21. prosinca 2012.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
AKOVEC, NEDJELJA, 30. prosinca, 20 sati, Centar za kulturu Asterix i Obelix u Britaniji - obiteljska avantura, komedija
mfonijski onijski orkestar HRT-a u akovcu
Zabavite se u društvu Asterixa i Obelixa! Godina je 50 prije Krista i Cezar že a za novim osvajanjima. Odlu io je osvojiti otok koji leži na samom kraju poznatog svijeta, tu tajanstvenu zemlju poznatu kao Britanija. Pobjeda je brza i potpuna. Ili ... gotovo da je tako. Jedno maleno selo odolijeva napadima, ali njegove snage sve su slabije pa Kordelija, britanska kraljica, šalje svoga najvjernijeg asnika Antiklimaxa da potrži pomo kod Gala,
Dražen Siriš evi , inspiriran glazbom i prazni nim raspoloženjem. Svakako vrijedi izdvojiti vrijeme i novac za ulaznicu od 100 kuna, jer e doživljaj biti i više nego vrhunski.
a a Sre ka Pospišila
Konvenje, gdje se susre emo, razmjenjujemo iskustva i duplikate. A ima i dosta trgovaca. Tako da se ne može dogoditi da se na tržištu pojavi neka stara razglednica s motivom akovca ili estitka iz akovca, a da je ja prvi ne vidim. Sve što je na temu akovca ponajprije dolazi meni na ogled.
o estitkama do Boži a poput imendana, ro endana i drugih obljetnica povodom kojih se estitke upu uju. Izložba je posebice zanimljiva jer uvi amo da su osnova i princip uvijek isti: radi se o malom prostoru na koji se tiskaju prigodni motivi i napiše poruka osobno nekoj osobi. Bunjac je u nastavku naglasio kako se danas sve više pojavljuju novi modaliteti i obi aji kod estitanja: - estitka se kroz povijest razvijala kroz mnogostruke na ine i stoga je zanimljvo promatrati do kakvih je promjena dolazilo. Nekad je bila isklju ivo na jednoj stranici, danas ih imamo na dvije - tri. Pojavljuju
estitka - ispri nica prerasla u obi aj Zanimljiv je podatak o obi aju slanja novogodišnjih esitaka. Za to je zaslužan plemi Karel Chotek, koji je uo i nove 1827. godine, umjesto primanja gostiju, svojim prijateljima posao “karton i s otisnutom sli icom s isprikom da nije u mogu nosti primiti posjetitelje, uz najljepše želje u novoj godini”, kako isti e u predgovoru kataloga akove ke izložbe Silvija Sitta, viša kustosica Gradskog muzeja Bjelovar. Tadašnja estitka – ispri nica postala je ve sljede u godinu pravi hit i prerasla u tradiciju i obi aj slanja estitaka za Novu godinu.
Izložba za mlade generacije
se moderne, možda ak i premoderne tehnike, kao što su zvu ne estitke, dvodimenzionalne, on-line estitke, ali one i dalje traju i postoje. Sve više je i oblika estitaka za humanitarne akcije. Dakle, ona je tijekom povijesti evoluirala i vjerojatno e evoluirati i dalje, ali u svom osnovnom ona ostaje ista – mali prostor za iskazivanje ne eg lijepog.
Savršenstvo tiska izazvalo sakuplja ku strast Poznati hrvatski kolekcionar, naš sugra anin Sre ko Pospišil, izabrao je za postav izložbe oko 400 estitaka iz radoblja od 1897. do 1939. godine. O svojoj strasti skupljanja starih razglednica kazao nam je: - Po struci sam grafi ar, a kako je moja mama imala jednu estitku koju je sa uvala iz negdje 1920. godine, impresionirala me kvaliteta tiska od otprilike 90 godina. I tako je to krenulo. Nekada nije bio veliki problem sakupljati stare razglednice. Da-
u drugom selu poznatom po otpru Rimljanima. U tom selu Asterix i Obelix ve imaju pune ruke posla. Njihov poglavnik povjerio im je zadatak da naprave ovjeka od Urbaniksa, njegova dosadnog ne aka koji je stigao iz Lutecea. A zadatak je daleko od realizacije ... Izvadak je to iz sadržaja ove obiteljske avanture koja se preporu uje svim uzrastima i za dobro raspoloženje. Pogledajte!
nas se to sve previše iskomercijaliziralo i sada su dosta skupe te razglednice i estitke. Imam veliku zbirku, pa se mijenjaju primjerci s drugim kolekcionarima. Svaki mjesec u Zagrebu mi kolekcionari imamo tzv.
Sre ko Pospišil do sada je izlagao za mnogobrojnim zajedni kim izložbama kolekcionara razglednica u Hrvatskoj, u prostoru Grada akovca i Me imurske županije, pri sve anom otvaranju galerije “Scheier”. Na kraju razgovora zapitali smo ga postoji li interes ili prijedlog možda neke od lokalnih institucija za mogu nost stalnog postava odre enog dijela kolekcije: - Za sada takvih prijedloga nema. Ja se sam ne bih htio previše eksponirati, jer meni afirmacija ne treba. I ova je izložba napravljena jer sam na neki na in nostalgi an u ove blagdanske dane. Pa sam odlu io da i s drugima podijelim vi enje i duh prošlosti kroz ove estitke. A ova je izložba postavljena posebice za mla e generacije. Neka vide kako je to nekad bilo, pa e možda i oni sami krenuti s time. Danas su mladi okrenuti Internetu, SMS-u, pa se klasi ne estitke slabo pišu. Neka do u pogledati izložbu, možda e dobiti volju da i oni nešto lijepo napišu.
ažekovi predstavio “Letjelice i robote” za klasi no slikarstvo. U svoj rad uvodi metode iz animiranog filma i dje jeg slikarstva, pa finalna cjelina postaje umjetni ki nadasve zanimljiva. Izložba se može razgledati do 28. prosinca, radnim danom od 8 do 16 sati, te subotom i nedjeljom od 10 do 12 sati. Doma in je ujedno za idu u godinu najavio organizaciju likovnih programa kojima e se obilježiti 45. obljetnica likovnog izlaganja u akove kim muzejskim prostorima. (rr)
HUMANOST na djelu
Udruga “Fijolina” koncertima prikuplja pomo potrebitima Humanitarna udruga “Fijolina” osnovana je u ožujku ove godine s ciljem pružanja pomo i djeci i mladeži bez roditelja ili adekvatne roditeljske skrbi. Ve tijekom prve godine svog djelovanja zabilježila je niz uspješnih akcija, a završnica godine obilježena je organizacijom dvaju velikih humanitarnih koncerata.
Marija Jambroši i Nenad Peršak inicijatori koncerta u akovcu Prvi koncert održan je u srijedu 12. prosinca u Centru za kulturu akovec, uz velik odaziv izvo a a i publike. Inicirala ga je Marija Jambroši , uz potporu predsjednika Udruge Nenada Peršaka, koji su svojim nastupom uveli ali sve anost ove glazbene ve eri. Sredstva prikupljena prodajom ulaznica namijenjena su djeci u Me imurju bez roditelja ili primjerene roditeljske skrbi. Veliko srce iskazali su mnogobrojni izvo a i, kao što su KUU “Selja ka sloga“ iz Nedeliš a, Suzana Herceg, Tajana Toplek, Rebeka Posavec, Rada Magi , Meri Šeparovi , Patricija Toma, David Blažon, Saša Štefi - Sale, Suzana i Danijel Herceg, Nenad Kutnjak, Mirjana Hudin, vokalne grupe “Sanctus”, “Glorija”, “Zrinski” i “Fti ice”, plesni studio “Teuta“, plesni studio “Escape” (Virna Hošnjak i Petra Ugljarevi ), Marco i Piano stars 5.b i mnogi drugi. Program su vodili Dejan Buva i Klara Ladi , a za glazbenu produkciju bio je zadužen Zlatko Korbelj - Zujo. Ostvaren prihod na koncertu od prodaje ulaznica u vrijednosti od 3.000 kuna, prema najavi predsjednika Udruge Peršaka, vjerojatno e biti namijenjen djeci koja sljede e godine izlaze iz sistema udomiteljstva i na taj na in ostaju bez državnih poticaja. Svi posjetitelji mogli su razgledati i slikarsku radionicu udruge “VenoArt”, iji su dje ji radovi bili na prodaju, kao i proizvodi Fijoline, CD-i, boži ne estitke i drugi promotivni materijali. I taj e novac tako er biti doniran potrebitoj djeci.
I Žiškov ani dali potporu humanitarnom cilju Na humanitarnom koncertu u Žiškovcu 16. prosinca, u organizaciji Mjesnog odbora Žiškovec, Željka Pokupca Šerija te Vladimira Košira Tonke, prikupljeno je 2.330 kuna dobrovoljnih priloga. KUD Žiškovec, ŽVS Žiškovec, Ivica Dobrani , Suzana Herceg, Neno Gavez, MVS Žiškovec, TS KUD-a Žiškovec, Željko Pokupec Šero, Ivan Mezga, Bojan Masnec, Nenad Peršak, KUD “Kaštel” Pribislavec, Me imurski vru i kaj, Vladimir Košir Tonka i Ivan Bene, “ ura z Me imurja”, te voditelj Bojan Masnec oplemenili su svojim nastupom ovo glazbeno humanitarno okupljanje, koje je održano u Društvenom domu Žiškovec. Predsjednik Udruge najavio je kako su nakon koncerta u Žiškovcu u razgovoru s prisutnim glazbenicima iz Me imurja te direktorom Radija 105 dogovoreni temelji budu eg Fijolina esta, odnosno estivala me imurskih glazbenika, koji e biti organiziran krajem sljede e godine, a koji bi pomogao u širenju dobrote usmjerene djeci koja trebaju pomo . (rr)