10
21. prosinca 2012.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak
EEG-laboratorij
mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog
Mogućnost brzog obavljanja pretrage
PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA
Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti
Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr
psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Piše prof. soc. pedagoginja Jelena Wranna Kova
Bipolarni poreme aj
Povjerenje - vjera
Pijano slavlje
PITANJE: Moj stric ima 45 godina i boluje od bipolarnog poreme aja. Interesira me kakva je to bolest i da li ja mogu od nje oboljeti? ODGOVOR: Bipolarni poreme aj je duševni poreme aj kojem je najvažnija zna ajka poreme aj raspoloženja a prate ga i promjene u nekim drugim psihi kim i tjelesnim unkcijama. Kod ove duševne bolesti zna ajno je da raspoloženje može biti patološki sniženo pa tada govorimo o depresiji, ili patološki povišeno pa tada govorimo o maniji ili hipomaniji. Depresivni bolesnik ima gubitak interesa i zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, osje a se potišten, bezvrijedan, izgubio je svaku nadu i svaku vjeru u budu nost, tuži se na nemogu nost da se ispla e i gubitak energije, ima prisutan osje aj krivnje i samooptuživanja, smetnje koncentracije, gubitak sna i apetita, esto ima suicidalna promišljanja ili pokušaje. Depresija je vrlo esto pra ena anksioznoš u, pove anom potrošnjom i zloupotrebom alkohola. Mani ni (hipomani ni) bolesnici su ekscitirani, hiperaktivni, prekomjerno pri ljivi, govor im je toliko ubrzan da je gotovo nerazumljiv. Oni su uglavnom eu ori ni ali esto prili no irita-
Pri e o ljudskim potrebama koje vam na razli ite na ine prepr i av a m u svojim tekstovima uklapaju se u boži no raspoloženje koje sve nas ovih dana blago ispunjava. I opet u vas podsjetiti kako se mi ljudi ve od trenutka ro enja moramo mo i pouzdati u povoljan razvoj doga aja i moramo se mo i osloniti na stabilnost svog okruženja. Povjerenje i sigurnost temelji su našeg opstanka. Bazi no povjerenje i sigurnost osiguravaju nam oni koji nas podižu, njeguju i odgajaju, jer ljudsko bi e bez toga ne može preživjeti. Istaživa i mozga i psiholozi slažu se da je povjerenje u realnost koja nas okružuje temeljna ljudska osobina. Samo se povjerenjem može stvoriti sigurnost prijeko potrebna za život. Kako bi mogli preživjeti, bilo u grubim davnim vremenima kad je pojedinac morao samostalno vladati nepoznatim situacijama, bilo danas kad je sve visoko specijalizirano na razinama kontrole daleko od nas kao pojedinaca, kad ne bismo vjerovali da e sve biti dobro po nas? Imati povjerenje zna i vjerovati nekome ili ne emu. To ne zna i nužno biti religiozan iako u svim religijama svijeta vjera sadrži temeljno povjerenje. ovjek neprekidno traga za objašnjenjima i nešto zna a nešto vjeruje, jer ne može druga ije. Vjera je izraz volje za postojanjem,
bilni zbog ega se u njih lako pojavi osje aj ljutnje i neprijateljstva. Imaju osje aj prekomjerne snage, sposobnost i bogatstva, ideje veli ine i pretjeranog samopouzdanja. Bipolarni poreme aj se lije i ovisno u kojoj je azi bolest, pa ako je bolest u depresiji onda se daju antidepresivi, eventualno antipsihotici ukoliko je izražena psihoti na slika, benzodijazepini i regulatori raspoloženja. Ako se bolest nalazi u mani noj azi onda je najbolje terapiju zapo eti antipsihoticima a tek pri kraju davanja antipsihotika kada su njihove doze izrazito male, po inje se uvoditi litij, a ako litij ne pokaže dostatnu djelotvornost može se pokušati u terapiju uvesti karbamazepin (Tegretol) ili valproi na kiselina. Kao dopuna armakoterapiji primjenjuje se i psihoterapija. Što se ti e nasljednosti ove duševne bolesti mogu re i da je utvr eno da je bipolarni poreme aj iznad prosje no prisutan u obiteljima. Smatra se da bi uzrok bolesti mogao biti specifi an gen ali nije utvr en jedan jedinstven, nego se vjerojatno radi o ve em broju gena. Bolest se može isprovocirati i sa jakim i dugotrajnim stresovima u ranoj životnoj dobi.
a samim je tim prijeko potreban preduvjet samosvijesti. Traže i odgovore na vje na pitanja: Tko sam ja? Koji je smisao života? Svatko od nas u svojoj individualnoj egzistenciji mu i se nepodnošljivom idejom da je vlastito postojanje plod slu ajnosti. Nevažan sam i zamjenjiv. Postojim, ali sam mogao ne postojati, zar ne? Dano mi je ro enje, život, smrt. Po etak i kraj. ovjek treba modele suvislog tuma enja doga aja, traži viši smisao stvari. Želi shvatiti što mu se doga a, želi razumjeti i objasniti, da bi mogao predvi ati, planirati i kontrolirati. Mora sebi mo i odgovoriti na pitanje: Zašto? Koja to skrivena sila drži ovaj napuknuti svijet na okupu? Nemogu e je ne vjerovati a živjeti. U koga vjerujemo? U sebe, svoju obitelj, državu, naciju, boga? U pravdu, ljubav, poštenje? U što polažemo nade? I zašto vjerujemo? Vjerujemo jer želimo isklju iti slu ajnosti, osjetiti sebe i transcendirati sebe da bi postali dio cjeline. Tražimo tu nadnaravnu, zaštitni ku silu od pamtivjeka, razli ite kulture i civilizacije kroz ljudsku povijest uvijek iznova pokazuju sposobnost da je prona u. Krš anski se bog rodio kao ovjek. Ovih dana oko dvije milijarde krš ana, najbrojnije skupine vjernika na našoj planeti, živi u boži noj pri i koja je izvor snage, nade i smisla ve dva tisu lje a... Sretan Boži !
t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.
t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"
t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535
I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00
U našem je društvu postalo uobi ajeno pijenjem alkohola nešto proslaviti. Boži ne blagdane vežemo uz fino kuhano vino, Novu Godinu uz pjenušac, dobijenu utakmicu uz pivo. Op enito smo stekli naviku sve sretne doga aje, ali i one nesretne, zaliti nekim alkoholnim pi em. U ovo blagdansko vrijeme, mnogi roditelji tinej era razmišljaju koje je pravo vrijeme da svom djetetu dozvole popiti prigodnu ašicu alkohola, pa ak i kad je to zakonom zabranjeno. Tu se otvaraju brojna pitanja i dileme. Ho e li roditeljsko odobravanje povremenog, tzv. prigodnog pijenja, dovesti do problema s alkoholom? Ho e li izri ite zabrane alkohol u initi još privlja nijim? Ako upozoravate dijete da ne pije kad vozi, dajete li mu prešutnu dozvolu za pijenje sve dok ne vozi? Nije lako dati odgovor na ta pitanja. No isto tako je jasno da ne biste trebali svojoj djeci dozvoliti da konzumiraju alkohol kod ku e, samo zato jer pretpostavljate da e to ionako initi vani, prilikom izlaska. Zaštita djece od zloporabe alkohola, podrazumijeva svijest o druk ijem misaonom sklopu i na inu razmišljanja mladih od onog odraslih, kao i spoznaja da alkohol može biti veliki problem. U više smo navrata pisali o prevenciji alkoholizma, o važnosti komunikacije roditelja s djetetom, o rizi nim i zaštitnim imbenicima. Htjela bih otvoriti temu blagdana bez al-
kohola. Da li je to mogu e? Da li iziskuje puno odricanja? Mogu li blagdani i bez alkohola biti veseli? Kako objasnit i svojim prijateljima, rodbini, da nazdravljam vodom ili sokom, a ne vinom? To su sve realna pitanja, ali kad se bolje razmisli, sasvim nevažna u duhu blagnada koji su pred nama. Slavlje bez alkohola možda iziskuje malo više truda, ali se okusirajmo na srž onog što slavimo, što pruža tako mnogo. Za po etak jasan uvid u situaciju, mogu nost da trijezne glave uživamo s obitelji i prijateljima, da se ujutro probudimo svježi, ispunjeni radosnim sje anjima, a ne s glavoboljom i strahom jesmo li napravili budalu od sebe, nekog uvrijedili ili napravili neku kobnu grešku. Isto tako, ako napravimo ra unicu koliko bi novaca potrošili na kupovinu alkohola, lako je izra unati što bi mogli s tim novcem u initi. Nekud otputovati, kupiti sebi ili nekom dragom poklon ili jednostavno uštedjeti. Možda je ovo vrijeme materijalne i moralne krize, pravi as za povratak korijenima, samima sebi, svojim obiteljima i prijateljima, te istinskim, a nažalost zaboravljenim vrijednostima. Kad bismo se manje optere ivali vanjskim dojmom, o ekivanjima društva, shvatili bismo da nas zaista najviše vesele male stvari, osmjeh drage osobe, ugodan razgovor, šala, zagrljaj, te da me u njima nema mjesta za mamurluk.