4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
15. lipnja 2010.
FA UKOV SEDMI RO ENDAN skromno, ali uspješno
Kazališta i performeri progovorili o društvenim problemima U programu e se mo i uti skladbe velikih majstora barokne glazbe
UDRUGA “Zajednica profesionalnih glazbenika Me imurja”
Po etak rada obilježit e besplatnim koncertom Mlada udruga pod nazivom “Zajednica pro esionalnih glazbenika Me imurja” u nedjelju 20. lipnja obilježit e svoj po etak rada prvim koncertom koji e biti održan u zgradi “Scheier” pod pokroviteljstvom Me imurske županije s po etkom u 19.30 sati. U programu e se mo i uti skladbe velikih majstora barokne glazbe, kao što su A. Vivaldi, A. Corelli, C. Ph. E. Bach, G. Ph. Telemann i J. J. Quantz, koje e izvoditi Dorotea Boži - violina, Anita Magdaleni - agot, Petra Labazan - oboa i Višeslav Jaklin - embalo. Rije je o zajednici akademski obrazovanih glazbenika (instrumentalista i pjeva a) s podru ja
Me imurske županije koji su osnovali udrugu s ciljem i svrhom me usobne suradnje i prire ivanja vlastitih koncerata klasi ne glazbe, kako bi obogatili kulturni život kako u akovcu, tako i u cijeloj Me imurskoj županiji. - Dakako da imamo velikih planova za budu nost, mnoštvo koncerata klasi ne glazbe (za koje se nadamo da e biti dobro prihva eni), vlastita koncertna sezona, pomo i podrška mladim talentiranim glazbenicima s podru ja naše županije, poru uju iz Zajednice pro esionalnih glazbenika Me imurja, te pozivaju sve ljubitelje klasi ne glazbe na ovaj koncert, na koji e ulaz biti besplatan.
IZLOŽBENI prostor Centra za kulturu akovec, 20. - 27. srpnja
Izložba ilustracija An Vrombaut U Centru za kulturu akovec od 20. do 27. srpnja mo i e se pogledati izložba umjetnice An Vrombaut iz Velike Britanije. An Vrombaut ro ena je u Belgiji 1967. godine. Studirala je na Royal Academy o Fine Arts u Ghentu i diplomirala animaciju na Royal College o Art u Londonu. Njezin diplomski film LITTLE WOLF (1992.) dobio je mnoga priznanja na me unarodnim estivalima (nagrada za najbolji prvi film na Festivalu animiranih filmova u Annecyju 1993 i “Silver Hugo” na filmskom estivalu u Chicagu). Od 1998. do danas An je osmislila i režirala 64 Zoo Lane, animirani TV serijal za djecu. Serija“«64 Zoo
Lane“ nominirana je za nagradu BAFTA 2000. godine i dobila je nagradu u kategoriji najboljih predškolskih programa na British Animation Awards 2002. godine. An je napisala i ilustrirala 14 slikovnica u izdanju Hodder Children’s Books i Ox ord University press-a: šest “ 64 Zoo Lane“ pri a, Smile, Crocodile, Smile (nagrada na Nottingham Children’s book awards, 2004. godine) i The Dragon Festival. U posljednje vrijeme An radi na novoj animiranoj TV seriji Florrie’s Dragons, koju produciraju Wish Films u Velikoj Britaniji i Clockwork Zoo u Južnoa ri koj Republici. U pripremi je i novi kratki film THE TIE.
KUD “SELJA KA SLOGA” DONJA DUBRAVA
Smotra me imurskog folklora 19. i 20. lipnja Smotra me imurskog olklora organizira se svake druge godine u Donjoj Dubravi od 1974. godine. Ove godine 19. i 20. lipnja održat e se 16. smotra, koja donosi i neke novine. Plesove, pjesme, nošnje i tradiciju svoga kraja predstavit e dvadesetak olklornih skupina iz Me imurja i tri gostuju e skupine. Gosti smotre bit e Folklorni ansambl “Bilje” iz Osje ko - baranjske županije, KUD “Moslavac” iz Volodera (Sisa ko - moslava ka županija) i KUD “Kralj Tomislav” iz Bosne i Hercegovine. Uvod u smotru bit e tradicionalan mimohod uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Otvorenje smotre bit e u Zalanovom dvorištu od 17.30 sati, a po etak programa u školskoj sport-
skoj dvorani u 18.15 sati. Po prvi put u petak 18. lipnja od 20 sati održat e se revijalna ve er zlatnih generacija olkloraša pod nazivom “Pok smo se zišlji“. Na njoj e najizvornije plesove svoga kraja otplesati lanovi skupina koji više nisu toliko aktivni. Svoj dolazak potvrdili su društva iz Gori ana, Donje Dubrave, Podturna, Novog Mesta i Velenja. U holu Osnovne škole bit e otvorena izložba slika olklorne tematike lanova Likovne udruge Me imurja i gostiju pod nazivom “Motivi me imurskog olklora“. Organizator smotre je KUD “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave, suorganizator Zajednica HKUU-a MŽ-a, dok su pokrovitelji Ministarstvo kulture RH i op ina Donja Dubrava. (a )
KONCERT u dvorani “Scheier“, 15. lipnja, 19.30 sati
Klavirski Trio Unlimited U utorak 15. lipnja u dvorani “Scheier“ održat e se koncert Klavirskog Trija Unlimited. Posjetitelji e mo i uživati u
nastupu Davida Horvati a na klarinetu, Dore Kuzmin na violon elu i Nadie Varge na klaviru.
Ako ste protekli tjedan še u i gradom naletjeli na neobi ne mlade ljude koji su radili po vama nešto još neobi nije, ne brinite, nisu pali s Marsa. Svi su oni sudionici ovogodišnjeg FA UKA, Festivala kazališne i uli ne kreativnosti, održanog na razli itim lokacijama u našem gradu. O ovom “nezakonitom djetetu” dramskog studija DaDa i Centra za mlade CeZaM-a možemo re i svašta, ali nikako da je nevoljeno. U ovaj projekt mame i tate iz DaDe i CeZaM-a ve sedam godina za redom ulažu puno ljubavi i truda, a tako je bilo i ove godine, iako financijska sredstva možda nisu dozvolila zvu nija imena ili atraktivnije goste.
Festival “nesvrstanih” FA UK je zamišljen kao prezentacija godišnjeg rada navedenih institucija za mlade gdje bi se publici prezentirale i poklonile predstave na kojima se radilo, objasnio nam je Davor Dokleja, glavni i odgovorni estivala. - FA UK se tokom godina širio, pa smo osim naših gradskih kazališnih izvo a a po eli zvati i goste iz drugih gradova i zemalja koji su poetikom rada sli ni našoj, ja bih ih stavio u neku skupinu nesvrstanih – nisu ni pro esionalni, nisu ni amaterski. U me uvremenu smo se povezali s uli nim estivalom Cest is d’ best iz Zagreba, pa smo jedno vrijeme per ormere dovodili u suradnji s njima. Na žalost, ove godine zbog lošije
Prizor iz predstave “Goli u papru” zagreba kog Kazališta “Ivan Goran Kova i “ financijske situacije to nije slu aj, rekao je FA UKOV “tata-mata“. Ina e, estival od samog po etka financira Grad akovec, s obzirom na to da se u svojim po ecima održavao u sklopu Dana Grada. Kasnije je termin malo pomaknut kako se ne bi stopio s ostalim doga ajima koji se odvijaju u to vrijeme. U posljednje je etiri godine FA UK naišao i na potporu Ministarstva kulture. - Nije to ništa pretjerano, ali je svakako dobrodošla podrška, kazao je Dokleja.
Društveno - politi ki problemi u kazalištu Ove su godine a ukovci birali kazališta koja kroz svoje
predstave progovaraju o nekim društveno - politi kim temama i problemima, a svoja su razmišljanja i umjetni ke stavove na tu temu prezentirale kazališne skupine i per ormeri iz Zagreba, Varaždina, Pule i akovca. Za sljede u pak godinu organizatori imaju nove ideje: - Sljede e bismo godine FA UK htjeli malo i koncepcijski promijeniti, u smislu da per ormeri ne budu samo žongleri i kazališta, ve da uklju imo i nove medije, film, otografiju i likovne umjetnosti, dodao je Davor Dokleja. Posje enost FA UK-a je ove godine varirala, a razlog tome
Osim u raznim predstavama i performansima posjetitelji su uživali i u koncertima glavni organizator pronalazi u pomalo škakljivom terminu: - Publika koja dolazi u Prostor, oko kojeg smo nastojali bazirati ovogodišnja doga anja, jer je besplatno na raspolaganju svima, ve inom je srednjoškolskog uzrasta, a poklopilo se da je baš ovaj tjedan bio zadnji tjedan škole, kada se uvijek natežu ocjene i maturanti su imali prijemne ispite, pa mislim da je zbog toga odaziv bio nešto slabiji. Ipak, s obzirom na uvjete koji su nam bili na raspolaganju, ovogodišnjim smo estivalom ipak zadovoljni. (bš, hz)
PERFORMANS gradnje prostorne instalacije umjetnice Kristine Horvat Blažinovi
“Mape” proizašle iz potrebe za usmjeravanjem kretanja U sklopu Fa uka, estivala kazališne i uli ne kreativnosti, prošli petak u samom centru grada vizualna umjetnica Kristina Horvat Blažinovi izvela je “site-specific” per ormans pod nazivom gMape h. Kristina ina e radi kao docentica na U iteljskom akultetu Sveu ilišta u Zagrebu, odsjeku u akovcu, i vanjska je suradnica na Fakultetu organizacije i in ormatike u Varaždinu. Samoljepljivim trakama autorica gradi prostornu instalaciju – imaginarnu “mapu kretanja” koja, uvjetovana konkretnom prostornom situacijom, nastaje neposredno, na “licu mjesta”. “Mape” angažiraju jednostavne likovne elemente i grafi ke znakove; ravne, isprekidane i izlomljene crte i strelice kojima se autorica služi za parceliranje zadanog segmenta eksterijera. Istovremeno želi ponuditi neko mogu e “usmjerenje” ne ijih hipoteti kih kretanja, kako osobnih, tako i onih slu ajnih prolaznika. Me utim, rezultat nije ni kona na ni prakti no upotrjebljiva mapa kretanja. Ona je apsurdna, proizlazi iz ras ormiranog labirinta, bez jasno odre enog po etka ili dominantnog smjera, s par bezna ajnih “središta”. “Mapa” ostaje nezavršena - po etak ni kraj nisu jasno ozna eni, autorica ostavlja na tlu kolut s preostalom ljepljivom trakom, sugeriraju i time prolaznicima da sami “docrtaju” zapo etu liniju. Prema njezinim rije ima, reakcije gra ana svih generacija bile su jako pozitivne. - I mala djeca i umirovljenici ispitivali su me o emu je ovdje rije . Neki su probali slijediti te strelice. Uglavnom, bilo im je zanimljivo.
Veza s izložbom “Reži po crti” Izvedeni per ormans nadovezuje se na njezinu posljednju izložbu gReži po crti h, koja je bila postavljena u Galeriji U iteljskog akulteta u Zagrebu, a problematizira pitanje tra-
Kristina Horvat Blažinovi u samom centru grada izvela je “site-specific” performans pod nazivom “Mape” ženja, usmjeravanja i determiniranja godgovaraju ih h, gpravilnih h i “poželjnih” kretanja pojedinca u raznim osobno - društvenim kontekstima. Izložba je bila multimedijalna i postavljena kao jedna ambijentalna situacija (slike, crte u prostoru, plasti na lutka, video), gdje se crte sa slika osamostaljuju, izlaze iz slikarskog polja na prostor zida i u prostor galerije. Te linije istovremeno povezuju pojedina ne radove i dijele prostor, režu ga, segmentiraju i “usmjeravaju”, ragmentiraju. - Pokušala sam, koriste i se istim vizualnim elementima, parcelirati i aktivirati vanjski prostor koji nema ‘okvir’, gdje crte nisu ‘zaustavljene’ zidovima galerije, ve postaju simboli nezaustavljenog i bezgrani nog kretanja. Izabrala sam lokaciju koja predstavlja svojevrsno ‘raskrš e’ te omogu ava kretanje u razli itim pravcima. Mi smo neprestano u situacijama u kojima želimo konstruirati svoje osobne ‘mape kretanja’, ili ‘prisvajamo’ tu e, orijentire kroz prostor i vrijeme, tražimo idealna rješenja,
idealne smjerove i odgovore na pitanja kuda, kako i na društvenom i na privatnom polju, kazala je Kristina Horvat Blažinovi .
Svakodnevni život kao inspiracija Kristina Horvat Blažinovi diplomirala je slikarstvo, a zatim magistrirala iz podru ja videa na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Bavi se vizualnom umjetnoš u. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu i Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika Me imurja (HDLUM). Fundus umjetni kih radova obuhva a slike, multimedijalne instalacije, ra unalne grafike, otografiju, video i animirani film. Autorica je nekoliko glazbenih videospotova (Lidija Bajuk, Only Bass And Drum) i umjetni kog videa za multimedijalnu kazališnu predstavu Odiseja 2001. (K.R. Gustl & ZeKaeM Zagreb). Samostalno i skupno izlaže od 1993. u zemlji i inozemstvu.
Motivi koji su prisutni u njezinim radovima raznoliki su, no usko vezani uz svakodnevni život. - Kroz moje radove provla e se motivi osobnih i op eljudskih dilema, propitivanja, traženja, nezadovoljstva, težnji, rustracija, površnih doživljavanja ili višeslojnosti, utjecaji medija na oblikovanje osobnosti pojedinca c Kako inspiraciju crpim i iz osobnog, tema je esto i žena – žena koja je u skladu ili u konfliktu s osobnim ili društvenim o ekivanjima, koja je ragmentirana ili stabilna, ustoli ena u brojnim željenim i nametnutim ulogama, koja traži svoj identitet c Tako er, motiv labirinta kao znak i ornament esto se ponavlja u mojim radovima i predstavlja jednu od ishodišnih to aka. U ‘Mapama’, koje su zapravo stati na vizualna situacija – geometrijski crtež na tlu, motiv labirinta upu uje na potrebu za kretanjem, implicira vremensku dimenziju i postaje simbol, meta ora. Tako er se u svojem radu koristim motivima koji su dio suvremene vizualne kulture, elektroni ke umjetnosti, novih medija, so twera i Interneta. Posu ujem elemente popularne kulture, masovnih medija i konzumerizma, dodaje Kristina Horvat Blažinovi . (hz)
Uzori su svugdje oko nas Kada je rije o uzorima koji su utjecali te utje u na njezino stvaralaštvo, Kristina Horvat Blažinovi kaže da su oni svugdje oko nas. - To je itav konglomerat ljudi, doga aja, in ormacija; sveukupnost vremena u kojem se nalazimo, kaže docentica na U iteljskom akultetu.