, sada je odgo eno otvaranje jedne visokotehnološke tvrtke na podru ju vojarne, gdje bi se

zaposlili visoko obrazovani kadrovi. Ovakvim raspletom svi su na gubitku. Prodaja zemljišta C-labu u vlasništvu Mladena Novaka skinuta je s dnevnog reda Skupštine na njegov zahtjev. Na zemljištu, vrijednom 180 tisu a eura, planirao je izgraditi dva do tri milijuna eura vrijedan centar za ra unalnu pohranu podataka s backup poslužiteljima, odnosno vorište za telekomunikacijske operatere.

Trebalo se zaposliti dvadesetak ljudi, a sve vezano uz akove ko Veleu ilište, centar znanja i druge projekte. Sada od toga izgleda ne e biti ništa. Župan Matija Posavec izrazio je žaljenje zbog te odluke.

Osim toga, dao je podršku

Mladenu Novaku i opravdao ga rije ima da se Mladen Novak nije našao u prekršaju ni kao predsjednik SDP-a ni kao predsjednik Skupštine, ve kao privatna osoba s privatnim, a ne javnim novcem. Zbog ega je ovaj prekršaj privatna stvar.

I to je za sada to. Mladen Novak preživio je ‘’sud“ Predsjedništva županijske organizacije, županijske Skupštine, no sada su sve o i uperene prema vrhu stranke. Iz središnjice za sada se nije ulo još ništa, barem do zaklju enja ovog broja Me imurskih novina. Je li to za njih minorni problem ili zatišje pred buru, pokazat e naredni dani ili tjedni.

REAKCIJA HDZ-a na Skupštini

Ho e li DORH i USKOK provjeriti stjecanje imovine Mladena Novaka?

Svi su zapravo najviše o ekivali kakva e biti reakcija oporbenog HDZ-a. No ona je na neki na in bila mlaka voda.

HDZ je u srijedu najavio kon erenciju za novinare, na kojoj su se namjeravali o itovati o ovom slu aju, no tijekom dana, a prije održavanja kon erencije za novinare, od toga su odustali.

Umjesto toga, na aktualnom satu županijske Skupštine Darko Horvat, aktualni predsjednik HDZ-a i županijski vije nik, postavio je sljede e pitanje nakon što je Mladen Novak iznio svoju obranu. - Nakon doga aja, koji je daleko od toga da je uobi ajen, moram priznati da me brine stopostotna podrška ne ovjeku, nego djelu koje je taj ovjek napravio. I Skupština daje potporu tim aktivnostima i one su za vas normalna stvar.

Predsjednik županijske Skupštine namjeravao je kupiti nekretninu u vlasništvu Županije, ali je minutu prije odustao, zbog ega ovakva ishitrena odluka, ako je u pitanju legalni postupak?, pitao je Darko Horvat.

Zatim je kazao kako predsjednik županijske Skupštine šverca (Horvat se ogradio od tog izraza i pripisao ga medijskim natpisima) veliku koli inu gotovine preko granice, vrše i pritisak na carinske službenike kada biva uhva en. - Ne ulaze i u moralnu u politi ku odgovornost predsjednika Skupštine, to emo ostaviti njemu samome dok se ne završi istraga koja se, prema mojim in ormacijama, provodi s druge strane granice i dok se ne ustanovi porijeklo novca, kazao je Horvat. - inje-

Darko Horvat (HDZ): - Moram priznati da me brine stopostotna podrška ne ovjeku, nego djelu koje je taj ovjek napravio. I Skupština daje potporu tim aktivnostima i one su za vas normalna stvar… nica koju je ovdje iznio gospodin Novak da je zate en u carinskom prekršaju s bosansko-hercegova ke strane ne umanjuje njegovu odgovornost. U svojoj obrani kazao je da nije istina sve ono što je bilo u novinskim napisima, ali bojim se da nije istina ni sve ono što je u svoju obranu iznio gospodin Novak, pa emo neke odluke ostaviti dok se predmetna istraga ne završi i dok se ne utvrdi odakle novac, zašto trans er i koje je porijeklo novca, kazao je Horvat.

Zatim je pitao župana ho e li institucije države (DORH i USKOK) tražiti provjeru na koji na in su ste ene nekretnine koje je gospodin Novak kupovao u posljednje tri godine ili e i dalje šutjeti i ostaviti dojam da je i sam možda dio dogovora, odnosno procesa stjecanja nekretnina novcem kojemu mi danas ne znamo porijeklo, pitao je Horvat.

POGLED ODOZDO te protivnici iz drugih stanaka ruše na izborima, a politi ke karijere jedni drugima ruše suparnici iz vlastite stranke. e treba i i daleko, dosta je primjera u ormaru SDP-a za to. Kako je otišao njegov prethodnik Ivica Perho , voljom suparnika iz svoje stranke. Kako je otišao ve izabrani Dean Hunjadi, odlukom vlastitoga strana kog vodstva. Tko je srušio politi ku karijeru još jednoga me imurskog župana Josipa Posavca, njegovi vlastiti politi ki oponenti unutar stranke. Uvijek te tvoji navedu na tanak led.

N

N

išta druga ije nije ni u HDZ-u, gdje jedni ruše druge. Dakle, u strankama se najviše treba uvati prijatelja, za neprijatelje je jasno koje su mu namjere. laden Novak zasigurno je ovaj tjedan na brzinu presko io nekoliko razreda politi ke škole. Ali još nije završio akademiju. Mnogo toga mu se još može dogoditi na tom putu, jer su ga njegovi oponenti na eli tamo gdje je najranjiviji. Politi ku karijeru po eo je graditi na tome da se za njim ne vuku nikakvi repovi, upravo sada su mu zaka ili rep. Istina,

M

5

sam je tome kumovao carinskim prekršajem. U relacijama poslovanja njegove firme to i nije velik novac, ali u Hrvatskoj, gdje je ljudima i 75 kuna velik novac, preko 73 tisu e eura je basoslovno bogatstvo. reko no i Mladen Novak mnogima e izgledati potpuno druga ije. Taj grani ni ga zasjenit e sva dobra djela koja je kao društveno osviješteni poduzetnik inio. Samo zato što nije shva ao što zna i na le ima nositi odgovornost ne visoke, nego više politike. Školu je skupo platio. Ostaje otvoreno ho e li nau eno gradivo

P

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

imati prilike u budu nosti primjenjivati. U politici je sve otvoreno, a najviše to kada si i kome od prijatelja nažuljao njegove interese.

Gospodarstvo

6

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUTNI KI promet Hrvatskih željeznica ukida direktne vlakove za Zagreb iz Kotoribe

Ucjenjuju li zagreba ki HŽ menadžeri Me imursku županiju?

Prvi vlak iz našeg kraja koji do e u Zagreb je onaj koji iz Kotoribe kre e rano ujutro u 4.30 sati te stiže u Zagreb u 8.15, uz presjedanje u Varaždinu. To je bio prvi vlak kojim se danas može iz našeg kraja u Zagreb u jutarnjim satima, a koji iz akovca polazi u 5.08 sati za Varaždin.

Drugi vlak iz Kotoribe polazi u 5.39 sati, a u Zagreb se njime stiže u 9.43 sati, uz presjedanje u Varaždinu.

Po svemu sude i, na djelu je sli an scenarij kao s Hrvatskom poštom. Me imurska županija samo za prijevoz u enika pla a Hrvatskim željeznicama 2,5 milijuna godišnje, a sad se traži još 1,4 milijuna kuna

Iz Kotoribe za Zagreb samo uz presjedanja?

No naš itatelj tvrdi da cijelo Donje Me imurje nema ni jedan direktan vlak za Zagreb, te piše: - Vlak s milijun presjedanja i drndanja koje traje više od 4 sata za 100 kilometara uop e nisu ni opcija za nekog tko ima amiliju, poslovne obaveze i manjak slobodnog vremena, da ne budem neugodan i kažem za nekog tko nije dovoljno ‘lud’. Recite mi kako da ja, bez da uzmem dva dana ‘godišnjeg’ koji nemam, uspijem do i do Zagreba riješiti neki posli i isti se dan vratiti do Kotoribe?

Vikend? Bože sa uvaj..., gledam vozni red i ne vjerujem da je to mogu e..., jedna ista NULA. Znam da je kriza, te da HŽ ima problema s financijama, no ipak mijenjati nešto što je na ovoj pruzi bilo od pamtivijeka i što smatram nema uzroke zbog financijske nerentabilnosti, to je isti poraz zdravog razuma i logike. Još dodatni šok što u Varaždinu - presjedam... Ah. I sada ispadam neozbiljan poslovnim partnerima, da ne kažem da se sramotim i što me sram što nemam novac za osobno vozilo... i na taj na in dodatno ispadam neozbiljan, pa sav moj trud oko širenja posla mogu re i gubi smisao i cijenu”. itatelj i redoviti putnik HŽ-a tako er upozorava na nemogu nost putnika da se tijekom hladnih mjeseci ‘’ugriju’’ i koriste ekaonicu u

Me imurje postaje željezni ka enklava za ostatak Hrvatske

Kotoribi, koja se uredno grije i osvjetljava, ali se putnicima tamo ne omogu uje pristup sve do nekoliko minuta prije polaska prvog vlaka, kada su vani ve skroz promrzli.

U me uvremenu je priop enjem reagirala i županijska pro elnica Vesna Haluga, koja uz ostalo navodi da HŽ izbjegava razgovor na tu temu. Županija pla a 2,5 milijuna HŽ-u za prijevoz u enika, a sad se traži još 1,4 milijuna.

Donosimo priop enje Županije na temu ukidanja vlakova 3000/3011 na relaciji akovec - Kotoriba - akovec, u kojem se kaže: - Budu i da je HŽ putni ki prijevoz u kolovozu najavljivao daljnja ukidanja željezni kih linija na podru ju Me imurske županije, UO za gospodarske djelatnosti MŽ-a u više navrata od kolovoza ove godine pokušava organizirati sastanak s predsjednikom Uprave HŽ-a Putni kog

prijevoza d.o.o. g. Draženom Ratkovi em, na žalost, bezuspješno (zauzetost predsjednika Uprave).

HŽ traži dodatna pla anja - U studenom ove godine zaprimljen je i prijedlog ugovora o sufinanciranju u iznosu od 1,435.446,08 kuna. Budu i da Me imurska županija ve sufinancira željezni ki prijevoz u enika i studenata s 2,500.000 kuna, nismo u mogu nosti dodatno sufinancirati redovne linije kojima se voze uglavnom u enici i studenti, iji prijevoz ve sufinanciramo.

Kako je glavni argument HŽPP-a bila nerentabilnost, odnosno nedostatak putnika, izvršili smo brojanje putnika, svjesni situacije, predložili HŽPP-u svojevrsna kompromisna i prije svega racionalna rješenja, na koja tako er nije bilo odgovora.

Svu dokumentaciju i naše prijedloge dostavili smo i pomo niku ministra pomorstva, prometa i in rastrukture g.

Danu Simoni u, kojemu smo zahvalni na razumijevanju i potpori koju nam je tom prilikom pružio.

Ukidanje vlakova bez pitanja - injenica je da Zakon o željeznicama daje mogu nost HŽ-u PP-a da ukida i uvodi linije bez konzultacija i pristanka regionalnih i lokalnih vlasti te da imaju legitimitet za traženje sufinanciranja od županija, op ina i gradova, ali je tako er nepobitna injenica da se HŽ u velikoj mjeri financira i iz državnog prora una, ijem punjenju u zna ajnoj mjeri pridonose i stanovnici Me imurja, koji u ovim teškim vremenima još uvijek rade, a sada im je i dolazak na posao postao prava avantura.

Teorija zavjere na hrvatski na in

ini se da nije tako rijedak slu aj da dvije osobe dobiju isti osobni identifikacijski broj ili OIB, što se naj eš e otkriva slu ajno. Jest da to nije est slu aj, no nije ni nešto što se doga a jednom u životu, barem su takva iskustva pravnika na mirovinskom. e smo do sada nau ili da in ormati ka tehnika može zbog raznih razloga pogriješiti, iako u pravilu ne griješi. Osobni identifikacijski broj od jedanaest znamenki, što je sto milijardi gra ana,

V

generira ra unalo i zbilja nema šanse da dva gra ana dobiju isti broj. Naime, takva mogu nost ne postoji u samom ra unalu koje izabire slu ajni broj, jer ono ne smije ponoviti dva ista broja, barem tako tvrde in ormati ki stru njaci. ostavlja se pitanje: kako je onda mogu e da dvije osobe imaju isti OIB? Sve mogu e razloge zašto bi došlo do pogreške teško je znati, to bi trebali znati u sustavu, no posljedice teg enomena, jer

P

je vrlo rijedak, izuzetno su problemati ne. ko dva gra ana imaju isti osobni identifikacijski broj, može se dogoditi svašta. Tako, na primjer, da se nekome naplati porez koji ne mora platiti jer se prikazuje da ima nekretnine koje zapravo nema i sli no. ostoji i drugo mra nije mogu e objašnjenje zbog ega se to doga a. Ako se pretpostavi da stroj ne griješi, ve ljudi, onda je sasvim mogu e kreiranje laž-

A P

nog identiteta, ali i sakrivanje ne ijeg bogatstva koje naprosto ne e postojati za sve, pa ak i policiju ili sud. Na taj je na in sasvim mogu e da netko sakrije svoje bogatstvo, a takvih ima. o pak zna i da bi stru njaci koji rade na poslovima kreacije broja morali biti posebno dobro pla eni i posebno dobro provjereni, a o njima se zapravo ne zna mnogo. Ako i pretpostavimo da su stru njaci koji rade na takvim poslovima iznimni,

T

Ako pogledamo i prijedlog državnog prora una 2014. za razvoj sustava željezni kog prometa planirana sredstva iznose 699,043.521 kunu i ve a su za 73,25% u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu, zbog pove anja subvencija HŽ-a Putni ki prijevoz.

Zna i, subvencije za prijevoz putnika se pove avaju, a istodobno se linije ukidaju.

Više nema vlakova prema Ma arskoj, Osijeku, Zagrebu?

- Premda se na sva zvona govori o regionalnom povezivanju, o ito je da HŽ PP ini sve kako bi stanovnici najrazvijenijeg dijela Republike Hrvatske bili u potpunoj izolaciji – više nemamo vlakova prema Ma arskoj, Osijeku, a ovim posljednjim voznim redom sve manje i prema Zagrebu, gdje se stanovnici školuju, lije e i iz kojega dalje putuju prema europskim zemljama.

Ne možemo ne spomenuti još jednu apsurdnu injenicu.

U listopadu 2010. sve ano je proslavljena 150. godišnjica pruge upravo u Me imurju, jer samo trideset pet godina nakon otvaranja željezni kog prometa na lokomotivsku vu u na svijetu, u Engleskoj godine 1825., Kotoriba je kao prvo mjesto u Hrvatskoj dobila željezni ku prugu 24. travnja 1860.

Osim što su na tu proslavu pohrlili svi iz Zagreba, naravno, automobilima, jer nije bilo kvalitetne željezni ke veze za Kotoribu, ve u prosincu iste godine ukinut je i vlak akovec - Ormož (odnosno s vezom dalje za Maribor, Ljubljanu, Trst i Pulu).

Uz pot punu pot por u SPVH-a (Sindikat prometnika vlakova Hrvatske), podružnice Me imurje, i dalje emo initi sve da se ne samo prestanu ukidati postoje e, nego i vrate sve ukinute (pogotovo brze i me unarodne) linije.

Me imurje se mora kvalitetnije i brže povezati s hrvatskim i europskim, naro ito susjednim regijama.

Tako er emo nastaviti intenzivno raditi i na sustavu integriranog prijevoza putnika u suradnji s Varaždinskom županijom, što smatramo najboljim i jedinim rješenjem za nesmetan i kvalitetan prijevoz putnika na našem podru ju.

HŽ PP od Me imurja o ito pokušava napraviti enklavu, ne uvažavaju i pritom nepobitnu injenicu da je Hrvatska ipak do Mure u svakom, pa tako i u smislu prijevoza putnika željeznicom, kaže se u priop enju Vesne Haluga.

Ako se na razini županije govori o tome da se od Me imurja ho e napraviti enklava, onda je pitanje što slijedi: kako mogu pomo i gra ani.

Možda da svi pišu HT-u i Vladi i da dosa uju do nekog boljeg rješenja. Upit smo poslali i mi u Zagreb na adresu HŽ-a, kad stigne, ut e se.

GLOBALNO I LOKALNO mogu e je pretpostaviti da postoji bilo kakva i bilo kako mala propusnost in ormati kog sustava. Gotovo svaki dan gledamo filmove koji dokazuju da je provaljivanje u sustave mogu e, ali ve imamo i mnoge svjetske in ormati ke zvižda e. bog toga možda i ne treba uditi što dvije osobe imaju broj i što to nije usamljen slu aj u našoj zemlji, ve je udno to što se o tome ne govori i ne zna. Jer, samo javnost može pomo i da se pospješi kvaliteta sustava.

Z

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

20. prosinca 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KA DRUŠTVENO-PODUZETNI INICIJATIVA

7

USKORO treba zapo eti s radom Centar za pomo u ku i starijim i nemo nim osobama

Pomo u ku i umjesto odlaska u dom PIŠE:

Filipa Blažon usporedila je cijenu smještaja u domovima s cijenom pomo i u ku i. Puna cijena mjese ne usluge pomo i u ku i (3 h/ tjedno) + 30 obroka s dostavom po korisniku iznosi 1.468 kuna, dok mjese ni smještaj i hrana u me imurskim domovima u prosjeku iznose 3.800 kuna

BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Stanovništvo smo koje stari i u Me imurskoj županiji sve je više ku anstava u kojima starije i nemo ne osobe tijekom dana trebaju barem nekakav vid pomo i sa strane.

Do sada na našem podru ju nije bila razvijena usluga pomo i i njege za starije osobe, ali bi u travnju idu e godine s radom trebao otpo eti Centar za pomo u ku i starijim osobama.

Ve ina starijih osoba nema potrebu za institucionalnom skrbi u domovima za starije i nemo ne osobe, ve im treba samo povremena pomo , a puno ih ni nema financijska sredstva za cjelodnevnu skrb, te tu na scenu dolazi Centar za pomo u ku i Me imurske županije.

Sufinanciranje lokalne samouprave Filipa Blažon iz Udruge ACT, koja je zajedno s Me imurskom županijom osniva Centra za pomo u ku i starijim i nemo nima osobama, predstavila je na Kolegiju na elnika i gradona elnika rad Centra me imurskim gradona elnicima i na elnicima te ih pozvala da sufinanciraju usluge pomo i u ku i za stanovnike svojih op ina.

- Želimo doprinijeti razvoju socijalnih usluga za starije osobe u njihovim domovima radi omogu avanja što duljeg nastavka življenja starih i nemo nih osoba u vlastitom okruženju, kazala je Filipa Blažon. - Centar e pružati sljede e usluge: organizirati prehranu, obavljati ku anske poslove, pomagati pri održavanju osobne higijene korisnika i drugih svakodnevnih potreba korisnika. Pro esionalan tim Centra ine: educirane

Usluge za pomo u ku i Paket usluga pomo i u ku i uklju uje: * iš enje i pospremanje (pranje, gla anje, mijenjanje posteljine, usisavanje…) * odlazak u nabavu * pomo u osobnoj higijeni * druženje i razgovor * održavanje oku nice * pripremanje jednostavnih obroka * pomo u hranjenju * pomo u odijevanju * vožnja prema potrebama korisnika * pla anje ra una i obavljanje sli nih usluga * kontrola i davanje lijekova.

O ekuju se brojne koristi za korisnike pri pružanju ovih usluga: socijalizacija, geronto-doma ice koje su nedavno primile diplome o završenoj edukaciji, domar, socijalni radnici, ravnatelj.

Formirane cijene Puna cijena mjese ne usluge pomo i u ku i (3 h/ tjedno) + 30 obroka s dostavom po korisniku iznosi 1.468 kuna, dok mjese ni smještaj i hrana u me imur-

izražavanje potreba, osje aj pripadnosti i samopouzdanja, poboljšanje zdravlja, smanjuje se mogu nost zaraza, kontrola roka trajanja i odstranjivanje starih namirnica, svježe raznolike namirnice u prehrani. Ve a mobilnost starih i nemo nih osoba. Manja mogu nost prijevare i manipulacije starijih osoba kod pla anja.

Ostale usluge: * dostava obroka - kvalitetna jela prilago ena korisnicima, dostava hrane jednom dnevno (subotom i praznikom dupli obrok) * prijevoz starih i nemo nih osoba * podrška pri ostvarivanju prava - kroz paket prakti nih savjeta oko osnovnih prava korisnika. skim domovima u prosjeku iznose 3.800 kuna, dala je usporedbu cijena Filipa Blažon. - Centar svoju pomo u ku i napla uje s 50 kuna na sat, topli obrok 22 kune, plus osam kuna za dostavu. Najve a korist kod pružanja ovih usluga o ituje se u zdravoj prehrani starih i nemo nih osoba te njihovoj pove anoj mobilnosti, naglasila je Fili-

pa. - Pri usluzi svakodnevne dostave obroka za starije i nemo ne osobe, na dnevnoj se bazi sve kontrolira i provjerava, jer kod te populacije esto dolazi do situacija da ne komuniciraju ni s kime i do par dana za redom te, ukoliko im se što dogodi (pad, zastoj srca itd.), nema nikoga tko bi im mogao pružiti pomo .

Obroke dostavljaju educirane geronto-doma ice koje su prošle i te aj prve pomo i te tako mogu na licu mjesta pomo i unesre enim korisnicima i pozvati pomo ukoliko je potrebna.

Na elnicima i gradona elnicima predloženo je sufinanciranje ovih usluga prema mogu nostima - kroz sve navedene usluge ili kroz samo jednu od navedenih usluga ili kombinacijom raznih usluga.

Predložen im je udio od 30 posto u sufinanciranju svojih starijih i nemo nih lanova.

Centar se osniva u sklopu IPA projekta kojemu je Autonomni centar ACT nositelj, a partneri su: Me imurska županija, gradovi Prelog i Mursko Središ e, op ina Nedeliš e, Centar za socijalnu skrb akovec i Hrvatski zavod za zapošljavanje - PU akovec.

GOSPODARSKO-SOCIJALNO vije e u Me imurskoj županiji

Pozvali prora unske korisnike na štednju Gospodarsko-socijalno vije e u Me imurskoj županiji održano je u utorak, dva dana prije Skupštine na kojoj se odlu ivalo o prora unu za idu u godinu. lanovi Gospodarsko-socijalnog vije a podržavali su prora un Me imurske županije te pozvali dužnosnike u Županiji, ali i op inama i gradovima, da dodatnim angažmanom i štednjom pridonesu poboljšanju stanja u gospodarstvu, kako bi se zaustavila svakim da-

nom sve ve a nezaposlenost te pad životnog standarda, a korisnike prora una na racionalno trošenje sredstava.

O kretanjima na tržištu rada u Me imurskoj županiji govorio je Vladimir Zebec, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Podru nog ureda akovec. Istaknuo je da broj nezaposlenih stagnira, te da je u 11. mjesecu zaposleno 392 radnika, najviše njih na odre eno vrijeme.

Podatak koji zabrinjava je

broj zaposlenih u Me imurskoj županiji, koji iz mjeseca u mjesec polako pada, tako da je krajem lipnja bilo zaposleno 38.638 osoba.

I ovaj put jer istaknuta važnost decentralizacije jer op ine, gradovi i županije sve teže financiraju obveze koje su svakim danom sve ve e. Gospodarsko-socijalno vije e na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici donijelo je i program rada za 2014. godinu. (BMO)

KAKO PRIVU I nova strana ulaganja u Me imursku županiju

Dobru praksu iznio svetomartinski na elnik Franjo Makovec Kako privu i ulaganja u Me imursku županiju, govorilo se na radionici u organizaciji REDEA-e u okviru provedbe prekograni nog projekta INVESTrategy.

Izlag anja su ima li predstavnici REDEA-e, predstavnici nacionalne Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) te predstavnik Op ine Sveti Martin na Muri, a u kasniju diskusiju uklju ili su se i predstavnici Me imurske županije, Op ine Mala Subotica, Grada Mursko Središ e i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Jako Hor vat, voditelj odjela za razvoj gospodarst va u REDEA-i, ujedno i voditelj projekta INVESTrategy, govorio je o dosadašnjim aktivnostima agencije u privla enju ulaganja te podsjetio na važnost dobre komunikacije svih dionika u procesu privla enja ulaganja i komunikacije s investitorima na lokalnoj i nacionalnoj razini. U nastavku je Bojan Batini , koordinator specijalist u Službi za realizaciju i podršku investicijskim projektima, prikazao ulogu AIK-a u podru ju privla enja ulaganja, s posebnim

osvrtom na organizacije posjeta ulaga a, potencijalnim ulaga kim lokacijama i o ekivanja ulaga a. Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, održao je izlaganje o dobroj praksi razvoja poslovne zone u kojoj danas djeluju tvrtke s približno 270 otvorenih radnih mjesta.

Predstavnici op ina i gradova usuglasili su se oko potrebe da se izgradnja kanalizacijskih sustava u zonama mora odrediti kao jedan od prioriteta me u projektima izgradnje komunalne in rastrukture, te da se ti projekti kandidiraju za sredstva iz ondova EU, jer je njeno nepostojanje esto prepreka koja odvra a investitora od odluke o ulaganju u poslovne zone u Me imurskoj županiji.

Provedba projek ta Investrategy završava u sije nju 2014. godine, završnom kon erencijom koja e se održati 15. sije nja 2014. godine u Koprivnici, gdje e biti predstavljeni svi rezultati projekta, kao i mogu nosti nastavka zapo etih aktivnosti i zajedni kih napora partnera u promociji regije i okusiranom privla enju stranih ulaga a.

8

Kroz Međimurje

HUMANITARNA akcija službenika Policijske postaje Štrigova

Nov ani dar djeci u prostorijama Policijske postaje Štrigova uru ili su na elnik Policijske postaje Nenad Risek, zajedno s kontakt policajkom Marijom Nemec i na elnikom op ine Štrigova Stanislavom Rebernikom

Dvoje djece s podru ja op ine darovano s po 1.000 kn Povodom boži nih i novogodišnjih blagdana zaposlenici Policijske postaje Štrigova organizirali su humanitarnu akciju sakupljanja nov anih priloga za one kojima je to najpotrebnije, u kojoj je ovu godinu sakupljen nov ani iznos od 2.000 kuna. Akcija se održava ve petu godinu za redom, svaku godinu sakupljeni novac darovan je djeci kojoj je to najpotrebnije. Ovaj put, na preporuku Op ine Štrigova, s po 1.000 kuna darivano je dvoje djece s podru ja te op ine.

Novac im je u srijedu 18. prosinca 2013. godine u prostorijama Policijske postaje

Štrigova uru io na elnik Policijske postaje Nenad Risek, zajedno s kontakt policajkom Marijom Nemec i na elnikom op ine Štrigova Stanislavom Rebernikom.

- Dje ji osmijeh i zahvalnost pokazali su da je akcija ispunila svoju svrhu i ovoj djeci bar malo uljepšala boži ne i novogodišnje blagdane. Na elnik op ine, zadivljen humanom gestom, a osobito time što zaposlenici Policijske postaje Štrigova svoju humanost na ovakav na in iskazuju ve petu godinu za redom, tako er je zahvalio na donaciji i pokazanoj brizi za gra ane ovoga kraja.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRAJEM SLJEDE EG TJEDNA istje e rok kada treba zamijeniti nevaže e iskaznice, odnosno promjene oko mjesta prebivališta za gra ane u inozemstvu

Do 29. prosinca zamijenite osobne i regulirajte prebivalište, jer nakon toga slijede kazne Osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište, ve samo dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka razdoblja od pet godina, a nakon toga je obnavljati svake tri godine, sve dok borave u inozemstvu Gra ani koji su se s danom 29. prosinca 2012. godine ve nalazili u inozemstvu dulje od godinu dana zbog obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su uz odre eno vremensko razdoblje, dugotrajnog lije enja ili drugih razloga, moraju najkasnije do 29. prosinca 2013. godine o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu ili postaju, odnosno diplomatsko-konzularno predstavništvo. Ako to ne u ine, za njih e se po službenoj dužnosti pokrenuti postupci odjave iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu.

Gra ani koji su na dan 29. prosinca 2012. godine imali osobnu iskaznicu kojoj je istekao rok važenja više od 15 dana ili koji nisu nikad ishodili osobnu iskaznicu, kao i gra ani koji imaju prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica (nepostoje e adrese), moraju najkasnije do 29. prosinca 2013. godine policijskoj upravi ili postaji na ijem podru ju imaju prijavljeno prebivalište ponovno prijaviti prebivalište. Ako to ne u ine, izvršit e se odjava njihovog prebivališta iz zbirke podataka o prebivalištu.

Osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta

Svi oni koji su trajno nastanjeni u inozemstvu do 29. prosinca moraju vratiti osobnu iskaznicu u PU me imursku (prebivalište su prijavile fiktivno), dužne su odjaviti svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj, a ako to same ne u ine, nadležna policijska uprava ili postaja po službenoj e dužnosti pokrenuti postupak odjave njihovog prebivališta.

Za kršenje odredbi ovog zakona predvi ene su nov ane kazne u iznosu od 500 do 5.000 kuna, upozoravaju iz PU me imurske.

Prema tom zakonu, osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi moraju prije iseljenja odjaviti prebivalište, a ako su to propustile u initi, odjavu mogu zatražiti i putem nadležne diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj su uselili. Dakle, radi se o našim

državljanima koji trajno žive u drugoj državi, neovisno o tome imaju li u Hrvatskoj u vlasništvu nekretninu, a u Hrvatsku dolaze samo povremeno.

Prilikom odjave te su osobe dužne vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizi kog poništenja, no odjavom prebivališta ne gube hrvatsko državljanstvo, nego i dalje ostaju hrvatski državljani, samo što nemaju pravo na osobnu iskaznicu, jer je to javna isprava kojom se dokazuje prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Ako se odlu e vratiti u Republiku Hrvatsku i trajno tu živjeti, te osobe u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji mogu ponovno prijaviti prebivalište sukladno Zakonu o prebivalištu.

Hrvatski državljanin koji se ne namjerava iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog na-

CRNA KRONIKA OPREZ - posebice za starije osobe

Lažne maserke “odradile masažu“ za nekoliko desetaka tisu a kuna Muškarac iz Nedeliš a policiji je u ponedjeljak prijavio da je iz njegove ku e ukraden novac. Kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da su u etvrtak 12. prosinca ove godine u vremenu od 10 do 10.30 sati u Nedeliš u, u Prvomajskoj ulici 18, u ku u dojavitelja došle dvije nepoznate ženske osobe koje su se predstavile kao zaposlenice Medikola.

Uku anima su pružile uslugu masaže. Pritom su iskoristile njihovu nepažnju i ukrale nekoliko desetaka tisu a kuna.

Kontaktirali smo ošte ene, no nisu željeli govoriti o podrobnostima i okolnostima nemilog doga aja.

Lažne maserke u Prvomajskoj ulici u Nedeliš u istovremeno su masirale i krale

20. prosinca 2013.

PIŠE: VANJA HA EK

U PALINOVCU teška Me imurske županije pre- Razbojnik je, kao što je ponesre a kojoj je ku- vezena u Županijsku bolnicu znato, pušten da se brani sa akovec, gdje je utvr eno da slobode. moval alkohol

59-godišnji voza iz Hodošana teško ozlijedio pješakinju

je teško ozlije ena i zadržana na lije enju. Protiv voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

18. prosinca oko 17.40 sati u Palinovcu stajala na kolniku uz zaustavljeni teretni automobil, javlja PU me imurska. Udario ju je 59-godišnji voza iz Hodošana, voze i pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,57 g/kg. Osim što je vozio pod utjecajem alkohola, voza osobnog automobila brzinu kretanja vozila nije prilagodio stanju ceste, vidljivosti i gusto i prometa, zbog ega je pješakinja stradala. Ozlije ena 56-godišnjakinja je vozilom Zavoda za hitnu medicinu

Optužnica protiv razbojnika na slobodi

stanjenja u drugoj državi, nego privremeno boravi izvan Republike Hrvatske zbog zaposlenja, obrazovanja, dugotrajnog lije enja i drugih razloga, nije dužan odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ta osoba dužna je policijskoj upravi ili postaji na ijem podru ju ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu. Ako nije u mogu nosti do i u Republiku Hrvatsku, obavijest o privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu. Prilikom prijave mora priložiti odgovaraju u dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu (potvrdu o zaposlenju ili školovanju, dozvolu boravka u inozemstvu i sl.).

Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ima pravo na osobnu iskaznicu.

Dakle, osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište, ve samo dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka razdoblja od pet godina, a nakon toga je obnavljati svake tri godine, sve dok borave u inozemstvu.

Okrivljenika se tereti da je 28. ožujka 2013. oko 19.30 sati u poslovnici sportske kladionice akovcu uperio nož prema zaposlenici i zatražio da mu preda novac, pa mu je ona u strahu za svoj život predala osam

tisu a kuna. Tereti ga se i da je oko 18.35 sati 18. studenoga 2013. u prodavaonici u akovcu uperio prema prodava ici metalni odvija i zatražio da otvori blagajnu, što je ona u strahu za svoj život i u inila te pobjegla u skladište, nakon ega je iz kase uzeo 5.900 kuna.

DORH optužio 32Pješakinja, 56-godišnjaki- g o d i š n j a k a i z F r nja iz Domašinca, teško je k a n o v c a z a d v a PRONA EN po initelj teške kra e ozlije ena kada je u srijedu razbojništva

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu uru ilo je tamošnjem sudu optužnicu protiv 32-godišnjaka iz Frkanovca zbog dva kaznena djela razbojništva iz l. 230. st. 2. u svezi st. 1.

Kaznenog zakona. Sada su poznati i detalji kaznenoga dijela o kojem smo pisali.

Kradljivac otkriven nakon više od godinu dana Policija o ito “ne zaboravlja“ ni stare slu ajeve. Prije više od godinu dana privatno poduze e iz Šenkovca teškom je kra om ošte eno za nekoliko desetaka tisu a kuna. Tijekom kra e koja se dogodila no i s 15. na 16. studenoga 2012. u Ulici dr.

Ivana Novaka u akovcu iz skladišta podze a ukradene su autogume i naplatci. Dovršenim kriminalisti kim

istraživanjem sumnja se da je to kazneno djelo ‘’teške kra e’’ po inio 24-godišnjak iz Murskog Središ a. On je u skladište šenkova ke firme provalio i otu io spomenuti inventar. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. prosinca 2013.

BOŽI NA poruka varaždinskog biskupa, monsinjora Josipa Mrzljaka

na a p u ž a tk ti s e

A N BOŽI ije Me imurske župan

Pružimo ruku i pomozimo onima koji su u neda ama Povodom predstoje ih boži nih blagdana, župan Me imurske županije Matija Posavec gra ankama i gra anima Me imurske županije uputio je boži nu estitku sljede eg sadržaja: "U ovo blagdansko vrijeme svi se okre emo svojim obiteljima, bližnjima, prijateljima i voljenima.

Boži no vrijeme oduvijek je bilo vrijeme veselja, radosnog iš ekivanja i darivanja.

Ta tradicija možda je potisnuta obi ajima modernog vremena, no ipak i dalje živi u svima nama. Kao Me imurca i vjernika raduje me što nismo zaboravili naše obi aje, što mnogi od nas istinski vjeruju i žive Boži , ne samo u prosincu, ve itavu godinu.

Narodna mudrost kaže da tek u nevolji možemo spoznati tko su nam pravi prijatelji. Drago mi je da, unato krizi, nismo zaboravili naše susjede kojima

je teže od nas. Život u ure enoj zajednici podrazumijeva i pomaganje slabijima, pružanje ruke onima koji su se spotakli o životne neda e, kao i bodrenje onih koji su izgubili snagu, volju i vjeru u bolje sutra. Upravo je to, vjerujem, pravi smisao Boži a.

Kraj godine prilika je da iza sebe ostavimo sve ono teško i loše, a s nadom i optimizmom krenemo u novu godinu. Uz potporu i i razumijevanje obitelji i prijatelja, koji e ovih boži nih dana biti uz nas, ni jedan izazov nije nerješiv, a ni jedan cilj nedostižan.

Boži kao najve i obiteljski blagdan prilika je da im uzvratimo barem jednakom mjerom. Želim Vam da ove blagdanske dane provedete u miru i sre i, zajedno sa svojim voljenima. U 2014.

Vama i Vašim obiteljima želim mnogo zdravlja, sre e i osobnog zadovoljstva".

Svi ljudi o ekuju dolazak novog i boljeg svijeta “Svaki ovjek, ali i svaka zajednica ljudi, razmišlja o sebi, o smislu svojega života i svi smo uvijek u nekom o ekivanju. Djeca o ekuju kada e postati veliki, kada e završiti pojedini razred, studenti kada e položiti sve ispite i dobiti diplomu, mladi i i djevojke osje aju u sebi poziv na sklapanje nove obitelji i svi se raduju kada se to dogodi. Ženidbena slavlja radosni su doga aji za rodbinu i prijatelje. Zatim o ekuju kada e njihova ljubav biti blagoslovljena u novim životima. Bolesnici o ekuju i nadaju se ozdravljenju. Svi ljudi uvijek o ekuju dolazak nekog boljeg svijeta, svijeta trajnog mira i blagostanja.

U prijelazu iz jedne godine u drugu uvijek želimo i estitamo da nam nova godina bude bolja od prethodne i tako ve tisu ama godina, a na poseban na in ve 2013 godina, od onoga znakovitog doga aja u Betlehemu, kada se sam Bog na poseban na in pridružuje ovjeku na njegovom životnom putu.

Stolje ima prije toga ljudi, a na poseban na in izraelski narod, bili su u iš ekivanju toga doga aja. Bili su u adventu, a ta rije zna i: o ekivanje, dolazak, prisutnost ili, kako mi u hrvatskom jeziku kažemo, došaš e. Proroci su ih poticali i hrabrili da budu strpljivi, ali i da se pripremaju za taj pohod Boga ovjeku.

O ekivanja su bila razli ita.

Neki su o ekivali doga aj u sili i mo i, pitaju i se kada e Bog na sasvim ljudski na in pokazati svoju mo i slavu”, stoji u po etnom dijelu boži ne poruke biskupa Mrzljaka.

“No, ve prorok Izaija u 7. st. prije Krista upozorava: ‘Jer misli vaše nisu moje misli i puti moji nisu vaši puti - rije je Jahvina. Visoko je iznad

Veselje navješ ujte, makar ste pod ovrhama P

roteklih dana bio sam na nekoliko skupova i uvidio kako sam najstariji novinar ne samo u Me imurju, nego i u susjednom Varaždinu, i to me dosta steplo. Pitah sebe: pa gdje su svi oni s kojima sam do prije nekoliko godina sjedio kod varaždinskog biskupa, kod me imurskih lovaca, na plesu mažoretkinja, na boži nim susretima.

Nema na novinarskim susretima i zadacima Ov ara, Žiškovi a, Vukoti a, Martišeka,

Hercega, Vukši a i mnogih drugih. alo me utješiše lovci, rekavši kako nije važno koliko sam star i gdje su drugi, nego je važno da sam tu i da pišem. Ali ipak razmišljam kako i kamo je sve to otišlo tako brzo. I ljudi i vrijeme, a Boži i Nova godina su vrijeme slaganja ra una. ekao je, bolje re eno zamolio, varaždinski biskup Josip Mrzljak nas novinare da svim teško ama

M

R

unato navješ ujemo veselje, radost i mir. Pomislih: pa kako u ja stari to naviještati i kako e to initi mladi koji su bez posla, bez perspektive, bez ikakve svjetlije budu nosti? ok sam tako promišljao o svemu, pozvoni mi netko na vrata, iza em i vidim stoji mladi koji odmah zapo ne. - Prosim vas pogledajte i napišite. Bio sam dužan 600 kuna, a netko mi je putem FINA-e sjeo na cije-

D

zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaših putova, i misli moje iznad vaših misli’ (Iz 55, 8-9) Otajstvo Boži a, otajstvo utjelovljene Božje rije i mo i emo prepoznati tek onda kada se pokušamo osloboditi ljudskoga na ina razmišljanja, ljudskih misli i putova i približiti se Božjem na inu razmišljanja i djelovanja. No, ovjek 21. stolje a nije baš spreman ostaviti svoje zamisli i prikloniti se u poniznosti na inu Božjega djelovanja. ovjek našega vremena je samouvjeren i misli da je kadar sve protuma iti i sam svojim ljudskim snagama voditi svijet u svakom pogledu na moralnom, gospodarskom i svakom drugom podru ju.

Svjetlo iz Betlehema nastoji se nadja ati svjetlom i blje-

štavilom naših gradova, ulica i trgova kih centara.

Takav ovjek je uznemiren poput Heroda i mnogih stanovnika Jeruzalema i ne želi se pridružiti trojici mudraca u hodu prema Betlehemu, a to otajstvo i svjetlo Betlehema poru uje nam da se Bog utjelovljuje u obitelji.

Isus je na zemlji želio imati oca i majku. Iako je on Božji Sin, izabire zemaljskog oca pred zakonom, obi nog, poniznog i skromnog tesara Josipa; želio je tako er imati majku koja e mu podariti tijelo, poniznu Božju službenicu iz Nazareta, djevicu Mariju, i tako ova sveta obitelj posve uje svaku obitelj na zemlji. Jedna naša boži na pjesma kaže: Nebo i zemlja pjevaju, sva srca sad se raduju, smjerno se uvijek klanjaju

blaženoj Svetoj Obitelji.

Isuse, Marijo, Josipe, dajte nam snage, okrepe!

Boži nas poziva na pjevanje, na radost, ali i na molitvu: dajte nam snage i okrepe! U pravom krš anskom životu potrebna nam je snaga koju ovjek nema u sebi. Ne smijemo se bojati priznati svoju ljudsku ograni enost i svoju slabost, a upravo je boži no vrijeme kada tražimo okrjepu u našem vjerni kom životu. Okrijepiti zna i obnoviti, u vrstiti. Neka nam ovogodišnji Boži , nakon što smo proslavili Godinu vjere, bude okrjepa koja e nas voditi i u sljede oj godini.

To Vam od srca želi i za sve Vas Boga moli Josip Mrzljak, varaždinski biskup.”

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA lu pla u od etiri tisu e kuna.

Bez ikakve obavijesti. Došao sam na benzinsku, nato io benzin za 200 kuna, dao karticu, kad ono prodava kaže da na ra unu nema ni lipe, odnosno kartica nije prošla.

Poludio sam. akva je to država i kakvi je to ljudi vode? Koji su to bogovi da se loptaju s nama mladima, ali i svima drugima. Koliko su nama dužni, a mi nikoga ne možemo ovršiti, jadao se mladi . Savjetovao sam kako treba i i na FINA-u, pa u banku, pa opet na FINA-e, sve dok ne sredi ili ne poludi. kako e taj mladi i svi drugi s ovršenim ra unima

K

I

naviještati veselje. Prije e poludjeti nego ste i snagu i mudrost da bez i ega idu po svijetu govoriti kako svi moramo biti dobri, kako je novac ništa, kako e sve biti kako treba i sli no. Rekao je biskup Mrzljak kako emo ovih dana uti razne estitke, obe anja i želje raznih politi ara i poru io neka se previše time ne zanosimo. Lijepo prosim naše politi are, poglavito saborske zastupnike, da postave pitanje pravi nosti ovrhe ra una dužnicima, poglavito onima koji obveze ne podmiruju zato jer nisu dobili pla u i sli no. Ako to u ine, bit e to navještenje veselja u mnogim domovima i

PIŠE: STJEPAN MESARI

obiteljima. Veselje ti navješ ujem, pu e krš anski... po etak je lijepe boži ne popijevke, pak i ja svemu unato svima želim sretan i radostan Boži ! Bez ovršenih ra una.

20. prosinca 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA PRIBISLAVEC Vije nici jednoglasno prihvatili prora una za 2014.

U prora unskom planu i po etak izgradnje nove školske zgrade PIŠE: SINIŠA OBADI Na petoj sjednici OV-a Pribislavec jednoglasno su prihva eni prijedlozi izmjena i dopuna ovogodišnjeg prora una i prijedlog na elnice Višnje Iva i o prora unu za idu u godinu, kao i projekcijama istog za 2015. i 2016. godinu. Tako je izvorni prora un za ovu godinu na kraju ipak smanjen, i to gotovo za pola, s obzirom na to da se nije realizirala o e-

Pribislavec je posljednji put ove godine zasjedao u okrnjenom sastavu – bez oporbe

Oporbeni vije nici i vije nici iz manjinske kvote nisu se pojavili Sve odluke na posljednjoj sjednici Op inskog vije a prihva ene su jednoglasno, dok je sama sjednica protekla, slobodno možemo re i za Pribislavec u posljednje vrijeme - u neuobi ajeno mirnom tonu. Jedan od razloga je najvjerojatnije i izostanak oporbenih i vije nika iz redova nacionalnih manjina. Zanimljivo je to da je za-

mjenik op inske na elnice iz redova nacionalne manjine Željko Balog uputio amandman na Plan razvojnih programa op ine Pribislavec za razdoblje 2014. - 2016. godine, u kojem se predlaže osiguravanje sredstava za izgradnju odre enih objekata unutar romskog naselja Pribislavec (dje je igralište, kapelica na kružnom toku,

multikulturni centar), kao i asfaltiranje prilaza istome uz postavljanje rasvjetnog stupa. No, s obzirom na to da predlagatelja amandmana, kao ni bilo koga od predstavnika Roma nije bilo na sjednici, prisutni vije nici o amandmanu nisu ni raspravljali, ve je prihva en prijedlog prora una za 2014., koji je predstavila op inska na el-

nica, a u kojem se predvi a izgradnja ranije spomenutih objekata u romskom naselju i izdvajanje iz prora una Op ine 20.000 kuna, dok bi se ostatak sredstava (od predvi enih 320.000 kuna) realizirao iz Ministarstva kulture RH, Ureda za nacionalne manjine te ostalih fondova za nacionalne manjine i Vlade RH.

kivana investicija izgradnje osnovne škole, za koju je bilo predvi eno najviše sredstava, a isto tako nije došlo ni do realizacije projekata energetske u inkovitosti, koji se prenose u narednu godinu.

Kada pak je rije o prora unu za 2014. godinu, on iznosi 7,500.000 kuna i prije svega je to investicijski prora un, rekla je op inska na elnica Višja Iva i . - Tu treba svako naglasiti da e se provo enje investicija uskla ivati prema prioritetima i mogu nostima osiguranja inancijskih sredstava. Tako je izme u ostalog planirano završno asfatiranje zone 'C', stambeno-gospodarske zone, zatim izvedba kanalizacije na potezu prema Belici u dužini od otprilike tisu u petsto metara. Isto tako ulagat e se u projekte energetske u inkovitosti, što pak se posebno odnosi na objekte na nogometnom stadionu 'Petar Perši ', a nakon toga po etapama i u ostale objekte, kao što su Društveni dom i dje ji vrti te na kraju i ono emu se u Pribislavcu najviše vesele - trebala bi napokon krenuti i izgradnja nove osnovne škole.

Komunalni doprinos za sva romska naselja jedinstven i iznosi deset kuna po metru kubnom Temeljem zajedni ke izjave, koju su potpisali gradona elnici akovca i Murskog Središ a te op ina Podturen, Nedeliš e, Pribislavec, Orehovica, Mala Subotica, Gori an i Kotoriba, vezano uz temu utvr ivanja jedini ne vrijednosti komunalnog doprinosa u postupku legalizacije objekata unutar jedini ne vrijednosti komunalnog doprinosa u postupku legalizacije objekata unutar romskih naselja na podru ju Me imurske županije, odnosno na dijelove naselja u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine, koji su u postupku legalizacije objekata, unutar tih naselja bit e deset kuna po metru kubnom. Time jedini na vrijednost komunalnog doprinosa postaje jedinstvena za cijelo podru je Me imurske županije i ne ovisi o prijašnjim ili budu im odlukama gradskih i op inskih vije a koja reguliraju ovu materiju. Potpisnici ove izjave tako er se obavezuju da e u svim predmetima vezanima uz tu problematiku postupati temeljem ove izjave, vode i ra una o položaju romske nacionalne manjine i obavezama svih gra ana koje proizlaze iz odluke temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu.

OP INA Selnica o spajanju naselja Zebanec u jedno selo

Mještani za sada ne žele promjene Potaknuto inicijativom i željom nekoliko mještana da se naselja Zebanec Selo, Gonji Zebanec i Donji Zebanec spoje u jednu administrativnu cjelinu i da se ona jednostavno za cijelo podru je zove Zebanec, Op insko vije e Selnica sazvalo je zbog gra ana na kojemu se željelo to no uti i vidjeti što ljudi žele. Na zbor se odazvalo svega tridesetak ljudi, od kojih ih je više od polovine bilo protiv spajanja naselja u jedno i potom imenovanja novih ulica. Marina Šoštari , vije nica iz Zebanca, smatra kako je zbog velikog podru ja potrebno spojiti naselja i uvesti nazive ulica. - Potrebne su promjene, no mišljenja sam kako sada nije vrijeme za ove promjene, jer ljudi još ne shva aju bit promjena, a ni materijalna situacija nije najbolja. Kada se stvari promijene na bolje, kada se ljudima na sljede em zboru gra ana snažnije pojasni što se dobiva ukidanjem naziva triju naselja i imenovanjem ulica, sigurna sam da e ljudi biti za promjene koje su potrebne, jer naselja se šire, dolaze novi

20., 21., 23. i 24. prosinca Briljant časti sve koji dođu na bilo koju od njihove dvije lokacije kuhanim vinom

Svakom kupcu poklon - Promjene su potrebne, no potrebno je prikupiti više informacija i sa ekati malo bolje vrijeme, smatra Marina Šoštari iz Zebanec Sela

ljudi, uskoro i poduzetnici, i sve e se lakše riješiti ako e postojati jedinstveno naselje s nazivima ulica i to nim ku nim brojevima, kaže Šoštari .

Oko ovog pitanja još e biti go-

vora, pa tako i novi zbor gra ana, na koji e predlagatelji do i spremniji za pojašnjenje o promjenama sa svim detaljima koji gra ane zanimaju.

(S. Mesari )

20% popusta za 20 godina Briljanta na sav nao alni program od 15.12.2013. do 15.01.2014.

Briljant optika i satovi ČAKOVEC, Ruđera Boškovića 1, tel./fax. 040 390 644 Briljant ekspres ČAKOVEC, Kralja Tomislava 24, tel./fax. 040 311 877

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec

Iskrilo izme u Vladimira Ivkovi a i Miljenka Horvata Op insko vije e Donji Kraljevec usvojilo je na sjednici u ponedjeljak izmjene i dopune prora una za ovu godinu. Prora un je smanjen s planiranih 7,8 milijuna kuna za 988.000 kuna, te sad iznosi 7 milijuna kuna. Rashodi su tako er smanjeni, a Op ina ima manjak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 500.000 kuna.

Prema izvješ u na elnika Miljenka Horvata, ukupne obveze s nedospjelim kreditima Op ine iznose šest milijuna kuna

Sukob HDZ-ovaca i HSS-ovaca Najviše su se lomila koplja oko razdjela za mjesne odbore, ali i oko na ina funkcioniranja.

Tako je Vladimir Ivkovi (HDZ) napomenuo da se sazivanjem zborova gra ana u mjesnim odborima bez odluka vije a mjesnih odbora ukida pravna osobnost mjesnih odbora, koji su izabrani kao predstavnici vlasti, naime, Vije e Mjesnog odbora može donositi pravovaljane odluke. Na elnik Miljenko Horvat pak je naglasio da je po-

Na sjednici u ponedjeljak bilo je vrlo “živahno”

ticao sazivanje zborova mještana radi uvida u to što žele mještani.

Mladen onka izjavio je da je HDZ u prošlom mandatu gotovo ukinuo pravnu osobnost mjesnih odbora zbog neaktivnosti. Zlatko Horvat, bivši na elnik, a sada vije nik, kad je rije o domu Palinovec, rekao je da se gradio postepeno, kako su pristizala sredstva iz Ministarstva,

te da se ne pri aju gluposti da nešto nije ura eno, a trebalo je biti. Sredstva iz Ministarstva stizala su za to no odre ene namjene.

Napomenuto je da su vije a mjesnih odbora potrošila pet puta više sredstava nego što imaju pravo, ako se ra unaju cjelokupne investicije u svakom mjestu. Došlo je i do sukoba izme u Vladimira Ivko-

vi a i na elnika Miljenka Horvata.

Naime, Ivkovi je napomenuo da se dug prema Me imurskim vodama može riješiti jer je Ministarstvo odlu ilo druga ije, no na elnik Miljenko Horvat izjavio je da Ivkovi ne razumije inancije, jer je kredit koji su uzele Me imurske vode pod njema kim nadzorom i nije mogu e postupiti prema odluci Vlade. Ivkovi je na to odgovorio da je trebalo pitati Vladu, odnosno Ministarstvo, a ne Me imurske vode.

Ukratko, na Vije u je stalno iskrilo izme u vlasti i oporbe, uz me usobna nadigravanja tko e

20. prosinca 2013.

izvu i ja i argument, dok je sam prora un bio u drugom planu.

Prihod prora una sljede u godinu 7,2 milijuna kuna Usvojen je i prijedlog prora una za 2014. godinu, prema kojemu bi prihodi poslovanja trebali iznositi 7,2 milijuna kuna, manjak prihoda iz prethodnih godina 600.000 kuna, uz planiranih milijun kuna iz državnog prora una i donacija.

Prema izvješ u na elnika Miljenka Horvata, ukupne obveze s nedospjelim kreditima op ine iznose 6 milijuna kuna, stanje na dan 12. prosinca bilo je 5,4 milijuna kuna. Dug prema Hrvatskim vodama iznosi 741.659 kuna, stanje na dan 12. prosinca bilo je 411.938 kuna. Obveze za nabavu ne inancijske imovine iznose 2,8 milijuna kuna, a sa stanjem od 12. prosinca 2,79 milijuna kuna. Drugim rije ima, Op ina je jako zadužena te e u i idu oj godini “disati na škrge” zbog zaduženosti, najviše za kanalizaciju.

Vije nici su prihvatili prijedlog odluke o pove anju temeljnog kapitala Pre-koma te prijedlog odluke o zajedni koj provedbi mjera gospodarenja otpadom. (J. Šimunko)

OP INSKO vije e Gori an

Kompostana pove ala prora un za 2,3 milijuna Sakupljanje potpisa u Gori anu kao povijesni iskorak

GRA ANSKA inicijativa “Za isti Gori an”

Odgovor Ministarstva o ekuje se do 20. sije nja - U ime gra anske inicijative ‘Za isti Gori an’ imamo obvezu i odgovornost obavještavati Vas o stanju i redoslijedu odvijanju stvari glede Vaših potpisa protiv izgradnje kompostane i prate ih sadržaja isto no od op ine Gori an, na poljoprivredno-gospodarskoj zoni, gra evinska estica K-3, u neposrednoj blizini naselja.

Naime, kao što smo Vas obavještavali putem elektroni kih i tiskanih medija, Vaša suglasnost, 833 potpisa, nalazi se u Ministarstvu uprave u Zagrebu. Odgovor, odnosno provjera tehni kih detalja, a i referendumskog pitanja, o ekuje se 20. sije nja 2014. godine. Tada bi Op ina Gori an bila obvezna raspisati referendum u roku od trideset dana.

U me uvremenu zakonodavna i izvršna vlast u Gori anu ne mari o glasu javnosti, oni nemilosrdno u godišnji prora un planiraju i izbore od sto tisu a kuna, a dva i pol milijuna kuna za izgradnju kompostane i prate ih sadržaja, nemilosrdno

prave monogra ije, sutra možda i spomenike.

Dok, s druge strane, druge sredine uredno dovršavaju objekte za reciklažu pro itabilnog otpada i da unato ‘prijetnjama’ da e se Gori anu uzeti kompostane, ini se da nitko baš u tom dijelu ne ide s rije i na djela.

Možda su neka inancijska sredstva ve dana op ini Gori an?

Staro pravilo glasi da je mogu e varati sve ljude neko vrijeme ili neke ljude cijelo vrijeme, ali da je nemogu e varati sve ljude cijelo vrijeme.

Ne žele i ulaziti u politi ku sferu u polemiku s demokratski izabranim vodstvom Op ine Gori ana, želimo Vam na kraju poru iti da Vas ni pod kojim uvjetima ne emo iznevjeriti, dapa e, upornoš u, zakonitoš u do i emo do ostvarenja pravih odluka jer oni koji su birani za cijeli mandat neka znaju da postoji narod - javnost kao korektiv u obnašanju njihove funkcije, kao što je to u Gori anu, te da postoje i drugi oblici gra anskog neposluha, kaže se u priop enju Gra anske inicijative “Za isti Gori an”.

Op insko vije e Gori an usvojilo je prijedlog prora una za 2014. godinu, koji iznosi 7,4 milijuna kuna. U odnosu na ovogodišnji prora un on je viši za 2,3 milijuna kuna zbog planirane izgradnje kompostane.

Planirano je iz op eg prora una države i drugih izvora iz europskih fondova ostvariti ukupno 3,3 milijuna kuna.

Ukupno je planirano ostvariti ili kandidirati pet projekata u idu oj godini, s time da su neki po eli još prije tri godine.

Projektom EGTS, Europska grupacija za teritorijalnu suradnju, Op ina Gori an e u okviru IPA programa Ma arska - Hrvatska zajedno s op inama Donja Dubrava i Donji Vidovec napraviti dva važna dokumenta: Strategiju razvoja naselja i Turisti ki razvojni koncept, a ti se dokumenti traže u gotovo svakom natje aju za konkretno izvo enje radova. Projekt se inancira 85 posto sredstvima EU. Projekt “Tematski park” trebao bi oživjeti stari grani ni prijelaz Gori an. U prvoj fazi prijavljena je na Ministarstvo turizma studija predizvodljivosti. Projekt podržava Turisti ka zajednica

Me imurske županije, kao i županija.

Projektu “Europa za gra ane” cilj je podupirati civilni sektor na lokalnoj i EU razini, te razviti dugoro nu suradni ku mrežu izme u organizacija civilnog društva i tijela javnog sektora, uz teme: o uvanje kulturnog naslje a, briga za zdravlje i zaštita okoliša, uz razmjenu najboljih praksi.

Partneri u projektu jesu udruge iz Slovenije, Srbije, Ma arske i Gori ana. etvrti projekt je rekonstrukcija dje jeg vrti a, koji e se kandidirati za strukturne fondove EU. Peti projekt za EU fondove je u pripremi, rije je o turisti korekreacijskom centru “Šoderica” te objektu bivše karaule.

Op inski prora un smanjen za milijun kuna etvrtim izmjenama i dopunama za ovu godinu op inski prora un smanjen je s 5, 8 milijuna kuna na 4,8 milijuna kuna, od ega 350.000 kuna otpada na zajam za projekt “Industrijski park”.

Prora un za 2014. godinu i rebalans prora una za ovu godinu prihva en je ve inom glasova, vije nici HDZ-a bili su protiv ili suz-

držani jer ne žele kompostanu. U diskusiji je ponovno aktualizirana tema kompostane, no uz ponovljene argumente koji su ve poznati, s time da ni jedna strana ne odstupa od svojih ranijih stajališta. U prora unu za idu u godinu planirana su i sredstva za bioelektranu u visini od 130.000 kuna.

Vije e je tako er prihvatilo odluku u pove anju temeljnog kapitala GKP-a “Pre-kom”, odluku o zajedni koj provedbi mjera gospodarenja otpadom, te odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog i biorazgradivog otpada Pre-komu. Recimo i to da je u prora unu za idu u godinu ve planiran dio prihoda od kompostane u visini od 40.000 kuna.

Kako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost odobrio 2,7 milijuna kuna za izgradnju kompostane, iji ukupni troškovi izgradnje iznose 4,5 milijuna kuna, ona bi trebala zapo eti rad na jesen idu e godine. Preostali dio inancirao bi Pre-kom putem kredita u iznosu od 1,21 milijun kuna uz PDV, dok bi Op ina Gori an su inacnirala kompostanu s 456.000 kuna, no to bi se vra alo kroz naknadu od strane korisnika. (J. Šimunko)

20. prosinca 2013.

DONJA DUBRAVA Jednoglasno prihva en ambiciozan prora un u visini od 6,6 milijuna kuna

Roditeljima za novoro eno dijete dvije tisu e kuna PIŠE: ALEN FUŠ

U utorak 17. prosinca održana je etvrta sjednica Op inskog vije a Donja Dubrava. Na dnevnom redu našlo se dvadesetak to aka, pa ne udi da je sjednica trajala punih 160 minuta. U aktualnom satu i raspravi oko izvješ a op inskog na elnika ponovno je u prvi plan došlo prepucavanje i prozivanje izme u aktualne vlasti i bivše vlasti te sadašnjeg i bivšeg na elnika Dražena Misera i Marijana Varge.

Od velikog broja to aka dnevnog reda, valja izdvojiti one koje su bitne i zanimljive za mještane Donje Dubrave. Tako je jednoglasno usvojen prora un za 2014. godinu u iznosu od 6,650.000 kuna.

Op inski na elnik Dražen Miser prora un je nazvao ambicioznim, jer su zadani realni ciljevi koje žele ostvariti. Ispred Kluba oporbenih vije nika HNS-a i SDP-a Marijan Varga naglasio je da sve što je ambiciozno treba podržati, ali je upitao ho e li na elnik snositi kakve sankcije ukoliko on ne bude realiziran barem 70 posto. Miser je odgovorio da ova vlast želi raditi i nešto napraviti, a sankcije e snositi ukoliko tako odlu e mještani nakon etverogodišnjeg mandata.

Prihva en je i rebalans ovogodišnjeg prora una, koji je s gotovo 5 milijuna umanjen na 3,2 milijuna.

Za što više mladih u mjestu S ciljem da se što više mladih zadrži u mjestu, donesena je nova odluka o dodjeli jednokratne pomo i za novoro eno dijete. Umjesto dosadašnjih tisu u kuna pomo i, od idu e godine taj se iznos pove ava na dvije tisu e kuna.

Klub vije nika HNS-SDP predložio je da taj iznos bude tri tisu e kuna. Na elnik Miser smatra da je pove anje za sto posto u današnjim okvirima realno, rekavši da

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

su imali priliku to promijeniti kada su bili na vlasti. Taj prijedlog oporbe nije prihva en, ali je prihva en amandman vije nika Marija Mikulana iz Hrvatskih laburista. Tako e roditelji novoro enoga tre eg i svakog sljede eg djeteta ostvariti pravo na dodjelu od tri tisu e kuna godišnje tijekom pet godina, uz uvjet da je jedan od roditelja u radnom odnosu najmanje šest mjeseci u tijekom kalendarske godine za koju prima pomo .

Za nepoštivanje Eti kog kodeksa vije nici e dobivati javne ukore Mikulan je predložio da se donese Eti ki kodeks o ponašanju izabranih u Op inskom vije u Donja Dubrava. Usvajanjem ovog kodeksa vije nici preuzimaju obavezu da e se, u cilju obavljanja svojih dužnosti u Op inskom vije u i prema javnosti u cjelini, pridržavati na ela prvenstva zakona i op eg interesa, integriteta, nesebi nosti, zabrane mita i korupcije, otvorenosti, poštenja i odgovornosti, izbjegavanja sukoba interesa, pravilnog upravljanja resursima, obaveze profesionalnog usavršavanja, izbjegavanja kumulacije pozicija, uzajamnog poštovanja i uvažavanja Izabrani vije nik e biti sankcioniran u slu-

aju utvr ene povrede nekih od odredbi, a predvi ene sankcije su ukor, javni ukor i nov ana kazna u visini od 10, 20 i 50 posto vije ni ke naknade za odre en broj mjeseci. Svi gra ani imaju pravo i mogu nost podnositi prijave za sve oblike kršenja pravila koje mogu podnositi Eti kom povjerenstvu, koje e formirati Op insko vije e, a imat e pet lanova. U kodeksu stoji da Op insko vije e odlu uje o obliku javne osude na temelju preporuke Eti kog povjerenstva.

Vije nica Mihaela Martin i (SDP) mišljenja je da su vije nici ve dali zakletvu da e raditi po zakonu te po op inskom statutu i pravilniku. Nema ništa protiv ove odluke, ali je predložila da za zajedni ki stol sjednu sve stranke i nezavisni vije nici i skupa de iniraju odredbe kodeksa, a ne da se name e ono što predlažu Laburisti. - Tko se boji ne ega, taj je protiv! Nema ni ega lošeg u kodeksu. Mislim da e dobivanje ukora vije niku biti jako velika sramota. Zakaj smo se ‘stroho ljepo’ ponašati? Vrijeme je da krenemo pozitivnim putem, odgovorio je Mikulan. Eti ki kodeks je na kraju ve inom glasova prihva en i Op ina Donja Dubrava je vjerojatno prva op ina u Me imurju koja je donijela takvu odluku.

SDP Me imurja

Sla an Mihoci iz Preloga izabran za tajnika Za tajnika županijske organizacije SDP-a Me imurja, predsjednik stranke Mladen Novak predložio je, a Županijski odbor izabrao, Sla ana Mihocija iz Preloga, diplomiranog specijalista javne uprave iz Preloga. Ovim izborom završen je izborni ciklus u me imurskom SDP-u i kompletirano je cjelokupno rukovodstvo županijske organizacije.

Sla an Mihoci zahvalio je predsjedniku Mladenu Novaku i Županijskom odboru na ukazanom povjerenju, te je najavio rad na ja anju organizacije u podru jima gdje su detektirane slabosti, kako bi stranka što spremnija do ekala izazove koji se nalaze pred njom, te opravdala povjerenje koje uživa u Me imurju i dala pun doprinos rezultatu SDP-a na nacionalnoj razini. Na kraju, pošto je završen izborni proces i kompletirano

županijsko rukovodstvo, pozvao je sve lanove na angažiranost i zajedništvo, kako bi se svi zacrtani planovi mogli ostvariti, jer samo zajedništvo i doprinos svih lanova u radu organizacije temelj su uspjeha.

SVETA MARIJA

U prora unu za idu u godinu tržnica i “Svetomarska hiža” Na svojoj šestoj sjednici Op insko vije e Sveta Marija ve inom glasova prihvatilo je prora un za idu u godinu, koji je planiran u iznosu od 3,380.700 kuna. U strukturi prihoda prevladavaju vlastiti prihodi (2,860.700), dok su pomo i iz prora una planirane u visini od 520.000. U 2014. godini planirani troškovi za projekte (tržnica, “Sve-

tomarska hiža”, formiranje dijela ceste do željezni ke stanice u Donjem Mihaljevcu, ure enje Špoljarove grabe i Trga slobode) odnose se prvenstveno na projektnu dokumentaciju, a eventualni radovi ovise o prilivu sredstava. Najvažniji op inski dokument prihva en je sa 6 glasova “za” i 3 glasa “protiv”. (alf)

UDRUGA ŽENA Hodošan

Predsjednica Renata Slamek Proteklu subotu u holu Osnovne škole Hodošan lanice Udruge žena Hodošan održale su svoju redovnu izbornu godišnju skupštinu. lanice su za novu predsjednicu udruge izabrale Renatu Slamek, dopredsjednica e biti Renata Zrna, a blagajni ke poslove obavljat e Violeta Marka . Upravni odbor ine: Nataša Pendri , Renata Zrna, Natalija Blagus, Renata Slamek, Bojana Baranaši , Martina Strahija, Kristina Zrna i Violeta Marka . Analiziraju i 2012. godinu, Udruga žena bila je veoma aktivna. lanice su sudjelovale na op inskom fašnjaku, a organizirale su i izlet u Veneciju u suradnji s Udrugom žena Donji Hraš an.

Istaknuvši svoju kreativnost i maštovitost na op inskom fašnjaku u Hodošanu, predstavile su se pod maskom “štikla”, osvojivši jednu od vrijednih nagrada.

U svibnju u suradnji s MOom Hodošan organizirale su prigodan kulturno-umjetni ki program na Dan mjesta Hodošana i hodošenskog proštenja.

Marljivo su radile na ure enju dje jeg i odbojkaškog igrališta, gdje ovim putem naglašavaju da ovo odbojkaško igralište nije izgra eno samo za lanice Udruge, ve i za svu djecu i mještane Hodošana koji vole sport, rekreaciju, a ponajviše druženje.

Udruga je održala radionice za boži ne svetkovine s

pripremom prigodnog programa za mališane. Prošlu godinu završile su tradicionalnim “kin enjem” crkve Sv. Ivana Nepomuka u Hodošanu i organizacijom programa u kojem su sudjelovali mališani uz do ek Djeda Mraza te s podjelom darova.

Da bi Udruga mogla funkcionirati, neophodno je prona i potreban prostor za sastanke i provo enje ostalih aktivnosti (izrada ru nih radova, radionice, predavanja, druženja). Na skupštini su se u ime Op ine Donji Kraljevec prisutnima obratili predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari te predsjednik Vije a Mjesnog odbora Zoran Strahija. (š)

KOTORIBA

Murska ulica i ona Dragutina Domjani a dobile novi asfalt Zahvaljuju i povoljnim vremenskim uvjetima, nastavljaju se radovi u op ini Kotoriba. Ovih dana povu en je novi sloj asfaltnog zastora u Murskoj ulici od Trga oslobo enja do “šiblja” u dužini od 470 metara.

Radove u cijelosti inancira Županijska uprava za ceste. Nakon što je izgra ena kanalizacijska mreža, asfaltirana je i Ulica Dragutina Domjani a u dužini od 400 metara.

Nedavno je završena kanalizacija u Ulici Vladimira Nazora, a radovi su nastavljeni na izgradnji kanalizacije u Zelengaju. Preostaje još

izgradnja kanalizacijske mreže u Ulici bana Jela i a, ime e Kotoriba mrežu imati po cijelom naselju. Sve ove radove inanciraju Hrvatske vode. Spomenimo i da je završena druga etapa ure enja Društvenog doma u donjem kraju. Radilo se na ure enju svla ionica, sanitarnog vora i parketa. Ovi radovi koštali su oko 150 tisu a kuna, od ega je 110 tisu a osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a ostatak je podmiren iz op inskog prora una, rekao nam je op inski na elnik Ljubomir Grgec. (alf)

14

Kroz Međimurje

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI STRU NJAKA Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh.

Ovlašteni arhitekt i energetski certifikator Princon d.o.o., M. Krleže 44, akovec nena.varga@gmail.com

OŠ Strahoninec

VE ER MATEMATIKE u me imurskim osnovnim školama OŠ Jože Horvata Kotoriba, Selnica, Strahoninec

Na Ve eri matematike djeca i stariji zajedno rješavali zadatke U OŠ Jože Horvata Kotoriba održana je Ve er matematike, koja je osmišljena kao skup interaktivnih radionica koje poti u izgradnju pozitivnog stava u enika prema matematici.

Prema rije ima u iteljica matematike Ivane Lukša - Peranec i Gordane Novak, koje su uspješno organizirale doga aj, Ve er matematike pokrenulo je Hrvatsko matemati ko društvo uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, a u njoj je sudjelovalo dvjestotinjak škola iz cijele Hrvatske. Ve er je zamišljena da djeca zajedno s roditeljima, bra om, tetama... kroz rješavanje zanimljivih zadataka zavole matematiku i na taj se na in uvjere da ovaj predmet nije težak, ve da može biti i te kako zabavan i koristan. U rješavanju zadataka sudjelovalo je više od trideset u enika i njihovih pratitelja.

Prema komentarima starijih, ali i djece, ve er je ispunila svoj cilj i vesele se zajedni kom susretu idu e godine.

I u OŠ Selnica održana je Ve er matematike, projekt koji su u iteljice matematike Alenka Debelec i Tanja Perho , razredne u iteljice, u enici i ravnatelj Branko Jalšovec predstavili roditeljima i školskim kolegama. Ovaj

OŠ Joža Horvata Kotoriba

projekt pokazao je zabavnu stranu matematike, stvaranje novih ideja o tome što je matematika i ime se bavi, te dokazuje kako matemati ki problemi nisu nerješivi, kako se to u enicima i roditeljima ini.

Osnovna škola Strahoninec održala je tako er Ve er matematike. Taj su dan u enici koji su se prijavili došli s jednim od svojih roditelja i me usobno igrali razli ite igre, prilago ene dobi i predznanju. U iteljica Jovanka Trbojevi , savjetnica i voditeljica Županijskoga stru nog v ije a u itelja matematike Me imurske županije, bila je organizatorica cjelokupnog projekta u OŠ Strahoninec, a uz svesrdnu pomo svih u itelja razredne nastave, dvije asistentice u nastavi te nekolicine ostalih pomaga a, sukladno

dobrovoljnim zaduženjima.

Ukupno je bilo 175 sudionika. - U sedam u ionica bilo je raspore eno 80 u enika i 80 roditelja. Od toga je u razrednoj nastavi bilo ukupno 108 u enika i njihovih roditelja, a u predmetnoj nastavi 52 u enika s roditeljima. Svi su bili vrlo aktivni i uživali u razli itim igrama, a na kraju ve eri roditelji su izjavljivali zadovoljstvo druženjem i igrama. U ime svih koji su proveli Ve er matematike zahvaljujem u enicima i posebno njihovim roditeljima na lijepom druženju, igranju i u enju, kazala je Jovanka Trbojevi .

Ovaj je hvale vrijedan projekt ispunio sva o ekivanja, jer je osim obrazovne dimenzije naglasio onu još bitniju – odgojnu, koja se iskazala me usobnim druženjem roditelja i djece, ali i ostalih sudionika projekta.

OŠ Selnica Djeca, mladi i stariji na Ve eri matematike u me imurskim osnovnim školama

ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA U HRVATSKOJ - PITANJA I ODGOVORI, INJENICE I ZABLUDE Jedna od tema koja je svakako obilježila ovu godinu (uz legalizaciju zgrada) je energetsko certificiranje. Puno se o tome pisalo i pri alo, objašnjavalo i uvjeravalo, ali uz mnogo kvalitetnih i stru nih lanaka i intervjua bilo je i vrlo površnih, senzacionalisti kih, pa i neto nih in ormacija. Sve to zbunjuje ljude pa sam odlu ila na kraju godine ponoviti injenice i pobliže pojasniti ovo podru je na - nadam se - razumljiv na in.

Iako je energetsko certificiranje novih zgrada u Hrvatskoj uvedeno još 2010., tek u novije vrijeme javnost je pokazala iznimno zanimanje za to; dapa e, prvih dana mjeseca srpnja nastala je prava panika na tržištu nekretnina. Razlog?

Danom stupanja u EU propisana je obaveza certificiranja svih zgrada i samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora) koji se prodaju na tržištu. A zapravo je broj zgrada koje se moraju cerificirati daleko ve i, a ova obaveza se i dalje stalno proširuje. Ne možemo dakle o ekivati da e se od toga odustati. Što je to energetski certifikat i što on zapravo predstavlja?

Energetski certifikat je dokument koji se sastoji od 5 stranica i koji na jednostavan i slikovit na in na prvoj strani predo uje energetska svojstva zgrade, odnosno ENERGETSKI RAZRED. Broj koji je ispisan (npr 75 kWh/m2a) ozna ava vrijednost prora unate godišnje potrošnje energije za grijanje u kWh svedeno na m2 grijane površine konkretne stambene zgrade u usporedbi s propisanim standardnim vrijednostima i za re erentnu klimu. To vrlo esto nije ljudima jasno - razred nije odre en prema stvarnoj potrošnji na lokaciji zgrade, ve je zamišljeno kao da je zgrada na odre enoj lokaciji s kojom se sve zgrade uspore uju. Za našu klimatsku zonu (kontinentalna Hrvatska) to je grad Karlovac, a za primorsku Hrvatsku to je grad Šibenik. Što to to no zna i? Budu i da smo mi lokalno u hladnijoj klimi, stvarna potrošnja je zapravo ve a od one koja je iskazana certifikatom. Ali to je jedini na in da imamo iste kriterije za usporedbu.

Zna i imati certifikat samo po sebi ništa ne zna i: bitno je koji energetski razred u tom certifikatu imamo.

Za sada se razred odre uje samo prema potrošnji energije za grijanje pa za zgrade uz more dobivamo nerealne pokazatelje, tj. visoki razred A ili A+ tamo je sasvim lako posti i. Ali uskoro e se kriteriji proširiti i na energiju za grijanje i hla enje pa e stanje biti realnije. A potpuna potrošnja energije trebala bi u budu nosti uklju iti i ostalo: energiju za potrošnu toplu vodu, ventilaciju, rasvjetu i pogonske sustave.

Utje e li na energetski razred korištenje obnovljivih izvora energije ili alternativnih sustava?

Na žalost, za sada ne, ali e se vjerojatno uskoro u budu nosti propisati obavezni udio obnovljivih izvora energije. Energetski razred sada se izra unava samo prema potrebnoj prora unatoj energiji za grijanje, tako da se uzimaju u obzir samo gra evinske karakteristike zgrade, odnosno vanjske ovojnice.

Osim toga, znatan je utjecaj tzv.

aktora oblika - to je odnos vanjske ovojnice prema unutarnjem volumenu grijanog zraka. Jasno je da zgrade koje imaju razvedeni oblik s puno isturenih ili izbo enih dijelova i manje zgrade (npr. obiteljske prizemnice) trebaju zbog toga imati znatno ve e debljine izolacije i vrlo u inkovitu stolariju. Takav je propis, odnosno metoda prora una.

Za koje je zgrade i kada potreban energetski certifikat?

Ve od 2010. obaveza je za sve nove zgrade i one u rekonstrukciji za dobivanje uporabne dozvole. Sada je obaveza propisana i za sve nekretnine koje se prodaju na tržištu da bi budu i kupci imali relevantnu in ormaciju kakva je nekretnina u pogledu o ekivanih režijskih troškova za energente. Od nove godine 2014. obaveza je pooštrena za agencije za nekretnine koje oglašavaju i posreduju u prodaji, i bit e propisane i kazne.

Situacija je vrlo ozbiljna.

Do kraja ove godine certifikat su ve mor a le imati i sve javne zgrade (poslovne zgrade u koje dolazi ve i broj ljudi, zatim zgrade javne namjene kao op inske i gradske upravne zgrade, škole, vrti i, pošte, banke, trgovine, bolnice i sl.) korisne površine ve e od 500 m2, a u 2014. i one ve e od 250 m2. Na žalost, ova obaveza se ne poštuje dovoljno, a predvi ene su velike kazne za neizvršavanje ove obaveze.

Treba napomenuti da je za kandidiranje u bilo kakav program obnove zgrade ili sufinanciranja obavezan preduvjet provedba energetskog pregleda i izrada energetskog certifikata.

Gdje mogu naru iti certifikat?

Certifikate izdaju posebno educirane i ovlaštene osobe tehni kih struka, iji je popis na web stranicama Ministarstva graditeljstva. U tom popisu, na žalost, nema podataka za kontakt. Me utim, na stranicama Hrvatske udruge energetskih cerifikatora www.huec. hr nalazi se popis lanova udruge energetskih certifikatora s kontaktima. Popis ovlaštenih osoba (onih koji su nam dostavili svoje podatke) na podru ju naše županije dostavili smo uredima za izdavanje dozvola na našem podru ju, pa se i tamo može dobiti in ormacija.

Koja je cijena izrade certifikata?

Ministarstvo je propisalo ne samo postupak i sadržaj posla nego i cijene. Ona ovisi o veli ini i složenosti zgrade i - što je posebno bitno - o kvaliteti i detaljnosti dostupne tehni ke dokumentacije. Isto tako, ako podataka nema ili postoji odstupanje u izvedbi, potrebna su dodatna mjerenja ili ispitivanja i to e poskupiti postupak. Cijena npr. za novu ku u s kvalitetnom dokumentacijom iznosi cca 1600-2200 kn, a za ku u za prodaju cca 3500-5000 kn, za stan koji se prodaje u postoje oj zgradi 2500 kn. No, cijena kao i ina e je stvar dogovora i procjene

kompleksnosti posla, pa ovi iznosi mogu varirati na više ili manje.

Postoji li razlika u izdavanju certifikata za nove zgrade i za stare, postoje e zgrade koje se prodaju?

Velika je razlika u postupku izdavanja certifikata. Za nove zgrade koje još trebaju uporabnu dozvolu izdaje se samo certifikat prema glavnom projektu. Za postoje e zgrade, dakle, i za one koje se sada prodaju - najprije se obavlja detaljan energetski pregled.

U samom pregledu vrši se analiza ovojnice i svih sustava potrošnje energenata - dakle, plina, vode i struje u zgradi te se predlažu mogu a poboljšanja i ra unaju mogu e uštede koje su ekonomski najisplativije. Na kraju se može izdati certifikat prema postoje em stanju. Certifikat vrijedi 10 g., odnosno do njegove zamjene u slu aju sanacije ili izmjene nekih elemenata.

Svaka zgrada ili njezin zasebni dio (koji se samostalno koristi, npr. pojedina ni stan ili poslovni prostor) može imati samo jedan važe i certifikat.

Pribavili smo certifikat za ku u, ali je svrstana u C razred. Gradili smo po projektu, stavili dosta izolacije, skupu stolariju i o ekivali smo barem B razred.

Ve ina ku a koje su nedavno izgra ene upravo su razreda C. To je približno sadašnji propisani minimalni standard, ali u pripremi su novi propisi, sa strožim kriterijima koje e zgrade trebati zadovoljiti. To ne zna i da je zgrada razreda C automatski loša. Razred D i niže od toga traži ve odre ena poboljšanja –naravno, ukoliko je i ina e takvo stanje zgrade da je „zrela“ za sanaciju nekih dijelova. Nerealna su o ekivanja da je lako posti i razred B, a još je teže posti i razred A. Mi smo do sada izdali samo nekoliko certifikata za nove obiteljske ku e B razreda na našem podru ju, a imale asadnu izolaciju debljine 18-20 cm i stolariju s tri stakla. Troškovi takve gradnje s mogu im uštedama na energiji moraju biti uravnoteženi jer kod toga i cijena gradnje ima neka ograni enja.

Postoji li onda mogu nost izgradnje zgrada A i A+ energetskog razreda?

Ovi razredi su za nas još uvijek zgrade “budu nosti” i mora postojati potpuno druga iji pristup projektiranju i gradnji. Tradicionalnom gradnjom gotovo ga je nemogu e posti i osim uz posebna tehni ka rješenja za grijanje i ventilaciju (ventilacija s povratom topline, tzv. rekuperacija ) zato što su za osiguranje svježeg zraka gubici na toplini zbog ventilacije vrlo veliki. A ako nema dovoljne ventilacije, vrlo lako dolazi i do kondenzacije s negativnim posljedicama. Zbog na ina prora una po propisu, razred A može se ostvariti na ve im, višekatnim objektima kompaktnog oblika. Za obiteljske ku e troškovi bi bili nerazumno visoki.

20. prosinca 2013.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Stvari na koje treba obratiti pažnju prilikom odabira prozora Da bi se dobio što bolji energetsko učinkovit prozor potrebno je prvenstveno paziti na odabir stakla, adekvatnu debljinu prozorskog okvira, vrstu drveta, brtvljenje prozora ,odabir adekvatnog okova te način ugradnje.

• Staklo – Zanimljiva vrijednost kod stakla nam je prolaz topline kroz staklo ( Ug ).

Da bi nam prolaz topline kroz staklo bio što manji bitno je da nam ostakljenje bude dvostruko ili trostruko sa minimalnim razmakom između stjenki stakala od 16 mm. Bitna stvar je da stjenka stakla ima Low-e premaz koji se nalazi na unutrašnjoj strani unutarnjeg stakla, taj premaz sprečava gubitak topline re lektirajući je natrag u prostor.

Zračni prostor se puni inertnim plinom argonom koji kao i Low-e premaz smanjuje prolaz topline.Primjenjujuči ove smjernice za dvostuko ostakljenje dobijamo Ug=1,1 W/m²K ( ukupna debljina stakla je 24 mm).Kod trostrukog ostaklenja bitno je napomenuti da osim unutarnje strana unutarnjeg stakla i vanjsko staklo s unutarnje strane ima Low-e premaz, Ug=0,5 W/m²K( ukupna debljina stakla je 44 mm).

• Debljina prozorskog okvira –Na tržištu se najčešće pojavljuju tri standardne debljine koje proizvođači drvenih prozora nude u svojoj ponudu, a to su 68, 78 ( 80 ) i 92 mm. Što je pro il deblji time se pospješuju njegova termička svojstva. Tako primjerice debljina 68 mm ima U faktor od 1,3W/m²K, 78 mm ima faktor od 0,99 dok debljina 92 ima faktor od čak 0,88 W/m²K ( dane vrijednosti odnose se na smreku ).Osim dobrih termičkih svojstava drvo ima i dobru zvučnu izolaciju.

• Vrsta drveta – U našim krajevima najčešće korišteno drvo su jela i smreka koje se nalaze u čak 60% izrađenih prozora, zatim slijedi slavonski hrast čiji udio na tržišti je 25 %. Nadalje sibirski i europski ariš čiji udio je 10 %, a preostalih 5 % čine egzotične vrste tipa iroko, meranti, tikovina... Od nabrojenih vrsta najoblja termička svojstva imaju jela i smreka. Općenito vrijedi da lakše vrste drveta, one sa manjom gustočom imaju bolja termička svojstva, dok s druge strane tvrđa drva su dugotrajnija.

• Brtvljenje prozora –Prozori koji slabo brtve su glavnu uzrok gubitka topline.Preporuča

se da prozor ima barem dvije brtve ( kod nekih pro ila moguće je staviti čak četiri ). U širokom luku bi trebalo izbjegavati PVC brtve jer one s vremenom postanu krute, izgube svoju elastičnost i time svoje svojstvo brtvljenja prozora. Večina proizvođača drvenih prozora u standardnoj ponudi ima EPDM i Q-lon brtve.

One podnose velike temperaturne razlike ( -60 do +70 ºC ) , ne gube svoju elastičnost te su otporne na UV zračenje.

• Odabir adekvatnog okova –Kod okova bi trbalo paziti da razmak između zatvornih elemenata ne bude veći od 50 cm, taj razmak je bitan zbog pritisne sile brtve. Zatvorni elementi se trabaju nalaziti po cijelom opsegu krila. Na taj način pritisak se ravnomjerno raspoređuje po cijeloj površini brtvljenja. Postoje vrste okova koje imaju mogučnost mikroventilacije.

Mikroventilacija se postiže tako da se okretanjem ručke u određeni položaj pritisna sila brtve oslabi ( prozor je još uvjek zatvoren ) te se time dozvoli lagano strujanje zraka koje vrši ventilaciju prostora.

Način ugradnje – Kod ugradnje stolarije težimo k tome da spoj građevinskog elementa i prozora bude nepropusan i da ostane suh. Da bi lakše objasnili šta se dešava unutar spoja građevinskog elementa i stolarije dovoljno je reči da kroz fugu širine 1 mm, dužine 1 metar koja nije paronepropusno izolirana s unutarnje strane u vremenskom periodu 24 sata unutar zida se kondenzira 360 g vode. Ta voda pogoduje razvoju gljivica i pljesni, propadanju drveta te curenju vode iz građevinskog elementa. Pošto standardna montaža samo na PUR pjenu nije dovoljna da bi u potpunosti zaštitili spoj onda posežemo za RAL montažom. RAL montaža sprečava prodor vodene pare iz unutrašnjosti prema van, a s vanjske strane sprečava prodor vode prema unutra. Razvijena su četiri sustava brtvljenja:

• Sustav brtvljenja pomoću RAL letvica • Sustav brtvljenja pomoću folija • Sustav brtvljenja pomoću brtvenih traka (slika ) • Sustav brtvljenja pomoću folija i ekspandirajuće brtve

PANA PROZORI U VAŠEM DOMU

Visoki standard pogleda kroz prozor

PANA EXCLUSIVE -DRVENI PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • mogućnost odabira različi h vrsta drva, boja i oblika prozora omogućava individualni izričaj prilagođen svakom kupcu ili projektu • kombinacijom različi h profila drvenih elemenata debljine 68, 80 ili 90 mm i izola vnih stakala moguće je zadovolji široke zahtjeve za energetskom učinkovitosti kod niskoenergetskih i pasivnih kući i odabrati optimalnu varijantu za vaše potrebe

PANA PREMIER – DRVO-ALUMINIJ PROZORI • različi povi konstrukcije i otvaranja ; od prozora, balkonskih vrata, otklopno-kliznih, podizno-kliznih i harmo s jena , mogu se uklopi u široki spektar arhitektonskih rješenja • drveni profil prozora obložen je s vanjske strane sa varenim aluminijskim profilom , zračni most između drva i aluminija omogućava odvodnju kondenzata. Vanjska zaš ta predstavlja dodatni bonus ove izvedbe zbog produženog vijeka trajanja i jednostavnog održavanja • mogućnost odabira raznih boja i površinskih obrada te konstrukcija aluminija • u različi m kombinacijama profila i stakala prozor u drvo-aluminij izvedbi pos že energetske vrijednos još bolje od od drvenih prozora. Dodatni bonus ove izvedbe je produženi vijek trajanja uz lako i jednostavno održavanje , s obzirom da je vanjska površina drva zaš ćena varenim aluminijskim profilom .

Ug 1,1 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5

Stambeno poslovni objekat Tuškanova/Vrbanićeva Zagreb, 2012.g Prozori PREMIER TERMIC drvo aluminij

ma, gdje su visoki zahtjevi na karakteristike prozora od arhitektonskih i dizajnerskih do ekoloških i energetski učinkovitih, sastavni dio građevinskih projekta već nekoliko godina.

Naši kupci u Hrvatskoj također su prepoznali važnost ovih zahtjeva kod vanjske stolarije koju ugrađuju

u privatne ili višestambene objekte, tako da kroz individualni pristup svakom projektu pronalazimo najoptimalnija rješenja vezana uz zahtjeve koji se pred nas postavljaju.

Asortiman prozora sa termičkim vrijednostima u raznim kombinacijama, vidljiv je u donjoj tabeli.

Pana Stolarija d.o.o. Zagrebačka 42, Čakovec T: 00385 40 492 555, F: 00385 40 492 551 M: 00385 98 231 325, W: www.pana.hr

PANA PREMIER PASIV PLUS

PANA PREMIER ZERO PANA PREMIER PASIV

PANA PREMIER FLAT

PANA PREMIER PLUS

PANA PREMIER TERMIC

PANA EXCLUSIVE PASIV PANA PREMIER CLASSIC

IV68 IV 78 IV 92 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 IV 68 Uw sa aluminijskim distancerom Ψg = 0,08 W/(mK) 1,36 1,4

1,2

Ug 1,1 1,26 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5 Ug 1,1 Ug1,00 Ug 0,9 Ug 0,8 Ug 0,7 Ug 0,6 Ug 0,5

PANA EXCLUSIVE TERMIC

STAKLO

PANA EXCLUSIVE CLASSIC

TERMIČKA PROVODLJIVOST PROZORA IZ ASORTIMANA PANE Stolarije Čakovec

Kroz dugogodišnji sustavni rad na domaćem i inozemnom tržištu , Pana je usvojila najnovije tehnologije, materijale i znanja te je razvila niz proizvoda koji spadaju u kategoriju ekološki i nisko energetski ili pasivan.

Naši proizvodi su ispitani i certi icirani od prestižne certi icirajuće kuće IFT Rosenheim iz Njemačke.

Na taj način osigurali smo plasman svojih prozora na zahtjevnim tržištima kao što su švicarsko, njemačko, austrijsko te drugim tržišti-

1,13

0,85 0,82 1 0,96 0,92 0,79 0,78 Uw sa termix distancerom Ψg = 0,041 W/(mK) 1,3

1,03

0,76 0,72 0,9 0,87 0,82 0,69 0,68 Uw sa termix super swiss distancerom Ψg = 0,032 W/(mK) 1,24 1,28

1,01 1,01 0,74

0,7

Također PANA daje mogućnost različitih dizajna aluminija sa modelima PANA PREMIER FLAT i PANA PREMIER ZERO, koji se suvremenim rješenjima dizajna u potpunosti uklapaju u svjetske trendove.

Kad se k tome dodaju ulazna vrata od drvenih masivnih i izolacijskih panela te masivni parketi i seoski podovi iz našeg asortimana , možemo reći da smo ponosni na to da je PANA

0,85

0,8

0,67 0,66

zaokružila u cjelosti svoj asortiman sukladno suvremenim tokovima i zahtjevima tržišta.

Raduje nas da će odsada, ovi proizvodi biti kroz ovakve mjere poticaja još dostupniji našim kupcima pa ih i ovim putem pozivamo da nas posjete u našom salonu u Zagrebačkoj 42 i dodatno se informiraju.Nadamo se da će na taj način lakše donijeti konačnu odluku i iskoristiti mogućnosti koje im se nude.

16

Poljodjelstvo

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINOGRADARSTVO i podrumarstvo Kocijan iz Štrigove

Traminac s nevjerojatnih i rekordnih 188 Oechsla še era Izborna berba prosušenih bobica traminca mirisavog obavljena je 25. listopada 2013., a sok iz bobica pokazivao je nevjerojatnih i do sada u Me imurju nezabilježenih 188 Oechsla, te optimalnih 7,7 posto kiselina PIŠE: STJEPAN MESARI

U ovim blagdanskim danima bajkovito je u podrumu Vinogradarstva i podrumarstva obitelji Kocijan u Štrigovi, a bajkovitost ini tiho vrenje mošta mirisavog traminca izborne berbe prosušenih bobica.

Iz drvene ba ve poput baršunaste glazbe dopire vrenje mošta koji kod prešanja ima nevjerojatnih 188 Oechsla, što je možda hrvatski i europski rekord.

- Nisam siguran je li ovo rekord, ali priznajem da nisam

Petar Kocijan uzima slatki mošt iz drvene ba ve, u kojoj se še eri polako pretvaraju u alkohol

uo da je ne iji mošt poput našega kod berbe imao 188 Oechsla, no siguran sam da moja obitelj, koja se preko trideset godina bavi vinogradarstvom i vinarstvom, nikada nije imala takav mošt, odnosno takvu berbu, i to mene osobno, moju suprugu Andreju i obitelj ini ponosnim. Berbu je pratio agronom i nije mogao vjerovati u postotak še era, jer sa sobom je imao mjera koji pokazuje do 150 Oechsla i koji je pokazivao maksimalne sladore. Zato smo primijenili moj mjera koji pokazuje do 200 Oechsla i ustvrdili kako sok iz

Andreja i Petar, mladi bra ni par vinogradara, ponosni su na traminac izborne berbe prosušenih bobica

bobica pokazuje rekord, rekao nam je Petar Kocijan, mladi vinogradar i vinar dok se spremao iz drvene ba ve uzeti mošt koji smo kušali i ostali op injeni bogatstvom slatkoš u i nevjerojatnom snagom koja je dopirala iz aše.

- Osim vrhunskih sladora, grož e i mošt kod berbe sadržavali su 7,7 posto kiselina, što govori kako je rije o zaista vrhunskoj izbornoj berbi prosušenih bobica, koju smo isplanirali u prolje e i koja je

unato vrlo udnoj godini na kraju vrlo uspjela. Grož e je raslo na podru ju Orehov aka u Železnoj Gori, berbu smo obavili 25. listopada po lijepom vremenu, a prešanje u optimalnim uvjetima. Nakon prešanja u tropu je ostatak še era pokazivao 122 Oechsla, što je postotak za kasnu berbu.

Naime, da bi berba imala statut izborne berbe prosušenih bobica, treba sadržavati 152 Oechsla, pojasnio nam je mladi Kocijan, koji je vinogradarsko-

vinarski zanat ispekao kod djeda Viktora i oca Vladimira.

“Martinje” u ožujku ili travnju Kocijan kaže kako vrenje mošta izborne berbe prosušenih bobica traje oko šest mjeseci, tako da e mošt postati vinom u ožujku ili travnju 2014. godine i bit e to pred ‘’uskrsno Martinje’’ u Kocijanovom podrumu. Bude li sve kako planiraju i žele, Kocijanovo e vino imati status vrhun-

skoga predikatnog vina i na tržište e ga plasirati u bocama od 0,25 litara, što e imati i posebnu cijenu. Vinograd koji je zasa en sortom traminca mirisavog u Orehov aku star je 15 godina, a 2007. godine u njemu je sazrjelo grož e iz kojeg je stvoreno do tada najbolje obiteljsko vino i jedno od najboljih u Me imurju i Hrvatskoj. U klasi noj berbi s oko etiri tisu e trsova Kocijanovi bi dobili oko šest tisu a litara vina, ali njihovo je opredjeljenje da svake godine imaju najmanje kasnu berbu, a želja je jednog dana imati ledenu berbu, što bi bila kruna uspjeha obiteljskog vinogradarstva i podrumarstva.

Osim ove berbe, Kocijanovi su jesenas ubrali vrlo kvalitetno grož e sorti graševina i pušipel, koji su sada mlada vina.

Za pušipel vjeruju kako e dobiti naziv pušipel prestiqe, jer ve sada pokazuje iznadprosje ne kvalitete potrebne za dobivanje naziva me imurske zašti ene marke vina.

Prva berba Kocijanovih u Hrvatskoj kao lanici Europske unije bit e zapam ena po vrhunskim svojstvima traminca mirisavog i iznimnoj kvaliteti pušipela i graševine.

Opušteno obitelj Kocijan eka udo koje se stvara u njihovom podrumu i vjeruje da e se ono dogoditi u stvorenju zvanom vrhunsko predikatno vino izborne berbe prosušenih bobica.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

U znaku blagdanske prodaje borova, smreka i ukrasa

Sretan Boži i Nova godina

Tjedan dana prije Boži a, tre a prosina ka srijeda na akove kom placu i sajmu bila je u znaku najradosnijega krš anskog blagdana. Stigli su borovi, smreke i jele za boži no-novogodišnje drvce, a s njima i brojni ukrasi.

Suhi i svježi cvjetni aranžmani, ov ice i pastiri, razni bomboni i slatkiši nudili i kupovali su se na svakom dijelu sajmišta i placa te, ako je suditi po prodanome, me imurski e domovi za blagdane biti lijepo i bogato ukrašeni.

Od prehrambenih proizvoda najviše su se prodavale mandarine, smokve, suhe šljive, orasi, jabuke, zelena salata, hren i gljive.

Drvari su prodali nekoliko desetaka kubika bukovih drva, a peradari nekoliko ugojenih purica

i gusaka, te kokoši za juhu.

Solidno se prodavala odje a i obu a, a kod pe enjara je bilo više ljudi nego na koncertu Gorana Bregovi a nedavno u Varaždinu. Boži je sve probudio i potaknuo na kupovanje

predmeta i proizvoda koji e blagdan svima u initi ljepšim i boljim. Sljede e dvije srijede sajma ne e biti, nego e se održati u utorak, na Badnjak i Staru godinu. (S. Mesari , foto: Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - boži na drvca 50 - 350 kn/kom - boži ne jaslice 150 - 200 kn/kom - mandarine 12 kn/kg - smokve 40kn/kg - orasi 80 kn/kg - jabuke 6 kn/kg - endivija 15 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - grah 25 kn/kg - hren 15 kn/kom

20. prosinca 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT U prosincu se kite boži na drvca.

BOR – PINUS Još se osje a miris zapaljenih adventskih svije a.

Slavlje koje su nagovještale je tu. Možda za boži no drvce imate oki en bor. (Pinus) Baš u ast Boži a uvijek nekako u ovo doba godine raspletemo pri u o borovima, jelama i smrekama.

Rod Pinus (borovi) obuhva a oko 110 vrsta rasprostranjenih gotovo isklju ivo u umjerenim podru jima sjeverne polukugle, a na jug dosežu Meksiko i Indoneziju. Time ine najbogatiju i najrasprostranjeniju skupinu igli avaca na Zemlji.

Borovi pripadaju golosjemenja ama, staroj skupini biljaka koja se razvila u mezozoiku i koja još ne stvara plodove, nego sje-

menke leže otvoreno na plodnim listovima, kod borova na ljuskama ženskih ešera. Sjemenke su okriljene i rasprostranjuju se vjetrom. Vjetrom se rasprostranjuju i peludna zrnca, jer golosjemenja e još ne koriste kukce ili druge životinje kao oprašiva e. Iako postoje muški i ženski ešeri, uvijek se razvijaju na istoj biljci, tako da su svi borovi jednodomni. Kako su evoluirali u

vrijeme kad je na Zemlji klima bila suha i relativno hladna, njihovi su listovi razvijeni u obliku iglica koje imaju malu površinu s koje se teško gubi voda, a u anatomskoj gra i imaju posebna tkiva koja vrlo djelotvorno dodatno spre avaju gubitak vode. Za njih je svojstveno i obilno lu enje smole koja služi kao zaštita za ozljede, a u fosilnom obliku je poznata kao jantar, kojega ine smole nekih drugih vrsta.

U lori Hrvatske autohtono je pet vrsta borova, alepski bor (Pinus halepensis) vezan za priobalje, crni bor

(Pinus nigra) vezan za viša podru ja submediterana, bor krivulj (Pinus mugo) koji raste kao grm u višim dijelovima planina, bijeli bor (Pinus sylvestris) sa samo jednom autohtonom populacijom, iako se esto sadi i pinija, (Pinus pinea ), poznata samo s otoka Mljeta kamo su je vjerojatno donijeli Grci. Svi nabrojeni borovi imaju i zna ajnu hortikulturnu primjenu. Sade se u urbanom šumarstvu zbog svoje esto prozra ne krošnje i otpornosti na nepovoljne utjecaje sredine.

Borovi nisu zahtjevni na kvalitetu tla i zraka ali traže puno osvjetljenje. Borovi u sjeni nikad dobro ne rastu.

Zato ih uvijek sadimo ili na otvoreni prostor ili s južne strane objekata. Znaju vratiti trud uložen u dobar izbor mjesta sadnje.

Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

PROGRAM KONTROLE I ISKORJENJIVANJA BOLESTI AUJESZKOGA U SVINJA I STJECANJE STATUSA GOSPODARSTVA SLOBODNIH OD BOLESTI Prije par tjedana sam na istim ovim stranicama pisao o Bolesti Aujeszkog gdje sam se više osvrnulo na klini ku sliku bolesti i tek napomenulo da je u izradi Program kontrole i iskorjenjivanja bolesti, ovotjednim tekstom više u se osvrnuti na provedbu programa na gospodarstvima koje drže svinje i na ekonomsku štetu koju je bolest imala u prošlosti i koju može imati u budu nosti.

Programom koji se provodio tijekom 2011.godine na podru ju Republike Hrvatske virus je prona en u 4% pretraživanih farmi iz toga je lako zaklju iti da se virus „udoma io“ i u Republici Hrvatskoj.

Za po etak samo ukratko o uzro niku bolesti, klini kim znakovima, na inima prijenosa bolesti.

Uzro nik Bolesti Aujeszkog je svinjski herpes virus 1, svinje su prirodni doma ini virusa i jedine životinje koje su i nosioci istoga, ipak potrebno je napomenuti da se virusom mogu zaraziti i goveda, ovce, koze, psi i ma ke. U stadima svinja može se zaraziti do 100% svinja, smrtnost je najve a kod novoro ene prasadi

kao i kod sisaju e prasadi, pove anjem dobi smrtnost se smanjuje. Do 20% krma a može uslijed infekcije virusom pobaciti zbog toga je vrlo važno obavijestiti veterinare o svakom poba aju krma a gdje se onda tim krma ama vadi krv i šalje na pretragu. Virus se naj eš e prenosi izme u svinja dišnim putem, prasad može biti zaražena i transplacetalno, a kod divljih svinja najvažniji na in prenosa bolesti je spolnim putem, ostale životinje in iciraju se bliskim kontaktom sa zaraženom svinjom. Od klini kih znakova, koji variraju ovisno o starosti svinja, u sisaju e prasadi unutar sedam dana nakon prašenja pojavljuju se groznica,trom ost,“veslanje“nogama, gr evi, paraliza stražnjih nogu.

U odbijene prasadi javljaju se respiratorni simptomi, kašljanje, kihanje, otežano disanje. U goveda i ovaca bolest u pravilu završava uginu em unutar par dana nakon infekcije, prvi znak bolesti je intenzivna svrbež, lizanje ,griženje na pojedinim dijelovima kože Bolest Aujeszkog uzrokuje zna ajne gospodarske

štete koje prvenstveno nastaju ograni avanjem prometa životinja iz zaraženih podru ja.Trenutno kod nas štetu trpe gospodarstva koja se bave intenzivnom svinjogojskom proizvodnjom jer je onemogu en izvoz svinja za klanje na zajedni ko tržište EU-a. Izvoz svinja nije mogu zbog nepoznatog statusa države u vezi Bolesti Aujeszkog.

Tijekom 80-tih i 90-tih godina dvadesetog stolje a bolest je bila rasprostranjena u intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji više europskih zemalja. Kako bi se izbjegli ekonomski gubici lanice EU-a pokrenule su programe za njeno iskorjenjivanje koji su dali vrlo dobre rezultate.

Kako smo i mi sada lanovi Europske Unije i kod nas je pokrenut Program kontrole i iskorjenjivanja Bolesti Aujeszkog.

Osvrnut u se sada na provedbu Programa na podru ju Me imurska županije. U prvoj fazi provedbe programa obuhva ena e biti sva gospodarstva na kojima se drži od 1-10 rasplodnih krma a. Na svim takvim gospodarstvima pristupit e se va enju krvi kod krma a, provedba pro-

grama na podru ju ovlasti Bioinstitut-a d.o.o. po inje u ponedjeljak 16.prosinca 2013.godine. Vrlo važno je napomenuti da provo enjem ove faze programa vlasnici rasplodnih krma a ne snose nikakve troškove, svi troškovi idu na teret Državnog prora una (va enje krvi, dostava uzoraka, laboratorijska pretraga). Drugom fazom programa bit e obuhva ena gospodarstva na kojima se drži od 11-50 rasplodnih krma a, to an po etak ove faze još nije poznat. U tre oj fazi bit e obuhva ena gospodarstva na kojima se svinje uzgajaju radi tova, a u etvrtoj gospodarstva koja drže svinja za vlastite potrebe, po etak tre e i etvrte faze Programa tako er za sada nije poznat.

Ovim tekstom ujedno pozivamo sve vlasnike rasplodnih krma a (1-10 kom) da se jave u ambulante Bioinstituta ( akovec, G.Mihaljevec, M.Središ e) radi va enja krvi kod njihovih krma a.

Da ponovimo još jedanput, svi troškovi vezani uz ovu fazu provo enja Programa idu na teret Državnog prora una.

Mihael Kacun, dvm

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PO ASNI lan Zrinske garde akovec postao general Ante Gotovina

IZBORI u Zrinskoj gardi akovec

Svi su htjeli pozdraviti generala i slikati se s njim

Kandidature do kraja sije nja

- Eto mene ponovno u gardistima. Plemenito je uvati uspomene na pretke, hrabrost i žrtva Zrinskih dio su povijesnog naslje a. Na nama je i obveza prenošenja povijesnih znanja o tom dugom putu, a Zrinska garda je zorni prikaz povijesti koju baštinimo, kazao je Gotovina PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN U petak je u akovcu održana sve anost proglašenja generala Ante Gotovine po asnim lanom Zrinske garde akovec.

Predajom prijavka zapovjednika Zrinske garde akovec, uz pucanj topa generalu Anti Gotovini, zapo ela je sve anost proglašenja po asnim lanom Zrinske garde u Starom gradu Zrinskih u akovcu.

U pratnji gardista i rukovodstva Zrinske garde akovec, na elu s predsjednikom Alojzijem Sobo ancom, gradona elnikom akovca Stjepanom Kova em, županom Matijom Posavcom, predsjednikom Koordinacije udruga dragovoljaca Domovinskog rata Podružnice Me imurske županije Stjepanom Horvatom i gra ana, general Ante Gotovina uputio se najprije do spomen-zida kod akove ke Knjižnice "Nikola Zrinski". Tu je uz zid sa spomen-plo ama 74 hrvatska poginula i nestala branitelja iz Me imurja položio vijenac i zapalio svije e. Povorka se zatim sve ano kretala glavnom ulicom akovca prema Katoli kom domu.

Kip Svetog Nikole na dar Ispred Katoli kog doma u akovcu do ekali su ga varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, generalni vikar mons. Ivan Godina te gvardijan Franjeva kog samostana u akovcu, župnik župe Svetog Nikole biskupa i dekan akove kog dekanata fra Stanko Belobrajdi , koji mu je uru io kip Sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara.

Sve anost je potom održana u Katoli kom domu u akovcu, a vodio ju je tajnik udruge Bojan Kocijan.

Generala Antu Gotovinu najprije je pozdravio gradona elnik akovca Stjepan Kova . Župan Matija Posavec naglasio je

Predaja Povelje po asnog lana Zrinske garde akovec da je general Gotovina u ratu dao primjer kako se moramo boriti u miru, te ukazao na Me imurje kao prvo oslobo eno podru je od agresora. U ast generala, uka ai je otpjevao pjesmu posve enu generalu. Predsjednik Zrinske garde akovec Alojzije Sobo anec u podužem je govoru uz ostalo rekao: - Nitko kao Vi ne svjedo i tako živo vrijednost za koju je osnovana Zrinska garda akovec. Nau ili smo od Vas kako se asno i pošteno voli i brani dom i domovina, kako se hrabro i dostojanstveno nosi s teretom teške i nepravedne optužnice te kako se dostojanstveno eka pravda, ona spora i dostižna, pravda temeljena na svom jedinom pravom izvorištu, Božjoj

istini i ljubavi. Još zvonko i toplo odzvanjaju rije i nedavno preminulog fra Zvjezdana Lini a, koji je za jednog od predavanja ovdje u Katoli kom domu posvjedo io vrstinu Vaše vjere i uvjerenja u pravednost osloba aju eg rata, s kojima se susreo prilikom jednog od posjeta tijekom Vaših uzni kih dana. Još nam je pred o ima živa slika vašega slavnog povratka u domovinu… Još nas oduševljavaju Vaše rije i kojima nas nakon osobnog trpljenja bez gor ine pozivate da se okrenemo budu nosti i zajedništvu u izgradnji domovine. Dragi generale, ponosni smo na Vas jer nitko kako Vi ne svjedo i tako živo vrijednosti zbog kojih smo osnovani, vrijednosti što su nam

Predboži na ve era u hotelu “Kralj” U hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu potom je održana sve ana predboži na ve era i druženje gardista i vodstva garde te gostiju, na kojoj su goste zabavljali me imurski tamburaši, uz zdravice i želje za bolju i ljepšu Hrvatsku. Druženju je nazo io i varaždinski biskup mons.

Josip Mrzljak, tako er lan Zrinske garde. Biskup je, pozdravljaju i okupljene, zahvalio po asnom lanu Zrinske garde generalu Gotovini što je strpljivo i s vjerom prihvatio križ, da

bi kona no s molitvom Bogu zahvalio na doživljenoj pravdi. Posebno je istaknuo izjavu generala Gotovine kako je i u uzništvu bio slobodan i da mu slobodu nitko ne može uskratiti, a to može re i samo ovjek duboke vjere i pouzdanja u istinu i pravdu.

General Gotovina nije davao nikakve izjave za medije, osim službenog obra anja u Katoli kom domu, što nije ništa udno za one koji ga poznaju. Ipak, vidjelo se da mu je drago što je u akovcu.

kao duhovnu ostavinu u uvanje dali slavni vitezovi i junaci, sinovi obitelji Zrinski. S ponosom Vam danas predstavljam Zrinsku gardu akovec, udrugu osnovanu s ciljem zaštite i promicanja hrvatske povijesti i kulture, promicanja baštine obitelji Zrinski i Frankopan te uvanja i zaštite hrvatskih nacionalnih vrijednosti i svetinja. Postojimo i radimo na ast hrvatskoj domovini te kao lu onoše promi emo djela hrvatskih junaka, šire i poruku bogoljublja i ovjekoljublja, poštivanja obitelji i obrane doma. Slavni hrvatski sinovi i junaci Nikola Zrinski Sigetski i Petar Zrinski u tome su nam uzor i putokaz. Oni su dio bogate povijesti našega malog hrvatskog naroda, a Vi ste naša suvremena snaga, ali i dokaz da ovaj narod ima budu nost te da su Hrvati ljudi otvorenoga i širokoga srca za sve i svakoga, koji poštuju tu e i brane svoje.

Generale Gotovina, danas kada postajete po asni lan Zrinske garde akovec postajete i naša nova unutarnja snaga i poticaj da hrabro, pošteno i asno nastavimo s našom misijom. Vaše nam je lanstvo ast, ali i obaveza da u svemu slijedimo živi primjer snage, volje, vjere i domoljublja, što ste ih kao visoke ljudske standarde postavili pred cijelu domovinu Hrvatsku.

Generalu Anti Gotovini predana je Povelja po asnog lana

Ante Gotovina: - Na nama je i obveza generacijama koje rastu prenijeti povijesna znanja o tom dugom putu, o temeljima koji su pretpostavka slobode koju danas živimo Zrinske garde akovec za osobit doprinos u obrani domovine, osloba anju okupiranih podru ja tijekom Domovinskog rata, zaštiti integriteta obrambenog i osloba aju eg Domovinskog rata te za zaštitu na ela pravednog i uzornog služenja hrvatskim obrambenim snagama i domovini Hrvatskoj.

Generalu je Povelju uru io predsjednik Zrinske garde Alojzije Sobo anec, uz predsjednika Skupštine Mihaela Štebiha, akad. kipara, nadzapovjednika Alojzija Šestana, kume zastave Bernarde Cecelja, zapovjednika Ratimira Hreš a i tajnika Bojana Kocijana.

Hrabrost Zrinskih i Frankopana dio su identiteta kraja i domovine U svojem obra anju general Gotovina je uz ostalo uz smiješak, pomalo šeretski, rekao: - Eto mene ponovno u gardistima. Dragi prijatelji, hvala vam.

Hrvatski narod je na raskrižju civilizacija imao dug put do svoje državnosti, koja je napokon izborena Domovinskim ratom.

Polaganje vijenca i paljenje svije a kod spomen-zida poginulim i nestalim braniteljima u akovcu

DVADESET I DVIJE GODINE od oslobo enja Lipika

Me imurski branitelji dali ogroman doprinos Na ovom je bojištu poginulo šest Me imuraca. Najpoznatiji me u njima bio je istaknuti akove ki sportski djelatnik Marijan Zadravec - Macan Šestog prosinca u jutarnjim satima jedinice Hrvatske vojske potisnule su neprijateljske srpske snage iz Lipika i okolice. Ova je oslobodila ka akcija postala prekretnica u Domovinskom ratu, a zna ajnu ulogu u oslo-

ba anju odigrale su jedinice iz Me imurja.

Branitelji i stanovnici Lipika prisjetili su se nedavno slavnih dana od prije 22 godine, kad su hrvatske jedinice potisnule pobunjene Srbe na istok. Vijence podno spome-

Polaganje vijenaca poginulim braniteljima

nika na lipi kom groblju u ime Me imurske županije položili su zamjenik župana Zoran Vidovi , predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Stjepan Horvat i zapovjednik 2. satnije 54. samostalne bojne akovec Zvonko Košir. Zajedno s njima, predstavljaju i Me imurje, bili su i branitelji koji su tih dana 1991. godine sudjelovali na ovom ratištu.

Mještani ovoga zapadnoslavonskog gradi a izuzetno cijene doprinos Me imuraca u tim operacijama, daju i im glavnu i neizostavnu ulogu.

Me imurska delegacija u Lipiku

Kako je tom prilikom kazao zamjenik župana Vidovi , koji je i sam bio na zapadnoslavonskom ratištu, svi oni

20. prosinca 2013.

koji su uzeli oružje u ruke dali su ogromni doprinos, no žrtva onih koji su poginuli nemjerljiva je. Upravo

S obzirom na to da se u velja i idu e godine održava redovita izborna sjednica skupštine Zrinske garde akovec, svim je lanovima Zrinske garde ovih dana upu ena obavijest s pozivom da, ukoliko se netko želi uklju iti u rad rukovodstva udruge, do kraja sije nja dostavi kandidaturu. Na takav se demokratski na in želi izabrati novo vodstvo Zrinske garde akovec, koje e voditi udrugu u narednim godinama i nastaviti uistinu aktivno djelovanje sukladno statutarnim zada ama i planu rada.

Plemenito je uvati uspomene na pretke, hrabrost i žrtva Zrinskih dio su povijesnog naslje a.

Hrabrost i žrtva Zrinskih i Frankopana dio je povijesnog i kulturnog identiteta ovog kraja i naše domovine. Nakon devet stolje a, u obrambenom Domovinskom ratu našoj je generaciji pripala ast oživotvorenja demokratske države, kakvoj su naši preci kroz povijest težili. Na nama je i obveza generacijama koje rastu prenijeti povijesna znanja o tom dugom putu, o temeljima koji su pretpostavka slobode koju danas živimo. Zrinska garda je zato hvale vrijedan pothvat, zorni je prikaz povijesti koju baštinimo. Hvala vam.

Sve anosti proglašenja Ante Gotovine po asnim lanom Zrinske garde akovec bili su nazo ni mnogi uzvanici, tako biskup varaždinski Josip Mrzljak, gvardijan Franjeva kog samostana Stanko Belobrajdi , predsjednik Matice hrvatske akovec Stjepan Hranjec, saborska zastupnica Sun ana Glavak, sudac Vrhovnog suda u mirovini Marijan Ramuš ak, brigadni general Slaven Zdilar i drugi brojni gra ani. Muški pjeva ki sastav "Zrinski" iz Nedeliš a otpjevao je na kraju sve anosti pjesme "Vivat Croatia" i "U boj, u boj" iz opere "Nikola Šubi Zrinski".

spomen na njih treba održavati, a mlade stalno podsje ati na slavne dane naše novije povijesti. Kako je ovo mjesto gdje su postrojbe iz Me imurja odigrale važnu ulogu, Me imurska županija e u suradnji s lipi kim gradskim vlastima postaviti spomen-plo u, najavio je Vidovi .

Na ovom je bojištu poginulo šest Me imuraca. Najpoznatiji me u njima bio je istaknuti akove ki sportski djelatnik Marijan Zadravec Macan. Ratne operacije pod nazivom "Otkos" i "Orkan 91" bile su prve akcije tog tipa, nakon kojih je oslobo en znatni dio Zapadne Slavonije.

Agresor nakon njih nije osvojio ni etvorni metar hrvatskog teritorija, a Hrvatska je vojska pokazala da je izrasla u ozbiljnu vojnu silu.

20. prosinca 2013.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HUMANITARNI KONCERT udruge “Fijolina”

SVE ANOST u Domu kulture Belica

U dva dana koncerta prikupljeno Dvadeset godina KUD-a Belica ukupno 9.357,29 kuna!

Humanitarna udruga “Fijolina” za pomo djeci bez roditelja ili adekvatne roditeljske skrbi te bolesnoj djeci organizirala je 14. i 15. prosinca 2013. godine u suradnji s Udrugom hrvatskih branitelja Domovinskog rata lije enih od PTSP-a, Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH te Športskim ribolovnim društvom “Amur” Nedeliš e kao inicijatorima i suorganizatorima humanitarni koncert pod nazivom “Svjetlost na zajedni kom putu“, za nabavku novog kombi vozila za djecu s posebnim potrebama, koja su smještena u

Dnevnom boravku “Dr. Antun Bogdan“ akovec.

Na koncertu je sudjelovao veliki broj izvo a a koji su svojim pjesmama privukli pažnju brojnih posjetitelja, a velika srca pokazali su gra ani koji su svojim dobrovoljnim prilogom pomogli da se prikupi novac za djecu i na ovakav na in pomogne u kupnji novog kombi vozila. U dva dana koncerta prikupljeno je ukupno 9.357,29 kuna.

Brojni izvo a i obogatili program i sajam Prvi su dan (subota, 15. prosinca) uz najavu vodite-

Udruga zahvaljuje svima koji su na bilo koji na in pomogli akciji

DRUŠTVO ŽENA KRIŽOVEC

Djeca za djecu U enici Podru ne škole Peklenica, koju zajedni ki polaze djeca iz Križovca i Peklenice, priredili su u nedjelju u društvenom domu u Križovcu priredbu kojom su razveselili drugu djecu, jer je nakon priredbe uslijedio najveseliji doga aj za djecu - podjela darova. Da bi svako dijete osjetilo radost darivanja u prosincu, lanice Društva žena Križovec organizirale su priredbu i podjelu darova za 85 djece, iji su roditelji izdvojili 20 kuna kako bi djetetu priuštili zadovoljstvo uru ivanja darova, a za 34 djece koja su sudjelovala u programu darove su osigurale lanice Društva žena Križovec.

(BMO)

U enici iz Križovca i Peklenice, polaznici PŠ Peklenica, priredili su priredbu za svoje vršnjake, nakon koje su djeca dobila darove

ljice Lee Kova i nastupali brojni izvo a i: Lea Kova i , Mala skupina Mažoretkinje Nedeliš e, Sarah Feren evi , Osnovna škola akovec, Mateo Mikuli , Dora Kova , Udruga žena Puš ine, Lea Šprajc, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e – Dje ji folklorni sastav, Muška vokalna skupina “Zrinski”, Ivica Dobrani , Meri Šeparovi , Ivan Mezga, Tamburaški sastav “Sinovi Me imurja“, Juraj Galina i Vladimir Košir Tonka. Drugi dan, u nedjelju 16. prosinca, program je vodio Miljenko Ov ar, a na pozornici MESAP-a nastupili su: Skandal bend, Jerko Fabi , Bojan Masnec, Gordana Lach, Željko Grahovec, Marijan Lastavec, Josip Sanjkovi Mitrica, Joža Be ar, Tamburaški sastav “Pozoj”, Musta bend, Nano Prša, Branimir ulinovi Angello, Željko Pokupec Šero, Grupa Vremeplov i Vladimir Košir Tonka. Humanitarna udruga “Fijolina” zahvaljuje svim posjetiteljima, izvo a ima i ljudima dobrog srca koji su svojim prisustvom i donacijom uljepšali i pomogli da ovaj humanitarni koncert bude uspješan. Zahvala je upu ena i Košarkaškom klubu “Me imurje” na donaciji boži nih ukrasa i dekoracija.

U Belici je u Društvenom domu u nedjelju održana sve anost proslave dvadesete obljetnice KUD-a Belica.

Gledatelja nipošto nije nedostajalo, tražilo se mjesto više, a pljeskom su nagra eni svi izvo a i. Nastupili su mališani dje jih vrti a u Belici, u enici Osnovne škole Belica, odnosno pomladak KUD-a, te sve sekcije, tamburaška, plesna i dramska sekcija. Raspoloženje se vidi na slikama Zlatka Vrzana.

Kulturno-umjetni ko društvo Belica djeluje od 1983. godine i aktivni je sudionik svih doga anja.

U velja i 2011. godine tamburaška skupina KUD-a Belica u sklopu godišnje skupštine promovirala je svoj novi nosa zvuka pod nazivom “Glazbene skice”.

Mogu se pohvaliti dvjema zlatnima i jednom srebrnom plaketom “Tambura Paje Kolari a“, koje su osvojili na Hrvatskom festivalu tamburaške glazbe u Osijeku. Po etkom travnja 2011. godine nastupili su u emisiji “Lijepom našom“ u Štrigovi, a u lipnju iste godine na festivalu “Kre Mure i Drave“ u Prelogu, gdje su prema glasovima publike osvojili tre e mjesto pjesmom “Svaka duša drugu iš e“ u izvedbi

Najmla i su pokazali da e biti dostojni lanovi KUD-a Belica

solistice Božene Taradi. Tako er su pratili Filip Hozjak, Rajka Suhodol an i Zvonimir Dravec.

Svake godine KUD Belica po asti svoje sumještane priredbom a raznolikim programom u suradnji s vrti ima i OŠ Belica. Ve tradicionalno tamburaški sastav KUD-a prati crkveni zbor za boži no misno slavlje, blagdan Sveta tri kralja, Uskrs, a lanovi KUD-a aktivno sudjeluju i u ostalim sve anostima: za Dane kruha, Tijelovo, Dane polja i krumpira, kao i u fašni koj povorci, gdje su tako er suorganizatori veselice.

Tamburaški sastav može se di iti brojnim nastupima diljem Lijepe naše, a i u inozemstvu, to nije, u Sumartonu, Ma arska, na Danima vina, zlevajke i tambure.

Tamburaši su nezaobilazna karika u pratnji folklorne sekcije na nastupima u Sotinu “Pjesmom i plesom kroz Sotin”, u Donjem Miholjcu na “Miholja kom sijelu” i na smotri izvornog folklora u Donjoj Dubravi te nizu nastupa u Belici. Dramska sekcija KUD-a Belica kroz svoju glumu i tekstove njeguje kajkavsko narje je, a na humoristi an na in približava i do arava prizore iz svakodnevog života obi nog ovjeka. Glumci održavaju prijateljsku suradnju s ostalim društvima unutar naše, ali i sa susjednom županijom, pa svake godine sudjeluju na REGA-i. Dvadesetu obljetnicu KUD-u Belica estitao je na elnik Zvonimir Taradi, zatim predstavnici Županije i mnogi uzvanici. (J, foto Z. Vrzan)

ŽGAN EVI ZAPISI u ast 37. obljetnice smrti dr. Vinka Žganca u Vratišincu

Me imurskom pjesmom obnavljaju sje anje na velikana KUD “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec svake godine u prosincu povodom smrti akademika i muzikologa dr.

Vinka Žganca, ro enog Vratišin ara, prire uje manifestaciju “Žgan evi zapisi”.

Tako obnavljaju sje anje na svoga velikog sumještanina na najbolji mogu i na in kroz me imurske pjesme koje je on skupljao i bilježio. Podsjetimo da je uz pomo upravo tih zapisa nakon Prvoga svjetskog rata na mirovnim pregovorima dokazao da Me imurje spada u hrvatski nacionalni korpus, ime je pripojeno matici zemlji. Prvu me imursku pjesmu zapisao je još kao gimnazijalac, kad je došao ku i na školske praznike. Pjesmu “Megla se kadi” pjevala mu je sestra Roza. Nakon toga skupio je nekoliko svezaka ne samo me imurskih pjesma, ve i napjeva iz drugih krajeva.

KUD “Dr. Vinko Žganec” uva uspomenu na svog velikana, tako da povodom godišnjice smrti prire uje ve eri pjevanja me imurskih narodnih pjesama. Ove godine na ve eri Žgan evih zapisa ugostili su devet razli itih vokalnih skupina, odnosno zborova i dva solista.

Publika je tako mogla uti brojne me imurske pjesme.

KUD “Katruže” Ivanovec predstavio se s muškom i ženskom vokalnom skupinom i tri pjesme: Šetal se je Vinko

mlad u izvo enju muške vokalne skupine, De su one fti ice u izvo enju ženske vokalne skupine i Dva junaka koju su otpjevale obje vokalne skupine zajedno. lanice KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec otpjevale su: Ružica sam bila i Sno ka sam sadila. Samostalni mješoviti zbor umirovljenika akovec pjevao je pjesme: Son ece zahaja, ve erek dohaja i Rožic nabom trgala.

Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec otpjevala je pjesme: Jo bi navek vesel bil i Igrajte nam japa. Doma in, KUD “Dr. Vinko Žganec”, nastupio je sa spletom me imurskih plesova i pjesmom: Draga mama, ja vam nebrem spati.

Zbor Gimnazije Josipa Slavenskog akovec pjevao je stare me imurske pjesme na moderan na in

Kako zvu e stare me imurske pjesme “Vuprem o i” i “Zvira voda”, pokazao je proslavljeni zbor Gimnazije Josipa Slavenskog. Mladi

Štrigov anec Manuel Lesar uz pratnju tamburaša iz KUD-a Zasadbreg otpjevao je pjesme: Grad se beli i Pjevaj hvale Magdaleno.

Ženska vokalna skupina KUU-a “Veseli Me imurci” pjevala je pjesme boži nog ugo aja

Ljubica Mihalac iz Donjeg Mihaljevca u Vratišinec je donijela starinski izri aj

Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec otpjevala je pjesme: Cveti meni šipek roža i Protuletno drago vreme. lanice KUU-a “Veseli Me imurci” otpjevale su pjesme u boži nom duhu: Pjesma k mladomu ljetu i O detešce moje drago. Ljubica Mihalac iz Donjeg Mihaljevca donijela je u Vratišinec na in pjevanja kako se neko pjevalo. Potpunijem doživljaju starine doprinio je i njezin nastup u narodnoj nošnji i tradicionalna frizura.

Ljubica Mihalac otpjevala je: Vehni vehni ijolica i Zrosla mi je roža. Vokalni ansambl “Svjetlost” župe Sv. Juraj na Bregu, sastavljen od mladih pjeva a svjetovnih i sakralnih pjesama, na Žgan evim zapisima u Vratišincu osvježio je manifestaciju izvedbom pjesama: Kaj se pripetilo i Ljubav se ne trži. (BMO)

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DUBRAVKA DRŽAI najljepši me imurski vrt dolaskom zime okitila u blagdansko ruho

Zimska vrtna arolija u Gornjem Kuršancu PIŠE: DANIJELA MIHOCI FOTO: ZLATKO VRZAN

Najljepši me imurski vrt, onaj Dubravke Držai iz Gornjeg Kuršanca, koji su takvim ljetos proglasili itatelji Me imurskih novina, ponovno blista, no ne u cvjetnom, ve prigodnom blagdanskom ruhu.

- Moj vrt miruje, ali ne i ja, sa smiješkom nas je do ekala Dubravka Držai na svom ku nom pragu, odmah nas vode i do prigodnim boži nim ukrasima oki enog vrta.

Vrtne arolije Na mjestu gdje je ljetos stajala krasna vrtna garnitura sada su se smjestili snjegovi i i saonice koje vuku sobovi, a zimzelene trajnice i grmovi ukrašeni su vrlo jednostavnim, a efektnim ukrasima.

Obi nu alufoliju Dubravka je oblikovala u kuglice te njima ukrasila dio zimzelenih grmova.

Stare bove, koje je dobila na poklon od prijateljice, ukrasila je mašnom i starim boži nim ukrasima, te je tako recikliranim stvarima udahnula potpuno novi život.

Nove ideje

Vrt je zimi preure en u malu blagdansku aroliju

Obi nu alufoliju Dubravka je oblikovala u kuglice te njima ukrasila dio zimzelenih grmova. Stare bove, koje je dobila na poklon od prijateljice, ukrasila je mašnom i starim boži nim ukrasima, te je tako recikliranim stvarima udahnula potpuno novi život. I još puno toga drugoga…

Probušene i u prvotnu svrhu neupotrjebljive bove postale su prvorazredne boži ne kugle, savršene za ukrašavanje vrta.

- Volim reciklirati stvari.

Ja sam ro ena sakuplja ica.

To sam valjda naslijedila od oca koji skuplja u prirodi sve što mu zapne za oko – kakva

kora, kamen, panj, grana, šaš, cvije e – i onda od toga napravi nešto vrijedno i vrlo kreativno. Tata zna da sam nekako naslijedila tu njegovu sklonost sakupljanja i stvaranja ne ega ni iz ega, pa uvijek za mene ima spremljene nekakve lijepe ešere, grane, sve za što misli da bi mi dobro došlo. ak mi uva i nekakve zgodne bombone ne bi li poput njega, kada je to u inio za svoje unuke, još dok su bili mali, napravila adventski vijenac od bombona, pripovijeda Dubravka.

Vjen i e od bombona Dubravka ove godine ipak nije radila. Okušala se sa sasvim novim materijalom - poliuretanskom pjenom iliti PUR pjenom.

Njome se služe u gra evinarstvu za izolaciju oko prozora, krpanje rupa u zidovima i u sli ne namjene. Ni Dubravka sama ne zna kako je došla na ovu za u uju u ideju, možda to ima veze s injenicom da joj je suprug gra evinar, no, kako bilo, PUR pjena pokazala se izvrsnim novim materijalom za realizaciju brojnih ideja ove kreativke.

Tako je Dubravka izradila varaždinsku katedralu od ovog materijala, zimsku ku icu i niz adventskih vjen i a za vrata, a za jedan privatni

Posjetitelji sa svih strana Dom obitelji Držai u blagdansko vrijeme obi u mnogi prijatelji i poznanici, ali i mnogi znatiželjnici koji su uli za Dubravkinu krativnost.

- Do u nam ljudi. Osobito djeca. Jednostavno žele vidjeti kako je ukrašen naš vrt, neki se i fotogra iraju ili fotogra iraju nešto, neku ideju koja im se dopala i koju bi htjeli

preslikati u svom vrtu.

Ljudi dolaze ne samo vidjeti što se doga a na našem dvorištu, ve i u cijeloj ulici, budu i da si i mnogi naši susjedi daju oduška te na posebno kreativne na ine ukrase svoje oku nice, kazuje Dubravka.

Za obitelj Držai , posebice za Dubravku, Boži oduvijek ima posebno zna enje i zato je u njihovu domu sve puno svjetla i topline, a ukrasi koje sama izra uje i kombinira s onima kupljenima doprinose tom posebnom ozra ju.

MARTINA KOFJA iz Macinca javila nam se sa svojim boži nim ukrasima

može se uklju iti cijela obitelj, tako da je zadovoljstvo dvostruko - kad se ukrasi stvaraju i nakon toga kad se slože na bor. Hvala Martini Ko ja i njezinoj obitelji. (BMO)

Recesijski ukrasi sa sjajem kome dobro do e ideja kako ukrasiti bor u ovo recesijsko doba.

Martina je ukratko objasnila i kako složiti boži ne ‘’kugle’’ napravljene od obi ne špage. Oko obi nog balona s pomo u štirke omota se špaga. Nakon što se osuši, balon probušimo i voila, evo naše

varaždinski vrti , u kojemu dugi niz godina radi kao odgojiteljica, izradila je adventsku instalaciju za stol.

- PUR pjena pokazala se odli nim materijalom za moje kreacije. Odli no je to što je jako lagana, što se može krasno obojiti sprejevima, mogu u nju utiskivati ukrase…

Moram jedino biti brza i spretna i jako paziti jer se ona jako razlijeva, odnosno širi, objašnjava Dubravka, koja za svoj kreativni rad jedva pronalazi vremena, pa si uskra uje san ne bi li se bavila stvarima koje je opuštaju i usre uju.

Na ku nom pragu obitelji Držai goste do ekuje Djed Mraz specifi nim ho-ho-ho pozdravom, ukalupljen u adventski vijenac od poliuretanske pjene

I interijer Dubravkinog doma krase blagdanski ukrasi, koji su nešto posebno

Martina Ko ja iz Macinca, inspirirana našim natje ajem za najljepše boži ne ukrase, odlu ila je s našim itateljima podijeliti ideju kako i u recesijskim vremenima bez puno troškova lijepo ukrasiti bor. - Malo kasnimo s našim boži nim rukotvorinama, ali isto da se na e, možda ne-

20. prosinca 2013.

kugle koju možemo dodatno ukrasiti bojom.

Mali an eli napravljeni su od gipsa. Jednostavno smo ulili gips u kalup i zatim ukrasili. U izradu ovih ukrasa

20. prosinca 2013.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ADVENT U GRADU ZRINSKIH lijepu blagdansku atmosferu u gradu donosi uglavnom subotom prijepodne PIŠE: ROBERTA RADOVI

Tre a adventska subota bila je dinami na. Djed Mraz je imao pune ruke posla jer su se mnogi posjetitelji adventskih programa željeli fotogra irati s njime. Grijalo se uz kuhano vino, kestene i pala inke. Prebukirana “Šajerica” bila je dostatna tek za dje je radionice, a program akolanda premješten je u Centar za kulturu, gdje su pjeva ke i plesa ke vještine predstavljali mališani brojnih dje jih vrti a. Na pozornici su svoj program izveli Dje ji vrti akovec, Vrti “Bambi” akovec, Vrti “Loptica” akovec, Vrti “Vrap i ” Šenkovec i Dje ji vrti “Žibeki” akovec. A dje je vještine došao je pozdraviti i gradona elnik Stjepan Kova s obitelji. Osim njih, razigranosti programa pridonijeli su i u enici Osnovne škole Kuršanec, Centra za odgoj i obrazovanje akovec te Osnovne škole “I. G. Kova i ” Sveti Juraj na Bregu.

Uzavrela je boži na prodaja na prigodnim štandovima, gdje se izmjenjuje tradicija, suvremeni proizvodi i humanitarna ponuda.

Svega pomalo za blagdanski ugo aj, ali samo jedan dan u tjednu akove koga Adventskog sajma ve inom gledaju te naše proizvode, a ponetko i nešto kupi. Danas se samo od toga ne da živeti, kak je to negda bilo.

Sa simpati nom bakom Rozinom na štandu je i još jedna narodna umjetnica koja vedrim okom prati suvremena zbivanja. Štefanija Pertlik

Ceker paše pod svaki bor Rozina Kralj iz Dunjkovca plete cekere ve punih šezdeset godina. Tu vještinu nau ila je ve s deset godina, pa se prisje a kako je to “negda bilo”: - Nekad se nije tak puno išlo u školu kak se ve ide. Mi žene nismo išle delati, ve smo decu pazile i plele cekere. I tako to pletemo još i dan-danas. Netko prepoznaje vrijednost te tradicije, a netko ne. Mlade to preve ne zanima, kažu da je to

arolija Adventa nastavlja se i ovu subotu Posljednja adventska subota (21. prosinca) tako er e donijeti brojne zanimljive doga aje. Na akolandu e od 9.30 do 13 sati nastupati Studio suvremenog plesa “Teuta”, Plesni studio “Vivona”, a predstavit e se i Osnovna škola Sveti Martin na Muri i u eni ke zadruge “Tin ek”.

Bit e tu ponovno prigodna boži na prodaja, Djed Mraz spreman za fotogra iranje, kuhano vino i brojna druga iznena enja. Na Trgu Republike bit e od 9 do 13 sati organizirana i slatka humanitarna akcija “Peci i pomozi”, koju je inicirala akov anka Ana Ude za pomo životinjama u azilima. U 18.15 sati na Franjeva kom trgu kod crkve Sv. Nikole zapalit e se etvrta adventska svije a.

tako er je iz Dunjkovca, koja plete cekere od svoje dvanaeste godine. Osim cekera, plete i torbe i mnoge druge proizvode, ali se isto zabrinuto pita tko e nakon njih tu stoljetnu tradiciju nastaviti.

Adventski vjen i i za dobrotvorne svrhe Dunjkov anke Rozina Kralj i Štefanija Pertlik više od šezdeset godina pletu me imurske cekere

preteško za nau iti. Za jedan ceker treba oko pet sati rada, a mladi nemaju strpljenja za

to. A treba i materijal nabaviti, u kuruzi prebirati. Bili smo i u vrti u i u osnovnoj školi da

zainteresiramo mlade za pletenje cekera, ali ih više danas zanimaju mobiteli. Posjetitelji

Hit su i reciklirane torbice!

Zaposlenica zadruge “Humana Nova” Šejla Štefi ar predstavlja hit recikliranu torbicu

Socijalna zadruga “Humana Nova” postala je prepoznatljiv brend u domeni sakupljanja tekstila, rabljene odje e i obu e i njihovog recikliranja. Zadruga osim toga poti e zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Na akove kom adventskom sajmu na svom štandu predstavljaju niz

originalnih recikliranih proizvoda. Tako se tu mogu prona i torbice za mobitele zvane Mobice, papu e Bibike, njihov prvi proizvod od recikliranog materijala, kozmeti ke torbice, a mnogima su za oko zapele torbice s aplikacijom varaždinske umjetnice Suzane Bernard – Suzike.

Ugodni slikarski motivi Slikarica Nadica Patafta iz Strahoninca na svom štandu izlaže originalne suvenire i djela koja izra uje ve pet godina. lanica je Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog.

Posjetitelji mogu izabrati unikatne poklone za pod bor: an eli, Marijice, rukom oslikane ekegantne marame, slike sa sakral-

nim motivima, ali i slike s elementima Starog grada Me imurja. Iako je subota bila prohladna, zapazila je kako je tre a adventska subota okupila do sada najve i broj posjetitelja, mada se malo kupuje. Ve inom se gleda ponuda na štandovima, ali se vidi da ljudi nemaju novac i kupuju simboli ne poklone.

Strahonin anka Nadica Patafta uljepšava sajam osmijehom i tradicionalnom me imurskom nošnjom

lanice Inner Wheel kluba akovec svojim akcijama pomažu potrebitima

lanice Inner Wheel kluba akovec okupile su se i angažirale oko izrade modernih adventskih vjen i a. Predsjednica Dubravka Nedeljko kazala je kako su radovi nastali na zajedni kom druženju i radionicama u prostoru jedne od lanica Snježane Petrovi Tkal ec,

a sva sredstva koja e se prikupiti prodajom donirat e se u dobrotvorne svrhe, za pomo potrebitima. U mjesecu studenom s istom humanitarnom namjerom organizirale su i sajam dje je robe i odje e, a sli ne akcije planiraju organizirati i sljede u godinu.

NOVOOTVORENI KAFIĆ “LUNA” Orehovica Svaki petak i subota party iznenađenja i radno vrijeme do 2 ujutro PRIMAMO KAOTIZACIJE ZA DOČEK NOVE GODINE CIJENA 50 KUNA (uz to dobivate "polić" i jelo) Rezervacije na tel: 095/197-0025

22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VEZILJE IZ MALE SUBOTICE marljive tijekom cijele godine

Izložbe, modna revija i promocija ru nog rada U PRIBISLAVCU RADIONICA “Mladi za starije i nemo ne”

Stotinjak osnovnoškolaca na boži noj radionici Tradicionalna boži na radionica u župnoj dvorani u Pribislavcu ovu je godinu izazvala veliko zanimanje u enika od prvog do osmog razreda. Voditeljica radionice, koja je održana 7. prosinca, bila je vjerou iteljica Miroslava Novak, te suradnici Elena Gudlin, Aleksandra Oreški i Danijel Lazar.

Stotinjak u enika OŠ Vladimira Nazora Pribislavec i SŠ svojim marljivim i spretnim rukama primilo se posla i osmislilo ukrase za bor. U dvorani je bilo puno smije-

ha, pjesme te radosti. Sve što se izradilo napravljeno je sa srcem. Župnik Tomislav Kos pripremio je grickalice i sokove za sve marljive kreativce. Ovom radionicom pokrenut je projekt "Mladi za starije i nemo ne". Naime, radovi koje su djeca i mladi izra ivali na radionici poklonit e se starijim i nemo nim osobama koje e župnik tijekom svog pohoda bolesnicima darovati. Dio ukrasa bit e izloženo nakon svete mise i mo i e se dati dobrovoljni prilog. (so)

UDRUGA ŽENA DUNJKOVEC

Najmla ima 140 poklon paketa

U sklopu Udruge “Zvon” djeluje skupina “Vezilje”, ije se lanice okupljaju jednom tjedno u župnoj dvorani, te izra uju ru ne radove i me imurske poklon pakete za potrebe same Udruge. Vezilje broje deset aktivnih lanica: ur ica Jan ec, koja je ujedno i voditeljica skupine, Ruža Dodlek, Daška Sabol, Marijana Hadeljan, Tatjana Vugrinec, Katarina Jankovi , Gordana Kova i , Marija Kr mar, Jelica Kova i i Silvija Lackovi . 2013. godina bila je ispunjena raznim aktivnostima i izložbom njihovih radova. Ove godine vezilje su se okušale i u izradi cvije a od arapa. Napravile su prigodnu prodajnu izložbu radova povodom Uskrsa. Izložba se održavala kod crkve, a pridružili su

se i OŠ Tomaša Gori anca, Dje ji vrti “Poto nica” te Udruga djece s posebnim potrebama. Za Udrugu žena oboljele od raka dojke izradile su nekoliko prikladnih broševa. S Op inom Mala Subotica odazvale su se pozivu iz Slovenije i predstavile

svoje radove u mjestu Marijeta 1. lipnja 2013.

Kroz ljetne praznike sve su lanice vrijedno radile i pripremale radove za jesen. Po etkom devetog mjeseca održavali su se Dramski susreti u Maloj Subotici, gdje su napravile izložbu

20. prosinca 2013. radova i priredile modnu reviju s gostima iz Kelemena, Nedeliš a i Sra inca, ije su radove nosile lanice Udruge “Zvon”.

Udruga ve tradicionalno obilježava sve anost Dana zahvale za plodove zemlje, gdje se radovi prezentiraju mještanima op ine i župe i gostima, koje kao Udruga ugoš uju. Od 11. do 20. listopada 2013. godine lanovi KUU-a “Zvon” bili su u Francuskoj, gdje su sudjelovali sa svojim programom u Danima Hrvatske kulture, pa su Vezilje svoje radove pokazale i u svim mjestima gdje se održavao kulturni program. Svi su bili oduševljeni radovima i znatiželjni kako se izra uju.

Sudjelovale su i na smotri Dje jega folklornog stvaralaštva te su se odazvale pozivu Udruge žena iz Kelemena na završnu godišnju priredbu i druženje. Za sam kraj godine u iš ekivanju su boži nog sajma u organizaciji Op ine Mala Subotica, gdje se izlažu najljepši i prigodni radovi njihovih ruku.

Vezilje tako er izra uju i poklon torbe za potrebe Op ine Mala Subotica.

FINALE SAJMA DOBROTE u petak 20. prosinca

Gimnazijalci pomažu invalidima, obitelji Višnji te svojim potrebitim u enicima U enici akove ke Gimnazije Josipa Slavenskog tijekom mjeseca prosinca organiziraju humanitarni doga aj “Sajam dobrote”. Unutar Sajma organizira se nekoliko programa. Tako je ve održana Ve er stand up komedije na samo Nikolinje, 6. prosinca, u prostoru Male scene “Vinko Lisjak” u akovcu, a u enike i njihove goste zabavljali su gimnazijalka Karla Taradi te

komi ari Tin Sedlar, Aleks Cura Šari i Tihomir Paravina, lanovi Studija smijeha iz Zagreba. Mala scena bila je i više nego popunjena, jer se skupilo više od 250 posjetitelja željnih smijeha i zabave. Protekli je vikend, u petak 13. prosinca, održan i drugi program, odnosno koncert u Prostoru, gdje su nastupili bendovi Clone Age, Nova Vrsta, Sedativ, Trickshot i Viša Sila. Završni program i

inale Sajma dobrote održat e se u petak 20. prosinca u prostorima Gimnazije Josipa Slavenskog akovec, na kojem e u enici predstaviti svoje talente i vještine, s ciljem pomaganja potrebitima. Uz prodajnu izložbu njihovih radova, u auli Gimnazije održat e se i zabavni program. Sajam dobrote potrajat e od 9 do 12 sati.

Prikupljena sredst va tijekom svih ovih akcija i do-

ga anja Vije e u enika ove je godine namijenilo Društvu distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, obitelji Višnji iz ehovca te fondu “Prijatelj prijatelju” (gimnazijski fond namijenjen za pomo sadašnjim i bivšim u enicima sa zdravstvenim problemima i u enicima slabijega imovinskog stanja). (rr)

ŽUPNI CARITAS VRATIŠINEC

Humanitarna priredba za bra u u Gani Udruga žena Dunjkovec povodom blagdana Sv. Nikoleve desetu godinu za redom obradovala je svoje najmla e sumještane prigodnom priredbom i podjelom sto etrdeset darova djeci iz Dunjkovca.

Podijeljeni su paketi svoj djeci, od onih novoro enih do onih koji sada polaze etvrti razred.

U prepunoj dvorani u Pretetincu održana je predstava “Vuk i sedam kozli a”, koju je, uz vodstvo nekoliko lanica udruge, uvježbala grupa djece iz Dunjkovca, i savršeno je odigrala na pozornici.

Smijeh, strepnja i iš ekivanje ispreplitali su se u malim srcima, dok nije sve sretno završilo,na radost i zadovoljstvo svih prisutnih.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Gromoglasan aplauz bio je svima najljepša nagrada za uloženi trud.

Nakon predstave, u dvoranu je stigao sv. Nikola u pratnji Djeda Boži njaka kao pomo nika. S nekoliko rije i obratio se djeci, a dvadesetak najhrabrijih sv. Nikoli je recitiralo i pjevalo prigodne pjesmice.

Uslijedila je podjela darova i slikanje, a mnogobrojna djeca, roditelji, bake i djedovi sretni i zadovoljni otišli su svojim domovima.

Posebno ponosne bile su i sve lanice Udruge žena Dunjkovec, koje su iz vlastitih sredstava donirale i složile darove te tako i ove godine uljepšale svakodnevnicu i nadolaze e blagdane svojim mještanima.

(SZ)

I ovu godinu Caritas župe Vratišinec organizirao je humanitarnu priredbu “Za našu bra u u Kristu u Africi”.

Priredbu su priredili uz pomo predškole i školske djece te njihovih u itelja s podru ja župe. Ana Mun ar, voditeljica župnog Caritasa, na kraju priredbe javno je obznanila koliko je novca prikupljeno uz pomo dobrovoljnih priloga za pomo ljudima okupljenima oko jedne misije u Gani. - Prošlu godinu po eli smo s organizacijom te priredbe za našu bra u u Africi, a nastavit emo i u idu im godinama. Povezali smo se s jednim afri kim misionarom u Gani, koji je u enik našeg misonara Petra Jelini a, tako smo se povezali i po eli smo im pomagati. Oni nas mole za pomo , a za uzvrat stavljaju u svoje svakodnevne molitve. Na priredbi je prikupljeno 1.750 kuna,

U programu pjesmom, plesom i recitacijama u Caritasovoj humanitarnoj priredbi sudjelovala su djeca iz Dje jeg vrti a Vratišinec, recitatorska skupina OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca, djeca iz Dje jeg vrti a “Masla ak” iz Peklenice, te u enici podru nih škola Peklenica, Krištanovec i Gornji Kraljevec.

(BMO)

Najmanji su svojim programom pomagali u prikupljanju sredstava

ali e Caritas još dodati i malo podebljati svotu. Za usporedbu što se tim novcem u Grani može u initi, Ana Mun ar kazala je da se za 120 eura može jednom djetetu platiti godišnja školarina, odje a i jedna obrok dnevno. To je iznos koji tamošnjoj djeci upla uju ovdašnji

kumovi. Iz župe u Vratišincu šestoro kumova omogu ava tamošnjoj djeci školovanje uz pomo kumstva.

Prikupljena sredstva s Caritasove priredbe u Gani e se utrošiti na potrebite, kako bi i oni Boži doživjeli u ljepšem svjetlu.

Ana Mun ar, voditeljica župnog Caritasa: - Prikupili smo 1.750 kuna za potrebitu bra u u Gani

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Ana Ude poziva sve na humanitarnu akciju “Peci i pomozi” Nakon snimanja showa “Tri, dva, jedan – peci”, Ana Ude dobila je ideju za organizaciju humanitarne akciju pod nazivom “Peci i pomozi”, koja e biti održana ovu subotu 21. prosinca na akove kom Trgu Republike u vremenu od 9 do 13 sati. U zamjenu za humanitarni prilog, dijelit e se kola i, a prikupljena sredstva namijenjena su za pomo udrugama za pomo životinjama “Sklonište dobrote” i “Prijatelji životinja”. U akciji e sudjelovati i sudionici showa. Ana je najavila kako e se u ponudi, osim za sladokusce, na i i kola i za pse, pa e vlasnici mo i razveseliti i svoje ku ne ljubimce. (foto: Zlatko Vrzan)

USKORO

Vra a se život u akove ki Stari grad LIKOVNA REPUBLIKA

Predsjednica ponovno Milena Petkovi KONCERT

Mala Subotica ponosi se svojim Puha kim orkestrom MAŽORETKINJE

Murskog Središ a slave petnaest godina postojanja i djelovanja NAJAVLJUJEMO Za Štefanje koncert “20 godina dobrih vibracija”

2

Kultura

PETAK, 20. prosinca, 20 sati AKOVEC, Mala scena “Vinko Lisjak�

Od Eme do Emanuele U tekstu “Od Eme do Emanuele“, objavljenom u programskoj knjiĹžici predstave, Vesna Kosec Torjanac, piĹĄu i o Singerici, uz ostalo navodi: - JoĹĄ jedna teks lna radnica bez posla? Svakodnevna pri a, mislite. No, pri a, kao svaka dobra pri a, ponese, zaokuplja vas. Polako uranjate u tu i Ĺživot i zavolite Emicu (igra je Jagoda Kralj

Novak), Ĺženu koja komen ra svakodnevna zbivanja, odvodi vas u svoje djetinjstvo, u roditeljski dom, podas re pred vama svoje mladena ke snove, prve ljubavi‌ Skidaju i sa sebe komad odje e, otkriva vam, malo po malo, drugo svoje lice – Emanuelu, renomiranu kur zanu. Za nastup u predstavi “Cabaret Singerica“ Jagoda Kralj

Novak dobila je na 5. Gumbekovim danima, me unarodnom fes valu cabareta i komedije, odrĹžanima u Histrionskom domu u Zagrebu od 18. do 28. oĹžujka 2012., nagradu za najbolju Ĺžensku ulogu. Predstava je napisana u obliku kabarea te sadrĹži ĹĄest songova. Stihove je napisala Vesna Kosec Torjanac, a uglazbio ih Vid Novak. akove ka publika mo i

e ovaj cabaret vidje u petak 20. prosinca na Maloj sceni „Vinko Lisjak“, s po etkom u 20 sa .

SUBOTA, 21. prosinca, 16, 18 sati AKOVEC, Katoli ki dom

BoĹži no druĹženje i program “Sjajimo zajednoâ€?

Grupa volontera u suradnji s Framom akovec organizira boĹži no druĹženje i radionice za djecu s teĹĄko ama u razvoju, koje e se odrĹžati u subotu 21. prosinca u Katoli kom domu akovec. Na druĹženju e sudjelova maleni lanovi Udruge slijepih Me imurske Ĺžupanije, Udruge gluhih i nagluhih

Me imurske Ĺžupanije, Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske Ĺžupanije, DruĹĄtva distro ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec i Udruge za sindrom Down Me imurske Ĺžupanije. Radionice e zapo e u 16 sa i vodit e ih Nina Zrna Pintari

USKORO realizacija projekta vrijednog deset milijuna eura

Detalj iz predstave “Propale podvaleâ€?, u kojoj maliĹĄani aktivno sudjeluju

DJE JE GRADSKO KAZALIĹ TE AKOVEC

Za kraj godine dvije predstave za najmla e Kraj mjeseca prosinca na kazaliĹĄnu pozornicu akove kog Centra za kulturu donosi niz zanimljivih predstava za djecu. Nakon â€œĹ egrta Hlapi a kako bi ga igrala kazaliĹĄna druĹžina Pinklecâ€?, protekli je vikend s gao JeĹĄko koji pobje uje u borbi s prehladom i prva od dviju predstava Dje jega gradskog kazaliĹĄta akovec, koje e obiljeĹži zavrĹĄnicu ovogodiĹĄnje tribine “Cukorekâ€?. U predstavi “Propale podvaleâ€?, autora Vinka Lisjaka, pojavljuju se simpa ni likovi, svima dobro znani: Medo i Zeko. U ovo doba, kao i svi, i oni o ekuju Djeda Mraza, ali ih u tome Ĺžele omes lukava Lisica i pomalo smotani Vuk. U ovoj predstavi, koja zra i razigranoĹĄ u, vedrim vibracijama pjesme i plesa te dobrom glumom, maliĹĄani ak vno sudjeluju usmjeravaju i gluma ku ekipu. Glazbu potpisuju Ma-

rio Jaje i i Damir Rodiger. Kos me je osmislila Dragica Jagec, a koreogra ju za plesa e Studija suvremenog plesa “Teutaâ€? akovec potpisuje Nikolina Mekovec. Redatelj je Dejan Buva , a u predstavi igraju Sonja Kolari , Margareta Ana Baksa, Sara Se an, Matea Varga, Kris n Tkal ec, Veronika Mesari , Nera Trstenjak i Ana Zrna. Izvedba u trajanju od pola sata ne samo da je zaokupirala maliĹĄane u publici, ve su i roditelji mogli osjetiti aroliju iĹĄ ekivanja darova koji s Ĺžu s likom Djeda Mraza. Ovaj vikend, u nedjelju 22. prosinca, s Ĺže joĹĄ jedna dje ja premijerna predstava u izvedbi Dje jega gradskog kazaliĹĄta akovec. “Do ek kraljice Zimeâ€? predstava je u kojoj sudjeluju mla i lanovi, uz potporu plesa a “Teuteâ€?.

KazaliĹĄno druĹženje zapo et e u 16 sa . (rr)

Vra a se Ĺživot u akove ki Stari grad Temeljem projekta “Regija digitalnih muzejaâ€? uskoro e po eti obnova akove koga Starog grada, u koju e biti uloĹženo oko deset milijuna eura. Ukoliko sve bude prema planu, kako je prigodom predstavljanja projekta istaknuto na konferenciji za medije, tim e se novcem iz europskih strukturnih fondova ovaj najvrjedniji povijesni spomenik u Me imurju revitalizirati na na in dobivanja novih javnih, kulturnih i turisti kih sadrĹžaja, koji e biti otvoreni gra anima i gostima grada. Projekt u cijelosti obuhva a devet muzeja i spomenika kulture s podru ja sjeverozapadne Hrvatske.

- Ovime namjeravamo u potpunosti obnoviti Stari grad Zrinskih i vratiti Ĺživost i ljude u taj prostor, rekao je

Projekt su predstavili ravnatelj Muzeja Vladimir KalĹĄan, Ĺžupan Matija Posavec i direktorica REDEA-e Sandra Polanec Marinovi

izme u ostalog Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije Matija Posavec, te nastavio: - Osim muzeja, u tom prostoru nalazit e se brojne institucije, restorani, ka i i, a mogu e i neke Ĺžupanijske sluĹžbe.

To je, pored Centra znanja, drugi projekt koji emo u najskorijem razdoblju kandidirati za su inanciranje iz fondova Europske unije, zavrĹĄio je Ĺžupan Posavec.

Direktorica Razvojne agencije REDEA-e Sandra Polanec Marinovi kazala je da je zavrťena Cost – bene it analiza, koja je pokazala da je projekt isplativ, odrŞiv te ima druťtvenu korist, ťto je preduvjet za kandidiranje za dobivanje sredstava Europske unije.

Uskoro kre e izrada tehni ke i projektne dokumentacije, s

PJEVA KI ZBOR “JOSIP Ĺ TOLCER SLAVENSKIâ€? AKOVEC NAJAVLJUJEMO BoĹži ni mega koncert Radija 105

Za Ĺ tefanje “20 godina dobrih vibracijaâ€?

Radio 105 organizira tradicionalni boĹži ni koncert, ovaj put pod nazivom “BoĹži ni mega koncert RADIJA 105â€?. Ovu

e godinu Radio 105 ujedno proslavi i 20. godiťnjicu svoga postojanja, odnosno �20 godina dobrih vibracija�. Koncert e se odrŞa na Štefanje, u etvrtak 26. prosinca, s po etkom u 19 sa u sportskoj dvorani Graditeljske ťkole u akovcu.

Na koncertu e nastupiti DuĹĄko Lokin, Darko Domijan, DĹžo Mara i Maki, Seid Memi

Vajta, Davor Borno, Leo, Nano PrĹĄa, Zdravko Ĺ kender, Vlado Kalember, Kumovi, Krunoslav Ki o Slabinac, Lidija Ba i i veliki broj me imurskih izvo a a, a uz pratnju grupe Potepuhi.

Ulaznice za koncert mogu se nabaviti u Murskom SrediĹĄ u (Promenada, Olymp, Onix bar, Fumento, knjiĹžara Domina M, Titanio optika), Podturnu (Trgovina Lepen, Centar M), Selnici

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

(pizzerija Krug), Vrhovljanu (Mali Pariz), Jurovcu (ca e bar Baza), akovcu (caffe bar Milenium, knjiŞara Domina M), Žiťkovcu (ca e bar Doli ec), Novom Selu Rok (Stari Marof), Ma kovcu (ribnjak Martica, caffe bar Spoma), Dunjkovcu (caffe bar Genz), Knezovcu (ca e bar Kiss), Šenkovcu (Corona), Štrigovi (trgovina Danica tekstil) i Svetom Mar nu na Muri (frizerski salon Ines). U susjednoj Sloveniji tako er je mogu e nabavi ulaznice, i to na sljede im mjes ma: Lipovci (gostilna Vrtnica), renťovci (Kod Vuka; gostilna Jaklin), Ho za (Ella bar) i Lendava (frizerski salon Meli).

i Ivana Sopek, a prigodni program zapo et e u 18 sa . U programu e nastupiti Zbor “Maleniâ€? iz Preloga, voditeljica Jasmina Malek KriĹžanec, Folklorna skupina OĹ DomaĹĄinec, u iteljice Marija Novak i SneĹženka JankaĹĄ, ravnatelj Tihomir Cvr la - pratnja na klavijaturama, Puha ki orkestar Grada Preloga, voditelj Igor Hrustek, vrti ka skupina - maĹžoretkinje NedeliĹĄ a, Frama akovec te pjeva ki nastup Marijane ReĹžek iz Cirkovljana, uz pratnju gitarista Marija Jageca.

kojom e se mo i javiti na fondove.

Ravnatelj Muzeja Me imurja Vladimir KalĹĄan istaknuo je da se iz muzejske i galerijske djelatnosti ne moĹže inancirati kompletna i studiozna obnova kompleksa. Ovaj projekt omogu it e kompletnu rekonstrukciju prostora, od bastiona, preko objekata izgra enih u 18. stolje u koji su sruĹĄeni zbog dotrajalosti, pa sve do ruĹĄenja nasipa koji iz srediĹĄta akovca vodi u Stari grad i gradnje 70-metarskoga drvenog mosta. Prema procjenama, cijela obnova trajala bi preko etiri i pol godine, a bila bi najljepĹĄi poklon za 60. godiĹĄnjicu Muzeja Me imurja, koja se obiljeĹžava dogodine.

Projekt “Regija digitalnih muzejaâ€? osmiĹĄljen je 2011. godine, a u njega se uklju ilo pet Ĺžupanija i Grad Zagreb. Kod nas su partneri, pored Muzeja Me imurja akovec, i REDEA, Me imurska Ĺžupanija, Turisti ka zajednica Me imurske Ĺžupanije i Turisti ka zajednica Grada akovca. (rr)

Tako je i ovaj koncert, koji Zagreba ki glazbeni podij organizira ve 18. godinu, posluĹžio kao izvrsna promocija zborske glazbe, na kojem je dvjestotinjak pjeva a promoviralo ljubav prema zborskoj glazbi. Pjeva ki zbor “Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ€? tako je joĹĄ jednom pokazao da spada u red ponajboljih amaterskih zborova Hrvatske, a godinu je zavrĹĄio i na visokom 60. mjestu svjetske rang liste najuspjeĹĄnijih mjeĹĄovitih zborova svijeta.

Ĺ ezdeseto mjesto na USPJEH svjetskoj rang listi svijeta!

Pjeva ki zbor “Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ€? iz akovca u proteklih je mjesec dana odrĹžao tri samostalna cjelove ernja koncerta sakralne glazbe, te nastupio na gala koncertu “Zlatni zboroviâ€? u Zagrebu.

Samostalni koncerti odrĹžani su u crkvi Svete Jelene u Ĺ enkovcu, crkvi Svetog Jakoba u Prelogu i crkvi Svetog Nikole u akovcu. Na repertoaru su bila djela Slavenskog, Dugana, LeĹĄ ana, Starca, Mokranjaca, Brucknera, BardoĹĄa, Kedrova, Parta, Benneta i Dorseya. Ovim programom, i to veoma uspjeĹĄno, akove ki zbor predstavio se u Italiji, u gradi u Fano, sredinom mjeseca rujna, gdje je kao gost odrĹžao dva koncerta na Europskom kongresu zborskih dirigenata, pa je odlu io i doma oj publici priuĹĄtiti pravi glazbeni ugo aj.

Velika glazbena poslastica za sve ljubitelje zborskog pjevanja bio je gala koncert “Zlatni zborovi� u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a na koncertu su nastupili pobjednici kategorija i osvaja i

zlatnih plaketa. Tako su, uz “Slavenski“, nastupili i Ĺ˝enski vokalni ansambl “Zwizdeâ€? iz Zagreba, Folklorni ansambl “Ivan Goran Kova i â€? Zagreb, MjeĹĄoviti i Ĺ˝enski akademski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu “Concordia Discorsâ€?.

Izme u brojnih ovomjese nih nastupa zbora, izdvaja se i gostovanje u crkvi Svetog Jakoba u Prelogu

20. prosinca 2013.

SUBOTA, 21. prosinca, 12, 16, 19, 20.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

SUBOTA, 21. prosinca, 16 sati NEDELIŠ E, Smart Vision

Besplatan prvi maraton kratkih filmova!

21. prosinca dan je kada kalendarski po inje zima na sjevernoj Zemljinoj polutki, dan koji sjeverno od Ekvatora zna i i najkra i dan u godini. Ovu godinu Hrvatski audiovizualni centar i Centar za kulturu akovec te još 25 hrvatskih nezavisnih kina obilježavaju ga priklju ivanjem

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

me unarodnoj manifestaciji koja promovira kratkometražni lm i nudi me unarodni i nacionalni lmski program nezavisnim kinima diljem Hrvatske. Kratkometražni film je forma kojom su mnogi najpozna ji redatelji svijeta zapo eli svoje karijere i s njime se i danas otkrivaju i

razvijaju mnogi svjetski umjetnici. Ovo je forma lma koja esto odiše inovacijom i predstavlja pogled na budu nost. To je dan krea vnos koji slavi razli itost nacionalnih i autorskih izri aja te bogatstvo kratkometražnih lmova u svim svojim oblicima.

U kratkometražnom programu mo i e istovremeno uživati publika u nekoliko zemalja, pa i u 26 hrvatskih nezavisnih kina.

Ulaz je besplatan.

Promocija knjige “ ita ice duša” Iris Tarbuk Centar “Smart Vision” poziva na promociju knjige “Srodne duše” jedne od najpoznatijih svjetskih spiritualnih medija “ ita a duša“ Iris Tarbuk. Promocija e se održati 21. prosinca od 18 sati u centru “Smart Vision” u Nedeliš u. Autorica je svojim seansama duhovnog iscjeljenja utjecala na živote mnogih anonimnih ljudi, ali i zvijezda, poput Severine, Tonija

Cetinskog, Maje Vu i , glumica Nataše Janji i Marije Škari i . Izraelka, udana za Hrvata, od 1994. živi u Zagrebu, predstavlja svoju prvu knjigu u kojoj govori o daru prepoznavanja onog što drugi misle i osje aju. O sudbinama drugih ljudi Iris Tarbuk zna mnogo više nego o svojoj. Autorica je jedna od najpozna jih svjetskih spiritualnih medija i “ ita a duša”, soul readera.

ODRŽANA izborna skupština Likovne republike u Svetom Martinu na Muri

Za predsjednicu ponovno izabrana Milena Petkovi U Svetom Martinu na Muri u subotu je održana izborna skupština umjetni ke udruge “Likovna republika”. U izvješ u o radu u protekle etiri godine, predsjednica Milena Petkovi uz ostalo je istaknula: - Prije etiri godine nas troje prijatelja, Pali Mladen, Petkovi Željko i ja, odlu ilo je osnovati Likovnu udrugu koja bi bila nešto druga ija od postoje ih udruga u našem kraju, koja e u prvom redu biti udruga prijatelja, okupljati umjetnike sjeverozapadne Hrvatske i umjetnike iz inozemstva te unijeti odre enu živost u likovnu scenu našega kraja, kao i postaviti se pomalo provokativno spram tradicijskom odnosu u likovnoj umjetnosti.

Sam naziv udruge morao je tako er biti upe atljiv i provokativan. Tu nam je pomogao Josip Šimunko, koji je s kolegom Željkom Petkovi em predložio naziv - Likovna republika. Do danas nismo požalili što smo odabrali taj naziv. Razmatrali smo i kamo smjestiti udrugu. Željko je iz Preloga, Mladen iz Sv. Martina na Muri, ja iz M. Središ a.

Ocijenili smo da takva udruga treba lokaciju koja je zna ajna po turizmu i mogu nostima razvoja, gdje emo se najlakše razvijati u zacrtanom pravcu, a da ime mjesta ima zvu an naziv koji mogu prihvatiti i stranci... Sveti Martin na Muri (Sant Martin) je upravo takvo mjesto, tu smo našli svoj dom i zaštitnika, svetog Martina.

Skupština udruge “Likovna republika” u Svetom Martinu na Muri

Likovna republika osnovana je 10. rujna 2009. godine uz ogromnu podršku na elnika Franje Makovca, koji je odmah vizionarski osjetio da bi udruga mogla imati potencijal na podru ju kulture. Mislim da ni on nije požalio što smo za svoje sjedište odabrali njegovu op inu.

Podržali su nas tako er Grad Mursko Središ e, Op ina Selnica i Op ina Donji Vidovec.

Uskoro smo po eli primati pozive sa svih strana. Prešli smo rijeku Muru na poziv Turisti ke zajednice Hotiza, odradili kod njih tri godine za redom me unarodne likovne kolonije i izložbe te se tu povezali s Likovnim društvom “Mavrica” iz M. Sobote, s njima odradili me unarodnu koloniju na Tinekovom brodu u Bistrici ove

Gosti i lanovi udruge

godine, a kontakt je ostvaren i s Likovnim udruženjem “Radgona”. Zastupali smo Sv. Martin na Muri, a time i Hrvatsku u Spehiji, na samoj peti Italije...

Doživjeli smo nezaboravna druženja, stekli puno prijatelja, koji su poneseni našom dobrom vibracijom odlu ili postati naši lanovi. S ponosom mogu re i da su danas u našu udrugu uz naše lanove iz Me imurja i sjeverne Hrvatske uklju ene dvije Ruskinje i pet Slovenki.

Masovnost udruge nikada nam nije bio cilj, nego kvaliteta radova i prijateljstvo. Udruga danas broji dvadeset stalnih lanova, još desetak lanova u statusu gostiju povremeno nas podržava na kolonijama.

U udruzi su slikari svih likovnih pravaca, od realizma do apstrakcije, fotogra i, pjesnici i kipari. Umjetnici dolaze iz Varaždina, Ludbrega, Preloga, Koprivnice, Zagreba, Murskog Središ a, Murske Sobote, Radenci, Sv. Križa, Savske Vesi, Cestice, Maribora i Sv. Martina na Muri.

Naš budžet je jako skroman, ali nije sve u novcu. Pravo bogatstvo krije se u srcima umjetnika, koji govore univerzalnim jezikom prekrasnih boja, toplinom svojega srca.

Tamo gdje politika nema zajedni ki jezik, tamo umjetnici progovore svojim djelima i povežu narode.

Prva zajedni ka izložba održana je u Svetom Martinu na Muri (7. studenoga 2009.)

Izlagali smo nakon toga u dvorcu Zrinskih u akovcu u No i Muzeja, kada se predstavljala op ina Sveti Martin.

Središ u, Selnici za Markovo, u Donjem Vidovcu, Hotizi, za Dane turizma u Sv. Martinu na Muri i drugdje. Pomagali smo kod prve samostalne izložbe mlade Kristine Posedi Golenja iz Gori ana i Biserke Sobo an iz Martina.

Otvorili smo Facebook pro il, gdje nam se u prvom danu priklju ilo ak oko pedeset prijatelja iz itavog svijeta, a sada ih je i puno više.

Trudili smo se biti dobri partneri Op ini koja nas je udomila, a naš uspjeh je i njezin. Postali smo prepoznatljivi i traženi što nam u svakom pogledu laska, ali nas tako er obavezuje na još ve e zalaganje u budu nosti.

Postavili smo si visoke ciljeve i namjeravamo ih ostvariti.

Ove godine ostvarili smo ukupno etiri izložbe, od ega tri me unarodne i etiri umjetni ke kolonije, sa samo 8.000 kuna prihoda, iznijela

Župan Matija Posavec u razgovoru s predsjednicom Milenom Petkovi

Zatim u Toplicama Sv. Martin povodom Valentinova, tri puta smo izlagali na Mlinu u Žabniku, jedna izložba je ak bila no na, pod re lektorima.

Krajem svake godine pripremamo godišnju izložbu u Martinu povodom Martinja, a jednu izložbu smo odradili u Varaždinu u suradnji s Varaždinskom likovnom udrugom. Izlažemo i na MESAP-u u Nedeliš u, dva puta na Špancir festu u Varaždinu te smo održali niz kolonija: u M.

Njezina knjiga je “hrana za dušu”, inspiracijsko i medita vno š vo, ali i priru nik koji na neposredan na in – nevoljenima, osamljenima, ostavljenima i onima kojima je smrt otela voljenog partnera – savjetuje kako da na u put do prave i istinske ljubavi, kako da ostanu u vezi i održe je sretnom, kako da budu u energiji ljubavi te kako da se podignu na frekvenciju srca.

je Milena Petkovi , uz zahvalu na podršci.

Za predsjednicu je na mandat od etiri godine ponovno izabrana Milena Petkovi , za dopredsjednika udruge Željko Petkovi , za tajnika Mladen Pali , a za lanove Upravnog odbora Marijana Ivan ov i Biserka Sobo an, Nadzorni odbor ine predsjednica Ljubica Dragovi , te lanovi Rajko Petkovi i Marijan Petkovi .

- Prema planu za 2014. godinu, udruga e nastaviti s ve inom projekata, s težištem na me unarodnoj suradnji.

Postoji veliki interes lanova iz Slovenije za izlaganjem u galeriji u Svetom Martinu, tako da bi ona bila gotovo zauzeta gotovo cijele godine. Planirana je suradnja s udrugom ‘Stakleno zvono’, koja okuplja autisti ne osobe, a kolonije i radionice bile bi humanitarne za njihovu udrugu. Postoji mogu nost pokretanja radionica s djecom školskog uzrasta, suradnja je pokrenuta i sa župom Sv. Martin, a o ekujemo i pomo Me imurske županije kad je rije o fondovima.

Na elnik op ine Franjo Makovec zahvalio je lanovima udruge na aktivnosti i situiranju Svetog Martina u me unarodne kulturne tokove te obe ao svestranu pomo , a tako er i na elnik op ine Selnica Ervin Vi evi , te Petra Novinš ak, zamjenica na elnika op ine Sveti Martin na Muri.

Na uspjehu je udruzi estitao i župan Matija Posavec, koji se kasnije pridružio zbog obveza.

On je naglasio da želi svijetu i javnosti predstaviti što više me imurskih umjetnika bez obzira imaju li završene akademije ili ne, jer moramo cijeniti ono dobro što imamo.

Na skupštini su podijeljene zahvalnice Gradu Mursko Središ e, Op ini Selnica, Op ini D. Vidovec, doma inu, Op ini Sv. Martin na Muri, te TZ-u Hotiza.

Zahvalnice su dobili i lanovi Marijan Petkovi , Josip Šimunko i Željko Petkovi . (J. Š.)

4

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

UTORAK - SUBOTA, 24. - 28. prosin AKOVEC, Podroom Drink And Mu

NEDJELJA, 22. prosinca, 18 sati NEDELIŠ E, dvorana “Aton”

Boži ni koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” Veliki tradicionalni koncert u organizaciji Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” održat e se u nedjelju 22. prosinca u dvorani “Aton” u Nedeliš u, s po etkom u 18 sati. Uz doma ina, nastupaju još i gosti Ivana Husar i Jakša Buljubaši , a njih, kao i soliste zbora “Josip Vrhovski”, pratit e simfonijski orkestar.

Zborom i orkestrom dirigirat e voditelj zbora, prof. Branimir Magdaleni . Voditelj

programa je Adam Kon i . Organizatori su Op ina Nedeliš e, TZ op ine Nedeliš e i Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski”. Prodaja ulaznica po cijeni od 30 kuna omogu ena je na sljede im prodajnim mjestima: Aton, Pekara In Nedeliš e, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e i Turisti ka zajednica Grada akovca. Pokrovitelj doga aja je Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e.

Zadnji tjeda Zadnji tjedan godine po inje uskoro, probajte ga iskoris najbolje mogu e, da u Novu u ete veseliji i s više energije za zabavu, druženje i izlaske, jer to je vrijeme koje poklanjate sebi. A da bi svi bili veseli i dobre volje, potrebno je pravo mjesto na kojem uz glazbu možete popi ašu dobrog vina i plesa cijelu no . Što smo vam pripremili u zadnjem tjednu?

KONCERT Puha kog orkestra op ine Mala Subotica

Mala Subotica ponosi se svojim orkestrom U Domu kulture u Maloj Subotici održana je za vikend proslava petnaeste obljetnice osnutka Puha kog orkestra op ine Mala Subotica, uz bogat program koji je vodio Franjo Mesari Frenki, ujedno i recitator.

Prvi koncert orkestar je održao u Držimurec-Strelcu, a 1998. godine imao je dva nastupa te boži ni koncert. Orkestar je osnovan 4. prosinca 1998. godine, a prva predsjednica bila je Marija Vincek. Voditelj orkestra je prof.

Davor Požgaj. Goš e na koncertu bile su lanice Pjeva ke skupine “Palov anke”. Obljetnicu je lanovima orkestra estitao na elnik op ine Vladimir Domjani te istaknuo da e Op ina Mala Subotica i dalje pomagati i brinuti da orkestar ima dobre uvjete za rad. Zahvalnice najzaslužnijima podijelio je Dejan Buva , predsjednik Upravnog Hrvatskog sabora kulture i predsjednik zajednice kulturno-umjetni kih udruga županije.

Dejan Buva predaje diplomu Hrvatskog sabora kulture predsjedniku orkestra Marku Trstenjaku Na po etku sve anosti prikazan je kratki ilm o prvim koncertima orkestra, koje je snimio Vlado Vrbanec.

Boži ni koncert orkestar je zapo eo pjesmama “Radujte se narodi” i “U to vrijeme godišta”, a zatim popularnim skladbama “Ave Maria”, valcerom iz

operete “Kneginja ardaša” i pjesmom “Cesarica” te pjesmom “Vilo moja” Vinka Coce.

Skupina “Palov anke” otjevala je pak me imurske pjesme: Ftica Vuga, Naše puce, Se vu tihoj no ki spi (solo Ruža Dodlek), Primem pero, Ve spišujem ovu pesmu žalosnu (solo Marija

Skoliber) i Cmreki v snegu spiju, uz Krunoslava Lajtmana na saksofonu.

U drugom dijelu koncerta orkestar je izveo splet vje nih melodija, uz ostalo: Zaigrajte meni, Dankeschon Bert Kepmfert, uz nezaobilazni valcer Johanna Strausa i Radecki marš.

Za petnaest godina priznanja su primili lanovi orkestra: Davor Hatlak, Siniša Držani , Slavko Držani , Ivan Horvat, Josip Kranj ec, Davor Požgaj, Jurica Habjan, Zdravko Kova i , Stjepan Šimuni , Matija Pintari , Ivanka Gomez, Iva Dršani , Igor Hrustek i Rajko Saka . Deset su godina lanovi orkestra: Mario Trstenjak, Bojan Hatlak, Saša Crikven i , Luka Jan ec, Jonatan Horvat, Alen Siroti , Klara Križ ai i Laura Kova i , a priznanja su dobili i lanovi stare limene glazbe za pedeset i pet godina rada: Petar Zadravec, Drago Hrustek i Ivan Podvezanec. (jš, foto Z. Vrzan)

MAŽORETKINJE Murskog Središ a slave petnaest godina postojanja i djelovanja

Na sve anosti 250 mažoretkinja, twirlera i mnogo publike Mažoretkinje Murskog Središ a ove godine obilježavaju i slave 15. obljetnicu od osnutka i jednako toliko godina uspješnog djelovanja i okupljanja velikog broja djece i mladeži.

Središnja sve anost povodom ovoga lijepog jubileja održana je u nedjelju poslijepodne u središ anskoj sportskoj dvorani. Raskoš odora, mladost i ljepota pokreta slavljenica i njihovih goš i iz akovca, Svetog Mar na na Muri, Gori ana, Nedeliš a, Kotoribe, Murskog Središ a i plesne skupine ‘’Vivona’’ te velik broj posje telja ozna ili su ovaj lijepi doga aj. Gradski puha ki orkestar otvorio je sve anost, a potom je o bogatoj i lijepoj povijes središ anskih mažoretkinja govorila Lara Šimi

Podgorelec. Na jubileju je mažoretkinjama estitao i poželio mnogo uspjeha u daljnjem radu Dražen Srpak, središ anski gradona elnik.

Karmen Kova evi Jambor, idejna za etnica osnivanja Mažoretkinja u Murskom Središ u

Slavljenice na okupu, od najmla ih do najiskusnijih Središ anske mažoretkinje danas broje šezdesetak lanica svih uzrasta od 4 do 19 godina staros , s kojima rade Lara Šimi Podgorelec i Lucija Mutvar Bedi , te su jedna od najbrojnijih i najak vnijih udruga u gradu.

Na prvom okupljanju i po etku rada udruge 1998. godine bilo

je 15 djevoj ica i trenerice Karmen Kova evi Jambor, Monika Polanec, Izabela Leva i i Simona Sobo an.

Nekoliko mjeseci kasnije priklju ila se Lara Šimi Pogorelec te su uslijedili prvi javni nastupi. Tijekom 15 godina središ anske mažoretkinje sudjelovale su na brojnim priredbama u

Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e - vjerni pratitelj na svim nastupima

- Raskoš odora, mladost i ljepota pokreta slavljenica i njihovih goš i te brojni posjetitelji u nedjelju su ozna ili proslavu petnaest godina postojanja i djelovanja Mažoretkinja Murskog Središ a domovini i inozemstvu, a redovito sudjeluju na svim proslvama u Murskom Središ u. Punopravne su lanice Hrvatskog saveza mažoretkinja.

Krase ih zajedništvo, prijateljstvo i entuzijazam, danas toliko potreban za opstanak ovakve udruge koja je zasnovana i djeluje volonterski, uz pomo roditelja i prijatelja djece te voditeljica.

(Stjepan Mesari )

Skupina “Palov anke”, koju ve dugo vodi Krunoslav Lajtman

Puha ki orkestar op ine Mala Subotica i dirigent, prof. Davor Požgaj

UMJETNI KA ŠKOLA “Miroslav Magdaleni ” u Murskom Središ u

Tradicionalni boži ni koncert Polaznici Umjetni ke škole ‘’Miroslav Magdaleni ’’, podru no odjeljenje Mursko Središ e, održali su tradicionalni boži ni koncert koji je oduševio brojne posjetitelje, roditelje i prijatelje glazbe.

Na koncertu, koji je održan u Osnovnoj školi Mursko Središ e, nastupili su: Leona Balent, Anela Bistrovi , Hannah Dick, Katarina Horvat, Nera Hranilovi , Dora Hranilovi , Leon Kova i , Tea Kova i , Filip Malovi , Niko Poto nik, Magdalena Pleša, Dario Šafarai , Andi Hatlek, Lea Jurak, Marta Malovi , Lana Nerer, Lucija Antolovi , Abigali Dick, Seth Dick, Kri-

stina Malekoci, Jan Roši Novak, Ivona Balent, Petar Beki i Aron Luka Nemec, koji su muzicirali na klaviru, saksofonu i klarinetu.

Po prvi put predstavili su se i polaznici Glazbene radionice: Andreas Debelec, Marija Klara Hodi , Patrik Klopotan, Maksim Pleša, Rafael Rendari , Franjo Vuri, Viktorija Antolaši , Eva Kon i , Kain Kop i , Frano Novak, Magdalena Sršan, Petra Špoljari i Adam Štefani .

U enike su za nastup priremili njihovi profesori i mentori: Nataša Bra ko, Petra Novak i Justina Obadi .

(S. Mesari , BB)

Po prvi put održana je Glazbena radionica

20. prosinca 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nca usic Club

UTORAK, 31. prosinca, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

an godine uz Podroom

Ne propustite nezaboravni do ek Nove godine Bliži nam se zadnji tjedan prosinca, a s njime i do ek Nove godine, a za to nas o ekuje puno dobre zabave. Jeste li odlu ili što ete raditi za novogodišnju ve er? Jeste li odlu ili gdje ete slaviti Novu godinu? Pišu se velike najave, obe ava se nebo i zemlja, a mi emo vam obe ati samo jedno. Do ite k nama i sigurno ete se dobro zabaviti jer u Podroomu e biti svega! Ponudu možete pogledati na Podroom Internet stranici ili na Facebook profilu.

- POLNO KA @ PODROOM (Dj Sino / 24.12.)

- CHRISTMAS HOUSE PARTY (Dj Baxa & Juddy / 25.12.)

- PODRUMARENJE + ŠTEFANJE (No na smjena + TS Kumovi + Vino Kojter / 26.12.)

- SMALL HOUSE BROWN (LIVE KONCERT / 27.12.)

- Winter Jack Party (DJ SINO / 28.12.)

RAZGOVOR

ANA UDE inicijatorica humanitarne akcije za pomo azilima za životinje

Tko pe e kola e, ne može biti loš ovjek

S POVODOM

Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Kulinarsko-natjecateljski show “Tri, dva, jedan – peci!”, iju završnicu ovih dana pratimo na RTL televiziji, okupio je dvanaest natjecatelja koji su vrsni samouki kuhari i slasti ari te se natje u za titulu najboljeg. U svakoj epizodi show napušta jedan kandidat, a u finalu e se za titulu najboljeg i nagradu u iznosu od 50.000 kuna boriti njih etvero. Žiri ine Robert Peri , višestruko nagra ivani che i stru ni u itelj kuharstva, i Jadrana urkovi , poslovna žena i poznata blogerica na portalu za kulturu prehrane.

U finalnoj emisiji, koja e se emitirati u predblagdanski tjedan, u nedjelju 22. prosinca s po etkom u 20 sati, gledatelji e saznati tko je tijekom emisija bio najuspješniji u spremanju dizanog tijesta, rožate, doboš-torte, kremšnita ili me imurske gibanice. A kad smo ve kod me imurskih slastica, onda s ponosom isti emo kako ponovno u jednom kulinarskom showu imamo uspješnog predstavnika, ovaj put - predstavnicu. Iako joj je tek 26 godina, akov anka Ana Ude izvrsno se snalazi u spremanju klasika svjetskog slasti arstva, ali i tradicionalnih hrvatskih slastica koje svi obožavaju, pa i njezin suprug, poznati sportaš i gimnasti ar Filip Ude. Na audiciji, na kojoj

Za ove blagdanske dane Ana svima preporu uje izradu maštovitih cupcakesa (malenih torta), koje voli pripremati u raznolikim oblicima i varijantama

Ana želi svoj slasti arski hobi pretvoriti u profesionalni izazov. Na dobrom je putu! je sudjelovalo tristotinjak potencijalnih kandidata, oduševila je žiri svojom Red velvet tortom, a prijavu je poslala na prijedlog prijateljice:

- Donedavno nisam previše pekla kola e, ali u posljednje vrijeme, negdje prije tri godine, primjetila sam svoj sve ve i interes za pe enje kola a. Uvidjela sam u

tome svoj osobni rast i razvijanje sebe u slasti arskom smislu, tako da mi je namjera taj moj hobi pretvoriti u karijeru. Zacrtala sam si put, krenula u prekvalifikaciju, dakle, prvo škola i praksa, a nadam se zatim i zapošljavanje.

Sasvim neo ekivano se pojavilo i sudjelovanje u ovoj show emisiji.

Jedna moja prijateljica, slati arska blogerica, poslala mi je link za emisiju, pa sam pomislila, hajde da se prijavim. Pozvana sam na audiciju, nisam ništa o ekivala niti se nadala, ali sam prošla u TOP dvanaest.

Televizijska produkcija nikada u cijelosti ne može gledateljstvu prenijeti atmos eru snimanja emisije u kojoj je Ana stekla mnogo prijatelja te uživala u druženju i zajedni kom stjecanju novih znanja: - Raspoloženje i izuzetno topla atmos era od strane svih sudionika, od produkcijske ku e, snimatelja, novinara, a i samih kandidata, bili su izuzetno pozitivni. Me usobno smo si toliko pomagali da su se razvila neprocjenjiva prijateljstva. Bili smo od 12 do 14 sati dnevno na tim snimanjima i žao mi je što nije više toga prikazano na televiziji, jer je

“PECI I POMOZI” - HUMANITARNA AKCIJA ovu subotu 21. prosinca na akove kom Trgu Republike od 9 do 13 sati

Bit e dovoljno slastica za sve, pa ak i ku ne ljubimce!

Nakon snimanja showa Ana je dobila ideju za organizaciju humanitarne akciju pod nazivom “Peci i pomozi”, koja e biti održana ovu subotu 21. prosinca na akove kom Trgu Republike u vremenu od 9 do 13 sati. U zamjenu za humanitarni prilog, dijelit e se kola i, a prikupljena sredstva namijenjena su za pomo udrugama za pomo životinjama “Skloni-

šte dobrote” i “Prijatelji životinja”. U akciji e sudjelovati i sudionici showa koji su se rado odazvali na Anin poziv, kao i mnoge osobe iz javnog života akovca. Kod promo ku ice, koju je za akciju osigurao Grad akovec, nalazit e se i kumovi akcije: Filip Ude i Bojan Jambroši . Ana je najavila kako e se u ponudi, osim za sve velike i male sladokusce, na i

i kola i za pse, pa e vlasnici mo i razveseliti i svoje ku ne ljubimce u ove blagdanske dane. Kola i e se pe i prema osobnim receptima sudionika showa u prostorima pekare “Suncokret”, koja se tako er velikodušno priklju ila organiziranju akcije. Svi koji vole pripremati slastice mo i e tom prigodom saznati i poneku kulinarsku tajnu.

I obitelj Ude ima svoga ku nog ljubimca, u ijem društvu uživaju. Stoga se sr ano i uklju uju u pomo azilima za životinje. Jer, kako kažu, sve životinje zavrje uju dostojnu njegu, pažnju i dovoljno hrane

priprema slastica upravo u ovo doba i vremenu prije Boži a izvrsna tema. Nije bilo pretjeranoga natjecateljskog duha, nego samo suradnja i pomaganje. To su bili sve divni ljudi. ‘Ko pe e kola e, ne može biti loš ovjek!

Ana Ude zadovoljna je svojim sudjelovanjem u emisiji. Jedan od trenutaka neizvjesnosti bio je prigodom pripreme dizanog tijesta i dvoboja za ostanak u emisiji pri pripravi varaždinskih klipi a: - Jako je velika razlika raditi bilo što na showu i doma. Mislim da sam na snimanju iskoristila možda tek 30% svojih slasti arskih sposobnosti. Zapravo, nitko se od nas nije potpuno snašao i nitko nije briljirao u svemu. esto smo uz vlastitu samokritiku i smijeh uli osobne komentare u stilu: ‘Ovo je najružnija torta koju sam ikad napravil’. A ipak su sve slastice bile dobre. Ali, doma je drugo. I svaka doma ica to zna. Doma napravim klipi e koji su supermekani i koji nisu prepe eni. Ali ovdje pri snimanju emisije nije tvoja pe nica, mikser nije tvoj.

Prvi put se nalazimo u nekim nepoznatim situacijama i tu smo se svi manje ili više dobro snalazili. Svaki korak dalje u emisijji bio mi je velika nagrada i veliki plus. Imala sam osje aj da je Snježana avorit jer sam ja mla a i ve inu tih stvari nisam

Supružnici Ana i Filip Ude esto razvesele prijatelje pozivom na slasne Anine kola e do sada u životu radila. Za neke stvari sam po prvi put ula, primjerice, za soparnik. Drago mi je što sam tijekom snimanja emisije mnogo toga nau ila raditi i zato mi je drago što sam sudjelovala u showu.

Inspiraciju za pripremu slastica Ana pronalazi, kao i svi mladi, ve inom na Internetu, u druženju s ljudima za koje priprema kola e, a nadahnu e su joj i kuharice Ane Ugarkovi i Jamieja Olivera. Za ove blagdanske dane svima bi preporu ila izradu maštovitih cupcakesa koje voli pripremati u raznolikim oblicima i varijantama. Cupcake je, naime, torta namijenjena za jednu osobu (pa se priprema više), a od torti “standardnih” veli ina razlikuje se samo svojom veli inom. Baš kao i kod “velikih” torti, i cupcakesi se nadjevaju bogatim kremama i nadjevima od kojih naj eš e svima rastu zazubice. Suprug Filip Ude s radoš u uživa u Aninim slasticama, dobro znaju i kako se svi oni koji se bave sportom i tjelovježbom ne moraju brinuti za višak kilograma zbog konzumiranja slastica.

6

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 953

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnica iz broja 952 Me imurskih novina je Marija Novini iz Štrukovca. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od 10 dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Fannie Flagg “Još te sanjam” Upoznajte Maggie Fortenberry. Njezin život djeluje savršeno - lijepa je, šarmantna i uspješna, baš kao što bi ovjek o ekivao od nekadašnje Miss Alabame.

Ali zapravo, Maggie je nesretna da nesretnija ne može biti. Do sad je ve trebala živjeti u otmjenoj ku i sa suprugom koji je obožava i s djecom. Umjesto toga, ona za život zara uje prodaju i taj san drugima - iako je odnedavna njezinom poslu s nekretninama krenulo od zla na gore. Zato Maggie smišlja savršen plan da to sve okon a. I tad se po inju doga ati neobi ne stvari.

Katapultirana u jedno ne-

Iako autor nije bibli ar, niti je Sveto pismo botani ki udžbenik, ipak se nije mogao suprotstaviti “slatkom“ izazovu opisivanju bilja koje se u njemu spominje. Na to ga je potaknulo stanje društva u kojem živimo, izazov gen-tehnologije, mogu nosti biokemijske znanosti, neodgovoran odnos prema okolišu i njegovo “silovanje”, iskorištavanje koje dovodi do uništenja. Danas, više nego ikada, svatko bi od nas, pogotovo krš anin, trebao promatrati biljni svijet ne kao objekt koji mu je podložan, nego kao brata ili sestru koju mu je Stvoritelj darovao.

Me u prve istraživa e biblijskog bilja spadaju botani ari, teolozi i filolozi. Brojni su prirodoznanstvenici teolozi koji

su opisivali biljke i životinje navedene u Bibliji.

U zbirci povijesno-religioznih spisa Starog zavjeta, biljke zauzimaju vrlo ugledno mjesto. Važnost biljaka vid-

ljiva je u njihovoj primjeni u kultu, lirici, psalmima i proro kim knjigama, u kojima posebno dolazi do izražaja na in percepcije biljaka u svijesti starozavjetnog ovjeka.

Za krš anina srednjeg vijeka ne postoji povijesni realitet.

On promatra biljke kao da rastu u “njegovu” europskom vrtu. Promatra ih kao mediteransko ljekovito bilje iz anti kog vremena, koje srednjovjekovni travari skupljaju bez ikakvog predznanja o njihovim biološko-geogra skim obilježjima i koje bi najradije uzgajao u vrtu. Potreba za identifikacijom biblijskog bilja zapo inje u zadnjim desetlje ima srednjeg vijeka, kada se Biblija po ela prevoditi na razli ite jezike. Nedovoljno

BELETRISTIKA Lisa Kleypas: Na boži no jutro Irvin D. Yalom: Schopenhauer kao lijek Erin Morgenstern: Cirkus

PUBLICISTIKA Mario Crvenka: Biljke u Bibliji Mario Livio: Simetrija dr. Alberto Villoldo: Sanjati odvažno poznavanje tih biljaka dovodi do nebrojenih pogrešnih prijevoda koji se i danas mogu na i.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Mihail Bulgakov - “Kako se kalio Majstor” o ekivano otkri e za drugim, Maggie shva a vrijednu lekciju o prirodi prijateljstva, izazovima moderna života i opasnostima nemogu ih snova.

Ujedno spoznaje da svi, živi i mrtvi, imaju barem jednu malu tajnu...

Christina Dodd - “Jedne udesne ve eri” Jednom davno u vihoru rata tri mlade princeze bile su primorane u najve oj tajnosti napustiti svoju malu voljenu domovinu, koja se nalazila visoko u Pirinejima. Ubrzo, izgubio im se svaki trag, a tako bi i ostalo da se nije pojavio princ koji je odlu io prona i ih i dovesti ku i.

Zabljesnut ljepotom neznanke koja se iznenada pojavila u njegovom malom gradu, Robert MacKenzie, jedan od najuglednijih i najmo nijih škotskih plemenitaša, odlu uje se upustiti u poduhvat kojemu se smatrao i više nego dorastao. Osvojit e njezinu naklonost, a zatim je iskoristiti za ostvarenje svojih ciljeva. No lijepoj neznanki u kratkom vremenu uspijeva osvojiti njegovo srce, i pobuditi u njemu osje aje za koje mislio da su ve odavno nestali. O aran njome, Robert je spreman u initi sve da bi je zadržao uz sebe, no, na žalost, ljubav njegova života ima druga ije planove.

Našavši se u procijepu izme u potrebe da postu-

Mario Crvenka - “Biljke u Bibliji”

Mihail Bulgakov je hrvatskome itateljstvu poznat ponajprije kao autor Majstora i Margarite – romana koji se kalio dvanaest godina (1928.

– 1940.) i koji je nedavno proglašen jednim od naj itanijih ruskih romana svih vremena. Iako se spomenuti roman s pravom smatra vrhuncem piš eva opusa, treba istaknuti i to da je on tek logi an nastavak autorovih književnih veduta iz 1920-ih godina. Budu i da je Bulgakov obogatio rusku književnost brojnim proznim i dramskim ostvarenjima (u moskovskim je krugovima po etkom 1920-ih godina bio poznat kao ponajbolji moskovski eljtonist-humorist, a sebe je smatrao prije svega dram-

skim piscem), bilo bi uistinu nepravedno da njegova rana proza ostane u sjeni kultnoga romana. “Kako se kalio Majstor” je prva hrvatska antologija Bulgakovljeve rane proze (1919. – 1929.), u kojoj e se na i i relativno nepoznati Bulgakovljevi eljtonski po eci s Kavkaza. Dobar dio rane Bulgakovljeve proze zastupljene u ovoj antologiji posve en je postoktobarskim ratnim prilikama, tj. duhovnim, eti kim i fizi kim aspektima Gra anskoga rata. Taj e ratni ciklus upotpuniti i njegove autobiogra sko-lije ni ke pri e iz hvaljene zbirke “Zapisi mladoga lije nika”, vrhuncem koje se smatra poluautobiogra ska pripovijetka o borbi s ovisno-

š u – “Morfij”. Iako ro eni Kijevljanin, Bulgakov je bio izrazito “moskvocentri an” autor, što e se pokazati i u satiri nome remekdjelu “Pse e srce”, kao i u živopisnim moskovskim eljtonima i kratkim pri ama iz prvih godina NEPa. Upravo e se spomenutim djelima odraziti “geniusloci” nove sovjetske prijestolnice – Moskve, tj. njezin kameleonski karakter i oksimoronska priroda Leninova vremena (u kojemu se ra a i nova ljudska vrsta – homo sovieticus).

U posljednjoj proznoj cjelini antologije Bulgakovljeve rane proze, naslovljenoj “Crni mag” (što je zapravo naslov najranije verzije velikoga romana “Majstor i Margarita”), do

izražaja e do i Bulgakovljev zajedljivo-groteskni humor kojim opisuje i sjaj i apsurd sovjetskoga modusa vivendi.

(Ivana Peruško)

Kazuo Ishiguro - “Bez utjehe”

pi u skladu s dužnoš u i žudnje prema neodoljivo privla nom škotskom lordu, princeza Clarice odlu uje se za privremeno rješenje – pristat e sudjelovati u njegovom opasnom naumu, i za to kratko vrijeme uživat e u njegovom strastvenom zagrljaju. A kad sve bude gotovo, i kad pravda napokon bude zadovoljena, vratit e se u svoju zemlju, i udati se za princa, kao što se od nje i o ekivalo. Bio je to dobar plan, no i najbolji planovi katkad krenu neo ekivanim smjerom...

Slavni pijanist Ryder na gostovanju u tipi nom Bezimenom srednjoeuropskom gradu susre e mnoštvo bizarnih likova i postupno biva uvu en u seriju zlokobnih doga aja, intriga i prijetnji. On polako shva a kako je sa svakim od tih likova nekako povezan i da su njegovi postupci upravo atalni za njihove sudbine. Ryderove reminiscencije su elipti ne i ragmentarne, a on sam se sakriva iza hladne

maske pro esionalnog umjetnika, koji se svojevoljno izdvojio od stvarnosti i bilo kakvog angažmana. Njegova artisti ka introspekcija vodi u sebi nost i izolaciju.

Smješten u (ne)prepoznatljivi ambijent mra nih ili slabo osvijetljenih ulica, tijesnih salona i prostranih šuma, roman “Bez utjehe” pri a je o svijetu protkanom bizarnim strahovima, snovima i no nim morama,

Lorna Byrne - “An eoska poruka nade” Lorna vidi an ele jasno kao što mi ostali vidimo ljude i razgovara s njima svaki dan. U prijašnjim knjigama Lorna je govorila o svojem životu i o tome na koji su je na in an eli pripremali da

poruku prenese svijetu. Ova knjiga prenosi njezinu poruku nade namijenjenu vama.

Lorna piše o tome kako vi a an ele koji pomažu ljudima kada se osje aju umornima, bespomo nima, nevo-

ljenima, kada misle da su loši roditelji, kada su financijski preoptere eni. U “An eoskoj poruci nade” Lorna na jednostavan na in otkriva kako se obratiti an elima za pomo .

iji su likovi osu eni na amneziju. Sli no Nabokovu, Kafki ili Thomasu Mannu, i Ishiguro vidi Srednju Europu kao simboli ku paradigmu našeg vremena: to je svijet sastavljen od kolopleta apsurdnih snova i no nih mora kojim plove bunovni likovi, nesposobni da komuniciraju s bliskim osobama, postaju i žrtvama opasnog uvjerenja kako umjetnost može biti uto ište od kaosa modernog života.

20. prosinca 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

BATLER

JURAJ I HRABRI VITEZOVI

povijesna drama Režija: Lee Daniels Uloge: Forest Whitaker, Oprah Winfrey, John Cusack

animirana pustolovina SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Režija: Manuel Sicilia Uloge/glasovi: Luka Nižeti , Žarko Poto njak, Sven Medvešek

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 20.12.

20.00 SINGERICA Mala scena “Vinko Lisjak”, CZK

16.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI 3D animirana pustolovina

17.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOŠ 3D pustolovna fantazija

20.45 BATLER povijesna drama

subota, 21.12.

– DAN KRATKOMETRAŽNOG FILMA

Temeljeno na is nitoj pri i, izvrsna naslovna uloga genijalnog oskarovca Foresta Whitakera!

Cecil Gaines odrastao je 1920-ih kao poslužitelj bijele obitelji, koja je slu ajno uniš la njegovu. Oslonivši se na svoje vlas te sposobnos , po inje raditi kao batler tako efikasno i kvalitetno da 1950-ih po inje radi u samoj

Bijeloj ku i. Tamo e Cecil služi brojne ameri ke predsjednike te tako posta pasivan svjedok ameri ke povijes .

Dok njegova vlas ta obitelj prolazi kroz razne životne neda e, Cecil se pita može li i on bar djelomice mijenja svjetsku povijest. Povijesna drama u trajanju od 132 minute preporu uje se starijima od 13 godina.

Juraj živi u velikom kraljevstvu i sanja da e posta hrabri vitez, kakav je bio njegov djed. Nakon inspira vnog posjeta ljubljenoj baki i oproštaja od pretpostavljeno ljubljene Lare, Juraj odlazi od ku e i kre e na put prema viteštvu. Upoznaje prelijepu Taliu, arobnjaka zvanog Melquiades, zgodnog Sir Clorexa i tri redov-

nika koji ga podu avaju prastarim obi ajima hrabrih vitezova. Iako nije baš najbolji kandidat za viteštvo, Juraj mora ubrzano doras izazovima kad se prognani bivši vitez, Sir Heraclio, i njegova vojska vrate i zaprijete uniš kraljevstvo. Animirana pustolovina u trajanju od 90 minuta preporu uje se starijima od 6 godina.

12.00 PROFESOR BALTAZAR - MAESTRO KOKO 16.00 HRVATSKI DOKUMENTARNI FILM - IN MEMORIAM - KRSTO PAPI

19.00 MICHEL OCELOT - BAJKOVITA FRANCUSKA ANIMACIJA 20.00 4 ZVJEZDANE GODINE HRVATSKOG IGRANOG FILMA

nedjelja, 22.12.

16.00 DJE JE GRADSKO KAZALIŠTE AKOVEC DO EK KRALJICE ZIME, dje ja predstava, premijera

17.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI 3D animirana pustolovina

18.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOŠ 3D

DVD, BLUE RAY IZLOG

pustolovna fantazija

PEPELJUGA

ARTHUR BOŽI Kako Djed Boži njak može dostaviti milijarde darova po itavom svijetu u samo jednoj no i? Uz vojsku od milijun vojnika vilenjaka na terenu i suvremeni kontrolni centar ispod leda Sjevernog pola! A kako je ova nevjerojatna operacija mogla zaboravi na jedno dijete?! Za mladog Arthura, sina Djeda Boži njaka, to prije da okon a magiju Boži a. Uz svoga umirovljenog djeda, buntovnoga mladog vilenjaka, stare saonice i neukro ene sobove, Arthur se upu uje na ludu misiju dostave posljednjeg dara!...

ponedjeljak, 23.12.

Ponovno otkrijte bezvremensku pri u, nezaboravnu glazbu i likove Disneyjeve Pepeljuge u ovom arobnijem nego ikada Dijamantnom izdanju, s digitalno obnovljenom slikom i zvukom. Pepeljuga vjeruje da e se njeni snovi ostvari . Uz pomo

njenih vjernih prijatelja miševa i arobnog štapi a Dobre vile, Pepeljugini dronjci e se arolijom pretvori u prekrasnu haljinu te e bi spremna za dvorski bal. Ali kad odzvoni pono , arolija e nesta i ostat

e samo jedna staklena cipelica...

16.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI 2D animirana pustolovina

17.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOŠ 2D pustolovna fantazija

20.45 BATLER povijesna drama

utorak, 24.12.

Boži na produkcija Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni “ akovec

srijeda, 25.12.

ALBUM TJEDNA

The Fratellis - “We Need Medicine” “Costello Music” jedan je od najboljih debija na Otoku proteklo desetlje e, “Here We Stand” je bio nešto slabiji album, nakon ega su se išli odmarati jedan od drugoga, a Jon je napravio prosje an “Psycho Jukebox”. Bilo je vrijeme za povratak! The Fratellis su jedan od najzabavnijih bendova iz Britanije i cijeli spektar njihovih pjesama ste uli, htjeli to ili ne, jer su mnoge reklame posljednjih godina posu ivale njihove melodije. Zaklju ili su da ne mogu razdvojeno, a kao rezultat te odluke stigao je vrlo uspješno novi album “We Need Medicine”, koji odiše energijom koja je nedostajala na posljednjem albumu benda i solo uratku frontmena.

Retro zabava, to bi bio najlakši opis novog albuma, jer album zvu i kao da je nastao na nekoj veselici prije nekoliko desetlje a. Utjecaj britanske glazbe i te kako se osje a, posebno utjecaji ‘’British Invasiona’’, na ilani zaraznim indie rock melodijama zadnjeg desetlje a, pa smo u osnovi dobili mnogo bolje razra eni “Here We Stand”. Neke pjesme zakucavaju na prvu, poput “This Old Ghost Town”i “Seven Nights, Seven Days”, neke poput “She’s Not Gone Yet But She’s Leaving” pokazuju da se teritorijem Stereophonicsa može mnogo uvjerljivije kora ati nego što kora a spomenuti bend, dok ve i dio

16.00 JURAJ I HRABRI VITEZOVI 3D najmanju ruku vrlo dobro, iako smo ovaj zvuk ve odavno prožvakali.Ve pri prvom preslušavanju jasno se vidi koje e pjesme isko iti u prvi plan, a koje e ostati sakrivene ekaju i fana da ih otkriva, ali zajedno zvu e onako kako bi jedan indie rock album trebao i zvu ati (ali i svaki drugi album), zaokruženo i upe atljivo, bez nekog jakog posklizavanja.

“We Need Medicine” nije najbolji album benda jer prvijenac e teško ikad nadmašiti, ali je dovoljno dobar da ih ponovno baci u orbitu nakon par godina zatišja u kojem su bili.

Ako ste do sad voljeli bezrezervne retro melodije The Fratellisa, nema druge nego im se ponovno prepustiti.

(Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

ipak revitalizira zvuk ‘’bitlsa i stonsa’’, me u kojima je najuspješnija “This Is Not The End Of The World”.

Ponekad je stvarno fascinantna pojava kad frontmen iza e iz benda da bi napravio solo album koji ispad-

ne sasvim prosje an, potom se vrati u bend i onda dobijemo album koji zvu i svježe i zanimljivo. Upravo to se dogodilo i The Fratellisima! Kao da im je trebala mala pauza i solo pokušaj Jona jer sada, ponovno okupljeni, zvu e u

1. Halloween Blues 2. This Old Ghost Town 3. She’s Not Gone Yet But She’s Leaving 4. Seven Nights Seven Days 5. Shotgun Shoes 6. Whisky Saga 7. This Is Not the End of the World 8. Jeannie Nitro 9. We Need Medicine 10. Rock N Roll Will Break Your Heart 11. Until She Saves My Soul

animirana pustolovina

17.45 HOBIT: SMAUGOVA PUSTOŠ 3D pustolovna fantazija

etvrtak, 26.12.

16.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA 3D animirani akcijski obiteljski lm

17.45 RONIN 47 akcijska fantazija

20.00 JASMINE FRENCH komedija, drama Blue Jasmine

DOM KULTURE PRELOG

petak, 20. prosinca

10.00 Priredba SP-a Prelog subota i nedjelja, 21. i 22. prosinca

17.00 AVIONI 3D animirani lm

19.00 PLAN ZA BIJEG akcijski triler

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

20. prosinca 2013.

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

10

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle

Zeleni aj Zeleni aj sadrži brojne kemijske spojeve zvane polifenoli, kao što su lavonoli, lavonoidi i fenolna kiselina.

Flavonoli, poznati još i kao katehini, najvažniji su polifenoli sadržani u zelenom aju.

Najvažniji lavonol je epigalokatehin galat-EGCG, i jedan je od etiri glavna katehina u zelenom aju.

Postoji sve više podataka o njegovoj snažnoj zaštitnoj ulozi u borbi protiv karcinoma, bolesti srca, degenerativnim bolestima.

Katehini zelenog aja, posebice EGCG, ine otprilike 30% suhe tvari liš a zelenog aja.

EGCG je izrazito djelotvoran stimulator termogeneze, procesa koji zauzima središnje mjesto u mršavljenju.

Termogenezom se stvara toplina u iziološkim procesima. U našem se tijelu taj proces odigrava lan anim kemijskim reakcijama u kojima molekule masti sagorijevaju stvaraju i ugljik-dioksid i vodu. Na taj se na in osloba a toplinska energija koja je, zajedno s navedenim ugljik-dioksidom i vodom, jasan dokaz nestajanja molekula masti. Brojni su autori zaklju ili da oralna primjena ekstrakta zelenog aja stimulira termogenezu, potrošak energije i oksidaciju masti.

Najšire primjenjivani u inak polifenola zelenog aja njegovo je antioksidativno djelovanje koje proizlazi iz sposobnosti da neutralizira štetni u inak slobodnih radikala ime smanju-

Piše: dr. Branko Vr i

je njihovo štetno djelovanje na membrane lipida, bjelan evina, nukleinskih kiselina. Na taj se na in može objasniti inhibiraju i u inak aja u borbi protiv karcinogeneze.

Brojne epidemiološke studije istraživale su u inak aja na kardiovaskularne bolest te je dokazano da je konzumacija aja povezana s manjom incidencijom smrti od koronarne bolesti i manjom incidencijom infarkta. Jedno od mogu ih objašnjenja protektivnog mehanizma djelovanja polifenola je inhibicija oksidacije LDL kolesterola, za koji se zna da ima vode u ulogu u razvoju ateroskleroze.

Djelotvorni u inak zelenog aja na zdravlje temelji se na dnevnom unosu od 3 šalice (750 ml), osiguravaju i na taj na in 240-320 mg polifenola.

FRIZURE ZA BOŽI NE I NOVOGODIŠNJE BLAGDANE

U znaku neo punka i glamura Svi želimo izgledati lijepo, elegantno ili moderno, posebice u danima koji obiluju sve anostima, domjencima i druženjima.

Vje ito pitanje koje se prije izlaska name e glasi: - Kako se urediti za boži ne i novogodišnje svetkovine?

Odgovor i ideje za mogu i sve ani styling i novu frizuru brojni su posjetitelji dobili krajem proteklog tjedna na reviji frizura, održanoj u akove kom Centru ljepote “Ljupka”. Svjetski trendovi šišanja i oblikovanja frizura predstavljeni su kroz vrlo popularne kratke neo punk frizure za mladena ku generaciju. Pripadnice ljepšeg spola koje se mogu

pohvaliti svojom dugom kosom mogu je preoblikovati u prekrasne kreacije u obliku trendi šinjon frizura, koje mogu biti domišljato

podignute i oduševiti sve svojom glamuroznoš u.

Bez obzira za koji se styling odlu ili, profesionalno osoblje Centra ljepote “Ljupka”

s umije em e vam predložiti kreaciju u kojoj ete biti zapaženi, elegantni i moderni. (rr,zv)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Odre eni doga aji na poslovnoj sceni ovih e dana izmaknu vašoj kontroli. Ipak, neka vas ta situacija ne zabrinjava. Strpite se nekoliko dana i uvidjet ete kako je briga bila nepotrebna. Nakon blagdana i s po etkom nove godine sve

e do i na svoje mjesto. U ljubavnim odnosima sve više e vas smetati partnerovo ponašanje. Ne volite kad vam se name u pravila ponašanja ili da vam netko drugi “dik ra tempo“.

Imat ete dojam da se zbog toga udaljavate od voljene osobe. Provjerite svoje sumnje. U danima blagdana pripazite da ne pretjerate s pi em.

VAGA (24.9.-23.10.)

Zainteresirani ste za nove projekte u koje ete mo i uklju i i vaše nove ideje. Sve e to predstavlja dobru odsko nu dasku za napredak u sljede oj poslovnoj godini. Blagdansko raspoloženje i dane iskoris te za odmor, druženje s prijateljima i punjenje “baterija“, kako biste s po etkom godine krenuli dinami no u nove poslovne zadatke. U emotivnim odnosima vladaju sklad i pozi vne vibracije. Ako ste sami, mogu e je poznanstvo s osobom koja bi vam uskoro mogla postati i ljubavni partner. Uživajte u svim dobrim vibracijama. Vitalni i energi ni ste.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ovih e vas dana pratiti ambicioznost u svakom pogledu, ali se nalazite u promjenjivoj psiho zi koj fazi, tako da e i vaši rezulta bi razli i . Bitno je da su temeljem vaše inicija ve krenuli novi projek i poslovi te da udružite interes s partnerima u koje imate povjerenje. Uspjeh vas o ekuje u poslovima koji se dobro napla uju. U ljubavnim odnosima obi no imate dobru strategiju, pa e tako bi i ovih dana. O ekuje vas poziv iz susjednog grada ili mjesta koji e vas u svakom pogledu iznenaditi.

Dobrog ste zdravlja.

U skladu sa svojim promjenjivim ponašanje mogli biste ovih dana napravi neku izrazito pogrešnu poslovno- nancijsku procjenu. Zbog toga vas o ekuju razli i komentari i komplikacije u odnosu s poslovnim suradnicima.

Razmislite na koji na in možete popravi situaciju i korigira propuste.

Prema voljenoj osobi odapinjat ete amorove strijele, ali one e osta bez odjeka. Smetat e vas takvo partnerovo ponašanje pa ete bi nape i nervozni. U danima blagdana ipak

e prevlada veselije raspoloženje i stras e se smiri . Više spavajte.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Po etkom sljede e godine o ekuju vas nove poslovne obveze, ali i nedoumice, stoga se dobro pripremite. Potreban je oprez u komunikacji s poslovnim partnerima. Nerazumijevanje odre enih informacija moglo bi uzrokova pogrešne odluke. Nemojte olako poklanja svoje emo vno povjerenje. Dobro provjerite osobe koje ste nedavno upoznali.

Voljena vam osoba nešto taji, ali ne brinite, ne radi se o zna ajnim stvarima. U danima blagdana pripazite da ne pretjerate s jelom i pi em.

I na kraju ove poslovne godine u prvi plan stavite svoje prioritete. Koris te sve informacije na najbolji mogu i na in.

Pravovremeno završite sve bitne zadatke kako biste smireno do ekali dane blagdana. U odnosu sa voljenom osobom nešto e se promijeni . I to na bolje. Slijede vru i dani strasti i romantike.

Sve e vas to dodatno razveseliti i dati vam krila i motivaciju za nove oblike druženja. Slobodno vrijeme iskoris te za tjelovježbu, rekreaciju ili hobi koji vas veseli i godi vam.

RAK (22.6.-22.7.)

Na vašu krea vnost i stvarala ku inspiraciju pozi vno e utjeca brojni susre koje ete ima vezano uz poslovne projekte. Ako ste nezaposleni ili želite promijeni radno mjesto, ovih e se dana pojavi nekoliko zna ajnih prilika. Iskoris te ih. I u emotivnim odnosima e se mnoge situacije i doga aji razvija u pozi vnom smjeru. Djelujete zanosno u novim izazovima. Potreban vam je i neki novi vid osvježenja u izražavanju emocija. Vaša temperamentna priroda ne miruje, ve traži novi po caj i inspiraciju. Dane blagdane provedite s obitelji.

JARAC (22.12.-20.1.)

Timski rad uvijek daje najbolje rezultate, to i sami znate. Stoga prihva te inicija vu i ideje vaših suradnika. Uskladite razli ite interese i prona ite najpovoljniji put do zarade i pove anih prihoda. Ako ste nezaposleni, mogu e je da ete ovih dana dobi priliku zaposli se na dulje vrijeme. Ako ste sami, raspoloženi ste za novu romansu. Bitno je da osluhnete sebe i svoje srce. Ovih

e dana bi obilje doga aja gdje ete ima priliku upozna zanimljive osobe. Ako imate partnera ili ste u braku, dane blagdana provedite u zajedni kom druženju i s obitelji.

Dobro se osje ate.

LAV (23.7.-23.8.)

Nemojte dozvoli da vas trenutni uspjeh i pozi vni rezulta u poslovnom okruženju zavaraju. Mislite na budu nost.

Obra te pozornost na interesantne ideje koje pružaju mogu nost za poslovno napredovanje ili profesionalnu edukaciju. Osje ate novi impuls emocija, rados i zadovoljstva u blizini voljene osobe.

Svojom pojavom ili s lom izražavanja privla ite veliku pažnju. U danima blagdana djelovat ete izrazito šarmantno na svijet oko sebe. Više se kre ite na svježem zraku.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

U poslovnoj komunikaciji imat ete prigodu opravda ne ije povjerenje. Prihva te prijedlog suradnika i uklju ite u poslovno planiranje i strategiju suvremeniji pristup. Ljubavni život bi se mogao zakomplicirati pojavom “tre e“ osobe. Dobro promislite što želite i koliko iskreno vjerujete u svoju postoje u vezu. Nemojte se poigravati s ne ijim srcem. Samci neka više izlaze s prijateljima na mjesta javnog okupljanja, gdje e upozna nekoliko zanimljivih osoba.

Pripazite na kilograme.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U poslovnom okruženju zainteresirani ste za suvremene ideje, što predstavlja dobar uvjet za profesionalni napredak.

Vaša otvorenost u razmišljanju pozi vno e djelova na okolinu.

De nirajte svoje poslovne ciljeve za sljede u poslovnu godinu. Ljubavne zagonetke teško ete rješava . Potrebni su vam mir i samo a, samo pripazite da vaš partner krivo ne protuma i ovu vašu potrebu.

Ako ste sami, dane blagdane iskoris te za izlazak s prijateljima.

Zdravi ste.

RIBE (20.2.-20.3.)

Poslovna scena mogla bi vas zabrinuti. Iako je kraj godine, vi ste u poziciji da ve sada ozbiljno pripremate teren za novu poslovnu godinu. Neka vas razne veselice i tulumi ne zavedu i ne troše vam nepotrebno vrijeme. U ljubavi kao da vlada prezasi enost sa svime. Samci kao da i dalje žele osta sami, a znakovi koji su u vezi kao da žele iz nje iza i. Ne brinite, takvo stanje ne e dugo potraja .

Nakon blagdana, koji ak mogu prote i bez pravog razloga u neraspoloženju i depresiji, s že nova dinamika, ideje i inicija va za sve.

Mogu a je grlobolja.

20. prosinca 2013.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plemenitost kao modni dodatak Svaka žena (i poneki muškarac) dobro poznaje neprocjenjivu vrijednost modnih dodataka.

Jer upravo nas modni dodaci ine originalnima i jedinstvenima. Oni mogu biti odraz našega trenuta nog raspoloženja, mogu imati nekakvu samo nama znanu sentimentalnu i nostalgi nu notu ili pak mogu biti nešto poput trenutnog hira i provokacije. Upravo taj naš odabir šalova, kapa, torbica ili pojaseva otkri-

va našu osobnost i naše pravo lice. Ti naši modni dodaci mogu biti kao završni potez kistom na slikarevom djelu. Blagdansko vrijeme dopušta brojne slikarske tehnike i arolije: ak i pustolovne u tom veselom i razigranom podru ju modnih dodataka. Ali nikada ne zaboravite kako su iskren osmijeh, plemenito srce i istinska ljubav prema bližnjima uvijek bili i bit e - najljepši modni dodaci.

ESPRESSO by

Kako se akoland pretvorio u Kaosland?

P

ucala je po šavovima. Šajerica. Proteklu subotu. Nisu Turci nahrlili na jednu od naših povijesnih gra evina, ve mi doma i. Mi, ponositi žitelji me imurskih naselja. A sve u želji i namjeri da sve ano popratimo sve ono što su naša djeca uz svoje tete odgajateljice, u iteljice, mentorice, asistentice (sve to i u muškom rodu, da rodne diskriminacije ne bi bilo) pripremila za svoju proslavu.

Trebala je to biti svetkovina u ast pjesme, plesa, muziciranja, recitiranja, mira i ljubavi.

A pretvorilo se u jedan sramni kaos. Kako i zašto se akoland pretvorio u Kaosland? vatko tko imalo poznaje matematiku mogao je

S

predvidjeti da e postoje i prostor zgrade “Scheier” u akovcu svojom dužinom, širinom, visinom... jednostavno biti premalen da primi sve potencijalne posjetitelje kada se u programu nalazi desetak vrti kih skupina. Samo da su došla oba roditelja, sve bi ve bilo “krcato”, a gdje su još bake, djedovi, ujaci, tete... Poput legendarnog Robina Hooda, gradona elnik Stjepan pretvara se u lik borca za pravdu te ve zapo eti program akolanda hitno pod njegovim “lukom i strijelom” seli u dvoranu Centra za kulturu. To bi još i zavidalo rane nezgodne organizacije akolanda u o ito puno premalom prostoru da naša

bontonlogija nije dala svoj završni pe at i gorak okus. A ne zaboravimo, radi se o djeci koja vrlo emotivno osje aju svoje nastupe, žele vidjeti svoje roditelje u gledalištu i mahnuti im. Žele biti u središtu pažnje i doživjeti svoj trenutak slave. Žele biti priznata i osje ati se važno. A kako smo im tu proteklu subotu besramno oduzeli taj trenutak osje aja “biti netko”! I suza je potekla u gledalištu na kraju programa zbog toga... ultura pra enja zakazala je na najgori mogu i na in.

Kako se na pozornici Centra za kulturu (ZA KULTURU!) redaju izvo a i i vrti ke skupine, tako roditelji preuzimaju svoje

K

mališane, i ve ina njih odlazi iz dvorane. Neki ostaju. Non-stop se ulazi i izlazi iz redova. Ulazi i izlazi iz dvorane. ak se ni ne eka da završi program skupine koja je na pozornici. Oni koji sjede i prate program moraju omogu iti prolaz višekratnim ustajanjem sa svog mjesta. Rijetki se sjete da je pristojno prolaziti u redu tako da lice okrenemo onima koji sjede ili su ustali, nikada le ima. A kad smo sami u situaciji da sjedimo i trebamo nekog propustiti do njegova mjesta, uljudno je ustati. Cijela ta gungula traje i traje... Publika se prorje uje, da bi u dvorani pri završetku programa preostalo tek tridesetak najvjernijih posjetitelja.

Z

ar doista nisu svi sudionici programa i one skupine i pojedinci koji su redoslijedom pretposljednji, posljedni... zaslužili prepunu dvoranu Centra kao što je bila na po etku programa?

Zar nisu svi jednako vježbali i marljivo se pripremali za svoj nastup koji e ih možda u budu em životu usmjeriti na ovu ili onu stranu? Zar ne bi bilo lijepo da mališani jednog vrti a vide što njihovi vršnjaci rade u drugom vrti u? I da svi zajedno tome plješ u i raduju se. Pozornica je velika. Mogao se, primjerice, program organizirati na na in da mališani koji izvedu svoju to ku ostanu sjediti sa strane na toj istoj pozornici i zajedno sa svom publikom uživaju u veselim boži nim

pjesmama, plesovima i svim tim krasnim dje jim izvedbama koje su mogle uljepšati još jednu adventsku subotu u Gradu Zrinskih. I Zrinski se crvene od srama kad nas vide takve nekulturne i nespremne za pra enje kulturnih priredbi. A to nije jedinstven “slu aj” te subote. Ima ih sve više i više i na mnogim drugim priredbama. Sebi no odgledamo svoje bližnje i odlazimo ne mare i nimalo za te neke druge “o ice koje traže pohvalu i priznanje”. Puna su nam usta duha Boži a ovih dana, a ne vidimo da onaj pravi duh Boži a u našim srcima iš ezava i juri za tko zna kakvim ciljevima i težnjama.

Gdje su tu mir, kultura i dobro? Gdje su nestala zlatna pravila lijepog ponašanja?

12

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Psihoorganski sindrom PITANJE: Moj otac ima 84 godine. Bio je u bolnici na lije enju, gdje mu je postavljena dijagnoza kroni noga psihoorganskog sindroma. Odre ena mu je terapija i uzima Prazine 100 mg nave er, a preko dana Normabel tbl. tri puta dnevno. Unato uzimanju terapije, jako je nemiran.

Ve je u par navrata otišao od ku e. Preko dana je stalno u pokretu i gubi se. Po no i ne spava. Ne kontrolira stolicu i mokrenje. Kod ku e uvijek netko mora biti uz njega. Molim vas za savjet. Kakve bi lijekove i koliko trebao uzimati da bi prije svega mogao spavati? Teško nam je i ne znamo kako dugo možemo to sve skupa izdržati.

ODGOVOR: Niste mi napisali koji su razlozi nastanka psihoorganskog sindroma.

Najve i dio razloga psihoorganskog sindroma u tim godinama su ateroskleroski cerebralni proces. Sa biološke strane gledano bolest je nastala radi bolesti krvnih žila mozga zbog ega je došlo do ometanja cerebralne cirkulacije. Radi kroni nog i progredijentnog ateroskleroskog procesa došlo je do ošte enja psihi kih procesa i time poreme enog duševnog stanja.

Bolest postupno napreduje, pa se može vu i godinama i može se naglo pogoršati kod iznenadne promjene životnih prilika ali ima slu ajeva kratkotrajnih prolaznih djelomi nih remisija. Bolest je trajne naravi, kod koje se može o ekivati samo pogoršanje i progredijencija. Što se ti e lije enja za sada medicina nije na tom stupnju razvoja da ima u inkovite lijekove za to.

U svakom slu aju vašeg oca treba lije iti. On svakako treba pomo obitelji u razumijevanju bolesti kako bi ista mogla zauzeti pravilan stav i na taj na in bi lakše pomogli njemu pa i sebi. Terapiju koju uzima vaš otac je u njegovom sadašnjem stanju je preslaba i trebala bi biti ja a. Savjetujem vam da dozu lijeka i eventualne promjene u terapiji treba odrediti isklju ivo njegov psihijatar.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Budite pažljivi prema drugim ljudima!

Što sve ini alkohol u prometu

U ove predblagdanske dane ispri at u Vam jednu pri u za koju bih željela da je se sjetite i da potraje puno poslije Boži a. A što bi psihologinja mogla ispri ati, nego jednu od zlatnih pri ica iz svoje struke? Jednom, izme u dva svjetska rata, dva su industrijska psihologa provodila eksperiment u Hawthorneu, odjeljenju ikaške Western Electric kompanije. Željeli su utvrditi kako na radni u inak utje u neki od uvjeta rada npr. ja ina rasvjete, raspored rada i odmora, ukupno dnevno radno vrijeme, i sli no. Logi no je da su o ekivali da e u slu aju lošijih radnih uvjeta radni u inak pasti. Ali, u Hawthorneu se doga alo nešto neobi no.

Kako god su eksperimentatori varirali uvjete rada, radnice su proizvodile više nego prije pokusa. Produktivnost je vrtoglavo rasla i uz najcrnje uvjete rada.

Eksperimentatorima nije preostalo nego da radnice pitaju što se, za boga miloga, zbiva. I one su im rekle: prije pokusa bile su bezimena radna snaga koju nitko ništa ne pita. A tijekom pokusa svaki su ih dan pitali kako se osje aju, što im se više, a što manje svi a, što misle.

Postale su važne i zbog toga su se osje ale bolje, bile više zainteresirane za posao i radile više, ak i u gotovo nemogu im radnim uvjetima. Željele su se dokazati, trudile su se jednostavno zato što su bile promatrane. Hawthorne efekt u znanosti ozna ava pojavu da neki nenamjerni i slu ajni uvjeti nekog eksperimenta dovode do zna ajne promjene u predmetu mjerenja. U

Uo i predstoje ih blagdana obuzima nas razdragano raspoloženje u kojem nema mjesta ikakvim zabrinjavaju im mislima. Opušteno se odlazi na zabave, fešte, domjenke, proslave... na doga anja u kojima je alkohol sastavni dio. Pri odlasku ku i, nakon zabave, sjeda se u aute. Osim putnika, u auto sjedaju i neki promili, koji su pre esto zabrinjavaju ih razmjera. Ranije spomenuta opuštenost podrazumijeva i nedovoljan oprez: zaboravlja se i zanemaruje opasnost alkohola pri vožnji.

Ovdje sad ne postavljamo pitanje alkoholiziranosti voza a s aspekta zakona. Pitanje je - može li pojedinac sigurno vozi kada je konzumirao bilo koju koli inu alkohola.

Poznato je da voza ne smije upravljati vozilom na cesti ako je pod utjecajem alkohola. Tako er je poznato da je velik broj prometnih nesre a izazvan upravo djelovanjem alkohola. Nakon tragedije postavlja se puno pitanja. Želimo skrenu pozornost na ovaj problem u nastojanju da se tragedija NE dogodi.

Voza sebe doživljava trijeznim iako je popio koje pi e. Ali alkohol odmah djeluje na naš živ ani sustav i na cjelokupni organizam, a tako i na voza ke sposobnosti jer se niz funkcija unaza uje.

Ometena je motorika: pokre su loše uskla eni ili neukla eni. Svi voza i dobro razumiju potrebu za skladnim koordiniranjem pokreta pri vožnji. Kod koordinacije obiju ruku poreme ena je preciznost.

Motori ko vrijeme reagiranja je produženo. Sve opisano pridonosi i narušenom redosljedu izvo enja radnji.

Osobito su istaknu poreme aji u vizuelnoj sferi. Voza pod utjecajem alkohola ograni eno percipira, što zna i - ne onoliko koliko dok je trezven, npr. umjesto 6 detalja, uo ava 1 ili 2 detalja. Obzirom da ih uo ava premalo, nema dovoljno podataka za procjenu brzine drugih vozila i udaljenos od njih. Krivo procjenjuje širinu (kolnika, drugih sudionika u prometu…). Smanjena je brzina kojom uo ava: nepredvi ene smetnje ne zapazi dovoljno brzo. Ne može dobro procjenjivati ni oblike, ni boje, ni dimenzije, ni pokret. Vidno je polje suženo i smanjena oštrina vida. Ima teško e fokusiranja pogleda.

Sve to dovodi do loše i pogrešne procjene situacije.

znanstvenom eksperimentiranju je to veliki problem i možete samo zamisliti koliko se znanstvenici moraju truditi da bi osigurali dobru kontrolu eksperimentalnih uvjeta. Svim ostalim ljudima Hawthorne efekt govori o ne em drugom, o važnosti me uljudskih odnosa.

Ljudi su gladni pažnje koju im pokazuju drugi ljudi..

Pri tome izgleda da ak nije toliko važno da li je pažnja pozitivna ili negativna, važno nam je samo da ne budemo ignorirani. Eto, dragi poslodavci, lije nici, profesori i svi ostali koji radite s ljudima, nemojte ignorirati svoje zaposlenike, bolesnike, u enike i stranke. Nisu ljudi samo bezimene ruke koje treba eksploatirati ili predmeti koje morate na neki profesionalni na in obraditi, to su prije svega stvarni ljudi, od krvi i mesa, kao i Vi. Važno je kako postupamo s ljudima, važno je kako drugi postupaju s nama. Stižu blagdani, zato lijepo molim da negativne oblike pažnje prema drugima izbacite iz svoga ponašanja. Dosta je bilo zlo esto e tijekom itave godine. Potrudite se i prona ite dobre dijelove sebe. I bit u slobodna poželjeti svima: neka nam traju što duže! Sretan Boži !

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Alkohol utje e i na mentalnu sposobnost. Alkoholizirani voza ne može se usredoto i na vožnju jer mu je pažnja zamu ena i razina pobu enosti smanjena - stanje sli no mentalnoj konfuziji. Vrijeme psihi kog reagiranja – doživljavanja situacije, zaklju ivanja o najprimjerenijoj reakciji i donošenje adekvatne odluke, tako er je produženo. Proizlazi da voza u treba više vremena da se u nekoj kri noj situaciji sna e, procijeni svoju reakciju, i da ispravno reagira. To nije, radi se o tromos voza a, koja može bi presudna...

Izuzetan je problem što alkohol djeluje i na samo ponašanje osobe: poja ava hrabrost lažno odaju i dojam osobi da je za sve sposobna.

Zbog lažnog samopouzdanja voza ulije e u situacije bilo rizi ne, bilo mimo pravila. Neodgovorne reakcije i stav rezul raju i prevelikom brzinom i rizi nim potezima. I ina e je osoba pod utjecajem alkohola bezobzirna, razdražljiva, lako se razlju i precjenjuje svoju važnost, što se u prometnoj situaciji ispoljava agresivnim stavom prema drugim sudionicima u prometu, a svoje reakcije ne kontrolira.

Ljudi, kad sjedaju za upravlja pod utjecajem alkohola, misle kako se njima ne e dogodi nesre a (ina e se ni ne bi prihva li vožnje). Nažalost, to su mislili i oni koji su tako nastradali.

A zapravo voza pod utjecajem alkohola nesvjesno cilja svoje žrtve.

Osobito su mladi ljudi esti sudionici prometnih nesre a koje su uzrokovane vožnjom u pijanom stanju. Pored toga što su mladi rela vno neiskusni voza i i slabije su kontrolirani konzumenti alkohola, imaju lažni osje aj nepobjedivos i besmrtnos - i ina e prisutan i bez alkohola, a uz alkohol naglašeniji.

Nema sigurne vožnje ako joj se pridružuje alkohol, pa makar to bila i mala koli ina alkohola. Dobra zabava mogu a je i trijezne glave. Tako nema izlaganja riziku doves sebe ili nekog drugog u životnu opasnost.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

20. prosinca 2013.

Tajanstveni ratnik PUT AJA

s Istoka – đumbir Morana je ponovo došla na svoje, svojim mo ima slavenske božice zime Prirodu je za arala studeni, mrazom i zaogrnula u plašt satkan od sive magle, koji ponekad uljepša pokojim kristalom inja na ogoljelom drve u i pahuljama snijega. Nemilosrdna kakvom su je naši stari uvijek doživljavali sa sobom donosi i hunjavice, kašalj, gripu… No Majka Priroda nikada se ne predaje, dala je ona svojoj dje ici, kako bi ih obranila od Moraninih ini, tajanstvenog ratnika kojeg je stvorila na istoku, udotvorni korijen koji u ovo boži no vrijeme stanuje u mnogim slasticama, kola ima i napicima, podarila nam je umbir.

Iako je na Zapadu umbir tek nedavno postao pravi hit, naša isto na bra a koriste ga ve pune 3000 godina. umbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana poznata po svome korenu, a podrijetlom je iz Kine. Rastom je sli an trstici, može narasti više od metra u visinu i ima kopljasto liš e. Latinski naziv Zingiber of icinale potje e od sanskrtske rije i stringavera, što zna i rožnat, a odnosi se na podanak biljke koja je kvrgavog, nepravilnog izgleda, svjetložute do sme e boje. Poprili no je aromati an, jakog i oštrog okusa te ugodnog mirisa zahvaljuju i eteri nom ulju i raznim mirisnim smolama. Ve stolje ima se obilno koristi u kuhinjama Azije, gdje njegovu važnost nadmašuje jedino sol. Spada u najskuplje, najtraženije i komercijalno najviše korištene za ine, a cijena mu je posljedica dosta dugog procesa zrenja koji traje od 5-9 mjeseci.

Osim u Indiji i Kini umbir se koristio i na Bliskom istoku i u južnoj Europi mnogo prije rimskih vremena.

Portugalci su ga donijeli u Afriku, a Španjolci odnijeli na Karibe. Krajem 16. stolje a Španjolci su imali rastu u trgovinu umbirom izme u Jamajke i kontinentalne Europe. Jedan je od najstarijih

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

neeuropskih za ina, posebno omiljen u Engleskoj, gdje se još od srednjeg vijeka posluživao na stolu uz papar i sol kao osnovni za in, a kasnije je gotovo svaki grad imao svoj Ginger street, tj. ulicu u kojoj se obi no trgovalo za inima.

Korijen umbira dostupan je u sirovom obliku, prahu, uše eren ili ukiseljen te u obliku sirupa ili tinkture te se kao takav koristi i kao lijek i kao za in. U umbiru prona i emo minerale poput kalija, bakra, magnezija i mangan. Od vitamina sadrži nešto vitamina C, vitamina B skupine, poput vitamina B6,

kemoterapije. Osim toga, novija istraživanja pokazala su da umbir poti e cirkulaciju, jako je dobar kod proširenja vena ili ozeblina, kao i kod problema sa zglobovima.

Djeluje i anti-bakterijski, antigljivi no i anti-toksi no zbog ega se koristi kao prevencija gripe i prehlade. Dobar je anti-histamin pa se koristi i kod alergija. Zbog svojih anti upalnih svojstava umbir se koristi kod lije enja reumato-

te u manjim koli inama pantotensku kiselinu i niacin.

Ovaj tajanstveni ratnik savršeno djeluje na ljudsko zdravlje. umbir se koristi za želu ane probleme jer smanjuje nadutost, pomaže probavi i spre ava gr enje crijeva, stimulira sekreciju mukusa i na taj na in ublažava kašalj i olakšava bol u grlu, olakšava i mu ninu, posebice morsku bolest, jutarnju mu ninu, mu ninu izazvanu kretanjem i mu ninu uslijed

idnog artritisa, osteoartritisa i drugih bolesti miši no koštanog i vezivnog tkiva, a pokazao se visoko efektivnim lijekom protiv artritisa pa rezultati lije enja umbirom premašuju rezultate lije enja konvencionalnim lijekovima, a potvr eno je da smanjuje razinu kolesterola i spre ava nastanak krvnih ugrušaka.

Danas umbir manje koriste u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, a zastupljeniji je u proizvod-

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

nji alkoholnih pi a, slatkiša i kozmetike. Uzima li se redovito, suzbija kroni ni umor, poboljšava pam enje, a zbog stimulativnog svojstva nije ga preporu ljivo uzimati nave er prije spavanja jer može uzrokovati nesanicu. umbirov aj pravi je ista organizma od nakupljenih štetnih taloga u tijelu, a priprema je vrlo lagana. U zavrelu vodu dodamo umbira te ga prokuhamo. Takav uvarak procijedimo, a pijemo za injeno po želji s medom i limunom. umbir se savršeno slaže i u ajnim kombinacijama pa stoga ne ustru avajte se potražiti svoju najbolju u akove koj stanici puta aja, vašem oko aju.

Za ovo boži no vrijeme isprobajte recept kola i a s umbirom i okoladom za što je potrebno sljede e: 2 jaja, 2 žli ice umbira, 120 g maslaca, 200 g še era

u prahu, 100 g oraha, 100 g komadi a okolade i 200 g brašna. Razdvojite bjelanjke od žumanjaka te napraviti vrsti snijeg. U posudu sa žumanjcima dodati snijeg bjelanjaka, umbir, otopljeni maslac i še er pa sve to dobro promiješati. Dodati orahe i okoladu pa još malo izmiješati. Na kraju dodati brašno i umijesiti ino tijesto od kojeg se oblikuju loptice koje posložimo na lim za pe enje obložen papirom za pe enje te pe emo na 180 stupnjeva C dok kola i i ne dobiju zlatnu boju. Gotove kekse možemo uvaljati u še er u prahu ili rastopljenu okoladu.

Sretan, slastan, ajni i zdrav Boži želi vam vaš oko aj!

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

C -klasa u svom najboljem izdanju

Prodaja novih automobila u Hrvatskoj od 1.1.-30.11.2013.

Proizvo a koli ina udio, % 1 Volkswagen 4422

16,96%

2 Opel

2593

9,94%

3 Peugeot

1902

7,29%

4 Hyundai

1768

6,78%

5 Renault

1631

6,25%

6 Škoda

1626

6,23%

7 Citroën

1596

6,12%

8 Kia

1550

5,94%

9 Ford

1101

4,22%

10 Chevrolet

964

3,70%

11 Toyota

951

3,65%

12 Audi

939

3,60%

13 BMW

713

2,73%

14 Nissan

700

2,68%

15 Dacia

666

2,55%

16 Mazda

592

2,27%

17 Mercedes

446

1,71%

18 Suzuki

415

1,59%

19 Seat

409

1,57%

20 Honda

300

1,15%

21 Fiat

232

0,89%

22 Volvo

153

0,59%

23 Land Rover 79

0,30%

24 Mitsubishi 46

0,18%

25 Jeep

45

0,17%

26 Mini

45

0,17%

27 Porsche

39

0,15%

28 Alfa Romeo 37

0,14%

29 Smart

36

0,14%

30 Subaru

26

0,10%

31 ostali

58

0,22%

UKUPNO

26080 100%

Fanovi preuzeli C_42 Od prosinca, nova sezona u C_42 isti e omiljene modele fanova Citroën.

Kako se približavamo blagdanima, luster od 18 metara u bojama Citroën osvjetljava aveniju Champs-Elysées na broju 42… Na svim katovima, sezona „C_42 by fans“ inspirirana je društvenim mrežama: tableti oko CITROËN Survolta, personalizirani video koji se šalje e-mailom, animacija u stilu Pinteresta i Instagram fotogra ije koje se mogu podijeliti prijateljima… U ast blagdana na kraju godine, C_42 razotkriva impresivan luster od 18 metara na cijeloj fasadi, kojeg je razvila grupa umjetnika koriste i prepoznatljive boje marke Citroën. Sve to kako bi napravili ovu novu sezonu nezaboravnom, sa šest modela koju su odabrali glasa i: Citroën Survolt, Citroën B2 Caddy Sport, novi Citroën Grand C4 Picasso, Citroën DS 19, Citroën DS5 te Citroën DS 21 Rally opremljen motorom Maserati V6 od 250 KS.

Izvor: Promocija Plus

Honda boži nica Honda je organizirala prodajnu opreaciju pod nazivom “Honda boži nica”. U mjesecu darivanja Honda je odlu ila razveseliti svoje kupce skutera i motocikala nizom atraktivnih pogodnosti. Svi kupci Honda skutera ili motocikala ostvaruju popust na trenutnu maloprodajnu cijenu do registracije, za kupnju ostvarenu u peri-

odu trajanja prodajne operacije „Honda boži nica“ u iznosu do 4.000 kn. Navedene pogodnosti u Hondi traju samo do 31.12.2013. ili do isteka ograni ene koli ine zaliha. Za sve dodatne informacije o modelima te uvjetima kupnje obratite se najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda motocikala u Republici Hrvatskoj.

Potpuno nova C -klasa najavljuje novo poglavlje u pri i o uspjehu Mercedes–Benz branda i postavlja nove standarde u srednjoj premium klasi . Zahvaljuju i inteligentnim, „laganim“ konceptom dizajna, ostvarena je ušteda na težini automobila i do 100 kilograma. Uz izvrsnu aerodinamiku i nove, još ekonomi nije motore, C -klasa tako

20. prosinca 2013.

postavlja nova mjerila u svojoj klasi . Novi sustavi asistencije nude sigurnost na najvišoj razini, dok novi ovjes (po želji zra ni ovjes), osigurava savršen osje aj vožnje: visoki stupanj udobnosti te okretno i agilno upravljanje.

Po pitanju izgleda nova C -klasa donosi progresivan pristup, kako u vanjskom dizajnu koji je ujedno i jasan i emocionalan tako i u visokokvalitetnoj unutrašnjosti. Mnoge druge inovacije kao i zanimljiva riješenja u unutrašnjosti naglašavaju energiziraju u udobnost i pro injen sportski duh ove limuzine. Sve u svemu, nova C klasa svojom kvalitetom daje nam osje aj užitka u putovanju najviše klase. Nova Cklasa dostupna je za naru ivanje od sada u Europi, dok u Hrvatsku u prodaju dolazi u travnju 2014.

Raspon modela u po etku e obuhva ati C 180 sa cijenom od 38.088 ,C 200, te C 220 BlueTEC od 41.150 Eura (cijene u Hrvatskoj, sa svim davanjima). C-klasa je najprodavaniji model Mercedes-Benza, sa ukupno više od 2,4 milijuna prodanih automobila prethodnog modela koji je na tržištu od 2007.

Novi BMW M3 Sedan i BMW M4 Coupe Lansiranjem novog BMW M3 Sedana i BMW M4 Coupea BMW M otkriva novu dimenziju sportskog automobila najviših performansi i unosi BMW M lozofiju u petu generaciju modela M3. U svijetu je proizvedno više od 40.000 primjeraka etvrte generacije BMW-a M3 Coupe, a sada se BMW M4 Coupe sprema nastavi ovu uspješnu pri u . Na njemu se bazira nova generacija M modela, a po prvi puta e bi predstavljen istovremeno kad i model s etvora vrata. On e nosi legendarnu oznaku M3. " e ri dosadašnje generacije BMW M3 predstavljaju kombinciju sportskih gena i svakodnevne upotrebljvos prožete emocionalnoš u i snažnim karakterom", objašnjava dr. Friedrich Nitschke, predsjednik tvrtke BMW M.

"BMW M3 Sedan i BMW M4 Coupe predstavljaju trajnu predanost toj lozo ji. Motor je srce svakog M modela, a novi šestcilindarski motori s turbo punja em koji se nalaze u ova dva modela kombiniraju ono najbolje iz svijeta atmosferskih i turbonabijenih motora.“ Koncept laganog dizajna omogu uje uštedu na ukupnoj masi automobila zbog ega je novi M4 za oko 80 kilograma lakši od prijašnjeg modela M3. Novi BMW M3 i BMW M4 donose tehnologiju sportskih motora s trka e staze na cestu, a su e odvoženih krugova na, po mnogima najuzbudljivijoj trka oj stazi na svijetu, Nürburgring Nordschleife omogu ili su tu tranziciju. Razvijen upravo za ove modele, šestcilindarski redni motor s M TwinPower Turbo tehnolo-

gijom, razvija maksimalno 431 KS. Najve i okretni moment od 550 Nm nadmašuje odlaze i BMW M3 za otprilike 40 posto. Velika je prednost da, unato snazi, motor ima manju potrošnju goriva i emisiju štetnih plinova za oko 25 posto. Oba modela ubrzavaju od 0 do 100 km/h za 4,1 sekundu (s opcijskim sedam-stupanjskim M Double Clutch mjenja em). Kako bi se dinami ke karakteris ke dovele do maksimuma te osigurala vrhunska u inkovitost, napravljena je ušteda na masi od oko 80 kilograma u odnosu na podjednako opremljen model ih prethodne generacije. Primjerice, BMW M4 Coupe ima masu 1.497 kilograma zahvaljuju i dosljednoj primjeni inteligentnih dizajnerskih rješenja.

To uklju uje pove ano korištenje laganih materijala kao što su pla-

s ka oja ana uglji nim vlaknima (CFRP) i aluminij za niz komponen podvozja i karoserije. Tako er, oba modela imaju krov od uglji nih vlakana. Jedan od primarnih ciljeva u razvoju BMW M3 Sedan i BMW M4 Coupe bio je osigura da nova generacija bude još upotrebljivija na trka oj stazi. Iz tog razloga modeli imaju posebno konstruiran rashladni sustav, koji u svakom trenutku osigurava optimalnu temperaturu motora, turbopunja a i mjenja a. Da bi naglasili trka i karakter ta dva modela, inženjeri su jekom razvojne faze modela blisko sura ivali s profesionalnim voza ima BMW Motorsport-a.

Primjerice, DTM voza i Bruno Spengler i Timo Glock sudjelovali su u opsežnom tes ranju i vožnjama obavljenima na stazi Nürburgring Nordschleife.

20. prosinca 2013.

Novi Mégane Coupé-Cabriolet Nakon modela Mé gane, Mégane Coupé i Mégane Grandtour, red je bio na modelu Mégane Coupé-Cabriolet da dobije nove crte lica obitelji Renault. Njegov dinami an, elegantan stav dodatno je naglašen novim odbojnikom koji krasi ve i Renaultov znak na sjajnoj crnoj podlozi. Usto je, poput ostatka Renaultove ponude, Mégane Coupé-Cabriolet postao dostupan s multimedijskim sustavom Renault R-Link, uz doplatu ili kao dio serijske opreme, ovisno o ina ici.

Rije je o posve povezanom sustavu s elegantnim 18-cm ekranom kromiranog okvira kojim se upravlja upravlja em na središ njoj konzoli. Novi Mégane Coupé-Cabriolet i dalje ima najve i panoramski stakleni krov u klasi. Sa spuštenim krovom automobil pruža neponovljivo iskustvo vožnje na

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

otvorenom bez uobi ajenih nedostataka. Fiksirani stakleni štitnik od vjetra, jedinstven u klasi, smanjuje vrtloženje zraka i pruža najve u mogu u ugodu putnicima na brzinama do 90 km/h. Novi Mégane Coupé -Cabriolet mož e se naru iti i s opcijskim sklonjivim mrežastim štitnikom koji dvama putnicima koji putuju sami pruža dodatnu zaštitu od udara zraka na svim brzinama.

Novi Mégane Coupé-Cabriolet sklapa se u Renaultovoj tvornici Douai u Francuskoj uz Renault Scénic, Grand Scénic i Scénic Xmod.

15

Toyota modela je me u najboljima u svim kategorijama u novom TÜV izvještaju o pouzdanosti vozila. Toyota je najuspješnija marka u TÜV izvještaju za 2014.godinu i to ve etvrtu godinu zaredom. U najnovijem izdanju izvještaja koji je 6.12.2013. objavila vode a njema ka Agencija za tehni ki pregled TÜV, ak 15 Toyotinih modela nalazi se me u " TOP 10" vozila u svim kategorijama, dok Prius zauzima prvo mjesto u ak dvije kategorije.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

7

finalista je izabrano za prestižnu titulu "Car o the Year 2014." 58 lanova žirija iz 22 države je sa šire liste od 30 kandidata izabralo 7 finalista.

To su abecednim redom: BMW i3 Citroën C4 Picasso Mazda 3 Mercedes S-Class Peugeot 308 Škoda Octavia Tesla Model S lanovi žirija e sedam izabranih automobila još jednom isprobati na zajedni kom testiranju koje e se održati 18. velja e 2014. godine na test stazi Ceram Morte ontaine pored Pariza. Žiri e objaviti koji je automobil osvojio prestižnu titulu "Car o the Year 2014" na po etku održavanja autosalona u Ženevi 3. ožujka 2014.

Službeno predstavljen Star Import - novi generalni distributer Daimlera AG za Hrvatsku Na kon erenciji za medije službeno se predstavila tvrtka Star Import d.o.o. - novi generalni distributer osobnih i gospodarskih vozila Daimlera AG u Hrvatskoj. Star Import je vlasništvo švicarske poslovne grupe Emil Frey koja na švicarskom tržištu posluje gotovo 90 godina i izgradila je vrsto povjerenje kod proizvo a a, trgovaca i kupaca.

Emil Frey AG ve dugi niz godina posluje na tržištima Švicarske, kao i Njema ke, Francuske, eške, Slova ke, Ma arske te Srbije. Tvrtka Star Import d.o.o. u svojoj e ponudi imati cjelokupni program vozila Daimlera AG: osobna vozila Mercedes-Benz i SMART, dostavni i kamionski program u rasponu od 3,5 do 41 tone nosivosti te mini, midi,

gradske, prigradske i turisti ke autobuse.

Star Import e nastaviti suradnju s postoje im maloprodajnim partnerima, a u planu je širenje maloprodajne i servisne mreže. Uz postoje e maloprodajne predstavnike –

Automobili Škojo i Auto Gašpari te novog ugovornog partnera Jolly Autoline s centrima u Splitu i Zadru, Star Import e sura ivati i s Emil Frey Autocentrom koji e poslovati na istoj adresi kao i Star Import, u Kovinskoj 5 u Zagrebu.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CitroĂŤn i Medvjedi klizali na Ĺ alati

CitroĂŤn i KHL MedveĹĄ ak organizirali su u subotu, 14. prosinca 2013. besplatno kli-

zanje na Ĺ alati te tako proslavili dugogodiĹĄnju suradnju i dolazak Technospace modela

marke CitroĂŤn na hrvatsko trĹžiĹĄte. Optimizam, koji se nalazi u genima marke CitroĂŤn, vlada u hokeju ĹĄto je i razlog uspjeĹĄne dugogodiĹĄnje suradnje. Svi posjetitelji bili su dio te pozitivne atmos ere kliĹžu i oko CitroĂŤna C4 Picasso, druĹže i se s hokejaĹĄima i njihovim obiteljima.

HokejaĹĄi Dario Kostovi , Nathan Perkovi , Mike Ryan i Ivan Ĺ varny dijelili su autograme, klizali s oboĹžavateljima, a na ledu su im se pridruĹžili mladi hokejaĹĄi iz Ĺ kole hokeja MedveĹĄ ak. CitroĂŤn, najvjerniji navija Medvjeda, na hrvatsko trĹžiĹĄte je lansirao specijalnu seriju MedveĹĄ ak na modelima CitroĂŤn C3, C4 i C-ElysĂŠe koja je u ponudi s bogatom opremom i atraktivnim cijenama iji kupci u prosincu na dar dobivaju 4 zimske gume.

20. prosinca 2013.

Volkswagen Golf GTD za Dreft Fashion Week Zagreb Volkswagen nastavlja pra Dre Fashion Week Zagreb.

Ovoga puta Iva Jerkovi , Ĺžena u crvenom, predstavila je Golf GTD u sklopu Dreft Fashion Week Zagreb. Ovim modnim fotogra jama najavljuje se nastavak suradnje Volkswagena i Dre Fashion Weeka Zagreb koji svojim modernim tendencijama i poticanjem mladih i kreativnih ljudi predstavlja platformu na kojoj Volkswagen promovira Golf kao idealno vozilo za „fashioniste“, modne kreativce i sve zaljubljenike u modu i sve ĹĄto je estetski, lijepo i kvalitetno.

Novi Golf je automobil koji je osvojio sve relevantne hrvatske, europske i svjetske tule.

Naime, ovaj serijski pobjednik i

najprodavaniji automobil Europe je me unarodni stru ni Ĺžiri proglasio svjetskim automobilom 2013. godine. Svojim tehni kim dostignu ima i naprednim, a istovremeno klasi nim dizajnom, predstavlja savrĹĄeno vozilo u sluĹž-

bi mode, ljepote, mlados i novih trendova. Novi Golf je odnedavno oboga en svojom najja om dizelskom ina icom - Golfom GTD, snage 184 KS i potroĹĄnje samo 4,2 litre goriva na 100 kilometara.

OdrĹžan Sv. Nikola Oldtimer Rally

Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6 40000 Čakovec

www.dinamictrade.kia.hr

U subotu, 7. prosinca, povodom blagdana Sv. Nikole (zaĹĄtitnika putnika) iz Muzeja automobila Ferdinand Budicki kolona povijesnih vozila prodefilirala je centrom Zagreba. Vesela i ĹĄarena kolona i mladi oĹĄte ena sluha iz Kluba mladih Hrvatske verbotonalne udruge Zagreb zastala su na sat vremena na platou ispred Hrvatskog narodnog kazaliĹĄta s kona nim ciljem u Karting Areni na Velesajmu gdje su sudionici imali priliku uĹživati u voĹžnji kartingom i druĹženju do ve ernjih sati.

BoĹži na donacija Vaba banke TURISTIÄŒKA AGENCIJA KOMPAS ÄŒAKOVEC

Posjetite ih na novoj lokaciji KOMPAS ZAGREB DD, TURISTIÄŒKA AGENCIJA , juÄ?er je otvorila svoja vrata na novoj lokaciji u ÄŒakovcu, u Strossmayerovoj 4.

SveÄ?anom otvorenju prisustvovali su brojni uzvanici, a voditeljica poslovnice – Karmen Matotek, prilikom pozdravnog govora, posebno se o zahvalila djelatnicima TuristiÄ?kog ureda grada i njihovoj direktorici Ivani Maltar te zaposlenicima Grada ÄŒakovca na suradnji, kao i Damiru Matoteku, vlasniku i direktoru tvrtke Pegasus d.o.o., na korektnom

izvoÄ‘enju svih radova, a takoÄ‘er i svima koji su na bilo koji naÄ?in sudjelovali u preseljenju.

Prisutne je pozdravio i Ivan PukĹĄar, generalni direktor Kompasa Zagreb d.d., koji je za poslovnicu i djelatnike imao samo rijeÄ?i hvale.

DruĹženje je zapoÄ?elo u drvenoj, adventskoj kućici uz kuhano vino, a nastavljeno je u ugodnom ambijentu novog prostora, uz muziciranje dvaju mladih glazbenika.

Kako je poÄ?etna toÄ?ka svakog putovanja provje-

Karmen Matotek, voditeljica agencije Kompas

reno dobra putniÄ?ka agencija, tako je i Kompas Zagreb d.d. jedna od njih, a 14 godina postojanja u ÄŒakovcu zasigurno jamÄ?i struÄ?nost i kvalitetu, stoga vas toplo pozivaju da ih posjetite u novom prostoru i da im s punim povjerenjem prepustite organizaciju vaĹĄeg putovanja. (SZ)

Ve tradicionalno Vaba d.d. Banka VaraĹždin podrĹžava kvalitetne inicijative zajednice, pa tako i ovog BoĹži a kada sredstva namijenjena kupnji boĹži nih poklona i estitki usmjerava onima kojima je takav poklon i viĹĄe nego dobrodoĹĄao.

Prate i rad DruĹĄtva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida grada VaraĹždina Vaba d.d.

Banka na svoj na in, prigodnom donacijom u inila je ljepĹĄim dane BoĹži a 82 djece i lanove druĹĄtva s najteĹžim oblicima invaliditeta.

Predsjedniku DruĹĄtva distrofi ara Ivanu Vujecu donaciju od 10 tisu a kuna uru io je Stanko KeĹžman predsjednik Uprave Vaba banke.

DruĹĄtvena odgovornost i istinska Ĺželja da pomognemo potrebitima, bez obzira na teĹĄku ekonomsku situaciju, rezultirala je izdvajanjem sredstava za doniranje.

Prate i rad Druťtva distrofi ara grada VaraŞdina, njihov trud, aktivnosti, rezultate i ulaganja bili su nam kriterij za donoťenje odluke o tome kome e pripasti ova donacija – rekao je Stanko KeŞman, Ivan Vujec i Jasna Matokovi iz Druťtva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida grada VaraŞdina zahvalili su se na donaciji i rekli da e im ova sredstva dobro do i kako bi na kvalitetan i dostojanstven na in zavrťili ovu godinu te da sve

akcije koje su si zacrtali mogu provesti do kraja. Uz zahvalu osvrnuli su se i na probleme s kojima se osobe s invaliditetom susre u, od pristupa objektima u gradu, pristupa za invalide u bolnici, ali i injenicu da nije da ljudi ne Ĺžele pruĹžiti pomo ve ne znaju.

DruĹĄtvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada VaraĹždina okuplja viĹĄe od 1000 lanova, od toga stotinjak invalidne djece do 15 godina starosti.

20. prosinca 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 20.12.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 20.12.

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Ku onica (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV Prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Moja Istra 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 U svjetlu vjere 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Evan eoske pri e 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i š kleci 21:20 Zajedno 21:50 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 21.12.

08:00 Dje ja TV 11:15 Auto – moto nau ca (r) 12:00 Dom 2 (r) 12:30 Veliko platno 13:15 Aktualni sat Skupš ne MŽ (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:45 21:55 21:25 22:15 22:25 23:00 01:15 02:15

Obzori Glas manjina Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 21.12.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Druga strana (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:25 Shi 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik

19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Evan eoske pri e 19:45 TV razglednica 20:00 Jedno je zagorje 20:30 S koncertnih pozornica 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 22.12.

08:00 Dje ja TV 11:15 Poljoprivreddni savjen k (r) 12:05 Mladi govore 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

NEDJELJA, 22.12.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:25 Kajkavci (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:20 Evan eoske pri e 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV Oblo ec (R) 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 Druga strana (R) 15:15 Dokumentarni program 16:15 Popevke i š kleci (R) 17:30 Jedno je zagorje (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi 21:00 Ve er uz lm 22:55 Sela željezne županije (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 23.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana Planet Croa a (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 24.12.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

SRIJEDA, 25.12.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Dje ji program

ETVRTAK, 26.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 akove ki kutak 18:35 Iz op ine Nedeliš e 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Glazbena prskalica, zabavna emisija (darivanje, nagradne igre, glazba) 01:00 Videostranice

09:00 Hrana i vino 09:30 G.E.T.Report (r) 10:30 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 akove ki kutak (r) 15.15 Iz op ine Nedeliš e (r) 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 Vijes dana 19:30 Hrana i vino 20:00 Koncert 21:30 Vijes dana 21:45 Igrani lm 21:50 Dom 2 00:00 Videostranice

PONEDJELJAK, 23.12.

UTORAK, 24.12.

SRIJEDA, 25.12.

ETVRTAK, 26.12.

06:23 Najava programa 06:25 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:00 Popevke i š kleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV VIJESTI 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV Prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

06:33 Najava programa 06:35 Mali oglasi 06:40 VTV Dnevnik (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zagorje je jedno (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Boži na arolija 17:40 Boži uz VTV 18:30 Evan eoske pri e

07:28 Najava programa 07:30 TV prodaja 07:45 Mali slavuji DND Varaždin 08:30 TV prodaja 08:45 Evan eoske pri e 08:55 Boži uz VTV (R) 10:45 TV prodaja 11:00 Boži na poruka varaždinskog biskupa 11:10 Polno ka iz varaždinske katedrale 12:30 TV prodaja 12:50 Evan eoske pri e 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Boži ne pjesme DND Varaždin 14:00 Boži na poruka varaždinskog biskupa 14:10 Boži uz Klaruše 14:50 TV prodaja 15:00 Božja udesa 16:30 Boži ne pjesme uz Blanku Tkal i i An elka Igreca 17:10 U svjetlu vjere (R) 18:00 Boži na arolija (R) 18:30 Evan eoske pri e 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 TV razglednica 19:50 Evan eoske pri e 20:00 Boži na poruka varaždinskog biskupa 20:10 BOŽI NA PRI A (R) 20:15 Boži ni koncert zbora Josip Vrhovski 22:15 Boži ne pjesme ansambla Agape 22:30 VTV Dnevnik 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos 23:00 Veselje navješ ujem (R) 23:55 Mali oglasi 00:00 Kardinal ljubavi i dobrote (R) 01:20 Odjava programa 01:21 Videostranice

06:18 Najava programa 06:20 VTV Dnevnik (R) 06:45 TV prodaja 07:00 Oslo gospel choir 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Boži s Fidesima 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Boži ne pjesme ansambla Agape (R) 13:45 TV prodaja 14:00 Vekerica (R) 15:45 Boži ni koncert zbora Josip Vrhovski (R) 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Škola prehrane dr Branka Vr i a 21:00 Glazbeni izazov 21:45 KAM 2013: ovjek ispod stola, 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00

01:15 02:15

18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:07 Boži uz VTV 20:00 VTV Vijes 20:05 BOŽI UZ VTV 20:50 Alfeldski boži ni koncert 21:45 Kardinal ljubavi i dobrote 23:10 VTV Dnevnik (R) 23:35 Vremenska prognoza 23:36 Iz prošlos 23:40 Boži ne pjesme ansambla Agape 23:55 Polno ka iz varaždinske katedrale 01:20 Boži ne pjesme uz Blanku Tkal i i An elka Igreca 02:00 boži uz Klaruše 02:59 Odjava programa 03:00 Videostranice

10:30 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Pove alo (r) 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Koncert 21:30 Veliko platno 22:00 Vijes dana 22:15 Igrani lm 00:00 Videostranice

18

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Brzinu pulsa i disanja Velika AKCIJSKA mjerit e i kamera prodaja svjetiljki

Zafrkancije nikad dosta Kako mjesta za šalu nikad dosta, u ovo vrijeme blagdana zasigurno e biti i vremena da se uz surfanje internetskim bespu ima malo i nasmijete i razonodite. Na adresi wwww. zafrkancija.net mo i ete prona i razne smiješne sadržaje

koji vam mogu uljepšati dan.

Kako se kaže da humor ini uda, provjerite to na ovom blogu. U raznim kategorijama mogu se prona i opako dobri vicevi, mozgalice, zabavne prezentacije i još mnogo, mnogo dobrog humora. Uživajte!

Kameru koja mjeri brzinu pulsa i disanja osmislila je i razvila kompanija “Philips”.

Umjesto dosadašnjih senzora koji se lijepe na kožu, ili drugih ure aja koji se pri vrš uju za tijelo, ovom se kamerom elegantno provodi mjerenje na na in da je dovoljno da kamera “vidi” osobu kojoj se mjere ovi vitalni tjelesni pokazatelji.

Tvrtka “Philips” e na tržište lansirati i aplikaciju za iPad koja e korisnicima omogu iti da uz pomo kamere na svojim mobilnim ure ajima sami izmjere puls ili disanje.

Ova se zašti ena tehnologija zasniva na kombinaciji obi ne kamere i naprednih teh-

traje do 31.12.2013.

31.12.20013.

popusti do 50%

nika obrade videosnimaka, koja može izra unati i prikazati više vitalnih pokazatelja u realnom vremenu.

U budu nosti, ova se tehnologija može tako er razviti za beskontaknto pra enje pulsa, primjerice, u teretanama, zatim kao aplikacije za relaksaciju i smanjenje stresa te druge mogu e aplikacije u podru ju zdravstva i wellness usluga.

L d Lenser Led L Klarus Camelion...

svjetiljke ve od 10 kn ve

popusta Uska 1, akovec, 396-606

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19

GDJE I KAKO DO EKATI NOVU GODINU?

U AKOVCU UZ MAGAZIN I ŽIGU&BANDISTE Sve popularniji trend do eka na otvorenom ne e mimoi i ni akovec. akov ance e zabavljati splitska grupa Magazin te Žiga i bandisti. akovec se time uvrštava u VIP listu gradova koji do ekuju Novu godinu uz nastup poznatih glazbenih imena s hrvatske doma e estrade. Za do ek je osigurana bogata ugostiteljska ponuda u grijanom šatoru na Trgu Republike, kao i u ugostiteljskim prostorima u središtu grada. Program e zapo eti na Staru godinu ve prije od 22 sata. Ukupna vrijednost organizacije programa je uklju ivo s programom Adventa u Gradu

Zrinskih oko 200.000 kuna. Organizatori, Turisti ka zajednica grada akovca i Grad akovec, vjeruju kako e se i ove godine okupiti ve i broj posjetitelja, koji

e uz pono nu estitku gradona elnika Stjepana Kova a, tradicionalni valcer i spektakularni vatromet do ekati Novu 2014. godinu.

U SVETOM MARTINU NA MURI UZ DOMA E SNAGE Na Staru godinu od 22 sata na Trgu svetog Martina zapo inje program do eka Nove 2014. godi-

ne. Predvi en je zabavni program uz doma e snage KUU-a Sveti Martin, te bogata ponuda kuha-

nog vina, gemišta, aja i kola a. U pono e se nebom poletjeti tisu e oblika vatrometnih poruka. (sm)

U ŠTRIGOVI UZ VATROMET I ŠTRIGOVSKA VINA Pod zidinama crkve Svetog Jeronima i crkve Marije Magdalene na Silvestrovo u 22 sata zapo inje

štrigovski do ek Nove godine. Vrhunska i bajkovita štrigovska vina, kola i i aj bit e na štandovima

kao poticaj za veselje koje vrhunac dostiže to no u pono , kada slijedi veli anstveni vatromet. (sm)

U DOMAŠINCU UZ TS MEJAŠE I KUMOVE Caffe bar “Millenium” iz akovca priprema veliku feštu i spektakularni do ek

Nove godine u Šampionu u Domašincu. Goste e u Novu godinu uvesti zvuci tambu-

ra, jer e na ispra aju Stare i do eku Nove gostovati TS Mejaši i Kumovi.

U LOPATINCU U ME IMURSKIM DVORIMA Do ekajte Novu 2014. godinu u ekskluzivnom ambijentu Me imurskih dvora, uz veli anstveni meni, izvrsnu glazbu i jedinstvenu poslu-

gu. Goste e zabavljati sastav Jack pot, a za sve goste bit e organizirana i bogata novogodišnja tombola. Cijena do eka je 390 kuna, a uklju uje živu

ODGO EN KONCERT Nene Belana u Varaždinu

Novi datum koncerta je 8. velja e Koncert Nene Belana & Fiumensa, uz Klapu Kampanel (prethodno najavljen za 20.12.2013.) je zbog tehni kih razloga preba en na novi datum, i to uo i Valentinova - 8.2.2014. Na varaždinskom koncertu, pridružit e se i sve popularnija Klapa Kampanel. Radi eventualnih neugodosti u vezi s pomicanjem termina organizator izlazi u susret publici s novom cijenom ulaznica koja iznosi 60 kuna za parter i 80 kuna za tribinu Arene u Varaždinu. Ulaznice za novi termin koncerta su u prodaji od ponedjeljka (23.12.2013.) u sustavu Eventima, a uskoro i na ostalim prodajnim mjestima Svima onima koji su ve kupili ulaznice za prethodno najavljeni termin ulaznice e vrijediti i za novi termin te e zbog iskazane vjernosti na poklon dobiti album Nene Belana & Fiumensa. CD e mo i preuzeti na dan koncerta (8.2.2014.) uz predo enje ulaznice. Ukoliko nekom ne odgovara novi termin, dobit e povrat novca za kupljene ulaznice. Povrat novca ostvariv je na prodajnim mjestima na kojim su ulaznice kupljene. Sva dodatna pitanja mogu se uputiti na mail adresu: agent@mars-music.hr

glazbu, pi e dobrodošlice, silvestarski meni, butelju kvalitetnog vina me imurskog vinogorja (za 4 osobe) i pono ni pjenušac.

U PRELOGU UZ GRUPU VULKAN Do ek Nove godine u Gradu Prelogu zapo inje na Trgu slobode u 21 sat, nastupom DJ-a. Od 10 sati nastupa bend Vulkan. Grad Prelog organizira veliki vatromet u 12 sati, uz estitke gradona elnika, a cijeli do ek Nove godine bit e prenošen na radiju “Studio M”.

Za gra ane je organizirano besplatno kuhano vino, a bit e postavljene i ku ice u kojima e se mo i sjesti i donijeti hranu i pi e od ku e. (J)

U MURSKOM SREDIŠ U UZ ZLATNE DE KE Program do eka Nove godine u Murskom Središ u zapo inje u 22.30 sati. U glazbeno-zabavnom dijelu nastupaju Zlatni de ki, a predvi en je prvi EU veliki vatromet, uz dobru ponudu kuhanog vina i aja. (sm)

DO EK U VARAŽDINU Varaždin i ove godine Novu godinu do ekuje na otvorenom, programom na glavnom gradskom trgu. Od 16.30 do 18 sati u Pala i “Herzer” bit e organiziran dje ji disco i dje ji do ek 2014. za najmla e. Program na Trgu kralja Tomislava (Korzu) po inje u 20 sati. Publiku e zabavljati Vizija bend i Nenad Kumri - Charlie, a uz glazbu do 2 sata iza pono i, u pono je predvi ena novogodišnja utrka i estitka gradona elnika Gorana Habuša. Grad Varaždin pripremio je tri tisu e besplatnih klipi a i po 300 litara kuhanog vina i aja. Planirane su i dvije nagradne igre: jedna prije, a druga poslije pono i.

DO EK U LUDBREGU Do ek Nove godine bit e na Trgu u organizaciji Udruge “ rni ma ek ludbreški”, od 22 sata, uz svirku i vatromet.

FORMULA 13 1 Ordinary Love U2 2 Afterlife ARCADE FIRE 3 High Hopes BRUCE SPRINGSTEEN 4 Temple KINGS OF LEON 5 Somewhere Only We Know LILY ALLEN 6 Bound 2 KANYE WEST 7 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 8 Of The Night BASTILLE 9 Long As I Can See The Light JOHN FOGERTY ft. MY MORNING JACKET 10 Hey Brother AVICII 11 You’re Nobody ‘Til Somebody Loves You JAMES ARTHUR 12 Hard Out Here LILY ALLEN 13 Callin’ Me When I’m Lonely SHERYL CROW 14 Sirens PEARL JAM 15 I See Fire ED SHEERAN

Top Hit List 1 SINOVI i Colonia - LjuTOPRAVNICE LISTA DOMA IH bavnici 2 PSIHOMODO POP - Donna 3 JELENA ROZGA - Cirkus 4 TONY CETINSKI - Zar malo to je 5 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 6 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 7 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 8 SEVERINA - Hurem 9 BU ENJE - Ispod tvog kaputa 10 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 11 CRVENA JABUKA - Ro endan 12 PARNI VALJAK - Tanki živci 13 MARKO TOLJA - Sada kasno je 14 BOJAN JAMBROŠI - Uspomene 15 HLADNO PIVO - Bilo koji broj

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

PJENUŠAC Sibon, da dobro bude još bolje

Zlatne perle u blagdanskoj čaši

**** TRADICIJA I KVALITETA OD 1955. ****

Doma a proizvodnja, tradicija, kvaliteta koja traje, a sve vam to “KIŠ” daje...

S

večana večera potpuna je samo ako se uz delicije bajkovitih okusa popije čaša pjenušca. Ovog trenutka na ovim prostorima nema boljeg od pjenušca Sibon koji je stvoren u podrumima tvrtke DGA pjenušci u Banfiju.

Upravo Sibon treba bi na blagdanskom božićnom i novogodišnjem stolu kako bi okrijepio dušu i jelo svakoga tko ga popije iz čaše za šampanjce. Osim bogatstva okusa i mirisa Sibon se odlikuje fantas čnim perlama koje u čaši izvode čaroban ples te tako piće čine roman čnijim i svježim.

Za ove dane DGA pjenušci pripremili su poklon paket koji sadrži bocu Sibona, 2 prigodne čaše i lavandu s Banfi brijega.

Poklon paket kao i boce Sibona mogu se naruči na

zvodi a i proi

• Dom

irana l o r t n o ok • Strog ta i porijeklo kvalite

Svakodnevne AKCIJSKE CIJENE

POSEBNA BOŽI NA PONUDA telefon: 091/601-6022 ili na email:dga.pjenusci@gmail. com. Pjenušac Sibon sadrži 10,6 posto alkohola, pije se ohlađen na 6 do 8 C stupnjeva, a pije se kao aperi v te uz hladna predjela, jela od

ribe i pečenja. Najsnažnije se sljubljuje s jelima izvorne međimurske kuhinje, jer je i sam stvoren prirodnim klasičnim postupkom vrenja u boci.

(S. Mesarić, S. Zorković)

kuhano meso iz doma eg rasola AKOVEC • DONJI KRALJEVEC • MURSKO SREDIŠ E DOMAŠINEC • PRELOG * KONTROLIRANO HRVATSKO PORIJEKLO * PLAĆANJE U RATAMA * MOGUĆNOST DOSTAVE PREMA DOGOVORU * POPUSTI UMIROVLJENICIMA * HACCP SUSTAV KONTROLE

OPTIKA FOKUS na novoj adresi

Učinite svoj vid kristalno bistrim U ulici Vinka Međerala 9 u Varaždinu, kraj stare Hitne, nedaleko od Veleučilišta, od 5. prosinca 2013. godine Optika Fokus zajedno s očnom ordinacijom preselila je u svoj novi prostor. Na 150 četvornih metara suvremeno uređenog prostora moći ćete obaviti kompletan očni pregled i izabrati nove naočale iz naše bogate kolekcije dioptrijskih i sunčanih na-

mologa neka bude te, u ovoj ordinaciji možete očala. Preko 800 razlog da posjeti- operirati sivu mrenu najsud iop t r ijsk i h te Optiku Fokus vremenijom ultrazvučnom okvira tvrtke te očnu ordina- metodom, ambulantno, Furla, Police, ciju.

G i v e n c h y, potpuno bezbolno, uz tobožićnog N o s i o c i pičku anesteziju (samo uz F i l a , Tompopusta kontaktnih le- kapanje) u novouređenoj my Hil iger, ća mogu ovdje Piere Cardin, pronaći sve vrste Guess, Sting… polutvrdih i mekih zadovoljit će i najizbirljivije kupce. Individual- kontaktnih leća uz liječni pristup, ljubazno osoblje nički pregled. Posebnu i nadasve stručnost osoblja pozornost pridaje se prouz suradnju liječnika oftal- gresivnim kontaktnim lećama koje omogućuju vid na daljinu i na blizinu. Najmlađi pacijenti (predškolska i školska djeca) imaju BESPLATNE preglede za naočale i kontaktne leće u našoj ordinaciji. operacijskoj saUkoliko popusta na li. Ugradnjom imate zamaBotox i najnovijih ingljen vid i dijagnosticiraintradermalne traokularnih multifoklanih na vam je siva filere leća riješit ćemo mrena, ne brini-

25%

50%

brinjava, naša liječnica očne ordinacije vratit će Vaše godine unatrag aplikacijom Botoxa ili intradermalnih ilera, kapke zategnuti estetskim operacijama po vrlo povoljnim cijenama.

S v e d e taljne popusta na informacioperacije je možete potražiti sive mrene na našoj web stranici: www. poliklinikafokus.hr.

Tijekom prosinca, a povodom predstojećih blagdana, nude božićne popuste do 25 posto na sve oblike plaćanja, gotovina, kartice, obročno plaćanje. u oftalmologiji i preko 5000 Nazovite i učinite svoj operativnih zahvata u lokal- vid kristalno bistrim: 042 noj ili topičkoj anesteziji.

200-443, Optika Fokus i Ukoliko ujutro više ne- Očna ordinacija dr. Brijačak, mate osjećaj svježine na licu Vinka Međerala 9, Varaždin. i pojava bora na licu Vas za(S. Zorković)

Vas naočala i za daljinu i za blizinu.

Za zdravlje Vaših očiju pobrinut će se mr. sc. Nataša Brijačak, dr. med., spec. oftalmologije, koja ima 18 godina iskustva

30%

sport@mnovine.hr

KARATE

RUKOMET

ZAJEDNI KIM snagama Me imurke pokorile Hrvatsku

ŠLAG na tortu odli ne polusezone

Karatistice Globusa najbolje u državi

Rukometaši Preloga osvojili Me imurski kup

U nedjelju 15. prosinca u Zagrebu je održano ekipno Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete i kadetkinje. Me imurje je predstavljala ženska kadetska ekipa Karate kluba Globus iz akovca, poja ana karatisticama iz KK-a Nedeliš e i KK-a Me imurje. Za ekipu KK-a Globus nastupile su Lucija Ružaj, Laura Rehak, Lucija Lesjak, Ana Ciglari i Mateja Rumplin, a vodili su ih treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Cure su u etvrtfinalu pobijedile ekipu Brotnja rezultatom 2:0 (pobjede ostvarile Lucija Lesjak i Lucija Ružaj), a nakon toga u polufinalu su s lako om svladale ekipu Kaplasta iz Karlovca (pobjede ostvarile sve cure, i to bez i jednoga izgubljenog poena).

U finalu su se susrele s ekipom Velike Gorice, gdje su se posebno istaknule Laura Rehak s pobjedom od 8:0, te Lucija Lesjak koja je pobijedila avoritkinju iz Velike Gorice Ines Grdeni (osvaja icu bronce na svjetskom prvenstvu u Španjolskoj u studenom), postignuvši poen u posljednjoj sekundi borbe i tako donijevši pobjedu i naslov prvakinja Hrvatske našim curama.

Takva nadmo da se zadnja borba nije ni održala Nadmo nost ekipe je pokazala i injenica da Lucija Ružaj nije ni morala odraditi zadnju borbu finala, pošto su

nekoliko sto na gledatelja koji su nakratko vra li pravi rukometni duh navijanjem i bodrenjem svoje ekipe. Nakon susreta predsjednik Me imurskoga rukometnog saveza Miljenko Topli anec predao je ekipi Preloga statuu za osvojeni kup, a pred njima je regionalni kup u kojemu imaju vrlo teškog pro vnika, premijerligaša Varaždina.

Jednom su igra i Preloga ve iznenadili u kupu ekipu Vidovca kao premijerligaša, zašto ne bi i drugi put pred prepunom dvoranom u Prelogu u sije nju.

Prelog e u prvenstvu prezimiti na tre em mjestu

Zajedni kim snagama me imurske kadetkinje stigle su do zlata

cure u prijašnjim me evima postigle bodovno nedostižnu razliku, pa su suci proglasili pobjednice i prije održanoga zadnjeg me a (gdje je Lucija Ružaj kao kapetanica ekipe postavljena za završni me i rasplet finalnog susreta).

Ovim rezultatom je Me imurje opet došlo u sam vrh hrvatskog karatea i pokazalo da se, unato kriznim vremenima, velikim zalaganjem i suradnjom me u klubovima može posti i vrhunski rezultat. Pošto su hrvatske karatistice u seniorskoj konkurenciji aktualne europske prvakinje i svjetske viceprvakinje, nadamo se da e naše cure kroz nekoliko godina (kad prije u

u seniorsku konkurenciju) nastaviti nizati uspjehe i na me unarodnoj sceni.

Leon Marciuš državni prvak Na navedenom Državnom ekipnom prvenstvu nastupio je i lan Karate kluba Me imurje Leon Marciš. Leon je ovaj put branio boje Karate kluba Slavonski Brod. S obzirom na rezultate tijekom godine, trener karate kluba Slavonski Brod ukazao je Leonu puno povjerenje, tako da se Leon borio u sve tri ekipne borbe.

Bro ani su prvo kolo bili slobodni, a u drugom su se borili s ekipom Karate kluba

Bushido. Nakon jednog poraza i jedne pobjede, Leonu je pripala dužnost da, kao zadnja plo a, odvede klub u sljede e kolo, što je on i uradio, pobijedivši rezultatom 7:2. U polufinalu su bili bolji od karatista iz Karate kluba Zamet Rijeka, u kojem je Leon svog protivnika pobijedio 3:0.

Samo finale je bilo nešto lakše, iako su ih tamo ekali jaki karatisti Karate kluba Hercegovina iz Zagreba. Leon je radio drugu plo u i, zbog 4 nedozvoljena kontakta protivnika, pobijedio 8:0 te su 3 Bro ana i 1 Me imurac osvojili naslov kadetskih prvaka države u ekipnim borbama.

ZAJEDNICA sportskih udruga Grada akovca

I ovu e se godinu izabrati najbolji sportaši Grada akovca U Zajednici sportskih udruga Grada akovca održana je kon erencija za novinare na kojoj su prezentirane trenutne aktivnosti. Predsjednik Zajednice Bojan Ruži naglasio je kako se krajem kalendarske godine razmišlja o postignutim rezultatima te o izboru najboljih sportaša koji su obilježili godinu.

U dvorani akove ke Graditeljske škole u srijedu je odigrano nale Me imurskog rukometnog kupa, u kojem je mom ad Preloga slavila pro v akovca s 38:31. akov ani su Prelo ancima parirali u prvom poluvremenu, da bi igra i Preloga ipak na kraju otišli na odmor s golom prednos , što su u po etnih desetak minuta drugog dijela pove ali i tako osigurali mirnu završnicu i kona nu pobjedu.

Susret je bio vrlo korektan pred vrlo dobro popunjenim akove kim tribinama, na kojima se okupilo

Izbor za najsportaša 2013. godine održat e se krajem velja e druge godine, pa je Ruži danas pozvao klubove s podru ja Grada da dostave kandidature, kao i prijedloge za priznanja perspektivnijim sportašima. Ruži je naglasio kako je sportska godina, gledaju i financijski, bila nešto bolja od prošle, no

Zajednica nikako nije zadovoljna ni ovogodišnjom podrškom lokalne zajednice. Ipak, Ruži je najavio da ve prora un za drugu godinu donosi znatno više sredstava u gradski sport.

Gledaju i rezultate, Ruži je prije svega zadovoljan individualnim sportovima, poput gimnastike, tenisa, plivanja, badmintona i

streli arstva, koji ve tradicionalno postižu odli ne rezulatate. Od ekipnih sportova izdvaja vrlo dobar rad Ženskoga rukometnog kluba Zrinski, no nikako nije zadovoljan mom adskim sportom, posebice se to ti e muškog rukometa i odbojke, koji su daleko ispod svojih nekadašnjih najboljih ostvarenja.

Na kraju sezone najljepši poklon navija ima - naslov pobjednika Me imurskog kupa

U posljednjem kolu jesenskog dijela 1. HRL rukometaši Preloga ugos li su RK Matulji iz Rijeke i zasluženo pobijedili rezultatom 37:30. Utakmica je od prve minute bila borbena i puna žara i u tome su se rukometaši Preloga bolje snašli i zasluženo otišli na poluvrijeme 17:12. U drugom poluvremenu rukometaši Preloga držali su vodstvo do samog kraja utakmice. Svi igra i koji su bili na popisu dali su svoj doprinos ovoj pobjedi i zasluženo je proslavili s punom dvoranom vjernih navija a, koji su i ovaj put bodrili u velikom broju rukometaše Preloga.

Ovom pobjedom RK Prelog je ostao na tre em mjestu 1. HRL, iako je ove godine s gao iz druge lige.

Rezultat je iznad svih o ekivanja, ali moramo re i da je prostora za napredak još puno.

RK PRELOG: RK MATULJI 37:30 (17:12) Školska sportska dvorana u Prelogu. Gledatelja 300. Suci: Kuhar i Prel ec.

Prelog: Žeželj, V. Beli 2, Mati 2, Bergovec 5,Najman,Martin evi ,Lon ari ,Bratkovi , Horvati 3, Logožar, Krajner 4, Malek 2,N.Martin evi 5,Hali ,Januši 7,M.Beli 7. Trener: Dubravko Hozjak.

Matulji 2001: Brajnovi , M. Jeluši 7, Daskijevi , M. Jeluši 2, Dobrini , Mudri 1, Sladi 3, Feranda, Car, Bilobrk, A. Jeluši 8, Milih,Ratkajec1,Filipovi 8.Trener:Davor Brajnovi .

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

KTC IVANI

PRELOG KOZALA ŽUPANJA SPLIT OSIJEK CRIKVENICA H. DRAGOVOLJAC DUGO SELO MATULJI ZADAR BIOGRAD

11 11 11 11 11 11 11 11 11 12 11 11 11

8 7 7 7 7 6 6 6 4 4 2 3 2

0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 3 1 0

3 4 4 4 4 4 5 5 6 8 6 7 9

30 48 34 23 9 15 8 -5 -14 -23 -22 -32 -71

16 14 14 14 14 13 12 12 9 8 7 7 4

20. prosinca 2013.

NOGOMET

III. HNL - SJEVER: Me imurju naslov najboljeg nakon prvog dijela sezone

ZIMSKO prvenstvo Me imurja u malom nogometu

Damir Biškup: Želja nam je da i na kraju pro emo prvi kroz cilj

Prijavljeno “tek” 48 ekipa

Nogometaši Me imurja prvi dio prvenstva završili su planirano, osvojivši naslov jesenjeg prvaka . U petnaest odigranih susreta ostvarili su deset pobjeda, tri su puta remizirali i doživjeli su dva poraza. Osim prvenstvenog uspjeha, nogometaši Me imurja stigli su i do šesnaestine finala hrvatskog nogometnog kupa, u kojem su nakon produžetaka izgubili od avoriziranog Osijeka.

Trener Damir Biškup na kraju jesenskog dijela zadovoljan je ostvarenim. U razgovoru o njegovom vi enju polusezone, Biškup je naglasio kako prije svega želi zahvaliti igra ima, ali i upravi na elu s predsjednikom Urašani em na onome što su zajedni kim snagama i naporom postigli. Ujedno je ovaj naslov prvaka u deset prvenstvenih pobjeda estitka klubu i navija ima na deset godina postojanja i djelovanja , nada se uskoro i hrvatskog drugoligaša.

Ono za im Biškup žali jesu olako prosipani bodovi, doma i poraz Virovitice i susreti protiv Rudara, Grani ara i

Ovom prilikom svakako treba pohvaliti i Nogometnu školu Me imurja koja je ve iznjedrila nekoliko igra a za prvu mom ad Me imurja, odnosno ak etiri juniora na koje se može ozbiljno ra unati.

Šest pripremnih tjedana odradit e se u akovcu

Podravca, gdje se moglo do punog plijena. No, možda su ti rezultati samo dokaz da je liga ujedna ena i da e i u nastavku prvenstva nogometaši Me imurja morati biti budni i sto posto spremni u svakom susretu kako bi se veselili i na samom kraju natjecanja.

Nogometaši Me imurja i prema statisti kim pokazateljima pri samom vrhu Kada se zbroje sve utakmice i rezultati, Stjepan Kokot je drugi na listi strijelaca s 13 postignutih pogodaka, po šest su postigli Antonio Dodlek i Antonio Skoliber,

dok pak se Danijel Kuzmi u listu strijelaca upisao pet puta. Tu treba spomenuti i Deana Ša ari a, koji je zasigurno me u najboljim vratarima u ligi.

Velik dobitak za klub je i kvalitetan rad u Nogometnoj školi Me imurja Kada je u pitanju igra ki kadar, trener akove kih nogometaša Damir Biškup potvrdio je da igra ki kadar ostaje isti, odnosno da nitko ne e napustiti klub, ali da se ozbiljno razmišlja o kvalitetnim poja anjima, iji bi dolazak trebao biti realiziran do po etka priprema, odnosno 15. sije nja. Pozicija na kojoj bi se svako trebalo poja ati je ona napada ka, s obzirom na to da je ovaj ponedjeljak Vru ini operirano koljeno i on e izvan “stroja“ biti sljede ih šest mjeseci. Isto tako razmišlja se o jednom kvalitetnom veznjaku i obrambenom igra u.

Trener Biškup ra una i na to da e njegovu mom ad tijekom priprema poslužiti dobro vrijeme. Kao što smo ve spomenuli, pripreme po inju 15. sije nja i prva tri dana trebale bi biti malo laganije, a onda se kre e punom parom punih šest tjedana.

Tijekom priprema mom ad e naravno odigrati i nekoliko pripremnih susreta. Tako e 27. sije nja, ve nakon desetak dana treninga, odigrati u Zagrebu na terenu s umjetnom travom utakmicu protiv HAŠK-a, slijedi susret protiv Trnja, pa protiv prvoligaša Hrvataskog Dragovoljca.

U planu su i susreti protiv tri drugoligaša , Zagreba , Zeline i Sesveta.

Na kraju, nada se Biškup da im ove godine prvo mjesto i naslov prvaka ne e pobje i kao što je to bilo prošle sezone. Unato teškim susretima u kojima ne smiju kiksati, trener akov ana smatra da uz malo bolje uvjete za rad i malo ve u navija ku podršku uspjeh ne bi smio izotati,jer njegovi nogometaši imaju volje, snage , a prije svega znanja kako do i do zacrtanog cilja, prvog mjesta.

I. MNL: NK UKOVEC 77 osvojio naslov prvaka u posljednjem kolu

Pred nama je samo jedan cilj: ostati na prvom mjestu do kraja prvenstva NK ukovec 77, Nogometni klub ukovec, jesenski je prvak I. me imurske nogometne lige. U petnaest susreta ostvarili su 11 pobjeda, jedan remi i 3 poraza uz gol - razliku 31:14. NK . ukovec 77 postoji, kako mu i samo ime govori, od 1977. godine, kazao nam je njegov predsjednik Stjepan Igrec. Intenzivniji i uspješniji dio nogometne pri e u ukovcu zapravo traje posljednjih petnaestak godina, u kojima je ovaj klub promotor atraktivnog nogometa unutar Me imurja kao županijski prvoligaš, ali i šire kao nekadašnji lan tre e i etvrte HNL. To je vrijeme od kada je zapravo Igrec uklju en u rad kluba, odnosno kada je preuzeo njegovo sponzorstvo koje traje do današnjih dana. Sve je krenulo od želje da u rodnom mjestu klub koji je do tada bio na dnu tre e me imurske lige bude zapravo mjesto na kojem e se mještani (koji osim jedne trgovine i kafi a nemaju drugi izvor zabave) Igra i koji su zaslužni za osvajanje prvog mjesta jesu: Dominik Mihoci (kapetan), Darko Lehki, Dražen Vukina, Krunoslav Fran i , Mario Kranjec, Siniša Bradari , Miroslav Poljak, Mladen Anderlin, Josip Vukovi , Mihael Belovi , Tomica Lipi , Josip Slavi ek, Nikola Kaniški, Danijel Mavri ek, Danijel Mesari , Milan Mesari , Franjo Lipi , Danijel Teki , Tomislav Ga a i Matej Pozderec.

Završile su prijave mom adi za 31.

Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu. Ukupno se prijavilo 48 mom adi. Najviše, njih dvadeset etiri, je u seniorskoj konkurenciji, šesnaest je pionirskih i osam veteranskih mom adi.

Natjecanje zapo inje 26. prosinca 2013. ( etvrtak) s po etkom u 13.25 sati u sportskoj dvorani Aton u Nedeliš u. Prvenstvo otvaraju seniori Elmaco akovec i Parag, a u dvorani Osnovne škole u Prelogu od 14 sati igra se prva utakmica, u pionirskoj konkurenciji sastaju se NK Mladost I Prelog i Parketi Gosari Prelog.

Natjecanja po skupinama završavaju 29. prosinca (nedjelja), kada je u 20.30 sati u dvorani Aton Nedeliš e izvla enje parova završnice u sve tri konkurencije.

Završnica se igra u Nedeliš u. Finale je predvi eno za 6. sije anj idu e godine (ponedjeljak), a ukupni nagradni ond je 27.000 kuna.

Seniori: 1. mjesto 12 000 kn, 2. mjesto 6 000 kn, 3. mjesto 3 000 kn i 4. mjesto pehar.

Veterani: 1. mjesto 1 000 kn, 2. mjesto 1 000 kn, 3. mjesto 500 kn i 4. mjesto pehar.

Pioniri: 1. mjesto 1 500 kn, 2. mjesto 700 kn, 3. mjesto 300 kn i 4. mjesto pehar.

Uz nov ane nagrade, svakoj mom adi pripada i pehar. U svakoj konkurenciji nagra uje se najbolji strijelac, igra i vratar.

Ove se godine prvenstvo ne e igrati u akovcu jer je dvorana GŠ preskupa Iako je na po etku bilo najavljeno da

e se turnir igra u dvorani Graditeljske škole u akovcu i u Prelogu, ipak je odlu eno da se igra u Atonu u Nedeliš u i to iz tri razloga. Prvi je cijena. Cijena sata u akovcu je 300 kuna, a u Nedeliš u 150 kuna. Savez ne želi radi turnir uz minus.

Drugi razlog je slaba posje enost turnira u akovcu, a to je i razlog što se odustalo od igranja u više dvorana. Tre i razlog neigranja u akovcu je taj što se nakon Boži a održava nekoliko koncerata zbog kojih se ni ne bi mogao igra malonogometni turnir, dok u Nedeliš u nije bilo nikakvih uvjeta oko termina.

Boži ni malonogometni turnir “Mladost 2013.”

okupljati. Posljednjih nekoliko godina klupska uprava na elu s Igrecom bila je prije svega posve ena stabilizaciji kluba i održavanje statusa prvoligaša. Sam projekt stvaranja ekipe za postizanje zapaženih rezultata zapo inje po etkom proljetne sezone 2012./2013., kada je za trenera postavljen Antun Juki . Trener Juki najzaslužniji je za novu i druga iju viziju atraktivnog nogometa sa stvaranjem puno prilika za postizanje pogodaka. Postavljeni cijevi na po etku sezone 2013./2014. bili su osvajanje prvog mjesta u I. ŽNL te u kup natjecanju do i što dalje pošto im je na putu stajalo NK Me imurje.

Bez suradnje nema rezultata U ljetnom prijelaznom roku uz postoje u okosnicu mom adi dovedena su sedmorica novih iskusnih igra a pa je tako uz dobro odra ene ljetne pripreme rezultat vidljiv na kraju sezone.

U ukovcu planiraju i dalje ostati u prvoj me imurskoj ligi Predsjednik Stjepan Igrec ve na kraju prvog dijela otvoreno kaže da njegov klub nema nikakvih planova za odlazak u viši rang natjecanja. - Navodno ponovno osnivanje nekakve IV. HNL nas ne zanima jer ve imamo neugodno i bolno iskustvo od ranije, kada smo bili lan jedne takve lige. Tada se isto igralo na toj “relaciji” Zagorje - Me imurje, no nikoga u Zagorju nije interesiralo kada su s gli Me imurci, ali i obrnuto. U ligi u kojoj se sada natje emo stvari su potpuno druga ijje, velika je posje enost, bez obzira na mjesto iz kojeg dolazi pro vnik, tako da smatramo da je to trenutno najbolje rješenje za naš klub.

Treba naravno spomenuti i to da su u klubu zadovoljni time kako su se svi novi igra i u vrlo kratkom vremenu prilagodili ekipi i i ve spomenutom pogledu na igru trenera Juki a. Isto tako izme u vode ih ljudi i trenera te igra a, isti e Igrec, postoji jedna velika sinergija,postali smo odli na ekipa, bez ega zapravo ni nema uspjeha.

Moram priznati da smo presretni što smo osvojili prvo mjesto na kraju polusezone, i treba re i bez lažne skromnosti da je naš cilj osvajanje prvog mjesta i na kraju prvenstva i ništa drugo nas ne zanima. Sami igra i vide, ali kažu i osje aju, ast koju doživljavaju širom Me imurja, kada im svi estitaju na postignutim rezultatima, što im je samo još ve i poticaj da “povuku” do kraja prvenstva još više kako bi ostali prvaci.

Nogometni klub Mladost Prelog u sklopu proslave 100 godina igranja nogometa u Prelogu organizira Boži ni malonogometni turnir „Mladost 2013.“, koji e se održati ovog vikenda u subotu i nedjelju 21. i 22.prosinca u školskoj sportskoj dvorani OŠ Prelog u Prelogu. Turnir e se odigrati u dvije uzrasne kategorije, i to subota U-14 (igra i ro eni 1999 i mla i) te nedjelj U-16 (igra i ro eni 1997 i mla i).

Subot a, 21. prosinc a, U-14 SKUPINA „A“: NAPRIJED CIRKOVLJAN, ŠN SLOBODA VARAŽDIN, RUDAR 1 MURSKO SREDIŠ E, SLOGA AKOVEC, MLADOST 99 PRELOG; SKUPINA „B“: HODOŠAN, ME IMURJE 1, MNK PRIZMA, RUDAR 2 MURSKO SREDIŠ E; SKUPINA „C“: MLADOST 00 PRELOG, ME IMURJE 2, STRAHONINEC, ŠENKOVEC; SKUPINA „D“: ME IMURJE 3, TRNAVA GORI AN, JEDINSTVO NOVO SELO NA DRAVI, POLET SVETI MARTIN NA MURI ETVRTFINALE: 14:45 B1 - D2, 15:00 B2 – D1, 15:15 A1 - C2, 15:30 A2 - C1; POLUFINALE: 15:45 B1/D2 - B2/ D1, 16:00 A1/C2 - A2/C1; 16:20 ZA TRE E MJESTO; 16:40 FINALE

20. prosinca 2013.

MALI NOGOMET TURNIR nogometnih škola

Prvog dana akove kog turnira u kategoriji U-8 naslov osvojila ekipa akove kog Me imurja 1, u nedjelju najbolji Spartak U-10 i Me imurje U-14 U akove koj dvorani II. OŠ odigran je tre i u nizu malonogometnih turnira mla ih kategorija, koje organiziraju me imurski nogometni klubovi - škole nogometa.

Nakon NŠ Prelog i Sveti Martin, u akovcu je ovaj tjedan organizator nedavno osnovana NŠ Sloga (na slici ekipa U-8). Igra se dva dana u etiri kategorije, a prvi dan je u U-12 slavila ekipa NŠ Varaždin – Varaždin 2, a u U-8 NŠ Me imurja – Me imurje 1.

U konkurenciji U-8 turnir je okupio osam ekipa, a u finalu su se sastali Me imurje 1 i Varaždin 1 (detalj s finalne utakmice na slici). Slavila je ekipa Me imurja 1 zahvaljuju i golovima sjajnog Dine Horvata koji je u svim utakmicama postigao ak 12 golova.

U konkurenciji U-12 tako er su u finalu igrale Nogometne škole hrvatskih tre eligaša Me imurja i Varaždina, ali ovaj put je slavila ekipa Varaždin 2 nakon što je bolje pucala penale od Me imurja 1.

Turnir se nastavlja u nedjelju prijepodne utakmicama turnira U-14 gdje je prijavljeno 12 ekipa, dok se poslijepodne igra turnir u konkurenciji U-10 sa ak 16 ekipa, a ukupno e u dva dana na turniru igrati 48 ekipa i gotovo 500 mladih igra a od 7-14 godina iz Me imurske i Varaždinske županije.

S prigodnim peharima i medaljama organizatora nagra uju se najbolje tri ekipe u svakoj kategoriji, kao i najbolji vratar, strijelac i igra .

REZULTATI: U-8: etvrtfinale: Me imurje 1 – Zelenko 8:0, Sveti Martin – Sloga 1 2:0 (penali), Omladinac – Me imurje 2 2:3, Sloga 2 – Varaždin 0:1; polufinale:

Me imurje 1 – Me imurje 2 5:0, Sveti Martin – Varaždin 0:2; za tre e mjesto: Me imurje – Martin 2:3 (penali), finale: Me imurje 1 – Varaždin 2:1.

U-12: finalna skupina A poredak: 1. Me imurje, 2.

Varaždin 1, 3. Podturen; finalna skupina B poredak: 1. Varaždin 2, 2. Spartak, 3. Sloga; za tre e mjesto: Varaždin 1 – Spartak 1:1 (pobjeda na penale Varaždina 1); finale: Me imurje 1 – Varaždin 2 0:0 (pobjeda na penale Varaždina 2).

Drugog dana turnira za naslov najbolje natjecalo su u U-14 kategoriji gdje je igralo 12 ekipa, dok se poslijepodne igrao turnir u konkurenciji U-10 sa ak 16 ekipa. Pobjednik U-14 je ekipa Me imurja 1, a u U-10 slavila je ekipa Spartaka iz Male Subotice.

Dvorana je i u nedjelju cijelo vrijeme bila dupkom puna gledatelja-roditelja, posebice poslijepodne. U jutarnjem dijelu turnira U-14 dominacija Me imurja. Dvije njegove ekipe Me imurje 1 i 2 Ina e, nije bilo klasi nog finala ve su tri ekipe razigravale u završnici nakon trojnog „polufinala“.

Tu sre u nije imala ekipa NŠ Prelog koja je vodila protiv Varteks Fotexa sve do 20 sekundi prije kraja, a onda je dobila gol za izjedna enje. Na penale su bili bolji Fotexovci. Do šest najboljih probila se osim finalista još Ljutomer i Strahoninec.U finalnom razigravanju, Me imurje 1 dobilo je obje utakmice za pobjedu na turniru: Me imurje 2 3:0 i Varteks Fotex 2:0, dok je Me imurje 2 za drugo mjesto svladalo Varteks Fotex 2:0. I u konkurenciji U-10 obje ekipe Me imurja probile su se do polufinala, ali je na kraju pobjedu u finalu odnijela Spartaka nakon boljeg pucanja penala. U

Naslov naboljih u subotu su odnijeli nogometaši U-8 Nogometne škole Me imurje

polufinalu je Me imurje 2 svladalo Me imurje 1 2:0, dok je Spartak bio bolji od ekipe doma ina turnira NŠ Sloge tako er 2:0. Me imurje 1 nakon što nije uspjelo u i u finale u potpunosti je nadigralo Slogu 7:0, a finale je bilo izrazito napeto, ali je završilo bez golova. Mali Spartakovci su bolje pucali penale i uzeli pobjedni ki pehar.

Tako je završne tre i zimski malonogometni turnir u nizu za mla e kategorije, ponovno u dobroj atmos eri i organizaciji ovaj put NŠ Sloge akovec, a „turneja“ se nastavlja idu i tjedan dvodnevnim turnirom u istim kategorijama u Maloj Subotici.

20. prosinca 2013.

KOĹ ARKA

ODBOJKA

A 2 LIGA SJEVER

TABLICA

Samo Me imurje uspjeĹĄno!

U 10 .kolu A 2 lige Sjever Me imurje je gostovalo u Koprivnici kod mom adi koja ne stane u istu re enicu s akove kim drugoligaĹĄem glede kvalitete mom adi. To je bilo jasno odmah od po etka ovoga neravnopravnoga susreta, jer su gosti od prve minute krenuli sa potrebnim angaĹžmanom, pa nije bilo problema. Razlika je samo rasla do kona nih +41, a priliku su dobili svi igra i. Veseli injenica da su e ikasni bili juniori Jambrovi (32), Pa an(17) i GaĹĄpari (8).

Taman kada smo svi pomislili da je rezultatska i igra ka kriza duboko iza nas, koĹĄarkaĹĄi akovca su nas sve uspjeli na brutalan na in demantira-

C LIGA KSMĹ˝

Mladost posrnula u Lepoglavi Lepoglava je kod ku e do ekala etvrtu pobjedu, a Ĺžrtva je bila Mladost Ivanovec za koju se moĹže re i da joj je ovo neo ekivani posrtaj. Iako su imali etvoricu dvoznamenkastih igra a - nije bilo dovoljno! Me imurje Globetka je neokrznuta proĹĄla kroz Kotoribu, dok je NedeliĹĄ e prili no lako doĹĄlo do pobjede protiv gostiju iz Donje Dubrave.

Donji Kraljevec je upisao joĹĄ jedan debeli poraz, ovaj puta na gostovanju u Ludbregu kod druge ekipe Gra i ara. (bh) Kotoriba - Me imurje Globetka 64:95 KOTORIBA: Borovi 7, ZvoĹĄec A. 21, ZvoĹĄec F. 12, Ujlaki 10, Munka 6, Seli anec 8 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 10, Golubi N. 8, Radek 6, Golubi A. 28, Leva i 14, Zaspan 17, Ben ik 12

NedeliĹĄ e - Dubrav an 64:49 NEDELIĹ E: Gospo i 16, Golik 13, MarciuĹĄ 7, Ganzer 2, Ĺ egovi 11, Posedi 2, Prprovi 5, JaluĹĄi 4, Petran 4 DUBRAV AN: Varga 23, Rai 8, Horvat 4, BlaĹžeka 21, Balog 2, Ribi 6, Ĺ te i 4

Gra ar II - Donji Kraljevec 99:62 DONJI KRALJEVEC: Lepen 3, Baljak 3, Ivanovi J. 8, Ivanovi D. 11, Ĺ venda 31, Branilovi 6

Lepoglava - Mladost Ivanovec 83:79 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 10, Vugrinec 2, Drk 24, Terek D. 21, Bjelobrk 2, Vehtersbah 20

TABLICA 1. Me imurje (G)

8 8 0 16/+183

2. Mladost Ivanovec

8 6 2 14/+57

3. NedeliĹĄ e

8 6 2 14/+44

4. Dubrav an

8 5 3 13/+35

5. Lepoglava

8 4 4 12/+7

6. Prelog

8 3 5 11/-29

7. Gra ar II

8 3 5 11/-33

8. Donji Kraljevec

8 1 7 9/-93

9. Kotoriba

8 0 8 8/-171

ti doma im porazom od ak 38 koĹĄeva minusa. Bez imalo Ĺželje i volje (izuzetak Pusti ) doma i su koĹĄarkaĹĄi visokim gostima iz Vrbovca prepuĹĄtali da si organiziraju predavanje na temu: kako iskoristiti mnogo ve u visinu svojih igra a!

Pa su se uredno spuĹĄtali svaki napad po jedan na nisku post poziciju gdje bi taktikom “guzova eâ€? doĹĄli na zicer, a ponekad bi si uz koĹĄ priuĹĄtili i dodatno slobodno bacanje. Ponekad bi doma i centar Kolovrat iĹĄao na ispomo , no onda je njegov igra ostajao sam, pa bi zakucao, jer u ekipi akovca rotacija i ispomo u obrani je nepoznat pojam.

Rudar Cimper je u Ivancu odigrao u skladu s trenutnim

mogu nostima koje su ina e vrlo male, te izgubio s 20-tak koĹĄeva razlike.

Na tablici Gra i ar i Podravac kolo vode s po jednim porazom, Me imurje i vrbove ki Petar Zrinski imaju svaki po tri poraza, akovec ima tri pobjede, a Rudar Cimper niti jednu.

U idu em kolu, posljednjem u ovoj godini u akovcu se igra gradski derbi izme u Me imurja i akovca u subotu u 17.30 na Prvoj osnovnoj ĹĄkoli, dok Rudar Cimper do ekuje jakoga Podravca. (bh)

Kotoriba - akovec 20:112

KOTORIBA: FuĹĄ 3, Andrlon 6, VlaĹĄi 2, Latin 7, Pongrac 2, OrĹĄuĹĄ 1 AKOVEC: Sobo an 24, Kranj ec 42, ugalj 11, Hrustanovi 21, Krnjak 2, Kokolek 12

10 7 3

17/+119

4. ME IMURJE

10 7 3

17/+102

5. Bjelovar

10 6 4

16/+85

6. Vindija

10 6 4

16/+46

7. Mladost( )

10 5 5

15/-6

8. Ivan ica

10 3 7

13/-56

9. Koprivnica

10 3 7

13/-112

10. AKOVEC

10 3 7

13/-113

11. Radnik

10 2 8

12/-158

12. RUDAR CIMPER 10 0 10 10/-369

Koprivnica - Me imurje 63:104 ME IMURJE: GaĹĄpari 8, Lepen 2, Guld 2, Vojkovi 2, Pa an 17, Kraja i 18, Martinovi 10, Novak 13, Jambrovi 32. Trener Novak S.

akovec - Petar Zrinski 58:96 AKOVEC: Pusti 22, Kranj ec 9, Vrus 4, Drk 9, Vehtersbah 10, KeresteĹĄ 2, Kolovrat 2. Trener Kova i B.

Bjelovar - Mladost( ) 116:84 Gra ar - Vindija 86:63

NedeliĹĄ e - Lepoglava 42:63

NEDELIĹ E: JaluĹĄi 15, VukĹĄi 3, Ĺ picar V. 1, Dud 2, Varga 1, PlatuĹži 20 Kotoriba - Gra ar 50:48

KOTORIBA: FuĹĄ 5, Andrlon 8, VlaĹĄi 18, Latin 9, Bogdan 6, Ujlaki 2, Ignac 2 akovec II - Dubrav an 53:63

AKOVEC II: Horvat T. 3, Kova 5, Jankovi 33, Tretnjak 6, Piknja 6 DUBRAV AN: Mijek 4, Lisjak 9, TiĹĄler 22, Milosavljevi M. 24, Matotek 4 Rudar Cimper - Lepoglava 22:61

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Dvije stotke Me imurja!

Bez poraza guraju juniori Me imurja ro eni 1996. i mla i, dok je drugoj poziciji bliŞe Gra i ar iz Ludbrega, jer iako ima dva poraza kao i akovec, no ima bolju me usobnu koť-razliku. (bh) Prelog - Donji Kraljevec 49:68 PRELOG: Skok 2, Podravec 19, Filipi 2, Hoblaj 2, Balent 6, Žvorc 1, Vargek 17 DONJI KRALJEVEC: Setnik 2, Sinkovi 3, Mesari 13, Ivanovi J. 26, RuŞi 10, Šupljika 7, Švenda 8

Me imurje - Dubrav an 100: 46 ME IMURJE: Svaty 10, GaĹĄpari 26, GUld 11, ibari 9, POsavec 2, Jambrovi 24, Pa an 17, Vojkovi 1 DUBRAV AN: Klipi Ka 1, Klipi Kr 6, Hani 6, BlaĹžeka 24, Kuzmi 2, Balog 5, Valpati 2

RUDAR CIMPER: Peras 9, Vrbani 7, Novak 6

Rudar Cimper - Me imurje 36:120

TABLICA

RUDAR CIMPER: Per i 6, Sobo an 9, Antolovi 6, Bilas 6, Novak 7, Vrbani 2 ME IMURJE: Svaty 26, GaĹĄpari 28, ibari 4, POsavec 13, Jambrovi 23, Pa an 6, Glumac 5, Vojkovi 2

Me imurje - NedeliĹĄ e 72:42

akovec - Vindija 91:51

3. Petar Zrinski

RUDAR CIMPER: Varga 8, Per i 9, Radikovi 8, Bedi 17, Novak 7, Dodlek 13, Sobo an 3. Trener Damjanovi B.

Vindija - Ivan ica 71:58

ME IMURJE: aji 4, Herman 23, Toti 4, oki 32, Ĺ koda 9 NEDELIĹ E: JaluĹĄi 16, VukĹĄi 2, ud 7, Posavec 5, Gregor 4, PlatuĹži 8

19/+271 19/+191

Ivan ica - Rudar Cimper 84:65

akovec jedini neporaĹžen!

REZULTATI, KOĹ EVI, TABLICA

10 9 1 10 9 1

Podravac - Radnik 91:62

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Nakon odigranih 7-8 utakmica(kako tko!), jasnija je slika kvalitete u ligi za 14-godiĹĄnjake. Naime, jedina neporaĹžena mom ad je akovec, dok se za drugog putnika na regiju ravnopravno bore Me imurje i Prelog s po jednim porazom, te Vindija i Ivan ica s po dva poraza. Na posljednjem mjestu je Rudar Cimper bez ijedne pobjede. (bh)

1. Gra ar 2. Podravac

1. akovec

7

7 0 14/+424

2. Me imurje

7

6 1 13/+111

3. Gra ar

8

4 4 12/+182

4. Vindija

7

5 2 12/+161

2. akovec

8 6 2 14/+155

5. Ivan ica

7

5 2 12/+69

3. Gra ar

8 6 2 14/+135

6. Lepoglava

8

4 4 12/+57

4. Dubrav an

9 4 5 13/-59

TABLICA 1. Me imurje

9 9 0 18/+609

5. Donji Kraljevec

9 4 5 13/-163

6. Ivan ica

7 4 3 11/0

7. Prelog

6

5 1 11/+121

8. Kotoriba

8

3 5 11/-99

7. Rudar Cimper

9 1 8 10/-306

9. Donji Kraljevec

7

2 5 9/-35

8. Prelog

9 0 9 9/-371

10. ŽKK Radost

6

3 3 9/-106

Gra ar - ŽKK Radost 50:54

11. akovec II

7

2 5 9/-119

ŽKK RADOST: Baťek 34, Kranj ec 2, Štrukelj 3, Škoda 4, Ma ar 3, Obadi 6

12. NedeliĹĄ e

8

1 7 9/-355

13. Dubrav an

7

1 6 8/-113

A 2 LIGA SJEVER

0 7 7/-298

Me imurje - akovec, subota 21. prosinca u 17.30, IOĹ akovec Rudar Cimper - Podravac, subota 21. prosinca u 17, OĹ M: SrediĹĄ e

AKOVEC: Kranj ec 38, Pongrac 8, Hrustanovi 19, Kokolek 6, Sobo an 6, Herman 2, in 8

14. Rudar Cimper

7

A 2 LIGA JUGOZAPAD- ŽENE

O ekivani poraz Radosti Protiv jednoga od favorita cijele lige -zagreba ke ekipe Folka Borovje, nerealno je bilo o ekivati pobjedu Radosti. Velike oscilacije u igri tijekom utakmice naťih cura protiv odli no posloŞene, visoke i vrste ekipe rezultirale su porazom od skoro 30 koťeva razlike. Pohvale u igri zasluŞuje jedino Vanja Živkovi za skokove i borbenost, dok su ostale igra ice manje-viťe

zakazale. U teku oj polusezoni ostvarene su 3 pobjede i doŞivljena 4 poraza.Nastavak prvenstva predvi en je za 18. sije nja. ŽKK Radost - Folka Borovje 42:73 ŽKK RADOST: Tkalec 12, Hlebec 3, Balog 4, Baťek 5, Taradi 2, Radikovi 7, oki 2, Živkovi 6. Trener Leva i Ž.

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI

C LIGA KSMĹ˝ Me imurje Globetka - Mladost Ivanovec, nedjelja 22. prosinca u 14.30, IOĹ

LIGA MLA IH KADETA ŽKK Radost - Prelog, ponedjeljak 23. prosinca u 18, VUŠakovec akovec - Me imurje, nedjelja 22. prosinca u 16.30, II OŠakovec akovec II - Kotoriba, nedjelja 22. prosinca u 18.15, II OŠakovec Prelog - D. Kraljevec, subota 21. prosinca u 19, OŠPrelog Rudar Cimper - ŽKK Radost, subota 21. prosinca u 15, M. Srediť e

I.HOL

Za dobar zavrĹĄetak sezone pobjeda protiv Rovinja Odli na odbojkaĹĄka predstava u NedeliĹĄ u za kraj kalendarske godine. Mom adi Centrometala je u goste stigla ekipa Rovinja, trenutno druga na prvenstvenoj tablici, koja je bila lagani favorit prije susreta. U dosadaĹĄnjem tijeku prvenstva Istrani su poraĹženi dva puta od KaĹĄtele, te u prvom kolu u NedeliĹĄ u. Protiv svih ostalih mom adi u ligi skupili su sve bodove. No tradiciju da nikad nisu pobjedili u NedeliĹĄ u niti ovaj puta nisu uspjeli sruĹĄiti.

Centrometal je utakmicu zapo eo u standardnom sastavu koji nije mijenjan tijekom susreta. Diza Gotal, korektor Vincek, prima i KurteĹĄ i Posavec, srednjaci Kova i i kovi , te libero Petran. Za Rovinj su krenuli Demirovi , Kep ija, Zolota, Ivankovi , Ili , Brajkovi , te libero PerĹĄi .

Od po etka sigurniji su bili gosti i poveli 8:5. No Centrometal to brzo preokre e i prvi puta vodi kod 11:10. Zatim prednost raste do 16:11, kasnije i 21:13. Na kraju prvi set doma in rjeĹĄava lagano sa 25:19.

U drugom setu trener gostiju Ivani u igru ubacuje Veniera. No to ne daje rezultata.

Centrometal od po etka preuzima inicijativu i vodi 10:6.

Gosti to smanjuju na poen ili dva razlike, te se tako ulazi u neizvjesnu zavrĹĄnicu. Imao je doma in prednost od 23:21, ali gosti prvi puta u setu poravnavaju kod 23:23. Do set lopte ipak dolaze Me imurci.

Prvu ne koriste, ali drugu da za 26:24.

U tre em setu trener gostiju srednjaka Kep iju stavlja na mjesto prima a i to daje rezultata. Cijeli set Rovinjani imaju prednost i do pet poena. No nakon 13:17 Centrometal radi seriju i preuzima vodstvo od 18:17. No viĹĄe od toga nisu uspjeli. Istrani su u zavrĹĄnici bolji, te sa nekoliko dobrih servisa i par greĹĄaka doma ih igra a uzimaju set sa 25:20. etvrti set Centrometal vodi od po etka malom prednoĹĄ u. Nakon servisa Gotala ona raste do 13:9. Tad ne realiziraju laganu loptu za pove anje prednosti. To koriste gosti i poravnavaju na 13:13.

Opet doma i dolaze do prednosti 16:13 koju brzo gube.

Zadnju prednost imaju kod 17:15. Gosti rade dvije serije

OKM CENTROMETAL – OK ROVINJ 3:2 (25:19, 26:24, 20:25, 21:25, 15:10) Nedeliť e, dvorana NCG Aton, gledatelja 100 Suci : Bingula (Zagreb), ŽuŞul (VaraŞdin) Centrometal : Kova , i kovi , David, Gotal, Vincek, Petran, I. Novak, Kocijan, Posavce, Kurteť, K. Novak, Vabec (treneri Kiri i Kova i ) Rovinj : Nika evi , Poropat, Brajkovi , Venier, Demirovi , Kuhar, Ili , Perťi , Zolota, Kep ija, Ivankovi (trener Ivani )

poena i sa 25:21 izjedna uju na 2:2 u setovima.

Peti set bolje otvara Centrometal i ima po etnu prednost 3:0. Zatim se igra poen za poen, da bi na promjeni strana bilo 8:4. Kad je prednost pove ana na 10:4 inilo se da je stvar rjeĹĄena.

No gosti rade promjenu i na servis Ili a dobivaju joĹĄ etiri poena za smanjenje na 10:9. No tada Gotal dobrim servisima vra a tu prednost na 13:9. Kasnije utakmica zavrĹĄava 15:10 nakon dva sata i dvije minute igre.

Kod doma ih svi igra i dali su podjednak doprinos pobjedi, ali je najkonstantniji bio tehni ar Gotal. Kod gostiju najbolji Demirovi i Zolota.

Ovom pobjedom Centrometal kalendarsku godinu zavrĹĄava na etvrtom mjestu prvenstvene ljestvice sa 15 bodova, dok je Rovinj drugi sa 22 boda.

Trener Kiri : „Iznimno sam zadovoljan ovom pobjedom. Rovinj je odli na ekipa i nisu slu ajno drugi na tablici. Isto sam tako zadovoljan polusezonom. Kad smo uĹĄli u ovu ligu od ĹĄest najboljih klubova Hrvatske postojala je bojazan da e biti teĹĄko tu ostvarivati puno pobjeda. U kona nici ĹĄesto mjesto nam je bilo najbolji plasman do sada na kraju sezona. No sa pet pobjeda u 11 susreta pokazali smo da smo ravnopravni najboljima u drĹžavi. estitam svojim igra ima, te o ekujem da tako nastavimo i u nastavku sezone.“ A nastavak sezone po inje 18. sije nja kad se gostuje u Osijeku. Do tada e se odigravati Kup Me imurja gdje Centrometal ne bi smio imati nikakvih problema u osvajanju tog natjecanja deseti put zaredom.

20. prosinca 2013.

PLIVANJE EKIPNO prvenstvo Hrvatske

ODRŽAN 15. Boži ni miting

Pliva icama PK osvojio 6 medalja akove koga pliva kog kluba odli no 4. mjesto Prošli vikend održao se po petnaesti put Boži ni miting na akove kom Gradskom bazenu “Marija Ruži “.

Ukupno je nastupilo 400-tinjak pliva a iz 21 kluba iz Bosne i Hercegovine, Ma arske , Slovenije i Hrvatske. Miting je bio vrlo uspješno organiziran od strane akove koga pliva kog kluba koji ve ima tradiciju u organizaciji takvih i sli nih manifestacija. Pliva i PK-a su pod vodstvom trenera prof. Gorana Kolari a i prof. Gordane Nomo Nemi

U Koprivnici je 14. i 15. prosinca održano C Ekipno Prvenstvo Hrvatske. Na natjecanju se plivalo u apsolutnoj kategoriji, što zna i da su na natjecanju nastupili svi najbolji hrvatski pliva i za svoje klubove. Na prvenstvu je nastupilo 13 klubova u ženskoj i 12 klubova u muškoj konkurenciji.

Za PK su plivale – Petra Marciuš, Nelly Lisjak, Lea

Marciuš, Andreja Štampar, Petra Pospišil i Kaja Sabol.

Pliva e su vodili Goran Kolari i Tea Kolari , koja je ujedno bila i sutkinja na natjecanju.

Prve dvije ekipe plasirale su se u B inale Ekipnog PH idu e godine.

Poredak klubova: 1.

NEVERA RIJEKA (12932), 2. ARENA PULA (12137), 3.

NOVI ZAGREB (11836 ), 4. AKOVE KI PK (11793)

STRELJAŠTVO

Zelenbor i Alzas u Osijeku na tre em kolu lige Tijekom ovog vikenda 21. i 22. prosinca na rasporedu je tre e kolo Hrvatske lige zra nim oružjem. Doma in “A” lige je Osijek, dok e se “B” liga ga ati uz Osijek i u akovcu, Karlovcu, Zagrebu i Solinu.

Tako e u prvoligaškom društvu na streljanu Pamapas od me imurskih predstavnika u subotu od 9.30 sati najprije iza i muška ekipa Zelenbora, a

nakon njih u 11.30 sati i ženska ekipa Zelenbora. Od 13.30 sati u konkurenciji pištolja muški me imurski predstavnik bit e Alzas akovec.

Tre e kolo 1. B lige održat e se u akovcu u nedjelju od 10 sati, kada kre e natjecanje u ga anju pištoljem. Od 11.45 po inje natjecanje puškom za muške te u 13.30 puška u konkurenciji žena i muškaraca.

GIMNASTIKA

Tradicionalno ki enje bora gimnasti ara U subotu (sutra) 21. prosinca organizira se ki enje bora za sve lanove Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec - Macan”.

Ki enje e se održati u gimna-

sti koj dvorani NGC-a Aton.

Djeca predškolske dobi imaju svoj termin od 16 do 17 sati, a sva djeca školske dobi od 18 do 19 sati.

ostvarili zapažene rezultate te su osvojili 6 medalja. Osvaja i medalja bili su: 1. HANNAH EREIZ 2005., 3. mjesto 100 m le no, TIN FURDI 2002., 3. mjesto 50 m slobodno, 3. mjesto 100 m slobodno, 3. mjesto 200 m slobodno, 3. mjesto 100 m le no, MARKO KERETA 2001., 2. mjesto 200 m le no. Spomenimo i to da ovaj vikend 21. i 22. 12.

2013. pliva i PK-a nastupaju na Ekipnom prvenstvu Hrvatske ,koje e se održati u Rijeci.

Boži ni turnir u akovcu i ovu je godinu okupio veliki broj pliva a

20. prosinca 2013.

KUGLANJE

Kugla i se bore za prolazak na državno finale Finalni dan pojedina nog prvenstva Me imurja, koje se unaprijed igra za 2014. godinu, nije donio bitnije pomake na tablici u odnosu na kvalifikacijske runde. Predrag Turk je rijetko vi enom superiornoš u uzeo svoju sedmu „kantu“ u minulom desetlje u. To je u inio na krajnje impresivan na in jer je u sva tri bacanja

bio daleko najbolji, a s ukupnih 1824 unja i prosjekom od to no 608 drva prve pratitelje ostavio za preko 120.

Najviše uzbu enja u završnici priredio je izravni okršaj Stjepana Jagi a i Ninoslava Mikaca, u kojem je sretniji i spretniji na kraju bio Jagi sa samo dva unja prednosti.

Kako su obojici ovo prve in-

ŠAH

Brzopotezno prvenstvo Me imurja u šahu Šahovski savez Me imurske županije organizator je pojedina nog brzopoteznog prvenstva Me imurja za 2013. godinu. Natjecanje e se održati sutra, u subotu 21. prosinca, u akovcu u prostorijama KTC-a s po etkom u 15.30 sati.

Pravo nastupa imaju svi igra i bez obzira na spol i dob, koji su registrirani pri HŠS-u za teku u godinu, isklju ivo iji je mati ni klub sa podru ja Me imurske županije. Igrat e se po sustavu u 11 kola. Tempo igre iznosit e 5 minuta po igra u sa dodatkom od 3 sekunde po odigranom potezu.

Natjecanje e se igrati po pravilima FIDE za brzopotezni šah. Trojica najuspješnijih igra a dobiti e pehar za postignuti uspjeh. Pobjednik turnira osvaja prijelazni pehar na koji e se svake godine upisivati ime i prezime prvaka ovog natjecanja. Najuspješnija žena dobit e zlatnu medalju.

Najuspješniji junior dobit e zlatnu medalju (ro eni 1993. i mla i). Najuspješniji kadet dobit e zlatnu medalju (ro eni 1997. i mla i). Kotizacija za natjecanje iznosi 30 kuna, a za žene i kadete 20 kuna.

ŽUPAN primio lanice Saveza sportske rekreacije žena Me imurske županije

Rekreativni sportaši u Me imurju me u ponajboljima u Hrvatskoj Župan Me imurske županije Matija Posavec u utorak je primio predstavnice Saveza sportske rekreacije žena Me imurske županije. lanice saveza na brojnim natjecanjima na kojima su ove godine sudjelovale osvojile su pregršt medalja. estitaju i im na postignutim rezultatima, župan Posavec istaknuo je injenicu da je gledaju i prema rezultatima rekreativni sport u Me imurju me u najboljima u Hrvatskoj. To

pokazuje visoku svijet gra ana o važnosti kretanja i aktivnog vježbanja, ali i potvr uje da su ulaganja u sportsku in rastrukturu, ne samo u akovcu, ve i po cijeloj županiji, opravdana. Županija godinama financijski, u skladu sa svojim mogu nostima, potpomaže odlazak rekreativki na natjecanja, a to e initi i u budu nosti. Uz prigodne poklone, župan je sportašicama estitao i predstoje e blagdane.(dv)

dividualne lovorike na razini Me imurskog kugla kog saveza, mjesta pretjeranom žalu me u suigra ima nije bilo.

Zoran Jagi nije mogao pratiti ritam spomenutog dueta pa je sa tre e pozicije pao na onu za koju esto volimo kazati da vrijedi drvenu medalju.

Kao specijalista za pojedina na natjecanja i ove se sezo-

ne pokazao Nebojša Žnidari koji je svoje najbolje partije pružio upravo na ovom natjecanju što mu je u kona nici i donijelo peto mjesto. Željezni arovu monotoniju razbio je na šestoj poziciji, posljednjoj koja vodi na regionalnu završnicu, Franjo Gosari iz Zanatlije. Regionalna završnica odigrat e se ovog vikenda

na kuglanama u Bjelovaru i akovcu. U dva nastupa najbolji pojedinci sjevera borit e se ne samo za pokale ve i za etiri mjesta koja omogu ava-

ju prolazak na državno finale. akove ki, interesantniji, dio pri e rezerviran je za gotovo cijelu nedjelju.

(KK Željezni ar)

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 51

52

Rekreacija

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sensual fitness - ples na šipci Drage moje dame, ovaj tjedan sam se posvetila samo vama, ovo je fitness program koji vam preporu ujem jer se radi o bitnim zna ajkama koje pobu uju senzualnost, seksipilnost i samopouzdanje. Vježbe i princip senzualnog programa je da se svaka žena opusti, oja a tijelo i da se u svom vlastitom tijelu osje a bolje, zavodljiva i lijepa iz vana i iz nutra. Nastao je u Americi i koristi se kao priprema i zagrijavanje za ples, a to je ples na šipci.

Ples na šipci je moderan oblik fitnessa koji kombinira vježbe na podu i ples. Namijenjen je svakoj ženi bez obzira na dob i fizi ku spremnost. Ovo je na in vježbanja koji je posljednjih nekoliko godina postao izrazito popularan me u ženama u Hrvatskoj.

Iako se na prvu može u initi kako je za njega potrebna izrazita fizi ka kondi-

cija, koordinacija i gimnasti ka sposobnost zapravo je ples onaj najvažniji dio koji vam omogu uje da zaplešete elemente oko šipke ime i oni najzahtjevniji, postaju izvedivi.

6 Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

Advent u Beču 22.12.

220,00 kn Podnevni doček nove godine u Fužinama 31.12.2013.

150,00 kn Božićna priča na imanju obitelji Salaj 28.12.

100,00 kn s uključenom ulaznicom (djeca do 7 god 80,00 kn) Utakmice Medveščaka u Areni 120,00 kn s uključenom ulaznicom www.insulatour.com info@insulatour.com

Iako moram napomenuti, da, ima sve više muškaraca koji plešu na šipci i oko nje pa se i kod nas u zadnje tri godine mogu na i po raznim centrima kako se zajedno sa ženama mu e u izvo enju zahtjevnih elemenata.

Nedavno je u Hrv a tskoj bilo organizirano 3. po redu natjec a nje, pa su svoje vještine pokazale mnoge žene, ali i muškarci.

Ono što sam vam pripremila su vježbe na podu, kako ih zovemo, kojima ete ste i snagu u miši ima.

Izgledaju lagane, ali vjerujte mi, vrlo su agresivne i u inkovite. Savjetujem vam da prostor u kojem ete vježbati neposredno prije pripremite u oazu mira i opuštanja na na in da ugasite svijetlo, upalite svje ice, upalite mirisnu lampicu s mirisom koji volite i pustite laganu opuštaju u muziku. Kre ite se iz pokreta u pokret lagano, mekano i zatvorenih o iju.

Uživajte i, kako ja to volim re i, zaboravite na bol u miši ima tijekom vježbanja.

Nadam se da ete uživati u svojim senzualnim pokretima, za kraj vas lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije!

Vaša trenerica Ivana Posavec.

1

2

3

4

4b

5

7

8

9

VJEŽBA BROJ 1

naprijed, na izdah napravite kralježnicom slovo „C“ i približite bradu k prsima. Dlanovi su na koljenima. Napravite 10 ponavljanja.

gore. Kružite stražnjicom i zdjelicom u jednom pa u drugom smjeru. Dlanovi su na struku.

Napravite 10 kruženja na svaku stranu.

VJEŽBA BROJ 5

VJEŽBA BROJ 8

Spustite se na podlaktice i dignite noge prema stropu.

Krenite „voziti bicikl“, ali zamislite da ste mala djevoj ica na velikom biciklu, pa ste jako spori. Napravite vježbu u 20 ponavljanja.

Još uvijek kružite zdjelicom, samo što sada dodajte kruženje i rukama. Veliki i spori krugovi.

Napravite 10 krugova na svaku stranu.

VJEŽBA BROJ 3

VJEŽBA BROJ 6

Nastavite kruži , ali su dlanovi postavljeni na koljena. Opušteno i lagano se kre ete u krug cijelim gornjim dijelom jela oko 30 sekundi na svaku stranu.

Okrenite se i lezite na trbuh, podlak ce su na podu i krenite tijelom raditi valove, kao da izranjate. Napravite vježbu u 10 ponavljanja.

VJEŽBA BROJ 4

VJEŽBA BROJ 7

Na udah krenite bradom u strop i prsima daleko prema

Sjednite na potkoljenice i tada stražnjicu mrvicu dignite

Sjednite na potkoljenice, jedan dlan postavite iza jednog stopala i odlijepite stražnjicu od stopala, napravite veliko slovo „C“. Isto tako i na drugu ruku. Naizmjenice radite na jednu i drugu stranu.

Napravite 10 ponavljanja na svaku stranu.

Sjednite u turski sijed, ruke opus te, kralježnicu držite ravnu i zatvorite o i. Krenite kruži glavom u jednu i drugu stranu otprilike 30 sekundi. Radite vrlo sporo i smireno.

VJEŽBA BROJ 2 Krenite kruži i cijelim gornjim dijelom jela, dodajte ruke i pazite da ste jako spori. Tako er oko 30 sekundi na svaku stranu.

VJEŽBA BROJ 9

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

20. prosinca 2013.

Dobro je znati 53

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

BOŽIĆNI POPUSTI U LESNINI SE UVIJEK ISPLATI 3.

201 .

2 1 .

O 31 D .

2 19.1 ALIHA D O AZ AJE K R E T T IJA O IS AKC ILI D

GRATIS LED RASVJETA

XXXL NOVOST!!!

VISOKI SJAJ

7.100,00* POPUST VIĹ E OD:

3.999,00 40% kn

Regal, dim: 295x193x50 cm, boja: bijela visoki sjaj/tamni sonoma hrast - rezbareno, (27370070/01) *komoda uz nadoplatu (27370070/03)

XXXL USLUGA

XXXL POPUST

NAJBOLJE SAVJETOVANJE, KOMPJUTERSKO 3D PLANIRANJE, IZMJERA U

XXXL POPUST XXXL POPUST XXXL POPUST

ÄŒETVRTAK 19.12.2013.

PETAK 20.12.2013.

-25% -20%

*NA KUPAONICE *NA BLAGOVAONICE di 36

mje

seci

od

datu

ma

ispo stav

ljan ja.

I

LES

NIN

AX X

100 200 ,00 kn 500 ,00 kn 1.0 ,00 kn 00,0 0 kn

XL

BO

N

I

n vrije

VN

darujte vaĹĄim najdraĹžima ono ĹĄto zaista Ĺžele

KU B O P OV N N

*Bo

UP O N

Lesnina poklon bon

L p

PONEDJELJAK 23.12.2013.

UTORAK 24.12.2013.

-15% -20%

*NA KUHINJE

24

*NA SAV NAMJEĹ TAJ SA ZALIHE

XXXL SUPER KREDIT

RATE BEZ KAMATA

EKS 0%

bez kamata i troĹĄkova!

*VRIJEDI NA DIO ASORTIMANA!

Posjetite naĹĄu novu web stranicu www.xxxlesnina.hr

Prodajni centar ÄŒAKOVEC - samo namjeĹĄtaj, Globetka b.b., radno vrijeme: pon.:-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00, ned. 22.12.2013.: od 8:00-18:00, uto. 24.12.2013. od 8:00-13:00 Prodajni centar VARAĹ˝DIN, Gospodarska b.b., radno vrijeme: pon.-pet.: od 9:00-20:00, sub.: od 8:00-20:00, ned. 22.12.2013.: od 8:00-18:00, uto. 24.12.2013. od 8:00-13:00

54

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. prosinca 2013.

20. prosinca 2013.

Dobro je znati 55

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Svim poslovnim partnerima i ljubiteljima dobrog vina Sretan Božić i uspješnu 2012. godinu želi vinogradarstvo-podrumarstvo

Cmrečnjak!

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

20. prosinca 2013.

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 57

58

Informacije

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ Ž

1. Ca e bar Mar , akove ka 105, Prelog,traĹžikonobara/icunaodre eno vrijeme, javi senamob.098 9643 111, do 31.12.

2.Op musLabd.o.o. akovec,traĹži embedded so ware developer m/Ĺž na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 3640 644, do 24.12. viĹĄe inf. Na www.hzz.hr 3. Arion d.o.o. akovec, traĹži 7 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, rad u inozemstvu, poznavanje njem. jezika, javi se na email: darko.perenc@arion-it. hr do 02.01.

4. Miva strojobravarski obrt, Pribislavec, Industrijska bb, traĹži bravar/bravarica; zavariva /zavariva ica mig/mag postupkom na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 091 3101 735, do 30.12.

iskustvo 1g., potrebno znanje itanja nacrta i 3 zavariva a/ice na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo 1g., vaĹže i test, javiti se email: posao@metal-dekor.hr do 12.1.2014

5.Alu-artd.o.o.Pribislavec,N.Tesle bb, traĹži 3 bravara/bravarice na izradi i montaĹži aluminijske stolarije i montaĹži pvc stolarije na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu do 30.12.

7. VinaBrki

d.o.o., traĹži 2 kuhara/ kuharice i pomo ni kuhar - na odre eno vrijeme, potrebno 3 g.

0 ISPOST ELOG: 646-74 radnog iskuISPOSTAVA PR EDIĹ E: 54312. Vincek-tr. SR stva, mjesto ISPOSTAVA M goteks d.o.o.

0 20 rada Restoran akovec, traĹži "Me imurska teks lni radnik/teks lna hiĹža" Zagreb, radnica u proizvodnji kupa ih kos traĹži se poznavanje tradicionalne ma na odre eno vrijeme, javi se na me . kuhinje, javi se na mob. 099 tel. 040 384 285 do 30.12.2013. i 222 1338 ili email.brkic.damir@ od 02.01.2013. do 08.01.2014. yahoo.com do 31.12.2013.

13. Caffe bar Atlanta, Gori an, 8. Agram d.d. akovec, traĹži voDravska 2, traĹži konobar/konobaditelja/icu u prodaji osiguranja rica u pizeriji na odre eno vrijeme, na neodre eno vrijeme, poslati javiti se na mob.098 710 312, do Ĺživotopis na email: renata.brkic@ 31.12.2013. agramlife.hr do 30.12.2013.

14. Marti d.o.o. Sveta Marija, Ind. 9. Betaplast d.o.o., D. Kraljevec, zona, traĹži radnik/radnica na plas traĹži konobar/konobarica na odre ciranju i li enju proizvoda na ne eno vrijeme, mjesto rada Kavana odre eno vrijeme, osobni dolazak Stari krov, javi se na mob. 091 655 na adresu javiti se Ivici Dodlek do 6006, do 31.12.2013.

10.01.2014.

10. Maravi -inĹženjering i konstruk15. Mikec instalacije d.o.o. Cirkovcije d.o.o. NedeliĹĄ e, Livadarska 53, ljan, traĹži 2 instalatera/instalaterki traĹži samostalni knjigovo a/samogrijanja i klima zacije na odre eno stalna knjigovotkinja (potrebno vrijeme, javiti se na mob. 091 179 radno iskustvo 5g.); ista ica; dipl.

3853, do 24.12.2013.

6. Metal dekor d.o.o., Ivanovec,P. MiĹĄkina 24, traĹži 10 bravara/ice na odre eno vrijeme, uvje : radno

Gimnazija Josipa Slavenskog akovec na temelju lanka 6. Zakona o zakupu poslovnog prostora (Narodne novine broj 125/11.) i lanka 7. st. 2 i l. 8.

Odluke o na inu i uvje ma davanja u zakup poslovnog prostora (“SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ€? br. 7/12 – dalje Odluka) raspisuje

JAVNI NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora Predmet javnog natje aja je davanje u zakup poslovnog prostora: 1. Prostor u prizemlju zgrade (dio hodnika) u akovcu, V. Nazora 34 – veli ine 20 m2 Po etni iznos zakupnine je 250,00 kn/m2 mjese no.

Namjena: za posluĹživanje i prodaju peciva, sendvi a, mlije nih proizvoda, zdrave hrane (razne salate) i bezalkoholnih pi a 2. Prostor u prizemlju zgrade (dio hodnika) u akovcu, V. Nazora 34, za instaliranje samoposluĹžnog aparata za prodaju toplih napitaka.

Po etni iznos zakupnine iznosi 820,00 kn mjese no.

Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda koja ispunjava sve natje ajne uvjete i sadrĹži najviĹĄi iznos zakupnine.

Integralni tekst javnog natje aja bit e objavljen na sluĹžbenim mreĹžnim stranicama Gimnazije Josipa Slavenskog akovec www.gimnazija-cakovec.hr dana 19.12.2013. i sadrĹži sve kriterije i druge uvjete za odabir najpovoljnije ponude.

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina 3 treba oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozraÄ?ne otvore za dovod zraka i odzraÄ?ne otvore za odvod ĹĄtetnih plinova

Sprije it ete nesre u i Ĺživot u initi bezbriĹžnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - STUDENI 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

inĹž. strojarstva m/Ĺž - na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu do 07.01.2014.

11. B.Tex d.o.o., Belica, B. Radi a 48, traĹži mesarprodava /mesarica-prodava ica naodre enovrijeme,mjestoradaje trg. centar B.TEX (jug), poslati pismenu zamolbu na adresu ili posao@btex. hr ili tel. 040 VOD HRVATSKI ZA JE 370 201, do N VA ZA ZAPOĹ LJA 396-819 31.12.2013.

C: VE KO A AVA

16. Ugos teljski obrt Albatros, Ĺ tefanec, traĹži kuhar/kuharica pizza pekar na odre eno vrijeme, javiti se na tel. 040 337 338, do 31.12.2013.

17. Radionica kola a Monika kola a Monika, Ivanovec, J. Broza 117, traĹži radnik/radnica za izradu kola a na odre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili se javi na tel.

040 337 127 do 27.12.2013

Radna mjesta VaraŞdin 1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju koŞe i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi 100 ŠIVA /ŠIVA ICA - ťivanje koŞnih navlaka za automobilska sjedala i koŞnih dijelova za unutraťnjost vozila na odre eno

(pove anopsegposla),uvje :znanje ĹĄivanjailiKVteks lnogiliobu arskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE KI ili e-mailom:posao@boxmark.com,kontakt telefon: 042 404 692, do 31.12.

ji, komunika vne osobe. Životopis poslati e-mailom na e-mail: bona. concilio@gmail.com ili osobni dolazak na adresu BRA E RADI A 20, VARAŽDIN radnim danom od 9-16 sa . Kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12.

3. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi 2 VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za po etak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije sklapanje Ugovor o radu, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, mogu nost koriťtenja vlas tog vozila. osobni dola-

2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, TraĹži se viĹĄe osoba (50) za podru je VaraĹždina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traĹži 5 ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS bez obzira nazvanje,poĹželjnoiskustvouproda-

Na temelju Zaklju ka Gradona elnika od dana 17.12.2013. godine Grad akovec raspisuje

JAVNI NATJE AJ za zakup poslovnog prostora u Mihovljanu (stara ĹĄkola) I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U MIHOVLJANU: Adresa

povrĹĄina

PoloĹžaj

Djelatnost, Namjena

Po etni iznos mjese ne zakupnine u EUR

Mihovljan Prvomajska 117

177,8 m2

Tre a zona

Ugos teljstvo, slas arstvo, zabavne radnje

839,00 EUR (u protuvrijednos kuna po srednjem te aju HNB-a)

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju. Sve troĹĄkove oko ure enja prostora radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik.

II. Po etni iznos mjese ne zakupnine dat je u to ki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviĹĄe 5 godina, uz mogu nost produĹženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11) i Odluke Grada akovca o zakupu poslovnih prostora i koriĹĄtenja drugih prostora (SluĹžbeni glasnik Grada akovca br. 6/13).

IV. Zainteresirane pravne i zi ke osobe koje ispunjavaju uvjete natje aja svoje ponude na natje aj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec – Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 15 dana od dana objave natje aja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “za natje aj poslovni prostor u Mihovljanu, Prvomajska 117, stara ĹĄkola, NE-OTVARAJâ€?, preporu enom poĹĄiljkom ili u pisarnici.

V. Ponuditelj mora poloĹži jam evinu koja iznosi trostruki iznos ponu ene mjese ne zakupnine za poslovni prostor iz to ke I. na Ĺžiro ra un Grada akovca br. HR1423400091806000006 poziv na br. 7811-OIB, sa svrhom doznake-jam evina za poslovni prostor u Mihovljanu, Prvomajska 117, stara ĹĄkola. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se ura una u zakupninu.

PUNI TEKST JAVNOG NATJE AJA NALAZI SE NA INTERNETSKOJ STRANICI GRADA AKOVCA! gradona elnik, Stjepan Kova

20. prosinca 2013. ŽUPANIJI

zak: BRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona. consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12.

4. Poduze e Hanjes d.o.o. nalazi se u Slobodnoj zoni Trnovec Bartolove ki. Hanjes d.o.o. je uslužno poduze e na podru ju obrade

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI LOVRO POLJAKOVI , SIN SILVIJE I DEJANA; MILA MARTINJAŠ, K I TANJE I MARKA; IVA IGNAC, K I ANDREJE I IVICE; EVA HORVAT, K I MONIKE I IVICE; DENIS HORVAT, SIN SUZANE I URE; MIHAEL HREN, SIN ZVONKE I TIHOMIRA; NIKO KRIŽARI , SIN LANE I IGORA; ILIJA ŠOŠTARI , SIN MONIKE I ZRINKA; LUCIJA JURAK ŽERJAV, K I MATEJE I DINA; LUCIJA CESAR, K I SANJE I ZORANA; ANTE KERMAN, SIN SNJEŽANE I GORANA; FILIP ORŠOŠ, SIN JADRANKE I RUDIJA; EVAN LE EK, SIN KRISTINE I DEJANA; DORIAN ŠPOLJAR, SIN TANJE I DAVORA; EMANUEL PONGRAC, SIN IVANE I MIHAJLA; PATRIK SALAJ, SIN SPOMENKE I IGORA; SIMON ŠIMUNI , SIN ŠTEFANIJE I IVICE; MAJA IGNAC, K I SABINE I GORDANA; KONRAD BUJANI , SIN BARBARE I BRUNE; TIA MIHALEC, K I BILJANE I KRISTIJANA; KARLA KORUNI , K I KRISTINE I KRUNOSLAVA; SVEN SOBO AN, SIN SANJE I NIKOLE; TINA GUTERMAN, K I NATALIJE I IVANA ( akovec)

VJEN ANI ANJA ŠOLTI I EMIL ŠESTAK ( akovec)

UMRLI FRANJO HORVAT, R. 1937., JOSIP GOLUB, RO . 1937., MARIJA OV AR, R. OBADI , RO . 1925., STJEPAN GOMBAR, R.O . 1924., TEREZIJA TOPOLNJAK, R.O .

1933., ŠTEFANIJA FLAC, R. LOVENJAK, RO . 1937., KATE OBREŽ, R. KUKURUZOVI , RO . 1919., BARBARA SRPAK, R. HORVATI , RO .

1932., MIRKO KOSOR, RO .

1928., TEREZIJA NOVAK, R. KERNJAK, RO . 1920., MARIJAN KR MAR, RO . 1954., STJEPAN FLORIJANI , RO .

1949. ( akovec); FRANJO HUTINEC, RO . 1948., JOSIP KOLARI , RO . 1951., MILOJKO RUDNI KI RO . 1972., LUCIJA ŠANTEK, R. ŠANTEK, RO . 1913. (Dekanovec); MARIJA RADIKOVI , R. HORVAT, RO . 1940., FRANJO ŠKVORC, RO . 1937., MARIJA TUKSAR, R. NOVAK, RO . 1938., STJEPAN ŠKVORC, RO . 1945. (M. Središ e); TEREZIJA ŽIDOV, R. AVLEK, RO . 1929., JELA MARKER, R. RO AK, RO .

1937., MIJO BRANILOVI , RO . 1927. (Prelog); AUGUSTIN LUTAR, RO . 1947., PETAR ANRO EC, RO .

1932. (Štrigova)

Informacije 59

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

metala i specijalizirano je samo na obradu limova, pro la od aluminija, oplemenjenog elika i elika.

Njihovi klijen su poduze a iz podru ja proizvodnje tra nih vozila, farmaceutske,kemijskeiprehrambene industrije te tehnologije odvodnje. Proizvodnja je izvozno orijen rana,99%proizvodaizvoze u EU. Više informacija na www.hanjes.com. Mjesto rada: TRNOVEC. Tražimo 1 KALKULANT/ KALKULANTICA - uvjeti: SSS, VŠS TEHNI KE STRUKE, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kateg., znanje izra una kalkulacija, itanje nacrta; i 1 REFERENT/ REFERENTICA NABAVE - SSS, VŠS obavezno TEHNI KE STRUKE za nabavu limova, min. iskustvo 1g., obavezno poznavanje njem. jezika, B kat. Radna mjesta su na odre eno uz mog. stalnog radnog odnosa. Molbe sla isklju ivo na adresu poštom GOSPODARSKA 10, TRNOVEC BARTOLOVE KI ili mailom na: n.marjancic@hanjes. com do 31.12.

5. INN d.o.o. G. Makojiš e 76a; traži 2 KONOBARA/ICE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, KV, SSS bilo koje struke; nema smještaja. Najava na mob: 091 555 5201 (Goran Gai ) ili osobni dolazak u ugost. obj. Grazia N. Marof, Varaždinska 2, do 31.12.

6. G. SERVIS I PRODAJA VARAŽDIN d.o.o.,Mjestorada:VARAŽDIN,traži SERVISER/ SERVISERKA BIJELE TEHNIKE na odre eno vrijeme, uvje : elektromehani ar/ka, voza ka dozvola B kategorije, iskustvo 1 godinu u servisiranju bijele tehnike. Uz molbu priloži : životopis, presliku diplome, presliku radne knjižice, presliku domovnice, presliku dokumenata kojima se dokazuje dodatno usavršavanje. Ponude dostavi na adresu JOSIPA KOZARCA 26, VARAŽDIN , osobnim dolaskom na navedenu adresu ili slanjem na e-mail adresu g.servis.i.prodaja.d.o.o@vz.t-com. hr do 31.12.

7. BIO-GORIVA d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži VOZA /VOZA ICA ZA DOSTAVU na odre eno vrijeme, uvje : razina obrazovanja nije važna, uvjet radnoiskustvo1g.teBiCkategorija.

Uzzamolbu je potrebno priloži potvrdu o nekažnjavanju i preporuku prijašnjeg poslodavca te poslati poštom na adresu DOBRIŠE CESARI A 20, VARAŽDIN ili na navedeni e-mail sales@bio-goriva.hr. Zamolbe bez navedene dokumentacije se ne razmatraju. Natje aj otvoren do 31.12.

8. DINOP d.o.o. za trgovinu i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 2 PRODAVA / PRODAVA ICA prodaja instalacijskog materijala za vodovod, grijanje, plin na odre eno vrijeme, uvje : SSS (nije uvjet trgova ka škola), obavezno radno iskustvo u prodaji instalacijskog materijala (vodovod, grijanje), B kateg., informa ka znanja. Životopis i zamolbu posla na e-mail adresu: ivan@dinop.hr do 31.12.

9. BRK d.o.o., Podev evo 149, traži KV FRIZERA/FRIZERKU s najmanje 1g. radnog iskustva, na odre eno vrijeme od 12mj. (zamjena), najava na mob: 099 675 2315 (Palatinuš Božica) ili osobni dolazak na gornju adresu do 31.12.

10. AKTIV INVEST USLUGE j.d.o.o. za nancijsko i inves cijsko savjetovanje, Mjesto rada: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 10 PRODAJNIH PREDSTAVNIKA/ICA-prodajnipredstavnik/ica za program RENT4YOU (vozila) i drugih uslužnih proizvoda na odre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunika vnost i ambicioznost, poželjno iskustvo u prodaji i terenskom poslu, prezentacijske, organizacijskeikomunikacijskesposobnos , informa ka pismenost: word, excel, internet, poželjna voza ka dozvola B kategorije (ak vni voza ), mo viranost za usvajanje novih znanja i vješ na, posebno u segmentu prodaje, spremnost na timski rad. Prijavu poslati e-mailom: aktivinvest.hr@gmail.com, kontakt mobitel: 091 111 6101, do 31.1.2014.

11. AGILITAS GRUPA d.o.o. za trgovinu i usluge, VARAŽDIN, Mjesto rada: zemlje zapadne Europe, traži VOZA A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM na neodre eno vrijeme nakon probnog rada, uvjeti: kvalifikacija nije uvjet, posjedovanje voza ke dozvole C i E kategorije, iskustvo na navedenim poslovima min 2g. Molbu sa kratkim životopisom, kopijom svjedodžbe i voza ke dozvole posla na sljede u adresu: Agilitas grupa d.o.o., Aleja k. Zvonimira 2/I, 42000 Varaždin ili putem e-maila: agilitas@agilitas-grupa.hr do 17.1.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 20. prosinca – Dominik, Eugen subota, 21. prosinca – Petar, Snježana nedjelja, 22. prosinca – 4.

DOŠAŠ A ponedjeljak, 23. prosinca – Viktorija, Vikica utorak, 24. prosinca – BADNJAK, Adam i Eva

TUŽNO SJE ANJE na dragu

MARINU RADI – VRŽINA 26.12.2004. – 26.12.2013.

Vrijeme ne briše sje anja na tebe, i dalje živiš me u nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Suprug Drago, k eri Anja i Tea i mama Eva

srijeda, 25. prosinca – BOŽI , Božidar

SJE ANJE

etvrtak, 16. prosinca – Stjepan, Krunoslav

DUHOVNI VELIKANI

Adam i Eva, 24. prosinca Adam i Eva prvi su ljudi na kugli zemaljskoj i naši su praroditelji. Bog je prvo stvorio Adama, a potom iz njegovog rebra stvorio mu je ženu, kojoj je Adam nadjenuo ime Eva. Stvaranje i oblikovanje žene iz Adamovog rebra govori nam kako su muškarac i žena jedno, iste su naravi i da uza svu razli itost svojih funkcija imaju isto dostojanstvo. Samo zajedno njih dvoje ine jednu cjelinu. U njihovom uzajamnom upotpunjavanju, u njihovoj uzajamnoj pripadnosti i plodnosti Sveto pismo gleda praoblik ženidbe. (sm)

Marijan Horvat 25.12.2005.

– 25.12.2013.

Naša ljubav i naše misli uvijek su s tobom!

Tvoji voljeni: supruga Milica, k erka Vlatka, pastorke Roberta i Blanša, unuci Luna, David, Bruno i Jura

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

BRANIMIRU VRTARI U 22.12.1991. - 22.12.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM

SJE ANJE na dragog i nezaboravnog kuma

na hrvatskog branitelja

IVANA FRICA

BRANKU BAJKOVCU

26.12.1994. – 26.12.2013.

24.12.1991. - 24.12.2013.

Kumi Stjepan Mesari s obitelji Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU BARI U 21.12.1991. - 21.12.2013.

IN MEMORIAM

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

poginulom hrvatskom branitelju

JOSIPU ŽVORCU 22.12.1991. - 22.12.2013.

KUPON broj

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

953

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale

poginulom hrvatskom branitelju

do 20 rije i sa slikom

DRAŽENU GRABARU

IN MEMORIAM

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

25.12.1991. - 25.12.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

60

Oglasnik

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naĹĄe itatelje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglaĹĄiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter.

Upita na tel. 098/600-281 PRODA JEM AUDI A4 S 4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob.

098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODAJEM ELI NE felge 14� za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. Do 7.mj 2014., Nedeliť e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE VW PASSAT 1.6 TDI 2010.g., kao nov, full oprema. Cijena odli na. Tel: 091/655-44-61 PRODAJU SE ALU FELGE 17 cola za golf, dobro o uvane, povoljno, tel 861-208 RENAULT SCENIC 1.9 dCi, 75kw, 2002.g., prije eno 178tkm, u dobrom stanju, registriran do 10./2014., potroťnja 5 lit./100km, prodajem za 3.800 EUR-a. Upita na tel: 360-602.

ROVER 416 SI 1997.god., benzin, 190 tkm, reg. do 7./2014., novi akumulator, napravljen veliki servis, alu felge, gume skoro nove, povoljno, mob 098/972-3313 PRODAJE SE MITSUBICHI COLT 1,5 CZC cabrio, garaĹžiran 2007.godiĹĄte, full oprema mob. 098/943-2795 PRODAJEM AUDI A6 1.8 1998.g., u odlli nom stanju, garaĹžiran, napravljen veliki servis, mob. 091/5370-343 FORD MONDEO II karavan 1.8TD 2000.g., klima, centralno, abs, 4 zra na, reg. do 3/2014., euro kuka. mob.

091/5130-987 FIAT UNO 1.0ie 33KW 1997.g., garaĹžiran, reg. do 11./2014., mob.

098/136-1712 PRODAJEM 4 RABLJENE ELI NE felge sa zimskim gumama 215/55R16 (5rupa/110), mob. 091/900-0028

PRODAJEM FORD ESCORT registr. do 1.11.2014. za 11.000 kuna. mob.

098/9356-187 PRODAJE SE FORD ESCORT vrlo povoljno, registriran. mob. 098/195-7448 PRODAJE SE VW POLO CLASSIC 1.4 benz 44KW 1998.g., zeleni, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena po dogovoru. tel. 391-048 RENAULT TWINGO u dobrom stanju, neregistriran, 12/2005.god., mob.

095/913-7728 BMW 324 dizel 1988.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10g., sa uvan, moĹže kao i old mer, mob. 098/190-3753 PRODAJEM ROVER 400 1999.g., reg. do 8/2014., puno dodatne opreme, a KUPUJEM SKUTER. info: 099/598-3497

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz 406 s kabinom, 1.vl., 1977.g., sa uvan, te prodajem mulja u Mio Standard Osijek za 300kn, ba vu od 200lit. i kadu od 150lit., sve od agacije, kao novo. mob. 098/190-3753 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 53.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala.

Tel: 098/9666-037 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 KUPUJEM PRIKLJU KE za bavljenje poljoprivredom moĹže i u loĹĄijem stanju 091/739-6965 PRODA JE SE rasipa za umjetno gnojivo 450 kg, mjeĹĄaona za smjesu sa eki arom od 300 kg i traktorska ralica za snijeg ĹĄir. 2m, nova. Tel: 098/942-9681 PRODAJEM DIJELOVE ZA TRAKTOR IMT 542 ili kupujem takav traktor neispravan. Tel: 0922051831

PRODA JU SE POL JOPRIVREDNI STROJEVI: sjetvosprema ĹĄir. 190 za 3.000,00 kn, prikolica 2-sovinka manja za 2.500,00 kn, dvoredna mehani ka sadilica za krumpir za 3.500,00 kn, te nekoliko oranica u Ivanovcu po cijeni od 4,5 eura/ hv. Tel: 098 355 207 PRODAJEM dvobrazni plug Olt, metalne stalaĹže, metalni stol sa dvije ladice, metalna kolica na 2 kota a, crta u dasku s mehanizmom. mob.

098 9211 929 KUPUJEM jednoredne sipove bera e, mob 098 941 2038 PRODAJEM je am i tri kal po cijeni od 1.20kn/kg. Tel: 091 539 2870 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE DVIJE VE E SREBRNE JELE, idealno za ve e prostore, povoljno.

Tel: 098/942-9681 SAMOUTOVARNA PRIKOLICA SIP 26 m3,u odli nom stanju, malo koriĹĄtena, upita : 098 745 484.

KVALITETNO VINO SORTE rizling i savinjon rinfuza, 1 lit/10kn, krumpir merkatilni bijeli. upitati na broj 098 745 484.

PRODAJE SE IMT 539 reg. s kabinom, dosta polj. mehanizacije, slama u balama i tri kal. mob. 099/598-3497 KUPUJEM PLUG 2-brazdni 12 i 14 cola, okreta i sjetvosprema 180-220cm ĹĄirine, te prodajem mrkvu, ciklu, pĹĄenicu i je am. Novo Selo Rok, tel. 853-258

USLUGE

KREDITI

PRODAJEM NOVI namjeĹĄteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u SajmiĹĄnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288.

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima.

Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduŞenja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaťtena kreditna agencija. Info: 040/386 -970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr TRAŽIM POZAJMICU OD 5.000 EUR-a na 5 godina. Vra am iznos 5.500 eura - mjese no po 50 eur putem trajnog naloga PBZ banke. Ponude na mob.

098/920-3343

POZNANSTVA MUĹ KARAC (49g) dobar i vrijedan traĹži simpa nu i sposobnu Ĺženu za ozbiljnu vezu. mob. 095/5522-749

NEKRETNINE – PRODAJA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rjeĹĄavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tinoâ€?, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

• RANGE ROVER 3,0TD LM,’02/03.reg.do 10/2014-13.900â‚Ź • PEUGEOT 307 1,6 16V HDi, ‘06.god.reg.do 06/2014–6.400â‚Ź • PEUGEOT 407 1,6HDI, ‘06. reg.do 23.11.’14.-6.500â‚Ź • MB DAIMLER LP809 s dizalicom 16m, 1982 god.–5.900â‚Ź • DAF FA45.150 C11 s teleskopskom dizalicom 14m, 1999 god.–14.800â‚Ź • TRAKTOR BELARUS 952, 2003.god. 95ks, dupla vuÄ?a, 8.500â‚Ź • TRAKTOR SONALIKA DI-75 4WD P/S, 2009.god. 690r/h, dupla vuÄ?a, 14.500â‚Ź, 098/267-062 • SHUANGHUAN CEO 2.4i, 2008.god. full oprema, 20.000km, 8.900â‚Ź • Prodaje se gradiliĹĄte u VaraĹždinu sa starom kućom 789m2, ĹĄ:18,5m d:43m • Prodaje se: poslovni prostor u ÄŒakovcu, Katarine Zrinski 2 (Novi Passage) od 138m2 (1m2/1.050EUR)

TRAŽIM OSOBU s odli nim poznavanjem rada na Internetu i s vrhunskim komunika vnim sposobnostima za rad od ku e na proviziju. Bez SMS-a na mob. 099/515-5064 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju ťkolu.

Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO UVANJA STARIJE OSOBE. Imam iskustvo 5g., a radio bi i sve vrste poslova u poljoprivredi i sto arstvu. mob. 099/6579-814

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje kroviĹĄta - izrada nadstreĹĄnica, terasa...

NISKOGRADNJA - iskopi, postava oploÄ?nika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715

PRODAJE SE NOVIJA KU A od 300 m2, sa oku nicom od 1509 m2, u Peklenici za 68.000 eur-a, odmah useljivo. Mogu nost dogovora za cijenu!

NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODA JE SE TROSOBNI dvoetaĹžni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob.

098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvoriĹĄtem od 700 m2 u Strahonincu. MoĹže i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradiliĹĄte u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42 PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIĹ U s parkiraliĹĄtem. Tel: 098/516-530 VIKENDICA “posavski pâ€?, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaĹža i spremiĹĄte 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656 KUPUJEM GRADILIĹ TE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770.

POSAO Matije Antuna Reljkovića 12 42000 VARAŽDIN Mob: 098/267-062 auto.mak@vz.t-com.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namjeĹĄten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (trĹžnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvoriĹĄte, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. PoloĹžaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaĹža), urbana vila, novo, s garaĹžom, Mihovljan ispod Ĺ afrana, visoki roh-bau, kredit, mob. 098/241-559 PRODAJEM VE E IMANJE u gornjem dijelu Me imurja, imanje se nalazi pored gl. ceste, povrĹĄine 2.3h - sve jedna parcela. Mogu e ga je podijeli u viĹĄe gra . parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 PRODAJE SE KU A-GRUNT u Gor. HraĹĄ anu. info. 098 297 210

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE KU A u Prelogu, akove ka 41, ukupne povrĹĄine 460m2 sa gosp. zgradama, dvoriĹĄte s vo njakom 2,449m2, iza vo njaka polj. zemljiĹĄte 2,924m2, gradski vodovod, kanalizacija i plin do ku e. Posjedovni list broj: 4214 i 793. Pogodno za bavljenje poljoprivredom ili obrtom, 20km od granice s Ma arskom, 10km do k. Dodatne info. na tel: 01/285-7660 ili 040/646-143 PRODAJE SE APARTMAN NA KRKU, 60 m2, 2 ss + db, isto vlasniĹĄtvo 1/1, pogled na more, mogu a zamjena za je iniju nekretninu. mob 098 63 11 66 PRODAJEM KU U u Donjoj Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice, struja, voda, mogu nost priklju ka plina, 15.000 eur. Upita na 095 837 2482.

PRODAJEMO VIKENDICU s vinogradom i neĹĄto vo njaka te velikom oku nicom, ukupne povrĹĄine 3500m2 u Vukanovcu.

Legalizirano,cijena po dogovoru. mob: 095 900 65 39.

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR od 92 m2 u centru akovca, za 55.000 eur-a. info: 098/331-535 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmiťna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogu nost izgradnje objekta mjeťovite namjene. Upita na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiťkovcu povrťine 1600 m2, uredno vlasniťtvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292.

PRODA JEMO KU U u akovcu od 157m2, dvoetaĹžnu, mog. ure enja tavanskog stana, veliko dvoriĹĄte, pogodno za poslovne potrebe. mob.

098/908-6376 AKOVEC - prodajem gradiliĹĄte kraj bolnice, novootvorena ulica, mob.

091/2424-143 PRODA JE SE GR A . ZEML JIĹ TE u PuĹĄ inama na lijepoj lokaciji. tel.

042/232-681 PRODAJE SE KU A u centru k, gornja etaĹža 113m2 sa cijelim potkrovljem i pripadaju im dvoriĹĄtem, poseban ulaz (cca 720m2), svi priklju ci, ure eno vlasniĹĄtvo, pogodno za ured, ordinaciju, stanovanje. mob. 098/315-119 PRODAJE SE 3-sobni renovirani stan od 72m2, centar grada, blizina ĹĄkola i vr a, svi priklju ci, li , vrlo povoljno. mob. 095/507-2782 PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE u novoj stambenoj zoni sjever u k, 4500m2, moĹže i manja povrĹĄina, isto vlasniĹĄtvo 1/1 bez tereta. info: 098/890-307 ili 390-315 PRODAJE SE KU A s dvoriĹĄtem u k, blizina centra, dvije etaĹže 190m2 + potkrovlje. zva poslije 16 sa na tel.

099/691-3966 GRA . ZEMLJIĹ TE u k uz gl. prometnicu u Mihovljanskoj (blizu Tegre), 3000m2 vel. 40x80m, za poslovnu zgradu. info: 098/426-021 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 58m2 u k, prizemlje. mob. 099/6560-710

20. prosinca 2013.

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE trosobni, namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovi a). Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50.

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN RESTORAN, mob 091-14-11-721 MLADI PAR TRAŽI dvosobni ili ve i jednosobni stan u najam, u akovcu, sa centralnim grijanjem i u stambenoj zgradi sa posebnim brojilima. Tel. 099 565 6078 IZNAJMLJUJE SE NOVI 3-SOBNI, polunamjeťten stan u akovcu-Martane (kod Plodina). mob 091 5977 119, 040/386-024.

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namjeĹĄteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim Ĺženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + reĹžijski troĹĄkovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namjeĹĄteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA. kontakt: 098/504 428 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PRO STOR od 50m2 u k, centar Juga, tel.

099/691-3966 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u k, namjeĹĄten, kod hotela Park, upita izme u 10-12 sa na tel. 091/570-9523 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄten 1-sobni stan, odvojena brojila, samcima ili paru bez djece, povoljno. Ĺ enkovec, tel.

099/331-2189 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2, centar k, namjeĹĄten, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 14 sati na tel.

091/933-8468 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi 2-sobni, 1.5-sobni, 1-sobni i garsonijera od 30m2 na duĹže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 AKOVEC, strogi centar: iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni namjeĹĄteni stan. Info: 091/2424-143 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan u centru akovca (ulica P. Preradovi a), na duĹže vrijeme. Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel. 095/808 60 50 ili 091/559 4009.

ŽIVOTINJE

VELIKI PIJETLOVI OV VI Ĺživi i oÄ?iťćeni ,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724 PRODAJEM KUNI E za obradu, tov i rasplod. Tel: 099 688 0453 PRODAJU SE BOŽI NI ZAGORSKI PURANI hranjeni doma om hranom, mlade kokoťi i vino cijep. Kontakt: 343-557

Oglasnik 61

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 Kn, te opĹĄirnu literaturu o uzgoju za 150 Kn (ĹĄaljem poĹĄtom), mob; 098-908-4675.

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

PRODAJU SE ŽIVI DIVLJI FAZANI. mob.

098/935-8937

PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692

PRODAJEM ŽENKU njem. ov ara staru 1.5g. s rodovnicom, odli an uvar. mob.

099/246-5011 ili 395-031

FOSTEX DE-10, dual channel effects processor, za gitaru i vokal, mob.

098/972-3313

RAZNO

PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enjaâ€?. Cijena 300kn. Ĺ aljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel.

092/313-1123 POVOLJNO PRODAJEM NOVU ZRA NU PUĹ KU ameri ke proizvodnje i ja eg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/897-8843 LEXICON Re ex - pjevacki efekt procesor i MARSHALL SE-10, za studijsko snimanje i life svirku, info: 098/872-3313 PRIMAMO NA DEPONIJU u VaraĹždinu lom ciglu i crijep, te stari crijep i ciglu. mob: 091/541-8810 ili 095/801-3853 PRODAJEM muĹĄku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century muĹĄku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muĹĄke LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34, te novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski ĹĄ mer za gitaru.

Mob: 099/40-10-142.

PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta, ru ni rad. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM ZRA NU puĹĄku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob: 099/25-96-444

PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 PRODAJE SE trosjed na razvla enje u leĹžaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazva na 098 92 81 012.

BEHRINGER Ultragraph Digital DEQ 1024, 31-parametrijski ekvalizator, dinami ki procesor i neutralizator mikrofonije, i BEHRINGER Denoiser SNR 2000 , professional noise reduc on system za gitaru. info: 098/972-3313 PRODA JEM AUTO RADIO Kenwood KDC 4051UG i videorekorder. mob.

098/942-0015 PRODAJEM trosjed, garnituru, dvije fotelje s okruglim stolom, starinski ormar orah, kau , no ni ormari i tv stol 50x80x75 rezbaren. Sve u dobrom stanju i je ino. mob. 099/7488-408 PRODAJEMO o uvani bijeli ĹĄtednjak 90cm (2struja + 4plin) za 1.400kn; preĹĄa za groĹž e na vijak za 1.400 kn; koriĹĄteni kompjutor komplet sa Win programom za samo 600kn i hrastovu ba vu od 60lit. za 250kn. Info: 390-301 ili 099/6742-919

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJEM PE za centralno grijanje u loĹĄijem stanju i pumpa, jako povoljno, mob. 097/771-3353

PRODAJEM SEF visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE rabljena felga bez gume i krovni nosa za auto renault megane (1997.g), kutna garnitura rabljena sa foteljom (2 i 3 sjed sa kutem) i plinski bojler rabljeni marke junkers star 10g. mob.

099/687-6087 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za loĹž ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo noĹĄene. info: 099/501-7015

Lily - mazna i preumiljata maca stara oko 5 mjeseci, mirnija, cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, nau ena na pijesak, potpisuje se ugovor o udomljavanju.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje “Prijateljiâ€? ÄŒakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ‘er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Pika je predivna upavica stara oko godinu dana prona ena izba ena na cesti u Mihovljanu. Izuzetno je umiljata i za nju traĹžimo zauvijek dom u kojem e boraviti unutra i imati dvoriĹĄte za igranje i ljude s dovoljno vremena da se njome bave.

Kontakt: 098-241-060.

Luc Ginny - prekrasna ljepo ca od 8,5 mjeseci, cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, nau ena na pijesak, mazna. Popisuje se ugovor o udomljavanju.

je jedno veselo stvorenje, crni pas, jedan me u mnogima u azilu, a crni psi se teĹĄko udomljavaju. Ne znamo zaĹĄto, ali se nadamo da postoji netko tko e promijeniti tu predrasudu i udomiti ga. Kontakt: 091-8988-004.

Collie Nela - malena maca od 3 mjeseca traĹži samo svoj topli dom! Cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, nau ena na pijesak i ekstra mazna i zaigrana. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je mjeĹĄanka border collija, pomalo plahe naravi, ali vrlo draga i umiljata. Udomljava se u ku u s pristupom unutra.

Kontakt: 091-8988-004.

Spela Flo - prekrasna maca od 8 mjeseci, nau ena na pijesak, umiljata i mazna, cijepljena i o iĹĄ ena od nametnika traĹži dom. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je vesela ĹĄaĹĄavica, ne voli kokoĹĄi, odnosno s njima se ho e igrati... ali oboĹžava tr ati, igrati se i dobre je naravi.

Penje se po ogradi pa ograda treba biti puna i viĹĄa. Kontakt: 091-8988-004.

Eno - muĹĄki gras ma ak, star 6 mjeseci, cijepljen, o iĹĄ en od nametnika, jako umiljat i mazan, voli druĹĄtvo drugih ma aka. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJEM hladnjak, plinsku bocu, restoranska inox kolica na 3 kata, prodajem hrastova kriĹžna vrata sa staklenom pregradom i hrastova vrata sa stokom poviĹĄenim do stropa. mob. 098 9211 929

PRODAJEM ŽELJEZNA VRATA za 1.000 Kn. Konstrukcija je visoka 255 cm, a ťirina 130 cm, mob; 098-908-4675

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJE SE POVOLJNO orig. softwer Autocad LT 2004, kompjutori za djecu sa igricama po 200 kn i 300 kn (Pen um I i PC 486) te Commodore 64 nekoriĹĄten.

Kontakt: 099/67-14-888

PRODAJEM OPREMU ugos teljske kuhinje te restoranski stol 80x80cm (16 kom), rabljeno. mob. 098 9211 929

Udruga “SkloniĹĄte dobroteâ€?

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba.

Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

953

62

Kuharica

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci: - svježi svinjski but - korjenasto povr e - ulje, sol, koncentrat paradajza

Marinirani odrezak sa zdruzganim kalamperom Nikola Rešetar, majstor kulinarstva u Me imurskim dvorima u Lopatincu i Lova kim dvorima u akovcu, za predblagdanski meni koji se može staviti i na sve ani obiteljski stol na Boži i Novu godinu preporu uje marinirani svinjski odrezak sa zdruzganim kalamperom.

Ovo jelo je vrlo ukusno i kombinacija je tradicionalne me imurske kuhinje i nešto modernije gastronomije, spremljeno u Rešetarovoj režiji iz doma ih namirnica ili sastojaka.

Izbor mesa, kvalitetni za ini, vrhunska obrada i maštovitost jelo ine kalori no bogatim, vizualno lijepim i sljubljivim s me imurskim vinima.

Hrskava korica odreska, vrlo ukusan umak i krumpir kao iz vremena

naših mamica ine kompoziciju za koju se smije re i da je bajkoviti okus Me imurja u boži no vrijeme, kada osim duha i tijelo traži i želi blagost uživanja. Zelena salata za injena doma im koš i nim tikvinim uljem i jabu nim octom te doma i kruh iz krušne pe i nadopunjuju bogatstvo ovog obroka koji smo kušali u Lova kim dvorima, a našim itateljima donosimo recept kako ga pripremiti u ovo najljepše vrijeme godišta. Nikola za vino uz marinirani svinjski odrezak sa zdruzganim kalamperom preporu uje Cmre njakov rose – pinot crni. Sretan i blagoslovljen Boži , uz bajkoviti okus me imurske kuhinje, želi Nikola Rešetar sa suradnicima iz Lova kih i Me imurskih dvora.

Priprema Svinjski but izrezati na odreske te preko no i marinirati s narezanim korjenastim povr em (mrkva, celer, luk i korijen peršina).

Odreske zape i s obje strane, dodati povr e iz marinade te sve skupa lagano pirjati, uz dodavanje koncentrata od paradajza.

Za initi po vlastitom ukusu i po želji umak zgustiti dodavanjem brašna u umak.

Zdruzgani kalamper: Krumpir oprati te ga skuhati, a potom oguliti i narezati na krugove ili kocke. U tavi zdinstati luk i pomiješati ga s krumpirom, dodati sol, vegetu i mljevenu crvenu papriku te sve skupa zgnje iti.

Posložiti na plitki tanjur uz marinirani odrezak.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Snježne pala inke Sastojci: - brašno, jaje, sol, mlijeko, še še er, ulje - šumsko vo e, šlag pjena Priprema Brašno, mlijeko, jaje i sol promiješati u smjesu za mlince p za pala inke. U tavi ispe i mlince i staviti ih da se ohlade. Potom mlince izrezati na krugove. m

Poljupci od badema TIJESTO: 1 kg glatkog brašna akove kih mlinova 50 dag margarina 4 jaja 2 praška za pecivo 2 vanilin še era 32 dag še era 20 dag mljevenih badema naribana limunova korica po potrebi - cijeli bademi

PRIPREMA Zam ije site glatko tijesto, oblikujte male okrugle poljupce.

U sredinu svakog l vicu badema. bad a PoP poljupca utisnite polovicu ljupce pecite na 170 C oko 25 minuta (da lijepo porumene.) Još tople posipajte še erom u prahu, umiješanim u vanilin še er.

Izrezane krugove stavljati na tanjur, tako da prvo do e mlinac, na njega šumsko povr e, ponovno mlinac i ponovno šumsko vo e, i to etiri do pet puta. Završiti mlincem na koji se stavi šumsko vo e te šlag pjena. Šumsko vo e i šlag pjenu staviti uz pala inke, tako da tanjur izgleda kao snježna bajka. Lijepo, ukusno i jednostavno.

VINO TJEDNA

Kojterov rajnski rizling Vrhunsko bijelo vino, kasna berba 2007., obitelji Kojter iz Svetog Urbana. Sadrži 12,4 posto alkohola, ugodnog je mirisa, zlatno-žute boje i sortnog okusa. Pije se rashla eno na 12 Celzijevih stupnjeva u sve anim ašama na visokom stalku. Odli no se sljubljuje s pe enim mesom, pe enom ribom, vrhunskim tvrdim i polutvrdim sirevima te raznim slasticama. Može se poslužiti kao aperitiv ili desert.

20. prosinca 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

ZASAD NEMA SNIJEGA

VREMENSKA SLIKA: I u sljede ih tjedan dana uglavnom e dominirati suho i stabilno vrijeme. Mogu a je cjelodnevna magla i niska naoblaka, ali e prema vikendu biti i sun anih razdoblja. Temperatura zraka postupno e porasti, ali e dosta ovisiti o dugotrajnosti magle. Nažalost, izgleda da ne emo imati bijeli Boži .

Opširniju prognozu pro itajte u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak e lagano zajužiti, ali se u nizinama to i ne e

puno osjetiti. Ostalo bi suho sa sun anim razdobljima i mogu om dugotrajnom

maglom ili niskom naoblakom. Ujutro u minusu, a danju lagana pozitiva ako

se razbije magla. Biometeorološka situacija e biti relativno povoljna jer je vrijeme ve danima sli no, a to e dobro utjecati na zdravlje i raspoloženje. Problemi se ne o ekuju ni kod kroni nih bolesnika ni meteoropata.

Samo bi osobe koje imaju problema s dišnim sustavom mogle imati manjih tegoba zbog magle i hladno e u nizinama unutrašnjosti.

Osjetljivi ljudi možda e primijetiti lagano kvarenje bioprognoze jer bi nam se trebala približavati jedna oslabljena ronta.

Prve naznake nekih slabih oborina postoje tek možda nešto sitno u no i na subotu. To bi uglavnom bilo na Jadranu i u gorju, a kod nas je mala šansa samo za par kapi kiše u no i s petka na subotu. Malo e zatopliti, osobito u popodnevnim satima kad idemo u pozitivu.

Ve za vikend opet se ini uglavnom suho i djelomi no sun ano. Ujutro mraz i mogu a magla, a danju relativno ugodno, vjerojatno sa sun anim razdobljima i relativno toplo. Samo u nekim mjestima se magla može dulje zadržati pa e biti i hladnije, osobito u kotlinama. Ovo su tek prve naznake pa ih ne treba shvatiti

kao sigurnu prognozu, ali spomenimo još i to da zasad nema naznaka da emo imati bijeli Boži . Naime, nakon suhog po etka tjedna ini se da bi baš oko Boži a zajužilo uz porast temperature i mogu u slabu kišu.

Bijeli Boži nije bio ni lani, a izgleda da ne e biti ni ove godine.

Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 19.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 21. prosinca 1998. god. na Masleni kom mostu izmjeren udar bure oko 250 km/h 25. prosinca 1289. god. u Europi ne uveno topla zima – na Boži su djevojke dolazile sa svježim cvije em u crkvu, a mladi i se kupali u potocima 29. prosinca 1978. god. u Koinasu u Rusiji izmjereno -55°C

VICOTEKA

Do e Haso ku i i na vratima ga do eka žena i pita ga: - Tako, dakle! Zar se u tri ujutro dolazi ku i?

- Ma neee, samo sam došao po gitaru.

---------------------------------------------------------Sjede Mujo i Haso u kafi u i piju, pa poslije pete rakije povedu razgovor o muško-ženskim odnosima.

Haso ispali: - Meni ti moja Habiba stalno prigovara da više nema džentlmena me u muškarcima.

Mujo odmahne glavom: - Ma nije istina, evo ja sam neki dan držao Fati kišobran da ne pokisne!

Haso zadivljeno upita: - Kada?

Mujo otpije i odgovori: - Dok je mijenjala gumu na okretištu.

---------------------------------------------------------Zbog kra e u trgovini žena se našla pred sucem: - Što ste ukrali?

- Konzervu breskvi.

- Koliko je bilo breskvi u njoj?

- Šest.

- Šest breskvi je šest dana zatvora.

U tom trenu se iz pozadine izdere njen muž: - Ukrala je i konzervu graška!

---------------------------------------------------------Zašto Mujo gleda snimku svog vjen anja unatrag?

Muzika mu vra a novac, a žena se vra a roditeljima.

KARATE

RUKOMET

MALI NOGOMET

Kadetkinje KK-a ‘’Globus’’ najbolje u državi

Rukometaši Preloga osvojili Me imurski rukometni kup

Prijavljeno samo 48 ekipa na Zimsko prvenstvo

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

N

aš hrvacki vitez i heroj, general Ante Gotovina je minuli petek bil v akovco gde je primljen za po asnoga lana Zrinske garde i znova je med gardistima. Neje dugo bil prinas, ali vseposot gde se je pojavil do ekalo ga je uda ljudi, od branitelja, dece, stareših i mlajših, vsi so šteli videti ili pak se slikati z generalom šteri je vodil naše hrvacke vojnike do pobjede v Oluji, a posle so ga, za nagrado, šest let zaprli v rešt v Hago. Generalo Gotovini je vokalna grupa Zrinski z Nedeliš a otpopevala borbeno pismo Mikloša Zrinskoga U boj, u boj za dom i narod svoj, tak da se moremo nadjati kak bode Me unarodna labodoritaška federacija (FIFA) i jif kaznila im se to zazvedi. Ve otpredi je po ani lan akoske Zrinske garde i general Mladen Marka , tak da so obedva haški reštanti ve v našoj Gardi. ok smo još živeli vu onoj negdašjoj državi, šteroj se ime nesme spominjati brez

D

Što je rekel da je Bosna obe ana zemla???! velike nevole, pripovedalo se da je ona država štera Bosno nema ne bogzna kaj. Tak je i dale ostalo dok se je Juga restepla na sastavne djelove, o em re i, Bosna je i dale ostala obe ana zemlja, kaj zna i da se tam more vse delati, lenguzati, švercati, ali tak dugo dok te ne primejo. Tak vam je zišel i naš vode i esdepeovac, precednik Županiske skupštine i slakov ar Mladen Novak. Kak smo zazvedili on je prek bosanske meje v Gradiški štel prenesti jeden pušlek euri, cirka 74 jezere, ali je ne dobil zeleno svetlo bosanskih oliti srpskih carinikov.

Nej znati gde bodo itak završili te penezi? Je li bodo sosedi cariniki priznali našemo Mladeno da je on to tam pošteno zaslužil ili pak da si jiv je posodil kaj zakrpa luknje v svojemo hižnomo prora uno, o em re i, v kasi fabrike, to sam dragi Božek zna.

Vsi znamo da dok nekaj carinikaj dojde v roke oni to teško puš ajo ili kak je sosed Ton a rekel, žilavi so kak vrag i nedajo peneze z rok kak niti pes meso z lampe. No,

Š

Z

zgledi prelijala se kupica strpleja, a i hajdig falingi so mo našli. ejvekša mo je falinga kaj je trošil preve penez i to one štere je ne mel. Z jedne strane so inšpektori našli da je gospon Pazman potrošil prek milijon kuni preve , a z druge strane on terja župana za dva milijone. Što bi znal gde je pravica? Ve se je v Pazmanovo foteljo sel mlajši profesor, Zvonko Ladi ov, pak nam bode mortik mogel on, rez par meseci, re i ili pokazati gde je istina, o em re i, gde so te penezi završili šteri falijio? olnica, bomo jo meli ili jo namo meli? To se vsi spituvlemo v zadje vreme, kak mi betežniki, šteri znamo da smo to je, tak i oni drugi, šteri mislijo da so još zdravi! Verjem da vam je poznato da je medicina tuliko napreduvala da je niš i od nas ve ne zdrav. Probajte sam iti k doktoro, pak bodete vidli da vam bode nekaj našel. Vsi znamo kak je završil štrajk doktorov, bili so žilavi, pak je minister odredil radno obavezo, ali je štrajk osta-

N

B

Ivan Horvat - eri, akovec - S obzirom na situaciju, trebamo biti skromni. I što se ti e ure enja grada i što e ti e blagdanskih stolova i darova. Bitno je biti u duši ovjek za ove dane.

Ponekad više zna i jedna topla prijateljska rije nego ne znam kakve materijalne vrijednosti.

Pomaganje drugima, mir i prijateljstvo - to su prave vrijednosti boži nih blagdana.

POD VUROM

akov anci zadovoljni blagdanskim ure enjem grada Toplina obiteljskog doma, miris cimeta, kuhanog vina i sitnih kola i a, svjetlucave lampice, adventski vjen i i i boži ne jelke dio su blagdanske pri e kojoj se veselimo svaku godinu. I gradovi se ure uju prigodnim ukrasima i rasvjetom. Advent u Gradu Zrinskih ponajviše zaživi u subotnjim prijepodnevima, uz razigranu boži nu ponudu u samom središtu grada. Anketa “Pod vurom” isti e zadovoljstvo gra ana aktualnim blagdanskim ure enjem akovca, koje je na neki na in i odraz gospodarske krize. Ali, kako svi isti u, najbitniji je duh Boži a koji nosimo u srcima. (rr, zv)

ne smeti gubiti nado, jerbo ona hmira zadja, a to je li bode hmrla ili pak se bode zvlekla to je ve v bosanskaj rokaj. Kuliko vidimo, Bosna je i dale obe ana zemla, ali ne za vse! ef bande, o em re i, tatov šteri so krali po Gornjemo Me imorjo je nej z Evrope nek je naš doma i z Sitnic. Što bi rekel da so i naši doma i tati tak zaškolani i tak prefrigani? No, nesme nam to biti nikaj udno jerbo vsi ve imajo televizije, pak se tam morejo kajkaj toga nav iti. Kak bilo da bilo, Serjan ari i jivi bližeši sosedi morejo mirneše spati, bar jeden cajt, dok neš i drugi pak ne prevzeme toga obrta (pet prsti i malo straha) od šteroga se dobro živi, a ne davlejo se iskalni ra uni, a niti se ne pla a porez Slaveko. oran Pazman, dugoletni ravnatelj Graditeljske škole je, na vse zadje, ipak moral sprazniti ravnateljsko foteljo. udapot so ga ve mejali, ali on se je navek nekak do ekal na vse štiri (kak ma ek) i ostajal je v fotelji. Kak

Nataša Marcijuš, Strahoninec - Kako mi je akovec drag u srcu, isto tako mi je i drago njegovo ure enje izloga i samog središta povodom blagdana.

Prošlu subotu bila sam na prigodnom boži nom sajmu koji je organiziran u centru. Jako sam zadovoljna ponudom. Ima puno an el i a, ukrasa za bor, kuglica, ru nog rada..., isplati se sve to vidjeti i može se mnogo toga izabrati za pod bor.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

Z

V

VN

ESTI IZ 2043. LETA: a vse zadje je gospon Mladen Novak ipak dobil vrjene peneze, onih 74 jezere euri, štere so mo bosanski, o em re i, srpski cariniki zeli v Gradiški pred tridesti let. Nejvišeši sod v Bosni je vrnul našemo Mladeno peneze, štere si je on posodil v Bosni, ali ne vse. Najme kaj, zara unali so mo 3 procente stroškov na leto kaj so mo jiv pazili, a deset procentov si je sod zel za svoje stroške. Nek mi sam još jempot neš i re e kak je Bosna obe ana zemla, o em re i, raj na zemli?!

Katica Rašperger, akovec - Svi a mi se kako je oki en akovec. Posebno kad prošetate nave er gradom, sve je lijepo osvijetljeno. Darovi za ovaj Boži e, kao i uvijek, biti od srca, možda malo skromniji nego ina e. Svakome sitnica. Trebamo se radovati svi zajedno u obitelji i zajedno proslaviti Isusov ro endan.

Zdravko Hradel, akovec Grad je dosta dobro ure en s obzirom na prilike u ovo recesijsko vrijeme. Tako e i darovi ove godine biti skromniji jer ljudi ve inom nemaju novac.

Ali boži ne vrijednosti nisu darovi, ve je bitnije pomagati bližnjima i biti s obitelji za Boži te zajedno s njima proslaviti taj najve i krš anski blagdan.

mi prodiremo dublje Međimurje

vil traga, makar so nam oni šteri so štrajkali furt prepovedali kak bode vse vredo. Nešterni betežniki so ve na listama ekanja za preglede od 100 do 500 dni. Znate kak je to, najpredi smo sre ni kaj op e dojdemo na liste, a posle se neš i f aka pregleda, a neš i pak predi, i brez pregleda, odide k Božeko na ra un. Tak je bilo i z štrajkom, mi nešterni smo se f akali kaj so se doktori vrnuli na posel, a nešterni se ve z angeli spominajo. nanstveniki so zazvedili kak se v sveto, a i prinas, uda vej penez troši (kaj se medicine dotikavle) na ženske zizeke (kaj bodo im vekši) i na moške luleke (kaj bodo im trdeši), nek na altzeimer, tak da se bode, rez par let, pripetilo kaj bodo vse žene mele velike, a vsi moški trde, a nado se niti pod milim bogom mogli zmisliti kaj morej žjimi naprajti. akoskoj Elektri je pak došlo do smene v direktorskoj fotelji. Odišel je prilo anec Davor Soka , a došel je šenkov ar Mladen Hren. Makar vsi velijo da je

direktorska fotelja v Elektri jako lepo i poželjno mesto, ali v zadje vreme se dostik gosto mejajo oni šteri hasnujejo direktorsko foteljo v akoskoj Elektri. Kak bilo da bilo, gospono i magistro, Davoro Soka o, želim nek se uda duže zadrži v Zagrebo nek je to bil zadjipot gda ga je naš gor anski zet Leo Begovi poslal dimo im je došel za glavnoga v Upravo državnoga HEP-a. Bil bi Leo i Dalmatince poslal dimo sam jiv je nigdar ne mogel najti na radni mesti. Novomo direktoro, Mladeno Hreno, isto tak, želim da dobro kormani z našom me imorskom strujom, o em re i, nek pazi kaj bodemo furt meli strujo i kaj nas ne bode stepalo dok eke dobimo!

Ivana Katanovi , Križevci Bilo bi dobro da je možda malo više oki en grad. Svi a mi se ovaj bor kod crkve. Iz Križevaca sam i tamo je centar super ure en. Ne može se uspore ivati sa Zagrebom, ali je ipak malo raskošnije nego ovdje u akovcu. Ali, nisu toliko bitne vanjske oznake Boži a. Bitnije je sve ono što osje amo u svojim srcima.