Međimurske novine 950

Godina XVII.

Broj 950.

^akovec, PETAK, 29. studenoga 2013.

Cijena 7 kun kuna na

DEKLARACIJA O ME IMURJU - županijska Skupština reagirala na opasnost

str. 2-3

Me imursko Varaždinu kao centru

NE!

Predloženim nacrtom zakona Me imurje gubi statu status us regije, a Varaždin nam postaje glavni grad VATRA U NEKOLIKO MINUTA PROGUTALA A dom Višnji evih u ehovcu

str. 8 ATEKS - prodaje se tre ina dionica

str. 5

Patafta ili Baki pred vratima tvrtke? REFERENDUM u nedjelju

ZA ili PROTIV Me imurci se izjašnjavaju na uobi ajenim biralištima

KLIZIŠTE u Grabrovniku i dalje aktivno - Anici Turk razdire dom i obitelj:

Svoju djecu šaljem živjeti drugdje!

sstr. tr. 10

-20% NA SVE IGRAČKE

MEĐIMURSK KOLIN(J)E E Nem ma

POSEBAN PRILOG

Tragediju pretvorili u humanu akciju

str. 4

TRADICION A ALNE me imurske kolin(j)e obi a j su

POSEBAN PRILOG

ME IMURSKIH NOVINA

koji vrhunac

bolje od dom a koba assiicca a,, cvirki, špek eg mesa, urki, a i veselja dostiže uprav

o u ovo doba

godine

PIŠE: STJEPAN MESA RI RI I

Kada su svi na broju i orni za posao, mesar krene u kotac (svinja e imur sk e pištoljem c) i plinskim k ol i nj e ne omami svinju - (Nekada plinskog pištolj . kada su bile b a nije bilo pa jedan od najse svinja klala n rados nijih samim ubodo doga aja m noža.) a u godin i, no, Omamljena kao i mnoge svinja mno oge ne na druge stvari, pod, a potom padi obi aji su joj u u sar zareže meposljednje vrijem e izgub izgubil bilii e se koristvrat i krv, koja prvo uobi a jen jski ski urki (krvaviti kod izrade na in, a potom tradicijs i sudionik ica), ispusti ike ke posudu u itavom doga a u . Kada mesar nju. Ipak Ipak, ak, di da je utvrkolinje se vra aju životinja mrtva, sv ve mo nici poje više mla ih ku i i sve je izvuku iz obitelji koj koje svinje ca, te se održavaju kolinje u na svosvo o- hladno dvorištu opere jim grunto m vodom, stavi vima. Nekad a je najvažnije u bilo to što je korito i natrlja borov e om svinja uzgoje na na vlasti- smolom ili kalefujom. Svitom imanju , prava doma- nja se polijev a kropo m, a svinja ili nakon ega prasac, što se s nje skida je dlaka i danas rijedak uklone pažli primjer, no (pappostoji. ci). Tako o iš e na svinja objesi se na Pripreme za po inju nekolik kolinje za- mesar zapo i galge i tada o dana prije nje nego e se održat njezin trup na rasijecati dijelove. Slinjem ljudi koji i, poziva- jedi i prvi predah su potrebni na kolinju, ali žganica i druga , te nova i okrjepa. koja je kulmin na ve eru, acija itavog Vru i špek obreda. Rano i dinstana ujutro gazda jetreca pripremi kotao s vodom, koji potpali Mesar sa svinje i loži tako ako dugo sskine dok krop ki k špek, koji se prvo ne uzavri potom k kuha u kotlu U me u vremeje. i, kada je nu se ha u okupe kulina han, an, to je prvi obrok j kukulin ma ica po ast rii koje do- lin linju. nju. Vru i špek na koi s lukom ajem, kavom žganicom, prvi prrvi je obrok i kola ima. na kolinju, na nakon akon kojeg se po inju piti

i kumovi i prijate lji. Mesar joj pripremi meso i iznutrice od kojih e spremiti ukusn gazdarica u kolin( j) sku ve eru . Mesar obavi sve oko mesa, a naprave cvirkepomo nici pospreme za ( varke), sobom i zasluže odmor do ve ere. Kotlet

i, urke i pjesm a do jutra

Dok su de ki ženom odmor na zasluca u kuhinj u, gazdarii gori od posla i brige da sve bude u najboljem redu, jer nisu svaki dan. kolin( j)e Kolin(j)ska ve era je prigod a na kojoj se gazdarica pokazuje kao vrsna kuhar ica, a prazni tanjuri i do koliko e sati gosti ostati na okupu pokazatelji su koliko je bila uspješna. Ve era zapo i nje juhom s krpicama u kojoj su se kuhala rebra i drugo povr e. Potom meso te kuhano meso je na redu špek na kojem s hrenom i su dijelov i mesa. Zatim po inju ne stvari: pe enkonkreto meso, urke i meso z ljem te na kraju kiselim zeTu su zdruzg kisela juha. ani salata od crvenokrumpir, g endivije za inje zelja ili im koš i nim na domauljem i jabu nim octom , te poga e sa zeljem ili Kolin(j)e su tradic repom. U me uvremenu najmanje de iji je vrhunac ionalan i lijep doga set puta doma po inje padat redovito u vrijeme kada aj, vi gemištima. in nazdrapred kraj studei snijeg, dakle, po inju odmaklo. KokotVrijeme je i tek tada po inj kukuri e kralja sljede e noga i traju sve do Tri u odlaziti prvi “kolina obavljaju na godine, no nikako se ne ri”, kojima doBadnjak, Boži ma ica sprem i malo mesa, i Novu godinu špeka, urki i jetreca da se gemišti. Prema na e kad kod naputcima ku e nastup gazdarice, mesar gemišti niz grlo klize kao glad. Gazda goste otprat i meso, a kuhari rasijeca po loju. i do ceste i to i “putne”, koje vremenu na ca u me uKada je nitko ne odbija. luku izdinst Kolinje koa ljena (razdijsvinja rasprav- je su jetreca koja zapo ele ju er su sve sudionike delicija za ljene dijeloveljena) na že- završe ujutro ne i pravi objed e, su ujutro drugi (ru ak). Još pripreme za zapo inju dan. Ako ako su bile dobre skuhati krump se uspije bele, hajdin urke, rne i njima ,o e ske ili prosen ir i za salatu napraviti crveno e. pri ati sudionici dugo Gazda rica i kuharicu hvaliti zelje, onpak zapoda je to obrok inje . Me im pripre urske tradici nakon kojeg mu onalkoju su pozvan ve ere na ne kolin(j )e uvijek su i susjedi, ali bile i ostale nešto posebno.

str. str. 45 45

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Lažni puritanizam žestoko pokucao na vrata hrvatskog društva "S cena u kojoj dva glavna lika vode ljubav je modificirana jer netko misli da prizor u kojemu muškarac pruža ženi zadovoljstvo oralnim seksom gledateljima ini nelagodu, ali scene u kojima netko nekome raznese glavu nikada se ne cenzuriraju", ljutito objašnjava ameri ka glumica Evan Rachel Wood situaciju koja se dogodila nakon što je nekakva ameri ka ''agencija za udore e'' odlu ila da te scene ne smije biti u njezinom najnovijem filmu. To se doga a u društvu koje želi posramiti i poniziti ženu jer uživa u seksu, osobito kada u istoj sceni muškarac nije seksualno zadovoljen. Teško mi je povjerovati da bi scena bila cenzurirana da je situacija obrnuta, tj. da žena muškarcu pruža oralno zadovoljstvo, ili da je ženski lik silovan", nastavlja glumica, te zaklju uje: "Vrijeme je da ljudi odrastu. Prihvatite da su žene seksualna bi a. Shvatite da neki muškarci vole zadovoljavati žene. Prihvatite injenicu da žene nisu tu samo da budu j.... i kažu hvala. Dopušteno nam je i da uživamo u seksu. Vrijeme je da se žene zauzmu za sebe!''. ri a koja dolazi iz SAD-a vrlo je tipi na za kvazipuritansko ameri ko društvo, u kojemu bogataški sloj može legalno plja kati državu, prakti ki uništiti malog ovjeka i srednji sloj na na in da elita diktira uvjete politici, koja joj osigurava nesmetano boga enje, dok istovremeno osiromašuje sve druge, te društvu name e tradiciju i tradicionalne institucije i vrijednosti (obitelj, religija, nacionalna privrženost itd.), koje e na taj na in biti prakti ki nesposobno da se prihvati društveni razvoj i modernitet. ekoliko minulih tjedana i mjeseci u Hrvatskoj kroz djelovanje raznoraznih inicijativa i udruga, ali i pojedinaca i pokreta pristiglih upravo iz SAD-a, iza kojih stoje do sad marginalne stranke i Crkva, a priklju uje im se sada i javno HDZ, odre eni tip ameri kog konzervatizma name e se hrvatskom društvu. Me utim, sve je vidljivije da se iza toga krije ipak nešto sasvim drugo. Žele se nametnuti vrijednosti i norme ponašanja kako bi se privukla na njihovu stranu kriti na masa koja e ih što prije dovesti na vlast. No ono na što moraju ra unati je ipak injenica da su ameri ki lobiji žestoko protiv ekstremizma, poput neonacizma, pa takva politika ne može ra unati na me unarodnu podršku. omunjare“, kako aktualnu hrvatsku vlast potiho ''od milja“ zovu ljudi

''K

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

''konzervativnog“ svjetonazora, došle su na vlast, po njima, samo zahvaljuju i tome što je razotkriven politi ki lopovluk bivših, a ne zbog stvarne podrške gra ana. Par godina vladanja onih politi kih elita koje zapravo nikad nisu željele Hrvatsku za te i takve je puno, pa i previše. Treba zato što prije izabrati vlast koja e biti ''prava Hrvatska“. Jer na vlasti u Hrvatskoj valjda po tima i takvima trebaju biti samo oni koji su svojim ''hrvatstvom“ odabrani da imaju pravo da se na brzinu obogate i da (samo) njihova djeca ''uživaju u životu“. Takav scenarij odigravao se do 2011. godine. akon što je razotkrivena plja ka bivših politi kih elita, danas kada HDZ-u ne raste popularnost, bez obzira na kadrovske promjene, potrebna je mobilizacija ''konzervativne'' Hrvatske, a to u uvjetima krize i nesposobnosti aktualno vladaju ih uop e nije problem. Ako uspiju svojim raznoraznim subverzivnim desni arskim akcijama nametnuti ve ini u društvu da pogne glavu i uzmakne pred onima kojima je jedino važno vikati: ''Za Dom spremni“, ''moliti krunicu“ i ''ra ati djecu“, ostaje samo ormalnost - preuzeti vlast. no od ega se ježim je injenica da e onima “malima“, njihovim bira ima i glasa ima, to biti sasvim dovoljno. Nikad ne e i ne žele otvoriti tabue, koji imaju dvostruka mjerila kad je konzervatizam u pitanju. Jer konzervatizam, kad su oni pitanju, vrijedi za obi an puk, dok za njihovu elitu vrijede sasvim druga, posve liberalna pravila ponašanja. glavnom, ta lažna puritanska elita svugdje živi svakako, samo ne po udorednim zakonima, zato se bojim da bi u slu aju njihovog dolaska na vlast nestalo i ono malo nade koja je ostala svima nama koji vjerujemo u Hrvatsku kao zemlju ravnopravnih šansi. er, u njihovom svijetu, barem kao što sugerira trenutna situacija, bogatiji moraju biti samo još bogatiji, a siromašniji su osu eni da budu još siromašniji.

VIJEST(I) TJEDNA Dobri ljudi pomažu obitelji Višnji ublažiti teške posljedice Preko 250 tisu a kuna štete pretrpjela je obitelj Višnji iz ehovca u požaru koji je oko jedan sat iza pono i u utorak, 26. studenoga, buknuo na krovištu njihove obiteljske ku e. Pretpostavlja se kako je uzrok požara kvar na dimnjaku, od kojeg je krenuo požar, koji je potom zahvatio drvenu konstrukciju na krovištu te se potom proširio i po drugim dijelovima ku e. Da se u ku i nešto neobi no doga a, primijetila je Višnji eva najmla a k erka Dunja, koja je potom probudila sve lanove obitelji, a zatim su pozvani vatrogasci. U kratkom vremenskom razdoblju na mjesto doga aja stigli su gasitelji DVD-a ehovec i JVP-a Grada akovca, koji su požar lokalizirali te obitelji pomogli u iznošenju stvari iz ku e, u emu su im se pridružili mještani ehovca. Reportaža na str. 8.

(NE) SVI A NAM SE

Najbolja tajnica Hrvatske Vesna Bajkovec iz Preloga Ve pune trideset i tri godine Vesna Bajkovec iz Preloga radi na tajni kim poslovima, najprije u mjesnoj zajednici Prelog, a zadnjih dvadesetak godina u Gradu Prelogu, gdje je tajnica gradona elnika. I njezini roditelji, kojih više nema, bili su vezani za Prelog u podru ju obrazovanja kao predava i i nastavnici. Tajnica Vesna Bajkovec završila je Ekonomsku školu, te se posvetila tajni kim poslovima, za drugo, kaže, nema vremena. Ovih dana nacionalna udruga “Hrvatska poslovna tajnica” proglasila ju je najboljom tajnicom u Hrvatskoj u jednoj od kategorija na sve anosti u hotelu “Esplanade” u Zagrebu, naime, bira se u pet ravnopravnih kategor ija. To je i bio povod z a razgovor. Opširnije na str. 12.

Svoju djecu šaljem živjeti drugdje Na samu Svetu Katarinu (25. studenoga), koja je donijela prve snježne pahuljice, obišli smo nekoliko od desetak aktivnih klizišta na podru ju op ine Štrigova, a zaustavili se na imanju Anice Turk u Grabrovniku, na imanju koje izgleda kao da ga je poharala pretpovijesna nepogoda. Sam pogled na imanje i ono što ga okružuje govori kako je ovdje grozno zastati, a kamoli živjeti i raditi. Tu pod brijegom, niz koji stalno klizi zemlja i prijeti njezinoj obitelji, poglavito obiteljskoj ku i i gospodarskim zgradama iz ijeg dvorišta je do sada odvezeno stotine kubika zemlje i raznog drve a, razgovarali smo s Anicom Turk, koja nas je do ekala s osmijehom na licu i, vidjevši kako smo iznena eni njezinim vedrim pogledom, rekla je kako više ne zna bi li se smijala ili plakala, jer u ovakvim okolnostima ovjek gubi svaki smisao za realnost stanja u kakvom se godinama nalazi. Potresna pri a na str. 10.

29. studenoga 2013.

ZBOG OPASNOSTI OD GUBITKA ŽUPANIJE, Skupština donijela Deklara

Me imurje gubi st Varaždin nam pos Predloženim nacrtom prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, gradovi iz Me imurske županije ne bi imali status urbanog podru ja, jer nemaju više od 35.000 stanovnika, a nositeljem izrade strategije razvoja urbanog podru ja za gradove Me imurske županije postao bi Grad Varaždin PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Me imurska županija ima nevjerojatnu sudbinu da nakon odre enih razdoblja mora ponovno i iznova dokazivati prvo na svoju samostalnost i opstojnost. Prije manje od sto godina, 1919. godine, Me imurje je moralo dokazivati svoju opstojnost i samostalnost da bi ušlo u sastav matice zemlje, kako ne bi ostalo u ma arskoj državi: dvostruko zakinuto kao nacionalna manjina u stranoj državi, bez prava na samostojnost i vlastiti jezik. U bivšoj državi gurali su nas u Zajednicu op ina, gdje smo gurnuti na marginu, morali dokazivati da imamo pravo na vlastiti regionalni razvoj. Upravo zahvaljuju i visokom stupnju regionalne samosvijesti kao bivša jedinstvena op ina akovec, koja je zaokruživala cijelo Me imurje na principu ravnomjernog razvoja, najbrže smo se razvijali u dosadašnjoj povijesti. Marginaliziranost od strane države kompenzirali smo uvo enjem samodoprinosa kojim smo podizali društveni standard i gradili in rastrukturu, od bolnice, dje jih vrti a, škola, ambulanti, as altiranja cesta, uvo enja struje, vode, plina. Stvaranjem samostalne Hrvatske opet su nam htjeli oduzeti autonomnost, ak i nametanjem VŽ tablica na naša vozila. Bilo je to previše za me imurski ponos, do tada tihi i trpe i ljudi možda prvi put u novijoj povijesti pokrenuli su peticiju protiv i uspjeli. Me imurci u sebi nose sje anje na bolnu prošlost kada se matica, pa i vlastita država, ma ehinski odnosila prema Me imurju, više smo upla ivali u prora un nego nam se vra alo. Stariji pamte jednu azu u razvoju Jugoslavije kada se po direktivi nije ulagalo u razvoj gospodarstva uz granicu u vrijeme zategnutih odnosa s Varšavskim paktom, nego se akumulacija ovdašnjeg gospodarstva prelijevala preko Drave, zbog geostrateških razloga: Hrvatske do Drave. Sve te bolne uspomene ostale su zapisane u mentalnom kodu Me imuraca. Zbog toga i nova rasprava oko podjele Hrvatske vra a sje anja na ponovni pokušaj marginalizacije Me imurja i osje aja da emo ponovno biti zakinuti ormiranjem novog centra izvan Me imurja. Potencijalna podjela Hrvatske bazira se na pet do šest regija, pri emu se ne uvažava specifi nost Me imurja, ve nas se pod svaku cijenu želi ugurati u Sjeverozapadnu regiju, a Varaždinu daje status glavnog grada. Uz to, na mala vrata institucije iz Me imurske županije gube status regionalnih centara i pretvaraju se u ispostave i podru ne jedinice nižeg ranga, a sjedište regional-

nih centara postaje Varaždin. Nije stoga udno da je u etvrtak 28. studenoga Skupština Me imurske županije ponovno morala donijeti povijesnu odluku kojom nastoji zaštiti opstojnost Me imurske županije donošenjem Deklaracije o Me imurskoj županiji, na inicijativu MDS-a. Oko donošenja Deklaracije bile su jedinstvene sve politi ke stranke u Skupštini i svi vije nici. Opstojnost Me imurske županije je ona to ka oko koje nema prijepora i oko ega su svi politi ki imbenici u Me imurju jedinstveni i složni.

Dva amandmana Laburista Hrvatski laburisti podnijeli su dva dodatna amandmana na Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije i oba su prihva ena kao sastavni dio Deklaracije. Prvi se odnosi na unošenje 9. sije nja 1919. godine u tekst Deklaracije zato jer se taj dan obilježava kao Spomendan na doga aj kada je u akovcu održana Narodna skupština. Na toj Skupštini 1919. godine prisustvovalo je 10.000 ljudi i tada je jednoglasno donesena Rezolucija o odcjepljenju Me imurja od ma arske države. U spomen na taj doga aj Hrvatski sabor je 23. rujna 2005. godine dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH proglasio spomendanom. Zbog povijesnog i politi kog zna enja ovog doga aja za Me imurje, a koji ukazuje na injenicu da se Me imurje daleko prije nekih drugih hrvatskih krajeva izborilo za svoju samostalnost te da je unato povijesnim zbivanjima ostalo jedno od naj iš ih nacionalnih krajeva, smatramo nužnim da se isti uvrsti u deklaraciju, obrazložili su amandman Laburisti.

Jednako tako prihva en je i drugi njihov amandman da se Skupština Me imurske županije snažno protivi prijedlozima Hrvatskog saveza Slavonije i Baranje i Istarskoga demokratskog sabora da se u aktualnim promjenama Ustava RH potvrdi podjela Hrvatske na pet, odnosno šest regija, a u kojima se predlaže da Me imurje bude dio Sjeverozapadne regije.

Što stoji u Deklaraciji Ponukani nedavnim najavama o izmjeni politike upravljanja regionalnim razvojem na na in da se u pravni sustav Republike Hrvatske uvedu novi modeli upravnog ustroja i aktivno se uklju uju i u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Skupština Me imurske županije kao predstavni ko tijelo izabrano voljom gra ana Me imurske županije na demokratskim izborima, temeljem lanaka 11., 21. i 70. Statuta Me imurske županije, na sjednici održanoj 28. prosinca 2013. godine, donosi Deklaraciju o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Me imurske županije, kojom iznosi svoje mišljenje, inicijative i prijedloge nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj, sve u cilju da Me imurska županija o uva svoj politi ki subjektivitet, a lokalna i podru na (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj o uva svoju samostalnost, koja je garantirana Ustavom RH. Skupština Me imurske županije zalaže se za provo enje politike regionalnog razvoja u skladu s autonomijom jedinica lokalne i regionalne samouprave, zajam enom pravnim poretkom Republike Hrvatske. Za Me imursku županiju je u potpunosti neprihvatljiv

ZDRAVKO HOLCINGER, vije nik HDZ-a

Ostavit e županiju bez ingerencija! No, da bojazni za opstojnost Me imurske županije ipak ima, pokazala je rasprava Zdravka Holcingera, vije nika HDZ-a, na Skupštini, koji je ukazao na jednu drugu pojavu. On je istaknuo da se županije i možda ne e ukidati, nego da e se ukidati njezine ingerencije, pa e županijama ostati ingerencija nekadašnjih mjesnih zajednica i bit e svedena na protokol. - Na mala vrata regionalni centri raznih ustanova sele u Va-

raždin i mora nas biti briga da se na mala vrata ne uvede nova regionalizacija, koja e kasnije biti samo potvr ena i administrativnim ustrojem, kazao je Holcinger. Darko Horvat, njegov strana ki kolega, kazao je da je potrebno hitno zaustaviti preseljenja regionalnih sjedišta iz akovca u Varaždin, a sve u unkciji budu eg sprje avanja regionalizacije na taj na in. U protivnom e naši ljudi morati po sve više usluga odlaziti u Varaždin.

29. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

aciju o Me imurju

tatus regije, a staje glavni grad?!

Svi vije nici bili su jedinstveni u prihva anju Deklaracije za opstojnost Me imurske županije

predloženi model ‘’planskih podru ja’’ iz Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, koji Me imursku županiju ustrojava u plansko podru je Sjeverozapadne Hrvatske. Zakonom predvi eno Partnersko vije e planskog podru ja svojom nadležnoš u direktno zadire u samostalnost jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Odre enje da e Partnersko vije e planskog podru ja de inirati zajedni ke prioritete jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave suprotno je odredbi lanka 136. Ustava RH, koji proklamira pravo jedinica na samostalnost. Skupština Me imurske županije ne pristaje ni na kakav status ‘’subregije“ Me imurske županije, odnosno ni na kakav status koji je niži od ‘’državne razine minus jedan“. Me imurje je povijesna regija i kao takva mora ostati u bilo kakvoj budu oj reorganizaciji regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Skupština Me imurske županije podržava Sabor Republike Hrvatske, kao i Vladu Republike Hrvatske, da u postupku izmjena Ustava jasno i precizno de inira regije, kako bi sve budu e zakonske izmjene, koje bi se odnosile na administrativni ustroj Republike

Hrvatske, jasno i precizno de inirale Me imurje kao regiju. Pravo na sudjelovanje gra ana u upravljanju javnim poslovima spada u zajedni ka demokratska na ela svih država lanica Europske unije, a regija doprinosi ostvarenju tog prava i ne postoji potreba ni za kakvim posrednikom izme u državne i regionalne razine. Tako er, protivimo se prijedlogu da se RH podijeli na etiri urbane aglomeracije: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, koje se formiraju radi u inkovitijeg planiranja, uskla ivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije. Predloženim Zakonom gradovi iz Me imurske županije ne bi imali status urbanog podru ja, jer nemaju više od 35.000 stanovnika, a nositeljem izrade strategije razvoja urbanog podru ja za gradove Me imurske županije postao bi Grad Varaždin. Skupština Me imurske županije zahtijeva od središnjih tijela državne vlasti da politiku regionalnog razvoja koncipira na na in da ona pridonese društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno na elima održivog razvoja i stvaranjem uvjeta koji e Me imurskoj županiji omogu iti daljnje ja anje konkurentnosti

i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala u cilju postizanja gospodarski konkurentne, znanstveno i kulturno atraktivne, socijalno pravedne, zdravstveno i ekološki sigurne regije. Skupština Me imurske županije ocjenjuje da prvenstveni uzrok nedovoljno e ikasnog funkcioniranja unutarnjeg ustrojstva Republike Hrvatske nije prevelika usitnjenost upravnih jedinica, ve prevelika centralizacija. U dijalogu sa središnjom državnom vlasti i ostalim hrvatskim regijama želimo ostvariti daljnju decentralizaciju, funkcionalnu i iskalnu, kako bi jedinice regionalne i lokalne samouprave u potpunosti preuzele sve Ustavom Republike Hrvatske utvr ene nadležnosti iz svoga samoupravnog djelovanja, te zajedni ki radili na pripremi i de iniranju novih mogu ih nadležnosti regionalnih i lokalnih razina vlasti u skladu s najboljim praksama razvijenih europskih i drugih država. Skupština Me imurske županije dijeli uvjerenje da na elo supsidijarnosti, zasnovano na jednakoj legitimnosti raznih razina vlasti: lokalne, regionalne, državne i europske, predstavlja zna ajan doprinos regionalnom razvoju i izgradnji demokracije. Ovo na elo pretpostavlja postojanje vlasti na razini regija s tijelima odlu ivanja konstituiranim na demokratski na in i koji raspolažu zna ajnom autonomijom po pitanju nadležnosti, na ina njihovog djelovanja i sredstava koja su im potrebna radi ostvarenja njihovih zadataka. Skupština Me imurske županije poziva središnja tijela državne vlasti da reformu državne uprave temelje na principima supsidijarnosti, regionalizacije i decentralizacije, da pristupe reformi i racionalizaciji sustava

ŽUPAN Matija Posavec

Ne bojim se da emo izgubiti županiju Matija Posavec, me imurski župan, rekao je: - Deklaracija se najviše donosi zbog odre ene poruke. Osobno, politi ki i po funkciji se ne bojim da emo izgubiti županiju, jer se o potencijalnom ukidanju županija ne raspravlja na Vladi. EU, ija je Hrvatska lanica, za potrebe svojih statistika uspostavlja regije na razini cijele Unije. Regije koje služe u statisti ke svrhe moraju biti sli ne po stanovništvu i površini kako bi mogle pratiti razvoj svake regije u EU. Administrativni ustroj ovisi isklju ivo o državi, a država ne razgovara o ukidanju županija i mislim da je sve to skupa malo izdramatizirano, kazao je župan Posavec. On tvrdi da strateško planiranje na “razini Varaždina” zna i samo to da se iz struk-

turnih i kohezijskih fondova EU novac povla i u milijunima i desecima milijuna eura i za konkuriranje dobivanja tih sredstava ne može se kandidirati jedna županija, jer se radi o velikom novcu. Naveo je kao primjer, ako se ide u sustav kanalizacije, onda se ne e tražiti sredstva iz Bruxellesa za jedno mjesto u Me imurju, ve za kompletni kanalizacijski ustav cijele sjeverozapadne regije. Na pitanje kako to da za aglomeraciju akovca nije bio potreban Varaždin, odgovorio je da je to zato što je taj projekt krenuo ranije, kada nismo bili lanica EU, i inanciran je iz kredita koji uzimaju Hrvatske vode. - Ni jedna država u Europi zbog planskih regija nije izgubila autonomiju svojih regija, kazao je župan Posavec.

Pitali smo ne emo li ipak izgubiti i Me imurske vode zbog racionalizacije poduze a koja opskrbljuju vodom na 21 poduze e. Župan Posavec je kazao da ne emo, zato jer imamo veliko komunalno poduze e za cijelu Županiju, te da se racionalizacija odnosi na uvo enje reda u nekim drugim krajevima Hrvatske. Što se ti e Me imurja, da tu nema bojazni.

POGLED ODOZDO

MLADEN NOVAK, predsjednik Skupštine Me imurske županije

Znamo kako nam je bilo u Zajednici op ina! Mladen Novak, predsjednik Skupštine, kazao je da je usvajanje Deklaracije na Skupštini stavio na dnevni red zbog toga što smatra da je ugrožena opstojnost Me imurja novom teritorijalnom podjelom Hrvatske koja se predlaže. - Me imurje je regija i moramo u initi sve što je u našoj mo i da to i ostane. Na pitanje što bi Me imurje gubitkom statusa regije izgubilo, Mladen Novak je kazao da smo ve u prošlosti bili dio Zajednice op ine s Varaždinom kao centrom te ve imamo iskustvo kako smo tada prolazili, uvijek sa strane i na rubu doga aja, pa želimo sprije iti da se ta situacija ponovi. - Na nama je da to sprije imo, kazao je Novak. - Deklaracija e biti ishodišni alat koji e omogu avati da to sprije imo i na koji emo se pozivati kada se budemo borili da Me imurje ostane regija. To što se Deklaracija donosi jednoglasno daje nam snagu i argument prema Zagrebu, kada emo prema svim nadležnim institucijama objašnjavati svoju poziciju, koja govori u prilog da smo regija. Mi Me imurci uvijek smo bili jedinstveni kada smo se borili za svoja prava. Kad je u pitanju opstojnost Me imurja, mislim da emo jedinstveni na i zajedni ki model djelovanja prema van, kazao je Mladen Novak, predsjednik Skupštine. lokalne samouprave te da u procese reforme uklju e predstavnike lokalne i regionalne samouprave, znanstvenih i stru nih institucija, gra ana i zainteresirane javnosti, uz korištenje iskustava europskih država, te da u procese reforme uklju e sve relevantne politi ke snage u svrhu postizanja nacionalnog konsenzusa. Posebno zahtijeva hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz akovca u Varaždin i povratak preseljenih institucija natrag u Me imurje. Me imurke i Me imurci su se vlastitim snagama izborili i svojom voljom odlu ili za priklju enje ‘’matici domovini“. Vo ena povijesnim iskustvom, kulturnim, geografskim, gospodarskim, a ponajprije demokratskim razlozima, Skupština Me imurske županije je spremna, ako to bude potrebno, o tome na odgovaraju i na in tražiti mišljenje gra ana Me imurja. Ova Deklaracija stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Me imurske županije.

Decentralizacija iz feudalnog doba D

ecentralizacija je kod nas proces koji se odvija sporo pa nikako, baš poput onoga kako se kre e rak - korak naprijed i onda dva koraka unatrag. Najnoviji prijedlog decentralizacije države podsje a na podjelu Hrvatske na feudalna podru ja, tako da je vlast poput kakva prosvije ena vladara: podijeliti državu na više feudalnih posjeda, u pet-šest regija, u kojima e stvoriti nove regionalne centre mo i. pravdanje za ovakvu feudalnu regionalizaciju Hrvatske u kojoj, primjerice, nema Me imurske županije, ve ona svoje ovlasti mora prenijeti u tzv. Sjeverozapadnu regiju sa sjedištem u Varaždinu, vladaju i pravdaju vanjskim faktorima. U ovom slu aju je to povla enje sredstava iz europskih fondova, kao moramo biti ve e cjeline kako bi zajedno mogli povla iti sredstva. Nije jasno samo od kada je za interesno povezivanje potrebno prekrajati granice županija kako bi se dogovarali zajedni ki projekti. Pa ve odavno župani imaju svoju zajednicu na kojoj mogu dogovarati projekte od zajedni kog interesa, što može prerasti u stvaranje interesnih projekata. Uz sva dostupna moderna sredstva komunikacije, Internet i mobitele, smiješno je stavarati novu zajednicu županija koja miriše na nekadašnju jalovu Zajednicu op ina i stvaranje nove još ve e birokracije. a ak da se županije i zatru u doslovnom obliku, nova zajednica e trebati novu administraciju. U njoj e prema klju u htjeti biti zastupljene sve bivše županije. Uz to, ne e valjda ljudi iz Kotoribe, Štrigove, Domašinca po svaki štambilj i potvrdu ili papir odlaziti u Varaždin? To bi baš bio napredak u pružanju usluga gra anima, pa bi zasigurno u toj novoj regionalizaciji bilo potrebno stvoriti nekakve nove ispostave bliže gra anima, bliže mjestu stanovanja. To zasigurno ne zna i smanjenje administracije. ko pogledamo u srž te nakaradne nove regionalizacije, što ona zna i za svakog od gra anina u Hrvatskoj, postavlja se pitanje ho e li ona približiti usluge svakom gra aninu, ho e li biti bliža njegovim potrebama i potrebama njegove sredine? Ili e o gra anima Murskog Središ a odlu ivati tamo neka komisija koja pojma nema koji stvarni problemi mu e gra ane tog kraja. Je li smisao te budu e feudalne decentalizacije ujedna iti standard svih regija, pri emu bi oni koji ve imaju razvijenu komunalnu infrastrukturu stajali na mjestu i ekali da se razviju oni koji su za sada u tom smislu nerazvijeniji. Tko bi u tom slu aju vodio ra una o potrebama onih koji ve imaju razijenu komunalnu infrastrukturu i imaju druga ije potrebe? oja je korist gra anima iz Kotoribe da ih se šalje

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

u Krapinu po neku uslugu ili iz Krapine u Koprivnicu, jer je država odlu ila što bi se u svakom od tih centara moglo lije iti za sve u širokom radijusu sjeverozapadne Hrvatske? Ili je možda zamišljeno da se svi zdravstveni problemi rješavaju u nekom statisti kom regionalnom središtu prema kojem e putovati periferija u odre enom radijusu? U tom slu aju emo u budu nosti imati ispražnjenu periferiju u gustu koncentraciju usluga, a vjerojatno i stanovnika u nekoliko centara. Je li to smisao budu e decentralizacije? Da isprazni sve podru ne škole po manjim mjestima radi ušteda i da djecu odvodi dalje od ku nog praga u velike osnovnoškolske centre, gdje bi tako bilo jeftinije školovati djecu u velikim razredima. Zna i li to kao nekada u Rumunjskoj da vlast smatra prihvatljivim zatiranje života u ruralnim podru jima, otocima, selima? Ako tako pojednostavljeno budemo gledali na štednju državnih iancija, preko zatiranja jedinica regionalne i lokalne samouprave, tada nismo trebali graditi vodovode, kanalizaciju, plin, struju, ceste po ruralnim podru jima. Možda je bilo je itinije graditi zgrade od sto katova u Zagrebu. Ili su i naša budu nost favele da bi sadržaji centra sirotinji bili dostupniji? Zamislite koliko bismo tada uštedjeli na administaciji, jer bismo imali jednu državu i samo jedan ili pet-šest uistinu živih gradova pa ne bismo morali graditi autoceste, ne bi trebali pla ati prijevoz srednjoškolca, jer bi sav život bio koncetriran oko nekoliko ve ih regionalnih gradova središta. vako u Hrvatskoj, razvu enoj poput ki le, razmrvljenoj u toliko op ina, gradova i županija, s raznolikoš u u mentalitetima i potrebama vlasti, više nije lako vladati iz jednog centra. Svakoj je vlasti najdraže kad ona dijeli i vlada tako da daje sebi i svojima. Vlast zato ni sada nema iskrenu namjeru decentralizirati sredstva i ovlasti na dobrobit i bliže potrebama gra ana, ve stvara kvazidecentralizaciju izmišljanjem podcentara i regija otu enih od gra ana i komisija koje e neživotno odlu ivati o njihovoj sudbini. Kad se taj pokušaj pokaže neuspješnim, još e vlast likovati nad neuspjehom centralizacije koju su sami stvorili.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REFERENDUM

HNS ME IMURSKE ŽUPANIJE održao izbornu sk “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?’’

SVE SPREMNO za glasovanje, koje se održava ovu nedjelju 1. prosinca na svim birališnim mjestima u Me imurskoj županiji

Rezultati kako su glasovali Me imurci sat-dva nakon zatvaranja birališta U nedjelju 1. prosinca održava se referendumu gra anske inicijative “U ime obitelji” o tome ho e li se de inicija braka kao zajednice muškarca i žene unijeti u Ustav. U Me imurskoj županiji gra ani e mo i glasovati na 153 bira ka mjesta, koja su uz manje izmjene ista kao i na nedavnim lokalnim izborima. Zbog jednostavne obrade o ekuje se da e rezultati biti poznati ve sat-dva nakon zatvaranja birališta. Kako je rekao predsjednik povjerenstva za provedbu državnog referenduma u Me imurskoj županiji Milko

Referendum je najavilo izborno povjerenstvo

Sambolek, u registru je navedeno 101.149 bira a, dok ih je na popisu bira a 95.971. Razlika su osobe koje nemaju valjanu osobnu iskaznicu, no to što se ne nalaze na popisu bira a ne zna i i da ne mogu glasovati. Oni, naime, od iz-

bornih povjerenstava mogu dobiti potvrdu s kojom odlaze na bira ko mjesto. Bira ka mjesta bit e otvorena od 7 do 19 sati, nakon ega slijedi prebrojavanje glasova. Gra ani e se zaokruživanjem rije i za ili protiv izjasniti o referen-

dumskom pitanju koje glasi: “Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?”. Softver za prikupljanje i obradu podataka izradio je APIS te je jedinstven za cijelu zemlju. Koristi se intranet porezne uprave, te e se u Me imurju podaci obra ivati u poreznim ispostavama u akovcu, Prelogu i Murskom Središ u, naglasio je informati ki koordinator za MŽ Radovan Marcijuš. Podaci o odazivu bit e dostupni za 11 i 16 sati, a rezultati oko 21 sat. (BMO)

ŠEST stranaka i pet udruga pozvalo gra ane na referendum

Glasujte ZA da brak muškarca i žene u e u Ustav U akovcu je održana konferencija za novinare, na kojoj je skupina od šest politi kih stranaka, HDZ, HRAST, HDS, HSS, HSP i HSP ‘’Dr. Ante Star evi ’’, te skupina od pet udruga gra ana, Matica hrvatska akovec, Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran Varaždin - akovec, udruga HOS-a MM-a, Udruga ratnih veterana 54. samostalne pješadijske bojne akovec te Družba ‘’Bra a hrvatskoga zmaja - zmajski stol akovec’’, pozvala gra ana da iza u na referendum o braku te glasuju ZA. - Ako brak kao životna zajednica muškarca i žene u e u Ustav, jedini na in da se to promijeni je novi referendum. Mnoge su države obitelj stavile pod zaštitu države. Pravo na brak utemeljeno je Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, ija je potpisnica i Hrvatska. Visoki državni dužnosnici i predsjednik Josipovi pozvali su narod da glasuju protiv, a oni se ne bi trebali opredjelji-

vati, re eno je izme u ostalog na presici. Referendum o braku ne ugrožava prava homoseksualnih osoba, kako se vrlo esto navodi, Europski sud za ljudska prava je u nekoliko navrata jasno izrekao da ne postoji pravo homoseksualaca na brak. Ako netko i danas tvrdi suprotno, onda on ne poštuje stav Europskog suda za ljudska prava. Zaštita braka kao državne institucije ne zna i zabranu bilo kakvoga drugog tipa veze izme u odraslih ljudi, pa ne može biti govora o diskriminaciji. Država koja ignorira važnost obiteljske zajednice osu ena je na moralnu i gospodarsku krizu, istaknuto je. - Brak je utemeljen na višestoljetnoj tradiciji, kulturi, nacionalnom identitetu, baštini i obi ajima. Ako to zanemarimo, izgubit emo autenti nu svijest i stopiti se u bozli no globalizacijsko društvo, re eno je na kraju. Hrovje Šlezak (HRAST) naglasio je da

je šest stranaka razli itih programa, no slažu se kad je u pitanju brak, te žele zajedni ki pokazati vrijednost braka. Darko Horvat (HDZ) naglasio je da bez puno politike želi pozvati Me imurce da iza u na referendum i podrže inicijativu za brak, dr. sc. Stjepan Hranjec (MH ) naglasio je da je referendum svjetonazorsko pitanje narodnog identiteta te citirao zakon prema kojemu je “brak po zakonu osnovana zajednica muškarca i žena kao temelj obitelji”.On se suprotstavio intelektualcima poput Theodora Adorna koji je u knjizi “Smrt Zapada” rekao “Obitelj i brak su kolijevke fašizma”, te istaknuo da je na djelu pomodarstvo i rastakanje hrvatskog društva ve nekoliko godina.

Oni koji odbijaju brak sami sebe diskriminiraju - Istospolni brak ne spada u ljudska prava, prema odluci suda u Strasbourgu,

rekao je Hranjec. Prema Josipu Kolari u (HSP), obitelj je temelj ljudskog društva, a prema Goranu Roha eku (HSP AS) državni mediji domoljublje nazivaju fašizmom, a brak se omalovažava. Marijan Ramuš ak (Družba ‘’Bra a hrvatskoga zmaja’’) pozvao je gra ane na referendum te naglasio da nam je narodna, kulturna i civilizacijska obaveza da branimo vrijednosti braka. Na konferenciji za novinare predo en je i proglas homoseksualaca u kojemu se doslovno kaže ovo: “Obiteljska zajednica – leglo laži, izdaje, osrednjosti, licemjerja i nasilja – bit e ukinuta... Savršeni dje aci bit e uzgojeni u geneti kim laboratorijama. Povezat e se u društvenu zajednicu pod kontrolom i uputama homoseksualnih u enjaka...” (citat iz jednog od prvih Proglasa homoseksulaca, prevedeno s engelskog iz Gay Community News od 15. velja e 1987. godine). (J.Š.)

SDP-ov FORUM ŽENA

PROTIV ustavnog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene Diljem svijeta 25. studenoga obilježava se Me unarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a ženske organizacije tim datumom zapo inju provoditi me unarodnu kampanju ‘’16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, koja završava 10. prosinca, na Me unarodni dan ljudskih prava. Time se simboli no povezuju ta dva datuma, kako bi se istaknulo da su ženska prava – pravo na ži-

vot bez nasilja, pravo na razli itost i toleranciju, pravo na izbor – ujedno i ljudska prava. Obilježavaju i Me unarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske poziva gra anke i gra ane da iza u na referendum 1. prosinca 2013. godine i izjasne se protiv ustavnog de iniranja braka kao zajednice muškarca i žene. - De ini-

29. studenoga 2013.

ranje braka kao heteroseksualne zajednice u Ustavu RH protiv je vrijednosti na kojima se temelji naš politi ki angažman i zato lanice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a glasuju protiv. Ova je inicijativa usmjerena protiv temeljnih ljudskih prava, zajam enih Ustavom RH: jednakosti, slobode i ravnopravnosti gra anki i gra ana. Rastu a netolerancija i netrpeljivost spram razli itosti u

hrvatskom društvu i otvorene poruke mržnje - to su tendencije koje nas zabrinjavaju i kojima se i danas najoštrije suprotstavljamo. Nasilje prema ženama, kao i nasilje prema pripadnicama i pripadnicima bilo koje manjinske skupine u hrvatskome društvu, neprihvatljivo je i borba protiv iskaza mržnje nikada ne e prestati biti na vrhu naše politi ke agende, poru ile su žena iz Foruma SDP-a.

Matija Po potporu za Za mjesto predsjednika nije imao protukandidata, te je uz 98-postotnu potporu izabran za predsjednika županijske organizacije HNS-a PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Klju ni moment u zadnjih godinu dana u životu HNS-a bili su lokalni izbori, kazao je Matija Posavec, predsjednik HNS-a, na izbornoj skupštini stranke u srijedu, održanoj u zgradi ‘’Scheier’’ u akovcu. Za mjesto predsjednika nije imao protukandidata te je uz 98-postotnu potporu izabran za predsjednika županijske organizacije HNS-a i u novom mandatu. S neskrivenim ponosom u izvješ u je govorio o svojoj odluci da se kandidira za župana, o riziku koji je preuzeo na sebe tom odlukom i o uspjehu HNS-sa na lokalnim izborima u izvješ u o radu HNS-a u protekloj godini. - Razmišljao sam po etkom godine nastaviti li dosadašnju koaliciju i osigurati HNS-u još jedan mandat zamjenika župana i dosadašnje pozicije, što bi bilo relativno lagodno, ili baciti sve karte na stol i istaknuti kandidaturu, pa što bude. Veliki ulog bio je u pitanju – igranje karte na sve ili ništa. Jer jedno je kada stranka, posebno u Me imurju, ali i drugdje, ide na izbore u koaliciji sa SDP-om ili ide protiv SDP-a, HDZ-a, pa ak i Laburista, od kojih su ovdje bila velika o ekivanja. I možda nismo bili svi zajedno svjesni u što se upuštamo, možda je me u vama bilo skepse kako e sve završiti. Takav stav

prevladavao je uglavnom u našoj stranci – budite partner, budite ovdje, možda nije vrijedno riskirati i sl. No, nakon mnogih uvjeravanja, razgovora – kona ni zaklju ak bio je: ok, istakni kandidaturu, idi sam na izbore, ali preuzmi odgovornost za sav rezultat. I dobar i loš. Znaj da, ne uspiješ li, izdajemo koalicijskog partnera, a tvoja karijera je završena. Moram priznati da to nije bilo lako razdoblje. Bilo je lomljenja, pritisaka, pa ak i prijetnji, kazao je Posavec.

Sad ili nikad - No, kada sam se jedne ve eri vozio iz Zagreba, kroz glavu su mi prolazile sve slike i projekcije. Tada sam rekao: kvragu, sad ili nikad. etiri godine sam se zbilja trudio, radio cijele dane. Cijelo vrijeme sam funkcionirao na

Nenad Hranilovi , potpredsjednik HNS-a

KONVENCIJA SDP-a Me imurske županije birala

Potpredsjednici Nag Kova i Medved nisu Vidljivo je da novi predsjednik Novak ima “svoju ve kih mla ih kadrova, ak ni predsjednika ako Na konvenciji me imurskog SDP-a, održanoj u petak nave er u hotelu ‘’Park’’ u akovcu, izabrani su novi potpredsjednici SDP-a, Predsjedništvo i Županijski odbor. Za potpredsjednike me imurskog SDP-a izabrani su An elko Nagrajsalovi i Mario Mohari . Predsjedništvo županijske organizacije broji devet lanova i u njega ulaze Mladen Novak, predsjednik županijskog SDP-a, koji je na tu dužnost izabran ranije na neposrednim izborima, potpredsjednici An elko Nagrajsalovi i Mario Mohari , te šest lanova izabranih na konvenciji. To su Josipa Carovi , Mladen avlek, Josip Graši , Dean Hunjadi, Nadica Jelaš i Stjepan Koraj. Izabran je i novi Županijski odbor koji ukupno broji 41 lana, od kojih je 37 izabrano na konvenciji, a preostala etiri lana

su predsjednik, dva potpredsjednika i tajnik županijske organizacije SDP-a. Na konvenciji u Županijski odbor SDP-a izabrani su: iz akove ke organizacije: Veselin Biševac, Stjepan Kova , Mario Medved, Ivica Perho , Tibor Rodiger, Siniša Šalamon, Gordan Vrbanec, Dean Žbulj, iz preloške organizacije: Sla an Mihoci i Ivan Šimunkovi . Iz Belice Dragutin Peri , iz Dekanovca Nada Tomašek, iz Domašinca An elko Špilek, iz Donje Dubrave Anita Fabi , iz Donjeg Kraljevca Laura Bunc, iz Donjeg Vidovca Milena Nesti , iz Gori ana Stanko Ivanovi , iz Kotoribe Dragutin Dolen i , iz Male Subotice Nada Juras, iz Nedeliš a Hrvoje Kolman, Nikola Novak i Dragica Posavec, iz Orehovice Viktor Pintari , iz Podturna Josip Katan i , iz Pribislavca Saša

29. studenoga 2013.

kupštinu bez protukandidata za predsjednika

cijama, nešto su morali i ustupiti koalicijskim partnerima.

osavec dobio a novi mandat Matija Posavec kazao je da je Predsjedništvo kreirano kao projektni tim usmjeren na rezultate na in visoke politi ke odgovornosti, visoko razvijene svijesti za op e dobro, imao sam snažnu motivaciju da realiziram projekte, programe i viziju. Upravo ta snažna želja da preuzmemo odgovornost, da se razvijamo brže, bolje i više, presudila je da napravim taj novi iskorak, ne žele i politi ku komunikaciju usmjeriti s jedinim i isklju ivim ciljem da budemo na vlasti, a da pritom nismo zadovoljni realizacijom svog programa. Izabrao sam taj teži put, neizvjesniji put, put do cilja za koji smo svi morali dodatno se potruditi, ali put do cilja u kojemu emo mo i donositi odluke i znati iskoristiti potencijale naše sredine u kojoj živimo. Ne samo da smo u tome uspjeli. Ne samo da smo u tih nekoliko mjeseci kampanje pokrenuli javno mnijenje, ne samo da smo uvjerljivo pobijedili u dvije tre ine op ina i gradova, ve je tih nekoliko mjeseci kampanje bilo i ismijavanja, bilo niskih udarca. Moji protukandidati su nas podcjenjivali baš onako ka-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ko su to s HNS-om radili zadnjih godina. Obilazili su predizborne skupove sa sloganom: ‘HNS je stranka od 1,5% - kaj oni imaju tražiti na izborima. Matija je nogometaš koji puno tr i, al’ kaj mu to vrijedi kad nebre zabiti gol’, bilo je ružnih karikatura, izmišljenih afera, o trganju plakata da ne govorim, neki kandidati su mi ve rekli da budu me možda i zadržali na Županiji ako se opametim, pa je ak jedan kandidat išao toliko daleko da je platio tisu e kuna za pla ene emisije u kojima me se na najružniji na in vrije alo – tipa ‘pogledajte ga kak hoda, pa ne želite valjda takvu sramotu u Me imurju’ i sl. Sve to davalo mi je još ve u snagu jer sam vjerovao u pamet naših ljudi i, što je najvažnije, u politici ste najrealniji onda kada ste s ljudima, me u narodom, i kada iz prve ruke osjetite puls i percepciju, a ona je bila dobra. Rezultat svega toga, našeg rada, ali i naše i njihove kampanje, jest da sam u 1. krugu dobio sam 17 gradova i op ina, a u 2.

krugu pove ao na 20. U odnosu 1. i 2. kruga, dobio sam – Donji Kraljevec, Kotoribu i Malu Suboticu. U 2. krugu sam dvostruko smanjio razliku u akovcu i za 15% u Nedeliš u. Na lokalnim izborima imali smo priliku zaokruživati za predstavnike za županijsku Skupštinu, gdje smo kao koalicija stranaka osvojili 25,34% glasova ili 10.523 glasova. To je rezultat koji smo osvojili samo jednom, i to 2005. godine. Gledaju i postotke prema rezultatima izbora, treba re i da su najbolji rezultat za županijsku listu ostvarile podružnice Orehovica (44,61%) i Belica… Treba re i da je 15 od 25 op ina ostvarilo rezultate iznad županijskog prosjeka, istaknuo je me u ostalim u svom izvješ u Matija Posavec. Naglasio je da je HNS na lokalnim izborima dobio župana, zamjenika župana i šest na elnika te ukupno 68 vije nika HNS-a, što je manje od rezultata i snage koju imaju, ali, s obzirom na to da su u mnogo sredina bili u koali-

Operativno Predsjedništvo U Predsjedništvo HNS-a ušli su Matija Posavec, predsjednik, Sandra Herman, potpredsjednica ŽO-a, Nenad Hranilovi , potpredsjednik, Bernarda Topolko, tajnica, Vladimir Perši po statutu kao predstavnik predstavni kog tijela JRS-a, Štefanija Damjanovi , predsjednica IO-a Ženske inicijative, Kruno Kanižaj kao predsjednik IO-a mladih, Alen Kajmovi kao glasnogovornik, te lanovi koji su izbrani na županijskoj Skupštini: Zvonimir Taradi, Ervin Vi evi , Franjo Bukal, Saša Horvat, Zdravko Mlinari , Zdravko Mlinari , Višnja Iva i , Ljerka Cividini, Vitomir Kiri , Branko Sušec, Vladimir Mihalic, Karolina Juzbaši , Marijan Varga, Dragutin Glavina, Sonja Ivoš, Ivana Maltari , Romano Bogdan. Matija Posavec je istaknuo da se sastav Predsjedništva formirao tako da bude operativni organ sastavljen od na elnika, dirktora javnih poduze a, saborskog zastupnika, uglednih ljudi iz institucija, umjeren na ostvarenje projekata kako bi na temelju rezultata imali što pokazati gra anima za naredni mandat. Na Skupštini su bili nazo ni ministrica prostornog ure enja Anka Mrak Taritaš i potpredsjednik Sabora Milorad Batini , kao i predsjednici stranaka HNS-ovih koalicijskih partnera u županijskoj vlasti.

Sandra Herman, potpredsjednica HNS-a

nove organe i potpredsjednike

grajsalovi i Mohari , u ušli u uže vodstvo ekipu’’ te da u njoj u Predsjedništvu nema akoove ke organizacije SDP-a Raki , iz Selnice Ivica Bestijani , iz Strahoninca Dejan Drabi , iz Svetog Jurja na Bregu Dragutin Barlek i Lidija Lepen, iz Svetog Martina na Muri Neven Zadravec, iz Šenkovca Branko Vr i , iz Štrigove Antun Zadravec, iz Vratišinca Biserka Tarandek. Podsjetimo, SDP je svog predsjednika županijske organizacije izabrao ve ranije na neposrednim izborima. Birali su izme u dva kandidata za predsjednika: Stjepan Kova a, gradona elnika akovca, i Mladena Novaka, predsjednika nedeliš anske organizacije SDP-a. Me imurski SDP-ovci odlu ili su se za Mladena Novaka za predsjednika me imurskog SDP-a. U petak nave er 22. studenoga na strana ku konvenciju, gdje su se birali novi organi županijskog SDP-a, došao je i predsjednik SDP-a

Zoran Milanovi , tajnik stranke Igor Dragovan, ministar u Vladi Siniša Hajdaš Don i , kao i predsjednici politi kih stranaka s kojima SDP sura uje u vlasti u Me imurskoj županiji. Predsjednik stranke i premijer Zoran Milanovi kao gost konvencije naglasio je da se SDP, za razliku od drugih stranaka, odlu io za neposrednan izbor predsjednika u op inskim, gradskim i županijskim organizacijama, ali da su unato protukandidatima održali jedinstvo. No, unato tom zadržanom jedinstvu, vidljivo je da novi predsjednik ima svoju ekipu te da u njoj u Predsjedništvu nema akove kih mla ih kadrova, ak ni predsjednika akove ke organizacije SDP-a Marija Medveda, odnosno akove kog gradona elnika Stjepana Kova a.

Milanovi : SDP bira teži put Zoran Milanovi je svojim strana kim kolegama na konvenciji u akovcu kazao da su neposredni izbori teži put, ali da se SDP odlu io za taj teži put. Aludiraju i na završene nepsoredne izbore u me imurskom SDP-u, kazao je: - Unato svemu, ostali ste zajedno. Osvrnuo se i na situaciju u Hrvatskoj i poziciju u kojoj se nalazi Vlada, te kazao: - I tu SDP bira teži

put, na kojemu e se mnogima zamjeriti, jer ljudi o ekuju brže i više, ali na nama je da zemlju u inimo urednijom zbog povjerenja, koje je temelj ekonomije, važnije i od svih pravila na papiru. Za promjene su dovoljne etiri godine, jer kako zasadite biljku tako e rasti, bio je slikovit Milanovi , te dodao: - Glavu gore, bit emo jaki i dalje. (BMO)

ATEKS ipak dobiva novoga jakog dioni ara, banka odlu uje o prodaji paketa od 33 posto dionica

Patafta ili Baki na vratima tvrtke? Želimir Uršulin, ste ajni upravitelj MT -a, Tvornice arapa u ste aju, oglasio je prodaju dionica koje ta tvrtka ima u ateksu, koju ina e u ve inskom vlasništvu imaju radnici (55 posto). Na prodaju je 82.973 dionica nominalne vrijednosti 200 kn. Me utim, vrijednost dionica u paketu kre e se oko 40 kn. Interesa za kupnju dionica tvrtke, koja se i ove godine bori s preživljavanjem, pa je tako jedna od mjera da su svi zaposlenici uklju uju i direktora na minimalcu - ima. Me utim, bez obzira na probleme u poslovanju, radnici - dioni ari ne žele tako lako pustiti ''k sebi“ nekog jakog igra a, jer su se za kupnju dionica prijavili i sami. Osim njih, za kupnju su navodno zainteresirani Nenad Baki , jedan od najve ih ulaga a na Zagreba koj burzi, kao i kontroverzni varaždinski poduzetnik Davor Patafta, kojemu je tekstilna tvornica ''T7 VIS'', nakon što nije krenuo posao s otpadom, i dalje jedan od najvažnijih biznisa. Tko je dao kakvu ponudu, ste ajni se upravitelj ne želi izjašnjavati, jer, kako je rekao za Jutarnji list, ''ponude su dane banci na razmatranje, jer ona ima založno pravo nad dionicima i ona mora odlu iti ho e li se one s obzirom na pristigle ponude uop e prodati“. S obzirom na to da se za dionice u paketu tražilo oko 3,3 milijuna kuna, o ito su ponude manje od tog iznosa. Zašto burzovni ulaga Baki ulaže u tekstilne tvrtke? Kako e se odvijati situacija, tek treba vidjeti. Ono što posebno intrigira je zasigurno interes jakoga burzovnog igra a Nenada Baki a, koji u krizi koja o ito potresa tekstilnu industriju ipak iskazuje interes za hrvatske tvrtke, što može zna iti da e krizi možda uskoro biti kraj. Kao što je poznato, Baki je i najve i pojedina ni dioni ar u varaždinskom Varteksu, a sada o ito pokazuje interes i za ateks. Interes Patafte za ulazak u ateks datira još od ranije. Što se ti e signala iz tvrtke u vezi

Nenad Baki , najve i pojedina ni dioni ar u Varteksu, sada je zainteresiran i za kupnju ateksa

Interes Gorana Patafte za ulazak u atekst datira ve od ranije, sada je o ito samo obnovljen

s prodajom ovih dionica, oni su na istim valnim dužinama kao i prije. Ne žele ''neprijateljsko preuzimanje“, ve ulaga a ''koji ima dobre namjere“. Nije zbog toga udno da su radnici dali i vlastitu ponudu za paket od 33 posto, bez obzira što je tvrtka u krizi i ispla uje minimalac. - Puno loših stvari dogodilo se posljednje tri godine na tržištu pamuka, kojemu je nekoliko puta uve ana cijena, dok su istovremeno pale narudžbe od tekstilnih tvornica koje koriste naše tkanine, tako da se ove godine radilo s 50-60 posto kapaciteta, kaže direktor ateksa Davor Saboli , koji je zbog toga uveo znatne mjere restrikcije, pa tako i za sebe samog, a sve u cilju da se tvrtka održi i da ima budu nost. Uvjeren je da za ateks kao tvrtku ipak dolaze bolji dani, jer zbog toga je uostalom još uvijek na elu tvrtke, a za tako nešto ulaga koji bi dao vjetar u le a tvrtki uvijek je dobrodošao. U prilog tome idu i razmišljanja stru njaka za ulaganja, koji smatraju da ima budu nosti i u tekstilu. Kakva e biti odluka banke o prodaji ovog paketa dionica, ostaje za vidjeti, ali, ako se ona dogodi, bez obzira tko ga kupio, situacija s ateksom više ne e biti ista kao što je to bilo do sada. ®

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRILIKA ZA TEKSTILCE

U NAREDNIH SEDAM GODINA u Njema koj se predvi a rast tržišta tehni kog tekstila

Zašto tekstil, koji ima tradiciju, ne bi bio uspješan i kod nas? PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

- Budu nost tekstila nije tako crna, ve je samo pitanje ho emo li mi u Hrvatskoj prepoznati koje su to niše i proizvodi gdje bi se i mi mogli natjecati i biti konkurentni na tržištu, kazao je Davor Saboli , direktor ateksa i predsjednik strukovne grupe tekstilaca i obu ara pri Županijskoj gospodarskoj komori i lan Hrvatske udruge poslodavaca. Da tekstil ima svijetlu budu nost i u Europi i da nije sve odselilo na Daleki istok, potkrijepio je sa situacijom u Njema koj. - Ta visoko razvijena zemlja i u tekstilnoj industriji postiže zavidne rezultate, zadržavaju i visoko tehnološke niše u tekstilnoj proizvodnji. Trenuta no je u Njema koj tekstilna industrija jako razvijena i ostvaruje odli ne rezultate i, po procjenama analiti ara iz EU, za razdoblje 2013. do 2020. godine o ekuje se rast tekstilne industrije od 3 posto godišnje, što nije zanemariva brojka, kazao je Saboli . - Radi se uglavnom o segmentu tehni kog tekstila, specijalnim materijalima za specijalne namjene. U to ulazi radno-zaštitna odje a, koja ima specijalna svojstva, u to idu tzv. pametne tekstilije, tj. materijali koji imaju neka specijalna svojstva. U to ulaze i geotekstilije koje se koriste u gra evini, a koje se ni ne proizvode u tekstilnoj industriji

Me imurske županije. Šansa za tekstilnu industriju i u Me imurskoj županiji je, dakle, u specijaliziranim tržišnim nišama, u tekstilu koji nema karakter masovne proizvodnje. Te niše su ostale u Europi i njihova proizvodnja nije odseljena na Daleki istok. Budu i da je proizvodnja tekstila u Me imurskoj županiji tradicionalno bila vezana na izvoz, i to upravo u najrazvijenije zemlje zapadne Europe, o ito su naši poslodavci u nekom presudnom trenutku ispustili taj razvoj tehni kih tekstila iz vida, gube i energiju u natjecanju s Dalekim istokom u konkuriranju za dobivanje jeftinih lohn proizvoda masovne proizvodnje. Možda još nije kasno, posebice sada kada smo ušli u EU, vezati se za te procese. U protivnom e se nastaviti trend u koji je ve zagazila tekstilna i obu arska industrija u našoj županiji, gdje strani investitori grade i pogone kod nas ispunjavaju prostor koji su ostavili ispražnjen zbog naše propale tvrtke, a u naslije e je ostavljena samo tradicija vrijedne, ali i potpla ene radne snage. - Trenuta na situacija u tekstilu u Me imurskoj županiji, prema onome što pokazuju brojke, nije se promijenila u odnosu na proteklo razdoblje. I dalje je negativna: padaju promet, zaposlenost i rastu gubici. To je samo rezultat politike unatrag deset-petnaest godina, koja nije

29. studenoga 2013.

Davor Saboli , predsjednik strukovne grupe tekstilaca i obu ara pri Županijskoj gospodarskoj komori: - U 2013. godini tekstilci su polako shvatili da je puno toga na njima samima te da, ako si sami ne pomognu, sigurno ne e biti boljih dana za tekstil

vodila brigu o tekstilnoj industriji, kazao je Saboli . Dodao je: - Ono što je bitno spomenuti, proteklih par godina i mi poslodavci koji se bavimo tekstilom uvijek smo bili kivni na državu i isticale sve probleme, no moram priznati da i mi sami nismo na vrijeme promijenili neke stvari. O ekivali smo od države da u ini uda, a sada vidimo da ne može puno pomo i, ako si sami ne pomognemo.

Saboli : Moramo si prvenstveno sami pomo i - U 2013. godini tekstilci su polako shvatili da je puno toga na njima samima i da, ako si sami ne pomognu, sigurno ne e biti boljih dana za tekstil, kazao je Davor Saboli , predsjednik strukovne grupe tekstila pri Gospodarskoj komori. - S druge strane, doga a se i svojevrsno iš enje tržišta. Ulaskom u EU suo eni

smo i s nekom drugom, zdravom konkurencijom. Ona nas sve gura naprijed i poti e da i mi damo više od sebe. Mislim da poslodavci u našoj zemlji sada shva aju da na in na koji se radi u EU, posebno u zemljama zapadne Europe, jest malo druga iji na in rada, nego što se to radilo u Hrvatskoj do sada. Svi moramo dati puno više, moramo biti puno više produktivni, istaknuo je Saboli .

- Kad govorimo o obu arskoj industriji, podaci za Me imursku županiju nešto su bolji od podataka za tekstilnu industriju. Razlog tome jesu zna ajne investicije u prethodnom razdoblju u toj industriji, od strane tvrtki ‘Haix’ i ‘Paul Green’, koje su otvorile pogone kod nas. Oni imaju puno bolje inancijske pokazatelje od odjevne industrije. No, kada gledamo podatke za neto pla e u obu arskoj industriji, unato ovim ulaganjima, neto pla e u obu arskoj industriji na istoj su razini kao i u odjevnoj industriji i kre u se izme u 2.700 i 2.800 kuna neto pla a. Tako da su obu arska i tekstilna industrija još uvijek sektori s najnižim primanjima na razini Me imurske županije, s pla ama koje zaostaju i za me imurskim prosjekom pla a u gospodarstvu. Uz sve probleme s kojima se susre e tekstilna industrija želi li opstati i razvijati se u budu nosti, jest i problem kadrova. U obrazovnom sustavu nedostaju škole koje bi obrazovale odre ena specijalna zanimanja za tekstilnu industriju, posebno za kapitalnu proizvodnju tkanina. Tako nemamo oplemenjiva e tekstila, tkalce itd. S druge strane, imamo Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu koji je po meni jako dobar i koji svake godine izbacuje visokoobrazovane kadrove, koji zbog toga ne nedostaju, kazao je Saboli . - Me utim, nemamo baznu kvali iciranu radnu snagu sa srednjom stru nom spremom, što e dugoro no biti problem. Zbog toga ve sada tvrtke iz ove branše uvoze odre enu radnu snagu jer je kod nas nema. Uvozi se radna snaga iz Ma arske, konkretnije znam da se radi o obu arima, ali to je samo posljedica što naš obrazovni sustav ne prati potrebe industrije. Bilo je inicijative zadnjih nekoliko godina da tvrtke zajedno sa školama pokrenu obrazovanje za zanimanja koja su potrebna industriji, me utim, to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Jednostavno neizvjesnost i kod poslodavaca nije dozvolila da to bude i stvarno realizirano, kazao je Saboli .

PRIZNANJE ZA ELEKTROTEHNI KO DRUŠTVO Zagreb dodijelilo povelju tvrtki “V- Elin” iz akovca STRU NOST

Iz Me imurja tehnologija za hidroelektrane, naftna, plinska i strujna postrojenja… akove ka tvrtka “VElin” (ina e u vlasništvu Gordana Vrbanca, bivšeg predsjednika Gradskog vije a akovec) dobila je u Zagrebu na sve anosti prigodom obilježavanja 60. obljetnice djelovanja Elektrotehni kog društva Zagreb povelju u znak priznanja za rad na podru ju elektrotehnike

i doprinos u struci. Uz to, dodijeljen im je status po asnog lana Elektrotehni kog društva Zagreb. Sve anost je održana u Staroj gradskoj vije nici u Zagrebu, pod pokroviteljstvom gradona elnika Milana Bandi a. Tvrtka “V-Elin” po ela je s radom 1992. godine. Od samog po etka glavne aktiv-

nosti usmjerene su na razvoj i projektiranje proizvoda industrijske elektronike, s naglaskom na sustave mjerenja, regulacije, upravljanja i daljinskog upravljanja. Me u mnogobrojnim referencama ove irme jesu izrada sustava daljinskog mjerenja nivoa vode na rijeci So i u slivu HE Doblar i

jezera Podselo, sustava daljinskog mjerenja nivoa vode na HE Gojak i HE Fužine, monitoring buše e garniture za slovensku Naftu, sustavi za napajanje komunikacijskih ure aja u HEP-grupi, sustavi za napajanje i distribuciju istosmjernog napona na postrojenjima INA-e - Molve, sustav za mjerenje koli ine

otpadnih voda u Dukatu i Megleu. U tijeku je realizacija pilot projekta daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnog sistema Varkom Varaždin, kao i realizacija projekta nadzorno-upravlja kog sustava Me imurskoga vodoopskrbnog sustava u suradnji s Kon ar KET-om. (BMO)

Gordan Vrbanec

29. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBITELJSKA tvrtka “Bravarija Štampar” d.o.o. iz Preloga otvorila novu halu u zapadnoj industrijskoj zoni Preloga

U Englesku izvoze osamdeset posto proizvodnje - U novoj hali posao e na i nekoliko desetaka radnika, a svako radno mjesto važno je za Prelog, rekao je gradona elnik Ljubomir Kolarek prilikom otvaranja proširiti na 1150 kvadratnih metara. Dosadašnja ulaganja iznose oko 3,5 milijuna kuna, a obitelj Štampar iz Preloga, Kristijan i supruga Vlatka, halu je izgradila vlastitim sredstvima, uz manji dio kredita.

Proizvodnja spalionica posebnog otpada Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju spalionica za spaljivanje posebnog otpada iz bolnica i životinjskog porijekla, te proizvodi pe i i sve ostalo, dok engleski partner proizvodi plamenik i upravlja ku

Kristijan Štampar, vlasnik i direktor obiteljske tvrtke “Bravarija Štampar”: - O ekujem pove anje proizvodnje, a ve su najavljeni i novi poslovi

kutiju. Prigodom otvorenja biranim su se rije ima obratili gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek, koji je naglasio da e s izgradnjom nove hale do i i do novih zapošljavanja, uz napomenu da Grad Prelog nastavlja s otvaranjem novih pogona u svojim industrijskim zonama. Saborski zastupnik i bivši gradona elnik Dragutin Glavina podsjetio je da je svojedobno nagovarao vlasnika da kupi prostor u industrijskoj zoni, te tako pomogne i Gradu. Vlasnik Kristijan Štampar zahvalio je svima na pomo i u realizaciji, a novu halu i uredske prostore blagoslovio je župnik Antun Hoblaj. (J. Šimunko, foto Maja Kralj)

Obitelj Štampar ispred novoizgra ene hale

Obiteljska tvrtka “Bravarija Štampar” d.o.o. otvorila je u petak nove pogone u zapad-

noj industrijskoj zoni Preloga, kako bi udovoljila rastu im potrebama proizvodnje za

Gradona elnik Ljubomir Kolarek: - Nova hala donijet e novo zapošljavanje u Gradu Prelogu

izvoz. Rije je o manjoj obiteljskoj tvrtki koja zapošljava 11 radnika, no izgradnjom nove hale broj zaposlenih e rasti. Metalna tvrtka “Bravarija Štampar” ak 80 posto svojih proizvoda izvozi na zapadno tržište. Gotovo cjelokupnu proizvodnju Bravarija Štampar izvozi u Englesku, a proširenjem pogona dobiva proizvodne kapacitete za izvoz i u druge zemlje Europe, tako u Njema ku i Austriju. U prvoj fazi izgra ena je hala od 600 kvadratnih metara, koja e se u drugoj fazi

Novi pogon otvorila su djeca obitelji Štampar

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

VATRA je po etkom tjedna jednostavno progutala dom Višnji evih iz ehovca, koji u tragi noj situaciji ipak nisu ostali sami

Oganj progutao ku u u trenu, dobri ljudi pomažu obitelji ublažiti teške posljedice - Vatra je vjerojatno jako dugo tinjala jer, kad je planulo, sve je izgorjelo u samo nekoliko minuta. Prva je požar uo ila moja mla a seka Dunja (16), koja je isprva mislila da je vani po eo rat, ispri ala nam je Martina (24), starija k i obitelji Višnji PIŠU: ANTONIA ZBILJSKI, STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

nju stvari iz ku e, u emu su im se pridružili mještani ehovca.

Preko 250 tisu a kuna štete pretrpjela je obitelj Višnji iz ehovca u požaru koji je oko jedan sat iza pono i u utorak, 26. studenoga, buknuo na krovištu njihove obiteljske ku e. Pretpostavlja se kako je uzrok požara kvar na dimnjaku, od kojeg je krenuo požar koji je potom zahvatio drvenu konstrukciju na krovištu i potom se proširio i po drugim dijelovima ku e. Da se u ku i nešto neobi no doga a, primijetila je Višnji eva najmla a k erka Dunja, koja je potom probudila sve lanove obitelji, a zatim su pozvani vatrogasci. U kratkom vremenskom razdoblju na mjesto doga aja stigli su gasitelji DVD-a ehovec i JVP-a Grada akovca, koji su požar lokalizirali te obitelji pomogli u iznoše-

Šesnaestogodišnja Dunja osjetila dim, ali spasa za ku u nije bilo Željko Višnji , vlasnik ku e, vidno potresen i tužan rekao nam je kako je te no i puhao jaki vjetar i da se nije obazirao na lupanje po krovu, misle i da se vjetar poigrava s nekakvim predmetom na krovištu. - Sre om, tako nije mislila moja najmla a k erka, koja je osjetila dim i dotr ala u dnevnu sobu te nas sve probudila. Bili smo izvan sebe i sami smo po eli gasiti, ali vjetar je širio vatru, pa smo pozvali vatrogasce koji su došli brzo i u inili što su mogli. U vjetar i dim otišlo je sve za što sam radio sedam godina u Italiji i dvadeset tri u Hrvatskoj. Žena mi je u šoku i ne znam kako

Unutrašnjost ku e, odakle se vatra širila prema ostalim dijelovima

Obitelj privremeno na sve strane Bliži se boži no vrijeme, vrijeme koje je svakoj obitelji posebno i važno. Ova obitelj trenutno nije na okupu. Dvoje najstarije djece trenutno živi kod znanaca, otac Željko (55), majka Ivan ica (45) i najmla a k i Dunja (16) trenutno borave kod obitelji Vuk, svojih susjeda. U samo nekoliko minuta iskusili su veliki strah i ostali bez krova nad glavom

i doma koji su još ljetos renovirali. - Najteže mi je zbog tate. On se itav svoj život trudio priskrbiti nam dom, a sad je to doslovno otišlo u vjetar. Još smo ljetos ku u iznutra renovirali. Postavljali smo laminat, unutra je dosta novog namještaja i bijele tehnike. To je sve sad izgorjelo, a jako je teško ste eno, rekla nam je Martina Višnji .

ehovca koja je no as ostala bez ku e'' i dalje se širila poput lavine diljem Me imurja, a i šire.

U iteljica pokrenula lavinu dobrote

Tužna slika za obitelj Višnji

e ovo preboljeti. Nikoga za ovo ne krivimo, dogodilo se, ali pitam se zašto baš nama i baš sada, kada je zima pred vratima, razo arano i s bolom na licu rekao nam je Višnji , pogledavaju i kako se pod vodom i vjetrom urušavaju zidovi stare, ali lijepe ku e. Željkov sin Nikola u dogra enom je dijelu ku e namjestio prostorije koje su najviše i stradale. - Pogledajte ovu novu i lijepu kupaonicu, od vru ine se iskrivila i za baciti je. Regali, stolovi, stolice i sav ostali namještaj je uništen, a odje a, posteljina i ostali tekstilni predmeti su mokri od vode ili smrde po dimu. Sve je nestalo u deset minuta, ostali smo bez doma i bez stvari koje nam život zna e, ispri ao je Nikola dok je iznosio predmete i stvari koje e pohraniti kod rodbine i prijatelja, gdje e obitelj boraviti sve dok se ku a ne sanira. A sanacija e sigurno biti skupa, za što Višnji evi ovog trenutka nemaju novac. Ljudi dobre volje mogu im pomo i na više na ina i tako Višnji ima za njih grozne predboži ne dane u initi podnošljivijima. - Vatra je vjerojatno jako dugo tinjala jer kad je planulo sve je izgorjelo u samo nekoliko minuta. Prva je požar uo ila moja mla a seka Dunja (16), koja je isprva mislila da je vani po eo rat,

Otvoren žiro-ra un za humanitarnu pomo Obitelji je svaka pomo dobrodošla. Boži kuca na vrata, a oni su ostali bez igdje i ega. Znamo da su teška vremena, ali, ako možete

ispri ala nam je Martina (24), najstarija k i obitelji Višnji . Obitelj je dva dana nakon požara još uvijek u šoku i nevjerici. - Tata i brat se drže hrabrima. Pokušavaju biti jaki zbog svih nas. Ipak, ovo je najviše pogodilo Dunju i moju mamu, kojoj je jako teško, ispri ala nam je Martina, koja ipak na cijelu situaciju pokušava gledati s optimizmom i nadom. - Iznena eni smo koliko se ljudi javilo i ponudilo pomo . Mještani, vatrogasci i

pomo i barem simboli no kojom kunom, u inite to. Uplate možete izvršiti na žiro-ra un: Željko Višnji , PBZ 2340009-3223609748.

mnogi koje ne poznajemo i sada iste zgarište. Hvala svima koji se trude da što prije zaboravimo ovu nesre u i pomažu nam da vratimo svoj život u normalu, rekla nam je 24-godišnjakinja, koja trenutno boravi kod svog de ka u Gori anu.

Osnovana Facebook grupa za pomo Da bi se ku a što prije osposobila za stanovanje, obitelji je potrebna pomo . Pomo je krenula pokretanjem Facebook grupe s nazivom ''Pomozimo obitelji Višnji iz

- Sve je nestalo za deset minuta, kaže Nikola Višnji

Grupu je osnovala Sanja Pigac, profesorica koja radi u Srednjoj školi Prelog. - Ja sam ovu stranicu pokrenula isto instinktivno, kada sam vidjela da se ta strahota dogodila i, ako ona na bilo koji na in doprinese tome da se ljudima pomogne, nitko sretniji od mene, ispri ala nam je Pigac. Ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur i službeno nam je potvrdio kako e se i oni kao škola uklju iti u akciju pomo i obitelji Višnji jer je dvoje od njihovo troje djece išlo u tu školu. - Rano je govoriti još o tome što emo to no napraviti i na koji na in emo im pomo i, jer i sami razmišljamo što je najkorisnije. Slu aj se ipak dogodio tek nedavno pa još nismo odlu ili o detaljima. Ipak, pomo i emo sigurno i dati sve od sebe da obitelj što prije useli u svoj dom, ispri ao nam je Gregur.

Otklanjaju se posljedice Punom parom ehovljani od jutra iste teren na kojem je još prije dva dana bila obiteljska ku a Višnji evih. Sada su to samo žalosni ostaci njihova doma. Usprkos groznoj hladno i, lanovi DVD-a ehovec, sumještani i mještani okolnih mjesta udružili su se u akciju saniranja požarišta, kako bi se im prije zapo elo s radovima obnove krovišta, za što je materijal i majstora osigurao Grad Prelog. To je samo uvod u cijeli humanitarni projekt kojim e se, po svemu sude i, uz pomo svih dobrih ljudi koji se uklju uju sa svih strana pokušati dom Višnji evih što prije dovesti u situaciju za stanovanje, kako bi obitelj ponovno mogla živjeti zajedno.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

KLIZIŠTE u Grabrovniku i dalje aktivno, tako da Anica Turk ne vidi kraj ovoj nevolji koja joj razdire dom i obitelj

Svoju djecu šaljem živjeti dru - Kazala sam da idu potražiti mjesto gdje e živjeti sigurno, ovdje je to nemogu e jer svakog trenutka možemo zajedno s ku om biti zatrpani ili izbrisani s našeg grunta, govori Anica Novak iz Grabrovnika PIŠE: STJEPAN MESARI

Na samu Svetu Katarinu (25. studenoga), koja je donijela prve snježne pahuljice, obišli smo nekoliko od desetak aktivnih klizišta na podru ju op ine Štrigova, a zaustavili se na imanju Anice Turk u Grabrovniku, na imanju koje izgleda kao da ga je poharala pretpovijesna nepogoda. Sam pogled na imanje i ono što ga okružuje govori kako je ovdje grozno zastati, a kamoli živjeti i raditi. Tu pod brijegom, niz koji stalno klizi zemlja i prijeti njezinoj obitelji, poglavito obi-

teljskoj ku i i gospodarskim zgradama iz ijeg dvorišta je do sada odvezeno stotine kubika zemlje i raznog drve a, razgovarali smo s Anicom Turk, koja nas je do ekala s osmijehom na licu i, vidjevši kako smo iznena eni njezinim vedrim pogledom, rekla je kako više ne zna bi li se smijala ili plakala, jer u ovakvim okolnostima ovjek gubi svaki smisao za realnost stanja u kakvom se godinama nalazi. - Što da vam velim kada sve vidite i znate (više smo puta ovdje bili, op. a.) i zaista ne znam ima li koristi plakati i moliti za pomo ili pustiti neka

Grozna slika na gruntu Turkovih ponavlja se iz dana u dan, iz godine u godinu

bude kako bude. Klizište, koje je aktivno od 2009. godine, rastjeralo je obitelj, osiromašilo nas, oboljeli smo i, što je najokrutnije, ne znamo što e biti ne sutra, nego danas, nave er, tijekom no i. Ta neizvjesnost nas ubija, a pomo i sami sebi ne možemo, u dahu je izgovorila Turk, kojoj najteže pada što na imanju svojih predaka dalje nije sigurno živjeti, a da tome njezina obitelj nije ni najmanje doprinijela.

Živimo u stalnom strahu Tlo je klizilo i dok smo razgovarali s Anicom

- Od 10. velja e 2009. godine živimo u stalnom strahu, jer taj dan se cesta iznad

našeg grunta raspuknula, a potom je nastala zemljana terasa koja se po ela spuštati prema podnožju brijega, gdje se nalazi naša ku a. Tih dana zapo inje naša borba s prirodom, po inje borba zemlje i ljudi, koji smo zapravo igra ke u plesu podzemnih voda koje pogoduju klizanju tla, a koje za sobom povla i vo njake, pašnjake, vrtove, ograde, nastambe. Grozno je bilo kada je nekoliko desetaka kubika zemlje jednostavno zbrisalo ogradu bunara, koji je potom zatrpala i zbrisala svaki trag da je tu postojao. Tog trenutka moj je strah doživio vrhunac. Rekla sam djeci: Idite od doma

i tražite gdje ete mo i u miru živjeti i raditi. Ovdje vam nema života. Znam kako vam to grozno zvu i i znam kako te rije i zvu e u ušima moje djece, ali ovdje života nema. Došli su nas obi i i pomo i ljudi iz Op ine Štrigova, Me imurske županije i javnih poduze a. Stigla je i nov ana pomo , dobili smo 25 tisu a kuna, koliko nas je stajao odvoz zemlje koja je doklizila do ku e. Postavljena je svojevrsna zaštitna barijera na brijegu, me utim, zemlja i dalje klizi prema našoj ku i, drhtavim glasom govori Turk, i pokazuje nam kako i ovog trenutka zemlja tiho ali nemilosrdno klizi prema ku i

Anica Turk o ajna je stanjem koje traje preko etiri godine

i pragu na kojemu stojimo. I stvarno ovjek ne zna bi li se smijao ili plakao.

Zdenci su zadržavali vodu Anica Turk za svoje nevolje ni u koga direktno ne upire prstom, ali sigurna je kako je najve i krivac urbanizacija ovoga nekada mirnog, pitomog i lijepog krajobraza. - Došlo je novo vrijeme, po ela je modernizacija prometnica, seoski i poljski putovi su se po eli šljun ati i as altirati. Po ela je izgradnja vodovodne i plinske mreže, po ele su se graditi vikendice. Neravnice su se nepri-

VMO PEKLENICA

OP INA Sveti Juraj na Bregu - sportska dvorana tek idu u godinu, iako je izvo a odabran

S Gradom e riješiti probleme na zajedni kom groblju

Kriju ime novog izvo a a kao zmija noge

Na 22. sjednici VMO-a Peklenica, njegova predsjednica Ivana Maltari izvijestila je lanove Vije a kako je održan sastanak predstavnika VMO-a Peklenica i VMO-a Križovec sa središ anskim gradona elnikom Draženom Srpakom, vezano uz rješavanje pitanja troškova održavanja i sanacija zajedni ke mrtva nice na groblju Peklenica – Križovec, te da su izneseni prijedlozi za rješavanje ovog problema. Maltari je vije nike

izvijestila kako je Barbara Novak odbila biti lanicom Socijalnog vije a Grada Mursko Središ e, te je na njezino mjesto imenovana Ana Mun ar iz Peklenice. Mjesni odbor Peklenica je za 11.500 kuna prodao staru kuhinju u Društvenom domu Peklenica te je donio odluku da se za taj novac kupi nova, manja kuhinja. VMO Peklenica prihva a prijedlog prora una Grada Mursko Središ e za 2014. godinu. (sm)

MURSKO SREDIŠ E

Oružane snage ne mogu pomo i Nedavno je Grad Mursko Središ e uputio zamolbu Ministarstvu obrane Republike Hrvatske da njihovi ljudi i mehanizacija obave kr enje šikare i panjeva u središ anskoj Gospodarskoj zoni. Iz Ministarstva je stigao odgovor kako zbog ograni enih materijalnih i finan-

cijskih sredstava Oružanih snaga Republike Hrvatske nisu u mogu nosti obaviti spomenute radove. Stoga e Grad hitno raspisati natje aj za izvo a a ovih radova, kako bi najkasnije do 12. prosinca 2013. on bio poznat i zapo eo radove. (sm)

- Na raspisani natje aj za nastavak radova na sportskoj dvorani prijavile su se etiri gra evinske tvrtke, me u kojima je jedna izabrana. Zbog loših iskustava i zakonskih zapreka, ne mogu re i naziv odabranog izvo a a, sve dok resorno Ministarstvo to ne odobri, kaže An elko Nagrajsalovi , na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu Ve su protekli svi rokovi do kojih je trebao biti poznat izvo a radova na školskoj sportskoj dvorani u Pleškovcu, koja se gradi od 2010. godine i trebala je biti dovršena 15. listopada 2012. godine. Kasnije su ro-

Prilaz gradilištu je zatvoren, a dvorana eka onoga tko e je dovršiti

kovi dovršetka pomaknuti na 15. prosinca 2012. godine te na 15. ožujka 2013.

Prikupljeno preko jedanaest tona otpada Komunalno redarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu organiziralo je prikupljanje elektri nog i elektroni kog otpada te otpadnih starih guma. U akciji, koja je održana na podru ju cijele op ine, prikupljeno je gotovo nevjerojatnih 2.685 kilogra-

ma elektri nog i elektroni kog otpada te jednako tako ogromnih 8.500 kilograma starih i ošte enih guma od raznih vozila. Op ina je besplatno preuzela sav otpad, koji je zbrinula jedna specijalizirana tvrtka iz Varaždina. (sm)

godine i potom je sve stalo. Fenix iz Slavonskog Broda nije ispoštovao ni jedan rok niti ispunio obe anja, te je gotovo potjeran s gradilišta. Raspisan je novi natje aj, a 14. listopada ove godine otvorene su ponude tvrtki koje su se javile na raspisani natje aj. Pitali smo op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a kakva je situacija oko nastavka i dovršetka izgradnje ovoga vrlo važnog objekta za op inu, školu i gra anstvo te kome su povjereni radovi vrijedni oko 3,5 milijuna kuna.

- Na raspisani natje aj prijavile su se etiri tvrtke iz Me imurja i, nakon što je pregledana sva dokumentacija, resornom Ministarstvu poslana je dokumentacija jedne tvrtke, ije ime vam ne smijem re i sve dok to Ministarstvo ne dozvoli. Želimo izbje i sve neugodnosti koje smo imali ranije, pogotovo s tvrtkom ‘Fenix’ iz Slavonskog Broda, koja nije obavila povjerene joj poslove. Sigurno je kako ove godine dvorana ne e biti dovršena, a ak je pitanje ho e li se radovi nastaviti. Najsigurnija opcija je da radovi zapo nu po etkom idu e godine i da budu dovršeni do kraja školske godine, premda je naša želja da otvorenje bude u travnju, za Dan op ine, a sve prije toga bit e ugodno iznena enje, kaže An elko Nagrasajlovi , osoba koja veliki dio radnog i slobodnog vremena troši na sre ivanju dokumentacije za što brži nastavak radova. Zna se tek kako je tvrtka koja e dobiti poslove iz Me imurja, a na naš upit je li to TEAM iz Murskog Središ a, nije re eno ni da ni ne. (S. Mesari )

29. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKO vije e Mala Subotica

ugdje Krenule ovrhe za rodno izravnavale, rušilo se stoljetno drve e i zatrpavali starinski zdenci (bunari). Po mojem mišljenju, upravo je zapuštanje i zatrpavanje zdenaca dovelo do ovih nevolja. Zdenci su upijali i zadržavali podzemne vode, praznili su se za sve ku ne i gospodarske potrebe i tako je uspostavljena ravnoteža izme u zemlje i lapora na kojem je ona po ivala. Danas voda prolazi izme u lapora i zemlje koja klizi niz njegovu glatku i sklisku naslagu. Što i tko osim Boga, kojemu se modernizacija usprotivila, može ovo zaustaviti, zaista ne znam. U po etku je bilo postavljeno tridesetak pilota, koje je zemlja jednostavno odnijela sa sobom. Sada su postavljeni novi, ali samo su doprli do lapora, a trebalo bi ih u lapor usidriti, a to ili ne znaju ili ne mogu ili ne e u initi. Kažu kako bi kompletna sanacija klizišta stajala oko 350 tisu a kuna i pitanje je bi li to bio spas, jer sada je zemlja po ela kliziti iz drugih smjerova, rekla nam je Anica Turk, pred kojom su novi nemirni dani i no i. Vjerojatno e tako biti dok se ne odseli s grunta na kojem su više od stolje a sretno živjeli njezini preci kojima je voda uvijek bila prijatelj. Sada nije tako, jer voda je raselila njezinu obitelj, a nju ovdje sve dalje od normalnog života i svijeta drži samo ljubav prema rodnoj grudi.

SVE ANO e se obilježiti Dan svete Barbare

Zaštitnica rudara i graditelja Grad Mursko Središ e i poduze e ‘’TEAM’’ iz Murskog Središ a u srijedu 4. prosinca 2013. organiziraju sve anost povodom blagdana Svete Barbare, zaštitnice rudara i graditelja. Program zapo inje u 10 sati svetom misom u župnoj crkvi, gdje e biti i prigodan program. U 11.45 sati kod Spomenika rudaru u središtu grada bit e položen vijenac. To no u podne bit e predstavljen projekt ‘’Curek - prirodni izvor pitke vode’’. U prostorijama Turisti kog kompleksa ‘’Cimper’’ od 12.30 sati zapo inje kulturno-umjetni ki program te domjenak za bivše rudare, goste i uzvanike. (sm)

komunalnu naknadu Problem se dugo vu e i mora se kona no po eti rješavati. Zašto da jedni uredno pla aju, a drugi se prave da ne znaju za tu obvezu?

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Na petoj po redu sjednici Op inskog vije a Mala Subotica, održanoj dana 12. studenoga, na elnik Vladimir Domjani u svojem je izvješ u kazao kako su ovih dana krenule ovrhe za komunalnu naknadu s naknadom za ure enje voda fizi kim osobama u op ini Mala Subotica. Prije toga pozvani su dužnici da do kraja listopada do u na dogovor oko otplate duga. Za one koji nisu došli pokrenut je postupak ovrhe. To nalaže Zakon, a obvezuje i ugovor s Hrvatskim vodama. Taj problem se dugo vu e i mora se kona no po eti rješavati. Zašto da jedni uredno pla aju, a drugi se prave da ne znaju za tu obvezu, re eno je izme u ostalog na sjednici. Na elnik je pobrojio stanje radova i druge aktualnosti u op ini.

Dogovor s PBZ-om oko spora s DVD-om Mala Subotica Postignut je tako sporazum s Privrednom bankom Zagreb u dugogodišnjem sporu s DVD-om Mala Subotica oko imovinskopravnih odnosa vezano uz nekretninu gdje se nalazi ispostava Privredne banke Zagreb u Maloj Subotici. Dogovoreno je da e Privredna banka Zagreb platiti iznos od 105.000 kuna za sufinanciranje troška za

etažiranje, otkupa zemljišta i sre ivanje imovinskopravnih odnosa. Pola iznosa isplatit e po potpisivanju sporazuma, a ostalo nakon etažiranja, kada e se upisati kao vlasnici nekretnine. Tako er, DVD-u Mala Subotica donirat e kvalitetan korišteni namještaj i iznos cca 20.000 kuna. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i ondova EU stiglo je pozitivno rješenje na kandidirani projekt za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za Društveni centar Piškorovec, iz ondova e se osigurati 80 posto investicije. Uslijedit e raspisivanje javne nabave. Izvedba kanalizacije u Ulici A. Stepinca u Maloj Subotici pri samom je kraju. Potrebno je napraviti okon anu situaciju nakon provedbe pregovara kog postupka javne nabave zbog pove anja prvotno ugovorenog iznosa investicije, što e se riješiti u dogovoru s izvo a em. Zapo eli su i radovi na izgradnji pješa ko-biciklisti ke staze u Ulici A. Stepinca u Maloj Subotici. Radove izvodi tvrtka ‘’Tegra’’ d.o.o. iz akovca. Dio iskopa je završen, a kod as altiranja pješa ko-biciklisti ke staze povu i e se i završni sloj as alta na dijelu ceste uz stazu. Završena je investicija izgradnje prilaznog puta i parkirališta kod groblja

OP INA PODTUREN

Aktualni sat

Barikade na cestu od šljun are prema Držimurcu? Vije nik Dejan Horvat upozorava da je ponovno u unkciji alternativni put za prijevoz šljunka sa šljun are u Držimurcu, a time je Romima opet omogu ena organizirana kra a šume, što mještani naselja Držimurec i Strelec više ne mogu trpjeti. Traži da se tvrtki ‘’Pavlic-as altbeton’’ iz Gori ana uputi dopis kojim se traži da na taj put ponovno postave barikade i time sprije e daljnje kra e. Na elnik Vladimir Domjani odgovara da e poslati dopis i isti e da je navedena tvrtka na cesti za Piškorovec izvodila proširenje puta bez riješenih imovinskopravnih odnosa s vlasnicima parcela, pa nam zbog toga možda uslijedi povla enje suglasnosti od strane Op ine Domašinec za prijevoz šljunka tim putem. Vije nik Vladimir Mihalic pohvalio je po etak izvedbe pješa ko-biciklisti ke staze u Ulici A.

Stepinca u Maloj Subotici. Dodaje da je primijetio da se ide u izvedbu podignute staze, kao što je na suprotnoj strani u toj ulici. Na temelju razgovora sa stanovnicima te ulice predlaže da se ne ide u podizanje staze, nego u proširenje ceste, kako bi se moglo lakše parkirati ispred ograda, a i voda se ne bi zadržavala na tom dijelu javne površine, nego na cesti. Tako er, takva izvedba bi poje tinila cijelu investiciju. Na elnik Vladimir Domjani odgovara da je o izvedbi podignute staze odluku donijela struka. Na cijeloj dužini te ceste bit e postavljeno 25 slivnika, pa vjeruje da ne e do i do zadržavanja vode na cesti. Proširenje ceste dovelo bi do ve e prometne brzine tom ulicom, a to je jako rekventna ulica. Što se ti e samog raskrižja s državnom cestom, to e se riješiti projektom rekonstrukcije državne ceste.

Benkovec - Jur evec. Vrijednost investicije je 150.000 kuna. Nadstrešnica uz mrtva nicu u Palovcu je pri kraju, no pojavila se i potreba za dodatnim radovima - obnova asade na pro elju mrtva nice. Ukupna vrijednost investicije je cca 330.000 kuna. Završena je investicija adaptacije prostorija VMO-a Držimurec - Strelec i tamošnjih udruga. Predstoji još samo napraviti okon anu situaciju. Vrijednost investicije je cca 320.000 kuna.

udno obrazloženje Elektre Na natje aj Fonda za zaštitu okoliša Op ina je kandidirala projekt za sufinanciranje LED javne rasvjete, no nije prošla. Iz naše županije kandidirao se još samo Grad Prelog, koji tako er nije prošao. Navedeno je da Op ina nije dostavila suglasnost Elektre u slu aju potrebe za ve om snagom struje, iako je u projektu navedeno da e trebati jedanput manja snaga u slu aju LED rasvjete. Tako er se navodi da nije dostavljena suglasnost Elektre za postavljanje LED rasvjetnih tijela na stupove koji sada nemaju rasvjetna tijela. Ovaj projekt bi Fond sufinancirao s 40 posto. Taj natje aj e se svake godine ponavljati, pa postoji šansa da se Op ina kandidira i idu e godine.

DONJA DUBRAVA

U mjestu postavljena prva LED rasvjeta Na kanalizaciju se ve priklju ilo preko dvjesto doma instava U op ini Podturen pri kraju je izgradnja vodovodne mreže i as altiranje ulica u naselju Podturen, najve a investicija u op ini u posljednje vrijeme. - Kanalizacijska mreža u potpunosti je dovršena, te se na nju do sada priklju ilo oko 60 posto doma instava, odnosno njih preko 200, koji su sklopili ugovore. Ovih dana obavlja se as altiranje svih ulica u kojima je izgra ena kanalizacija, i to grubim as altnim slojem, a kada vremenske i nov ane prilike budu povoljnije, položit e se i fini sloj as alta,

te u potpunosti završiti ovaj zna ajni projekt za ukupan razvoj op ine i svih žitelja. Vrijednost investicije je oko 12 milijuna kuna, a u financiranju sudjeluju Hrvatske vode, Me imurske vode i Op ina Podturen, kaže op inski na elnik Josip Lepen, dodaju i kako je kanalizacija priklju ena na pro ista koji je nedavno sagra en državnim, županijskim i op inskim sredstvima. Na podru ju op ine izvode se radovi na sanaciji Društvenog doma u Novakovcu, koji e uskoro biti dovršen. (S. Mesari )

Ispred zgrade zdravstvene ambulante u Donjoj Dubravi nedavno je postavljena prva LED svjetiljka u tom mjestu, koja je ujedno i prva takva u donjem dijelu Me imurja. LED svjetiljku postavila je firma ''Elektro-Tomi'' d.o.o. iz Donje Dubrave, a cijena iste iznosila je 2.962,50 kuna. U cijenu je uklju ena dobava i montaža nosa a svjetiljke, dobava i montaža OG kutije 80x80 mm, dobava, montaža i spajanje LED svjetiljke E+DOVE 72 W za vanjsku rasvjetu te upotreba dizalice pomo u koje su se radovi obavljali. LED rasvjeta doprinosi smanjenju troškova, te je

ujedno i ekološki prihvatljivija, zbog ega je i prozvana rasvjetom budu nosti. Zato

se njome nastoji zamijeniti što ve i dio uli ne rasvjete. (al )

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJBOLJA tajnica Hrvatske Vesna Bajkovec iz Preloga

Nekad je bilo manje stresa, danas se juri iz posla u posao - Sad je puno teže raditi jer se tajni ki poslovi samo množe, prije je bilo nekako ležernije i sve smo stizali. Prije nismo znali što je stres, sad, ako u danu nema napete situacije, u šali kažemo da nije dobro PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Ve pune trideset i tri godine Vesna Bajkovec iz Preloga radi na tajni kim poslovima, najprije u mjesnoj zajednici Prelog, a zadnjih dvadesetak godina u Gradu Prelogu, gdje je tajnica gradona elnika. I njezini roditelji, kojih više nema, bili su vezani za Prelog u podru ju obrazovanja kao predava i i nastavnici. Tajnica Vesna Bajkovec završila je Ekonomsku školu, te se posvetila tajni kim poslovima, za drugo, kaže, nema vremena. Ovih dana nacionalna udruga “Hrvatska poslovna tajnica” proglasila ju je najboljom tajnicom u Hrvatskoj u jednoj od kategorija na sve anosti u hotelu “Esplanade” u Zagrebu, naime, bira se u pet ravnopravnih kategorija. To je i bio povod za razgovor. * Koliko su kompjutori pomogli ili odmogli u tajni kim poslovima, svojevre-

meno je ta nova tehnologija bila predstavljena kao ‘ured bez papira’? - Od po etka radim na kompjutoru i pratim elektroni ku tehnologiju. Kompjutori su dosta pomogli u po etku jer su zamijenili pisa e mašine, pa je neke operacije lakše izvesti. No sad je sve više papira i sve više podataka, a sve manje vremena. Izgleda mi kao da nitko ništa ne stigne, trebali bi biti po cijeli dan na poslu. Zapisnike sa sjednica znala sam nositi doma da ih prepišem i opet sam jedva stizala obaviti sve poslove. Imam osje aj da se poslovi kompliciraju i samo množe, pa stvarno ne mogu re i da nam je kompjutorizacija pretjerano pomogla. Sad je puno teže raditi, prije je bilo nekako ležernije i sve smo stizali. Prije nismo znali što je stres, sad, ako u danu nema stresne situacije, u šali kažemo da nije dobro.

Vesna Bajkovec: - Iznenadili su me, nisam ni znala da mi potiho pripremaju sve anost

* Što najviše doprinosi stresnim situacijama na poslu? - Sve pomalo, one se same množe jer druga ije i ne može biti s obzirom na koli inu posla. Zamislite, u ured gradona elnika danas dnevno do e i do šezdeset stranaka, kao da smo na autobusnom

Najbolje poslovne tajnice Hrvatske u svakoj od kategorija - Vesna Bajkovec u sredini

kolodvoru, a svaki koji do e uvijek ima neki zahtjev koji treba odraditi na brzinu ili prije ili kasnije. Vjerujem da je tako i u drugim gradovima. Ako je dnevno dvadeset sastanaka ili prijama stranaka kod gradona elnika, kažemo da je bilo mirno. No to nisu svi tajni ki poslovi koje obavljam,

Zajedni ka slika s male prigodne sve anosti u Gradskoj upravi Preloga

OBITELJ Fabi iz Kotoribe odgaja ak devetoro djece

Izbacili smo televizor iz ku e jer program kvari djecu i mlade Ve pet godina u ku i ne posjeduju televizor, ve samo radio i kompjutor, te faks ure aj zbog potreba obiteljske tvrtke Obitelj Fabi , otac Ivan, majka Mirjana i njihovo devetoro djece, ve je poznata me imurskoj javnosti. Jedna su od najbrojnijih obitelji u našem kraju, koja skladno živi, uz sve poteško e koje prate gra ane zadnjih godina. Velika je prednost to što obitelj posjeduje Valionicu pili a ‘’Fabi ’’, pa uz oca Ivana i majku Mirjanu na poslovima kod ku e u valionici rade i odrasla djeca. Od devetoro djece, sin Tadej je u Franjeva kom samostanu u Italiji, k erka Marija radi u ljekarni, Andreja sa zetom Andrijom radi u valionici, te djeca Ilija i Jakov tako er u valionici, a Gabrijel, Benjamin, Ivan su mla i, te David koji kao najmla i ima deset godina.

tu su brda zapisnika sa sjednica, neki imaju i po desetak i više listova, telefonski pozivi i elektronska pošta te mnogo toga drugoga. * U kojem se društvenom periodu posao tajnice najlakše obavljao? - Meni je bilo najlakše kad je Prelog bio mjesna zajednica. Da se ne shvati krivo, i onda je bilo mnogo posla, no nekako smo ga obavljali ležernije i uvijek smo sve obavili. Danas pak stalno imam osje aj da još trebam nešto napraviti, samo jurimo iz posla u posao, iz zadatka u zadatak. Baš sam neki dan razmišljala koliko sam u životu napravila zapisnika sa sjednica i ostalih sastanaka, ispalo je da je to ogromna hrpa papira koji je trebalo ispisati. U zadnje vrijeme moram skra ivati zapisnike jer bi ina e to bile prave knjige sa sjednica. Ako jedna sjednica ima dvadeset ili trideset to aka dnevnog reda, možete

dakvatni program kvari djecu i mlade. Tako obitelj ve pet godina ne posjeduje televizor, ve samo radio i kompjutor, te faks ure aj zbog potreba obiteljske tvrtke. To što obitelj namjerno ne posjeduje televizor u ku i ini se izuzetno zna ajnim za neka budu a istraživanja odnosa medija i obitelji, ali i kao neprocjenjivo životno iskustvo mladih lanova. Koliko smo uspjeli prosuditi za vrijeme kratkog boravka kod Fabi evih, televizor mla ima nipošto ne nedostaje i ine se životnijima i samostalnijima nego druga djeca u tim godinama. - Tak nam je lepo bez televizora u ku i, nema više ni pravoga crtanog ilma, kaže otac Ivan, a to potvr uju i djeca.

Brak i obitelj su svetinja

Obitelj Fabi na okupu, fotografija za uspomenu nastala je prije dvije godine

Sluša se radio, televizijski programi se ne gledaju

Posebno je bilo zanimljivo uti jedan podatak koji se izrazito rijetko ili nikako ne

uje, naime, obitelj Fabi jednoglasno je odlu ila da ne e imati televizor u ku i jer nea-

Otac Ivan, ali i odrasla djeca s kojima smo razgovarali o tome, ima svoje mišljenje o aktualnom referendumu. Oni su za obitelj i uvanje institucije braka. Ivan Fabi kaže: - Djeca imaju pravo na oca i majku, to je njihovo prirodno pravo,

29. studenoga 2013. samo zamisliti kako izgleda zapisnik. * Radili ste sa svim dosadašnjim gradona elnicima od osnutka Grada Preloga. Kolike su razlike u stilu rada i koliko to utje e na posao? - Kad me pitaju o tome, u šali kažem da sam sve gradona elnike do ekala i otpratila. Moram re i da sam se do sada sa svima dobro slagala i nikad nije bilo problema, osim onih koji su uobi ajeni u mojem poslu, tako, na primjer, ako nekoga ne možeš dobiti na telefon baš kad ga trebaš i sli no. Svaki je gradona elnik Preloga, a ne zaboravimo da smo imali i gradona elnicu u prvim danima Grada, donio nešto svoje, neke svoje na ine rada. Sadašnji gradona elnik Ljubomir Kolarek tako er ima svoje na ine rada. I s njim se tako er dobro slažem, kao i sa svim prijašnjim gradona elnicima. No tek je ovdje nekoliko mjeseci, prekratko je to za potpuno uskla ivanje. Mora pro i još neko vrijeme da sagledam sve nove na ine rada i sve detalje. On je mlad pa sa sobom donosi i novu dinamiku koju treba ‘pohvatati’, a kako svaki gradona elnik ima svoj na in rada, nešto postaje važnije ili manje važno, ovisno o na inu rada. * Kako su u Gradskoj upravi u Prelogu reagirali kad su uli da ste proglašeni najboljim tajnicom Hrvatske? - Neki nisu ni znali, nisam mislila da to prate. U utorak su me ugodno iznenadili, spremili su potajno malu sve anost tim povodom. Okupila se cijela Gradska uprava na elu s gradona elnikom i estitali mi, a dobila sam na dar i jednu lijepu umjetni ku sliku za uspomenu.

Ivan Fabi

imaju pravo na obitelj. Ova cijela situacija oko referenduma ponukala me da i sam kažem koju rije o tome. Smatram da je obitelj, da su otac, majka i djeca važni za društvo i temelj društva. Iako sam protiv istospolnih zajednica jer ih smatram neprirodnima, vjerujem da svaki gra anin ove zemlje ima pravo odlu iti što i kako e sa svojim životom. Ne negiram njihovo pravo da žive u zajednici ako to žele. No ja imam svoj stav i vjerujem da je istinit. Ako se naruši obitelj, a ponavljam, smatram da obitelj ine muškarac i žena te djeca, onda naj eš e stradaju djeca i onda je narušeno društvo, završno je poru io. (J. Šimunko)

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURJE PLIN INFO Popravak plinskog uređaja ili preinaku na plinskoj instalaciji

NIKADA ne izvodite sami Pozivom ovlaštenog servisera otklonit ćete mogućnost eksplozije ili trovanja.

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

Dobro je znati 13

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

PONAJBOLJI me imurski jabu ni ocat stvara Biserka Dobrani iz Brezovca

Doma i ocat - potencijal za prepoznatljiv me imurski brend Pogrešno je mišljenje kako su za ocat dobre manje kvalitetne jabuke, odnosno one koje nisu za konzumiranje i pravljenje sokova. Kvalitetna jabuka i tradicijski na in pravljenja daju vrhunski ocat, koji se koristi u prehrani, a alternativni u medicini PIŠE: STJEPAN MESARI

Jabu ni ocat je me u prvih pet prepoznatljivih me imurskih poljoprivrednih proizvoda, odmah iza krumpira, vina, pšenice, jabuka i tikvi. Me imurci proizvode ocat naj eš e od jabuka, nešto manje od vina te drugog vo a, a u posljednjih desetak godina proizvodnja i potrošnja su nekoliko puta porasle. Ocat se u Me imurju stvara ili proizvodi od davnina i smatra se vrlo dobrim sastojkom kod pripremanja raznih jela, posebno kod salata. Tradicijski ili starinski na in stvaranja octa i u ovo novije vrijeme sve je više na cijeni, premda i takozvani moderni ili industrijski sadrži odre ene kvalitete. Me u brojnim ‘’octarima“ u Me imurju posjetili smo Biserku Dobrani u Brezovcu kod Svetog Martina na Muri, ija obitelj posjeduje starinske jabuke, ali i novije u intenzivnom nasadu, te od njih stvara vrhunski zdravi doma i ocat, koji odlikuju umjerena kiselina, umjerena aroma, lijepa boja i lako a konzumiranja u hrani, ali i kod ublažavanja zdravstve-

nih tegoba. Biserka Dobrani ocat stvara iz starinskih sorti jabuka: mašanjka, poga nica, boži nica, sr ika, zelenika, boskop, jonagodld, crvena kraljevka, te od modernijih sorti: zlatni delišes, pramenka, kožarka, idared i druge, sve koje su ukusne i za pojesti kao plod zrelog vo a.

Kako s jabu nim octom do boljeg zdravlja

Najbolje jabuke za vrhunski ocat - Moja obitelj oduvijek je ocat pripremala kod ku e, pa sam tako i ja nastavila nakon mojih roditelja istim na inom i gotovo od istih vrsta jabuka. Za dobivanje kvalitetnoga doma eg octa potrebno je imati zrele i zdrave jabuke. Mnogi griješe kada za ocat ostave jabuke koje ne pojedu kao svježe vo e, koje su prije za otpad negoli za ocat ili rakiju. Dakle, potpuno zrele i zdrave jabuke treba dobro oprati i osušiti, ako ih nije mnogo, jako je dobro pojedina no ih krpom obrisati. Tako pripremljene jabuke staviti na drveni pod te ih istu i prikladnim drvenim batom. Mogu se usitniti i strojem ili mlinom, no tradicijski je istu i ih batom tako da puste sok. Trop i sok

Biserka Dobrani iz Brezovca nastavila je dugogodišnju obiteljsku tradiciju, koju je pretvorila u još jedan prepoznatljivi doma i me imurski proizvod

zatim staviti u drvenu posudu i ostaviti prirodnom procesu prevrijavanja do uoctavanja. Nakon nekog vremena, još uvijek u fazi vrenja, kako ne bi došlo do potpunog pretvaranja u alkohol, teku inu, zapravo nezavreli ocat, prelijati u posudu – octenku, gdje

se nastavlja daljnji proces, sve do bistrenja. Postupak se ne smije ni na koji na in prekinuti, ali treba povremeno pogledati kako se proces odvija. Ocat je dobar za konzumiranje, odnosno stvoren je kada zadobije svojetlosme u boju, blagog je kiselog okusa i ugodnog

mirisa. Koristi li se samo za vlastite potrebe, može ostati u octenki na talogu, ako pak ga se želi prodavati ili poklanjati, onda ga je dobro preto iti u plasti nu ili drvenu ba vu, gdje e on dugo vrijeme zadržati svoje karakteristike, sve do novog octa sljede u jesen,

Prije doru ka popijte ašu mineralne vode, u koju dodate žlicu jabu nog octa. Prije objeda popijte ašu vode pomiješanu s jabu nim octom i medom. Nave er pomiješajte jabu ni ocat s mineralnom vodom i medom i popijte, dan e vam završiti mirno i pozitivno, a tijelo e se osje ati mla e. I tako dan za danom, s jabu nim octom do potpunog zadovoljstva zdravlja i duha. pojasnila nam je na in stvaranja doma ega jabu nog octa Biserka Dobrani , dok je za salatu pripremala bijeli i crveni radi , koje je oplemenila svojim doma im jabu nim octom koji se u zdjeli odli no sljubio s doma im tikvinim uljem i ešnjakom iz vlastitog vrta.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

U znaku adventskih vijenaca Zadnju srijedu u studenom, koji je ovih dana zaista studen, na akove kom placu i sajmu nije bilo gužvi kakvih je znalo biti krajem studenoga, kada su na redu kolinja i pripreme pred ad-

vent ili došaš e. Upravo su adventski vijenci bili i top proizvod koji se najviše nudio, tražio i kupovao. Ljudi su kupovali male pakete pšenice koju e u posudice zasijati na Svetu Barbaru 4.

prosinca ili na Svetu Luciju 13. prosinca. Prodavali su se i suhi cvjetni aranžmani, te drugi ukrasi za nadolaze e predboži ne i prednovogodišnje blagdane. Još uvijek se dobro prodaje svježe bi-

jelo zelje, zatim jabuke u vre ama, trijebljeni orasi, smokve, naran e i drugo južno vo e te tikvino ulje, jabu ni ocat i doma a žganica. Upiti su za odojke, purice i boži ne jelke. Predboži no vrijeme na akove kom placu i sajmu je zapo elo, ne previše optimisti no, ali sve ano. (S. Mesari .Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - adventski vijenci 30 do 120 kn/kom - adventska zvijezda 20 do 40 kn/kom - cvjetni suhi aranžmani 10 do 60 kn/kom - suhe smokve 40 kn/kg - suhe šljive 25 kn/kg - suhe jabuke 15 kn/pake - bijelo zelje 1,50 kn/kg - crveno zelje 4 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - kisela cikla 20 kn/l

29. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen je vrijeme za sadnju drve a!

GORSKI JAVOR – ACER PSEUDOPLATANUS U hrvatskome imenu ‘gorski’ ozna ava da se naj eš e javlja u brdskome i gorskome pojasu bukovih i bukovo-jelovih šuma, a latinski pseudoplatanus zna i ‘neprava platana’, jer listovi imaju režnjeve kao i listovi platane, ali im ipak nisu toliko sli ni kao listovi javora mlije a. Gorski javor rasprostranjen je u srednjoj, južnoj i zapadnoj Europi s težištem rasprostranjenosti u Alpama i Karpatima. Na zapadu doseže Pirineje i sjever Španjolske, no samoniklo ne dolazi u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Na istok je rasprostranjen do Poljske i Ukrajine, a na jug do Sicilije. Kao što je ve re eno, u hrvatskoj je prije svega vrsta brdskih i gorskih šuma gdje je posebice vezan uz duboka, svježa, humozna i rahla tla na zaravljenim položajima. U šumskim ekosistemima gorski javor je važna vrsta, jer njegovo liš e bogato mineralima brzo truli

i oboga uje šumska tla, a plodi i su važna hrana za ptice. Odlikuje ga najkvalitetnije drvo me u javorima pogodno za inu obradu. Kako vani nije otporno, upotrebljava se se za izradu unutarnje opreme, npr. namještaja, raznih kuhinjskih predmeta (daske za rezanje, kuha e,valjci...), držaka za oru e i sl. Ako su drvna vlakna osobito gusta i usporedna, takvo drvo se naziva ‘javor rebraš’, a odlikuje ga izrazita rezonantnost što ga je u inilo vrlo cijenjenim za izradu glazbenih instrumenata, npr. tamburica u hrvatskoj tra-

dicionalnoj kulturi izra uje se od njegovog drveta. Drvo može imati i sitna tamna ‘oka’ pa se tada naziva ‘javor okaš’, a ukoliko su oka posebno sitna služi za izradu skupocjenih ukrasnih igura. Uzgojeno je više od 60 kultivara, me u njima Acer pseudoplatanus ‘Atropurpureum’ s crvenim nali jem listova i plodovima, Acer pseudoplatanus ‘Erectum’ stupasta rasta, Acer pseudoplatanus ‘ Leopoldii’ sa žutopjegavim listovima, Acer pseudoplatanus ‘Negenia’ sa stožastom krošnjom i velikim li-

stovima i mnogi drugi. Doseže visinu od 40 m i starost oko 400 godina. Pravilnu krošnju nosi ravno, snažno deblo s korom koja je u mladosti siva, a kasnije se raspuca i ljušti. Listovi su dlanasto krpasti s pet grubo pilastih režnjeva, od kojih su dva donja manja. Žu kastozeleni do 8 mm široki, ve inom dvospolni cvjetovi, združeni su u vise e grozdaste cvatove koji se razvijaju istovremeno s listovima ili neposredno nakon listanja. Okriljeni plodi i imaju oko 3 cm dugo, mrežasto ožiljeno krilce i kao kod svih javora nazivaju se hrvatski perutka ili samara prema latinskome. Šesti prosinca je Nikolinje. To je idu i tjedan. Nemojte zaboraviti na svoje najmla e. Oni vole šuškati u otpalom liš u. To vole sva djeca. Dajte im da rastjeravaju hrpice s liš em, a onda im tutnite grabljice, da ga skupljaju. Iznenadit ete se kako su temeljiti. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Kampilobakterioza, bolest doma ih životinja, prenosiva na ljude U svom priop enju za javnost od 09.travnja 2013. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navode da je u posljednjih pet godina zabilježen kontinuirani porast infekcija ljudi uzrokovanih bakterijama iz roda Campylobacter spp. I E.coli (VTEC/STEC), dok je broj infekcija uzrokovanih uzro nicima iz roda Salmonella spp.u padu sedam godina za redom. Tako er se navodi da je u 2011. godini u zemljama Europske unije zabilježeno 220.209 slu ajeva Campilobacteroze u ljudi, što je pove anje od 2,2 % u odnosu na prošlu godinu, a naj eš i proizvod u kojem je prona en Campylobacter bilo je meso peradi, termi ki neobra eno mlijeko i voda. Sve su to namirnice koje svakodnevno konzumiramo te je dobro da se upoznamo sa ovom boleš u. Tako er u svrhu ranog otkrivanja i spre avanja širenja bolesti ve više godina temeljem „Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametni kih bolesti i njihovom inanciranju“ nare ene su dijagnosti ke pretrage za pra enje kampilobakterioze u jatima i trupovima tovnih pili a u Republici Hrvatskoj. Radi što boljeg poznavanja bolesti Hrvatska agencija za sigurnost hrane objavila je lanak o ovoj zoonozi. „Kampilobakterioza je zoonoza, tj. bolest koja se na ovjeka prenosi sa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, a uzrokuje je gram negativna bakterija iz roda Campylobacter spp. (gr . savijeni štapi ), koja se uobi ajeno nalazi u životinjskom izmetu, s obzirom na to da je “stanovnik” probavnog sustava gotovo svih životinjskih vrsta. Za razliku od ljudi, kod životinja Campylobacter spp. rijetko uzrokuje bolest. Iako je poznato nekoliko tipova bakterije, infekcije kod ljudi naj eš e izazivaju Campylobacter jejuni i Campylobacter coli. Bakterija prianja uz stijenku crijeva, razara je i proizvodi toksin koji izaziva bolest. Campylobacter je osjetljiv na vru inu i uobi ajene dezin icijense, tako da ga uništavaju pasterizacija mlijeka, odgovaraju a termi ka obrada mesa i klorinacija vode, a smrzavanje može smanjiti njegovu koncentraciju u odre enoj namirnici. Istraživanja su pokazala da infektivna doza Campylobactera jejuni iznosi 500 stanica, a može je sadržavati samo jedna kap soka in iciranog mesa. Op enito, za

zarazu je dovoljan i mali broj bakterija, za razliku od salmoneloza kod kojih je potreban velik broj bakterija da bi izazvao trovanje. Campylobacter je vode i uzrok bakterijskog trovanja hranom u zemljama lanicama Europske unije i u SAD, a salmonele su na drugom. U Hrvatskoj je situacija obrnuta, pa su kod nas na prvome mjestu salmonele. Me utim, iz godine u godinu kampilobakterioza se javlja sve eš e, naju estalije su u ljetnim mjesecimaIako svatko može biti zaražen Campylobacter spp., podaci o oboljelima upu uju na to da su više prijem iva za ovu bolest djeca mla a od pet godina te mladi u dobi od 15 do 29 godina. eš e obolijevaju muškarci nego žene. Kampilobakterioza se obi no javlja u pojedina nim slu ajevima ili manjim obiteljskim epidemijama.

Izvori zaraze Izvori zaraze su višestruki, a naj eš e se može prona i u piletini, puretini, svinjetini, junetini, proizvodima od mesa, nepasteriziranom mlijeku i proizvodima od nepasteriziranog mlijeka, ali i u drugim vrstama hrane kao što je, na primjer, jaje. Ostala hrana može se one istiti križnom kontaminacijom, tj. ne pridržavanjem strogih higijenskih pravila u pripremanju i posluživanju hrane. Nažalost, prema izgledu hrane ne možemo zaklju iti je li ona one iš ena s Campylobacter spp., zato što ima normalan izgled, okus i miris. Primarno one iš ene namirnice potje u od zaražene životinje (od mesa životinja najviše je zastupljena perad, a zatim svinje, ovce i goveda). Iz crijeva zaraženih životinja može do i u krv i tako dospjeti u sva tkiva koja ovjek iskorištava kao hranu. Tako može dospjeti i u mlije ne žlijezde, pa ih životinja izlu uje mlijekom te je zaraza osobito mogu a ako se konzumira nekuhano i nepasterizirano mlijeko. Ako potje u od zaražene životinje, i jaja mogu biti primarno kontaminirana. Hrana i namirnice mogu biti i sekundarno one iš ene. Takvo one iš enje može nastati u klaonicama, mesnicama i kuhinjama ako meso zdrave životinje do e u dodir s crijevnim sadržajem ili mesom zaražene životinje. Do one iš enja može do i i preko radnih površina, npr. panjeva za obradu mesa, stolova za obradu namirnica, pribora i sl. Hranu i radne površine mogu one istiti

i muhe, miševi i štakori svojim izmetom i mokra om. Hranu može kontaminirati svojim one iš enim rukama i bolesnik ili kliconoša. Zaraza je mogu a i putem vode, kao i kontaktnim putem, s ovjeka na ovjeka (npr. kod male djece ili kad oboljela osoba ima velik broj proljevastih stolica), ili u kontaktu s ku nim ljubimcima. S obzirom na to da i životinje mogu biti in icirane Campylobacter spp., ovjek se može zaraziti kontaktom sa stolicom pasa, ma aka, ptica i dr.

Inkubacija i klini ka slika Inkubacija naj eš e traje dva do pet dana, nakon ega se javljaju povišena tjelesna temperatura, bolovi u trbuhu, gr evi i proljev. Stolice mogu biti i krvave, pra ene mu ninom i povra anjem. Simptomi bolesti obi no traju od tri do šest dana. Teža klini ka slika može se javiti kod dojen adi, male djece, starijih te odraslih osoba koje boluju od teških kroni nih bolesti zbog kojih im je oslabljen imunitet. Iako rijetko, mogu a je pojava komplikacija kao što su bakterijemija (prodor bakterija u krv), hepatitis (upala jetre), reaktivni artritis, Guillian-Barreov sindrom (postinfekcijska kljenut miši a).

Dijagnostika i lije enje Nakon postavljene sumnje na temelju podataka dobivenih od bolesnika te epidemioloških podataka, de initivna dijagnoza postavlja se bakteriološkom pretragom stolice oboljele osobe u laboratoriju.Na in lije enja i oporavak ovise o klini koj slici bolesti. Može varirati od blage do teške, koju prate dehidracija i loše op e stanje. Ve ina oboljelih oporavi se bez speci i na lije enja za dva do pet dana, bez komplikacija. U nekim slu ajevima oporavak može trajati do deset dana. Važno je uzimati puno teku ine, jer proljev i povra anje mogu dovesti do dehidracije i gubitka važnih še era i minerala iz tijela. Za sprje avanje dehidracije lije nik može preporu iti uzimanje posebne rehidracijske teku ine. Teku inu op enito treba uzimati eš e u malim gutljajima te izbjegavati kavu, gazirana pi a i alkohol. Kod jakih bolova u trbuhu može pomo i uzimanje paracetamola, a u težim oblicima bolesti ordiniraju se antibiotici, o emu odlu uje lije nik.Osobe koje su jednom bile izložene infekciji postaju donekle imune, tako da se u situaciji ponovlje-

ne zaraze simptomi o ituju u blažem obliku. U otprilike 25% slu ajeva, kao posljedica ne pridržavanja dijete, dolazi do povrata bolesti. Mjere za spre avanje nastanka kampilobakterioze u ljudi Kao i kod ve ine zaraza hranom ovog tipa, prevencija je važna mjera o uvanja od bolesti, zato je potrebno: redovito i temeljito oprati ruke toplom vodom i sapunom: nakon upotrebe toaleta prije pripremanja i konzumiranja hrane nakon manipulacije sirovom hranom nakon mijenjanja dje jih pelena nakon kontakta s ku nim ljubimcima i drugim životinjama nakon bavljenja stokom prije pripreme hrane osobe s proljevom, posebno djeca, moraju esto i pažljivo prati ruke da se smanji rizik širenja infekcije dobro oprati posu e i kuhinjske površine sapunom i vru om vodom nakon manipulacije sirovom hranom životinjskog podrijetla pažljivo rukovati sirovom hranom kako bismo izbjegli kontaminaciju, kao i križnu kontaminaciju sprije iti miješanje sirove i gotove pripremljene hrane u kuhinji hranu dobro termi ki obraditi (bilo kuhanjem ili pe enjem) dovoljno dugo i na zadovoljavaju im temperaturama (80 C) da se uništi mogu e prisutni Campylobacter u sirovu mesu pripremljenu hranu konzumirati neposredno nakon pripreme sirove namirnice i kuhanu hranu uvati u hladnjaku odvojeno (na temperaturi 4 C) koristiti kuhano ili pasterizirano mlijeko ne piti higijenski sumnjivu površinsku vodu iz rijeka, jezera i potoka na farmama provoditi redovite preglede životinja prije klanja u objektima za klanje i preradu mesa održavati odgovaraju e higijensko-sanitarne uvjete veterinarske inspekcije trebaju provoditi kontinuiranu kontrolu zdravstvene ispravnosti mesa.“ Izvori: http://hah.hr/zoonoze_ Kampilobakterioza.php Pripremio: Igor Mohari , dr. med. vet.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BUDITE DONATOR u akciji “Proizvod više“

USPJESI inovatora Me imurja, koji su dobili brojna priznanja u Hrvatskoj

S Lions klubom potrebitima uljepšajte Boži Ve etvrtu godinu za redom Lions klub “Zrinski” akove provodi humanitarnu akciju pod nazivom “Proizvod više”, koja ima za cilj prikupljanje namirnica i potrepština za ku anstvo, koje e se uo i Boži a razdijeliti socijalno ugroženim me imurskim obiteljima. Prikupljanje e se održati ovu subotu 30. studenoga. Najavljuju i akciju, predsjednik Lions kluba Gordan Vrbanec kazao je kako e volonteri i lanovi Lionsa biti ispred trgova kih centara Plodine, Konzum, Mercator i Špar

u akovcu te Metss u Donjem Kraljevcu u vremenu od 10 do 13 sati. Donirati se mogu prehrambene namirnice (izuzev jednodnevnih), simboli ni darovi za djecu, sitne ku ne potrepštine i sl. Prošle je godi-

ne, kako je istaknuo Vrbanec, na taj na in Boži uljepšan za oko petnaest obitelji iz našeg kraja. Popis za donaciju potrebitih obitelji daje Centar za socijalnu skrb, a akciju podupiru Me imurska županija i Grad akovec.

HOTEL “Kralj” Donji Kraljevec ugostio pripadnike ruske nacionalne manjine u Me imurju

Ruska jela, pjesme i poezija

lanice udruge “Kalinka” u ruskim narodnim nošnjama pjevaju pjesmu “Kalinka”

U hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu u subotu je održana godišnja sve anost udruge ruske nacionalne manjine “Kalinka”. Cjelove ernji program pjesama i recitacija na ruskom jeziku spremile su lanice Kalinke, a gosti u dvorani nagradili su svaku recitaciju i pjesmu pljeskom i dobrim raspoloženjem. Gosti udruge bili su uz predstavnike gradova i op ina ruski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Robert Markaryan,

te me imurski župan Matija Posavec, dok je doma in bio direktor Tehnixa uro Horvat. Sve anosti je bilo nazo no

oko stotinu lanova udruge i gostiju, a predstavljena su i tradicionalna ruska jela te specijaliteti. (JŠ)

Detalj s priredbe u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu

DUBROV ANI u Me imurju za unaprje ivanje suradnje

Sjever i jug zajedno do kvalitetnijeg turizma Turisti ka zajednica grada akovca zapo ela je suradnju s udrugom ‘’Agroturizam Konavle’’ još prije godinu dana na Danima hrvatskog turizma, koji su se 2012. godine održavali u Dubrovniku, jer ta dva kraja vežu sli na turisti ka opredjeljenja. Tako je protekli tjedan realiziran posjet lanova udruge Me imurju, koji su tijekom svoga edukacijskog izleta imali priliku posjetiti agroturizme i turistima zanimljive lokacije na podru ju naše županije. Uz pratnju tu-

risti kog vodi a razgledali su i znamenitosti grada akovca, a posjetili su i Turisti ki ured Turisti ke zajednice grada akovca, gdje su ih uz djelatnike Ureda primili predstavnici Grada akovca i Me imurske županije. Udruga “Agroturizam Konavle” dobitnik je nekoliko nagrada, kao što su “Suncokret ruralnog turizma Hrvatske” za najbolju manifestaciju u ruralnom turizmu Hrvatske (“Mirisi Boži a u Konavlima”, tradicionalno svake godine u

29. studenoga 2013.

prosincu) te nagradu “Simply the best” za realizaciju najatraktivnijega turisti kog programa “Turisti kim vlaki em kroz konavoske vinograde“ u 2012. godini. Agroturizam Konavle je tako er nositelj svih aktivnosti promocije i razvoja ruralnog turizma najjužnije hrvatske regije, odnosno nastojanja i vizije da se Konavle pozicionira kao destinacija izvrsnosti u ruralnom turizmu. lanovi udruge Me imurje smatraju “najure enijom hrvatskom regijom” i stoga me usobna suradnja sjevera i juga može pridonijeti kvaliteti turisti ke ponude na podru jima obje županije, složili su se svi sudionici ovoga edukacijskog projekta. (rr,zv)

“Detektor krv bezbolno va Darko Doboši iz akovca osvojio je za patent “Detektor krvi“ zlato i visoku nagradu “INOVA” za najbolji hrvatski izložak, kao i priznanje Katara Na završnoj sve anosti 38. Hrvatskog salona inovacija s me unarodnim sudjelovanjem “INOVA” i 9. izložbe inovacija, prototipova i studentskih planova “BUDI UZOR”, od 12. do 17. studenoga 2013. u dvorani Zagreba kog velesajma dodijeljene su nagrade najistaknutijim hrvatskim inovatorima, me u kojima se okitila i naša Udruga inovatora Me imurja “INOMA” akovec, koja je nastupila s devet izložaka i osvojila tri bron ana odli ja, jedno srebrno i dva zlata, uz posebnu nagradu INOVA-e i Qatara. Prakti nu edukaciju 3D dizajna posjetiteljima je održao Vladimir Sever iz Preloga. Na ovoj do sad najve oj izložbi inovacija nastupilo je 550 inovatora i 31 inozemna delegacija.

Najbolji hrvatski izložak U kategoriji zlatnih odli ja zlatno odli je pripalo je Damiru Per i u, Matiji Trupkovi i Ivanu Trupkovi u iz Brezja za dizajn “Reljefna obloga“ te Darku Doboši u iz akovca za patent “Detektor krvi“, koji je osvojio još i visoku nagradu INOVA-e za najbolji hrvatski izložak, kao i priznanje države Katar. Inovacija je posebno zna ajna za djecu. - Detektor krvi, odnosno ure aj ‘gadget’, koji je tako nazvan od strane inovatora Darka Doboši a, doista je pravi detektor protoka krvi. On pomo u elektronske diode detektira protok krvi u žili,

Zlata i srebra za Tehnix, Bernardu i Šestan - Busch Na 65. jubilarnom Me unarodnom sajmu inovacija “IENA 2013.”, održanom u Nürnbergu, hrvatski inovatori osvojili su 12 nagrada i priznanja u konkurenciji 750 inovacija iz ak 32 zemlje. Zlato na nürnberškom sajmu osvojile su tvrtke “Tehnix” s inovacijom “Bioreaktorska postrojenja za pro iš avanje komunalnih otpadnih voda” i “Bernarda” s inovacijom “THERMOCARE – inovativni madrac”. Srebro je dodijeljeno za modularnu hrvatska kacigu tvrtki “Šestan - Busch”. Naši inovatori briljirali su i u Bruxellesu: uro Horvat i Tehnix osvojili su još jedno zlato za postrojenje za pro iš avanje komunalnih otpadnih voda. Rije je o našim najinventivnijim

Darko Doboši i Matija Trupkovi primaju zlatne medalje INOVA-e

tvrtkama koje redovito zadnjih godina na sajmovima osvajaju zlatna i srebrna odli ja te su svojevrsne perjanice me imurskog gospodarstva, svaka u svojoj domeni. Me imursko gospodarstvo može se s pravom ponositi s našim vode im tvrtkama koje mnogo ulažu i inovacije, a nadamo se da e i mali inovatori doživjeti da inovacije jednog dana netko prepozna. Tehni ki direktor Dubravko Horvat iz tvrtke “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca je ovih dana, komentiraju i nagrade, uz ostalo rekao: - Inovacije su veoma važne za našu tvrtku, a vjerujem i za sve druge, bez razvoja inovacija tržište se sužava. te omogu uje da se krv pacijentu izvadi elegantno, a bez previše ‘pikanja’ jer pronalazi najbolje mjesto za va enje krvi na ruci. Inovacija je posebno zna ajna za djecu, koja nerijetko doživljavaju pravi stres ako ih se više puta pika, a ni odraslima nije svejedno. U ovom trenutku rade se dodatni po-

Zašto smo Me im Z

adnjih dana ponovno je aktualna stara tema o gašenju funkcija i prerogativa Me imurske županije u odnosu na Grad Varaždin i Varaždinsku županiju. Jedna od politi kih stranaka ve je iskazala svoj stav iniciraju i potpisivanje Deklaracije o Me imurju. ije deklaracija nipošto nije slu ajno izabrana, ona je programatski poziv na djelovanje u budu nosti. To je svojevrsni podsjetnik na povijesnu Deklaraciju od 9. sije nja 1919. godine,

lanovi udruge smatraju Me imurje “najure enijom hrvatskom regijom”

NA SAJMOVIMA u Nürnbergu i Bruxellesu

nakon završetka Prvoga svjetskog rata, kojom je na Velikoj narodnoj skupštini u akovcu donesena Rezolucija o odvajanju od ma arske države i pripojenje Hrvatskoj, odnosno državi SHS. asvim je jasno da e se i druge politi ke stranke uklju iti u utrku zvanu “Me imurje Me imurcima” na bilo koji na in, tim više što se godinama samo govori o potrebi decentralizacije u državi. stovremeno je me imurski zahtjev prema Zagrebu

S I

opisan u rije ima: samo jednu stepenicu ispod države, a nikakva subregionalnost i sli no. Me imurcima o ito najprije treba nešto uzeti da bi se pobunili na jedan od na ina, pa i kroz politi ke stranke, tako je o ito kroz povijest. straživa i hr vatskog društva i naroda dobro znaju da se Hrvati kao narod sastoje od više subetni kih cjelina, od kojih svaka takva cjelina ima svoj odre eni i ne mali identitet. Usput, ovih je dana srpski predsjednik na-

29. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

, ali i širom svijeta

AKOVE KA GIMNAZIJA i službeno me u TOP 10 najboljih srednjih škola u Hrvatskoj

su zagreba ke i vi” za potpuno Samo splitske škole bolje od naše a enje krvi ro ito kroz svjetsku organizaciju WIIFA. Predsjednica Hrvatskog saveza inovatora HSI Ljiljana Pediši je ujedno potpredsjednica te organizacije.

Poslovni ljudi – poslovne prilike

Detektor krvi Darka Doboši a – inovacija za bezbolnije pikanje

kusi kako bi se uštimala osjetljivost diode, razli iti ljudi imaju razli itu gra u tijela. Darko Doboši kaže: - Cilj je ponuditi svoju inovaciju svakome tko je može inancirati do inalnog proizvoda. Bilo bi mu drago da je to netko iz Hrvatske, no kakve su prilike kod nas, prije e se za to zainteresirati neka strana korporacija, kazao nam je Doboši , uz napomenu da je dosta interesa pokazala i delegacija Katara. U kategoriji bron anih odli ja nagrade su pripale Valentinu Vraži u iz Donjeg Kraljevca za dizajn “Stol i stolci“, Dejanu Leva i u iz akovca za patent “Ru ke za kolica“ i slikaru iz Šenkovca Ivanu Šebestijanu za autorski rad “Ciklus slika“. U kategoriji srebra nagrada je pripala

Rudolfu Pivaru iz Nedeliš a za inovaciju “Pe za centralno grijanje“. Na izložbi su nastupili i Ignac Peras iz akovca s dizajnom “Sry meru piramidom“ i Zvonimir Dolenec iz Preloga s patentom “Podiza kontejnera za sme e“, koji su tako er imali kontakte sa zainteresiranim kupcima. Ono što krasi takvu izložbu inovacija je ogroman broj sudionika izložbe, a što je za tre u najstariju izložbu inovacija u svijetu najve i uspjeh, kao i dolazak ogromnog broja izumitelja iz 31 države, koji su pronašli, a uz velik doprinos Hrvatskog saveza inovatora i lanica koje sudjeluju na doma im i stranim izložbama, želju da do u i zajedno daju doprinos inovatorstvu, a na-

Otvaranje INOVA-e i predstavljanje sudionika

murci? zvao naše Bunjevce ni Srbima ni Hrvatima, no prevario se, Bunjevci su subetni ki Hrvati. O hrvatskim subetnosima pisali su mnogi znanstvenici, najviše iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, ali i mnogi europski, pa ak i ruski znanstvenici, koji, na primjer, veoma dobro znaju razlikovati Li anina od Me imurca ili Slavonca od Dalmatinaca. Nama je to svakako jasno. e stotinu i više godina svi intelektualci u Me imurju i zna ajan broj izvan

Nikada toliko poslovnih ljudi nije posjetilo sajam inovacija kao sada na ovoj izložbi, i to je dalo najve i štih cijelom doga anju i stvorilo poslovne prilike za mnoge sudionike a me u njima i naših me imurskih inovatora INOMA-e, koji nisu otišli nezadovoljni ku i. Najbolje je sajam opisao Adnan Fahad, me unarodni sudac i lan WIIP-e iz Dohe-Quatar, kada je rekao da pobjednika nema, svi su pobijedili sa svojim idejama koje svakodnevno mijenjaju svijet i ine ga ljepšim i udobnijim za život. - S nadom da e ve jednom do i ljudi koji razumiju i koji djeluju u smjeru inovacijskog pokreta i komercijalizacije ideja, ostavljamo mnoge u razmišljanju jer se svijet razvija na temelju inovacija i njihove implementacije u proizvodnju, a ne po broju konferencija, sastanaka, tapšanja po ramenu, te novca kao mrkve i batine. Inovatori zavrje uju bolje i više, a to do sada nisu imali. - INOMA akovec ponosna je na svoje izvanredne uspjehe i predstavljanje Me imurja, kaže predsjednik Darko Doboši , uz napomenu da nitko od Me imuraca nije sjeo u hrvatski elektri ni automobil, ve su samo promatrali gužvu oko njega.

GLOBALNO I LOKALNO Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

njega, ponajprije glazbenici, znaju da je me imurska narodna pjesma jedna od najboljih oznaka subetnosa Me imuraca. bog toga je pomalo tragi no to što se doga a ovih dana, da je inicijativa za zaštitu me imurske popevke kao etnobaštine na razini UNESCO-a došla od Lidije Bajuk iz Zagreba, koja je time, kako kažu neki mediji, spasila ast kraja, a ne nužno od institucija i vlasti iz Me imurja, kojima to o ito bilo manje važno sve ove godine. Postavlja se

legitimno pitanje: zašto smo takvi prema sebi samima?

Prošlih godina samo se naga alo koje su srednje škole najbolje u Hrvatskoj, dok ove godine postoje i službeni podaci o tome. Oni se temelje na uspjehu maturanata na državnoj maturi iz obveznih predmeta, koji su u prosjeku postigli najbolje rezultate. Iako je ve ina najboljih škola smještena u Zagrebu, Me imurje može biti ponosno jer je, osim zagreba kih škola i dvije splitske, na popisu "Deset najboljih“ i Gimnazija J. Slavenskog iz akovca. Dakle, od deset najboljih ak ih je sedam iz Zagreba, dvije su iz Splita i jedna iz akovca, a svaka je od njih proteklih godina imala maturante koji su neki od obveznih ili izbornih predmeta na državnoj maturi riješili sto posto, donio je ovaj tjedan vijest Ve ernji list.

Iako je ve ina najboljih škola smještena u Zagrebu, Me imurje može biti ponosno jer je, osim zagreba kih škola i dvije splitske, na popisu “Deset najboljih“ i Gimnazija J. Slavenskog iz akovca

- Bitan je takozvani kulturni kapital koji u enici ponesu iz svog doma, materijalna i socijalna pozicija njihove obitelji, kvaliteta i opremljenost škola, ali i kvaliteta nastavnika. Sve to utje e na rezultat u enika. Ipak iz prosje nog rezultata maturanata ne može se iš itati kvaliteta nastavnika. Za to bi trebalo provesti unutarnje vrjednovanje škola, objašnja-

va prof. dr. Nikola Pastuovi , koji se ve desetlje ima bavi razvojem obrazovanja. - Marljivost, odgovornost, kvalitetan rad, moderne metode pou avanja, motivirani u enici i timsko upravljanje školom daju odli ne rezultate, sažela je faktore uspjeha za Ve ernji list Tea Dragi Runjak, ravnateljica akove ke Gimnazije Josipa Slavenskog.

EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA na francuskom otoku Réunionu

Putem projekta do otoka u Indijskom oceanu! U sklopu Comenius projekta ACTIVE (Active Communication Training in Vocational Education), u enice Vida Premuš i Elena Sirc te profesorice engleskoga jezika Tanja Skoliber i Dunja Siro i iz Ekonomske i trgova ke škole akovec sudjelovale su na prvom radnom sastanku etiriju zemalja uklju enih u projekt: Rumunjske, Bugarske, Hrvatske i Francuske. Doma in sastanka od 7. do 13. studenoga bila je Francuska, odnosno francuski prekomorski teritorij Réunion, otok u Indijskom oceanu na jugu Afrike, udaljen 700 kilometara od Madagaskara. Nakon jedanaestosatnog leta iz Pariza, stigle su u glavni grad Saint-Denis, gdje su srda no do ekane. Sljede ih šest dana proteklo je u radnoj atmosferi u školi Lycee Antoine Roussin u Saint-Louisu. Vida i Elena predstavile su školu, županiju i državu, oduševile doma ine fotogra ijama Hrvatske i pobudile zanimanje za turisti ku ponudu naše zemlje. Bile su organizirane radionice na temu neverbalne komunikacije kod upoznavanja ljudi razli ite kulturološke pripadnosti. U enice su sudjelovale u dramskim radionicama koje su poslužile za probijanje leda i bolje upoznavanje sudionika, a prisustvovale su i satovima engleskog jezika te upoznale francuski sustav školovanja. Koordinatorica projekta, profesorica Tanja Skoliber, istaknula je oduševljenje ljubaznoš u i toplinom doma ina te dobrom organizacijom: - Doma ini su se potrudili upoznati nas s otokom te su nas poveli u istraživanje pla-

Suradnice na projektu: u enice Vida Premuš i Elena Sirc te profesorice engleskoga jezika Tanja Skoliber i Dunja Siro i

Izlet na aktivni vulkan Piton de la Fournaise na 2632 mnv

ninskog dijela unutrašnjosti otoka, na aktivni vulkan Piton de la Fournaise na 2632 metara i na ronjenje u laguni s prekrasnim koraljima i tropskim ribama. Osobito su pozitivna iskustva Vide i Elene, koje su bile smještene u obiteljima ija ih se neposrednost i susretljivost izuzetno dojmila. Uživale su u razgledavanju otoka i posebice u neobi nim kombinacijama doma ih jela,

kao što mango sa soli, ilijem i lukom, tjestenina s umakom od kikirikija i ilija te oto kom specijalitetu samosi (prženo tijesto u obliku trokuta punjeno tunom ili piletinom i za inima). U Hrvatsku su ponijele prekrasne uspomene i nova prijateljstva. Ekonomska i trgova ka škola bit e doma in drugoga radnog sastanka u travnju, kada e ugostiti u enike i profesore iz Poljske, Rumunjske i Italije.

Doma ini su za goste organizirali i ronjenje u laguni

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

U studenome odobrila 18.465 kuna pomo i RESTORANSKI novitet u metropoli u me imurskom štihu

U Zagrebu otvorena Me imurska hiža Prošli tjedan u Zagrebu je otvoren prvi me imurski restoran, koji nudi obilje me imurskih delicija. Da je tome sigurno tako, govori i injenica da su i vlasnici Me imurci, obitelj Brki koja je ve dokazana u ugostiteljstvu. Uz me imurske specijalitete, u ponudi je odli an roštilj, jela s ražnja i ispod peke te brojne druge delicije. Me imurska hiža je odli an restoran za miran ru ak ili ve eru, udaljen od gradske vreve, u krugu obitelji, prijatelja ili poslovnih partnera u opuštaju em rustikalnom ambijentu. Dok se srijedom, petkom i subotom ve ernji sati mogu produžiti do sitnih sati uz živu glazbu. Restoran je smješten u Karlova koj ulici 201, u

Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ održala je 24. rujna i 20. studenoga ove godine dvije sjednice, na kojima je ukupno odobreno osam pomo i u iznosu od 18.465 kuna za kupnju lijekova, pomagala i rehabilitacije. U ovoj godini dodijeljeno je pomo i u iznosu od preko 150.000 kuna. Podnositeljici zahtjeva iz

Gori ana dodijeljena je pomo u iznosu od 3.230 kuna, podnositelju zahtjeva iz Nedeliš a 1.260 kuna, podnositeljici zahtjeva iz Kotoribe dodijeljena je pomo u iznosu od 3.900 kuna , a podnositeljici zahtjeva iz Gornjeg Kuršanca pomo u iznosu od 2.300 kuna, svima za kupnju lijekova. Podnositeljima zahtjeva: djeci iz a-

kovca, Štrigove i Hemuševca dodijeljena je pomo za provo enje rehabilitacije, svakome po 2.400 kuna, a podnositeljici zahtjeva iz Dragoslavec Sela dodijeljena je pomo od 575 kuna za nao ale. U Uredu Zaklade u Me imurskoj županiji, akovec R. Boškovi a 2, možete kupiti prigodne boži ne i novogodišnje estitke po cijeni

od 5 kuna. Zaklada zahvaljuje svim donatorima i lanovima podupirateljima koji pomažu rad Zaklade. Svaka donacija ili uplata lanarine pomaže našim sugra anima u njihovom lije enju. (BMO)

kvartu zvanom Blato, na samom izlasku iz Zagreba cestom prema Karlovcu. Iz akovca je tamo najlakše do i skretanjem s autoceste na izlasku za Zagreb Jug. Otvorenje je bilo u srijedu 20. studenoga, a popis gostiju je bio prili no impozantan. Rije i dobrodošlice i puno uspjeha restoranu su zaželjeli gradona elnik Grada Zagreba Milan Bandi , me imurski župan Matija Posavec i vele asni Ivan Kolari . Svojim dolaskom goste i doma ine po astili su i bivša ministrica Mirela Holy, poznati me imurski izvo a i Mirko Švenda Žiga, Blanka Tkal i , grupa "Happy song" i mnogi drugi poznati Me imurci koji rade ili žive u Zagrebu.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Tko e zapaliti prvu svije u na adventskom vijencu Z

a dva dana, prvu nedjelju u prosincu, krš ani, poglavito katolici, na svoje e stolove u obiteljskim domovima staviti adventski vijenac i na njemu zapaliti prvu od etiri svije e. dventski vijenac, a posebno svije e na njemu, ima simboliku dolaska najsvjetlijeg dana u godini - Boži a, jer taj dan slavimo dolazak onoga koji je rekao: Ja sam svjetlo, tko ide za mnom, ne e hodati u tami.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

tavljanje vijenca na stol i paljenje svije a svaku nedjelju u adventu do etvrte, pred sam Boži , lijep je pu ki obi aj kojim obitelj iskazuje svoju pripadnost i vjernost Isusovoj crkvi i nauku. Boži je zapravo veliko svjetlo koje obasjava naše obitelji, naše domove, naše crkve i katedrale, a od hrvatske nezavisnosti i trgove naših gradova. na se, odnosno tradicija i nepisano je pravilo da u krš anskoj obitelji prvu

svije u na adventskom vijencu upali glava obitelji, muž i otac, ako pak muškog u ku i nema, onda žena koja vodi doma instvo. matram kako je vrlo važno tko e zapaliti prvu svije u na adventskom vijencu u našim gradovima, jer e ta osoba uputiti poruku svojim sugra anima, a putem medija i široj javnosti. Vidio sam kako ta ast redovito pripada gradona elniku, pokraj kojeg je župnik ili sve enik, što

je lijepo i dobro, ako je taj gradona elnik asna osoba i prakti ni vjernik. Svije u nikako ne bi smjela upaliti osoba koja ne vjeruje u Isusa i koja to ini samo zbog toga da u ini, zbog nekakve tradicije gradske vlasti i sli nih pobuda. Sigurno je kako ja to ne u promijeniti, ali ukazujem na ono što se ne bi smjelo doga ati, da svjetlo koje najavljuje Isusov ro endan prvi upale oni koji u tami hodaju i koji s krš anskom vjerom imaju

toliko veze koliko i ja s proizvodnjom ulja od ananasa. Kona no, imaju gradona elnici svoje zamjenike ili vije nike koji su prakti ni vjernici i mogu zapaliti prvu svije u na adventskom vijencu, a gradona elnici mogu nazo iti ovom lijepom obi aju, jer ipak su od naroda odabrani. emam ništa protiv da u gradu kojemu je na elu žena krš anka, ona upali prvu svije u na adventskom vijencu u svojem gradu.

PIŠE: STJEPAN MESARI

mojem gradu svije u može zapaliti gradona elnik jer je vjernik, kao što u u svojem domu to ja u initi, ako doživim 1. nedjelju došaš a. Ako druga ije Bog odlu i, imam dobre nasljednike injenja ovoga lijepog ina.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

Maribor anka Anita Kralj pobjednica MEF-a Zvu ala je i izgledala kraljevski, poput svog prezimena, komentirali su mnogi posjetitelji ovogodišnjeg MEF-a, po završetku finalne ve eri. Maribor anka Anita Kralj je skladbom “Ni trnja brez greha” šarmirala žiri i osvojila Grand Prix 11. Me imurskog estivala zabavne glazbe. MEF joj je prvi me unarodni estival na kojem je osvojila nagradu, a, kako kaže, oduševljena je publikom i organizacijom, te e se zasigurno u akovec ponovno vratiti.

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.

Probija kajkavske okvire 10. JUBILARNI MALI KAJ

Osnovnoškolci kao uvari kajkavštine 19. JAZZ FAIR

Jazz za “najazziti se”... ŠTRIGOVA

Program iz Francuske u štrigovskom hramu kulture “LIJEPOM NAŠOM” - AKOVEC

Glazbeno-scenski spektakl pred prepunom dvoranom

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura Stigli NOVI katalozi putovanja ODMOR JESEN/ZIMA 13/14 BLAGDANSKA PUTOVANJA 13/14

PETAK - ETVRTAK, 29. studenoga - 5. prosinca PRELOG, Riblji restoran, crkva Sv. Jakoba, Knjižnica i itaonica

U Prelogu zapo inju adventski programi Grad Prelog pripremio je bogat adventski program koji zapo inje izložbom slika LUDM-a u petak 29. studenoga u prostoru Ribljeg restorana u 19 sa . Dan kasnije, u subotu 30. studenoga, organizirano je paljenje prve adventske svije e u 17.45 sa , a sve anos e se taj dan nastavi koncertom “Advent u Prelogu“ u izvedbi Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” u 18 sa . U utorak 3. prosin-

NOVOGODIŠNJA PUTOVANJA ISTANBUL- iz Splita 28.12., 5 dana, od 2.295 kn LISABON 28.12., 5 dana, od 3.495 kn LISABON I ANDALUZIJA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn PORTUGALSKA TURA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn BARCELONA 28.12., 5 dana, od 3.490 kn BARCELONA I MADRID 28.12., 5 dana, od 4.095 kn SICILIJA 29.12., 5 dana, od 4.295 kn

DALEKA PUTOVANJA BOŽIĆ U IZRAELU 22.12., 8 dana, od 7.790 kn NOVA GODINA U DUBAIJU 27.12. , 7 dana, od 5.990 kn NOVA GODINA NA KUBI 28.12., 10 dana, od 14.990 kn KENIJA – SAFARI I ODMOR NA DIANI BEACHU 03.01., 10 dana, od 14.990 kn ORLANDO & MIAMI 05.01., 9 dana, od 9.890 kn

WELLNESS

Probija kajkavske okvire “225 godina me imurskih župa” tema je novoizdanoga Hrvatskog kajkavskog kolendara 2014. U Kolendaru se izbor glavne teme pojašnjava: “Odlukom zagreba kog biskupa Maksimilijana Vrhovca osnovano je 1789. ak deset novih župa: sedam je utemeljeno te godine, a idu e još tri; župa u Macincu najprije je osnovana kao samostalna kepelanija. U prigodi njihove 225. obljetnice predstavljamo ih iz pera župnika i njihovih suradnika te povjesni ara Rudolfa Horvata i povjesni arke umjetnosti i konzervatorice An ele Horvat”. Kako je na predstavljanju Kolendara njegov urednik prof. dr. sc. Stjepan Hranjec naglasio, razrada te teme vjerojatno ne e zavšiti ovim izdanjem jer postoji ideja da i osnovna tema sljede eg Kolendara 2015. bude vezana uz župe s podru ja itave sjeverozapadne Hrvatske.

Radovi šezdesetak autora

ODMOR

Kolendar 2014. predstavljen je krajem proteklog tjedna u u restoranu “Pilka” u akovcu. Sve anosti predstavljanja nazo ili su autori, a o Kolendaru su prigodno

do 27.12., 2 pol, od 500 kn ZADAR (Funimation Borik 4*)

ca Kris jan Novak e Preložanima predstavi svoj roman “ rna ma zemlja“ u Knjižnici i itaonici Grada Preloga u 18.30 sa . U etvrtak 5. prosinca u crkvi Sv. Jakoba održat e se program “Sve Nikola u Prelogu“ s po etkom u 17 sa , a potom e se u 18 sa u Muzeju “Croata Insulanus” otvori izložba “Svjetlo boži nog dana“. Adventski programi nastavit e se sve do 31. prosinca.

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.

MORAVSKE TOPLICE – TERME 3000 (Livada Prestige 5*) do 1.12. , 2 pol, od 775 kn

OPATIJA (GH Adriatic I 3*/4*)

ETVRTAK, 5. prosinca AKOVEC, Centar za k

- Kolendar je svojevrsna pu ka enciklopedija s kontinuitetom izlaženja dvadeset i dvije godine, naglasio je urednik, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec

govorili osim urednik, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, i prof. Vladimir Kapun. Uzvanicima se prigodnim rije ima obratio i Matija Posavec, župan Me imurske županije. Novo izdanje okupilo je radove 60 autora i predstavlja svojevrsnu pu ku enciklopediju. Naime, Kolendar, koji je tiskan u nakladi od dvije tisu e komada, na više od 430 stranica donosi osim glavne teme Kolendara i niz radova na temu obljetnica, povijesnih, kulturoloških, folkloristi kih, prirodoslovnih i gospodarskih tema. Dio Kolendara

jesu i rubrike: “Ljudi, doga aji i sudbine”, “Putositnice”, “Prikazi, osvrti”, “In memoriam” i “Beletristika”. Kako je Hranjec naglasio, autori su esto ljudi koji nisu neka vrhunska kriti arska i književna pera, ve su to ljudi koji se amaterski ili

poluamaterski bave raznim spisateljskim aktivnostima i istraživanjima i ovaj im Kolendar pruža jedinstvenu priliku za objavu radova. Stoga veseli što se svake godine okuplja stalni autorski tim koji se rado odaziva suradnji. Na kraju je Hranjec istaknuo kako ovo izdanje sve više probija kajkavske okvire jer donosi i teme koje nisu isklju ivo kajkavske, kao što su, primjerice, prilozi “Penkala i njegovi izumi” ili tema Vladimira Pletenca pod nazivom “Pismo oskarovcu Branku Lustigu koje mu sig urno nikada ne u poslati”. Zna aj izdanja je tim ve e što ovaj godišnjak ogranka Matice hrvatske i u ovom uvjetima gospodarske krize iznalazi model samo inanciranja preko reklama i prodaje, pa kontinuirano izlazi ve dvadeset i dvije godine. (R. Radovi )

do 30.12., 1 pp, od 480 kn DUBROVNIK (Neptun 4*) do 28.12., 1 nd, od 395 kn

BOŽI I NOVA GODINA HR LOVRAN (Park 4*) 28.12.-2.1., 2 pol, 1062 kn FM do 30.11. PLITVIČKA JEZERA (Jezero 3*) 29.12.-1.1., 2 pol + 1 pp, od 2260 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla Htl Rogla od 13.12. – 15.12., 2 pol+ ski-karta, od 915 kn ITALIJA, Fai della Paganella Htl El Paso 11.12. – 15.12., 4=3 pol, od 928 kn AUSTRIJA, Katschberg Htl Cristallo od 12.12. – 15.12., 3 pol, od 1.925 kn

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

DESETI JUBILARNI “NAŠ MALI KAJ” u Murskom Središ u

Osnovnoškolci kao uvari Na Me unarodni dan djeteta, 20. studenoga, održan je jubilarni, deseti “Naš mali kaj” u Osnovnoj školi Mursko Središ e. “Naš mali kaj” je manifestacija koju je prije deset godina pokrenula Sonja Vrši , profesorica hrvatskog jezika, s ciljem o uvanja kajkavske rije i me u osnovnoškolcima, te je svih ovih godina ulagala napore da svaka od njih zablista u punom sjaju. Ove je godine organizirana u suradnji s ogrankom Matice hrvatske akovec i pod pokroviteljstvom Grada Mursko Središ e.

Radionice i promocija knjige Deseti po redu “Naš mali kaj” bio je popra en brojnim aktivnostima. Osamdesetak u enika iz devetnaest škola (OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Orehovica, OŠ Tomaša Gori anca iz Male Subotice, OŠ Štrigova, OŠ dr. Ivana Novaka iz Macinca, OŠ Vladimira Nazora iz Pribislavca, OŠ Jože Horvata iz Kotoribe, OŠ Vladimira Nazora iz Svetog Ilije, Dvojezi na osnovna šola Lendava, OŠ Nedeliš e, OŠ “Petar

Sudionici ovogodišnje manifestacije, koju je prije deset godina pokrenula Sonja Vrši , profesorica hrvatskog jezika Zrinski” iz Šenkovca, OŠ Kneginec Gornji, OŠ Selnica, OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca, OŠ I. G. Kova i a iz Sv. Jurja na Bregu, OŠ Kuršanec i OŠ Mursko Središ e) u prvom su dijelu Našeg malog kaja sudjelovali u jezi noj, ilustratorskoj, literarnoj i fotografskoj radionici, koje su vodila velika imena iz tih podru ja. Jezi nu radionicu vodili su prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i u itelj Ivan Le ek, a ilustratorsku radionicu Smiljana oh, poznata ilustratorica dje jih knjiga.

U svijet maštovitog pisanja pri a u enike je uveo me imurski pisac dr. sc. Kristian Novak, koji je ujedno i predstavio svoju knjigu “ rna mati zemla”, a Davor Žerjav i Davorin Mance iz Fotokluba akovec s u enicima su podijelili svoje trikove za izradu što uspješnijih fotogra ija i pohvalili u enike koji su svojim radovima sudjelovali u fotografskom natje aju “Negdašnji kuružjaki” u sklopu manifestacije. Desetoro je u enika nagra enih u školskom projektu po-

ticanja itanja “Želim itati po svom” sudjelovalo u radionici Škole animiranog ilma akovec, organiziranoj povodom Svjetskog dana animacije, pa je tijekom programa premijerno prikazan rezultat radionice, animirani ilm “Lektira na ilmu”, koji je predstavila voditeljica radionice Jasminka Bijeli Ljubi .

Smo kaj pozabili? Prof. dr. sc. Blaženka Filipan Žigni predstavila je svoju knjigu “Jezik

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEDJELJA, 15. prosinca, 14 sati AKOVEC, Centar za kulturu

a, 20 sati kulturu

Muke po Iveku Tribina “ akovec etvrtkom” 5. prosinca donosi komediju “Muke po Iveku“ u izvedbi gluma ke družine “Histrion” Zagreb. Radnja donosi neobi an zaplet i vragometni rasplet - koloplet sa re, farse, trilera i burleske. Glume Ronald Žlabur, Marija Bori , Tara Rosandi , Davor Svedruži , Draško Zidar, Željko Duvnjak, Nataša Kope , Dinka Vukovi i Kris jan Jai . Ova plavo - bijela komedija u dva ina hrvatska je verzija poznatoga engleskog hita “RUN FOR YOUR WIFE”, R. Cooneya iz 1983. godine. Redatelj je Želimir Mesari . U histrionskoj je obradi radnja smještena u

današnji Zagreb, a govori o zagreba kom taksistu Ivanu Kova u koji vodi dvostruki život kao Ivek Purger i Ive Tovar. Istovremeno ima dvije žene: jednu na Trnju, a drugu na Trešnjevci. Marica Kova je Dalmatinka, obožava Mišu Kova a i navija za Hajduk, a Barbara Kova je purgerica, rockerica i navija ica Dinama… Naravno, spomenute supruge jedna za drugu ne znaju sve do trenutka u kojem naš Ivek ili Ive doživi nezgodu koja poreme njegov svakodnevni raspored, nakon ega se nad njegova dva doma i dva braka (plavi i bili) nadvija prava pravcata oluja u kojoj se uz Iveka i njegove gospo e vrte još i otkva eni susjedi, uvrnu policajci i zna željni novinari.

Ješko i Djed Marz Centar za kulturu poziva roditelje da u nedjelju 15. prosinca u 14 sa sa svojim mališanima do ekaju Djeda Mraza druže i se s glumcima Dramskog studija “Dada”. Za tu je prigodu pripremljena predstava “Kako je Ješko pobijedio prehladu“. Prekrasni kos mi, pjesma, ples, zdrav humor i igra glavne su karakteris ke ove pou ne i zabavne pri e o hrabrom Ješku Ježi u, koji je uz pomo

19. JAZZ FAIR donio dva dana vrhunske svirke

Jazz za “najazziti se”... Piše: Roberta Radovi

Centar za kulturu akovec ve devetnaestu godinu za redom ugoš uje vrhunske jazz glazbenike na dvodnevnom okupljanju jazzera i festivalu “Jazz Fair”, koji je održan krajem proteklog tjedna. Ove je godine publika doista imala priliku uživati u iznimno kvalitetnom programu, pa su pojedini posjetitelji iz publike komentirali kako su to bile koncertne ve eri za “najazziti se”... Program festivala otvorio

Festivalsko druženje otvorio je sjajni trio “Jazz continuo”

Sjajni pijanist David Gazarov s publikom komunicira i na izvrsnom hrvatskom

je trio “Jazz continuo” u sastavu Primož Graši (gitara), Mario Mavrin (bas gitara) i Neven Frangeš (klavir) izvedbama skladbi Boška Petrovi a, ali i klasi ne jazz skladbe. Nakon njih pozornicu akove kog Centra za kulturu i publiku osvojile su lanice ženskog jazz kvarteta “Chocolate Disaster”, koje su predstavile moderne jazz aranžmane jazz standarda glazbenih velikana u vlastitoj obradi te groovy kompozicija legendarnog Eddiea Harrisa.

Chocolate Disaster ine umjetnice iz Hrvatske, Austrije i Njema ke, koje zajedno studiraju na KUG-u (Graz Univesity for Arts and Music). Tako su završni pe at prve festivalske ve eri dale klaviristica Anna Doblhofer, kontrabasistica Leonore Hollauf, saksofonistica Anna Keller i Lada Obradovi iz Siska, koja svira bubnjeve. Lada Obradovi , osim što trenutno studira bubnjeve u Grazu, bila je i u enica našeg sugra anina Roberta Jambruši a - Džebija, tako da je ve i svirala nekoliko puta s Big bandom akovec.

obitelji i prijatelja u sedam dana pobijedio prehladu te zdrav do ekao Djeda Mraza. Predstava u trajanju od 30 minuta preporu uje se za predškolski uzrast i niže razrede osnovne škole. Ulaznica je 30 kuna. Ujedno se roditelji podsje aju da je potrebno pripremi poklon s imenom i prezimenom djeteta te ga prije predstave preda na blagajni ili u propagandnoj službi Centra za kulturu akovec.

karijera Gazarova obilježena je brojnim samostalnim nastupima. Kao posebno priznanje za svoj umjetni ki rad, 1999. godine primio je Državnu nagradu s Diplomom bavarskog Ministarstva kulture. Oženjen je za hrvatsku književnicu Sibilu Petlevski, tako da je s Jazz Fair publikom komunicirao na izvrsnom hrvatskom jeziku. Iz inspirativnog nastupa Davida Gazarova akove koj publici e izme u ostalog ponajviše ostati u sje anju njegova izvedba teme “Retrospektiva” (F. Chopin: Etida u es-molu, op. 10 br. 6). Festivalsko druženje zatvorio je švedski slobodni umjetnik, truba i multiinstrumentalist Lasse Lindgren, koji je na akove koj pozornici gostovao u suradnji s dvanaest glazbenika iz Zagreba, Ljublja-

Inspirativni Gazarov i rasplesani Lindgren Drugi dan festivala na Jazz Fairu gostovala su dva velika imena: pijanist, skladatelj i aranžer David Gazarov iz Azerbajžana i truba Lasse Lindgren iz Švedske. David Gazarov nakon studiranja u Bakuu i Moskvi seli u München, gdje postiže reputaciju izuzetnog protagonista münchenskog jazza. Umjetni ka

Moderni ženski kvartet “Chocolate Disaster” isprva je osvojio publiku

KUD “Sveti Jeronim”

kajkavštine moje bake i Internet. Posu enice u me imurskom kajkavskom dijalektu - ju er, danas, sutra” te tako u enicima približila njihovu kajkavsku baštinu. Ona je ujedno bila i predsjednica žirija tijekom održavanja kajkavskog kviza “Smo kaj pozabili?”, kojim je zapo eo drugi dio manifestacije. Uz kolegu Ivana Le eka budno je pratila u eni ka nadmetanja u objašnjavanju starih me imurskih rije i i izraza. Doga aj su svojim izvedbama uljepšali pjeva ki zbor, tamburaši i mali

fokloraši “Klin eki” iz OŠ Mursko Središ e te u enici iz svih krajeva Me imurja koji su sudjelovali u literarnom natje aju “Zviraju re i” i glazbenom natje aju “Pesma zvoni”. Ravnateljica škole Marija Trstenjak odjavila je program poznatom me imurskom pjesmom “Me imurje, kak si lepo zeleno”, a ugodno se druženje nastavilo na domjenku gdje su se izmjenjivala iskustva i dojmovi, te se kovali planovi za idu e godišnje okupljanje na 11. Našem malom kaju. (Tatjana Barat)

Program iz Francuske u štrigovskom hramu kulture Kulturno - umjetni ko društvo “Sveti Jeronim” Štrigova aktivno je tijekom cijele godine, a proteklih dana priredilo je program u Štrigovi te nastupilo u Kotoribi. Svojevrsna repriza gostovanja me imurskih kulturnjaka u pet francuskih gradova gledateljima je

Štrigovski svati

Program je obilovao edukativnim radionicama

Štrigovsko gustuvaje jedan je od najljepših me imurskih narodnih i starinskih obi aja ovog kraja, okruženog vinogradima i okrunjenog dvjema najljepšim me imurskim crkvama, u kojima su se sklapali sveti brakovi veselih i vrijednih muževa te radišnih, lijepih i ponosnih žena.

ne, Boluana, Maribora i Koprivnice, koji su okupljeni u “Lasse Lindgren Big Constellation”. Publici je još u sje anju njegov sjajni i razigrani prošlogodišnji koncert, kojim je na Jazz Fairu predstavio obrade najve ih hitova svjetski popularne grupe ABBA. Razigranosti, rasplesanosti i zavidnog umije a vladanja instrumenta nije izostalo ni ove godine. Sje anje i užitak slušanja izvedbe originalnih aranžmana i skladbi Maynarda Fergusona u izvedbi “Lasse Lindgren Big Constellation” ne samo što e grijati publiku kroz nadolaze e zimske mjesece, ve e potrajati sve do sljede eg 20., jubilarnog izdanja Jazz Faira, koje e zasigurno kvalitetom i programom privu i još ve i broj poklonika ne samo jazza, ve i kvalitetne glazbe.

Takav obi aj uprili io je KUD “Sveti Jeronim”, koji se kvalitetnim prikazima predstavlja na raznim gostovanjima u zemlji i regiji. Tako je bilo i u Kotoribi na smotri narodnih obi aja, gdje su publika i kulturni djelatnici prepoznali vrijednost umjetni kog izri aja štrigovskog društva. (S. Mesari , M. Š avni ar)

predstavljena u štrigovskom hramu kulture u mjesnom Društvenom domu. U ugodnoj atmosferi brojni gledatelji vidjeli su program 16. Dana hrvatske kulture u francuskom departmanu Aisine. Osim folklorne i glazbene kulturne baštine, gledateljima su predstavljeni i radovi akove ke Škole animiranog ilma, te ilm o Me imurju, Studija “Dvije lije” iz akovca. Brojno gledateljstvo uživalo je u izvedbama KUU-a “Zvon” iz Male Subotice, Ženske vokalne skupine “Stridonne”, mezzosopranistice Nikoline Virgej Pintar i Zrinske garde akovec.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

PETAK, 6. prosinca, 21 sat NEDELIŠ E, dvorana MESAP-a

SRIJEDA, 4. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Cl

Marko Perkovi Thompson predstavlja novi album Turneja ‘’Ora et labora’’ Marka Perkovi a Thompsona s že u Nedeliš e u organizaciji ca e bara “Millenium” iz akovca. Thompson e održa spektakularni koncert u dvorani MESAP-a u Nedeliš u u subotu 7. prosinca 2013. godine. Po etak koncerta najavljen za 21 sat i traje do pono i, a za m slijedi “a er party” u istom prostoru. Za nezaboravnu feštu do ranih jutarnjih sati pobrinut e se TS “Kumovi” i DJ Kiki. Thompson novom turnejom predstavlja svoj sedmi studijski album ‘’Ora et labora’’, koji je objavljen 10.

TS KUD-a Belica nastupio je zajedno sa Ksenijom Kramar

Prepuna dvorana s oduševljenjem je bodrila sve izvo a e

Varaždinski jazz - f

travnja 2013. godine. Zbog velikog interesa, osigurajte pravovremeno svoje mjesto na ovom neponovljivom doga aju i kupite kartu u pretprodaji po cijeni od samo 80 kn, na dan koncerta cijena je 90 kn. Prodajna mjesta ulaznica jesu: ca e bar “Millenium” akovec, ca e bar “Eden” Prelog, pizzerija “Venera” Pleškovec, pizzerija “Modena” Domašinec, ca e bar “Bela” Gardinovec, ca e bar “Jama” Mursko Središ e, pizzerija “Majo” Kotoriba, ca e bar “LOOP” Koprivnica i ca e bar “Old city pub” Varaždin.

Ivan Mezga i TS “Pozoj” razigrali su publiku

“LIJEPOM NAŠOM” - AKOVEC Prva emisija ovu subotu u 18.25 sati

Glazbeno-scenski spektakl pred prepunom dvoranom Foto: Zlatko Vrzan Koncept glazbeno-zabavne emisije koju vodi i ure uje Branko Uvodi , a kojom se predstavljaju ljepote te posebnosti hrvatskih gradova i njihovih obi aja i tradicije, još uvijek privla i iznimno velik broj gledatelja pred malim ekranima, ali i kod javnog snimanja. U akovcu je ve pola sata prije po etka javnog

snimanja ovoga glazbenoscenskog spektakla Hrvatske televizije ponestalo slobodnih mjesta, pa je publika odlu ila sjediti i na stepenicama. Tako je dvorana sportske dvorane Graditeljske škole doslovno bila prepuna - k’o šipak pun koštica. Oko tri tisu e gledatelja je više od tri sata uživalo u zabavnom programu u kojem su nastupili brojni izvo a i: MVS

Okrjepa uo i nastupa muške vokalne skupine “Zrinski” iz Nedeliš a

Zrinski - Nedeliš e i Zrinska garda, KUD Mihovljan, KUD Fijolica - Orehovica, KUD Kaštel - Pribislavec, KUD Donji Vidovec, VS Zrinski - Nedeliš e, ŽVS Grlice - Sv. Martin na Muri, TS KUD-a Belica i Ksenija Kramar, Kneja band i Gordana Lach, Ivan Mezga i TS Pozoj, Ivica Jurgec i TS Pozoj, Zagreba ki tamburaši, Barbara Othman, Zvonimir Dravec, Ivica Dobrani , Blanka Tkal i , Vesele Šta-

Gornji Kraljevec prikazao je tradiciju kiseljenja zelja

U programu je nastupio i Zvonimir Dravec iz Kotoribe

BOJAN JAMBROŠI snimio “acoustic” obradu hita “Grenade”

Suradnja s koprivni kim glazbenikom i kirurgom Matijom Eva i em Me imurski slavuj Bojan Jambroši i nakon izlaska novog albuma “Zapisano u zvijezdama“ nastavlja oduševljava svoje vjerne fanove. Naime, ovaj je glazbenik , ina e pobjednik prve sezone showa “Hrvatska traži zvijezu“, ovih dana objavio akus -

nu obradu popularnog hita “Grenade“ Brune Marsa. Do ove suradnje sa svestranim koprivni kim glazbenikom i kirurgom Ma jom Eva i em došlo je nakon prvoga Bojanovog nastupa na “acoustic ve erima” u koprivni kom ka u “Stars 2002.“.

- Izuzetno sam zadovoljan postignutim. Nakon što smo objavili ‘Grenade’, uslijedio je cijeli niz pozi vnih komentara na YouTubeu i društvenim mrežama. Zbilja nisam o ekivao tako dobru reakciju publike. Još jednom hvala svima na lijepim rije ima i iskoris t u ovu priliku

da najavim kako emo u srijedu objavi još jednu stranu obradu, rekao je Bojan Jambroši . Za nastanak akusti nih obrada Bojana Jambroši a zaslužan je producent Marko Horvat te koprivni ka NEXUS produkcija, koja se pobrinula za snimanje i postprodukciju.

jerke, Gusti Draksar, Skandal bend, Gazde, Antonela Malis, Mate Buli , Goran Karan i Zlatko Pejakovi . Me imurje se tako predstavilo Hrvatskoj nizom popularnih pjesama kao što su: Me imurje kak’ si lepo zeleno, U boj, u boj, Šetala se lepa Mara, Vehni, vehni fiolica, Jedan dan života, Na Štajersko, Stopram sam se oženil, Ljubav se ne trži, Samo jednom se ljubi, Domu mom, Svirajte mi pjesmu njenu i dr. Spektakl “Lijepom našom” tako er se s velikim interesom prati i u zemljama gdje živi hrvatska dijaspora. Snimljene su dvije emisije koje e se emitirati na Prvom programu HTV-a. Prva emisija emitira se u subotu 30. studenoga u 18.25 sati, dok e druga biti emitirana 7. prosinca. (rr)

Blanka Tkal i (mezzosopran) uvijek se rado odaziva promociji svog kraja

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 6. prosinca, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

funk koncert u Podroomu

Trash’n’burn vas poziva na promociju Pin-up kalendara

U srijedu 4. prosinca s po etkom u 22 sata u Podroomu održat e se koncert varaždinskog jazz - funk benda Groove On. Za etnici su benda Emir ovran (bubnjevi) i Tomislav Koši (bas), koji su nakon nekoliko zajedni kih projekata i bendova htjeli zapo e nešto novo. Pozvali su gitarista Davora Jurovi a, kojeg su poznavali iz zajedni kog sviranja u Big bandu akovec i nekolicine jam sessiona. etvr lan je saksofonist Oliver Poto nik, koji se pokazao idealnim za bend iz prijašnjih projekata. Bend je zapo eo radi na autorskom materijalu i interpretacijama jazz, funk, soul standarda, koje su više nego uspješno prezen rali na ulicama i klubovima Varaždina povodom Špancirfesta. Bend radi na novim nastupima, materijalu i projeka ma s drugim glazbenicima.

Trash’n’burn miting ameri kih automobila i rock’n’roll fes val ve tradicionalno krajem godine izdaje Pin-up kalendar koji je bio ‘’fotkan’’ na mi ngu u lipnju 2013. godine. Promocija kalendara održat e se 6. prosinca u akove kom Podroomu, uz besplatan upad, rockabilly-psychobilly i garage rock’n’roll bendove i DJ-e. Kalendar izlazi u limi ranom izdanju od samo 300 komada, te e se mo i dobi po simboli noj cijeni od 35 kn na samoj promociji. Bendovi koji e se izmjenjivati tijekom ve eri dolaze iz Varaždina i Beograda. The Evokers su sku-

pina iskusnih, ali beskompromisnih rock’n’rollera iz Varaždina, koji svojim garažnim rockom s dodacima nerafiniranog rhythm&bluesa evociraju duhove rock’n’rolla iz doba njegova puberteta. Grandpa Candys aka ikine bombone jesu rockabilly/psychobilly trio koji je nastao u Beogradu. Kao slatki dodatak, za DJ pultom nalazit e se DJ Miss Stray Cat ujedno i pin-up miss october, A zabavljat e vas uz ritmove 50’s, 60’s, rock’n’rolla, rockabillyja, surfa, garage punk-rocka. Ako još uvijek ne znate kako proves prvi vikend u prosincu, preporu ujemo da nas posje te!

11. ME IMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE

Pobjednica iz Slovenije Festivalu dala europski štih Piše: Roberta Radovi Foto: Zlatko Vrzan Zvu ala je i izgledala kraljevski, poput svog prezimena, komentirali su mnogi posjetitelji ovogodišnjeg MEF-a, po završetku finalne ve eri. Maribor anka Anita Kralj je skladbom “Ni trnja brez greha” šarmirala žiri i osvojila Grand Prix 11. Me imurskog estivala zabavne glazbe. Simpati na Maribor anka je u razgovoru s nama neposredno nakon primitka nagrade iskreno zahvalila svima koji su izabrali njezinu pjesmu: - Nisam o ekivala nagradu, tako da je to za mene bilo iznena enje. Vrlo sam sretna što sam osvojila Grand Prix MEF-a. Moram re i da sam pjesmu u Sloveniji pet puta slala na jedan zna ajan estival, pa su je uvijek vra ali. Ovdje u Me imurju su je isprva prihvatili i ušla je u finalnu ve er. I evo, dobila sam glavnu nagradu. Iskrena zahvala svima koji su dali glas za moju pjesmu i estitke organizatoru. Presretna sam! Pobjednica je nastupila na MEF-u i prije etiri godine, a veseli se i mogu oj suradnji s našim glazbenicima: - Upoznala sam mnogo hrvatskih glazbenika i rodile su se neke prijateljske veze. Uskoro pripremam u Sloveniji i jedan svoj koncert, pa sam pozvala i nekoliko hrvatskih izvo a a. Vjerujem da u ponovno nastupati u Hrvatskoj, a s obzirom na to da je u akovcu zaista sve super, organizacija i cijeli doga aj su na nivou, vjerojatno emo još sudjelovati i na MEF-u.

- Ve odmalena sam u pjeva kim vodama. Moram se i malo pohvaliti. Do sad sam realizirala šest CD-a, i esto prire ujem koncerte u Sloveniji, a tako er i tamo nastupam po estivalima. MEF je prvi estival u inozemstvu na kojem sam primila nagradu. Slušatelji izabrali Globus band Najbolja skladba prema ocjeni slušatelja i urednika radiopostaja i Interneta je pjesma “Kad te poljubim” Globus banda, iji su lanovi tako er presretni zbog toga jer upravo, kako kažu, zbog publike sviraju i nastupaju. Osim ovih kategorija, dodijeljene su i nagrade za još osam kategorija. Grupa Supermarket proglašena je najboljim debitantima. Zdravko

Slovenka Anita Kralj dobitnica je Grand Prixa

Što se ti e modnog izri aja, ve ina izvo a a se na ovogodišnjem Festivalu odlu ila za uvijek elegantne crne, crno-bijele i crnocrvene kombinacije. Anita je odsko ila i u stylingu, pojavivši se na sceni u otmjenoj haljini ljubi aste nijanse: - Imam osobnu ‘švelju’ koja brine za to kako izgledam, pa sve estitke za styling idu njoj. Vrlo rado nosim takve sve ane haljine kakvu sam imala ve eras. Nekako se bolje osje am u njima nego u nekakvoj minici. Anita je i u svojoj domovini koncertno aktivna, a pjevanjem se po ela baviti još u djetinjstvu:

akov anin Jerko Fabi osvojio je posebnu nagradu MEF-a

Festivalsku ve er vodio je duhovit voditeljski par: Mateja Goš iej i Miljenko Ov ar

Škender za najbolju interpretaciju, a Spli anka Dora Ba i osvojila je nagradu za najbolji scenski nastup koji, kako nam je kazala, uglavnom sama osmišljava: - U biti kad do em na binu prilagodim se pjesmi. Bavila sam se plesom 13 godina, i odgovaraju mi te brze ritmi ne pjesme, u kojima mogu biti ono što jesam – vatrena Dalmatinka. Ve drugu godinu za redom Igor Brešan osvojio je nagradu za najbolji tekst. Jurica Pa en&Aerodrom dobili su nagradu za najbolji aranžman, a pjesma Mirka Švende Žige “Prosjak“ i njezin autor Marko Tomasovi glazbe osvojili su nagradu za najbolju glaz-

Prava mala “Eurovizija” Dvorana i scena u akove kom Centru za kulturu, prema prvim dojmovima publike, i više su nego opravdali preseljenje Fes vala u ovaj prostor, koji je uz izvrsne svjetlosne i video efekte stvorio dojam prave male “Eurovizije”. A i sama pobjednica je dala Fes valu taj toliko željeni europski š h. Fes val je pra o i akov anin Vanja Ov ar: - Lijepo je izgledalo u ovom ambijentu Centra za kulturu. Bili su i dobri izvo a i, pogotovo nam je drago da se na svaki Festival dovede i nekoliko renomiranim imena, kao što je ove godine Jurica Pa en&Aerodrom. Fes valsku ve er pra o je fes valski orkestar uz vo enje prof. Damira Rodigera, a publika je bila i više nego odli na, što

Vanja Ov ar, posjetitelj MEF-a je zadovoljnim u inilo i Rajka Doboši a, direktora Fes vala: - Došla je zahvalna publika i svi izvo a i je hvale. Kažu da je me imurska publika izuzetno kvalitetna i da osje a pjesmu. Sve nam to daje zadovoljstvo da sljede i MEF budu još bolji i kvalitetniji.

Najviše glasova slušatelja i urednika radiopostaja i Interneta dobio je Globus band

Spli anka Dobra Ba i nagra ena je za najbolji scenski nastup

bu. Glumici Mili Elegovi pripala je nagrada za cjeloviti glazbeno-scenski dojam, a mladi akov anin Jerko Fabi , kojeg su mnogi prepoznali i kao pjeva a zbora akove ke Gimnazije, osvojio je posebnu nagradu MEF-a, za koju je u backstageu prokomentirao: - Želio bih zahvaliti svima koji me u pjevanju prate od samih po etaka, posebno mojoj obitelji, koja mi je najve e blago. Nisam o ekival ovu nagradu, ali moram re i da mi imponira. Hvala moj ekipi. Radili smo na ovom projektu puna dva mjeseca i publika je jako dobro reagirala na pjesmu, prate i je pljeskom od po etka do kraja. To me najviše veseli.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 950

Ime i prezime: Adresa:

Ariana Franklin: Gospodarica smrti

BELETRISTIKA Ariana Franklin: Gospodarica smrti Janet Evanovich: Sve za lovu Abdelkader Benali: Glas moje majke

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

NAGRADNA KNJIGA

Eva Stachniak: Zimski dvorac Pri a o beskrupuloznom usponu na tron ruske carice Katarine Velike iz pera Eve Stachniak! Barbara je mlada djevojka koja dolazi na ruski dvor kako bi služila carici Elizabeti, no mnoga njezina znanja pomo i e joj postati u enicom ruskog kancelara. On e je podu iti razli itim korisnim vještinama – od otvaranja brava na naizgled zaklju anim vratima do ljubavnog umije a – a više od svega kako šutjeti, gledati i slušati. Uskoro, Barbara e postati Varvara, ali i mnogo više od toga – postat e uhodom carice Elizabete – njezinim okom i uhom. Nedugo potom na ruski dvor dolazi naivna i ranjiva pruska princeza kako bi se po želji carice Elizabete udala za Petra, njezina ne aka i nasljednika. Iako joj je dužnost nalagala uhoditi je, Varvara e postati njezinom vjernom prijateljicom koja e u initi sve kako bi joj olakšala snalaženje me u prijetvornom i

U Cambridgeu jedno je dijete na užasan na in ubijeno, a druga su djeca nestala. Bijesni gra ani za te zlo ine optužuju Židove, koji donose velik dio prihoda u riznicu kralja Henrika, stoga kralj želi da se pravi ubojica što prije prona e. Za taj je zadatak zadužen slavni istražitelj Simon

PUBLICISTIKA

majstorica vještina koje mora skrivati da je ne bi proglasili vješticom.

David Kupelian : Marketing zla Mario Livio: Simetrija Richard Hobday : Ljekovito sunce : Sun eva svjetlost i zdravlje u 21. stolje u

KNJIŽARA “LJEVAK”

Ante Perkovi : Rundek, izme u potkupljivom dvorskom svitom. No, jesu li Katarinine ambicije znatno ve e nego što je itko mogao pretpostaviti? I ho e li prezati pred bilo ime kako bi ih ostvarila? Prepuna zanimljivih detalja o životu na ruskom dvoru, uklju uju i modu, hranu i opise interijera, ova arobna pri a o strasti, izdaji i osveti pruža nam mogu nost da kroz klju anicu zavirimo u burno povijesno razdoblje te otkrijemo tajne iz privatnog života glasovite carice Katarine Velike.

Ante Perkovi i Darko Rundek odlu ili su se za dopisivanje, a ne klasi ne intervjue ili pisanje klasi ne biografije velikog glazbenika. Naime, nema javnog prostora u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije u kojem možete s Darkom neometani razgovarati dulje od deset minuta. U to se uvjerio i autor: “U Splitu nam je upala nepoznata raseljena Hrvatica koja je upravo iz Njema ke došla na neki sprovod, u Vodicama je

Doktore, jesam li ja normalan – pitanje je s kojim se u svojoj 20-godišnjoj

i potrazi za smislom života, ak i o tjeskobnom ratu. Ali - o emu god pisao pjesnik Gavran, kao da nam svakim stihom pokazuje koliko je ovaj život lijep, uzvišen, tajnovit i neponovljiv. Kao da nas poziva da u njegovim pjesmama doživimo ljepotu našeg trajanja na ovome svijetu. Knjiga za istinske književne sladokusce.

konobar umjesto s ‘Izvolite?’ nastupio pjevaju i ‘i ne boj se bruke, to što svira to su ruke’, u Zagrebu…”. Dopisivanje im je omogu ilo da neometano do u do serije intimnih, poetskih zapisa u prvom licu koji e vam bolje od bilo kakve biogra ske fikcije ocrtati ovjeka i njegovo vrijeme. Uz taj, prisutni su i glasovi Rundekovih suradnika, suvremenika, suputnika (Isabel, Dušan Duco Vrani , Lazar Stojanovi , Vedran Peternel, Dragan Kremer,

Pavlica Bajsi , Mojca Piškor…), dokumenti, sje anja i neke antasti ne pri e iji likovi možda i nemaju direktnu vezu s Rundekom, ali stižu s istog izvora. Knjiga “Rundek, izme u” je oboga ena i otografijama koje nude presjek zanimljive i bogate Rundekove karijere. Autor ve ine otografija je Nino Šoli , a objavljene su i do sada nevi ene snimke iz arhiva Zvonimira Krstulovi a, Vedrana Peternela i drugih.

Dale Archer: Više nego normalno

Miro Gavran: Pjesme Poznat najširoj itala koj i kazališnoj javnosti kao uspješan prozaik i dramati ar, Miro Gavran je proteklih tridesetak godina pisao i poeziju, povremeno je objavljuju i u periodici. I tek u pedeset i drugoj godini života odlu io se napraviti strogi izbor svoga pjesni kog stvaralaštva i pred književnu javnost iza i s prvom pjesni kom zbirkom. Rezultat je pravo malo književno iznena enje. Dobili smo knjigu sugestivnih jasnih pjesama u kojima se ljepota izri aja isprepli e s dubokom misaonoš u, ne ostavljaju i nikoga ravnodušnim, niti u nedoumici “što je pjesnik želio re i“. Promatraju i ih na prvi pogled samo u tematskoj ravni, primijetit emo da njegovi stihovi govore o ljubavi, prijateljstvu, duhovnim nemirima

Napuljski, kojemu pomaže Arapin i mlada žena, Adelia Aguilar. U Europi dvanaestoga stolje a nema mnogo žena me u lije nicima, ali Adelia je jedna od njih. Njezina specijalnost je znanost o leševima. Forenzika kao znanost nije ni u povojima i Adelia je, ustvari, gospodarica smrti,

psihijatrijskoj praksi Dale Archer susreo bezbroj puta. Jednozna nog odgovora zapravo nema, zaklju io je i identificirao osam osobina li nosti koje nas ine posebnima, pa ak i blistavima, iako se možda ne uklapaju u “kutiju normalnosti“, prema aktualnom Dijagnosti kom i statisti kom priru niku mentalnih bolesti (DSV). Archerova knjiga “Više nego normalno” bavi se takvim osobinama koje svatko od nas ima u odre enom stupnju i upu uje nas kako ih

prepoznati da bismo izbjegli poteško e, ali i, što je još važnije, da bismo ih potaknuli da rade za nas. Te su osobine poznatije po svojoj ekstremnoj mani estaciji: avanturizam (ADHD), per ekcionizam (opsesivnokompulzivni poreme aj), plahost (socijalna obija), hiperpobu enost (poreme aj pažnje), dramati nost (histrionski poreme aj), usredoto enost na sebe (narcizam), visoka razina energije (bipolarnost) i magi no mišljenje (shizo renija).

Ajahn Brahm: Krava koja je plakala, i druge budisti ke pri e o sre i Kao budisti ki redovnik, tijekom tridesetogodišnjeg rada Ajahn Brahm sakupio je mnoge britke, duhovite i mudre pri e. S tradicionalnom budisti kom

filozofijom kao polazištem, pri e su pisane kao šaljive parabole kako bi itatelja uputile u dublje preispitivanje tema poput obzirnosti, patnje, opraštanja, nade,

mudrosti i bezuvjetne ljubavi. Dovitljive i duhovite one otkrivaju važnost suosje anja u životu obi nih ljudi i bezvremenu mudrost Budinih u enja.

Za svaku od osobina Archer nudi upitnik pomo u kojeg možemo izmjeriti zastupljenost pojedine osobine, s tim što, upozorava, ak ni ekstrem ne zna i mentalnu bolest, ve pomo psihijatra treba potražiti samo ako nam ta osobina doista otežava život. Knjigu “Više nego normalno” prevela je ugledna psihologinja Mirjana Krizmani , kako bi pristup Dalea Archera upoznali i kolege psiholozi te šira publika.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

VISOKA MODNA NAPETOST

SAVJETNIK

- hrvatski film, komedija Režija: Filip Šovagovi Uloge: Marija Škari i , Goran Navojec, Bojana Petrovi , Marijana Mikuli , Milena Blaženovi , Ingerborg Apelt, Mijo Juriši , Bojan Navojec

triler Režija: Ridley Scott Uloge: Brad Pitt, Michael Fassbender, Penélope Cruz, Cameron Diaz

petak, 29.11.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.30 SAVJETNIK triler

subota, 30.11.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.30 SAVJETNIK triler

Rije je o novom filmu doma eg redatelja Filipa Šovagovi a, koji je svoju svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem filmskom estivalu u Puli. U ambijentu zaba enoga jadranskog otoka, jednu obitelj polako rasta e prestanak komunikacije. Pero, na elnik oto nog mjestašca Bura, jedini

je lan obitelji koji više - manje nema problema s komunikacijom. Obuzet je politi kom misijom da njegovo selo dobije status mjesta, i istovremeno rastrgan izme u problemati ne bra e obija i Bubija, bolesne majke, ljubavnih jada te obe avaju eg dolaska slavnoga talijanskog kreatora.

Legendarni filmaš Ridley Scott i dobitnik nagrade “Pulitzer” Cormac McCarthy udružili su snage na uzbudljivom trileru s vrhunskom gluma kom ekipom. Karakteristi an McCarthyev duh i humor prožeti su Scottovim vizijama iz no nih

mora, a prikazuju uglednog odvjetnika ije e koketiranje s narkobiznisom izma i svakoj kontroli. Epizodnu ulogu u filmu ostvario je i naš Goran Višnji . Triler “Savjetnik” u trajanju od 111 minuta preporu uje se starijima od 16 godina.

nedjelja, 1.12.

16.00 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

18.00 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.00 SAVJETNIK

DVD, BLUE RAY IZLOG

triler

SUCKER PUNCH - BABYDOLL UZVRA A UDARAC

VRIJEME JE NOVAC Dobrodošli u svijet u kojem je vrijeme postalo ultimativna valuta. Prestajete stariti kad napunite 25 godina. Ali problem je što vam onda ostaje još samo jedna godina života, ako si ne možete kupiti još vremena. Bogati si osiguravaju još desetlje a, a ostali mole, kradu i snalaze se za svaki sat koji mogu dobiti da prežive još jedan dan. Mladi se na e u situaciji da dobije više vremena nego može i zamisliti, ali je prisiljen bježati od korumpirane policije kako bi sa uvao život.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D

Akcijska antazija koja nas vodi u živopisnu maštu djevojke kojoj svijet snova pruža bijeg od mra ne stvarnosti. Nesputana granicama prostora i vremena, slobodna je krenuti kuda je vode misli, a njezine nevjerojatne avanture zamagljuju granice izme u stvarnosti i imaginacije. Babydoll je zato ena, ali nije izgubila volju za životom. Odlu ila se boriti za slobodu, pa poziva još etiri djevojke da udruže svoje vještine kako bi izbjegle zlu sudbinu i pobjegle od svojih tamni ara.

animirana obiteljska avantura

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST hrvatski film, komedija

20.30 SAVJETNIK triler

utorak, 3.12.

16.30 SNJEŽNO KRALJEVSTVO 3D animirana obiteljska avantura

ALBUM TJEDNA

18.30 VISOKA MODNA NAPETOST

Voodoo Lizards & Toronto Drug Bust:

hrvatski film, komedija

Split LP: From Demo To Rip / Live In Helsinki Zanimljivo zajedni ko izdanje dva benda, ija imena asociraju na neke biogra ske elemente kod The Rolling Stonesa (svaki od njih dijeli jednu stranu LP plo e), donosi studijsku per ekciju i slobodnu energiju uživo. Varaždinski bend Voodoo Lizards ponudio je pet pjesama koje su nastajale na na in kako naslov njihove polovice objašnjava, od demo aze do suradnje s Jimmyjem Ripom i Bernardom Fowlerom (obojica pripadaju krugu suradnika The Rolling Stonesa).Voodoo Lizardsi su, na o i i uši potpisnika ovih redaka, bili prili no darovit bend, svira ki potkovan, koji je u svirci etvorice lanova imao "ono nešto", odnosno uživo su zvu ali kao neki talentirani bend iz inozemstva koji je upravo na pragu ulaza me u velike igra e. Jesu, velike su rije i, ali de ki su stvarno dobro zvu ali. Pjeva Zack je podsje ao glasom na Jacka Brucea iz grupe Cream, gitarist Jura je imao pozamašan arsenal trikova u prstima, a cijeli zvuk na moderni pristupa ni žestoki rock

je rockerski pozitivno razvaljen i, iako snimke nisu najsavršenije na svijetu, teško je ne zamijetiti njihovu energiju koja e zagrijati srce svakog tko je ikad volio nezavisni, žestoki i neoptere eni rock and roll. Me u pet odabranih pjesama našle su se dvije obrade: "Jean Genie" Davida Bowiea i "Teenage Kicks" Undertonesa. TDB igra na spontanitet i komunikaciju s publikom, dok je savršenstvo snimke ostavljeno za neke druge prigode. Toronto Drug Bust i dalje radi i možda ih ubrzo opet ujemo. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr) koji je bez ve ih klišeja i koji je lijepo uti na radiju. Voodoo Lizardsi su imali ''zvanje'', ''adute'' i ''štih'', ali na kraju nije ispalo onako kako se o ekivalo. Neodre eno duga stanka u radu valjda nije kona an kraj. Njihov singl "Free Ride" (ovdje prisutan) spada me u najbolje momente hrvatskog hard rocka, a itanje "Bad Romance" Lady GaGe tako er je zanimljivo.

ponedjeljak, 2.12.

Za razliku od Voodoo Lizardsa, koji su došli do velike Amerike da bi snimali s velikim de kima, slovenska grupa Toronto Drug Bust odlu ila se odigrati na doma em terenu svake prave rock ešte: u klubu. TDB je priložio snimke koncerta održanog u klubu Bar Loose u Helsinkiju 25. ožujka 2011. "Bila je to jako hladna no ", napomenut e u bilješci, no bend

20.30 SAVJETNIK triler

srijeda, 4.12. nema filmskog programa

etvrtak, 5.12.

20. 00 Tribina Gluma ka družina “Histrion” “Muke po Iveku” Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG subota, 30.11., i nedjelja, 1.12.

19.00 VISOKA MODNA NAPETOST komedija, drama

Popis pjesama Free Ride Kiss Kiss Lip Lip Bad Romance Violet Colored Dawn Walkin’ With The Devil The Dandy Song Jean Genie Gimme Your Love The Best o Me Teenage Kicks

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle

Vitamin A Vitamin A ili retinol javlja se u više izioloških oblika. Ve ina kralješnjaka i beskralješnjaka pretvaraju dijetalne karotinoide u crijevima u vitamin A i tako ga apsorbiraju. Mnoge ga životinje uskladištavaju u jetri. U biljkama se nalazi u obliku provitamina A ili karotina. De icit tog vitamina izaziva promjene na oku (no na sljepo a), degeneraciju živaca, abnormalnost kostiju, pitrijazu, psorijazu, akne, folikulitis, reproduktivne poreme aje i kongenitalne anomalije. Su icit vitamina A, izaziva toksi ne simptome i u ljudi i u životinja. Mogu se javiti iritabilnost, ošte enje živaca, umor, nesanica, bolovi u zglobovima. Glavne njegove iziološke funkcije jesu: rast, reprodukcija i produkcija vidnog purpura. Utje e na rast svih stanica epitela sluznica i kože, svih stanica tkiva i organa. Izvori vitamina A su u raznim namirnicama i koli inama. Vitamina A odnosno karotina ima u mrkvi, u zelenim dijelovima masla ka, kolerabi, špinatu, palminu ulju peršinu, metvici, bijeloj repi, bundevi i u jetri mnogih životinja te u ulju jetre raznih riba (bakalara, lososa). Vitamin A nalazi se i u mnogim jestivim samoniklim biljkama. Do gubljenja ili nedovoljnog iskorištavanja vitamina A dolazi kod bolesti jetre, kod

Piše dr. Branko Vr i

bolesti crijeva koja ne mogu karotin pretvarati u vitamin A, zbog loše apsorpcije jer nema žu i (opstuktivni ikterus, teške bolesti jetre) potrebne za digestiju masti, zatim zbog kuhanja, pe enja i pržena jela (oksidacija toplinom), zbog u inka bolesti koje pove avaju izlu ivanje i destrukciju vitamina A (bubrežne bolesti) i zbog premale koli ine uzete hranom. Iskorištavanje vitamina A se pove ava: 1. kad postoje dovoljne zalihe u jetri, 2. kad je pove ana aktivnost faktora koji stimuliraju pretvaranje karotina (inzulin, tiroksin), 3. kad žu i masti osiguravaju normalnu apsorpciju, 4. kad je organizmu na raspolaganju dijetalni protein koji mobilizira vitamin A iz jetrnih skladišta. Kuhanjem i drugim termi kim na inima obrade povr a izgubi se ak do 50% vitamina A. Preporu ena dnevna koli ina za odrasle je 800-1000 mikrograma a za djecu 350-500 mikrograma.

LJEPOTA

Koje je vo e najbolje za vaše lice? Maske za lice mogu se kod ku e spremiti gotovo od svih vrsta vo a. No, znate li koje je najbolje vo e za vašu kožu? Vjerujemo da, ako imalo pratite savjete za njegu lica i tijela, tijekom godina mogli ste pro itati razne savjete o tome kakve su doma e prirodne maske za lice najbolje za vaš tip kože, za otklanjanje odre enih problema, od kojih sastojaka ih pripremiti, koliko ih esto koristiti itd. U receptima za maske naj eš e je barem jedan od sastojaka neka vrsta vo a, što je normalno jer ve ina vo a je bogata vitaminima i mineralima koji mogu kožu nahraniti i hidratizirati svim potrebnim sastojcima. No, svi vjerojatno znate da su neke vrste vo a jednostavno bolje od nekih drugih, zbog svojih svojstava. Dakle, ako želite svojoj koži priuštiti ono najbolje, evo s kojim vo em jednostavno ne možete pogriješiti, jer e vaša koža dobiti sve potrebne sastojke.

Avokado Ovo se vo e možda ne može kupiti u svakoj trgovini, ali ve i trgova ki lanci trebali bi ga imati. Evo zbog ega e se vaša potraga za avokadom isplatiti. On je jednostavno savršen za ljudsku kožu jer je bogat vitaminima - A (beta karoten), C, E, B kompleksom, te mineralima željezom, kalcijem, kalijem, bakrom, fosforom i magnezijem. Bogat je nezasi enim masnim kiselinama i vlaknima. I iako vam se ini da bi ga možda bilo bolje pojesti nego staviti na

vo a. Sve što trebate napraviti je u posudu staviti avokado u koli ini od jedne žlice (bez kore) i polovicu kivija, oguljenog i bez sredine. Dobro ih pomiješajte da dobijete što jednoli niju smjesu i nanesite na lice. Držite na licu izme u 20 i 30 minuta. Ako ste se odlu ili samo za jedno od vo a, evo što možete napraviti: polovicu avokada ili cijeli kivi bez kore i sredine stavite u posudu, pomiješajte da se pretvori u kašu, dodajte malo meda i jogurta, potom sve ponovno dobro pomiješajte i nanesite na lice. Držite na licu 30-ak minuta, a nakon toga isperite lice u mlakoj vodi.

Jabuka

lice, injenica je da ni jedna ni druga opcija nisu loše. Naime, svi ti vitamini, minerali, te neizostavne esencijalne kiseline pomažu u usporavanju procesa starenja, odnosno održavaju kožu hidratiziranom i zategnutom. Avokado, tako er, pomaže u rješavanju problema s aknama, sprje ava upalne procese i isušivanje kože.

Kivi Kivi je mnogima omiljeno vo e, ali je savršen i za zdravlje i ljepotu kože. Za po etak, potrebno je naglasiti da kivi u sebi ima veliki

postotak vode, što je dobro za hidratizaciju kože i dobra smjernica za osobe koje imaju problem s isušivanjem, no u na elu dobar je za sve vrste kože, te se može koristiti na tjednoj bazi. Kivi je bogat vitaminima A, C, B kompleksom, E i K, te mineralima kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem, željezom, cinkom i bakrom. Sadrži antioksidanse lutein i zeaksantin.

Kako napraviti masku od avokada i kivija? Kada razmislite, nema bolje maske za lice od oba pomiješana

Tre e vo e koje nikako ne smijete zanemariti, a i najdostupnije je zbog toga što uspijeva na našem podru ju, jesu jabuke. Jabuka u sebi ima dosta velike koli ine vitamina C i beta karotena, B kompleksa, dok od minerala najviše ima kalija, fosfora i kalcija. Nikako ne smijemo zaboraviti na jabu nu kiselinu, koja je vrlo zdrava za kožu (nemojte je upotrjebljavati ako se alergi ni na vo ne kiseline) ili ako imate problem s pretjeranim isušivanjem kože. No, ako vašoj koži treba vratiti prirodni sjaj, treba je obnoviti, zategnuti, a pore o istiti od masno a i drugih prljavština, jabuka je savršena u tom pogledu. Trebate napraviti kašu od jabuka, dodati malo meda i premazati lice.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Sve nedavne poslovne probleme mo i ete vrlo brzo riješiti. Pomo i e vam informacije pristigle od poslovnog suradnika iz inozemstva. U svim novim poslovima snalazit ete se iznimno uspješno, pa e i nov ani dobitak bi i više nego zadovoljavaju i. U ljubavnim odnosima dolazi do pogoršanja. Ali kako nakon kiše uvijek dolazi sunce, do i e bolji dani. Zdravlje je dobro. VAGA (24.9.-23.10.)

S poslovnom okolinom izvrsno ete se slagati, iako e biti manjih nesporazuma koje ete brzo ukloniti. Dolazi vrijeme velikih kupovina i troškova, stoga pripazite na izdatke. Ako ste u mogu nos , u danima vikenda otputujte na kra i odmor. Dobro e vam do i. U slobodno vrijeme tako er se više bavite zi kom ak vnoš u. Nemirni ste u pogledu ljubavnih odnosa koji se kompliciraju, stoga ve e odluke ostavite za neko drugo vrijeme. Mogu a je prehlada.

BIK (21.4.-20.5.)

S poslovnim suradnicima dobro ete sura ivati. Vaš e vam tim biti koristan u svim situacijama. Zadovoljstvo e vas pra i na podru ju društevnih kontakata izvan poslovne domene. U emo vnim odnosima moglo bi do i do eksplozije emocija, bilo pozitivnih, bilo negativnih. Ako ste u mogu nos , u danima vikenda krenite na putovanje. Mogu je susret s osobom koja bi vas mogla zainteresira u svakom pogledu. Mogu a manja prehlada.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Posljednji su mjeseci poslovne godine i nastojat ete na vrijeme završiti sve ve e investicijie i poslove s nekretninama. Povoljan je razvoj situacije u kontak ma s inozemstvom. U ljubavi e vas pra sretne okolnos . Partner e vam pruži mnogo ugodnih i strastvenih trenutaka. Ako ste sami, mogu je susret s osobom koja e vam zaokupira maštu. Slušajte svoje srce. Ve u pozornost pridajte zdravlju probavnih organa.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Do kraja godine pove avaju se prilike za dodatnom zaradom. Znat ete to iskoris na najbolji mogu i na in. Pozi vno okruženje i poslovne prilike pratit e vas i u privatnom životu. Imat ete dovoljno energije za obitelj, prijatelje i poslovne kontakte. U ljubavi ete osje zov avanture. Nemojte pretjera , jer partner ne e ima razumijevanja. Ukoliko ste sami, razmislite što doista želite. Mogu e su manje zdravstvene tegobe, ali one e ubrzo same nesta .

Za nalizaciju aktualnih poslovnih projekata imat ete dovoljno energije. Ne e izosta ni potpora kolega. Odli no ete se snalazi u svim poslovnim komunikacijama. Emo vni odnosi ne e bi tako pozitivni. Mogu e su nevjere, sva e, pa ak i raskidi. Može bi nepromišljenih postupaka. “Ohladite glavu” i razmislite prije nego reagirate ishitreno. Ako ste samac, potrudite se prona i srodnu dušu. Inves rajte u opremu za neku sportsku ak vnost.

RAK (22.6.-22.7.)

Povoljan raspored zvijezda utjecat e na to da korisno ulažete dobiveni novac. Ako ete imati potrebu rješavati imovinska pitanja, budite bezbrižni. Sve e se riješi u vašu korist. Poboljšat e se odnosi u obitelji. Na emo vnom planu o ekuje vas strastveni susret s osobom iz prošlos . Nemojte se dvoumi . Pokažite svoje pravo lice. Ne ete imati zdravstvenih tegoba. JARAC (22.12.-20.1.)

Imat ete dovoljno vremena za osobe koje su vam u poslovnom svijetu važne. Poslovna situacija e se odvija upravo onako kako vi želite. Ne e bi nepromišljenih postupaka i nepotrebnih sukoba. Na emo vnom planu potreban je oprez. Imajte više razumijevanja za partnera. U suprotnome bi moglo do i do ljubomornih ispada i nepotrebne sva e. Razgovarajte. Uzimajte više teku ine i toplih napitaka kao što je aj.

LAV (23.7.-23.8.)

U društvu i poslovnom okruženju ste popularni i bit ete traženi. O ekujte napredak u poslovnoj karijeri. Mogu je nov ani dobitak koji e s i iz inozemstva. Inves rat ete ga u zanimljiv poslovni projekt. U ljubavnim odnosima prevladavat e skladni odnosi. Ako ste sami, na vidiku je poznanstvo s osobom koja e vas razveseli i bi potencijalni ljubavni partner. Dovoljno spavajte i više se odmarajte. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Krajem ove godine zara ivat ete više nego proteklih mjeseci. Dolazi vrijeme za velike promjene u poslu i za rješavanje nekih pravnih i sudskih poslova. Napredovat ete u karijeri, uživat ete potporu nadre enih, a uskoro e se pove a i pomo uglednih prijatelja. Sli ni odnosi o ekuju vas i na emo vnom planu. Bez obzira jeste li sami ili imate stalnog partnera, u ljubavnim odnosima o ekuju vas velike i bitne pozi vne promjene. Zdravlje izvrsno.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U danima koji dolaze bit e sve više poslovnih zadataka koje ete uz dobru organizaciju uspijevati pravovremeno završi . Pra t e vas i razumijevanje i pomo kolega. Privatni život ulazi u uzbudljivu fazu. Dane vikenda provest ete u društvu s prijateljima, pa je mogu e poznanstvo s osobom koja e vam možda vrlo brzo posta ljubavni partner. Sami e uživa u slobodi. U prehranu uvrs te više vo a i povr a. RIBE (20.2.-20.3.)

Koncentrirajte se na posao jer bliži se kraj poslovne godine. Imat ete potporu suradnika, a i nadležni e vam izi i ususret. Doznat ete kako vas je partner u ne emu varao. Izjedat e vas ljubomora i zapo et ete s ve ima kontrolama. Hitno prona ite protuotrov takvom ponašanju. Pokušajte razgovara i uvidjet ete da ste i vi djelomi an krivac za mogu e probleme u vezi. Više se odmarajte i spavajte.

MEĐIMURSKE KOLIN(J)E

POSEBAN PRILOINGA ME IMURSKIH NOV

TRADICIONALNE me imurske kolin(j)e obi aj su koji vrhunac dostiže upravo u ovo doba godine

Nema bolje od doma eg mesa, urki, kobasica, cvirki, špeka i veselja PIŠE: STJEPAN MESARI

e imur ske k ol i nj e ne kada su bile jedan od najradosnijih doga aja u godini, no, kao i mnoge druge stvari, i obi aji su u posljednje vrijeme izgubili prvo uobi ajen tradicijski na in, a potom i sudionike u itavom doga anju. Ipak, kolinje se vra aju ku i i sve je više mla ih obitelji koje održavaju kolinje na svojim gruntovima. Nekada je najvažnije bilo to što je svinja uzgojena na vlastitom imanju, prava doma a svinja ili prasac, što je danas rijedak primjer, no postoji. Pripreme za kolinje zapo inju nekoliko dana prije nego e se održati, pozivanjem ljudi koji su potrebni na kolinju, ali i na ve eru, koja je kulminacija itavog obreda. Rano ujutro gazda pripremi kotao s vodom, koji potpali i loži tako dugo dok krop ne uzavrije. U me uvremenu se okupe kulinari koje doma ica po asti žganicom, ajem, kavom i kola ima.

Kada su svi na broju i orni za posao, mesar krene u kotac (svinjac) i plinskim pištoljem omami svinju. (Nekada plinskog pištolja nije bilo pa se svinja klala samim ubodom noža.) Omamljena svinja padne na pod, a potom joj mesar zareže vrat i krv, koja e se koristiti kod izrade urki (krvavica), ispusti u posudu. Kada mesar utvrdi da je životinja mrtva, pomo nici je izvuku iz svinjca, te se u dvorištu opere hladnom vodom, stavi u korito i natrlja borovom smolom ili kalefujom. Svinja se polijeva kropom, nakon ega se s nje skida dlaka i uklone pažli (papci). Tako o iš ena svinja objesi se na galge i tada mesar zapo inje rasijecati njezin trup na dijelove. Slijedi i prvi predah, te nova žganica i druga okrjepa.

i kumovi i prijatelji. Mesar joj pripremi meso i iznutrice od kojih e gazdarica spremiti ukusnu kolin(j) sku ve eru. Mesar obavi sve oko mesa, a pomo nici naprave cvirke ( varke), pospreme za sobom i zasluže odmor do ve ere.

Kotleti, urke i pjesma do jutra

Vru i špek i dinstana jetreca Mesar sa svinje prvo skine špek, koji se potom kuha u kotlu i, kada je kuhan, to je prvi obrok na kolinju. Vru i špek s lukom prvi je obrok na kolinju, nakon kojeg se po inju piti

Kolin(j)e su tradicionalan i lijep doga aj, iji je vrhunac redovito u vrijeme kada po inje padati snijeg, dakle, po inju pred kraj studenoga i traju sve do Tri kralja sljede e godine, no nikako se ne obavljaju na Badnjak, Boži i Novu godinu gemišti. Prema naputcima gazdarice, mesar rasijeca meso, a kuharica u me uvremenu na luku izdinsta jetreca koja su delicija za sve sudionike i pravi objed (ru ak). Još ako se uspije skuhati krumpir i za salatu napraviti crveno zelje, onda je to obrok nakon kojeg

gemišti niz grlo klize kao po loju. Kada je svinja raspravljena (razdijeljena) na željene dijelove, zapo inju pripreme za urke, rne i bele, hajdinske ili prosene. Gazdarica pak zapo inje pripremu ve ere na koju su pozvani susjedi, ali

Dok su de ki na zasluženom odmoru, gazdarica u kuhinji gori od posla i brige da sve bude u najboljem redu, jer kolin(j)e nisu svaki dan. Kolin(j)ska ve era je prigoda na kojoj se gazdarica pokazuje kao vrsna kuharica, a prazni tanjuri i do koliko e sati gosti ostati na okupu pokazatelji su koliko je bila uspješna. Ve era zapo inje juhom s krpicama u kojoj su se kuhala rebra i drugo meso te povr e. Potom je na redu kuhano meso s hrenom i špek na kojem su dijelovi mesa. Zatim po inju konkretne stvari: pe eno meso, urke i meso z kiselim zeljem te na kraju kisela juha. Tu su zdruzgani krumpir, salata od crvenog zelja ili endivije za injena doma im koš i nim uljem i jabu nim octom, te poga e sa zeljem ili repom. U me uvremenu najmanje deset puta doma in nazdravi gemištima. Vrijeme je odmaklo. Kokot kukuri e i tek tada po inju odlaziti prvi “kolinari”, kojima doma ica spremi malo mesa, špeka, urki i jetreca da se na e kad kod ku e nastupi glad. Gazda goste otprati do ceste i to i “putne”, koje nitko ne odbija. Kolinje koje su zapo ele ju er ujutro završene su ujutro drugi dan. Ako su bile dobre, o njima e sudionici dugo pri ati i kuharicu hvaliti. Me imurske tradicionalne kolin(j)e uvijek su bile i ostale nešto posebno.

Me imurske kolin(j)e

Poseban prilog

RECEPT za doma u gastrodelikatesu g

TRADICIONALNE ME IMURSKE URKE

Črne s hajdinskom i bele s prosenom kašom PIŠE: STJEPAN MESARI urke su tradicionalna me imurska delicija koja se stvara u vrijeme kolinja. Istina, mogu se urke praviti i u drugo vrijeme, me utim, to više nisu tradicijske urke, za koje je zna ajno da su vezane uz kolinje koje traje od prvih dana studenoga do sredine prosinca te oko Stare ili Nove godine.

Me imurci stvaraju rne i bele urke. rne se sastoje od tankih svinjskih crijeva, svinjske krvi, hajdinske kaše i za ina. Konzumiraju se svježe pe ene uz kiselo zelje i zdruzgani krumpir. Bele urke sastoje se od debljih crijeva, prosene kaše i za ina, a konzumiraju se svježe pe ene uz kalampajsani ili dinstani krumpir i kuhano kiselo zelje. U moderni-

je vrijeme urke se stavljaju u zamrziva te se mogu kasnije konzumirati. Postoji više recepata, ali svima su osnovni sastojci jednaki, razlika je samo u za inima. Nekada urke nisu bile delicije, nego hrana koja se spremala kada su se obnavljali teža ki poslovi ili kada nije bilo ne ega drugog. uvale su se u hladnoj prostoriji, najdulje desetak dana.

Bele ili prosene čurke Sastojci: svinjska crijeva, prosena kaša, mast, mljevena crvena paprika, sol, ešnjak, luk Priprema: Deblja svinjska crijeva se o iste i dobro operu, te stave u vodu zajedno s narezanim ešnjakom. Skuhati prosenu kašu, te je promiješati s crvenom mljevenom paprikom, solju i masno om na kojoj je popržen luk. Smjesom napuniti crijeva, urke narezati na željenu dužinu, na krajevima svezati špagom i potom ih lagano prokuhati. Izvaditi ih iz lonca i ostaviti da se ohlade. Peku se u pe nici tako dugo dok kožica ne dobije zlatno-žutu boju.

Črne ili hajdinske čurke Sastojci: svinjska crijeva, svinjska krv, hajdinska kaša, klin eki, masno a, mljevena crvena paprika, sol, papar, kvelna Priprema: Svježa svinjska crijeva se o iste i dobro isperu u hladnoj vodi te stave u vodu u kojoj je narezan luk. U me uvremenu se skuha hajdinska kaša, koja se procijedi te pomiješa sa svinjskom krvlju, masno om koja ostaje kuhanjem dijelova potrebnih za izradu tla enice i urki (glava i iznutrice), paprom, crvenom slatkom i ljutom paprikom, solju i kvelnom. Dobro promiješanom smjesom pune se crijeva, koja se na željenoj dužini prerežu i potom zavežu prirodnom koncem ili špagom. Kada su urke nadjevene, stave se u vrelu vodu i lagano prokuhaju, dok se ne uzdignu na površinu vode. Zatim se stave na odgovaraju e mjesto, po mogu nosti na slamu ili rešeto, kako bi se ohladile.

Tako pripremljene urke potom su spremne za pe enje i konzumiranje. Peku se u tepsiji sve dok korica ne postane hrskava, što je jedna od prepoznatljivosti dobro pripremljenih rnih ili hajdinskih urki.

Obavezno testiranje na trihinelozu NEMOORJATVEITI Vrijeme je kolinja, kada uz radosti može do i i do neugodnih trenutaka. Najve a neugodnost i opasnost za ljude jest meso koje može biti zaraženo trihinelozom. Stoga županijski veterinarski inspektor Marijan Glavina poziva sve vlasnike svinja koje kolju da u najbližu veterinarsku stanicu donesu na testiranje od trihineloze komadi svježeg mesa. Cijena pregleda je 50 kuna po uzorku, a vlasnik dobiva potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti mesa. Dogodi li se da je meso zaraženo, ono se neškodljivo uklanja bez ikakvih posljedica za vlasnika. Prošle godine je, prema rije ima inspektora Glavine, u Me imurju zabilježen jedan slu aj zaraze trihionelozom, koja je vrlo opasna po zdravlje osobe koja je konzumirala meso zaraženo trihinelozom. Kod nas uzorak za trihinelozu možete odnijeti u najbližu veterinarsku stanicu. (sm)

Županijski veterinarski inspektor Marijan Glavina poziva sve vlasnike svinja koje kolju da u najbližu veterinarsku stanicu donesu na testiranje od trihineloze komadi svježeg mesa

ZAB

BAČVARIJA “POZVEK” iz Dunjkovca

Proizvode međimurske tiblice Pozvek d.o.o. Dunjkovec, Ivana Gorana Kovačića 2, tel: 00385 - 40/829-232 fax:00385 - 40/829-541 e-mail: pozvek-225@net.hr ili pozvek-255@net.hr

Dio proizvodnog programa bačvarije “Pozvek” iz Dunjkovca jesu drvene tiblice u kojima dozrijevaju slanine i suho meso, toliko speci ične međimurske i prepoznatljive delicije. Proizvode ih u raznim veličinama i zapremninama od 5 litara na dalje, i to od visoko kvalitetnog drva. Slanine i meso spremljeni u Pozvekovu tiblicu proizvod su bajkovitog okusa. (sm)

Me imurske kolin(j)e

Poseban prilog

MESARSKO KOBASIČARSKI OBRT JOSIP OLETIĆ STANETINEC

Proizvodi prepoznatljivoga domaćeg okusa M

esnica Oletić iz Stanetinca proizvodi svježe meso te suhomesnate proizvode na starinski - tradicionalni način, koji podrazumijeva korištenje tradicijskih začina i načina pripreme. Za sve proizvode osnova je zdravo meso dobiveno od svinjetine, dobivene od životinja koje rastu u Međimurju, Zagorju i drugim dijelovima Hrvatske. Ukusom i kakvoćom prepoznatljivi su tlačenica (prezvušt), domaće slanine od leđnog špeka, međimurska zaseka, meso z tiblice, domaće sušeno meso, sušeni špek, domaće Oli kobasice, a posebno u zimskim mjesecima i domaće krvavice s hajdinskom kašom. Domaći cvirki (čvarci)

MESNICA VARAŽDIN Zagrebačka 39, HR-42000 VARAŽDIN Tel/fax: 042/ 212 750 E-mail: mesnica.oletic@vz.t-com.hr

i domaća svježa svinjska mast jednako su tako vrsni proizvodi ove cijenjene obiteljske tvrtke. Svi ovi proizvodi i druge delicije, kao što su pečenice, razne salame i iznutrice, mogu se

kupiti i isprobati u mesnicama Oletić u Šenkovcu, Maršala Tita 19, i Mesnici Oletić u Varaždinu, Zagrebačka 39. Kvaliteti Oletićevih proizvoda znatno doprinosi činjenica što se pre-

-om na kolinje

kaša hajdinska

posuda ovalna 45 l 41,99 kn

papar mljeveni 50g

već od 7,99 kn

5,99 kn

paprika slatka 100g

posuda okrugla 20 l

6,99 kn

piment mlj. 15g

17,99 kn

3,49 kn

češnjak u granulama od 4,99 kn

sol 1kg

češnjak rfz vrećice za zamrzivače

od 2,99 kn

kaša prosena od 13,99 kn

21,99 kn

već od 1,99 kn

špaga tanka 100 g 9,99 kn

posuda 9l 13,99 kn

rada mesa obavlja u vlastitim prostorijama u Stanetincu, u zdravom, prirodnom i čistom krajobrazu naše domovine i županije. (S. Mesarić)

MESNICA ČAKOVEC-ŠENKOVEC Maršala Tita 19A, HR-40000 ČAKOVEC-ŠENKOVEC Tel/fax: 040/ 343 660

Hajdinska kaša iz Čakovečkih mlinova Najbolju hajdinsku kašu za krvavice, odnosno domaće međimurske čurke imaju u Čakovečkim mlinovima. Po čemu se zna da je hajdinska kaša dobra, odnosno da je iz Čakovečkih mlinova najbolja. Prvo, to je izgled zrna koje nije preveliko niti premalo, nego srednje veličine i pravilnog izgleda poput stožca ili sitnog turoša. Zatim dolazi na red miris koji je speci ičan za hajdinu i ne smije mirisati niti na ambalažu, vlagu ili slično. Bez primjesa. Heljda ili hajdina podrijetlom je sa sjevera Europe, kao i Azije. Spada u zeljaste biljke. Zrno koje se koris za ljudsku prehranu je piramidalnog oblika i da bi se mogla koris t kao hrana mora se ukloniti vanjska ljuska. Uklanjanjem vanjske ljuske ili ljuštenjem hajdine dobiva se hajdinska kaša. Najviše se uzgaja u Rusiji i Poljskoj, jer je dio njihove tradicionalne kuhinje. Kašu možete kuhati i posluži kao prilog ili upotrijebi kao nadjev sarmi, musaki, peradi… Visoka prehrambena vrijednost nutrijenata, tj. značajne količine ključnih minerala i vitamina čine ovu namirnicu oso-

Kakvoća se osjeti kod njezinog namakanja u mlačnu vodu, kada puna zrna potonu na dno posude a loša (nekvalitetna) se uzdignu. Ako je takvih loših malo, znak je kako je kaša kvalitetna i upotrebljiva za nadjev u čurke, a kaša iz Čakovečkih mlinova je upravo takva. Najbolja i stoga se nalazi u gotovo svim međimurskim krvavicama, odnosno čurkama.

bito prikladnom i cijenjenom u prehrani. Bogata je ugljikohidratima i sadrži sporo probavljivi škrob, koji izaziva postupan rast šećera u krvi. To znači da je vrlo dobra namirnica za ljude s povišenim šećerom u krvi i za one koji moraju pripazi na prekomjeran unos kalorija. Masnoće su prisutne u manjim količinama i sa zdravstvenog stajališta veoma su dobre jer sadrže dosta nezasićenih masnih kiselina i leci na, važnog u razvoju djece. Odličan izvor vitamina B1, vitamina E, magnezija, fosfora i

željeza te dobar izvor vitamina B2 i kalija. Hajdinska kaša je lako probavljiva namirnica i ne sadrži gluten pa je stoga prikladna za osobe koje boluju od celijakije. To je stara hrvatska hrana, danas pomalo zaboravljena, osim u sjevernim dijelovima Hrvatske – Međimurje, Zagorje, Podravina. Upotrebljiva je za pripremu variva samostalno ili s povrćem, kombinira se s različi m povrćem i mesom za hladne salate, a i kao dodatak kod pripreme domaćih kobasica.

Me imurske kolin(j)e

Poseban prilog

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Modna napetost na špici? I dok u na šem Centru za kulturu možemo pogledati najnovije redateljsko ostvarenje Filipa Šovagovi a - hvaljeni ilm “Visoka modna napetost”, može se istovremeno postaviti pitanje vlada li i na našim akov kim ulicama i trgovima modna napetost, ili tek samo moda, ili tek samo napetost, ili nešto sasvim tre e? Kišni i

tmurni dani nisu špicerima bili izazov za iskorak u nešto novo, nevi eno, egzoti no... Postulat prošlotjedne špice bila je prakti nost i udobnost. Nadolaze i mjesec prosinac zasigurno e mnogim modno osviještenim dušama dati vjetar (ili snijeg) u le a, pa e i detalji u odijevanju biti življi, druga iji, originalniji. Ili ne e? Vidjet emo!

ESPRESSO by

Plima se uvijek vra a R

enesansni genij Leonardo da Vinci ve ini je poznat kao slikar, arhitekt, izumitelj, kipar, mislilac, glazbenik, matemati ar i inženjer. Manje se poznaju njegova književnost i spisateljski dar. Izme u ostalog pisao je i pou ne pri e nalik na basne, dosjetke i aforizme. U jednoj takvoj basni promišlja o umjetni kom daru svakog pojedinca, bez obzira radi li se o svjetski vrijednim umjetni kim dosezima ili tek kreativnoj iskri avosti koja se javlja

kod mnogih pojedinaca, od umije a izrade adventskih ukrasa, što možemo pratiti i u aktualnim našim izdanjima, preko gluma kog dara koji pojedinci izoštravaju u brojnim amaterskim kazališnim društvima, pa do plesa kih i pjeva kih talenata. Leonardova pri a svoje je izvorište pronašla tek u jednoj obi noj britvi, koju su u suvremeno doba zamijenile moderne britvice i brija i aparati: ila jednom, u trgovini jednog brija a, jedna

“B

lijepa britva. Jednog dana, kada u trgovini nije bilo nikoga, naumi ona da pogleda oko sebe, izvu e sje ivo iz drške u kojoj je po ivalo kao u koricama, i po ne uživati u lijepom proljetnom danu. Vide i kako se sunce ogleda na njenu tijelu, britva je bila iznena ena i zadivljena: sje ivo je pružalo takav bljesak, te je britva odaman, uzoholivši se, rekla u sebi: ‘I ja bih se morala vratiti u onu trgovinu iz koje sam upravo izašla? Ne, nikako! Bogovi ne žele da se ljepota kakva je

moja ponizi na taj na in. Bila bi ludost ostati tamo rezati nasapunjanje brade onih neotesanih divljaka, ponavljaju i u beskraj iste mehani ke kretnje. Zar je ovo moje lijepo tijelo za takav posao? Svakako nije. I zato u se sakriti na neko tajno mjesto da uživam u miru ostatak svojih dana’. Govore i tako, britva potraži skrovište i nitko je više ne vidje. rolaziše mjeseci. Jednog dana, zaželjevši se zraka, britva napusti svoje skrovište, iziže oprezno iz

drške i pogleda se. Jao! Što se dogodilo? Sje ivo je poružnjelo kao zaržala pila i vipe nije odražavalo sun ev sjaj. Britva ogor ena i pokajana, oplakivaše nepopravljivu štetu govore i: ‘Oh, koliko je bolje bilo vježbati svoje lijepo tanko sje ivo režu i nasapunjane brade! Moja površina bi ostala svjetlucava, moj rez bi ostao tanak! A umjesto toga, evo me: izjedene i skorene od ružne r e! I bez popravka!’. akav isti ružan kraj eka darovite ljude, koji umjesto da se služe svojim kreativnim umije ima, više vole da se prepuste dokolici. I oni, kao britva, gube tanko u i sjaj

darovitosti i brzo ih nagrize r a neznanja.” Eto, tako zbori Leonardo. Uvijek je dobro prisjetiti se takvih i sli nih pri a iz kojih možemo izvu i pouke. Stoga, ne skrivajte svoje talente i ne sramite se. Strah od neshva anja nikad ne može biti razlog da se odustane. Dajte životu sve što imate. A on e vam zauzvrat dati sve što za vas ima spremljeno. I ne zaboravite: male su prilike esto po etak velikih pothvata. Možda ste trenutno bezvoljni i skrivate svoj stvarala ki dar. Ali, plima se uvijek vra a. Ne spavajte, izložite svoj kreativni dar sebi i drugima.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Savjeti o zdravlju NeuroloĹĄka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija MujezinoviÄ&#x2021; specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeĹĄtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?eviÄ&#x2021;, spec. kliniÄ?ki psiholog

MoguÄ&#x2021;nost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Ä&#x152;akovec (jug), Antuna AugustinÄ?iÄ&#x2021;a 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 Ä&#x152;akovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Psihogene glavobolje

Pozitivan stav se u i

PITANJE: Prije godinu dana zaposlio sam se na jednom vrlo odgovornom i stresnom radnom mjestu. Od tada me stalno prate glavobolje. Moj obiteljski lije nik u inio mi je sve potrebne pretrage i rekao mi da bolujem od psihogenih glavobolja. Interesira me ĹĄto se psihogene glavobolje i kako se lije e? ODGOVOR: Poznato je da svaki ovjek koji se na e u nekoj napetoj, nepovoljnoj situaciji odnosno u takvim i sli nim okolnostima dobiva glavobolju. Svake glavobolje pa i psihogene glavobolje uzrokuju osobnu patnju i znaju esto naruĹĄavati obiteljske odnose i ometaju rad. One utje u na raspoloĹženje. Lijekovi su privremeno rjeĹĄenje dok njihov u inak traje ali ne uklanjaju uzrok nastanka tih glavobolja. Psihogene glavobolje koje se mogu nazvati i bolne emocije ili unkcijska glavobolja spadaju u takvu skupinu glavobolja gdje psihi ki imbenici - emocije su osnova za stvaranje takvih glavobolja. Na in nastanka

ÂŤPesimist vidi teĹĄko u u svakoj prilici. Optimist vidi priliku u svakoj teĹĄko i.Âť Ne znam viĹĄe tko je to rekao, ali dobro zvu i i uklapa se u tezu o optimizmu kao svojevrsnom pokaziva u o ekivane samou inkovitosti. U izazovnim situacijama nekima od nas unutarnji glas ĹĄapu e: ÂŤMa hajde, moĹžeĹĄ ti toÂť, ali neki iz dubina sebe uju: ÂŤNe pokuĹĄavaj, ti to ne moĹžeĹĄÂť. Moglo bi se re i da se optimizam zasniva na doĹživljaju vlastite sposobnosti, osobne kompetencije. Pozitivan odnos prema sebi i stvarnosti koja nas okruĹžuje jednim je dijelom uro en, priroda nas oprema optimizmom kako bi se hrabrije i ustrajnije probijali kroz Ĺživot. Ipak je vjerojatnije da ga ve im dijelom nau imo u ranoj Ĺživotnoj dobi, ali i kasnijim utjecajima tijekom itavog Ĺživotnog puta u imo se optimizmu ili pesimizmu. To je u enje putem vlastitih iskustava vezanih uz uspjeh ili neuspjeh i njihova tuma enja, ali i u enje putem oponaĹĄanja uzora ili modela iz okoline. Uvjerenja drugih ljudi tako er mogu snaĹžno utjecati na nas. Kad nam kaĹžu: ÂŤZnam ja da ti to moĹžeĹĄÂť, to je poticaj koji nas pokre e, ali i prijekor moĹže biti motiviraju i: ÂŤ Ja znam da ti to moĹžeĹĄ bolje, u ini to!Âť. NaĹĄe tijelo tako er nam ĹĄalje signale koji nas mogu pokretati (npr. lu enje adrenalina) ili blokirati (npr. lupanje srca ili drhtanje). Iako je intenzitet tih fizioloĹĄkih reakcija na stres ve pri ro enju individualno razli ito ugo en, velikim se dijelom oblikuje iskustvom. U mladosti dolazi do stabiliziranja o ekivane samou inkovitosti i njezina ormiranja u osobinu li nosti. To je otprilike ono ĹĄto bismo nazvali unutarnjom spoznajom koja nam govori ÂŤznam

psihogene glavobolje je takav da se emotivna bol i napetost kroz aktiviranje miĹĄi nih mehanizama ili krvnih Ĺžila pretvara u glavobolju. Tu spadaju i tzv. tenzijske glavobolje. Obi no pacijenti se tada tuĹže na pe enje, trnjenje, bockanje, osje aj hladno e, pritiska u glavi. Te smetnje mogu trajati dugo. Ne smije se zaboraviti i injenica a s time tako er treba ra unati da je depresija esto pra ena glavoboljom u obliku mukle, tupe boli ili boli u obliku pritiska. Psihogene glavobolje koje su izazvane psihi kom napetoĹĄ u nas upozoravaju da treba, ukoliko ih se Ĺželimo rijeĹĄiti,mijenjati na in Ĺživota, navika i okolnosti koje ih izazivaju.

koliko moguÂť, to je taj neki vlastiti kriterij o sebi i svojim mogu nostima, koji moĹže biti postavljen prenisko ili previsoko. U pravilu su iskustva koja smo stekli do odrasle dobi ostavila tako dubok trag da od njih ormiramo doĹživotna o ekivanja. To ne zna i nuĹžno da je pesimist osu en da to zauvijek ostane, ili da se optimistu ne e dogoditi da ga Ĺživot privremeno sruĹĄi. Svi imamo uzlazne i silazne dionice, pa tako i viĹĄe ili manje izraĹžene izmjene optimizma i pesimizma koje odre uju realni Ĺživotni doga aji i naĹĄa kronoloĹĄka dob. Kad si dovoljno dugo na tom svijetu shvatiĹĄ da vrag nije tako crn kao ĹĄto izgleda i da si ve svaĹĄta preturio preko glave. Zato ni u starosti optimizam ne mora zna ajno opasti, mogu nosti djelovanja djelomi no se suĹžavaju, ali ostaje nam naĹĄa upornost i odlu nost da idemo dalje. U svakoj Ĺživotnoj dobi optimizam se moĹže ne samo odrĹžavati nego i razvijati ukoliko poja amo povjerenje u vlastitu kompetenciju i oslonimo se na realne doĹživljaje priznanja i zadovoljstava koja Ĺživot (uvijek!) u sebi sadrĹžava! I pitam Vas na kraju ove pri e jesam li ja preveliki optimist ako vjerujem da svi mi joĹĄ znamo prepoznati dobre i vrijedne stvari, osobe i situacije u svom Ĺživotu i to nam daje snagu da pozitivno idemo dalje?

t SVÇ?OB NBTBĂ¤B t DFOUSJSBOKF LSBMKFĂ¤OJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ć&#x17D;*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 â&#x20AC;&#x201C; "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄ&#x152;KI CENTAR J. MarÄ?eca bb, NedeliĹĄÄ&#x2021;e, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ&#x2018;mana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

SavjetovaliĹĄte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 â&#x20AC;˘ Srijeda: 15.00 - 18.00 â&#x20AC;˘ etvrtak: 9.00 - 12.00

PiĹĄe dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist ĹĄkolske medicine

Mladi i alkohol - zaĹĄto je vaĹžan stav obitelji? Navika sve ranijeg po etka redovitog pijenja alkohola me u djecom i mladima, koja za sobom povla i i brojna druga rizi na ponaĹĄanja, a esto i koriĹĄtenje i drugih, ilegalnih psihoak vnih sredstava, redovito zaokuplja i sablaĹžnjava naĹĄu javnost. Slike odba enih i razbijenih aĹĄa, prevrnute kante za sme e, razbacani papiri i druga ambalaĹža, razbijene klupe u parku i Ĺžalbe stanara iz susjedstva, ostaju kao svjedoci pijanih provoda koje se u pravnom Ĺžargonu naziva â&#x20AC;&#x17E;prekrĹĄajima protiv javnog reda i miraâ&#x20AC;&#x153;. Kao da se svi polako mire s injenicom da je pijenje alkohola postalo est i gotovo neizbjeĹžan sastavni dio druĹženja i provoda mladih. Mora li to bi tako i zaĹĄto? Pubertet ili adolescencija u kojoj takva ponaĹĄanja postaju u estalija, veoma je osjetljiv period u odrastanju i sazrijevanju mlade osobe, a obiljeĹžen je odre enom ve om ili manjom buntovnoĹĄ u, otporom prema svemu ĹĄto je â&#x20AC;&#x17E;normalnoâ&#x20AC;&#x153; i traĹženjem nekog svog puta do zrelosti. Ujedno je to i period koji je obiljeĹžen ja anjem utjecaja vrĹĄnjaka, izrazitom ranjivoĹĄ u i burnim emocionalnim previranjima koja adolescente ine prijem ivijima za sve vrste rizi nih ponaĹĄanja, pa tako i za koke ranje s alkoholom. Moglo bi se re i da se ne bi trebali udi ĹĄto mladi u tom periodu poseĹžu za alkoholom koji ih nakratko ini hrabrijima, sigurnijima u sebe, a ujedno im i podiĹže raspoloĹženje, a osobama s manje razvijenim socijalnim vjeĹĄ nama, stvara osje aj da su prihva ene u druĹĄtvu. Ali teĹĄko je razumje one roditelje koji e se ogluĹĄi na upozorenje iz ĹĄkole da njihov nejdĹžer svaki dan popije neko alkoholno pi e, a ide npr. u ĹĄes ili sedmi razred; koji e na okupljanjima oko obiteljskog stola nato iti alkohol sebi i svom djetetu i s njim nazdravlja . Roditeljski utjecaj i navike u vezi pijenja alkohola zna ajno oblikuju stavove mladih o konzumaciji alkohola i mogu predstavlja bitan zaĹĄ tni ili pak, rizi ni faktor za prekomjerno pijenje. Iako ih to ne e uvijek zaĹĄ od eksperimen ranja, oni mladi koji odrastaju u obitelji koja vodi o njima brigu i pruĹža im osje aj lju-

bavi, povjerenja i podrĹĄke, a daje jasne poruke da pijenje alkohola u toj dobi nije prihvatljivo, imat e manje probleme s alkoholom. Sjetimo se da su zdravstveni problemi koji nastaju zbog prerane i pretjerane konzumacije alkohola izraĹženiji i puno opasniji nego u starijoj Ĺživotnoj dobi. Alkohol ĹĄtetno djeluje na mozak u razvoju, pogotovo na dijelove odgovorne za pam enje i u enje, ĹĄtetno djeluje i na koĹĄtani i endokrini sustav. Konzumiranje alkohola povezano je sa sklonoĹĄ u ozljedama zbog akutnog trovanja, prometnih nesre a, sudjelovanja u tu njavama, itd. Zbog rizi nog spolnog ponaĹĄanja pod utjecajem alkohola deĹĄavaju se spolno prenosive infekcije, neĹželjene trudno e, razne vrste seksualnog nasilja. U kona nici, i ovisnost o alkoholu brĹže se razvija kod onih koji zapo inju pi prije punoljetnos . Sve su to razlozi zbog kojih roditelji nikako ne bi smjeli ohrabriva svoju djecu u pijenju alkohola. Pijenje alkohola nije dokaz â&#x20AC;&#x17E;muĹĄkos â&#x20AC;&#x153; i ne e nesigurnoj osobi ugradi sigurnost, ni e smanji ne iju osjetljivost i plaĹĄljivost. Dapa e, samo ih moĹže poja ati, jer e dovesti do niza problema koji e dodatno poljulja ionako nisko samopouzdanje adolescenta. U situacijama kad se ponaĹĄanje adolescenta otme kontroli, kad se biljeĹže es ekscesi s alkoholom, dobro je posavjetova se s nekom neutralnom, stru nom osobom koja e vam pomo i u tome da izna ete na in kako se postavi u toj situaciji. Ignoriranje problema, kao ni pokuĹĄaj kupovanja naklonos svog djeteta me da ga izvedete na pivo, ne e doprinijeti pozitivnom razvoju situacije. Pomo i e jedino vrst i bezrezervno pro van stav bilo kojoj vrs konzumiranja alkohola u dobi intenzivnog rasta i razvoja vaĹĄeg djeteta.

OftamoloĹĄka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

StruÄ?nost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, Ä&#x152;ETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 RuÄ&#x2018;era BoĹĄkoviÄ&#x2021;a 1, 40 000 Ä&#x152;akovec (iznad Briljanta)

29. studenoga 2013. PUT AJA

Imela – biljka s neba za čaroliju Božića i zdravlje

Magi ne i svete, to su kugle biljke prema kojoj su se galski druidi odnosili s posebnim poštovanjem, kugle koje dominiraju u ogoljelim zimskim krošnjama drve a pružaju i nadu svojim zelenilom za bolje sutra u sivilu i bjelini zime. Te kugle su zapravo ljekovita biljka, polu nametnik, za koju su stari Kelti vjerovali da je pala izravno s neba te su je, kako bi zadržali magiju u njenim listovima rezali zlatnim srpom i stavljali u posebno platno kako ne bi izgubila svoje magi ne mo i dodirom s tlom. Danas vam možda za zadržavanje magije ne treba zlatni srp, ali zadržite pravilo starih naroda i nakon što imelu otpilite pilom ili vrtnim škarama ne dopustite joj susret s tlom, posebno u ovo boži no vrijeme kada je magiju neba i prirode kao i božju ljubav, toleranciju me u ljudima te poštivanje razli itosti i više nego potrebno unijeti u sve domove i srca svakoga od nas, u ovo trulo vrijeme materijalizma i manipuliranja masama od strane elitnih interesnih skupina. Do današnjih dana uz imelu zadržane su brojne legende. Najpoznatija je ona o ljubavi. Kaže se da ukoliko se dvoje ljudi poljubi ispod stru ka imele ostat e zauvijek nerazdvojni. Možda su ovo samo romanti ni prizori nekih starih crno bijelih filmova, no legenda uz to javlja se još u srednjem vijeku u Engleskoj kada su imelu po eli unositi u ku u kao boži ni ukras iako korijeni imele kao simbola mira i ljubavi potje u još od Kelta. U vrijeme me uplemenskih ratovanja izvi a i bi se popeli na drvo i bili ispod imele te bi promatrali primirje, zato je imela i simbol mira. Zimzelene grane imele još predstavljaju i simbol besmrtnosti.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imela se tradicionalno unosi u ku e uo i Boži a, u vrijeme zimskog solsticija i vješa se na zid ku e ili iznad ulaznih vrata s ciljem obrane od zlih duhova, munja i požara. Mornari gran ice imele donose na brod kako bi ga zaštitili od brodoloma, a strojovo e imelu drže u lokomotivi kao zaštitu od nesre a i bilo kakvih skretanja s kolosjeka. Ljekovita svojstva imele poznata su još od davnina. Stari Grci koristili su je pri lije enju brojnih bolesti, a na sjevernije dijelove Europe takva uporaba proširila se tek u 16. stolje u. Imela je savršena lije nica pri bolestima guštera e te normalizira razinu še era u krvi, odli no je sredstvo kod reguliranja metabolizma, poreme aja u nepravilnom radu hormona, služi protiv ovapnjenja krvnih žila, krvarenja iz nosa, krvarenja u crijevima i plu ima, pomaže kod oboljenja poput ti usa i dizenterije, menstrualnih tegoba, problema s valunzima, osje aja tjeskobe, teškog disanja i nepravilnog rada srca u stadiju klimakterija. Osim toga imela je najbolje sredstvo za reguliranje krvnog tlaka te rada cjelokupnog kardiovaskularnog sustava jer regulira pravilan rad srca dok pomiješana sa svinjskom maš u lije i ozebline. Me utim osim navedenih tegoba pomaže i pri lije enju raka. Prvi je primjenu terapije imelom kod kancerogenih oboljenja po eo koristiti ro eni Me imurac dr. Rudol Steiner koji je 1917. godine s lije nicom dr. Idom Wegmann objavio rad o ljekovitim sredstvima imele. Dokazali su da naju inkovitiji sastojici imele visco-toksini djeluju ponajprije citolitski jer rastvaraju stani nu membranu tumorske stanice i tako je razaraju dok drugi zna ajni sastojci zvani

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

lektini djeluju kao citostatici jer dovode rast tumora do izvjesnog mirovanja, a ja aju i imunološki sustav. U ljekovite svrhe koristimo listove ili mlade gran ice imele koju beremo od listopada do sredine prosinca, te u ožujku i travnju kada na njoj nema toksi nih i ljepljivih bijelih bobica koje vole ptice i putem kojih se ona razmnožava, a i u ostalim mjesecima nije toliko ljekovita. Imela isklju ivo raste na granama drve a, jer padne li na tlo sjemenka ne e proklijati. Najljekovitija imela raste na granama hrasta i topola te je ljekovitija od one koja raste na jeli, boru ili vo kama. Mlade gran ice i listove najbolje je osušiti na suhom mjestu i spremiti ih u suhe staklenke. Naj eš a uporaba imele je u obliku tinkture, svježeg soka ili aja. Sok od imele najlakše emo napraviti tako da imelu operemo i protisnemo kroz sokovnik, a uzimamo 25 kapljica soka s malo vode i popijemo natašte pola sata prije doru ka i uve er prije spavanja. Bijele bobice imele koje su u svojoj naravi otrovne

dobre su za vanjsku uporabu kao mast za pomo kod ozeblina, a napravit emo je tako da sirove bobice zgnje imo i pomiješamo s hladnom svinjskom masti. aj od imele ima vrlo velike mo i iscjeljivanja, a pripremamo ga tako da jednu vrhom punu ajnu žlicu imele prelijemo sa 150 ml hladne vode i ostavimo da odstoji 10 do 12 sati. Nakon toga teku inu samo malo zagrijemo – do mlakog stanja, procijedimo i pijemo 1 do 3 šalice aja dnevno. Tri šalice imelina aja dnevno uzetog u obliku tzv. hladnog pripravka kojega valja piti u gutljajima tijekom dana normalizira rad srca i krvotoka. Preporu ljivo je svakome barem jednom godišnje provesti šestotjednu kuru s ajem od imele u svrhu ja anja imuniteta. Tri tjedna piju se po tri šalice aja dnevno, dva tjedna dvije dnevno i tjedan dana jednu šalicu aja dnevno. Cirkulacija i krvni tlak se u tih šest tjedana poboljšaju. Da bi dobro stanje srca i jak imunitet održali stalnim bilo bi dobro tijekom cijele godine svako jutro piti po jednu šalicu imelina aja. Kao što je naša pri a pokazala, imela, ta arobna udotvorka, biljka besmrtnosti, mira i ljubavi, uvarica je imuniteta. Stoga bez dvojbe dozvolite joj da bude sastavni dio svakog ku anstva i to kako u ku noj ajoteki tako i kao boži na dekoracija koja svojim magi nim mo ima tjera zle sile s ku nog praga i unosi ljubav i slogu me u ljude.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Prenatalni neinvazivni test na mongoloizam U javnosti najviše poznat od svih mogu ih kromosomskih odnosno genetskih nepravilnos je mongoloizam –M.Down. Prema iskustvu poznato je da starije žene,posebno prvorotke starije od 30 godina eš e ra aju mongoloidnu djecu. Mongoloidno dijete je veliko psihi ko a i svako drugo optere enje za sebe samog ali i za obitelj te društvo u cijelos . Postoji dakle veliki interes da se raznim testovima ustanovi u ranoj trudno i radi li se o zdravoj trudno i, zdravom djetetu. Pojednostavljeno sve prenatalne testove dijelimo na one rane,do 14.tjedna i one kasne iza 16.tjedna trudno e. Prema na ine provedbe dijelimo ih na invazivne i neinvazivne. Prema dobi prije su se takvi testovi preporu ali starijim prvorotkama,starijim od 30 godina. Danas ra aju žene sve kasnije a i zahtjev trudnica su sve ve i,tako da se oni preporu uju svim trudnicama. Osnovno je prije svega iscrpno razgovara u ranoj trudno i s trudnicama i objasniti problematiku. Poneke trudnice žele roditi svoje dijete bilo kakvo bilo, zdravo ili bolesno. U takvom slu aju koji je sasvim legitiman ,nije potrebno provoditi nikakvu prenatalnu dijagnostiku. Prema dobi trudnice možemo otkri svega 30% slu ajeva mongoloizma a uklju ivši ultrazvuk i krvne testove otkrije se do 90% slu ajeva. Trudni-

ca s 20 godina ima rizik za M.Down 1:1070 a s 35 godina 1: 250. Danas je naj eš e u uporabi kombinirani ,rani probir koji uklju uje, ultrazvuk, a od krvnih testova slobodni beta HCG i PAPP-A. Ultrazvukom se oko 12.tjedna mjeri nuhalni nabor na vratu, dužina nosne kos , frontomaksilarni kut i još neke veli ine u fetalnoj cirkulaciji. Na temelju svih h mjerenja dobije se skor kombiniranog probira koji otkrije 90 % slu aja mongoloizma ali i drugih boles kromosoma. Kasni probir,iza 16.tjedna trudno e doble test i tpripple test, su nesigurniji a za prekid trudno e problema ni. Invazivne metode probira su CVS i rana amniocenteza. CVS je pregled korionskih resica,radi se oko 11.tjedna.Radi se o punk ranju trudno e pod kontrolom ultrazvuka. Rezultat je gotov za nekoliko dana a to nost je skoro 100%.Rana amniocenteza se radi od 16.tjedna gdje se punk ra plodova voda pod kontrolom ultrazvuka. To nost je isto skoro 100%, no rezulta se ponekad ekaju dugo pa je za prekid trudno e problema na. Najbolja metoda prenatalnog probira koja se ve provodi diljem svijeta je odre ivanje fetalnog DNA. Radi se o NIPT tehnici druge generacije odnosno PANORAMA testu. On se provodi ve od 9.tjedna,rezulta su za dva tjedna. Cijena u Njema koj iznosi 595 Eura. To nost je 100%

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Ford B-Max osvaja europsko tržište Svi Fordovi automobili, pa i monovolumeni odlikuju se izvrsnim voznim osobinama, štedljivoš u i jakim agregatima te prostranoš u i prakti noš u. Sa 38.000 prodanih automobila, što je udjel od 15,8% na EU tržištu kompaktnih monovolumena, Ford B-MAX je najprodavaniji automobil. Napredne tehnologije, funkcionalnost i komfor glavne su zna ajke koje Ford B-MAX izdvajaju iz konkurencije, istaknuli su europski kupci potaknu hrabrim dizajnom i pametnim tehnološkim rješenjem iz Forda. Bez središnjeg nosa a krova, prilikom otvaranja prednjih/povla enja

stražnjih vrata otvara se prostor širok metar i pol što znatno olakšava ulazak sprijeda i na stražnju klupu. Pogotovo kada je rije o obiteljima s malom djecom (pristup sjedalicama i sli no). B-MAX asortiman motora uklju uje i 1,0-litreni EcoBoost, 'Me unarodni motor godine' i za 2012. i za 2013. Ford sada nudi 1.0-litrenu EcoBoost ina icu sa 100 KS uz napredni, šesterobrzinski PowerShi automatski mjenja s dvostrukom spojkom – po prvi put Ford je kombinirao dvije tehnologije – uz CO2 emisiju od 114 g/km i 4.9 l/100 km potrošnjom goriva.

29. studenoga 2013.

Citroën C4 Picasso osvojio “Zlatni volan 2013.” Citroën C4 Picasso osvojio je “Das Goldene Lenkrad (Zlatni volan)” u kategoriji Monovolumeni, nagradu koju godišnje dodijeljuju njema ki asopisi “Bild am Sonntag” i “Auto Bild “ u suradnji s partnerskim europskim izdanjima Grupe “Auto Bild”. Ova nagrada odnosi se na dvije izvedbe monovolumena Citroën (5 i 7 sjedala), koji su ve zabilježiili gotovo 43 000 narudžbi od lansiranja. Nakon što je u rujnu primio nagradu “Auto-

nis” od asopisa “Auto Motor und Sport”, Citroën C4 Picasso, Technospace marke, iznova je nagra en u Njema koj. Zlatni volan u Berlinu primio je generalni direktor marke Citroën, Frédéric Banzet. Više od milijun itatelja iz 25 europskih zemalja odabralo je izme u 49 kandidata omiljene modele za 2013. u 6 kategorija. Od svog lansiranja, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso ve su zabilježili gotovo 43.000 narudžbi.

Peugeot lansira PEUGEOT 301 u Kini Peugeot je u Kini lansirao model Peugeot 301. Predstavljen je na Salonu automobila u Cantonu (Guangzhou), na kojem je najavljen i dolazak modela 2008, ija se komercijalizacija o ekuje u travnju 2014. godine. S modelom 301, marka Peugeot širi svoju gamu i pove ava prisutnost u strateškom C segmentu koji zauzima više od 50% kineskog tržišta, pristupa nim proizvodom koji može odgovoriti na o ekivanja klijenata koji traže prakti nost korištenja, svestranost i racionalnost. Model se proizvodi u tvornici u Wuhanu (JV DPCA, regija Hubei). Peugeot nastavlja snažno napredovati u Kini. Krajem listopada 2013., s više od 225.000 prodanih jedinica, prodaja marke Peugeot porasla je za 29%, ili gotovo dvostruko u odnosu na rast tržišta (+18%).

U 2015. godini, Peugeot e raspolagati mrežom od 500 koncesionara, koja e mu osigurati 85%

geogra ske pokrivenosti kineskog teritorija (u odnosu na trenutnih 74%), a zadani cilj je prodaja

450.000 jedinica godišnje, što je više nego dvostruko od prodaje realizirane u 2012. godini.

Toyota vode a u smanjenju emisije CO2 u Europi Grupacija Toyota Motor Europe (TME) i dalje je vode a na putu smanjenja emisija u Europi, postavivši najniži rezultat emisije CO2 na razini itave flote od 103,6 g/km. U godišnjem izvješ u Europske komisije i Europske agencije za okoliš,objavljenom po etkom studenog 2013. prosjek emisija CO2 2012. godine, na razini flota svih auto tvrtki, spušten je za - 5,7 g/km u

odnosu na prosjek iz 2011., što predstavlja smanjenje od 5%. Specifi na emisija CO2 Toyota vozila, je smanjena za 29% u posljednjih 12 godina. Toyota je lider automobilske industrije s najvišim postotkom vozila koja ispuštaju manje od 100 g/km CO2 (predstavljaju 23% ukupne flote). Trenutno kupci u Europi imaju na raspolaganju

11 Toyota i Lexus modela s emisijom CO2 ispod 100 g/ km, od ega ak 6 modela sa emisijom CO2 ispod 90 g/km. (Toyota iQ 99 g/km, Aygo 99 g/km, Yaris Hybrid 79 g/km, Auris 99 g/km, Auris Hybrid 84 g/km, Auris Hybrid Touring Sports 85 g/km, Prius 89 g/km, Prius+ 96 g/km, Prius Plug -in Hybrid 49 g/ km, Lexus CT 200h 87 g/km, IS 300h 99 g/km.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Federal Himalaya 205/55 R16-----mpc 499,99 kn

Hankook Winter iCept 195/65/R15----mpc 460 kn Hankook Winter iCept 205/55R16-----mpc 690 kn Hankook Winter iCept 215/65 R16-----mpc 859 kn

U ponudi sve ostale veličine guma

Akcija montaža i balans guma 160 kn uz gratis sezonsko čuvanje U ponudi čelične felge svih dimenzija

Akcija Sava -30% popusta

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

Krovni nosači i kutije za skije Thule i Mont Blanc

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec, Tel: 364-233 Radno vrijeme: radnim danom 8-16, subotom 8-12

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Vip SAT TV – potpuna nacionalna pokrivenost

Vipnetova digitalna satelitska televizija Koristeći Direct-to-home tehnologiju, Vipnetova nova usluga digitalne satelitske televizije dostupna je u svim krajevima Hrvatske. Osnovni i Prošireni paket sadržavaju više od 60 najboljih domaćih i svjetskih televizijskih programa među kojima će svatko naći nešto za sebe. Informativni, dječji, ilmski ili glazbeni programi samo su dio Vip SAT TV ponude koja je od nedavno nadopunjena i Premium HD paketima među kojima su HBO HD, HBO Comedy HD, kao i Cinemax HD i Cinemax 2 HD. Premium HD programe moguće je gledati za mjesečnu naknadu već od 45 kuna, ovisno o odabranom paketu. Uz vrhunske programe u HD rezoluciji svi Vip SAT TV korisnici uživat će u više detalja, kvalitetnijoj i oštrijoj slici, živim bojama i vrhunskom zvuku. Osim navedenih

paketa, korisnik ima pristup više od 200 najboljih europskih slobodnih (FTA) programa među kojima su najpopularniji programi iz susjednih zemalja. Vip SAT TV usluga može se jednostavno aktivirati potpisivanjem korisničkog ugovora na bilo kojem Vip prodajnom mjestu ili pozivom Vip Službi za korisnike na besplatni broj 0800 091 091. Korisnik pritom može odabrati korištenje uslugu bez ugovorne obveze te za Osnovni paket mjesečno izdvajati 78,50 kn, a za Prošireni paket 40,00 kn. Uključenje usluge moguće je i uz potpisivanje ugovorne obvezu na 24 mjeseca, uz 6 mjeseci besplatnog korištenja. Također, svim novim korisnicima je prvih mjesec dana besplatan HBO HD paket. Više informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija Vjetroagregat inspiriran vilin konjicem Arhitekt Renzo Piano se pri dizajniranju vjetroagregata fokusirao na kompaktan supere ikasan vjetroagregat koji bi se mogao postaviti u sva ijem dvorištu. Naime, vjetroagregat se na engleskom zove “Dragon ly Invisible Wind Turbine“, a dizajniran je u izvedbi s dvije lopatice i imitira delikatnu mogu nost leta vilin konjica. Na temelju izike leta vilin konjica Pianov minivjetroagregat može koristiti elektri nu energiju iz vjetra koji puše svega 1,8 m/s. Ovaj projekt trenuta no testira korporacija 2ENEL Green Power”, koju zanima razvoj malog vjetroagregata za sva ije dvorište. Njihova

želja nije bila samo razviti umanjenu verziju vjetroagregata, nego nešto moderno i inovativno bez negativnog utjecaja na okoliš.

Vjetroagregat vilin konjic trebao bi imati snagu od 55 kW s konstantnom proizvodnjom elektri ne energije zbog svoje mogu nosti da proi-

zvodi elektri nu energiju pri brzinama vjetra ve od 1,8 m/s. Tajna te proizvodnje je u dizajnu samog vjetroagregata koji imitira vilin konjica u letu. Osim toga, za razliku od ve ine standardnih vjetroagregata, ovi imaju dvije lopatice koje se pri mirovanju postavljaju u skladu s centralnim stupom kako bi smanjile utjecaj na okoliš, tj. vidljivost vjetroagregata. Sam stup je vrlo tanak, i to ponajviše zbog toga što su lopatice skoro šuplje zbog korištenja uglji nih vlakana i polikarbonata. Trenuta no se ovaj vjetroagregat testira u provinciji Pisi u Italiji. (izvor: http://inhabitat. com)

Velika AKCIJSKA prodaja svjetiljki traje do 31.12.2013. 31.12.20013.

popusti do 50% Led Lenser Klarus Camelion...

svjetiljke ve e od d 10 kn k ve

popusta Uska 1, akovec, 396-606

FINA JESEN UZ PILE E ROLICE GAVELINO Pravi gurmani zasigurno se sje aju pileta Gavelino, jednoga od najsjajnijih Cekinovih bisera u ponudi hranjivoga i kvalitetnog pile eg mesa. Zlatno žuta boja Cekin piletine i okus doma e hrane ne zaboravljaju se tako lako, no kako bi podsjetila na svoje najbolje proizvode, Vindija je svoje vjerne potroša e odlu ila iznenaditi novom delicijom.

Stoga uz ostala izdanja pileta Gavelino, koja se i dalje nalaze u bogatoj ponudi Vindijine mesne industrije Koka, sada d o laze i G a ve l i no r ol ic e s a sl a n i nom ,

prakti ne za pripremu i kao stvorene za svaku prigodu, a posebno obiteljski ru ak. Ovaj so an obrok dolazi u prakti noj p o s ud ic i i foliji za pe enje, a njegov sa-

•Tijekom ovih hladnih i kišnih dana ugrijat emo se uz hranjivu i finu piletinu Cekin te najnoviji proizvod iz kolekcije Vindijinih kvalitetnih namirnica od pile ega mesa stav (pile i ile od prsa) jam i da e se na tanjuru svake obitelji na i i više nego kvalitetno jelo. Kako bi vrijeme za uživanje u savršenom Cekin okusu nastupilo, rolice sa slaninom, ija težina iznosi 550 grama, proizvod je potrebno ispe i u pe nici (190

stupnjeva, 35-40 minuta) ili na tavi (10 minuta, uz dodatnih 8 minuta u poklopljenoj posudi uz povremeno okretanje) te poslužiti na tanjure. Pile e rolice Gavelino - gastronomski novitet u kojem su visoki standardi proizvodnje,

prokušane recepture i smisao za nove ideje spojeni u jedno.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 29.11.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

PETAK, 29.11.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 13:30 Zlatna dolina 14:00 Global 3000 (R) 14:30 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Popevke i š kleci 21:45 Sela u željeznoj županiji 22:00 Filmskle najave 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlostI 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 30.11. 08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 13:45 14:30 15:15 15:55

Dje ja TV Auto – moto nau ca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Od Mure do Drave (r) Oko umjetnos (r) Zagrljaj ljepote G.E.T.Report Obzori

16:15 Veliko platno 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:40 Ju er, danas, sutra 21:50 Planet Croa a 21:25 Folklorni ansambli Hrvatske 22:15 Vijes dana 22:25 TV Jukebox 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

SUBOTA, 30.11.

07:58 Najava programa 08:00 VTV Dnevnik (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 TV prodaja 08:45 Pressica 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Zajedno (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Global 3000 (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Manjinski mozaik (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Ku onica (R) 16:20 Popevke i š kleci (R) 17:40 TV Oblo ec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno

ošte ene osobe VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV razglednica S koncertnih pozornica 22:00 Zajedno 22:30 VTV Dnevnik 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice 18:40 19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

NEDJELJA, 01.12.

PONEDJELJAK, 02.12.

UTORAK, 03.12. Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 20:35 Obzori (r) 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

NEDJELJA, 01.12.

PONEDJELJAK, 02.12.

UTORAK, 03.12.

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 13:45 TV Ordinacija 14:45 Zajedno (R) 16:30 Popevke i š kleci (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV Prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mužikaši i pajdaši 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

20:35 Iz naših središta (R) 21:10 Ve er uz lm 22:40 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetno (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK (R) MALI OGLASI KOKTEL (R) YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 ZABRANJENA LJUBAV (R) 11:45 GLAZBENI IN (rR 12:10 MALI OGLASI 12:15 VELIKE TAJNE MALOG VRTA 13:00 24 SATA VIJESTI 13:45 MANJINSKI MOZAIK (R) 14:15 SPORTSKI ZOOM 15:00 VEKERICA (R) 16:00 VTV VIJESTI 16:05 VEKERICA j (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 TV PRODAJA 18:00 ZASTUPNI KI KLUB 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI i 19:35 MALI OGLASI 19:45 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN (R) 20:00 VTV VIJESTI 20:05 TV ORDINACIJA 21:00 DOKUTEKA, 21:30 KRATKI REZOVI 22:00 ZASTUPNI KI KLUB (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI T 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA (18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE

SRIJEDA, 04.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Mladi govore Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SRIJEDA, 04.12.

06:58 07:00 07:25 07:30

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK (R) MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA (R) 08:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 OKRUTNA LJUBAV (R) 11:50 MALI OGLASI 12:00 IZ PROŠLOSTI 12:05 KOKTEL (R) 13:00 24 SATA VIJESTI 13:30 TV ORDINACIJA (R) 14:25 ZASTUPNI KI KLUB (R) 15:00 VEKERICA R) 16:00 VTV VIJESTI informa vna emisija 16:05 VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) 16:45 TV PRODAJA 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 TV PRODAJA 18:00 IZ NAŠIH SREDIŠTA 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:15 24 SATA VIJESTI i 19:35 MALI OGLASI 19:45 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN (R) 20:00 VTV VIJESTI 20:05 POD POVE ALOM 21:00 KAJKAVCI 21:30 OTVORENO NEBO 22:00 IZ NAŠIH SREDIŠTA (R) 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA(18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE

ETVRTAK, 05.12.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 05.12.

06:43 NAJAVA PROGRAMA 06:45 VTV DNEVNIK (R) 07:10 MALI OGLASI 07:15 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN 07:30 PRESSICA 08:30 TV PRODAJA 08:45 IZ PROŠLOSTI 08:52 MALI OGLASI 09:00 VEKERICA 10:00 VTV VIJESTI 10:05 VEKERICA 10:45 TV PRODAJA 11:00 OKRUTNA LJUBAV (R) 11:45 TV PRODAJA 12:00 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI (R) 12:45 MALI OGLASI 13:00 24 SATA VIJESTI 13:30 POD POVE ALOM (R) 14:30 KAJKAVCI (R) 15:00 VEKERICA (R) 16:00 VTV VIJESTI 16:05 VEKERICA 16:45 TV PRODAJA 17:00 OKRUTNA LJUBAV 17:45 KUTIONICA 18:40 VTV DNEVNIK 19:05 VREMENSKA PROGNOZA 19:06 IZ PROŠLOSTI 19:10 24 SATA VIJESTI 19:35 MALI OGLASI 19:45 YOGA I PILATES ZA SVAKI DAN (R) 20:00 VTV VIJESTI 20:05 DOKUMENTARNI PROGRAM 21:00 DRUGA STRANA 21:50 EUROBOX 22:20 MALI OGLASI 22:30 VTV DNEVNIK 22:55 VREMENSKA PROGNOZA 22:56 IZ PROŠLOSTI 23:03 MALI OGLASI 23:10 NERA (18) 01:10 ODJAVA PROGRAMA 01:11 VIDEOSTRANICE

U ARENI VARAŽDIN ovu subotu u 20 sati

World music poslastica koncert Bregovi a i njegovog Iš ekivani koncert balkanskoga glazbenog karizmatika Gorana Bregovi a i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode pripremao se ve od po etka godine. Fanovi su napokon do ekali koncertnu ve er koja e se dogoditi ovu subotu 30. studenoga u Areni Varaždin, s po etkom u 20 sati. Publiku o ekuje tradicionalna narodna glazba s Balkana, Bregovi eve skladbe na balkanskom i romskom melosu, kao i obrade starih pjesama Bijelog dugmeta. U Varaždin Goran Bregovi sa svojim Orkestrom za svadbe

i sprovode stiže iz Moskve, jer je ve i dio studenoga proveo na

velikoj ruskoj turneji, kojoj je prethodila njegova turneja po

Meksiku, a na kojoj je promovirao svoj aktualni album “Champagne for the Gypsies”. Ulaznice za koncert Gorana Bregovi a i njegovog Orkestra za svadbe i sprovode u pretprodaji se mogu kupiti po cijeni od 100 kuna za parter (stajanje) i 110 kuna za mjesta na tribinama, a pretprodaja se odvija u sustavu Eventima, te na sljede im prodajnim mjestima: Varaždin (bistro “Time out”, suvenirnica Varaždinskih vijesti, trgovina “Branka”), akovec (Radio 1, caffe bar “Arcus”), Palovec (Domino bar) i Koprivnica (Šareni du an).

DO EK NOVE GODINE uz Podroom Drink And Music Club

Uzbudljivo novogodišnje putovanje uz glazbu, ples i all inclusive ponudu Svake godine potrebno je dobro razmisliti kako bi mogli na vrijeme odlu iti gdje želite proslaviti Novu godinu. Po dobrom starom obi aju ponuda je raznolika, pa je jako bitno da na vrijeme donesete pravu odluku i prepoznate najbolju ponudu. Prošle godine Podroom je prvi put za svoju publiku organizirao do ek Nove godine. Prošlogodišnja feš t a u pravoj klupskoj atmosferi prošla je i bolje od o ekivanog. Pa je zato i ove godine mjesto zabave Podroom Drink And Music Club, koji svojom lokacijom, izgledom, velikim parkingom te modernim konceptom zadovoljava najviše standarde koje ovakav doga aj zahtijeva. Tako

da ove godine možete o ekivati još bolju zabavu za tradicionalni ispra aj Stare i do ek Nove go-

dine. Treba napomenuti da je u prodaji ograni en broj ulaznica po cijeni od 250 kuna za nježniji spol i 300 kuna za muški dio publike. Svoje ulaznice možete rezervirati putem našeg Facebook

pro ila ili osobno, a preuzeti ih možete na šanku Podroom Drink And Music Cluba. Vrata kluba otvaraju se u 21 sat, a zabava i veselica traju sve do jutra. Kupnjom ulaznice osigurana vam je ALL INCLUSIVE ponuda, a s narukvicama možete ulaziti & izlaziti cijelu no . Na glazbenom repertoaru poštivat e se sve želje i prijedlozi, a u stalnoj ponudi na i e se plesni žanrovi kao što su r&b, disco, studio 54, funk, club classics, funky, pa naravno sve do najve ih doma ih hitova pop, rock i zabavne glazbe, koju e nam prezentirati naš DJ Sino. Ponuda alkoholnih pi a je neograni ena i imate

naše obe anje da ne e biti nestašice! Tijekom cijele no i na bogatom švedskom stolu nudit e se raznovrsna jela. Uz bogatstvo zvuka i svjetlosnih efekata, Podroom je de initivno vode e klupsko mjesto za vrhunsku novogodišnju zabavu, koji nudi poseban doživljaj, uz to imamo i malo iznena enje, u pono Vas o ekuje vatromet. Spremite se na uzbudljivo novogodišnje putovanje uz Podroom Drink And Music Club. Pozivamo vas da nam se pridružite i da svi zajedno proslavimo Novu 2014. godinu! U nadi da e biti bolja i veselija za sve nas.

FORMULA 13 1 First Time Caller WHITE LIES 2 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 3 Are We All We Are PINK 4 Wake Me Up ALOE BLACC 5 Cheating JOHN NEWMAN 6 Reflektor ARCADE FIRE 7 The Monster EMINEM ft. RIHANNA 8 Long As I Can See The Light JOHN FOGERTY ft. MY MORNING JACKET 9 Hey Brother AVICII 10 One For The Road ARCTIC MONKEYS 11 Sirens PEARL JAM 12 Of The Night BASTILLE 13 Do What You Want LADY GAGA ft. R. KELLY 14 Callin’ Me When I’m Lonely SHERYL CROW 15 Higher Than The Sun KEANE

Top Hit List 1 BORIS - Lako je tebi TOPNOVKOVI LISTA DOMA IH 2 TONY CETINSKI - Zar malo to je 3 JELENA ROZGA - Cirkus 4 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 5 PSIHOMODO POP - Donna 6 SEVERINA - Hurem 7 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 8 PARNI VALJAK - Tanki živci 9 COLONIA - An ele 10 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 11 MARKO TOLJA - Sada kasno je 12 BU ENJE - Ispod tvog kaputa 13 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 14 CRVENA JABUKA - Ro endan 15 BOJAN JAMBROŠI - Uspomene

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

29. studenoga 2013.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Napolita nk okoladn e a krema 8 40g 19,9

Ulje FLORIOL 1 L

9 oko vjen i i 250g

Še er 1 kg

7,99 Brašno GLATKO 5 kg 13,99

5,39

okolino 200 g

7,99

Margarin 250 g

3,99

Doma ica 300g

10,99

10,99 Kava Coffina 500g

19,99

sport@mnovine.hr

STOLNI TENIS

TENIS NASTAVLJA SE uspješan nastup akove kih tenisa ica na ITF turniru “Zlatni rat” na Bolu na Bra u

Iva Mekovec osvojila drugi u nizu bolskih turnira U znaku me imurskog ženskog tenisa prolaze ITF ženski turnir u Bolu na Bra u. Nakon što je tjedan dana ranije Ema Mikul i osvojila ITF turnir u Bolu, to je pošlo za rukom još jednoj akov anki. Iva Mekovec (18) osvojila je drugi u nizu turnira tenisa ica koji se igrao na Bra u (tako er nagradni ond od 10.000 dolara), i to nakon pobjede nad Milanom Špremo (Srbija) 6:7 6:0 6:3. Prethodno je u polufinalu, koji je tako er igran isti dan, pobijedila prvu nositeljicu, ehinju Barboru Krejcikovu 63 62. Ivi je ovo etvrti ITF naslov u karijeri, drugi ove godine nakon što je slavila u Budvi. Novi bodovi omogu it e Ivi pomak na WTA listi od nekih 70-ak mjesta. U prvom kolu Iva je pobijedila ehinju Kristynu Hrabalovu 64 62, u drugom Ma aricu Czillu Argyelan 63 64, a u etvrt-

Pauli Markati tre e mjesto na popularnom “Tovi Stipan i u”

finalu Tenu Lukas iz Hrvatske 75 63. Odli an rezultat na turniru ostvarila je i druga naša igra ica Ema Mikul i . Nakon što je prošli turnir osvojila, na ovom je bila postavljena za drugu nositeljicu. No, na žalost, stigla je do polufinala turnira, gdje je zaustavljena od srpske igra ice Milane Špremo rezultatom

61 63. U prvom kolu Ema je bila bolja od Nizozemke Demi Schuurs 62 62, u drugom od Marije Curni iz Hrvatske 62 63, a u etvrtfinalu od Polone Reberšak iz Slovenije 76 36 10-4. Na Bolu se ovaj tjedan igra ina e tre i u niz Futures, na kojem nastupaju obje akove ke tenisa ice. U 1. kolu Mekovec je kao 4. nositeljica

bila bolja od kvalifikantice, ehinje Magdalene Pantuckove 6:4. 6:0, i u drugom kolu je eka susret protiv Barbare Ba i , dok pak je Ema Mikul i , koja je 2. nositeljica, bila bolja od Slovenke Nike Kova s rezultatom 6:4, 6:1. Mikul i u drugom kolu eka susret protiv igra ice s pozivnicom Marije Curni .

Nakon odli nih igara u Superligi, igra ice STK-a Hodošan Paula Markati i Ana Švarc igrale su nedavno i na 21. Memorijalnom me unarodnom turniru “Tova Stipan i ” u Zagrebu. Ove godine popularni je turnir okupio rekordnih 600 igra a i igra ica iz petnaest europskih zemalja. Me imurske predstavnice igrale su u kategoriji seniorki, i to uspješno. Paula Markati je bila u grupi sa svojom dosadašnjom suigra icom iz Dr. asla, Me imurkom Sun icom Vugrinec te izgubila 3:0, ali je dobila 3:0 obje igra ice iz BiH i bila 2. u skupini u osmini finala. Sljede a protivnica bila joj je bosanskohercegova ka reprezentativka Sanjua Milojica, od koje je bila bolja s 3:1. Paulina protivnica bila je Klara Cakol, koja je, na iznena enje mnogih, izbacila

Mirnu Tomi . U odli nom me u Paula je dobila 3:2 te ušla u polufinale, koje je igrala s bivšom suigra icom iz Varaždina, seniorskom reprezentativkom Petek. Petek je ovaj put bila bolja ,dobila polufinale s 3:0, no Paula je s tre im mjestom tako er vrlo zadovoljna. U 3. grupi Ana Švarc imala je tako er jaku konkurenciju, Kineskinju Han Xue, Dorinu Srebrnjak (juniorska reprezentativka HR) te Lorenu Orli . Ana je dobila Srebrnjak s 3:2, ali je s 3:2 izgubila od Orli , dok pak je Orli dobila Srebrnjak s 3:0, te u 3. krugu bila iza Srebrnjak. Han Xue je dobila sve tri igra ice i na kraju je upravo ona bila i pobjednica turnira. Drugo mjesto, kao što smo ve spomenuli, pripalo je Petri Petek, dok pak su tre e podijelile Paula Markati i Ivana Tubikanec.

GIMNASTIKA

Filip Ude u paru s Dorinom Böczögö tre i na Grand Prixu u Brnu Suradnja susjednih akove ki gimnasti a Filip Ude je nakon nastupa na gimnasti kom showu u talijanskoj Modeni imao novi nastup na sada ve tradicionalnom Grand Prixu parova u Brnu. U paru s ma arskom gimnasti arkom Dorinom Böczögö, Filip je u kvalifikacijama zauzeo drugo mjesto. Dorina je vježbala na gredi (12,750) i parteru (12,750), a Filip preskok i pre u, za koje je dobio istu ocjenu – 14,050. U polufinale je ušlo osam najboljih parova. U borbi za finale Filip i Dorina zauzeli su etvrto mjesto, posljed-

nje koje je vodilo u borbu za tro eje, nakon što su izveli programe na dvovisinskim ru ama Böczögö (12,450), odnos Ude na parteru (14,850). Svoju najja u spravu, konj s hvataljkama, hrvatski srebrni olimpijac uvao je za finale. Izvodio je nešto lakšu vježbu i skupio 14,300 bodova, dok je Dorina na parteru ocijenjena s 13,100. Ukupno 27,400 i plasman iza najboljih, eškog para Jane Šikulove i Martina Kone nya (28,650), te drugoplasiranih Ukrajinaca Olene Vasiljeve i Maksima Semjankiva (28,575).

sportskih saveza Na poziv Sportskog saveza Lendava, nedavno je u Lendavi gostovala delegacija Zajednice sportskih udruga Me imurja. U me imurskoj delegaciji bili su predsjednik Zajednice Mato Kljaji i tajnik Saša Fegeš. Njih su ugostili potpredsjednik ŠZ-a Lendava Andrej Matjašec, tajnik Velimir Horvati i predsjednik MK-a ŠZ-a Lendava Franc Horvat Meštrovi . Teme razgovora bile su razmjena iskustava i kandidacija za europska sredstva sa zajedni kim programima.

Do sada su sportske susrete ovih saveza organizirali nogometaši, košarkaši, odbojkašice, kugla i i spidvejaši. Brojni klubovi iz Lendave u nekadašnjoj su zajedni koj državi sudjelovali u natjecanjima u Me imurju. Lendav ani su prihvatili poziv našeg saveza da do u na podjelu priznanja najboljim sportašima Me imurja u velja i u akovcu. Isto tako Lendav ani e ugostiti našu delegaciju u Lendavi u sije nju. Novi susret dogovoren je za prolje e i održat e se u akovcu. (fhm)

29. studenoga 2013. III. HNL - SJEVER

TABLICA

Me imurju na kraju ipak naslov jesenskog prvaka ZavrĹĄio je prvi dio sezone III. HNL - sjever, a jesenski naslov osvojilo je akove ko Me imurje koje je u gradskom â&#x20AC;&#x17E;derbijuâ&#x20AC;&#x153; svladalo akovec koji je ipak smogao snage zavrĹĄiti prvi dio prvenstva, ali i dalje gubiti utakmice visokim rezultatom. Me imurje je bilo bez milosti i poboljĹĄalo je svoju gol-razliku pobijedivĹĄi ak s 10:1. Tako je umjesto gradskog derbija i borbe Me imurja protiv akovca za jesenski naslov prvaka odigrana tek â&#x20AC;&#x153;revijalnaâ&#x20AC;? utakmica. Ve nakon prvih 45 minuta bio je poznat pobjednik, po dva pogotka postigli su Stjepan Kokot i Leonard Vuk, dok se jednom u strijelce upisao i Daniel Vukovi . U drugom poluvremenu nakon tre eg pogotka Kokota, akovec u 54. minuti golom Stjepana Korenike smanjuje na 6:1, i to je bilo sve od njih. Do kraja Kokot postiĹže joĹĄ dva pogotka (kojima je jesen zavrĹĄio kao drugo plasirani na ljestvici stijelaca), dok po jedan pogodak joĹĄ postiĹžu Danijel Kuzmi i David Puclin za visokih 10:1 u korist jesenskog prvaka ,mom adi Me imurja.

NedeliĹĄ e pomoglo Me imurju u borbi za prvo mjesto Iako je Croatia iz Grabrovnice imala sve u svojim rukama kad je u pitanju naslov jeseni, za iznena enje se pobrinulo NedeliĹĄ e. Mom ad NedeliĹĄ a se na kraju iznena uju e lako obra unalo s Croatijom koja je do ovog kola drĹžala vode e mjesto na tablici. Doma i su poveli nakon kontre u 10. minuti koju je u pogodak pretvorio Goran Me umurac. Po etkom drugog dijela, ve u 49. minuti obrana gostiju opet se nije mogla nositi s Me umurcem koji postiĹže i drugi pogodak, da bi u 56. minuti isti igra potegnuo s

VARAĹ˝DIN â&#x20AC;&#x201C;GRANI AR 4:1 VaraĹždin - stadion NK VaraĹždin. Gledatelja: 200. Sudac: Molarevac ( ur evac). Strijelci: 1:0 Rog (12), 2:0 Vuk (27), 3:0 Rogini (36), 4:0 Rog (62, 11m), 4:1 Matotek (90+2). Grani ar: Jambres, Gorupi , Beliga, Mikulan, Cecelja (52. Matotek), Lon ar, Kos, Na , Andri , Latin (72. Ku an), Mlakar (63. Stojkov). Trener Ladislav Furjan

BJELOVAR â&#x20AC;&#x201C; POLET 1:1 Bjelovar - gradski stadion. Gledatelja 40. Sudac: Ĺ poljari . Strijelci: 1:0 Pavec (6), 1:1 K. Gori anec (88). Polet: urkin, Novak, VrĹĄi , Turk, Gori anec, Sobo anec, Ĺ kvorc (61. Vinko), Cvetkovi (81. Zadravec), A. Gori anec (51. Jelen), Barat, Radikovi . Trener DraĹžen Ĺ kvorc

NEDELIĹ E- CROATIA 3:0 NedeliĹĄ e - igraliĹĄte Trate. Gledatelja 150. Sudac: Kopri . Strijelci: 1:0 Me umurec (10), 2:0 Me umurec (49), 3:0 Me umurec (56), 3:1 MiloĹĄ (65). NedeliĹĄ e: KoĹĄir, Pintari , Vojnovi , Leva i , Posavec (36. Kostelac), Mar ec, Novak, Golubi (64. osi ), Cindri , Me umurac (od 90. T. Pintari ), Jari . Trener DraĹžen Novak

AKOVEC â&#x20AC;&#x201C;ME IMURJE 1:10 akovec - stadion SRC Mladosti. Gledatelja: 50. Sudac: Belovi ( akovec). Strijelci: 0:1 Kokot (20), 0:2 Vuk (27), 0:3 Vuk (30), 0:4 Vukovi (35), 0:5 Kokot (44), 0:6 Kokot (50), 1:6 S. Korenika (54), 1:7 Kokot (63),1:8 Kuzmi (71), 1:9 Puclin (79), 1:10 Kokot (86). akovec: rnko, Saka , OreĹĄkovi , Dibena, Emmanuel,Bedi (46.BoĹži kovi ),HadĹži ,A. Korenika , Balent, Trivanovi , S. Korenika Me imurje: Ĺ afari , Pintari (80. Jambrovi ), Dodlek, Kuzmi , Vabec, Vukovi (64. Hrustek), Skoliber, Vuk (73. Novko), Petak, Puclin, Kokot. Trener Damir BiĹĄkup

dvadesetak metara i za svoj tre i gol. Mom ad iz Grabrovnice uspjela je tek smanjiti zaostatak na 3:1 pogotkom Matije MiloĹĄa u 65. minuti.

Mladost iz Preloga priredila za kraj priredila iznena enje kola PreloĹžanisu izgleda tek za kraj prvenstva ostavili svoja najbolja izdanja ovaj put pobjedivĹĄi favoriziranu Podravinu iz Ludbrega 2:1. Tako su dva me imurska predstavnika s iznena uju im pobjedama omogu ili Me imurju da prezimi na vode em mjestu III. HNL-sjever. Zasigurno najve e iznena enje ovog kola priredila je Mladost iz Preloga koja je na doma em terenu svladala Podravinu. PreloĹžane je u vodstvo doveo Martin Vlah u 23. minuti, a ve u 30. minuti je uslijedio novi ĹĄok za goste, kapetan Mladosti Elvis Sabol postigao je pogodak za 2:0. Podravina je u 77. minuti golom Borisa iĹžmeĹĄije smanjila zaostatak, no za preokret viĹĄe nije bilo vremena. LudbreĹžani su joĹĄ u 88. minuti ostali bez Miljenka Mumleka koji je nakon Ĺžutog kartona psovao suca i sasvim opravdano zaradio isklju enje.

Veliki Poletov bod u Bjelovaru Odli no je odigrao i Polet iz Svetog Martina na Muri na gostovanju kod

MLADOST (P)- PODRAVINA 2:1

1 Me imurje

15 10 3 2 +34 33

2 Croa a (G)

15 9 4 2 +16 31

3 Podravina

15 9 3 3 +28 30

4 Mladost Ĺ˝dralovi

15 8 4 3 +32 28

5 Bjelovar

15 7 7 1 +25 28

6 Koprivnica

15 8 4 3 +23 28

7 Virovi ca

15 7 3 5

-2 24

8 Podravac

15 7 1 7

-3 22

9 VaraĹždin (-1)

15 5 4 6 +3 18

10 Polet Sve Mar n 15 4 6 5

-4 18

11 Rudar M. SrediĹĄ e 15 4 5 6

-6 17

12 Sla na

15 5 1 9 -10 16

13 Grani ar

15 4 2 9 -12 14

14 NedeliĹĄ e

15 4 2 9 -19 14

15 Mladost Prelog (-1) 15 3 1 11 -25 9 16 akovec

15 0 2 13 -80 2

vodi svoju mom ad u vodstvo, dok je pobjedu samo potvrdio Habek u 56. minuti.

TeĹžak poraz Grani ara u VaraĹždinu

Rudar protiv Mladosti ostao bez bodova

Goste iz Kotoribe â&#x20AC;&#x153;na eoâ&#x20AC;? je Marko Rog pogotkom u 12. minuti, a 2:0 doma ini su poveli u 27. minuti preko iskusnog Gordana Vuka. U 36. minuti Marko Rogini zabija za tri pogotka prednosti doma ih i Grani ar se viĹĄe nije mogao vratiti. VaraĹždinci su u drugom dijelu imali dva kaznena udarca, od kojih je jednog realizirao Rog, dok je Denis KaniĹĄki kod drugog pogodio gredu. Grani ar je u drugoj minuti nadoknade pogotkom Emanuela Matoteka tek ublaĹžio visoki poraz na 4:1. Na kraju recimo i to da je Polet zavrĹĄetak polusezone do ekao na 9. mjestu s 18 bodova, a Rudar je skliznuo sa 17 bodova prema dolje. Dno ljestvice ne izgleda nimalo lijepo jer mjesta od 13. do 16. sve od reda zauzimaju me imurski klubovi: 13. Grani ar 14 bodova, 14. NedeliĹĄ e 14 bodova, 15. Mladost Prelog 9 bodova i akovec 2 boda.

U Murskom SrediĹĄ u doma i je R udar strado od Mladosti iz Ĺ˝dralova. Gosti su poveli u 13. minuti kad je pogodak postigao Domagoj Habek, a doma in je izjedna io u 42. minuti golom Borisa VuruĹĄi a. U drugom dijelu rezultatska neizvjesnost nije dugo trajala i MladostaĹĄi su u prvih deset minuta rijeĹĄili utakmicu u svoju korist. U 54. minuti Ivan-Borna Jeli -Balta do-

M. SrediĹĄ e - igraliĹĄte Rudara. Gledatelja: 150. Sudac: Pavli (VaraĹždin) 7. Strijelci: 0:1 Habek (13), 1:1 VuruĹĄi (44), 1:2 Jeli -Balta (55), 1:3 Habek (57). Rudar: Rajf, Jezernik (66. RoĹžman), Ĺ prajc, Vuri, VuruĹĄi , Radikovi (66. alopa), D. Ĺ olti , F. Novak, Zadravec, N. Ĺ olti , D. Novak. Trener Josip Filipan

DraĹĄkovec - igraliĹĄte NK DraĹĄkovec. Gledatelja 150. Sudac: GadĹžo. Strijelci: 1:0 Vlah (23), 2:0 Sabol (30), 2:1 iĹžmeĹĄija (77). Mladost(P): Bendelja, HabuĹĄ, Gelo (75. Sraka), Lon ari , Balent, Vlah (89. Kavran), Hladnik (90. Hali ), Sabol, Mihoci, Caban, Jambrovi . Trener Damir Patafta

tako er velikog favorita Bjelovara. Bjelovar je doma u utakmicu protiv Poleta zapo eo jako dobro, poveli su ve u 6. minuti pogotkom najboljeg strijelca lige Marija Paveca. Bjelovar ani su imali joĹĄ nekoliko stopostotnih prilika za pogodak, no nisu ih uspjeli iskoristiti. Polet je s druge strane strpljivo ekao svoju priliku i u 88. minuti je Karlo Gori anec postigao pogodak za izjedna enje i podjelu bodova.

RUDAR - MLADOST (Ĺ˝) 1:3

1. HNL - Ĺ˝ENE

Trnava protiv Dinama Krenule prijave za 31. Zimsko prvenstvo Me imurja ipak bez bodova NogometaĹĄice Trnave bile su blizu da barem osvoje bod protiv Dinama na kraju jesenskog dijela prvenstva, no izgubile su utakmicu u posljednjim minutama. GoĹĄ e su u vodstvo doĹĄle golom Lubine iz slobodnog udarca u 37. minuti, dok pak je Trnava isto tako efektnim pogotkom Leone PoĹžgaj iz slobodnog udarca do izjedna enja stigla u 60. minuti. Dvije minute prije kraja radost i veselje doma ih pomutila je Lubina svojim drugim, pobjedni kim golom za Dinamo. Treba spomenuti i to da je svoje nezadovoljstvo s dvije suda ke odluke, koje su po njemu utjecale izravno na kona ni rezultat, izrazio predsjednik Trnave Antun Vlahek. On, naime, tvrdi da je u 87. minuti bio prekrĹĄaj na doma oj igra ici koji nije su en, da bi goĹĄ e nakon toga iz kontre zabile za 2:1. Isto tako prema Vlahekovim rije ima u posljednjoj minuti jedna upitna situacija gdje zbog igranja rukom igra ice Dinama u vlastitom kaznenom prostoru, no ni ovaj put ne reagiraju ni glavna ni pomo na sutkinja i utakmica je zavrĹĄila gostuju om pobjedom.

TABLICA 1. Osijek

9 9 0 0 90:2 27

2. Split

9 7 1 1 31:8 22

3. Rijeka JP

8 6 1 1 26:9 19

4. Dinamo M. 9 4 0 5 17:29 12 5. Agram

9 3 2 4 21:43 11

6. Pregrada

8 2 1 5 19:51 7

7. Trnava

9 1 1 7 12:42 4

8. Marjan

9 0 0 9 94:36 0

TRNAVA-DINAMO 1:2 Gori an - igraliĹĄte Gaj. Gledatelja 50. Sudkinja: Velja i . Strijelci: 0:1 Lubina (37), 1:1 PoĹžgaj (60), 1:2 Lubina (88). Trnava: Domjan, Herman, Horvat, Videc, Zeli (46. Trstenjak), Mesari (79. Marka ), Vugrinec (85. Markan), Vran i , Grabar, Njari, PoĹžgaj. Trener Tatjana Mesari Ostali rezultati 9. kola: Osijek - Split 8:0, Marjan - Pregrada 0:0.

u malom nogometu Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu, 31. po redu, igrat e se u sportskoj dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu i sportskoj dvorani osnovne ĹĄkole u Prelogu. Prvenstvo po inje 21. prosinca 2013. i traje do 6. sije nja 2014. Pisane prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u Me imurskom nogometnom savezu, Ĺ portska 2, akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804. Kotizacija za seniorske mom adi iznosi 600 kuna, za veterane (ro eni 1980. i stariji) 400 kuna i za pionire (ro eni 1998. i mla i) 200 kuna. Uplate za odigravanje utakmica u akovcu i Prelogu mogu se izvrĹĄiti u Me imurskom nogometnom savezu, a za natjecanje u Prelogu i u gradskoj kavani â&#x20AC;&#x153;Lovacâ&#x20AC;?. Prijave se primaju zaklju no sa 17.12.2013. (utorak) do 12 sati. Sve dodatne informacije moĹžete dobiti

u Me imurskom nogometnom savezu na telefon broj 328-802, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26. Uz bogate nov ane nagrade za naj-

bolje ekipe, svakoj mom adi pripada i pehar. U svakoj konkurenciji nagra uje se najbolji strijelac, igra i vratar.

29. studenoga 2013.

15. kolo I. ŽNL MNS SLOGA - BSK 5-0 (5-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Božidar Kolari , Damir Slakovec, Vjeran Tuksar. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 1-0 Se an (3), 2-0 Obadi (12), 3-0 Hernandez (13), 4-0 Se an (15), 5-0 Malovi I (18) SLOGA: Per i (71. Mihalkovi ), Malovi I. (65. Glad), Dokleja (55. Kosalec), Obadi , Se an, Ba sta (68. Malovi T), Hernandez, Corderio, Jambroši , Vugrinec (60. Zoka S), Zoka L., trener: Dino Vrbanec BSK: Sternad, Makar, Grbavec, Ha ek, Antolaši , Hajdarovi , Strniš ak, Škvorc, Paler, Trstenjak (46. Taradi), Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

ukovec 77 jesenski prvak TABLICA

CENTROMETAL - PUŠ INE 2-2 (1-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Željko Turk, Saša Fegeš, Tihomir Kralji . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Levani (24), 1-1 Duman i (42), 2-1 Ba an (81), 2-2 Vujasinovi (90) CENTROMETAL: Petkovi , Dove ar, Gunc, Majsen, Bratkovi , Pani , Duman i (90. Molnar), Rodrigue (60. Vince M. od 75. Borko), Buhanec, Vince B., Ba an (85. Logožar), trener: Marko Zavrtnik Žu kartoni: Duman i , Majsen (Centrometal); Balog, Vujasinovi , Martan (Puš ine) Crveni: Dove ar, Majsen (Centrometal)

MLADOST - SLOBODA (S) 1-0 (0-0) PALINOVEC. Igralište: Trate. Suci: Marin Horvat, Zoran Novak, Ivica Felker. Delegat: Tomislav Šol Strijelac: 1-0 Talan (68) MLADOST: Mar ec, Fileš (90. Tkalec), Jaluši , Cirkven i , Križai , Kova i , Možek M, Pasler (67. Talan), Mlinarec (89. Možek Z), Vadlja, Hali (85. Valen ), trener: Josip Šegovi SLOBODA: Kolar, Buhanec, Fegeš (59. Fu ko), Novak (80. Hadži ), Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj, Hergo , Pintari (59. Vrbanec), Petek (46. Petek), trener: Stjepan Petek

PODTUREN - SOKOL 0-3 (0-1) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Dražen Sukanec. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Lebar (38), 0-2 Vincek (62), 0-3 Vincek (86) PODTUREN: Kolar D, Sklepi (60. Kolar A), Berdin, Telebuh (62. Golubi ), Mravljek, Sermek, Mu i (73. Radovan), Ka , Kolari , Balenovi , Okreša, trener: Ivan Hamunajec SOKOL: Šimuni , Lebar M, Puh, Vincek, Boži , Hertari (86. Posavec), Simun, Mikolaj (79. Farkaš), Lisjak, Mun ar, Horvat A. (89. Horvat N), trener: Leonardo Novak Žu kartoni: Balenovi , Mravljek (Podturen); Lebar M (Sokol)

UKOVEC 77 - NAPRIJED 1-0 (0-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Ma ja Horvat, Dragu n Novak, Bruno Brljak. Delegat: Stjepan Križari Strijelac: Kranjec (54) UKOVEC: Lehki, Mesari D., Vukovi , Kaniški (80. Lipi T), Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek (46. Pozderec), Vukina (90. Poljak), Kranjec, Ga al (66. Anderlin), trener: Antun Juki NAPRIJED: onkaš, Horvat F., Hižman, Žvorc (46. Fleten), Novak N., Kemec, Trstenjak (46. Beli ), Mar nec, Horvat P., Glavina, Furundžija (70. Novak J), trener: Zlatko Vugrinec Žu kartoni: Kaniški, Mihoci, Anderlin ( ukovec); Glavina, Mar nec, Fleten (Naprijed)

DINAMO - OMLADINAC (NSR) 6-1 (4-1) DOMAŠINEC. Igralište: Sportski park. Suci: Dario Srnec, Rudolf ižmešija, Mario Buhin. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Mihalec (9), 2-0 Debelec (11), 3-0 Krznar (12), 4-0 Debelec (22), 4-1 Drk (28), 5-1 Furdi (59), 6-1 Furdi (79) DINAMO: Mlinarec, Silaj, Domini (25. Lovrek), Obadi , Mihalec, Krznar (28. Baranaši ), Debelec, Bunc, Jakši , Trstenjak, Bihar (25. Furdi), trener: Ivan Domini OMLADINAC: Križai , Lesjak, Reih, Žganec, Vodopija (46. Vida i ), Vugrinec, Lesjak (75. Žvorc), Krišto (70. Vugrinec), Drk, Varga, Lukman, trener: Miljenko Dove er Žu karton: Lesjak (Omladinac)

ŠENKOVEC - MLADOST 4-1 (2-1) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Bojan Juras, Boris Jakovljev, Jasmin Lozi . Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0-1 Novak (9), 1-1 Fu ko (30), 2-1 Fu ko (43-11m), 3-1 Korent (61), 4-1 Fu ko (73) ŠENKOVEC: Horvat, Kanski, Cmre njak, Polak (84. Gyofi), Koren, Ban, Fu ko (88. Domunkoš), Kukovec, Korent (76. Leskovec), Erdelja (55. Rodinger), Vabec (81. Radikovi ), trener. Ivan Zobec MLADOST: Novak E., Krišto (63. Klinec), Bujan, Žvorc, Horvat, Murkovi , Miki , Novak J., Gugi , Višnji (46. Barlovi ), Fran i (79. Gal), trener: Branko Janžek Žu kartoni: Erdelja, Cmre njak, Vabec, Kukovec (Šenkovec); Krišto (Mladost)

1. UKOVEC 77

15 11

3 31 – 14 34

2. MLADOST (I)

15 11

3 33 – 21 34

3. MLADOST (Pal.)

1 32 – 14 32

4. SLOBODA (S)

4 36 – 18 29

5. SLOGA ( )

3 33 – 19 28

6. DINAMO (D)

5 30 – 24 26

7. NAPRIJED

4 21 – 15 25

8. CENTROMETAL

4 28 – 23 21

9. DINAMO (P)

7 26 – 24 20

10. SPARTAK

7 23 – 25 18

11. ŠENKOVEC

7 26 – 36 18

12. SOKOL

9 22 – 32 14

13. OMLADINAC (NSR)

9 18 – 39 12

14. PODTUREN

1 11 15 – 29 10

15. BSK

3 10 17 – 33 9

16. PUŠ INE

2 11 25 – 50 8

Detalj s utakmice Spartaka i Dinama, u kojemu gosti postižu pogodak Mario Kranjec je svojim zgoditkom u 54. minuti riješio pitanje pobjednika u donje me imurskom derbiju ove lige. U vrlo vrstoj, žustroj i na momente preoštroj igri po trojica su igra a u svakoj mom adi bila opomenuta. U svom izvješ u delegat Križari navodi da je Mladen Anderlin trebao biti u 74. minuti stegovno kažnjen i da je sudac utakmice Matija Horvat to u inio minutu kasnije Anderlin bi bio vani. Naprijed je pokušavao sti i do izjedna enja, ali nije išlo. Doma om pobjedom ukovec 77 e prezimiti na vrhu prvenstvene ljestvice.

Porazom u Šenkovcu Mladost ispustila jesenski naslov Dobro su gosti iz Ivanovca krenuli u utakmicu i zgoditkom Jurice Novaka u 9. minuti poveli. Nakon toga imali su dvije lijepe prigode da to minimalno vodstvo pove aju, ali su napada i bili neprecizni. Da Saša Fu ko puno zna i doma inu pokazao je sa svoja tri postignuta zgoditka za preokret rezultata. Do kraja prvog dijela postigao je dva zgoditka. Jedan iz igre, a drugi iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Dejan Korent je u 61. minuti doma e vodstvo povisio na 3-1. Kona nih 4-1 za Šenkovec djelo je tre im zgoditkom Saše Fu ka u 73. minuti. Doma i su za etiri postignuta zgoditka zaradili i etiri opomene, a gosti za jedan zgoditak jedna opomena.

U Palinovcu nova doma a pobjeda Mladosti Gosti iz Slakovca dugo su se držali bez zgoditka. Nakon toga doma i trener Josip Šegovi uvodi jokera sa klupe Nikolu Talana u 67. minuti koji samo minutu kasnije svojim zgoditkom odlu uje pobjednika. Imala je i Sloboda dvije lijepe prigode nakon greške doma eg kapetana Marka Možeka i vratara Danijela Mar eca posti i zgoditak, ali nije im pošlo za nogom. Za pohvalu je što u ovakvoj kvalitetnoj utakmici nije bilo niti jednog opomenutog igra a.

Sloga uvjerljiva protiv BSK-a Ve u 18. minuti utakmice doma i su imali vodstvo od 5-0 koje se više do kraja utakmice nije mijenjalo. Gosti iz Belice skromni u igri i na klupi sa jednim pri uvnim igra em. Doma u seriju zgoditaka Sloge zapo eo je dvostruki strijelac Mario Se an u 3. minuti. On je ujedno bio strijelac i u 15. minuti. Pero Obadi zabio je za 2-0 u 12. minuti. Lijepi je zgoditak iz igre postigao Mauricio Hernandez kada se lopta od vratnice odbila u vrata. Ivan Malovi je u 18. minuti postavio kona nih 5-0.

Niti jedan opomenuti igra na utakmici, a doma i igra -trener Andre Silva Batista dao je kod takvog rezultata prigodu petorici igra a s klupe da i oni prije zimske pauze malo osjete slast pobjede.

Visoki poraz Omladinca u Domašincu Pune po etne 22 minute bile su dovoljne doma em Dinamu da stigne do vodstva od 4-0. Mario Mihalec je u 9. minuti zapo eo doma u seriju zgoditaka. Potom je strijelac bio Santino Debelc, pa Stjepan Krznar i po drugi puta Santino Debelec. Ivan Drk uspio je u 28. minuti posti i na kraju jedini gostuju i zgoditak. U drugom poluvremenu Mario Furdi postiže još dva zgoditka za kona nih 6-1 za Dinamo. Njega je ina e u 25. minuti doma i trener Ivan Domini uveo u igru, a ovaj u drugom poluvremenu zahvalio sa dva zgoditka. Jedan opomenuti igra i to iz mom adi Omladinca.

Puš ine do boda u Macincu u suda koj nadoknadi Gosti su i prvi došli do vodstva u 24. minuti zgoditkom Karla Levani a. Tri minute prije odmora doma i su zgoditkom Marijana Duman i a poravnali na 1-1. Kada je devet minuta prije kraja utakmice Centrometal u vodstvo doveo Bojan Ba an izgledalo je da e sva tri boda ostati u Macincu. No, gosti se nisu predali i u suda koj nadoknadi stigli do boda zgoditkom Tina Vujasinovi a. Kod tog zgoditka nastala je gužva. Doma i se bune da je najprije bilo zale e koje nije signalizirao pomo ni sudac Tihomir Kralji , a potom da je bio prekršaj nad doma im vratarem. No, sudac utakmice Turk nije tako mislio i pokazao na centar. Kod te situacije najlošije su prošli Denis Dove ar koji je suca Turka uhvatio za vrat i Davor Majsen koji ga je udario glavom u glavu. ekaju ih lijepe kazne. Dva doma a opomenuta igra a i trojica gostuju a.

U Maloj Subotici pobjedi se na kraju radovao Dinamo Ve u 5. minuti gosti iz Palovca su preko Damjana Novaka propustili realizirati kazneni udarac kojeg je doma i vratar Stjepan Jalšovec obranio. Nakon toga Spartak je u 17. minuti zgoditkom Antuna Ružmana poveo. Samo je dvije minute trajala doma a radost kada je Damjan Novak iz igre, kad ve ne može iz kaznenog udarca, poravnao rezultat na 1-1. Spartak je u 66. minuti ostao bez Marinka Jurasa koji je grubo s le a startao na Damjana Novaka. Zgoditak odluke za pobjedu Dinama od 2-1 postigao je prekrasnim zgoditkom iz slobodnog

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S), Jurica Novak (Mladost I) 10 zgoditaka – Saša Fu ko (Šenkovec) 9 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P), San no Debelec (Dinamo D) 8 zgoditaka – Edi Lackovi (Spartak), Ivan Fu ko (Mladost I), Dario Vadlja (Mladost Pal.), Stjepan Krznar (Dinamo D), Mario Kranjec ( ukovec 77) 7 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal), Boris Vrbanec (Sloboda S), Tomica Mlinarec, Nikola Talan (Mladost Pal.), Dejan Korent (Šenkovec) 6 zgoditaka – Denis Hali (Mladost Pal.), Željko Mar nec (Naprijed), Filip Murkovi (Mladost I), Dražen Vukina ( ukovec 77), Mario Se an (Sloga ), Antun Ružman (Spartak), Karlo Levani (Puš ine)

OPOMENUTI IGRA I CENTROMETAL – Marijan Duman i (1751), Davor Majsen (2560) PUŠ INE – Josip Balog (9693), Tin Vujasinovi (9694), Dario Martan (400) MLADOST (I) – Goran Krišto (4660) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Željko Mar nec (2200), Filip Fleten (6345) ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772), Jurica Cmre njak (910), Davor Vabec (2146), Dario Kukovec (3521) PODTUREN – Mihovil Balenovi (626), Dino Mravljek (976) OMLADINAC (NSR) – Mišel Lesjak (339) UKOVEC 77 – Nikola Kaniški (9745), Dominik Mihoci (1781), Mladen Anderlin (1778) SPARTAK – Dario Sušec (4294), Antun Ružman (4947) DINAMO (P) – Ladislav Na (4918), Antonio Dodlek (2762), Hrvoje Hali (2092) SOKOL – Mihael Lebar (81)

DISCIPLINSKI KUTAK CENTROMETAL – Denis Dove er (2556) po l. 59. DP HNS 9 (devet) mjeseci – kazna te e do 22.08.2014. Davor Majsen (2560) po l. 59. DP HNS 9 (devet) mjeseci – kazne te e do 22.08.2014. SPARTAK – Marinko Juras (242) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: ŠENKOVEC – Krunoslav Erdelja (772) UKOVEC 77 – Dominik Mihoci (1781) PUŠ INE – Dario Martan (400) DINAMO (P) – Antonio Dodlek (2762) PODTUREN – Mihovil Balenovi (626) MLADOST (I) – Goran Krišto (4660) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Željko Mar nec (2200) NOV ANA KAZNA NK CENTROMETAL Macinec se kažnjava po l. 92. DP HNS-a nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog nepotpisivanja zapisnika po završetku utakmice.

udarca sa dobrih 30 metara kapetan mom adi Marko Štampar. Doma i su do kraja utakmice pritiskali, a Edi Lackovi je u suda koj nadoknadi promašio gotovo nemogu e za doma i bod. Lijep je bio i dekor od 350 gledatelja. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Sokolu važni bodovi iz Podturna Gosti iz Vratišinca poveli su zgoditkom Mihaela Lebara sedam minuta prije kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu sa dva zgoditka Aleksandra Vinceka Sokol je stigao do zaslužene pobjede od 3-0. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Doma inu niti privremeni trener Antun Murkovi nije baš previše pomogao.

SPARTAK - DINAMO (P) 1-2 (1-1) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Zoran Hajdinjak, Josip Kedmenec, Tomislav urila. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Ružman (17), 1-1 Novak D (19), 1-2 Štampar (73) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi S, Šte ar, Sušec, Lovren i , Jan ec, Ružman, Fažon, Lackovi E., Juras, Zadravec, trener: uro Koloni DINAMO: Vibovec, Šmit, Hali , Mihalic, Dodlek (61. Šegovi ), Mar ec (84. Kralji ), Vutek, Štampar, Križai , Na (82. Kocijan), Novak D (90. Novak I), trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Sušec, Ružman (Spartak); Na , Dodlek, Hali (Dinamo) Crveni: Juras (Spartak)

IZ UREDA MNS-a

Visoke kazne za Denisa Dove era i Davora Majsena Posljednjim 15. jesenskim kolom došli smo do kraja nogometne polusezone. U posljednjem broju glasnika me imurskog nogometnog saveza GOOL objavljene su kazne igra ima i klubovima u kojima je “najžeš e” stradao Centrometal, koji je kod ku e s Puš inama odigrao 2:2. NK Centrometal Macinec se kažnjava nov anom kaznom u iznosu

od 500 kuna zbog nepotpisivanja zapisnika po završetku utakmice. Igra i Denis Dove er i Davor Majsen kažnjeni su s devet mjeseci kazne koja im traje do 22. kolovoza 2014. Situacija kojoj je prethodilo naguravanje suca bila je u posljednjoj minuti kada su gosti zabili gol, a prema zapisniku delegata gol je pao iz zale a, a prethodio

mu je prema vi enju doma ih predstavnika prekršaj na vrataru. Kazne su prili no drasti ne pa možemo o ekivati reakciju Centrometala i njihovu žalbu. NK Dubrav an Donja Dubrava se kažnjava nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog isklju enja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Gori anu.

29. studenoga 2013.

15. kolo II. ŽL MNS - istok GALEB - OMLADINAC (DS) 2-2 (0-2) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Marinko Hrušoci. Delegat: Damir Pigac Strijelci: 0-1 Pata a (26), 0-2 Tizaj (38), 1-2 Slavi ek (64), 2-2 Grana r (82) GALEB: Pantaler, Ribi , Balent N., Turk (79. Fran i ), Soka (79. Blažin i ), Pigac (46. Slavi ek), Balent D., Mesari , Grana r (87. Blažin i ), Balent R., Fleten, trener: Damir Pigac OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Kova i , Domjani (29. Vlaši ), Pata a (87. Valen ), Debelec, Taradi, Cirkven i , Ruži , trener: Dušan Podgorelec Žu karton: Domjani (Omladinac)

KRALJEV AN 38 - BUDU NOST (P) 6-0 (1-0) D.KRALJEVEC. Igralište: Fundacije. Suci: Dario Bubek, Mladen Puklavec, Damir Mesari . Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 1-0 Lipi (32), 2-0 Lipi (29), 3-0 Baksa (66), 4-0 Slavi ek (67), 5-0 Baksa (73), 6-0 Baksa (80) KRALJEV AN: Lacko (77. Ruži ), Filipaši , Vlah, Štefok, Cvek S., Marka , Tisaj, Špoljar (62. Blažeka), Baksa, Pišpek (71. ekunec), Lipi (54. Slavi ek), trener: Stefan Srpak BUDU NOST: Pancer, Pala i , Lon ari , Hali T, Ciglar, Višnji , Ma ek (46. Hali G), Mar nec, Dodlek, Bukal (80. Ciglari ), Novak, trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Lipi (Kraljev an); Ciglar, Bukal, Mar nec (Budu nost)

SK - MLADOST (SM) 0-0 (0-0) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Damir Aldi , Antun Kukovec, Filip Aldi . Delegat: Dino Jambrovi SK: Grabant, Možek, Smrk, Bašnec (72. Kos), Horvat, Lon ari , Višnji , Begovi , Grabant (58. Mihaljac), Lisjak, Vidovi , trener: Marko Vidovi MLADOST: Kranjec, mrlec, Kvakan, Šulj (46. Pavlic), Posavec, Horvat, Blažin i , Matulin, Hobor (58. Papak), Hošnjak, Štrok, trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Hošnjak, Hobor, Pavlic (Mladost)

HODOŠAN - GRANI AR 4-2 (0-1) HODOŠAN. Igralište: NK Hodošan. Suci: Nino Škrobar, Ivan Žganec, Patrik Kolari . Delegat: Stjepan Perko Strijelci: 0-1 Lovrek (40), 1-1 Vugrinec (47), 1-2 Mihaljkovi (55), 2-2 Strahija Z (60), 3-2 Kolari (67), 4-2 Kova (70) HODOŠAN: Rebernik, Novak (83. Ko iš), Habuš, Erdelji (46. Vugrinec), Naran a, Vlah, Kova , Puri (74. Vadlja), Kolari (80. Sinkovi ), Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija GRANI AR: Magdaleni , Buhin, Boži K (15. Mihaljkovi ), Blažon, Mun ar, Lisjak, Drvoderi , Boži R., Novak, Šopar, Lovrek, trener: Zoran Graši Žu kartoni: Magdaleni , Mun ar, Novak (Grani ar)

POLET - VIDOV AN 5-2 (4-1) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Franjo Hergo , Toni Fažon, Marko Smr . Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0-1 Varga (3), 1-1 Halabarec (4), 2-1 Pal (22), 3-1 Halabarec (25), 4-1 Lisjak (33), 5-1 Lisjak (49), 5-2 Herman (55) POLET: Lukman, Krišto M (31. Juri an), Bašek, Vibovec, Posavec, Magdaleni (73. Krišto N), Halabarec, Lisjak (81. Ba i ), Ujlaki (84. Mihalkovi ), Pal , Vukovi , trener: Franjo Mihalkovi VIDOV AN: Šubaša, Herman Mihael, Horvat, Huss, Herman Ma ja, Varga, Friš i , Lukša, Nemet Dino (60. Petri ), Kvakan, Nemet Danijel (46. Tilošanec), trener: Ivan Vidovi

DRAVA - CROATIA 1-1 (0-1) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Jadran Kukovec, Mario Pintari , Ivan Vlahek. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Kr mar (31), 1-1 Igrec J (63) DRAVA: Mikulan, Ivaci, Igrec Z., Mihalac D., Mihalac J (52. Bartoli M), Kos, Orehovec, Klari , Igrec F., Igrec J., Igrec D., trener: Ivan Bartoli CROATIA: Patar ec, avlek, Hunjadi, Kolar (89. urila), Varga, Bali, Šafari , Ivanuši , Kr mar (78. Hanžekovi ), Ruži , Jeleni , trener: Franjo Piknja Žu kartoni: Orehovec, Igrec J (Drava); Šafari , Varga, Jeleni (Croa a)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Kraljev anu 38 visoka doma a pobjeda i jesenski naslov Malo su de ki iz Donjeg Kraljevca pred kraj jesenske sezone popus li u igri, ali su na kraju ipak za taj jedan bod više osvojili jesenski naslov prvaka. U prvom poluvremenu doma i su imali sa dva zgoditka Luke Lipi a vodstvo od 2-0. Gos iz Podbresta u drugom dijelu padaju i primaju e ri zgoditka. Siniša Baksa bio je trostruki strijelac i jednom Hrvoje Slavi ek za kona nih 6-0. Trnava slomila Dubrav ana u drugom poluvremenu. Dobrih sata vremena igre su gos iz Donje Dubrave uspjeli uva svoju mrežu netaknutom. Svaka je mom ad u prvom dijelu imala po dvije nerealizirane prigode. Simon Jakši prvi je u 58. minu svladao Tomicu Me imurca. U 65. minu stvorila se gužva. Rezultat te gužve su tri isklju enja. Kod doma ina Sandi Magdaleni zbog druge opomene, a kod gos ju Ivan Horvat koji je doma eg igra a udario prsima u prsa. Uz njega je klupu Dubrav ana zbog u estalih prigovora na odluke suca utakmice Ivice Križai a morao napus njihov predstavnik kluba Dominik Brljak. U 90. minu David Farkaš je potvrdio doma u pobjedu Trnave na 2-0. U drugom dijelu sli na situacija kao i u prvom. Obje mom adi su imale po dvije prigode, ali za razliku iz prvog dijela ovaj su puta doma i svoje realizirali, a gos ne. Doma a pe ca Poleta Vidov anu. Kad su gos iz Donjeg Vidovca ve u 3. minu poveli zgoditkom Dalibora Varge malo je tko od njihovih navija a o ekivao da

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14 15. 16.

KRALJEV AN 38 TRNAVA POLET (P) MLADOST (SM) CROATIA BUDU NOST (P) GRANI AR (N) OMLADINAC (DS) DUBRAVA HODOŠAN DUBRAV AN GALEB SK VIDOV AN BORAC PMP DRAVA (DM)

15 11 15 10 15 10 15 8 15 7 15 6 15 6 15 6 15 6 15 6 15 5 15 4 15 3 15 3 15 3 15 2

1 3 2 4 3 4 2 2 2 1 4 3 5 4 3 5

3 2 3 3 5 5 7 7 7 8 6 8 7 8 9 8

51 – 24 32 – 15 40 – 25 31 – 25 26 – 23 28 – 26 31 – 26 43 – 40 31 – 39 39 – 36 24 – 32 26 – 39 21 – 29 21 – 40 25 – 38 24 – 36

34 33 32 28 24 22 20 20 20 19 19 15 14 13 12 11

e primi do kraja ak pet zgoditaka. Samo minutu kasnije Polet je zgoditkom Dine Halabareca poravnao. Do poluvremena još tri lopte u gostuju oj mreži, a strijelci su redom bili Mišo Pal , po drugi puta na utakmici Dino Halabarec i za m Miroslav Lisjak. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 49. minu i njegov drugi zgoditak za vodstvo od 5-1. Vidov an je samo zgoditkom Ma je Hermana uspio koliko toliko ublaži poraz na 5-2. Bez zgoditaka i pobjednika u ehovcu. U prvom su dijelu gos iz Svete Marije imali nešto više od igre. Darko mrlec je jednom ak pogodio i vratnicu. U drugom dijelu doma i SK nešto bolji i stvara dvije prigode koje njihovi napada i ne realiziraju. Kad se sve skupa sabere podjela bodova je možda i najpravedniji ishod.Podjela bodova u Donjem Mihaljevcu. Svakoj je mom adi pripalo po poluvrijeme. Gos ma iz Orehovice prvo, a doma oj Dravi drugo. Za Croa ju je u 31. minu strijelac bio njihov kapetan mom adi Marijan Kr mar, a za doma e u 63. minu njihov najbolji strijelac Josip Igrec. Hodošan upisao doma u pobjedu boljom igrom u drugom poluvremenu. Na poluvremenu su gos iz Novakovca imali minimalnu prednost iz 40. minute zgoditkom Danijela Lovreka. im je po elo drugo poluvrijeme u 47. minu Hrvoje Vugrinec koji je u poluvremenu ušao u igru poravnava na 1-1. Bojan Mihaljkovi dovodi Grani ar u novo vodstvo u 55. minu . Nakon toga doma i u posljednjih pola sata igre pos žu tri zgoditka i dolaze do zaslužene pobjede od 4-2. Zoran Strahija poravnao je na 2-2, a pobjedu su donijeli Tihomir Kolari i Krešo Kova svojim zgodicima. Nino Škrobar sudio

DUBRAVA - BORAC PMP 2-1 (0-1) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Robert Radek, Valen no Kantoci, Željko Kova i . Delegat: Davor Drvenkar. Strijelci: 0-1 Lon ari (32), 1-1 Murkovi (37), 2-1 Horvat (55) DUBRAVA: uranec, Gori anec, Tkalec, Bobi anec Ma ja, Bobi anec Mihael (68. Palir), Horvat, Bobi anec S., Drk, Murkovi , Vidovi , Mu i , trener: Vladimir Sabol BORAC: Cika , Križai , Sršan, Jan ec, Gavez, Brumen, Baksa, Hu nec, Kocijan, Lon ari (64. Baranaši ), Rušanec, trener: Ivan Zrna Žu kartoni: Bobi anec Ma ja, Mu i (Dubrava); Baranaši (Borac)

TRNAVA - DUBRAV AN 2-0 (0-0) GORI AN. Igralište: Gaj. Suci: Ivica Križai , Dragan Hrustek, Stjepan Novak. Delegat: Dejan Kova TRNAVA: Vojvoda, Jakši , Gudlin (83. Malek), Repalust, Špoljar, Farkaš, Jakši A (59. Pintar), Jakši S., Magdaleni , Baksa (75. Markuši ), Markan, trener: Petar Medvar DUBRAV AN: Me imurec T, Štefi , Horvat, Jadan, Štefi (35. Hajdinjak D), Lukša (73. Žini ), Balažinec, Me imurec D. (84. Brljak), Nes , Pahek, Pongrac (65. Hajdinjak I), trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Jakši I., Markan, Gudlin (Trnava); Šte , Jadan (Dubrav an) Crveni: Magdaleni (Trnava); Horvar (Dubrav an)

15. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD DRAVA - JEDINSTVO (NSD) 5-3 (3-3) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Marko ur ek, Nino Grgi , Mar na Koprivec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 0-1 Popovi (7), 1-1 Mar n evi (21), 1-2 Kapeš (24), 1-3 Tkal ec (30), 2-3 Gori anec (37), 3-3 Dombaj (42), 4-3 Jaluši (48-ag), 5-3 Gori anec (67-11m) DRAVA: Ivkovi , Zanjko Marin, Postružin, Bezek, Zanjko Mihael, Mar n evi , Dombaj, Carevi , Medved, Gori anec, Jaluši , trener: Kris jan Varga JEDINSTVO: Vuruši , Jaluši (74. Škvorc), Štajerec, Tkal ec (46. Vabec), Jambroši , Filipovi (46. or evi ), Fras, Piska , Novak (15. Rešetar), Popovi , Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Mar n evi , Gori anec, Zanjko Mihael (Drava); Jaluši , Vuruši , Jambroši (Jedinstvo) Crveni: Štajerec (Jedinstvo)

HAJDUK-VINDIJA - SLOBODA (M) 0-1 (0-0) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Darko Filip i , Danijel Ko ila, Nenad Štrek. Delegat: Josip Baksa Strijelac: 0-1 Tremski (48) HAJDUK: Jurovi (70. Zadravec), Žganec, Hrženjak,, Kova i , Vrbanec, Mesari , Hoblaj (60. Rob), Debelec M., Debelec G., Jambroši , Ma ari , trener: Darko Rob SLOBODA: Horvat, Belše, Tremski, Srnec, alopa, Bel, Lukman, Sovar, Posavec (88. Bubek), Culjak (70. Novak), Mu i (80. Želežnjak), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Jambroši , Mesari , Vrbanec (Hajduk); Mu i , Lukman (Sloboda) Crveni: Bel (Sloboda)

NAPREDAK - VENERA PMP 1-1 (1-0) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Dražen Šajnovi , Petar Ruži , Lana Vidovi . Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1-0 Lastavec (28), 1-1 Dove er (70) NAPREDAK: Žagar Davor, Jambroši , Matoša, Novak, Drvoderi , isar, Lepen, Bistrovi , Drk, Lastavec, Vidra, trener: Ivan Šardi VENERA: Srnec, Peras (71. Škvorc), Pintari , Marodi, Kerman (89. uran), Ceringer, Ciglari , Pozder, Škvorc, Dove er, Gregorin i , trener: Vladimir Bartoli Crveni kartoni: isar (Napredak); Pintari (Venera)

BRATSTVO - ZEBANEC 2-0 (1-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Mladen eke. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 1-0 Vidovi (12), 2-0 Ri ko (65) BRATSTVO: Kocijan, Zlatarek (70. Bedi ), Srnec, Hanžekovi , Novak, Cerovec (59. Horvat N), Vlahov, Ri ko (84. Bacinger), Horvat S, Vidovi (77. Horvat F), Vuruši , trener: Danijel Novak ZEBANEC: Kocijan, Kodba (76. Bani ), Kojter (15. Hošpel), Vran i , Živko, Sabol, Grabar (84. Ko ila), Puri , Horvat (76. Žuni ), Šafari , Rudni ki, trener: Neven Horvat Žu kartoni: Horvat S (Bratstvo); Puri , Rudni ki (Zebanec)

PLAVI - TRNOVEC 5-0 (2-0) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Damir Klari , Erik Žerdin, Morano Vlah. Delegat: Petar Krha . Strijelci: 1-0 Škvorc (7-11m), 2-0 Novak (38), 3-0 Novak (46), 4-0 Vugrinec (60), 5-0 Žganec (78-11m) PLAVI: Kuzma, Ratajec, Škvorc S, Turk, Trupkovi , Škvorc J., Žganec, Drk, Zadravec, Trstenjak (17. Vugrinec), Novak, trener: Robert Glavina TRNOVEC: Kiri , Novak Z, Periši , Novak S., Planinc, Bacinger (73. Kos), Petri , Miko, Jurman, Pintari (67. Flac), Liber, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Kiri , Liber, Flac (Trnovec) Crveni: Jurman, Flac (Trnovec)

JEDINSTVO - M. MIHALJEVEC 3-0 (0-0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Božidar Jura i , Siniša Luka i , Edvin Zobec. Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 1-0 Novak D (46), 2-0 Mikulan (50), 3-0 Novak D (82) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S (71. Krumpi M), Novak M (85. Bistrovi ), Plantak, Kocen, Mikulan, Horvat, Borko (65. Golub), Tr njak, Ladi M (83. Ladi I), Novak D., trener: Roman Tr njak MM: Magdaleni , Vrši , Šol , Varga (52. Mesari P), Mesari B., Kova i , Pušar, Mesari D., Hamer, Babi , Perho , trener: Marko Tadi

Me imurec odli nu nogometnu jesen zaklju io doma om pobjedom

Lijepu su si i prednost od ak osam bodova napravili de ki iz Dunjkovca-Prete nca pred svojom «prvom pra ljom» Slobodom iz Mihovljana. To je ujedno bila jedina utakmica ovog vikenda u Me imurju koja se nije mogla odigra u Hlapi ini zbog vodom natopljenog terena. Dobrom i primjernom suradnjom rukovodstva obaju klubova u nedjeljno prijepodne dogovorena je zamjena doma instva i utakmica je na obostrano zadovoljstvo odigrana. Me imurec je sve riješio u po etnih 13 minuta igre kada je ve na «semaforu» bilo 3-0. Nakon toga strijelci su se malo primirili, ali se zato osam minuta prije kraja utakmice za kona nih 4-1 svojim zgoditkom probudio najbolji strijelac ove lige Darijana Treska kojeg veže jedna zanimljivost. U 15 jesenskih prvenstvenih kola samo jednom u drugom kolu nije pos gao zgoditak i to Plavima u Peklenici. U ostalim utakmicama jer barem jednom bio strijelac. Slobodi minimalna pobjeda u Štrukovcu. Gos iz Mihovljana taj svoj zgoditak vrijedan novih tri boda i drugog mjesta na ljestvici pos gli su u 48. minu , a strijelac je bio Denis Tremski. Hajduk je prigodu da do e u vodstvo u 23. minu propus o iz kaznenog udarca. Goran Debelec umjesto mreže pogodio je vratnicu. Igra i Slobode nisu baš bili oduševljeni dosu enim kaznenim udarcem za doma e pa su suca utakmice Filip i a opkolili i protes rali. Najdalje je o šao Dino Bel koji ga je opsovao i odmah završio sa crvenim kartonom utakmicu. Pokušavali su doma i nakon primljenog zgoditka poravnati, ali je ostalo 1-0 za goste. Poraz Jedinstva u Kuršancu. Susjedi iz Novog Sela na Dravi imali su vodstvo od 3-1, ali su ga do kraja prvih 45 minuta ispus li jer je Drava uspjela do i do 3-3. Mišel Popovi je ve u 7. minu goste doveo u vodstvo. Mario Mar n evi je u 21. minu poravnao na 1-1. Tri minute kasnije novo gostuju e vodstvo, a strijelac je bio

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

ME IMUREC SLOBODA (M) JEDINSTVO (NSD) PLAVI JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) STRAHONINEC MURA M. MIHALJEVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) HAJDUK (Š) TRNOVEC NAPREDAK VENERA PMP ZEBANEC

15 13 15 10 15 10 15 9 15 9 15 6 15 6 15 7 15 5 15 5 15 5 15 5 15 4 15 3 15 3 15 3

1 1 52 – 16 2 3 38 – 23 1 4 52 – 26 3 3 37 – 25 0 6 25 – 24 5 4 31 – 26 3 6 26 – 25 0 8 25 – 26 3 7 26 – 28 2 8 27 – 25 2 8 28 – 35 2 8 21 – 31 4 7 20 – 34 3 9 14 – 33 2 10 15 – 38 1 11 12 – 34

40 32 31 30 27 23 21 21 18 17 17 17 16 12 11 10

Dražen Kapeš. U 30. minu Jedinstvo zgoditkom Brune Piska a s že do vodstva od 3-1. Nikola Gori anec je prvo smanjio na 3-2, a Tomislav Dombaj u 42. minu poravnao na 3-3. U drugom poluvremenu gos su pos gli autogol i to Mar n Jaluši i napravili u 67. minu kazneni udarac kojeg je Nikola Gori anec realizirao za pobjedu Drave od 5-3. Minutu prije toga Jedinstvo je ostalo bez Kris jana Štajerca koji je u samo dvije minute zaradio dvije opomene i to obje zbog prigovora sucu utakmice Marku ur eku. Nije dobro prošao sudac ni po završetku utakmice po ulasku u svla ionice jedan ga je neodgovorni gostuju i gledatelj pljunuo. Doma a pe ca Plavih Trnovcu. Imali su doma i dva kaznena udarca i oba realizirana, a gos u obim situacija po jednog isklju enog igra a. Zbog rukom spre avanja lopte da ne u e u vrata isklju eni su u 6. minu Ma ja Jurman, a u 78. minu Matej Flac. Prvi kazneni udarac realizirao je Jurica Škvorc, a drugi Mario Žganec. U 68. minu dogodila se zanimljiva situacija. Doma i igra Nenad Mikuli , ali ne upisan u zapisnik kao pri uvni igra našao se na doma oj klupi i negodovao na odluku suca utakmice Klari a i vrije ao delegata Krha a. Naravno po završetku utakmice prijavljen je u zapisniku i eka ga «nagrada». Sa igra em više doma i su do poluvremena uspjeli pos i još jedan zgoditak i to u 38. minu , a strijelac je za vodstvo od 2-0 bio Aleksandar Novak. Is je igra u prvoj minu nastavka drugog poluvremena strijelac za 3-0. Roberto Vugrinec pos že doma i etvr zgoditak u 60. minu . Jako je udan bio kriterij su enja Klari a. Gos su imali dvojicu isklju enih igra a i trojicu opomenutih, a doma i «an eli» bez kartona. U Gornjem Mihaljevcu Jedinstvo glatko dobilo Mali Mihaljevec. Nakon prvog poluvremena i ništa-ništa u drugom se doma i raspucali. Odmah po etkom drugog dijela u 46. minu mrežu Ivana Magdaleni a na eo je Denis Novak. e ri minute kasnije zgoditkom kapetana mom adi Damira Mikulana ve je 2-0. Svojim drugim zgoditkom na utakmici osam minuta prije kraja utakmice

ME IMUREC - MURA 4-1 (3-1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište: Hraš ica. Suci: Željko Novak, Lidija Kralji , Saša Mihali . Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Treska S (8), 2-0 Bali (11), 3-0 Kregar (13), 3-1 Bali (18-ag), 4-1 Treska D (82) ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Hrušoci, Fu ek (61. Horvat), Bajzek, Branilovi (86. Ivanuša), Bali , Thes (60. Primorac), Kregar (85. Kozina), Treska S (86. Košir), Treska D., trener: Željko Novak MURA: Tkalec, Stojko N (61. Jeki ), Lipovi , Novak, Jurovi , Horvat (60. Varši ), urin (86. Saka ), Stojko D., Breznik (75. Krnjak), Varga, Telebuh, trener: Dražen Novak Žu karton: urin (Mura)

BRATSTVO - STRAHONINEC 3-0 (1-0) JUROVEC. Igralište: ŠRC Bokši . Suci: Darijan Zadravec, Davor Šupljika, Milivoj Bali . Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Vinko M (42), 2-0 Jurovi (47), 3-0 Na (77) BRATSTVO: Per i , Leva i , Koraj, Saka , Baumgartner, Vinko K. (29. Jurovi ), Vinko M., Leva i (63. Petermanec), Gori anec (80. Kova i ), Jambrovi , Na , trener: Boris or evi STRAHONINEC: Božak, Višnjari , Kolar, Jaluši , Vrbanec, Kopjar, Drabi , Vuruši , Zlatarek, Žnidari , Fu ko, trener: Dragu n Vabec Žu kartoni: Jambrovi , Jurovi (Bratstvo); Drabi , Kopjar (Strahoninec)

18 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan), Jurica Tizaj (Omladinac DS) 15 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P), Siniša Baksa (Kraljev an 38) 13 zgoditaka –Simon Jakši (Trnava) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Josip Igrec (Drava DM) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an), Miroslav Pigac (Galeb), Danijel Lovrek (Grani ar N), Krešo Kova (Hodošan) 9 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Tomislav Debelec (Omladinac DS), 8 zgoditaka – Alen Vidovi (Dubrava), Bruno Dodlek (Budu nost P), Dario Lon ari (Borac PMP) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Bruno Gori anec (Dubrava), Tomislav Grana r (Galeb) 6 zgoditaka – Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Nikola Bukal (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Nikola Štrok (Drava DM), Josip Hošnjak (Mladost SM)

OPOMENUTI IGRA I DRAVA (DM) – Goran Orehovec (1258), Josip Igrec (4543) DUBRAV AN – Emil Šte (4924), Dominik Jadan (1817) MLADOST (SM) – Josip Hošnjak (1273), Nikola Hobor (1939), Dominik Pavlic (6127) BUDU NOST (P) – Danijel Ciglar (2800), Nikola Bukal (1648), Filip Mar nec (4753) OMLADINAC (DS) – Dominik Domjani (4094) GRANI AR (N) – Kris jan Magdaleni (1898), Ivica Mun ar (9438), Antun Novak (326) DUBRAVA – Ma ja Bobi anec (3654), Velimir Mu i (3643) TRNAVA – Leonard Gudlin (3221), Ilija Jakši (3231), Nikola Markan (3252) BORAC PMP – Vanja Baranaši (2768) CROATIA – Miroslav Šafari (1623), Dino Varga (3400), Mar n Jelen i (4420) KRALJEV AN 38 – Luka Lipi (4233)

DISCIPLINSKI KUTAK TRNAVA – Sandi Magdaleni (3243) po l. 50. DP HNS 1 (jedna) utakmica DUBRAV AN – Ivan Horvat (536) po l. 51/1. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: TRNAVA – Ilija Jakši (3231) DUBRAV AN – Dominik Jadan (1817) DUBRAVA – Ma ja Bobi anec (3654) CROATIA – Miroslav Šafari (1623), Dino Varga (3400) MLADOST (SM) – Josip Hošnjak (1273) NOV ANA KAZNA NK DUBRAV AN Donja Dubrava se kažnjava po l. 50. DP HNS-a nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog isklju enja predstavnika kluba na utakmici odigranoj u Gori anu.

je vrlo dobro i opomenuo je trojicu iz gostuju e mom adi.U Oporovcu svakoj mom adi po jedno poluvrijeme. Prvo je pripalo gos ma iz Držimurec-Strelca kada su zgodicima Nikole Pata a i Jurice Tizaja imali vodstvo od 2-0. Po etkom drugog poluvremena u 48. minu Omladinac ima prigodu da riješi utakmicu, ali ništa od toga. Doma i Galeb u drugom je poluvremenu lovio tu gostuju u prednost i ulovio je. Ivica Slavi ek je 64. minu smanjio na 2-1, a bod donio Tomislav Grana r svojim zgoditkom osam minuta prije kraja utakmice. U 89. minu dvojbena situacija da li je gostuju i napada bio u zale u ili ne. Uglavnom gos su burno reagirali na odluku pomo nog suca Roberta Novaka koji je digao zastavicu i ozna io zale e. Dubravi važni doma i bodovi. Gos iz Tur iš a ošte eni za ne dosu eni kazneni udarac kod rezultata 1-1 u 50. minu kada je doma i vratar u svom kaznenom prostoru srušio napada a Borca PMP. Za suca Radeka kaznenog udarca nije bilo. Is na ni teren za igru nije bio sjajan. Na granici regularnog ako se to može tako nazva . Gos su i prvi u 32. minu poveli zgoditkom Darija Lon ari a. Pet minuta kasnije na 1-1 poravnao je Dario Murkovi . Nakon sporne situacije u 55. minu Dubrava je pos gla zgoditak vrijedan velikih tri boda, a kojeg je pos gao Dario Horvat.

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811), Luka Jurovi (323) DRAVA (K) – Mihael Zanjko (6629), Mario Mar n evi (7943), Nikola Gori anec (1962) HAJDUK VINDIJA – Dario Jambroši (284), Dino Vrbanec (2144), Davor Mesari (2605) STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Nino Kopjar (5594) SLOBODA (M) – Davor Mu i (1122), Deni Lukman (2442) MURA – Roko urin (588) JEDINSTVO (NSD) – Mar n Jaluši (3346), Marko Vuruši (3341), Dejan Jambroši (1330) BRATSTVO (SV) – Slobodan Horvat (2481) TRNOVEC – Kris jan Kiri (3311), Roman Liber (6921), Matej Flac (2597) ZEBANEC – Denis Puri (5142), Dino Rudni ki (4147)

DISCIPLINSKI KUTAK PLAVI – Nenad Mikuli (747) po l. 51/1. DP HNS-a 3 (tri) utakmice NAPREDAK – Daniel isar (5311) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica TRNOVEC – Ma ja Jurman (2586) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Matej Flac (2597) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica SLOBODA (M) – Dino Bel (2441) po l. 53/a. DP HNS-a 2 (dvije) utakmice VENERA PMP – Mario Pintari (3891) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice JEDINSTVO (NSD) – Kris jan Štajerec (998) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: TRNOVEC – Matej Flac (2597) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330) MURA – Roko urin (588) SLOBODA (M) – Deni Lukman (2442) ZEBANEC – Dino Rudni ki (4147) BRATSTVO (J) – Luka Jambrovi (3811), Luka Jurovi (323) STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Nino Kopjar (5594) HAJDUK (Š) – Dino Vrbanec (2144)

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 14 zgoditaka – Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 13 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec) 12 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M), Bojan Kregar (Me imurec) 10 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV), Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 7 zgoditaka – Ivica Telebuh (Mura), Nikola Petri (Trnovec), Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Saša Treska (Me imurec), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nikola Gori anec (Drava K) 6 zgoditaka – Jurica Bajzek (Me imurec), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV), Tomislav Dombaj (Drava K), Mario Žganec (Plavi Pek.)

Denis Novak postavlja kona nih 3-0 za doma e. Porazom u Savskoj Vesi Zebanec na dnu ljestvice. Doma e Bratstvo je goste podarilo sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu. Po skliskom i blatnjavom terenu u 12. minu za Bratstvo je strijelac bio Saša Vidovi . U drugom dijelu za pobjedu od 2-0 pobrinuo se u 65. minu Ivan Ri ko.I u Jurovcu slavlje. Riješili su se doma i posta od kad su zadnji put pobijedili još u stolje u, pardon kolu šestom. Strahoninec im je izgleda «nale o». Tek tri minute prije kraja prvog poluvremena doma i dolaze u vodstvo zgoditkom Mirana Vinka. Odmah na po etku drugog dijela u 47. minu nove brige gos ma zadao je Luka Jurovi povisivši vodstvo na 2-0. Dejan Na je samo u 77. minu Bratstvu potvrdio glatku pobjedu od 3-0. Po teškom i vodom natopljenom terenu mu ili su se jedni i drugi, ali su odigrali. Podjela bodova u Gornjem Kraljevcu. Doma i Napredak poveo je u 28. minuti zgoditkom Jadranka Lastavca. U 65. minuti Venera PMP je ostala bez Marija Pintari a koji je doma eg igra a rukom po licu namjerno udario. Dvije minute kasnije isklju enje kod doma ih. Zbog druge opomene ranije je u svla ionicu morao Danijel isar. Venera PMP je uspjela u 70. minu zgoditkom Siniše Dove era poravna na kona nih 1-1. Uz po jedno isklju enje u svakoj mom adi drugih stegovnih mjera na utakmici nije bilo.

29. studenoga 2013. KOĹ ARKA

LIGA MLA IH KADETA I KADETKINJA

Kvartet neporaĹženih mom adi TABLICA 1. akovec I 2. Prelog 3. Gra ar 4. Me imurje 5. Vindija 6. Kotoriba 7. Ivan ica 8. Lepoglava 9. Donji Kraljevec 10. akovec II 11. Ĺ˝KK Radost 12. Dubrav an 13. Rudar Cimper 14. NedeliĹĄ e

4 4 4 4 3 4 3 4 4 4 2 4 4 4

4 4 3 3 3 2 2 1 1 1 2 0 0 0

0 0 1 1 0 2 1 3 3 3 0 4 4 4

8/+204 8/+116 7/+176 7/+56 6/+180 6/+6 5/+43 5/-30 5/-73 5/-119 4/+16 4/-118 4/-193 4/-264

Nakon 4 odigrana kola, polako se naziru favori u ligi za igra e i igra ice ro ene 2000. i mla e. Naime, e ri su sastava za sada neporaĹžena - akovec I, Prelog, Vindija i - curice iz Ĺ˝KK Radost s najboljom igra icom BaĹĄek. No, bitnije od rezultatskog dosega kluba, bitniji je razvoj igra a/ ica. U proteklom je kolu bilo nekoliko zanimljivih koĹĄgeterskih dostignu a - u pobjedi akovca II nad NedeliĹĄ em prednja io je Karlo Jankovi s 41 pos gnu m koĹĄem, u pobjedi Preloga u Lepoglavi Iveli je sudjelovao s 30 pos gnu h koĹĄeva, a KruĹĄelj tako er iz Preloga s 26 koĹĄeva. (bh)

NedeliĹĄ e - akovec II 42:76 NEDELIĹ E: VukĹĄi 7, JaluĹĄi 19, Damjanovi 2, PlatuĹži 14 AKOVEC II: Tretnjak 9, Horvat T. 13, Pongra i 4, Barbulovi 9, Jankovi 41, Bendelja F. 2, Hrasti 2.

Rudar Cimper - Gra ar 29:64 RUDAR CIMPER: Bedi 2, Vrbani 6, Peras 6, Nerer 13

Lepoglava - Prelog 54:75 PRELOG: Mikec 9, Iveli B.30, Zvornik 4, PuĹĄkari 2, Iveli T. 4, KruĹĄelj 26

Dubrav an - akovec 35:78 DUBRAV AN: Jakupak 2, Milosavljevi 16, Lisjak 1, TiĹĄler 10, Matotek 2, Karloci 4 AKOVEC: Sobo an 8, Hozjan 2, Kranj ec 17, ugalj 12, Hrustanovi 17, Hozjan 2, Ĺ˝uĹžul 2, Krnjak 2, Kokolek 6, in 10

Kotoriba - Me imurje 39:64 KOTORIBA: Ignac 2, FuĹĄ 6, Andrlon 3, VlaĹĄi 13, Latin 6, Pongrac 8, OrĹĄuĹĄ 1 ME IMURJE: GaĹĄpari 16, Herman 1, Ĺ koda 12, oki 25, Podvezanec 8, Murkovi 2

Vindija - Donji Kraljevec 74:23 DONJI KRALJEVEC: Me imurec 9, Mikec 12, Ivanovi 1, Jur ec 1

A 2 LIGA SJEVER

TABLICA

Svi poraĹženi! U 7. kolu drugoligaĹĄke karavane regije sjever svi me imurski klubovi (pre)Ĺživjeli su poraze. Me imurje kod ku e protiv uvijek jakoga i naĹĄpananoga Podravca iz Virja nije znalo prona i na ina za zaustavljanje Ilije Nikoli a. ovjek im je utrpao 40 poena, ve inom s pozicije â&#x20AC;&#x153;guzova eâ&#x20AC;? (napada je â&#x20AC;&#x153;parkiranâ&#x20AC;? na poziciju niskoga posta i onda driblingom le ima prema koĹĄu dolazi na zicer gdje poentira, a esto dobije joĹĄ i slobodno bacanje/a). udi ĹĄto ga se nije pokuĹĄalo uvati na poziciji ispred ili udvajanjem. No, kada je u posljednjoj etvrtini Nikoli a ve â&#x20AC;&#x153;zaboljela rukaâ&#x20AC;? od ubacivanja u koĹĄ, ukazao se i (pra)stari Ĺ iprak koji je u posljednjih desetak minuta zabio 12 od svojih 17 koĹĄeva. Eventualno rezultatsko pribliĹžavanje Me imurja time je bilo sprije eno, pa je akove ki klub doĹživio i drugi poraz, te pao na etvrto mjesto tablice drugoligaĹĄkog sjevera.

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Rudar Cimper - akovec, subota 30. studeni u 17 sa , OĹ M. SrediĹĄ e

A 2 LIGA Ĺ˝ENE Radost - Jabuka ZapreĹĄi , nedjelja 1. prosinca u 17 sa , IOĹ akovec

C LIGA KSMĹ˝ Dubrav an - Me imurje Globetka, subota 30. studeni u 19 sa , D. Dubrava Kotoriba - D. Kraljevec, subota 30. studeni u 19 sa , OĹ KOtoriba NedeliĹĄ e - Prelog, petak 29. studeni u 20.45, SGC Aton

KADETSKA LIGA Rudar Cimper - Ivan ica, subota 30.studeni u 15 sa , OĹ M. SrediĹĄ e Kotoriba - D. Kraljevec, nedjelja 1. prosinca u 16 sa , OĹ KOtoriba

LIGA MLA IH KADETA NedeliĹĄ e - Rudar Cimper, nedjelja 1. prosinca u 15.30, SGC Aton Dubrav an - Gra ar, subota 30. studeni u 16.30, OĹ D. Dubrava Ĺ˝KK Radost- Prelog, ponedjeljak 2. prosinca u 18 sa , VUĹ akovec Kotoriba - akovec, subota 30. studeni u 17 sa , OĹ Kotoriba D. Kraljevec - Me imurje, nedjelja 1. prosinca u 11 sa , OĹ D. Kraljevec

RUKOMET

akovec je gostovao u Ludbregu kod jedinoga pravoga avorita za osvajanje lige - Grafi ara. Pou eni loĹĄim potezima proĹĄle sezone, u ovu su ludbreĹĄki koĹĄarkaĹĄi uĹĄli rijeĹĄeni da niĹĄta ne prepuste slu aju. Direktno su od najja ih klubova regije uzeli najbolje igra e, time sebe poja ali, njih oslabili i sada bez stresova kro e prema prvom mjestu u ligi i kvalifikacijama. U kojima ako se dramati no ne poja aju nemaju ĹĄto traĹžiti (vidi iskustvo KriĹževaca). Dakle, akovec se odli no drĹžao prvo cijelo poluvrijeme, no onda potonuo u tre em quarteru gdje je doma in odjurio na dvadeset razlike i to mirno odrĹžavao do kraja. Prema rije ima trenera Kova i a - akovec se evidentno diĹže i taman e biti pravi u drugom dijelu prvenstva. Rudar Cimper je otputovao u KriĹževce s vrstom vjerom i odlu noĹĄ u da makne â&#x20AC;&#x153;kvrguâ&#x20AC;? s

1. Gra ar 2. Podravac 3. Vindija 4. ME IMURJE 5. Mladost( ) 6. Bjelovar 7. Koprivnica 8. Petar Zrinski 9. Radnik 10. Ivan ica 11. AKOVEC 12. RUDAR CIMPER

7 7 7 7 6 7 7 6 7 7 7 7

7 6 6 5 4 3 3 3 2 1 1 0

0 1 1 2 2 4 4 3 5 6 6 7

14/+223 13/+111 13/+86 12/+70 10/+65 10/+39 10/-28 9/-20 9/-78 8/-73 8/-118 7/-277

Vindija - Ivan ica 61:55 Koprivnica - Bjelovar 77:74 Me imurje - Podravac 78:85 (21:18, 19:24, 14:18, 24:25) ME IMURJE: GaĹĄpari 4, Novak 25, Kraja i 23, Jambrovi 15, Pa an 9, Lepen 2. Trener Novak S.

Gra ar - akovec 99:78 (22:21, 27:23, 27:10, 23:24) AKOVEC: GoleĹĄ 4, Pusti 14, RanteĹĄ 17, Kranj ec12,Vrus15,Hrka 2,Drk5,Kolovrat 9. Trener Kova i B.

Radnik - Rudar Cimper 71:53(20:16, 16:20, 20:7, 15:10) RUDAR CIMPER: Varga 6, Per i 2, Radikovi 3, Bedi 24, NOvak 8, Dodlek 8, Sobo an 2. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMĹ˝

A 2 LIGA Ĺ˝ENE

Dubrav an se namu io u D. Kraljevcu U dosadaĹĄnjem tijeku prvenst va Dubrav an i Mladost Ivanovec upisali su samo po jedan poraz. Dubrav an je drugome bio jako blizu na gostovanju u Donjem Kraljevcu, ali je uspio ipak na kraju izvu i bodove s plus dva! Mnogo manje problema do i do pobjede imala je Mladost, nadja avĹĄi NedeliĹĄ e s lako om za svoju ve petu pobjedu. (bh)

kolone pobjeda, tj. da upiĹĄe prvu pobjedu. Tim viĹĄe jer je na poluvremenu bilo 36:36 uz ne previĹĄe dojmljivu igru â&#x20AC;&#x153;rudaraâ&#x20AC;?, o ekivala se u drugih 20 minuta bolja igra i pobjeda. No, prema rije ima trenera Damjanovi a neki su njegovi igra i â&#x20AC;&#x153;pokuĹĄali strgati uzdeâ&#x20AC;? i rijeĹĄiti utakmicu sami. Uspjeli su - pobjedu su direktno uru ili doma inu, a Rudaru i dalje ostaje - kvrga u rubrici pobjeda. Poslije tekme u KriĹževcima Braco Damjanovi je najavio svojim igra ima mogu nost da se u nastavku prvenstva â&#x20AC;&#x153;vode samiâ&#x20AC;?, no za sada ostaje na kormilu koĹĄarkaĹĄa iz najsjevernijeg hrvatskog grada. Za sada! U slijede em kolu upravo u Murskom SrediĹĄ u igra se derbi za elja gdje Rudar do ekuje akovec. Malo smo prije po etka prvenstva druga ije zamiĹĄljali poloĹžaje na tablici ova dva kluba. Me imurje u osmom kolu gostuje u Bjelovaru, kod izuzetno negostoljubivog doma ina. (bh)

TABLICA 1. Mladost Ivanovec 2. Me imurje Globetka 3. Lepoglava 4. Dubrav an 5. Prelog 6. NedeliĹĄ e 7. Gra ar II 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

6 5 6 5 6 5 5 5 5

5 5 3 4 3 3 1 0 0

1 0 3 1 3 2 4 5 5

11 10 9 9 9 8 6 5 5

Prelog - Kotoriba 72:58(17:11, 22:16, 22:14, 11:19)

Donji Kraljevec - Dubrav an 66:68(16:18, 12:14, 16:15, 22:21)

PRELOG: Jeleni 16, BlaĹžona 14, Poljak 8, Jankovi 9, Ĺ ari 6, PoredoĹĄ 19. Trener PoredoĹĄ M. Mladost Ivanovec - NedeliĹĄ e 69:55(14:12, 23:18, 12:15, 20:10)

DONJIKRALJEVEC:Lepen2,Baljak 6, Ivanovi D. 14, Balent 5, RuĹži 11, Ĺ venda 28. Trener Mesari M. DUBRAV AN: Varga 12, Rai 4, Me imurec 18, BlaĹžeka 16, Ĺ tefi 8, Ribi 9, Rusak 1. Trener Me imurec B.

MLADOST IVANOVEC: Terek M. 3, Vugrinec 6, Drk 24, Kresinger 2, Hajdinjak 2, Terek D. 28, Mlinari 4. Trener Vehtersbah M. NEDELIĹ E: Gospo i 10, Golik 11, Ĺ egovi 28, Ganzer 4, Petran 2. Trener Hajdinjak M.

Poraz u Dubravi Optimisti ki su bile raspoloĹžene igra ice Radosti pri odlasku na gostovanje zagreba koj Dubravi. No, problem je ovaj put bila realizacija u napadu, pa ak i u prvom poluvremenu, koje su goĹĄ e dobile rezultatom 28:23. Dobra obrana u prvih 20 minuta donijela je pozitivan rezultat, no u drugih 20 minuta goĹĄ e nisu mogle toliko obraniti koliko su u napadu grijeĹĄile. Na kraju preveliki poraz od ak 15 koĹĄeva razlike, no samo par minuta prije kraja bilo je 44:40 za Dubravu. Ĺ teta! Dubrava - Radost 58:43 RADOST: Hlebec 2, Balog 18, BaĹĄek 9, Radikovi 8, Ĺ˝ivkovi 2. Trener Leva i Ĺ˝.

I. HRL

PreloĹžani uspjeĹĄni na gostovanju u Dugom Selu U 9. kolu I. HRL muĹĄki rukometaĹĄi Preloga gostovali su Dugom Selu i zabiljeĹžili vrlo vaĹžnu pobjedu rezultatom 33:31. Od prve minute PreloĹžani su dali doma inu do znanja da su doĹĄli po pobjedu, pa su tako ve prvih trideset minuta dobili u svoju korist s 19:16. U drugom dijelu doma in pokuĹĄava na sve na ine preokrenu utakmicu i u 46. minu po prvi put vodi 26 :25.Trener Preloga Dubravko Hozjak uzima minutu odmora , smiruje igra e i mijenja koncepciju igre Preloga u obrani i napadu, na ĹĄto igra i Dugog Sela nisu imali odgovor. Na kraju Prelog zasluĹženo pobje uje 33:31. Treba re i i to da je pobjeda mogla bi izraĹžena i ve om razlikom, ali nije bilo dovoljno koncentracije prilikom zavrĹĄetka napada. Svi igra i koji su nastupali su svojim zalaganjem i udjelom u igri su zadovoljili, a to se posebno odnosi na vratara Lon ari a i mladog Horva a, kao i Marija Beli a, koji je zbog ozljede Mar n evi a morao odigra 60 minuta i dao je veliki doprinos pobjedi. RukometaĹĄi Preloga i vodstvo kluba pozivaju svoje vjerne navija e da ih do u bodri u subotu (sutra) 30. studenoga, kada su u 19 sa doma in iskusnoj i sportski nezgodnoj ekipi Hrvatskog dragovoljca iz Dugog Rata.

TABLICA 1.KTC 2.IVANI 3.PRELOG 4.OSIJEK 5.SPLIT 6.KOZALA 7.Ĺ˝UPANJA 8.CRIKVENICA 9.H. DRAGOVOLJAC 10.ZADAR 11.DUGO SELO 12.MATULJI 13.BIOGRAD

9 8 8 8 8 8 7 8 7 9 9 8 9

7 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 1

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 2 0

2 3 3 3 3 4 3 4 3 5 6 4 8

17 35 29 9 6 12 1 -9 -8 -14 -4 -11 -63

14 10 10 10 10 8 8 8 7 7 6 6 2

Odigrana polufinala Me imurskoga rukometnog kupa U muĹĄkoj konkurenciji Prelog je kod ku e bio bolji od Sokola iz Vra ĹĄinec 39:15. Poluvrijeme je bilo 19:6. U drugom polu nalu igranom u dvorani Graditeljske ĹĄkole u susretu me imurskih tre eligaĹĄa akovec je bio bolji od NedeliĹĄ a 48:30. Finalni susret odigrat e se do kraja godine. U Ĺženskoj konkurenciji rukometaĹĄice Zrinskog u nale su uĹĄle izravno, dok pak je u susretu me imurskih tre eligaĹĄkih predstavnica akovec bio bolji od Preloga 36:32.

29. studenoga 2013. ODBOJKA

PLIVANJE

Odli ni rezultati Oslabljeni Centrometal protiv dvije mladih pliva a Mladosti zabilježio dva poraza PK-a u Koprivnici Pliva i akove koga pliva kog kluba nedavno su nastupili na me unarodnom pliva kom natjecanju “4. Kup grada Koprivnice“ . Program natjecanja bio je prilago en mla im dobnim skupinama podijeljenim u etiri kategorije za djevoj ice i dje ake. Na natjecanju je sudjelovalo 12 klubova iz BiH i Hrvatske, s ukupno 250-ak pliva a. Za PK su nastupali: Šantek Antonio, Furdi Tin, Kova Luka, Strahija Pavao, Pokriva Lovro, Jurinec Marin, Cveti anin Filip, Posavec Marta,

Novak Anja, Kova ec Fran, Ereiz Hannah, Beloševi Ana, Beloševi Ivan, Šimi Ana, Flin ec Mateo. Naše pliva e vodio je trener Darko Zver, pro . Najzapaženije rezultate i medalje osvojili su sljede i pliva i: Antonio Šantek s osvojenim 2. mjesto na 50 metara le no, Tin Furdi 1. mjesto na 50 m le no, 1. mjesto na 100 m slobodno i 2. mjesto na 50 m prsno, Pavao Strahija 3. mjesto na 50 m prsno i Hannah Ereiz 1. mjesto na 50 m slobodno te 1. mjesto na 50 m le no.

11. obiteljska štafeta Na akove kim Gradskim bazenima “Marija Ruži ” održana je 11. Obiteljska šta eta u organizaciji akove koga pliva kog kluba, na kojoj je sudjelovalo 90-ak pliva a i njihovih roditelja. Svi natjecatelji su odli no otplivali. Treba re i da je i ove godine naglasak natjecanja bio na uklju ivanju roditelja u sam proces treniranja djece. Voditeljica natjecanja bila je trenerica akove kog kluba, pro esorica Gordana Nomo - Nemi, pobjednici po kategorijamasu rekreativne grupe jesu sljede i: Karlo Vlahek (maj-

ka Gordana), predškolci: Meri Furdi (otac Kristijan), mama - k i do 10 godina: Vida Kolari (mama Tea), mama - k i do 13 godina: Ana Širi (mama Marija), tata - k i do 10 godina: Hannah Ereiz (otac Ante), tata - k i do 13 godina: Maja Kacun (otac Mihael), mama - sin do 10 godina: Rajan Šalamon (majka Branka), tata - sin do 10 godina: Sven Furdi (otac Kristijan), tata - sin do 13 godina: Tin Furdi (otac Kristijan). Sljede i nastup pliva i PK-a imaju u petak (sutra) 30. studenoga u Sisku na natjecanju “Sisak mali“.

Dvije iznimno teške utakmice odigrali su odbojkaši Centrometala u proteklih nekoliko dana. Najprije su u srijedu u prvoj etvrtfinalnoj utakmici Kupa Hrvatske do ekali državnog prvaka Mladost Marinu iz Kaštela. Iako su gosti u ovoj utakmici bili avoriti, šanse me imurske ekipe umanjene su i prije utakmice injenicom da nisu mogli ra unati na svog aprvog tehni ara Gotala zbog

ozljede. Njega je zamjenio Marko David. No, krenuli su dobro Me imurci u utakmicu i vodili cijeli prvi set. Kad je pred kraj seta sema or okazivao 23:20 za Centrometal, inilo se da prvi set ide doma inu. No tad gosti prvo blokom, a onda i promašajima doma ih igra a dobivaju pet poena zaredom i uzimaju prvi set. To kao da je oduzelo volju za daljnjim otporom kod doma ina i dva naredna seta gosti lagano dobivaju 25:18 i 25:14.

Bez Gotala je Centrometal odigrao i u subotu u Zagrebu kod najtro ejnijega hrvatskog kluba Mladosti. Prvi set je Mladost lagano dobila u svoju korist 25:15. No Me imurci uzvra aju u drugom setu isto s laganih 25:17 u svoju korist i izjedna avaju na 1:1 u setovima. Na žalost, nisu imali snage i umješnosti za više od toga. Naredna dva seta Mladost je opet bolja i sa sigurnih 25:14 i 25:18 osvaja tri boda. Sada

Centrometal odlazi u Kaštelu, gdje e prvo u petak (danas) odigrati uzvratnu utakmicu kupa, a u subotu i prvenstveni dvoboj. Realno ovdje je teško o ekivati nešto više. Bitne utakmice Centrometal o ekuje nakon toga. Prvo e gostovati u Sisaku, a potom kod ku e do ekati Rovinj, ime e biti okon ana polusezona. Te dvije utakmice trebale bi dati i odgovor na uspješnost polusezone.

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

29. studenoga 2013.

Zašto vježbamo?!

Dragi moji, trenutno nam se ljeto ini predaleko, ali to ne zna i da se slobodno zapustimo. Sada je najbolje vrijeme da po nete vježbati, ako još niste. Vrijeme koje nam dolazi, a mislim na predstoje e blagdane, neprijatelj je našem tijelu, a prijatelj celulitu i potkožnom masnom tkivu. U prosincu su centri za rekreaciju prazni, ali ve u sije nju svi nadobudno nahrle u njih, pritom misle i da e u mjesec dana napraviti udo. No, na njihovu žalost to nije tako pa ve u velja i bilježimo pad. Samo najuporniji vježbaju kroz cijele godine. Ili jesi ili nisi! Danas je vrlo moderno i kul re i „idem vježbati“ ili „ja vježbam“, pa tako se iz dana u dan na društvenim mre-

žama pojavljuju slike s teretane u uskim majicama i tijesnim tajicama kod ženskog spola ili polugoli muškarci koji pokazuju svoje bicepse i prsa. S obzirom na to da smo jako povodljivi po tom pitanju, odmah i mi odlu imo vježbati, kao da je to vanjsko sve i kao da vježbamo samo zbog pokazivanja. Moje dosadašnje iskustvo kaže „ili jesi ili nisi“ tip za vježbanje i za zdrav na in života. To jednostavno moraš biti ti, jer zamislite ako zaista otopite potkožno masno tkivo i stešete figuru, ho ete li biti sretni? Je li to to? Što dalje? Moj odgovor je vrlo jednostavan, vježbamo da se osje amo bolje, da više volimo i cijenimo sebe i svoje tijelo, da se riješimo bolova u zglobovima i kostima i da uživamo

VJEŽBA BROJ 1

Lopta vam je u dlanovima, postavite se u u anj, ramena daleko od ušiju, koljena daleko od prs ju na stopalu i le a držite ravna. Dlanovima snažno s š ite loptu malim kikovima. Radite vježbu jednu minutu. Ak vacija miši a ruku, dlanova i bedara.

VJEŽBA BROJ 2 Loptu postavite izme u natkoljenica ili koljena, još uvijek ste u laganom u nju, dlanovi na struku, le a ravna i ramena daleko od ušiju. Malim kikovima s š ite loptu. I ovaj put jednu minutu. Ak vacija unutarnje strane bedara.

5 6

VJEŽBA BROJ 3 Bo ni iskorak radite tako da se iz širokoga raskora nog stava spustite na jednu nogu bo no, pritom na tu stranu spustite loptu. Lopta vam je u dlanovima. Naizmjence radite u jednu i drugu stranu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija stražnjice i bedara.

VJEŽBA BROJ 4

Ostanite u širokom raskora nom stavu, lopta vam je u dlanovima, le a ravna i dok izdišete

u treningu i rezultatima. Vježbanje je stil života. Ne vježbamo samo nakon blagdana, ve cijele godine. Želim da volite vježbati i da vam vježbanje ne predstavlja teret. Zašto ja vježbam? U redu, to je moj posao pa moram, ali nije sve baš tako. Uživam u svom poslu i radim ga s puno ljubavi. Neizmjerno sam zahvalna svim svojim vježba ima, pa i vama što me pratite i vježbate zajedno sa mnom. Zbog vas ja radim ovaj posao, vi ste ti koji mene držite i poti ete na razne edukacije i škole koje iz godine u godinu poha am. Da nema vas ne bi bilo ni mene. Ne mogu zamisliti život bez vježbanja. Za mene to nije samo vanjski izgled, za mene je to puno više. Boli me kad

vidim svoje vršnjake koji se bore s pretiloš u, bolovima i manjkom energije. Ja na sre u nemam takve probleme, da, za mene je to veliki problem. Vježbanje me ini sretnom, bolovi su za mene nešto strano, potkožno masno tkivo kod mene ne živi, kao ni neispavanost, loša probava i dr. Zato ja vježbam, da ostanem fit, mlada i da živim bez bolova i s puno energije. Pripremila sam vježbe s malom pilates loptom, moj savjet je da napravite tri serije, jedna za drugom bez pauze. Sve vas lijepo pozdravljam do sljede eg puta, kada u za vas pripremiti chair workout, što je to i o emu se zapravo radi, provjerite za to no tjedan dana! Vaša trenerica Ivana Posavec.

spus te se niže ka podu. Kao da loptu želite spus na pod, a udahom se vra ate u po etnu poziciju. Napravite vježbu u 15 ponavljanja. Ak vacija stražnjice i bedara.

u bedra. Udahnite i na izdah stiš ite loptu nogama. Radite jednu minutu. Ak vacija trbušnih miši a i nogu.

VJEŽBA BROJ 5

Noge postavite pod 90 stupnjeva i izme u koljena loptu. Gornji dio jela dignite na donje bridove lopatica, dlanovi iznad poda, a pogled prema bedrima. Udarajte rukama prema podu malim kikovima, pet udah i pet izdah. Napravite 10 udaha i izdaha. Ak vacija trbušnih miši a.

Još uvijek ste u širokom raskora nom stavu, lopta u dlanovima koju dignete visoko iznad glave. Udahnite i na izdah krenite bo no kao na slici, spustite se najviše što možete, naizmjence u jednu i drugu stranu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

VJEŽBA BROJ 6 Križni iskorak napravite tako da kad spus te jedno koljeno iza ka podu krenete loptom u suprotnom smjeru. Pogled za loptom. Napravite naizmjence jednom i drugom nogom u 15 ponavljanja. Ak vacija unutarnje strane bedara i bo nih trbušnih miši a.

VJEŽBA BROJ 7 Lezite na pod, izme u stopala je lopta, a ruke iza glave i laktevi usmjereni bo no, ne pokrivamo njima lice. Dignite gornji dio jela na donje bridove lopa ca i pogled

VJEŽBA BROJ 8

VJEŽBA BROJ 9 Sjednite na pod, noge skvr ite i u dlanovima držite loptu. Udahnite i na izdah krenite gornjim dijelom jela i loptom bo no u jednu i drugu stranu. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku stranu. Ak vacija bo nih trbušnih miši a.

VJEŽBA BROJ 10 Loptu postavite iza le a i naslonite se na nju. Ruke su uz jelo i naizmjence dignite jednu pa drugu nogu. Držite natkoljenice paralelno. Napravite vježbu u 10 ponavljanja na svaku nogu. Ak vacija trbušnih miši a.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

29. studenoga 2013.

Nagradni natječaj 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJLJEPŠE jaslice i boži ne ukrase iz ku ne radinosti

Nagradna putovanja: Be , Bratislava, Budimpešta… Trgova ki centri puni su ukrasa za najljepši blagdan u godini, Boži . U njima možete na i sve, od adventskih vijenaca, umjetnih borova, kuglica, jaslica do boži nih aranžmana. Ali, kako god oni bili blještavi, dotjerani, nikad ne mogu u vaš dom unije onu toplinu koju donesu uresi izra eni kod ku e. Najljepše su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozi vnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisje ate svakog trenutka i svakog deta-

lja kako su nastajale. Ako ste takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas. Ima kreativnih ljudi koji i ukrase za bor izra uju sami: od kuglica, an el i a i zvon i a od konca ili drugih materijala ili uz pomo krea vnih tehnika. Me imurske novine proteklih nekoliko tjedana stranice svojih novina poklanjaju vama i vašim idejama. Pokažite nam jaslice ili boži ne ukrase koje ste izradili sami. Javite se. Nazovite nas na 323-600

ili 323-601 ili kontak rajte na e-mail: advent@mnovine.hr. Vaše radove i pri e kako su nastajale jaslice ili boži ni ukrasi objavljujemo od 15. studenoga do 6. prosinca, a najbolje nagra ujemo putovanjima prije Boži a. Nagrade su: trodnevno putovanje za dvije osobe u Budimpeštu 20., 21. i 22. prosinca, kojim nagra uje putni ka agencija “Kompas”, dvodnevno putovanje za dvije osobe u Bra slavu i Be 21. i 22. prosinca u aranžmanu agencije “Jakopi - travel”. Dvije osobe nagra u-

jemo putovanjem na boži ni sajam u Be 21. prosinca u organizaciji agencije “Amazon putovanja”. Trgova ki centar “Jana” u vlasništvu tvrtke “KB Sra inec” daruje poklon bon od 1000 kuna u trgova kom centru “Jana”, a Mozaik knjiga daruje vrijednu knjigu “Sve iz ku ne radinos ”. Najzanimljivije uratke birat e žiri i itatelji.

UKRASI MAJE HIŽMAN IZ MIHOVLJANA

Mlada majka, ali ima vremena i za kreativnost Dobra i kvalitetna organizacija uvijek nam ostavlja dovoljno vremena i za slobodne aktivnosti. Iako je mlada majka, Maja Hižman iz Mihovljana uspijeva uz obveze koje donosi maj instvo i brigu za malene izna i i kreativno vrijeme za svoj hobi. Sve uglavnom radi s namjerom da nekome pokloni, a kako je zapravo krenula u svijet izrade originalnih poklona, Maja nam je kazala: - Radim kao u iteljica informatike, a završila sam FOI u Varaždinu. Tamo sam našla i muža koji me doveo u Me imurje, jer sam rodom iz Podravine. Kako škola u kojoj radim svake godine organizira boži ni sajam na kojem se prodaju ru no izra eni u eni ki radovi, i mene je zapala ova uloga jer sam postala razrednica. Moja kreativnost ulazi u

Maja Hižman svoje estitke uvijek pošalje, a ostale radove poklanja

Koga ne e razveseliti ovakva originalna boži na estitka?

etvrtu godinu. Trenutno sam još u prikupljanju materijala za ovogodišnje estitke, ali vam zato mogu pokazati fotogra ije radova koji su ve odavno pronašli svoje vlasnike. Prve sam godine sve radove prodala, a novac je otišao u zajedni ku blagajnu škole. A onda sam odlu ila kako u izradu estitki pretvoriti u tradiciju. Iskreno, prije par godina na ku nu adresu stizalo je mnoštvo kuverti, danas estitke dolaze preko SMS-a ili maila. Nekako mi je draže kad vidim da poštar puni poštanski sandu i , osobito u vrijeme kad nestrpljivo o ekujemo Boži i Novu godinu. Svoju radionicu zapo injem ve mjesec dana prije i onda me dva tjedna ‘drži kreativni duh’. Svoje estitke uvijek pošaljem, a ostale radove poklonim. (rr)

An eli i drugi originalni ukrasi za jelku i adventske stolove

Boži ne kutijice uvijek su dobrodošle za pakiranje poklona

Nagradni natječaj

UKRASI TANJE BISTROVI IZ DUNJKOVCA

Tanjine ka kane arolije

Tanja Bistrovi i najmla i unuk Ino, star tri i pol mjeseca

Ka kanje iziskuje puno truda, vremena, pažnje i ideja. Sati i sati strpljivosti i pomnog prebrojavanja svake o ice kriju se iza nekog nekome sasvim obi nog stolnjaka, tableti a... Ali svatko tko je to barem jednom probao to raditi, i te kako je upu en koliko truda, koncentracije i vremena treba da bi se izradio jedan takav predmet. K sebi nas je pozvala Tanja Bistrovi iz Dunjkovca. Lijepa obiteljska ku a puna je prekrasnih, maštovitih uradaka iz konca. Ima tu svega: od stolnjaka, tableti a, ipki,

An eli za unuke

zdjelica, ukrasa za kosu, broševa, an ela, zvon i a, ukrasa za bor..., za Uskrs ak i košarica s ka kanim pili ima, kokicama, pijetlovima i jajima. Ve više od dvadeset godina Tanja ka ka. Radi to iz ljubavi i zadovoljstva koje nalazi u svakom uratku pojedina no. Jer u konac možete uplesti sve – od tuge, radosti, želje, stremljenja... Tanja kaže da je to i dio njenoga svakodnevnog opuštanja. Jer, iako je jako važno da dobro pazite na svaku o icu, jer sve mora biti to no, ipak je to i dobar ispuš-

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.h www

ni ventil, jer moratee o strogo misliti na to što radite i tako se zapravo opuštate od svakodnevnih briga. - Sad radim boži ne ukrase, rekla je gospo a Tanja, ali zimi obi no više štrikam. Ljeti više volim raditi koncem, a zimi vunom. Nekako mi je tako ljepše. Osim za ka kanje i štrikanje, velik dio svoga slobodnog vremena posve uje i svojim unucima – najmla i je Ino i ima 3,5 mjeseca. - Njemu sam zadnje naštrikala kapicu i šal. Ali uvijek napravim i svima ostalima – Kiari koja ima 5,5 godina, Ivanu i Lukasu koji obojica imaju 3 godine. A Lukasu e se oko Boži a roditi i sestrica. - Bit e to najljepši boži ni poklon itavoj obitelji, veli suprug Slavko. - Mi imamo troje djece, Ivu, Sanelu i Zorana, i velika smo obitelj, te se svi veselimo prinovi. Tanja sad hekla an ele da do ekaju naše peto unu e. Svaki ka kani an eo gospo e Tanje je na svoj na in poseban. Jer svaki ima neki drugi ukras, modni detalj... Nekima je ovratnik u drugoj boji – srebrni, zlatni, crveni, neki imaju mašnu, neki pojas, nekima su rukavi i u boji. Svaki je origina-

UKRASI OBITELJI ERI IZ ŠENKOVCA

Kuglice, zvon i i, an eli, snjegovi i, pahuljice sve ra eno Željkinom rukom

Jaslice koje izra uje tata

Josip izra uje jaslice, a Željka hekla an eleke

Obitelj eri: tata Josip, mama Željka te sinovi Josip i Matija za stolom punim maminih boži nih heklanih arolija

Kon ani cvjeti i

lan na svoj na in. Isto tako je i s zvon i ima. Dok ih radim, veli Tanja, padne mi na pamet kako bi ih mogla ukrasiti. Volim raditi i zdjelice. Pogotovo sad za Boži . Možete ih upotrijebiti kao zdjelicu za bombone, okolade, sitne boži ne kola i e..., a kad do u unuci, znaju da je u zdjelicama uvijek nešto za njih. I ako to volite raditi kao ja i u tome pronalazite zadovoljstvo, uvijek se na e ideja. Uzmete konac u ruku, razmislite, upotrijebite malo boži ne arolije... i nikad ne znate kamo e vas mašta odvesti. (S. Zorkovi )

Ka kani tanjuri i

Advent je vrijeme koje obitelj Josipa i Željke eri iz Šenkovca svake godine posve uje pripremi jaslica i ukrasa za bor. Posebno je to veselje i za njihove sinove: Josipa koji ide u prvi razred osnovne škole i godinu i pol mla eg Matiju, koji je još u vrti u. Svake godine zajedno s roditeljima jaslice u ine malo druga ijima. I bor je svake godine druga iji jer mama Željka svake godine “nahekla” nove boži ne ukrase za bor, koje upotpunjuje i šarenim kuglicama. U njezinoj bogatoj kolekciji ima an ela razli itih oblika i veli ina, kuglica, zvon i a, snjegovi a, djeda mraza, pahuljica. ak i boži nu zvijezdu Željka nahekla od bijelog konca. Jaslice svake godine postaju sve bogatije, jer tata Josip od ostataka parketa izradi još pokoju ku icu ili štalicu za pastire. Oko betlehemske štalice u kojoj se rodio mali Isus u obitelji eri brojni su pastiri sa svojim ov icama i štalicama. Tata Josip izradio je i dva bunara za vodu, vatru oko koje se griju pastiru, jezerce i poto i preko kojeg vodi mosti gdje se Isusu do-

laze pokloniti tri mudraca. Prve godine je vodu glumilo plavo obojeno kamenje, a sada imaju ideju kako u cijelu pri u uvesti i pravu vodu. Da okoliš štalice bude što prirodniji, pobrine se cijela obitelj. Redovito šetaju šumom i zbog starijeg sina Josipa koji ima dijabetes, skupljaju i materijal. Odlaze u šumu, gdje za jaslice skupljaju mahovinu ili kore drveta. Tako uz igru i izradu novih elemenata boži nih jaslica obitelj eri itav advent provodi u zajedni kom druženju i pripremi za Badnjak i Boži . Ki enje bora i postavljanje jaslica uvijek po inje ve popodne, oko dva sata, na Badnjak. Kako je bor do stropa, a i jaslice su pove e, treba im u sobi napraviti mjesta, maknuti namještaj i

posla je do ve eri. Djecu pak ništa ne veseli tako kao postavljanje brojnih figurica. Mama Željka svake godine nadopunjuje kolekciju heklanih ukrasa za bor novim idejama. Za izradu jednog an ela treba joj oko tri sata. Pred nas je iznijela pun stol heklanih ukrasa koje je do sada izradila vlastitim rukama. U ovoj obitelji uvjerili smo se da nema ljepšeg Boži a od onoga u ijoj pripremi sudjeluje cijela obitelj. Radost djece koja sudjeluju u pripremi jaslica i boži nih ukrasa koje izra uju tata i mama, da bi se u punom sjaju postavili za Badnjak, najljepši je doživljaj koji se kao neprocjenjivo bogatstvo nosi iz obiteljskog doma kroz cijeli život. (BMO)

Jedan prijašnji Badnjak u obitelji eri

29. studenoga 2013.

Nagradni ni natj natječaj ječčaj ajj 4499

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRASI MARIJE GAŠPAREC IZ DUNJKOVCA

Jaslice od komušine Kad ulazite u dom Marije Gašparec u Dunjkovcu, ve ste na prvi pogled sigurni. Ovdje stanuje umjetni ka duša. Jer svaki je detalj druga iji, svaki nosi potpis njezine osobnosti. Ve su me u hodniku do ekale pomno izabrane komode, umjetni ke slike i boži ni ukrasi. Najzanimljiviji su mi se u inili an eli, koje Marija radi ili od tegli koje ukrašava zlatnom metalnom piljevinom ili oni od gaze, koju topi u mješavini vode i drvofiksa i tako dobiva konture an ela. Dnevni boravak je pri a za sebe - pun slika, knjiga, cvije a, kaktusa... i starina. Uravnotežen sklad o uvanih starina i modernog. Pogled mi plijeni drvena komoda kakva se rijetko vidi. Marija veli da je stara preko 120 godina. Naslijedila ju je od svoje bake, koja se do ekala 98 godina. A kad bake više nije bilo, komodu su htjeli baciti, “skuriti”, veli Marija. - Ali ja je nisam dala. Cijela je napravljena od drva, ak su i klinovi kojima je sastavljena drveni. Jedini avao je u lokotu. Bila bi prava šteta ostati bez nje. Onda me iznenadila prekrasna zbirka od 14 klju eva. Toliko ih je do sada uspjela sakupiti. Sve su to tko zna koliko stari, neki i više od sto godina, klju evi kojima su se nekad zaklju avali podrumi - palnice, kleti, škednji... Marija radi kao sprema ica u Zavodu za javno zdravstvo u akovcu, a kako su djeca ve velika, kona no ima slobodno vrijeme koje

Marija Gašparec voli raditi s komušinom

može potrošiti na na in koji joj je oduvijek nedostajao. Prije nekih pet-šest godina zapo ela je raditi cvjetne aranžmane, a kako joj mama još

Svaku godinu likovi za jaslice malo su druga iji Kralja Tomislava 14, Čakovec Tel: 040 313 333 Fax: 040 313 444

kompas-cakovec@kompas.hr kompas@kompas.hr web: www.kompas.hr

U S K O R O...!!!! VAŠ KOMPAS ZAGREB D.D. NA NOVOJ LOKACIJI Strossmayerova 4, Čakovec (svega 50 m dalje, iza ugla)...

ADVENTI... NAJAVLJUJEMO POLASKE IZ ČAKOVCA!! BUDIMPEŠTA..............................................................13.12.2013. AUSTRIJSKA JEZERA ................................................13.12.2013. BEČ ........................................................................13., 20.12.2013. NURNBERG & MUNCHEN ...................................... 20.12.2013. VERONA, MILANO, PADOVA ............................20.12.2013.

uvijek pomalo plete cekere, uvijek bi si donijela nešto komušine i onda dala mašti maha. Za svoj bor izra uje tradicionalne ukrase od svega što se može na i u prirodi - orasi, ešeri, slama, komušina, malo boje, sjaja, jer Boži je za nju najki eniji dio godine i sve se mora sjajiti. Jedino je to doba godine kad malo ki a nije na odmet. A ispod bora jaslice s ljudima izra enima od komušine: Josip, Marija, Isus, tri kralja, an eli, pastiri koji se dolaze pokloniti Isusu... Svaku godinu ima novu ideju kako napraviti nove likove: na primjer, Mariju - nekad ima cvije e u ruci, nekad me imursku maramu, nekad dugu pletenicu..., pa je tih likova i najviše napravila, a svaka je na svoj na in poseban. Na pitanje kako to da ne zna plesti cekere, odgovorila je: - Dok sam bila dijete, mama i susjede koje bi pod orehom plele cekare uvijek su govorile: ‘Sam se ti se vu i kaj neš morala plesti’. I tako je vrijeme prošlo. Kasnije su došla djeca, sad mama pomaže baki, ali im bude prva prilika moram i to nau iti. Zaista bih to željela. Marija oslikava i kutije, aše, vaze modernom decoupage tehnikom, s cvjetnim, ali i boži nim motivima. Kad Marija sjedne u svoj kutak, rasprostre stari stolnjak, uzme ljepilo, boje i prirodne materijale i škare u ruke, onda ideje naviru same. Tako e i ovaj Boži biti druga iji od ostalih. (S. Zorkovi )

An eli od tegli, ukrašeni zlatnom metalnom piljevinom

Ru no ra eni an eli za bor

Doživite drugačije blagdane!

Jednodnevna adventska putovanja

...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel!

Advent u Beču 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana : 220,00 kn

Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013. 420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013. 100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013. 470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Grazu i predbožićni shopping

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013. 150,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014. 100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013. 170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013. 180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 200,00 kn 30.11. • 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 120,00 kn 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 160,00 kn

Advent u Salzburgu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013. Cijena aranžmana: 260,00 kn

Jednodnevni dočeci Nove godine Doček Nove godine u Budimpešti 31.12.2013. Cijena aranžmana: 230,00 kn

Doček Nove godine u Veneciji

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

31.12.2013. Cijena aranžmana: 320,00 kn Polasci iz Čakovca i Varaždina

Amazon putovanja Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

Ma ce hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr

Informacije

Na temelju lanka 4. Odluke Op inskog vije a o kriterijima s pendiranja studenata s podru ja Op ine Orehovica (Službeni glasnik Me imurske županije 05/10) te Odluke na elnika o broju s pendija i njihovim mjese nim iznosima za ak. godinu 2013/14., Op inski na elnik Op ine Orehovica raspisuje

NATJE AJ za dodjelu stipendija za ak. godinu 2013/14. 1. S pendija se dodjeljuje na vrijeme trajanja redovitog studija, koje je utvr eno statutom ustanove više ili visoke školske ustanove, isklju ivo dok s pendistu traje status redovitog studenta. Iznos s pendije za studente koji studiraju u akovcu, Varaždinu i Koprivnici iznosi 300,00 kn, a za studente koji studiraju u drugim gradovima 500,00 kn. Za akademsku godinu 2013/14. dodjeljuju se ukupno 3 (tri) s pendije po evši od listopada 2013. godine. 2. S pendija se dodjeljuje na vrijeme do završetka redovnog obrazovanja, a ispla uje se svake kalendarske godine i to za deset (10) mjeseci u godini (sije anj, velja a, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, te listopad, studeni i prosinac) ukoliko korisnik s pendije do 31. listopada teku e kalendarske godine dostavi uvjerenje o upisu u slijede u nastavnu godinu, odnosno slijede i semestar. 3. S pendije se dodjeljuju studen ma po osnovi uspjeha na studiju ili uspjeha u srednjoj školi i rezulta ma na u eni kim natjecanjima za studente. Korisnik koji diplomu stekne u roku iz lanka 3. Odluke o kriterijima s pendiranja, u cijelos se osloba a vra anja s pendije pod uvjetom da je jekom studija imao prosjek ocjena 4,00 i više. Korisnik koji diplomu stekne u roku iz lanka 3. Odluke o kriterijima s pendiranja dužan je vra s pendiju Op ini Orehovica prema slijede im mjerilima i iznosima: Prosjek ocjena Do 2,49 Od 2,50-2,99 Od 3,00-3,49 Od 3,50-3,99 Od 4,00-5,00

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

Postotak vra anja 100% 80% 60% 40% 0%

4. Pravo sudjelovanja na natje aju za dodjelu s pendija imaju studen s podru ja Op ine Orehovica, koji kumula vno ispunjavaju slijede e uvjete: • da su državljani RH, • iji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na podru ju Op ine Orehovica najmanje (6) godina prije objave natje aja, • iji prosjek ocjena svih predmeta u svim razredima srednje škole uklju uju i i završni ispit iznosi najmanje 3,5 ( ako su upisali prvu godinu), • iji prosjek ocjena svih položenih ispita jekom studija iznosi najmanje 2,5 (ako upisuju više godine studija). 5. Dokumen koje treba dostavi : • zamolba za dodjelu s pendije sa kratkim životopisom, • uvjerenje o redovitom upisu na visoku ili višu školu, odnosno veleu ilište s naznakom smjera studijske grupe, • studen prve godine preddiplomskog studija: preslike svjedodžbi svih razreda srednje škole i preslika svjedodžbe o državnoj maturi i/ili potvrde o položenim ispi ma državne mature, • studen viših godina preddiplomskih studija: potvrda fakulteta o prosjeku svih ocjena ili ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita, • studen diplomskog studija: potvrda fakulteta o prosjeku ocjena cijelog preddiplomskog studija te potvrda fakulteta o prosjeku svih ocjena diplomskog studija ili ovjerena preslika indeksa iz koje su vidljive ocjene položenih ispita, • potvrde o prebivalištu za podnositelja zamolbe i oba roditelja, • izjava studenta da ne prima ni jednu drugu s pendiju, • domovnica, • potvrda o uspjehu na natjecanjima (ako je kandidat posjeduje), sukladno l. 8 i 9. Odluke o kriterijima s pendiranja. 6. Rok za podnošenje prijava je 20.12.2013. godine. 7. Odluka o kriterijima stipendiranja studenata s podru ja Op ine Orehovica dostupna je na www.orehovica.hr te na stranicama Službenog glasnika Me imurske županije (br. 05 iz 2010.) 8. Molbe se podnose na adresu: Op ina Orehovica, akove ka 9, 40322 Orehovica, sa naznakom “Natje aj za s pendiju-ne otvaraj”. 9. Obavijes o rezulta ma natje aja bi e dostavljene sudionicima natje aja najkasnije 30 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

OTVORENI NATJE A

1. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o. Stubi ka ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni posao, poslati prijavu na gornju adresu ili na: www.msa. com.hr/hr//tajni-kupci ili se javi na tel.01 644 6702 do 01.12. 2. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@ mamica.com.hr do 30.11.

5. Royal Trade d.o.o. Vratišinec, Pre na 1, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11. 6. Inpiro d.o.o. D. Kraljevec, traži 3D/2D konstruktor/konstruktorica na neodre eno vrijeme, javi se na email: ivan.hajdinjak@inpirio. com do 30.11.

3. Automehani ar Zvonimir Kralj, M. Središ e, A. Šenoe 14, traži m/ž automehani ar na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11.

7. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/konobarica na odre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javi se na mob.091 2502 144, do 15.12.

4. Atlas tours d.o.o. akovec, traži šalterski referent/referentica u putni koj agenciji na odre eno vrijeme, radno vrijeme na 20 sati tjedno, posla email: goran@atlastours.hr do 01.12.

8. Complex-inst j.do.o. Pribislavec, traži 3 montera/monterke grijanja, 3 vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/izolaterka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11.

Na temelju lanka 17. Zakona o turis kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08), lanka 1. Pravilnika o posebnim uvje ma koje moraju ispunjava zaposleni u turis kom uredu turis ke zajednice op ine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turis ke zajednice (NN 110/10), lanka 28. Statuta Turis ke zajednice Op ine Sve Mar n na Muri (SGMŽ 01/10) i Odluke Turis kog vije a Turis ke zajednice Op ine Sve Mar n na Muri od 29.10.2013. godine raspisuje se

NATJE AJ za izbor i imenovanje direktora/ice Turisti kog ureda Turisti ke zajednice Op ine Sveti Martin na Muri na neodre eno vrijeme Uz op e uvjete Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) kandida moraju ispunjava uvjete propisane Zakonom o turis kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) i posebne uvjete propisane Pravilnikom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turis kom uredu turis ke zajednice op ine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turis ke zajednice (NN 110/10): 1. da ima završen preddiplomski ili diplomski sveu ilišni studij ili stru ni studij društvenog ili humanis kog smjera ili geogra je; 2. da ima najmanje godinu dana radnog iskustva na poslovima u turizmu za koje je kao uvjet propisan studij iz to . 1.; 3. da ak vno zna jedan svjetski jezik; 4. da ima položen stru ni ispit za rad u turis kom uredu; 5. da poznaje rad na osobnom ra unalu; 6. da ima organizatorske sposobnos ; 7. da mu pravomo nom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izre ena mjera sigurnos ili zaš tna mjera zabrane obavljanja poslova iz podru ja turizma, dok ta mjera traje. Uz prijavu na natje aj kandida moraju priloži : 1. životopis; 2. presliku domovnice; 3. presliku diplome; 4. presliku radne knjižice o dužini ostvarenog radnog staža; 5. original uvjerenja o nekažnjavanju ne stariji od 3 mjeseci; 6. potpisanu izjavu da poznaje rad na ra unalu ili svjedodžbu ili cer kat odgovaraju e obrazovne ustanove; 7. presliku uvjerenja o položenom stru nom ispitu; 8. presliku svjedodžbe ili cer kat škole za strane jezike. (Napomena: Direktorom turis kog ureda može bi imenovana i osoba koja u trenutku sklapanja ugovora o radu ispunjava uvjete odre ene propisom iz lanka 21. stavka 5. Zakona o turis kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ali nema položen stru ni ispit, ali ga mora položi u roku od jedne godine od dana stupanja na rad, iznimno položeni stru ni ispit ne moraju ima osobe koje imaju odgovaraju u stru nu spremu i najmanje 10 godina radnog staža na poslovima u turizmu u toj stru noj spremi.) Prijave se podnose u roku od 8 dana od dana objave natje aja na internet stranici Turis ke zajednice Op ine Sve Mar n na Muri (www.sve mar n.hr) i oglasnoj plo i Turis ke zajednice Op ine Sve Mar n na Muri, regionalnom listu „Me imurske novine“ i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na adresu: TURISTI KA ZAJEDNICA OP INE SVETI MARTIN NA MURI, Trg svetog Mar na 7, 40313 Sve Mar n na Muri, s naznakom „Za natje aj – ne otvaraj“. Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra . O rezulta ma natje aja kandida e se obavijes u zakonskom roku. Sve Mar n na Muri, 29.11.2013. godine Klasa 334-07/13-01/01 Urbroj:2109-17/13-01/66 Turis ko vije e Turis ke zajednice Op ine Sve Mar n na Muri Predsjednik TZ Franjo Makovec

9. Rus ca d.o.o. akovec, traži kuhar/kuharica i pomo ni kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 040 311 207, do 30.11. 10. Kvinta d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Podroom Drink and Music Club, osobni dolazak: Kralja Tomislava 31, akovec, do 30.11. 11. Dolenec instalaterski obrt akovec, traži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 554 9323, do 30.11. 12. Tessa j.d.o.o. Mihovljan, traži armira /armira ica; tesar/tesarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 4222 575, do 30.11. 13. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Ca e bar San Marco, info: 097 788 9981 23. Ca e bar Zavrtje, Miklavec, traži 2 konobara/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 485, do 26.11. 14. Udruga za boljitak Roma, Gori an, traži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedina ni javni rad, javi senamob.098504 559, do 10.12.

15. Kraljevske slas ce d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni knjigovo a/ knjigovotkinjaislas ar/slas arkapomo ni radnik u proiz. kola a na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 456 0008, do 07.12. 16. Toplek shop d.o.o. B. Radi a 81, Pribislavec, traži 3 soboslikar/soboslikarica na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 360 099 do 30.11. 17. Tremak d.o.o. Domašinec, traži 3 diplomiranaekonomista/ekonomis ce za stru no osp. bez zasnivanja radnog odnosa, poslati zamolbu na email: lidija.visnjic@tremak.eu do 30.11. 18. Vrbi&Dora j.do.o. akovec, traži kuhar/kuharica za pripremu brze hranenaodre enovrijeme,javi se na mob. 098 160 1509, do 30.11. 19. Marti d.o.o. Prelog, traži skladištar/skladištarka limova, cijevi, vij ane robe na odre eno vrijeme, posla email: o ce@mar .hr do 29.11. 20. Motel Ilonka-Mirjana anadi, M. Središ e, M. Gupca 17, traži 2 kv kuhara/icenaneodre enovrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., javi na tel. 040 543 076 ili 091 505 2872, do 30.11. 21. Slas arstvo Cvek d.o.o. Puš ine, traži samostalni pekar/pekarica naodre enovrijeme,javi senatel.

NOVO IZDANJE VINDIJINIH MLADIH SIREVA Varaždinska prehrambena industrija široku ponudu svojih proizvoda obogatila je mladim sirom od kravljeg mlijeka Spajanjem inovativne skupini mladih sireva svojim tehnologije, kreativnih ideja vjernim kupcima nudi još i poštivanja bogate sirarske dvije izvrsne varijante koje se tradicije u sjeverozapadnoj odlikuju originalnim spojem Hrvatskoj, Vindija je prošlog razli itih vrsta mlijeka. I dok ljeta proizvela i za tržište pri- prvi predstavnik mladog sira donosi kombinaciju kravljeg i premila svoj mladi sir. Za sam kraj ove godine kozjeg mlijeka, u drugom su jedan od najve ih hrvatskih odli no spojeni okusi kravprehrambenih proizvo a a ljeg i ov jeg mlijeka. pripremio je još jedan novitet Osim zamamnih kombiiz ove cijenjene kategorije po- nacija okusa i visoke hranjive lutvrdih sireva - mladi sir od vrijednosti, Vindijine mlade kravljeg mlijeka. sireve krasi i dojmljiv dizajn Ovaj vrhunski proizvod, koji dodatno naglašava veli ija težina iznosi 1,5 kg, svaku važnost tradicije za Vindikog e gurmana oduševiti jinu sirarsku djesvojom strukturom i blagim latnost. okusom za koji je zaslužna prepoznatljiva kvaliteta doma eg mlijeka ‘z bregov. Osim ove ukusne novosti, Vindija u Vindija sirevi – pola stolje a sirarskog umije a.

Svim gra evinarima i rudarima estitamo 4. prosinca blagdan sv. Barbare

29. studenoga 2013.

Informacije 51

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

AJI ZA ZAPOĹ LJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAĹ˝DINSKOJ Ĺ˝UPANIJI IZ MATI NOG UREDA

RO ENI BRUNA HORVAT, K I PAULINE I KRUNOSLAVA; JOSIP LEVA I , SIN DOLORIS I VINETUA; LUKAS BAKSA, SIN PETRE I AN ELKA; FRANKA KNIPLI , K I SILVIJE I DOMINIKA; DINA LEVA I , K I MARTINE I MIROSLAVA; LUKAS MIKULI , SIN IVANE I DAMIRA; EMILIJA Ĺ˝IVKO, K I TATJANE I MILJENKA; LORA ERDELJI, K I ANTONIE I Ĺ TEFANA; LUCIJA VARGA, K I ANE I ALENA; RIAN BANEK, SIN SANELE I DAVORA; LEA JANKOVI , K I DIANE I VELIMIRA; ELENA ORĹ OĹ , K I BILJANE I ZLATKA; JURICA HORVAT, SIN BISERKE I DALIBORA; KATJA TKALEC, K I JOSIPE I MATEA; VIKTOR HABUĹ , SIN IRENE I IGORA; ALEXANDRA MAJETI , K I MILENE I SLA ANA; VITO TOPLEK, SIN JASMINE I DARIA; TONKA PODGORELEC, K I MARIJANE I TOMICE; JAN TOPOLNJAK, SIN VALENTINE I ZORANA; LUKA SOKA , SIN ALEKSANDRE I Ĺ˝ELJKA ( akovec)

VJEN ANI MANUELA U EK I ZLATKO KRALJI , IVANA JAMBROĹ I I ANTUN BO KAJ, SNJEĹ˝ANA PUHAR I GARY BRYSON, HELENA MUJKI I NIKOLA HATLAK ( akovec)

UMRLI IVAN PREPROVI R. 1935., ANTUN KONTREC R. 1932., MILK A MESAREK RO . OREHOVEC R. 1931., VERICA HRUĹ KAR R. 1948., NIKOLA HORVAT R. 1943., FRANCA ORSAG R. HORVAT R. 1930., VERONIKA MARCIUĹ R. Ĺ ALAMON R. 1944., FRANCISKA STOJKO R. Ĺ˝UPANEC R. 1936., KATARINA MAGI R. MIHOCI R. 1934., ROZA HAJDAROVI R. ZOBI R. 1942., URO HAJDINJAK R. 1933., Ĺ˝ELIMIR HRANITELJ R. 1944., STJEPAN PREMUĹ R. 1941., GABRIEL NOVAK R. 1949., FRANJO Ĺ AFARI R. 1937., IVAN LOPARI R. 1921., MARIJA CECELJA R. KRIĹ TOFI R. 1925. ( akovec); CECILIJA HAJDAROVI RO . FAĹ˝ON R. 1932., DANICA BIBER RO . REBERNIK R. 1952., HELENA GOLUBI RO . VARGA R. 1924. (Dekanovec); TOMO PINTARI R. 1930., ANA DRK R. SOLDAT R. 1927., MARIJA SCHMIEDLECHNER R. ANTON I R. 1920., MARIJA KUTNJAK R. KRZNAR R. 1921. (M. SrediĹĄ e); MARIJA MARCIUĹ R. ROĹ˝I 1924., MARIJA HERMAN R. MAGJARI 1934. (NedeliĹĄ e); STJEPAN HAJDINJAK RO . 1929., JELENA GUDLIN R. PONGRAC RO . 1928. (Prelog); MARIJA OREĹ KI R. JALUĹ I RO ENA 1942. (Ĺ trigova)

040 895 525, do 29.11. 22. Mi-ni d.o.o. Cirkovljan, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910, do 11.12. 23. Velebit osiguranje akovec, J. Kozarca 15, traĹži m/Ĺž savjetnika Ĺživotnog osiguranja na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu, posla zamolbu na email: dolores. kovac@osiguranje.hr do 30.11. 24. General Team d.o.o. VaraĹždin, Zagreba ka 193, traĹži konobara/icu na odre eno vrijeme, mjesto rada ca ebarBumbar,G.KurĹĄanec,javi se na mob. 097 798 3758 do 30.11.

30. Mamica d.o.o. akovec, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru, akovec, javiti se na mob. 091 548 6670 do 15.12.2013. posla Ĺživotopis na email: mamica@ mamica.com.hr 31. Mimi Mikolaj j.d.o.o. Kolodvorska 28, M. SrediĹĄ e, traĹži konobar/ konobarica na neodre eno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob. 098 493 080 do 09.12.2013. 32. Eko Me imurje d.d. Ĺ enkovec, traĹži 3 zavariva a/zavariva ice - pripravnik; 5 zavariva a/zavariva ice; 4 strojobravara/strojo-

25. Junior d.o.o. akovec traĹži 2 radnik/radnica u proizvodnjipekarskihproizvoda na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 396 933 do 05.12.2013 26. Barfly akovec , ZrinskoFrankopanska 2a, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javiti se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013 27. Soboslikarskopodopolaga ki obrt Ladi , Strahoninec, traĹži 4 soboslikara/soboslikarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099 241 7290 do 11.12.2013. 28. Mancho j.do.o. Belica, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Matrix Belica, K. Tomislava 26, javi se na mob. 099 4088 557 do 30.11.2013. 29. Autoku a GaĹĄpari akovec, T. Bratkovi a 1, traĹži automehani ar/ automehani arka za rad u servisu vili ara i teretnih vozila mehatroni ar/mehatroni arka neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu. viĹĄe inf. Na www.hzz.hr do 09.12.2013.

traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025 do 15.12.2013. 34. Mack No.1. j.d.o.o. Novo Selo Rok, traĹži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 850 2721 i posla zamolbu na email: zodijak007@gmail.com do 15.12.2013 35. Net d.o.o. akovec, Zrinskofrankopanska bb, traĹži inĹženjer/ inĹženjerka strojarstva za stru no osposobljavanje bez zas. radnog odnosa referent/referen ca prodaje na neodre eno vrijeme, posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: marija.vugrinec@ net-net.hr do 03.12.2013

Slobodna radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija

1. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju koĹže i trgovinu, Mjesto rada: TRNOVEC, VARAĹ˝DINVOD ZA KI TS VA HR SKA Ĺ˝UPANIJA, traĹži 100 NJE VA JA Ĺ L PO ZA ZA Ĺ IVA /Ĺ IVA ICA - ĹĄiva6-819 39 C: VE KO nje koĹžnih navlaka za ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL ISPOSTAVA PR IĹ E: 543-200 automobilska sjedala . SRED i koĹžnih dijelova za ISPOSTAVA M unutraĹĄnjost vozila na odre eno (pove an opbravarice - priprav- seg posla), uvje : znanje ĹĄivanja ili nik; 6 strojobravara/strojobravari- KV teks lnog ili obu arskog smjera, ce; 1 cnc tokar/tokarica - pripravnik; radno iskustvo 6 mj., osobni dola1 cnc gloda /gloda ica - pripravnik; zak ili pismena zamolba na adresu: 2 autokalirer/autolakirerka - pri- GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOpravnik i radnik/radnica na zavrĹĄ- VEC BARTOLOVE KI ili e-mailom: noj montaĹži - pripravnik. Natje aj posao@boxmark.com, kontakt je otvoren do 07.12.2013. Javi se telefon: 042 404 692, do 31.12. pismenom zamolbom na adresu ili 2. Bona Consilio j.d.o.o. za telekoemail adresu: posao@eko.hr33. ili munikacije i usluge, TraĹži se viĹĄe tel.040 343 540 osoba (50) za podru je VaraĹždina, 33. Bar ay obrt za ugos teljstvo, akovec, Zrinsko-frankopanska 2a,

Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traĹži 5 ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKO-

MUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM na odre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS bez obzira na zvanje, poĹželjno iskustvo u prodaji, komunika vne osobe. Ĺ˝ivotopis posla e-mailom na e-mail: bona.concilio@gmail.comiliosobni dolazak na adresu BRA E RADI A 20, VARAĹ˝DIN radnim danom od 9-16 sa . Kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12. 3. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN, VARAĹ˝DINSKA Ĺ˝UPANIJA, traĹži 2 VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za po etak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije sklapanje Ugovor o radu, uvje : OĹ , KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet,

telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, mogu nost koriĹĄtenja vlas tog vozila. osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAĹ˝DIN ili prijavu posla e-mailom: bona. consilio@gmail.com, kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12. 4. H.E.V. j.d.o.o. za trgovinu, ugos teljstvo i posredovanje, Mjesto rada: VARAĹ˝DIN, traĹži 2 MENADĹ˝ER/ MENADĹ˝ERICA PRODAJE MEDICINSKIH POMAGALA - prodaja medicinskih pomagala, vo enje tima, edukacija, motivacija na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VĹ S, VSS trgovina, zdravstvo, marke ng, komunika vnost i vjeĹĄ ne prodajnog razgovora, B kategorija uz posjedovanje vlastitog vozila, iskustvo 3g., engleski jezik. Prijavu poslati e-mailom: h.e.v.osijek@ gmail.com, kontakt mobitel: 099 3373 700, do 18.12.

Javni biljeĹžnik Jasenka Crn ec, iz akovca, I. G. Kova i a 6, temeljem lanka 316. i 317. OvrĹĄnog zakona prema nalogu predlagatelja osiguranja TVORNICA STO NE HRANE d.d., sa sjediĹĄtem u akovcu, dr. Ivana Novaka 11,

OBJAVLJUJE prvu usmenu javnu draĹžbu 1. Predmet prve usmene javne draĹžbe su nekretnine upisane u zk.ul.br. 1000, k.o. REKA, est. br.1242 stambena zgrada kbr. 27B od 175 mÂ˛, gospodarska zgrada od 27 mÂ˛ i dvoriĹĄte od 3201 mÂ˛ u Ulici Frana Galovi a, ukupne povrĹĄine od 3403 mÂ˛ u 34/35 dijela. Navedene nekretnine nalaze se na adresi: Reka, Frana Galovi a 27B. 2. DraĹžba e se odrĹža dana 09. prosinca 2013. godine u 11,00 sa , u uredu javnog biljeĹžnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6. 3. U posjedu opisanih nekretnina nalazi se pro vnik osiguranja. 4. Vrijednost nekretnina utvr ena je po ovlaĹĄtenom sudskom procjenitelju u iznosu od 394.716,00 kuna. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zi ke) koje su najkasnije dan prije odrĹžavanja draĹžbe dale osiguranje u visini od 10 % od utvr ene vrijednos nekretnina. Iznos jam evine se upla uje na Ĺžiro ra un javnog biljeĹžnika Jasenke Crn ec za druge osobe, broj ra una HR4424840081300005003 kod Rai eisenbank d.d., a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obvezan predo i javnom biljeĹžniku, prije nego javni biljeĹžnik pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihva ena, vra t e se osiguranje nakon zaklju enja javne draĹžbe. 6. Kupcem e se smatra osoba koja na draĹžbi ponudi najviĹĄu cijenu i koju kao kupca proglasi javni biljeĹžnik. Nekretnine se ne mogu proda ispod dvije tre ine utvr ene vrijednos . 7. Kupac je duĹžan poloĹži kupovninu u roku od 8 dana po zaklju enju draĹžbe. Ako kupac ne poloĹži kupovninu nekretnine e se proda kupcu koji je ponudio prvu niĹžu cijenu. 8. TroĹĄkove sastava Ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, duĹžnih pristojbi, troĹĄkove upisa prava vlasniĹĄtva u zemljiĹĄne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 9. Za sve informacije obra te se na tel. 040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog biljeĹžnika Jasenke Crn ec u akovcu, I. G. Kova i a 6. JAVNI BILJEĹ˝NIK JASENKA CRN EC

KUPON broj

950

Ivana MaĹžuraniÄ&#x2021;a 2/II.kat, Ä&#x152;akovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUÄ&#x2020;A, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja Ä&#x152;akovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Ä&#x152;akovec

Oglasnik

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA PRODA JEM SKUTER Peugeot 50cm 2008.g, povoljno. mob. 091 970 1929 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJEM TRI FELGE za opel, 5 rupa, 15 cola i dvije felge za at 4 rupe 13 cola. mob. 098/581-986

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620

PRODAJEM KVALITETNO VINO miješano rizling i savinjon, cijena 10 kn/lit., te krumpir merka lni bijeli, nazva na broj 098 745 484.

MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob. 091/505-2724

PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

PRODA JEM ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4, 55kW, reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 RODAJE SE ASTRA karavan ‘96.g. ili se mijenja za manji auto. Tel: 040/390-357, 095/815-37-99 KIA SEPHIA 2000.g, registr. do 05./2014. g, ates ran auto plin do 2017. g., euro auto kuka, 4 zimske i 4 ljetne gume sa felgama. mob. 098/ 16 40 931 VU NA SLUŽBA, dupla kabina, 7 sjedala, 2004.g., klima, vebasto, full, ispod cijene, 19.500 EUR, hitno odlazak penziju, mob. 095 4322 052 PRODAJEM FORD ESCORT registriran do 30.10.2014. za 11.000 kuna, Puš ine, akove ka 120, info: 098/935-6187 PRODAJEM AUDI A6 1.8 1998.g., u vrlo dobrom stanju, garažiran, napravljen veliki servis. mob. 091/537-0343 PRODAJEM ALUMINIJSKE FELGE orig. opel sa 5 rupa, 15 cola, cijena 1.000 kn. tel. 333-030 FIAT UNO 1.0 33KW 1997.g., 5vr., garažiran, servisiran, registr. godinu dana, mob. 098/136-1712 VW POLO CLASSIC 1.4 benz 44KW 1998.g., zelene boje, 147tkm, 1.vl., dobro o uvan, cijena za dogovor, tel. 391-048

PRODAJE SE SLAMA, 5kn bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajskog gnoja, tanjura a 16 diska, plug 12 cola (visoki), sijeno u balama i veternjak za iš enje žita. mob. 091/517-5821 PRODAJEM CISTERNU metalnu zapremnine 2000lit. MIP Metal D. Zelina original, vremenska automatika “Sauter” CH, uljni plamenik do 3r KW i vratna krila (4kom), cijene po dogovoru. mob. 098/905-1062

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 T R A Ž IM P OS AO GERO N TO DOMA ICE na podru ju grada Preloga, Gori ana i okolice. Pouzdana osoba nudi kuhanje, iš enje, nabavu namirnica i lijekova i prijevoz Vašim starijim i nemo nim uku anima. tel 099-2007-277

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

POSAO EDUCIRANA GERONTO DOMA ICA traži posao na podru ju Donjeg Vidovca i okolice. Diskretna i iskusna u radu sa starijim ljudima, vrlo strpljiva i dobro organizirana. mob. 099/193-5358

Hotel Park Čakovec raspolaže sa 106 soba (jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne), kapaciteta 220 ležajeva. Sobe su funkcionalno uređene: vlastita kupaonica, kabelski TV prijemnik, telefon i besplatni bežični internet. Od ostalih sadržaja hotel raspolaže sa: restoranom kapaciteta 300 osoba dvoranama /5/ za sastanke 100 osoba, dvoranama od 10-35 osoba, caffe barom, besplatno parkiralištem kapaciteta 80 automobila i 4 autobusa. Osim klasične usluge smještaja i ugostiteljstva, hotel PARK Čakovec nudi mogućnost organiziranja: kongresa i stručnih skupova,seminara, promocija, sajmova, raznih svečanosti/svadbene, maturalne, jubileji, baketi, jela po narudžbi, cateringa

NEKRETNINE – PRODAJA

EDUCIRANA GERONTODOMA ICA, savjesna i diskretna, pomaže Vašim starim i nemo nim lanovima obitelji. Prednost akovec i okolica. Kontak t: 091/928-7012 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

POZNANSTVA MLADI traži slobodnu i iskrenu curu od 30-40g. za vezu. Samo iskrene, mob. 095/8974-533 SLOBODAN MUŠKARAC (59g) tr aži sl o b o dnu, r az ve d enu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne na broj: 099/574-8435

Zrinsko-frankopanska bb, Čakovec T: +385 40 311 255 F: +385 40 311 244 E: recepcija@ ck.t-com.hr W: www.hotel-park.info

VIKENDICA “posavski p”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plincentralno, oku nica 1000m2, 6 0.0 0 0 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš u-Glava š e. mob. 091/561-2052

KREDITI

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:0 0 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel. 091/559-8656

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069

KIPER PRIKOLICE 2-osovinske rotofreza-hovard 2.4 širine s valjkom, vrlo povoljno, prodajem. info: 682-180 ili 098/170-5311

USLUGE

MUŠKARAC (59/182) - sportski p, šarmantan, uredan, traži diskretnu družicu. Molim sms na 098/9640-763

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJEM 4-SOBNI STAN (etaža), urbana vila, novo, s garažom, Mihovljan ispod Šafrana, visoki rohbau, kredit, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici. Info na broj: 099/516-62-42

KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770. KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvorište, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. Položaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848 PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJEM NOVI namješteni FRIZERSKI SALON u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora i HEP-a), mob. 098/241-559 PRODAJE SE šuma Gornji Omek 1059m2-Puš ine, oranice; Veliki Štuk 2418m2, 2340m2-Nedeliš e, Veliki Štuk 1274m2-Strahoninec, livada Sušine 646m2-Dunjkovec. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu površine 1600 m2, uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob. 098/652-292. GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE 934 m2 u Šenkovcu, predjelu Dolec, komunalno maksimalno opremljeno. mob. 098 241 126 PRODAJE SE KU A - GRUNT u G. Hraš anu, info. 098 297 210 PRODAJE SE namještena vikendica i zemljište sa vo njakom i šumom od 2600 kvadrata u Vugrišincu, cijena 24.000 eur. Tel: 098 355 207 KUPUJEM STARIJU KU U sa oku nicom, do 20.000 eura. Nije bitna lokacija. mob 097/755-1300

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE 1300 hv te jedno od 40 hv, pogodno za gradnju u Dragoslavcu. info: 098/185-2534 PRODAJE SE TROSOBAN renoviran stan od 72m2 u k, blizina škola, vr a, parka - vrlo povoljno. mob. 095/507-2782 PRODAJE SE KU A u centru k, gornja etaža 113m2 sa cijelim krovištem, svim priklju cima, te pripadaju im dvorištem cca 720m2 i zasebnim prilazom, pogodno za stanovanje, ured, ordinaciju. mob. 098/315-119 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN u k od 34,5m2, vlasnik 1/1, Vukovarska ul., ostale info na tel: 098/9938-944 AKOVEC - prodajem gradilište kod bolnice, novootvorena ulica, mob. 099/879-7736 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 28m2 u centru k, 1. kat, balkon. info: 099/815-6503

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE CAFFE BAR “PICTURA” I KANCELARIJE u akovcu - Metropol. Info: 098/944-5482

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središ u. mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni donji dio ku e, s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazva 098/938-7532 IZNAJMLJUJE SE RESTORAN u Savskoj Vesi, mob. 091/1411-721 ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 ZAGREB: IZNAJMLJUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

29. studenoga 2013.

IZNAJML JUJEM NAMJEĹ TENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, Ĺženskoj osobi. mob. 091/561-2052

PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili ve u komfornu vikendicu u Gornjem Me imurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83

PRODAJU SE Ĺ TENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724

IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI namjeĹĄteni stan studen ma ili samcima, K. mob. 098/553-270

PRODA JU SE doma e patke i ze evi, Ĺživi ili o iĹĄ eni. Tel: 099/269-2090

AKOVEC - iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni namjeĹĄteni stan u centru, tel. 099/879-7736

PRODAJEM PERAD staroĹĄtajerku, bantam (patuljaste) i kanarince (njema ki s kapom). Info: 091/900-0028

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k, odvojen ulaz i sva brojila. Zva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJU SE nenamjeĹĄteni stanovi 2-sobni, 1-sobni i garsonijera na duĹže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI namjeĹĄteni stan u k, centar grada. mob. 098/161-7975 IZNA JML JUJE SE ILI PRODA JE 2.5-sobni stan od 55m2 - povoljno. info: 311-969 IZNAJMLJUJE SE STAN U AKOVCU. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE GORNJI DIO KU E u akovcu kod PedagoĹĄke. mob. 098/879-472 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u strogom centru akovca, kompletno namjeĹĄten. Sve informacije na 098/163-1649

Ĺ˝IVOTINJE

PILIÄ&#x2020;I Ä&#x2020; za klanje e

DOSTA VA

Ĺživi i oÄ?iĹĄÄ&#x2021;eni oÄ?iĹĄÄ&#x2021;en ni ,

PRODA JEM ML ADE DOMA E KOKOTE, teĹžine oko 3 kg, cijena 80,00. Tel: 098 355 207 PRODAJEM ISTOKRVNE Ĺ˝ENKE njema kog ov ara stare 2 mj., cijena povoljna. Upi i info 098 9577 025. PRODAJEM DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja po 300 Kn, kompletne kaveze po 1.500 Kn, te opĹĄirnu literaturu o uzgoju za 150 Kn (ĹĄaljem poĹĄtom), mob; 098-908-4675 PRODAJU SE PIJETLOVI raznih sorti, za rasplod. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339

Oglasnik 53

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 600

RAZNO PRODAJEM muĹĄku jaknu addidas krem boje vel. XL i novu century muĹĄku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL , nove muĹĄke LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM zra nu puĹĄku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM NOVI STOL za dnevni boravak od masivnog drveta , ru ni rad. Mob 099/64-111-90 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crijepa. mob: 091/541-8810, 095/801-3853 PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda, koĹžnu garnituru (1.100 kn) i klavir o uvani malo sviran, spava u sobu i cafe aparat. info: 091 970 1929.

PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i bebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIĹ˝IDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362 PRODAJEM TV LCD Sharp ekran 94cm, plinsku bocu 40.5kg (puna butan plina) i kuh. stolice (3kom). mob. 098/914-3423 P OVO L JN O PRO DA JEM N O VU ZR A NU PUĹ KU ameri ke proizvodnje i ja eg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749

PRODAJEM NOVU PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski ĹĄ mer za gitaru. Mob: 099/40-10-142 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339

Lily - prekrasna maca stara oko 4 mjeseca, divne je mekane dlake, umiljata, zaigrana, nau ena na druge mace, prilagodljiva, ide na pijesak. Cijepljena i o iĹĄ ena od nametnika. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u k. tel. 390-574 PRODAJEMO koriĹĄteni ali uĹĄ uvani ĹĄtednjak 90cm (2plin + 4struja) i prostor za bocu (moĹže i zemni plin) za 1.500 kn; manju preĹĄu za groĹž e na vijak za 1.400 kn i hrastovu ba vu od 60lit. za 250 kn. Info: 390-301 ili 099/674-2919

Dolly - prekrasna sivo grasta maca s ekima Ĺžute boje po jelu, stara oko 3 mjeseca, cijepljena prvi put pro v zaraznih, o iĹĄ ena od nametnika, umiljata i jako jako jako mazna. Dobra si je s drugim macama. Nau ena na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom takoÄ&#x2018;er prema dogovoru Ĺ˝iro raÄ?un skloniĹĄta za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Lenny je predivno malecko ĹĄtene staro oko 2 mjeseca prona eno ba eno na livadi sa svojom bra om i sekama. Sad traĹži topli dom i udomljava se isklju ivo u stan ili ku u s dvoriĹĄtem i pristupom unutra. Kontakt: 091-8988-004.

je mjeĹĄanac zlatnog retrivera dobar s drugim psima, ali poĹĄto je proveo gotovo 6 mjeseci sam u jednom dvoriĹĄtu jer su njegovi ljudi odselili u drugi grad, prili no je plah i traĹžimo mu dom s ljudima koji e imati dovoljno strpljenja za baviti se njime i ponovo mu vratiti povjerenje u ljude. Kontakt: 098-241-060.

Myro

PRODAJEM ORAHE po cijeni od 50kn/kg. info: 091/513-6254

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

SkloniĹĄte za Ĺživotinje â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;? Ä&#x152;akovec

Billi

PRODAJE SE PE za centralno grijanje na plin, komplet sa rezervoarom za vodu, malo koriĹĄteno - cijena povoljna, tel. 395-478

Moiro - muĹĄki ma or, odrasli ali prekrasan, divan, umiljat i predobar, cijepljen, o iĹĄ en od nametnika i kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je preslatki mladi upavac izuzetno vedre i vesele naravi, idealan za veliku obitelj koja ima vremena za ĹĄetnje i tr anje po livadama i ĹĄumama. Kontakt: 091-8988-004.

Tanjo

Gea - prekrasna malecka grica od koja 2,5 mjeseca, cijepljena, o iĹĄ ena od nametnika, njeĹžna, divna, zaigrana, umiljata. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJE SE Ĺ˝ELJEZNA VRATA za 1.000 Kn, visoka 255 cm, ĹĄirina 130 cm, mob; 098-908-4675

PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokul vator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za loĹž ulje (2kom). Tel. 858-424

Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Ĺ˝iro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

PRODAJE SE trosjed na razvla enje u leĹžaj i dvije fotelje, sve o uvano. Cijena povoljna: 1200 kuna. Nazva na 098 92 81 012.

PRODAJE SE pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greĹĄkom), povoljno, te sef visoke sigurnosti, ĹĄifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494

PRODAJEM glazbenu liniju s gramofonom, mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i Ĺženski bicikl Rog Joma. Mogu nost zamjene za laptop ili kompjuter. Mob. 098/539-169

Udruga â&#x20AC;&#x153;SkloniĹĄte dobroteâ&#x20AC;?

je predivno mlado ĹĄtene staro oko 5 mjeseci, izuzetno dobro udan i veseo. TraĹžimo mu lijep dom u kojem e odrastati slobodan i sretan, uz drage ljude. Kontakt: 091-8988-004.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase moĹžete predati u Kotoribi i Murskom SrediĹĄ u Kako bi ĹĄto lakĹĄe predali svoj mali oglas i izbjegli troĹĄak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko SrediĹĄ e i Kotoriba. Od danas moĹžete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio SiniĹĄa, Mursko SrediĹĄ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone ĹĄaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

950

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

29. studenoga 2013.

PIŠE: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA

Svinjski odrezak u umaku od gljiva Mladi, ali vrsni kuhar Stevica Trstenjak iz Novakovca dulje vrijeme vodi kuhinju u restoranu “Raj” u Peklenici, gdje gosti uživaju u njegovim delicijama. Premda mlad, Stevica s najviše žara i volje priprema jela koja se mogu svrstati u tradicionalna, odnosno onakva kakva vole obi ni ljudi željni uživanja u hrani, premda i mlade oduševi hranom kakvu oni najviše vole, od pizze, preko odrezaka, do jela za vegetarijance. Za nas je pripremio bogatu platu svinjskog odreska u umaku od svježih šampinjona, s hajdinskom kašom i kroketima kao prilogom. Stevica kaže kako je najvažnije imati svježe, kvalitetne i provjerene sastojke, a zatim osje aj za vr-

Sastojci: - svinjski but ili lopatica - šampinjoni, ešnjak, papar - origano, paprika u prahu, luk - sol, kiselo vrhnje, temeljac

stu gostiju ili osoba kojima se jelo priprema. Jer ne priprema se jednako svinjski odrezak za mladež i za odrasle osobe. Tu do izražaja dolazi iskustvo koje se godinama stje e. Stevica je strpljivo pripremio sirove odreske, koje je zatim vrhunski izdinstao i sljubio sa sastojcima. Osjetili smo poseban bajkoviti okus i miris u umaku, a kuhar nam je otkrio kako se radi o origanu, koji je tako osvježio tanjur prepun dobrog jela. Odresci su prhki, a umak božanstven, te s prilozima i miješanom salatom ine vrlo ukusno, gotovo vrhunsko, jelo. Uz ovo jela Stevica preporu uje rajnski rizling redovite berbe ili gemišt od doma eg vina i mineralne vode.

Priprema Svježu svinjetinu izrezati na pravilne odreske, lagano ih potu i kuhinjskim batom i nasoliti s obje strane, te staviti na stranu. Crveni luk narezati na komadi e te ga pržiti na masti sve dok ne omekša, te u smjesu staviti odreske koji se dinstaju 20 do 30 minuta uz podlijevanje jušnim temeljcom. Zdinstane odreske izvaditi iz posude, a u masno u staviti narezane šampinjone, uz dodavanje soli i mljevene crvene paprike. Dodati 2 do 3 žlice kiselog vrhnja, papra i origana te lagano prokuhati dok umak ne zagusti. Odreske posložiti na tanjur, prelijati ih gljivama i umakom, te pored odreska složiti kuhanu hajdinsku kašu i krokete. (Odresci se umjesto dinstanja mogu ispe i na roštilju ili plo i, a daljnji postupak je kao i kada se dinstaju u umaku, no u ovom primjeru su so niji.)

RECEPT PLUS IZ PE NICE akove kih mlinova

Poga e s jabukama i sirom Sastojci: - lisnato tijesto, svježe jabuke, doma i sir - še er, cimet, mljeveni še er Priprema Svježe i zdrave jabuke oguliti i odstraniti koštice. Naribati ih te promiješati, uz dodavanje cimeta i še era. Svježi kravlji sir ru no zdrobiti i promiješati ga s malo soli i še era.

Lisnato tijesto odmotati te na njega posložiti smjesu od jabuka za poga u s jabukama, i sir za poga u sa sirom. Tijesto sa smjesom zarolati i staviti u namaš en ili nauljen pleh ili tepsiju. Staviti u pe nicu i pe i sve dok korica ne porumeni. Izvaditi i vru e narezati na željene dužine. Posipati še erom u prahu i poslužiti uz liker ili desertno vino.

VINO TJEDNA

Poga ice s kupusom SASTOJCI: - 50 dag sitno narezanog kupusa - 5 dag masti - 10 dag margarina - 30 dag glatkog brašna akove kih mlinova - 2 dcl vrhnja - 1 jaje za premaz

PRIPREMA Sitno nasjeckani kupus pirjajte na masti. Kada se ohladi, umijesite ga s margarinom, brašnom i vrhnjem. Oblikujte poga ice po želji. Premažite ih razmu enim jajem i stavite pe i na 180 C .

Štamparov sauvignon Kvalitetno suho bijelo vino sauvignon, Vinogradarstva i podrumarstva Štampar iz Svetog Urbana. Vino je berbe 2010., sadrži 12,3 posto alkohola i pije se ohla eno na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva. Krase ga solidni alkoholi, ugodna sortna aroma i lijepa zlatnozelena boja. Poslužuje se u ašama oblika kaleža, a najbolje se sljubljuje s piletinom, puretinom, plodovima mora, biftecima i sarmom, kao i s kola ima te mnogim slasticama.

29. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

HLADNO VREMENSKA SLIKA: Stigao nam je i prvi snijeg. Na Papuku ga je ponegdje napadalo i blizu pola metra, u Slavoniji i Lici 5-20 centimetara, u Virovitici 3 cm, a jedino je na sjeverozapadu prošlo bez snježnog pokriva a. Sljede ih dana nema novog snijega, ali ostaje hladno zimsko vrijeme. VREMENSKA PROGNOZA: U petak dosta oblaka, ali uglavnom suho vrijeme. Bit e hladno, a ujutro je mogu a i dugotrajna magla. Ujutro mraz, a u slu aju magle ili ni-

skih oblaka temperatura e ostati oko nule. Ako probije malo sunca porast e do 3 ili 4 Celzijevih stupnjeva. I vikend nam donosi ve inom suho i stabilno vrijeme.

Ujutro i prijepodne mogu a je magla ili niska naoblaka, a danju sun ana razdoblja. Vjetar slab, u gorju ponegdje do umjeren sjeveroisto ni. Ostaje nam hladno uz jutar-

Vremenska prognoza i razbibriga 55 nje temperature možda i oko -5°C, a najviša dnevna uvelike e ovisiti o koli ini sunca i kretat e se izme u 2 i 6 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju i ponedjeljak izmjena sunca i oblaka uz hladna i mjestimice maglovita jutra. Magla ili niski oblaci se ponegdje mogu zadržati ve i dio dana ili ak cijeli dan. Temperatura zraka ostaje u zimskom režimu – ujutro ispod nule, a danju malo iznad. Prema sredini tjedna postoji mogu nost za neke slabe oborine, osobito krajem srijede i oko etvrtka, ali takav razvoj doga aja još nije siguran. Izgleda da bi temperatura zraka trebala biti dovoljno niska da u slu aju oborina to bude susnježica ili slab snijeg. Ne vide se ve e koli ine. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 28.11.) SVETA KATA – SNIJEG NA VRATA? Blagdan Svete Katarine (Svete Kate) obilježava se 25.11., a prema pu kom kalendaru ozna avao je posljednje dane jeseni i po etak zime. Od Svete Kate po inju pripreme za Boži i pjevaju se boži ne pjesme. Najpopularnija meteorološka izreka koja spominje ovu sveticu vezuje je uz snijeg jer obi no je ovo doba znatnijeg pogoršanja vremena i osjetnog zahla enja. Donosila snijeg ili ne, za Svetu Katarinu se vjeruje da je simbol hrabrosti. Znate li legendu o ovoj najraširenijoj svetici? Katarina Aleksandrijska je bila u ena ljepotica koja se suprostavila caru Maksiminu II i njegovoj želji da iskorijeni sve krš ane u Aleksandriji. Car je okupio naju enije filozo e da mladu ljepoticu odvrate od vjere, što oni nisu uspjeli i bili su pogubljeni. Katarina je ba ena u tamnicu i mu ena gla u koju preživi zahvaljuju i pruženoj pomo i od an ela. Za to vrijeme na krš anstvo je preobratila i carevu suprugu. Pobješnjeli car naredi da se svi krš ani pobiju osim Katarine od koje zatraži brak i odbacivanje vjere. Odbivši takvu ponudu, Katarina je i sebi potpisala smrtnu presudu. Car je naredio da se za nju izradi nova sprava za mu enje – kota s bodežima kako bi bila isje ena na komade. Me utim, plamen s neba je spalio kota i Katarini je na-

posljetku odrubljena glava. Iz krvi koja je potekla iznikle su ruže šire i svoj miris po cijelom svijetu. Tijelo pokojnice an eli su prenijeli na Sinaj gdje je u 6.stolje u izgra en samostan koji postoji i danas. Manjak provjerenih injenica o njoj bio je povod da se izbaci iz liturgijskog kalendara 1969 g. u koji ju je opet vratio pokojni Ivan Pavao II 2002.g. Ipak, to nije sprije ilo da se Sveta Kata štuje i slavi diljem svijeta kao zaštitnica u itelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižni ara, arhivista, u enika, kao i još mnogih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže. Malo koja svetica, kao Sveta Katarina je od vrhunskih umjetnika primila izvanrednu po ast koji je prikazuju kao kraljevnu okrunjenu ružama sa palmom u ruci, knjigom, uz strahovito mu ilo kota a s bodežima ili pak s prstenom kao simbolom njezine zaruke s Kristom. Ukoliko vam ove godine ne donese snijeg, neka vam donese više hrabrosti kada god bude trebalo, a svim Katarinama, Katama i Katicama sretan imendan. (Šibenik Meteo)

VICOTEKA

Ide ovjek pustinjom mrtav umoran, skoro dehidrirao, i sretne beduina: - Gdje ovdje ima vode? Beduin: - Ovako, ideš ravno u pravcu moje ruke i u srijedu skreneš lijevo... ---------------------------------------------------------Sin pita oca: - Koje su boje šljive? - Plave. - Pa zašto je ova crvena? - Zato što je zelena. ---------------------------------------------------------Fata je rodila i Mujo sav sretan gleda svog sina u kreveti u me u svim ostalim bebama i kaže: - Ma pogledajte ga! Sli i na mene! A babica sa strane odgovara mu suosje ajno: - Što da se radi? Važno da je živ i zdrav! ---------------------------------------------------------Sjede Mujo i Haso i piju. Mujo: - Mislim da u se razvesti. Žena mi ve dva mjeseca nije rekla ni rije . Haso otpije gutljaj i odgovori: - Dobro razmisli, prijatelju! Nije lako opet na i takvu ženu.

TENIS

NOGOMET

Iva Mekovec nastavila pobjedni ki me imurski niz u Bolu

Me imurje jesenski prvak III. HNL - sjever

ZIMSKO MALONOGOMETNO PRVENSTVO

Krenule prijave u nogometnom savezu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ivek i jegovi dva japeki K

aj pak o ejo od nas ovi iz udruge “U ime obitelji”? Oni o ejo kaj v nedeljo pemo glase davat i kaj zaokružimo DA i to zato kaj bodo se i dale mogli ženiti sam moški i žene, a oni moški šteri o ejo skupa živeti nek živijo, ali se to ne bode zval brak, jerbo so dva pimpeki još nigdar ne meli deco. O em re i, oni morejo naprajti dete, ali ne jeden drugomo. Isto tak ak bodo dve dekle štele skup živeti nek živijo, ali se nebrejo oženiti. Ve mi je palo na pamet, da bi se te dva moški, šteri o ejo skup živeti, i dve ženske, štere so se zaljubile jedna v drugo, morali potpisati negdi da se bodo skurvali jedni z drugima sam zato kaj ne bi neš i drugi moral za jiv deco delati. Najte me krivo razmeti, ali ak bi nekši de ec živel z dva tatije (makar jednoga zove japa, a drugoga mama), kaj bi od njega postalo? Isto ono kaj so mo japa i mama! Kaj doma vidi kak se to dela, tak bode i on dale delal, o em re i motal bode se okoli kosmate moške

riti. Na drugoj strani bode se isto pripetilo i z Maricom, štera ima dve mame, ona bode se motala okoli ženske školjkice. si znamo da je dragi Božek stvoril moškoga (Adama) i ženo (Evo) i rekel jim je nek lejpo živijo v slogi, nek se radi imajo, nek se parijo i nek potomke izrodijo. I tak je bilo na jezere let. Tak je bar bilo pre onima štere je Božek na svet poslal. I ak je Božek to tak vredil unda to tak i dale mora biti. Nekaj si gruntam da je, brz as, tak bilo i pre onima šteri so od majmuna postali, ali ovo kaj nam ve Amerika, Evropa i svet o ejo prodati kak demokracijo, o em re i, slobodo, to vam meni na nikaj ne vle e. Re ite mi, prosim vas lejpo, kaj bi bilo z ovoga našega sveta da si je Adam mesto Eve po el de ka iskati? I to je još ne vse: vse je to lepo i dobro dok se o temo spominamo, a kaj bi naprajli da vam sinek, mladi, školani i lepi kak slika dojde dimo z pajdašom, posedne vas za stol i stiha vam pošepetne da je to jegov de ko. Kuliko bi vas, o em re i, nas, to preživelo? oram vam sprepovedati kak je to bilo v Ameriki. on (mi ga bodemo zvali Ivek)

oni mislijo i kak kanijo glase dati v nedelo na referendumo. Prosim vas lejpo, nesmeš re i kaj misliš, pak je to ne ograni avanje slobode? Z jedne strane more, a z druge nebre. To vam je kak i seks, s zadje strane je vredo, a z prve ne. Ali prinas vam je vse nampak, pak tak i to: Napriliko, ve niti profesori z biologije, vjeronauka ili etike nesmejo svojim akima, a niti nikomo drugomo, re i kaj mislijo o ženidbi, o japekaj i mamikaj, a na referendum nesmejo niti pomisliti, a ne kaj bi ga spomenuli, ak se ne ejo najti na burzi brez posla. Ak je to ne mobing kaj je unda? skarovec, Branko Lustig, je došel i k nam v akovec kaj nam pojasni kak je rekel da se fašizam znova pojavil pre našaj sosedaj Ma araj, a ne prinas v Me imorjo. Malo mo je pobeglo v Zadro, jerbo je negda, dok je fašizam hodal po ovomo našemo hataro, Me imorje bilo pod Ma arima. Slobodno morem re i da ga v Me imorjo nigdar nej bilo fašizma jerbo se je z Ma arima dotepel k nam dok so oni hercuvali vu ovomo našemo cvetnjako, a i z Ma arima je odišel od nas. Mi smo ga nikak ne mogli herbati jerbo ne znamo

Referendum u nedjelju: ZA ili PROTIV?

Miljenko Kralji , Frkanovec Da, izi i u ovu nedjelju na referendum. Glasovat u protiv. Nemam neki poseban razlog. Iako sam starinski i tradicionalno odgojen, mislim da se Ustavom ne bi trebao regulirati ne iji odnos. Svima treba sloboda. Nek’ uživaju svi.

Tomislav Jarak, Nedeliš e Glasovat u za. U tom sam duhu odgojen i mislim da je najnormalnije da obitelj ine žensko i muško. Ali, ako ljudi imaju odre ene sklonosti prema istom spolu, to im nitko ne brani. No to nije pravilno za bra nu zajednicu, koju, kako sam rekao, ine žena i muškarac.

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

ma arski. Gospon Lustig se je na glavnomo akoskomo trgo obrnul okoli sebe i priznal (i to pred županom) da ga tu ne fašizma prema Romima i da se tu vse dela kak Romima ne bi falila niti las z glave i kaj ne bi nigdar odišli od nas. Videl je da smo se ve priv ili jedni na druge. Požalili smo se gospono Lustigu da mi uda delamo, a Romi još ve kradejo. Malo se je nasmejal i utješil nas je da to mi bodemo vse sami vse rešili, kak i vse drugo, jerbo ak bodemo akali na druge ( itaj: politi are v Zgrebo) unda to nebo nigdar rešeno. Ili bodemo rešili ili pak se bodemo priv ili, kak foringaški konj. Kak nam bole paše, jerbo Rome je, bar do ve, niš i ne uspel pripitomiti. stražni sodec, šteri dela inventuro vsega kaj je gospon Nadan Vidoševi preskrbel rez svoj radni vek v Hrvaškoj gospodarsko komori je pustil Vidoševi a z rešta i to z istoga razloga zbog šteroga ga je i zaprl: kaj ne bo utjecal na svedoke. e imorski esdepeovci so završili i zadje svoje kadrovske izbore. Ne bodete veruvali kuliko poštovanja so meli prema svojemo bivšemo precedniko i šefo, Iveko Perho o.

VIJESTI IZ 2043. LETA: ugoletni, o em re i, vje ni minister za peneze, Slavek Lini ov, je posle svojega osmoga mandata uspel napraviti ono kaj se je hapil, ve zdavnja, 2013. leta. Dotiral je v red vse fabrike i vsa poduze a v Lepoj Našoj, tak da ve vsi pla ajo svoje duge nejkesneše za 30 dni. Vsa tri poduze e, štera so uspela preživeti Lini eve reforme, so još niti jempot ne zakesnila z pla anjem: niti Agrokor, niti Konzum, a niti pak Tisak.

stavni sod Lejpe Naše je posle tridesti let del to ko na rezultate referenduma održanoga još onoga turbolentnoga 2013. leta, na šteromo so Hrvati nej dopustili pederima i lezbijkama kaj se zrivlejo v Ustav. Još jempot se prasica skazala: pravica je spora, ali dostižna, makar je pol socov, šteri so zapo eli toga slu aja ve na grobjo.

Nives Varši , Split - Ne u izi i na referendum jer sam iz Dalmacije, gdje mi je prebivalište. I da sam tamo, najvjerojatnije ne bih išla. Za nas koji smo nezaposleni bolje bi bilo da se nov ana sredstva koja e se potrošiti za referendum utroše na pametnije i korisnije stvari, kao što su otvaranje novih radnih mjesta, izgradnju dje jih vrti a i sli no.

ur a Horvat, Mala Subotica - Naravno da u i i. To je moja gra anska obveza i pravo. Glasovala budem, kao što se nadam i ve ina gra ana, za obitelj. Poštujem prava svih i ne zamaram se time tko je kakve narodnosti, nacionalnosti, rodne pripadnosti ili spolnog opredjeljenja. Ali ipak sam tradicionalna i smatram da je brak prije svega veza žene i muškarca, pa u glasovati za.

POD VUROM

Ovu nedjelju, prvog prosinca, gra ani e mo i izi i na državni referendum gra anske inicijative “U ime obitelji”. U našoj županiji mo i e se glasovati na 153 bira ka mjesta, koja su uz manje izmjene ista kao i na nedavnim lokalnim izborima. Obrada podataka bit e jednostavna, tako da e rezultati biti poznati ve sat-dva nakon zatvaranja birališta. Ho e li Me imurci izi i na referendum i kako e glasovati, provjerili smo u anketi “Pod vurom”. (rr, zv)

je živel z dva japeke, jednoga je zval japa, a drugoga mama i išel je v osmi razred pu ke škole. Jedno ve er je doletel v kupaonico de se je japek tošeral i spazil je meštrijo štera je japi hlebentala med nogami. Jen as je gledal, a unda je rekel: Joj, japa, kak ti imaš velikoga pimpeka. Japa mo je na to otpovedal: Neje to nikaj sinek dragi, a da vidiš kakšega stopram mama ima? Neje niti Iveko le ko živeti z te dva komade pre hiži. A kak bi Marika i Barika bile sre ne da bi takši tulipani rasli i cveli v jivaj vr akaj? esna Pusi i drugi Narodnjaki istam slobodno velijo kak pejo na referendum i da bodo protiv obi noga braka vu šteromo hercujejo mož i žena, jerbo se nesmejo ograni avati ni ije slobode, o em re i, nek si vsaki zbere koga si o e. (Dok sam to ul, mam sam odišel k sosedo i rekel sam mo da sam si zebral jegovo Bariko, ali me je natiral z drošcom v roki, a niti mi je gemišta ne nato il). Isto tak je minister za ake i škole, Željkec Jovanovi , poslal vsim ravnateljima i profesorima školi depešo da nesmejo nikomo govoriti, a posebno ne starešej akaj, kaj

Zeli so v obzir jegovo bogato iskustvo ste eno dugoletnim vo enjem Me imurske partije i ispunili mu i zadjo politi ko željo. Najme kaj, neso ga nikam zebrali i postal je znova sloboden ovek. Kak fti na kiti. Da ovek ne poveruje, tuliko poštovanja i uvažavanja se retko denes najde. A stopram med politi araj.

Marko Markulija, akovec - Ne, ne u izi i. Nemam poseban razlog. Nacija je oko teme podijeljena i mislim da moj jedan glas ne e odlu iti o ishodu referenduma. U ovoj situaciji u kakvoj je sada država ima mnogo bitnijih tema, od zapošljavanja mladih do pokretanja gospodarstva.