Međimurske novine 948

^akovec, PETAK, 15. studenoga 2013.

Cijena 7 kuna

ME IMURSKI autobusni prijevoznici digli se protiv “hara a” Hrvatske gospodarske komore

udesan put

BIVŠI IVŠI PROTUKANDIDATI, gradona elnik akovca Stjepan Kova i dr. završilili u bolnici r. Tomislav Novinš ak, istovremeno stovremeno završil olnici

Kako to da je jedino Žganec dao ponudu?

DRAŠKOVEC pred izgradnjom geotermalne centrale

str. 2-3

str. 6

Donje Me imurje dobiva priliku za jeftino grijanje

str. 2-3

me imurskog novca u kasu HGK-a

MURSKO SREDIŠ E Javna nabava uzburkala duhove

str. 12-13

Broj 948.

Kova a napao virus, Novinš aka slijepo crijevo

str. 5 media

Godina XVII.

Troje najbržih itatelja dobiva ulaznicu za MEF

str. 48-49

ADVENTSKA ADVENTS TS TSKA SKA AKCIJA AK ME IMURSKIH NOVINA

DRUŽENJE uz pi e u Svetom Križu završilo tragedijom u Podbrestu

str. 8

Skupa su pili, a Biramo i zatim je autom nagra ujemo najljepše ukrase iz pregazio prijatelja ku ne radinosti!

-20% NA SVE ADVENTE

45 str.str.

14 media

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Do kad e biti ''Drž'te lopova!'' samo predstava za javnost Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

R

askrinkan je još jedan državni dužnosnik koji je, po svemu sude i, bahato živio na grba i poreznih obveznika.

Pao je ženama “lep k'o greh“ – vje ni predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoševi , zbog kojeg su navodno svojedobno, posebice dok je bio još mla i i još zgodniji, službenice u nekim našim županijskim i državnim uredima uo i njegovog dolaska išle na rizuru, valjda da ih zamijeti ili pak što im se ve motalo po glavi kad je stizao On - atalni muškarac. Tako e Sanaderu u Remetincu društvo praviti još jedan mo an ovjek hrvatske politike. e utim, ono što brine je situacija u kojoj se u hrvatskoj politici i dalje ne vidi svjetlo u tunelu, to nije re eno, bez obzira na poštenost u koju se kune aktualna vlast na elu sa SDP-om, ona i dalje ostavlja dojam da je bahata i neosjetljiva kad je u pitanju obi an gra anin. ako je uhi enjem Sanadera i Vidoševi a poslana poruka da “institucije rade svoje posao“, da se kroz sudski postupak kazne svi oni odgovorni za ovakva i sli na (ne)djela, no još uvijek nemam osje aj da je ova vlast nešto posve drugo od onih ranije, posebice kad gledam, primjerice, kako se u nedjelju smije svima nama u ekran Marina Lovri Merzel.

Upravo tako se smijao i Vidoševi na istom mjestu, olako prelazio preko svoje bahatosti, da bi sada u rukama djelatnika PNUSKOK-a, kada su ga vodili “pod mišicu“, bio sve samo ne bahat. elio bih vjerovati da sve ove “predstave“ nisu samo instrument u rukama politike, u cilju smjene nepodobnog, kako bi se postavio podobni kandidat, uz obrazloženje da “ne ide druga ije“. Posebice ako e njegov nasljednik nastaviti djelovati istim tim dobro uhodanim sustavom isisavanja novca poreznih obveznika, koji su o ito bili ozakonjeni i išli tako daleko da je HGK bio “država u državi“ i više od 200 milijuna godišnjih prihoda ostvario “gdje je mogao“, pa ak i tamo gdje je logi no da prihodi pripadnu lokalnoj samoupravi, a ne da se na još jednoj razini – centraliziraju. ne samo da je u Zagrebu bila “kasa“, što je samo jedan dio problema naše države, koja nikako da se decentralizira, ve se godinama isisana lova iz cijele zemlje trošila prvenstveno na iznadprosje ne pla e gotovo tisu u zaposlenih, na održavanje ili pak unajmljivanje imovine, na umjetnine, putovanja, (re)prezentacije, (ne)poznate sajmove, putovanja…O ito je ostalo još dovoljno love da se “opere“ i podijeli onima koji su najbliže vatri. Koliko se dijelilo, sada se najbolje vidi. I ne samo to, nego neki su dobivali toliko da su zauzvrat bez problema “besplatno“ mogli organizirati

M

I

Ž

I

akcije poput “Kupujmo hrvatsko“. Istražitelji su tek ušli u HGK, pa tek treba vidjeti gdje se sve trošilo, tj. “radilo“ samo prividno, kao što je slu aj kod izvla enja ovih 35 milijuna kuna. sim otkrivanja svekolike istine o tome kako je radio HGK svih ovih godina, valjda je kona no došlo vrijeme da se promijene zakoni koji su omogu avali financiranja ovakve, kao i drugih sli nih institucija koje su o ito isisavale novac koji je mogao biti puno kvalitetnije iskorišten, samo da je, primjerice, ostao lokalnoj samoupravi koja ima minorne izvorne prihode ako se usporedi s onima koje je ova ubirala. er nije dobro ako se ne e ništa promijeniti. Ništa se ne e promijeniti samo time što ministar Jovanovi i dalje vi e “drž'te lopova“, a ne okrene se oko sebe i ne vidi da je problem što SDP-ova županica ne zna kako je došla do diplome ili pak nabavlja Audi 6 koji košta stotine tisu a kuna u krizi kojoj se ne vidi kraj. pravo na takvo ponašanje upozorila je SDP-ovka Kolari , kad je kritizirala ponašanje premijera Milanovi a i na njegovu bahatost koja je tako er konstantno na djelu, pa je zbog toga pokrenut protiv nje postupak izbacivanja iz stranke. alosno je kad neki novope eni vode i SDP-ovci, koji su se u lanili u stranku posljednjih godina, ne vide ono što se doga a otkako su na vlasti oko njih, te kritike takvog ponašanja žele okaraktirizirati kao neprijateljske napade, jer se “oni ne mogu izjedna avati s HDZ-om“. o nije izjedna avanje, ve model ponašanja koji je vrlo sli an onome ranije i zbog toga postaju sve nevjerodostojniji, usprkos svima a erama koje su “kosturi iz ormara“ HDZ-a poput: Sanadera, Vidoševi a, HGK-a, HAC-a, HOO-a, Mami a, štrajka lije nika, irilice, re erenduma “U ime obitelji“ itd. ra anima je dosta parazitiranja politike i politi ara, odnosno zamagljivanja nesposobnosti. Oni žele prvenstveno bolje živjeti, a to se ne e dogoditi ako se nešto dubinski ne promijeni kada su hrvatska politika i njezin na in razmišljanja i upravljanja državom u pitanju.

O

J

U

Ž

T

G

VIJEST(I) TJEDNA Ako ne e biti Obrtni ke komore, to e biti kraj obrtništva!?

Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Me imurske županije, smatra da je dobrovoljno lanstvo u Komori glupost. - Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost obrtnicima se ne e mo i pružiti ništa. Drugi prijedlog: lanarina od 44 kune je kukavi je jaje, smatra Rešetar. - U akovcu bi od toga ostalo 14, 15 kuna, a ta sredstva nisu dovoljna ni da se skupe svi obrtnici, uzme li se u obzir da je godišnje potrebno poslati ak 20 do 25 tisu a poziva obrtnicima da ih se skupi po razli itim sekcijama vezano uz razli itu problematiku. Ministar Maras upu uje nas da radimo profitabilno ili neka pla amo agencije. Mi jako dobro znamo da su agencije kao odvjetni ki uredi - im otvorimo vrata, to košta 500 ili 1.000 kuna. Koji e obrtnik mo i platiti taj novac. Ako se zakon prihvati u predloženom obliku, to je kraj obrtništva. O cijeloj temi na str. 4 - 5.

(NE) SVI A NAM SE

Besplatni pristup Internetu za studente i nastavnike u akovcu Grad akovec postao je prvi grad u Hrvatskoj koji putem beži ne mreže nudi usluge eduroama i na taj na in izlazi u susret studentima, u enicima i široj akademskoj zajednici te im omogu uje pristup Internetu na osam lokacija u akovcu. Na inicijativu Me imurskog veleu ilišta, koje je i samo davat elj eduroam usluge, Sveu ilišni ra unarski centar (Srce) pružio je Gradu akovcu potrebnu tehni ku potporu. Grad akovec time se uvrstio uz bok europskih gradova, koji su u suradnji sa svojim akademskim i obrazovnim zajednicama ve uspostavili istu uslugu.

Mr. sc. Miroslav Milinovi , pomo nik ravnatelja Srca, voditelj projekta eduroama, pohvalio je akovec da je ovu uslugu uveo prije jednog Be a, koji još razmišlja o tome. Detaljnije na str. 4.

Nakon pijanke usmrtio prijatelja automobilom i završio u zatvoru U subotu 9. studenoga poslije 20 sati dogodila se teška prometna nesre a na cesti izme u Svetog Križa i Podbresta.

U nesre i je odmah na licu mjesta jedna osoba izgubila život, a druga je zbog zadobivenih ozljeda prevezana u Županijsku bolnicu akovec. Što se dogodilo?

Na dvojicu pješaka, oboje iz Podbresta, u blizini Svetog Križa automobilom austrijskih registarskih oznaka naletio je muškarac (‘53. godište), tako er iz Podbrest a.

Na mjestu nesre e nije se z ad r ž ao, ve je produljio dalje.

Došavši u Podbrest, po inio je još jednu nesre u, sre om, sa sa- m o materijalnom štetom (srušio je prometni znak), no ni to ga nije zaustavilo, ve je produljio dalje i odvezao se ku i, priop ila je PU me imurska povodom tragi nog doga aja.

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu 60-godišnjaku iz Podbresta odredila je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, priop io je glasnogovornik Županijskoga državnog odvjetništva u Varaždinu, Darko Gali . Više na str. 8.

15. studenoga 2013.

OTKRIVAMO

UHI ENJE p jednu od broj

Vidoševi eva Kom ozakonjeni “hara Ohrabreni situacijom u kojoj o ito “sve maske padaju”, opširnim dopisom našoj redakciji obratili su se me imurski autobusni prijevoznici, koji su javnosti otkrili kako je HGK svih ovih godina imao zakonsku mogu nost da masno napla uje naknade koje su sli ne koncesijama za odobravanje linijskoga autobusnog prometa u županijama PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Uhi enje predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševi a, zbog sumnje u izvla enje milijunskih iznosa iz te institucije u privatni džep, o ito je ohrabrilo naše izvore iz me imurskih autobusnih prijevoznika da ispri aju o jednom od na ina kako je ta institucija zakonski (o ito su u pitanju odluke Vlade i Sabora donesene iz prijašnjih vremena) “isisavala” i centralizirala novac u Hrvatskoj.

Rije je ukratko o tome da HGK ima svih ovih godina zakonsku mogu nost da ubire novac od naknade koje su sli ne koncesijama za odobravanje linijskoga autobusnog prometa u županijama. Umjesto da to godinama bude prihod lokalne samouprave, novac je ubirao HGK. Tek ulaskom Hrvatske ove godine u EU i primjenom njihove pravne ste evine, Županija dobiva mogu nost raspisivanja natje aja za koncesije linija javnog prijevoza.

HGK i dalje zahtijeva da se poštuje njihov model, što je, naravno, ovih dana dovelo do “vru ih linija“ na relaciji: župan Posavec – direktorica Krnjak, ali i sablažnjenja me imurskih prijevoznika koji ne žele pla ati ono što više ne moraju.

Prema zakonskim propisima i postoje em pravilniku, autobusni prijevoznici moraju u HGK, odnosno Županijsku komoru akovec dostaviti svake godine podatke za postupak uskla ivanja voznih redova. Pravo dostave voznih redova imaju tvrtke iz cijele Hrvatske. No ove godine donesen je novi zakon prema kojemu postoji mogu nost da Županija za potrebe javnog prijevoza može raspisati koncesiju, što zna i da je postupak uskla ivanja pri HGK-u onda suvišan. Županijska komora 5. studenoga primila dopis Me i-

murske županije iz Ureda župana Matije Posavca, u kojem se kaže da e Me imurska županija koristiti mogu nost novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, lanak 35., da e sama Županija putem koncesije izdavati takve dozvole, što onda isklju uje postupak HGK-a i on postaje nepotrebnim. Župan Matija Posavec u zaklju ku dokumenta poziva Županijsku komoru akovec da revidira svoju odluku o provo enju redovnog uskla ivanja.

“Uskla ivanje” pla ali više od 100.000 kuna?

Iznervirani svime onime što se doga a, ali i ohrabreni situacijom u kojoj o ito “sve maske padaju“, opširnim dopisom našoj redakciji obratili su se me imurski autobusni prijevoznici, koji su obavijest o uskla ivanju primili 11. studenoga. U svojem priop enju oni ukazuju na to da su troškovi uskla ivanja putem HGK-a oko 130.000 kuna, dok su uvjereni da bi koncesija iznosila znatno manje novca i izme u ostalog taj novac ostaje u prora unu Me imurske županije.

Tako er oni tvrde kako je nevjerojatno da su uskla ivanje do sad morali platiti i oni koji kasnije nisu dobili dozvole za obavljanje javnoga linijskog prijevoza.

Njihov dopis donosimo u cijelosti, jer on mnogo toga pojašnjava.

- Pitanje prijevoza putnika u javnom prometu na podru ju Me imurske županije još uvijek nije riješeno. Naime, nakon ste aja me imurskog prijevoznika ‘Autobusni prijevoz tours’ d.o.o., ve inu svih postoje ih linija na podru ju naše županije dobio je u listopadu 2010. godine prijevoznik ‘Prese ki grupa’ d.o.o. iz Krapine. Me utim, taj je prijevoznik ve nakon godinu dana naprasno i jednostrano prekinuo obavljati javni linijski prijevoz putnika,

zbog ega je Me imurska županija bila prisiljena oduzeti prijevozni ke dozvole Prese ki grupi i dodijeliti ih kao privremene zajednici me imurskih autobusnih prijevoznika udruženih u ortakluk pod nazivom ‘M – Grupa’.

Kako su me imurski prijevoznici u me uvremenu zaklju ili ugovore i o prijevozu u enika osnovnih škola s podru ja Me imurske županije, može se zaklju iti da isti obavljaju cjelokupan prijevoz - kako javni linijski, tako i poseban prijevoz u enika osnovnih škola.

Po etkom srpnja 2013. godine na snagu je stupio novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, koji je, izme u ostalog, predvidio mogu nost da županije samostalno, putem davanja koncesija, uvedu sustav javnoga linijskog prijevoza putnika na svojem podru ju na na in kako same županije smatraju da im je potreban. Do tada je zakon predvi ao kao jedini na in uvo enja novih ili izmjenu postoje ih autobusnih linija putem tzv. ‘postupka uskla ivanja voznih redova’, koje je svake godine provodila nadležna županijska Hrvatska gospodarska komora, naravno, napla uju i pritom od prijevoznika izdašne nepovratne naknade, iako je odgovornost za opstojnost sustava ležala na županijama, a ne na županijskim komorama.

Budu i da sustav koncesije isklju uje dosadašnji sustav uskla ivanja linija od stranke HGK-a, za o ekivati je da županije zapo nu s koncesijskim postupcima, kako bi stekle mogu nost samostalno kontrolirati sustav javnoga linijskog prijevoza put-

Me imurski autobusni prijevoznici oštro protiv uskla ivanja voznih redova u HGK-u, jer Županija uvodi koncesije

DVA BIVŠA protukandidata za akove kog gradona elnika istodobno za

Stjepan Kova zbog virusa, a Gradona elnik akovca Stjepan Kova etiri je dana proveo u Županijskoj bolnici akovec, što je izazvalo veliko zanimanje gra ana što se dešava s njegovim zdravljem.

U etvrtak se pojavio (unato tome što je još na bolovanju) na Kolegiju gradona elnika i nakon toga na kon erenciji za novinare povodom besplatnog beži nog Interneta za studente.

Na pitanje “Kako zdravlje, gradona elni e?”, spremno

je ispri ao sve o svom zdravstvenom stanju.

- Hvala na pitanju, zdravlje je dobro. Ovih dana se malo kalkuliralo o mojem zdravlju, moram re i da mi je dijete iz vrti a donijelo neki virus pa, s obzirom na to da je sve troje djece preboljelo virus, nakalemio se i na mene, tim više pridodaju li se tome i naporni dani na poslu, pogodila me bolest, pa sam si uzeo sedam dana odmora.

Sad sam dobro, zdrav sam, tu

sam. Sve pretrage sam obavio, svi organi su mi zdravi.

Doktori su mi kazali da sam zdrav k’o dren.

Budu i da je gradona elnik u bolnicu došao i s glavoboljom, lije nici su veoma temeljito obavili sve pretrage kako bi isklju ili i eventualni meningitis ukoliko je gradona elnika u nekoj prilici ugrizao zaraženi krpelj. No, sre om, to nije bilo u pitanju. Uz to, gradona elnik je ispri ao da

15. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

predsjednika HGK-a potaknulo je me imurske autobusne prijevoznike da progovore kako je ubirao jnih naknada koje su odlazile u Zagreb, umjesto da ostanu u Me imurju

mora godinama ubirala ” za autobusne linije

Me imurski prijevoznici HGK-u više ne žele pla ati “uskla ivanje”, jer Županija od sljede e godine uvodi koncesiju za linijski autobusni promet nika autobusima na svojem podru ju.

Dovodi li Županijska komora prijevoznike u zabludu?

- Prema dopisu koji smo zaprimili 11. studenoga 2013. od HGK-a ŽK-a akovec, Me imurska županija zapo ela je s radnjama potrebnima radi uspostave sustava koncesije i u javnom autobusnom linijskom prijevozu putnika. Me imurska županija je po etkom ovog mjeseca u dva navrata obavijestila sve mogu e zainteresirane strane, pa i HGK ŽK akovec, o namjeri uvo enja sustava koncesije za obavljanje navedene djelatnosti. Me utim, navedena Komora, iju djelatnost provodi novoimenovana direktorica Dijana Krnjak – ina e po zanimanju diplomirana inženjerka agronomije, o igledno se oglušuje o obavijest Me imurske županije i ustraje u namjeri provo enja paralelnog postupka uskla ivanja županijskih autobusnih linija i za 2014. godinu. Tako je HGK ŽK akovec po etkom ovog mjeseca imenovao novi Radni odbor te uputio svim prijevoznicima pozive za uskla ivanje voznih redova za 2014. godinu, ime bi se osigurao novi priljev izdašnih naknada za uskla ivanje voznih redova. Naime, HGK ŽK akovec je za postupak uskla ivanja linija za 2013. godinu naplatio od svih zainteresiranih prijevoznika više od 130.000 kn nepovratnih troš-

kova, pa je za vjerovati da u 2014. godini o ekuju barem jednaki, ako ne i ve i, priljev sredstava.

Me utim, postavlja se pitanje dovodi li time HGK ŽK akovec svjesno prijevoznike u zabludu, budu i da je Me imurska županija otpo ela sa svojim postupkom davanja prijevozni ke koncesije, koja po zakonu isklju uje postupke koje provodi Županijska gospodarska komora? Me imurski prijevoznici su o tom pitanju zatražili o itovanje od nadležnog Ministarstva i Me imurske županije, ali i od nadležnih tijela Županijske gospodarske komore, osobito Povjerenstva za uskla ivanje voznih redova, kojemu je na elu prethodno navedena Dijana Krnjak, a koje bi se po tom pitanju trebalo o itovati u najkra em roku. Me utim, sjednica tog Povjerenstva još uvijek nije ni zakazana, iako krajnji rok prijevoznicima za predaju novih voznih redova za 2014. godinu i za pla anje tzv. nepovratne naknada za uskla ivanje županijskih linija kod HGK-a isti e 30. studenoga 2013. godine.

Me imurska županija se dopisom upu enim HGK-u ŽK-u akovec o tom pitanju jasno o itovala te izjavila da ne kani izdati dozvole prijevoznicima koji e se uskla ivati sa svojim voznim redovima, budu i da e uvesti sustav koncesije. Stoga se postavlja pitanje je li u pitanju o uvanje prihoda Hrvatske gospodarske komore koja prestankom uskla-

ivanja gubi i pravo na naplatu naknade, stoji u pomalo zlo estom priop enju prijevoznika, u kojem se napominje da je Dijana Krnjak po profesiji agronom, što bi onda valjda trebalo deducirati da se ne razumije u javni prijevoz.

Dijana Krnjak: Iskazana je namjera, ali nije donesena odluka Razgovarali smo s direktoricom Županijske komore Dijanom Krnjak na tu temu. Ona kaže: - Uskla ivanje voznih redova prijevoznika nisam ja izmislila.

O tome postoji zakon i pravilnik, a to je Komora radila zadnjih godina.

Direktorica Županijske komore Dijana Krnjak: - Županija je tek iskazala namjeru, treba odluka, a dotle moram postupati po zakonu

avršila u bolnici

a Novinš ak slijepog crijeva

Tomislav Novinš ak, akove ki kirurg, imao je priliku iskusiti kako je to biti pacijent

Gradona elnika Kova a vlastita djeca zarazila su virusom, zbog kojeg je završio u bolnici

je stjecajem okolnosti u isto vrijeme kad je on završio u bolnice zbog zdravstvenih teško a operacije slijepog crijeva završio i dr. Tomislav Novinš ak, njegov protukandidat za gradona elnika iz predizborne kampanje, koji mu se javio u bolnici, tako er kao pacijent, a ne kao lije nik koji radi u Županijskoj bolnici akovec.

Ne kaže se uzalud “svako zlo za neko dobro”, tako je i etverodnevni boravak

Me imurska županija, odnosno župan Matija Posavec, svojim je dopisom iskazala namjeru da to pitanje riješi putem koncesija, pa da onda nije potrebno uskla ivanje. Me utim, Me imurska županija još nije donijela o tome odluku, na što ima pravo po novom zakonu, lanak 35. Kako takva odluka još nije donesena, moram postupiti po zakonskim propisima i pokrenuti postupak uskla ivanja voznih redova. Zapravo, prijevoznici moraju poznavati zakonske propise i znaju da u studenom trebaju dostaviti vozne redove, bez ili s dopisom koji smo poslali, tako je i do sada.

Ako Me imurska županija donese odluku o koncesiji, onda uskla ivanje voznih redova putem Komore ne e biti potrebno, no ona još takvu odluku nije donijela, a zakon se mora poštovati.

Sami pak prijevoznici mogu postupiti prema svojem naho enju, tu postoji nekoliko opcija.

Treba znati da je za sada uskla ivanje voznih redova javna ovlast HGK-a regulirana zakonom i pravilnikom, a ako ne poštujem zakon, bit u u prekršaju. O ekujem da Me imurska županija to pitanje što skorije riješi, no potrebna je odluka, a vrijeme ide, rekla nam je Dijana Krnjak.

Tako er kaže da prijevoznici prema Pravilniku i lanku 6. pla aju 200 kuna za postoje u liniju, a 400 kuna za novu liniju te da ne zna od kuda im navedeni iznos od 130.000 kuna. Dio tih sredstava koja upla uju prijevoznici dobiva i Županija.

Ukratko, svjedoci smo da se pitanje autobusnog prijevoza zakompliciralo zadnjih godina, kad su op ine i županije zapo ele su inancirati prijevoz. Bilo je tu mnogo mutne vode i nezadovoljstva zbog nepravilnosti, a s osnovnim ciljem da se od jedinica lokalne samouprave iskam i i zadnja kuna za prijevoz, dok su cijene prijevoza i zbog ve ih cijena nafte stalno rasle. Na kraju je sve postalo previše komplicirano i antropi no. Ho e li koncesije biti bolji na in nadzora prijevoznika, ostaje da se vidi.

gradona elnika Stjepana Kova a u bolnici imalo i pozitivnih strana, osim što su ga detaljno pregledali i utvrdili da su mu svi organi zdravi, on je, suo en sa sporim pretjecanjem vremena u bolnici, shvatio i što bolnici nedostaje, a to je i nedostatak Interneta, koji bi mnogim bolesnicima skratio bolni ku dosadu.

Tako je odlu io da e Grad akovec u skoro vrijeme osigurati WiFi - beži ni pristup Internetu u bolnici za sve bolesnike, što e pak puno zna iti onima koji su osu eni na dugotrajniji boravak u bolnici. (BMO)

3

DAN sje anja, 18. studenoga: preko dvjesto me imurskih policajaca sudjelovalo u obrani Vukovara

U obrani Vukovara poginulo ili nestalo petnaest policajaca iz Me imurja

Obi aj paljenja svije a na raskrš ima znak je sje anja na vukovarske žrtve. U novije vrijeme gra ani pale svije e i na svojim prozorima U ponedjeljak emo obilježiti još jedan 18. studenoga, Dan pada Vukovara, ali i herojske obrane grada na Dunavu. Kolona sje anja svake godine odaje po ast poginulim vukovarskim braniteljima, koji su sudjelovali u obrani tog Grada heroja. U akovcu i drugim mjestima Me imurja bit e u znak sje anja zapaljene svije e uz prometnice i na prozorima.

U obrani grada Vukovara i ostalih gradova u zapadnoj Slavoniji - Vinkovaca, Tovarnika, Borovog Naselja - sudjelovalo je preko 200 aktivnih i pri uvnih policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, koja je funkcionirala u okviru Policijske uprave varaždinske. Policajci su bili i prva djelatna snaga u obrani Vukovara iz našeg kraja, ratne postrojbe formirane su tek nakon oslobo enja Me imurja u rujnu 1991. godine.

U obranu grada Vukovara 11. rujna 1991. godine upu eno je 58 policijskih službenika tadašnje Policijske stanice akovec, tzv. “zadnja vukovarska grupa”, koja je najteže stradala.

Padom grada Vukovara 18. studenoga 1991. godine, zato ena su bila 24 policijska službenika iz Me imurja, 11 ih se vratilo iz proboja, a 8 policijskih službenika konvojem Crvenog križa. U obrani grada Vukovara i zapadne Slavonije ranjeno je 26 policijskih službenika.

U borbama za Vukovar i u okolnim naseljima poginulo je 10 policijskih službenika Policijske stanice akovec, a jedan se i dalje vodi kao nestali.

PU me imurska svake se godine s ponosom i zahvalnoš u sje a svojih poginulih i nestalih me imurskih policajaca iz Policijske stanice akovec.

Na bojištima Vukovara poginuli su: ŠAJNOVI JO-

SIP, poginuo 25. rujna 1991. u Borovu Naselju, VINKO MLADEN, poginuo 2. listopada 1991. u Vukovaru, ROJKO VLADIMIR, poginuo 28. listopada 1991. u Vukovaru, LEHKEC DAMIR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru, LEHKEC DRAGUTIN, poginuo 14. studenoga 1991. u Vukovaru, MUTVAR ANTUN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, TIŠLJARI DARKO, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, FRIŠ I DRAGUTIN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru, ŠTEFULJ DRAŽEN, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru i JALŠOVEC LJUBOMIR, poginuo 20. studenoga 1991. u Vukovaru. Iz sastava Policijske uprave varaždinske poginuli su me imurski policajci: HIŽMAN IVAN, poginuo 19. studenoga 1991. u Vukovaru, KOŠIR BOŽIDAR, poginuo 1. studenoga 1991. u Vukovaru i PONGRAC ŽELJKO, poginuo 9. studenoga 1991. u Karadži evu. Vode se i danas kao nestali: OREŠKI IVAN, nestao padom Vukovara, te ŠTAMPAR VLADO, nestao u Karadži evu, djelatnik PU varaždinske.

U obrani isto ne Slavonije u jesen 1991. godine sudjelovali su i pripadnici Tigrova i drugih ratnih postrojbi u kojima je bilo i Me imuraca.

Iz našeg kraja upu en je na isto no bojište Baranjsko me imurski bataljun, te još jedan vod branitelja koji se nazivaju Slavonskim vodom.

Ukupan broj branitelja koji su sudjelovali u borbama u isto noj Slavoniji iz našeg kraja je stoga daleko ve i od 200, koliko je bilo samo me imurskih policajaca.

Najve e žrtve u obrani opkoljenog Vukovara, ali i najve i doprinos u borbama za slobodu zemlje, tada je dala policija, posebno iz Varaždina i akovca. (JŠ)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVEC PRVI grad u Hrvatskoj koji studentima nudi eduroam putem beži ne mreže

Besplatni pristup Internetu za studente i nastavnike na osam lokacija Grad akovec postao je prvi grad u Hrvatskoj koji putem beži ne mreže nudi usluge eduroama i na taj na in izlazi u susret studentima, u enicima i široj akademskoj zajednici te im omogu uje pristup Internetu na osam lokacija u akovcu. Na inicijativu Me imurskog veleu ilišta, koje je i samo davatelj eduroam usluge, Sveu ilišni ra unarski centar (Srce) pružio je Gradu akovcu potrebnu tehni ku potporu. Grad akovec time se uvrstio uz bok europskih gradova koji su u suradnji sa svojim akademskim i obrazovnim zajednicama ve uspostavili istu uslugu.

Mr. sc. Miroslav Milinovi , pomo nik ravnatelja Srca, voditelj projekta eduroama, pohvalio je akovec da je ovu uslugu uveo prije jednog Be a, koji još razmišlja o tome.

- Usluga eduroama je usluga roaminga namijenjena akademskoj zajednici: studentima i nastavnicima.

Omogu uje pojedincu da koristi svoj elektroni ki identitet, akademski identitet, prijavi i koristi beži nu mrežu u bilo kojoj zemlji u svijetu. Ovaj as je ta usluga dostupna u 60-ak zemalja u svijetu. U Europi 44 zemlje imaju 8.500 pristupnih to aka. Ovaj as u akovcu postoji osam pristupnih to aka mjesta gdje se može pristupiti Internetu beži nim putem. To zna i da e svaki u enik, nastavnik, student Me imurskog veleu ilišta bilo kuda iz Hrvatske mo i u akovcu besplatno pristupiti Internetu, kazao je mr. sc. Miroslav Milinovi , pomo nik ravnatelja Srca.

15. studenoga 2013.

OBRTNICI INFORMIRALI saborske zastupnike što ne valja u prijedlogu Za

Me imurski ob od tvrtki, ne m Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Me imurske županije, smatra da je dobrovoljno lanstvo u Komori glupost. - Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost, obrtnicima se ne e mo i pružiti ništa. Drugi prijedlog: lanarina od 44 kune je kukavi je jaje, poru uje

akovec brži od Be a Dodao je: - U tom smislu želim pohvaliti inicijativu Me imurskog veleu ilišta koje je zaslužno za tu ideju, jer je inicijativa došla od njih, a s druge strane želim pohvaliti Grad akovec, jer je on doista prvi grad u Hrvatskoj koji je prepoznao zna aj i odlu io podržati svoju akademsku i istraživa ku zajednicu. Mili evi je kazao: - Možemo vam re i da ste ve sada imali goste iz slovenske akademske zajednice koji su koristili beži nu mrežu u akovcu i koji su zadovoljni uslugom u akovcu. Ovo je oblik suradnje kakav se u Europi o ekuje. Grad akovec nije prvi u Europi koji je to napravio, ali jedan od gradova koji to još uvijek planira je, primjerice, Be , pa ste brži od Be a, pohvalio je akovec mr. sc. Miroslav Milinovi , pomo nik ravnatelja Srca.

Dekanica Me imurskog veleu ilišta u akovcu, pro . dr. sc. Nevenka Breslauer, kazala je da je inicijativa doista došla od njih, s obzirom na to da na Veleu ilištu imaju smjer ra unarstva i studente putnike koji po završetku predavanja ekaju prijevoz, pa im je bio problem spojiti

se na Internet kako bi izradili svoje doma e uratke.

Zbog toga je Željko Hrebak, koji je na Veleu ilištu sistem administrator, dao ideju da se proba izraditi eduroam za podru je vojarne, ali je na sastanku u Srcu u Zagrebu proizašlo da bi bilo prakti nije da se ta usluga proširi i na grad. Nakon toga uslijedio je i razgovor s gradona elnikom Kova om, gdje se iznašao i zajedni ki interes i dobar projekt za cjelokupnu zajednicu, kazala je dekanica Breslauer. Treba re i da uslugu mogu koristiti i studenti U iteljskog akulteta.

Gradona elnik akovca Stjepan Kova podsjetio je da je akovec ve ranije uveo besplatni Internet na podru ju užeg centra grada i proširio ga na Jug grada. Istodobno se po gradu instaliraju in okiosci koji do sada nisu bili baš u unkciji. Trenutno se na njih instalira novi so tver, tako da e svaki turist ili gra anin mo i na njima pogledati korisne in ormacije o gradu.

U unkciju se stavljaju i tri panoramske kamere koje su dobivene zajedno s velikim panoom na Centru za kulturu. A gradona elnik je najavio je i besplatni beži ni Internet u Bolnici. (BMO)

PIŠE: Božena Malekoci - Oleti

Prije usvajanja Zakona o obrtu, na inicijativu Obrtni ke komore, u vije nicu Me imurske županije pozvani su saborski zastupnici iz III. izborne jedinice, kako bi uli glas obrtnika na temu koja se njih najviše ti e.

Najviše prijepora izaziva prijedlog o izdvajanju za komorski doprinos. Najprije se predlagalo da on bude dobrovoljan, a sada da iznos doprinosa bude jedinstven za cijelu Hrvatsku. Do sada se u razli itim podru nim komorama doprinos koji je obvezni pla ao ili po postotku na prihode ili kao komorski paušal jednak za sve obrtnike, neovisno o veli ini poslovanja.

Obrtnici u Me imurskoj županiji do sada su pla ali komorski paušal u ukupnom iznosu od 72 kune, koji se dijelio na tri dijela. Iznos od 30 kuna išao je Udruženju obrtnika Me imurske županije, Obrtni koj komori Me imurske županije pripao je iznos od 24 kune, a i Obrtni koj komori na razini države 18 kuna.

Ministarstvo obrta sad predlaže jedinstveni iznos

komorskog doprinosa od 44 kune, što dovodi u pitanje opstojnost komorskog sustava. Ministar Maras predlaže komercijalizaciju usluga, što obrtnicima na kratki rok može izgledati privla no, uz smanjenje cijena komorskog doprinosa, ali e obrtnici na duži rok dobiti zapravo skuplje usluge, jer e se u tom predloženom sustavu svaki savjet ili usluga koja je sada bila pokrivena iz lanstva morati pla ati.

Ako ne e biti Komore, to e biti kraj obrtništva!?

Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Me imurske županije, smatra da je dobrovoljno lanstvo u Komori glupost. - Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost obrtnicima se ne e mo i pružiti ništa.

Drugi prijedlog: lanarina od 44 kune je kukavi je jaje, smatra Rešetar. - U akovcu bi od toga ostalo 14, 15 kuna, a ta sredstva nisu dovoljna ni da se skupe svi obrtnici, uzme li se u obzir da je godišnje potrebno poslati ak 20 do 25 tisu a poziva obrtnicima da ih se skupi po razli itim sekcijama vezano uz razli itu problematiku.

Ministar Maras upu uje nas da radimo profitabilno ili neka pla amo agencije.

Mi jako dobro znamo da su agencije kao odvjetni ki uredi - im otvorimo vrata, to košta 500 ili 1.000 kuna.

Koji e obrtnik mo i platiti taj novac. Ako se zakon prihvati u predloženom obliku, to je kraj obrtništva. Obrtnici imaju mogu nost preoblikovati svoje poslovanje u d.o.o. ili jednostavna dioni ka društva, me utim, koliko ima koristi od jednostavnih dioni kih društava, kazao je Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika.

O prijedlogu Zakona, ali i stanju u hrvatskom obrtništvu, govorio je i predsjednik Hrvatske obrtni ke komore Dragutin Ranogajec. - Zakonom o obrtu trebaju se osigurati ravnopravni uvjeti poslovanja svih gospodarskih subjekata u državi, bez obzira na njihov oblik organiziranja, što uostalom garantira i Ustav. Posebno ravnopravnost u uvjetima stru nosti, ime se štite sami potroša i, privatna imovina, ali i život i zdravlje gra ana i odgovornost u poslovanju.

Najve i problem je u lanku dva, to su nejednaki uvjeti

POGLED

ISPLATILA SE UPORNOST Ivana Lukmana iz akovca

Pješaci dobili pješa ki prijelaz Ivan Lukman pokušao je preko novina i u direktnom kontaktu s nadležnima u Gradskoj upravi osigurati ve u sigurnost pješaka na izuzetno prometnoj Svetojelenskoj cesti u akovcu.

Naime, uz tu prometnicu nalazi se sporedni pješa ki ulaz i izlaz iz bolni kog kruga. Me utim, izlaz nije osiguran pješa kim prijelazom, tako nemali broj puta pješaci pretr avaju cestu kako bi na sporedni ulaz ušli u bolnicu. Lukman je pokušao problem riješiti kod Dražena Bari a, a potom i kod Veselina Biševca. No, kako se sporedni izlaz iz bolnice nalazi preko puta jednog lokala, to je dovodilo do nesporazuma izme u Ivana Lukmana i elnika iz akove ke Uprave zbog toga što je Veselin Biševac smatrao da on zapravo tim zahtjevom protežira lokal preko puta ulaza u bolnicu, ispri ao nam je Lukman.

No, Ivan Lukman smatra da Biševac nije našao za shodno sagledati problem s aspekta sigurnosti gra ana, koji su 3,5 godina

Malima je i sto kun P

Pješaci su dobili “zebru” za sigurniji prijelaz ceste prema bolnici prelazili opasnu prometnicu. lju i razumijevanje za probleme Lukmanova upornost natjerala malog ovjeka u svakodnevnije Biševca da ga uputi na Ivana ci, zaklju io je Lukman.

Zanimljivo da je bolnica do Zrnu, predsjednika Gradskog kotara Istok, a Ivan Zrna ga je nedavno imala još jedan spouputio na Šte aniju Damjanovi , redni ulaz/izlaz, i to s parkirapredsjednicu Gradskog kotara lišne strane iz bolnice prema Zapad, u iju nadležnost spada Mobenzu. No on je zatvoren, premda je direktno s parkirataj dio Grada. Šte anija Damjanovi izašla lišta vodio u bolni ki krug.

Jednako tako Ivan Lukman je odmah na lice mjesta, zaklju ila da je prijelaz prijeko potre- se ve duže zalaže i za ure enje ban i evo ga ovih dana u unk- nogostupa u Ulici Franje Pun eciji. Trebala su samo dva tjedna ca zbog ve e sigurnost pješaka od izlaza Šte anije Damjanovi u toj stambenoj ulici, pa se i u na teren do iscrtavanja zebre. ovom slu aju možda njegova - Ona ima što nadležnima u upornost isplati u korist ve e Gradskoj upravi nedostaje: vo- sigurnosti u prometu. (BMO)

ercepcija politi ara i gra ana o tome što je problem i što bi trebalo rješavati veoma se razlikuje.

Gra ane zanima rješavanje njihovih životnih problema, a politi ari se najradije bave velikim investicijama, po mogu nosti gra evinskim, jer one im pružaju neslu ene mogu nosti za podizanje spomenika sebi samima, a onima zlo estijima i priliku za dodatnu zaradu. ra ane pak mu e puno prizemnije stvari, izlijevanje oborinskih voda u njihova dvorišta i vrtove.

Poplavljena zimnica. Rupe na cestama. Neure eni nogostupi. Zebra za sigurniji prijelaz preko ceste. Mra na ulica u kojoj ne gori javna ra-

G

svjeta, a njihova se sitna dje ica njome u kasni sumrak vra aju iz škole. ra ani strahuju i od sve bahatijih lopova koji otimaju iz obiteljskih ku a zadnji spremljeni novac za crne dane, zlato ili satove dobivene za ro endan, krstitke, Svetu potvrdu ili obljetnicu braka. Kriza ra a sve više lopova koji iz o aja ili obijesti, po uzoru na one koji kradu na veliko, plja kaju po primitivnoj metodi po ku ama. I nitko im ne može stati na kraj. Država gleda kroz prste kra i do odre enog iznosa. Ne e sudove zatrpavati iznosima od tisu u - dvije kuna, a nekim je gra anima to bilo cijelo bogatstvo, zadnja rezerva

G

za crne dane, da im se na e ukoliko se dogodi nešto nepredvi eno. Pokvari se ku anski aparat ili dotrajali auto. Netko se razboli ili djetetu zatreba nešto nepredvi eno za školu. Ili, ukoliko nenadano ostanu bez posla, da im ne ištekaju struju, plin ili vodu. li, eto, ono što je velikima malo, malima je veliko. Malima je pojedinih dana i sto kuna veliko kao ku a, dok se drugi razbacuju tu im milijunima kao da su u pitanju lipe. ojedinim se na elnicima teško uvu i u kožu gra ana i zamisliti kako je to kad ti oborinske vode prijete zimnici i ulaze u podrum, jer se politi ki ne bi radi ni-

A P

15. studenoga 2013.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

akona o obrtu

brtnici, za razliku mogu bez Komore lanstvo obavezno, uz primjerenu visinu doprinosa Ivan Rešetar, predsjednik: Onog trenutka kad dobrovoljno lanstvo postane stvarnost, obrtnicima se ne e mo i pružiti ništa

za obrtnike i trgova ka društva. Jednako tako djedovina obrtnika nije zašti ena (obrtnici za razliku od vlasnika trgova kih društava odgovaraju svom svojom imovinom), bez obzira što tko mislio o tome, kazao je Ranogajac.

Nadalje, problem je i u sporednim zanimanjima i ku noj radinosti jer, ako svi mogu raditi sve, ajmo onda zatvoriti i trgova ka društva i obrte, kazao je Ranogajec. Osvrnuo se i na komorski doprinos.

- Nakon što smo i sami smanjili komorski doprinos i prepolovili ga, ministar je to svojom odlukom još smanjio na 44 kune, što nije dovoljno ni za hladan pogon 137 poslovnih subjekata. Naravno da tražimo ve i rok prilagodbe i preko amandmana da nam se do-

Novina koju je predvidio prijedlog Zakona, a koja je izazvala najviše prijepora u javnosti, jest ona o dobrovoljnom lanstvu o Obrtni koj komori. Prema prihva enim zaklju cima, ona nije dobra. Naime, traži se da lanstvo u Obrtni koj komori bude obavezno, uz primjerenu visinu komorskog doprinosa i uz obvezu njezine reorganizacije.

Prijelazno razdoblje za reorganizaciju i novi na in inanciranja ne može biti kra e od godinu dana. Uz to je zaklju eno da novi Zakon vra a obrazovanje za obrtni ka zanimanja isklju ivo pod okrilje države, odnosno Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, što je potpuno u suprotnosti sa smjernicama razvoja strukovnog obrazovanja u Europskoj uniji. Odustaje se i od naukovanja, unato injenici da se upravo ono pokazuje kao na in obrazovanja koje utje e na ve u zapošljivost mladih, što nije dobro. Navedeni zaklju ci šalju se predlaga u Zakona.

U dogovoru s Obrtni kom komorom Me imurske županije, popisat e se svi iskalni i para iskalni nameti koje imaju naše jedinice lokalne samouprave, a koje otežavaju poslovanje obrtnicima i onemogu avaju razvoj i ulaganja. (BMO)

Zaklju ci sa sastanka u Županiji upu eni su predlaga u Zakona

zvoli podignuti komorski doprinos, dok se ne reorganiziramo i ne po nemo zara ivati na tržištu, što za sada kao nepro itna organizacija nismo smjeli.

Obrti se i dalje sve više zatvaraju - Da je situacija u obrtništvu teška, govori i podatak da se u ve ini me imurskih op ina i gradova obrti zatvaraju, kontinuirano od 2004. godine. Prije osam godina u Me imurju smo imali 1.914 obrta, a krajem 2012. godine imamo 1.452 obrta, kazao je i župan Matija Posavec. - Blagi porast obrta bilježi se u op inama poput Belice, Donjeg Vidovca, Gornjeg Mihaljevca, Podturna i Vratišinca.

Me utim, to nije razlog da budemo zadovoljni, ve je to razlog da budemo na istoj liniji s Obrtni kom komorom Me imurske županije i Hrvatskom obrtni kom komorom, zbog ega smo sazvali sastanak sa saborskim zastupnicima i obrtnicima u Županiji, vjeruju i da emo na i rješenja, kazao je župan. Dodao je: - Bez obzira na stanje u županijskoj blagajni, Me imurska županija e i dalje u skladu sa svojim mogu nostima pomagati obrtnicima, prvenstveno u nastupu na raznim sajmovima, jer je to najbolji na in za njihovu promociju.

ODOZDO

na veliko kao ku a kome zamjerili pa važu kako problem zaobi i, a ne u i u njegovo rješavanje. Politi ari važu druga ijom mjerom nego obi ni gra ani. Njima je važniji uteg onaj tko je uz njega. Tko bi mu mogao biti od koristi. Tko je podložniji njegovu utjecaju od onoga tko je svoj i protiv svega, pa se samo buni i kontraši. Takve je lakše odrezati. na taj na in je sazdan naš politi ki sustav od najniže do najviše razine. Sazdan od mlitavih ljudi koji onda grade mlitav sustav, mlitavo gospodarstvo. Tako da se na klju nim mjestima rijetko mogu na i ljudi koji razmišljaju svojom glavom, koji vuku prema naprijed, nego ljudi koji najviše energije troše na

A

to da ugode onima koji su ih kao podobne na elna mjesta postavili. A takvi žmire na stranputice, na neznanje, nestru nost i na devijacije. Rezultat je impotentno društvo u gospodarskom, politi kom i svakom drugom smislu, jer kako druga ije možemo nazvati društvo koje ne daje nikakav plodonosni rezultat nego tom grubom rije i - impotentno. esposlica stvara o ajne, obijesne i frustrirane ljude koji nemaju što raditi, a takvi se ne žele ugledati u one koji se mu e i pošteno rade, ve u onu strše u manjinu koja grabi sve pred sobom. ne marljive i poštene, koji kao mitske kornja e drže svijet na svojim le ima

B

O

da se ne raspadne, nitko ne primje uje. Svi ih doživljavaju kao samo po sebi razumljive. A nitko ih zapravo ne vidi.

Kao da se podrazumijeva da su oni sivi, nevidljivi, moralni stup društva koji kao ljepilo drži zajednicu na okupu. Bez njih bi svijet bio kaoti no mjesto u kojem bi vladali samo grabež i otima ina. o postavlja se pitanje dokle takvo stanje može trajati. Ima li tome kraja?

Ima li taj nevidljivi moralni dio društva svoju granicu trpljenja, strpljenja i volje da drži svijet na svojim le ima.

I najtvr e kamenje se s vremenom istroši, a gdje ne e ljudska krhkost!!! ostavlja se pitanje je li klupko afera koje se po-

N

P

5

STRANA KI ŽIVOT

Laburisti strahuju za autonomiju Me imurja Ne možemo podržati zakon koji pod krinkom decentralizacije uvodi još ja u prikrivenu centralizaciju, poru ili su Hrvatski laburisti Rajko Bulat, predsjednik podružnice Me imurske županije, i Petra Kova i , potpredsjednica Skupštine Me imurske županije, reagiraju i na izmjene Zakona o regionalnom razvoju.

- Iako Zakon još nije na snazi, regionalizacija je po ela, a najjasniji primjer jest naša županijska bolnica pod sanacijom, koja e na kraju, bojimo se, rezultirati ukidanjem pojedinih odjela i njihovim stacioniranjem u ve im jedinicama podru ne regionalne samouprave.

U planskim podru jima, koja novi Zakon predvi a, nositelj razvojne strategije bila bi jedinica regionalne samouprave, odnosno grad

s najve im brojem stanovnika. U planskom podru ju Sjeverozapadne Hrvatska koje bi obuhva alo Me imursku, Varaždinsku, Krapinsko - zagorsku i Koprivni ko - križeva ku županiju to bi bila Varaždinska županija i Grad Varaždin. Za takvu strategiju u Me imurskoj županiji bilo je prilike, po evši od samog akovca. Naime, da je aktualna vlast koja vlada akovcom više od desetlje a o tome pravovremeno razmišljala, ne bi došlo do izdvajanja pojedinih naselja, ime je oslabljena pozicija Grada da bude potencijalno nositeljem jednoga takvog podru ja.

Ne želimo pristati na to da Me imurska županija bude sastavnim dijelom bilo kakve formalne regije, mi ne želimo da Me imurska županija bude ne iji pripadak, poru uju Laburisti. (BMO)

HDSS traži propisivanje najviše cijene službenih automobila Predsjednik HDSS-a Ivan Martan reagirao je na slu aj nabavke skupocjenih automobila te traži ograni enje cijene za nabavke. Ivan Martan kaže: - Najnovijim doga ajima vezanima uz nabavku skupocjenih automobila u op inama, gradovima i županijama, dogodio se udar na siromaštvo. Prvi put se gra ani s pravom protive i nezadovoljni su što Vlada RH ne pridaje dovoljno pažnje tom problemu, a ni jedan politi ar za sad nije odgovarao za takvo ponašanje.

U ovom teškom razdoblju nitko ne odgovara na pitanje je li u redu da se politi ari voze u skupim auto-

mobilima i zašto ne bi bili u skladu s platežnim mogu nostima hrvatskih gra ana.

Zašto se dopušta da zaposlenici u državnim poduze ima i agencijama neracionalno troše novac na preskupe vozne parkove?

HDSS smatra da je sazrelo vrijeme za donošenje zakona ili uredbe koja bi ograni ila bahatost na ra un siromašnih gra ana. - Tražimo da se propiše najve a cijena koja se može platiti za službeni automobil. Tako er tražimo da se javno objavi tko ima pravo na službeni automobil i zašto se vozila koriste u privatne svrhe, napominje Ivan Martan. (jš)

HSP “Dr. Ante Star evi ” nezadovoljan županijskom vlaš u

Rastrošni i socijalno neosjetljivi Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

elo odmatati, pri emu jedan akter afere spašavaju i svoju “guzicu” otkriva drugoga, u kona nici dovesti do jednog mirnijeg razdoblja poštivanja pozitivnih vrijednosti u društvu? Ho emo li kad lavina afera stigne do dna brda, za koje ne znamo gdje mu je dno, kona no shvatiti da, kad druga ije ne ide, treba igrati pošteno, po pravilima. Pošteno, jer sve su druge opcije ve potrošene.

Hrvatska stranka prava "Dr. Ante Star evi " Me imurske županije nezadovoljna je radom novoizabrane županijske vlasti, istaknuo je u ime stranke njezin predsjednik Goran Roha ek na konferenciji za medije, održanoj proteklu subotu 9. studenoga, kojoj su nazo ili još i Franjo Banec, Ivica Baksa te Nevenko Trbojevi .

Stranka novoizabranoj vlasti ponajviše zamjera izrazitu rastrošnost i socijalnu neosjetljivost. Županu Matiji Posavcu zamjera se nedosljedna provedba najavljenih projekata tijekom izborne kampanje, a županijskoj i gradskoj vlasti HSP "Dr. Ante Star evi " daje negativnu ocjenu i za

provo enje mjere štednje.

Stranka je nezadovoljna i vladaju im strukturama na državnoj razini: - Na stranu se stavljaju nezaposlenost, gospodarska stagnacija i velika zaduženost, a u prvi plan se stavljaju teme kao što su irilica, Lex Perkovi i homoseksualni brakovi, te time kao da se zaboravlja da gra anima treba prije svega gospodarski prosperitet.

HSP "Dr. Ante Star evi " Me imurske županije tako er je najavio organizirano hodo aš e 16. studenoga u Vukovar, s ciljem davanja po asti poginulim braniteljima Domovinskog rata te da se dade potpora inicijativi kako bi se jednom zauvijek reklo “ne” irilici. (rr)

Gospodarstvo

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

PREDSTAVLJEN projekt “AAT Geothermae Draškovec“ – izgradnja geotermalne centrale

Donje Me imurje dobiva jeftiniju alternativu grijanja ku a od plina!?

- Pilot projekt geotermalne elektrane i zatvorenoga ekološkog kruga kandidiran je za EU fondove i financiranje putem Europske investicijske banke, te je ve prošao sedam provjera i ušao u uži izbor PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN

Novi investitori u projekt Draškovec predstavili su u petak u Prelogu projekt pod nazivom “AAT Geothermae“, koji donosi niz bitnih novosti u odnosu na raniji projekt. Dopunjeni projekt bazira se na korištenju plina iz podzemne tople vode za proizvodnju elektri ne energije geotermalnom elektranom na plin metan, te proširenje korištenja podzemne tople vode putem najmodernije tehnologije za grijanje ku a i za potrebe toplica i razvoj lje ilišnog turizma.

Projekt su u multimedijskoj dvorani muzeja “Hortus Croatiae” u Prelogu predstavili Bodo von During i dr. Ste en Hasselwander iz Švicarske te lokalni koordinator projekta Peter Vesenjak, uz nazo nost gradona elnika Preloga Ljubomira Kolareka te suradnika u projektu i zainteresiranih gra ana.

Prema onome što je re eno, rije je o jednom od najve ih projekata ikad predstavljenih u Me imurju i s jako velikim mogu nostima.

Švicarski projekt Predstavljaju i projekt, Bodo von During naglasio je da je rije o pilot projektu prvom te vrste u svijetu, s novom generacijom geotermalne elektrane i zatvorenim krugom. Projekt je kandidiran i za sredstva iz ondova Europske unije za projekt “pametni grad” i Europske investicijske banke EIB, te je ve prošao sedam krugova ocjene i ušao u uži izbor za financiranje.

Separatorima metana plin se odvaja iz podzemne vode i koristi za pokretanje geotermalne elektrane, u jednom kubnom metru vode ima oko tri kubna metra plina, a potom se nakon izgaranja plin CO2 pod pritiskom vra a natrag u vodu te potom u podzemlje. U kona nici postojat e nekoliko ulaznih

i nekoliko izlaznih bušotina za toplu vodu, a predvi ena snaga elektrane je oko 6 ili nešto više megavata, te oko 20 do 30 megavata zagrijane tople vode.

Radovi na ispitivanju postoje e bušotine i slojeva te instalacija elektrane snage 500 kilovata kre u ovih dana od 3. prosinca, a ve u ožujku idu e godine bušit e se nove bušotine. Svaki par bušotina dodavat e 1,2 megavata snazi elektrane.

Uz predstavnike investitora, CloZEd Loop Energy AG, sa sjedištem u Luzernu u Švicarskoj, preko tvrtke “AAT Geotheramae“, a to su razvojni elektroinžnjer Bodo von During i sttratreški menadžer Ste en Hasselwander, na projektu sura uju lokalni koordinatori projekta Peter Vesenjak i Bojan Rizman, zatim Eco center Langenbruck iz Švicarske, Urbia akovec i razvojni projektant Bojan Perho , Rudarski akultet iz Zagreba, dok e izvo a i bušenja biti tvrtka “Crosco“ ili “Geotherm Lendava“.

Kako je napomenuo Bodo von During, projekt je jedan od najsuvremenjih ekoloških projekata u svijetu, jer je rije o smanjivanju CO2 utiskivanjem u zemlju, bez ikakvih vidljivih šteta po okoliš.

Grijanje za gra ane jeftinije od 40 do 50 posto Ono najvažnije je, me utim, potencijal tople vode iz

Bodo von During: - Projekt ‘AAT Geothermae’ je vrhunski tehnološki i ekološki projekt, o ekujem da e gra ani vrlo brzo shvatiti koristi jer e grijanje biti jeftinije. Zalihe tople podzemne vode bit e dovoljne za najmanje 800 godina

podzemlja. Rije je o ogromnim koli inama tople vode za me imurske prilike, 20 do 30 megavata snage iz tople vode, no sli ni projekti ve postoje u svijetu. Ta koli ina tople vode mogla bi grijati i do 20.000 ku a, odnosno stanova, a to prakti ki zna i gotovo cijelo donje Me imurje. Samo oko deset posto tople vode snage dva megavata koristilo bi se za potrebne toplica, odnosno lje ilišno - turisti ke potencijale, jer više ne bi bilo potrebno, a ostalo za grijanje ku a.

Bodo von During naglasio je da bi grijanje ku a na elno trebalo biti znatno je tinije podzemnom vodom nego na druga ije na ine, plinom i drugim energentima. Na izravno pitanje novinara koliko bi grijanje bilo je tinije, on je napomenuo da to ovisi o izra unima, koji još u ovoj azi nisu detaljni, no da je uobi ajena cijena grijanja toplom vodom iz podzemlja oko 4 do 5 eurocenti po kilowatsatu snage, a, primje-

Predstavljanju projekta nazo ili su stru njaci i poslovni ljudi te mnogi znatiželjnici

Dr. Steffen Hasselwander, strateški menadžer: - Ovo je zapravo mali projekt kad je rije o Europi, mogu e je vrlo brzo izgraditi desetak sli nih postrojenja

rice, plinom 8 do 9 eurocenti.

To drugim rije ima zna i da bi grijanje ku a toplom vodom iz Draškovca moglo biti oko 40 do 50 posto je tinije, ovisno o troškovima izgradnje toplovoda.

Zbog izgradnje toplovoda za bliža naselja Draškovec, ukovec, Oporovec, Hemuševec i Cirkovljan, investitori namjeravaju sura ivati i s Me imurskim vodama, jer se toplovodi žele postaviti paralelno s kanalizacijom za ta naselja kako bi bili je tiniji. U kasnijoj azi toplovodi bi se proširili i na Prelog, a to je dosta komplicirano zbog ve postoje ih instalacija.

Popisi zainteresiranih ku anstava Topla voda iz Draškovca na dubini od oko 1850 metara ima temperaturu od 105 stupnjeva Celzijevih. Toplovodima bi se topla voda transportirala na odredišta, gdje bi njena temperatura iznosila oko 30, 40 stupnjeva Celzijevih. Potom bi se temperatura podizala novim tipom dizalica topline, visokotemperaturnim toplinskim pumpama, i to na oko 80 stupnjeva. Jedna nadzemna dizalica topline izgledom nalik na mali kontejner ili kutiju bila bi dovoljna za grijanje dvadeset ili trideset ku a.

Na taj bi na in ku anstva mogla koristiti toplu vodu za grijanje ku a bez ikakvih ve ih izmjena sadašnjih radija-

Lokalni koordinator Peter Vesenjak: - O ekujem brzu realizaciju projekta

torskih sustava, samo dovo enjem i odvo enjem tople vode.

Mogu e je da se istim sustavom ljeti ku e i hlade, no za što bi bilo najbolje uvesti etiri cijevi, dvije za grijanje i dvije za hla enje, a mogu e je sve riješiti i sa samo dvije cijevi.

Ovih dana tvrtka “AAT Geothermae“ namjerava napraviti popis zainteresiranih gra ana i tvrtki iz spomenutih naselja koji se žele grijati toplom vodom iz Draškovca,

Gradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek: - Pomagali smo do sada i pomo i emo ubrzanjem svih potrebnih dozvola da projekt što prije zaživi

uz obe anje da e prvi koji se priklju e na sustav dobiti i više pogodnosti. Popis e biti neobavezan i poslužit e samo za orijentaciju, a cilj je da se iskaže preliminarni interes.

Prema naznakama, prva aza projekta lje ilišno - turisti kog kompleksa u Draškovcu zapo ela bi sredinom idu e godine, no to je u petak bilo u drugom planu.

Planovi za desetak sli nih sustava u ovom dijelu Hrvatske Ako se ostvare razvojni planovi investitora, projekt bi mogao zaživjeti veoma brzo, za oko dvije godine, barem u prvoj azi. Bodo von Durig napomenuo je da podzemlje Me imurja i ovog dijela Hrvatske krije dovoljno tople energije za oko 800 godina eksploatacije tople vode, i to ukoliko se ništa ne bi vra alo natrag, a to nije slu aj. Strateški menadžer Ste en Hasselwander napomenuo je da je zapravo rije o projektu male snage kad se uzme u obzir Europa, no da postoji potencijal da se u Hrvatskoj vrlo brzo nakon Draškovca izgradi još desetak sli nih sustava s podzemnim iskorištavanjem tople vode.

Europa upravo prepozanje takve male lokalne projekte i u njih ulaže.

Približna cijena projekta “AAT Geotheramae Draškovec“ procjenjuje se na oko 25

milijuna eura, jer je rije o nekoliko bušotina i elektrani te toplovodima. No sama cijena nije spomenuta prigodom izlaganja jer je rije o poslovnoj tajni.

U razgovoru sa stru njacima Rudarskoga geološkog akulteta iz Zagreba, koji su nazo ili prezentaciji, saznali smo je cijena jedne bušotine ovog tipa oko dva milijuna eura. Za grijanje geotermalnom vodom potrebne su izlazna i ulazna bušotina, odnosno najmanje dvije, a ako se pokaže da je tehnologija zatvorenog kruga bez mane, op ine i gradovi u Me imurju možda e u budu nosti investirati u toplu vodu. Naime, svaka ra unica prolazi ako se zna da se takvim sustavom može grijati 800 ili više godina, za Me imurje je to svojevrsni perpetuum mobile na ra un podzemlja i tople vode.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

GLOBALNO I LOKALNO

Uvijek su inovatori spašavali svijet M

nogi gra ani ovih se dana pitaju zbog ega pla aju namet za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora u prosjeku od stotinjak kuna godišnje po ku anstvu, ako taj novac odlazi onima koji ve imaju. Rije je o skrivenom socijalnom buntu, ali i nemo i da se stvari promijene. Gra ani se naprosto ne slažu da oni i dalje nemaju, a da financiraju one koji imaju, bez obzira na vrijednosti novih tehnologija. e samo to. Mnogi su gra ani svjesni da su nove tehnologije privla ne i željeli bi ih

N

iskušati i imati ih na krovovima, no nedostaju im sredstva, tako da sve ostaje samo na lijepim željama koje ne e biti ostvarene. Najmanja cijena ulaznice za proizvodnju solarne elektri ne energije danas je oko 160.000 kuna sa svim papirima za snagu od 10 kilovata. ma li na ina da se to promijeni? Najnovije vijesti iz solarnog sektora u svijetu govore o tome da je dostignuta cijena od 0,7 eura po vatu vršne snage, odnosno oko 700 eura za kilovat snage. Prema predvi anjima stru njaka i bankara, tako

I

City banke, do 2020. godine cijene otonaponskih panela e pasti na 0,25 eura po vatu vršne snage, te e biti dva do tri puta niže nego danas. Drugim rije ima, potrebnu elektri nu energiju uskoro bi mogli sami proizvoditi na svojim krovovima, no ima i drugih rješenja. ako tvrtka “V3Solar“, jedna od predvodnica u industriji solarnih panela, donosi novi dizajn koji je ak dvadeset puta u inkovitiji nego dosadašnji. mjesto panela po krovovima, njihov ure aj nalik na stožac koji se okre e uz najmo-

T

U

derniju elektroniku proizvodi dvadeset puta više elektri ne energije nego ista površina panela na ravnom krovu. ko bi takav ili sli an ure aj ušao u svakodnevnu uporabu, to konkretno zna i da bi za godišnju proizvodnju od oko 20.000 kilowatsata za grijanje ku e i elektri nu energiju, za što treba otonaponski sustav površine krova od najmanje 130 kvadrata, bio dovoljan ure aj konusnog oblika od svega desetak kvadrata. ako bi jedini problem mogao postati ne kako proizvesti

A

T

dovoljno energije za potrebe ku e ili stana, ve skladištenje te energije. No i tu se naziru razna rješenja koja se ve industrijski usavršavaju, jer je svima jasno da e prvi koji riješe problem je tinog skladištenja energije postati bogati i biti zaslužni za budu i korak u razvoju ljudskog društva. mi to napokon shva amo, no dugo nam je trebalo. Nedavni sastanak naših inovatora s direktorom Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), koja zapo inje financirati inovatorske ideje, kona no je uvrstio

I

inovatore u žive ljude, a ne samo udake. a potezu su inovatori svih vrsta, kako u svijetu, tako i kod nas. Uostalom, uvijek su inovatori spašavali svijet, pa je tako i danas.

N

15. studenoga 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

“ZRINSKI” NA 36. INTERLIBERU U ZAGREBU

I u krizi bilježe samo uspjehe - Svako vrijeme nosi svoje izazove. ak i onda kad su oni bili najve i, tiskara u akovcu bilježila je samo uspjehe. Dugogodišnje iskustvo i tradicija, brz i kvalitetan rad te suvremena tehnologija to su razlozi zbog kojih su se brojni poslovni partneri i prijatelji proteklih 50 godina s povjerenjem oslanjali na tiskarske usluge Zrinskog. Stalnim ulaganjem u moderne grafi ke strojeve i ure aje, kao i u obrazovanje i usavršavanje ljudi koji na njima rade, stvorene su pretpostavke da se takva suradnja, svim aktualnim neda ama usprkos, i dalje nastavi na obostrano zadovoljstvo.

Svaki posjet za nas predstavlja potvrdu povjerenja

u našu postojanost i kvalitetu. Za uzvrat nudimo sve ono što u poslovnom svijetu zna i tradicija, rekao nam je Vladimir Hali , dugogodišnji direktor Zrinskog d.d.

Jedna od najboljih hrvatskih tiskara, a ujedno i nakladnik, i ove se godine predstavila na me unarodnom sajmu knjiga i u ila “Interliber”.

Mjesto je to gdje se predstavlja poslovni svijet izdava kog i edukativnog stvaralaštva s najve om ponudom knjiga i u ila na jednom mjestu.

ZRINSKI d.d. akovec grafi ku i nakladni ku djelatnost obavlja više od 65 godina i jedna je od najve ih tiskarskih ku a u Hrvatskoj. Paletom svojih proizvoda zadovoljava najsloženije zahtjeve svojih

kupaca, a naro ito u pogledu tiska vrijednosnih papira, poštansk ih marak a, knjiga i monografija u kvalitetnom višebojnom tisku i uvezu, kataloga, kalendara, papirne galanterije, merkantila i drugih proizvoda prema narudžbi kupca. Proizvodnja višebojnih komercijalnih tiskovina vrhunske kvalitete izra uje se primjenom najsuvremenije tehnologije proizvodnje

7

i organizacije svih poslovnih procesa kao preduvjeta prilagodljivosti, sigurnosti, pouzdanosti i konkurentnosti tvrtke.

Za svoje su posjetitelje na sajmu pripremili dobre sajamske cijene njihovih stru nih knjiga, kuharica, dje je literature, kalendara, reklamnih vre ica, bilježnica, bloki a, Leksikona prirodnih metoda lije enja...

Zlatko Horvat, direktor prodaje u Zrinskom, posebno je istaknuo tiskanje novoga Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, na koji su posebno ponosni, tim više što su korice napravljene u tzv. blindrucku (relj nom tisku), što je novost u ponudi tiskare “Zrinski”.

Više in ormacija o tvrtki “Zrinski” možete dobiti u akovcu na adresi Dr. Ivana Novaka 13, tel. 040/372-222, ili na www.zrinski.hr. (S. Zorkovi , oto: T. Novak)

Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit e se u sklopu Interlibera u 6. paviljonu Zagreba koga velesajma u subotu 16. studenoga u 11 sati.

Knjigu e predstaviti glavni urednik i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozi , recenzenti dr. sc. Ante Bežen, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc.

Ivan Zori i te urednica i autorica dr. sc. Lana Hude ek.

IMA LI SMISLA rad Gospodarsko - socijalnog vije a?

Politika radije sukobljava, nego sluša PIŠE: Božena Malekoci - Oleti

Kome služi i je li potrebno Gospodarsko - socijalno vije e, pitanje je s kojim se suo avaju i sami lanovi tog Vije a. Gospodarsko - socijalno vije e ve godinama djeluje na županijskoj i nacionalnoj razini. Ono je savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika politike, gospodarstvenika i sindikata. Njegova zada a je socijalni dijalog i upoznavanje s gospodarskim problemima, stanjem zaposlenosti i socijalnim problemima u društvu.

Gospodarsko - socijalno vije e u Me imurskoj županiji ozbiljno je shvatilo svoju zada u, redovito se sastajalo i raspravljalo o brojnim problemima u našoj županiji. Bilo je dijaloga od strane sva tri partnera, me utim, mnoge problem nije mogu e razriješiti na lokalnoj ili regionalnoj razini, budu i da je Hrvatska visoko centralizirana država, pa mnogi zaklju ci doneseni na Gospodarsko - socijalnom vije u Me imurske županije ne daju ja i odjek na višim razinama kamo su upu eni.

Ivan Sen ar, kao predstavnik poslodavaca, zadnje dvije godine obnašao je dužnost predsjednika GSV-a. Po principu rotacije, na sjednici održanoj u utorak tu je duž-

nost predsjednika predao Stjepanu Cirkovi u, iz redova sindikata.

Socijalni dijalog je, dakako, potreban, ali mu se teško utire put u našem društvu. O tome je rezimiraju i svoje iskustvo kao lan GSV-a govorio Ivan Sen ar, dosadašnji predsjednik.

- Socijalni dijalog trebao bi biti temelj civiliziranog i demokratskog društva. No nije to tako lako u svakodnevnim situacijama kroz koje prolaze gra anstvo i gospodarstvo, kazao je Sen ar. - injenica je da smo (GSV) bili jako slabo slušani.

Najve a negativa je dolazila s državnog, ne toliko sa županijskog nivoa. Imali smo dosta problema i s onima najmanjima, lokalnom samoupravom, od kojih još neki od njih nisu shvatili da živimo u demokratskom društvu, u kojemu bez socijalnog dijaloga nema opstanka. To je razlog ovakvoj situaciji u državi.

Gospodarsko - socijalno vije e je savjetodavno tijelo i pitanje je kako posti i da se glas ovog tijela daleko ja e uje. Ivan Sen ar smatra da bi trebalo bi prije svega shvatiti da se sve ne vrti oko politike, nego zbilje, od ega politika živi. - Možda me se prilikom jedne izjave krivo shvatilo,

Ivan Sen ar, dosadašnji predsjednik GSV-a, iz redova poslodavaca: - Socijalni dijalog je potreban, bez toga nema napretka

kad sam rekao da politi ari žive od nas, kazao je Sen ar, no pritom sam mislio da ovise od našeg novca koji stavljamo u prora un. Mi dobro znamo da živimo od njihovih odluka i to je problem što je tako, a što se nas ne sluša.

Na pitanje što bi trebalo poduzeti za bolji život i položaj gospodarstva, opet je istaknuo da je potreban socijalni dijalog, te da ono što gospodarstvenici govore treba upotrijebiti u praksi. Bez toga sigurno ne e biti napretka.

Mi Me imurci trebali bi se okrenuti sami sebi, ako smo ve lagano zapostavljeni od državnog nivoa.

Nisu li i poslodavci na neki na in zakazali u prethodnom desetlje u, kada su prepustili da se sukobljavaju politika i radništvo, a poslodavci su ostali po strani, ne žele i se

Stjepan Cirkovi , novi predsjednik GSV-a, iz redova sindikata

uklju ivati u socijalni dijalog, pitali smo Ivana Sen ara.

- Ne bih rekao da se poslodavci nisu htjeli uklju ivati u socijalni dijalog, nego je nekako uvijek našem državnom aparatu uspijevalo posva ati onu stranu koje je bila u njihovom interesu. Pa su se tako malo sva ali sa sindikatima, zatim su poslodavce proglasile za lijen ine koji ne žele ulagati.

To je najlakše kad vi ne znate što treba uraditi. Ja bih doista onako zlo esto mogao re i da struktura nema kadar koji zna riješiti ovaj problem. Ja ne govorim o najvišem nivou, nego o onom izvršnom iza najvišeg koji ko i. Mi poslodavci smo i te kako za dijalog, ali tko nas sluša? Svaki dan smo stavljeni u sve teži položaj za obavljanje naših djelatnosti. Mi smo tisu u puta upozoravali o nelikvidnosti, problemu javne nabave, o skupom državnom aparatu, me utim, isto tako smo govo-

rili ako se ne e smanjiti broj birokracije u državnom aparatu da e do i do smanjenja zaposlenih u javnom sektoru. Na kraju e se dogoditi da e nestati radnih mjesta i na jednom i na drugom kraju. Da se nas slušalo, do ovoga ne bi došlo, kazao je Sen ar.

Me imurski župan Matija Posavec na sjednici Gospodarsko - socijalnog vije a nakon izvješ a o gospodarskim kretanjima za prošlu godinu komentirao je da imamo Hrvatsku koja stvara i Hrvatsku koja troši. Dodao je da oni koji se oslanjaju na izvoz sada su u situaciji da pove avaju svoju proizvodnju i šire se, te da županijska vlast radi na privla enju novih investicija. Dodao je da mu je želja da se potakne i obnovi tekstilna industrija, za koju je u županiji bilo etiri do pet ozbiljnih ponu a a za oživljavanje proizvodnje na prostoru MT -a, ali je kao prepreku naveo ste ajne postupke, kao da im nije cilj pokretanje proizvodnje. O slaboj situaciji u tekstilu govorio je i Davor Saboli iz ateksa, koji je kazao da su dva puta rezali pla e da ne bi otpuštali radnike.

Njegovo je mišljenje da se želje da do u investitori koji e donijeti ve e pla e ne e dogoditi, jer investitori traže najpovoljnije uvjete, tamo gdje je je tinija radna snaga.

U SUBOTU po inje MESAP JESEN

Nikad ve i interes izlaga a Sutra, u subotu, u 11 sati župan Me imurske županije Matija Posavec otvorit e MESAP JESEN u Nedeliš u. Prijave za sajam prestale su se primati još po etkom tjedna, jer je dvorana ispunjena.

Ove godine nešto je manje hrvatskih izlaga a, a više slovenskih.

Kako je poznato, ulaz je besplatan, a posjetitelji mogu o ekivati niz degustacija suhomesnatih proizvoda, sireva, ekoloških proizvoda, a u nedjelju oko podneva i degustaciju lova kog gulaša. Lovci e se natjecati u pripremi lova kog gulaša, a poseban žiri e ocijeniti najbolje. (JŠ)

8

Crna kronika

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRAGI AN epilog prometne nesre e koja se u subotu nave er dogodila u Podbrestu

Automobilom naletio na prijatelja i brati a, jednog usmrtio, drugog teško ozlijedio Poginuo je, na žalost, Josip Sraka, svima znani kao Tarap i, dok je Slavko Habijan završio u bolnici. Na njih je automobilom naletio Josip Šket. Sva trojica su iz Podbresta, prijatelji i rodbina. Habijan i Šket su brati i, dok je Josip njihov prijatelj, ispri ao nam je sugovornik iz Svetog Križa, koji ih je dobro poznavao U subotu 9. studenoga poslije 20 sati dogodila se teška prometna nesre a na cesti izme u Svetog Križa i Podbresta. U nesre i je odmah na licu mjesta jedna osoba izgubila život, a druga je zbog zadobivenih ozljeda prevezana u Županijsku bolnicu akovec. Što se dogodilo?

Na dvojicu pješaka, oboje iz Podbresta, u blizini Svetog Križa automobilom austrijskih registarskih oznaka naletio je muškarac (‘53. godište), tako er iz Podbresta. Na mjestu nesre e nije se zadržao, ve je produljio dalje. Došavši u Podbrest, po inio je još jednu nesre u, sre om, sa samo materijalnom štetom (srušio je prometni znak), no ni to ga nije zaustavilo, ve je produljio dalje i odvezao se ku i, priop ila je PU me imurska povodom tragi nog doga aja. Policijski službenici, prema ošte enjima na automobilu i opisu, ubrzo su pronašli po initelja.

Kako doznajmo, sva trojica muškaraca ina e su bila me usobno bliska. Prije nesretnog doga aja zajedno su se družili i pili u jednom lokalu u Svetom Križu. Dvojica su pješke krenula ku i, a po initelj nakon njih automobilom.

- Poginuo je, na žalost, Josip Sraka, svima znani kao

Tarap i, dok je Slavko Habijan završio u bolnici. Na njih je autom naletio Josip Šket. Sva trojica su prijatelji i rodbina.

Habijan i Šket su brati i, dok je Josip njihov prijatelj. Družili su se u subotu od podneva u kafi u u Svetom Križu. To je bilo gotovo svaki vikend dok je Šket koji radi u Austriji bio doma, pa se godinama ova ekipa okupljala, družila i popila, kazao nam je jedan sugovornik iz Svetog Križa, koji ih je esto vi ao, kao i te nesretne subote u ca e baru “As”. Dodao je da se nisu razišli baš u dobrom raspoloženju, jer su se nešto porje kali, što nije udno s obzirom na to da su cijelo poslijepodne u višesatnom druženju “padale runde“.

Habijan i Sraka napustili su Šketa i otišli ku i pješice, koji je nakon toga popio “još jedno“ i krenuo autom tako er ku i, da bi se ubrzo dogodio tragi an doga aj.

PU me imurska u ponedjeljak je objavila službeno sve detalje prometne nesre e s teškim posljedicama, koja se dogodila dva dana ranije.

- Voza osobnog automobila austrijskih nacionalnih oznaka, 60-godišnjak iz Podbresta, upravljaju i pod utjecajem alkohola u koli ini od 2,72 g/kg, vozilo nije držao

NASTAVLJA se serija drskih kra a u gornjem Me imurju

Dok su uku ani spavali, lopov “ordinirao” po ku i SELNICA - Do provale je došlo u periodu od pono i do 5.30 sati u utorak 12. studenoga. Tada je nepoznati po initelj provalio u obiteljsku ku u, gdje je ispremetao stvari i ukrao mobitele, doma i i strani novac. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Kako neslužbeno saznajemo, kra a se dogodila dok su uku ani spavali, a da je lopov bio tih i neprimjetan, govori injenica da su mobi-

teli ukradeni prakti ki kraj kreveta gdje su spavali uku ani. Pri a ide dalje i govori da doti ni lopov koristi sprej za omamljivanje.

Ina e, na ovom podru ju zadnjih dana dogodilo se nekoliko uzastopnih kra a, a s obzirom na to da se izgleda radi o istom lopovu ili više njih, koji ne prežu od toga da kradu ak i kada ku e nisu prazne, kruže glasine da se on ili više njih “igra(ju) s policijom“, jer su se navodno neke od kra a dogodile u trenucima kad su policijske patrole bile nedaleko od mjesta gdje se doga ala kra a.

Susjed poginuloga u nedjelju prijepodne, kao i druga rodbina i prijatelji, zapalio je svije e na mjestu tragi nog doga aja u Podbrestu

na potrebnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika. Zbog toga je u blagom zavoju vozilom naletio na pješake, 57 i 60-godišnjaka iz Podbresta, koji su se kolnikom kretali u istom smjeru, bez da su bili ozna eni nekim izvorom svjetlosti ili reflektiraju om materijom. Uslijed udara, 57godišnji pješak odba en je na kolnik, dok je 60-godišnjak uslijed okrznu a odba en na travnatu površinu.

U 20.15 sati na mjesto prometne nesre e izašla je ekipa Zavoda za hitnu medicinu, te je utvr eno da je 57-godišnjak iz Podbresta od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu

prometne nesre e, dok je 60godišnjak prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en, te je zadržan na lije enju.

Nakon prometne nesre e voza osobnog automobila udaljio se s mjesta prometne nesre e, te je oko 20.05 sati u Podbrestu, na raskrižju ulica Vladmira Nazora i Stjepana Vojvode, vozilom udario u prometni znak i opet bez zaustavljanja nastavio vožnju do svoje ku e.

U 21.30 sati prona en je na adresi stanovanja, gdje je uhi en i doveden u prostorije Policijske uprave me imurske, te mu je izdana naredba o odre ivanju mjere opreza pri-

ISTRAŽILI SMO

vremenog oduzimanja strane voza ke dozvole. O evid je na mjestu prometne nesre e obavila zamjenica Županijskoga državnog odvjetnika u Varaždinu.

U nedjelju 10. studenoga u 21 sat voza osobnog automobila predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave me imurske, te je u ponedjeljak u prijepodnevnim satima doveden na ispitivanje županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu.

Protiv 60-godišnjeg voza a osobnog automobila podnijet e se kaznena prijava županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu. ®

Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu 60-godišnjaku iz Podbresta, koji je skrivio prometnu nesre u u kojoj je jedan muškarac poginuo, a drugi je ozlije en, odredila je istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, saznajemo od glasnogovornika Županijskoga državnog odvjetništva u Varaždinu, Darka Gali a. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu u prethodnom je postupku protiv hrvatskog državljanina (1953.) provelo o evid na mjestu nesre e zbog postojanja osnova sumnje da je po inio kazneno djelo izazivanja prometne nesre e u cestovnom prometu iz l.

227. st. 4. u svezi st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo nepružanja pomo i iz l. 123. st. 2. KZ-a. (11.

11. 2013.). Osumnji enik je uhi en te je ispitan u Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu, a na prijedlog državnog odvjetnika sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu odredila je istražni zatvor protiv osumnji enika zbog opasnosti od bijega. ®

STATISTIKA o kra ama u Me imurju puno bolja nego prošle godine, ali...

Dojam da je kra a sve više, dok policijske brojke sugeriraju obrnuto!?

Svaki tjedan u Me imurskim novinama i svaki dan na portalu Me imurskih novina – www.mnovine.hr izvještavamo i pišemo o kra ama i razbojstvima koja se doga aju diljem Me imurja. Iz tih izvještaja stje e se dojam kako su lopovluci sve u estaliji. Upravo smo se stoga obratili PU me imurskoj da nam dostavi statistike za prvih deset mjeseci ove godine, kao i podatke o kra ama i razbojstvima za isto razdoblje lani.

Usprkos op em dojmu, podaci pokazuju jasan trend smanjenja broja kaznenih djela, uz istovremeno pove anje njihove razriješenosti, dok u njihovoj strukturi nema bitne razlike s obzirom na objekte napada i predmete otu enja, kao ni s obzirom na dob po initelja.

Teških je kra a ak za petinu manje nego lani

U ovoj ku i u Selnici lopov je “ordinirao” ak i u spava oj sobi dok su uku ani spavali

Istražna sutkinja odredila mjesec dana istražnog zatvora

Kad je u pitanju kazneno djelo ''teška kra a", u razdoblju od 1. sije nja do 31. listopada 2012. godina evidentirano je 658 kaznenih djela, od ega je razriješeno 33%.

U istom razdoblju ove godine evidentirano je 524 kaznenih djela, od ega je razriješeno 42 posto. Tako je postotak

teških kra a u roku godinu dana smanjen za 20 posto, a rješavanje takvih slu ajeva pove ano za 9 posto.

Kaznenih djela ''kra a'' tijekom prvih deset mjeseci 2012. godine evidentirano je 400, a u istom periodu teku e godine 312. U periodu od godinu dana to je smanjenje navedene vrste kaznenog djela od 22 posto. U razdoblju od 1. sije nja do 31. listopada 2012. godina razriješeno je 23% evidentiranih kra a, a u istom periodu 2013. PU me imurska uspjela je razriješiti godine 46% kaznenih djela kra e.

Porastao broj razbojstava Podaci su malo druga iji kad je upitanju oduzimanje tu e imovine korištenjem prinude, tj. nasiljem ili ozbiljnom prijetnjom nasilja protiv osoba od koje se imovina oduzima, tj. policijskim rije nikom ''razbojništvo''.

U prvih deset mjeseci 2012. godine PU me imurska je evidentirala 14 razbojstava i imala je uspješnu stopu njihovog rješavanja od ak 64 posto. U 2013. dogodilo se 16 kaznenih djela navedene vrste, od ega je policija riješila 50 posto slu ajeva. Dakle, kad je u pitanju kazneno djelo

''razbojništvo'', u godinu dana njihov se postotak u Me imurskoj godini pove ao za 14 posto, dok je postotak razrješenja smanjen za 14 posto.

Kad je u pitanju kazneno djelo "razbojni ka kra a“, u razdoblju od 1. sije nja do 31. listopada 2012. godine evidentirana su 2 kaznena djela i oba su razriješena. Dok je u razdoblju od 1. sije nja do 31. listopada 2013. godina evidentirano 1 kazneno djelo (u odnosu na 2012. godinu smanjenje za 50 posto), koje nije razriješeno.

Pojašnjenje za laike: razlika izme u razbojništva i razbojni ke kra e je zapravo u trenutku primjene prisile. Prilikom razbojstva koristi se nasilje ili prijetnja nasiljem da bi se ''imovina'' oduzela. Kod razbojni ke kra e nasilje ili prijetnja nasiljem koristi se nakon što je ''imovina'' ve oduzeta, a s ciljem da bi je po initelj zadržao.

Iz podataka koje nam je dostavila PU me imurska vidljivo je kako su naši inspektori i policajci sve bolji u suzbijanju teških kra a, te da sve uspješnije rješavaju evidentirane slu ajeve, usprkos dojmu koji se svakodnevno stje e itaju i crnu kroniku. (A. Zbiljski)

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati

9

10

Kroz Međimurje

AKOVEC doma in velikoj vatrogasnoj priredbi sljede e godine

Ugoš uju najbolje mlade hrvatske vatrogasce Me imurska županija i akovec bit e doma ini Državnog natjecanja vatrogasne mladeži, koje e se održati 28. lipnja 2014. na SRC-u "Mladost" u akovcu. Odluka je donesena jednoglasno na Operativno - tehni kom strožeru Hrvatske vatrogasne zajednice 7. studenoga.

Dva dana radije održana je u akovcu održana prva sjednica Koordinacije vatrogasnih zajednica sjeverozapadne Hrvatske, nakon ustrojavanja Vatrogasne zajednice po novom Statutu, kojim je na podru ju Republike Hrvatske ustroje-

no pet koordinacija vatrogasnih zajednica. Koordinaciju sjeverozapadne Hrvatske ine Vatrogasne zajednice Koprivni ko - križeva ke, Krapinsko - zagorske, Me imurske i Varaždinske županije, a njome predsjeda Mario Medved, predsjednik me imurske vatrogasne zajednice. U sastav koordinacije ulaze predsjednici, zapovjednici i tajnici VZŽ-a.

Osim lanova Koordinacije, sjednici su nazo ili i predsjednik HVZ-a Ante Sanader, na elnik HVZ-a Željko Popovi te me imurski župan Matija Posavec.

SVE ve i broj djece ima probleme s govorom

Od idu e godine donjome imurski vrti i dobivaju zajedni kog logopeda Logopedi rade s osobama koje imaju poreme aj jezi no - govorno - glasovne komunikacije. Njihovom tretmanu podvrgnute su osobe s poreme ajima izgovora glasova, poreme ajima u te nosti govora, nedovoljno razvijenim govorom te specifi nim teško ama itanja, pisanja i ra unanja, odnosno disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom.

Najve i dio navedenih poreme aja nastaje u najranijem djetinjstvu, pa je od iznimne važnosti pružanje logopedske pomo i upravo u tom periodu. Zbog toga je zna ajno da stru nu pomo logopeda mogu dobiti upravo djeca predškolske populacije, odnosno djeca koja polaze dje ji vrti . Zato je poreme aj u komunikaciji, bez obzira o kojoj se vrsti radi, najvažnije pravovremeno otkriti i što prije intervenirati. Suvremeni na in života, trans ormacija obitelji, zaga ena okolina, boravak na ra unalima i stres ne djeluju povoljno ni na razvoj jezika ni govora, pa se sve više iskazuje potreba za logopedima u raznim ustanovama. Tako su i u Dje jem vrti u "Klin ec" Donja Dubrava prepoznali potrebu svoje djece, ali i djece iz susjednih vrti a. Na inicijativu ravnateljice DV-a "Klin ec" Dubravke Horvat,

pokrenuta je ideja da se za donjome imurske vrti e pokuša osigurati logoped jer sve više djece u tom kraju ima problema s govorom.

Kako sve ne bi ostalo samo na inicijativi, u Donjem Vidovcu održan je zajedni ki sastanak na elnika op ina Kotoriba (Ljubomir Grgec), Donja Dubrava (Dražen Miser), Sveta Marija ( ur ica Slamek) i Donji Vidovec (Josip Grivec), gradona elnika Grada Preloga Ljubomira Kolareka i zamjenice me imurskog župana Sandre Herman. Ravnateljica Horvat pojasnila im je zašto vrti ima treba logoped. - Sve više djece ima problem s govorom. Mnogi roditelji na govorne vježbe s djecom odlaze u druge sredine, što im predstavlja veliki trošak.

Jedan zajedni ki logoped za svih pet vrti a bio bi veliki korak i velika pomo roditeljima, istaknula je Horvat. S ovom idejom složili su se svi prisutni te je dogovoreno da se krene u raspisivanje natje aja za logopeda koji bi trebao po eti s radom od 1. sije nja 2014. godine. Njegov bi rad sufinancirali Me imurska županija i spomenute op ine i grad, a na elno je dogovoreno da bi logoped radio svaki dan u drugom vrti u, što e ovisiti o potrebama pojedine predškolske ustanove. (A.Fuš)

GORI AN

Knjižnica preselila u nove prostore Op inska knjižnica Gori an, koja je bila smještena na katu op inske zgrade, u sasvim neadekvatnom prostoru, ovih je dana preselila novu modernu knjižnicu u prizemlje prostorija op inske zgrade. Op inska knjižnica raspolaže s ondom od 5.500 knjiga. Novi prostor knjižnice oprema se i novom in ormati kom opremom za korisnike i lanove knjižnice. Na raspolaganju e imati tri ra unala, dje ji

kutak i tablet ra unalo. Cjelokupna investicija vrijedna je 250.000 kuna, od ega se Ministarstvo kulture uklju ilo sa 170.000 kuna.

Dovršetkom preseljenja knjižnice, nova knjižnica ima ukupno više od 200 metara kvadratnih korisnog prostora, te je jedna od ljepših op inskih knjižnica u Me imurju.

Novoure enu knjižnicu vode knjižni arke Jadranka Ivanovi i Sanja Glavak. (J)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

DIREKTOR PRE-KOM-a Siniša Radikovi odgovara inicijativi “Za isti Gori an”

Iznose se laži i neistine - Pozivam sva doma instva, udruge i ostale koje zanima bilo koji detalj vezan uz izgradnju kompostane da se jave na e-mail: sinisa.radikovic@pre-kom.hr ili meni osobno, i na sva svoja pitanja dobit e to an i istinit odgovor Na objede inicijative “Za isti Gori an“ odgovorio je u priop enju za javnost direktor preloškog Pre-koma Siniša Radikovi , koji opovrgava brojne pojedinosti koje su iznijeli nakon što su javno oglasili po etak skupljanja potpisa za re erendum protiv kompostane u Gori anu.

Radikovi u svojem priop enju piše: “Izgradnju kompostane podržao je bespovratnim sredstvima Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, sto posto financira projektiranje kompostane, a samu izgradnju s osamdeset posto bespovratnih sredstava. Kompostana e biti u stopostotnom vlasništvu Op ine Gori an.

Kompostana e biti izgra ena tako da udovoljava svim zakonskim zahtjevima, a u to su uklju eni svi ekološki zahtjevi. U kompostani se planira zaposliti troje radnika s podru ja op ine Gori an. U kompostanu e se mo i dovesti samo biorazgradivi otpad (biljni otpad). Doma instva s podru ja op ine pla at e manju cijenu sakupljanja otpada, dok e Op ina dobivati naknadu za korištenje kompostane.

Pozivam sva doma instva, udruge i ostale koje zanima bilo koji detalj vezan uz izgradnju kompostane da se jave na e-mail: sinisa.radikovic@pre-kom.hr ili meni osobno i na sva svoja pitanja dobit e to an i istinit odgovor.

A sada o lažima inicijative ‘Za isti Gori an’: 1. U tekstu se spominju spremnici za privremeno sakupljanje otpada animalnog

Siniša Radikovi , direktor PRE-KOM-a: Spominju se spremnici za privremenu sakupljanje otpada animalnog porijekla … spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda … Time se žele plašiti doma instva

porijekla … spremnici gnojnice, spremnici drugih vrsta otpadnih voda … a to je tekst iz prostornog plana. Time se želi plašiti doma instva da e kompostana imati gore navedene objekte, no kompostana e imati samo: plato za manipulaciju granja i biootpada, te prostor za kompostiranje s nadstrešnicom. Kompostana e imati vagu, dvorišne putove te prostor za radnike.

U kompostanu se ne smije, a i ne e, dovoziti animalni otpad.

2. U tekstu se navodi da e se sme e dovoziti od tko zna kojih podru ja … a sutra možda i iz Ma arske. Opet se iznose insinuacije o dovozu sme a iz Ma arske i tko zna od kuda, i sada se sav komunalni otpad odvozi na deponiju Totovec, a nakon po etka rada regionalnog centra odvozit e se u

Piškornicu. Na kompostanu u Gori an dovozit e se samo biorazgradivi otpad samo s podru ja op ina Gori an, D. Kraljevec, Sv. Marija, D. Vidiovec, D. Dubrava, Kotoriba i Grad Prelog.

3. U tekstu se navodi da ne postoji studija o izvedivosti vodozašti enog podru ja naše Amazone, rijeke Mure, pa i Trnave. Nikakva studija utjecaja na okoliš za ovakvu kompostanu nije potrebna (1500 tona godišnje). Studija utjecaja na okoliš potrebna je za kompostane od 10.000 tona godišnje. Za primjer, pet puta ve a kompostana nalazi se u Zagrebu unutar naseljenog djela Grada (blizina Maksimira). Kompostana u Gori anu zadovoljit e sve ekološke standarde i imat e vodonepropusnu podlogu, a vode e se sakupljati u vo-

donepropusni bazen iz kojeg e se koristiti za zalijevanje komposta.

4. U tekstu se spominje smrad, i ne samo smrad, koji bi se širio, otjerao bi i ovako malobrojnu, pogotovu mla u, populaciju iz Gori ana.

Kompostana se nalazi više od 500 metara van naselja, u trenucima okretanja komposta mogu se osjetiti mirisi biljnog otpada, no oni se mogu osjetiti najviše do 50 metara od kompostane.

5. U tekstu se spominje neprestana buka dovoženja sme a teškim kamionima.

Istina je da e dnevno u kompostanu dolaziti 1 do 2 kamiona, i pokoji gra anin koji e možda sam dovesti svoj biootpad.

Na kraju bih istaknuo da PRE-KOM i sve jedinice lokalne samouprave donjeg Me imurja žele poštivati Zakon o održivom gospodarenju otpadom i ostalu prate u regulativu. Projekt izgradnje kompostane želi preuzeti Grad Prelog, ali i druge op ine donjeg Me imurja, no na elnik op ine Gori an, gosp. Mario Mohari , prepoznao je vrijednost ovoga gospodarskog projekta i preuzeo inicijativu, sudjelovao u isho enju potrebnih dozvola i financijskih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša (1,85 milijuna kuna) za izgradnju kompostane. Molim inicijativu ‘Za isti Gori an’ da ne iznose laži i ne zastrašuju gra ane Gori ana, ve da se uklju e aktivno u održivo gospodarenje otpadom kao neke druge udruge za zaštitu okoliša“, stoji u odgovoru Siniše Radikovi a.

NATURA 2000 stupila na snagu u Hrvatskoj

Mogu nost financiranja ekoprojekata iz EU fondova Uredba o Ekološkoj mreži (NN124/13) stupila je na snagu 17. listopada 2013. godine.

U tijeku su brojne edukacije na temu proglašene Ekološke mreže koja obuhva a Natura 2000 podru ja. Djelatnici Javne ustanove za zaštitu prirode Me imurske županije sudjelovali su na cjelodnevnom seminaru na temu “Izazovi i mogu nosti upravljanja Natura 2000 mrežom u Hrvatskoj“.

U organizaciji REDEA-e je u Tehnološko - inovacijskom centru u akovcu u petak 8. studenoga održano predavanje na temu “Natura 2000 i EU ondovi” za jedinice lokalne samouprave i udruge.

Kako zna ajan udio teritorija Me imurske županije ulazi u podru je Ekološke mreže, na seminaru je bilo rije i o specifi nostima zašti enih podru ja i zna aju Ekološke mreže, zbog plani-

ranja zahvata u zašti enim podru jima. Predstavljen je i pregled mogu ih izvora financiranja iz EU ondova za projekte koji se provode na podru jima NATURA 2000.

Edukaciju su vodili lokalni stru njaci iz podru ja zaštite okoliša i regionalnog razvoja: Siniša Golub i Mihaela Mesari iz Javne ustanove “Me imurska priroda“, te Sandra Golubi iz Me imurske županije i Darko Ivani iz

tvrtke “Superna”. Op inska vodstva za sada nisu previše upoznata s mogu nostima i potencijalima dobivanja sredstava iz EU ondova na temu zaštite prirode i turizma. Zbog toga bi takvih seminara i upoznavanja s temama i mogu nostima zaštite i financiranja trebalo biti znatno više, pogotovo nakon što je dio uz Dravu i Muru u ekološkoj mreži NATURA 2000. (JŠ)

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kroz Međimurje 11

LANOVI ŠRD-a “Šaran” Palinovec završili ure enje ribi kog doma

Ribi ki dom predan na korištenje lanovima i mještanima Instalirana je i trajno gore a pe , pa ne e biti hladno ni zimi za razli ita druženja lanovi Ribi kog društva “Šaran” Palinovec u subotu su proslavili završetak ure enja i prekrivanja ribi kog doma te i na taj na in proslavili trideset godina djelovanja, a to što je proslava bila uo i Martinja nije smetalo.

Uz prekrivanje doma, ure en je sanitarni dio te skladište. ŠRD “Šaran” Palinovec okuplja tridesetak ribolovaca i zaljubljenika u prirodu, isto toliko podupiraju ih lanova koji nisu aktivni ribolovci, ve pomažu udruzi u njenim aktivnostima. Uz ure enje ribi kog doma, jedna od najvažnijih zada a je održavanje lijepog jezera, odnosno ribi ke grabe, koja je znatnih dimenzija.

Usprkos kiši, okupilo se tridesetak ribi a i gostiju. Predsjednik društva Ivo anadi istaknuo je, uz zahvalnost donatorima, da se objekt ribi kog doma, koji se nalazi na gmaj-

Radionica je privukla tridesetak mještana

U DONJOJ DUBRAVI vode brigu o osobama s invaliditetom

Za kvalitetnije uklju ivanje invalida u svakodnevne aktivnosti

Kuhari Josip Tomašek i Marko anadi

ni uz ure eno jezero u središtu Palinovca, daje na korištenje, skupove i druženja svim žiteljima Palinovca i, naravno, ribi ima. U ribi kom domu instalirana je i trajno gore a pe , pa ne e biti hladno ni zimi za razli ita druženja. Na okupu su se našli mnogi prijatelji, uz ostale Blažen Sabol iz Palinovca, vlasnik autoškole “Prilok”, osniva udruge Mato Ivoš, koji je zadnjih godina na privremenom ribi kom radu u Vodicama, bivši na elnik op ine Zlatko Horvat, bivši saborski zastupnik Vladimir Ivkovi , na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Hor-

Predsjednik ŠRD-a “Šaran” Ivo anadi kratko se osvrnuo na proteklu godinu i najvažnije akcije

Dio lanova društva u dobrom raspoloženju

vat i drugi. Gostima i donatorima ponu ena je ukusna riblja juha, odnosno “ iš paprikaš”, koju su pripremili lanovi društva Marko anadi i Josip Tomašek, a druženje je potrajalo do kasnih sati, uz mlado vino. (J)

U Informacijskom centru Doma kulture "Zalan" u Donjoj Dubravi održana je radionica pod nazivom "Društveni kapital zajednice", koju su organizirali Regionalna zaklada za lokalni razvoj "Zamah", Udruga slijepih Me imurske županije, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije te Op ina Donja Dubrava.

Pred tridesetak prisutnih o mogu nostima uklju ivanja u društveni, kulturni, sportski život te uklju ivanje u rad lokalne zajednice govorili su Maja Sabol Žganec i Darko Ciglar od strane Regionalne zaklade "Zamah", Tatjana Mesari iz Udruge slijepih MŽ-a te Vinko Klari ispred Udruge gluhih i nagluhih MŽ-a. Na elnik op ine Dražen Miser iznio je podatak da u Donjoj Dubravi Udruga slijepih ima 7 lanova, a Udruga gluhih i nagluhih

24. U postotku to zna i 1,6%, što je relativno mali postotak u odnosu na županijski postotak, koji iznosi 10,3% osoba s invaliditetom. Op ina svake godine inancira djecu s teško ama u razvoju za boravak u vrti u u stopostotnom iznosu.

Trenutno Op ina inancira jedno dijete, a prošle je godine u pitanju bilo dvoje djece. Gotovo sve važnije javne ustanove u mjestu imaju osiguran pristup gra evinama za osobe s invaliditetom (pošta, banka, apoteka, trgovina, ambulanta…). Pristup ostalim objektima rješava se kontinuirano prilikom rekonstrukcija gra evina. Kod zapošljavanja svake godine putem javnih radova zaposle se osobe s poteško ama u razvoju. Isto tako Op ina su inancira (dotacijama) rad udruga koje imaju lanove osobe s invaliditetom. (alf) Voditelji radionice

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

POPLAVA U VRATIŠINCU nakon samo jednoga malo kišovitijeg dana

ŠETNICA u Murskom Središ u uskoro e postati ne samo mjesto za šetn

Plivaju, a žive daleko od rijeke

Beach bar n

Najgore je kod Vere Antolovi , koja nas je pozvala da se uvjerimo u situaciju. Do našeg dolaska iza 13 sati ona je barem dvadeset puta uklju ila pumpu za ispumpavanje vode koju ima u podrumu, jer joj se voda kao potok slijevala u podrum gdje uva krumpir i zimnicu Po drugi put ove godine pozvani smo u Vratišinec, u predio Maro , zbog istog problema. Za velikih oborina, kakve su ove godine bile u prolje e, oko Uskrsa, i ovaj tjedan, nekoliko dvorišta u Vratišincu u predjelu zvanom Maro doslovno pliva u vodi.

Najgore je kod Vere Antolovi koja nas je pozvala da se uvjerimo u situaciju. Do našeg dolaska iza 13 sati ona je barem dvadeset puta uklju ila pumpu za ispumpavanje vode koju ima u podrumu, jer joj se voda kao potok slijevala u podrum gdje uva krumpir i zimnicu. - Da ne ispumapavam podrum, ve bi mi voda

Za navedeni objekt nije potrebna gra evinska dozvola PIŠE: STJEPAN MESARI

Olga Drvoderi , Vera Antolovi i Martina Balaži kažu da im ne preostaje drugo nego da pomo potraže kod župana

Svaki ja i pljusak sve oborinske vode slije u Verino dvorište i ona okolna

izlazila na vrata u dvorište, žali se Vera. - A na dvorištu voda e mi namo iti drva za ogrjev.

“Bazen do bazena”

Vera Antolovi zimnicu štiti neprestanim ispumpavanjem podruma

SVETI Martin na Muri

S direktorom Hrvatskih voda o ure enju nasipa U ponedjeljak je u op ini Sveti Martin na Muri boravio glavni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , sa suradnicima, koji je razgovarao s op inskim na elnikom Franjom Makovcom i njegovom zamjenicom Petrom Novinš ak te predsjednikom Op inskog vije a Draženom Crn ecom, me imurskim županom Matijom Posavcom i predstavnicima Hrvatskih voda u Me imurju i Varaždinu Ivanom Cerovcom, Ivicom Musta em i Stjepanom Topolnjakom.

Razgovaralo se o Retenciji Toplice Sveti Martin, o ure enju nasipa kod Seoskog turizma Gori anec te o vodnoj naknadi, aglomeraciji i drugim pitanjima u vezi s vodama.

Pliši je obišao retenciju i podru je uz Muru, te najavio mogu nost ure enja nasipa kod Mure i drugih poslova, sufinanciranjem od strane EU ondova i Ministarstva regionalnog razvoja. (sm)

Na dvorištu iz crijeva za ispumpavanje vode iz njezina podruma voda curi u silnom mlazu. Kokice na dvorištu više ne znaju kamo bi se sklonile od vode koja zauzima sve ve i dio dvorišta. itavo jezero oborinskih voda koje se slijevaju iz okoline razlijevaju se ne samo u vrt i dvorište Vere Antolovi , ve i na susjedne parcele. Ušli smo i u dvorište Olge Drvoderi - slika ista. Ogromni bazen vode

ve prodire s vrta u dvorište i prema ku i. Ništa nije bolje ni kod Martine Balaži i Zvonka Davida.

U travnju ove godine pozvali su u pomo na elnika Zdravka Mlinari a, s problemom je upoznat, ali problem nije riješio. - Jedna proslava manje u Vratišincu i nama bi se pomoglo, kazali su nam.

Sve što traže je da se prokopa kanal ili na bilo koji na in omogu i otjecanje vode s njihovih parcela. Problem se vu e godinama, gube strpljenje, trpe štetu. Kažu da im ne preostaje ništa drugo nego da pomo pokušaju na i kod župana. (BMO)

Na šetni

lanovi Kolegija gradona elnika Murskog Središ a prihvatili su idejno rješenje za izradu ugostiteljskog objekta na šetnici uz rijeku Muru, koju je ina e još 2005. godine predvidio arhitekt Lorand Klemen i , projektant cijele šetnice. Predvi eno je da e se u tom objektu obavljati ugostiteljske usluge, a temeljem idejnog rješenja je trgova ko društvo “DEA” od Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, prema suglasnosti Grada Mursko Središ e, danoj na Kolegiju održanom 16. srpnja 2013. godine po raspisanom javnom pozivu, pribavilo potvrdu da za navedeni objekt nije potrebna gra evinska dozvola. Bit e to tzv. beach bar, kao što je to regulirano zakonskim odredbama o vrsti ugostiteljskog objekta.

Za putni ku liniju prema Lendavi n Hrvatske željeznice obavijestile su Grad Mursko Središ e da za sad nema uvjeta za uspostavljanje putni kog prometa izme u Murskog Središ a i Lendave subotom. Kao što smo pisali u jednom od prošlih broje-

va, u tijeku je rekonstrukcija željezni kih tra nica od akovca do Murskog Središ a, dok je obnovljen i željezni ki most preko Mure. Što se ti e turisti ke linije subotom, kao i mogu eg uspostavljanja put-

ni kog prometa prema Sloveniji, HŽ je izvijestio da je problem u željeznicama susjedne zemlje. Naime, kolodvor u Lendavi je nezaposjednut, tj. nema potrebno prometno osoblje, i zbog toga se spomenuta

DRŽIMUREC

Snažan vjetar iš upao orah, koji se srušio na susjedovu staju Snažno olujno nevrijeme pra eno kišom razvilo se nad Hrvatskom u no i na ponedjeljak. Žestoki naleti vjetra upali su stabla i zatvorili prometnice diljem zemlje. Jak vjetar s kišom pogodio je i me imurski kraj. Opet je zaprijetila Trnava koja je nabujala u cijelom svom toku, bilo je problema s oborinskim vodama, a bilo je i drugih pomalo nevjerojatnih doga aja, poput onoga u Držimurcu.

Orah koji je pola stolje a svojim ukusnim plodovima punio fine kola e u obitelji Novosel iz Držimurca ju er je popustio pod naletima vjetra.

Marijan Novosel e tako još dugo pamtiti ovo nevrijeme. Naime, orah star oko 50 godina, koji je posadio Marijanov djed Melko, nije izdržao pod silinom ju erašnjeg nevremena i srušio se na staju susjeda Josipa.

Na sre u, nitko nije stradao, nastala je samo materijalna šteta. Na teren su izašli i pripadnici JVP-a akovec i DVD-a Držimurec - Strelec te pomogli u otklanjanju oraha.

Na pravom mjestu u pravo vrijeme našao se i naš otoreporter Zlatko Vrzan, koji je sve zabilježio svojim objektivom. (az, zv)

GRADONA ELNIK Dražen Srpak opovrgava glasine koje kruže, a odnos

Žgan evoj tvrtki kon radove, jer se jedina Gradski oci Srpak (HDZ) i Cmre ak (HDS) tvrde kako je sve bilo zakonski u injeno kod odabiranja tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec” elnici Grada Mursko Središ e, predsjednik Vije a Miljenko Cmre ak, gradona elnik Dražen Srpak, njegov zamjenik Zvonko Vrtari i tajnik Miljenko Šte ani u etvrtak su održali kon erenciju za novinare na kojoj su govorili o aktualnostima u Gradu.

Pres-kon erencija je sazvana o ito prvenstveno zbog javnog pogovora koji kruži Gradom - o mogu em pogodovanju jednoj tvrtki prilikom sklapanja koncesijskog ugovora o obavljanju komunalnih radova na podru ju Grada.

Srpak (HDZ) i Cmre ak (HDS) tvrde kako je sve bilo zakonski u injeno kod odabira tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec”, vlasnika

Branka Žganca, za koncesionara za komunalne radove.

Kazali su kako se na raspisani javni natje aj javila samo prije navedena tvrtka, koja je ispunjavala propisane uvjete, i stoga je Gradskom vije u upu en prijedlog za odabir prije navedenog koncesionara. Gradom kruže pri e da to nije tako (govorka se kako je stiglo više ponuda, ali s tako ozbiljnim stvarima poput toga da bi se tako nešto ignoriralo, kad je javna nabava u pitanju, zasigurno se vodstvo grada ne bi samo tako “igralo”), pa su Srpak i Cmre ak osjetili potrebu da još jednom ponove pri u za zadnje sjednice Gradskog vije a, gdje je ve inom glasova prihva en prijedlog o odabiru novog starog koncesionara.

Stigli na naplatu “kosturi iz ormara” Dražena Bregleca Tajnik Šte ani i na elnik Srpak progovorili su o pravomo nosti sudske presude, prema kojoj Grad Mursko Središ e tvrtki “Zagorje tehnobeton” iz Varaždina treba platiti 245 tisu a kuna na ime dugovanja iz vremena gradona elnika Dražena Bregleca, a vezano uz izgradnju sportske dvorane.

Isto tako re eno je kako postoji još jedan sudski spor vezan uz vrijeme kada je gradona elnik bio Dražen Breglec, a odnosi se na dugovanje za izgradnju plinske mreže. Rije je o iznosu od oko 170 tisu a kuna plus za-

15. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBLJETNICA velike tragedije - najve e rudarske nesre e u našem kraju

nju, ve i izlazak

na rijeci Muri cu e se uskoro mo i iza i na kavu ili pi e

Predstavnici Grada Mursko Središ e odali su po ast stradalima

Desetorica poginulih rudara nikada ne e biti zaboravljena Duboko pod zemljom, što uslijed gušenja dimom i plinom, što zbog fizi kih tjelesnih ozljeda, živote je izgubilo deset rudara, od kojih je jedan do dan-danas ostao u dubini odavno zatrpane jame “Maj 3”

nema uvjeta linija još ne može uvesti.

Donesena je odluka da se lendavskom županu proslijedi ovaj odgovor, te s njegove strane pokuša intervenirati kod Slovenskih željeznica za promjenu ove situacije.

Poziv na dogovor umjesto ovrhe Kolegij gradona elnika odlu io je tako er kako e svi dužnici komunalne naknade i ostalih obveza prema Gradu biti kontaktirani od strane gradskih službenika prije pokretanja ovršnog postupka.

Isto tako bit e pozvani na razgovor u vezi s mogu im pla anjem dugovanja

na obroke. Onima koji se ne e odazvati pozivu te dogovoriti na in pla anja u obrocima bit e poslana rješenja o ovrsi dugovanja.

Gra ani, njih 1.012, svojem Gradu duguju oko 1,1 milijun kuna. Do sada se na obro no pla anje odlu ilo 112 dužnika, koji duguju oko 300 tisu a kuna.

se se na mogu e pogodovanje jednoj tvrtki

ncesija za komunalne prijavila na natje aj

Srpak i Cmre ak osjetili su potrebu da još jednom ponove pri u sa zadnje sjednice Gradskog vije a, gdje je ve inom glasova prihva en prijedlog o odabiru novog - starog koncesionara

tezne kamate i odvjetni ki troškovi. Sve ovo e, prema Srpakovim rije ima, narušiti projekciju gradskog prora una, jer e se Grad morati kod poslovne banke zadužiti za iznos koji treba platiti Varaždincima.

Novinarima su gradski oci pokušali objasniti kako je sve zakonski u injeno kod odabira tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja Žganec”,

prema im to ne vjeruju ni svi vije nici ni gra ani. Naime, u Gradu kažu kako se na natje aj javila samo ova tvrtka, no kruže pri e da to nije tako.

L or a nd K lemen i , glavni projektant ure enja Gradske lu ice, govorio je o izgradnji Beach bara u Gradskoj lu ici te o potrebi iš enja mulja i održavanju šetnice. Naime, do prolje a

bi u Gradskoj lu ici treba biti izgra en Beach bar, kojim e se obogatiti sadržaji i ponuda na obali Mure za doma e i strane šeta e i goste.

Gradona elnik Srpak govorio je tako er o problemima vezanima uz preseljenje HT-ova antenskog stupa iz središta grada, rekavši kako je stanje na po etku, dakle, stup do daljnjega ostaje kod pošte.

U no i 8. studenoga 1961. godine, prije 52 godine, na rudarskoj jami “Maj 3”, koja se nalazila izme u naselja Hlapi ine i Murskog Središ a, dogodila se teška rudarska nesre a u kojoj je život izgubilo 10 rudara.

Tragedija se dogodila duboko ispod zemlje, gdje je došlo do zapaljenja drvene gra e i gušenja rudara, od kojih je devet mrtvih izva eno iz jame, dok je jedan, Ivan Novak iz Prapor ana, zauvijek ostao pod naslagama gra evnog materijala, ugljena, vode i zemlje.

Povodom obljetnice tragedije, koja je u ono vrijeme u crno zavila cijelo Me imurje, prošli su petaku kod spomen-obilježja zapaljene svije e te položeni vijenac. U ime Grada to su u inili predsjednik Gradskog vije a Miljenko Cmre ak, gradona elnik Dražen Srpak i njegov zamjenik Zvonko Vrtari , a svije e su zapalili i predstavnici središ anskih umirovljenika, Rudarskog zbora, kao i rodbina poginulih rudara.

Gradona elnik Dražen Srpak rekao je kako e Grad Mursko Središ e uvati sje anje na poginule rudare, a žive nastojati okupiti barem prigodom Dana rudara, na Svetu Barbaru, 4. prosinca.

Po prvi put na okupljanju nije bio središ anski župnik, kao ni predstavnici poduze a TEAM, poduze a koje je puno u inilo na obilježavanju mjesta nesre e, te u susretima negdašnjih rudara, danas staraca, kojih je možda pedesetak.

Elizabetu obišli na obljetnicu tragi ne pogibije njezinog sina i oca etvero djece.

- Sje am se kako smo se dan ranije dogovorili za kolinje, pa si je suprug zamijenio smjenu i otišao raditi no nu.

Ujutro ga nije bilo ku i, nego su nam kasnije ljudi iz Me imurskih ugljenokopa došli re i da je poginuo, pod teretom ugljena koji se na njega srušio.

Rekli su i kako mu je pomo nik iz Brezovca pokušao pomo i, me utim, nije uspio, i Štef je umro na mjestu, od posljedica teških rana.

Naime, moj Štef je bio kopa i stalno je u smjeni i jami radio sa susjedom Toplekom, koji je jako teško podnio smrt i dan-danas govori kako bi Štef bio živ da si nije zamijenio smjenu. Ali Bog je valjda tako htio i ja nikada nikoga nisam krivila za suprugovu smrt niti sam tražila kakav novac.

Znam samo da mi je bilo u po etku grozno jer sam ostala s djecom bez novca, ali zahvaljuju i dobrim ljudima uspjela sam djecu podi i na noge i danas su svi svoji ljudi, a ja s mirovinom od 2.100 kuna, koja mi je pripala po pokojniku, živim skromno, ali sretna sam što imam dobru djecu. Kasnije je jama ‘Maj 3’ zatvorena, ja nikada tamo nisam išla, niti me nitko nikada nije pozivao na bilo kakve obljetnice ili rudarske skupove.

Lijepo je što ste se vi sjetili toga i pohodili me, to mi pu-

Elizabeta Kodba, supruga rudara Stjepana, koji je u jami “Maj 3” poginuo 1963. godine

no zna i, jer u ovih 50 godina kako sam bez muža nisam imala prilike s nekim o ovome pri ati, jer nisam željela pred ljudima ispasti da se žalim, da nekoga krivim, ponosno nam je rekla danas 80-godišnja Elizabeta, koja no u kad je sama prebire po prošlosti teških dana kada je na selni ko groblje zajedno s malom djecom na vje ni po inak otpratila svoga Štefa. Puna je razumijevanja i suosje anja patnje sa ženama poginulih rudara u nesre i 1961. godine, poglavito s udovicom Ivana Novaka iz Prapor ana, koja nije imala prilike svoga muža dostojno sahraniti, jer tijelo mu je ostalo u dubini rudarske jame, na koju danas podsje aju spomen-plo a i grmljem obrasla halda. O obljetnici stradanja zapaljene su svije e, položen vijenac i naklon onih koji do u na mjesto najve e rudarske tragedije u našem kraju.

(Stjepan Mesari )

U istoj jami prije pedeset godina poginuo Stjepan Kodba iz Selnice Nekako u isto vrijeme dvije godine kasnije na istoj jami “Maj 3” život je izgubio 31-godišnji Sjepan Kodba iz Selnice, iju smo suprugu

Rodbina poginulih rudara zapalila je svije e

14

Kroz Međimurje

OP INA Selnica želi prepoznatljiv grb

Crveni lav na grbu i zastavi jer je vezan uz svetog Marka Op ina Selnica želi imati kona ni izgled op inskog grba, te se o tome vodila rasprava na posljednjoj sjednici Op inskog vije a, a na tome i dalje rade i op inske službe.

Naime, postoje dva prijedloga ili dvije verzije izgleda grba, a vije nici su se odlu ili da se nastavi s izradom grba s crvenim lavom, koji je bio prihva en 2005. godine od strane ondašnjega Op inskog vije a. Grb s crvenim lavom prihva en je i

u Državnom arhivu, za razliku od drugoga predloženog grba - s plavim lavom, koji nije prihvatilo Ministarstvo uprave. Lav povezuje svetog Marka evan elista, koji je zaštitnik selni ke crkve, župe i op ine, te vije nici smatraju kako lav obavezno treba biti u op inskom grbu te da se poslovi oko grba trebaju nastaviti do kona nog izgleda i promocije te stavljanje na službena op inska obilježja. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JE LI OTVORENA Pandorina kutija?

15. studenoga 2013.

OP INA ŠENKOVEC i njezin na elnik pokrenuli inicijativu za promjenu zakonskih okvira o izdvajanju za vatrogastvo

Javna vatrogasna postrojba previše košta Op inu Na elnik Horvat kazao je da nije dobro da se jedna takva ozbiljna stvar i organizacija temelje na obmanama, jer je prilikom parafiranja Sporazuma re eno da e kao osniva i JVP-a imati manje, a ne ve e troškove

ŠTRIGOVA

Dani hrvatske kulture u Francuskoj Danas, u petak 15. studenoga, u Društvenom domu u Štrigovi s po etkom u 19 sati bit e repriziran program 16. dana kulture Hrvatske u Francuskoj.

Bit e to izvedba programa kojim su u Francuskoj od 10. do 20. listopada na 16. danima hrvatske kulture u Francuskoj sudjelovale kul-

turno - umjetni ke udruge iz Me imurske županije. U programu nastupaju KUU “Zvon” iz Male Subotice, Ženska vokalna skupina “Stridone” iz Štrigove, Zrinska garda akovec i mezzosopranistica Nikolina Virgej. Isti ovaj program bit e izveden i u Maloj Subotici u nedjelju 24. studenoga od 15 sati. (sm)

OŠ PODTUREN izradila projekt “RO-KO Kota ”

Pomo u obrazovanju u enika Roma Osnovna škola Podturen izradila je i predstavila projekt “RO-KO Kota ”, kojem su autorice ravnateljica škole Marijana Cerovec i pedagoginja Martina Jalšovec. Projekt je namijenjen obrazovanju nacionalnim manjinama, u ovom primjeru Romima, polaznicima OŠ Podturen.

Projekt je financiran iz IPA programa, LOT 2 i ukupno je vrijedan 147.098,27 eura, a nepovratni udio Europske unije iznosi 92,68 posto. Ostatak od 7 posto financiran je od školskih djelatnika, ravnateljice, pedagoginje, knjižni arke, ista ice i komunalnog redara. (sm)

NEDELIŠ E Smart Vision centar

Organiziraju radionice vježbi disanja Ashtanga Yoga dinami an je stil joge u kojem se izvodi specifi an slijed vježbi. Uskla enost pokreta, disanja i pogleda ima za cilj dovesti tijelo, um i duh u jedinstvenu cjelinu. Rezultat vježbanja Ashtanga Yoge je poboljšana cirkulacija, lagano i vrsto tijelo i

miran um. Ashtanga Yogu podu avat e jedan od prvih certificiranih voditelja kod nas, Ton i Gulišija.

Najave za ovu radionicu, koja se održava od 22. do 24. studenoga, obavezne su najkasnije dva dana prije po etka u Smart Vision centru u Nedeliš u. (t)

Za pristupanje Sporazumu o osnivanju JVP-a akovec, ali sufinanciranje je problem koji e se pokušati riješiti u Zagrebu PIŠE: SINIŠA OBADI Na etvrtoj ovogodišnjoj sjednici Op insko vije e Šenkovec donijelo je odluku o istupanju op ine Šenkovec iz Sporazuma o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec, kasnije je to ipak prihva eno, ali u izmijenjenom obliku. Op inski na elnik Saša Horvat tom je prigodom kazao da su na elnici me imurskih op ina, potpisnici toga istog Sporazuma, prilikom njegova parafiranja zapravo bili obmanuti. Naime, njima je re eno, isti e Horvat, da e se osnivanjem postrojbe smanjiti troškovi te da e imati bolju i kvalitetniju uslugu. No, to se nije dogodilo. Prije je glavarina koja se pla ala iznosila 6 kuna po stanovniku plus intervencija. Danas je s decentraliziranim sredstvima ispla eno 125.000 kuna, što je zna ajno više. Posebice bode u o i nova visina glavarine, koja iznosi 15 kuna po stanovniku. injenica je kako je JVP najbolje osposobljen za intervenciju kod požara i toga treba biti svjestan, no druga strana medalje je ta da financiranje postrojbe na ovakav na in nije bilo dogovoreno.

- Smatram, kazao je još na elnik Horvat, da nije dobro da se jedna takva ozbiljna stvar i organizacija temelje na obmanama, pa moramo vidjeti kako dalje po ovom pitanju. Sada šaljemo deset puta više novca nego prije i trebamo svi skupa razmisliti o tomu ho emo li nastaviti dalje po ovom modusu ili imamo nekakvu alternativu.

Unato svemu navedenom, Horvat je ipak predložio vije nicima da op ina Šenkovec ostane unutar Sporazuma i da e u narednom vremenu pokušati na i najbolje rješenje za op inu, no oni to nisu uvažili i s dvanaest glasova za i

jednim protiv izglasovali su odluku o napuštanju Sporazuma o osnivanju JVP-a akavec.

JVP akovec za potpisivanje novog ugovora ponudio nove cijene usluga U me uvremenu je na Op insku adresu stigla i obavijest osniva a JVP akovec kojom se poziva Op inu da se o ituje žele li i dalje biti kao jedan od osniva a postrojbe ili e usluge pla ati prema novom Sporazumu. Ukoliko se, re eno je tom prigodom u Op ini Šenkovec odlu e da i da-

lje ostanu osniva i JVP akovec, uz sredstva za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti JVP prema odluci Vlade, kao i svaki drugi osniva dužni su prema svojem vlasni kom udjelu upla ivati i dodatna sredstva iz vlastitog prora una kao i do sada. Ako pak se Šenkovec odlu i za istupanje iz Sporazuma o osnivanju JVP akovec te potpisivanje novog Sporazuma o obavljanju vatrogasne djelatnosti, glavarina e iznositi 15 kuna po stanovniku plus troškovi nastali na samoj intervenciji.

Prema sadašnjem na inu obra una godišnje zaduženje za op inu

Inicijativa za promjenu na ina i visine financiranja vatrogastva Na elnik Horvat izvijestio je da je na njegovu inicijativu održan sastanak op inskih na elnika koji imaju problem kao i op ina Šenkovec, te da zbog objektivnih razloga ne mogu imati mati nu vatrogasnu postrojbu osim JVP-a akovec, a smatraju da je dio financijskoga kola a koji pla aju previsok.

Na tom sastanku se tako došlo do zaklju ka da e se ormirati komisija sastavljena od na elnika op ina bez obzira u kojoj se oni politi koj stranci nalaze, te e pokušati preko saborskih zastupnika pokrenuti pitanje vezano uz promjenu financiranja cjelokupnog vatrogastva.

To, naravno, onda uklju uje i promjenu obaveze financiranja dobrovoljnih vatrogasnih društava na podru ju op ina, koja sada iznosi pet posto ukupnoga op inskog prora una, što je tako er po Horvatovom mišljenju

pomalo i apsurdno, jer recimo godišnji izdatak za pla e svih op inskih namještenika u Šenkovcu je šest posto toga istog prora una. Stoga je Horvat predložio op inskim vije nicima da ove godine ipak ponovno potpišu novi ugovor s JVP-om akovec, bez obzira što e to Op inu u situaciji bez požara financijski stajati više, s time da e se preko ve spomenutih saborskih zastupnika, ali i Udruge op ina RH (gdje 270 op ina ima isti problem), pokrenuti promjene. Razgovor e biti vo en i uz financijske postotke kojima Op ina participira u sufinanciranju JVP-a akovec, jer, smatra Horvat, nije u redu da Op ina svoj dio pla a prema iznosu izvornog prora una, a kao protuteža prilikom pla anja glavarine u slu aju neprihva anja sporazuma o lanstvu u JVP-u je broj stanovnika op ine. (so)

Šenkovec iznosi 83.700 kn, dok bi prema obra unu 15 kuna po stanovniku (prema popisu iz 2011.

2.898 stanovnika) iznosilo 43.470 kuna plus troškovi nastali na intervenciji (koji su po procjeni negdje izme u 10 i 15 tisu a kuna po intervenciji) što je na kraju prema prosje nom broju godišnjih intervencija na podru ju op ine ipak ve i financijski izdatak. S obzirom na to da dobrovoljna vatrogasna društva s podru ja op ine, a to su Knezovec i Šenkovec ne zadovoljavaju u potpunosti Pravilnik o zaštiti od požara op inski su vije nici na prijedlog na elnika Horvata ponovo dignuli ruke , ovaj put za novo pristupanje Sporazumu o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec, iako pod istim financijskim uvjetima kao i ranije ali sada potpuno otvorenih karata i bez „fige u džepu“. Sadašnja situacija je puno poštenija nego ona u kojoj smo bili prije, ali je i jasna poruka da ovakav na in financiranja mora doživjeti reviziju, prvenstveno od strane države i zakonskih regulativa koju ista donosi. Mi moramo brinuti za naše mještane, njihovu sigurnost i zaštitu, a s obzirom da naši DVD-i nisu u ovom trenutku u mogu nosti ponuditi takvu zaštitu kao JVP akovec ova nova odluka o pristupanju je i poruka da se moramo sjesti svi osniva i i pokrenuti pitanje organizacije, ustroja i obveza JL(R)S-a prema vatrogasnim organizacijama (JVP-ima i DVD-ima). Poruka op ina je poslana, a nadam se da e je registrirati i oni kojima je upu ena,zaklju io je Horvat.

S decentraliziranim sredstvima za protupožarnu zaštitu ispla eno je 125.000 kuna, što je zna ajno više nego ranije

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Martina iz Jurov aka pokazala da je poštenje iznad svega K

ao prijatelj vinara i vina, bio sam na nekoliko Martinja i priznajem da je posvuda bilo lijepo i veselo. Ponosan sam na sve ve i broj naših ljudi koji u ovakvim prilikama iskazuju sve ve u kulturu pijenja, koji cijene vino i tako se prema njemu i ponašaju, s mjerom i poštovanjem. I ovaj put su me oduševili u Svetom Martinu na Muri, gdje su se ljudi veselili i pili, a nije bilo ni najmanjeg incidenta, što govori da je vino

svakome prijatelj, a ne obrnuto. Ne znam to no je li bilo puno prometnih prekršaja koje su po inili pijani voza i, ali koliko znam nije, barem ne onoliko koliko bi se o ekivalo u ovakvim prilikama, kada je vino na svakom koraku. Bravo za sve slavljenike Martinja od Štrigove do Kotoribe,od Murskog Središ a do Nedeliš a. ijah siguran kako u cijelu kolumnu posvetiti Martinju, kako u Martinju izre i naj-

B

ve e i najsnažnije bravo, ali onda se pojavila Martina, mlada konobarica iz Jurov aka. Ona zaslužuje najve e bravo, bravo i divljenje za postupak koji je u inila. Martina je prona eni nov anik vratila vlasniku iz Zebanca, pri tome ne uzevši ni kune, koje joj je sretan vlasnik ponudio. Pokazala je Martina što je poštenje i probudila u meni vjeru kako još uvijek ima mladih i poštenih ljudi u nepoštenom i nemilosrdnom svije-

tu, gdje se kao glavne vrednote isti u boga enje na nije važno iji ra un, pohlepa i nemoral.

U takvom svijetu Martina se uzdigla do zvijezda, do zvijezda koje sjaju svjetlom poštenja, nade i vjere. Koliko bi roditelja poželjelo Martinu za k erku, koliki bi poslodavci Martinu htjeli za radnicu, koliki bi u enici Martinu htjeli za u iteljicu, koliko bi mladi a Martinu željelo za suprugu, i tako dalje i dalje. Veliko bravo za Marti-

nu iz Jurov aka. Martina, nisi samo Poto njaku uljepšala život, to si u inila i svima nama koji vjerujemo u poštenje, koji pošteno radimo i živimo i kao i tebi nije nam uvijek lako, ali smo kao i ti sada sretni, jer znamo da poštenje vrijedi više od svih eura i kuna, svega zlata i srebra, od svih obe anja ovih ili onih likova. Sada si ti glavni, ali najsvjetliji lik, lik poštenja i neka tako ostane zauvijek. Za sretan svijet!

PIŠE: STJEPAN MESARI

15. studenoga 2013.

rehrana p i a d e ivr poljopr

zvori i i v i j l v obno ije energ

lje e t i t e j s po Ulaz za splatan! je be www.Mesap.hr

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Grafičko oblikov oblikovanje: Alias.hr

lna komunaška oprema i ekolo

gije o l o k e Sajamve prehrane i zdra

16. i 17. studeni

16

Poljodjelstvo

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAJVE I me unarodni agronomski skup na temu ‘’Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadni arstvo’’ održan je u Me imurju

Stalan pad u proizvodnji vo nog i lozno-sadnog materijala Ulazak Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko rasadni arstvo do ekalo je na koljenima.

Tendencija se nastavlja, a razlog takvom stanju je sporo rješavanje zahtjeva i duga procedura za dobivanje IPARD i drugih sredstava Pod pokroviteljstvom hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i u organizaciji Hrvatskoga agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara, u Toplicama Sveti Martin prošli je tjedan održan 6. me unarodni kongres na temu ‘’Oplemenjivanja bilja, sjemenarstvo i rasadni arstvo’’, koji je okupio rekordan broj predava a iz Hrvatske i drugih zemalja.

Prema rije ima dr. sc. Josipa Haramije, predsjednika organizacijskog odbora ovog skupa, razlog ovako velikog interesa je ozbiljnost situacije u kojoj su se našli hrvatski oplemenjiva i, sjemenari i rasadni ari nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

- Cilj kongresa je razmjena iskustava i stjecanje iskustava te novih znanja s podru ja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadni arstva, neophodno za opstanak i razvoj sektora u uvjetima otvorenog

europskog tržišta i izuzetno jake konkurencije dobro organiziranih sustava. Za hrvatsku agrarnu struku i nakon ulaska u Europsku uniju potrebna su iskustva u sektoru sjemenarstva ostalih lanica Europske unije dobre sjemenarske tradicije, naglašava Haramija.

Kada je rije o sjemenarstvu u Hrvatskoj, re eno je kako je u zadnjih 20 - 30 godina ugašeno više oplemenjiva kih programa, a za njima je ubrzo nestalo i sjemenarstvo zna ajnog broja kultura.

Posjet agronoma hladnja i PZ-a akovec

Naglašeno je kako je prošlo vrijeme samo klasi nog oplemenjivanja i u razvoju novih sorti sve se više koriste suvremene biotehnološke metode koje su

Haramija i Tomši na kraju su nazdravili uspjehu kongresa, ijem su radu dali ogroman doprinos

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Najbolje išlo zelje za kiseljenje Vrlo malo prodava a i još manje kupaca bilo je drugu srijedu u studenom na akove kom placu i sajmu. Razlog tome sigurno je prohladan i kišovit dan te vjerojatno prazni nov anici kupaca koji su se istrošili za Sve svete i Martinje.

U tako skromnom trgovanju donekle dobro se prodavalo bijelo zelje za kiseljenje, i to u vre ama (na veliko), posebno ono koje su nudili me imurski uzgajiva i.

Relativno dobro prodavane su jabuke u vre ama te krumpir, luk i mrkva. Na sajmu se solidno prodavala i kupovala zimska odje a i obu a, dok se na placu dobro prodavala kisela repa i kiselo zelje.

Lijepe i svježe bukova e imale su novu – višu cijenu, dok su šampinjoni zadržali staru cijenu. Malo je bilo cvje ara, a i oni koji su se pojavili s dosta slabim izborom cvije a malo su prodali. Ovaj put pe enjari nisu imali uobi ajeni

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kisela repa - bijelo zelje - krumpir - luk - mrkva - bukova e - šampinjoni - mušmule - smokve - grah - trijebljeni orasi - turoš

16 kn/kg 30 kn/vre a 2 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 30 kn/kg 22 kn/kg 20 kn/kg 40 kn/kg 25 kn/kg 80 kn/kg 10 kn/kom

promet, a gosti koji su dolazili tražili su mlado vino i pe enog bunceka. Prodava i drva prodali su malo ponu enih koli ina, ali

su zaprimili narudžbe za kraj mjeseca, kada e vjerojatno naru itelji imati više novca nego ovih dana. (S.Mesari .Z. Vrzan)

kod nas tek u eksperimentalnoj fazi.

Rasadni arstvo na koljenima Rasadni arstvo je bilo najzanimljivija tema o kojoj su govorili brojni agronomi, me u kojima i me imurski agronomi mr. sc.Tomislav Tomši i dipl. ing. Sanja Hraš anec, koji su naglasili kako je u Me imurju, kao i Hrvatskoj, rasadni arstvo u krizi zbog op e situacije u hrvatskoj poljoprivredi, ali i zbog toga što mnogi vo ari i vinogradari sadni materijal kupuju drugdje. U Me imurskoj županiji

postoje tri rasadnika vo nih sadnica i tri rasadnika loznih cijepova.

Predava i su naglasili kako je hrvatsko rasadni arstvo do ekalo ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju na koljenima. Razlog tomu je teško, nesigurno i stihijsko stanje stanje u hrvatskom agraru, kao i neizvozna orijentacija hrvatskog rasadni arstva.

Jednako tako neinformiranost vinogradara i vinara s kvotama u podizanju vinograda i proizvodnji vina nakon našeg ulaska u EU dovela je do pada u sadnji novih vinograda, a uzro no i potražnje za loznim cijepovima.

- Nepostojanje strategije razvoja vo arstva, nestandardizirana proizvodnja, neatraktivan sortiment, nepostojanje visokih kategorija i kvalitetnih mati njaka, nemogu nost korištenja pretpristupnih fondova te visoke cijene usluga HCPHS-a, koje su ponekad i višestruko više nego u okruženju, ine hrvatsko rasadni arstvo nekonkurentim na tržištu, ustvrdili su agronomi.

Nove sorte i tehnologija za opstanak krumpiraša Na temu ‘’Nove sorte krumpira na hrvatskom tržištu’’ zanimljivo predavanje

Rasadnik Sveta Marija proizvodi visokokvalitetni voćni i lozni sadni materijal u skladu sa propisima i standardima rasadničarske proizvodnje.

Proizvodni program obuhvaća širok sortiment sljedećih voćnih vrsta: jabuka, kruška, dunja, mušmula, marelica, šljiva, trešnja, višnja, breskva, nektarina, lijeska, orah.

U rasadniku proizvodimo sadnice ruža stablašica koje nudimo za uljepšavanje vrtova, okućnica i javnih površina.

održao je me imurski agronom Mladen Matja i .

- Sve ve i zahtjevi u proizvodnji, preradi i trgovini krumpira zahtijevaju stalnu prilagodbu i optimalizaciju uzgoja novih sorti i zato su nove sorte primarni cilj istraživanja i razvoja. Primjena novih sorti krumpira i najsuvremenije tehnologije u uzgoju osnova su opstanka i potencijalnog pove anja proizvodnje krumpira u Hrvatskoj. Osnovne karakteristike novih sorti jesu visok prinos, otpornost prema bolestima, otpornost prema nematodama, velika dormantnost gomolja, ujedna enost gomolja, privla an izgled gomolja, plitka okica, glatka i vrsta pokožica te boja pokožice i mesa, naglasio je Matja i , dodavši kako takve karakteristika u EU imaju Europlantove sorte.

Na ovom skupu predstavljen je Kleš ec, nova hrvatska autohtona sorta vinove loze, koja je rezultat dugogodišnje uzgoja i poglavito stru ne analize i obrade plemki mati nog nasada. Najve i skup agronoma u Hrvatskoj na kraju je ocijenjen visokom ocjenom zbog kvalitetnih predavanja i prezentacija koje e zasigurno pridonijeti osnaživanju agronomske struke, a možda i potaknuti hrvatsko resorno Ministarstvo da više pozornosti posveti poljoprivredi, koja je na najnižoj poziciji od hrvatske samostalnosti.

Ponuda sadnog materijala sezona 2013./2014.

Uz vlastiti sadni materijal u ponudi imamo kontejnirane sadnice sljedećih vrsta: aronija, borovnica, brusnica, kaki, kivi, citrusi, ogrozd, ribiz, smokva, nar, goji, drijen, boysen, tayberry, malina, jagoda, patuljasta trešnja, cjepljeni orah, ruže stablašice

mob. 098/9047-675

pitomog kestena, stupolike jabuke NOVO U PONUDI!!! sadnice tzv. balerine, nashi kruške, kumkvat, klementine

15. studenoga 2013.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Jesen stigla Dunjo moja?

Javor pajavac - negundovac Rod javora obuhva a oko 120 vrsta rasprostranjenih u umjerenim podru jima sjeverne hemisfere, pa sve do planina tropskih podru ja. Današnja naša tema je Acer negundo. Što zna i negundo u botani kome imenu vrste nije jasno. Mogu e je da dolazi od sanskrtske, odnosno hindijske rije i nirgundi, koja je ime za jednu vrstu konopljike ( Vitex negundo ), listom nalik na ovu vrst javora. Tome u prilog govori injenica da se to ime u francuskome jeziku susre e ve 1602. i ozna ava neki egzoti ni javor, a negundovac u Europu stiže tek 1688. To je lijep primjer koji pokazuje da imena mogu imati svoju vlastitu povijest tokom koje mijenjaju ozna nike.

Negundovac je jedna od sjevernoameri kih drvenastih vrsta s najve im arealom. Rasprostranjen je u cijeloj isto noj polovici SAD, od Velikih jezera do Floride. U Arizoni i Kaliforniji ima još dva odvoje-

na dijela areala. Naj eš e raste na obalama donjih tokova rijeka. U Europu je unesen 1688, a danas se smatra invazivnom vrstom zbog mogu ega spontanog širenja u nizinske poplavne šume.S obzirom na prirodna staništa dobro podnosi poplave i visoku podzemnu vodu, no podnosi i sušu. Nije osobito izbirljiv na vrstu tla, dobro podnosi one iš eni zrak, iako ga ispušni plinovi mogu oštetiti, no brzo potjera nove izbojke. Vrlo dobro podnosi niske zimske temperature. Sva ta svojstva u inila su ga rado sa enim parkovnim stablom.

Starija stabla su zbog krhkih grana

osjetljiva na vjetrolome i snjegolome o emu valja voditi ra una u gradskim nasadima.Iako krošnja i listovi nemaju osobitu ukrasnu vrijednost, uzgojeni su mnogobrojni kultivari s bijelo, ruži asto ili žuto pjegavim ili obrubljenim listovima npr. A.negundo “Auratum” sa zlatnožutim listovima, A.negundo “Aureo-marginatum” sa žutobijelo obrubljenim listovima i vrlo esto sa eni A.negundo “Variegatum” sa široko i nepravilno bijelo obrubljenim listovima koji su u mladosti blago ruži asti.

Negundovac je listopadno drvo, brzorastu e i kratkoživu e

stablo koje obi no doseže starost od 60-ak godina, najviše do 100 godina. U visinu može narasti do 20 m, a debljina debla može biti do 1,2 m. Krošnja je rijetka i prozra na, široko okruglasta. esto se razvija više usporednih debala, a ona mogu biti nepravilna, vorasta i iskrivljena. Prekriva ih sivkasta do sme kasta kora koja dugo ostaje glatka, tek se kod starijih stabala raspuca. Listovi su dugi 15-37 cm i perasto su sastavljeni što je rijetkost kod javora, tako da nalikuju listovima jasena otkuda i ime jasenoliki javor. Listove ini 5, rje e 3 ili 7 jajastih lisaka dugih 5-13 cm i širokih 4-10 cm. Liske su šiljaste, nepravilno i grubo pilaste, vršna liska je najve a, katkada na vlastitoj stapci ili trokrpa.

Listovi u jesen izrazito požute, što tu vrstu ini vrlo dekorativnom. Biljke su dvodomne, dakle razvijaju samo muške ili samo ženske cvjetove i to prije listanja. Cvjetovi su sitni, bez vjen i a, združeni u vise e grozdaste cvatove i oprašuju se vjetrom, što je tako er iznima me u javorima. Plodi i su perutke s 2,5-5 cm dugim krilcima.

Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Krvna slika doma ih životinja Krv je speci i no teku e tkivo koje posredno ili neposredno “komunicira” sa svim stanicama i organima u organizmu. Uloga krvi je višestruka. Spomenut emo najvažnije; transporta, zaštitna i regulatorna. Vezano uz njene uloge u organizmu, dakle sve promjene u organima odraziti e se na promjene u krvi. Promjene u organima ne mor aju s e odmah klini ki manifestirati, ali sa krvnim pretragama i kvalitativno i kvantitativno možemo odrediti odst upanja od normale.

U veterinarskoj medicini pretrage krvi imaju višestruko zna enje.

Svaki vlasnik ku nog ljubimca želi da mu je pas ili ma ka dobrog zdravlja i dugog života, dok u sto arskoj proizvodnji cilj je imati zdravo stado odnosno gospodarsku korist.

Pretrage krvi svrstane su u nekoliko kategorija; op e pretrage radi provjere op eg zdravstveno stanja životinje, specijalisti ke pre-

trage ciljane po organima i pretrage proizvodnih sposobnosti svrstane po vrsti, pasmini i spolu životinje.

U današnje vrijeme napredne tehnologije veterinarska laboratorijska dijagnostika dostigla je zadivljuju e rezultate. Tu se prvenstveno misli na so i-

sticirane aparate, brze “testkitove”, dijagnosti ke trake i dr. tako da sada na još brži i kvalitetniji na in dobivamo to nije dijagnoze bolesti.

Spomenut emo samo neke najvažnije dijagnosti ke pretrage.

U maloj praksi (naj eš e - psi, ma ke i ostali ku ni ljubimci) najzna ajnija di-

jagnosti ka pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija). Tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u op e stanje organizma - broj eritrocita, leukocita, hematokrit, hemoglobin, vrijeme zgrušavanja krvi te udio pojedinih vrsta leuko-

cita u krvi - diferencijalna krvna slika. Upravo je odre ivanje ukupnog i diferencijalnog broja leukocita jedna od naj eš ih i rutinskih laboratorijskih metoda za dijagnostiku bolesti, pra enja toka bolesti i lije enja te za davanje prognoze. Na temelju dobivenih rezultata možemo sa sigurnoš u re i da li se kod životinje radi o bakte-

rijskoj, virusnoj, alergijskoj ili parazitarnoj bolesti. Nadalje, za još potpuniju i kvalitetniju dijagnozu, te uvid u stanje pojedinih organa i organskih sustava odre ujemo biokemijske parametre u krvi (serumu, plazmi ) životinja. Spomenula sam ve ranije da možemo raditi op i zdravstveni pro il životinje kao uvid u funkcioniranje svih organa ili ako se sumnja na poreme aje pojedinih organa onda se rade ciljane pretrage npr. poreme aj rada bubrega, jetre, guštera e, srca i dr.).

Zaklju iti možemo da u današnje vrijeme proizvodnje visokoproduktivnih životinja genetski usmjerene na veliku proizvodnju jaja, mlijeka, mesa, sve se teže prilago avaju na zahtjeve gospodarskih potraživanja. Dakle, cilj je gospodarska korist. Za takvim velikim zahtjevima esto je životinjama narušeno zdravlje i upravo zbog toga su hematološke i biokemijske analize krvi sve više prihva ene metode u klini koj dijagnostici.

K senija Markovi , dr.vet.med.

AKCIJA!!!

Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

18

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

OP INA SVETI Martin na Muri proslavila svoj 20. ro endan

Od male sredine do Europske destinacije izvrsnosti - Uvijek smo znali što želimo, kamo idemo i, što je najvažnije, znali smo što možemo, pa nije bilo izleta u nepoznato, što bi nas unazadilo. Od obi nih naselja op ina je osvojila Zlatni cvijet Europe i postala Europska destinacija izvrsnosti u koju mnogi dolaze, naglašava Franjo Makovec, op inski na elnik PIŠE: STJEPAN MESARI

Brojnim doga anjima Op ina Sveti Martin na Muri proslavila je svoj Dan op ine i blagdan Svetog Martina biskupa, nebeskog zaštitnika op ine i župe. Premda su Dan op ine i Sveti Martin biskup kalendarski dolazili u ponedjeljak, 11. studenoga, zbog neradnih dana i sve anosti trenutka, doga anja vezana uz Dan op ine održana su u subotu i nedjelju, dok je u ponedjeljak bilo martinjsko prošteje sa središnjom sve anom misom koju je s desetak sve enika predvodio vele asni Nikola Samodol, župnik u Nedeliš u.

Središnji društveno - politi ki doga aj bila je sve ana sjednica Op inskog vije a,

koja je održana u predvorju Osnovne škole, a koju je otvorio mr. sc. Dražen Crn ec, predsjednik Op inskog vije a, prvo pozdravivši ugledne uzvanike, prijatelje i op inske vije nike.

- Evo na 20. ro endan naše op ine mogu re i kako unato teškim vremenima živimo i radimo s puno optimizma, jer se novim sastavom Op inskog vije a i ulaskom Hrvatske u lanstvo EU otvaraju novi momenti na svim razinama. U Vije u postoji sinergija starijih i iskusnijih vije nika i nas mla ih, mogu re i obrazovanijih i poletnijih, što rezultira daljnjim napretkom razvoja naše lijepe op ine, rekao je Crn ec, i potom za govornicu pozvao op inskog na elnika Franju Makovca, kojeg je ozna io stožernom osobom, koja zna

Gosti i uzvanici na sve anoj sjednici Op inskog vije a

Dobitnici javnih priznanja i op inski elnici

raditi sa svima i uvijek za dobro svih.

stva. Vo arstvo i vinarstvo idu dobro, a povr arstvom nisam zadovoljan i tu stvari treba promijeniti. Oduvijek sam želi da zemljište oko nas bude jedan veliki povrtnjak, a ne samo kuruza kao sada, rekao je Makovec. te posebno naglasio: - Sve se ove promjene moraju obaviti tako da ne strada idila koja nas krasi. Sve ovo možemo uz racionalnost, štedljivost, viziju te politi ki mir, politi ko uvažavanje svih koji smo uklju eni u Vije u

Racionalnost, štedljivost i vizija naša su budu nost - Nisam ja osoba od nekog pisanja i velikih rije i, nemam ništa napisano, pa u ukratko podsjetiti na ono što je u injeno u proteklom razdoblju. Mi smo od malih sredina, jer sva naselja ine našu op inu i zaslužna su za njezine uspjehe, postali Europska destinacija izvrsnosti i dobitnici smo Zlatnog cvijeta Europe. Kao op ina s oko tri tisu e stanovnika, svrstani smo me u gradove s nekoliko stotina tisu a stanovnika u obitelj od preko milijun Europljana. Mnogi žele ovdje ulagati u gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i sport. Žele ovdje i živjeti, biti s nama, što se vidjelo i proteklih dana kada nas je pohodilo preko dvije tisu e gostiju i turista, naglasio je Makovec, i potom nabrojio projekte koji su ostvareni u nekoliko posljednjih godina.

- Najve im uspjehom smatram kona no dovršenje projekta geodetskih izmjera Katastarske op ine Gradiš ak, zatim su tu Gospodar-

Makovec poziva na politi ko uvažavanje i politi ki mir

ska zona, Spa@Sport Resort u Toplicama Sveti Martin, rekonstrukcija niskonaponske elektri ne mreže u svim naseljima, modernizacija prometnice te snažan iskorak u turizmu. Sljede i projekti jesu izgradnja pro ista a otpadnih voda, što nam je važno i zbog Gospodarske zone, zatim sportska dvorana, izgradnja benzinske postaje, Centra za kulturu, urediti Trg svetog Martina koji mora postati ‘dnevna soba’ za svakog ovjeka, dovršenje turisti kih objekata uz Mlinarski put, a poglavito puno trebamo u initi na unaprje enju povr ar-

Strahonincu prvo mjesto na martinskoj gulašijadi U Svetom Martinu na Muri održano je kulinarsko natjecanje u spremanju martinskog gulaša, u kojemu je sudjelovalo dvadesetak ekipa iz Hrvatske i Slovenije. Prvo mjesto i nagradu Aero kluba

Me imurje dobila je ekipa Strahoninca.

Drugo mjesto osvojila je ekipa Biciklisti kog kluba “Mura Avantura”, tre e mjesto pripalo je ekipi “IPA Me imurje”, etvrto Turisti kom

Ekipa Svetog Martina na Muri koja je kuhala bogra kao u Lendavi

društvu “Dolina” iz Slovenije i peto mjesto ekipi DVD-a Sveti Martin na Muri.

Ekipe od 2. do 5. mjesta dobile su nagrade Spa@Sport Resorta iz Toplica Sveti Martin, a Turisti ka zajednica i

i Upravi, što je i do sada bilo naše bogatstvo, istaknuo je Makovec.

Od svih gostiju najsrda nije je pozdravljen župan Matija Posavec, koji je u svom govoru rekao kako op ina Sveti Martin na Muri treba biti lokomotiva za cijelo me imursko gospodarstvo i kao takva imat e podršku Op ine i države. Posavec je oduševljen Martinjem te je rekao kako ono poput Urbanova u Me imurju treba postati turisti ki brend. Obe ao je župan i skori po etak izgradnje sportske dvorane, ije su inanciranje može biti iz EU strukturnih izvora ili iz javno - privatnog partnerstva.

“Lijepu našu” te nekoliko pjesama izvela je Ženska vokalna skupina “Grlice” pod ravnanjem Branka Jalšovca, a nakon podjele op inskih priznanja za sve sudionike sve ane sjednice Op inskog vije a prire eno je druženje uz domjenak.

Op ina svima su dodijelile zahvalnice. Izvan konkurencije predstavila se ekipa Svetog Martina na Muri, koja je sudjelovala i bila nagra ena na Bogra festu u Lendavi, skuhavši i ovaj put ukusni bogra .

Pobjedni ka ekipa Strahoninca i op inski elnici

Srebrna odli ja dobila su ukusna vina OPG-a Gori anec

Ocijenjena svetomartinska vina - tri zlatna priznanja Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri organizirala je i provela ocjenjivanje vina – Martinje 2013. za vinogradare s podru ja svetomartinske op ine.

Na ocjenjivanje je svoja vina poslalo 28 vinara, koji su dostavili 8 sorti mladog vina, kojima je komisija dodijelila 3 zlata, 15 srebra, 9 bronci i 1 priznanje. Vina su ocjenjivali mr. sc. Tomislav Tomši , dipl. ing. Marijan ižmešija (predsjednik) i

dipl. ing. Krunoslav Colar, a diplome su vlasnicima nagra enih vina dodijelili Mladen Dobrani , predsjednik društva, i Marijan ižmešija, koji je rekao kako su vina svetomartinskih vinara iz godine u godinu sve bolja, a posebno se to odnosi na ova koja su dobila zlatna priznanja.

Dobitnici zlatnih priznanja jesu Radenko Haži iz Jurov aka, An elko Tomši iz Gradiš aka i Branko Hren iz Gradiš aka.

Zlatni pobjednici, supružnici Haži , i lanovi komisije

15. studenoga 2013.

Kroz Međimurje 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MARTINJE u Me imurju okupilo tisu e ljubitelja dobre kapljice i bajkovitih jela

Prešel je, prešel sveti Martin, ali ne i fešte od mošta - Po eli smo krštenje mošta u mlado vino prošli petak, nastavljamo danas, i tako e biti sve do zadnjeg dana ovog mjeseca. Nikad nije bilo toliko fešti, pak biškupi jednostavno ne stignu sve obaviti, a bilo nas je preko sto iz Me imurja, Podravine i Zagorja, kaže Slavek, jedan od najtraženijih ceremonijalnih biškupa PIŠU: STJEPAN MESARI , ALEN FUŠ FOTO: ZLATKO VRZAN Od Štrigove, preko Svetog Matina na Muri, Muskog Središ a, do Ma kovca, Nedeliš a, Male Subotice, Palovca i Donjeg Vidovca održavalo se prošli vikend Martinje, svetkovina mošta i mladog vina, na radost nekoliko tisu a ljudi koji su željeli biti sudionici ovoga lijepog, tradicijskog i radosnog doga aja. Svaki vinogradar i podrumar, bio veliki ili mali, svaki kr mar, klub, udruga, grad, op ina i obitelji htjeli su Martinje obilježiti krštenjem svojeg mošta u vino. A bez biškupa to nije to, pak su mnogi od njih bili prebukirani i jedva preživjeli dan, znaju i kako sutra sve moraju ponoviti u ne ijoj drugoj klijeti, podrumu, vikendici, na zabavi. Ako je suditi po onome što smo vidjeli i uli, stotinjak biškupa posao je odradilo tako dobro da su ih gazde “zakaparile i za k leto”. A Martinje je po elo u Štrigovi u Podrumu Agrome imurja, i to u popodnevnim satima, gdje su se okupili bivši i sadašnji elnici Agrome imurja te njihovi brojni prijatelji i zaposlenici, koji su biškupa Ivicu Pozdera do ekali uz najbolja vina.

žu, nekada to nije politi ki bilo dobro, a sve do dolaska novog direktora Saše Novakovi a nitko se nije usudio stvoriti feštu svetog Martina. Saša je pozvao biškupa i ljude pod ogromne lagve pune mošta, koji je u vino pretvorio biškup Ivica, poželjevši da vina Agrome imurja ponovno budu najbolja, a nakon tih rije i podrumom je odzvonilo: “Usliši nas” i krenulo je. Mošt se slijevao u žedna grla, potom je uslijedio odojak, pak birana arhivska vina koja je briljantno predstavio vinski kum Adrijan Horvat. Biškupu Ivici žurilo se

Prvi put nakon pedeset godina Martinje u podrumu Agrome imurja na drugu feštu, no u podrumu Agrome imurja dugo u no odzvanjale su aše s mladim vinom i željama neka ovo potraje “se do dana beloga”.

Humanitarno Martinje za Nikolinu U središtu Murskog Središ a organizirano je humanitarno, ali veselo Martinje. Biškup Vlado (ne

Od tajkunske milostinje oslobodi nas...

Prvi put u pedeset godina podruma Uzbu enje svih bilo je veliko, jer ovo je bilo prvo Martinje u Podrumu koji je sazidan prije to no pedeset godina. Kako ka-

Sve an do ek biškupa i pomo nika u Fortuni Mala Subotica

Koši ) s ekipom posvetio je mošt u mlado vino, žene su ispekle kola e, Slavekovi tamburaši i Nano Prša zapalili su publiku, a u kutiju su padale kune za bolesnu Melaniju Horvat iz Križovca.

Martinje se slavilo u Ma kovcu u organizaciji mladog, ali dobrog NK Vu etinca, bilo je vina, jela, pjesme, plesa, ali i tombole s dobrim nagradama, pak se “martinovalo” do jutra.

Zanimljivo Martinje održano je u Donjem Vidovcu, na istoku Me imurja, gdje nema vinograda, ali ima mošta i vina. Biškup Dražen i kum Peci gospodski i stru no mošt su prekrstili u mlado vino, koje je potom poteklo niz žedna grla lanova Moto nauti kog kluba, KUD-a, Vidovskih zlatara i stotina razdraganih ljudi.

Veselo je bilo i u Maloj Subotici, gdje je u restoranu Fortuna mošta krstil „ ura z Me imurja“, dok je u ponedjeljak u Domino baru Palovec ve tradicionalno „martinjski dan“ s delicijama i mladim vinom priredio „gazda Pero“.

Tradicionalno dobro i radosno Martinje održano je u Nedeliš u i Štrigovi, kao i u brojnim klijetima i podrumima na Me imurskoj vinskoj cesti.

Spektakl u Svetom Martinu na Muri

Najve a i najljepša svetkovina mošta i mladog vina održana je u Svetom Martinu na Muri od petka do ponedjeljka, danju i no u krstio se mošt u mlado vino, a potom je tisu e litara zlatnih kapljica samo klizilo niz grla tisu a

posjetitelja. Martin ani nisu imali biškupa, nego samo župnika koji je blagoslovio mlado vino. Vele da je i tako dobro, a biškupi su puno posla imali na Vencu, v Toplicama Sveti Martin, pri Kapeli, pri Gori ancu, pri Haži u i na još sto i sedamdeset mjesta. Bilo je gulaša, bogra a, pe enih guski, pe enih kestena, pjesme, plesa, glazbe, radosnih usklika koji su dosezali do ushi enja, što je bio znak da je Martinje zakon za vino. Martinje je oduševilo me imurskog župana Matiju Posavca, koji je rekao kako Martinje poput Urbanova treba postati me imurski turisti ki brend. - Svi su Matiji zapljeskali kao da je biškup. Na spomenutim sve anostima smo uspjeli biti, a na barem dvadesetak na koja smo pozvani nismo uspjeli do i. Do i emo idu u godinu, a ovu još idemo k akove kim fratrima, gdje e u srijedu 20. studenoga od 18,30 sati zapo eti sveta misa, a potom je na redu mlado vino.

“Prešel je, prešel sveti Martin, on ga je krstil, ja bum ga pil. Došel bu, došel sveti Andraš, on bude pital je li ga imaš.” A mladog vina ima u izobilju, treba ga samo piti, radosno i razumno.

Medijske zvijezde vole mošt ali i dobro pojesti

Maratonci ekaju izvješ e tko je skuhao najbolji gulaš

TRADICIONALNA fešta u Murskom Središ u

Drageci i prijatelji proslavili blagdan svog zaštitnika Svoga nebeskog i vje nog zaštitnika, svetog Karla Boromejskog, u subotu su radosno i sve ano proslavili Dragutini i Drageci iz Murskog Središ a, kao i njihovi prijatelji iz Pomurja, Zapreši a te okolice, koji su došli sa Sre kom Bogdanom, hrvatskom nogometnom

legendom. Bilo je to petnaesto druženje Dragutina i Drageca koje su inicirali doajen hrvatskog novinarstva Dragutin Ov ar i Dragutin Mlinari Siniša, središ anski poduzetnik i gospodin europskog ugleda, u ijim se prostorijama druženje održalo. Na ovom druženju svi

se me usobno oslovljavaju Dragecima. Stolovi su bili prepuni dobrog jela i vina, a srca radosna, puna emocija prema prijateljima, od kojih se mnogi susre u jednom godišnje upravo na druženju Drageca u Murskom Središ u. Blagdan Svetog Karla Boromejskoj, biskupa

Oni su izdržali do kraja slavlja...

Ov ar i Mlinari - inicijatori okupljanja Drageca u Murskom Središ u

Sre ko Bogdan donio je vino iz zapreši kih gorica

i kardinala ro enog 1538. godine u Aronu, u kalendaru se nalazi 4. studenoga. Karlo je bio nadbiskup i kardinal, koji je odigrao veliku ulogu u katoli koj obnovi u vrijeme reformacije, te je zbog tih zasluga, ali i zasluga u lije enju ku-

ge, 1610. godine proglašen svetim. Zanimljivo je kako se njegovo ime u našem kraju izgovara i kao Dragutin, Dragec, Drago, Karol, Kar i, Dragan, te ženska imena Dragica, Draga, Karolina, Karla i sli no. (S. Mesari )

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PEDESET GODINA postojanja i rada mikrobiološkog laboratorija u akovcu

Laboratorij koji je (pre)dugo bio u podrumu PIŠE: E: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: TO: ZLATKO VRZAN I ARHIVA

Mikrobiološki laboratorij ove je godine proslavio 50 godina postojanja, što je bila prilika da se zajedno s rukovoditeljicom mikrobiologije i ravnateljicom Zavoda za javno zdravstvo, Marinom Payerl - Pal, spec. med. mikrobiologije i parasitologije, prisjetimo najvažnijih trenutaka u njegovu razvoju. Laboratorij danas radi u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije u ugodnim i suvremenim prostorima, dobro opremljen i kadrovski ekipiran. No dugo je trebalo da iz doslovno podrumskih prostorija preseli u svijetle i suvremene prostore.

Temelji laboratorija Mikrobiološki laboratorij u akovcu osnovan je u tre em mjesecu 1963. godine. Njegov osniva bio je prim. Franjo Hlebec, spec. mikrobiologije i spec. epidemiologije, koji je u trenutku osnivanja Laboratorija bio specijalist epidemiolog, ali je u tom asu krenuo na novu specijalizaciju iz medicinske mikrobiologije i parasitologije. Laboratorij je bio smješten u Fešteti evu dvorcu u podrumskim prostorijama ispod ljekarne i sastojao se samo od tri prostorije i tri zaposlenika. Osim dr. Hlebeca, uz njega je radila medicinska sestra Marcelina Doboši , te sprema ica Lizika. Laboratorij je u tim po ecima radio na na in da je vikendima, kada je dolazio u akovec, primarijus Hlebec radio u laboratoriju, a preko tjedna, kada je bio u Zagrebu, na specijalizaciji.

Tijekom godina polako se pove avao broj kadrova, tako da i Dragica Jela i kao pripravnica za vrijeme srednjoškolskog školovanja po inje raditi u laboratoriju. Ona je zapravo bila prva školovana laboratorijska tehni arka koja se po završetku srednje škole zapošljava u mikrobiološkom laboratoriju i u njemu ostaje do mirovine. Od nje je sadašnja še ica mikrobiologije i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo dr. Marina Payerl - Pal i najviše saznala o radu mikrobiološkog odjela od njegova osnutka i cijeli period do kada i ona nije po ela raditi u njemu. Dragica Jela i bila je puna hvale za osniva a la-

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Djelatnici mikrobiološkog laboratorija danas boratorija, primarijusa Hlebeca, i kao stru ne osobe i kao ovjeka koji je nesebi no oko sebe širio znanje i u svakom pogledu bio pozitivan ovjek.

Prema osobnom saznanju i od drugih, primarijus Hlebec je bio preblaga i pretiha osoba, koja je odli no odra ivala svoj stru ni rad, ali nije bila ažurna u smislu da se prihvate njegovi prijedlozi oko rješavanja adekvatnog prostora, kaže danas njegova nasljednica Marina Payerl - Pal. Zapravo, uspio je da se laboratorij iz prostora Fešteti a premjesti u drugi podrum, na mjesto gdje se sada nalazi dio klini kog laboratorija i, kako se to zvalo, radiološki kabinet.

Na žalost, nije se mogao nikuda vinuti iz podruma, ostao je cijeli svoj radni vijek u podrumskim prostorijama, koje same po sebi ne moraju biti negativne, ali su bile ograni avaju e zbog prostora, kaže dr. Payerl - Pal. Još u njegovo doba prostori za rad laboratorija bili su presku eni,

jer se laboratorij koji je prilikom osnivanja imao tri zaposlenika s vremenom pove avao i brojio preko deset zaposlenika, a prostor je ostajao iksan. Bilo je, doduše, nešto više prostora u novom podrumu nego u Fešteti u, ali apsolutno nedovoljno.

No, s druge strane, primarijus Franjo Hlebec postavio je temelje kompletnoj mikrobiologiji, što zna i bakteriologiji, koja je najve i segment rada, parasitologiji, serologiji, mikobakteriologiji - tuberkulozi. Jedino se nije mogao baviti virusima, jer naprosto nije bilo nikakvih uvjeta za to. Ono što se ti e humane mikrobiologije, on je doista razgranao i napravio temelje za sve segmente mikrobiologije. Najve i njegov problem uz prostor bili su kadrovi, i to lije ni ki, zbog iznimno slaba, gotovo nikakva, interesa za tu struku i specijalizaciju, rekla je dr. Payerl - Pal. Jedini lije nik koji je pokazao interes za tu struku bio je Martin Lepen, koji je zapo eo sa specijalizacijom, me utim, zbog bolesti je nikada nije završio. Nije postao specijalist, iako je radio u laboratoriju do svog umirovljenja na etiri sata.

Zapošljavanje visoko obrazovanih

Marina Payerl - Pal, spec. med. mikrobiologije i parasitologije, rukovoditeljica mikrobiologije i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo

U razdoblju sedamdesetih i osmadesetih godina u mikrobiološki laboratorij dolaze diplomirani biolog, diplomirana veterinarka. Zna i zapošljavaju se visoko obrazovane osobe, ali ne lije nici. Nakon doktora Lepena, prva lije nica koja je došla u laboratorij bila je doktorica Zdenka Perši iz Našica, koja se javila i dobila specijalizaciju,

me utim, tijekom specijalizacije ostala je u Zagrebu i nikada se više nije vratila.

Iz toga proizlazi da je primarijus Hlebec uspostavio i postavio cijelu mikrobiologiju, napravio ekipu, ali se u cijelom razdoblju koliko je vodio mikrobiologiju mu io s kroni nim nedostatkom kadrova. - Moj dolazak do ekao je s velikom radoš u, prisje a se današnja rukovoditeljica mikrobiologije. U to vrijeme ve je bio veoma nagrižen boleš u. Radio je formalno etiri sata, a zapravo onoliko koliko je trebalo da se posao završi. Nikada ga nisam vidjela da gleda na sat i odlazi s posla nakon etiri sata rada, jer je posla bilo puno više, a nikoga nije bilo tko bi njemuu taj posao odra ivao, tako da je bio do kraja privržen i odan poslu.

Ja sam dobila specijalizaciju 1990. godine i nakon par mjeseci kako sam dobila pravo raditi u svom mati nom laboratoriju otišla sam u Zagreb na specijalizaciju, prisje a se dr Marina Payerl - Pal. - Uvijek naglašavam da me pozitivno ispratio sa željom da što više nau im i da sve što mislim da bi se moglo unaprijediti da su mi ruke otvorene, što me uvijek gane kad se toga sjetim, kazala je dr. Payerl - Pal. Dolazi ratno razdoblje, a 21. kolovoza 1991. iznenada i umire primarijus Hlebec, koji je bio bolestan.

Laboratorij ostaje bez svog voditelja. Ja sama bila na specijalizaciji, a vo enje preuzima Gizela Videc, veterinarka. To su možda najteže dvije godine u razdoblju laboratorija do 1993. godine, do

mog povratka po etkom lipnja. U tim godinama trebalo je održati rad, preživjeti, a u svim tim uvjetima oskudice i psihoze, bez šefa službe i lije nika mikrobiologa.

Doista je to bilo posebno teško razdoblje, kaže dr. Payerl - Pal. - Nakon što sam se vratila sa specijalizacije, po inje jedno novo razdoblje u smislu modernizacije struke prema nekim novim na elima koja sam ja savladala i stekla tijekom svoje specijalizacije, a to je da pokušam im više razviti klini ku mikrobiologiju, što zna i približiti lije nika mikrobiologa svim bolesnicima i kolegama koji se bave razli itim poslovima unutar medicine.

Lije nik mikrobiolog izlazi iz svog laboratorija. Jedan dio posla je laboratorijski, ali drugi dio su konzultacije, stru na mišljenja i sudjelovanje u dijagnosti kom procesu u odluci oko odabira lije enja antibioticima i razli ite edukacije drugih pro ila zdravstvenih radnika. Posebno bih istaknula angažman po pitanju bolni kih infekcija, koje su danas nezaobilazni segment svake zdravstvene ustanove. Danas se o bolni kim infekcijama ne govori samo uz bolnicu, nego za zdravstvenu skrb, bez obzira radi li se o domu zdravlja, ku noj njezi, domu umirovljenika koji ima stacionar. To su sve mjesta gdje se može govoriti o bolni kim infekcijama vezanima uz zdravstvenu skrb. Moj veliki dio stru nog angažmana kao rukovoditeljice laboratorija je upravo po pitanju bolni kih infekcija unutar Županijske bolnice akovec.

Drugi dio je posve enost anitbioticima. Smatram da su to iznimno vrijedni lijekovi koji su promijenili svjetsku povijest bolesti, smrtnosti i op enito pokazatelje kvalitete zdravlja u svijetu, nakon njihova otkri a i

15. studenoga 2013. izgubimo zadnju liniju obrane pred bakterijama.

Ako nemamo antibiotik, ne emo mo i dalje razvijati medicinu, transplantaciju ni produžavati život malignim, teško oboljelim ljudima, jer svima njima se ili komplicira zahvat ili bolest sa superinfekcijama s razli itim bakterijama. Ako nemamo antibiotik, mi njih, na žalost, gubimo.

Moj dio vo enja mikrobiologije zasnivao se na razvoju struke i kadrova.

etiri tima - U periodu od 1993. godine od danas imamo etiri tima koji ine lije nik specijalist, inženjer i dva tehni ara. Prošle godine nam je jedna specijalistica otišla, ali smo na njezino mjesto dobili specijalizanticu koja je ve krenula na specijalizaciju u Zagreb.

Nastavili smo razvoj svih ovih dijelova mikrobiologije koje je moj pokojni šef Hlebec ustanovio i uspostavio, s time da radimo i virosološku analizu, a proširili smo i serološku dijagnostiku. Osuvremenili smo se u smislu aparature i u tome ne oskudijevamo. Mnoge pretrage su ubrzane, jer su skra eni procesi obrade uzoraka. Dobili smo i mogu nost dvostrukih provjera, a vrhunac naše pretrage je molekularna dijagnostika, tako da od ove godine imamo mogu nost utvr ivanja patogena i uz pomo molekularne dijagnostike.

Kruna cijelog rada je akreditacija. Zapo eli smo s akreditacijom laboratorija 2010. godine, a eto 2013. smo dobili potvrdu da smo akreditirani laboratorij po hrvatskoj normi HR 15189, po emu su drugi laboratorij u Hrvatskoj, uz zadarski, koji je akreditiran. Kroz akreditaciju se izražava naša želja da radimo

Prim. Franjo Hlebec, osniva mikrobiološkog laboratorija primjene od 1941. godine. Iako se danas, ne tako puno godina od otkri a, susre emo s ponovno velikim izazovom, a to je nemo pred bakterijama koje su postale otporne na sve antibiotike koje danas imamo u primjeni.

Zbog toga je jako važno pravilno primjenjivati antibiotike i educirati sve dobne skupine, ali i lije ni ki kadar i zdravstveno osoblje. Anitbiotike svi mogu propisivati, a dokazano je da se esto primjenjuju nekriti ki, da nije provjereno ne radi li se o virusnoj zarazi. Antibiotik ne djeluje na viruse, a dalekosežne su posljedice na iziološku loru samog pacijenta. Antibiotik ne djeluje samo na pojedinca, nego i na okolinu. Bakterije su uvijek korak ispred ovjeka i zato moramo mudro koristiti ono oružje s kojim sada raspolažemo, da ne

kvalitetno, to no, pouzdano i brzo, sve u korist pacijenata. O ekujem da se to prepozna i od strane zdravstvene administracije.

Danas mikrobiologija nema vremena za dugotrajne izolacije i identi ikacije. Radimo i prijepodne i poslijepodne, od 7 ujutro do 21 nave er. Time smo željeli omogu iti pacijentima i koji popodne odlaze lije niku da donesu uzorke ili podignu nalaz.

Kontinuirano smo u vezi sa svim lije nicima primarne koji rade popodne, da ne govorimo koliko je to važno za bolni ke pacijente. Radimo i svaku subotu od 15 sati, a ostalo neradno vrijeme mikrobilozi su u pripravnosti, dostupni za sve hitne slu ajeve koji se hospitaliziraju, bilo da su u pitanju meningitisi, sepse ili koje drugo teško klini ko stanje, da se ne eka.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zor ec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

IZLOŽBE

Jeste li i vi dio LICA? Ne stišava se interes za sudjelovanjem u projektu “LICA” autora Davora Žerjava. Održan je i etvrti termin fotografiranja, a projekt ide dalje. Fotografiranje e se održavati i sljede u godinu.

Stoga, osmijeh na lice i spremni ste za LICA.

Stanko Trstenjak 45. obljetnica Likovne galerije MM -a Antun Toni Blažinovi - Glazbena mjera trokuta NAJAVLJUJEMO

19. Jazz Fair Me imurski festival zabavne glazbe SEVERINA I VRU I PLESA I

“Idu macani!”, vrištala je ženska publika RAZGOVOR S POVODOM

Stru ni suradnici projekta “Stolje e filma” u akovcu

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LJETO S POPUSTOM!!!

Stigli NOVI katalozi putovanja ODMOR JESEN/ZIMA 13/14 BLAGDANSKA PUTOVANJA 13/14 PUT /

Kultura

PETAK, 15. studenoga, 19 sati AKOVEC, Multimedijalna dvorana ACT

15. studenoga 2013.

PETAK, 22. studenoga, 16 sati AKOVEC, restoran “Pilka”

Izložba “Prostor u službi gra ana” Hrvatski kajk Nakon održanih fotografskih radionica mapiranja Grada akovca i okruglog stola na temu “Kako iskoristiti postoje e i/ili neiskorištene prostore za novu kulturnu, društvenu i turisti ku ponudu grada akovca”, zadnja aktivnost ACTfesta 2013., koji udruga Autonomni centar - ACT iz akovca održava po 6. put, jest sve ano otvaranje izložbe fotogra ija i predstavljanje ideja nastalih na okruglom stolu. Otvorenje izložbe je u petak 15. studenoga 2013. u 19 sati u multimedijskoj dvorani udruge ACT (Dr. Ivana Novaka 38, zgrada Starog hrasta, 1. kat). Izložba e se mo i razgledati svaki dan od 8 do 15 sati do 20. studenoga 2013.

Donator ACTfesta je Ministarstvo kulture.

EUROPSKA PUTOVANJA LONDON 20.11., 5 dana, od 3.790 kn ISTANBUL 21.11., 4 dana, 2.595 kn RIM zrakoplovom 21.11., 4 dana, 2.395 kn BUDIMPEŠTA 22.11., 3 dana, 645 kn PARIZ 27.11., 5 dana, od 3.595 kn ADVENT U BEČU 29.11., 3 dana, 1.045 kn

CHARTER PUTOVANJA ISTANBUL- iz Splita 28.12., 5 dana, od 2.295 kn LISABON 28.12., 5 dana, od 3.495 kn LISABON I ANDALUZIJA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn PORTUGALSKA TURA 28.12., 5 dana, od 4.795 kn BARCELONA 28.12., 5 dana, od 3.490 kn BARCELONA I MADRID 28.12., 5 dana, od 4.095 kn

DALEKA PUTOVANJA BOŽIĆ U IZRAELU 22.12., 8 dana, od 7.790 kn NOVA GODINA U DUBAIJU 27.12. , 7 dana, od 5.990 kn NOVA GODINA NA KUBI 28.12., 10 dana, od 14.990 kn KENIJA – SAFARI I ODMOR NA DIANI BEACHU 03.01., 10 dana, od 14.990 kn ORLANDO & MIAMI 05.01., 9 dana, od 9.890 kn

WELLNESS TERME JEZERČICA (Terme Jezerčica 3*) do 28.11., 2 pol, od 405 kn MORAVSKE TOPLICE – TERME 3000 (Livada Prestige 5*) do 1.12. , 2 pol, od 775 kn

ODMOR OPATIJA (GH Adriatic I 3*/4*) do 27.12., 2 pol, od 500 kn ZADAR (Funimation Borik 4*) do 30.12., 1 pp, od 480 kn DUBROVNIK (Neptun 4*) do 28.12., 1 nd, od 395 kn

BOŽI I NOVA GODINA HR LOVRAN (Park 4*) 28.12.-2.1., 2 pol, 1062 kn FM do 30.11.

PLITVIČKA JEZERA (Jezero 3*) 29.12.-1.1., 2 pol + 1 pp, od 2260 kn

SKI OPENING SLOVENIJA, Rogla (Htl Rogla) od 13.12. – 15.12., 2 pol+ ski-karta, od 915 kn ITALIJA, Fai della Paganella (Htl El Paso) 11.12. – 15.12., 4=3 pol, od 928 kn AUSTRIJA, Katschberg (Htl Cristallo) od 12.12. – 15.12., 3 pol, od 1.925 kn

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

ETNOIZLOŽBA Stanka Trstenjaka

Ljudi se sve više zanimaju za starine Poznati etnolog, sakuplja starina i vrsni kuhar autohtonih jela, Stanko Trstenjak iz Marofa, u galeriji Op ine Sveti Martin na Muri postavio je etnoizložbu s preko stotinu starinskih predmeta, koje je prikupio i o uvao u proteklih etrdesetak godina.

Na izložbi najve u pozornost posjetitelja pobudila je starinska odje a, od dje je, preko mladena ke, do one koju su nosili stariji ljudi, bilo kao svagdašnju, bilo kao sve anu.

- Primjetno je da se ljudi sve više zanimaju za starine, posebice za odje u i obu u, te posteljinu.

Sve je više mladih koje zanima u što su se obla ili njihovi pradjedovi i prabake, o evi i majke, kao i uglednici.

Ima i onih koji bi željeli da im prodam neke od predmeta, osobito košulje, prsluke, hla e, odijela, izme ili gojzerice, no moja odluka je da ništa ne u prodati. Puno sam

Stanko Trstenjak pokazuje u kakvu je odje u obu eno velikaško dijete spremno za krštenje prije osamdeset godina

vremena i novca potrošio kako bih stvorio zbirku od oko tisu u raznih predmeta i zapisa te nema smisla sada to rasprodavati. Ipak je to veliko blago, ne samo marofsko i martinsko, nego i me imursko i

nacionalno, rekao je Stanko Trstenjak na izložbi koju je u dva dana obišlo nekoliko stotina posjetitelja, od djece, preko mladeži, starijih ljudi, do u itelja i profesora umjetnosti. (S. Mesari )

HKD “Pomurje” Lendava

Primljeni u Zajednicu HKUU-a Me imurske županije Hr vat sko k ult ur no društvo “Pomurje” iz Lendave primljeno je u Zajednicu hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije. Odluku o primanju donijela je skupština Zajednice HKUU-a Me imurske županije, s obrazloženjem kako HKD “Pomurje” svojim djelovanjem u Sloveniji i svijetu dostojno i kvalitetno prezentira hrvatsku kulturnu baštinu.

Predsjednik HKD-a “Pomurje” anino Kutnjak kaže kako su u društvu izuzetno zadovoljni i ponosni što su postali lanovi zajednice u državi iz koje oni ili njihovi roditelji potje u, te da e biti uvari i prezentirati hrvatske, kulturne, povijesne i gastronomske baštine. (sm)

PROJEKT “LICA” Davora Žerjava

Sve više fotografiranih lica akov anci i nadalje iskazuju veliko zanimanje za sudjelovanjem u umjetni kom i nekomercijalnom projektu autora Davora Žerjava. Tako je u subotu 9. studenoga u prostoru Tehnološko - inovacijskog centra “Me imurje” u akovcu održan etvrti termin fotogra iranja. Javno snimanje portreta u sklopu projekta “LICA”, podsjetimo, zapo elo je krajem svibnja ove godine, a provodi se uz potporu Fotokluba akovec i u suradnji s TICM-om.

Kako je kazao Žerjav, do sada je fotogra irano više od 160 lica, a projekt e se nastaviti i sljede u godinu. Informacije o budu im terminima fotogra iranja te na inu prijave mogu se dobiti na Internet adresi Fotokluba akovec www.fotoklubcakovec.hr. Po završetku projekta organizirat e se izložba 2014./2015. (rr)

15. studenoga 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UTORAK, 19. studenoga, 20.30 sati AKOVEC, Centar za kulturu

kavski kolendar 2014.

Matica hrvatska, ogranak akovec, poziva sve zainteresirane na sve ano predstavljanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2014., koje e se održati u petak 22. studenoga u 16 sati u restoranu “Pilka” akovec. Prigodno e prof.

Vladimir Kapun govoriti o temi Godišnjaka - 225. obljetnici me imurskih župa. Uzvanicima e se obratiti i Matija Posavec, župan Me imurske županije. Na sve anom predstavljanju Filmska družina OŠ Ivanovec prikazat e nagra eni multimedijski uradak “Kranj ecovi”.

U utorak drama “Nedjelja” Centar za kulturu akovec i Hrvatski ilmski savez predstavljaju ilmove ciklusa “ŽENA U GRADU, GRAD NA FILMU”.

Posljednji im ciklusa bit e drama redatelja Lordana Zafranovi a “Nedjelja” iz 1961. godine. U ilmu igraju Goran Markovi , Dragomir umi , Martin Crvelin, Gordan Pi uljan, Nada Abrus i Relja Baši . Drama u trajanju od 79 minuta donosi pri u jedne nedjelje u Splitu. Nakon jutarnjega seksualnog odnosa s djevojkom, mladi se pridružuje trojici svojih prijatelja i oni itav dana lutaj od jedne do druge gradske to ke, od jedne do druge (pomaknute) situacije, sve dok naposljetku ne otmu gradski autobus i sukobe se s policajcom koji je pokušao intervenirati.

45. OBLJETNICA Likovne galerije MM -a

Kruna cjelogodišnjih programa: izložba i katalog Piše: Roberta Radovi

Kustosica Likovne galerije Muzeja Me imurja akovec Erika Na Jerkovi autorica je kataloga “Zbirke likovnih umjetnika Me imurja”, koji je tiskan povodom 45. obljetnice Likovne galerije Muzeja Me imurja akovec, koja se obilježavala tijekom cijele godine.

Uo i završne izložbe, sa zadovoljstvom je istaknula zna aj postojanje ove Galerije: - Prije 45 godina nismo imali ono što imamo danas, a možda bi se trebali zapitati što bi se dogodilo da nam netko zatvori Galeriju. Bismo li bili spremni pristati na takvo nešto. U tom smislu naši su se umjetnici odazvali proslavi našeg jubileja i darovali nam 18 novih

Antun Toni Blažinovi i “Instrument - kruga”

GLAZBENA MJERA TROKUTA - Antun Toni Blažinovi

Stjepan Jerkovi darovao je rad pod nazivom “Svi pijuni tebe gledaju”

grame predstavljanja naših umjetnika zaokružili ovom izložbom na kraju godine.

Umjetnici darovali osamnaest djela et rdeset i peta obljetnica pr voga stalnog postava Likovne galerije obilježavala se tijekom cijele godine nizom izložbi doma ih autora.

Projekt je nazvan

radova, na emu im od srca zahvaljujemo. Time su pove ali muzejski fundus i njihova djela e biti uvana za neke budu e generacije, a samim time e naša Galerija i dalje rasti i širiti svoju djelatnost. Osobno sam sretna što sam realizirala sve što je bilo planirano vezano uz proslavu jubileja, a to je izme u ostalog i tisak kataloga ‘Zbirke likovnih umjetnika Me imurja’, koji je podržalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Sretna sam i što smo sve ovogodišnje pro-

“45 godina zajedno Likovna galerija MM -a i umjetnici Me imurja”. Prire eno je 15 samostalnih izložbi, a izlagali su Ivan Haramija - Hans, Vesna Osojni ki, Ljubomir Leva i , Krešimir Hlebec, Josip Rochus Pongrac, Mihael Štebih, Željko Lesar, Boris Leiner, Danijela Pi uljan, Dario Štoki , Bojan Miljan i , Kristina Horvat Blažinovi , Stjepan Jerkovi , Robert

Prezentacija i filmski dokumentarni zapis svih održanih izložbi

“Prozori”, ocakljena terakota, poklon je Roberta Wranne

Wrana i Veljko Posavec. Završna sve anost projekta

održana je protekli petak, 8. studenoga, sve anoš u otvorenja postava novodarovanih djela koja su autori izlaga i poklonili Muzeju, pa je tako fundus Galerije oboga en s 18 umjetnina u razli itim tehnikama. Na izložbi se može pogledati i ilmski dokumentarni zapis održanih izložbi. Postav se može razgledati do kraja godine u radnom vremenu Likovne galerije.

Kako spojiti matematiku i glazbu? akove koj publici svoj istraživa ki i umjetni ki rad pod nazivom “Glazbena mjera trokuta” predstavlja Antun Toni Blažinovi . Autor je ideju dobio tijekom spavanja: - Tako sam se ja jedno jutro probudio i sjetio se svog sna, u kojem sam mogao pro itati i odsvirati skladbu u glazbenoj mjeri pro itanoj iz dimenzija pravokutnog trokuta.

Jedan dio izložbe je kronološki, sa svim bitnim momentima i materijalima vezanima uz “Glazbenu mjeru trokuta”, a drugi dio su Blažinovi eva nova saznanja te analiza s vremenskim odmakom u odnosu na dane kada su projekti bili promovirani. Blažinovi naro ito isti e “ izi ku” notu trajanja korijena iz 2, koju je dobio pomo u

“Instrument - kruga” kao vrlo bitan moment u geometrizaciji glazbe, glazbenih mjera i notnih zapisa - nasuprot sadašnjoj aritmetizaciji. Dio izložbe jesu i promišljanja starogr kih ilozofa, pa do suvremenika, kroz koja autor pokušava na i odgovore na svoja matemati ko - glazbena promišljanja.

Izložba je postavljena u prostoru galerije “Scheier” povodom 10 godina od prve objave skladbe u glazbenoj mjeri baziranoj na geometriji, pa do na ra unalu snimljene “Glazbene mjere trokuta - Trianglemetre”, na koju se kasnije nastavila “Nota korijena broja”.

Postav se može doživjeti i razgledati do nedjelje 24. studenoga. (rr)

Ideja za glazbu iz dimenzija trokuta proizašla je iz sna

Nedjelja, 24. studenoga • Centar za kulturu Čakovec • 20 sati

11. Međimurski festival zabavne glazbe 22 izvođača - zvučna imena hrvatske estrade Igor Baksa • Mirko Švenda – Žiga • Globus • Igor Brešan • Dora Bačić • Jurica Pađen & Aerodrom • Zdravko Škender • Marina Tomašević • Vladimir Košir Tonka • Josip Sanjković Mitrica • Angello • Jerko Fabić • Supermarket • Jutarnja zvijezda • Mar na&Marko • Mladen Burnać • Boris Babarović • Mila Elegović • Nano Prša • Nenad Kumrić Čarli itd.

Pratnja fes valskog orkestra pod ravnanjem Damira Rodigera. Ulaznice na blagajni Centra za kulturu.

4

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

NEDJELJA, 17. studenoga, 17 sati PRELOG, Dom kulture

PETAK, 15. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Koncert ansambla “Ad gloriam brass”

ROUTE 66 (Rolling Stones trib

U Domu kulture e se u nedjelju 17. studenoga održati koncert ansambla “Ad gloriam brass”, s po etkom u 17 sa . Ad gloriam brass je sastav šestorice limenih puha a sastavljen od lanova orkestra Opere HNK-a u Zagrebu, Simfonijskog orkestra HRT-a i Zagreba ke lharmonije. Osnovan je 1993. i od tada djeluje u ponešto izmijenjenom sastavu. Njihov repertoar ine djela europskih i hrvatskih majstora renesanse i baroka (F. Sponga, V. Jeli , H. Purcell, G. F. Händel, J. S. Bach), te djela suvremenih hrvatskih autora, od kojih su neka posebno napisana za ovaj ansambl (A. Klobu ar, S. Dedi , Z. Jurani , M. Mile , A. Igrec...).

Ovaj petak u Podroomu se priprema velika Rolling Stones fešta, a sviraju zagreba ki Stones tribute band Route 66, koji uvijek pripreme dobru veselicu pa se nadamo da e tako bi i ovaj put. Route 66, rock ‘n’ roll bend, prisutan je na zagreba koj klupskoj sceni od 2003. godine. Tijekom godina redovi h koncerata i nastupa pro lirali su se kao izvo a i koncerata posve enih Rolling Stonesima, postavši najrelevantniji Rolling Stones tribute band.

Set lista uklju uje sve najve e hitove Rolling Stonesa, od po etka 1960-ih do današnjih dana. Diskografski su zastupljeni na trostrukom CD-u “BlueSax! Live! 2009./2010.” u izdanju Croatia Recordsa. Route 66 na svakom svom koncertu, osim odli ne svirke, pruža i atrak van scenski nastup, što uz ogromne koli ine njihove pozi vne energije, zafrkancije i dobrih vibracija stvara jedinstveni rock ‘n’ roll show. It’s only rock ‘n’ roll!

STRU NI SURADNICI PROJEKTA “STOLJE E FILMA” U AKOVCU

Kako doživjeti stotu? Uz fil Piše: Roberta Radovi

Mnog i a kov a nc i i akov anke još se sje aju kako je u prostorima bivše tvrtke “Tapetar” djelovalo kino. Upravo je na tom mjestu 6. travnja 1913. godine zapo ela kontinuirana kinoprikaziva ka djelatnost u našem gradu. Proslava stote obljetnice zapo ela je postavljanjem spomen-plo e na mjesto gdje se nalazio prvi stalni kinematograf u vlasništvu Maksimilijana Heinricha (u ulici Ru era Boškovi a). Potom je u Centru za kulturu u Izložbenom salonu u etvrtak 7. studenoga otvorena dokumentacijska izložba. Stru ni suradnici projekta “Stolje e ilma” u akovcu tom su prigodom predstavili dio otkri a. Istraživanje prvog dijela ilmske povijesti provodio je dr. sc. Branimir Bunjac, povjesni ar: - Za prvo akove ko kino zaslužan je eh Aleksandar Li ka, koji je sa svojim putuju im kinematografom vlakom došao u akovec i bio je nešto poput cirkuske atrakcije.

Otvorenje kina za ono doba i Severina - atraktivnija nego ikad

je boksa Marijan Beneš, koji je bio toliko popularan da je kino pucalo po šavovima od velikog broja posjetitelja.

Titanic u akovcu imao više od 14.000 posjetitelja

Stru ni suradnici Helga Lajtman, Jasminka Bijeli Ljubi , Borivoj Radoj i , Andreja Talan, Branimir Bunjac, Marina Oskoruš i Petar Krelja, koji je izložbu proglasio otvorenom

prilike bilo je izniman doga aj i u svjetskim relacijama.

U to doba ve ina ljudi još i ne zna što je to kino. Ovo je kino po svim standardima ondašnjeg vremena bilo iznimno: 350 sjedala, dobra aparatura, uredno, ne vibrira slika, ton je odli an. Igrane su tri predstave tijekom dana i sve su tri bile pune. Cijena tadašnje ulaznice bila je jednaka cijeni za kilogram mesa. Što je najzanimljivije, repertoar je bio svjetski, pa se u akovcu prikazuje prvi blockbuster ‘Quo

Vadis’, koji se istovremeno prikazivao u New Yorku. To je bila takva vijest i senzacija da o tome nisu pisale samo novine u Me imurju, ve je to vijest koja je odjeknula i izvan granica Me imurja. Prostora za istraživanje ovog razdoblja još uvijek ima, jer još dosta podataka ima u arhivima Ma arske.

akovec je privla io oskarovce i boksa e Borivoj Radoj i , dipl. Politolog, istraživao je podru je

ilmskih premijera do 1981. godine i temu crne kronike u kinu “Dom”: - Nevjerojatno je da je akovec uspio privu i velike autore kao što su Mimica, Papi , Hadži , Vrdoljak ili glumce kao što su Boris Dvornik, Mia Uremovi , odnosno kremu jugoslavenske kinematogra ije. Vidljivo je da je to bila zasluga Vinka Lisjaka. Došli su dobitnici Oscara, autor ‘Surogata’ Dušan Vukoti . Kad se prikazivao ilm o boksu, gostovao

Organiziranjem brojnih priredbi i tribina, stvarala se educirana ilmska publika, što su posebice istaknule suradnice projekta, povjesni arka Andreja Talan i kulturologinja Helga Lajtman, koja je dodatno naglasila kako je samo unutar tribine “ akovec etvrtkom” organizirano više od 50 sve anih premijera. U 90-im godinama naša publika prati ilmove paralelno s ameri kim premijerama, a posje enost kinu je izuzetna. Titanic je odgledalo više od 14.000 posjetitelja. Škola animiranog ilma tako er je sa svojih 38 godina postojanja znatno pridonijela ilmskoj brendiranju i razvoju ilmske kulture u akovcu, što je naglasila Jasminka Bijeli Ljubi :

Spomen-plo a prvom akove kom kinu

- Na izložbi smo ŠAF predstavili kroz prikaz rada s djecom polaznicima naše škole, te drugi dio koji se odnosi na Internacionalnu ilmsku radionicu. ŠAF je danas akove ki brend koji je još uvijek više poznatiji u svijetu i na festivalima širom svijeta negoli tu doma u Me imurju.

Marina Oskoruš najavila je kako e se projekt nastaviti realizacijom i izdavanjem knjige “Stolje e ilma u akovcu”, te zahvalila ilmskoj publici na svim ovim godinama vjernosti. U manifestaciju proslave bili su uklju eni i u enici Graditeljske škole akovec Tara Lisjak i Anamarija Grkavac, koji su osmislili pozivnice, plakate i letke.

SEVERINA I VRU I PLESA I

“Idu macani!”, vrištala je ženska pu pub Severina je u suglasju s vru im slovenskim plesa icama i plesa ima, koji su posebice izazivali vrisak brojnijeg dijela ženske publike, "zapalila“ dvoranu varaždinske Arene.

Prekrasna scensko - koreografska bajka ve inom u crno - bijelim kontras ma oduševila je sve, a rasplesani fanovi pjevali su u glas sa Severinom puna dva i pol sata na koncertu koji je održan prošli petak.

Severina, koja je pokazala svoj senzualni, emo van, ali i snažno - energi an karakter, poklonila je Varaždincima, ali i brojnim Me imurcima, kolaž od tridesetak pjesama s posljednjeg albuma, ali i izbor starijih hitova. Koncert

je zapo eo hitom ''Italiana'', potom je uslijedila "Uzbuna", pa se itava pjevno - plesna bajka strastveno razvijala sve do hitova kao što su "Hurem" i "Brad Pi ". S osobi m emocijama Severina je izvela pjesme "Grad bez ljudi" i "Ostavljena"; koje su joj suzama zacaklile o i. Oduševljena publika pam t e ovo druženje po osobito visokoj razini produkcije i scenskog nastupa, što zasigurno predstavlja nove standarde koncertne razglednice ne samo u Hrvatskoj, ve i šire. Koncert je dio turneje "Dobrodošao u klub", koja e završi koncertom u Splitu 6. prosinca. (rr,zv)

Scenografija koja je pratila pjesmu “Grad bez ljudi” mnoge je ostavila bez daha

15. studenoga 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA, 20. studenoga, 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

bute band)

The Immigrants bend iz Ma arske Immigrants je indie-rock bend iz ma arskog Pe uja. Bend ine: Badri Adorio (bass gitara, vokal), Szapi Szabolcs (gitara, prate i vokal) i Karoly Balazs (bubnjevi, prate i vokal). Bend je oformljen 2011. godine i brzo se probio na ma arsku glazbenu scenu ulaskom u finale najpoznatijega ma arskog talent showa 2012. godine. Nakon turneje po Ma arskoj, u Beogradu snimaju svoj prvi album pod imenom “Best of Immigrants”.

Album je objavljen u nezavisnoj produkciji 21.

lm!

RAZGOVOR S POVODOM

da do u vidje kako njihov nastup izgleda uživo u jednoj prisnoj i pravoj klupskoj atmosferi.

A to da me u našim doma im snagama ne nedostaje mladih talen ranih ljudi koji svojim trudom i radom ostavljaju trag u našoj sredini, ne moramo posebno pri a . To mi svi jako dobro znamo. Nadamo se da e do i i njihovo vrijeme, a do onda kao predgrupu Ma arima predstavljamo mladi doma i alterna vni rock bend pod imenom Media Stres.

NAJAVLJUJEMO

19. JAZZ FAIR, 21&22. studenoga

Ženski jazz kvartet otvara festival Piše: Roberta Radovi

Gra e dovoljno i za dramati an film! akove ka obitelj Lisjak s ponosm je sudjelovala u doga aju, na što se osvrnuo Robert Lisjak: - Drago mi je što se ‘iskopalo’ mnogo materijala. Drago mi je da je moj tata isto mnogo toga skupljao, pa smo za imali dosta stvari za izložbu iz njegove arhive. Petar Krelja podsje o je kako u temeljnoj knjizi povijes hrvatskog lma Ive Škrabala nema ni jednog stavka o lmu u akovcu, a ovdje ima toliko zanimljivog materijala da bi se

sije nja 2013., ocijenjen je pozi vnim kri kama te je grupi omogu io da sudjeluju na najve im ma arskim fes valima. Ovo su ukratko dos gnu a benda koji postoji tek jednu i po godinu i ija je prosje na starost lanova 18,3 godina! Naravno, oni ni blizu nisu zadovoljni pos gnu m sve dok ne po nu puni stadione, ne objave više singlova od Beatlesa i ne prodaju više plo a od Michaela Jacksona. Ambiciozna ekipa kojoj želimo puno sre e u daljnjim pos gnu ima, a naše goste pozivamo

mogla napravi ne samo knjiga, nego i jedan dramati an film.

Filmski kriti ar Dražen Ilin i oduševljen je što u našem kraju ima toliko entuzijasta koji se bave lmom: - Izložba je odli na. Drago mi je vidjeti da akovec ima toliko filmske publike koja voli lm. Dovoljno je samo le mi no pogleda ove plakate i isje ke iz novine. To nije suhi arhivski materijal, ve je to život koji je bio na ovim ulicama prije 30, 50 ili 100 godina.

Festival jazz glazbe “Jazz Fair” u svom 19. izdanju i dvodnevnom programu u etvrtak i petak, 21. i 22. studenoga, donosi nadasve atraktivan program, koji nam je predstavio Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu: - Ova je godina specifi na po nekoliko stvari. 19. Jazz Fair ugostit e glazbenika iz 19. zemlje od onih koje su do sada nastupale na ovom estivalu. To je David Gazarov iz Azerbajdžana, koji trenutno živi u Münchenu. Prošle je godine proglašen najboljim jazz pijanistom Njema ke i izuzetan je klasi ar. Posebnost je tako er i nastup ženskog jazz kvarteta s kojim po injemo estival. Choco-

late Disaster je ženski bend koji ine etiri djevojke, iz Austrije, Njema ke i Hrvatske. Klaviristica Anna Doblho er, kontrabasistica Leonore Hollau , sakso onistica Anna Keller i Lada Obradovi iz Siska, koja svira bubnjeve. Lada

trenutno studira bubnjeve u Grazu, a bila je i u enica našeg sugra anina Roberta Jambruši a - Džebija, tako da je ve i svirala barem jednom s Big bandom akovec prije šest - sedam godina. Nakon njih nastupa Jazz Continuo, da-

JEDANAESTI MEF U CENTRU ZA KULTURU, nedjelja, 24. studenoga

kle, glazbenici koji su nastupali s Boškom Petrovi em. ine ga Primož Graši , jedan od najboljih gitarista u Europi, Neven Frangeš, klavirist, koji je dobitnik tri Porina u kategoriji jazza. Frangeš je tako er uz Boška Petrovi a i Ružu Pospiš Baldani bio dobitnik Vjesnikove nagrade za glazbu još kada se ta nagrada dodjeljivala ne samo za klasi nu glazbu, nego i za jazz i pop glazbu. Uz njih, tu je i Mario Mavrin na basu. Dakle, to je jedna provjerena trojka.

Drugi dan otvara ve spomenuti David Gazarov, a završavamo vrhunskom atrakcijom. Truba iz Švedske Lasse Lindgren, koji e ovaj put nastupiti s Big bendom i svirati isklju ivo glazbu Maynarda Fergusona. Dakle, poslastica za sve jazzere.

NAJAVLJUJEMO

Interes izvo a a sve ve i.

Samo jedan osvaja Grand prix!

Dražen Ilin i : - Izložba nije suhi arhivski materijal. To je život akovca tijekom proteklih stotinu godina

publika ublika "Naša" hrvatska Hurem zablistala je u punom sjaju

Slovenski plesa i i plesa ice zagolicali su mnogima maštu

Sve je spremno za jedanaesto izdanje Me imurskog estivala zabavne glazbe, koje e se održati u dvorani Centra za kulturu akovec u nedjelju 24. studenoga u 20 sati, istaknuli su lanovi Organizacijskog odbora na predstavljanju ovogodišnjih programskih sadržaja estivala. Tom je prigodom izvršni direktor MEF-a Rajko Doboši naglasio kako ovaj estival i u uvjetima gospodarske krize i nedostatku dostatnih nov anih sredstava te nedovoljne potpore lokalne zajednice ipak ve godinama uspijeva opstati i razvijati se: - Malo je estivala zabavne glazbe koji ve dugi niz godina opstaju kao MEF. Osim Splitskog, Požeškog i Zagreba kog estivala, jedino još naš MEF ima višegodišnju tradiciju i sve više postaje prepoznatljiv kao brend kontinentalnog estivala zabavne glazbe. Sandra Herman, zamjenica župana, tom je prigodom naglasila kako je tendencija budu eg organiziranja ovog estivala njegovo povezivanje s ostalim turisti kim sadržajima Me imurske županije, kako bi se ono još više promoviralo u kulturnom, zabavnom i turisti kom smislu.

Uz Sandru Herman i Rajka Doboši a, predstavljanju estivala nazo ili su još i drugi lanovi Organizacijskog odbora: Josip Turk, Davor Domini i Robert Guterman, koji su izme u ostalog najavili i raskošnu scenu na pozorni-

Drugi program Hrvatskog radija direktno iz akovca Organizacijski odbor želi brendirati MEF i kao turisti ku vrijednost Me imurja ci. Glazbeni estivalski spektakl zabavne glazbe u akovcu, koji spada u tri vode a na hrvatskom prostoru, ove e godine voditi tandem Mateja Goš iej i Miljenko Ov ar. U šou programu nastupit e vokalna grupa “Zrinski“. Televizijski prijenos preuzima deset udruženih lokalnih televizijskih ku a diljem Hrvatske. Glazbenike e pratiti orkestar pod ravnanjem pro . Damira Rodigera, a redom e na estivalu nastupiti dvadeset i dvoje izvo a a koje su odabrali selektori estivala Josip Turk i Davor Domini : Martina&Marc’o, Anita Kralj, Supermarket, Bumerang, Jutarnja zvijezda, Vladimir Koriš - Tonka, Nenad Kumri

- arli&band, Dora Ba i , Nano Prša, Boris Babarovi , Josip Sanjkovi - Mitrica, Angello, Igor Baksa, Igor Brešan, Globus band, Mladen Burna , Jerko Fabi , Zdravko Škender, Marina Tomaševi , Jurica Pa en, Mila Elegovi i Mirko Švenda - Žiga. Najbolje izvo a e i skladbe, kojih je ove godine bilo prijavljeno najviše u povijesti estivala, odabrat e žiri koji e voditi uka ai . Ulaznice su 50 kuna i u prodaji su na blagajni Centra za kulturu ili se mogu rezervirati na tel. 040 311-488. Organizacijski odbor MEF-a pozvao je sve ljubitelje zabavne glazbe da do u uživati u dobroj glazbi i raspoloženju.

Za najbrže itatelje tri ulaznice!

Troje naših najbržih itatelja može do i do ulaznica za MEF. Tri ulaznice ekaju itatelje koji prvi

s izdanjem Me imurskih novina (broj 948) od petka 15. studenoga s gnu u naš marke nški odjel.

Mnoga poznata imena estrade uz doma e snage natje u se za jedanaesti Grand prix fes vala, a ukupno e bi podijeljeno deset fes valskih nagrada. Uz tradicionalni izlet vinskom cestom i zaustavljanje kod obiteljskog seoskog turizma Turk, sudionicima festvala bit e podjeljeni i pokloni Turis ke zajednice Grada akovca, a uz ve pozna a er party, organizatori vjeruju da e doma i i strani gos , kao i svake godine, ponijeti svojim ku ama najljepše u ske boravka u našem gradu i Me imurju. Zanimljivo je napomenu da e se popularna glazbena emisija Drugog programa Hrvatskog radija “Glazbeni megahertz”, urednika Roberta Krupe, emi ra u nedjelju 24. studenoga direktno iz akovca. Zanimljivo je i spomenu kako je u prvih sedam dana putem internetskog glasovanja na web stranicama festivala, koje završava 20. studenoga, prikupljeno preko 35.000 glasova.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

Knjige MOZAIK KNJIGA Dobitnica iz broja 946 Me imurskih novina je Monika Jalšovec iz Štrukovca. Dobitnik iz broja 947 je Robert Belovi iz Hlapi ine. Nagradnu knjigu molimo podi i u redakciji Me imurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

Eva Stachniak “Zimski dvorac” Pri a o beskrupuloznom usponu na tron ruske carice Katarine Velike iz pera Eve Stachniak!

Barbara je mlada djevojka koja dolazi na ruski dvor kako bi služila carici Elizabeti, no mnoga njezina znanja pomo i e joj postati u enicom ruskog kancelara. On e je podu iti razli itim korisnim vještinama – od otvaranja brava na naizgled zaklju anim vratima do ljubavnog umije a – a više od svega kako šutjeti, gledati i slušati. Uskoro, Barbara e postati Varvara, ali i mnogo više od toga – postat e uhodom carice Elizabete – njezinim okom i uhom. Nedugo potom na ruski dvor dolazi naivna i ranjiva pruska princeza kako bi se po želji carice Elizabete udala za Petra, njezina ne aka i nasljednika. Iako joj je dužnost nalagala uhoditi je, Varvara e postati njezinom vjernom prijateljicom koja e u initi sve kako bi joj olakšala snalaženje me u prijetvornom i potkupljivom dvorskom svitom.

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Katherine Jenkins - “Pouke redovnika za kojega sam se udala” Pouke redovnika za kojega sam se udala uzbudljiva je životna pri a žene koja s dvadeset šest godina iznenada odlu uje krenuti u smjeru promjene. Odlazi u Koreju pou avati engleski jezik, nimalo svjesna životnog zaokreta koji je tamo eka. Upoznaje egzoti nu, ali i šokantnu stranu života u Koreji. No najve e iznena enje je zabranjena ljubav koja joj se dogodila s budisti kim redovnikom. Ta ih je ljubav oboje stavila pred brojna i nesvakidašnja iskušenja.

Katherine Jenkins: Pouke redovnika za kojega sam se udala Oliver Bottini: Po nalogu o eva Margaret Mazzantini: Napokon ro en

PUBLICISTIKA Dr. Tanya Byron i Sacha Baveystock: “Zlo esta djeca” – naši mali an eli Dr. Alberto Villold: Sanjati odvažno D. S. Allan i J. B. Delair: Kataklizma

KNJIŽARA LJEVAK

Drago Hedl - “Donjodravska obala” No, jesu li Katarinine ambicije znatno ve e nego što je itko mogao pretpostaviti? I ho e li prezati pred bilo ime kako bi ih ostvarila? Prepuna zanimljivih detalja o životu na ruskom dvoru, uklju uju i modu, hranu i opise interijera, ova arobna pri a o strasti, izdaji i osveti pruža nam mogu nost da kroz klju anicu zavirimo u burno povijesno razdoblje te otkrijemo tajne iz privatnog života glasovite carice Katarine Velike.

Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako o ekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave po etkom pedesetih godina dvadesetog stolje a.

U tom dvorištu, nad kojim Drago Hedl lebdi precizno i nježno, poput wendersovskog an ela, živjet e ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevnice. Željnih

najobi nijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama.

Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neo ekivane miksere. Na dnu tih drobilica oni zadobivaju neo ekivane uloge, po evši od dje aka Dade kroz ije se nevino grlo kotrljaju sve oporije jagode odrastanja, ili iskonskih indi-

vidualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, koji još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do o icira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinoga pogonskog goriva svake nadolaze e ideologije iza ugla.

Pre esto je tim Hedlovim antijunacima prošlost naturena kao jedini aršin po kojem se ukopava sadašnjost, a još više maglena budu nost.

Sergej Dovlatov - “Kov eg”

Grupa autora “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta” Ako ste ikad ak i samo petljali s lopaticom u ruci, sigurno imate u glavi viziju vrta iz snova. No kako pretvoriti svoj kutak zelenila u savršeni raj? Evo rješenja!

Bestseler “1000 neprocjenjivih vrtlarskih savjeta” iz vašeg e vrta izvu i samo ono najbolje i transformirati ga u mjesto kojem e se vaši susjedi diviti, a vi uživati u njegovoj ljepoti i raskoši. Jeste li znali da od korova možete na initi hranjivi tonik koji e pospješiti rast vaših biljaka?

Ili da bi bubamara mogla biti vaš najbolji saveznik u borbi protiv nametnika? A znate li kako posaditi vlastite lješnjake ili uzgojiti najljepše ruže? Mi vam otkrivamo sve tajne i trikove vrtlarskog zanata! Saznajte kako oblikovati vrt o kojem ve dugo sanjate, odagnati štetnike s omiljenog cvije a, povr a i vo a ili, pak, na-

Na što smo sve spremni zbog ljubavi? Koji je pravi put do mudrosti i osobnog ispunjenja? Je li mogu e pomiriti duhovnost i zabranjenu ljubav?

Odgovore potražite u ovoj intrigantnoj i nadahnjuju oj knjizi koju ete poželjeti pro itati i više puta. Katherine Jenkins je u iteljica engleskog jezika, autorica i popularna blogerica s više od tisu u posjeta na blogu tjedno. Napisala je 365 pouka o ljubavi, jogi, meditaciji, strpljenju, strahu, stresu i sli nim temama.

BELETRISTIKA

Finske arape, kožnate voza ke rukavice, odijelo s dvostrukim proredom, ja-

kna od umjetnog krzna, kožnati o icirski opasa , to su bile stvari koje je Sergej Dovlatov u kov egu ponio u emigraciju. Mnogo godina poslije taj je kov eg otkrio piš ev sin i tako je gotovo slu ajno postao tema i sadržaj ove knjige, a usput i neka ironi na verzija žanra pri a za laku no .

Dovlatov opisuje kako su te prakti ki bezvrijedne stvari bile zapravo sve što je stekao za trideset šest godina života u domovini, no svejedno baš ti

smiješni i odavno nepotrebni predmeti izazivaju u njemu val gotovo prustovskih uspomena, koje su, kako sam autor veli, vjerojatno bile skrivene u naboru tih ubogih krpa i tako postale otponac za pri e.

U Kov egu Sergej Dovlatov vodi nas u sovjetsku Rusiju šezdesetih godina 20. stolje a, i u svakom poglavlju prepri ava jedan sasvim poseban dio svog života. A ovaj pisac se zaista naživio razli itih života u SSSR-u: od no-

vinara i vojnika do umjetnika, reketara, pa ak i KGB-ovca...

Dovlatov nije ogor en i ljutit poput drugih emigrantskih pisaca, barem ne na tipi an na in: on je pisac pro injenoga crnog humora i dovitljivih minimalisti kih opservacija; njegova je nostalgija pomalo komi na, kao što je i njegova ironija prožeta ljudskoš u.

Dovlatov je poštovao i volio Tolstoja, Dostojevskog, Puškina i Gogolja, no njegov jedini pravi uzor bio je ehov.

Clarice Lispector - “Zvjezdani trenutak” initi vlastiti kompost.

Tu je i 20 superpoticaja koji e zajam eno uroditi plodom, ekološki na ini sadnje te mudra rješenja za ure ivanje kako bi svaki kutak vašega vrtnog prostora zablistao u punom sjaju.

Jedno je sigurno – bilo da ste iskusni vrtlar ili tek radite prve vrtlarske korake, uz savjete iz naše revolucionarne knjige lako ete pretvoriti svoj vrt iz obi nog u rajski!

U romanu “Zv jezdani trenutak” pripovijeda se o Macabéi, prostodušnoj djevojci iz gradi a Maceióa na sjeveroistoku Brazila (istoga onog u koji je 1922. iz Ukrajine stigla obitelj Lispector), koja u potrazi za boljim životom seli u Rio de Janeiro.

Ime je dobila jer joj se majka zavjetovala Našoj Gospi od Dobre Smrti da e joj dati to ime ako preživi nakon poroda i ono je bez sumnje aluzija na Makabejce. Ne prihvativši poganske bogove Olimpa, Makabejci su odbili uklopiti se u novu civilizaciju koja im se nametala. U svojoj prosto-

dušnosti Macabéa se tako er odbijala uklopiti u moderno kapitalisti ko društvo (jer je bila “nesposobna za život“), dok je beskrupulozni i ambiciozni Olímpico de Jesus njegov savršeni predstavnik.

Uz pri u o Macabéi, u romanu se isprepli u još dvije linije, jedna narativna, u kojoj pripovjeda Rodrigo S. M. pripovijeda o samom sebi, postaju i i sam likom i gotovo se nadme u i u važnosti s Macabéom, i jedna metanarativna, u kojoj se isti taj pripovjeda neprestano osvr e na proces pisanja, problematiziraju i mogu nost objektivnog pri-

kazivanja stvarnosti. (...) Ali Macabéa je bila toliko nesvjesna same sebe da i nije znala da ima sudbinu. Za razliku od nekih drugih Clariceinih protagonistica, nije se propitivala, jer “tko se propituje, nepotpun je“, “nije imala svijest o samoj sebi i nije se ni na što žalila, ak je mislila da je sretna“. Macabéa tako utjelovljuje svojevrsnu Clariceinu utopiju mogu nosti istog postojanja utemeljenog na osjetima i neukaljanog razumom, u njoj je ostalo sa uvano nešto prirodno i iskonsko, nešto što prethodi civilizaciji. (...) No, umjesto sre e u ljubavi

i raskošnog života, “sudbina je za nju odabrala mra nu uli icu i slivnik“.

15. studenoga 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ...

KAPETAN PHILLIPS

OBLA NO S UFTAMA 2, 3D

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

triler/biografska akcijska avantura Redatelj: Paul Greengrass Uloge: Tom Hanks, Catherine Keener, Max Martini, Chris Mulkey, John Magaro

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik Redatelj: Cody Cameron i Kris Pearn Uloge/glasovi: Filip Juri i , Janko Rakoš, Mia Krajcar, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Jasna Pali Picukari

16.30 OBLA NO S UFTAMA 2, 3D

petak, 15.11.

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 3D akcijska avantura

20.30 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

subota, 16.11.

16.30 OBLA NO S UFTAMA 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 3D akcijska avantura

20.30 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

Kapetan Phillips je ilm snimljen prema istinitom doga aju iz 2009. godine, kada je grupa somalskih pirata otela ameri ki teretni brod “Maersk Alabama”. Kroz jedinstvene le e redatelja Paula Greengrassa, radi se istovremeno o napetom trileru i kompleksnom portretu bezbrojnih posljedica svjetske globalizacije. Radnja ilma fokusirana je na odnos izme u kapetana broda

Alabama Richarda Phillipsa (dvostruki oskarovac Tom Hanks) i somalskog vo e pirata Musea (Barkhad Abdi), koji ga otima. Phillips i Muse na u se u nezaustavljivom vrtlogu kada Muse i njegova banda napadnu Phillipsov nenaoružan brod; duboko na pu ini, 145 milja od somalske obale, njih dvojica e se na i u nemilosti sila koje se nalaze izvan njihove kontrole...

Nakon katastrofalne oluje hranom u prvom ilmu, Flint i njegovi prijatelji prisiljeni su napustiti svoj grad. Flint prihva a poziv svoga idola Chestera V da se pridruži kompaniji “The Live Crop”, koja je dobila zadatak iš enja otoka i u kojoj najbolji izumitelji na svijetu kreiraju tehnologiju za boljitak ovje anstva.

Kada Flint otkrije da njegova mašina i dalje radi i sada kreira mutantske “hrano-zvijeri”, poput živih kiselih krastavaca, gladnih tacodila, škampopanza i jabu astih pitona, on i njegovi prijatelji moraju se vratiti kako bi spasili svijet. Ovaj se ilm u trajanju od 95 minuta preporu uje starijima od 6 godina.

nedjelja, 17.11.

16.00 OBLA NO S UFTAMA 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.00 ENDEROVA IGRA, 3D akcijska avantura

20.00 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

DVD, BLUE RAY IZLOG BITKA ZA PACIFIK

ponedjeljak, 18.11.

OVJEK OD ELIKA

Izvanzemljska prijetnja svijetu došla je iz dubina Paci ika, iz rasjekline izme u dviju tektonskih plo a, iz portala izme u dimenzija. Da bi se obranili od udovišta, elnici velikih sila su se ujedinili i stvorili vlastita udovišta - ro en je program Jäger koji e nakon prvotnih uspjeha do i na rub propasti, zajedno s cijelim svijetom. Me utim, grupa vrhunskih pilota se ne predaje i ima samo jedan zadatak - otkazati apokalipsu!

Još kao dje ak Clark shva a kako posjeduje izvanredne sposobnosti, te da nije s našeg planeta. Kao mladi , odlu uje otkriti odakle je stigao i zašto je poslan na Zemlju. Junak u njemu morat e se pojaviti kako bi spasio svijet od uništenja i postao simbolom nade za cijelo ovje anstvo.

animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 2D akcijska avantura

20.30 KAPETAN PHILLIPS triler/biografska akcijska avantura

utorak, 19.11.

16.30 OBLA NO S UFTAMA 2, 3D animirana obiteljska komedija SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

18.30 ENDEROVA IGRA, 3D

ALBUM TJEDNA

Villagers:{Awayland} Kad se mladom irskom kantautoru Conoru J. O’Brienu raspao bivši sastav The Immediate, on je postupio kako se ve postupa kad do e do kraja jednoj dugoj vezi – napio se.

Sljede e jutro, mamurne i bolne glave koja je pulsirala u ritmu srca, s o nim zjenicama prošaranim krvavim žilicama, sjeo je s gitarom u rukama i napisao prvu pjesmu novog mu benda Villagers, koja se našla na njihovom debi albumu “Becoming A Jackal”.

Izme u dva sastava, dakle, nije gubio vrijeme. Album je bio nominiran za nagradu “Mercury” i glazbena pri a se nastavila. Novi album Villagersa “{Awayland}” nova je etapa u karijeri ovog sastava.

O’Brien, muškarac dje a kog lica, glazbenik tihog, osje ajnog i krhkog glasa, s lirikom koja esto prelazi iz melankolije u euforiju, alfa i omega je benda Villagers. Pop muzika s debi albuma zapela je za uši nekim velikim glazbenim zvijerima, te je bend po eo nastupati kao predgrupa Neilu Youngu, Tracy Chapman i bendu Elbow, da nabrojimo samo neke. Na novom albumu stvari su zaoštrenije, orkestracije bogatije. Stih Ryana Adamsa,

16.30 OBLA NO S UFTAMA 2, 2D

“Kad si mlad postaneš tužan”, pada na pamet dok se slušaju O’Brienovi melankoli ni zapisi. Bendovi poput The Bright Eyesa i Sparklehorsea tako er su u bliskom rodbinskom srodstvu s Villagersima.

Album zapo inje pjesmom “My Lighthouse”, u kojoj se O’Brienov vibrato konstantno uzdiže, pri aju i pri u u stilu ranog Cohena, pra en akusti nom gitarom. “Earthly Pleasures” meditira na temu prolaznosti vremena, i što ta prolaznost donosi i odnosi. Slušatelja napada ritam mašina i orkestralni ži ani instrumenti – u njoj bend po inje nastupati u svoj svojoj snazi.

U “The Waves” na valovima loureedovskog gitaristi kog feedbacka juri se u susret sudaru s obalom; u “The Bell” riff elekti ne gitare reže kao na najpoznatijim snimkama The Shadowsa. U pjesmi “Nothing Arrived” opjevane su pesimisti ke granice O’Brienovoga poetskog svijeta vidljive u stihovima “ ekao sam nešto i nešto je umrlo/ pa sam ekao ništa i ništa je došlo”.

U jednoj knjizi Nicka Hornbya nekoliko suicidalnih slu ajeva se okupi u sobi i slušaju glazbu Nicka

Drakea. Ne poštuju i glazbu, društvo se ubrzo zapri a i žamor po inje prekrivati pjeva a, dok ih jedna od okupljenih ne upozori: “Budite tiho, zar ne vidite koliko on pati dok pjeva”.

Naslovna pjesma albuma, instrumentalna “{Awayland}”, s “ ingerpicking” akusti nom gitarom i orkestrom u pozadini, podsje a na takve Drakeove uratke i na njegovo prebiranje po instrumentu.

Ostatak albuma se odmotava u sli nom stilu prepunom melodijskih zaokreta, a njegov kraj obilježava sintisajzer, O’Brienova nova igra ka. “Vidio sam da imam pjesme koje se mogu povezati s elektroni kim teksturama

akcijska avantura

sintisajzera – bilo je poput slagalice!”, izjavio je. Završna “Rhytm Composer” izravna je posveta tom instrumentu.

Uvriježeno je mišljenje da je lagano snimiti dobar prvi album, ali je mnogo teže tako kvalitetan rad održati na drugom. S “{Awayland}” Villagers su zadovoljili kvalitativne ljestvice postavljene s “Becoming A Jackal”. etrdeset i pet minuta albuma traje jedanaest novih pjesama Villagersa. Trajanje je to jednoga školskog sata. Nema se na tom satu mnogo novog za nau iti. Dobro poznate teme ponovno su ispri ane na pop na in koji je zavodljiv i intrigantan. I to je sasvim dovoljno.

(Nikola Bur ul, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. My Lighthouse 2. Earthly Pleasure 3. The Waves 4. Judgment Call 5. Nothing Arrived 6. The Bell 7. {Awayland} 8. Passing A Message 9. Grateful Song 10. In A Newfound Land You Are Free 11. Rhythm Composer

20.30 20 30 NEDJELJA drama

etvrtak, 21.11.

20.00 Tribina – JAZZ FAIR CHOCOLATE DISASTER i JAZZ CONTINUO

DOM KULTURE PRELOG subota, 16.11.

17.00 ŠETNJA S DINOSAURIMA, 3D akcija, obiteljski

19.00 LEGENDE U LAS VEGASU komedija

nedjelja, 17.11.

19.00 LEGENDE U LAS VEGASU komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

Lifestyle Hranom protiv kolesterola Kolesterol, ta masna tvar u vašoj krvi, razlog je zbog kojeg vaše arterije postaju mjesta odlaganja biološkog sme a nazvanog plo ica ili plak, koje sužava krvna žile i smanjuje razdaljinu izme u vas i sr anih bolesti.

Neki dijelovi kolesterola opasni su za arterije, dok su drugi za njih korisni. Odgovaraj a hrana može detoksicirati (neutralizirati) štetan kolesterol tako da ne može štetiti arterijama. Vrsta hrane koju jedete može zadati presudni udarac opasnom dijelu kolesterola i, štoviše, prema novim otkri ima, promijeniti njegovu narav tako da više ne bude u tolikoj mjeri smrtonosan. Ovaj radikalno novi na in kontrole kolesterola, koji se sastoji u njegovoj razgradnji, prema novom istraživanju, obe ava vrlo u ikovito usporavanje napredovanja ateroskleroze za 50 do 70 posto i ak pomaganje u uklanjanju postoje ih arterijskih za epljenja smanjivanjem nakupina plaka na arterijskim stijenkama. Važno je hraniti se tako da snižavate onu vrstu kolesterola koji se zove LDL te služi kao sirovina za za eplji-

Piše dr. Branko Vr i

vanje arterija. Suprotno tome, dobar kolesterol HDL pretvara štetan LDL i prebacuje ga u jetru, gdje se uništava. Ako u krvi imate više HDL-a i manje LDL-a, to su vaše arterije sigurnije. Odre ene vrste hrane pomažu u postizanju takvog odnosa uništavanjem štetnog LDL-a i stvaranjem korisnog HDL-a. U borbi protiv toga hrana može biti mo no oružje. Sve više dokaza pokazuje da se toksi na transformacija LDL-a može zaustaviti konzumiranjem hrane koja obiluje zaštitnim antioksidansima.

To zna i da možete djelovati na sam nastanak ateroskleroze u svakom razdoblju života, zaustavljaju i lanac doga aja koji dovodi do za epljivanja arterija, sr anih i moždanih udara.

LJUBAVNI ŽIVOT

Kako se ne smijete ponašati u novoj vezi?

U posljednjih nekoliko godina ženska je populacija putem knjiga, ali i drugih medija, “bombardirana“ jeftinim ljubavnim i erotskim romanima koji naj eš e daju krivu sliku kakva bi jedna normalna veza izme u muškarca i žene trebala bi . Naime, u toj poplavi loših romana, koji se naj eš e protežu u bezbrojne nastavke, dominira jedan alfa mužjak, savršen izgledom, vrlo esto neke mra ne i sumnjive povijesti, ženskar koji se na prvi pogled zaljubljuje u nadasve sramežljivu, neiskusnu glavnu protagonis cu, koja nije svjesna svoje ljepote, esto djevicu koja je ve podosta zagazila u 20-e godine života ili, ako nije djevica, onda isto ima iza sebe kosture u ormaru. I, naravno, svi njezini ins nk govore joj od po etka da on, to oli enje alfa mužjaka zbog kojega svaki put pada u nesvijest ili gori od seksualnog uzbu enja, kad je pogleda, dodirne, kaže njeno ime, nije dobar za nju, no ona si ne može pomo i. Taj nagon i živo njska privla nost jednostavno su ja i od nje!

Tako er, vrlo esto ti “mužjaci“ u knjigama, osim udnih seksualnih sklonosti, imaju karaktere sociopata, nasilnika sklonih perverzijama, bolesno su ljubomorni, te imaju neobjašnjive tendencije voajerizma i špijuniranja, do mjere da znaju djevoj in svaki korak.

Uglavnom, u m romanima esto smo svjedoci nenormalnih, ak i zlostavlja kih ljubavnih pri a, koje se predstavljaju kao najve e romanse i ljubavne pri e, u kojima žena esto mijenja svoj

sesivan je i bolesno ljubomoran, prigovara na svako vaše druženje s prijateljima i obitelji, nema vas pola sata i on vam ve šalje poruke gdje ste, što radite, s kim ste i kada se vra ate… To nije normalno ponašanje muškarca i odmah morate prekinu takve istupe ljubomore ozbiljnim razgovorom ili pak bježite od njega koliko vas noge nose. Ljubomora i posesivnost nisu izražavanje ljubavi, nego njegovih problema sa samopouzdanjem i povjerenjem u vas.

4. Nemojte glumiti ono što niste

karakter, ponašanje, s l odijevanja, cijeli životni s l, zbog ljubavi svojega života.

Najednom voli sve što on voli, njezin život i sve podre eno je samo njemu.

Na žalost, iako te knjige do odre ene mjere mogu bi zanimljive za razonodu, one ženama, posebno mla ima, koje nemaju do kraja izgra en karakter i imaju problem s manjkom samopouzdanja, daju sasvim krivu percepciju kako se trebaju ponaša prilikom zapo injanja nove veze. Da bismo pokušali ispravi tu grešku, evo nekih smjernica od kojih nikako ne smijete odstupa , kako u vezi ne biste izgubili sebe.

1. Nemojte se praviti “glupom” Ako ne voli inteligentne žene, koje imaju svoje “ja“ i svoje mišljenje, tada nemate što radi s njim. Pravi se glupom i intelektualno inferiornom samo kako biste podigle njihov ego de ni vno

je najgluplja stvar koju možete u ini .

Potražite osobu koja e vam biti intelektualni izazov i koja e zna cijeni ono što jeste.

2. Nemojte mijenjati stil odijevanja Imate sportski ili ležerni s l odijevanja, pe ce nosite samo za posebne prigode, no njemu se više svi aju djevojke u visokim petama i minicama… Ako vas pokušava promijeni i nametnu svoj ukus u odijevanju, to je jedna od najglupljih stvari na koje možete prista . Nitko ne kaže da se ne trebate lijepo obu i za izlaske s dragim, ali neka to lijepo bude u domeni onoga što se vama najviše svi a i u emu se osje ate najugodnije.

3. Nemojte zanemariti prijatelje i obitelj Želi vas samo za sebe, baš poput spomenu h muškar ina u knjigama, po-

On voli nogomet, vi ga mrzite, on voli pivo, vi ne volite, on voli kuhana jaja, vi kajganu… I mogli bismo tako u nedogled za bilo koje podru je života. Iako nije na odmet s vremena na vrijeme proba nove stvari i prilagodi se zbog osobe koja vam se svi a ili koju volite, s druge strane, može bi sasvim kontraproduk vno kada se prilago avate dragom, samo kako biste mu se više svidjeli. Naime, velike su šanse da e vas jednom pozva da odete s njim na nogometnu utakmicu, posje te Oktoberfest ili pak vam donije kuhana jaja u krevet… I što ete onda?

5. Nemojte mu dopuštati da vas podcjenjuje Ako ste do sada preživjeli bez njega i njegove pomo i, možete i dalje. Bez obzira na to što ste žena, ne zna i da ste nesposobni ili da vas neprestano mora spašava iz odre enih situacija kao damu u nevolji. Lijepo je ima nekoga tko e vam bi potpora, ali i ne nekoga tko e vam govori da sve što ste radili do sada ništa ne vrijedi i da on zna bolje.

Kada ste u vezi, osoba vas mora upotpuni , u ini vas boljom i sretnijom, a ne svaki dan zagor ava život sa svojim ispadima koji nemaju veze s normalnim ponašanjem i zdravim razumom.

TRGOVA KI CENTAR “JANA” AKOVEC

Svakog tjedna - akcija jedna U ove predblagdanske dane sigurno razmišljate o tome što bi kome poklonili.

Poklon bi trebao biti lijep, poseban, lijepo omotan i dekoriran, a uz to ipak imati dobru cijenu. Vrlo zahtjevno, no ne i nemogu e. Preporu ujemo da posjetite trgova ki centar “Jana”, smješten u samom centru akovca. Jer upravo sada u Jani je svakog tjedna - akcija jedna.

I tako do Boži a.

Jana akovec je ve punih 11 godina nezaobilazno mjesto u kupovini igra aka, poklona, boži nih dekoracija i boži nih artikala. Pred predstoje e blagdane u svakom tjednu na popustu e biti odre ena grupa proizvoda. Treba samo pratiti u našim novinama ili na webu ili pak ih svaki tjedan posjetiti i vidjeti što se taj tjedan nudi. Jer na ve ionako povoljne cijene sada možete dobiti i 20 posto popusta za sve vrste pla anja.

Trgova ki centar “Jana” u vlasništvu je mnogima poznatog uvoznika i veleprodaje

king Dinosaurs, SpiderMan, Furby, Monopoly, La la loopsy, My Little pony, Nerf, Burago, Chasin cheeky - hasbro, Nikko cars...

Na preko petsto kvadrata u trgova kom centru “Jana” možete izabrati izme u širokog asortimana posu a i ku nih potrepština, koji su dodatno proširili europskim proizvo a ima posu a, od ega posebno mjesto u ponudi zauzimaju inox garniture raznih sastava i dizajna vrhunske kvalitete, stotinjak vrsta tava, od ega izdvajamo tavice s granitnim premazom koje su potpuno nove na tržištu te inox tavu s duplim kerami kim premazom.

“KB” iz Sra inca, tvrtke koja je ve mnogo godina specijalizirani uvoznik posu a, igra aka, prigodnih poklona, robe sezonskog karaktera (prigodnih poklona za Boži , Uskrs, maškare, Valentinovo...). Posebno mjesto u ponudi imaju originalni poklon artikli iz vlastite proizvodnje,

šaljivi pokloni te pokloni za ro endane, imendane, vjen anja... Približava nam se vrijeme darivanja, pogotovo važno djeci, pa su i ove godine u Jani pripremili odli an izbor licenciranih igra aka Lego, Bratzillaz, Playdoll, Mickey i Minnie Maus, Winnie Pooh, Hello Kitty, Monsterice, Wal-

Trebate li modlice za kola e od silikona ili te lona, noževe od keramike, staklene zdjele, poslužavnike, svije njake, pa sve do boži nog nakita, žaruljica i borova, u Jani ete sve prona i. Nude niz originalnih poklona, aranžiranih poklona za sve spolove i uzraste, stolnih i stoje ih lampi, kristala, unikatne keramike, porculana razli itih vrsta i kvaliteta, pa svatko može izabrati prema svojem ukusu i prilici za koju poklanja. Tako ete u Jani zaista na i artikle za darivanje u rasponu cijena ve od 10 kn pa na dalje, aranžirane, originalne, posebne, za svakog lana kojeg želimo darivati.

Dakle, do ite u Janu i zasigurno ete na i nešto za sebe.

(SZ)

15. studenoga 2013.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Boja ili papri ice...

Pri spomenu crvene i crne boje, mnogi e se odmah prisjetiti srednjoškolske lektire i djela Henryja Bella Stendalla “Crveno i crno” i glavnog junaka Žilijena Sorela. Roman je nastao na istinitom doga aju objavljenom u novinama tog doba i progovara o nemogu oj ljubavi, ali i nedoku ivoj sre i. U modnom pak je svijetu izrazito mogu a ljubav izme u crvenih i crnih odjevnih predmeta. Kaputi,

suknje, cipele u crvenoj nijansama, sve se to može iznimno uspješno kombinirati s crnom odje om i obu om, što se moglo zapaziti i proteklih dana na akove kim šetnicama. U odabiru crvene ne treba se sramiti. U obzir dolaze najsvjetlije nijanse, pa sve do žarko crvenih kolora poput boje ili papri ica, koje mogu biti vaše modne boje sezone. Uživajte u crveno - crnim modnim koktelima!

ESPRESSO by

Laže li mokar miš k’o pas?

P

as je jedina životinja koja ne mora raditi da bi se održala kraj ovjeka i u njegovoj blizini. Patke, guske i kokice moraju nositi jaja, krave moraju davati mlijeko, a ptice u krletkama... one moraju cvrkutati i pjevati.

Pas zara uje za svoj život uz ovjeka tako što mu poklanja svoje prijateljstvo, ljubav i vjernost. I doista, uzre icu “Vjeran kao pas” uli smo ili pak sami izrekli stotinu puta. I mnogo smo puta slušali o nevjerojatnim pri ama koje samo dokazuju tu krasnu pse u osobinu - vjernost, koja se kod ljudi pre esto izgubi. Psi esto spašavaju svoje

gospodare iz vodenih bujica, pronalaze unesre ene, sjajni su vodi i slijepim osobama.

Oni su naši najbolji prijatelji. I stoga je zapravo udno što se u slengu ponekad uje izreka: “Lažeš k’o pas”. Je li to kakav pojam iz prošlosti ili...

Kako to pas laže i kome laže?

Neki kažu da ta izreka vu e engleske korijene iz krilatice “Lie Like a Dog” i da je frazem “laže k’o pas” zapravo proizašao iz engleskog kao igra rije i. Jasno je kad upotrijebimo izraz “Umoran k’o pas”. Vidjeli smo i sami esto umornog psa koji se u vrtu u nekoj debeloj hladovini izležava i odmora. Ali, “laže k’o

pas”... zašto bi nam pas lagao, a toliko nas (ljude) voli? li imamo još jednu frazeološku zanimljivost: “Mokar k’o miš”! Jeste li vidjeli mokrog miša? Od ega je taj miš mokar? A naj eš e se drži suhih tavana. Po etkom ovog tjedna u gradu je bilo mnogo ljudi, mokrih k’o miševa, jer im je vjetar samljeo i u dva poteza uništio kišobrane. Bili smo kolektivno uhva eni u zamku zvanu “mokar k’o miš”. Kad smo ve kod miševa, zašto ne navesti i dva vica u kojima glavnu ulogu igra ova sitna životinja koje se zapravo mnogi i boje. Znate li što kaže miš

A

kada vidi šišmiša? Gle, an eo uvar! He, he... nasmijte se sada. Ako ste ovo znali, onda sigurno ne znate za ovaj: Zašto slon nikako ne želi kupiti ra unalo? Boji se miša! atakli smo na udicu mamac, ovaj put u obliku miša i psa, ali ne znamo ho e li to odgovarati ukusu ribe.

Možda ste u ovotjednom ispijanju kavice s nama željeli pro itati nešto provokativnije, nešto o vama? Jer naj eš e, ako nismo zabavljeni pametnijim poslom, ve ina nas provodi 90 posto slobodnog vremena razmišljaju i o sebi. Da, da... naj eš e se bavimo sami sa sobom. I

N

naj eš e imamo (pre)visoko mišljenje o sebi. Naime, svaki ovjek, uklju uju i i onoga kojeg svakodnevno promatramo u ogledalu, iznimno voli sebe i vlastitu pamet.

Nitko ne voli nare enja ni savjete. Zadovoljni smo kad naše odluke okolina cijeni i poštuje. Dakle, cijeni i našu pamet, odnosno nas. Ima nas bistrih, više ili manje. Jednom je netko rekao da ako je netko bistriji od drugih ljudi onda je to zbog toga što se rodio s neznatno ve om dozom joda u štitnja i. Razlog, priznajemo li to sebi ili ne, koji nikako ne može biti dovoljan za zlobno uživanje u “gluposti drugih”.

A na te smo gluposti i možda pomislili na po etku promišljaju i o frazama “laže k’o pas” ili “mokar k’o miš”. Koga briga za to u situaciji kad dnevno u Hrvatskoj ostaje 700 ljudi bez stalnih nov anih prihoda i posla? Ljudi koje svakodevno sre emo na ulicama sve više izgledaju kao islužene krpe. Sve manje se smiju, a sve više su duhom žalosne i pesimisti ne prazne vre e, bez vjere u bolju budu nost. Matemati ko - gravitacijkska formula je jednostavna: prazna vre a ne može stajati. Dva nas vica o mišu ne mogu oraspoložiti na duže vrijeme. Ekonomija se ne može dugo, a ponajmanje stalno varati i lagati. Može li mokar miš lagati kao pas?

10

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Je li uzrok prometna nesre a?

PITANJE: Prije tri godine imao sam prometnu nesre u i zadobio sam trzajnu ozljedu vratne kralježnice. U po etku nisam imao poteško e, ali prije tri tjedna prilikom obavljanja posla kod ku e naglo sam okrenuo glavu i iznenada sam osjetio vrtoglavicu, glavobolju u potiljku, mu ninu, zujanje u ušima. Tog dana nisam ništa mogao raditi, samo sam ležao. Drugi dan mi je bilo bolje, a nakon par dana više nisam imao tegobe. Ne znam što mi je raditi, kakve pretrage trebam u initi i mogu li se ove smetnje povezati s prometnom nesre om?

ODGOVOR: Tegobe koje opisujete mogu se povezati s ranijom trzajnom ozljedom vratne kralježnice. Trzajna ozljeda vratne kralježnice (eng. Whiplash injury) je vrlo esta i naj eš e se doga a u prometnim nesre ama, a nastaje kao posljedica naglog trzaja glave. Simptomi se rje e javljaju odmah, naj eš e poslije nekoliko dana, a mogu i kasnije. Za pretpostaviti je da je došlo do dege-

nerativnih promjena na kralježnici. Naime, kroz vratnu kralježnicu prolaze vertebralne arterije i uslijed tih degenerativnih promjena došlo je do pritiska na vertebralne arterije, što opet ometa cirkulaciju, a ije posljedice su smetnje koje ste vi osje ali. Mišljenja sam da trebate u initi rentgen vratne kralježnice – standardne, kose i funkcijske snimke te transkranijski doppler (TCD) vertebro-baziralnog sliva. S u injenim pretragama javite se specijalistu neurologu. Ako se smatra da osnovne pretrage nisu dovoljne, odnosno ne daju dovoljno informacija, preporu a se nekoliko dodatnih (magnetska rezonancija, kompjutorizirana tomogra ija i po potrebi savjetovanje s drugim specijalistima).

Problem personalizacije (ili: tko je kriv?)

Kad psiholozi govore o problemu krivnje, onda je to povezano s našim unutarnjim tuma enjem krivnje, (ne)ovisno o pravnim ili širim eti kim postavkama te problematike.

Stru ni termin personalizacija krivnje bavi se tuma enjem tko je nešto skrivio . Kad se dogodi nešto loše, možemo kriviti sami sebe pa tada govorimo o internoj personalizaciji. Ako za nešto krivimo druge ljude i okolnosti onda je to eksterna personalizacija krivnje. Sve to može, ali ne mora imati veze s objektivnom krivnjom i odgovornoš u za loše doga aje.

Samopoštovanje ovisi o tome koga krivite. Osobe s niskim samopoštovanjem navikle su krivicu za neuspjehe pripisivati sebi, one osje aju krivnju i sram. Osobe koje okrivljuju druge ljude ili okolnosti zadovoljnije su sobom kad ih zadesi nešto loše, osje aju manje krivnje i srama, eš e se ljute i usmjeravaju svoje nezadovoljstvo na okolinu, uz o uvano samopoštovanje.

Ipak, voditi ra una samo o samopoštovanju i nau iti se u drugima tražiti krivce nije baš najmudrije što možemo u initi da bismo se ispravno nosili sa problemima u životu. Obmanjivati se na taj na in u mnogim situacijama nije produktivno. injenica je da smo za mnoge stvari zaista sami odgovorni i za mnoge pogreške sami snosimo krivicu, pa je nedopustivo svaliti odgovornost na nekog ili na nešto drugo. Od malih nogu djecu treba u iti da shvate svoju odgovornost kada su skrivila vlastite probleme ili nekome na inila štetu i tražiti da se suo e sa posljedicama.

To još više vrijedi za nas odrasle, jer mi smo djeci primjer.

Socijalno-psihološka analiza aktualnog stanja u našem društvu vjerojatno bi prili no protuslovila takvom na elu,

jer smo neprestano svjedoci nedostatka samokriti nosti, spremnosti za preuzimanje odgovornosti i popravljanje loših posljedica od strane osoba iz javnog i politi kog života.

Svakodnevno ih privode i optužuju za razna krivi na djela, od bivšeg premijera, pa do mnogih drugih klju nih osoba u ovome društvu, ali oni sami nisu spremni preuzeti krivicu i snositi posljedice. To nas kao gra ane beskrajno ljuti i o ekujemo pravedne sudske postupke koji e ih natjerati da odsluže primjerene kazne.

Psihologija krivnje i kazne zapravo je puno jednostavnija od pravnih znanosti i struke.

I u obiteljskom i osobnom životu, pa tako i u javnom i društvenom životu, osnovna su na ela vrlo jednostavna i jasna, postoje kriteriji ispravnog ponašanja i djelovanja.

Izuzetno je važno slijediti ih i provoditi kako bi život o uvao sigurnost i vjerodostojnost.

Lakše je pratiti procese na individualnoj nego na društvenoj razini, ali u osnovi se radi o istom. Kad je problem nastao našom pogreškom ili nemarom trebamo preuzeti odgovornost, nastojati popraviti svoje ponašanje i sanirati posljedice, moramo odraditi primjerenu kaznu, nema tu ni eg novog pod kapom nebeskom. Tako odgajamo djecu, tako su nas u ili roditelji, zar u ovome društvu to više ne vrijedi?!

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Jutro poslije…

Nakon opijanja, do potpunog otriježnjenja, javlja se mamurluk.

Ako bismo željeli iznosi de niciju, rekli bismo da je mamurluk iskustvo niza neugodnih zioloških i psihi kih stanja nakon konzumiranja alkoholnih pi a. Tegobe se javljaju zbog procesa povratka živ anog sustava i cjelokupnog organizma u normalno stanje. Tipi ni simptomi mamurluka mogu uklju iva glavobolju, mu ninu do potrebe za povra anjem (pa i povra anje), vrtoglavicu, probavne smetnje, poreme aj ape ta, pospanost, teško u koncentriranja pažnje, znojenje, itd. Sve to može traja ak i 24 sata nakon konzumacije alkohola.

Simptomi se ne e javi jekom ispijanja alkohola, ve par sa nakon prestanka unosa alkohola, nakon što opojan u inak alkohola po ne popuštati, a to je naj eš e ujutro, nakon no i opijanja.

Mamurluk ostavlja zna ajan trag i sa psihi ke strane, jer alkohol nastavlja djelovati i na mozak još izvjesno vrijeme nakon pijenja. Subjek vno, u takvom zi ki lošem stanju kao što je ranije opisano, osoba se suo ava sa sobom kao nekim tko je dozvolio da nad njim nešto drugo, nešto izvanjsko uspostavi kontrolu.

To rezul ra mrzovoljom i biljegom loše slike o sebi. Mamurluk donosi i tjeskobu, nemir, razdražljivost, anksioznost, paranoju, osje aj dezorijentacije. Neki pojedinci to stanje opisuju na slikovit na in: doživljavaju se kao “olupine”.

Uzroci mamurluka, jasna stvar, vezani su uz prekomjerno konzumiranje alkohola, no radi se zapravo o zna ajnim promjenama u metabolizmu tvari u organizmu, o u incima širenja krvnih žila, dehidraciji, manjku sna, o pothranjenos , unosu i raznih kemikalija koje se nalaze u pi ima. Uzrok mu nine i bolova u želucu jest štetno djelovanje alkohola na sluznicu želuca.

Težina mamurluka ovisi o raznim imbenicima - o koli ini alkohola koji se popio, o vrs alkohola, brzini ispijanja. Zatim, na dubinu mamurluka utje e i koli ina hrane koja se konzumirala prije pijenja (pijenje na prazan želudac rezul ra težim simptomima). Utje u i tjelesna masa osobe, njezino zdravstveno stanje, korištenje drugih lijekova (kombinacija alkohola i nekih lijekova može bi opasna), dob ( doživljaj mamurluka pogoršava se s dobi) i spol (za istu koli inu pi a žene su sklonije mamurluku od muškaraca). Utje u i neke ak vnos jekom pijenja, npr. pušenje (cigarete pridodaju simptome mamurluku)....

Mamurluk spre ava osobu da idu i dan normalno funkcionira.

Možemo govori o cijelom nizu rizika mamurluka, krenuvši od zdravstvenih posljedica pijenja alkohola u svim segmen ma zdravlja, sve do socioekonomskih posljedica. Na radnom mjestu evidentno je izostajanje s posla, ili pak ako se ne izostaje, tada je prisutna potpuna radna neu inkovitost. U akademskim okolnos ma -loša pos gnu a. Mamurluk tako er ugrožava svakodnevne aktivnosti koje postaju potencijalno opasne, kao što su vožnja automobila, ili rad na strojevima, ili u ku anstvu.

Možda je hrabro re i, ali ipak mamurluk ima i jednu prednost: pruža prirodnu destimulaciju daljnjem pijenju. No to je samo kod nekih pojedinaca. Kod osoba koje su u dubokoj fazi ovisnos o alkoholu, ve nekoliko sati nakon što pro e mamurluk ponovo posežu za novom dozom alkohola - zato što se javljaju znaci aps nencijske krize.

Postoje razne spekulacije o preveniranju mamurluka ili o lije enju kad ve do e do njega. No injenica je da ne postoji uvjerljiv “lijek” za taj problem. Recimo, voda može pomo i u ublažavanju simptoma koji je vezan uz dehidraciju, ali nadoknada teku ine ne smanjuje prisutnost alkohola ni ozbiljnost mamurluka. esto se misli da e kava otrijezni osobu, no nema povezanosti izme u kofeina i smanjenja mamurluka. Tako er rašireno je mišljenje da e pomo i sauna ili kupka, što je tako er pogrešno: to može bi i opasno, jer pretopli životni uvjeti u kombinaciji s alkoholom mogu ometa rad srca. U narodu se spominje ar oka kao namirnica koja “lije i” mamurluk, no nema podloge za tu pretpostavku. Ni še eri (fruktoza, med...) ne spre avaju znakove i simptome uzrokovane alkoholnim mamurlukom, kao ni esto spominjani vitamin iz skupine B iako mu se pripisuju mo i smanjenja simptoma mamurluka.

Zapravo, postoji jedan jednostavan na in, a to je aps nencija, tj. nepijenje. To je naju inkovi ji na in izbjegavanja simptoma mamurluka izazvanog alkoholom.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana.

Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240.

Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Ginkgo – 15. studenoga 2013.

PUT AJA

živi fosil s Istoka u službi boljeg pamćenja

Zla ani lepezasti listovi šušte na jesenskom vjetru dok se u njegovim krošnjama bude vile koje se pomno spremaju motriti na novi dan u parku. Drvo koje naraste do 80 metara visine i dobro uspijeva na vlažnom i pjeskovitom tlu u polu sjeni ali i na puno sunca sve je eš i stanovnik modernih parkova nakon što je neko vrijeme krasilo samo arboretume oko dvoraca plemi a strastvenih botani ara, drvo koje su zapadnjaci upoznali preko puta svile dospjelo iz Kine poznato je kao Ginkgo.

Ginkgo biloba poznat je još i pod imenima Yinhsing, viline vlasi, Kew drvo pa ak i fosilno drvo što najviše objašnjava njegovo podrijetlo. Ovo listopadno drvo stvaran je živi fosil na našoj planeti bilo je poznato još i dinosaurusima prije 200 milijuna godina.

Znanstvenik iz Kine Zhou Zhiyan i botani ar iz SAD-a Peter Crane prou avanjem kamenih fosila liš a iz doba dok su našom planetom lutali gorostasi gmazovi i listova kakve danas poznajemo utvrdili su autenti nost i shvatili da je ginkgo zapravo jedan od rijetkih živih fosila na Zemlji. Postojbina ovog ljekovitog drveta su Kina i Japan, a ak mu je potrebno 40 godina kako bi procvjetalo i dalo mali okruglasti plod ija sjemenka podsje a na onu u marelice po emu je i dobilo svoje ime od kineskih rije i GinKiyo, a ozna a-

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

va pojam srebrne marelice.

Vrijednost ove biljke krasi i injenica da je otporno na sva zaga enja pa i na ona nuklearna jer je dokazano da je ovo drvo preživjelo i zra enja atomskih bombardiranja u Japanu na kraju II. svjetskog rata.

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Postoji razlika u alternativnoj medicini Istoka i Zapada. Dok na Istoku ve inom u ljekovite svrhe koriste sjeme ginkga na Zapadu se naj eš e koristi list koji se sastoji od dva dijela – „biloba“ pa je i esta uporaba ove ljekovite biljke pod nazivom gynkgo biloba. Posljednjih godina svjedoci smo sve eš ih promidžbenih poruka farmaceutske industrije s tabletama na bazi gynkga.

Radi se o preparatima iji je

osnovni sastojak ekstrakt lista gynkga što je tipi no za Zapad, a danas su ovi preparati najprodavaniji u Njema koj i Francuskoj.

List ginkgo bilobe koristan je u lije enju brojnih medicinskih stanja, a najviše pri poreme aju s pam enjem, a koristi se ve tisu lje ima u narodnoj medicini u obliku ekstrakta, tinkture ili aja.

Ginkgo ima vrlo veliku antioksidativnu vrijednost jer je pun lavonoida i terpentina. Smatra se prirodnim lijekom pri smetnjama u cerebralnoj cirkulaciji, lije enju astme, bolesti bronhija i plu a, poboljšava pam enje jer poboljšava moždanu cirkulaciju na osnovi aktivnih izvora koji imaju antioksidativno djelovanje i poput prirodnog „ ista a“ smanjuje koli inu štetnih slobodnih radikala, supstancija odgovornih za starenje stanica mozga i živ anog sustava.

Kod konzumiranja ginkga treba biti oprezan. Svakako ga ne smiju koristiti osobe koje boluju od epilepsije jer u tom slu aju epilepti ni napadaju mogu biti ja i i u estaliji. Osim toga nije preporu ljiv osobama podložnima krvarenju, problemima s trombozom te ukoliko imate probleme sa srcem ili pak ako koristite lijekove protiv depresije i tjeskobe jer umanjuje u inkovitost djelovanja takvih lijekova.

Naj eš a uporaba gynkgo bilobe je u obliku aja koji spravljamo tako da 2 ajne žli ice prelijemo s 2 dcl prokuhane vode, ostavimo poklopljeno dvadesetak minuta te procijedimo i konzumiramo. Preporu ljivo je piti dvije šalice aja dnevno najviše mjesec dana, a potom napraviti pauze od najmanje mjesec dana.

Jesenski dani su ujedno i priprema za hladnu zimu koja donosi probleme dišnih puteva, a k tome ako ste u posljednje vrijeme malo više zaboravljivi, najbolji lijek je šetnja parkom punim palete jarkih boja zlata i rubina i mali odmor od šetnje u oko aju, akove koj stanici puta aja.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

15. studenoga 2013.

Hyundai ix35 ‘Plati pola odmah, a pola za godinu dana, bez kamata’

Volvo XC90 još uvijek jedan od najsigurnijih automobila na tržištu

Volvo je predstavljanjem modela XC90 2000. godine sigurnost SUV vozila podigao na novu razinu. Sada, više od deset godina kasnije, ameri ki institut za sigurnost na cestama (IIHS), ocijenio je vremešni švedski SUV jednim od najsigurnijih automobila na tržištu dodijelivši mu prestižnu 2014 Top Sa ety Pick+ nagradu.

Top Sa ety Pick+ nagrada rezultat je dobrih postignu a u novom testu prednjeg udarca s malim preklapanjem, testa koji simulira situaciju u kojoj se prednjim lijevim dijelom automobila udara u drugo vozilo ili stati ni objekt kao što je, primjerice stup, a što se pokazalo

kao vrlo ozbiljna situacija. U IIHS testu, tek 25 posto prednjeg dijela vozila s voza eve strane udara u fiksnu prepreku pri brzini od 64 km/h. Dok ve ina vozila moraju pretrpjeti zna ajne strukturalne promjene kako bi osvojili dobre ocjene u testu s malim preklapanjem, Volvo XC90 je zadržao isti osnovni strukturalni dizajn, od prve pojave 2002. godine.

Volvo XC90 je tre i Volvov model koji je osvojio Top Sa ety Pick+ nagradu, otkad je IIHS proširio svoje testiranje novim testom s malim preklapanjem u 2012. godini. Prije njega u novom sigurnosnom testu briljirali su modeli Volvo S60 i XC60.

Hyundai auto Zagreb je u suradnji s Unicredit Leasing Croa a d.o.o. pokrenuo akciju ’50:50 – Pla pola odmah, a pola za godinu dana, bez kamata’, za model ix35.

Akcija se odnosi na financiranje vozila putem nancijskog leasinga na 12 mjeseci. Prije isporuke vozila kupac pla a 50% vrijednos vozila, te 1,50% naknade zaklju enja

ugovora o leasingu , a preostalih 50% vrijednosti kupac pla a po isteku prve godine, uz mogu nost re nanciranja. Kamatna stopa za klijente je 0%.

Tako, primjerice, za model ix35 1.6 GDi iStart , ija cijena je 144.990 kn, prva rata koja se pla a odmah iznosi 72.495 kn, a druga rata koja se pla a nakon godinu dana iznosi

72.495 kn, uz mogu nost re nanciranja.

Navedena akcija vrijedi isklju ivo za model Hyundai ix35.

Ovaj popularni SUV odnedavno je dostupan u redizajniranom izdanju. Dostupna su tri motora, benzinski 1.6 GDI snage 135 KS, te dizelski 1.7 CRDi snage 115 KS i 2.0 CRDi sa 184 KS i pogonom na sva

e ri kota a. Kupci mogu izabrati izme u etiri paketa opreme, iStart, iLike, iThink i iLove. Hyundai ix35 je zadržao i svoju cjenovnu konkurentnost i dostupan je po atrak vnoj cijeni ve od 144.990 kn.

Akcija ’50:50- Pla pola odmah a pola za godinu dana, bez kamata’ vrijedi do 15.prosinca 2013.

Ford Fiesta je najprodavaniji Fiat 500L povoljniji 10.000 kn mali europski automobil Ford Fiesta je bio najprodavaniji mali automobil u rujnu, kao i za prvih devet mjeseci 2013., prema posljednjim podacima JATO Dynamicsa. Ford je prodao 33.561 Fiestu u Europi tijekom rujna, a 222.184 u Europi tijekom prvih devet mjeseci ove godine, ime je Fiesta ukupno drugi najprodavaniji automobil za mjesec rujan i za prvih devet mjeseci u 2013. Fiesta je tako er nedavno identificirana kao najprodavaniji gradski automobil na globalnoj razini, s 356.434 registrirana vozila u prvoj polovici 2013., prema Fordovoj analizi Polkovih podataka o registraciji vozila na globalnoj razini.

Fiestin asortiman uklju uje sedam pogonskih opcija koje nude manje od 100 g/km CO2 i uklju uje 1,0-litreni EcoBoost, 'Me unarodni motor godine' i za 2012. i za 2013.

Ford sada nudi 1.0-litrenu EcoBoost ina icu sa 100 KS

uz Fordov napredni, šesterobrzinski PowerShi t automatski mjenja s dvostrukom spojkom – po prvi put Ford je kombinirao dvije tehnologije – uz CO2 emisiju od 114 g/ km i 4.9 l/100 km potrošnjom goriva.

Fiat je putem ovlaštene mreže trgovaca pokrenuo akciju „staro za novo“ u kojoj nudi novitet Fiat 500 L sa JTD motorom i bogatim paketom opreme Easy uz uštedu do 10.000 kuna kupcima koji dovezu bilo koji od modela Fiat u zamjenu. Akcija vrijedi u cijeloj ovlaštenoj mreži, a veliki postoje i vozni park Punta, ali i ostalih modela Fiat na Hr tržištu, jam i da e odaziv biti velik. Po redovnom cjeniku Fiat 500 L JTD Easy, košta 128.500 kuna a u serijskoj opremi ima: klima ure aj, ABS, zra nih jastuka, radio CD MP3, kožni upravlja , sjedalo voza a podesivo po visini...

Posebna pogodnost za vlasnike Fiatovih modela sta-

rije godište je ponuda malo rabljenih Punta 2012. godište, sa prosjekom od 25.000 prije enih km, po vrlo atraktivnoj cijeni ve od 54.900 kuna. Za

o ekivati da e odre eni broj klijenata zamijeniti rabljeno za manje rabljeno vozilo, koje je još godinu dana pod jamstvom.

Akcija vrijedi do kraja godine.

15. studenoga 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Toyota hibrid nema alternative

Federal Himalaya 205/55 R16-----mpc 499,99 kn

Hankook Winter iCept 195/65/R15----mpc 460 kn Hankook Winter iCept 205/55R16-----mpc 690 kn Hankook Winter iCept 215/65 R16-----mpc 859 kn

U ponudi sve ostale veličine guma

Akcija montaža i balans guma 160 kn uz gratis sezonsko čuvanje U ponudi čelične felge svih dimenzija Globalna liderska pozicija Toyote u razvoju hibrida postaje aktualna tema i u Hrvatskoj, te je pravi trenutak za intenzivnu popularizaciju ove iznimno u inkovite tehnologije. Tijekom studenog, mjeseca hibrida, pozivamo sve znatiželjne i zainteresirane, da se upute u Toyota salone na testne vožnje hibrida, te da naru e željeno vozilo, jer za sve ugovore potpisane do 31.12.2013, dajemo 'Hibridni bonus u iznosu od 10.000 kn'. (Hibridni bonus ukalkuliran u cijene koje jam imo do kraja godine. Cijene hibridnih vozila).

Danas je Toyotina paleta hibrida toliko raznolika da mnogi ljubitelji jedinstvene, tihe, štedljive i iste vožnje mogu prona i nešto za sebe.

Suprotno predrasudama, servisiranje hibridnih vozila ne košta ništa više od cijene servisa klasi nog benzinskog motora, štoviše, dugoro no je održavanje i povoljnije jer se kod hibridnog vozila manje troše ko nice zbog

regenerativnog ko enja, spojka kva ila - ne postoji, alternator - ne postoji, starter - ne postoji.

Studije troškova pokazuju kako su realne uštede vlasništva hibridnog vozila 20% u odnosu na konkurentni dizel. Prilikom osiguravanja vozila, obavezno osiguranje se pla a samo za snagu benzinskog motora, te se ne napla uje na snagu hibridne baterije. Tako je osiguranje hibrida oko 15% povoljnije u odnosu na sli na benzinska vozila.

Toyota hibridi su atraktivnog dizajna, visoke tehnologije, izvrsne opremljenosti, uz 5 godina jamstva, za cijenu kojom konkuriraju konvencionalnom pogonu.

Istovremeno su njihovi rezultati Yaris hibrid Auris hibrid Auris Touring Sports, hibrid karavan Prius Prius + monovolumen, 7 sjed.

Prius Plug-in

Akcija Sava -30% popusta

Prosje na potrošnja u gradskom/ kombinirnaom režimu vožnje hibrida iznosi: Prius Plug-in

2,1/2,1

Yaris hibrid

3,1/3,5

Auris hibrid

3,7/3,8

Prius

3,8/3,9

Prius+

3,9/4,1

Krovni nosači i kutije za skije Thule i Mont Blanc

u o uvanju okoliša po emisiji CO2 i buke, najniži u klasama, a užitak u vožnji neopisiv.

Kao dodatnu podršku kampanji, za bolje razumijevanje ove jedinstvene tehnologije, razvijena je novu hibridnu stranicu: www. toyotahibrid.hr posve ena isklju ivo Toyota hibridnim vozilima.

(100 ks) (136 ks) (136 ks) (136 ks) (136 ks) (136 ks)

od 109.900 kn od 151.800 kn od 161.600 kn od 194.922 kn od 231.900 kn od 289.900 kn

Autocentar Bratuša d.o.o.

Preloška 38, Čakovec, Tel: 364-233 Radno vrijeme: radnim danom 8-16, subotom 8-12

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

Tehnologija Umjesto nas, odluke e donositi ra unala Nova Gartnerova studija ukazuje na nove tehnologije koje mijenjaju svijet i mijenjaju poslovne procese. Gartnerovi analiti ari kažu kako nas sve zajedno eka “Internet stvari”.

Sve nas o ekuje budu nost u kojoj emo izravno komunicirati sa strojevima. Primjerice, ovjek e razgovarati izravno s taksijem, a stambena e zgrada sama nazivati službe održavanja u slu aju kvara na instalacijama. Primjeri novog vala poslovanja jesu i tvrtke Square, Bitcoin ili Kickstarter, koje su iz temelja promijenile na in rada financijskih institucija i kapitalnih ulaganja.

Tre u razinu promjena – prilago avanje novoj brzini poslovanja – Gartner naziva “poslovni moment”. Svaka tvrtka e, tvrdi Gartnerov LeeHong, postati tehnološka kompanija s tri obvezatne tehnologije: Internet stvari, 3D printanje te automatizirana prosudba.

Trodimenzionalni e ispis napraviti revoluciju u posve raznovrsnim podru jima poput mode, nekretnina te vojne industrije. Njime se preska u uobi ajene i dugotrajne aze uobi ajene u masovnoj proizvodnji, koja sada postaje posve personalizirana. Internet e stvari pak dovesti desetke milijardi novih “ lanova” na web, a svi e od njih komunicirati i generirati podatke u stvarnom vremenu.

Ljudska sposobnost rasu ivanja i donošenja odluka za ovaj je poslovni model jednostavno – prespora. Umjesto nas, odluke e u digitalnom svijetu donositi ra unala.

Pojavljuje se i nova branša zaposlenika: voditelj odjela digitalizacije. Trenutno ih ima tek svaka deseta tvrtka, a Gartnerovi ih analiti ari vide kao privremeno namještenje u tranziciji s analognoga na digitalno poslovanje.

WEB PREPORUKA

Put pod noge!

Udruga za promicanje kontinentalnog turizma “Put pod noge” pokrenula je internetski portal za promociju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, ija je osnovna ideja promocija prirodnih ljepota, kulturno - povijesnih znamenitosti i turisti ke ponude kontinentalnog dijela Lijepe naše.

Iako gradimo reputaciju turisti ke zemlje, kontinentalni je dio naše domovine još uvijek nedovoljno predstavljen. Cijeli je projekt baziran isklju ivo na osobnom iskustvu, terenski se obilaze sve zanimljive i skrivene lokacije, pro esionalno se otografiraju, a

kroz razgovor s ljudima na terenu upoznaje se njihov predan rad i trud. U pola godine je prije eno 3.000 kilometara te obra eno stotinjak lokalitete i, na žalost, preslabo poznatih dragulja turisti ke ponude kontinentalne Hrvatske - gastronomska ponuda te tradicionalne delicije i obiteljske vinarije. Kroz portal putpodnoge. hr upoznajte Hrvatsku - kamo na izlet ili kako provesti vikend uz tradicionalna jela, gastronomske užitke, predivnu prirodu, seoski turizam iz snova, sport i rekreaciju, a potom odaberite destinaciju i... put pod noge.

TABLETI od 399 kn

popusta Uska 1, akovec, 396-606

Veliki izbor tablet ra unala

15. studenoga 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 15.11.

08:00 Dje ja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Podravina i Prigorje (r) 15:15 Privredeni.hr 15:50 Ju er, danas, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ju er, danas, sutra 20:30 Iz Nanine škrinjice 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

PETAK, 15.11.

06:58 07:00 07:25 07:30 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Ku onica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Dom 2 13:30 Zlatna dolina 12:30 Privredni.hr 13:00 24 sata vijes 14:00 Global 3000 (R) 14:30 Moja Istra 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i Pilatom za svaki dan (R) 20:00 Fenomen Bruno Groning 21:45 Sela u Željeznoj županiji 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 16.11.

08:00 11:15 12:00 12:30 13:15 14:30 15:15

15:55 16:15 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 20:40 21:50 21:25 22:15 22:25 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Auto – moto nau ca (r) Privredni.hr (r) Dom 2 (r) Oko umjetnos (r) Zagrljaj ljepote G.E.T.Report

Obzori Veliko platno Ju er, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA, 16.11.

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45 09:45 09:52 10:00 12:20 12:30 13:00 13:30 14:00 14:15 14:45 15:15 15:30 16:20 17:10 17:25 17:40 18:10

18:40

19:00 19:10 19:35 19:45 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja Pressica Iz prošlos Mali oglasi Okrutna ljubav Mali oglasi Zajedno (R) 24 sata vijes Global 3000 (R) TV prodaja Tajne uspjeha Manjinski mozaik (R) TV prodaja Ku onica (R) Glazbeni izazov (R) Putem EU fondova (R) TV prodaja TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VTV Dnevnik

Iz prošlos 24 sata Mali oglasi TV razglednica Popevke i š kleci u Koprivnici – prvi dio 21:30 Zajedno 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 17.11.

PONEDJELJAK, 18.11.

UTORAK, 19.11.

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca

10:15 Videostranice 14:00 Hrana i vino 14:45 Sport ponedjeljkom (r) 15:50 Ju er, dans, sutra 16:00 Dje ja TV 16:30 Zoom 18:00 24 sata 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 20:35 Obzori 21:00 Ju er, danas, sutra 21:15 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

NEDJELJA, 17.11.

PONEDJELJAK, 18.11.

UTORAK, 19.11.

08:13 Najava programa 08:15 Iz prošlos 08:25 VTV Dnevnik (R) 08:50 Mali oglasi 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina 13:00 TV prodaja 13:15 Moja Istra 13:45 TV Ordinacija 14:45 Zajedno (R) 16:30 Popevke i š kleci u Koprivnici – prvi dio (R) 18:00 Pod pove alom (R) 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

06:53 Najava programa 06:55 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:35 Mali oglasi 07:45 Manjinski mozaik (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:55 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 TV prodaja 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Oblo ec (R) 14:00 Kulturni magazin (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:50 Mali oglasi 22:00 VTV Dnevnik 22:25 Vremenska prognoza 22:26 Iz prošlos 22:33 Mali oglasi 22:45 Dnevnik 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katoli ka duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:40 TOP des nacija (r) 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 01:00 Erotski program (18) 02:00 Videostranice

20:35 Iz naših središta (R) 21:05 Ve er uz lm: Gideon 22:45 VTV Tjednik (R) 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 11:00 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 22:35 23:00

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle (r) Glas manjina (r) Videostranice Hrana i vino Tjedna kronika (r) Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Planet Croa a (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

08:00 Dje ja TV 11:20 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:00 Oko umjetnos (r) 12:45 Baš na (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

06:43 06:45 07:10 07:15 08:15

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Koktel (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV Prodaja 11:00 Zabranjena ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:30 Popevke i š kleci u Koprivnici – prvi dio (R) 13:45 Manjinski mozaik (r) 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Dokuteka 21:55 Mali oglasi 22:00 Zastupni ki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 20.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:15 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino akove ki kutak (r) Obzori (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SRIJEDA, 20.11.

06:58 07:00 07:25 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:50 Mali oglasi 12:00 Iz prošlos 12:05 Koktel (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Dokuteka (R) 14:25 Zastupni ki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Iz naših središta 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod pove alom 21:00 Kajkavci 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Iz naših središta (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 21.11.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice Hrana i vino Pove alo (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 00:45 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

ETVRTAK, 21.11.

06:43 Najava programa 06:45 VTV Dnevnik (R) 07:10 Mali oglasi 07:15 Yoga i pilates za svaki dan 07:30 Pressica 08:30 TV Prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Mužikaši i pajdaši (R) 12:45 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 Pod pove alom (R) 14:30 Kajkavci (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Ku onica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 21:00 Druga strana 21:50 Eurobox 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

U ORGANIZACIJI CAFFE BARA “MILLENIUM” u Nedeliš u 7. prosinca

Koncert ‘’Ora et labora’’ Marka Perkovi a Thompsona Turneja ‘’Ora et labora’’ Marka Perkovi a Thompsona stiže u Nedeliš e u organizaciji caffe bara “Millenium” iz akovca.

Zasigurno najve e pjeva ko i umjetni ko ime u Hrvatskoj, Thompson, održat e spektakularni koncert u dvorani MESAP-a u Nedeliš u u subotu 7. prosinca 2013. godine. Po etak koncerta najavljen za u 21 sat i traje do pono i, a zatim slijedi “a er party” u istom prostoru. Za nezaboravnu feštu do ranih jutarnjih sa pobrinut e se TS “Kumovi” i DJ Kiki. Uz glazbeni spektakl organizator se pobrinuo i za veliku teku u i gastro ponudu.

Doga aj koji se ne propušta Marko Perkovi Thompson novom turnejom predstavljaa svoj sedmi studijski album ‘’Ora et labora’’, koji je objavljen 10. travnja 2013. godine. Producent

Pravovremeno osigurajte ulaznice

albuma je Tiho Orli . Pjeva kaže kako se tematski nije odmakao od prethodnih pjesama, te da opet pjeva o onome što ga najviše zaokuplja: poli ko, društveno i socijalno stanje u Hrvatskoj, kao i duhovne i povijesne teme koje ga beskrajno nadahnjuju. Thompson isti e kako je posebno ponosan na pjesmu “Bosna”, kojom

skre e pozornost na ono što se doga a s hrvatskim narodom koji tamo živi.

Zbog velikog interesa, unaprijed osigurajte svoje mjesto na ovom neponovljivom doga aju i kupite kartu u pretprodaji po cijeni od samo 80 kn, na dan koncerta cijena je 90 kn. Prodajna mjesta ulaznica jesu: caffe bar “Millenium” akovec, ca e bar “Eden” Prelog, pizzerija “Venera” Pleškovec, pizzerija “Modena” Domašinec, ca e bar “Bela” Gardinovec, caffe bar “Jama” Mursko Središ e, pizzerija “Majo” Kotoriba, ca e bar “LOOP” Koprivnica i caffe bar “Old city pub” Varaždin.

FORMULA 13 1 I Hope You Find It CHER 2 First Time Caller WHITE LIES 3 Sirens PEARL JAM 4 Reflektor ARCADE FIRE 5 Go Gentle ROBBIE WILLIAMS 6 Of The Night BASTILLE 7 The Last Time TAYLOR SWIFT ft.

GARY BARLOW 8 Let Me Go GARY BARLOW 9 Kangaroo Court CAPITAL CITIES 10 Shot At The Night THE KILLERS 11 What Doesn’t Kill You JAKE BUGG 12 Unconditionaly KATY PERRY 13 Higher Than The Sun KEANE 14 Do What U Want LADY GAGA feat. R. KELLY 15 Cheating JOHN NEWMAN

Top Hit List 1 TONY CETINSKI malo to je TOP LISTA- Zar DOMA IH 2 DUBIOZA KOLEKTIV - Volio BiH 3 PARNI VALJAK - Tanki živci 4 SEVERINA - Hurem 5 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 6 BORIS NOVKOVI - Lako je tebi 7 PSIHOMODO POP - Donna 8 MEJAŠI - Bolji nego ikad 9 GORAN KARAN - Ljubav uvaj 10 ŽELJKO BEBEK - Gdje sam bio 11 JASMIN STAVROS - Ljubomorni ljudi 12 SLAVONIA BAND - Prokleto je 13 VANNA - 1000 milja 14 COLONIA - An ele 15 MARKO TOLJA - Sada kasno je

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

sport@mnovine.hr

TENIS

ODLI NA australska turneja Eme Mikul i

akove ka tenisa ica bilježi ranking i najbolje rezultate u karijeri Na rang listi najboljih svjetskih tenisa ica objavljenoj 11. studenoga, akove ka igra ica Ema Mikul i bilježi ranking karijere. Sko ila je s 638. pozicije na 539. mjesto WTA liste. Istovremeno je ušla me u najboljih 500 tenisa ica svijeta u paru. S 585. pozicije napredovala je na 472. mjesto.

Još dvije me imurske tenisa ice nalaze se na listi najboljih svjetskih igra ica. Iako igra tek povremeno, Ivana Lisjak, koja živi ina e u SAD-u, najbolje je plasirana naša igra ica i nalazi se na 380. mjestu liste najboljih tenisa ica svijeta, dok je Iva Mekovec, koja se vratila nakon bolesti, ove jeseni tako er sve bolja i sada je na 591. mjestu WTA liste.

Mikul i je najve i uspjeh karijere zabilježila drugi tjedan na turniru u australskom Bendigu, challengeru vrijednom 50.000 $. Svladala je prvu nositeljicu turnira i ostvarila

Nakon australskog Bendiga, zabilježila je dva najbolja rankinga karijere – 539. mjesto u singlu i 472. u paru na listi najboljih tenisa ica svijeta

U Australiji je zabilježila najve u pobjedu u karijeri, svladavši u Bendigu Irenu Falconi, 146. tenisa icu svijeta

najve u pobjedu karijeri, te dogurala do etvrtfinala. No krenimo redom. U prvom kolu deklasirala je Australku I. Holland (636) rezultatom 6:3 6:1, a zatim u 2. kolu 1. nositeljicu i 146. igra icu svijeta, Amerikanku Irinu Falconi s 2:1 u setovima: 4:6, 6:4, 6:3.

Ema i Iva ovaj tjedan u etvrtfinalu u Bolu na Bra u U Bolu na Bra u igra se ITF turnir “Zlatni rat Cup”, nagradnog onga 10.000 USD. U 2. kolu Ema Mikul i se lako obra unala sa Slovenkom iz kvalifikacija Natalijom Šipek 6:0, 6:2.

Protivnica u etvrtfinalu e joj biti Silvia Njiri .

Druga akov anka, Iva Mekovec, igrala je s ehinjom Magdalenom Pentuckovom. Iva je dobila prvi set 6:3. U drugom je kod 3:3

osvojila tri gema za redom za pobjedu 6:3. U etvrtfinalu je eka teški susret s prvom nositeljicom Barborom Krejcikovom. Ema i Iva bile su uspješne u parovima u kojima su bile bolje od kombinacije Petia Arshinkova (Bug) / Daria Glushich (Rus) 6:0, 6:1. U etvrtfinalu akove ke tenisa ice igraju protiv prvih nositeljica, ehinje Barbore Krejcikove i Nizozemke Demi Schuurs.

Tako blizu, a tako daleko polufinalu bila je u etvrtfinalu. Protiv Francuskinje ruskog porijekla Irine Pavlovi , Ema Mikul i sjajno je odigrala prvi set (6:2), ali na kraju nije uspjela sti i do senzacionalnog uspjeha karijere. Francuskinja koja se kre e oko 200. mjesta WTA listi bila je vrš a od akove ke tenisa ice u naredna dva seta i na kraju s dva puta po 6:3, 6:3 zaustavila sjajnu Emu u pohodu na polufinale.

Asevi koji nisu uobi ajeni u ženskom tenisu obilježili su ovaj me , kao i niz drugih neobranjenih servisa. Mikul i je na kraju servirala rekordni broj aseva u karijeri, ak 10, ali nije bilo dovoljno za ulazak u polufinale, jer je još bolja bila njezina protivnica u tom segmentu igre. Naime, Pavlovi je nakon ak dva izgubljena servisa u prvom setu u preostala dva ostala bez izgubljenog gema na svoj servis. Imala je mlada akov anka prilika, ak 8 break lopti u me u, ali je iskoristila samo dvije. Me utim, bez obzira na poraz, Ema je

GIMNASTIKA sjajno odigrala ovaj challenger na kojem je osvojila hrpu bodova i napravila pomak na WTA listi.

Sjajna je bila i u paru. S Australkom Nicolle Collie, partnericom s kojom je prvi put zaigrala u karijeri, svladala je 1. nositeljice turnira: Tajlan anku Noppawan Lertcheewakarn i Ruskinju australskog porijekla Arinu Rodionovu s 2:1 u setovima: 6:2, 3:6 i 10:8. Naime, ranking Mikul i i Collie kretao se u tom trenutku oko 600. mjesta na WTA listi, dok su njihove suparnice me u 150 najboljih tenisa ica svijeta u parovima.

Nakon toga ostvarile su još jednu pobjedu i ušle u polufinale, ali dalje nije išlo. Me utim, ovaj je rezultat Mikul i donio veliki pomak na rang ljestvici najboljih igra ica svijeta u igri u paru.

RAZVOJNI programi za mla e dobne skupine

“Pun ec” drugi na rang listi Hr vat sk i tenisk i savez od ove godine na osnovu Razvojnog programa za mla e dobne skupine vrjednovat e aktivnosti klubova u radu s najmla ima. Na osnovu više kriterija sa injena je rang lista klubova, a na ovogodišnjoj listi Teniski klub “Franjo Pun ec” akovec zauzima drugo mjesto. Poredak: I Team Zagreb, Franjo Pun ec, Dubrovnik, Split, Varteks, Koprivnica, Zadar...

Odli ni rezultati me imurskih gimnasti ara na Prvenstvu Hrvatske u Ogulinu Ogulinski “Sokol“ bio je doma in 22. Pojedina nog prvenstva Hrvatske, te 13. Završnice kupa Hrvatske u muškoj i ženskoj sportskoj gimnas ci.

U odsutnos Filipa Udea, koji je imao nastup u Modeni u Italiji, glavnu ulogu u muškoj sportskoj gimnas ci uspješno su preuzeli kade , mla i juniori i juniori Gimnas kog kluba “Marijan Zadravec – Macan“ iz akovca. U kategoriji kadeta 13. Završnice kupa Hrvatske Luka Sedmak osvojio je 2. mjesto, a David uran 3. mjesto. Završnica 22. Pojedina nog prvenstva Hrvatske (vrhunski “A“ program) donijela je sljede e rezultate. U svojem prvom nastupu u “A“ programu kadet Antonio Vuk osvojio je 1. mjesto na preskoku, 2. mjesto na parteru, dok mu je postolje na konju s hvataljkama izmaklo zbog greške, te je završio na 4. mjestu. Mla i junior Damir Hajdarovi , tako er njegov prvi nastup u „A“ programu, nastupio je na parteru (6. mjesto) i preskoku (5. mjesto). Najstariji predstavnik, junior Leon - Leonardo Ruži , osvojio je dvije bronce, i to na vježbi s karikama i u višeboju.

Sa šest medalja u muškoj konkurenciji nakon natjecanja bio je i prezadovoljan njihov trener Damir Fotak, te je najavio još bolje rezultate za sljede u godinu. Na natjecanju su sudili Mario Vukoja (vrhovni sudac natjecanja) te Damir Fotak i Domagoj Domini .

Kod žena, u odsutnos ozlije enih Tijane Tkal ec (sudila natjecanje) i Sabine Hegeduš, Stella Petran, koja je tako er nastupila s ozljedom sko nog zgloba, te e zbog te ozljede presko i dva reprezenta vna nastupa do kraja godine, nije uspjela obraniti naslov državne prvakinje u višeboju.

Osvojila je drugo mjesto, isto kao i na tlu te preskoku, dok je na gredi bila tre a. Naslov prvakinje države Stella je osvojila u vježbi na dvovisinskim ru ama. Ukupno je osvojila 5 medalja.

Nastupili su još mla a kadetkinja Ruži Lea, kojoj je medalja izmakla za dlaku, te Patrik Hajdarovi , Janja Debelec i Lucija Pokriva u kategoriji

kadeta, kadetkinja, juniori Balaž Aleksandar i Lovro ud, te Kova i Karla, Zadravec Marija i Domini Hana u kategoriji seniorki. Na ovom državnom prvenstvu nastupilo je više od 400-ak gimnas ara i gimnas arki iz 25 klubova Hrvatske, što samo potvr uje da se u klubovima diljem Lijepe naše sve kvalitetnije radi. Jako smo zadovoljni nastupima našeg pomladka, ali moram spomenuti da zbog velikog interesa djece za gimnas ku u klubu vlada prava opsada, tako da smo ove godine neke elitne termine dali novim grupama i selekcijama, a pravi rezulta dolaze sljede e godine.

Vrijeme je da se “glave deneju skupa” Iako je nancijska situacija teška, gimnas ari se nadaju da e isplate donacija iz prora una bi redovite, kako bi što kvalitetnije mogli planira i na kraju realizira svoje planove i programe. Projekt Rio ide u programskom smislu bez problema, ali pitanje je do kad emo kao klub mo i to pra sami, pita se Mario Vukoja, sportski direktor GK-a “Marijan Zadravec - Macan”. Naime, više od 70% sredstva osiguravamo sami, obaveze s tolikim brojem djece (400-ak lanova trenira u klubu) sve su ve e i ve e.

Ukoliko želimo da se Filip plasira na svoje tre e Olimpijske igre i da Me imurje prvi put u povjes ima žensku predstavnicu na Olimpijskim igrama, potrebno je puno više od lijepih želja.

Potrebno je puno, jako puno sa teških i napornih treninga, puno natjecanja, vitaminizacija, zdravstvena skrb, pla e trenera, sustavni rad sa selekcijama, da ni jedan program ne trpi, a to sve ima svoju cijenu. Ovo nije kri ka, ve poziv da, kako se to po doma e, kaže “denemo glave skup“, podržimo dobre projekte svugdje u Me imurju, jer vrijeme ne da ide, ve le . Znanja i kvalitete imamo, svi naši projekti do sada su uspješno realizirani, no u ovako teškoj situaciji dugo nismo bili, rekao je Mario Vukoja.

Filip Ude specijalni gost showa u Italiji EKIPNO PRVENSTVO TSM za dame

Igra icama Preloga prvo mjesto Teniski savez Me imurja drugu godinu za redom organizirao je Mom adsko prvenstvo županije za dame.

Na prvenstvu su nastupile tri ekipe: TK Prelog, TK Pri-

bislavec i TK “Franjo Pun ec” akovec. Prvenstvo se igralo dvokružno, a nakon šest odigranih kola prvo mjesto zasluženo je osvojila ekipa TK-a Prelog.

Srebrni hrvatski olimpijac Filip Ude bio je prošli vikend na “turneji” u Italiji. Naime, kao posebni gost nastupio je u talijanskom gradu Modeni. Organizatori nisu otkrili previše detalja, a obe ali su zanimljivo gimnasti ko natjecanje i nekoliko poslas ca s velikim imenima. Uo i odlaska u Italiju, Ude je kazao: - Ne znam ni ja puno detalja. Znam da su me pozvali da do em, a uvijek je lijepo kad te žele vidje na takvim

revijama. Nastupit u na konju s hvataljkama.Idu i tjedan eka pak ga još jedan revijalni nastup, natjecanje parova u Brnu. - Ve sam nekoliko puta tamo nastupio. Ne znam tko e mi ovaj put bi partnerica, vjerojatno neka od eških reprezenta vki.

Nemamo više puno natjecanja kroz godinu, stoga svako, pa i revijalno dobro do e za tes ranje. U Brnu u nastupiti na konju s hvataljkama, pre i i preskoku, kazao je Filip Ude.

15. studenoga 2013.

ATLETIKA

Martin Srša izborio nastup na Europskom prvenstvu Sportsko - navija ka ekipa Atletskog kluba “Me imurje”

ME IMURSKI ATLETI ARI na 18. Ljubljanskom maratonu

Me imurci sve uspješniji na trka kim maratonima Piše: Roberta Radovi Najve i trka ki doga aj u Sloveniji, 18. Ljubljanski maraton, održan je protekle nedjelje 27. listopada uz rekordan broj sudionika, sveukupno 19.335 trka ica i trka a. Iz našeg kraja stigao je autobus s tridesetak lanova Atletskog kluba “Me imurje”, koji su aktivno sudjelovali u maratonu, te dvadesetak sr anih navija a. Najbolji maratonac bio je Mulugeta Wami iz Etiopije, koji je stazu od 42 kilometra pretr ao u vremenu od 2:10:26. U ženskoj konkurenciji u utrci maratona pobijedila je Caroline Chepkwony iz Kenije s vremenom 2:27:27. Slovenci su se i ove godine pokazali kao sjajni organizatori cjelokupne manifestacije, koju je pratilo ugodno vrijeme za trka e i brojne navija e koji su diljem staze sr ano bodrili natjecatelje.

Adrenalin na startu dodatno je pove avala glazbena pratnja skupine “Strojmaschine” iz Laškog, koja svira isklju ivo na glazbala koja sami izra uju.

Najbolji me imurski maratonci na stazi od 42.195 metara bili su Hrvoje Bari , koji je na cilj stigao 126., te je s postignutim vremenom od 3;11:10 u svojoj kategoriji bio dvadeset i prvi. Za AKM “Me imurje“ maraton su istr ali još i Robert MiIller, Dražen Janžek, Ivica Šte i ar i Goran Alempijevi . Svoj prvi maraton, nakon otr anih osam polumaratona, zabilježila je i Božica Horvat u vremenu od 3;53:54 te je u svojoj kategori-

ji bila 16. Druga me imurska maratonka bila je Smiljana Janžek s vemenom 4;19:07 i tim je rezultatom u svojoj kategoriji na cilj stigla 17.

Supružnici Janžek istr ali su svoj prvi “bosonogi” maraton Bosonogo tr anje, odnosno tr anje u minimalisti koj obu i u Me imurju promoviraju supružnici Smiljana i Dražen Janžek iz Nedeliš a. Nakon što su ovo prolje e na “Vienna City Marathon” istr ali 42 km, sada su u Ljubljani oboje istr ali svoj prvi “bosonogi” maraton.

Po prvi put na polumaratonskoj utrci sudjelovali su Valerija Vlah i Željko Horvat, ina e lanovi planinarskog kluba “Extrem”, koji su tako er uspješno istr ali stazu u dužini od 21.0975 metara. Najbolji plasirani me imurski atleti ar u polumaratonskoj utrci bio je Damir Šimuni s vemenom 1;35:5. Osim njega, polumaraton su istr ali još i Marko Šajn, Tomislav Megla, Krešimir Horvat, Mario Dobša, Luka Damjanovi , Mario Sever, Ivan Januši , Željko Horvat, Božo Srpak, Danijel Šte i ar, Marko Maruši i Dragan Nedelkovski. Najbolja me imurska maratonka bila je Ivana Antolkovi , koja je s postignutim vremenom 1;45:01 u svojoj kategoriji bila trideset i druga. Osim nje, polumaraton je istr alo još petero trka ica, i to: Ana Pav ec – Kregar 1, Tina Tkalec, Tatjana Novak, Lidija Leva i i Valerija Vlah.

Plasmanom na tre e mjesto u utrci juniora, Martin Srša po tre i put u zadnje tri godine izborio je mjesto u juniorskom sastavu hrvatske reprezentacije koja e nastupiti na Europskom prvenstvu u krosu 8. prosinca u Beogradu. Iako je Martin trka na 800 i 1500 m, zbog svoje odli ne pripremljenosti, uspješno tr i i dulje distance, i stalno je u vrhu hrvatskog kros

tr anja, pa e u Beogradu ve tre i put tr ati u konkurenciji najboljih juniora Europe. Predvo eni našim najboljim dugoprugašem Dinom Bošnjakom, koji e se u Beogradu boriti za medalju u pojedina noj konkurenciji, naši najbolji juniori imaju se pravo nadati i solidnom ekipnom plasmanu u konkurenciji s vrlo jakim juniorskim europskim reprezentacijama.

Odli nim nastupom Srša je osigurao nastup na EP-u u Beogradu

Pojedina no PH u krosu

Me imurju dva srebra i bronca Pojedina no prvenstvo Hrvatske u krosu za sve kategorije, koje je održano u Pola i kraj Zadra, bilo je posljednje državno prvenstvo u organizaciji Hrvatskoga atletskog saveza za 2013. godinu. Natjecanje je održano u prekrasnom “retro” ambijentu hipodroma u Pola i, na travnatoj podlozi s dosta neravnina, što je uz jak vjetar bio dodatna otežavaju a okolnost trka ima. Budu i da se u Me imurju atleti ari, osim tehni kih i trka ih disciplina na atletskoj stazi, ozbiljno bave srednje i dugoprugaškim tr anjem, u Pola i je nastupilo i osamnaest najspremnijih trka ica i trka a iz atletskih klubova AK Me imurje i AK Nedeliš e. Naši natjecatelji hrabro su se borili u svim utrkama u kojima su nastupali, a ovaj put ku i su se uspješniji vratili lanovi Me imurja, jer su u konkurenciji 28 klubova te oko 170 natjecatelja osvojili tri medalje i nekoliko vri-

Karla Duji i Lovro Žbulj osvojili su dva srebra za AK Me imurje jednih plasmana. U utrci na 1000 m za kadetkinje u neizvjesnoj završnici do samoga kraja drugo mjesto osvojila je Karla Duji , atleti arka koja osim ovoga vrijednog ostvarenja zaslužuje sve pohvale i zbog svoje svestranosti, jer je u ovoj godini ve osvajala medalje na državnim prvenstvima u vi-

šeboju te u utrci štafeta. Drugo srebro za AK Me imurje osvojio je Lovro Žbulj, koji je u utrci lima a na 800 m osvojio drugo mjesto, a tre u medalju, i to bron anog sjaja, osvojio je u utrci juniora na 6000 m prema o ekivanju Martin Srša. U borbi za medalje sudjelovalo je još troje lanova AK-a Me imur-

je, ali im to, na žalost, nije uspjelo.

Tako je na 1000 m za kadetkinje broncu u zadnjim metrima ispustila Nina Dobša te zauzela peto mjesto, Filip Turk je peto mjesto osvojio na 1500 m za kadete, a David Verli je bio šesti na 1000 m za mla e kadete. Za Me imurje još su nastupili i Bruno Babi kao 8. na 4000 m za mla e juniore, Tajana Židov je bila 8. na 2000 m za ml. juniorke, a u seniorskoj utrci Aleksandar Žbulj i Ivan Januši utrku na 9000 m završili su na 8. i 9. mjestu. Za AK Nedeliš e najuspješniji plasman ostvarila je na 800 m za ml. kadetkinje Lea Branilovi , koja je zauzela 8. mjesto, u istoj utrci Sanja Gregorin i je bila 10., a Rea Ma ek 30. Gabrijel Stojanovi je bio 10. na 4000 m za ml. juniore, na 1500 m za kadete Luka Živko je osvojio 12., a Luka i Marko Marciuš 19. i 20. mjesto. Kristina Šafari je nastupila na 1000 m za kadetkinje zauzevši 15. mjesto.

Kros liga Globetka 2013. - last round

Na rasporedu posljednje ovogodišnje kolo Pred nama je posljednje, osmo ovogodišnje kolo Kros lige Globetka, a kako smo predvidjeli na samom po etku godine, ono e se održati u subotu 16. studenoga s po etkom u 14 sati. Treba spomenuti da je u odnosu na 2012. godinu, kada je održano 6. kolo i kad je nastupilo ukupno 104 trka a, u

2013. godini u Globetki “registrirano” uo i zadnjeg kola ak 150 sudionika koji su tr ali Globetkom. Što se ti e prosjeka, u 2012. je prosje no sudjelovalo po jednom kolu 59 trka ica i trka a, dok je u 2013. godini prosjek uo i zadnjeg kola 70 sudionika. Broj trka a pove ao se i uvo enjem kra e staze od 3,6

km, koja se u 2013. godini održava promotivno, a koja e u 2014. imati sli na “pravila igre” kao i dulja staza od 7,8 km.

Nakon same utrke, u subotu e se nakon obrade rezultata sa zadnjeg kola obaviti i proglašenja najuspješnijih na 7,8 km u ukupnom poretku te po kategorijama,

a po etak ove sve anosti planira se za 15.30 sati u prostorima streljane SRC-a ‘’Mladost’’.

Trenutno u ukupnom poretku kod muškaraca vodi Martin Srša, dok kod žena prvo mjesto drži Božica Horvat. U privitku se nalazi ukupan poredak utrke na 7,8 km uo i zadnjeg kola.

KARATE

Na Svjetskom kadetskom i juniorskom prvenstvu u Španjolskoj nastupilo i dvoje me imurskih karatista

Leon Marciuš i Lucija Ružaj na Svjetskom su prvenstvu u Španjolskoj branili boje Hrvatske

Prošli je vikend u Španjolskoj Guadalajari održano Svjetsko prvenstvo za kadete i juniore na kojem su nastupili natjecatelji iz 112 država svijeta. Boje Hrvatske branilo je i dvoje karatista iz me imurskih klubova: Lucija Ružaj iz KK-a Globus i Leon Marciuš iz KK-a Me imurje. Lucija je u teškoj kategoriji kadetkinja nakon poraz u prvom me u dobila priliku da se bori za broncu, no, na žalost, nije uspjela u tome. Leon Marciuš pak je nakon

pobjede nad predstavnicima Latvije, Engleske i Gr ke stigao do borbe za inale. No, tu ga je zaustavio predstavnik Alžira.

Nakon toga Leon, kao ni ranije Lucija, nije iskoristio priliku da osvoji broncu. Ovaj put bolji od njega bio je natjecatelj iz Njema ke, aktualni prvak Europe u toj kategoriji. Leon se na kraju plasirao na tako er odli no peto mjesto i zajedno s Lucijom dokazao da me imurski karate ima svijetlu budu nost.

15. studenoga 2013.

III. HNL - SJEVER

Me imurje propustilo priliku da se približi jesenskom naslovu, akovec izgubio susret bez borbe 13. kolo III. HNL bilo je vrlo zanimljivo, iako nepotpuno. Me imurje je propustilo priliku da se izdvoji na vrhu, no porazom u Slatini sve je propalo. akovec je izgubio utakmicu bez borbe, Polet iz Svetog Martina na Muri onu doma u protiv Virovitice, a od preostala dva me imurska susreta pobjede su ubilježili Nedeliš e i Mladost iz Preloga. Me imurje je u Slatini prema svim o ekivanjima trebalo potvrditi vode u poziciju na tablici, no nakon etiri uzastopna poraza doma a je mom ad priredila iznena enje kola. Pogodak odluke pao je u posljednjim minutama utakmice, a strijelac za veliko slavlje doma ina bio je Danijel Ciglar u 86. minuti.

Prilikom proslave pogotka uz Ciglara su ak još trojica njegovih suigra a zaradila žute kartone, te e zbog ukupno šest kartona klub morati platiti kaznu, ali tri vrlo važna boda im nitko ne e oduzeti.

Spomenimo i to da je isklju eni igra

SLATINA - ME IMURJE 1:0 Slatina - igralište Slatine. Gledatelja: 100. Sutkinja Velja i (Koprivnica). Strijelac: Ciglar (87).

Me imurje: Šafari , Pintari , Novko, Dodlek, Petak, Menzil, Vukovi , Golik, Skoliber (51.

Baksa), Vabec (55. Vuk), Kokot. Trener Damir Biškup

MLADOST (P) - RUDAR 2:1 Draškovec - igralište Draškovca. Glerdatelja: 100. Sudac Vugrinec (Sveti ur ).

Strijelci: 0:1 B. Vuruši (67), 1:1 Sabol (74), 2:1 Habuš (80).

Mladost (P): Kranjec, Habuš, Erdelji, Lon ari , Gelo, Vlah, Hladnik, Sabol, Mihoci (86. Kavran), Caban, Jambrovi (77. Hali ).

Trener Tomica Šestan Rudar: Rajf, S. Vuruši , Jezernik, Vuri, B. Vuruši , D. Šolti (75. Kneževi ), F. Novak, Rožman (85. alopa), N. Šolti , D. Novak, M. Šolti . Trener Josip Filipan

Me imurja Karlo Baksa kažnjen s dvije utakmice zabrane igranja.

Virovitica pokvarila Poletovo slavlje uo i Martinja Gostuju a je mom ad u Sv. Martinu na Muri kod Poleta upisala ak tre u uzastopnu pobjedu od 3:1 i time vjerujemo pokvarila dobro raspoloženje doma ih igra a i navija a uo i Martinja, blagdana zaštitnika njihovog mjesta. Poletovci su se dobro držali prvih etrdeset pet minuta, no gosti su u drugom poluvremenu ipak zasluženo stigli do nova tri boda. U vodstvo ih je doveo Matej Horvat u 56. minuti, a 2:0 postavio je Vanja Dežmari u 61. minuti. Samo pet minuta kasnije Horvat je zbog drugog žutog kartona isklju en i doma in pogotkom Andreja Gori anca u 79. minuti smanjuje na 2:1. Ipak, za pobjedu Virovitice od dva pogotka razlike strijelac je bio Goran Seren eš u 84. minuti.

akovec susret 13. kola protiv Podravine “presko io”, obe ana i konferencija za novinare, no...

Uo i utakmice akovca s Podravinom, iz akove kog je kluba na adresu povjerenika za natjecanje poslana obavijest o odgodi susreta. Iz akove kog je kluba re eno i to da e bi održana konferencija za novinare, no, s obzirom na to da je danas ve petak, i do kraja tjedna preostao je tek jedan dan, teško je re i kada e to to no “ jekom ovog tjedna javnost o svemu bi obaviještena”. Pismo koje je s glo na adresu povjerenika za natjecanje III. HNL Sjever prenosimo u cijelos : “Obavještavamo Vas da, nažalost, gore navedenu utakmicu koja se trebala odigra 9. studenoga u akovcu u ovom trenutku nismo u mogu nos organizirati zbog iznimno teške financijske situacije u Klubu. Ve od samog po etka ove sezone bilo je vidljivo da smo u problemima koji su prije svega uzrokovani kasnim saznanjem uo i samog po etka prvenstva da smo i dalje lan III. HNL - Sjever, a sve zbog nepoš vanja pravilnika HNS-a u tek završenoj natjecateljskoj godini te odnosa dvaju

klubova na stadionu SRC-a ‘Mladost’ akovec oko nastupa mladih kategorija - juniora i kadeta, odnosno nastupa najkvalitetnijih juniora i eventualno kadeta za NK akovec, kao što je to bilo planirano prilikom osnivanja zajedni ke Nogometne škole. Naime, ve smo tada razmišljali o prestanku natjecanja sa seniorskom mom adi, ali smo se

odlu ili za nastavak zbog tri potencijalna, što strana, što doma a partnera za preuzimanje vo enja i financiranja Kluba.

Tijekom cijele dosadašnje jesenje sezone bili smo u iš ekivanju dolaska partnera koji su bili zainteresirani za preuzimanje Kluba. Pokušavali smo sve kako bismo izdržali i sa uvali Klub, da bar jesenski dio prvenstva privedemo kraju i me osiguramo dva - tri mjeseca zimske pauze za poslagivanje Kluba, me u m, bez i jednog sponzora, s tek e ri - pet mala donatora, u ovom rangu natjecanja dalje više ne ide.

U narednom tjednu vidjet emo što i kako dalje, te emo Vas o svemu najhitnije obavijes , kao i javnost organiziranjem konferencije za novinare. Nadamo se da emo se iz ove situacije izvu i i nastavi natjecanje ve sljede e kolo, u pro vnom ne preostaje nam ništa drugo nego prekinu natjecanje sa seniorskom mom adi, a sve to u vrijeme kada bi naš Klub trebao proslavi 105 godina igranja nogometa u akovcu”, piše u priop enju koje potpisuje Dušan Mikolaj.

Me imurje i Nedeliš e suspendirani U posljednjem broju glasnika 3.

HNL Sjever (od 12. studenoga) objavljena je informacija da su zbog neispunjenja nancijskih obveza prema službenim osobama, Središtu sjever i HNS-u suspendirani nogometni klubovi akovec, Me imurje, Nedeliš e i Varaždin.

Protiv NK akovec je pokrenut disciplinski postupak zbog neopravdanog nenastupanja na prvenstvenoj nogometnoj utakmici 13. kola, kada su kod ku e trebali igra s Podravinom. Rok za o itovanje je tri dana od objave u Službenom nogometnom glasniku Središta, odnosno od danas. Posljednja dva prvenstvena kola igrat e se od 13.30 sa . U subotu u predposljednjem kolu igraju Me imurje - Nedeliš e, Polet Sve Mar n na Muri - Podravac, Virovi ca - Rudar, Mladost Ždralovi - Mladost Prelog te u nedjelju Grani ar Kotoriba - akovec. Zbog isklju enja igra Me imurja Karlo Baksa kažnjen je s dvije utakmice zabrane igranja. Zbog tri žuta kartona pravo nastupa još nemaju Elvis Sabol, Mladost Prelog, Robert Jezernik, Rudar Mursko Središ e, i Neven Bujani , Nedeliš e.

POLET-VIROVITICA 1:3 Sv. Martin na Muri - igralište NK Polet. Gledatelja 150. Sudac: Hruškar. Strijelci: 0:1 Horvat (56), 0:2 Dežmari (61), 1:2 A. Gori anec (79), 1:3 Seren eš (84).

Polet: urkin, Sobo an, Turk, Hren, Horvat (28.

Zadravec), Radikovi , Cvetkovi (78. Jelen), A. Gori anec, Barat , K. Gori anec, Škvorc (78. Vinko). Trener Dražen Škvorc

NEDELIŠ E- GRANI AR 3:1 Nedeliš e - stadion Trate. Gledatelja 200. Sudac: Petrovi . Strijelci: 0:1 Kos (6), 1:1 N. Pintari (11), 2:1 Me umurac (56), 3:1 Kostelac (76).

Nedeliš e: Košir, T. Pintari (46. osi ), N. Pintari , Vojnovi , Bujani , Mar ec, Mihalic, Novak (66.

Kostelac), Cindri , Me umurac, Jari (82. Smrti ).

Trener Dražen Novak Grani ar: Jambres, Gorupi (78. Dar. Na ), Beliga, Mikulan, Cecelja, Lon ar, Mlakar, Kos, Dan. Na (85.

Rebrek), Andri , Latin. Trener Ladislav Furjan

TABLICA 1 Croa a (G)

13 8 4 1 +16 28

2 Podravina

13 8 3 2 +27 27

3 Me imurje

13 8 3 2 +21 27

4 Bjelovar

13 7 5 1 +25 26

5 Koprivnica

13 7 3 3 +22 24

6 Mladost Ždralovi

13 6 4 3 +25 22

7 Virovi ca

13 6 3 4

-1 21

8 Podravac

13 6 1 6

-1 19

9 Rudar M. Središ e 13 4 5 4

-3 17

10 Sla na

13 5 1 7

-7 16

11 Varaždin (-1)

13 4 4 5 +2 15

12 Polet Sve Mar n 13 3 5 5

-8 14

13 Grani ar

13 3 2 8 -11 11

14 Nedeliš e

13 3 2 8 -17 11

15 Mladost Prelog (-1) 13 2 1 10 -21 6 16 akovec

13 0 2 11 -69 2

Nedeliš e na Tratama protiv Grani ara upisalo drugu doma u pobjedu Nedeliš e se i dalje mu i, no protiv Grani ara su uspjeli upisati drugu doma u pobjedu ove sezone. Gosti su vrlo rano stigli do vodstva. Ve u 6. minuti Vilim Kos je nakon velike greške doma e obrane zabio za 0:1. No, samo pet minuta kasnije Nino Pintari je strijelac za izjedna enje. Drugo poluvrijeme odigrano je po jakoj kiši i u takvim su se uvjetima bolje snašli nogometaši Nedeliš a. Za vodstvo doma ih zgoditak je postigao Goran Me umurac u 56. minuti, dok je pobjedu potvrdio Ivan Kostelac u 76. minuti svojim prvijencem za mom ad Nedeliš a.

Mladost protiv Rudara “iskopala” drugu ovosezonsku pobjedu U susretu odigranom u Draškovcu, Mladost iz Preloga je bila bolja od gostiju iz Murskog Središ a. Nakon prvih 45 minuta nije bilo pogodaka, no u nastavku su se mom adi raspucale. Rudar je poveo u 68. minuti pogotkom Borisa Vuruši a, a Preložani su ve u 74. minuti izjedna ili na 1:1 preko Elvisa Sabola. U 81. minuti je Ivan Habuš svojim pogotkom doma oj mom adi donio tri boda i tek drugu ovosezonsku pobjedu.

HRVATSKI NOGOMETNI KUP – juniori

Kadeti i juniori Me imurja uspješni u kupu U pretkolu Hrvatskoga nogometnog kupa pobjede su zabilježili kadeti i juniori Me imurja. Kadeti su gostovali kod ekipe eralije Vo in i tamo su pobijedili 3:0. Juniori su do ekali Zdenku 91 iz Velikih Zdenaca, koju su uvjerljivo pobijedili 7:2. U susretu koji pak je odigran ju er u Ivanovcu, doma a Mladost izgubila je 3:0 od mom adi Bjelovara. Prvo poluvrijeme proteklo

je u inicijativi gostiju, ali je i Mladost uspjela složiti dvije dobre prigode. Na žalost doma e ekipe, koncentracija im je pala pri samom kraju na kraju prvoga dijela, kada su primili dva identi na (i prejeftina) gola, i to nakon uba aja iz kornera i udarca glavom. U nastavku susreta gosti su još jednim golom potvrdili prolazak dalje kona nom pobjedom od 3:0.

Zanimljivo je spomenuti da je ovaj susret juniorskog pretkola Hrvatskoga nogometnog kupas vodila suda ka trojka ni manje ni više nego iz Osijeka, ime su zasigurno doma ini u Ivanovcu bili posebno “zadovoljni”, naravno, ne zbog su enja na koje nemaju prigovor, kao ni na gostuju u pobjedu, ve na iznos suda ke takse i dnevnica koju su morali podmiriti.

I.HNL - žene

Težak poraz Trnave

Detalj susreta Mladosti i Bjelovara

Prema o ekivanju, uo i samog susreta doma a je ekipa pretrpjela poraz od vode ih Osje anki. Ve prvih etrdeset pet minuta završilo je u korist gostuju e ekipe s 5:0, da bi u drugom poluvremenu zabile još devet pogodaka. Ekipa Trnave ovaj susret mora što prije zaboraviti i okrenuti se onome što im nosi sljede e deveto kolo, a to je utakmica protiv tre eplasirane Rijeke.

TRNAVA-OSIJEK 0:14 Gori an - igralište Gaj. Gledatelja: 50. Sudac: Ivana Martin i ,pomo nice Lidija Kralji i Sanja Krasi . Strijelci: Još ak 5, Andrli 3, Loyna 3, Šalek 2, Nevrkla 1.

Trnava: Domjan, Herman, M. Horvat, Smrk, Videc, Zeli (74. I. Horvat), Požgaj, Vugrinec (46. Marka ), Grabar, Njari, Trstenjak. Trenerica Tatjana Mesari

Ostali rezultati 8. kola: Rijeka JP Pregrada odgo eno, Agram - Split 1:2, Marjan - Dinamo Maksimir 0:3.

15. studenoga 2013.

13. kolo I. ŽNL MNS SPARTAK - SOKOL 3-2 (1-2) M.SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Tomislav Herman, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Željko Bacinger Strijelci: 0-1 Lisjak (10), 1-1 Ružman (35), 1-2 Vincek (43), 2-2 Lackovi E (83), 3-2 Lackovi E (90-11m) SPARTAK: Tizaj, Jan ec (75. Kontrec), Lackovi S., Lovren i , Zadravec (81. Škvorc), Ružman (90. Sušec), Fažon, Lackovi E., Šte ar, Juras, Živkovi , trener: uro Koloni SOKOL: Šimuni , Korpar, Lebar, Puh (86. Boži ), Vincek, Simun, Mikolaj L., Mikolaj M., Lisjak, Mun ar, Horvat, trener: Leonardo Novak Žuti kartoni: Fažon (Spartak); Mikolaj M, Puh, Mikolaj L. (Sokol)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Centrometal prekinuo niz od 11 pobjeda Mladosti iz Ivanovca

UKOVEC 77 - BSK 2-0 (0-0) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Igor Križari , Borut Križari , Ivica Horvat. Delegat: Dragu n Hozjak Strijelci: 1-0 Kaniški (63), 2-0 Belovi (90) UKOVEC: Lehki, Mesari , Vukovi , Kaniški (90. Poljak), Mihoci, Fran i , Belovi , Mavri ek (57. Ga a), Kranjec (79. Lipi ), Bradari , Mesari (84. Juki ), trener: Antun Juki BSK: Sternad, Grabovec, Antolaši (77. Makar), Strniš ak, Šari , Škvorc, Bašek, Paler, Makar, Trstenjak (70. Hajdarovi ), Mlinari , trener: Vladimir Pavlekovi Žu kartoni: Bradari , Mesari , Ga a ( ukovec); Paler, Škvorc (BSK)

SLOGA - OMLADINAC (NSR) 3-1 (2-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Marin Horvat, Saša Fegeš, Tomislav urila. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Se an (39), 2-0 Se an (41), 3-0 Vugrinec (66), 3-1 Varga (80) SLOGA: Per i , Malovi I, Dokleja, Novak, Ba sta (82. Kosalec), Hernandez, Corderio, Jambroši , Vugrinec (90. Zoka), Malovi T., Se an, trener: Dino Vrbanec OMLADINAC: Križai , Lesjak (69. Vugrinec), Reich, Lukman, Toplek, Oreš anin, Krišto (78. Lesjak), Dragovi , Škrilec, Varga, Jurinec, trener: Miljenko Dove er Žu kartoni: Novak, Dokleja (SLoga); Reich, Jurinec (Omladinac)

NAPRIJED - DINAMO (P) 2-0 (0-0) CIRKOVLJAN. Igralište: NK Naprijed. Suci: Dražen Jur ec, Ivica Felker, Boris Jakovljev. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 1-0 Glavina (52), 2-0 Furundžija (70) NAPRIJED: onkaš, Horvat F, Šimunkovi , Hižman J, Novak, Kemec, Hižman F, Mar nec, Horvat P., Glavina, Furundžija (90. Beli ), trener: Zlatko Vugrinec DINAMO: Vibovec, Šmit (83. Na ), Jan ec, Hali (90. Kralji ), Mihalec (90. Jur ec), Dodlek (86. Kocijan), Mar ec, Vutek, Štampar, Križai , Na , trener: Nino Kralji Žu kartoni: Glavina, Furundžija, Hižman (Naprijed); Križai , Mihalec, Hali (Dinamo)

DINAMO - SLOBODA (S) 1-2 (1-1) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov Vez. Suci: Bojan Juras, Dražen Sukanec, Josip Kedmenec. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Petek (2), 1-1 Krznar (43-11m), 1-2 Srnec (52) DINAMO: Mlinarec, Domini , Obadi , Mihalec, Krznar, Lovrek, Debelec, Bunc, Jakši , Trstenjak, Bihar (54. Jakši ), trener: Ivan Domini SLOBODA: Kolar, Buhanec, Branilovi , Novak, Cvetkovi , Katanec, Srnec, Goricaj (90. Fegeš), Hergo (63. Hadži ), Pintari (78. Fu ko), Petek G (46. Petek D), trener: Stjepan Petek Žu kartoni: Mihalec, Domini , Obadi (Dinamo); Buhanec (Sloboda)

ŠENKOVEC - MLADOST (P) 1-2 (0-0) ŠENKOVEC. Igralište: ŠRC Gor ica. Suci: Nino Škrobar, Branko Bacinger, Lidija Kralji . Delegat: Josip Lesjak Strijelci: 0-1 Talan (72), 1-1 Kova evi (80), 1-2 Hali (89) ŠENKOVEC: Pokriva , Polak, Radikovi , Erdelja, Vabec, Ban, Fu ko, Kukovec, Korent (89. Kanski), Gyo (62. Rodinger), Kova evi , trener: Ivan Zobec MLADOST: Mar ec, Fileš (62. Tkalec), Baksa (90. Kolari ), Cirkven i , Križai , Kova i (87. Podgorelec), Možek, Pasler, Mlinarec (62.

Vadlja), Hali , Talan (90. Valen ), trener: Josip Šegovi Žu kartoni: Vabec, Korent, Kova evi , Fu ko (Šenkovec); Baksa (Mladost) Crveni: Kova evi (Šenkovec)

PODTUREN - PUŠ INE 4-1 (2-1) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Ivica Križai , Damir Fodor, Zoran Novak. Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1-0 Ka (16), 2-0 Balenovi (25), 2-1 Mošmondor (45), 3-1 Ka (56), 4-1 Kolari (76) PODTUREN: Kolar, Sklepi , Berdin (84. Radovan), Mravljek, Sermek (58. Škvorc), Mu i (84. Horvat), Ka (58. Telebuh), Lepen, Kolari , Balenovi , Okreša (78. Golubi ), trener: Ivan Hamunajec PUŠ INE: Mohari , Florijani , Martan (78. Pintari ), Zanjko, Celinger, Namjesnik, Skupnjak (78. Magdaleni ), Mikulec, Mošmondor (86. Fekonja), Levani , Balog (37. Kocijan od 54.

Vujasinovi ), trener: Dejan Car Žu kartoni: Sermek, Škvorc, Lepen (Podturen); Skupnjak, Martan, Magdaleni (Puš ine)

13 10

1

2 29 – 16 31

2. UKOVEC 77

13

9

1

3 27 – 13 28

3. SLOBODA (S)

13

8

2

3 32 – 16 26

4. MLADOST (Pal.)

13

7

5

1 28 – 14 26

5. DINAMO (D)

13

7

2

4 23 – 20 23

6. SLOGA ( )

13

6

4

3 25 – 17 22

7. NAPRIJED

13

6

4

3 19 – 13 22

8. CENTROMETAL

13

5

5

3 24 – 18 20

9. SPARTAK

13

5

3

5 21 – 21 18

10. DINAMO (P)

13

5

2

6 24 – 20 17

11. ŠENKOVEC

13

4

3

6 21 – 31 15

12. SOKOL

13

3

2

8 18 – 29 11

13. BSK

13

2

3

8 15 – 25 9

14. OMLADINAC (NSR)

13

2

3

8 14 – 31 9

15. PODTUREN

13

2

1 10 12 – 24 7

16. PUŠ INE

13

2

1 10 21 – 45 7

DISCIPLINSKI KUTAK ŠENKOVEC – Davor Kova evi (4861) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice

CENTROMETAL - MLADOST (I) 1-0 (1-0) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Dario Srnec, Damir Klari , Petar Ruži . Delegat: Dragu n Vuk Strijelac: 1-0 Novak (15) CENTROMETAL: Petkovi , Novak (87. Logožar), Dove er, Gunc, Majsen, Bratkovi , Pani , Ba an (65. Duman i ), Vibovec (90. Molnar), Buhanec, Vince (90. Slokan), trener: Marko Zavrtnik MLADOST: Novak E., Bujan, Žvorc, Kamenar, Horvat (80. Barlovi ), Murkovi , Miki , Novak J., Gugi , Fu ko (46. Krišto ), Fran i , trener: Branko Janžek Žu kartoni: Majsen (Centrometal); Miki (Mladost)

TABLICA 1. MLADOST (I)

U suboti koj “kaljuži” sva tri boda ipak su ostala doma inu Sve su doma i riješili u prvom poluvremenu kada su bili bolja mom ad i uz postignuti zgoditak imali su još tri lijepe prigode za posti i zgoditak, ali je izostala realizacija. Pobjedu doma em Centrometalu donio je svojim zgoditkom Leon Novak u 15. minuti. Gosti iz Ivanovca u drugom dijelu nešto bolji, ali zgoditak nisu uspjeli posti i. Po prohladnom i povremeno kišnom vremenu utakmicu je pratilo oko 120 gledatelja, a Dario Srnec sudio je dobro. Svaka je mom ad imala po jednog opomenutog igra a.

ukovcu 77 rutinska doma a pobjeda Dobro su se gosti iz Belice držali sve do 63. minute kada je Nikola Kaniški doma e doveo u vodstvo od 1-0.

Doma u pobjedu od 2-0 je u 90. minuti samo potvrdio svojim zgoditkom Mihael Belovi . Ovom pobjedom doma ini su ponovno na samo tri boda do vode e Mladosti. BSK korektan i ak ne toliko loš u igri, ali su doma i stvorili puno više prigoda koje nisu uspjeli realizirati.

Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Sloboda do tri boda i u Domašincu Izuzetno težak teren za igru koji je dobro bio natopljen vodom bolje je iskoristila Sloboda. Ve u 2. minuti gosti iz Slakovca poveli su zgoditkom Gorana Peteka. Doma i Dinamo uspio je poravnati dvije minute prije kraja prvog poluvremena nakon opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Stjepan Krznar. Odmah po etkom drugog dijela u 52. minuti novo vodstvo Slobode zgoditkom Denisa Srneca koje se više nije ispuštalo do kraja utakmice. U uzbudljivoj završnici svaka je mom ad mogla posti i još po koji zgoditak. U 84. minuti doma ini smatraju da su ošte eni za ne dosu eni kazneni udarac od strane suca utakmice Bojana Jurasa, što je i delegat Krha u svom izvješ u jasno konstatirao. Napada Dinama bio je povu en za dres u gostuju em kaznenom prostoru, no sudac se nije oglasio ve je dozvolio nastavak igre. U toj situaciji Marko Obadi dobio je opomenu zbog prigovora, a ina e ih je bilo ukupno etiri. Tri kod doma ina i jedna kod gostiju.

Mladost do pobjede u Šenkovcu stigla minutu do kraja susreta Dugo su mreže mirovale. Tek u 72. minuti promrzli gledatelji njih oko 120 vidjelo je prvi zgoditak i to u doma oj mreži, a strijelac je bio Nikola Talan. Šenkovec je osam minuta kasnije poravnao zgoditkom Davora Kova evi a koji je od radosti što je postigao zgoditak skinuo dres i zaradio opomenu. No, to i nije tako strašno da nije minutu kasnije grubim startom s le a na gostuju eg igra a nogom po nozi zaradio isklju enje.

Broj anu prednost gosti iz Palinovca iskoristili su u 89. minuti kada im je pobjedu od 2-1 svojim zgoditkom donio Denis Hali . Vrlo dobar sudac Škrobar opomenuo je etiri doma a i jednog gostuju eg igra a.

Najava 14. kola

Pada li odluka o jesenskom prvaku!?

Pretposljednje kolo nam možda donese i jesenskog prvaka. U Ivanovcu vode oj Mladosti dolazi neugodni Dinamo iz Domašinca koji je u prošlom kolu kod ku e poražen i pokušat e tražiti utjehu u pobjedi nad liderom. ukovec 77 ide na gostovanje u Vratišinec koji kako jesenski dio ide kraju igra sve bolje. Mogu li dobiti goste, vidjet e se u nedjelju. U Slakovec u subotu dolazi Šenkovec koji je u negativnom rezultatskom nizu. Može li ga prekinuti u subotu? Teško.

Mladost iz Palinovca ima drugo za redom gostovanje. Prvo su u Šenkovcu uspješno riješili.

Drugo u Palovcu zbog susjedstva e biti nešto teže, ali ne i «nemogu a misija». Sloga olakšana doma om pobjedom ide u Puš ine koje e «gristi». Naprijed je drugi put za redom doma in.

Nakon Dinama iz Palovca u Cirkovljan dolaze njihovi susjedi iz Male Subotice. BSK u nedjelju nema veliki izbor - mora pobijediti, a gosti su im mom ad Podturna koja želi nastaviti zapo eti niz neporaženosti. Centrometal nakon što je kod ku e dobio vode u Mladost ide na subotnje gostovanje u Novo Selo Rok Omladincu kojem ide «zadnji zug» za bijeg iz opasne zone.

Parovi i suci 14 . kola : Dinamo (P)- Mladost (Pal) (I. Križari , B. Križari , Šupljika), Sloboda (S) – Šenkovec igra se 16. u subotu (Horvat, Križai , Novak), Mladost(I)- Dinamo (D) (Turk, Brljak, urila), Omladinac(NSR)Centrometal (Toplišnjak, M. Horvat,I. Horvat), Puš ine – Sloga ( ) (Bubek,Kukovec, Felker), BSK - Podturen (Jur ec, T.Kraji , Jura i ), Sokol - ukovec77 (Srnec,Hrustek,Fažon) i Naprijed - Spartak (Škrobar,Škrobar, Fodor, Žganec. gat Križari pohvalio je vrlo dobro su enje kompletne suda ke trojke Marina Horvata, Fegeša i urile. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Naprijed do pobjede nad Dinamom (P) golovima u drugom poluvremenu Gosti iz Palovca dobro su se držali, ali samo u prvom poluvremenu kada je bilo 0-0. Sve im je naopako krenulo u 52. minuti kada su primili prvi zgoditak koji je postigao Željko Glavina. U 70. minuti kona nih 2-0 za Naprijed postavlja svojim zgoditkom Ivan Furundžija kojeg je doma i trener Zlatko Vugrinec u 90. minuti zamijenio s Tomislavom Beli em. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Sloga do tri vrijedna doma a boda stigla preko Omladinca

U Maloj Subotici utakmica na Spartakovom “bazenu” odlu ena penalom u 90. minuti

Nakon nešto dužeg posta i u akovcu slavlje.

Doma ini su ve u prvom poluvremenu gostima iz Novog Sela Rok postigli dva zgoditka i tako stigli do lijepe prednosti. Oba je zgoditka u razmaku od dvije minute 39. i 41. postigao Mario Se an. Ivica Vugrinec je doma u dobru igru u 66. minuti okrunio novim zgoditkom za vodstvom Sloge od 3-0. Uspio je Omladinac u 80. minuti zgoditkom Brune Varga ublažiti gostuju i poraz na 3-1. U obostrano solidnoj igri doma i su ipak za nijansu bili bolji i sasvim zasluženo pobijedili. Dele-

Gosti iz Vratišinca dva su puta imali vodstvo, a doma i Spartak dva puta ga je stizao i na kraju u 90. minuti iz kaznenog udarca stigao do pobjede. Sokol je poveo u 10. minuti golom Tomislava Lisjaka. Antun Ružman uspio je poravnati na 1-1 u 35. minuti.

Dvije minute prije kraja prvog poluvremena Sokol ponovno vodi, a strijelac je bio Aleksandar Vincek.

Vrlo težak teren za igru kojeg je djelomi no pokrivala voda. Edi Lackovi je u 83. minuti poravnao na 2-2. Tada na scenu stupa vrlo slabi sudac Tomislav

Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SPARTAK – Josip Fažon (2139) UKOVEC 77 – Milan Mesari (1337) ŠENKOVEC – Saša Fu ko (227) DINAMO (D) – Mario Mihalec (87) CENTROMETAL – Davor Majsen (2560) SOKOL – Saša Puh (2315) DINAMO (P) – Kris jan Mihalec (611) MLADOST (I) – Marko Miki (6375) NOV ANA KAZNA NK PUŠ INE se kažnjavaju po l. 68. DP HNS-a nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog pljuvanja suca od strane gledatelja na utakmici u Podturnu.

OPOMENUTI IGRA I SLOBODA (S) – Ivan Buhanec (1722) CENTROMETAL – Davor Majsen (2560) PUŠ INE – Mario Skupnjak (7433), Dario Martan (400), Dario Magdaleni (7278) MLADOST (I) – Marko Miki (6375) SOKOL – Marko Mikolaj (2331), Saša Puh (2315), Luka Mikolaj (2330) NAPRIJED – Željko Glavina (2213), Ivan Furundžija (2930), Fabijan Hižman (4244) BSK – Vedran Paler (300), Bojan Škvorc (631) MLADOST (Pal.) – Tomica Baksa (103) DINAMO (D) – Mario Mihalec (87), Benjamin Domini (681), Marko Obadi (1774) ŠENKOVEC – Davor Vabec (2146), Dejan Korent (5127), Davor Kova evi (4861), Saša Fu ko (227) SLOGA ( ) – Nenad Novak (4742), Marko Dokleja (1758) PODTUREN – Mario Sermek (4906), Josip Lepen (280), Vjekoslav Škvorc (55) OMLADINAC (NSR) – David Reich (2397), Mihael Jurinec (6248) UKOVEC 77 – Siniša Bradari (6944), Milan Mesari (1337), Tomislav Ga a (10135) SPARTAK – Josip Fažon (2139) DINAMO (P) – Ivan Križai (4616), Kris jan Mihalec (611), Hrvoje Hali (2092)

LISTA STRIJELACA 11 zgoditaka – Patrik Hergo (Sloboda S) 10 zgoditaka – Jurica Novak (Mladost I) 8 zgoditaka – Damjan Novak (Dinamo P) 7 zgoditaka – San no Debelec, Stjepan Krznar (Dinamo D), Saša Fu ko (Šenkovec), Nenad Vibovec (Centrometal), Edi Lackovi (Spartak) 6 zgoditaka – Mario Kranjec ( ukovec 77), Boris Vrbanec (Sloboda S), Dario Vadlja, Tomica Mlinarec, Denis Hali , Nikola Talan (Mladost Pal.), Ivan Fu ko (Mladost I), Dejan Korent (Šenkovec), Željko Mar nec (Naprijed) 5 zgoditaka – Robert Štefulj (Puš ine), Antun Ružman, Josip Fažon (Spartak), Dražen Vukina ( ukovec 77), Nino Mar ec, Antonio Dodlek (Dinamo P), Filip Murkovi (Mladost I)

Herman koji u 90. minuti ne dosu uje prekršaj na gostuju em obrambenom igra u nakon kojeg sudi za doma e kazneni udarac. Edi Lackovi «poklon bon» pretvara u pobjedu od 3-2. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a. Po završetku utakmice bilo je povike prema sucima od strane gostuju ih navija a. Predstavnik Sokola Dražen Mikolaj ušao je u suda ku prostoriju, ali je «izguran» iz nje od strane rukovoditelja osiguranja Marija Milijan i a.

Nakon dužeg vremena doma e slavlje i u Podturnu Ve su njihovi navija i gotovo zaboravili kada su doma i protiv Spartaka upisali jedinu pobjedu. Nova i to vrlo važna jer odlu uje o ostanku u ligi upisana je ove nedjelje protiv izravnog konkurenta mom adi Puš ina.

Dobro su doma i rasporedili puca ke snage. U svakom su poluvremenu postigli po dva zgoditka, a gosti svoj jedini u 45. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Nikola Mošmondor. Benjamin Kati u svakom je poluvremenu postigao po jedan zgoditak, a uz njega u prvom dijelu Mihovil Balenovi i u drugom za kona nih 4-1 Mihael Kolari . Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Delegat utakmice i kontrolor su enja na II HNL Mijo Horvat pohvalio je «drugoligaškog» maha a Damira Fodora zbog dvije situacije. Prva se dogodila u 45. minuti kada je sucu utakmice Križai u pomogao kod dosu ivanja kaznenog udarca za goste i druga kad je u 76. minuti lijepo iz drugog plana pustio doma eg napada a Kolari a koji je postigao zgoditak, mada su se gostuju i navija i u toj situaciji bunili da je bilo zale e i bili nekulturni vrije anjem i pljuvanjem! pomo nog suca. ak je i doma a redarska služba morala reagirati da se ne bi dogodio i teži incident. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

13. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN - KRALJEV AN 38 3-4 (1-2) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Željko Novak, Ivan Vlahek, Morano Vlah. Delegat: Goran Strahija Strijelci: 0-1 Baksa (22), 0-2 Baksa (32), 1-2 Ko iš (42), 2-2 Strahija Z (42), 2-3 Baksa (61), 3-3 Kova (88-11m), 3-4 Cvek V (90) HODOŠAN: Vuk, Habuš, Vadlja (46. Vugrinec), Sinkovi , Novak, Puri , Kova , Kolari , Ko iš, Strahija G., Strahija Z., trener: Goran Strahija KRALJEV AN: Ruži , Pigac, Vlah, Štefok, Cvek S., Špoljar, Tisaj, Slavi ek (90.

Blažeka), Baksa, Pišpek, Lipi (57. Cvek V), trener: Stefan Srpak Žu kartoni: Kolari (Hodošan); Špoljar, Vlah, Štefok, Cvek S., Ruži (Kraljev an)

SK - DUBRAV AN 4-0 (3-0) EHOVEC. Igralište: NK SK. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Vladimir Blaži . Delegat: Marijan Sabol Strijelci: 1-0 Begovi (20), 2-0 Bašnec (29), 3-0 Horvat (38), 4-0 Lisjak (60) SK: Grabant, Božek, Smrk, Bašnec, Horvat, Višnji N (83. Kos M), Višnji R., Begovi (83. Kos D), Grabant (75. Jalšovec), Lisjak, Vidovi , trener: Marko Vidovi DUBRAV AN: Me imurec, Šte , Horvat, Jadan Dominik, Jakupak, Lukša (80. Žini ), Balažinec (68. Jadan Damijan), Hajdinjak (69. Me imurec), ižmešija (46. Pongrac), Brljak, Pahek (73. Lovrek), trener: Tihomir Nes Žu kartoni: Horvat ( SK)

POLET - GRANI AR 4-1 (2-0) PRIBISLAVEC. Igralište: Petar Perši . Suci: Ma ja Horvat, Franjo Hergo , Mladen Puklavec. Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1-0 Pal (14), 2-0 Bašek (39), 3-0 Pal (72-11m), 4-0 Bašek (75), 4-1 Blažon (90-11m) POLET: Vaš (87. Lukman), Krišto , Ujlaki (75. Ba i ), Vibovec, Posavec, Bašek, Magdaleni , Lisjak, Gajnik, Pal , Halabarec (54. Juri an), trener: Franjo Mihalkovi GRANI AR: Tratnjak, Šopar (46. Turk), Boži K (75. Buhin), Blažon, Mihaljkovi , Lisjak, Drvoderi D., Drvoderi A (70. Krznar), Boži R., Novak, Lovrek, trener: Zoran Graši Žu kartoni: Ujlaki, Krišto (Polet); Drvoderi D., Mihaljkovi (Grani ar)

CROATIA - OMLADINAC (DS) 2-1 (1-0) OREHOVICA. Igralište: NK Croa a. Suci: Marijan Duman i , Siniša Luka i , Mar na Koprivec. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Cirkven i (38-ag), 1-1 Rošani (58), 2-1 Kr mar (77) CROATIA: Patar ec, avlek, Kolar, Varga (65. Hanžekovi ), Bali, Šafari , Ivanuši , Kr mar, Ruži , Jeleni , urila (86. Domini ) OMLADINAC: Apostolovski, Korpar, Posavec, Tizaj, Rošani , Domjani , Patafta, Debelec, Taradi, Cirkven i , Ruži (86. Toplek) Žu kartoni: Kr mar, Varga, Ivanuši , avlek (Croa a); Rošani (Omladinac)

DUBRAVA - VIDOV AN 3-2 (2-0) SIVICA. Suci: Zdravko Toplišnjak, Marko ur ek, Nino Grgi .

Strijelci: 1-0 Vidovi (4), 2-0 Bobi anec S (11-11m), 2-1 Nemet Dino (47), 2-2 Nemet Dino (54), 3-2 Vidovi (78) DUBRAVA: uranec, Gori an, Tkalec (61. Mu i ), Murkovi , Bobi anec Ma ja, Bobi anec Mihael, Horvat, Bobi anec S., Drk (46. Kerovec), Varga, Vidovi (86.

Palir), trener: Vladimir Sabol VIDOV AN: Šubaša, Horvat (83. Petri ), Škoda, Hujs, Matulin, Varga, Friš i N., Friš i D (72. Lukša), Ujlaki (47. Herman Mihael), Kvakan, Nemet Dino, trener: Ivan Vidovi Žu kartoni: Mu i , Varga (Dubrava); Horvat (Vidov an)

GALEB - BORAC PMP 5-2 (2-2) OPOROVEC. Igralište: NK Galeb. Suci: Dario Bubek, Dragan Hrustek, Mario Begovi . Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0-1 Lon ari (10), 1-1 Grana r (14-11m), 2-1 Pigac (22), 2-2 Lon ari (30), 3-2 Grana r (64-11m), 4-2 Grana r (65), 5-2 Pigac (69) GALEB: Pantaler, Ribi , Turk (63. Balent N), Soka , Hertelendi (46. Slavi ek), Pigac, Balent D., Mesari (89. Grana r D), Grana r T (85. Blažin i ), Balent R, Fleten (89. Beli ), trener: Ivan Soka BORAC: Cika , Kocijan, Križai (60. Zrna), Sršan, Jan ec, Klari (79. Drvoderi ), Brumen, Baksa, Hu nec, Lon ari (77. Baranaši ), Rušanec, trener: Ivan Jambroši Žu kartoni: Grana r, Balent (Galeb); Cika , Brumen (Borac)

15. studenoga 2013.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Kraljev an 38 do gostuju e pobjede u suda koj nadoknadi Susjedi iz Donjeg Kraljevca su u Hodošanu za nešto više od pola sata igre imali vodstvo od 2-0 zgodicima Siniše Baksa. Tri minute prije odlaska na odmor doma i su smanjili na 2-1 zgoditkom Dejana Ko iša.

U 45. minu imaju kazneni udarac kada je u gostuju em kaznenom prostoru srušen Zoran Strahija. Svi su vidjeli što se dogodilo osim suca utakmice Željka Novaka koji se nije zviždaljkom oglasio. Samo što je po elo drugo poluvrijeme «nepravdu» iz prvog dijela popravljaju doma i u 46. minu poravnanjem na 2-2, a strijelac je bio Zoran Strahija. Svojim tre im zgoditkom u 61. minu Siniša Baksa ponovno goste dovodi u prednost. Dvije minute prije kraja utakmice sudac utakmice Novak nije imao izbora kad je pokazao na bijelu to ku jer je vratar Kraljev ana 38 Nikola Ruži u svom kaznenom prostoru srušio Zorana Strahiju.

Siguran sa 11 metara za 3-3 bio je Krešo Kova . Igrala se suda ka nadoknada od tri minute, a u drugoj minu nadoknade nakon udarca iz kuta u velikoj gužvi pred vra ma Hodošana Vjekoslav Cvek uspio je loptu ugura u mrežu i gos ma donije pobjedu od 4-3. Jedan doma i, a ak petorica gostuju ih opomenu h igra a. Gos iz Novakovca imali su inicija vu prvi dvadeset minuta drugog poluvremena i to je bilo sve. Mišo Pal prvi je na eo gostuju u mrežu u 14. minu . Šest minuta prije odlaska na odmor Dario Bašek doma e vodstvo povisuje na 2-0.

U 72. minu Polet ima kazneni udarac koje realizira Mišo Pal i ve je 3-0. Nakon Pal ja i Bašek se tri minute kasnije po drugi puta upisuje u strijelci za sada ve visokih 4-0. Kad se ve o ekivao kraj utakmice u 90. minu i gos imaju kazneni udarac kojeg je realizirao za kona nih 4-1 Tomica Blažon. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14 15.

16.

KRALJEV AN 38 POLET (P) TRNAVA MLADOST (SM) BUDU NOST (P) GRANI AR (N) CROATIA DUBRAVA OMLADINAC (DS) DUBRAV AN GALEB HODOŠAN SK VIDOV AN BORAC PMP DRAVA (DM)

13 10 13 9 13 8 13 7 13 6 13 6 13 6 13 5 13 5 13 4 13 4 13 4 13 3 13 3 13 3 13 2

1 2 3 3 4 2 2 2 1 4 2 1 3 3 2 3

2 2 2 3 3 5 5 6 7 5 7 8 7 7 8 8

43 – 17 35 – 22 29 – 15 27 – 22 26 – 17 29 – 21 24 – 22 26 – 34 34 – 36 23 – 30 24 – 36 32 – 32 19 – 27 17 – 33 22 – 34 21 – 33

31 29 27 24 22 20 20 17 16 16 14 13 12 12 11 9

Trnavi doma i bodovi. Nisu dugo de ki iz Podbresta izdržali u Gori anu. Za nešto više od dvadeset minuta igre doma i su ve o šli na «dva razlike», a strijelci su bili Dejan Repalust i Simon Jakši . Simon Jakši je doma e vodstvo svojim drugim zgoditkom u 64. minu povisio na 3-0. Dvije minute prije kraja utakmice Budu nost je zgoditkom Danijela Novaka ublažila poraz na 3-1. Susjedski derbi u Donjem Mihaljevcu pripao gos ma iz Svete Marije. Zgoditak odluke u 68. minu pos gao je za gostuju u Mladost Davor Štrok. U vrlo nervoznoj igri bez gotovo pravih prigoda jednu su gos iskoris li i pobijedili. Lijep se broj i gledatelja okupio na igralištu «prek Druma» njih oko 200.

Kod zgoditka gostuju i navija i zapalili su nekoliko bengalki, ali ih nisu bacali u teren za igru. Tri minute prije kraja doma a Drava ostala je bez Emila Herca koji je grubim startom s le a na gostuju eg igra a zaradio isklju enje. Jedan je doma i igra bio opomenu , a gostuju a dvojica. U Orehovici slavili doma ini. Kako doma a Croa ja jekom prvog poluvremena nije uspjela pos i zgoditak u 38. minu su im u tome pomogli gos iz Držimurec-Strelca. Naime, autogol je pos gao Bojan Cirkven i . Zanimljivo za njega on ipak više voli tres suparni ke mreže. Njegov «grijeh» u 58. minu popravlja Mladen Rošani poravnanjem rezultata na 1-1. Doma i kapetan mom adi Marijan Kr mar donio je doma inu radost u 77. minu svojim zgoditkom za pobjedu od 2-1. U Sivici Dubrava umalo ispus la dobiveno. Imali su doma ini vodstvo od 2-0 nakon prvog poluvremena zgodicima ve u 4. minu Alena Vidovi a i 11. minu iz kaznenog udarca Stevice Bobi anca.

Vidov an se po etkom drugog dijela sa dva zgoditka Dine Nemeta u 47. i 54. minu vra a u igru poravnanjem rezultata na 2-2. No, doma i su ipak u samoj završnici utakmice u 78. minu drugim zgoditkom Alena Vidovi a s gli do pobjede od 3-2Glatka pobjeda SK-e. Nale o je Dubrav an na puca ki raspoložene « ovske» de ke. Ve su u prvom poluvremenu pos gli tri zgoditka i to redom Aldin Begovi , Dejan Bašnec i Ivan Horvat. Kona nih 4-0 u 60. minu postavio je svojim zgoditkom Darian Lisjak. U drugom dijelu gos iz Donje Dubrave igraju nešto bolje, ali još uvijek nedovoljno za nešto blaži poraz od ovoga.

Galeb pe com ispa o Borac PMP. ak su gos iz Tur iš a prvi u 10. minu zgoditkom Darija Lon ari a poveli. Ubrzo u 14. minu poravnao je iz kaznenog udarca Tomislav Grana r. Galeb dolazi u vodstvo u 22. minu zgoditkom Miroslava Pigaca. Drugim svojim zgoditkom u 30. minu Dario Lon ari poravnava na 2-2. Tim se rezultatom o šlo na odmor. Što se e zgoditaka u drugom poluvremenu doma i pos žu još tri i dolaze do pobjede od 5-2. Is su strijelci za doma e bili koji su i u prvom dijelu pos zali zgoditke. Kad se sve to zbroji tri je zgoditka pos gao Tomislav Grana r od toga dva iz kaznenih udaraca, a dva je pos gao Miroslav Pigac, ali iz igre.

Parovi i suci 13. kola: Omladinac (DS)-Kraljev an 38 (Hajdinjak, Tuksar, Bali ), Budu nost(P)- Hodošan (Posedi, Novak, Horvat), Grani ar(N)Trnava (Filip i ,Sukanec, Luka i ), Dubrav an- Polet(P) (Juras,Mihali , Koruni ), Vidov an- SK (Novak, Žerdin,Horvat), Mladost (SM)- Dubrava (Kolari , Vuk,Kantoci), Borac PMP- Drava (DM) (Mesari , Ko ila, Jurinec), Croa a- Galeb (Zadravec, Martan, Martan).

16 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan) 15 zgoditaka - Jurica Tizaj (Omladinac DS) 14 zgoditaka – Mišo Pal (Polet P) 12 zgoditaka – Siniša Baksa (Kraljev an 38) 11 zgoditaka – Ivica Mun ar (Grani ar N), Simon Jakši (Trnava) 10 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an), Miroslav Pigac (Galeb) 9 zgoditaka – Josip Igrec (Drava DM), Danijel Lovrek (Grani ar N) 8 zgoditaka – Filip Pišpek (Kraljev an 38), Krešo Kova (Hodošan) 7 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Alen Vidovi (Dubrava) 6 zgoditaka – Bruno Gori anec (Dubrava), Goran Strahija (Hodošan), Denis Poljanec (Croa a), Bruno Dodlek, Nikola Bukal (Budu nost P), Sandi Magdaleni (Trnava), Tomislav Debelec (Omladinac DS), Nikola Štrok (Drava DM), Dario Lon ari (Borac PMP), Tomislav Grana r (Galeb) 5 zgoditaka – Tihomir Novosel (Budu nost P), Rajko Gavez (Borac PMP), Josip Hošnjak, Nikola Blažin i (Mladost SM), Niko Pahek (Dubrav an), Dino Nemet (Vidov an)

OPOMENUTI IGRA I VIDOV AN – Zoran Horvat (2046), Dino Nemet (2251) DRAVA (DM) – Matej Ivaci (4548) BORAC PMP – Sandro Cika (4089), Nikola Brumen (3034) GALEB – Tomislav Grana r (3145), Renato Balent (3146) HODOŠAN – Tihomir Kolari (1743) MLADOST (SM) – Davor Štrok (6122), Dino Horvat (8681) CROATIA – Marijan Kr mar (6338), Dino Varga (3400), Ivan Ivanuši (5491), Siniša avlek (2934) POLET (P) – Luka Ujlaki (5084), Marko Krišto (665) BUDU NOST (P) – Danijel Ciglar (2800), Denis Višnji (1620) KRALJEV AN 38 – Dino Špoljar (4807), Petar Vlah (335), Stanko Štefok (38), Silvestar Cvek (45), Nikola Ruži (6552) OMLADINAC (DS) – Mladen Rošani (1901) GRANI AR (N) – Dominik Drvoderi (707), Bojan Mihaljkovi (3419) SK – Ivan Horvat (1544) DUBRAVA – Velimir Mu i (3643), Patrik Varga (3655)

DISCIPLINSKI KUTAK DRAVA (DM) – Emil Herc (2939) po l. 55. DP HNS 2 (dvije) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BUDU NOST (P) – Denis Višnji (1620) GALEB – Renato Balent (3146) SK – Ivan Horvat (1544) DUBRAVA – Velimir Mu i (3643), Patrik Varga (3655) MLADOST (SM) – Dino Horvat (8681)

DRAVA - MLADOST (SM) 0-1 (0-0) D.MIHALJEVEC. Igralište: Prek Druma. Suci: Zoran Hajdinjak, Davor Šupljika, Toni Fažon. Delegat: Ma ja Poredoš Strijelac: 0-1 Štrok (68) DRAVA: Ko iš, Ivaci (78. Bartoli ), Igrec (74. Kos), Mihalac, Gorupi , Klari (66. Igrec), Orehovec, Igrec D., Igrec J., Štrok, Herc, trener: Ivan Bartolli MLADOST: Kranjec, mrlec, Hošnjak, Horvat, Posavec, Šulj (79. Hobor), Blažin i , Matulin, Orehovec (76. Papak), Markovi , Štrok (90. Pavlic), trener: Božidar Kedmenec Žu kartoni: Ivaci (Drava); Horvat, Štrok (Mladost) Crveni: Herc (Drava)

TRNAVA - BUDU NOST (P) 3-1 (2-0) GORI AN. IGralište: Gaj. Suci: Božidar Jura i , Željko Kova i , Ivan Žganec.

Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 1-0 Repalust (10), 2-0 Jakši S (23), 3-0 Jakši S (64), 3-1 Novak (88) TRNAVA: Dolenec, Jakši I., Gudlin, Repalust, Špoljar (67. Markan D), Markuši , Jakši A., Jakši S. (65. Blažek), Magdaleni , Malek, Markan N., trener: Petar Medvar BUDU NOST: Pancer, Pala i (76. Lon ari ), Novak, Višnji , Ciglar, Klobu ari , Hali T, Mar nec, Dodlek (46. Hali G), Bukal, Gajnik (46. Ma ek), trener: Ivan Gajnik Žu kartoni: Ciglar, Višnji (Budu nost)

13. kolo II. ŽNL MNS - zapad II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD HAJDUK VINDIJA - VENERA PMP 1-3 (1-1) ŠTRUKOVEC. Igralište: NK Hajduk. Suci: Dominik Mihoci, Stjepan Novak, Mario Sukanec.

Delegat: Josip Baksa Strijelci: 0-1 Ciglari (3), 1-1 Hrženjak (32), 1-2 Ciglari (52), 1-3 Dove er (69) HAJDUK: Jurovi , Žganec, Hrženjak D (65. Mesari ), Kova i , Ma ari M, Jurovi , Mikulaj (65. Jambroši ), Debelec M., Vrbanec, Debelec G. (72. Šardi), Hrženjak L (65. Periši ), trener: Darko Rob VENERA: Srnec, Gori anec, Pintari , Celinger, Kerman (48. Škvorc M), Marodi, Ciglari (72. Peras), Pozder, Škvorc R., Gregorin i (85. uran), Dove er (88. Perho ), trener: Vladimir Bartoli Žu kartoni: Jambroši (Hajduk); Škvorc M (Venera)

BRATSTVO - ME IMUREC 3-4 (2-2) SAVSKA VES. Igralište. NK Bratstvo. Suci: Mario Buhin, Antun Koruni , Josip Jurinec. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1-0 Novak (3), 1-1 Kregar (14), 1-2 Bali (29), 2-2 Vuruši (32), 2-3 Treska S (65), 2-4 Treska D (80), 3-4 Vidovi (82) BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Srnec, Fu ko (46. Bedi ), Novak, Vuruši , Vlah, Ri ko (70. Kocijan), Horvat S (86. Horvat N), Vidovi M, Cerovec (75. Vidovi S), trener: Danijel Novak ME IMUREC: Prekupec, Bes jani , Kozina (13. Hrušoci), Fu ek (81. Horvat), Bajzek, Branilovi , Bali , Ivanuša (46. Buratovi ), Kregar, Treska S., Treska D., trener: Željko Novak Žu kartoni: Vlah, Fu ko, Cerovec (Bratstvo); Bes jani (Me imurec)

DRAVA - SLOBODA 2-3 (0-2) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Vjeran Tuksar, Saša Mihali , Franjo Horvat. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Lukman (19), 0-2 Mu i (39), 1-2 Vuk (57), 1-3 Mu i (64), 2-3 Medved (86) DRAVA: Ivkovi , Zanjko M., Bezek, Zanjko D., Bajkovec, Postružin, Dombaj, Vuk, Medved, Gori anec, Mar n evi , trener: Kris jan Varga SLOBODA: Horvat, Belše, Srnec, alopa, Bel, Tremski (83. Novak), Lukman, Sovar (86. Železnjak), Culjak, Mu i , Tisaj (72. Bubek), trener: Damir Vrbanec Žu kartoni: Postružin, Mar n evi , Vuk, Gori anec, Bajkovec (Drava); Belše, Tremski (Sloboda)

NAPREDAK - M.MIHALJEVEC 1-1 (0-1) G.KRALJEVEC. Igralište: Gmajna. Suci: Erik Žerdin, Mario Pintari , Marko Smr . Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 0-1 Pušar (39), 1-1 Lepen (76-11m) NAPREDAK: Žagar, Lepen, Novak, Matoša (46. Žganec), Drvoderi , Jambroši , Škvorc (46.

Antolovi ), Tkalec, Drk, Lastavec, Vidra, trener: Ivan Šardi MM: Magdaleni , Posavec (56. Vrši ), Rodinger, Bes jani (80. anadi), Šol , Trupkovi , Varga, Mesari P., Mesari B., Kova i , Pušar, trener: Marko Tadi Žu kartoni: Drvoderi (Napredak); Kova i (MM)

JEDINSTVO - BRATSTVO (J) 2-0 (2-0) G.MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Darko Filip i , Damir Mesari , Mladen eke.

Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1-0 Borko (4), 2-0 Horvat (10) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Novak M., Vuk, Plantak, Fujs, Mikulan (43. Novak D), Horvat, Golub, Borko (84. Krumpi M), Ladi (25. Tr njak), trener: Roman Tr njak BRATSTVO: Jelen i , Leva i , Jambrovi (88. Kova i ), Trstenjak, Rihtarec (18. Vinko), Antoli , Vinko, Leva i , Gori anec (73. Petermanec), Jurovi (73. Baumgartner), Na , trener: Boris or evi Žu kartoni: Ladi , Mikulan, Ter, Borko, Novak (Jedinstvo); Antoli , Leva i (Bratstvo) Crveni: Fujs (Jedinstvo); Trstenjak (Bratstvo)

ZEBANEC - JEDINSTVO (NSD) 1-4 (0-3) ZEBANEC. Igralište: NK Zebanec. Suci: Robert Radek, Dragu n Novak, Danijel Ko ila. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Jambroši (6), 0-2 Popovi (10), 0-3 Popovi (28), 1-3 Rudni ki (71), 1-4 Kapeš (80) ZEBANEC: Kocijan, Kodba (86. Bani ), Hošpel (86. Žuni ), Tkal ec, Vran i , Živko, Grabar, Puri (39. Š avni ar), Horvat, Šafari (89. Ko ila), Rudni ki, trener: Neven Horvat JEDINSTVO: Habek, Jaluši , Filipovi , Tkal ec (88. Plevnjak), Jambroši , Rešetar (71. Vabec), Fras, Piska , Novak, Popovi (75. or evi ), Kapeš, trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Jambroši , Fras (Jedinstvo)

MURA - TRNOVEC 1-2 (0-0) HLAPI INA. Igralište. SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Patrik Kolari , Jasmin Lozi , Antun Kukovec. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 0-1 Tomaši (65), 0-2 Košak (84), 1-2 Jurovi (90-11m) MURA: Novak, Breznik (87. Krnjak), Novak, Jurovi , urin, Stojko, Vinko M., Varga, Stojko, Horvat (70. Jeki ), Telebuh, trener: Dražen Novak TRNOVEC: Košak, Novak (46. Kiri ), Periši , Flac, Planinc, Tomaši , Bacinger, Petri , Miko, Poto nik, Liber, trener: Kris jan Kiri Žu kartoni: Stojko, Jurovi (Mura); Poto nik, Flac (Trnovec) Crveni: Vinko (Mura)

U Savskoj Vesi dobra utakmica i slab sudac, kolo obilježeno s više slu aja nesportskog ponašanja

Bratstvo je ve u 3. minu povelo i to nakon što je dosu en kazneni udarac. Daniel Novak puca is , a vratar Me imurca Ivan Prekupec njegov udarac brani, ali i odbija loptu do samog izvo a a kaznenog udarca koji iz drugog pokušaja pos že zgoditak. U 8. minu nad igra em Me imurca Linom Kozina doma i je igra napravio ružan start pa je is morao napus igru, ali doma eg igra a sudac Buhin nije opomenuo. Do izjedna enja rezultata na 1-1 dolazi u 14. minu zgoditkom Bojana Kregara. Gos prvi puta vode u 29. minu , a strijelac je bio Nenad Bali . Samo tri minute kasnije ve je 2-2, a doma i strijelac je Goran Vuruši . Nažalost utakmicu je obilježio slab sudac Mario Buhin koji nije u 60. minu kod rezultata 2-2 dosudio kazneni udarac za doma e Bratstvo. U drugom su dijelu gos iz Dunjkovca-Pre nca zaigrali puno idošli su do zaslužene pobjede. Zgodicima Saše Treska i Darijana Treske u 80. minu imaju vodstvo od 4-2 koje je dvije minute kasnije smanjio na kona nih 4-3 za Me imurec Mario Vidovi . Jedinstvo se vra lo pobjedom u Zebancu.

Nakon dva doma a poraza izgleda da de ki iz Novog Sela na Dravi bolje igraju u gos ma. Dobru gostuju u igru ponovili su u Zebancu kada su za samo pola sata igre imali visoko vodstvo od 3-0 zgodicima Dejana Jambroši a i dva puta Mišela Popovi a. Tek u 71. minu su doma i uspjeli svlada vratara Jedinstva Nikolu Habeka, a pošlo je to za nogom Dinu Rudni kom. Deset minuta prije kraja utakmice Dražen Kapeš postavlja kona nih 4-1 za goste. Slobodi pobjeda u Kuršancu. Nakon prvog poluvremena ve su gos iz Mihovljana zgodicima Denija Lukmana i Davora Mu i a imali vodstvo od 2-0. Drava je uspjela u 57. minu smanji na 2-1 zgoditkom Nenada Vuka. Svojim drugim zgoditkom u 64. minu Davor Mu i povisuju vodstvo gos ju na 3-1. U 77. minu po delegatu utakmice Ivanu Mezgi sudac utakmice Vjeran Tuksar propus o je isklju i igra a Drave Nikolu Gori anca koji je gostuju eg igra a udario rukom u trbuh. Sudac se zadovoljio samo opomenom uz konstataciju da je bilo odguravanja. e ri minute prije kraja utakmice Davor Medved je ublažio doma i poraz Drave na 3-2. Uzbudljivo u Peklenici uz podjelu bodova. Dva su puta gos iz Strahoninca imali vodstvo, a doma i su minutu prije kraja utakmice

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

ME IMUREC JEDINSTVO (NSD) SLOBODA (M) PLAVI STRAHONINEC JEDINSTVO (GM) BRATSTVO (SV) M. MIHALJEVEC MURA HAJDUK (Š) TRNOVEC BRATSTVO (J) DRAVA (K) VENERA PMP NAPREDAK ZEBANEC

13 11 13 9 13 8 13 7 13 6 13 7 13 5 13 5 13 6 13 5 13 4 13 4 13 4 13 3 13 2 13 2

1 1 1 3 2 3 3 3 3 4 0 6 5 3 3 5 0 7 2 6 4 5 2 7 2 7 1 9 2 9 1 10

47 – 15 47 – 20 34 – 23 28 – 24 26 – 20 20 – 24 29 – 23 25 – 21 22 – 21 21 – 29 19 – 27 23 – 23 22 – 29 13 – 35 11 – 31 9 – 31

34 28 26 24 21 21 20 18 18 17 16 14 14 10 8 7

poveli da bi ipak Strahoninec na kraju u suda koj nadoknadi poravnao rezultat na kona nih 3-3. Po delegatu utakmice Nikoli Topleku sporna se situacija dogodila odmah na po etku utakmice u 14. minu kada je doma i igra Darko Trstenjak u svom kaznenom prostoru nakon jednog skoka na loptu glavom, promašio istu i lopta ga pogodila u ruku, a sudac utakmice Jadran Kukovec opravdano dosudio kazneni udarac, a po delegatu neopravdano isklju io doma eg igra a. U 67. minuti kazneni udarac za doma e i velika gužva u kojoj su isklju eni doma i Tomica Nerer i gostuju i Jurica Žerjav. «Zakuhao» je Žerjav koji je nogom nagazio Nerera koji je ležao na travi, a ovaj se pridigao i grubo rukama u lice odgurnuo Žerjava. Naravno obojica su «nagra ena» isklju enjem. Kad se sve to malo smirilo za 2-2 kazneni udarac je realizirao Ivan Zadravec. Plavi u 89. minu zgoditkom Siniše Škvorca dolaze u vodstvo od 3-2. Jurica Jaluši na kraju je u suda koj nadoknadi Strahonincu donio bod. Jedinstvo bolje od Bratstva. Na brzinu su doma i sve riješili, U po etnih deset minuta utakmice zgodicima Marina Borka i Ma je Horvata dolaze do vodstva od 2-0 koje do kraja utakmice ne ispuštaju. Minutu prije kraja prvog poluvremena dvojica isklju enih igra a. Doma i Mario Fujs zbog odguravanja rukama u predjelu prsiju i vrata igra a Bratstva i gostuju i Goran Trstenjak zbog namjernog udaranja igra a Jedinstva nogom po nozi u prekidu igre.U Gornjem Kraljevcu bez pobjednika. Gos iz Malog Mihaljevca su poveli šest minuta prije kraja prvog poluvremena zgoditkom Sandija Pušara. Vru e je bilo po etkom drugog poluvremena u 47. minu kada je sudac utakmice Žerdin za goste dosudio kazneni udarac, a doma i igra i ga opkolili i tražili da im objasni «što je to on ipak dosudio». I ne samo igra i nego i doma i predstavnik kluba koji je ujedno i licencirani trener Ivan Šardi koji pak je utr ao u teren za igru do suca. Gos su izveli kazneni udarac, ali je doma i vratar Davor Žagar obranio taj udarac pa je ostalo 1-0 za goste. Do ekali su i doma i kazneni udarac u 76. minu kojeg je za kona nih 1-1 realizirao Damir Lepen-Jurak. Doma i poraz doživjela je Mura. Cijelo drugo poluvrijeme igrali su sa igra em manje pa im je i to predstavljalo mali hendikep. Isklju en im je Marko Vinko jer je gostuju eg igra a kada ovaj nije bio u posjedu lopte nogom udario u predjelu potkoljenice. Dugo zgoditka nije bilo. Sve do 65. minute kada je Trnovec poveo zgoditkom Tomislava Tomaši a. Šest minuta prije kraja utakmice Danijel Košak povisuje gostuju e vodstvo na 2-0. Mura ima u 90. minu kazneni udarac kojeg za ublažavanje doma eg poraza na 2-1 realizira Marko Jurovi . Veneri PMP pobjeda u Štrukovcu. Da doma em Hajduku ne e bi lako vidjelo se ve u 3. minu kada su gos zgoditkom Kris jana Ciglari a poveli. Do poluvremena doma i su zgoditkom Dominika Hrženjaka uspjeli poravna rezultat. Goste ponovno u vodstvo u 52. minu svojim drugim zgoditkom na utakmici dovodi Kris jan Ciglari . Pobjedu od 3-1 Veneri PMP je u 69. minu osigurao Siniša Dove er. U drugom dijelu doma i Hajduk je imao više loptu u posjedu, ali su gos iz kontri stvarali prigode. Bolji razvoj igre ometala je kiša koja je padala i klizav teren. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

PLAVI - STRAHONINEC 3-3 (1-1) PEKLENICA. Igralište: NK Plavi. Suci: Jadran Kukovec, Nenad Štrek, Robert Kolari . Delegat: Nikola Toplek Strijelci: 0-1 Drabi (15-11m), 1-1 Žganec (27), 1-2 Vuruši (50), 2-2 Zadravec (67-11m), 3-2 Škvorc (89), 3-3 Jaluši (90) PLAVI: Kuzma, Škvorc, Trupkovi , Žganec, Drk, Nerer, Zadravec, Ratajec (82. Srnec), Cilar (30.

Novak), Trstenjak, Antokovi , trener: Robert Glavina STRAHONINEC: Božak, Višnjari (46. Zadravec), Kolar (86. Kuqi), Jaluši , Vrbanec (30. Kopjar), Zlatarek, Drabi (77. Lehkec), Vuruši , Žerjav, Kova i (67. Mar ec), Fu ko, trener: Dragu n Vabec Žu kartoni: Drabi , Žerjav, Jaluši , Kolar (Strahoninec) Crveni: Trstenjak, Nerer (Plavi); Žerjav (Strahoninec)

OPOMENUTI IGRA I BRATSTVO (J) – Darijan Antoli (1240), Denis Leva i (3526) JEDINSTVO (GM) – Damir Mikulan (3435), Mihael Ladi (107), Mihael Ter (3893), Marin Borko (3423), Denis Novak (5287) DRAVA (K) – Nenad Vuk (4827), Nikola Gori anec (1962), Tomislav Bajkovec (1396), Mario Mar n evi (7943), Goran Postružin (2667) HAJDUK VINDIJA – Dario Jambroši (284) STRAHONINEC – Neven Drabi (343), Jurica Jaluši (1020), Jurica Žerjav (1456), Renato Kolar (4531) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225) SLOBODA (M) – Denis Tremski (1142), Patrik Belše (2812) MURA – Nikola Stojko (5506), Marko Jurovi (3452) ME IMUREC – Nino Bes jani (2362) JEDINSTVO (NSD) – Dejan Jambroši (1330), Zoran Fras (1335) NAPREDAK – Dalibor Drvoderi (3629) BRATSTVO (SV) – Nikola Vlahov (1314), Krešimir Fu ko (1320), Ivica Cerovec (152) VENERA PMP – Ma ja Škvorc (9663) TRNOVEC – Luka Poto nik (4898), Matej Flac (2597)

DISCIPLINSKI KUTAK JEDINSTVO (GM) – Mario Fujs (3178) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice MURA – Marko Vinko (3457) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice BRATSTVO (J) – Goran Trstenjak (3785) po l. 58. DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice PLAVI – Darko Trstenjak (740) po l. 50. DP HNS-a 1 (jedna) utakmica Tomica Nerer (775) po l. 57. DP HNS-a 3 (tri) utakmice STRAHONINEC – Jurica Žerjav (1456) po l. 58. DP HNS-a 4 ( e ri) utakmice Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: BRATSTVO (J) – Denis Leva i (3526) JEDINSTVO (NSD) – Zoran Fras (1335) MURA – Nikola Stojko (5506) DRAVA (K) – Mario Mar n evi (7943), Nikola Gori anec (1962) JEDINSTVO (GM) – Mihael Ladi (107) MALI MIHALJEVEC – Vedran Kova i (5225) SLOBODA (M) – Patrik Belše (2812) NOV ANA KAZNA NK NAPREDAK Gornji Kraljevec se kažnjava po l. 68. DP HNS-a nov anom kaznom u iznosu od 500 kuna zbog ulaska predstavnika kluba u teren za igru za vrijeme utakmice u Gornjem Kraljevcu.

KAZNE Zbog doga aja po završetku utakmice Mali Mihaljevec – Mura u prostoriji za pisanje zapisnika kažnjavaju se službeni predstavnik Mure Branko Breznik i sudac utakmice Damir Aldi jednom utakmicom zabrane obavljanja funkcije u nogometu.

LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec) 13 zgoditaka – Denis Vuruši (Strahoninec), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD) 12 zgoditaka – Davor Mu i (Sloboda M) 11 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec) 10 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 9 zgoditaka – Samuel Novak, Dražen Kapeš (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Bratstvo J) 8 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec), Tomica Nerer (Plavi Pek.) 6 zgoditaka – Bruno Piska (Jedinstvo NSD), Jurica Bajzek, Saša Treska (Me imurec), Nikola Petri (Trnovec), Ivica Telebuh (Mura), Slobodan Horvat, Mario Vidovi (Bratstvo SV)

Parovi i suci 13.kola : Jedinstvo(NSD)- Bratstvo(J) (D.Aldi , Pintari , F.Aldi ), Strahoninec- Jedinstvo (GM) ( Hergo ,Novak,Mesari ), Mali Mihaljevec- Plavi (Pek) (Horvat,Horvat, Hajdarovi ), Trnovec-Napredak (Kolari ,Vel i,Vel i), VeneraPMP – Mura (Radek, Kova i , Puklavec), Me imurec- Hajduk (Š) (Duman i , Šajnovi , Begovi ), Sloboda(M)- Bratstvo(SV) (Bacinger, ur ek, eke), Zebanec-Drava (K) (Lozi , Blaži , Bašek).

15. studenoga 2013.

STOLNI TENIS

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

HRVATSKA ŽENSKA - SUPERLIGA

Me imurje kiksalo kod ku e! Sjajna Kineskinja To Hodošan vodi prema gornjem domu

U petom kolu najsjevernije druge lige akove ko Me imurje doživjelo je prvi poraz, pomalo neo ekivano. Ne stoji da je pro vnik slab, igralo se pro v vrbove koga Petra Zrinskoga koji ima najja u centarsku liniju u ligi predvo enu 211 cm visokim Ljolji em, no o ekivalo se da pred doma im navija ima do tada neporaženo Me imurje ipak svlada gosta koji na kontu ima ve dva poraza iz e ri kola. No, problem smo dobro detek rali - premo u skoku, te posebno u poen ranju trojice visokih gostuju ih igra a doveli su do konstantne prednos Petra Zrinskoga jekom cijele utakmice. Prednost je iznosila od 5-10 koševa razlike, ali je bila dovoljna za pobjedu, ovaj puta Me imurje nije pronašlo izlaz iz “crne rupe”. akovec je odigrao solidno tek etvrtinu i pol na gostovanju u Bjelovaru,sve je ostalo za brzi zaborav. Svoju prvu pobjedu i na in kako

TABLICA

1. Gra ar

5

5 0 10/+185

2. Vindija

5

4 1 9/+79

3. ME IMURJE

5

4 1 9/+62

4. Podravac

5

4 1 9/+61

5. Bjelovar

5

3 2 8/+59

6. Mladost( )

5

3 2 8/+52

7. Petar Zrinski

5

3 2 8/-19

8. Koprivnica

5

2 3 7/+12

9. Ivan ica

5

1 4 6/-52

10. Radnik

5

1 4 6/-77

11. AKOVEC

5

0 5 5/-116

12. RUDAR CIMPER

5

0 5 5/-246

do i do nje košarkaši akovca morat e potraži u nedjelju kada im u goste pris že križeva ki Radnik, mom ad koja je u dosadašnjih 5 kola samo jednom pobijedila.

Rudar Cimper nastavlja s porazima velikom razlikom, ovaj puta na gostovanju u Varaždinu bilo je minus 45,

Mladost( ) - Radnik 82:62 Gra ar - Podravac 99:89

Koprivnica - Ivan ica 73:59 Me imurje - Petar Zrinski 84:91 (14:19, 24:22, 20:24, 26:26) ME IMURJE: Gašpari 3, Lepen 6, Novak 24, Kraja i 26, Jambrovi 14, Pa an 2, Megla 9. Trener Novak S.

Vindija - Rudar Cimper 95:50 (20:10, 29:9, 14:14, 32:17) RUDAR CIMPER: Per i 7, Radikovi 5, Bedi 18, Novak 4, Dodlek 10, Sobo an 6.

Trener Damjanovi B.

Bjelovar - akovec 99:61 (24:21, 23:14, 30:14, 22:12) AKOVEC: Pusti 5, Ranteš 15, Kranj ec 7, Drk 6, Mom ilovi 2, Kolovrat 26. Trener Bošnjak M.

a košarkašima iz Murskoga Središ a slijedi utakmica pro v za njih prejake Mlados iz ur evca. (bh)

C LIGA KSMŽ

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prvi poraz Dubrav ana!

Grafi ar i Me imurje neporaženi!

Na gostovanju kod Mladosti Ivanovec “de ki z dobrave” upisali su svoj prvi poraz aktualne sezone, Me imurje Globetka nastavlja trijumfalni niz, a Kotoriba nega vni niz. U donjome imurskom derbiju Prelog malo bolji od Donjeg Kraljevca, koji e još pri eka na svoju prvu pobjedu. (bh)

Me imurje Globetka - Gra ar II 87:61 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Vugrinec 16, Ostoja 12, Golubi A. 6, Leva i 17, Franji 6, Zaspan 14, Golubi N. 2, Vuruši 9, Ben ik 2. Trener Šopar S.

Lepoglava - Kotoriba 86:64 KOTORIBA: Zvošec A. 13, Zvošec F. 10, Ujlaki N. 5, Ujlaki R. 2, Borovi 6, Habuš 10, Fuš 7. Trener Ujlaki R.

Mladost Ivanovec - Dubrav an 72:66 MLADOST IVANOVEC: Terek M. 8, Vugrinec 5, Drk 19, Kresinger 5, Terek D. 25, Mihoci 6, Bjelobrk 4. Trener Vehtersbah M.

Prelog - Donji Kraljevec 75:67 PRELOG: Jeleni 12, Ciglar M. 3, Blažona 4, Novosel 5, Poljak 9, Jankovi 5, Zrna 6, Poredoš 31.

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Švenda T.12, Baljak 2, Ivanovi J. 6, Ivanovi D. 21, Ruži 14, Švenda D. 10. Trener Mesari M.

TABLICA 1. Me imurje Globetka 4 4 0 8/+93

Me imurje je u derbiju kola nadmašilo svoga gradskoga rivala akovec sa ak 41 koš razlike u utakmici u kojoj su jednostavno pretr ali svoje suparnike. Indikativno je da su juniori akovca ve nakon desetak minuta ovoga dvoboja jedva stajali na nogama!? No, zato su si poraženi u ovom neravnopravnom dvoboju našli oduška u utakmicama protiv Rudar Cimpera i Preloga koje su dobili velikom razlikom. Nakon poraza u Ivancu juniori Donjeg Kraljevca pobijedili su u Murskom Središ u, te kod ku e Dubrav ana i stabilno drže sredinu tablice. (bh) akovec - Me imurje 64:105 AKOVEC: Bulat 2, Dove er 9, Mom ilovi 12, Ranteš 14, Keresteš 2, Vrus 20, Kranj ec 4, Varga 1. Trener Bošnjak M. ME IMURJE: Svaty 7, Gašpari 25, Jambrovi 36, Pa an 16, Glumac 19, Vojkovi 2. Trener Novak S. Ivan ica - Donji Kraljevec 59:47 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 6, Mesari 17, Ivanovi 16, Ruži 8.

Trener Ruži

2. Mladost Ivanovec

4 3 1 7/+4

3. Lepoglava

4 2 2 6/+16

4. Prelog

4 2 2 9/+61

Gra ar - Prelog 116:42 PRELOG: Podvezanec 6, Filipi 6, Žvorc 2, Vargek 14, Soka 12, Žvorc 2.

5. Dubrav an

3 2 1 5/+3

6. Nedeliš e

3 2 1 5/+2

7. Gra ar II

4 1 3 5/-36

8. Donji Kraljevec

3 0 3 3/-30

9. Kotoriba

3 0 3 3/-49

LIGA DJE AKA

Ovaj vikend prvi turniri!

Za Ligu dje aka (smiju igra djeca ro ena 2002. i mla i) ove godine se prijavilo ukupno 10 mom adi. One e turnirskim na inom razigravati svaki puta na drugom mjestu. Prvi turniri na rasporedu su ve ovoga vikenda kada u akovcu na Prvoj osnovnoj školi s po etkom od 12 sa igraju Me imurje - Nedeliš e, a nakon njih prva i druga ekipa akovca. U Prelogu nastupaju uz doma ina još i ŽKK Radost i ludbreški Grafi ar, a u Donjoj Dubravi svoje e utakmice razigravati Kotoriba, Donji Kraljevec i Dubrav an. (bh)

Rudar Cimper - Donji Kraljevec 37:50 RUDAR CIMPER: Per i 12, Sobo an 3, Antolovi 2, Bilas 2, Novak 18. Trener Damjanovi B. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Švenda 3, Mesari 27, Ivanovi 9, Ruži 9.

Prelog - akovec 41:85 PRELOG: Podravec 4, Filipi 3, Hoblaj 11, Vargek 4, Žvorc 4, Soka 15.

Trener Poljak AKOVEC: Ranteš 14, Mom ilovi 16, Dove er 14, Anderlin 8, Bulat 7, Keresteš 15, Varga 11. Trener Bošnjak M. akovec - Rudar Cimper 92:49 AKOVEC:Dove er10,Mom ilovi 7, Ranteš 26, Keresteš 10, Vrus 30, Kranj ec 2, Mihol ek 7.

RUDAR CIMPER: Per i 28, Sobo an 7, Antolovi 3, Bilas 2, Novak 11, Klojber 1.

Donji Kraljevec - Dubrav an 62:47 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 2, Šupljika 5, Švenda 5, Mesari 14, Ivanovi 24, Ruži 8, Setnik 4 DUBRAV AN: Klipi Ka 9, Klipi Kr 8, Karloci 1, Blažeka 18, Kuzmi 2, Balog 9. Trener Varga D.

TABLICA 1. Gra ar

6 6 0 12/+196

2. akovec

7 5 2 12/+151

3. Me imurje

5 5 0 10/+358

4. Dubrav an

7 3 4 10/-14

5. D. Kraljevec

7 3 4 10/-126

6. Ivan ica

6 3 3 9/-31

7. Rudar Cimper

7 1 6 8/-213

8. Prelog

7 0 7 7/-321

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec - Radnik, nedjelja 17. studeni u 17 sa , II OŠ akovec

akovec - Me imurje, etvrtak 21. studeni u 20.50 sa , I OŠ akovec

C LIGA KSMŽ

LIGA DJE AKA

D. Kraljevec - Me . Globetka, subota 16. studeni u 18 sa , D. Kraljevec Dubrav an - Prelog, subota 16. studeni u 19 sa , D. Dubrava Kotoriba - Mladost Ivanovec, subota 16. studeni u 16 sa , Kotoriba Nedeliš e - Lepoglava, nedjelja 17. studeni u 17 sa , Nedeliš e

Prva osnovna škola u subotu 16. studenoga s po etkom u 12 sa nastupaju Me imurje, Nedeliš e, akovec I, akovec II Prelog u subotu 16. studenoga s po etkom u 13.30 sa nastupaju Prelog, ŽKK Radost i Gra ar Donja Dubrava u nedjelju 17. studenoga s po etkom u 9 sa nastupaju Dubrav an, Kotoriba i Donji Kraljevec

KADETSKA LIGA D. Kraljevec - Lepoglava, subota 16. studeni u 10 sa , D. Kraljevec

Paola Markati donijela je odlu uju i etvrti poen za pobjedu protiv Varaždinki Stolnotenisa ice Hodošana, koje su iznenada ove godine dobile priliku da igraju najbolju hrvatsku žensku stolnotenisku – Superligu, kako odmi e prvenstvo, igraju sve bolje.

Kinesko poja anje To uz doma e igra ice Markati i Švarc tako su u zaostalom susretu 6. kola, koji je odigran u Hodošanu ovaj utorak, savladale rivalkinje Varaždin s 4:2 i poravnale se bodovno s njima na tablici.

Na tablici nakon sedam odigranih kola Hodošan je tako izbio na 6. mjesto s 9 bodova, koliko ima petoplasira-

ni Varaždin, ali i osje ki Vodovod i Pula koje su na 7. i 8. mjestu. Bila je to tre a pobjeda u posljednja etiri susreta Hodošana, koji se tako „probudio“ nakon uvodna tri poraza, od kojih su barem dva mogla biti pretvorena i u pobjedu.

TABLICA 1. HASTK MLADOST Zagreb 7

7 : 0 28 : 5

2. STK DR. ASL Zagreb

7

6:1

3. STK TIS Zagreb

7

4 : 3 20 : 19 11

14

4. STK BJELOVAR

6

4 : 2 18 : 15 10

27 : 10 13

5. STK VARAŽDIN

5

6. STK HODOŠAN

7

2 : 5 19 : 23 9

7. STK VODOVOD Osijek

7

2 : 5 15 : 23 9

4 : 1 17 : 11 9

8. ŽSTK PULA

7

2 : 5 13 : 24 9

9. STK MLADOST Petrinja

6

2 : 4 14 : 22 8

10. STK CRIKVENICA

7

0 : 7 9 : 28

7

Protiv Varaždina opet je blistala Kineskinja To koja je dobila oba pojedina na me a, te par s Markati. Pobjedu je u šestom me u ve eri donijela Paola Markati koja je u neizvjesnom petom setu i odlu uju em petom setu na razliku 12:10 dobila Varaždinku Brodar. Prije toga su Varaždinke vodile 1:2, ali je Hodošan s tri uzastopne pobjede preokrenuo susret u svoju korist. (dz, foto: zv) HODOŠAN – VARAŽDIN 4:2 (To – Brodar 3:0, Švarc – Petek 1:3, Markati – Poljak 0:3, Markati/To – Petek/Poljak 3:2, To – Petek 3:0, Markati – Brodar 3:2).

RUKOMET I. HRL

Prelog izgubio u rukometnom trileru pod Kotorom Da je lopta okrugla, pokazalo je gostovanje me imurskih rukometaša u Crikvenici, gdje se igralo gol za gol i sre a je ovaj put bila na stani doma ih rukometaša. U prvom poluvremenu ravnopravna utakmica, no nakon 15. minute nekoliko nepotrebnih tehni kih pogrešaka preloških rukometaša iskoris li su doma ini i o šli na e ri gola razlike. Ipak do kraja poluvremena Prelog se vra o u igru na -2. U drugom djelu rukometaš Preloga ak su i poveli, no izgleda da je u nastavku ponestalo snage i koncentra-

CRIKVENICA-PRELOG 32-31

TABLICA 1. KTC

7 5 0 2 6

10

2. IVANI

7 4 0 3 30 8

3. PRELOG

6 4 0 2 29 8

4. OSIJEK

6 4 0 2 11 8

5. CRIKVENICA

7 4 0 3 -2

8

6. H. DRAGOVOLJAC 6 3 1 2 -5

7

7. KOZALA

6 3 0 3 10 6

8. DUGO SELO

6 3 0 3 6

6

9. ŽUPANJA

6 3 0 3 -4

6

10. ZADAR

7 3 0 4 -9

6

11. SPLIT

5 2 0 3 -3

4

12. MATULJI

6 1 1 4 -18 3

13. BIOGRAD

7 1 0 6 -51 2

Crikvenica - gradska sportska dvorana.

Gledatelja: 180. Suci: Cupek - Kožuhar.

Prelog: Lon ari , Logožar, V. Beli 6, Mati , Balog 1, Bergovec 1, Najman, Martin evi , Bratkovi 5, Horvati 1, Krajner 10, Malek 3, Hali , Janoši 1, M. Beli 3. Trener Dubravko Hozjak

cije, promašili su sedmerac i nekoliko kontranapada, što doma ini ponovo koriste i na kraju slave s minimalnih 32-31. No iz RK Preloga poru uju da su ovu triler utakmicu arhivirali i da okre u novi list jer ve ih sutra na doma em Parketu eka susret protiv vode e mom adi lige, KTC-a.

2. LIGA SJEVER - žene

Rukometašice “Zrinskog” i dalje na pobjedni koj stazi Iako siu nastupile u okrnjenom sastavu, mlade akove ke rukometašice ostvarile su još jednu vrijednu prvenstvenu pobjedu.Ovaj su put bile bolje od ekipe ur evca.Od samog su po etka nametnule svoj ritam igre, što im je donijelo vodstvo od 17 do 13 na kraju prvog dijela. Do pred sam kraj susreta prednost je narasla i na osam pogodaka razlike , da bi na kraju završilo +5. U sljede em kolu, koje je na rasporedu ve sutra u

UR EVAC - ZRINSKI 29:34

TABLICA 1. ZRINSKI

5 5 0 0 51 10

2. BJELOVAR

5 4 0 1 45 8

3. PITOMA A

5 4 0 1 30 8

4. PODRAVKA-LINO

5 4 0 1 11 8

5. ÐAKOVO

5 3 0 2 21 6

6. DARDA

5 2 0 3 0

4

7. TVIN-TRGOCENTAR 5 1 0 4 -22 2 8. ÐURÐEVAC

5 1 0 4 -24 2

9. IVANEC

5 1 0 4 -67 2

10. BROD

5 0 0 5 -45 0

ur evac - sportska dvorana. Gledatelja: 150.Suci:CariMraz(obojicaizVaraždina).

Zrinski: Domini , Iva i , P. Posaavec 12, L. Posavec, Vrban i 2, Glad 4, Šari , Ben ik, S. Posaveec 10, Zadravec 4, Bali 2,Ladi , Resman, Androi , Kova . Trener Željko Golik

dvorani Graditeljske škole, Zrinski je doma in Ivancu.

Ostali rezulta 5. kola: Trvin Trgocentar - akovo 20:24, Ivanec - Podravka Lino 23:44, Pitoma a - Brod 45:18, Darda - Bjelovar 30:34.

RAZGOVOR

S POVODOM PIŠE: Roberta Radovi Što je ne ije životno iskustvo i znanje šire, to ima ve i broj to aka koje može povezati i do i do rješenja s istinskim shva anjem odre enog problema. Jedna od takvih osoba je i akov anin Damir Markuš, koji profesionalna i životna iskustva intenzivno i dinami no stje e na nekoliko “bojnih polja”. Kineziolog, znanstvenik, trener, sportaš, autor ra unalnih programa, sportski sudac..., popis društvu korisnih aktivnosti i inicijativa iznimno je duga ak. Mnogi voza i automobila prepoznat e u njegovom imenu svog instruktora i predava a iz autoškole gdje je radio, a druge e ga pak generacije prepoznati kao svog nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture. U razgovor smo krenuli od školskih dana: — Osnovnu školu i Gimnaziju završio sam u akovcu.

Nakon što sam diplomirao na Fakultetu za izi ku kulturu Sveu ilišta u Zagrebu, radio sam u Srednjoškolskom centru u akovcu, Centru za odgoj i obrazovanje akovec, a trenuta no sam zaposlen u Tehni koj školi akovec i Gospodarskoj školi akovec. Prije dvije godine obranio sam doktorski rad na poslijediplomskom doktorskom studiju kineziologije Kineziološkog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, gdje sam trenuta no i vanjski suradnik na nekoliko predmeta te glavni predava za predmet ‘Kineziološka metodika u srednjem školstvu‘.

Autor jedinstvenih ra unalnih programa — S e d a m g o d i n a r ad a utrošeno je u izradu dva autorska ra unalna programa koji pomažu u radu u iteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture.

Programi ‘Kineziološka kultura – Osnovna škola‘ i ‘Kineziološka kultura – Srednja škola‘ jedinstveni su ne samo u Hrvatskoj, ve i u Europi, a dobili su i pozitivno mišljenje i preporuku od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i Agencije za odgoj i obrazovanje RH. U stru nom dijelu programi su ra eni u suradnji s prof. dr. sc.

Borisom Neljakom s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, a za programerski dio bio je zadužen kole-

15. studenoga 2013.

DAMIR MARKUŠ doktorirao je na Kineziološkom fakulutetu u Zagrebu, a autor je dva ra unalna programa koji pomažu u radu u iteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture

Mlade je danas potrebno više poticati na kretanje, posebice srednjoškolce ga i prijatelj mr. sc. Bruno Trstenjak, koji trenuta no radi na Veleu ilištu u akovcu. Programima se koriste u itelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture u stotinjak škola u Hrvatskoj, a u Me imurju programe za sada koristi desetak škola, npr. osnovne škole u Maloj Subotici, Selnici i Prelogu, zatim Gimnazija u akovcu i druge, da ih sada sve ne nabrajam.

A koliko je danas druga ije raditi s djecom u školi negoli je to bilo na po ecima profesionalne karijere, i zašto su u tome bitni i ovi programi? Markuš kaže: — Djeca su se promijenila, motori ki i funkcionalno su sve manje sposobna, a s druge strane sve su zahtjevnija. U iteljima i nastavnicima tjelesne i zdravstvene kulture sve je teže planirati i programirati nastavu, a u tome im pomažu ovi ra unalni programi. Mlade je danas potrebno sve više poticati na kretanje, posebice srednjoškolce. Potrebno je sadržaje u initi što atraktivnijima, a metode rada prilagoditi današnjim u enicima. To, naravno, nije lako, naro ito ako su materijalni uvjeti rada slabiji.

Predmet istraživanja u doktorskom radu - Istraživanje je bilo vrlo kompleksno i teško ga je sažeti u nekoliko re enica. Naglasak je bio na pokušaju de iniranja odre enog modela predvi anja životnih stilova pomo u stavova.

Naziv doktorskog rada je ‘Razvoj

Organizacija školskog krosa unutar nastavnog programa modela za predvi anje životnog stila srednjoškolaca na osnovu stavova prema kineziološkim aktivnostima‘, a u istraživanje je bilo uklju eno preko 1.500 u enika tre ih i etvrtih razreda srednjih škola Me imurja. Istraživali su se razli iti životni stilovi, me utim, naglasak je ipak bio na zdravom životnom stilu i tjelesno aktivnom životnom stilu srednjoškolaca.

Pokazalo se kako su se unutar modela stavovi prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, stavovi prema zdravom na inu života i stavovi prema sportu pokazali kao dobri prediktori zdravog i tjelesno aktivnog na ina života i srednjoškolaca.

Istraživanje je zahtijevalo obradu izrazito velikog broja podataka. Za svakog pojedinca upitnik je imao 392 pitanja, a analiziralo se ukupno devet životnih stilova, te je za sam izra un trebalo unijeti

- Djeca su se promijenila motori ki i funkcionalno su sve manje sposobna, a s druge strane su sve više zahtjevna i potrebne su druga ije metode unutar nastavnih sadržaja 579845 brojki...(smijeh) Rad je bio zanimljiv i po tome što je za analizu upotrijebljena metodologija koja se na Kineziološkom fakultetu do sada još nije koristila. To je razlog što tu metodologiju sada predajem budu im doktorima znanosti na doktorskom studiju Kineziološkog fakulteta.

Markuš iza sebe ima 13 znanstvenih i 22 stru na rada te jedan sveu ilišni priru nik. A tek su mu 54 godine. Bio je predsjednik Društva kineziologa Me imurja i tajnik Saveza školskih sportskih

2005. godine Markuš je postao veteranskim prvakom Hrvatske u badmintonu društava naše županije. Šest godina je vodio obuku nepliva a svih osnovnih škola Me imurske županije, koja se odvijala u Varaždinskim Toplicama. Prisje a se dana kada je igrao košarku i nogomet, te je bio košarkaški sudac republi kog ranga. Osniva je Košarkaškog kluba Macinec. A onda dolazi na red još jedna sportska ljubav – badminton.

• Zaslužni ste za ulazak badmintona u nastavni program.

— Tako je. Kao povjerenik Hrvatskoga badmintonskog saveza uspio sam posti i to da je badminton ušao u nastavni plan i program osnovnih škola i vjerojatno da mene nije bilo to još ni danas ne bi bilo ostvareno. Osim toga, uspio sam posti i i to da je badminton uvršten u službena natjecanja za u enike osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Za razvoj badmintona

Uz sport, glazba je druga ljubav. Markuš svira kontrabas u Tamburaškom orkestru “Stjepan Bujan Stipi ” i u Tamburaškom sastavu “Kontrabas“

na nivou države to je od izuzetnog zna aja. U pripremi je i knjiga na temu badmintona koju radim u suradnji s kolegicom Lidijom Petrinovi . To e biti stru na knjiga vezana uz tehniku i metodiku u enja badmintona, a bit e namijenjena u iteljima, nastavnicima i trenerima, odnosno svima koji rade s djecom.

Uz sport, ima se vremena i za glazbu Uz sportske doga aje, uvijek je neizostavan još jedan detalj: glazba. A Damir Markuš nije zakazao ni u tom “detalju”. Prije 24 godine osnovao je Tamburaški sastav ‘‘Kontrabas“, s kojim svira još i dan danas: — Sa svojim prijateljima iz Kontrabasa nastupam i sviram po raznim doga anjima i veselicama.

Imamo novi CD s vlastitim pjesmama i obradama evergreena. Sviram i u Županijskom tamburaškom orkestru ‘Stjepan Bujan Stipi ‘ akovec, s kojim sam nastupao na mnogim državnim smotrama, a s kojih se orkestar naj eš e vra ao s osvojenim zlatom. Tako smo prije nešto više od mjesec dana uspješno nastupili i na državnoj smotri tamburaških orkestara koja je održana u Dugom Selu.

Sve me te aktivnosti, uz moju suprugu i dvoje djece, poti u na još više interesa i projekata koje uspješno želim ostvariti u svom budu em profesionalnom i privatnom životu.

15. studenoga 2013.

Rekreacija 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trening za cijelo tijelo Pozdrav svim vježba ima i onima koji e to tek postati, ovaj tjedan od vas o ekujem puno, do sada ste napredovali i stekli snagu u miši ima pa idemo korak dalje. Vježbe koje sam za vas pripremila aktivirat e cijelo tijelo. Preporu ujem da se prije treninga dobro zagrijete i da nakon treninga napravite istezanje, a tijekom samog treninga pijete vodu obi nu ili mineralnu. S obzirom na to da sam u svakom broju pisala nešto o treningu koji sam zadala, a ništa o tome koliko je zdravo vježbati, zašto vježbamo i kako vježbati, sada u se posvetiti upravo tim pitanjima.

Zašto vježbamo? Mnogi od vas bi na to pitanje odgovorili vrlo jednostavno: zato što želim izgubiti kilograme i potkožno masno tkivo, no s takvim razmišljanjem ne stižemo daleko, naj eš e izgubimo volju jer se rezultati, na žalost, ne vide u kratkom

roku. Koliko vam je vremena trebalo da svoje tijelo dovedete do tog stanja u kojem se sada nalazi, isto toliko vremena dajte svojem tijelu da se vrati. To je jedan dug i požrtvovan period. Ono što je bitno napomenuti je to da vježbanjem ne gubimo kilograme, ve centimetre, ak dobivamo kilograme jer nam se tijelo po ne mijenjati, ja amo miši e, a gubimo potkožno masno tkivo, pa nam vaga pokazuje više, jer ako se sje ate pisala sam o tome da se kilogram sala i kilogram miši a razlikuju u gusto i, pa to zna i da kada biste stavili dva kilograma miši a i dva kilograma masno e jedno pokraj drugog, masno a zauzima više mjesta nego miši . No vježbanje nije samo za lijepo oblikovano tijelo, ve i za zdrav um i dušu.

Zlo esta lijenost i Sulejman! Stigla je jesen i dani su sve kra i, pa su i televizijske

2

ku e osmislile zanimljiv program tako da što duže tijekom ve eri ostanete pred ispraznim serijama koje se nižu jedna za drugom. No pitanje glasi: je li to zdravo i dobro za vas? Kako se osje ate nakon što ste proveli par sati pred televizorom?

Jeste li i vi jedna od osoba koja u svom repertoaru famoznih re enica ima “po injem vježbati od sutra“, no, na žalost, to sutra nikako da do e pa se od jednih te istih osoba takva poruka vrti iz mjeseca u mjesec. Nikako da shvatim zašto od sutra, a ne od danas, sad odmah! Pa ako ste se ve odlu ili za vježbanje i zdravlje stavili na prvo mjesto, onda krenite, iako nikad nije kasno po eti i ako zaista krenete od toga famoznog sutra - svaka ast, ali priznajte koliko vas je reklo od sutra i još nije po elo?! Mislim da znam odgovor. Sulejman za vas u svojoj ponudi

ima bolnu kralježnicu, umor miši a, pretilost, celulit i još mnogo toga, a ja vam nudim zdravo i lijepo oblikovano tijelo bez bolova u kostima i zglobovima, jak imunitet i puno pozitivne energije. Vi ste svom tijelu gospodar, pa odaberite izme u te dvije opcije. Ja sam odavno odabrala i nisam požalila ni dana utrošenog na vježbanje. Dapa e, ako ne vježbam dva ili tri dana, osje am se kao

da nisam popila vode, žedna za vježbanjem. Kada krenete vježbati bitno je da se motivirate, kupite nove tenisice, tajice ili trenirku, nagradite se i

n a tjerajte na vježbanje i vidjet ete:

uskoro ne ete mo i izdržati ni tjedan dana bez treninga. Iako vam se sada to ini kao lijepa bajka, zaista je tako, moje dugogodišnje iskustvo to potvr uje. Za kraj vas podsje am da tekstove i vježbe iz prijašnjih brojeva možete na i i na Internet portalu Me imurske novine. Sretno u ostvarenju ciljeva želi vaša trenerica Ivana Posavec!

1 5

3

4 6

7

8

1.

Lezite na le a, ruke postavite uz tijelo i vrsto s snite u ma , prekrižite stopala, a noge gledaju u strop. Udahnite i na izdah s snute stražnjice i trbuha krenite diza noge i donji dio le a prema stropu kao na slici. Dižete se do lopa ca koje su zalijepljene na mattu, a pogled u strop. Napravite 12 dizanja. Smisao vježbe je da ak vira stražnjicu i trbušne miši e.

2.

Još uvijek ste na le ima, noge su opružene prema stropu, ruke daleko iza glave i na izdah krenite kao na slici, raširite noge i rukama preko njih. Pogled usmjerite svaki put za dlanovima. Ramena daleko od ušiju, izme u brade i prsa ostavite mjesta za jednu jabuku.

Napravite vježbu u 12 ponavljanja. Smisao vježbe je da ak viramo trbušne miši e koji drže donji dio kralježnice.

3.

Kada ste spustili noge na pod, tada jednu ruku postavite uz jelo, a drugu ispružite daleko iza glave. Duboko udahnite i na izdah krenite suprotnom rukom i suprotnom nogom kao na slici, pa spustite. Napravite 12 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak viramo bo ne trbušne miši e.

4.

Sjednite bo no na stražnjicu, oslonite se na jednu podlakticu, a drugu ruku postavite na struk. Ramena držite daleko od ušiju i na izdah krenite paralelno s obje noge prema stropu.

Držite noge zalijepljene i napravite vježbu u 12 ponavljanja na svaku stranu.

Smisao vježbe je da ak vira bo ne trbušne miši e.

5.

Postavite se bo no, oslonite na jednu potkoljenicu i dignite stražnjicu gore. Donja ruka je na podu, a druga na struku, a gornja noga iznad matta, nije ju potrebno visoko dizati, dovoljno je malo od matta. Gornjom nogom izvodite male kikeve u pod/u strop. Napravite 20 kikeva na svaku nogu.

Smisao vježbe je da ak vira bo ne trbušne miši e, vanjski dio bedara i stražnjicu.

6.

Postavite bo no stopalo na stopalo, oslonite se na jednu podlakticu, a drugu ruku izvadite visoko u strop. Stražnjicu dignite gore iznad ma a i zadržite ovu poziciju 30 sekundi.

Ako ste imali ili imate bilo kakvih problema s koljenom, tada skvr ite noge pa se oslonite na potkoljenice ili jednostavno presko ite ovu vježbu i napravite neku drugu. Smisao vježbe je da ak viramo miši e cora.

7.

Sjednite na stražnjicu, skvr ite obje noge, a ruke po-

stavite iza stražnjice i dignite stražnjicu iznad matta.

Udahnite i na izdah krenite spaja suprotnu nogu i suprotnu ruku, naizmjeni no jednom pa drugom stranom. Napravite 12 ponavljanja na svaku stranu. Smisao vježbe je da ak viramo miši e stražnjice, bedrene miši e i ruke.

8.

Postavite se u piramidu, jednu nogu izvadite prema stropu, gledajte prema pupku i le a držite ravna. Gurajte prsni koš prema podu. Nogom koja je visoko prema stropu krenite radi male kikeve u strop/u pod, to radite cijelom dužinom noge.

Napravite 20 ponavljanja na svaku nogu. Smisao vježbe je da ak vira ruke, noge i ramena, a usput e-

te istegnu stražnju stranu te va nogu.

9.

Lezite na le a, noge su skvr ene i stopala paralelno s kukovima. Ruke su uz jelo i dlanovi vrsto s snu u matt. Pogled usmjerite prema stropu i zdjelicu dignite gore iznad matta. vrsto s snite stražnjicu i trbuh. Dok duboko dišete, napravite 20 malih kikeva u pod/u strop. Smisao vježbe da aktiviramo ruke, le a i stražnjicu.

10.

Sve je isto kao i u vježbi prije, samo što jednu nogu ispružite prema stropu i ponovite 10 kikeva zdjelicom u pod/u strop na svaku nogu sa smanjenom bazom oslonca. Smisao vježbe je da aktiviramo ruke, le a i stražnjicu.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

9

10

46

Putopis

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bazilika Navještenja

MOJA “sveta” izraelska avantura

Mozaik iz Hrvatske Majka Božja Bistri ka

P

osjet Izraelu razli it je od posjeta bilo kojoj drugoj zemlji.

Prekrasni biblijski lokaliteti, divan krajolik i spoznaja da ste u zemlji kojom je hodao Isus. Postoji izreka: Ako želiš provod, idi u Tel Aviv, ako želiš radi , idi u Haifu, ako želiš moliti, idi u Jeruzalem. Sve to vidjeli smo i mi na našem putovanju, koje je po elo pregledom na aerodromu. Putnike koji putuju u Svetu Zemlju na zagreba kom aerodromu posebno intervjuiraju Izraelci pitanjima pa: kamo ideš, tko te pakirao, koliko ostaješ, poznaješ li nekoga u Jeruzalemu, sve do pregleda prtljage, koji se ipak ne doga a svim putnicima.

Slijedio je trosatni let iz Zagreba do zra ne luke Ben Gurion u Tel Avivu, gradu na Sredozemnom moru, izraslom na obalama staroga lu kog grada Ja e.

Izrael je zemlja u kojoj ti prvo upada u o i vojska koje ima posvuda. Govori se hebrejskim, arapskim i engleskim jezikom. Vojni rok za žene je dvije, a za muškarce tri godine.

Uobi ajena je svakodnevnica da u gradu, restoranima, du anima sre ete mladi e i djevojke u uniformama i mitraljezima na le ima. I nakon odsluženja nisu slobodni, ve u stanju pripravnos kako bi uvijek bili spremni služi svome narodu. Kontrole su stalne, bilo na aerodromu, bilo na ulazu u autobusni kolodvor, zapravo na svim ulazima u javne prostore stoji osiguranje koje e provjeriti nosiš li oružje. Kontrole su brze i nenametljive.

Turizam u Jeruzalemu nije najvažniji. Na prvom su mjestu visoka tehnologija i proizvodnja dijamanata. Kako nemaju prirodnih resursa, važno je iznalaženje alternativnih rješenja, izuma. Haifa, kao poslovni grad, ima najve u prodavaonicu i radionicu dijamanata. Što se ti e poljoprivrede, ništa se ne uvozi, osim pšenice. Ogromni je dio davanja koji Izrael uzima od poreza - za sigurnost i vojsku.

Nazaret, Galilejsko jezero, Brdo Blaženstva, Kafarnaum, Tabgha Voze i se od Sredozemnog mora prema Genezaretskom jezeru, kroz plantaže narana a, limuna i limunika, dolazimo do Nazareta. Grad je to na 400 m nadmorske visine, s najve om zajednicom izraelskih Arapa u Izraelu.

Oko 35 posto krš ana koji ispovijedaju katoli ku ili pravoslavnu vjeru i 65 posto muslimana. Sestrinski grad Natzerat Illit nastanjen je ve inom Židovima. Novi zavjet spominje Nazaret kao mjesto Isusovog dje njstva, pa

je danas jedno od važnih krš anskih sve šta. Iako nije sjedište biskupije, Nazaret danas ima i biskupa, koji je generalni vikar jeruzalemskoga la nskog patrijarha, a stoluje u ovom Marijinom gradu.

Smješteni smo bili u hotelu “Sveti Grabrijel”, s ije se terase pruža predivan pogled na stari grad Nazaret, za krš ane posebno važan zbog jedne obitelji koja je u njemu živjela – Marije, Josipa i Isusa.

Ostaci Gospine ku e nalaze se u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, koja svojom veli inom pokušava do ara zna aj i snagu doga aja koji se na tom mjestu zbio.

Lijepi je osje aj kad na prostoru oko crkve Navještenja vidite velike mozaike koje su darovali pojedini narodi, a tu je i hrvatski mozaik Majke Božje Bistri ke, gdje u dnu piše “Majko Božja, moli za hrvatski narod”. Velika, prekrasna i o aravaju a Bazilika.

Dvadesetak kilometara od Nazareta nalazi se Tiberijas, grad na Galilejskom jezeru, koje Tiberijanci od milja zovu morem. Grad je turis ki centar i više je u skladu s Tel Avivom.

Mondeno je to središte na obali jezera s mnogim ka ima i mjes ma za odmor. U Tiberijasu svakako treba proba ribu sv. Petra.

Nedaleko od Tiberijasa nalazi se Kafarnaum, poznat kao drugi Isusov grad. Prije Kafarnauma je Tabhga, sveto mjesto gdje je Isus u inio udo umnoživši kruh i tako nahranivši sve gladne ljude. Posjet crkvi Petrova prvenstva na obali jezera zaista je nešto posebno, jednostavno imate osje aj da vidite svetog Petra kako plovi Galilejskim jezerom zajedno s ostalim apostolima i Isusom. Još je jedno mjesto posebno, a to je Brdo Blaženstva, iznimno lijepo ure eno, puno šine i posebnos .

Zemlja kontras uspješno spojil Mjesto Isusova ro enja

izolaciji, i dalje veliki priliv turista i hodo asnika omogu uje stanovnicima kakav - takav izvor primanja.

Crkva ro enja Isusova, zapravo cijeli kompleks, u vlasništvu je triju krš anskih zajednica, i to gr ke, armenske i katoli ke. Pri a kaže da je ova crkva pošte ena rušenja u vrijeme Perzijanaca samo zato što su Perzijanci s u enjem promatrali perzijske kraljeve/mudrace koji su bili oslikani na zidovima crkve i iz poštovanja prema svojim precima poštedjeli su crkvu. U bazilici se stepenicama spuštamo do Špilje Isusova ro enja, maleni i uski prostor prepun hodo asnika koji neprestano prolaze. Na podu je zlatna zvijezda kojom je obilježeno mjesto ro enja Isusa. Poklonivši se pred ovim sve m

mjestom, dodirnuvši zvijezdu s mislima na svoje najbliže, na svoje želje, na ljude koji su nam važni u životu, na one koji nas ne vole i tako s molitvom na usnama odlazimo do pastirskih polja gdje su an eli pastirima nagovijes li Isusovo ro enje. Crkvica Pas ra na maloj uzvisini vodi nas u slike Boži a i doga aje koji su se zbili ovdje još prije 2000 godina.

Jeruzalem – grad u kojem je vrijeme stalo Za Jeruzalem, za razliku od Tel Aviva koji živi u sadašnjos , možemo re i da je vrijeme stalo negdje na pola puta izme u Kristovog ro enja i današnjeg vremena. Jeruzalem je unutar zidina podijeljen na židovsku, krš ansku i muslimansku etvrt. U

njega se može u i kroz sedam vrata: Damaš anska, Nova vrata, Smetlišna vrata, Herodova vrata, Jafska vrata, Vrata sv. Stjepana ili Lavlja vrata, Sionska vrata, dok su osma Zlatna vrata, uz sam prostor gdje je nekad stajao židovski hram. Bezbrojne uske uli ice i znamenitos na svakom su koraku.

Svakom je hodo asniku glavna postaja u Svetoj Zemlji - Jeruzalem. U njemu je Isus proveo posljednje dane svoga zemaljskog života. Ovdje je zapo eo svoju muku u Getsemanskom vrtu i nakon osude s križem krenuo na Kalvariju gdje je bio raspet. Tu je i prazan grob koji privla i gotovo 2000 godina neizmjerno mnoštvo ljudi.

Tako smo i mi krenuli Križnim putem ulicama Jeruzalema kojima je nekad hodao Isus Krist. Ova pobožnost ostavlja nezaboravnu uspomenu prolaska ulicama. Put je to koji je u Jeruzalemu ozna en Via Dolorosa (Ulica boli). Neke su postaje u malim kapelama, neke na ulicama koje su okružene du anima. I tako su redom razmještene postaje Križnog puta jeruzalemskim ulicama. To je put pla a, tuge i žalos , put sve ane svetos . Križni put završava u crkvi Svetoga Groba. Za ve inu nas ovo je bilo iznena enje jer smo stvorili predodžbu da je mjesto Isusova raspe a bilo na nekoj uzvisini koja dominira cijelim Jeruzalemom. Me u m, grad se širio i sada obuhva a i ovo mjesto koje je nekad bilo van zidina. Da biste vidjeli Isusov grob, morate eka u velikim redovima, gužva je neizmjerna, ali usprkos njoj vlada neopisivi duhovni mir koji preplavi svakog ovjeka. Razli i ljudi, živo teški, laki, svatko donese neko svoje breme. Ljudi ne govore, znaju da On sve zna. Nošen svetoš u, svatko pus suzu. Brige, boli, strepnje…

Ne možete se oduprije i suze same poteku.

Brojne uli ice na Putu križa prepune su du ana koje gotovo sve drže muslimani koji su vješ trgovci.

Cjenkanje je poželjno, jer su im cijene stvarno visoke pa ih možete prili no spus i ipak nešto kupi .

Bazilika Svetog Groba

Karmel, Haifa, Cezareja Haifa je lijepi grad na Sredozemnom moru i najve a izraelska luka.

U njemu se nalaze fenomenalni vise i vrtovi Baha’i, pod zaš tom UNESCO-a. Iznad Haife nalazi se brdo Karmel ili crkva Majke Božje Karmelske / Škapularske, pa se tu esto kupuje škapular s Gospinom slikom kao znak da nas Gospa uva.

U Cezareju vodi put iz rimskog doba, okruženom ure enim vrtovima i starim razrušenim zidinama neusporediv je kada se sjetite da ste samo nekoliko sati ranije bili u Nazaretu, mjestu toliko zna ajnom po vjeri. Od rimskog vremena je i rimski akvadukt na obali Sredozemnog mora.

Betlehem

Majka Božja Škapularska

15. studenoga 2013.

Betlehem, grad Isusovog ro enja, danas se nalazi pod pales nskom upravom te turiste i posje telje pred samim ulazom u ovaj grad do ekuje ogroman zid okružen bodljikavom žicom s kontrolnim punktom. Pripremamo putovnice, ali ih ne pregledavaju nego nas mirno puštaju. Zid je dug oko 700 km, na ve ini mjesta je visoko postavljena žica koja odvaja podru je pales nske samouprave od ostatka Izraela. Usprkos svojevrsnoj

Maslinska gora

KULINARSKI specijaliteti

Falafel, shawerma…

Kad ste u Izraelu, svakako morate proba i njihove specijalitete.

Falafel su kuglice od boba ili slanutka, raznih biljaka i za ina. Danas ga se smatra nacionalnim jelom, no oduvijek se jeo na cijelom Bliskom istoku.

Shawerma je pile na, marinirana i pe ena u poga i. To su jela koja u Izraelu možete pojes u bilo kojem gradu ili na bilo kojem mjestu. Kola i su im jako slatki, tako da oni koji nisu ljubitelji jako slatkog ne bi nikako uživali u slatkoj hrani izraelske kuhinje.

Kako se ne preporu uje piti teku u vodu, posvuda ima sokova iscije enih od narana a, nara ili limuna. Tu su i sve hvaljenija vina, vrlo ukusno vo e i povr e te raznovrsna kuhinja. Treba zna i to da je Izraelcima prvima uspjelo uzgoji raj ice i povr e usred pus nje, a danas svoj sustav navodnjavanja prodaju širom zemaljske kugle. Voda je veliki problem, ali se iskoris svaka kap. Tehnikom navodnjavanja kap po kap dovode vodu na najnepristupa nija podru ja.

Na vrhu Maslinske gore, uz koju se vezuju dva važna doga aja u Isusovu životu, mjesto je gdje je Isus nau io apostole molitvu “O e naš”.

Danas je tu crkva Pater noster, u kojoj je ova molitva ispisana na šezdesetak stranih jezika, pa i na hrvatskom.

Na Maslinskoj gori je i crkva Muke, podignuta na mjestu Getsemani, a pred ijim je oltarom i sveta stjena gdje se Isus znojio krvavim znojem.

U blizini se nalazi vrt s maslinama za koji se vjeruje da su iz Isusovog vremena. Vidi se da su masline vrlo stare, a analiza je pokazala “sli ne genetske pro le”, što zna i da je postojalo jedno originalno materinsko stablo, kako tvrde stru njaci.

Judejska pustinja Jordan, Mrtvo more Nakon Jeruzalema, idu i zapadnom obalom kroz dolinu Mr-

15. studenoga 2013.

Putopis 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUTOPIS iz Zem

sta koja je la sveto i moderno lje svetosti

PIŠE: NENA ŠARDI

Jeruzalem, grad molitve

vanje omogu uje rast vo a poput banana, datulja, naran a, limuna i avokada. Naselja su im ve inom na uzvisinama, jer se u dolinama uzgajaju razli ite kulture.

Zid pla a Prije Zapadnog zida ili Zida pla a prolazimo kontrolnu provjeru. Židovi okupljeni pred Zidom u skupinama mole pred svitkom Tore.

Zid pla a univerzalni je medij za do caj s Bogom svih svjetskih religija, gdje s jedne strane zida mole muškarci, a s druge žene. Prema vjerovanju, poruke sa željama napisane na papiri u i utaknute me u puko ne Zida e se i ostvari , pa

Život uz stalne sigurnosne kontrole

tvog mora i rijeke Jordan, pruža se pogled na pus njski okoliš. Prilaz plaži obiluje ležaljkama i suncobranima, jer se zapravo nalazimo usred pus nje. Puno ljudi maže se ljekovi m blatom te izgledaju kao crnci, ali tu je tuš. Osje aj kupanja u Mrtvom moru je neobi an, more je gusto, uljasto i neprozirno zbog velike koncentracije soli i minerala. Zaista ne možete potonu nego samo pluta , a možete i tako plutaju i ita novine. Cijlo to podru je nalazi se 400 m ispod razine mora.

Kako je gusto a soli 26 posto, nema života i kupanje u moru svodi se na plutanje. S druge strane Mrtvog mora nalazi se grad Jerihon, usred pustinje, ali to nije razlog da ne bude pokriven i zelenilom.

Plodna zemlja uz stalno navodnja-

tako turisti pred Zid dolaze spremni, s listom papira i olovkom, te zapisuju svoje želje.

Odlaskom na plato ispred Zida vidi se Zlatna kupola, mjesto s kojega je prema islamskoj predaji Muhamed uzišao na nebo. Ovaj prostor zna bi zatvoren za turiste zbog straha od mogu ih napada.

Za kraj Izrael je rije ima gotovo nemogu e opisati. Neopisiv je doživljaj svetos . Sve anost života je hoda stopama Isusa Krista, obilazi mjesta koja se spominju u Bibliji, svojim o ima gleda , a svojim srcem doživje još uvijek o uvane tragove.

Judejska pustinja – monastir

SITNICE iz obi nog života

Turizam je izuzet od pla anja poreza Zapadni zid ili Zid pla a

Zid koji razdvaja Izrael i Palestinu

Ku e grade od betona, ali ih po zakonu moraju obloži kamenom - dobar izolator. Srednja pla a je 2000 dolara i to je dovoljno za normalan život i kupnju stana na kredit. Stanovi nisu manji od 100 kvadrata, a koštaju oko 1,600.000 šekela ili 320 su a eura. Zanimljivo da je Izraelcima je inije ljetova u inozemstvu negoli platiti aranžman u vlas toj zemlji.

Prosje ni ortodoksni Židov ima 6,7 djece, dok 75% ostalih ima 2,7 ili ve inom troje djece. Svjetovni i ortodoksni Židovi se ne miješaju.

Arapi koji žive u Izraelu imaju prosje no 6,3 djece.

Otvoriti biznis u Izraelu nije teško. Svatko tko smatra da ima ideju može otvori biznis. Država e elaborira ideju i da 500 šekela za kurs za vo enje rme. Nezaposlenost je 6,2 posto. Postoje radne dozvole za Pales nce koji su je inija radna snaga.

Turizam je izuzet od pla anja poreza pa tako hoteli ne pla aju porez, osim za hranu.

Prošle godine održane su demonstracije zbog teško a živo-

ta. Škole su “besplatne”. Izraelski fakulte su jako dobro rangirani.

Veliki postotak stanovništva Izraela je fakultetski obrazovan. Za godinu se pla a 11.000 šekela, poslije demonstracija prva godina se ne pla a. Nakon 18. godine svi idu u vojsku. Nakon vojske putuju, a tek nakon toga idu studira . Brakovi se sklapaju ve inom od 30. do 35. godine života.

Zdravstvo nije korumpirano.

Besplatno je i svake godine država objavi pokrivenost zdravstvene košare koje zdravstvo pokriva. Lije -

nici nisu korumpirani. Nikad se ne nude ni bombonijere lije nicima.

Sudovi nisu korumpirani.

Petkom poslijepodne ulice su u Jeruzalemu bile gotovo prazne.

U sumrak dana po inje židovski Šabat. Subotom se ne radi jer je Šabat i vlada op e mrtvilo. Ne radi gradski prijevoz pa ak se ni ne kuha, ve se jede hrana spremljena prije Šabata.

U Izraelu je standard visok, a samim me i cijene: sok košta od 5 do 7 dolara, a šalica espressa 3 dolara.

48

Nagradni natječaj

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJLJEPŠE jaslice i boži ne ukras

Glavna boži ni s BARBARA POSAVEC – RAJKA iz Nedeliš a

Rajkini an eli

ME IMURJE PLIN INFO Ako primjetite sumnjivi miris u blizini plinskog trošila ili osjetite mučninu i glavobolju

NE ODGA AJTE POZIV

DISTRIBUTERU PLINA

Rajka Posavec sa svojim radovima Barbaru Posavec iz Nedeliš a rijetko tko poznaje kao Barbaru, ve je svi zovu Rajka. Rajka je u mirovini, a ove duge jesenske ve eri krati i izra ivanjem boži nih i novogodišnjih ukrasa iz luš ine, ali i drugih materijala koje može na i u svom dvorištu, šumi...

Tako iz vrijednih ruku simpati ne naše sugovornice izlaze raznovrsne lijepe figurice: an eli,

snjegovi i, ptice, šeširi, nosiljke za buteljke, srca, raznovrsni ukrasi za bor.

Ideju je donijela svekrva Katarina Posavec, koja je ve godinama aktivna lanica Udruge žena u Nedeliš u. U Udruzi žena svake se godine izra uje mnoštvo prigodnih poklona prilago enih pojedinim blagdanima, kojima se njihove lanice prezentiraju na raznim sajmovima i druženjima.

Nekad su plele cekare, a sad sve više daju mašti maha, jer se od luš ine može izraditi svašta: od torbi za laptop, ak i odjevnih predmeta, cvije a do boži nih ukrasa.

- Tako sam i ja po ela, ispri ala nam je Rajka: Svekrva mi je pokazala kako one to rade od luš ine, a kad jednom zapo neš ideje se rode dok radiš. I uvijek ima još nešto što bih mogla napraviti.

Poticaj i ideju dala mi je i unuka Emili, koja je trebala pomo za boži ni sajam u Osnovnoj školi Nedeliš e. Trebalo je napraviti nešto druga ije, originalno, što se može ponuditi na boži nom sajmu u školi i tako privu i kupce na sajmu, te sakupiti što više novca za svoj razred. Tako smo došle na ideju da izradimo zimske minijature: pri icu od luš ine, pobojamo gran ice iz vrta i od njih napravimo drvce i ogradu, od vate i luš ine složimo snjegovi , a za podlogu donesemo mahovinu iz šume i zalijepimo na komad daš ice... I ispala je prava zimska idila.

Emili je bila jako ponosna na našu ideju. Nedavno sam bila na sajmu u Ormožu. Tamo sam vidjela itave jaslice izra ene od luš ine. Nešto zaista prekrasno. Imam još dosta vremena. Pokušat u i ja za ovaj Boži nešto sli no napraviti našoj obitelji pod bor. (S. Zorkovi )

Pravovremenim pozivom čuvate život i zdravlje članova obitelji!

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim!

DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

ČAKOVEC

IGRAČKE POSUĐE BOŽIĆNE DEKORACIJE

Luš ine daju neslu ene mogu nosti izrade ukrasnih predmeta

- 20

% An eli su nezaobilazni dio boži nog ozra ja

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LISTOPAD 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

NA SVE ADVENTE DO 30. 11. 2013.

Zimska minijatura: inventivni blagdanski aranžman

15. studenoga 2013.

Nagradni natječaj 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

se iz ku ne radinosti

a nagrada:

sajam u Be u

Trgova ki centri puni su ukrasa za najljepši blagdan u godini, Boži . U njima možete na i sve, od adventskih vijenaca, umjetnih borova, kuglica, jaslica do boži nih aranžmana.

Ali kako god oni bili blještavi, dotjerani, nikad ne mogu u vaš dom unijeti onu toplinu koju donesu uresi izra eni kod ku e. Najljepše su ipak jaslice koje je netko izradio svojom rukom. One imaju posebnu toplinu, pune su pozitivnih emocija. Ako ste ih izra ivali sami, tada se prisje ate svakog trenutka i svakog detalja

kako su nastajale. Ako ste takve jaslice dobili na dar, tada u vama bude emocije na one koji su ih izradili za vas.

Ima krea vnih ljudi koji i ukrase za bor izra uju sami: od kuglica, an el i a i zvon i e od konca ili drugih materijala ili uz pomo krea vnihh tehnika.

Me imurske novine od-o lu ile su sljede ih nekoliko tjedana stranicu svojih novi-na pokloni vama i vašim ide-jama. Pokažite nam jaslice ilii boži ne ukrase koje ste izradilii sami. Javite se. Nazovite naa

323-600 ili 323-601 ili na mail: advent@mnovine.hr. Vaše radove i pri e kako su nastajale jaslice ili boži ni ukrasi objavljujemo od 15. studenoga do 6. prosinca, a najbolje nagra ujemo pred Boži . Glavna g j izlet na boži ni sanagrada je jam u Be 21. prosinca.

DAVID HRŽENJAK iz Štrukovca

Prve jaslice izradio kao srednjoškolac Dav id Hr ženjak iz Štrukovca po zanimanju je stolar i stoga je na neki na in prirodno što je jaslice za vlastiti dom odlu io izraditi sam. To su ujedno bile prve jaslice koje je izradio još kao srednjoškolac, nakon što su uselili u novoizgra enu ku u.

Pomislio je kako bi bilo lijepo da pod borom za Boži imaju male jaslice na radost svoje mnogobrojne bra e. Njegove jaslice bile su toliko privla ne drugima da je morao nastaviti gradnju jaslica i za domove svojih prijatelja, kumova, susjeda, pa ak i u dobrotvorne svrhe za Caritas.

Kako se njegove jaslice - štalica u kojoj se rodio Isus nalaze u mnogim domovima, za ovu prigodu pokazao nam je jaslice koje su završile u obitelji Bernarde Jurasovi iz Šturkovca. Poklonio ih je

David Hrženjak iz Štrukovca s jaslicama - štalicom, koje je izradio za obitelj Jurasovi

prilikom useljenja u novu ku u da vesele njihovu djecu: Jana, Meri i Bornu.

- Nema ljepše nagrade i osje aja nego vidjeti sjaj u o ima djece kad ugledaju jaslice koje im donesem, kazao je David. Figurice izra uje tako da su svake posebne na svoj na in, ovisno o figuricama koje svaka obitelj dodaje u jaslice.

David Hrženjak jaslice izra uje od ostataka drva, a za izradu ovih koje je poklonio obitelji Jurasovi izra ivao je u slobodno vrijeme kroz mjesec dana.

Ideja kako izraditi raznovrsne jaslice ima na pretek, ali je problem u nedostatku slobodnog vremena.

Ali kad zapo ne izradu jaslica - štalice, ideje same dolaze. Tko zna kakve e još izraditi do ovog Boži a i kome e on donijeti radost ro enja Isusova.

Zbog toga se uklju ite i vi u ovu akciju i pokažite nam kako vi donosite radost blgadana u svoj ili dom svojih bližnjih.

(N.Š., BMO)

Doživite drugačije blagdane! ...toplina, smijeh i zadovoljstvo uz Jakopić travel!

Advent u Budimpešti 2 dana, 07.-08.12.2013.

420,00 kn po osobi

Advent u Klagenfurtu 01. i 15.12.2013.

100,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi i Beču 2 dana, 21.-22.12.2013.

470,00 kn po osobi

Advent u Bratislavi 07., 14. i 21.12.2013.

200,00 kn po osobi

Advent u Beču 30.11., 07., 14. i 21.12.2013.

200,00 kn po osobi

Advent u Pečuhu 07. i 22.12.2013.

150,00 kn po osobi

Advent u Grazu 30.11., 07., 14. i 21.12.2013.

100,00 kn po osobi

Božićna priča obitelji Salaj (kraj Čazme) 15., 22., 26., 29.12.2013. i 04.01.2014.

100,00 kn po osobi

Advent u Budimpešti 30.11., 07., 14. i 21.12.2013.

170,00 kn po osobi Advent u Mariazellu 30.11.2013.

180,00 kn po osobi

Doček nove godine Jajce - Travnik - Sarajevo 30.12.2013. - 01.01.2014. 795,00 kn po osobi

Popusti za grupe (od 6 i više osoba) prema dogovoru u poslovnici

Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090, mob.: 099 876 0719 info@jakopic-travel.hr, www.jakopic-travel.hr

Jednodnevna adventska putovanja Advent u Beču 7.12. • 14.12. • 21.12.2013.

Cijena aranžmana : 220,00 kn

Advent u Budimpešti 7.12. • 14.12. • 21.12.2013.

Cijena aranžmana: 200,00 kn

Advent u Grazu i predbožićni shopping 30.11. • 7.12. • 14.12. • 21.12.2013.

Cijena aranžmana: 120,00 kn

Advent u Pečuhu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013.

Cijena aranžmana: 160,00 kn

Advent u Salzburgu 7.12. • 14.12. • 21.12.2013.

Cijena aranžmana: 260,00 kn Polasci iz Čakovca i Varaždina

Amazon putovanja Svake jaslice su druga ije, ovisno o figuricama koje se stave u njih

Ma ce hrvatske 6, 40000 Čakovec tel.: ++385 40 385 030 fax.:++385 40 385 077 web: www.amazonputovanja.hr mail: info@amazonputovanja.hr

Borna Jurasovi

50

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

15. studenoga 2013.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARA 1. Vina-Brki d.o.o. Zagreb, traži konobara/icu;2šankista/šankis cu;pomo ni kuhar/kuharica; 2 kuhar/kuharica, uvje :potrebnoradnoiskustvo,mjesto rada Zagreb, Me imurska hiža, javi se na mob. 099 222 1338 ili 099 403 7536, poslati na email: konoba.maslina@ gmail.com do 15.11.

2. Jakopi d.o.o. Žabnik, Zrinskih 40, traži 2 voza a/voza ica autobusa, javi se na adresu osobno ili na email: info@ jakopic-travel.hr do 16.11.

3. Dobrani transporti, M. Središ e, Poljska 25c, traži kv voza /voza ica e kat. za me unarodni transport, javi se na mob. 098 426 996 ili tel. 040 543 222, do 16.11.

4. Fil j.do.o. Oporovec, traži konobar/ konobarica u ca e baru na odre eno vrijeme, mjesto rada Ca e bar Galeb,

javiti se na mob. 098 507 6946, do 22.11.

5. Toroid-energija d.o.o. Nedeliš e, traži inženjer/inženjerka elektrotehnike - SOR za stru no osposoblj. za rad bez zasn. radnog iskustva, javi se na mob.

091 3822 456, do 20.11.

6. Ca e bar MK, Gori an, Vrtna bb, traži konobar/konobarica u caffe baru na odre eno vrijeme, javi senamob.098 5333 891 ili tel. 040 643 023, do 18.11.

7. Posavec d.o.o. Nedeliš e, traži instalater/instalaterka grijanja i vode na odre eno vrijeme, javi senamob.098 426 500, do 21.11.

8. Frizerski salon RENI d.o.o. Sveta Marija, traži frizer/frizerka na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 6 mj., javi se na mob. 098 180 4882, do 24.11.

9. Ugos teljski obrt RAJ, Kuršanec, traži pizza pekar/pekarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 095 199 1305, do 23.11.

10. Patris dizajn j.d.o.o. M.Subo ca, traži konobar/konobarica, mjesto rada u Novakovcu, javi se na mob. 095 390 2322, do 22.11.

11. Karla d.o.o. K. Tomislava 36, akovec, traži frizer/frizerka na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 9353 666, do 25.11.

12. Impuls d.o.o. akovec, Ž. Fašizma 3, traži 5 šiva a/šiva ice teške konfekcije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo1g.,osobnidolazaknaadresuili tel. 040 390 990, g a Kelenc, do 28.11.

13. MSA zadovoljstvo kupaca d.o.o.

Stubi ka ulica 47, Zagreb, traži 15 tajnih kupaca m/ž za povremeni honorarni

posao, posla prijavu na gornju adresu ili na: www.msa.com.hr/hr//tajni-kupci ili se javi na tel.01 644 6702 do 01.12.

14. Mamica d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Soho baru akovec, javi se na mob. 091 548 6670 ili posla mail na: mamica@mamica.com.hr do 30.11.

15. Arion d.o.o. akovec, traži 10 montera/monterki dizala na odre eno vrijeme, posla email: darko.perenc@ arion-it.hr do 24.11.

16.Ca ebarBH,Hodošan,B.Radi abb, traži konobar/konobarica u ca e baru naneodre enovrijeme,osobnidolazak na adresu ili se javi na tel. 040 679 492 ili mob. 099 7535 823 do 18.11.

17. Caffe bar Galeb, Oporovec, traži konobar/konobarica u caffe baru na

odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 507 6946, do 22.11.

18. Reni d.o.o. Sveta Marija,Trg bana Josipa Jela i a 27, traži frizer/frizerka na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

098 1804 882, do 24.11.

19. Automehani ar Zvonimir Kralj, M. Središ e, A. Šenoe 14, traži m/ž automehani ar na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040 543 607 ili 098 284 328, do 30.11.

20. Atlas tours d.o.o. akovec, traži šalterski referent/referen ca u putni koj agenciji na odre eno vrijeme, radno vrijeme na 20 sa tjedno, posla email: goran@atlas-tours.hr do 01.12.

21.RoyalTraded.o.o.Vra šinec,Pre na 1, traži kuhar/kuharica na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na adresu poslodavca ili na mob. 099 222 5005, do 30.11.

22.Inpirod.o.o.D.Kraljevec,traži3D/2D konstruktor/konstruktoricananeodre eno vrijeme, javi se na email: ivan. hajdinjak@inpirio.com do 30.11.

23. Nešto lijepo j.d.o.o. Varaždin, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica; samostalni limar/samostalna limarica i konobar/ konobarica na odre eno vrijeme, potrebno je radno iskustvo, javiti se na mob.091 2502 144, do 15.12.

24.Complex-instj.do.o.Pribislavec,traži 3montera/monterkegrijanja,3vodoinstalatera/instalaterki i limar-izolater/ izolaterka naodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 210 166, do 30.11.

25. Hegemon d.o.o. Pretetinec, traži pizza kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098 241 394, do 15.11.

26. Rus ca d.o.o. akovec, traži kuhar/ kuharica i pomo ni kuhar/kuharica na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 311 207, do 30.11.

27. Alu-art d.o.o. Pribislavec, N. Tesle bb, traži 3 bravara/bravarice na izradi i montaži aluminijske stolarije i montaži pvc stolarije na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1 g., natje aj je otvoren do 20.11.

28. Kvinta d.o.o. akovec, traži konobar/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada Podroom Drink and MusicClub,osobnidolazak:KraljaTomislava 31, akovec, do 30.11.

36. Hamer d.o.o. akovec, traži pekar/ pekarica kruha i peciva i voza /voza ica cisterne s mlijekom i kombija na odre eno vrijeme, javi seDanijeli091 3967 000, do 22.11.

37. Super hrana j.d.o.o. akovec, traži 2 kuhara/kuharice-za roš lj i fast-food na odre eno vrijeme, javiti se na mob.091 574 1431, do 20.11.

38. Udruga za boljitak Roma, Gori an, traži suradnik/suradnica na izradi projekata za romsku nacionalnu manjinu - pojedina ni javni rad, javiti se na mob. 098 504 559, do 10.12.

39. Kraljevske slastice d.o.o. D. Kraljevec, traži samostalni knjigovo a/ knjigovotkinja i slas ar/slas arkapomo ni radnik u proiz. kola a na odre eno vrijeme, javiti se na mob.

091 456 0008, do 07.12.

40. Autoprijevoznik Petric Tomislav, Gori an, Radni ka 5, traži voza /voza ica C kat. za me unarodni transport na odre eno vrijeme, javi se na mob.

098 161 4446, do 22.11.

Slobodna radna mjesta Varaždinska županija 1. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traži 2 VODITELJA/VODITELJICU TIMA na Ugovor o djelu uz mog. Ug. na odre eno/neodre eno, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 godine, B kategorija, mogu nost korištenja vlas tog vozila. Osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail. com, kontakt mobitel: 095 790 6381, do 30.11.

2. Ugostiteljski obrt RUŽA BRNJI , Mjesto rada: NEDELJANEC, traži KO-

IMENDANI I BLAGDANI petak, 15. studenoga – Albert Veliki subota, 16. studenoga Margareta, Agneza nedjelja, 17. studenoga Elizabeta Ugarska

29.Dolenecinstalaterskiobrt akovec, traži instalater/instalaterka grijanja i vodovoda na odre eno vrijeme, javi se na mob. 091 554 9323, do 30.11.

ponedjeljak, 18. studenoga – Posv. Baz. u Rimu

30. Poljoprivredno gospodarstvo Domini Ivan, M. Subo ca, traži 2 radnik/ radnica za klanje i šurenje pataka na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

040 631 143, 098 242 571, do 25.11.

srijeda, 20. studenoga Feliks, Sre ko

31. Tessa j.d.o.o. Mihovljan, traži armira /armira ica; tesar/tesarica na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

099 4222 575, do 30.11.

32. Pikl -Francki j.d.o.o. akovec, traži 2 konobara/konobarica na odre eno vrijeme, mjesto rada u Ca e bar San Marco, info: 097 788 9981 33. Ca e bar Zavrtje, Miklavec, traži 2 konobara/konobarica na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 242 485, do 26.11.

34. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traži agent/agen ca direktne prodaje, javi se na mob. 095 197 6644, do 22.11.

35. Dje ji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži odgojitelj/odgojiteljica na odre eno vrijeme, obavezni stru ni ispit, osobni dolazak sa zamolbom, do 22.11.

utorak, 19. studenoga Faust, Matilda

etvrtak, 21. studenoga Gospa od zdravlja

DUHOVNI VELIKAN

Gospa od zdravlja, 21. studenoga Blagdan je vezan uz doga aj iz 1630. godine na podru ju ondašnje Mleta ke Republike, gdje je izbila velika kuga, koja je samo u gradu Veneciji uzela 80 tisu a života. Mleta ki senat obratio se Gospi za pomo , te je 21. studenoga 1631. godine u inio zavjet da e, ako kuga prestane, Gospi podi i crkvu. Kuga je zaustavljena, a zavjet je ispunjen izgradnjom velebne crkve “Madona de saulete” u samoj Veneciji 1687. godine. (sm)

15. studenoga 2013.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

AŽDINSKOJ ŽUPANIJI NOBARA/ICU U CAFE BARU MANUELAnaodre enovrijeme,uvje :OŠ,KV, iskustvo nije vaŞno. Kontakt: mobitel: 092 2013 211. Prijave do 20.11.

TUŽNO SJE ANJE 4. PEKARA VARAŽDINKA PJETER PERDEDAJ I SINOVI, Mjesto rada: VARAŽDIN, traŞi KV PEKARA/ICU s radnim iskustvom od godinu dana na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, Osobni dolazak na adresu KRALJAP.KREŠIMIRAIV/9,42000VARAŽDIN sa zamolbom i Şivotopisom od 8-12 sa do 19.11.

3. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o., k.d.; Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA; traŞi m/Ş TERENSKOG KOMERCIJALISTU za prodaja oglasnog prostora u poslovnim EXPORT-IMPORT imenicima RH ŽUTE STRANICE - inter- 5. RIAd.o.o. za trgovinu net po Şupanijama, i usluge, Mjesto posao se radi rada: KU AN direktnim MAROF, traŞi kontaktom s KOMERCIJALIST/ odgovornim KOMERCIJALIosobama u STICA - komergospodarskim cijalni poslovi subjektima (fir- gra evinski me, obrti), bitni materijal, fauvjeti za radno VOD sade na odremjesto terenskog HRVATSKI ZA E VANJ eno vrijeme komercijaliste: ZA ZAPOŠLJA 396-819 C: KOVE uz mog. na komunikativnost, ISPOSTAVA A OG: 646-740 EL neodre emarljivost, organiISPOSTAVA PR EDIŠE: 543SR .

M VA ISPOSTA no, uvjeti: ziranost, odgovor200 S S S/ VĹ S, nost, razina obrapoznavanje bazovanja: najmanje srednja stru na sprem a rem jednog stranog jezika (engleski/ na viĹĄe, mogu a sva zvanja. Pismena njema ki), iskustvo: 3g., Kategorija B, zamolba poĹĄtom na adresu:Republike informa kaznanja:MSO ce,prijavu Austrije 1/3, 10000 Zagreb ili e-mai- posla e-mailom na: direktor@ria.hr lom na: m @m .hr ili na fax: 01 487 do 30.11.

2471; viĹĄe informacija o poduze u na 6. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proiwww.m .hr ili www.zutestranice.hr. zvodnju koĹže i trgovinu, Mjesto rada: Prijave do 30.11.

TRNOVEC, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi ŠIVA /ŠIVA ICA - ťivanje koŞnih navlaka za automobilska sjedala i koŞnih dijelova za unutraťnjost vozila na odre eno (pove an opseg posla), uvje : znanje ťivanja ili KV teks lnog ili obu arskog smjera, radno iskustvo 6 mj., osobni dolazak ili pismena zamolba na adresu: GOSPODARSKA 12, 42202 TRNOVEC BARTOLOVE KI ili emailom: posao@boxmark.com, kontakt telefon: 042 404 692, do 30.11.

7. CROATIA-TRADE EXPORT-IMPORT, TRGOVINA d.o.o., Mjesto rada: VaraĹždin-ZapadnaEuropa,traĹžiVOZA /VOZA ICA - PRIKOLI AR/ PRIKOLI ARKA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU na odre enovrijeme,uvje :KVvoza /ica teretnih vozila, iskustvo: 2g., Kontakt: mobitel: 091 3101 432, do 30.11.

8. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, TraŞi se viťe osoba (50) za podru je VaraŞdina, Ivanca, Ludbrega, akovca, Koprivnice, Krapine, traŞi ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA U PRODAJI TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA - obavljanje telekomunikacijskih usluga - prodaja usluga internet, telefon,TV-H1TELEKOMnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje, poŞeljno iskustvo u prodaji, komunika vneosobe.Životopisposla e-mailom na e-mail: bona.concilio@ gmail.com ili osobni dolazak na adresu

BRA E RADI A 20, VARAŽDIN radnim danom od 9-16 sa . Kontakt mobitel: 095 7906381 9. Bona Consilio j.d.o.o. za telekomunikacije i usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, traŞi VODITELJ/ VODITELJICA TIMA za po etak se sklapa Ugovor o djelu, kasnije sklapanje Ugovor o radu, uvjeti: OŠ, KV, SSS bez obzira na zvanje za vo enje ma koji obavlja telekomunikacijske usluge - prodaja usluga internet, telefon, TV - H1 TELEKOM, iskustvo 3 g., B kategorija, mogu nost koriťtenja vlas tog vozila. osobni dolazak: BRA E RADI A 20, VARAŽDIN ili prijavu posla e-mailom: bona.consilio@gmail. com, kontakt mobitel: 095 790 6381 do 31.12.

Tvoje svije a je dogorjela, a veliko hvala svima koji je upale tebi u spomen i tako te pamte.

Dok bude svije a i plama i dragih ljudi.

GAKI VLADIMIR 16.11.2002. – 16.11.2013.

Supruga, sinovi i sestre s obiteljima

POSLJEDNJE ZBOGOM

POSAVEC MIJI zvanim MiĹĄka Kolarov Po ivaj u vje nom domu blaĹženih Brat Drago s obitelji

IZ MATI NOG UREDA

IN MEMORIAM

RO ENI

poginulom hrvatskom branitelju

LEON MIKOLAJ, SIN JELENE I TOMISLAVA; LUCIJA MAR ETKO, K I SANJE I ROBERTA; MATKO BOMOŠTAR, SIN LIDIJE I IVANA; TONKA DŽANKO, K I MIRJANE I HRVOJA; FRANKA RUŽI , K I DRAŽENKE I MARIA; NOA ŠKVORC, SIN SANDRE I MARKA; HELENA I MAGDALENA TRESKA, K ERI RENATE I DARKA; MELANIE SRPAK, K I IVANE I ALEKSANDRA; JAN MATJAŠI , SIN EVE I DENISA; VITA PREMUŠ, K I NIKOLINE I MIHAELA; AMELI KOVA I , K I MIHAELE I MARIA; FLORIJAN ANTOLAŠI , SIN ANDRIJANE I DARIA ( akovec)

DRAGUTINU FRIĹ I U 20.11.1991. - 20.11.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU ŠTEFULJU 20.11.1991. - 20.11.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ANTUNU MUTVARU 20.11.1991. - 20.11.2013.

VJEN ANI VESNA RADEK I SAŠA NEMEC, MILJENKA ŽIDOV I IVAN LEHKEC, NIVES MANDI I GORAN HAJDINJAK, VALENTINA ZADRAVEC I MARKO ŽIVKO ( akovec); ANTUN HAJDAROVI R. 1949. (Dekanovec); GORAN ŠAVORA I IVANA TOPOLOVEC, MILAN IGNAC I MIRA ORŠOŠ(M. Subotica); MIHAELA PANDUR I MARKO MIHALJAC (Prelog)

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MARIJANU ZADRAVCU 16.11.1991. - 16.11.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

UMRLI LJUDMILA MAKOTER, R. DODONOVA, RO . 1956., PETAR Ĺ OLTI , RO . 1941., VERONIK A VURUĹ I , R. KLANFAR, RO . 1933., MARIJA FE KEĹ , R. SVALINA, RO . 1967., ANA ZANJKO, R. TURK, RO . 1940., MARIJA BORKO, R. SUDEC, RO .

1924., STJEPAN MAJNI , RO . 1941., ANA GAVEZ, R. KOPJAR, RO . 1922., VERONIKA RO AK, R. ZADRAVEC, RO . 1931., IVAN PINTARI , RO . 1954., JELENA PALER, R. HORVATI , RO .

1934., MATILDA PETEK, RO . 1924., VINKO POKRIVA , RO . 1940. ( akovec); LADISLAV JANKOVI R. 1941. (Kotoriba); VIKTOR Ĺ KROBAR R. 1959., FRANCIĹ KA RODI R. 1923. (M. Subotica); MIJO POSAVEC R. 1930. (NedeliĹĄ e); AUGUSTIN KRAMAR RO .1940., JOSIP KEMEC RO . 1930., AUGUSTIN VUKOVI RO .

1936. (Prelog)

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DARKU TIĹ LJARI U 20.11.1991. - 20.11.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAŽENU BOŽEKU 20.11.1994. - 20.11.2013.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

KUPON broj

948

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec

52

Oglasnik

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine!

MOTORNA VOZILA VW CADDY 1,9 TDI dizel 55KW 2006. god., registr. do 6/2014., 217tkm, mehani ki mjenja , info: 099 7453 407, Koprivnica PRODAJEM SKUTER Peugeot 50cm 2008g, povoljno. mob.

091 970 1929 VOLVO C70 1998. g., full oprema, 230 KS, registriran godinu dana, atestiran plin. Cijena 3.800 eura. Mob: 091/371 6837 GUME 205/55 R16 Sava S3+ , potpuno nove, 4 komada, 549 kn/kom. mob. 097/7216-265 PRODA JEM mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i o uvani oldtimer Rog “Touring” iz 1969. god. Mogu nost zamjene za laptop ili kompjuter.

Mob. 098/539-169.

MIJENJAM GOLF II 1991.g. z a sku te r. Up i t ati na tel.

098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 MAZDA XEDOS 6 1600 ccm3, 1996.g., 79kW, redovito servisiran u Mazda servisu, jako uš uvan, povoljno. mob.

091/505-2724 PRODAJEM $ ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PEUGEOT 206 XR 1.1 2001.g., 148tkm, registr. do 10/2014., cijena 19.500 kn. tel 098 597 603.

PRODAJEM AUDI A6 1998.g., u vrlo dobrom stanju, garažiran, redovito servisiran, mob.

091/5370-343

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE TRAKTOR Torpedo Deutz 4006 s kabinom 1977.g., 1.vl., autom. kuku za mali Ursus, gveždru Mio St an dar d 3 0 0 K W, b a v u od 200lit. (200kn), kadu od 120lit., sve od agacije. mob.

098/190-3753 PRODAJE SE CISTERNA metalna orig. MIP metal D. Zelina, od 200 lit., vremenska automatika Sauter CH, uljni plamenik 35KW rabljeni s vratima za TWT, pe Stadler, info: 863-139 ili 098/905-1062

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septi kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

POSAO TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 EDUCIR ANA GERONTO DOMA IC A, savjesna i diskretna, pomaže Vašim s t ar im i nemo nim la novima obitelji. Prednost akovec i okolic a. Kon takt:091/9287012

KREDITI

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadaju e priklju ke, može i neispravne. Tel: 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362

MLADI traži slobodnu curu od 30-40g., nepuša icu, za vezu, samo iskrene i slobodne cure. tel. 095/8974-533

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centra grada ili se mijenja za vikendicu ili manju ku u u gornjem dijelu Me imurja. tel.

091/559-8656

PRIVATNI PODUZETNIK traži ženu do 42g. starosti za ozbiljnu vezu, mob. 092/178-7386

NEKRETNINE – PRODAJA

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i n e p o vo lj n a z a d u že nj a .

Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:0 0 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

PRO DA J EM Z EM L J I Š T E o d 1706m2 u gra . zoni u Nedeliš uGlava š e. mob. 091/561-2052 KUPUJEM GRADILIŠTE U PRELOGU ZA IZGRADNJU OBITELJSKE KU E, nazva na 098/331-535 ili 390-770.

KUPUJEMO VE U VIKENDICU ILI MANJU KU U od 80-100m2 s oku nicom oko 1ha: dvorište, livada, oranica, stari vo njak u Gornjem Me imurju. Položaj na sun anom brijegu. GSM: 098 241 848

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

akovec, Uska bb (tržnica) tel: 040/390-770, mob:098/331-535, 099/331-5350 www.nekretnine-maras.hr

PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091-561-57-93.

PRODAJEM JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Istarskom naselju, info: 099/325-4267 PRODAJE SE RENOVIRANI DVOSOBAN STAN OD 57,44 m2 NA PRVOM KATU, BLIZINA CENTRA AKOVCA,ODLI NA LOKACIJA, ZA 61.000 EUR-a, CIJENA NIJE FIKSNA! PRILIKA ZA KUPNJU! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350 PRODAJEM GRADILIŠTE u Martanama za gradnju ku e u nizu.

Info: 091/2608-951 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEML JIŠTE ukupne površne 1 hektar u komadu. Kontakt: 098/366-266; E-mail: homir@ construct.hr

AKOVEC - prodajem gradilište kod bolnice, novootvorena ulica, mob. 091/242-4143

KUPUJEM MANJU STARIJU KU U sa dvorištem, nije bitna lokacija, do 25 000 eur. Na 097 755-1300

PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel.

098 493 288.

PRODAJE SE KU A U MALOJ SUBOTICI, svi priklju ci sa velikom oku nicom. info na: 099/1901-881

PRODAJE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovecJug. mob. 098/163-6488 PRODAJE SE STARIJA KU A U BLIZINI CENTRA AKOVCA ZA 80.000 EUR-a! PRILIKA ZA KUPNJU! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

REN. T WINGO 1.2 2011.g., 32tkm, klima, el. paket, kao nov, bijele boje, cijena 7000 eur. nema prijenosa. mob.

091/408-5017, VŽ

POLJOPRIVREDA

PRODAJU SE DVA STANA U NEDELIŠ U s parkiralištem. Tel: 098/516-530

USLUGE

BMW 324 dizel kockica 1980.g., reg. do 4/2014., vlasnik 10 g., info: 098/190-3753

PRODAJE SE RENAULT 5 Campus, povoljno. tel. 360-596

POZNANSTVA

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu.

Može i zamjena za stan u akovcu.

Sve informacije na 091 580 5977 PRODAJE SE ILI MIJENJA ku a u Selnici za stan u akovcu, te se prodaje gradilište u Selnici.

Info na broj: 099/516-62-42 VIKENDICA “posavski tip”, pogled akovec (6km), 131m2/103m2 + garaža i spremište 35m2, struja, voda, kanalizacija, telefon, plin-centralno, oku nica 1000m2, 60.000 EUR (dogovor). Tel: 099-77-11-723.

PRODA JE SE KU A U MURSKOM SREDIŠ U, povoljno, odmah useljiva, veliko dvorište, garaže. Mob: 098/98-24-245

ME IMURSKE NOVINE

PRODAJE SE GRADILIŠTE U ŽIŠKOVCU povr. 1600 m2 , uredno vlasništvo, vrlo povoljno, mob.

098/652-292.

IZNAJML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan/donji dio ku e s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazvati 098/938-7532

PRODAJE SE APARTMAN U CRIKVENICI od 41m2, u stambenoj zgradi, prizemno, etažiran, blizu centra, cijena 57.000 eur, mob 098/186-2192

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI dvosoban stan u Murskom Središ u od 15.11.2013.god., mob. 091/5495-873

PRODAJE SE RENOVIRANI MANJI DVOSOBAN STAN OD 38 m2, NA DRUGOM KATU,BLIZINA CENTRA AKOVCA,ODLI NA LOKACIJA, ZA 32.500 EUR-a, PRILIKA ZA KUPNJU! NEKRETNINE MARAS, USKA BB, AKOVEC (kod tržnice), 040/390-770, 098/331-535, 099/331-5350

IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE (dvosobni stan u prizemlju) s korištenjem zajedni ke kuhinje i kupaone, 150 m od Me . veleu ilišta, idealno za studente. Odvojena brojila za struju i vodu. Mogu nost korištenja interneta, zajedni ke perilice za rublje, kabelske televizije...

Povoljno. Tel. 095 8080 116

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE U LUDBREGU, Sajmišna ulica (kod ambulante), 1326 m2, mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upitati na 098/1828-670 ili 098/980-5511 PRODAJE SE ŠUMA Omek 1059 m2 (Puš ina), oranice Veliki Štuk od 2418 m2 (Nedeliš e), Veliki Štuk od 1274m2 (Strahoninec).

Traži se u najam, obiteljska ku a za stanovanje sa svim priklju cima. Tel: 822-362, 099-516-6780 PRODAJE SE GRADILIŠTE U MIHOVLJANU, Ulica M. Gupca, vel.

20x30 m (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada K, 58m2, prizemlje. mob. 099/6560-710 PRODAJEM VE U KU U u Lopatincu od 100m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, šupa, garaža, ogra eni vrt i vo njak, legalizirano. info: 098/908-2302

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN od 60m2 na jugu akovca (Travnik) na duži rok. Stan se sastoji od kuhinje s blagavaonom, male špajze, dnevnog boravka, kupaonice s wc-om, spava e i dje je sobe (ili radna soba) + šupa, centralno etažno grijanje, klima. Info na 098/426-707

IZNA JML JUJE SE TROSOBNI NAMJEŠTENI stan u centru akovca (ulica P. Preradovi a).

Brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 01.02.2014. Tel.095/808 60 50 IZNA JML JUJE SE RESTOR A N u S av s ko j Ve s i , i n f o 091-1411-721 Z AGREB, IZNA JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studenticama ili zaposlenim ženama. tel.

099/683-6831 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR SA IZLOGOM od 60m2, Uska bb, akovec, za 1.000 eur/mj. + režijski troškovi ili pola prostora 30 m2 za 500 eur/mj. + režijski troškovi, prilika, odli na lokacija! info na mob: 098/331-535 Z AGREB: IZNA JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studenticama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s centralnim grijanjem, s kuhinjom i kupaonicom, u privatnoj ku i u centru akovca, ženskoj osobi. mob.

091/561-2052 U NAJAM UZIMAM 2-SOBNI STAN u akovcu ili ve u komfornu vikendicu u Gornjem Me imurju na razdoblje od oko pola godine. GSM: 091 603 28 83

15. studenoga 2013.

IZNAJML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u k, Travnik 10. info na tel. 095/909-5532 IZNAJMLJUJE SE KU A i stolarska radionica u Pleškovcu (struja, voda, plin), može svako posebno. mob. 091/100-2213 IZNAJMLJUJE SE namješteni 2-sobni stan u k, centar grada, mob. 098/161-7975 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2 u centru K, odvojen ulaz i sva brojila, zvati poslije 15 sati na tel. 091/933-8468 IZNA JML JUJEM DVOSOBAN namješteni stan studentima ili samcima, blizina Me . veleu ilišta, K, slobodan od 1.12.

Info: 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE STAN. Info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJU SE STANOVI nenamješteni, 2.5-sobni, 1-sobni i garsonijere, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 AKOVEC - iznajmljujem 1-sobni i 2-sobni stan u centru K. mob. 091/242-4143 IZNAJMLJUJE SE OBITELJSKA KU A u G. Kraljevcu (Remisi).

Info: 822-059

ŽIVOTINJE

PILIĆI Ć za klanje e

DOSTA VA

živi i očišćeni očišćen ni ,

,

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke.

Trgovina PRIMA akovec, tel.

363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829 -230, 098/944-3339 POKLANJAJU SE MLADI PSI I mješanci, bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna.

Mob. 091/505-2724 PRODA JU SE doma e patke i ze evi, živi ili o iš eni. Tel: 099/269-2090 P R O D A J E M D V I J E K R AV E crni hols tein i tele. mob.

099/579-4120 PRODA JE SE VIŠE komada odojaka, mogu a dostava. tel.

821-073 ili 095/899-7012

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

RAZNO PRODAJE SE UGLJEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159

PRODAJEM dionice Mesne industrije Vajda; o uvani klavir (malo sviran); spava a soba; caffe aparat i kožna garnitura za 1.100 kuna. mob. 091 970 1929.

PRODAJEM PROFESIONALNI ALAT za metalnu industriju, cnc mašine, te dva jaka industrijska elektromotora. mob: 091/541-8810 PRODAJEM nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34, te novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i el. štimer za gitaru. Mob: 099/40-10-142.

PRODA JEM ZRA NU PUŠKU COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30 -35 metaka Mob: 099/25-96-444 PRODA JEM UMJE TNI KE SLIKE i stolove, ukras za Vaš dom ili poslovni prostor, poklon najdražima. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM plinski bojler Junkers 24 kw za centralno s manjom greškom, povoljno, te sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE radijatori dim.

90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezer voar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom).

Tel. 858-424 PRODA JEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dje ji bijeli kinderbet s madracem (650kn), kao nov, i b ebi nosiljku (200kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM FRIŽIDER s ledenicom Gorenje star 15g., u dobrom stanju, cijena 300kn. Tel. 858-362

POVOLJNO PRODAJEM NOVU ZRA NU PUŠKU ameri ke proizvodnje i ja eg kalibra cal. 5.5 sa dokumentima. Info: 095/5522-749 PRODA JEM dj. kreveti s madracem i dj. kolica, te staru kuhinju. Povoljno. Info: 091/2608-951 PRIMAMO NA DEPONIJU staru ciglu i crijep i sve lomove cigle i crije pa. mob: 091/541- 8810, 095/801-3853 PRO DA J EM g r a d i l i š te u Strahonincu, ve u koli inu oraha, krevet za 400kn i role br. 30 za 50kn. info: 098/9548-767 PRODAJE SE PERILICA SU A Candy, malo korištena, povoljno, te bra ni krevet 200x220 s madracem. mob.

097/729-1132 PRODAJEM IMPREGNIRANE DRVENE STUPOVE promjera 9-11cm, dužine 320cm i crnu protugradnu mrežu šir. 280cm, duž. 150m. info: 091/2303-962 PRODAJEM ŠTEDNJAK Gorenje (2struja + 2plin), povoljno. tel. 868-436

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Eno - muško ma e od 5 mjeseci, cijepljen, o iš en od nametnika, potpuno zdrav, zaigran, jako umiljat i mazan, obožava dijeli puse, nau en na pijesak. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Winston je ostavljen na cesti zajedno sa svojom sekom Angel. Predivne dvije dušice sada traže novi dom, novu obitelj u kojoj e biti ravnopravni lan. Udomljavaju se isklju ivo u ku u s pristupom unutra... lanac, boks ne dolazi u obzir. Kontakt: 091-8988-004.

Emil Lora - maca od 8 mjeseci, cijepljena, o iš ena od nametnika, sterilizirana, nau ena na pijesak, jako umiljata i pri ljiva. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je ba en na smetlište, a jedva je star mjesec dana. Predivno i drago štene bit e srednjeg rasta i traži svoje nove ljude.

Kontakt: 098-241-060.

Romi

Kimi - ma e od 2 mjeseca, crne sjajne dlake, jako zaigrana i umiljata, nau ena na pijesak, cijepljena i o iš ena od nametnika.

Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

je tako er izba ena na smetlištu kao sme e. Ležala je kraj svoje bra e koja su uginula, a ona je imala sre u pa je prona ena i preživjela. Kakav e život imati odsada ovisi samo o vama... udomite malu Romi.

Kontakt: 091-8988-004.

Bieber je predivan de ki star oko mjesec dana željan igranja, ljubavi i pažnje. Bit e srednjeg rasta. Kontakt: 098-241-060.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba.

Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Zynga - tigrasta pufnasta ma ka od 2 mjeseca, vesele naravi, zaigrana i mazna.

Nau ena na pijesak, cijepljena i o iš ena od nametnika.

Crni ma i i traže dom! Kontakt: 098 23 95 38.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

948

54

Kuharica

15. studenoga 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PIŠE: STJEPAN MESARI

ME IMURSKA KUHARICA Sastojci za jedan obrok: - 20 dag pa jih prsa, 20 dag crvenog zelja, papar, sol - 2 dag še era, džem od brusnice, 1 naran a, crno vino - Grand marinier liker, melasa še er, ili papri ice

Pa ja prsa na crvenom zelju Prva dama kulinarstva i šefica kuhinje restorana “Martin” u hotelu SPA Gol er u Toplicama Sveti Martin, Božica Hanc Rendari , za ovo postmartinsko vrijeme, kada želimo da nam organizam otpo ine, pripremila je antasti an recept u ijem joj je pripremanju pomogao Josip Ban, nova nada i uzdanica me imurskog kuharstva.

Dvojac iz vode eg hotela u regiji pripremio je pa ja prsa na crvenom zelju, s ljutim umakom od naran e.

Iza ovoga izazovnog naziva nalazi se vrhunsko jelo, bajkovitog ukusa, izazovnog izgleda i fino e.

Doma a patka ili raca, kako kažu Božica i Josip, na ovako pripremljen na in odlikuje se meko om mesa

koju tijekom konzumiranja prati lagani miris roštilja, okus divljega crnog vina i brusnice te baršunatost dinstanoga crvenog zelja. Vrhunski liker Grand marinier, naran in sok i ili papri ice zaokružuju pri u na tanjuru koji izgleda vrlo jednostavno, a u stvarnosti je bogatstvo ukusa i mirisa.

Ovako ukusnom, bajkovitom i bogatom glavnom jelu nije potreban nikakav prilog, kao ni zelena salata.

Doma i kruh spravljen od pšeni nog i kukuruznog brašna sasvim je dostatan da upije sokove mesa i za ina. Konobarica Marija preporu ila je popiti ašu Jakopi evoga zelenog silvanca, što je bio snažan uskli nik na vrhunsku ocjenu romantike na bijelom porculanskom tanjuru.

Priprema Pa ja prsa lagano osolimo i popaprimo te pe emo na roštilju. Kako bi sol što dublje ušla u meso, malo prerežemo kožicu.

U posebnoj posudi dinstamo crveno zelje, dodaju i še er, crno vino i dok zelje omekša u njega stavimo džem od brusnice (može i med). Karameliziramo melasa še er (sme i), dodamo Grand marinier liker, sok od naran e i ili papri ice.

Meso narežemo na kotleti e i posložimo na dinstano zelje, te ukrasimo zape enim i zaše erenim jabukama.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Raskošan kesten pire Sastojci: - kesten pire, sol, še er, liker A Amareto - šumsko vo e, šlag, jaje, masl slac, brašno

Dizana kukuružnja a s orasima SASTOJCI: 1 kg kukuruznog brašna akove kih mlinova 1 l mlijeka 5 dag kvasca 2 jaja 25 dag še era malo soli 5 - 10 dag maslaca 2 dl kiselog vrhnja 35 dag mljevenih oraha

PRIPREMA U malo mlijeka i še era ostavite kvasac da uza e na toplom. U mlijeko umiješajte 1 jaje, sol, 10 dag še era, uzašli kvasac i kukuruzno brašno. Lagano promiješajte i ostavite tijesto na toplom da se malo digne. U namašten lim ulijte polovicu tijesta, posipajte orasima zaše erenima preostalim še erom, i prekrijte preostalim tijestom.

Pecite lagano do pola, i prelijte rastopljenim maslacem, premažite jednim jajetom i sve zalijte vrhnjem.

Pecite dok ne porumeni.

Priprema Od brašna, maslaca, jaja, soli i še era zamijesiti tijesto. Tijest sto nanijeti na papir za pe enje u o obliku kvadrata. Staviti u pe ni-

cu i pe i na visokoj temperaturi par minuta. Izvaditi iz pe nice i staviti u ašu da se ohladi i poprimi željeni oblik.

U kesten pire (gotov kupljen u trgovini) stavimo še er, liker i maslac, te promiješamo i složimo u ašu uz dodavanje šlaga, te na vrh vru e šumsko vo e.

Recept plus djelo je Božice Hanc Rendari .

VINO TJEDNA

Jakopi ev silvanac zeleni Kvalitetno polusuho bijelo vino obitelji Jakopi iz Železne Gore, berbe 2011., sadrži 14,5 posto alkohola.

Vino se odlikuje svijetlozelenkastom bojom, sortnim okusom i respektabilnim alkoholom, te unato tre oj godini zavidnom svježinom, što treba zahvaliti alkoholu te brižnom njegovanju u ba vi. Pije se ohla eno na 10 Celzijevih stupnjeva u aši na stalku s proširenom pliticom. Odli no se sljubljuje s bijelim i crvenim pe enim mesima, jelima s roštilja, vrhunskim sirevima te biranim slasticama.

15. studenoga 2013.

PROGNOZA VREMENA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

ZA SLJEDE IH 7 DANA

TIPI NO JESENSKI

Sve do vikenda vrijeme je još bilo toplo i ugodno. A zatim je stigla ja a promjena koja je donijela puno kiše. Donosimo vam buran meteorološki izvještaj od ponedjeljka ujutro: Ciklona Teodor u ponedjeljak ujutro pokazuje svu svoju snagu. Centar ciklone se premjestio nad Ligursko more, a sa sjeverozapada nad našim podru jem ja a ogranak snažne anticiklone. Golema razlika u tlaku zraka izme u ta dva sustava uzrokuje vje-

trovito vrijeme u ve em dijelu zemlje, a na sjevernom Jadranu i unutrašnjosti zemlje najvjetrovitiji je dan u dosadašnjem dijelu godine. Iako je

ve do sada zabilježena najja a bura u dosadašnjem tijeku godine, iz minute u minutu bura na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana stalno ja a!

Na Jadranu na sjevernom i dijelu srednjeg dijela puše jaka do olujna bura s orkanskim udarima. Na nekim dijelovima podvelebitskog primorja

bura je dosegla orkanski prosjek, a u zadnjem satu bilježe se iznimno opasni udari preko 200km/h! U Splitu su zabilježeni udari juga od 72km/h.

Vrlo vjetrovito je i u unutrašnjosti zemlje. U kopnenom podru ju vjetar je puhao do 100 km/h i donio ogromne štete u Zagrebu i oko Jastrebarskog. Na kr kom mostu zabilježen je udar bure od nevjerojatnih 238 km/h! Snijeg je pao na Sljemenu, Zavižanu, Platku, Pargu, vrhu U ke i višim predjelima Gorskog kotara, a zabijelio se i Klek iznad Ogulina. U sljede im danima uglavnom nas eka tmurno i svježe vrijeme. Sjeverni vjetar donijet e dosta hladno e s povremenom kišom. U danima vikenda možda ipak ugledamo i sunce, a nova kiša je mogu a prema sredini sljede eg tjedna.

U petak i dalje tmurno, vlažno i prohladno. Povremeno je mogu a slaba kiša, a u višim planinskim predjelima možda malo susnježice i snijega. U nizinama samo kiša. Puhat e slab do umjeren sjeveroisto ni vjetar pa e temperatura zraka i dalje biti uglavnom izme u 6 i 9 Celzijevih stupnjeva.

Vikend obe ava bar malo ugodnije vrijeme. Naime, ne e biti kiše. To je prva dobra vijest. Druga dobra vijest je to da bismo možda mogli vidjeti i malo sunca. Šansa za više sunca postojat e uglavnom u brdovitom podru ju, ali i u nizinama e biti sun anih razdoblja. U slu aju sun anih razdoblja dnevna temperatura e malo porasti, a ako no i budu vedre bit e malo hladnije u jutarnjim satima uz mogu slab mraz. Mogu a je i magla.

Tako e vjerojatno po eti i novi radni tjedan. U ponedjeljak ugodno, suho i relativno toplo uz maglovito jutro. Danju lagana južina.

A onda bi krajem utorka i u srijedu moglo opet biti i nešto kiše. Ne vidi se neko ja e zahla enje, uglavnom i dalje malo iznad prosjeka za drugu polovicu mjeseca studenog.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža.

Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel.

0800-1234. (prognoza izra ena 14.11.)

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 16. studenog 1963. god. jaka toplina – u Zagrebu 25°C, Karlovcu 26,4°C 20. studenog 1927. god. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm)

VICOTEKA

Negdje na moru dva lava pobjegla iz cirkusa i hodaju plažom. Jedan lav kaže: - Ja stvarno ne razumijem ove ljude. Špica je sezone, a na plaži nema žive duše!

---------------------------------------------------------Dolazi mla a žena u butik: - Kupila bih mužu jednu lijepu kravatu, neku koja e istaknuti njegove o i.

Prodava ica: - Svaka kravata lako muškarcu istakne o i - samo je treba dobro zategnuti.

---------------------------------------------------------Plavuša šalje pismo, a službenik je upozorava: - Gospo ice, nalijepili ste previše poštanskih maraka na ovo pismo!

- O, Bože! Nadam se da ne e oti i predaleko.

---------------------------------------------------------Usred no i budi Fata Muju: - Mujo, Mujo, probudi se brzo, nisi popio tabletu za spavanje!

III. HNL Sjever

TENIS

GIMNASTIKA

Me imurje propustilo priliku da se približi jesenskom naslovu

Odli na australska turneja Eme Mikul i

Zapaženi rezultati me imurskih gimnasti ara na PH u Ogulinu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kaj je to z našaj školaj???!

P

recednica Narodnjakov oliti HNS-a, Vesna Pusi je jasno i glasno rekla da se ve ne kani kandiderati za precednico stranke. Neje rekla da ostavlja politiko na milost i nemilost mladim lavovima nek se ona bode obrnula evropskoj politiki, o em re i, brigala se bode kaj bo Lejpa naša im nekaj zna ila v Evropi, a doma o politiko bo prepustila mlajšima, šteri imajo vej volje i želje boriti se z doma im vjetrenja ama..

To je još ne vse, rekla je bi štela kaj bi te novi šef stranke mel okoli etrdeset let, malo vej ili pak malo meje. Baš si nekaj gruntam da je velika šteta kaj te novi strana ki izbori dohajajo tak letno, pak naš nejmlajši župan, Matek Posavec, nema leta kaj bi bil i nejmlajši šef stranke, no, ali tu je naša zamjenica župana, Sandra Herman, štera ima vse kvalitete, a i brz as bi i gospi Vesni pasalo kaj bi štafetna palica šefa stranke bila v ženskaj rokaj. Kuliko vi-

dimo i tu konja za trko imamo.

Ak sam dobro razmel gospo Vesna oni stareši od šezdeset let ne dohajajo u obzir. Gospa precednica je rekla svoje, a ve je na redo "narodno"bira ko telo. zadje vreme vse so o i vuprte v Sisa ko-Moslava ko županijo, o em re i, v jivo županico Marino Lovri Merzel.

Najme kaj, ona vu ova teška i recesijska vremena kupuvle novoga auta i to ne bilo kakšega nego Audija 6, šteri košta porezne obveznika prek štiristo jezer. Oni kesnijo za nami jerbo smo mi v Me imorskoj županiji, pred 6-7 let kupuvali (i kupili) rnoga auta (ne Audija nek BMW-a) kaj se je ondašnji župan (isto Posavec) mogel pelati z drugim autima u državnoj povorki, a kaj ne bode str el kak boge ki. Mi smo na vreme rešili svojega auta, a ve imamo istam druge probleme, štere nebremo tak letno rešiti, ali se borimo. aj je to z našaj školaj???!

Nejpredi je, i to još lani, školski minister Željko Jovanovi zmenil ravnateljico v

V

K

skupa zasukati rukave jerbo sam tak moremo deco v red dotirati. Župan se nek pobriga za ravnatelje, tajnike i školske inanc-ministre, a u itelji, nastavniki, profesori i vsi mi ostali se moramo pobrigati za deco, ak jif o emo postajti na zdrave noge i ljde žjif naprajti. oja žena vam je, pred par dni, preslavila etrdeset let kak se oženila, a ja dvajsti jerbo sam pol cajta ne bil doma.

Za to veliko obljetnico je odišla deset dni na morje. Vidla je da sam zmo eni i nervozen, pak me ostajla doma kaj si malo po inem i k sebi dojdem. I vsima nam je bilo dobro, ona ima rada more (ili pak mornare), a meni pak je nejlepše doma ili pak tu negdi blizo goric. Nejsmo minulo vreme pofratili nek smo zazvedili komo kaj paše. No, re ite mi, prosim vas lejpo, neje nejlepše kaj vsaki fti leti vu svoje jato? ulejman Veli anstveni i dale vedri i obla i Lejpom našom. Kuliko sam mel za uti, iš e se novi Mikloš Zrinski, šteri bi to trebal spre iti i šteri bi bil spreman dati celoga sebe za

M

S

Josip Mikulan, akovec - Grijati se mora. Žena je bolje ‘zmržjena’ pa se za grijanje ne smije šparati. (smijeh) Kad sam u akovcu, grijemo se na plin, a kad idemo gore u Dragoslavec, onda koristimo drva. Kažu da ova zima ne e biti kao prošla, koja je bila duga i snježna, pa emo valjda imati i manje troškove za grijanje sljede ih mjeseci.

POD VUROM

Kako emo se grijati ovu zimu?

Ve ina energenata je poskupjela, pa e tako i ovu zimu znatan iznos ku nog budžeta gra ani morati izdvajati za troškove grijanja.

Prema nekim istraživanja, ve ina se hrvatskih gra ana grije na plin (58%), struju (21%), drva (18%) te na lož ulje (3%).

Kako e se Me imurci grijati ovu zimu i može li se nešto i na koji na in uštedjeti pri odabiru grijanja, saznali smo u anketi “Pod vurom”. Zagrijavanje prostora na drva i u Me imurju je sve aktualnije, zbog tradicije, ali i zbog manjega nov anog izdatka, slaže se ve ina ispitanika. (rr, zv)

Ekonomskoj školi, pred mesec dni je odišla ravnateljica Gospodarske škole, a ravnateljska fotelja v Graditeljskoj školi se ravnateljo Zorano Pazmano nuše po što zna šteripot. Nej znati je li sam mi v Me imorjo imamo probleme z školaj, o em re i, ravnateljaj ili smo pak nejmeje jeden korak naprej pred drugima. Dok smo v red tirali sredje škole gruntali smo gda je v pu kim školama vse v redo.

Ve najempot je i pu koškolski zmazani veš po el dohajati vum. Klopka se po ela odmotavati v školi Strahoninec, a župan je mam naredil kaj mo na stol donesejo iste ra une i vse druge škole štere so pod jegovom komandom. Z jedne strane o emo dotirati v red one šteri gospodarijo z školaj, a z druge strane se moramo pobrigati i za one šteri delajo z decom. Ve sam, zadnjipot napisal, kak nam deca jako letno po nejo pušiti (ve sam zazvedil da ne pušijo sam po parkaj nek i v školskaj šekretaj i to ne sam de ki nek i puce), a pija a se rasta e na vse strane, a na vse zadje je tu i droga. Moramo vsi

Petra Jambrovi - Posavec, Prelog - Sad se trenutno grijemo na drva. Ali imamo i plin, koji više koristimo ljeti. Zbog malog djeteta, sad prakti no grijemo cijeli dan. Prije, kad smo bili u stanu, trošili smo mjese no oko 500, 600 kn, a sad smo se u ku i pripremili za zimu i kupili dovoljno drva.

www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

N

V -

Gordan Vrbanec je, na vse zadje, ipak zebrani za akoskoga gradona elnika na ponovljenaj izboraj i to na listi "Za nejlepši i nejbolši akovec" i tak je ispravlena nepravda

štera mo je napravlena pred nekaj meje od tridesti let gda ga je akosko bira ko telo štelo zebrati, ali je jegova ondašnja partija za to ne mela sluha.

-

Dalmoš, Igor Štimac je znova zebrani za izbornika naših hrvaških labodoritašov. Na tom mesto je zamenil irija Blaževi a, šteri je preslavil svoj 107. ro endan, skupa s zlatnom kolajnom osvojenom na Sveckomo prvenstvo na Islando i odišel v jezeropot zasluženo penzijo.Govora mo je održal prijatel Zdravko Mami , šteri se ostavil labodoritanja i ve pet let vodi zagrebe ki karitas.

-

Hajduk je osvojil prvenstvo Lejpe naše posle skorom etrdeset let. To mo je uspelo jerbo je Labodoritaški savez oduzel Dinami 12 bodi, štere je osvojil dok je igral Samir pod dopingom. Najme kaj, puhal je posle utakmice v Splito i našli so mo prek jeden promil me imurske graševine v krvi i celi sanduk pod posteljom v hotelo.

Dragutin Fabijan, Ivanovec Odavno koristim samo drva, to je naša me imurska tradicija.

Ali i zbog inancija se sve više ljudi grije na drva. Mislim da je to sada najjeftinije, jer su cijene ostalih energenata poskupile.

Za metar drva, bukve, treba izdvojiti od 250 do 270 kuna.

Planiram da u ovu zimu potrošiti oko 20 metara drva.

Josip Fegeš, akovec - Za grijanje koristimo kombinaciju plin - drva. Zbog inancija. Zato se i sve više ljudi vra a tradicionalnom na inu grijanja na drva.

Plin je poskupio, kao i struja, i zato su drva sve zanimljivija za grijanje kod ve ine obitelji.

mi prodiremo dublje Međimurje

slobodo Lejpe naše. To je još ne vse. I Sulejman se odlu il za obnovo svojega harema, sprobal je ve vse tak gda i on o e nekše nove i mlajše, makar je on vsaki den vse stareši i stareši. Kuliko sam uspel zazvediti pre akoski gracki vuri, raspisal bode natje aja kaj se mo ne bi štera dosmickala v harem prek veze. Nejsam uspel zazvediti je li bodo puce z Burze dela prve na testeranjo? aš negdašnji labodoritaš, a ve magister kineziologije v prislaskoj školi,Željko Domjani , se dosmickal do šporckoga inšpektora v Me imorskoj državnoj upravi. Došel je stiha i to unda dok ga se je ne niš i nadjal. Nej znati je li ima strica ili pak je igral z kviskijom?

Gde ga je i pred kim zdigel kaj se tak visoko dosmickal - to te ja pitam?

ESTI IZ 2042. LETA:

Franjo Bujani , Pribislavec - Doma prostore zagrijavamo na drva. Potrošnja ovisi o tome kakva e biti zima. Možda e nam trebati oko 10 metara, ako bude blaga zima, kao što se najavljuje. Bude li velika hladno a, onda emo morati još malo nabaviti. Vidjet emo.

Ali, u svakom slu aju, grijanje na drva je najisplativije.