6. travnja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
KLUB ZASTUPNIKA HDZ-a u akovcu organizirao tribinu o poticajima ženskom poduzetništvu
Financijska sredstva postoje, trebaju programi da se uzmu i iskoriste! - Cilj: Dugoro no pove ati broj žena poduzetnica, posebice u tradicionalnim muškim zanimanjima Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice pri hrvatskom Saboru, na elu s agilnom me imurskom zastupnicom Sun anom Glavak, organizirao je u utorak 27. ožujka javnu tribinu na kojoj su predstavljeni programi za poticanje poduzetništva, s posebnim naglaskom na žene. Predstavljeni su osnovni elementi Strategije razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2010. do 2013. godine. Vlada Republike Hrvatske napravila je u ožujku ove godine Strategiju kako bi se pove ao broj žena
Broj poduzetnica u Kanadi pove an za 208 posto koje pokre u poslovne pothvate te podigla razina poduzetni ke aktivnosti žena. Cilj je da se udio žena - poduzetnica pove a s 30 na 40 posto, te da se žene uklju e u tradicionalna muška zanimanja.
Ministarstvo gospodarstva vodi aktivnu politiku Na elnik Uprave za obrt u Ministarstvu gospodarstva
Darko Horvat naglasio je da je za malo i srednje poduzetništvo osigurano preko 300 milijuna kuna raznih poticaja kroz programe, a posebna pažnja posve ena je i ženskom poduzetništvu, koje se pomaže poticajnim programima, a predstavnici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva naveli su niz promjera kako bi potaknuli doma e poduzetnike
da se jave na programe Ministarstva. Osim u akovcu, tribine vezane za gospodarske teme održavaju se i u drugim sredinama u Me imurju, s ciljem da se što više potencijalnih poduzetnika uklju i u programe Vlade za poticaje poduzetništvu, ali i da se što više mladih in ormira o mogu nostima. (JŠ; oto Vrzan)
POGLED ODOZDO
Što e bankama ku e? Sve se mijenja, pa tako i uzre ice. Nekada je postojala uzre ica da novac leži na cesti i samo ga treba podi i. Danas novac više ne leži na cesti, nego je sav samo u bankama. Tamo leži i teško ga je iz banaka izvu i. Iz perspektive laika banke su živjele kao dobro ugojeni posrednici, na posredni koj razlici koja se dobiva posu ivanjem kapitala. Na našoj gladi, što onoj stvarnoj, što na željama koje su proizvodile gladne o ima. Sada to više nikome ne treba posebno tuma iti, da se postoje i standard od pada branio posu enim novcem, minusima, kreditnim karticama i na kraju klasi nim kreditima. I kad sve to nije bilo dovoljno, još se igrala igra skriva a. Posudiš na jednom mjestu, da bi vratio
DONJI KRALJEVEC
Nema zainteresiranih za agroturizam U op ini Donji Kraljevec ovih dana traje potraga za agroturistima, negdje su se izgubili i nema ni jednog. Na poziv se za sada nitko nije javio, pa se ini da u cijeloj op ini Donji Kraljevec, u šest naselja, nema interesa za razvoj agroturizma. Poznato je da se za razvoj agroturizma mogu dobiti sredstva iz ondova EU, a isto tako i da naša barem dva ministarstva pomažu razvoj
agroturizma. Zbog ega se gra ani ne žele javiti i nisu zainteresirani za razvoj agroturizma? Jer, sigurno je da ima manjih poljoprivrednih doma instava kojima bi dobro došao novi izvor prihoda. Osnovni razlog zbog ega nema prijava je nedostatak turista i neumreženost projekata, no, mogu e je i da dio gra ana ne zna za poziv. (JŠ)
Živite dugo i zdravo ili fauli tehnologije
POZITIVNI PRIMJERI IZ SVIJETA
Danas u svijetu postoje zemlje u kojima žensko poduzetništvo predstavlja najdinami niji segment sektora malog gospodarstva. U Sjedinjenim Ameri kim Državama stopa rasta ženskih tvrtki 2002. godine bila je dvostruko ve a od nacionalnog prosjeka, a gotovo polovica svih ameri kih tvrtki u ve inskom su vlasništvu žena. U Kanadi se izme u 1981. i 2001. godine broj poduzetnica pove ao za 208%, u usporedbi s porastom broja muških poduzetnika od 38%. U Republici Hrvatskoj žene ine 52 posto ukupne hrvatske populacije, njihov je udio u zaposlenosti 45 posto. Žene su u poduzetništvu zastupljene s 30 posto, na rukovode im mjestima 27 posto, a tek ih je 19 posto u nadzornim odborima tvrtki. Me u nezaposlenima njihov je udio ak 59 posto.
7
na drugom, i tako u krug. Igra se tako dugo može igrati dok god igra ima redoviti priljev novca, a kada se taj redovit priljev novca prekine tada nastaju problemi. Ponajprije za pojedinca tada nastaje prava osobna drama ili ak možda tragedija. Kad propadaju firme, a radnici u o ajanju izlaze na ulice, kao svoju životnu dramu isti u upravo to kako su zaduženi, rate kredita stižu, a oni nemaju ni za kruh pa mnogima na vratu vise i deložacije. Me imurci su se desetlje ima di ili svojim lijepim ku ama, koje nisu gra ene hipotekarnim kreditima, ali su mnoge kasnije to postale, jer su se mnogi Me imurci otisnuli u privatne poslove. U situaciji kada najviše trpe male firme, jer su na kraju lanca naplate, trpe i mali poduzetnici, jer naplate su neuredne, a banke
svoje žele, pa sve ve em broju Me imuraca prijeti odvajanje od njihovih lijepih ku a. To je još uvijek tabu tema u kraju u kojem je vlasništvo nad ku om životni simbol uspjeha i legitimacija punopravnog gra anstva i zrelosti. Puno priznanje okoline ne ete dobiti nikakvim drugim statusnim simbolima, ne stanujete li pod vlastitim krovom nad glavom. Možete posjedovati i vlastiti avion ili jahtu, ne stanujete li u vlastitoj ku i ili stanu, zajednica vas ne e doživjeti kao punopravnu odraslu osobu. Tako se može dogoditi da banke postanu najve i ku evlasnici, ali što e banke sa svim tim ku ama. Ili što e banke sa svim poslovnim prostorima, autima i strojevima za koje su dale kredit, a sada dužnici kredite ne mogu vra ati. Ho e li po eti umjesto novca posu ivati
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
krizne menadžere? I odakle e ih uzeti, jer da ih imaju oni bi sjedili u upravama tvrtki, a ne u upravama banka. Naime, život je pokazao da je najteže zaraditi novac, puno lakše ga je odraditi ili s tu im novcem zara ivati još ve i novac. Najteže je do i do po etnog kapitala, posebice ako ga je potrebno stvoriti ni iz ega. A upravo se sada nalazimo blizu te to ke kada emo morati po eti stvarati ni iz ega, jer sve drugo smo ve probali.
Danas je uobi ajeno kupovati flaširanu vodu svih vrsta, a mnogi gra ani misle da je takva voda zdravija. Mit o flaširanoj vodi kao eliksiru zdravlja zdušno podržavaju svi mediji putem pla enih reklamnih poruka. No, je li doista tako? Znanstvenim ispitivanjima je dokazano da se u flaširanoj vodi u uobi ajene plasti ne boce kakve danas poznajemo mogu na i talati, estice koje se u reagiranju s vodom otope iz plastike. Da stvar bude gora, ti su talati jako agresivni po ljudsko zdravlje i izazivaju teške bolesti, pa i tumore. Studija ameri kih nau nika s univerziteta University o Rochester pokazala je da talati mijenjaju na in unkcioniranja mozga kod dje aka. Ftalati imaju sposobnost poremetiti hormonalnu ravnotežu, te je u EU ve nekoliko godina zabranjeno njihovo korištenje u igra kama. Neki tipovi talata imitiraju ženski hormon estrogen. Znanstvenici su dokazali da visoka izloženost flatatima u trudno i može dovesti do ra anja dje aka s abnormalnostima genitalnih organa. Me utim, oni sada tvrde da talati tako er mogu utjecati na mozak u razvoju. Ftalate sadrže i par emi, sjenila za o i, losioni za tijelo, lakovi za nokte, neki sapuni i sprejevi za kosu. Smatra se da je ishrana (koja uklju uje masnu hranu poput mlijeka, putera i mesa) glavni izvor DEHP i drugih talata. Nije dobro jesti ni konzervirani paradajz u metalnim konzervama. Unutrašnje stijenke metalnih konzervi pak sadrže bis enol A, sinteti ki estrogen koji se povezuje s nizom bolesti poput onih vezanih uz reprodukciju, dijabetes te pretilost. Na žalost, kiselina (izrazita kod paradajza) uzrokuje da bis enol A (BPA) curi u sadržaj konzerve. Istraživanja su pokazala da tijelo ve ine ljudi sadrži BPA u koli ini koja prelazi
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
razinu nakon koje ovaj spoj štetno djeluje na proizvodnju sperme i uzrokuje ošte enje kromosoma u jajašcima životinja. “Iz jedne litre konzerviranih raj ica može se dobiti 50 mcg BPA-a, a ta koli ina utjecat e na ljude, posebno mlade. Ja se osobno ni ne približavam konzerviranom paradajzu”, kaže dr. Fridrick vom Saal u izjavi za javnost, koju su prije koji mjesec prenijeli neki naši internetski portali poput net.hr. Bis enol A se nalazi u mnogim proizvodima poput plasti nih dje jih bo ica, posuda za hranu (za mikrovalne pe nice), u konzervama i limenkama za pi e (BPA se koristi za unutrašnje oblaganje metalne ambalaže). Primjera ima još. Dugo godina uzdizane gotovo do neba zbog potreba industrije ovih su dana teflonske tave proglašene nepoželjnim u kuhinjama zbog potencijalnih opasnosti po zdravlje. Pa sad, ako to znate, i dalje pijte flaširanu vodu ili pivo iz plasti nih boca, ili pak jedite paradajz iz konzerve, bilo vam na zdravlje. Neki doduše ionako kažu da moraju jednog dana od ne ega umrijeti, pa ih baš i nije briga. Ako se može uputiti savjet, pijte flaširanu mineralnu vodu u staklenim bocama. Paradajz pak najbolje kupujte na placu ili uzgajajte kod ku e ili pak kupujte samo onaj koji se nalazi u staklenim bocama ili ambalaži od papira.