10
Aktualno
Još turisti ka sezona nije ni zaživjela, a ve su zapo ele muke i glavobolja žitelja Murskog Središ a. Naime, teški kamioni pred grani nim prijelazom (fotogra irano u utorak 30. ožujka) otežavaju promet ostalim vozilima, kao i kretanju samih stanovnika i ljudi koji zbog raznih potreba i poslova dolaze u Mursko Središ e. Posebice su ogor eni vlasnici lokala i trgovina, koje zbog prometne gnjavaže kupci, gosti i potroša i naširoko zaobilaze. Najve e gubitke trpi renomirani restoran “Vuri“, iji vlasnik Zlatko Vuri kaže da je na kraju snaga i razmišlja o tužbi protiv onih koji su odgovorni za nastalu situaciju koja traje od sredine 90-ih godina prošlog stolje a. - Zaista, zbog ovoga mogu poludjeti. Godinama trpim štete i samo je, na žalost, to moj problem. Kamioni esto puta
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROMETNE GUŽVE u središtu Murskog Središ a
Zlatko Vuri: Ova situacija je neodrživa, razmišljam o tužbi! - Jedino rješenje problema je preseljenje grani nog prijelaza na lijevu obalu rijeke Mure, ili izgradnja novog mosta i prijelaza za teretna vozila
Rijetki su trenuci kada Zlatko Vuri može biti raspoložen
GRAD MURSKO SREDIŠ E organizirao savjetovanje za poduzetnike i obrtnike
Jedino pitanje “da bu jesti” iliti središ anski poduzetnici i obrtnici bez problema
Horvat, Dobrani i Faltak trudili su se predstaviti programe i potpore za gospodarstvenike
- Na kraju iscrpnih izlaganja gradona elnik je okupljene pozvao na raspravu i postavljanje pitanja. “Da bu jesti“ bilo je jedino pitanje postavljeno iz redova poduzetnika i obrtnika Grad Mursko Središ e prošli je utorak bio doma in i organizator Savjetovanja o mjerama poticaja obrta, malog i srednjeg poduzetništva. O ovoj aktualnoj temi govorili su središ anski gradona elnik Josip Dobrani , ravnatelj Državne uprave za obrt, malo i srednje poduzetništvo Darko Horvat i Slavko Fatak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, te Ljiljana Koštari iz Zagreba ke banke. Unato iscrpnim obrazloženjima, prezentacijama raznih oblika i mogu nosti poticaja, okupljeni poduzetnici i gospodarstvenici nisu imali nikakva pitanja ni prijedloge ili primjedbe na izre eno od strane troje prezentera. Sve je to, uz vrlo mali broj nazo nih, dobro zamišljeni skup u inili minornim.
“Fušeraj“ ubija obrtnike Siva ekonomija, ili obi nim rje nikom “fušeraj“, ubija obrtnike, koji uredno prikazuju svoje poslovanje, dok “fušeri“ uvelike uzimaju poslove i novac koji bez ikakvih poreznih davanja ili optere enja završi u njihovim džepovima. - Na ovo se nadovezuje i pravosu e koje nije u stanju ili ne želi riješiti sporove koje pokre u obrtnici, naglasio je Slavko Faltak, dodavši kako je puno obrtnika u inancijskim problemima, pak se stoga ne mogu javiti na natje aje za poticaje i novac. (sm)
Uskoro gospodarska zona Gradona elnik Josip Dobrani okupljenima je rekao da Grad ini ogromne napore kako bi što prije profunkcionirala gospodarska (industrijska) zona. Potrebno je s Ministarstvom regionalnog razvoja srediti pitanje 8 hektara zemljišta kako bi se zona mogla urediti na površini od ukupno 40 hektara zemljišta. Isto tako Dobrani je poduzetnicima i obrtnicima rekao da su im vrata ureda Grada Mursko Središ e otvorena za pitanja, prijedloge i razgovore. Horvat je predstavio niz projekata koji nude odre ene, u pojedinim primjerima i zna ajne, nov ane iznose za poticanje poduzetništva i obrtništva. Naglasio je da, kada Hrvatska u e u Europsku uniju, ne e biti nikakvih poticaja na razini države, nego e oni dolaziti iz središta Unije. Slavko Faltak pak nije imao mnogo dobroga i optimisti noga re i na temu razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Me imurju. - Uvjeti poslovanja sve su teži i gotovo svakodnevno nam se zatvori po koji obrt. Financijska nedisciplina je rak - rana za obrtnike, jer kada su u pitanju pla anja dužnika obrtnici su uvijek na kraju, rekao je Faltak. Predstavnica Zagreba ke banke Ljiljana Koštari podastrla je niz pogodnosti koje ova banka nudi poduzetnicima i obrtnicima, naglasivši kako Zagreba ka banka odli no sura uje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj te Europskom bankom i jednom austrijskom. (S. Mesari )
zablokiraju ulaz na moje privatno ali i na javno parkiralište. Gosti kada vide grdosije, teške kamione s prikolicama, ispred mojega lokala jednostavno odustaju od dolaska. Prekrasna terasa koja može primiti puno ljudi i s koje se pruža pogled na Muru i okoliš uglavnom je zaklonjena od kamionskih cerada, govori Vuri, odlu an da tužbom ishodi kakvu takvu zadovoljštinu, ali svjestan da mu to ne e puno zna iti. Kao iskusnom, vrsnom i obrazova-
Svakodnevna slika pred Vurijevim restoranom
RAZRIJEŠENA ENIGMA zvana “Alpe” kod Murskog Središ a
Odvoze silirani kukuruz S loven sk i r at a r i koji obra uju hrvatsko zemljište na podru ju Grada Mursko Središ e zapo eli su odvoziti silirani kukuruz s deponije izme u naselja Mursko Središ e i Hlapi ina, koju su mnogi zbog veli ine i visine nazvali “Alpe”. Nekoliko stotina tona kukuruza i kukuruzovine, koji su od jesenas prirodnim procesom dovedeni u stanje niskog raspadanja, kamionima se prevozi u susjednu Lendavu, gdje se nalazi tvornica bioplina u kojoj kukuruzovina odlazi u preradu u vrlo cijenjeni prirodni plin. Mnogi ljudi pitaju se kako to da se Hrvatima ne isplati nešto što se isplati Slovencima. Proizvoditi kukuruz, prera ivati ga i dobro prodavati za eure te potom Hrvatima naknadu pla ati
u par stotina kuna. Naime, mladi i koji su odvozili silažu rekli su da je zarada vrlo dobra i da e iznova kukuruz zasa en na hrvatskim poljima prodavati
tvornici bioplina u Sloveniji, jer im je to isplativije nego ga prera ivati u brašno ili sto nu hranu. (S. Mesari )
6. travnja 2010.
O mostu na susretu Turk Josipovi ? Prilikom posjeta Stjepana Mesi a, tada još predsjednika države, Murskom Središ u, iz njegovih usta izre eno je obe anje kako e se on založiti za rješenje problema. Naime, obe ao je izgradnju novog prijelaza i mosta preko Mure, ime bi se riješio promet središtem grada. Neki su mu povjerovali i zapljeskali, osobito kada je rekao da ovaj most ne e koštati kao onaj Pelješac - kopno. Korak dalje je trebao je biti napravljen na nedavnom susretu slovenskog predsjednika Turka i hrvatskog Josipovi a. (sm) nom ugostitelju jasno mu je da restoran može funkcionirati samo s gostima. (S. Mesari )
UDRUGA GRA ANA “Striga” u Štrigovi
Uspješan prvi uskrsni sajam Na Veliki petak je Udruga gra ana “Striga” u Štrigovi priredila prvi uskrsni sajam, na kojem je svoje proizvode izložilo i prodavalo dvadesetak pojedinaca i udruga. Osobito su se istaknule lanice Strige iz Stanetinca i Štrigove, predvo ene Dragicom Š avni ar, koje su na prodaju ponudile ru ne radove, te doma i ocat i tikvino ulje. Zanimljivo upakirane vo ne sokove prodavao je OPG Šar evi iz Jalšovca, a bilo je i cvjetnih te drugih presadnica. Organizatori i posjetitelji bili su vrlo zadovoljni, što im daje za pravo da takav sajam prirede i sljede ih godina. (S. Mesaric)